Issuu on Google+

30 0. € SUBOTA I NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012. BROJ 422/ GODINA II

DRAGO ĐUROVIĆ POSLIJE MEDIJSKE HAJKE I ČITULJA ● 4

Streljački vod me ne bi natjerao da glasam za opoziciju

AFERA CKB

BIVŠI ŠEFOVI U PRITVORU LJUMOVIĆ U ITALIJI STARO RUKOVODSTVO CKBa TERETI SE DA JE OŠTETILO TU BANKU ZA NEKOLIKO MILIONA EURA

Potvrda pisanja Dnevnih novina DRUŠTVO

K

ada su Dnevne novine 3. septembra objavile tekst pod naslovom “Mađari tužili Ljumović i Tatar”, mnogi su se danima nakon toga trudili da demantuju ili dokažu da nijesmo u pravu. Juče, međutim, nova potvrda tačnosti informacije Dnevnih novina. Bivši članovi menadžmenta Crnogorske komercijalne banke Veliša Raduno-

vić, Dubravka Pavićević, Gorica Vujisić, Jelica Petričević i Bosa Tatar privedeni su Specijalnom tužiocu za organizovani kriminal zbog sumnje da su kompaniju oštetili za više od pet miliona eura. Optužnicom je obuhvaćena i bivša generalna direktorka CKB-a Milka Ljumović, koja je u Italiji na liječenju. Prijavu protiv njih podnijela je OTP banka, vlasnik CKB.

BIRAMO ● 12-13

Najmoćnije žene u Crnoj Gori

Umjesto u na inostranstvo, CG liječenje u KC ● 11

DŽETˆSET

Tom Kruz doputovao u Crnu Goru ● 3

PONEDJEL JAK,

324/ GODIN 3. 9. 2012. BROJ

AI

AFER A CKB

MAĐARI TUŽILI LJUMOVIĆ I TATAR bivše direk● OTP sumnjiči u Ljumović torice CKB Milk potrebu i Bosu Tatar za zlou žaja polo og ben služ

●9

●9

HRONIKA

FUDBAL

Počela operacija Poljska ● 40

Bosa Tatar

Zagoričanima r određen pritvo od 30 dana

Dubravka Pavićević ● 12-13

EKONOMIJA

hrane Cijene struje i iju ● 2-3 podigle inflac

Jelica Petričević

Gorica Vujisić

●5

INTERVJU: SRĐAN MILIĆ, SNP ● 11

Ko je napustio partiju napustio je samog sebe


2

Tema dana

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

Nijesam baš genije kao u fudbalu, ali prolazim dobro.

Đe si, Dejo, majstore! Čuo sam da razbijaš na kladionicu i zing.

A to su samo priče ovih koji bi htjeli neke privilegije. Nemam ti ja pojma. Više sam za ove individualne sportove, tipa pikado, jamb...

Duško, čuo sam da si nekad strašan centarfor bio i da bi i sad nekima mogao pokazati kako se igra.

● SADRŽAJ PODSTANARI

Igor Raičević (34) osuđen je juče u Višem sudu u Podgorici na zatvorsku kaznu od 40 godina zbog ubistva suruge Marije (30) i njenog prijatelja Ivana Dulovića (28), zeta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Predsjednica krivičnog vijeća, sudija Milenka Žižić koja je predsjedavala krivičnim vijećem, ocijenila je da se jedino maksimalnom kaznom, koju predviđa naše zakonodavstvo može proizvesti svrha kažnjavanja za ovo dvostruko ubistvo.

IZDAVAŠTVO

Knjiga osuđena na nestanak

Slab podsticaj države i tržišni problemi okupiraju crnogorske izdavače. Novi zakon o izdavaštvu kod njih ne budi optimizam i oni smatraju da su pisci i književnost ostavljeni na milost i nemilost tržišta, a knjiga osuđena na nestanak.

● 33

Da se naježiš kakvi se stanovi izdaju

● 18-19

USLOVI

Barski veslači preveslani

● 17

PRAVDA

Golootočani traže odštetu

● 16

● 14

UPOZORENJE POLICIJE RADNICIMA HOTELA ª LIPKAº

● 37

● 20

NEDJELJA, 23.12.2012.

Malo do umjereno oblačno, na jugu sa dužim sunčanim intervalima. Ujutru, na sjeveru ponegdje magla ili povećana niska oblačnost.

Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Ujutru, na sjeveru magla.

07:08 16:16

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

3 4 5 4 4 -3 -5 -10 -5 -3

8 10 13 12 11 4 -2 -5 -2 0

07:08 16:16

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

Obično, kada se kaže degustator, čovjeku najprije padne na pamet vino, iako postoji i degustacija čaja, žestokih pića, duvana, mesnih proizvoda... Ali ovo ukazuje na pouzdanu dominaciju vina u svijetu degustiranja. Iako većina ljubitelja vina pretpostavlja da je degustacija povezana sa romantičnom atmosferom u vinskim podrumima, uz svijeće i obilje hrane i drugih užitaka doktor biotehničkih nauka Svetozar Savić ukazuje na to da su oni koji razmišljaju o degustaciji na ovakav način u krivu.

●8

SUBOTA, 22.12.2012 .

More malo do umjereno talasasto. Vjetar umjeren do jak, sjevernih smjerova.

Za vino treba dobar ª nosº

Moraćemo da stegnemo kaiš

● 20

JADRAN:

SVETOZAR SAVIĆ

MILO ĐUKANOVIĆ

Ukoliko blokirate put, bićete uhapšeni Meteo

Troje radnika hotela “Lipka” saslušano je u srijedu u kolašinskom MUP-u kao organizatori najavljene blokade puta prema Ski-centru Kolašin 1450, koja je zakazana za 28. decembar, ukoliko se do tada ne razriješi njihova trenutna situacija. Radnici traže da im se isplati pet plata i uplate doprinosi za više od godinu dana.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

-1 0 2 2 1 -5 -12 -14 -10 -9

9 12 13 13 12 7 2 1 3 5

JADRAN:

More malo talasasto. Vjetar slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova. Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.


Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

ĐUKANOVIĆ PORUČIO

Kandidat DPS-a pobjeđuje na predsjedničkim izborima Unutar Demokratske partije socijalista DPS još nijesmo pričali o tome ko će biti predsjednički kandidat naše partije, poručio je premijer Milo Đukanović nakon posjete Privrednoj komori Crne Gore. Komentarišući medijske navode da će DPS za predsjednika države predložiti Filipa Vujanovića, koji je sada na toj funkciji, Đukanović je rekao da partija još nije razmatrala ko će biti njihov kandidat. “Do kraja godine u DPS-u ćemo otvoriti to pitanje, a u prvih 15 dana naredne godine biće poznato ime našeg kandidata koji će pobijediti na predsjedničkim izborima”, rekao je Đukanović. Predsjednički izbori u Crnoj Gori biće održani u martu sljedeće godine. Prema zakonu, predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić dužan je da raspiše predsjedničke izbore najkasnije 120 dana prije isteka mandata aktuelnom predsjedniku. To znači da Krivokapić mora raspisati izbore do 20. januara, a oni se moraju održati do 20. maja. Premijer Đukanović je komentarisao i medijske napise o navodnom povlačenju gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše. “U DPS-u se nije pričalo o povlačenju Mugoše”, istakao je Đukanović i dodao da smatra da su to navodi onih koji bi željeli da Mugoša ode sa te funkcije.

3

EDITORIJAL Eksponat ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Crnogorska opozicija bi morala da se nađe u muzejima, kao rijedak eksponat i kao čisti dokaz o tome šta su ljudi radili jedni drugima. Jer, toliko buke i toliko ničesove rabote teško da je proizvela ijedna svijetu poznata populacija. Naša opozicija je raritet. Uostalom, sasvim ih je moguće uspostaviti kao jedinu vrstu koja raspolaže upornim i jedinstvenim finesama izvrdavanja borbe protiv očiglednih nedaća. Sve znaju i sve mogu do jedne ure. A onda se lijepo prestroje umjerenim i prigodnim izjavama, ostavljajući prostora za budućnost i, vjerovatno, neku samo sebi vidljivu priliku. Nego, bilo je dovoljno da podgorički gradonačelnik samo napomene mogućnost svog odlaska iz gradske vlasti, pa da se oglase nazovi protivnici, kao da pričaju “o pokojniku sve najljepše”. Stvarno, da se čovjek naježi. Lično, nemam ništa lično sa Mugošom. Svako svoga posla. Ali biće da ovi iz opozicije i te kako imaju. I da je to i te kako njihov posao. I zato, biće da je Mugoša za njih tata.

PROFIL DRAGO ĐUROVIĆ

Prva medijska ličnost Rođen je u Podgorici. Živio u Spužu. Prije no što je postao pravnik, kao mladić, bio je juniorski prvak SFRJ u boksu, 1986. godine. Sljedeće godine je sve to ponovio i na međunarodnom takmičenju u Subotici. Kasnije, postao pripadnik jugoslovenske antiterorističke jedinice koja je bila raspoređena na Kosovo, u Prištini. Odlikovan oredenom za hrabrost i dobio Karađorđev krst, najveće odlikovanje specijalnih antiterorističkih jedinica. Dogorao je do majorskog čina. Tamo je boravio sve do 1999. godine, a u

akcijama koje je ta jedinica sprovodila bio je i ranjavan. Po povratku u Crnu Goru zaposlio se u MUP-u, gdje je bio raspoređen na dužnost komandira interventne jedinice. Od 2007. godine zaposlen u Komunalnoj policiji grada Nikšića. Prema svojim političkim uvjerenjima potražio identitet u članstvu partije Pozitivna. Neposredno nakon obznanjivanja njegovog imena na odborničkoj listi Pozitivne smijenjen sa mjesta zamjenika načelnika komunalne policije Nikšić. Ipak, na zasijedanju lokalnog parlamenta, a pri izboru predsjednika SO Nikšić, glasao prema savjesti, što se nije dopalo partijskim kolegama. Nakon toga, optuživan za korupciju i izložen javnom progonu i nipodaštavanju. Odbio da vrati mandat. Uvjeren je da čini dobro i tvrdi da će i ubuduće glasati za dobrobit građana Nikšića.

Sjećam se jednog prošlogodišnjeg primjera, jednog glasanja i Mugošinog reizbora, kada je tip iz “ljute” opozicije ‘ladno ostao da odglasa za gradonačelnika. Njegov kolega ga je pljunuo. I taj pljuvač, bar meni, izgledao je kao ostrvo. Čak, za njega, a znam čovjeka, ne bih nikad pomislio ni da zna da pljuje nego, valjda ga stisla sičija, nije imao đe. Naravno, cijela stvar je ispeglana, očas posla. Već sjutra niko tome nije pridavao neki poseban značaj. Pljuc tamo, bris onamo, spis na stranu, Mugoša ostade, Bog te veseli. A ono sa brisom shvatite kako god hoćete. I tako sve do Draga Đurovića, po kojem je puklo ka’ po pranju, zaboravljajući sve dragoviće naše svakodnevice, od nedraga i od poodavno. Tek, sada, kada Mugoša samo spomene neke aluzije o svom odlasku (ka’ da je Murinjo, po’ godine prije se oprašta), javljaju se tipovi sa poprilično zaborava, spuštaju loptu, biraju riječi. Bar da pitaju koliko su koštali oni “mugići”. Je li bilo đe jeftinije da se nabave? Pa, taman da o gradonačelnikovom poslovanju, uvođenju raznih nameta, stanovima, zemljištima i tenderima nikad ijednu ne prozbore. Rekoh vam ja, opozicija je za muzej. Živi se ne čuju. O tri čiste i da ne pričamo. Ali bar te riječi mogu lako da se prebroje. Autentični domaći eksponat.

REZULTATI

Crna Gora na 50. mjestu po pranju novca Srbija i Hrvatska se na ovoj, ne baš popularnoj listi, nalaze ispred naše zemlje

Kina je lider Najveća perionica novca među zemljama u razvoju zapravo je u Kini. Ova zemlja, sa svojih 274,170 miliona američkih dolara, preradi i opere dvostruko više negoli ostatak iz deset najaktivnijih zemalja, na koje zajedno otpada 1,728 milijardi dolara. Visok položaj Kine i Meksika , prvo i drugo mjesto, tumači se nekorektnim, netačnim podacima o trgovinskim tokovima iza kojih se skriva pranje novca. U oko 80 posto slučajeva netačni podaci služe za maskiranje transfera nezakonito stečenog kapitala iz ovih dviju zemalja. Glavni parametar za nelegalni kapital u arapskom svijetu su podmićivanje i korupcija. tabelama jeste Srbija, na 16. mjestu i sa 5,144 miliona dolara, ispred Poljske, koja je za devet godina, koliko se ova računica vodi, pobjegla iz kluba najaktivnije desetorice, prema napuštanju društva dvadeset najvećih perionica novca. U svojoj analizi “Global Financial Integrity” postavila je Hrvatsku na 39. mjesto sa 1,525 miliona dolara. M.D.

miliona dolara, je procijenjeno da Srbija prosječno opere novca za posmatrani period.Procjene su izračunate na osnovu službenih podataka iz statističkih baza Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke s podacima o državnim finansijama, zaduživanjima država, privrednim aktivnostima, dohotku.

Stručnjak Janko Vučinić, poslanik DF

HIT NEDJELJE

Prema analizi nevladine organizacije “Global Financial Integrity” iz Vašingtona o pranju novca, Crna Gora je na 50. mjestu sa 1,042 miliona dolara (prosjek tokom godina raspoloživih podataka) nelegalnih novčanih transfera. Naša zemlja se time smjestila između Kolumbije, Ekvadora, Nikaragve i Liberije, koji su iznad Crne Gore u tabelama, te Ekvatorijalne Gvineje, Bahreina, Perua, Libije i Rumunije ispod. Iako sistem izračunavanja nije ni izdaleka usavršen, podaci ukazuju na kojim se stranama radi mimo zakona i kako to funkcioniše. Riječ je, naravno, o procjenama izračunatim na osnovu službenih podataka iz statističkih baza Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke s podacima o državnim finansijama, zaduživanjima država, privrednim aktivnostima, dohotku. Tamo gdje postoji vidljiva razlika između brojki jeste siva zona nelegalnog djelovanja – u kojoj se podzemnim kanalima preliva novac, pretačući se u legalne investicije. Od svih svjetskih transakcija ove vrste, svega 3,6 odsto nelegalnih transfera događa se u Evropi, 2,7 odsto na zapadnoj hemisferi. Evropi rezultate kvari Rusija, koja se vodi kao evropska zemja, ona je sada peta. Prva čisto evropska zemlja na

“Bilo je mnogo promašaja u privatizacijama. Sve je pokradeno. Ono što je bilo narodno, treba vratiti”.


4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

DRAGO ĐUROVIĆ POSLIJE MEDIJSKE HAJKE I ČITULJA

Ni streljački vod me ne bi natjerao da glasam za opoziciju U odlukama da li će biti ili ne izbora moj glas neće biti važan, jer opozicija je najavila bojkot Samir Rastoder

D

rago Đurović, bivši poslanik Pozitivne Crne Gore, a sada nezavisni odbornik, priča o svojoj nenadano velikoj medijskoj prisutnosti nakon glasanja u nikšićkom parlamentu. On tvrdi da je sve odluke donosio u skladu sa svojim principima bez prijetnji, ucjena ili podmićivanja. Objavljene čitulje u Nikšiću doživljava kao slabost autora i kaže da poslije svega i dalje ima prave prijatelje.

● Kako ste postali član Pozitivne Crne Gore? To je prva partija kojoj pripadam. Moj prijatelj Ranko Goranović je inicijator, a ja sam, nakon što sam pogledao program i Statut partije, odlučio da se aktiviram. Svakako nijesam očekivao da se ovako brzo sve dešava, da uđem u opštinski parlament i budem ovoliko medijski eksponiran. Inače, planiran sam za odbornika jer sam, prije svega, jedini koji radi u opštinskim organima, takođe sam bio prvi koji se odmah javno izjasnio za Pozitivnu Crnu Goru. Interesantno je to da sam nakon pojavljivanja mog imena na odborničkoj listi maknut sa mjesta zamjenika načelnika komunalne policije. Tako me je častio DPS. ● I šta se sve izdešavalo na tom prvom glasanju u opštinskom parlamentu? To se teško može opisati riječima. Glasanje je bilo na civilizovanom nivou sve do prebrojavanja glasova. Za stolom su bila četiri odbornika iz opozicije i jedan iz DPS. Nastala je prava gungula. Jedan opozicioni odbornik je nakon brojanja objavio da je 21 odbornik glasao za Vučinića. Nastalo je veselje, euforija sve dok i odbornik vlasti nije isto rekao. Dakle da i oni imaju 21 glas za njihovog kandidata. Onaj iz DPS je držao čvrsto listiće i nije ih dao nikom. Njihovo veselje je propraćeno dobacivanjem – lopovi, ukrali ste glasove. Ma pravo ludilo. ● Kako dolazi do obrta? U neformalnom razgovoru u sali ili hodniku sa partijskim kolegama i ostalima iz opozicije rekao sam da nije smak svijeta, da smo danas izgubili i da idemo dalje, ali da svakako ne možemo glasati dva puta za jednu istu stvar i to na istoj sjednici. To jednostavno nije po zakonu. Tu priču sam pričao u toku akcije prikupljanja potpisa za prigovor, odnosno da se glasa ponovo. Rekao sam odmah da ako bude ponovljeno glasanje, neću glasati za Vučinića, jer je to protivzakonito. Ponovio sam da je to bruka, da ne može tako i da se zakon mora poštovati te da ćemo na sljedećoj sjednici, kada se bude birao predsjednik opštine, glasati javno. Potpisao sam prigovor na glasanje, ali ne i da to uradimo isti dan, jer o tome nije bilo govora i ne znajući da će da se glasa isti dan. Nijesam htio da učestvujem u necivilizacijskom činu i zato sam, kada je bilo jasno da će opet da se glasa, ustao i izašao. ● Izašli ste sa odbornicima DPS i SDP? Od momenta prebrojavanja glasova do momenta mog napuštanja

skupštinske sale, mislim da je prošlo više od sat u atmosferi vike, galame, raznih psovki, što je u meni izazvalo ogorčenje i osjećaj poniženosti što sam učesnik ove bruke. U tom trenutku sam ustao i napustio salu, ne znajući gdje se nalaze odbornici bilo koje političke partije. Na snimku se vidi kao da sam izašao sa odbornicima DPS i SDP i kako sam sjedio u skupštinskoj sali i nijesam ni gledao niti znao gdje se ko od njih nalazi. Napominjem da su naprijed navedeni odbornici prethodno izlazili više puta iz skupštinske sale, a ja sam i dalje ostajao u istoj, ali to nigdje nije prezentirano javnosti, namjerno ili nenamjerno. Od toga su napravili ekskluzivnu vijest, a zapravo nije ništa tačno. Dobacivali su mi da moram da se vratim, a ja odgovarao da neću da se ponižavam i učestvujem u blamu i stvarima protiv kojih smo se svi borili. ● Bilo je neprijatno? Ispred ulaznih vrata zgrade bili su Janko Vučinić, Milutin Đukanović i još nekoliko njih iz Fronta. Pokušavali su da me nagovore da se vratim. Pitao sam ih imaju li imalo dostojanstva i kazao da neću da se vraćam i da nema toga ko me može natjerati na to. Znamo svi da se ne može dva puta glasati na istoj sjednici po istom pitanju. ● Oni su znali da je to nezakonito? Ne znam jesu li znali, ali vjerujem da jesu, jer sam im na kraju i ja rekao da u tome neću da učestvujem jer je nezakonito. ● Da li su na sjednici bili ljudi iz ANB ili policije? Ma kakav ANB. Tu su bila dva policajca u civilu, mislim da rade kao pozornici. Ne znam da li su bili u sali, nijesam ih vidio, osim u hodniku. Zašto su bili i u hodniku ne znam. Možda zbog toga što je neko procijenio da može doći do neke gužve pa da reaguju. Ne znam zaista. ● Kako stvari kasnije idu sa Vašom partijom? Istog dana došli su kući kod mene Perić, Bojanić, Goranović i Ljubo Radojević. Tema je jedna bila – da vratim mandat. Nijesam vjerovao da me to pitaju. Rekao sam im: “ Ljudi, shvatate li vi u kakvoj sam ja situaciji. Svi pričaju svašta, vi ste moja partija a vi meni tražite mandat”. Rekao sam im da mi to više ne pominju do narednog dana. Perić je tražio da razgovaramo nasamo. Prešli smo u susjednu prostoriju i ponovio je istu stvar. Rekao mi je da je njemu politička karijera gotova ukoliko ne vratim mandat. Kaže: “Traže od mene ostavku ako ti ne vratiš

Niko me nije ucijenio, prijetio niti dao novac ● Da li Vam je neko dao novac, da li Vas je ucijenio? To su teške optužbe potpuno izmišljene i plasirane da prekriju nečiju nemoć. Mene niko ne može da ucijeni niti da prijeti, a ni da me kupi, a sem toga, Pozitivna Crna Gora podnijela je krivičnu prijavu na naprijed navedene izmišljotine, gdje će se utvrditi ko govori istinu, a ko laže

Miljanić je otišla jer je bila za savez sa DPS

● Kako je otišla Vera Miljanić? Na jednom od prvih sastanaka u Pozitivnoj nakon izbora razgovarali smo o situaciji u Nikšiću. Vera Miljanić je od prvoga dana, a i tada na tom sastanku bila za koaliciju sa DPS, jer je smatrala da je to jedino ispravno i u ekonomskom i političkom smislu. Tako je to obrazložila. I to su, koliko ja znam, razlozi zašto je ona podnijela ostavku. I Slavko Milović je podnio ostavku na članstvo u Glavnom odboru i napustio je partiju.

Nijesam falsifikovao diplomu, završio sam Pravni u Prištini ● Da li ste završili fakultet i gdje? ko provjerljivi podaci. Na Kosovu sam radio sa visokom Pravni fakultet sam završio u Prištini. Oni koji me optu- stručnom spremom. Radio sam u MUP-u Crne Gore i tažuju za falsifikovanje diplome neka provjere jer su to la- kve stvari su se morale provjeriti. Valjda je to svima jasno. mandat”. ‘Periću’, rekoh mu, ‘čuješ li ti sebe. Stavljaš političku karijeru i tvojih hiljadu i nekoliko stotina eura u odnosu na ovu moju muku’. Ponovio je da moram da vratim mandat. Rekao sam da se za to ‘moram’ moraju dobro pomučiti. I njemu sam ponovio da me puste taj dan i da ćemo sjutra pričati o svemu iako sam sjutradan morao u Beograd zbog zdrastvenih problema moje supruge. ● Naredni dan je dan D za partijsku reakciju? Čuo sam se telefonom ujutro sa Bojanićem i to prije sjednice Predsjedništva. Saopštio mi je da je jedina tačka dnevnog reda moje isključenje iz partije. Rekao sam mu da oni rade što mislite da treba, a ja ću se boriti sam. Pomislio sam da je nevjerovatno da me partija nakon dvadeset sati isključi iz partije. Ako sam ja taj koji je na neki način izdajnik, zašto nijesu sačekali sljedeću sjednicu parlamenta, kada se trebalo odlučivati o predsjedniku opštine, pa tek onda da reaguju i ako sam im to predlagao, ali njima se očigledno žurilo iz samo nji-

ma poznatih razloga. Nakon nekog vremena, javili su mi da su me isključili iz partije. ● Na drugom glasanju dali ste glas za Sonju Nikčević? Jesam. Javno. Nijesam htio da budem uzdržan. Da su me stavili pred streljački vod, poslije čitulja i svih medijskih progona i onakvih kvalifikacija da ne pominjem i političke, ne bih glasao za njih već protiv. ● Kako ste se osjećali kada ste po gradu vidjeli izlijepljene čitulje sa Vašim likom? U prvom momentu bio sam strašno ljut. Kasnije sam shvatio da je to samo znak njihove slabosti i to mi je otklonilo sve dileme. Nijesam ni reagovao. ● Jeste li imali neprijatnosti u gradu, na ulici? Naravno da ne, ne vidim nijedan razlog zašto bih imao. ● Da li ste izgubili neke prijatelje? Prave prijatelje nijesam izgubio. ● I na kraju i ja da pitam – hoćete

li vratiti mandat? Ne. Smatram da poslije svega što sam preživio, ja i moja porodica, vraćanjanjem mandata bih ponizio samog sebe i moje životne principe. ● Ispitivali su Vas u policiji po prijavi Pozitivne, kako je to proteklo? Ma pitali su me je li mi prijećeno, je li me ko ucijenio, jesam li primio mito. Naravno, odgovori su bili negativni. Pitali su me za platu i račune. Rekao sam im da sve provjere jer je sve dostupno. Ali najčudniji argument Pozitivne u navodnoj mojoj korumpiranosti je onaj da sam ja bio najžešći zagovornik koalicije sa opozicijiom. Pa valjda je to moj argument, a ne njihov. Ništa tu ne shvatam. ● DPS i SDP su u razmišljanju da se organizuju novi izbori u Nikšiću. Gdje ste tu Vi? Nigdje. U odlukama da li će biti ili ne izbora moj glas neće biti važan, jer opozicija je najavila bojkot. ● Da li ćete ići na sjednicu u utorak? Kako da ne, na svaku.


Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012.

5

AFERA CKB

Pet bivših šefova u pritvoru, čekaju i Milku Ljumović Staro rukovodstvo CKB-a tereti se da je oštetilo tu banku za više od pet miliona eura Jasmina Muminović, Novak Uskoković

I

straga o poslovanju bivšeg rukovodstva Crnogorske komercijalne banke ušla je u završnicu, hapšenjem pet bivših direktora različitih sektora, dok se generalna direktorka Milka Ljumović potražuje, jer se trenutno nalazi u inostranstvu. Njih šestoro terete se da su zloupotrijebili službeni položaj u privredi, čime su oštetili tu banku za više od pet miliona eura. Svim uhapšenima određeno je 48-časovno zadržavanje.

Milka u Italiji na liječenju

Bosa Tatar ulazi u zgradu Specijalnog tužilaštva

Milka Ljumović

U koordiniranoj akciji uniformisane policije i inspektora u civilu, a po nalogu specijalnog tužilaštva, preksinoć u ponoć uhapšeni su bivši - član borda direktora CKB-a Bosa Tatar, izvršna direktorica Jelica Petričević, direktor Odjeljenja za kreditiranje banaka Veliša Radunović, direktorka za likvidnost Dubravka Pavićević i direktorica Odjeljenja za pravne poslove Gorica Vujisić. Na vrata nekada prve žene CKB-a Milke Ljumović pokucali su pripadnici Posebne jedinice, takozvane “kornjače”, ali je nijesu zatekli u njenom domu, jer se nalazi u inostranstvu. Specijalna tužiteljka za borbu protiv organizovanog kriminala Đurđina-Nina Ivanović i zamjenica Marija Raspopović juče oko 10 časova počele su saslušanja osumnjičenih, koja su trajala do kasno u noć. Prvi je ispitan Radunović, a njegov advokat Miodrag Bojanić kazao je za DN da se on tereti da je potpisao dva sporna ugovora o kreditiranju od po milion i po eura dvjema firmama, koje su bile VIP korisnici. “Kada su mu ti ugovori donijeti na potpis, on je to učinio, a u pratećoj dokumentaciji bile su keš garancije, veće od samih iznosa spornih kredita. Kasnije je te ugovore predao sektoru za rizik, šta se poslije dešavalo njemu nije poznato. Navodno, utvrđeno je da te garancije nijesu bile validne. Riječ je o dvije kćerke firme “Provladeksa’”, kazao je Bojanić, pozivajući se na izjavu Radunovića, koju je dao Tužilaštvu. On je objasnio da je njegov klijent došao u CKB mjesec i po prije potpisivanja spornih ugovora,

kao ekspertski kadar koji je trebalo da promijeni negativnu praksu u toj banci. Potom je, u prisustvu advokata Dragoljuba Đukanovića saslušana Jelica Petričević, koja se tereti da je potpisala bankarsku garanciju za dvije firme. Prema nezvaničnim informacijama, Petričević je ustvrdila pred tužilačkim dvojcem da nije počinila krivično djelo, već da je izdala garanciju stalnim klijentima banke, koji su imali mjenice i deponovan novac u CKB-u, a njihove kredite odobrio je i kreditni odbor banke. To se, kako je objasnila, dogodilo 2005. godine, nakon čega je ona sporazumno napustila CKB i prešla u Prvu banku. Sada radi kao direktorica i ovlašćena zastupnica firme Top Hill, čiji je osnivač kiparska firma Domino Investment. Bivša direktorica za pravne poslove, donedavno sudija Osnovnog suda u Kolašinu Gorica Vujisić sama je iznijela odbranu, dok će se Bosa Tatar i Dubravka Pavićević braniti u prisustvu advokata Vlada Vukovića i Dalibora Tomaševića. Dnevne novine su 3. septembra prve objavile da je mađarski OTP, vlasnik Crnogorske komercijalne banke podnio prijavu protiv bivše uprave i lica povezanih sa njima koje sumnjiče za zloupotrebu položaja. Prije preuzimanja banke od OTP-a, a i neko vrijeme nakon promjene vlasnika, banku su vodile Milka Ljumović i Bosa Tatar. Pouzdana je informacija da su Mađari svu dokumentaciju o sumnjivim poslovima dostavili Tužilaštvu još ljetos. Među tim poslovima su fiktivni keš kolaterali za odobrene kredi-

Internim kontrolama utvrđene nepravilnosti Crnogorska komercijalna banka juče je saopštila da posluju u skladu sa zakonima Crne Gore i najboljom međunarodnom praksom, štiteći interese svojih klijenata i vlasnika, OTP grupe. “Tokom internih kontrola u banci, utvrđene su određene nepravilnosti u radu, koje se odnose na raniji period i iste su prijavljene nadležnim državnim institucijama. Istraga koju sprovodi Tužilaštvo nema uticaja na rad banke koji se odvija nesmetano”, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima.

Odnosi države i CKB Odnose države i Crnogorske komercijalne postoje već više od deceniju. Prije dolaska OTP banke, a u periodu dok je Ljumović bila na njenom čelu za CKB se govorilo da je “državna banka”, iako je iza nje bio uglavnom strani kapital. U posljednjih godinu CKB odnosno OTP pokušava sa državom riješi nekoliko otvorenih pitanja. Jedno od gorućih je svakako rješavanja problema naplate duga koji ima podgorička firma Vektra. Postupci pred Sudom su prilično spori, što je otežavalo uvođenje stečaja u firme Dragana Brkovića, zbog dugova od više od 100 miliona eura. Sumnjalo se da Vektra u usporavanju uvođenja stečaja ima i neku pomoć od države. Ipak, u četvrtak je Privredni sud konačno uveo stečaj u firmu Vektra Montenegro, samo dan prije privođenja dijela bivše uprave. Država takođe sa OTP-om ima i otvoreno pitanje državnih garancija koje su date za Kombinat aluminijuma Podgoricu. Na naplatu je došla rata u iznosu u 25,2 miliona eura, ali Vlada pokušava da u pregovorima odloži plaćanje te obaveze.

“U pratnji ljekara došla sam u Italiju na preglede i liječenje zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. Po završetku pregleda vratiću se kući i staviti na raspolaganje Tužilaštvu. Nadam se da će to biti nekoliko dana poslije Nove godine, izuzev ako budem morala da se operišem”, navela je Ljumović u izjavi dostavljenoj agenciji MINA-biznis. Ona je dodala da je radila po zakonu i regulativama Centralne banke Crne Gore CBCG, uvijek i samo u najboljem interesu CKB-a i crnogorske privrede. te, a sporna je i autentičnost određenih izvještaja. Za mađarski OTP, koji je od 2006. godine upravljao CKB-om, najvećom crnogorskom bankom, sporan je period dok su Ljumović i Tatar bile na rukovodećim mjestima. Kako su crnogorski mediji ranije pisali, navodno, sporan je način na koji su naglo povučeni neki depoziti, ali i to kako su pojedini krediti odobravani. Ljumović je od 1997. do 2009. godine bila na čelu Crnogorske komercijalne banke. Tokom njenog upravljanja bankom, CKB je postala prva banka na crnogorskom tržištu. Tu poziciju je stekla praktično tako što je bila “banka države”, jer se preko nje isplaćivane plate državnim službenicima, a i depoziti su bili položeni kod nje. Ljumović je bila i na čelu uprave dvije godine od kada je (2006.) vlasnik 100 odsto kapitala postao OTP.

Đukanović površno informisan Premijer Milo Đukanović kazao da je da nije informisan o detaljima hapšenja funkcionera CKB-a. On nije želio ni da odgovori na pitanje novinara RTCG da li je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. “Ne bih to tako kvalifikovao, imam samo površne informacije. Koliko sam informisan, policija je radila po nalogu Tužilaštva i vidjećemo kako će policija reagovati”, kazao je Đukanović.

Dubravka Pavićević, prva s lijeve strane

Inspektori odvode Jelicu Petričević u pritvor

Gorica Vujisić

Veliša Radunović sa kapuljačom na glavi


6

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

SKUPŠTINA

Nova revizija garancija Odbor za ekonomiju usvojio predlog završnog računa za 2011. godinu

BEZ KUPACA

Propala prodaja imovine Prerade Slobodna prodaja dijela cijeline Prerade podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP) juče nije uspjela, jer se niko od kupaca nije javio. Na slobodnu prodaju, koja je bila organizovana u Osnovnom sudu, ponuđena je presa za ekstruziju čija procijenjena vrijednost iznosi 924.000 eura, kao i peć za stvaranje profila u vrijednosti od 36.000 eura. Njihovom prodajom trebala su biti namirena potraživanja, po osnovu pravosnažnih sudskih presuda, za 371 radnika. Cijena za dio Prerade definisana je na licu mjesta, a jedino ograničenje je da ne može biti niža od onoga što pripada radnicima, odnosno oko 300.000. Četrvrta po redu slobodna pro-

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet usvojio je juče Predlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za prošlu godinu, dok je većina članova opozicionih partija ocijenila da su garancije za Kombinat aluminijuma (KAP) bile najveći rizik i da će tako ostati i u narednom periodu. Za usvajanje završnog računa budžeta glasalo je sedam članova Odbora, dok je šest bilo protiv. Ministar finansija, Radoje Žugić, došao je na sjednicu Odbora tek nakon što su predstavnici opozicije tražili da ga skupštinska služba pozove. Žugić je objasnio da su u Ministarstvi ocijenili da je Bušković adekvatan predstavnik tog Vladi-

nog resora, s obzirom na to da se završni račun budžeta odnosio na period kada Žugić nije bio u Ministarstvu finansija. Članovi Odbora su raspravljali i o Izvještaju o reviziji završnog računa budžeta za prošlu godinu, koji je uradila Državna revizorska institucija (DRI), o kojem će se izjasniti naredne sedmice za kada je i odložena rasprava o budžetu za narednu godinu. DRI je dala uslovno mišljenje na završni račun budžeta za prošlu godinu, uz preporuke Vladi da obezbijedi efektivne mjere nadzora nad prikupljanjem svih javnih prihoda i dodatno preispita politiku davanja subvencija i njihovu strukturu. Predstavnici DRI su ocijenili da Završni račun

daja biće organizovana kada se za to steknu uslovi, saopšteno je na ročištu. I prethodna dva propala su zbog visoke cijene. U Preradi je u toku sudska procjena imovine, koja bi trebalo da bude gotova narednih dana, nakon čega će biti oglašena javna prodaja i ostatka fabrike. Nekoliko stotina bivših radnika Prerade, koji su dobili sporove protiv te fabrike, pokušavaju da svoja potraživanja naplate preko sudske prodaje imovine. Riječ je četiri-pet izvršnih pravosnažnih presuda u ukupnom iznosu od oko 800.000 eura, po tužbama koje su pokrenute posljednjih nekoliko godina za nadoknadu štete. B.L.

budžeta za prošlu godinu u najvećem dijelu daje istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka na gotovinskoj osnovi, prenosi Mina-biznis. Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević, kazao je da je svako nezakonito ili neefikasno korišćenje budžetskih sredstava osnov sumnje da se radi o korupciji. „Najveći rizik jesu garancije izdate za KAP i Željezaru. Izdavanje garancija za aluminijumsku kompaniju je dio velike kriminalne organizacije i sve te faze donošenja odluka vezano za te garancije bile su na štetu države Crne Gore“, tvrdi Medojević. Predsjednik Senata DRI, Miroslav Ivanišević, je kazao da bi do kraja godine trebalo da bude završen preliminarni izvještaj o reviziji državnih garancija. „Revizija garancija je u završnoj fazi i očekujem da bude zaokružena u formi preliminarnog izvještaja do kraja godine“, rekao je Ivanišević. Iz Demokratske partije socijalista (DPS) su ocijenili da su državni revizori dali dragocjene i korisne preporuke u izvještaju, koje bi u kratkom vremenskom roku trebalo primijeniti. Iz Pozitivne Crne Gore su ukazali na dva problema - nenamjensku potrošnju i ugovorene usluge pojedinih potrošačkih jedinica, dok su iz DF poseban akcenat stavili na loše planiranje Vlade na pojedinim segmentima budžeta. Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehović, soapštio je da se filozofija stezanja kaiša iscrpila i da više taj sistem ne pomaže.

PODRŠKA

Voli dobio kredit od 4,6 miliona Investicija EBRD u vodeću trgovačku kompaniju namijenjena je za finalizaciju kupovine Novita

Najveća crnogroska trgovačka kompanija Voli potpisala je juče sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) ugovor o kreditu u vrijednosti od 4,64 miliona eura namijenjen završetku akvizacije maloprodajnog lanca Novito. Kredit će omogućiti Voliju da dodatno unaprijedi poslovanje maloprodaja koje su do skoro bile u vlasništvu Novita, ali i da proširi geografsku pokrivenost sa 18 supermarketa u šest crnogorskih gradova. Direktor kompanije Voli Dragan

Brkan izrazio je zadovoljstvo zbog dosadašnje saradnje sa EBRD-om koja je, kako je kazao, realizovana na visokom nivou. “Biti partner institucije ovog renomea podrazumjeva niz standarda i procedura koje smo uspješno implementirali, što nije bilo jednostavno u ovako složenim uslovima poslovanja, tako da sada sa ponosom mogu istaći da kompanija Voli posluje po evropskim standardima”, kazao je Bokan na konferenciji za novinare. Kredit će se, prema njegovim riječi-

ma, koristiti za širenje maloprodajne mreže, a u cilju jačanja liderske pozicije na tržištu. Kao rezultat toga, crnogorski potrošači, širom zemlje, će imati koristi od povećanog izbora proizvoda i nižih cijena. “Ovaj projekat je samo korak u razvijanju ozbiljnih i dugoročnih partnerskih odnosa i sa optimizmom gledamo u budućnost imajući uz sebe instituciju kakva je EBRD, proširujući saradnju ne samo u vidu kreditne podrške, već i u smislu ozbilljnih aranžmana i dubljeg partner-

stva, što je od posebnog strateškog značaja za Voli”, zaključio je Bokan. On je podsjetio da trgovina Voli ima 16 supermarketa u Podgorici i 15 u drugim gradovima, te da je preuzimanjem Novita, uvećana za dodatnih 18 objekata. Sa tržišnim udjelom od oko 25 odsto, Voli je vodeći maloprodajni lanac i jedan od najboljih brendova u Crnoj Gori. Šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Đulio Moreno, saopštio je da potrošači sve više traže vrijednost kada kupuju nedjeljne namirnice i da

veći supermarketi mogu da ponude i vrijednost i visok kvalitet. EBRD je 2010. odobrio 4,2 miliona eura kredita Voli Trejdu za otvaranje dva prodajna objekta izvan Podgorice. Od tada je, prema riječima Morena, Voli udvostručio svoj tržišni udio. “Ovo će značajno povećati konkurenciju u sektoru maloprodaje. Posebno smo zadovoljni što pružamo podršku lokalnoj kompaniji i što ćemo eventualno proširiti našu saradnju u budućnosti”, poručio je Moreno. B.L.


Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012.

7

GLIGOROV

Ako ne bude rasta dug je neodrživ Ekspert Bečkog institituta za međunarodne ekonomske odnose profesor Vladimir Gligorov, ocijenio je da će - ukoliko ne dođe do snažnijeg privrednog rasta naredne i narednih godina u Crnoj Gori- postojeći javni dug postati neodrživ. “Kratkoročno posmatrano, planirana dodatna pozajmica od 250 miliona eura za budžet u 2013. godini ne bi trebalo da ugrozi održivost javnih finansija. No, ako se ne bi ostvarilo ubrzanje privrednog rasta sljedeće i narednih godina

- dalji rast javnog duga bi bio neodrživ. I sadašnji nivo javnog duga je očigledno visok, jer i sama vlada misli da bi trebalo da bude gotovo upola manji - do 30 posto BDP u narednih 10 godina”, kazao je Gligorov u razgovoru za Portal Analitika. Sadašnji javni dug Crne Gore iznosi oko 1,7 milijardi eura i na granici je od 52 odsto BDP-a. Sa dodatnih 250 miliona eura zaduživanja, javni dug Crne Gore bi se približio mastrihtskim kriterijumima od 60 odsto BDP-a.

USSCG

PRIVREDA

Đukanović: Moraćemo da stegnemo kaiš

Vlada priprema plan fiskalnog prilagođavanja kako bi se izbjeglo dalje zaduživanje Ivana Cimbaljević

P

et sati trajao je juče sastanak premijera Mila Đukanovića sa crnogorskim privrednicima, koji su iskoristili priliku da ga upoznaju sa trenutnim problemima privrede i mogućim rješenjima. Premijer poručio da je zadovoljan optimizmom privrednika i najavio rat javnoj potrošnji, kako bi budžet u narednom periodu bio održiv i kako bi se izbjeglo dalje zaduživanje.Kao krivce za lošu ekonomsku situaciju Đukanović je spomenuo banke, ali i nerad i neorganizaciju i poručio da će Vladi prioritet u narednom periodu biti smanjenje neusklađenosti tržišta rada i obrazovanja i veće zalaganje za vladavinu prava.

Premijer Milo Đukanović zadovoljan je optimizom koji su sa njim podijelili crnogorski privrednici, kada je u pitanju budućnost crnogorske ekonomije i činjenicom da poslije dugo vremena, privrednici ovu priliku nijesu iskoristili da sugerišu šta Vlada treba da radi, već su konstatovali da je potrebno zajedničko djelovanje kako bi se prevazišla kriza. A kao jednu od mjera i odgovor na krizu, premijer najavio napad na javnu potrošnju kako bi se zaustavila potreba za novim zaduživanjem. “Moramo najhitnije da napadnemo potrošnju da bismo na kratak rok uspostavili kakvu takvu održivost javnih finansija i smanjili potrebu za zaduživanje. Uz budžet koji smo poslali Skupštini, pripremamo paket mjera dodatnog fiskalnog prilagođavanja koji bi trebalo da dovede do smanjenja deficita naredne godine i smanjili potrebu za zaduživanjem u datom trenutku”, kazao je Đukanović. Premijer je za loše stanje u privredi optužio banke, kako zbog ranije lakog odobravanja kredita, koje su sada prešle u drugu krajnost i ne pružaju dovoljnu kreditnu podršku privredi. Đukanović smatra da moramo iskoristiti domaće resurse, a da veliki potencijal leži u energetici i da to pitanje mora biti prioritet Vlade. Kao jedan od najvećih problema, privrednici su naveli nelikvidnost, neadekvatnu podršku banaka, sivu ekonomiju, nerazvijenu saobraćajnu infrastrukturu i sl. Pored uvođenje automatskog stečaja, privrednici su ponovo potegli pitanje osnivanja Razvojne banke. “Komercijalne banke, koje su pri-

sutne na našem tržištu, po svom portfoliju, ne mogu biti u funkciji kreditiranja razvoja privrede, i to je razlog zbog kojeg Vlada treba da razmotri opravdanost osnivanje jedne takve institucije”, poručio je predsjednik PKCG Velimir Mijušković. A veliki problem je stopa nezaposlenosti, a razlog za to je, po mišljenju privrednika, proizvodnja kadrova koji nijesu u službi razvoja ekonomije. S tim je saglasan u premijer, koji je poručio da će se promijeniti politika upisa i školovanja, i poručio da će prioritet Vlade biti smanjenje neusklađenosti tržišta rada i obrazovanja Govoreći o sivoj ekonomiji koju su privrednici naveli kao jedan od problema crnogorske ekonomije, saopštio da je potrebno veće zalaganje za vladavinu prava. “Sada smo sveli priču o vladavini prava na to hoće li se naći dovolj-

Ne smijemo odustati od auto-puta

Premijer Milo Đukanović poručio da Vlada ne smije odustati od projekta auto-puta, bez obzira da li će taj projekat biti modifikovan, odnosno da li će se graditi kao auto-put ili brza cesta. “Ovo je projekat, od koga, po mom sudu, Vlada ne treba odustati. Mi na ovom projektu radimo, i siguran sam da ćemo u narednih mjesec, zaokružiti finansijsku konstrukciju za ovaj projekat i biti u prilici da obavijestim javnost do čega smo došli. Sada su finalni razgovori sa tri ponuđača, i mi ćemo stići do neke konstrukcije i sa sigurnom namjerom da napravimo put za sjever i da se tako povežemo sa Srbijom i drugim državama u regionu, a na taj način i sa ostalim državama u regionu. no odgovorna Vlada koja će hapsiti onoliko koliko neko bude očekivao iz inostranstva da bi se nekome dodvorili. To je nakaradno i to ova Vlada neće raditi”, dodao je Đukanović. On je rekao da Vlada mora građanima pružiti osjećaj sigurnosti, kako njima tako i investitorima i turistima koji dolaze.

KAP vrijedi spašavati

Kombinat aluminijuma Podgorica još vrijedi spasavati, zbog čega Vlada intenzivno pregovara sa potencijalnim partnerima u cilju održavanja proizvodnje, saopštio je premijer Milo Đukanović. “Pogledao sam šta je do sada rađeno, ima mjesta za optimizam i ponude nijesu za odbaciti. Vjerujem da se kroz pregovore može doći do neke usaglašene platforme koja bi otvorila šansu za opstanak KAP-a”, rekao je Đukanović i dodao da će početkom naredne sedmice početi razgovori na kojima će ministar ekonomije Vladimir Kavarić i savjetnici premijera iznijeti pregovaračke pozicije. On je kazao da treba uložiti dodatne napore da se sačuva industrija aluminijuma, koja predstavlja novu šansu zaposlenosti i poboljšavanje izvoza, jer je u pitanju berzanska roba. “Zato je svima razumljivo zašto Vlada, u različitim sastavima, ulaže tolike napore da pokuša da spasi tu proizvodnju i da dođemo do neke održivosti”, naveo je Đukanović.

Keković: Uzdržite se od trgovine Unija slobodnih sindikata pozvala je građane da se uzdrže od trgovine za novogodišnje praznike, kako bi omogućili zaposlenima u prodavnicama da 1. i 2. januar provedu odmarajući. Ta Unija apelovala je na Skupštinu da na prvoj narednoj sjednici usvoji dopunu Zakona o državnim i drugim praznicima, kako bi se otklonili problemi koji postoje u praktičnoj primjeni ovog zakona i zaštitili prava radnika na slobodan dan u dane državnih i drugih praznika. Generalni sekretar USSCG Srđa Keković podsjetio je da organizuju kampanju protiv drastičnog kršenja ljudskih prava zaposlenih na neradni dan u dane državnih praznika, sedmični odmor i četrdesetočasovno radno vrijeme u toku radne sedmice. “Takođe, apelujemo i na sugrađane i javne ličnosti da i oni

tih dana ne kupuju. Neka se snabdiju robom pred praznike i na taj način daju doprinos“, kazao je Keković. Slobodne dane za vrijeme državnih i vjerskih praznika garantuje Zakon o državnim i drugim praznicima za čije se sprovođenje u aprilu, nakon četiri godine postojanja, Inspekcija rada oglasila nenadležnom, a on ne sadrži ni sankciju za poslodavce koji ga ne poštuju.

ENERGETIKA

Nedostaje vizija razvoja Crna Gora se suočava sa nedostatkom dugoročne vizije razvoja energetike, ocijenila je juče izvršni direktor E3 Consulting Podgorica, Milica Daković. Ona je dodala da je potrebna liberalizacijom tržišta energije i podržala ideju da energetiku treba sagledavati kao potencijalnu biznis šansu. Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) u saradnji sa firmom E3 Consulting organizovala je okrugli sto na temu ’’Investicije u obnovljive izvore energije u Crnoj Gori’. U saopštenju se navodi da sektor energetike predstavlja strateški najznačajniji sektor za budući ekonomski razvoj Crne Gore. Takođe, učesnici su

se složili da je neophodno ojačati saradnju kako između privatnog, javnog i civilnog sektora i akademskih institucija u ovoj oblasti. Za investicijie u obnovljive izvore energije neophodno je otkloniti brojne biznis i administrativne barijere. Kao ključna barijera prepoznat je nedostatak ulaganja u istraživanja i razvoj koja prethode pripremi kvalitenih projekata u oblasti obnovljivih izvora. Na okruglom stolu prezentacije su imali dr Igor Kovačević, ekspert u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE), Jovana Žarić, savjetnica u Agenciji za zaštitu životne sredine, Mladen Bajković, izvršni direktor ETG Grupe.


8

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012.

LUKŠIĆ PORUČIO

Crna Gora je faktor regionalne stabilnosti

ANALIZA

U Skupštini se glasa po partijskoj disciplini Profesori Fakulteta političkih nauka u Podgorici zajedno sa Institutom alternativa pokušali su da uz pomoć preporuka sadržanih u studiji Jačanje uloge i funkcije crnogorske Skupštine u procesu donošenja odluka, ukažu na razloge zbog kojih se Skupština sporo razvija. Naime, njih petoro ukazali su u studiji između ostalog i na to da pripadnost poslanika odlučuje kako će on da glasa za neki zakonski prijedlog, odnosno da u crnogorskom parlamentu postoji partijska disciplina prilikom glasanja. Zbog toga oni predlažu da se poslanicima omogući veća autonomija djelovanja u odnosu na partiju iz koje dolaze. Pored toga, profesori savjetuju da se poslanicima poboljša i finansijska situacija, jer u “crngorskoj Skupštini ne postoje posebni fondovi za poslanike i njihov rad”. “Osnovni zakon SR Njemačke predviđa da članovima Budestaga pripadne naknada koja obezbjeđuje njihovu nezavi-

snost”, navodi se u studiji. Pored toga, studija se bavi i parlamentarnom istragom. Naime, to što se u Crnoj Gori pokreće mali broj parlamentarnih istraga može se povezati sa izostankom političke volje vladajuće većine. “Parlamentarna istraga najčešće provjerava moguće zakonito ili nezakonito djelovanje Vlade, stoga poslanici vladajuće većine sprečavaju da članovi njihove partije u izvršnoj vlasti budu izloženi takvoj vlasti”. Profesori su se osvrnuli i na to što prijedloge zakona prvo razmatra matični odbor, što za posljedicu ima otežano “vršenje prvog čitanja” zakona ili amandmana. “Mjera kojom bi se ovo moglo ispraviti je i obaveznost ulaženja u proceduru zakonskog prijedloga na drugim odborima pa tek nakon toga Zakonodavnog odbora”. U kreiranju studije učestvovali su profesori Nataša Ružić, Zlatko Vujović, Boris Vukićević, Nenad Koprivica i predsjednik IA Stevo Muk. B.P.

Kontrolna funkcija Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić kazao je da Skupština svakodnevno jača, prije svega u dijelu autonomije finansija kao i jačanju kapaciteta u nadzornoj i kontrolnoj funkciji Parlamenta. On je dodao da će crnogorski zakonodavni organ uvijek izlaziti u susret inicijativama koje omogućavaju da ne “učimo svi na ponaosob jer je to vrlo teško i skupo, već da svako dosegne jedan dio znanja koji ćemo integrisati i koristiti u radu parlamenata”.Krivokapić je poručio da je ovaj projekat sinonim za reintegraciju i pomirenje te da doprinosi jačanju emocije zajedništva.

ANALIZA

Vujović: Izbori u Nikšiću da, ali je pitanje kad

Politički analitičar Zlatko Vujović smatra da bi što hitnije organizovanje novih izbora u Nikšiću bilo u interesu građana tog grada, navodeći da je pitanje koliko je to realno izvodljivo s obzirom na vremenske prilike i trenutak u godini. Vujović je Radiju Antena M rekao da je organizovanje izbora hitno, ali i da će to biti teško izvodljivo usljed januarskih vremenskih neprilika. “Da li je izvodljivo organizovati izbore tokom januara, kada se očekuje da na jednom dijelu biračkih mjesta u opštini Nikšić neće biti moguće organizovati ili će biti veoma teško, jer su ti djelovi pokriveni snijegom. Podsjetiću vas na situaciju sa jednih lokalnih izbora u Nikšiću, mislim da je riječ o 2003. kada je bilo planirano da se izbori održe u martu”, naveo je on.

Iz CEMI-ja su tada, kako je dodao Vujović, upozoravali da je to tehnički neizvodljivo, da će se desiti da se na dijelu biračkih mjesta ponovo organizuje glasanje, što se i desilo. Stoga se, kako kaže Vujović, otvara pitanje održavanja lokalnih izbora u Nikšiću istovremeno sa

predsjedničkim. “S tim da je to veoma loše funkcionisanje sa aspekta lokalne samouprave, jer će na taj način praktično ona lokalna samouprava koja je, uslovno rečeno, izgubila povjerenje građana vršiti i dalje vlast do održavanja novih izbora. U interesu građana bi bilo da se što hitnije organizuju izbori samo je pitanje koliko je to realno izvodljivo s obzirom na vremenske prilike i trenutak u godini”, naveo je on. Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić najavio je da će Socijaldemokratska partija tražiti održavanje novih izbora u Nikšiću i Andrijevici i to što prije. Novi izbori bi bili najpravednije rješenje i za Demokratsku partiju socijalista, dok u opoziciji smatraju bi to značilo prekrajanje izborne volje.

POdRŠKA

Ostvarili mjerljive rezultate Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija Pejović je boravio u dvodnevnoj posjeti Parizu, tokom koje je imao više bilateralnih sastanaka sa zvaničnicima Republike Francuske zaduženim za evropske poslove. Drugog dana posjete, ambasador Pejović je imao sastanke sa savjetnikom za evropske poslove u Kabinetu predsjednika Republike Filipom Legliz Kostom, pomoćnikom generalnog sekretara za evrop-

ske poslove pri Vladi Francuske Pjerom Elbronom, kao i direktorom Direkcije za kontinentalnu Evropu u MVP Francuske Erikom Furnijeom. Ambasador Pejović je upoznao sagovornike s aktuelnim trenutkom u procesu pristupanja Crne Gore EU i prenio zahvalnost za podršku koju Francuska pruža Crnoj Gori u ostvarenju strateških integrativnih ciljeva. Sagovornici ambasadora Pejovića su ocijenili da je Crna Go-

ra ostvarila mjerljive rezultate u svim oblastima i istakli da imamo njihovu punu podršku u sprovođenju reformskih aktivnosti. Ambasador Pejović i Elbron su dogovorili potpisivanje Memoranduma o saradnji između Generalnog sekretarijata za evropske poslove Francuske i MVPEI CG u cilju pružanja podrške Crnoj Gori tokom procesa pregovora, koji će omogućiti upućivanje eksperata za pojedina poglavlja i organizovanje obuka i seminara.

Vlada Crne Gore i OEBS nastaviće saradnju u oblastima od značaja za dalji napredak društva i razvoj demokratije u Crnoj Gori – ocjena je sastanka potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Igora Lukšića sa novoimenovanim šefom misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasadorom Ljubomirom Kopajem. Ambasador Kopaj je ocijenio da je Crna Gora u prethodnih nekoliko godina napravila veliki uspjeh na planu integracija u EU i NATO i da će OEBS pružiti podršku u oblastima djelovanja od značaja za dalje reformske procese. Kopaj je kazao da dosadašnji rezultati pokazuju punu posvećenost Crne Gore i ohrabrio nastavak sprovođenja reformi u ključnim oblastima. Potpredsjednik Lukšić je saopštio da je zadovoljan višegodišnjom saradnjom sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori, ističući da će se intenzivna saradnja dodatno ojačati kroz pregovarački proces sa EU i otvaranjem novih poglavlja. On je ocijenio da su preporuke posmatračkih misija ODIHR-a tokom prethodnih izbornih procesa u Crnoj Gori bile podstrek

za dalji razvoj demokratije, vladavine prava i drugih evropskih standarda.Potpredsjednik Lukšić je kazao da je nedavna posjeta Briselu i otvaranje poglavlja Nauka i istraživanje podsticaj cijelom društvu za narednu fazu integracija. On je zaključio da je Crna Gora percipirana kao važan faktor regionalne stabilnosti i podrške regionalnim inicijativama.

dIPLOmAtIjA

Estonija podržava naš evropski put

Šef Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore Rajko Kovačević sastao se juče sa novoimenovanim ambasadorom Estonije u Crnoj Gori Artijem Hilpusom. Na sastanku je ocijenjeno da postoji prostor za intenziviranje saradnje između Crne Gore i Estonije. Ponovljena je spremnost dvije vlade da se u predstojećem periodu unaprijede kontakti na najvišem nivou, a u cilju stvaranja dobre platforme za jačanje ugovorne baze i unapređenje ekonomske saradnje. Šef Kabineta predsjednika Vlade Rajko Kovačević je informisao sagovornika o dinamici ispunjavanja obaveza iz evropske agende i ispoljio zadovoljstvo zbog zatvaranja 25. pregovaračkog poglavlja, pri čemu je značajnom ocijenjenio podršku Estonije u daljem integracijskom procesu. Ambasador Hilpus je istakao da je Crna Gora primjer u regionu te da kao takva zavrjeđuje punu podršku Estonije na planu ostvare-

nja spoljno – političkih ciljeva. U tom kontekstu Ambasador je ponovio spremnost Vlada Estonije da i u narednom periodu nastavi da aktivno podržava put Crne Gore u EU i NATO. Sagovornici su razmijenili mišljenje o aktuelnoj ekonomskoj situaciji i ocijenili da u oblasti turizma i IT sektoru postoji potencijal za dalju nadgradnju saradnje dvije zemlje. Sa ambasadorom Hipusom sastao se i pomoćnik ministra za politiku odbrane Ivan Mašulović. Pomoćnik Mašulović upoznao je ambasadora sa strateškim ciljevima Crne Gore punopravnim članstvom u NATO i EU i izrazio zahvalnost mnogobrojnim partnerima koji nas na tom putu podržavaju, uključujući i Estoniju. Ambasador Hilpus istakao je da Crna Gora i Estonija imaju dugu diplomatsku saradnju i naglasio da će Estonija nastaviti da podržava Crnu Goru na njenom evroatlanskom putu.

Nebojša Medojević, lider PzP-a “Agent CIA Popov kreirao je Vladu Mila Đukanovića i on je stvarni premijer kojeg predsjednik DPS-a sluša U svаkoj demokrаtskoj i suverenoj držаvi rezident CIA morа dа poštuje zаkone i dа sа domicilnom službom komunicirа preko oficirа zа vezi. Svаki svoj kontаkt morа dа prijаvi, а njegove аktivnosti su pod prismotrom lokаlne službe. Nаžаlost u rаspаloj Milovoj Crnoj Gori, ovаj Popov smjenjuje direktorа ANB, vodi službu, pristupа podаcimа, formirа Vlаdu, uprаvljа Pozitivnom, diksredituje lidere opozicije, prаvi vlаst u Nikšiću, komunicirа sа lokаlnom mаfijom, druži se sа nаjkorumpirаnijim аgentimа ANB iz Grаndа... vodi zemlju”.


Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012.

9

LokaLna samouprava

Petnjici i Gusinju opština, Malesija ponovo izigrana Siništaj je poručio da je Malesija diskriminisana i da još nije dobila odluku o održavanju konsultativnog referenduma. Gusinje krenulo stopama Petnjice Vasilj Karadžić

S

ve je više krajeva u Crnoj Gori koji žele da dobiju punopravan status opštine. Petnjica nakon održanog konsultativnog referenduma, sada čeka odluku Skupštine Crne Gore. Konsultativni referendum će biti održan i u Gusinju i to 8. januara. Ostaje da se vidi kada će to uraditi i Malesija. No, po riječima predsjednika Prespektive Vaselja Siništaja, ovaj kraj je diskriminisan i slijedi mu samo još jedna politička varka.

I dalje se nastavlja praksa diskriminacije Malesije i mislim da će da nastupi još jedna politička varka koja je već imala svoje profite, poručio je predsjednik Perspektive i bivši poslanik Vaselj Siništaj povodom dugogodišnjih zahtjeva da taj kraj dobije punopravan status opštine. On je u izjavi za DN rekao da se još ne zna kada će konsultativni referendum na području Tuzi i Malesije biti održan, dodavši da se zalaže da to bude na isti dan kada i predsjednički izbori, iz razloga uštede sredstava. Osim toga, po njegovim riječima, očigledno je da Malesija nema isti status kao i ostali krajevi koji teže da dobiju status opštine. “Mi smo pokrenuli inicijativu za ocjenu studije izvodljivosti 3. avgusta, znači ne u fazi preizborne kampanje. Gusinje i SO Plav pokreću inicijativu za formiranje opštine Gusinje 12. avgusta. Oni su 12. oktobra dobili pozitivan odgovor, samo dva dana pred izbore. A mi još nijesmo dobili odgovor, a rok je bio mjesec dana”, konstatovao je on. Siništaj je saopštio i da ima politička saznanja da će biti pomjeranja granica buduće opštine, podsjećajući da sadašnje gradske opštine nemaju granice već teritoriju. “Ja težim da niko, nijedan pojedinac, ne bude iznad zakona, da zakon važi za sve. Na kraju, i sam predsjednik Vlade je tada kao mandatar, kada je predstavljao ekspoze, rekao da se kod nas ne poštuje Ustav i ne implementiraju se zakoni, ali nije rekao kada ćemo početi primjenu Ustava i implementaciju zakona. Moja je želja da znam kada će referendum da bude. Hoćemo li džaba da trošimo sredstva za referendum kada znamo da je volja svih građana da bude opština”, po-

ručio je Siništaj. Čini se, sa druge strane, da u Gusinju nemaju problema oko organizovanja konsultativnog referenduma, na kojem bi građani tog kraja trebalo da se izjasne da li žele opštinu. Predsjednik MZ Gusinje Rusmir Laličić rekao je DN da im je MUP dao saglasnost da 8. januara naredne godine održe referendum. On je podsjetio da stanovništvo i razvoj Gusinja pate od trenutka kada je to mjesto izgubilo status opštine 1953. godine, kada je nakon požara u dvije zgrade opštine administracija morala da se preseli u Plav. “Nikada nijesmo dobili odluku o tome da je zvanično ukinut status opštine Gusinje, ali od tog perioda pa na dalje, pored nekih poboljšanja tokom 70-ih godina, stalno smo imali propadanje. Jer voditi brigu o dva urbana centra, Plavu i Gusinju, u isto vrijeme i da se obezbijedi kvalitetan razvoj i tamo i tamo nije moguće i onda jedna strana trpi. U ovom slučaju je to Gusinje”, naveo je Laličić. Po njegovim riječima, Gusinje ima i političku podršku političkih partija, kako sa pozicije tako i opozicije da povrati status opštine, podsjetivši da je lično potpisao sporazum sa potpredsjednikom DPS-a Svetozarom Marovićem. Osim toga, podrška je, kako je objasnio, stigla i iz dijaspore u fizičkom i materijalnom smislu. “U fizičkom time što će doći veliki broj njih da glasa, a u materijalnom oni koji ne mogu da dođu, skupiće se sredstva za prevoz iz te ex-YU dijaspore, kao što je Sarajevo, Priština, Novi Pazar i sa ostalih mjesta gdje živi dobar dio Gusinjana koji još imaju naša dokumenta”, pojasnio je Laličić.

Malesija još čeka opštinu Tuzi

Bolje je kada ne zavisiš ni od koga Siništaj je kazao da je finansijskim planom za narednu godinu predviđeno da Gradska opština Tuzi ima 40 odsto manje sredstava. “Bolje je kada imaš milion eura svog budžeta nego kada imaš finansijski plan od tri miliona, a da ne bude ispunjen

ni 50 odsto. Ne zavisiš od drugog nego od sebe”, konstatovao je on. Izjavio je i da je budžetom Glavnog grada za narednu godinu predviđeno da se za studiju izvodljivosti za opštinu Tuzi izdvoji 18.000 eura za referendum 5.000, dodajući da je predložio da situacija bude obratna.

Skupština početkom godine o Petnjici Konsultativni referendum je održan u Petnjici u avgustu na kojem su Bihorci velikom većinom odlučili da žele da njihov kraj dobije status opštine.

Potpredsjednik SDP-a Rifat Rastoder kazao je DN da očekuje da se početkom naredne godine Skupština Crne Gore pozitivno izjasni o stustusu Petnjice.

On je podsjetio da iza predloga da Bihor dobije opštinu stoji vladajuća koalicija, podsjetivši i da je tim povodom postojala i dobra volja opozicije.

rasprava

Preporuka VK je dobra, ali ne i najbolja Pravnici smatraju da je mišljenje Venecijanske komisije poželjno, ali da ipak oni bolje znaju kako probleme oko Ustava da riješe Venecijanska komisija je prije par dana dala mišljenje kojim bi se Vrhovni državni tužilac, predsjednik i sudije Ustavnog suda birali dvotrećinskom većinom. Pored toga, ona je u svom mišljenju ostavila rješenje da se predsjednik Vrhovnog suda bira u Sudskom savjetu, a da se izbor VDTa izmjesti iz Tužilačke organizacije. I dok su vlast i opozicija podijeljenog stava oko mišljena VK (vladajućoj partiji se ne dopada stav da se VDT bira dvotrećinskom većinom), ni crnogorski pravnici nisu oduševljeni takvim predlogom. Naime, predsjednik Udruženja pravnika Mladen Vukčević smatra da se preporuke VK ne treba posmatra kao izvršne naslove koje “nekritički prihvatamo dokazujući svoje evropejstvo”. On je kazao da VK ne treba da se pretvori iz savjetodavnog tijala u neprikosnovenog artbitra “unutrašnjih podjela”.

“Uz sve uvažavanje VK, Ustav kreiramo u zemlji čiju društvenu realnost, pravne i političke podjele najbolje mi znamo, i koje smo kadri rješavati, naravno – uz uvažavanje standarda i stručnu pomoć koja nam stižu sa međunarodnih adresa”, objasnio je Vukčević na raspravi povodom petogodišnjice donošenja Ustava Crne Gore. On smatra da se Ustavom moraju baviti svi, a pogotovo poslanici, ali ih je zamolio da svojim pogodbama ne urušavaju dostojanstvo Ustava. O Ustavu je govorio i ministar pravde Duško Marković koji je istakao da je najveći zakonodavni akt postao ogledalo političkih slabosti, misleći na izmjene Ustava u dijelu pravosuđa. “Nezavisno sudstvo je uslov pravne države i vladavine prava. U toj jednačini nema nepoznatih. Ali umjesto njenog lakog rješavanja dobili smo

pregovaračko uslovljavanje ili ucjenjivanje. Ko zna koliko bi trajala ova situacija da u maju pred nama nije bio 29. jun kada se u Briselu odlučivalo o početku pregovora sa Crnom Gorom. Problem je prevaziđen ali nije riješen”, dodao je on.Predsjednik Parlamenta Ranko Krivokapić ocijenio je da je građanska Crna Gora temeljna vrijednost crnogorskog Ustava, a da je veliko dostignuće tog akta i parlamentarna demokratija. “Pokazalo se da je izvršna vlast moć koju je teško kontrolisati, i samo parlamentarna demokratija može obezbijediti da se demokratija razvija u cjelini”, smatra Krivokapić. Prema njegovim riječima, Ustav je dobar onoliko koliko je pravičan. “A još je važnije koliko ga je država koja ga je donijela, prigrlila kao svoju osnovnu vrijednost”, kazao je Krivokapić. B.P.

Sa jučerašnje rasprave na Pravnom fakultetu


10 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

KRŠE ZAKON

Vujanovićeva savjetnica nije prijavila imovinu Komisija za sprječavanje sukoba interesa donijela je 57 odluka i jedno mišljenje, a među onima koji krše zakon je i savjetnica crnogorskog predsjednika Zagorka Rabrenović. U saopštenju komisije navodi se da, osim Rabrenović, izvještaj o prihodima i imovini, nakon stupanja na javnu funkciju, nijesu dostavili ni pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove Biljana Jakić, lokalni javni funkcioneri iz Budve Milena Lubarda Marojević, Rada Tabaš, Miodrag Vučinić, Bojana Bjelčević Drakulović, Sanja Ratković i Andrija Mitrović, kao i Vlatko Simunović iz Bijelog Polja. Komisija je donijela odluke da bivši sudija iz Kotora Gorica Vujisić i bivši odbornici iz Budve Igor Gluščević, Dragan Hadžić, Vido Anđus, Marko Đurić, Milan Tičić, Gorica Vujisić i Dušan Andrić krše zakon, jer nijesu dostavili imovno stanje nakon prestanka javne funkcije. Po istom osnovu zakon krše i Safet Taipi i Đoko Škrelja iz Ulcinja, jer nakon isteka od godinu nijesu ispoštovali ovu zakonsku obavezu. Saopšteno je i da su dostav-

ljanjem nepotpunih podataka zakon prekršili Zenel Selović iz Ulcinja i Milan Miletić iz Plužina, a zbog članstva u dva upravna odbora u konfliktu interesa je Mirko Gardašević, bivši odbornik iz Herceg Novog. Provjerom imovine umrežavanjem podataka sa državnim organima i institucijama, utvrđeno je da je zbog neprikazivanja tačnog stanja zakon prekršilo sedam javnih funkcionera, koji su po nalogu Komisije dostavili dopunski Izvještaj, osim Miodraga Latkovića, člana Savjeta Agencije za nadzor. Protiv svih javnih funkcionera koji krše Zakon pokrenut je postupak kod Suda za prekršaje. U saopštenju se navodi da je po zahtjevima za preispitivanje prvostepenih odluka da krše Zakon, žalio se 31 javni funkcioner. Nakon otklanjanja nepravilnosti, Komisija je usvojila zahtjeve za 29 javnih funkcionera, dok je odbila žalbu za Ratka Đukanovića, člana Socijalnog savjeta. Donošenje odluke je odgođeno za Radoja Simovića iz Šavnika radi pribavljanja dopunskih dokaza od opštine.

RASPODJELA-ODBORI

LP i HGI nezadovoljne

Liberalna partija LP i Hrvatska građanska inicijativa HGI nezadovoljne su raspodjelom mjesta u skupštinskim odborima. Ljerka Dragičević iz HGI je za Antenu M kazala da je očekivala više od onogo što im je pripalo. “Ja sam tražila Odbor za međunarodne odnose i dijasporu, ima onih koji nijesu za to, oni su u Odboru, oni nijesu dobili. Meni je žao što što nas nema u Zakonodavnom, nema nas u Administrativnom, kao koalicija. Tamo gdje je Bošnjak nije problem, ali gdje ni njih nema to je problem. Puno toga nijesmo dobili”, kazala je Dragićeivić. Ona je dodala da će HGI tražiti izmjene. “Mi bi to trebalo da odradimo jer su rekli da nije još to gotovo, da nije stalno”, kazala je Dragićević. Izmjene će tražiti i LP. “Apsolutno, mi mislimo da mora doći do izmjena jer danas kako je predsjednik parlamenta saopštio „konsenzusom“ izvjesno. Ali mnogi neće ni da kažu, vidim

da mnogi kažu da je to strašno, iza kulisa, ali neće javno da kažu, ne znam zašto. Ipak su to izabrani poslanici, svi zastupaju 6-7 hiljada građana Crne Gore”, kazao je za Antenu M lider LP Andrija Popović. U Bošnjačkoj stranki smatraju da su odbori raspodijeljeni proporcionalno. “Što se tiče Bošnjačke stranke, mi mislimo da su odbori podijeljeni uglavnom proporcionalno političkoj snazi i da je tamo gdje se moglo izašlo se u susret nekim ličnim željama poslanika”, kazao je predsjednik BS Suljo Mustafić. Mustafić vjeruje da još nije stavljena tačka na raspodjelu, te da će ostale manjinske partije moći da dobiju više, rotacijom ili proširivanjem određenih skupštinskih tijela. “Smatramo da u onoj najbitnijem Odboru za stabilizaciju i pridrživanje predstavnik Albanske partije Nimanbegu treba da bude član tog odbora”; kazao je Mustafić.


Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

INTERVJU SRĐAN MILIĆ

Ko je napustio partiju napustio je samog sebe SNP će insistirati na vraćanju trobojke, oslobađanju himne posljednja dva stiha i uvažavanju srpskog jezika na način na koji zaista zaslužuje Samir Rastoder

S

vi koji su željeli da oslabe Socijalističku narodnu partiju prepoznaće se u ovim redovima, rekao je u razgovoru za DN predsjednik SNP Srđan Milić. On kaže da ta partija neće učestvovati u radu lokalnog parlamenta u Nikšiću sve dok se ne obezbijedi vladavina prava.

●Kako komentarišete dešavanja u Nikšiću i šta bi bili sljedeći koraci opozicionih partija? Na nepošten i nedemokratski način, koalicija DPS-SDP uspjela je da u Nikšiću obezbijedi mandat više i na taj način otme mjesto predsjednika Skupštine opštine. Sve dok se ne omogući vladavina prava u ovom, drugom po veličini, gradu u Crnoj Gori, uz istinsko poštovanje izborne volje građana, iluzorno je govoriti o bilo kakvoj participaciji SNP u radu lokalnog parlamenta. ●Poslije turbulentnih dešavanja prije izbora u partiji, kako vam sada izgleda stranka i da li su nesuglasice i napuštanja partije stvar prošlosti? Socijalistička narodna partija Crne Gore bila je i ostala partija koja se od samog početka opredijelila za častan i dostojanstven put, koji nema prečica ili privilegija. Bili smo i ostali autentični politički subjekt na prostoru Crne Gore, sa svim svojim brojnim vrlinama. Napustiti SNP ne znači napustiti partiju, već napustiti samog sebe, svoje principe i ideju koja nas je davno sve okupila. ●Da li ste mogli ranije da primijetite da će pojedini viđeniji članovi stranke potražiti mjesto u nekoj drugoj partiji? U sredstvima javnog informisanja se moglo pročitati ili čuti tako nešto, ali isto tako, ostale su zabilježene i izjave da se “takve informacije ne mogu komentarisati zato što su potpuno nelogične”, da će se “poštovati odluke Glavnog odbora”, da se neće pristajati na ucjene i pritiske Nove i PzP itd.

●Da nije došlo do cijepanja u nikšićkom SNP, tamošnji parlament bi danas sigurno izgledao drugačije. Da li ste mogli spriječiti cijepanje u tamošnjem SNP? Problemi u Nikšiću su se trebali mnogo ranije rješavati. Ipak, dozvolite da naglasim da smo, uprkos svemu što se dešavalo u gradu pod Trebjesom, ostvarili izborni rezultat bez koga se ne bi mogla smijeniti DPS-SDP koalicija. ●Opštinski odbori SNP sa sjevera traže veću zastupljenost u parlamentu. Kako planirate da riješite taj problem i da li je na pomolu još jedan sukob u vašoj partiji? SNP je demokratska partija, a najvažnije partijske odluke donose se u okviru najviših partijskih organa. Tako će biti i ovoga puta. ●Da li ćete biti kandidat SNP za predsjednika Crne Gore ili namjeravate da podržite lidera DF Miodraga Lekića? Na oba pitanja sam već više puta odgovarao tako da nemam šta tome dodati. Još 2008. godine sam izjavio da se neću više kandidovati za predsjednika Crne Gore i tu se ništa nije promijenilo. Kada se raspišu predsjednički izbori, nadležni partijski organi daće odgovor i na pitanje da li će SNP imati svog ili će podržati nekog nezavisnog kandidata. ●Kakve su šanse opozicije na predsjedničkim izborima, poslije burnih odnosa prije i poslije parlamentarnih izbora? Na ovo pitanje jedini odgovor mogu dati građani Crne Gore. Kakav god da im odgovor bu-

Insistiraćemo na trobojci i skraćenju himne ●Tokom pregovora o formiranju lokalne vlasti u Nikšiću SNP je bila kooperativna i to do nivoa da ste ustali na himnu. Kako biste taj potez objasnili svojim biračima i da li ste time iznevjerili njihovo povjerenje? Kada postavljate ovakva pitanja, pogrešne polazne osnove vas dovode, naravno, i do pogrešnih zaključaka. Predlažem vam da ne sumnjate u birače SNP, niti da ih potcjenjujete. Državna himna je državna; nije ni moja, ni Vaša, niti bilo čija ponaosob. Ono što je bitno i na čemu ćemo insistirati (a to je i definisano našim programom) jeste da nećemo odustati od vraćanja trobojke, oslobađanja himne posljednja dva stiha i uvažavanja srpskog jezika na način na koji zaista zaslužuje.

Tvrd je orah voćka čudnovata ●Ko je, po Vama, krivac za loš rezultat SNP na izborima i kolika je Vaša odgovornost? Zna Crna Gora ko je krivac za slabiji uspjeh SNP na prethodnim izborima. Svi koji su željeli da oslabe SNP prepoznaće se među ovim redovima. Svakako da i ja, kao predsjednik partije, snosim dio odgovornosti za izborni rezultat na posljednjim izborima. Međutim, uprkos svemu, 40.131 glas koji smo osvojili je dokaz da je SNP nesalomiva – “Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga al’ zube polomi”. de, sa njim ćemo se morati složiti. Meni ni sada nije jasno kako, u ovako lošoj ekonomskoj situaciji, gdje su građani Crne Gore već odavno prešli granicu bijede i siromaštva, postoji više od 150.000 ljudi koji smatraju da im koalicija DPS-SDP može riješiti životne probleme. ●Šta jedinstveni kandidat može da donese opoziciji i da li postoje loše strane takvog nastupa? Na hipotetičko pitanje, takav i odgovor – o tom-potom. ●Ko je bliži partner SNP na opozicionoj sceni - Pozitivna ili DF? SNP je spremna da pruži ruku svima koji hoće iskreno da se bave rješavanjem životnih problema građana Crne Gore, poštujući bogastvo različitosti kojima smo okruženi. ●Da li smatrate da u novoj vladi postoji politička volja za obračun sa kriminalom i korupcijom? Odgovor na ovo pitanje ćemo dobiti vrlo brzo. Za isto je potrebna politička volja i spremnost na otklon od politike koja je karakterisala Vladu Crne Gore u prethodnom periodu. ●Kako vidite medijsku scenu u Crnoj Gori? Kao nezaobilazni faktor promjene postojećeg sistema vrijednosti koji i dalje tu svoju funkciju nije definisao kao temeljni prioritet. Medijska scena mora naći balans između obezbjeđenja kvalitetnih i profesionalnih informacija i sve teže ekonomske situacije u kojoj obavljaju svoju djelatnost.

SU KEJ BRAUN

Prije odluke o članstvu informisati građane o NATO Građani Crne Gore treba da dobro razumiju šta znači članstvo u NATO savezu kako bi mogli da odluče o budućnosti države kada za to dođe vrijeme, poručila je američki ambasador u Crnoj Gori Sju Kej Braun. U Info centru o evroatlantskim integracijama obilježen je završetak projekta NATO i dijalog mladih koji su, uz podršku američke ambasade, realizovale nevladine or-

ganizacije Novi horizonti iz Ulcinja i Spona iz Berana. U Projektu je učestvovalo 60 srednjošolaca iz ta dva grada, a Braun im je uručila certifikate. Prema njenim riječima, članstvo u Alijansi znači podršku vladavini prava, dok će stabilnost i bezbjednost koju NATO pruža povećaće povjerenje međunarodnih investitora i učiniti Crnu Goru atraktivniju stranim investitorima.

Ona je srednjoškolcima poručila da je veoma važno da sami formiraju stav o ulasku u NATO i ukazala da nijedna država neće prisiljavati Crnu Goru da pristupi Alijansi. “To je odluka koju ćete morati sami da donesete. Morate naučiti što više o NATO integracijama i ohrabriti druge da dobiju prave informacije o tome šta znači biti njegova članica”, poručila je Braun. Ona je

istakla argumente zašto SAD misli da Crna Gora treba da bude članica Alijanse, navodeći da bi članstvo obezbijedilo novac za modernizaciju vojske po mnogo povoljnim uslovima nego kada bi to država radila sama, a i država bi bila bezbjednija za njene građane. Direktor NVO Novi horizonti, Nazif Velić, rekao je da je seminar o NATO obuhvatio šest radionica.

Pored predavanja, organizovane su vježbe i igrice koje su im pomogle da stiču vještine koje će im koristiti u budućim aktivnostima, rekao je Velić. Direktor NVO Spona Saša Radunović kazao je da djeca sa sjevera nemaju prilike da se često druže sa predstavnicima državnih institucija, i da je ovo iskustvo za njih dragocjeno.


12 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

DESET NAJUSPJEŠNIJIH I NAJMOĆNIJIH ŽENA U CRNOJ GORI

NJIMA GA

Ko su Crnogorke koje ispisuju stranice sportske, političke i biznis istorije naše zemlje? Ivana Boljević, Novak Uskoković

U

Crnoj Gori se kao po nekom strogom zavjetu ćutanja skromno i dosta rijetko govori o moćnim i uspješnim ženama. Neizgovorena priznanja međutim, ne umanjuju njihov kvalitet, uspjeh ili uticaj. Šta više, iz godine u godinu, sve je veće poštovanje (strahopoštovanje) i utemeljenije njihovo mjesto u našem društvu. I mada je definicija uspjeha za svakog od nas različita, žene koje predstavljamo sigurno su većini dobro poznate. Ono što kao društvo treba da raduje sve nas jeste činjenica da se spisku uspješnih i moćnih Crnogorki svake godine dopisuje po nekoliko novih imena među kojima su preduzetnice, sjajne sportistkinje, umjetnice, naučnice...

MILICA PEJANOVIĆ-ĐURIŠIĆ

KATARINA BULATOVIĆ

Zlatna lavica. Najubojitija lijeva ruka u Crnoj Gori. Najbolji sportista Crne Gore. Zlatna medalja na nedavnom Evropskom prvenstvu u Srbiji, srebrna na Olimpijskim igrama u Londonu. Osvajač dvije titule Lige šampiona, najbolji strijelac na Evropskom prvenstvu i reprezentacije na Olimpijskim igrama. I to su samo njeni najveći uspjesi, a tek joj je 28 godina. Bulatović plijeni osmijehom, uvijek je na njenom licu. Iako je bila najavila tokom ljeta da neće nastupati za reprezentaciju, na sreću brzo se predomislila. Nije je spriječila ni povreda tetive. Kaća je sportista i to najveće klase. Sliku sa Kaćom danas želi da ima svako u svom albumu. Katarina Bulatović je i u konkurenciji za najbolju rukometašicu godine u izboru Svjetske rukometne federacije (glasanje na sajtu IHFa traje do 23. decembra).

Aktuelna ministarka odbrane među kolegama i poznanicima važi za osobu sa čvrstim i odlučnim stavom. Važi za intelektualku i vrsnog stručnjaka, što je dokazano brojnim priznanjima u struci van granica Crne Gore. Milica je svoju poziciju “zaradila” svojim angažovanjem u politici i diplomatiji. Bila je članica Predsjedništva Crne Gore od 1990. do 1992, a od 1993. do 2001. godine poslanica u Skupštini Crne Gore. Od 1997. do 1998. godine bila je predsjednica Demokratske partije socijalista Crne Gore, ambasadorka Srbije i Crne Gore u Belgiji i Luksemburgu od februara 2004. do jula 2006. i ambasadorka Crne Gore u Francuskoj, Monaku i pri UNESKO-u od februara 2007. do 2010. godine. Rođena je 1959. godine u Nikšiću. Diplomirala je 1982. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Podgorici, magistrirala 1984. i doktorirala 1987. na Univerzitetu u Beogradu.

BRANKA PAVLOVIĆ

Reći Marina Abramović je dovoljno. Toj svjetski priznatoj umetnici performansa, uručena je ove godine Trinaestojulska nagrada za životno djelo što je, kako je kazala, njeno najveće živortno priznanje, zbog “emocionalnog pečata” koji je ostavila na nju. Crna Gora je njena domovina, iako je rođena u Beogradu. Abramović je sinonim za današnju kulturnu Crnu Goru. Marina namjerava da u nekadašnjem gornjem kompleksu “Oboda” na Cetinju napravi “komjuniti centar Obod Cetinje”. Kako je prezentovano, u halama ugašenog Oboda planira se proizvodnja luksuznog aluminijumskog namještaja, snimanje filmova ili pozorišna umjetnost. Projekat je zamišljen kao svojevrsna fuzija umjetnosti i kulture - privrede i proizvodnje.Živi i radi u Njujorku, ali vrlo često posjećuje i Crnu Goru, zemlju rođenja njenog djeda i majke.

BOJANA POPOVIĆ Iako je tokom ljeta završila karijeru, Popović se svrstava u jednu od najboljih svjetskih rukometašica svih vremena. Osvojila je šest titula u Ligi šampiona, 12 nacionalnih prvenstava, a ima i bronzanu medalju sa SR Jugoslavijom na Svjetskom prvenstvu u Italiji, kao i srebrnu medalju sa Crnom Gorom na Olimpijskim igrama u Londonu. Iz Niša je otišla 1998. godine kada je prešla u Budućnost iz Podgorice. Bila je nakon toga u Slagelsu i Viborgu da bi se prije dvije godine vratila u Budućnost sa kojim je osvojila Ligu šampiona ove godine. Na lijevoj ruci su joj istetovirane zvjezdice sa inicijalom svakog kluba sa kojim je osvojila Ligu šampiona. U Londonu je bila najbolji asistent šampionata, ubjedljivo. Upravo ta inovativna igra odvajala je od drugih rukometašica, pa se za njene lopte uvijek govorilo da imaju “oči”. Bojana, iako je završila karijeru, jedan je od glavnih kandidata da bude proglašena za rukometašicu godine u izboru Svjetske rukometne federacije.

MARINA ABRAMOVIĆ

Možda u javnosti i nije toliko eksponirana, ali je njen uspjeh prepoznat, ne samo u Crnoj Gori, već i mnogo dalje. Glavna izvršna direktorica Sosiete ženeral Montenegro Branka Pavlović nedavno je dobila nagradu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) “Žene u biznisu” u kategoriji bankarstva, u konkurenciji 24 kandidatkinje. Od njenog dolaska na čelo Sosiete ženeral Montenegro ta finansijska institucija, uprkos krizi, ostvaruje prilično dobre rezultate. Oni koji je poznaju kao poseban kvalitet ističu veliki rad, inovativnost i viziju. To potvrđuje i dobar rezultat pa je Sosiete ženeral Montenegro na kraju prošle godine imala profit od 4,3 miliona eura. Osim u banci, angažovana je i kao član Odbora direktora kompanije Plantaže.


Aktuelno 13

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

MOŽE bIT' ANA KOLAREVIĆ

VANJA ĆALOVIĆ

Za nju kažu da je najpoznatija crnogorska “sestra”. To je zbog toga što je sestra premijera Mila Đukanovića. Dobitnik je nagrada britanskog časopisa “New Economy” za najboljeg poslovnog advokata u 2009. godini. Godinu kasnije priznanje je stiglo i od magazina “World Finance”. Radila je kao sudija Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda, a advokaturom se bavi posljednjih devet godina. Bila je posrednik u mnogim privatizacijama, između ostalih, Jugopetrola i Telekoma. Na kritike da njeni klijenti odlično prolaze zbog rođačkih i poslovnih veza koje ima, jednom prilikom je odgovorila: “Polazeći od definicija pojmova nepotizma i klijentelizma smatram da ni po jednom osnovu tome ne pripadam. Nikada nijesam bila politički angažovana i nikada nijesam imala tu vrstu ni političke ni funkcionalne moći. Da mi je makar funkcionalna moć bila potrebna, ne bih se dobrovoljno na vrhuncu svoje karijere odrekla svoje funkcije sudije Vrhovnog suda.” Zatim je dodala: “Da, vrlo sam moćna i uticajna”. Činjenica je i da je Pravni fakultet završila u rekordnom roku i sa visokim prosjekom. Posljednjih godinu, bila je vrlo često na naslovnim stranama, a posljednja je zbog tužbe koju je podnijela protiv dnevnih listova Vijesti i Dan i nedjeljnika Monitor, zahtijevajući odštetu od po 100.000 eura. Sporni su tekstovi o učešću u aferi Telekom. Kolarević je ranije izjavila da je njen “konsultantski posao za Crnogorski telekom 2005. godine naplatila 246.000 eura od američke kompanije Sigma, ali da nije riječ o koruptivnoj isplati”, kako to tvrde američke finansijske vlasti.

Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović, uprkos podijeljenim mišljenjima o njoj, ne prestaje da plijeni pažnju javnosti. Brojne privredne i državne afere čije je razotkrivanje pokrenula organizacija na čijem je čelu ishod čekaju na sudu. Osim toga MANS se profilisao kao udruženje kojem se uglavnom obraćaju obespravljeni i građani koji “regularnim” putem nijesu našli pravdu. Najčešće “o jadu zabavlja” crnogorsku vladu. Podnijela je preko 4.500 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, tražeći između ostalog i podatke o broju zaposlenih i primanjima u državnoj bezbjednosti, na stotine tužbi zbog nelegalne gradnje, uključujući i onu protiv moćnog podgoričkog gradonačelnika i lokalnih tajkuna. Ima 34 godine živi i djeluje u Podgorici.

DUŠANKA JEKNIĆ

VESNA MEDENICA

RANKA ČARAPIĆ Vjerovatno bi u mnogim državama teško bilo da se među uspješnim i uticajnim ženama nađe šef nekog turističkog predstavništva. Ipak, u Crnoj Gori na pominjanje imena Dušanke Jeknić prva pomisao je uticajna žena. Iako je trenutno na funkciji direktorice predstavništva Nacionalne turističke organizacije u Ljubljani i član Borda direktora Budvanske rivijere, njena uticaj nije mali i dalje. Uticaj je stekla tokom 90-ih godina. Jeknić, koja je i nekadašnja šefica Misije Crne Gore u Milanu, našla se među optuženima za krijumčarenje cigareta i pranje novca. Nedavno je Sud u Bariju odlučio da pokrene sudski postupak pred Tužilaštvom u kojem se za šverc cigareta i mafijaško udruživanje terete crnogorski državljani Veselin Barović, Branko Vujošević, Branislava Mićunović i Dušanka Jeknić. Ona je nedavno za Dnevne novine kazala da sa nestrpljenjem očekuje početak suđenja i da vjeruje da će “se završiti agonija koja traje desetak godina”. Prijatelj je moćnih i bogatih ljudi koji posluju ili su iz Crne Gore.

Vrhovnoj državnoj tužiteljki nije bilo jednostavno izdržati brojne pritiske javnosti zbog nedovoljne brzine i angažovanosti Tužilaštva. Odmjerena u odnosu sa medijima i kolegama Čarapić je uspjela da “umiri” uzavrelu atmosferu oko afere Telekom, koja je prethodne godine u žižu javnosti dovela brojne zvaničnike i njene kolege. Rođena je 1953. godine u Nikšiću. Diplomirala na Pravnom fakultetu 1976. godine. Pripravnički staž je obavila u Opštinskom javnom tužilaštvu. Od 1980. godine do 2006. godine, odlukama i rješenjima Skupštine Republike Crne Gore i Vlade Republike Crne Gore, u više mandata, obavljala je funkcije zamjenika Opštinskog, Okružnog, odnosno Višeg i Vrhovnog državnog tužioca Republike Crne Gore. Od 2006. godine do 2008. godine, odlukom Skupštine Republike Crne Gore povjereno joj je vršenje funkcije višeg državnog tužioca u Podgorici. Za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore imenovana je 10.aprila 2008. godine.

Šira javnost je za Vesnu Medenicu čula od 2003. godine kada je došla na položaj Vrhovnog državnog tužioca. Medenicu je, kako su tada saopštili najveći državni zvaničnici i njene kolege, opredijelila uspješna, duga i bogata profesionalna biografija. Nakon Tužilaštva prešla je na položaj predsjednice Vrhovnog suda. Iako su prozivke na račun neefikasnosti sudstva brojne upućene na njenu adresu, ipak se ne zaboravlja da je uvela red u sudstvu razriješivši sa funkcije nekoliko kontroverznih sudija. Rođena u Kolašinu, 1957. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a potom Pravni fakultet u Podgorici 1980. Pasionirani je skijaš i pratilac modnih manifestacija.


14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

PRESUDA

Raičeviću maksimalnih 40 godina robije u Spužu Izrečena presuda za dvostruko ubistvo - Marije Raičević i Ivana Dulovića Igor Raičević (34) osuđen je juče u Višem sudu u Podgorici na zatvorsku kaznu od 40 godina zbog ubistva suruge Marije (30) i njenog prijatelja Ivana Dulovića (28), zeta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Predsjednica krivičnog vijeća, sudija Milenka Žižić koja je predsjedavala krivičnim vijećem, ocijenila je da se jedino maksimalnom kaznom, koju predviđa naše zakonodavstvo može proizvesti svrha kažnjavanja za ovo dvostruko ubistvo. Po riječima sudije Žižić koja je, nakon tajnog suđenja, juče javno izrekla presudu, sud je na nedvosmislen način utvrdio da je Igor Raičević kriv za djelo koje mu se stavlja na teret. On je, prema navodima presude, 24. novembra prošle godine oko 10.30 sati, na parkingu ispred Osnovne škole “Savo Pejanović”, u centru Podgorice, sa umišljajem ubio suprugu Mariju i njenog prijatelja Ivana Dulovića. Sud je ocijenio da je Raičević nekoliko dana prije ubistva kupio “golf 2” kako bi pratio suprugu kao i da je u njenom automobilu instalirao uređaj za prisluškivanje. Navedeno, kao i činjenica da je kod sebe imao pištolj, po ocjeni suda, ukazuje da je Raičević djelo planirao. Zbog toga sud nije u punoj mjeri uvažio nalaz vještaka po kojem je u trenutku izvršenja krivičnog djela bio “bitno smanjeno uračunljiv”, kazala je Žižić. Nakon što je suprugu i njenog prijatelja kolima pratio do parking kod Doma zdravlja u centru Podogorice, Raičević se dao u realizaciju svog plana. “Prvo ispaljuje jedan metak a potom prilazi Mariji, vuče je za kosu i ispaljuje jedan projektil u lijevi čeoni sljepoočni dio”, kazala je Žižić navodeći da je, po ocjeni suda, jedino tako Marija mogla doći u položaj ispod pištolja. Potom je u Dulovića, kako se navodi, ispalio više metaka, čime mu je nanio teške tjelesne povrede od kojih je istog dana preminuo u Kliničkom centru. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir olakšavajuće okolnosti da je Raičević otac dvoje djece. Ipak, otežavajuće okolnosti poput činjenice da je djelo unaprijed planirano, da je pratio i prisluškivao te da su oštećeni roditelji maloljetne djece, očigledno su prevagnule budući da je osuđen na maksimalnu kaznu zatvora. Raičevićev advokat Srđan Ra-

POJAČANA KONTROLA

Počela akcija ª Petardaº

Rijetke kazne

Izricanje najvisočije zatvorske kazne rijetko je u crnogorskom pravosuđu. Osim ovog slučaja pamti se slučaj Nikšićanina Dalibora Bulajića koji je dva puta prvostepeno osuđivan na kaznu od 40 godina zatvora zbog dvostrukog ubistva u Tivtu, ali još nema pravosnažne presude. U region su na ovu kaznu zatvora osuđene ubice premijera Srbije Zorana Đinđića, zatim ubice srpskog finkcijonera Ivana Stambolića kao i ubica maloljetne Hrvatice Antonije Bilić. S druge strane, Anders Bering Brejvik je za smrt 77 ljudi u Norveškoj osuđen na 20 godina zatvora. dović nezadovoljan je presudom. “Upravo ovakva osuda pokazuje koliko je bio ispravan stav odbrane na insistiranju da bude uključena javnost tokom ovog postupka. Smatram da je kazna drakonska. Uložiću žalbu na ovakvu presudu ali i na odluku suda da tokom suđenja nezakonito isključi javnost”. S druge strane, za advokata Vlada Vukovića, punomoćnika porodice Dulović, ovo je jedina prihvatljiva kazna. “Nema te kazne sa kojom će porodica biti zadovoljna, jer ništa više ne može da vrati njihovog sina, supruga i oca” kazao je Vuković navodeći da je maksimalna kazna koja je i izrečena, bila je jedina prihvatljiva za porodicu. Suđenje je počelo 19. juna, kada je, na predlog tužioca i punomoćnika oštećenih porodica, vijeće sudi-

je Žižić odlučilo da suđenje zatvori za javnost. Za Raičevićevog advokata Srđana Radovića, to je bila očekivana odluka, jer je, kako je tada kazao, unaprijed čuo da će upravo sudija Žižić suditi u ovom predmetu i da će suđenje biti brzo, strogo i zatvoreno za javnost. Nakon što je Raičević, iza zatvorenih vrata, odlučio da ne iznosi svoju odbranu dok ne bude spreman za to, suđenje se ponovo otvara za javnost, saslušava se jedan svjedok, a nastavak dokaznog postupka odlaže se za nekoliko dana. Kada je na sljedećem pretresu Raičević izrazio spremnost da iznese svoju odbranu, ponavlja se već viđeni scenario. Punomoćnici oštećenih porodica traže izuzimanje javnosti iz postupka što sudija Žižić uvažava. Od tada pa do kraja, Raičeviću se sudi iza zatvorenih vrata. S.K.

Zamjenik rukovodioca Odsjeka za prevenciju i rad policije u zajednici Dušan Baković, na pres konferenciji održanoj juče kazao je da je akcija “Petarda” čiji je cilj sprječavanja nedozvoljene trgovine i zloupotrebe pirotehničkih sredstava, počela da se sprovodi u crnogorskim gradovima. Akcija se realizuje kroz pojačanu kontrolu vozila kojima se mogu prevoziti pirotehnička sredstva, nadzor nad legalnim i nelegalnim trgovačkim objektima, koji mogu

Službenici Uprave policije, zajedno sa javnim ličnostima i novinarima dijeliće u nedjelju, u okviru kampanje “Upoznaj saobraćajne propise”, flajere edukativne sadržine učesnicima u saobraćaju vozačima i pješacima. Od 12 do 13 časova četiri ekipe u kojim će biti po član Tima za OSJ, javna ličnost i novinari će se sa saobraćajnim patrolama uputiti na četiri lokacije, odnosno na Cetinjski put, kod kružnog toka, kod TC “Gintaš”, na raskrsnicu Bulevara Ivana Crnojevića i Ulice slobode i u Ulicu Kralja Nikole kod Trgovinske škole. M.V.P.

služiti za skladištenje, distribuciju i prodaju pirotehničkih sredstava koja se nalaze u nelegalnom prometu. Baković je pozvao građane na nelegalnu prodaju pirotehnike prijave policijskom službeniku, kontakt policajcu ili na broj 122. Prošle godine u okviru ove akccije policajci su zaplijenili 73876 petardi i 494 vatrometa koji su se nalazili u nelegalnom prometu. Takođe, tada je registrovano 14 slučajeva lakšeg povređivanja osoba u vidu opekotina prstiju. M.V.P.

Tri izručenja u Crnu Goru Podgorički Interpol izvršio je juče ekstradiciju tri osobe, saopšteno je iz Uprave policije. Iz Makedonije u Crnu Goru izručen je David Stanković (36) iz Beograda radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od sedam mjeseci na koju je osuđen zbog krivičnog djela “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga” u sticaju sa “omogućavanje uživanja opojnih droga”. Iz te zemlje izručen je i Ljubiša Pavlović (31) takođe iz Beograda, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci zbog krivičnog djela” falsifikovanje novca”. Iz Mađarske ekstradiran je Nedžad Škrijelj (38) iz Rožaja, radi izdržavanja zatvorske kazne u trajanju od dvije godine i četiri mjeseca zbog dvije počinjene teške krađe. M.V.P.

KRVOPROLIĆE

Stradala jer nije htjela da mu dođe na slavu Određen pritvor Goranu Kuču, koji je optužen za povređivanje djevojke i ubistvo njene majke Bjelopoljac Goran Kuč (28) juče je priznao da je počinio zločin i izrazio kajanje zbog teškog krvoprolića, u kojem je život izgubila njegova komšinica Milijana Vuković (49), dok je njena kćerka Ivana (21) zadobila teške tjelesne povrede. Tragedija, koja se preksinoć desila u bjelopoljskom selu Ivanje, zatekla je mještane tog sela. Oni kažu da se u njihovom selu ništa slično nikada nije desilo. “Preksinoć oko osam sati bio sam u svojoj kući sa suprugom i u jednom trenutku čuo sam eksploziju. To je bilo toliko jako da sam pomislio da je bomba. Žena i ja smo izaš-

li na terasu i čuli smo da neko kuka. Taj glas dolazio je od kuće Radivoja Vukovića. Otišao sam tamo, popeo se na gornji sprat i vidio užasan prizor. Sve je bilo razneseno. Radivojeva kćerka je ležala iza vrata sva iznemogla krvavih ruku do lakata“, priča komšija Milić Vuković. On je dodao da je odmah pozvao njenu braću telefonom, a ubrzo je stigao i njen otac. “Radivoje mi je kasnije kazao da se njegova kćerka Ivana zabavljala sa ovim Goranom i da je odlučila da raskine. Ovaj to nije prihvatao i izgleda da je pokušao na silu da bude sa njom. To sam jedino od

njega saznao”, ispričao je Vuković. U eksploziji bombe, osim što je život izgubila Milijana, koja je uzela u ruku aktiviranu bombu pokušavajući da je iznese iz kuće i spase kćerku, Ivana je zadobila povrede od komada gelera na rukama i nozi i nalazi se na Hirurškom odjeljenju bjelopoljske bolnice. Navodno, Goran se posvađao sa Ivanom, jer nije htjela da bude sa njim u vezi. Te večeri je tražio da bude sa njim na slavi u njegovoj kući, ali ona nije htjela. Očekuje se da će uhapšeni Kuč uz krivičnu prijavu za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja biti predat Višem državnom tužiocu u Bijelom Polju. S.M.S.


Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012.

POLITIČKA VOLJA

Crnogorski Golootočani još čekaju rehabilitaciju Za razliku od okruženja, Crna Gora još nije pokazala volju za obeštećenjem žrtava mučilišta Svetlana Kumburović

D

ok je većina zemalja regiona obezbijedila rehabilitaciju svojim državljanima koji su bili žrtve nečovječnog postupanja na Golom otoku, Crna Gora, uprkos višegodišnjim urgencijama Udruženja “Goli otok” i poslaničkim pitanjima, još nije riješila pitanje njihovog obeštećenja.Iako je Crna Gora imala procentualno najveći broj političkih zatvorenika u ozloglašenom zatvoru u Hrvatskoj, jedino u našoj zemlji još nije donesen Zakon kojim bi se rehabilitovali i obeštetili Golootočani odnosno njihove porodice.

Na realizovanju obeštećenja GoolooNA ČEKANJU VEĆ OSAM GODINA točani Crne Gore rade još od 1992. godiNakon što su se iz Udruženja “Gone kada je Skupština usvojila Dekleraci- li otok” više puta bezuspješno obraćali ju o osudi kršenja ljudskih prava i zlou- nadležnim institucijama, odlučili su, da potrebe vlasti. uz pomoć pravnih stručnjaka, pripreme Ova Dekleracija, kako je ranije saop- nacrt Zakona o poništavanju presuda, rješenja, akata i radni šteno iz Ministarstva pravde, značila je “akt državnih organa Repujasne, nedvosmislene i bilike Crne Gore i FNRJ, konsenzualne političke izrečene licima osumi moralne osude Golog njičenim za podršku Reotoka za sva vremena“. žrtava Golog otoka iz Crne zolucije Informbiroa iz Iste godine, Udruženje Gore (od toga 930 kažnjeno 1948. godine”. Ovaj Nacrt sudskom kaznom, ostali di“Goli otok” od MUP-a dozakona dostavljen je Mirektno vođeni u zatvor) bilo je zvaničan podatak nistarstvu pravde 2006. da je na tom ostrvu bilo godine, a do danas se u zarobljeno 3.390 građatom pogledu ništa nije na, koji su, nakon Titovog mimoilaženja preduzelo. „Neophodnost za donošenje sa Staljinom 1948. godine, izražavali po- ovog zakona postoji kako bi se otklonila dršku Moskvi. istorijska nepravda, moralna i materijalOd tog broja bilo je 130 žena koje su bi- na šteta prouzrokovana protivpravnim bilitaciju u Crnoj Gori bilo preko 300 žrtale odvojene na drugi dio ostrva. “Od 3.390 radnjama državnih organa u va, te da ih sada u životu ima zatočenika 930 je kažnjeno sudskom od- Crnoj Gori i FNRJ, bezobzirsvega 56, pitanje je da li će iko lukom, dok su ostali, bez suđenja, išli di- nim i nečovječnim kršenjem od njih dočekati obeštećenje. rektno na Goli otok. To se zvala admi- Ustava, zakonom zagarantonistratvna kazna odnosno promjena vanih prava i sloboda građana PLATITI ODŠTETU I POROmjesta boravka sa društveno korisnim koje je vlast otkrivala i progažrtava u Crnoj Gori DICAMA PREMINULIH i dalje živo radom”, kaže predsjednik Upravnog od- njala sumnjičeći ih da su poIako bi se sa jedne strane moglo smatrati da se svota bora Udruženja Branko Ljumović koji držali Rezuluciju Informbiroa je u maldosti proveo pet godina na Go- 1948. godine”, kaže Ljumović. koja bi se trebala isplatiti svalom otoku. Nakon podnošenja Nacrta kodnevno smanjuje jer žrtve Rad se, kako kaže, zasnivao na noše- Zakona, i poslanici opozicionih partija Golog otoka umiru, Udruženje ima zanju kamena, jer je Goli otok bio kameno- uključili su se podržavajući ideju rehabi- konsko rješenje kojim ne zaboravlja ni lom. Ipak, po njegovim riječima, najte- litacije žrtava pa je 2007. godine opozicija umrle. Njihov stav koji je sadržina Nacrta že im je padalo prebijanje, mučenje ne- na tu temu postavila poslaničko pitanje Zakona je da se naknadom štete moraju sanicom, glađu i žeđu. „Dovedu vas do tadašnjem ministru pravde Mirašu Ra- pokriti sve žrtve, bez obzira da li su živi ili granice smrti, a onda vas podoviću. Iako je Radović podr- ne, što bi bilo približno četiri miliona euvrate u život i sve tako. Tižao takvu inicijativu, navo- ra za državu. U nacrtu stoji da su „Državme se u čovjeku zaista nešto deći da će ovaj Zakon uskoro ljani Crne Gore - stradalnici po Rezolucipromijeni u moralnom i bilo biti na dnevnom redu Skup- ji Informbiroa iz 1948. godine, koji su od žrtva - umrlih kom drugom smislu, on počštine, do danas se ništa u tom strane državnih organa Crne Gore i Jugoza vrijeme ne govoriti i odavati što jeste smislu nije promijenilo. slavije protivustavnim i protivzakonitim izdržavanje kazne i što nije. Oni koji su shvatili Ovo pitanje je u Skupštini radnjama, kao osumnjičeni podržavaoda će se mučenjem ubiti sve ponovljeno u junu ove godi- ci Rezolucije uhapšeni, ubijeni i nalazili ljudsko u njima, izvršavali bi ne kada je aktuelni ministar se u pritvoru i izdržavali kaznu u logorisamoubistvo. pravde Duško Marković obećao da će ma „Goli otok“, imaju pravo na naknadu Na Golom otoku bilo je 399 smrtnih se na tome raditi odnosno da će se obez- imovinske i neimovinske štete obračuslučajeva, a samo 1955. godine – 260, pa bijediti rehabilitacija zatovrenicima Go- nate u paušalnom iznosu od 10.000 eura ova godina važi za pogubnu”, kazao je log otoka. po svakom pojedincu. Pravo na naknadu Ljumović. Ipak, imajući u vidu da je u trenutku štete imaju bračni drug, a ako ga nema, kada je prvi put zatražen zahtjev za reha- onda član porodice”, navodi se u Nacrtu.

3.390

57

71

U regionu već obeštećeni Srbija je ovo pitanje riješila prije dvije godine uvođenjem Zakona o rehabilitaciji po kome golootiočke žrtve sleduje 700 dinara odnosno oko sedam eura po danu. Nezadovoljni takvim rješenjem, goolootočani iz Srbije nedavno su najavili žalbu Međunarodnom sudu u Strazburu kako bi umjesto 700, dobili 3.000 dinara po danu. Hrvatska je ovo pitanje riješila još 1995. godine a za njom i Slovenija godinu dana kasnije. Slovenija svojim državljanima koji su preživjeli Goli otok nudi 6.300 eura za svaku godinu provedenu na ostrvu. Rješenje Hrvatske slično je onome u Srbiji pa su tamošnje žrtve Golog otoka dobile oko sedam eura po danu. Procjenjuje se da je kroz logore Golog otoka prošlo preko 50.000 ljudi, te da ih je blizu 8.000 stradalo tokom izdržavanja kazne, a da su hiljade pretrpjele psihička oštećenja od nehumanog zatvorskog sistema u kojem su ih, između ostalog, tjerali da zlostavljaju jedni druge kako bi preživjeli. Od 3.390 logoraša, koliko ih je prema podacima Udruženja “Goli otok” bilo iz Crne Gore, danas je 56 živih koji vjeruju da je pravda spora ali dostižna.

ANKETA RIFAT RASTODER SDP

VUKSAN SIMONOVIĆ SNP

JOVAN VUČUROVIĆ NOVA

HALIL DUKOVIĆ DPS

“Nijesam u saznanju da je podnijeta Inicjativa za donošenje Zakona o rehabilitaciji žrtava Golog otoka odnosno da je potpisao ovlašćeni predlagač što je Vlada ili poslanik. Što se tiče same inicijative, još devedesetih godina sam bio prvopotpisani za to - bavio sam se time duže vrijeme i inicirao sam jedan akt u ime Udruženja “Goli otok”. Taj akt je dobio potvrdu i u ovdašnjem parlamentu, ali je suština bila u priznaju da su ovi ljudi bili žrtve. Dakle, jesam za svaku satisfakciju tih žrtava. Ukoliko postoji incijativa u tom pravcu, založiću se da se ona razmotri”, kazao je predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

“Zagovornik sam ideje o obeštećenju žrtava Golog otoka. Još 2007. godine postavio sam poslaničko pitanje tadašnjem ministru pravde Mirašu Radoviću koji je tada podržao inicijativu za donošenje Zakona o rehabilitaciji žrtava Golog otoka i najavio da se takav Zakon može uskoro očekivati. Kako, uprkos obećanju, ništa po tom pitanju nije urađeno, Neven Gošović je u junu postavio isto pitanje, a ministar pravde Duško Marković dao je odgovor poput onog koji je dao njegov prethodnik”.

“Nova srpska demokratija je stranka koja se zalaže za pomirenje u Crnoj Gori, a na tom putu je neophodno ispraviti brojne istorijske nepravde. Goloootočani, kao i drugi koji su stradali zbog Rezolucije IB u Bileći, Bogdanovom kraju, Mamuli, i drugim Brozovim kazamatima, moraju biti u potpunosti rehabilitovani, država da im se izvini i da se u Skupštini donese posebna deklaracija o rehabilitaciji. Obavezno treba i da se ustanovi nadoknada i odšteta tim ljudima koji su, kao i njihove porodice, pretrpjeli strašan teror. NOVA takođe traži da se ispravi nepravda i prema drugima, od 1918. do danas. Samo na ovaj način možemo doći do pomirenja u Crnoj Gori, kako se ne bi iznova otvarale rane među ljudima i kako ne bi neko iznova te rane koristio za širenje podjela.

“Činjenica je da su tim ljudima kršena osnovna ljudska prava i slobode, kao što je to slučaj sa još nekim istorijskim događajima. Sada je pitanje da li se zaista takve greške poslije toliko godina mogu nadomjestiti i da li je moguće obeštećenje u situaciji kada svaka budžetska jedinica steže kaiš. Od odbora za ljudska prava na čijem sam čelu imaće podršku ali moramo biti realni i sagledati šta država trenutno može podnijeti. Najgore je donijeti Zakon koji se ne može primijeniti”.


16 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

Đolević sa kolegama, koji su se okupili u znak podrške

PRESUDA

Advokat Đolević oslobođen

Đolević je prilikom iznošenja odbrane kazao da mu je Đukić prilikom slučajnih susreta nudio nagodbu vezanu za slučaj Markovića i Vrbice. “Đukić me je nekoliko puta presretao po hodnicima suda kako bi se preko mene nagodio sa okrivljenima govoreći da treba da priznaju krivicu, što je van svake pameti,” rekao je Đolević.

Suđenje, koje je trajalo oko sat vremena, pratilo oko 70 advokata Sudija podgoričkog osnovnog suda Jelena Perović-Kovačević juče je nakon jednočasovnog suđenja oslobodila podgoričkog advokata Predraga Đolevića optužbi da je u zahtjevu za izuzeće zamjenika specijalnog tužioca Darka Đukića, lažno ga optužio za zloupotrebu položaja i manipulisanje činjenicama u optužnici, koju je podigao protiv bivšeg predsjednika Osnovnog suda na Cetinju Gorana Vrbice i njegovog branjenika nekadašnjeg sudije Nebojše Markovića. Vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić je zahtijev za izuzeće tretirala kao krivičnu prijavu, odbacila je istog dana i zatražila podizanje optužnog predloga protiv Đolevića. Prilikom svoje odbrane Đolević je kazao da iako je personalno označen kao okrivljeni cijeli slučaj doživljava kao optužni predmet protiv struke. “Cijeli postupak je usmjeren

protiv advokature, a u ovom predmetu se radi o malo čudnim stvarima. Braneći i zastupajući interese klijenta podnio sam za zahtjev za izuzećem specijalnog tužioca, sa namjerom da ukažem na pogrešno činjenično stanje i da je tužilac u optužnici manipulisao dokazima. Sve što sam naveo u zahtjevu za izuzećem Đukića je tačno i ništa nije lažno. Samo nekoliko sati nakon podnošenja zahtjeva Vrhovno državno tužilaštvo je dalo javno saopštenje medijima o odbacivanju krivične prijave kako su nazvali moj zahtjev za izuzećem, što nije tačno”, kazao je Đolević u svojoj odbrani. On je objasnio da je Tužilaštvo zbog tretiranja njegovog zahtjeva kao krivične prijave trebalo da sprovede istragu i da njega kao optuženog obavjesti o cijeloj stvari što oni naravno nijesu učinili. “Intere-

Đolević: Tužilac me presretao i nudio nagodbu

santno je da je Rješenje o odbačaju Vrhovno državno tužilaštvo donijelo 5. novembra, desetak dana nakon javnog saopštenja upućenog medijima. Njihov krunkski dokaz protiv mene je činjenica je optužnica potvrđena od Višeg suda i da je pravosnažna tretirajući je kao pravosnažnu presudu”, dodao je Đolević. On je kazao da u istoriji advokature nikada nije pokrenut nijedan krivični, a ni disciplinski postupak protiv tužioca jer je okrivljenog optužio neosnovano. “Advokati u svojim rukama imaju samo jedno oružje, a to je Zakon dok tužioci imaju vlast i moć. Sve ovo je predstava njihove moći i snage”, dodao je Đolević. Tužilac Miloš Šoškić je tokom završne riječi kazao da je Đolević kao stručna osoba zna da se u svakom podnesku kakav god mu naziv

bio tretira kao krivična prijava ako se u njemu navede da je zamjenik specijalnog tužioca pored manipulacije počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, opravdavajući promjenu naziva Đolevićevog zahtjeva za izuzećem. Nakon što je izrečena oslobađajuća presuda u punoj kancelariji sudije Perović čuo se aplauz prisutnih advokata. Đolević je kazao da je njegovim oslobađanjem optužbi zaštićena advokatura kao samostalna i nezavisna djelatnost. Đolevićev advokat Zdravko Begović je kazao da je crnogorsko pravosuđe pokazalo da se sudi isključivo na osnovu dokaza i po zakonu bez obzira na činjenicu ko se nalazi na optuženičkoj klupi ili ko podnosi optužnicu. “Nauk je da svi koji podnose optužnice moraće ubuduće voditi raču-

bEzbjEDnoSnE SlUžbE

CRnA goRA I bIH

Direktor Uprave policije Božidar Vuksanović sastao se juče sa vojnim izaslanikom Kancelarije vojnog atašea ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, potpukovnikom Brusom Marfijem. Sastanak je, kako navode u saopštenju Uprave policije, održan u cilju jačanja saradnje bezbjednosnih službi kroz razmatranje planova o saradnji u nastupajućem periodu. Vuksanović i Marfi su konstatovali da je saradnja crnogorskih i američkih bezbjednosnih službi dobra i da slijedi period u kojem će ova saradnja biti podignuta na viši nivo. M.V.P.

Vlada Crne Gore prije dva dana verifikovala je Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o izručenju između Crne Gore i Bosne i Hercegovine koji je potpisan 15. novembra. Ovaj ugovor Crna Gora i BiH su sklopile, kako se navodi u Predlogu, svjеsnе pоtrеbе dаlјeg unаpređеnjа mеđusоbnе sаrаdnjе u оblаsti prаvоsuđа i u oblasti bоrbе prоtiv оrgаnizоvаnоg kriminаlа, kоrupciје i drugih tеških krivičnih djеla. Držаvе su se na ovaj način obavezale dа ćе pоd uslоvimа prеdviđеnim

Pokušaj disciplinovanja Predsjednik Advokatske komore i Đolevićev advokat Zdravko Begović tokom izlaganja završne riječi naveo je da je Tužilaštvo advokate htjelo da dovede u red. “Gospodo, možete da svirate samo po našim notama, poruka je Tužilaštva. Cijeli ovaj slučaj je upozorenje i disciplinovanje svakog advokata”, rekao je Begović. na da je potkrijepljena dokazima, a ne nekim ličnim, subjektivnim odnosom prema pojedincu. U svakom slučaju, crnogorsko pravosuđe danas pokazalo dosljednost, principijelnost i potvrdu da se sudi u predmetu na osnovu dokaza”, kazao je Begović. B.R.

Jačanje saradnje sa SAD-om Verifikovan Ugovor o izručenju

Božidar Vuksanović

оvim ugоvоrоm nа mоlbu јеdnа drugој izručivаti osobe, koje sе u držаvi kоја trаži izručеnjе gоnе zbоg krivičnоg djelа ili sе trаžе rаdi izvršеnjа kаznе zаtvоrа ili hapšenja. Ovim povodom, predviđeno je da nadležni državni organi komuniciraju pisanim putem i to preko nadležnih ministarstava. U hitnim slučajevima, kako j navedeno u ugovoru, molbe se mogu sе dоstаvlјаti prеkо Меđunаrоdnе оrgаnizаciје kriminаlističkе pоliciје, odnosno preko INТЕRPОL-a. M.V.P.

foto: Darko Jovanović

govoR mRžnjE

FIZIČKO LICE U vezi sa članom 8. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni list RCG", br. 18/11 od 01.04.2011godine)Radmilović Milena, jmbg 0810980215018, sa prebivalištem u Beogradu, ulica Jovanova br.31 i sa njom povezano lice Radmilović Velimir, jmbg 2509948714016, sa prebivalištem u Podgorici, ulica Blaža Jovanovićabr.13 , dajem O B A V J E Š T E NJ E o odluci da izvršim preuzimanje akcionarskog društva „LOVĆENINVEST“ PODGORICA Radmilović Milena, jmbg 0810980215018, sa prebivalištem u Beogradu, ulica Jovanova br.31 i sa njom povezano lice Radmilović Velimir, jmbg 2509948714016,sa prebivalištem u Podgorici, ulica Blaža Jovanovićabr.13, (u daljem tekstu: Sticalac), imaju u vlasništvu 59.661 običnih akcija sa pravom glasa akcionarskog društva „LOVĆENINVEST“ Podgorica (u daljem tekstu .emitent) na dan 20.12.2012 godine, Pošto sam stekla broj akcija sa pravom glasa emitenta preko 30%, imam obavezu da pristupim preuzimanju emitenta, tako što ću sprovesti postupak preuzimanja u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni list RCG", br. 18/11). O ovoj odluci obavijestila sam emitenta i Komisiju za hartije od vrijednosti. Istu ću objaviti u dva štampana medija u roku od četiri dana od dana njihovog donošenja . Najkasnije u roku od osam dana od dana javnog objavljivanja ovog obavještenja podnijeću Komisiji za hartije od vrijednosti zahtjev za odobrenje javne ponude za preuzimanje društva. Podgorica STICALAC Dana: 22.12.2012godina Milena Radmilović

Tužilaštvo provjerava Agrona Camaja Pokrenut postupak izviđaja povodom Camajevih uvredljivih poruka Više državno tužilaštvo u Podgorici prekjuče je pokrenulo postupak izviđaja povodom niza uvrjedljivih poruka na račun srpske populacije u Crnoj Gori i bivšeg poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Ervinu Spahiću, koje je na svom Fejsbuk profilu, za vrijeme rukometne utakmice između Crne Gore i Srbije, postavio savjetnik za međunarodnu saradnju i evropske integracije u Ministarstvu kulture Agron Camaj. “Povodom informacija koje su se pojavile u sredstvima informisanja u vezi sa izjavama koje je dao Agron Camaj, pokrenut je postupak izviđaja u kojem će se prikupiti podaci i dokazi od značaja za dalju odluku tužilaštva u ovom slučaju”, navodi se u saopštenju Tužilaštva koje je potpisala Viši državni tužilac Vesna Jovićević. Nacionalistički javni nastup, u kome je koristio govor

mržnje, Camaja je koštao i zaposlenja u Ministarstvu kulture. “Camaj je angažovan po ugovoru o djelu za obavljanje poslova iz oblasti međunarodne saradnje i evropskih integracija u oblasti kulture. Za ove poslove Ministarstvo ga je angažovalo do 31. decembra 2012. godine, nakon čega se njegov angažman završava”, kazali su dan nakon javnog Camajevog istupa iz Ministarstva. Camaj je, kako su prenijeli mediji, tokom rukometne utakmice Crne Gore i Srbije, Srbe koji su u Crnu Goru izbjegli iz Hrvatske nazvao hordama, a za Spahića je naveo da bi ga poslao na vješala. Camaj je napisao i da je Ervin Spahić, bivši poslanik SDP-a, uzeo 40.000 eura otpremnine iz Telekoma, i da bi ga on, zbog izjave koju je dao medijima, “slao na vješala”, prenijeli su podgorički mediji. B.R.

Agron Camaj


Aktuelno 17

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012.

VK ª MORNARº

Barski veslači preveslani Bez adekvatnih uslova za treniranje, Veslački klub “Mornar” postiže sjajne rezultate

Č

Željko Milović

lanovi Veslačkog kluba “Mornar”, sekcije istoimenog Jedriličarskog kluba, sa svih međunarodnih takmičenja na kojima su učestvovali vraćali su se okićeni medaljama, najčešće zlatnim. Iako je za crnogorske prilike više nego uspješan, ovaj sportski kolektiv koristi samo entuzijazam kao pogonsko gorivo. Bez elementarnih uslova su za rad, bez ikakvog stabilnog izvora finansiranja. Da paradoks bude veći, JK “Mornar” nema čak ni svoje parče obale gdje bi vezivao čamce, a ni čamci sa kojima nastupaju nijesu njihovi.

BAR - Bez imalo uslova za rad, barski veslači postižu dobre rezultate. Iako i finansijski nestabilni, entuzijazam i upornost članova ovog kluba ne izostaje, pa se često za put na daljinu snalaze sami. “Nemamo svoje čamce, već se pet godina takmičimo koristeći školske kutere, uz obavezu održavanja i servisiranja, za šta je ‘zadužena’ jedina familija na ovom dijelu Jadrana – Bokovci. I to sve bez pare i dinara, jer ih nemamo”, kazao je za DN predsjednik JK “Mornar” Anto Baković. Kao primjer “kase koje nema” on navodi posljednje takmičenje u Sloveniji, gdje su predstavljali Crnu Goru i vratili se kao pobjednici, a otišli na odloženo plaćanje. Da nije bilo Mornarice Crne Gore, članovi kluba bi nakon svakog treninga čamce teglili sa sobom, do novog druženja. “Mornarica je školske čamce smjestila ispod pramaca ratnih brodova, inače nas ne bi bilo. Privatizacijom, u barskoj marini sve je na komercijalnim odnosima, a novi vla-

snik nije iskazao interesovanje za naš klub i sport”, dodaje Baković. Kapetan Zoran Mićunović, trener “Mornara”, najzaslužniji za uspjehe veslačke ekipe, ističe da šest međunarodnih zlatnih medalja svjedoči o energiji uloženoj u čitavu priču. “Naporno se spremamo pod zaista teškim uslovima. Ako nakon dva sata veslanja i napornog treninga po kiši, susnježici, buri ili jakom suncu, na obali nemaš prostor u kome se možeš presvući, umiti, odmoriti, a da ne govorimo o drugim pratećim elementima koje viđamo kada se takmičimo van Crne Gore, onda je naš uspjeh pokazatelj što bi sve mogli uraditi da imamo veću podršku društva. Naši veslači, đaci i studenti najmanje dva puta nedjeljno dolaze u Bar sa fakulteta na trening, vježbaju sa dotrajalim veslima, kisnu”, konkretan je Mićunović. Trener Miljan Vulić, čiji je zadatak i dobavljanje sirovog jasena, od koga će biti napravljena vesla, ko-

ja će se, nadaju se u klubu, osušiti do Barske regate u maju naredne godine, kazao je da u klubu rade sa podmlatkom, ali dok ne dobiju pristojne uslove za rad, nove snage biće neiskoristive. U cilju nabavke neophodnih vesala, NVO Mediteranski centar fotografije je nedavno, u okviru kampanje “Omnia Vita Ex Mare”, pokrenula aukcijsku prodaju radova barskih akademskih slikara u lokalnoj galeriji, a što će biti od svega toga, znaće se oko Nove godine. Kormilar JK “Mornar”, student Dušan Radović, kazao je da je bilo i teških dana. “Da nijesmo tako složni, svi kao jedan, ni od pobjeda, ni od kluba ne bi bilo ništa. Naši pehari, koji su kod mene sve dok ne dobijemo kancelarije u kojima će biti izloženi, zasad su najveće bogatstvo koje imam”,

Očekujemo pomoć nadležnih Vanja Lazarevski, potpredsjednica kluba, navodi da je podrška opštine Bar i privrednika - prijatelja kluba bila tijesno dovoljna za organizovanje regate ili odlazak na regionalno takmičenje. “Očekujemo da će pomalo ponižavajući sistem moljenja ‘od vrata do vrata’ i naš tvrdi, ali ipak potrošivi entuzijazam napokon zamijeniti ozbiljna pomoć i podrška zvaničnih institucija, te da ćemo zajedno raditi na utemeljenju ovog sporta kao reprezentativnog i olimpijskog”, kaže ona. Jedina prava nada za poboljšanje statusa veslača JK “Mornar” je lokalna uprava, odnosno mogućnost da budu na budžetu opštine. Ako je suditi po najavama, mogli bi se za klub očekivati nešto bolji dani. kazao je Radović. Njegov kolega Dražen Perkolić kaže da je veslanje veliki napor, ali i veliko zadovoljstvo. “Nemamo nikakvu satisfakciju, osim onu ničim mjerljivu, u uspjehu i pobjedama. Ipak, nakon pet godina, tražimo da nas neko čuje i podrži. I zbog nas koji smo, bukvalno, krvarili u čamcima i zbog momaka koji će doći poslije nas”, rekao je Perkolić. “Odlukom o finansiranju u sportu, obaveza lokalne uprave prevashodno je finansiranje razvoja masovnog sporta. Po svojoj strukturi, i ovaj sport pripada školskom, a uzimajući u obzir izuzetno posti-

gnute rezultate kluba, sigurno da će, shodno mogućnostima budžeta, veslači “Mornara” biti podržani u narednom periodu”, rekao je za Dnevne novine Boris Mijović, sekretar opštinskog Sekretarijata za opštu upravu i društvene djelatnosti, u čijoj nadležnosti je i barski sport. Optimističke najave ohrabruju, s obzirom da veslače JK “Mornar” u narednoj godini očekuje Treća međunarodna veslačka regata Bar 2013, ali i ono najvažnije, takmičenje u Splitu, gdje će nastupiti olimpijski timovi nekoliko država, ali i veslačka ekipa Oksforda, koja je proslavila svoju zemlju.

KOLAŠIN

HERCEG NOVI

Djeda Mrazovi u posjeti djeci iz Bijele Akciji su se odazvali bajkeri iz Podgorice, Cetinja, Bara, Ulcinja, Budve, Kotora, Tivta, Nikšića i Herceg Novog HERCEG NOVI - Udruženje motociklista “No Limit Bikers” iz Podgorice sjutra će nastaviti svoje društveno korisne akcije i u sklopu toga organizovati sada već tradicionalni događaj, pod nazivom “Moto Djeda Mrazevi 2012.” za štićenike Dječjeg doma “Mladost” u Bijeloj. Cilj akcije je uručivanje novogodišnjih paketića i druge pomoći Domu za nezbrinutu djecu “Mladost” u Bijeloj. “Ideja je da djecu obradujemo i poklonimo im nešto što im je u ovom trenutku materijalno najpotrebnije”, navode iz Udruženja i dodaju da su kontaktirali osoblje iz Doma i dobili informaciju da je djeci najpotrebnija obuća, peškiri, kao i muške i ženske trik majice.

Sve je proisteklo iz Srednje poljoprivredne škole, koja je utemeljila veslanje u okviru programa praktične nastave. U dogovoru s menadžmentom ustanove, veslanje je preuzeo JK “Mornar” sa ekipom profesora koji su slobodno vrijeme, kao i učenici, posvetili ovom sportu.

Poklone će mališanima uručiti grupa motociklista, obučena u kostime Djeda Mraza, što za djecu predstavlja nesvakidašnji događaj i atrakciju. Akciji su se odazvali bajkeri iz Podgorice, Cetinja, Bara, Ulcinja, Budve, Kotora, Tivta, Nikšića i Herceg Novog, mnogi ljudi dobre volje koji su svojim prilozima izuzetno doprinijeli ovoj akciji, kao i veliki broj društveno odgovornih kompanija. Akciju su podržali i preduzeće Monteput, koje je bajkerima omogućilo besplatan prolaz kroz tunel Sozina u oba pravca, kao i Pomorski saobraćaj, koji neće naplaćivati prevoz trajektom svih Moto Djeda Mrazeva od Lepetana do Kamenara. S.M.

Veliko interesovanje za kolašinsko skijalište Turistički kapaciteti su u priličnoj mjeri popunjeni KOLAŠIN - Zimska turistička sezona je faktički počela sa radom Ski-centra što se odmah i osjetilo time što su turistički kapaciteti u značajnoj mjeri popunjeni. Sa cijenama na nivou prošlogodišnjih, startovala je i ova skijaška sezona, a već drugog vikenda nakon otvaranja, već je veliki broj zainteresovanih ljubitelja bijelih sportova za ovu planinu. Kako je kazao direktor ski centra Kolašin 1450 Boban Šćepanović, ljubitelji skijanja mogu uživati u dobro pripremljenim stazama, sa svim raspoloživim žičarama. “Veliki broj je gostiju iz Ukrajine, Albanije i Crne Gore, a naši tradicionalni gosti svakako su Podgoričani, očekujemo veći talas u danima vikenda”, kazao je Šćepanović. On je istakao da su cijene hrane i pića u restoranu “Vilina Voda” niže u odnosu na prošlu godinu. Takođe su cijene škole skijanja niže, kao i rentiranja sanki. Iz lokalne turističke organizacije, kako su kazali, kićenje grada koje je u toku biće završeno do katoličkog

Božića, kada se i očekuje prvi veći talas gostiju. “Trenutno u Kolašinu boravi oko 250 registrovanih gostiju, od čega su 80 odsto inostrani, što je za ovaj period neposredno pred novogo-

dišnje i božićne praznike prilično dobra situacija i govori nam da će i ove zime vladati interesovanje za skijanje i boravak u Kolašinu”, kazao je direktor LTO Nikola Medenica. Z.B.


18 Aktuelno UNIVERZITET

ZA VOZAČE

I u Crnoj Gori obavezan Evropski izvještaj o saobraćajnoj nezgodi

Udruženje Nacionalni biro osiguravača Crne Gore NBOCG, u skladu sa Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju, od 6. januara naredne godine uvodi Evropski izvještaj o saobraćajnoj nezgodi. Prema riječima Borisa Šabana, izvršnog direktora NBOCG-a, obrazac Izvještaja svaki osiguranik besplatno dobija od svog osiguravajućeg društva i dužan je da ga drži u vozilu i predoči ovlašćenom licu na zahtjev. “Naime član 68. Zakona o obaveznom osiguranju predviđa da svi koji nemaju Polisu osiguranja i Evropski izvještaj o saobraćajnoj nezgodi kod sebe u vozilu plaćaju kaznu od 40 do 200 eura”, objasnio je on. Dalje je istakao da je ovo jedan od prvih obrazaca koji se u Crnoj Gori izdaje i primjenjuje pod zvaničnom autorizacijom evropskih institucija iz Brisela, tačnije Insurance Europe aisbl. Objašnjeno je da u sluča-

Italijanska kompanija A2A donirala je djeci u Bijeloj stotinu novogodišnjih poklon paketića. “Pored mogih drugih sponzorskih aktivnosti A2A je aktivna i u društvenom poslovanju, kao i donacijama. I prošle godine A2A je donirala dvije hiljade eura, takođe Dječijem domu “Mladost” iz Bijele”, kazali su iz kompanije. B.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

ju saobraćajne nezgode u kojoj nema povrijeđenih lica, potrebno je da svaki vozač, savjesno, ispuni ovaj izvještaj i priloži uz prijavu štete osiguravajućoj kući na dalju obradu. Uz obrazac, kao njegov sastavni dio, dolazi i formular Uputstvo za popunjavanje usaglašenih izjava i izvještaja o saobraćajnoj nezgodi, u kojem su jasna i precizna uputstva i odgovori na pitanje „šta raditi u slučaju nezgode“. “Očekujemo da će primjena ovog obrasca zbog pojednostavljenih procedura u dijelu naknade manje materijalne štete na vozilima predstavljati olakšanje građanima. Takođe apelujemo na građane da savjesno i odgovorno prihvate ovu novinu u našem zakonu kako bi se njegova primjena olakšala a i spriječile sve eventualne zloupotrebe“, zaključuje Šaban. B.B.

Otvorene ideje za Crnu Goru Centar za građansko obrazovanje CGO uz podršku Kancelarije UNDP u Crnoj Gori realizuje projekat „Otvorene ideje za Crnu Goru”, u okviru kojeg je održao radionice u šest gradova širom Crne Gore. Cilj ove faze projekta je da se čuje glas što većeg broja građana i građanki o problemima sa kojima se suočavaju u oblastima zdravstvene zaštite, obrazovanja, državne uprave, upotrebe javnih resursa, nezaposlenosti mladih i borbe protiv korupcije, uz iznalaženje načina da upotrebom savremenih tehnologija odgovori na ove problem”, saopšteno je iz CGO. Uz pomoć partnera na lokalnom nivou - NVO „Nada“, NVO „Danas za sjutra“, NVO „Natura“, NVO „Bonum“ - realizovane su radionice u Herceg Novom i Budvi, Cetinju, Podgorici, Kolašinu i Pljevljima. B.B.

MEĐUNARODNI KLUB ŽENA

Oko 30.000 eura za opremu Urgentnom

Međunarodni klub žena Crne Gore je, 8. decembra, na Božićnom bazaru u Delta City–u, sakupio 30.464,95 eura namijenjenih za kupovinu dijagnostičke opreme za kliniku Onkologije, kao i opreme za reanimaciju u Urgentnom centru u Podgorici. Kako je saopšteno iz Međunarodnog kluba žena Crne Gore, građevinska firma Čelebic će sljedećih mjeseci izvo-

diti radove u prostorijama Urgentnog centra u Podgorici. U ovoj dobrotvornoj akciji, koju učestovalo je 20 ambasada u Crnoj Gori, kao i nekoliko škola, lokalnih kompanija i pojedinaca. ”Na taj način je naziv akcije “Humanost spaja svjetove” potvrdila u praksi svoje suštinsko značenje”, navodi se u saopštenju. B.B.

Povećanjem plata namiruju dug prema zaposlenima Od 1. januara zarade svim zaposlenim na Univerzitetu Crne Gore (UCG) biće veće za šest odsto, a novac namijenjen jedinicama svih fakulteta i instituta biće na računu UCG, odlučio je juče Upravni Odbor (UO) te ustanove. “Na taj način će biti centralizovano trošenje novca na UCG u 2013. po unaprijed utvrđenim pravilima, a određeni dio sredstava, po procentima shodno Pravilniku, vraćaće se za nesmetano funkcionisanje univerzitetskim jedinica”, kazao je predsjednik UO UCG Duško Bjelica. Za povećanje zarade zaposlenim za šest odsto, shodno kolektivnom ugovoru koji su potpisali Vlada, sindikat i UCG, kako je rekao, UO se opredjelio jer je evidentan dug od 2,5 miliona eura prema zaposlenima koji potražuje sindikat UCG. “Procjenili smo da nam je lakše da nađemo mjesečni iznos od 70 do 80.000 eura, a koji bi mjesečno isplaćivati zaposlenima nego da nam se dug gomila”, rekao je Bjelica i istakao da je će na taj način u potpunosti biti ispoštovan potpisani ugovor. UO je, kako je rekao, juče usvojio i finansijski plan UCG za 2013. godinu i planirao prihode i rashode u iznosu od 28 miliona eura. Od 1. januara doc. dr Đurđica Perović stupiće na dužnost dekana Fakulteta za turizam i ugostiteljstvo, na prijedlog dosadašnjeg dekana tog fakulteta prof. dr Tanje Stanovčić koja je na ličnih zahtjev i iz ličnih razloga, kako je rekao, podnijela ostavku a UO je usvojio. UO se upoznao i sa izvještajem

Radonjić na čelu Pravnog fakulteta Bjelica

Revizije na UCG u prvom kvartalu 2012. godine i zaključio da će, kazao je Bjelica, o njemu raspravljati kad bude okončan za cijelu godinu. Takođe UCG je primio tužbu, preko Privrednog suda, od privatne firme Kroling doo Danilovgrad koja kao povjerilac tuži UCG i po-

Jendoglasnom odlukom UO je za v.d. dekana Pravnog fakulteta imenovao prof. Dragana Radonjića, koji je već jednom obavljao tu dužnost. “On je dobio zaduženja od UO da sa Vijećem čiju će strukturu usvojiti Senat na sjednici 27. decembra sprovede izbore u skladu sa Statutom UCG u toku ljetnjeg semestra ove strudijske godine”, kazao je Bjelica. tražuje 1.282.000 eura kao nenaplaćene a izvršene usluge što je, kaže Bjelica, UCG osporio pa se čeka sudski epilog. J.V.Đ.

Pet stanova za medicinare UO je odlučio da se pet stanova od 55 do 112 kvadrata dodijele profesorima Medicinskog fakulteta takozvanim kliničarima. “Kako je konkurisalo 15 profesora, a imajući u vidu pet opredjeljenih stanova i one koje bi dobijene eventualnim povraćajem, polovina bi riješila stambeno pitanje udruživanjem sa UCG na naačin što bi plaćali 50 odsto stvarne vrijednosti stana”, jer su oni jedini bili izuzeti iz dosadašnje kvote raspodjele stanova na UCG.

PLJEVLJA

Na molbu Strunjaša učenici prekinuli štrajk glađu Tridesetak učenika pljevaljske Srednje stručne škole juče oko podneva su prekinuli štrajk glađu i napustili školsku učionicu u kojoj su proveli prethodnih dvadesetak sati. Štrajk je prekinut na poziv otpuštenog profesora Bojana Strunjaša, a učenici će uslišiti njegovu molbu da prekinu i bojkot nastave pa će se u ponedjeljak, nakon šest dana izostanka, vratiti u školske klupe. „Profesor nam je kazao da će se vratiti u drugom polugodištu i mi smo prekinuli štrajk“, objasnio je razloge prekida štrajka učenik Petar Lučić. Dok su učenici kako su kazali „slavili pobjedu“, Strunjaš novinarima nije mogao sa sigurnošću potvrditi da će biti vraćen na posao. „Na moju molbu učenici su danas prekinuli štrajk glađu i vratiće se na nastavu“, kazao je Strunjaš pojasnivši da je želio da prekine dalje nevolje i patnje učenika. „Ne znam da li ću biti vraćen na svoje radno mjesto, ali znam da ja ovu situaciju više nijesam mogao izdržati. Nijesam želio da moji đaci stradaju zbog mene. Danas su mi za uspomenu uručili peticiju podrške koju je potpisalo 800 od ukupno 830 učenika škole. Hvala im što su me podržali, a oni koji su mi sve ovo priredili neka se preispitaju ko njih podržava“, kazao je Strunjaš. Povodom dešavanja ni juče se nije oglašavala uprava škole, ali ni lokalna DPS koju su Strunjaš i NVO Patrijarh Varnava optužili da stoji iza otkaza. Reagovao je, međutim, glavni Imam Husein pašine džamije Samir efendija Kadribašić ukazujući da je dio pljevaljske javnosti koji se oglašavao minulih dana po-

Peticije učenika koje će najvjerovatnije vratiti Strunjaša na posao

tencirao da podršku Strunjašu daju djeca svih nacionalnosti, zapitavši se da li je to bitno da se ističe. „Razloge zbog kojih je uvaženom profesoru Strunjašu raskinut radni odnos treba da preispitaju nadležne institucije. Mišljenja sam, a nadam se i velika većina građana našeg grada, da razlog ne smije i ne treba biti bilo čija nacionalna ili vjerska pripadnost. Isto tako, ni nedužnu djecu, koja su očito jako cijenila profesora Strunjaša, ne smijemo razvrstavati po nacionalnoj pripadnosti. Škola nije i ne smije biti mjesto za nacionalnu poduku djece, niti za iskorišćavanje učenika zarad ostvarenja nečijih ambicija“, naveo je Efendija Kadribašić. Protesti pljevaljskih srednjoškolaca počeli su prošlog petka, a preko 250 đaka ili skoro trećina upisanih u Školu nastavu nije pohađala prethhodnih šest dana. Dvade-

Pojašnjenje Na naslovnoj strani Dnevnih novina juče je greškom objavljeno da su u štrajku učenici pljevaljske Gimnazije, umjesto Srednje stručne škole Pljevlja. Zbog ove nenamjerne greške redakcija DN se izvinjava direktoru Gimnazije Draganu Zukoviću, nastavnom i vannastavnom osoblju ove vaspitno obrazovne ustanove i svim učenicima, na eventualnim neprijatnostima. set sedam učenika, svih odeljenja, među njima i djevojčice od četvrtka do juče su štrajkovali i glađu tražeći na taj način da se poništi otkaz Strunjašu. Učenici su organizovali i potpisivanje peticije podrške otpuštenom profesoru koju je potpisalo 825 đaka. D.K.


Aktuelno 19

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

MUKE ZAKUPACA

Da se naježiš kakvi se stanovi izdaju Tržište nekretnina u Podgorici građanima nudi dograđene, pregrađene i improvizovane stambene prostore pune vlage, iako su u oglasima opisani kao luksuzni apartmani Jelena Kovačević

K

o se makar jednom nije “bacio” u potragu za stanom putem oglasa, ne može ni da nasluti šta se sve iznajmljuje za stanovanje. To možda i ne bi bilo toliko čudno kad bi cijena pratila “kvalitet” oglašenog stana, garsonjere ili adaptiranog podruma. Sve - samo da se iznudi novac. Tako se onima koji su prinuđeni da unajme stan u Podgorici nerijetko dešava da im se nudi nešto što nije uslovno za stanovanje. Svoja loša iskustva prilikom unajmljivanja stana sa Dnevnim novinama podijelilo je nekoliko razočaranih građana.

Da se danas za stanovanje iznajmljuje bukvalno sve i svašta, potvrđuju primjeri revoltiranih sugrađana, koji tvrde da su im, nakon što bi se javili na oglas, obično nuđene “preuređene” ili samo svježe okrečene prostorije pune vlage, u suterenu, pa čak i prostorije sa zavjesama umjesto pregradnih zidova. Stoga sve one koji planiraju da traže stan upozoravaju da otvore “četvoro” očiju ili da posao prepuste agenciji za nekretnine, kako bi bili pošteđeni neprijatnih iznenađenja. Tako nije rijetkost da vlasnici stanova obmanjuju građane, navodeći da izdaju odlično sređene i dobro namještene stanove, a kad se dođe na lice mjesta i utvrdi pravo stanje, najčešće se odustaje od zakupa. Praktično, tvrde građani, izdaje se sve i svašta. “Vlasnici daju oglase u kojima se navodi da je stan ‘ekstra opremljen’, ‘moderno sređen’, ‘u odličnom stanju’, a kada dođete da vidite, ne možete da dočekate da pobjegnete”, kazao je Ivan Marković, koji je putem oglasa tri mjeseca pokušavao da nađe jednosoban stan u glavnom gradu. Zakupodavci, svjesni da veliki broj zakupaca zbog niže cijene traži stanove manje kvadrature, tvrdi Marković, često u samom centru, u

dvorištima, preuređuju ili dozidaju podrume u koje jedva stane krevet, sto, šporet i frižider i kasnije izdaju po cijeni od 180 do 250 eura za garsonjeru, odnosno 200 do 300 eura za jednosoban stan. “Otišla sam da vidim ‘oazu mira i tišine’ iz oglasa, ‘u strogom centru grada’. Stan je zapravo na Draču, pa zato i jeste mirno, a to da, na primjer, nije povezan sa gradskom kanalizacijom, niko ne pominje. Dočekao me je stakleni sto potpuno mastan, klima toliko prljava da je skoro braon, te zavjesa od materijala kao za mušemu”, priča svoje iskustvo Jelena Bojić iz Podgorice. Gazda je pomenuti stan nazvao plavim apartmanom, a kako Jelena kaže, za tehniku je rekao da je nova, pa pojasnio da je tek donešena, iako je na prvi pogled bilo jasno da su stvari stare makar desetak godina. “Onda me je sproveo do toaleta, koji je u hodniku ispred ‘apartmana’, a na pitanje šta se nalazi iza vrata koja su pored, u istom hodniku, gazda je kazao da je tu ‘Vladan, ali rijetko noći tu’”, priča Jelena. U oglasu je pronašla i “jednosoban stan”, takođe u centru, u sklopu kuće u kojoj se nalazi više stanova, zbog čega gazdarica objekat naziva zgradom, ali je, kako je kazala, bila u šoku ne zbog te prevare, već

zato što nije bilo pregradnih zidova. “Takozvana spavaća soba je odvojena od dnevne zavjesom, a da zlo bude veće, toalet nema vrata, već je i tu ulogu trebalo da odigra zavjesa. Gazdarica me je utješila činjenicom da voda ‘uopšte ne strca kad se zavjesa skroz navuče’, te da je pod nakrivljen pa se neće izlivati iako nema praga”, ispričala je Bojić. Međutim, osim što se daju lažne informacije o tome šta se nudi, građani se žale i na zahtjeve vlasnika. Oni navode da gazde često traže da svaki dan obilaze stan, određuju do kada su dozvoljene posjete, te da li je mogu dolaziti osobe suprotnog pola.

Agencijama u interesu da navedu mane Iscrpljeni pretragama i prevarama vlasnika, građani pribjegavaju traženju stana preko agencija za nekretnine jer, kako su kazali naši sagovornici, vjeruju da one ne bi pristale da budu posrednik za stan koji nije uslovan. To potvrđuju i u agencijama. “Svako ko se ozbiljno bavi ovim poslom, zna kakvi se stanovi izdaju, ali takvi stanodavci uglavnom izbjegavaju da se obrate nama za pomoć, pa sami daju oglase. Svaku nekretninu obiđemo i detaljno pregledamo i tako minimalizujemo mogućnost prevare”, kazala je vlasnica “Fer nekretnina” Lidija Leković. Kako tvrde u agencijama, ugovor, koji potpisuju obje strane, daje neku vrstu garancije da neće biti prevara, a može se dobiti i sugestija kada su u pitanju zgrade čiji kvalitet izgradnje im je, obično, poznat. “Mi smo tu i da kažemo ako se u stanu, na primjer, osjeća kolektor, ukoliko nema odgovarajućeg prilaza objektu ili parking mjesta, što vla-

UNHCR

Zadovoljni postignutim Politika zbrinjavanja raseljenih, zasnovana na snažnoj volji Vlade Crne Gore, UNHCR-a i Evropske komisije daje izuzetne rezultate, ocijenili su šefica Kancelarije UNHCR u Podgorici Brita Heleland i crnogorski ministar pravde Duško Marković. Heleland je pohvalila rad Ko-

ordinacionog odbora za praćenje implementacije Strategije za trajno rješavanje pitanja raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na oblast Konik. Marković je najavio da je do kraja godine planirana sjednica Koordinacionog odbora na kome će bi-

ti razmatran Izvještaj o realizaciji mjera iz Integrisanog akcionog plana za implementaciju Strategije za trajna rješenja pitanja koja se tiču raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori. Rješavanje statusa raseljenih i interno raseljenih lica, kako je rečeno, ostaće prioritet Crne Gore. B.B.

snici nekad ne bi pomenuli. Sve to zakupcima mnogo znači, naročito ukoliko dolaze sa strane”, navode u “In nekretninama”. Oni tvrde da je ozbiljnim agencijama u interesu da skrenu pažnju zakupcima na ono što im možda neće odgovarati, kako bi izbjegli da kasnije sebi stvaraju problem. U “In nekretninama” napominju da priča ima i drugu stranu, te da su zakupodavci nerijetko u neprilici, jer ne znaju kome izdaju stan, odnosno često budu neoprezni. Zbog toga je, kažu oni, agencija tu da provjeri dokumentaciju, kod nje ostaje evidencija o ličnim podacima i pruža se veća sigurnost objema stranama. Pritom, svakako treba biti oprezan, jer ne posluju ni sve agencije jednako, pa treba unaprijed provjeriti da li, na primjer, uzimaju od vlasnika prvu kiriju kao nadoknadu ili se mjesečno “ugrađuju” u cijenu i time, možda, povećavaju cijenu koju zakupci plaćaju.

NovogodišNji PAKEtići

CKB daruje djecu iz Centra ¹ 1. junª Crnogorska komercijalna banka planira da uoči predstojećih praznika obraduje novogodišnjim paketićima djecu iz JU Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje „1. jun“. Ovim gestom, u okviru aktivnosti iz domena korporativne druš-

tvene odgovornosti, CKB potvrđuje svoju posvećenost najmlađoj populaciji, a novogodišnji praznici su prilika da im poželi sreću i puno igre i osmijeha. Novogodišnji paketići će djeci biti podijeljeni u ponedjeljak, u prostorijama Centra. B.B.


20 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

upozorenje policije radnicima lipke

Ukoliko blokirate put, bićete uhapšeni Policija upozorila radnike hotela “Lipka” da ne ometaju saobraćaj na putu prema Ski-centru Kolašin Zorica Bulatović

T

roje radnika hotela “Lipka” saslušano je u srijedu u kolašinskom MUP-u kao organizatori najavljene blokade puta prema Ski-centru Kolašin 1450, koja je zakazana za 28. decembar, ukoliko se do tada ne razriješi njihova trenutna situacija. Radnici traže da im se isplati pet plata i uplate doprinosi za više od godinu dana.

Kolašin - Kolašinska policija upozorila je organizatore najavljenog protesta i blokade puta prema Ski-centru da će, ukoliko obustave saobraćaj, biti uhapšeni. Radnici hotela “Lipka” su nam kazali da su primorani na ovaj potez jer nemaju izlaza iz postojeće situacije. “To je bilo upozorenje. Ukoliko 28. budemo blokirali put prema skijalištu, u MUP-u nam je rečeno da ćemo biti uhapšeni”, kazao je jedan od troje radnika, koji su bili na informativnom razgovoru. Iz kolašinskog MUP-a su nam potvrdili da su radnici saslušani, ali su nam i saopštili da je to uobičajena procedura ukoliko se neko sprema za proteste, te da na taj način žele da upoznaju organizatore sa zakonskim obavezama. “Put prema skijalištu je regionalni, koji povezuje Kolašin i Berane, tako da je njihovo okupljanje na toj saobraćajnici protivzakonito”, re-

čeno nam je iz kolašinske policije. Radnici “Lipke” su nakon sastanka sa predsjednikom opštine Kolašin Darkom Brajuškovićem najavili protestno okupljanje i o tome obavijestili prvog čovjeka grada, koji im je kazao da je u intenzivnoj komunikaciji sa ministrom održivog razvoja i turizma Branimirom Gvozdenovićem, kako bi pokušao da riješi njihov problem. Brajušković je na sastanku podržao radnike i kazao da se ova priča mora završiti na najbolji način za njih, ali je i saopštio da ih ne podržava u blokadi puta prema Ski-centru. “Zatvoren hotel je velika šteta i za grad i za turizam. Zatvorena ‘Lipka’ umanjuje mogućnost za uspješnu zimsku sezonu. Tražiću podršku Vlade kako bi se što prije to stanje riješilo”, kazao je Brajušković. Prema njegovim riječima, osim komunikacije sa resornim ministrom, on nema moći da na drugi

način pomogne radnicima. Ako se hotel ponovo otvori, obećao je Brajušković, on će urgirati da se svi radnici vrate na posao, a da se njihovi problemi sa bivšim vlasnikom rješavaju, kako je kazao, u skladu sa zakonom. Osim što im se duguju plate, te neuplaćeni doprinosi za više od godinu, radnici ne mogu da dobi-

budva

Tender za Kraljičinu plažu produžen do 11. februara Budva je za proteklih šest godina od prodaje 27 parcela raznih kvadratura, inkasirala ukupno 25 miliona eura BUDVa – Međunarodni tender za prodaju 425.000 kvadrata zemlje u vlasništvu opštine Budva i Bar, koja se nalazi u zaleđu Kraljičine plaže na granici dvije opštine produžen je za mjesec dana. Opštine Budva i Bar juče su produžile tender do 11. februara, kada će biti i otvorene pristigle ponude. Prodajom svojih 188.779 kvadrata zemlje, Opština Budva inkasiraće 10 miliona eura, po početnoj cijeni od 50 eura po kvadratu, odnosno za ukupnu sumu od nešto manje od devet i po miliona eura. Za prodaju je Opština Budva prethodno dobila zeleno svijetlo Vlade, a potom i lokalnog

parlamenta koji je i definisao početnu cijenu. Pravo učešća na tenderu imaju sve firme i pojedinci koji uplate depozit od 500.000 eura, ili na isti iznos dostave garanciju banke bez prigovora, kao i oni koji pored toga dostave dokumentaciju kojom dokazuju da u periodu od 2006. do 2011. godine imaju iskustvo od najmanje tri godine u svojstvu upravljanja ili investitora, odnosno glavnog izvođača na izgradnji turističkih i stambenih objekata ukupne bruto površine 300.000 kvadrata i vrijednosti investicije od 150 miliona eura. Pravo učešća imaju i oni

koji dostave dokumentaciju kojom potvrđuju da posjeduju finansijsku sposobnost i sredstva neophodna za realizaciju predviđenog projekta. Još ranije u javnosti je objavljeno da je inostrani investitor sa dalekog istoka, zainteresovan da otkupi veliki zemljišni kompleks u zaleđu plaže Opština Budva, jer inače, budžetom za ovu godinu projektovala da će od prodaje nepokretnosti da inkasira deset miliona eura. Međutim, pošto je on raspisan kasnije od prvobitno planiranog datuma, taj novac je predviđen u nacrtu budžeta za 2013. godinu. n.l.

ju ni radne knjižice, koje im se nalaze u hotelu, pa i oni koji bi mogli da nađu posao, ne mogu stupiti u radni odnos. U maju ove godine nenajavljeno hotel je zatvoren, a radnici poslati kućama. Nakon toga, plombe na objekat stavila je i inspekcija rada. Ni poslije devet mjeseci i brojnih apela preko medija zaposleni nije-

su uspjeli da stupe u kontakt ni sa kim od predstavnika vlasnika. Hotel “Lipka” bio je do ljetos u vlasništvu firme Beppler Investments Montenegro d.o.o., kada je zbog neredovnog vraćanja višemilionskog kredita objekat pripao Prvoj banci. Kompanija Beppler Investments Montenegro radnicima duguje pet plata i doprinose za više od godinu dana.

komunalna policija

Podgoričani podnijeli 110 prijava PoDGoRiCa - Građani Podgorice su, tokom protekle nedjelje, podnijeli 110 telefonskih prijava Komunalnoj policiji, od kojih se 65 odnosilo na drumski saobraćaj, a 45 na komunalnostambenu oblast. Takođe, podnijete su tri pisane inicijative koje su se odnosile na komunalno-stambenu oblast. “Na sve prijave smo reagovali odmah i preduzeli sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Na sve pisane inicijative dostavljamo pisani odgovor u roku od osam dana”, saopšteno je iz Komunalne policije glavnog grada. U komunalno-stambenoj oblasti na teritoriji Podgorice,

prošle sedmice je izvršeno 144 inspekcijskih i kontrolnih pregleda, a donijeto 37 rješenja o otklanjanju nepravilnosti. Svakodnevno je sprovođena inspekcijska kontrola na putevima i donijeta su četiri rješenja o otklanjanju nepravilnosti na putevima. Inspektori za drumski saobraćaj su premjestili 99 vozila zbog nepropisnog parkiranja, a izdali su 103 naloga za naplatu novčane kazne zbog ovog prekršaja. Kontrolisano je 15 auta taksi prevoza i tom prilikom izdata su dva naloga. Iz saobraćaja je isključeno jedno vozilo nelegalnog taksi prevoza.

proTeST

Spriječiti izgradnju tunela PoDGoRiCa - Udruženje ljubitelja Gorice i prirode nastavilo je kampanju protiv izgradnje tunela kroz park-šumu Gorica. Ornitolog iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Mihailo Jovićević kazao je da, prema procjenama, na Gorici živi oko 70 do 80 vrsta ptica koje tu gnijezde ili zimuju. “Parkovi su bitni svakom gradu, jer su to zelene oaze u takozvanim betonskim pustinjama. Gorica je specifična po karakteristikama i na njoj je izražena biološka razno-

likost. Posmatrači mogu zapaziti različite vrste i prepoznati ih po obliku, boji, načinu oglašavanja”, kazao je Jovićević. On je kazao da je Centar protiv izgradnje tunela, te apelovao da Gorica bude očuvana i izolovana od saobraćaja i gradske buke. Zoran Bojović iz Udruženja saopštio je da je interesovanje građana za projekat veliko i da će građanskom inicijativom pokušati da spriječe izgradnju tunela.


Aktuelno 21

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012.

Proslava na Cetinju CETINJE - Predavanjem o američkim bibliotekama 21. vijeka, koje je na Cetinju održala šefica regionalne kancelarije za informativne centre jugoistočne Evrope Alka Batnagar, Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević” i Udruženje bibliotekara Crne Gore, obilježili su 27. decembar, Dan bibliotekara Crne Gore. M.Z.

Radovi obustavili saobraćaj PODGORICA - U Podgorioci će danas i sjutra biti privremeno obustavljen saobraćaj za sve vrste motornih vozila na sporednom dijelu Orjenske ulice zbog izgradnje i priključenje fekalne kanalizacije na kolektor. Iz PG Biroa je saopšteno da će za saobraćaj za sve vrste motornih vozila biti zatvoren u Ulici Janka Đonovića, na dijelu raskrsnice sa Ulicom Vojislavljevića, u dužini od 260 metara, zbog izgradnje fekalne kanalizacije i vodovoda.

BAR

Budžet grada oko 19 miliona eura Među izdacima budžeta za narednu godinu dominiraju kapitalni izdaci za lokalnu infrastukturu BAR - Predlog budžeta opštine za narednu godinu u iznosu od 18.720.000 eura usvojen je na jučerašnjem redovnom skupštinskom zasijedanju lokalnog parlamenta. Primici se raspoređuju na tekući budžet u iznosu od 9.820.000 eura i na kapitalni u iznosu od 8.900.000 eura. Tekući budžet je podijeljen u iznosu od 9.690.000 eura za pojedine namjene, za tekuću rezervu Budžeta namijenjeno je 100.000 eura, a za stalnu rezervu Budžeta 30.000 eura.

pozajmica i kredita ukupno 450.000 eura. Među izdacima budžeta za 2013. godinu dominiraju kapitalni izdaci za lokalnu infrastukturu, građevinske objekte, uređenje zemljišta, opremu i investiciono održavanje, potom transferi institucijama, nevladinim organizacijama, političkim partijama, pojedincima i javnim preduzećima, a značajna stavka su i bruto zarade u iznosu od 2.941.550 eura. Rashodi za materijal i usluge planirani

Najveću stavku u planiranom punjenju budžeta iznose porezi, u visini od 7.570.000, od čega je šest miliona samo porez na imovinu. Planirano je da se od prihoda prodaje nepokretnosti slije u barsku opštinu 6.300.000eura, od naknada 4.020.000 eura, od taksi 380.000 eura, a od ostalih lokalnih prihoda,

su na gotovo milion eura, a najveća stavka je javna rasvjeta u visini od 300.000 eura. Za subvencije agro-budžeta i preduzetništva opština Bar je u 2013. godini planirala 626.000 eura, za otplatu kredita i hartija od vrijednosti 700.000, a za ostala lična primanja 208.000 eura. Ž.M.

TUZI

Spriječena tuča odbornika PODGORICA - Psovke i međusobne uvrede čule su se juče na redovnom skupštinskom zasijedanju Gradske opštine Tuzi. Odbornici Smailj Čunmuljaj i Naser Krkanović krenuli su u fizički obračun tokom sjednice na kojoj se raspravljalo o finansijskim rebalansima za 2012. godinu i prijedlogu finansijskog plana za narednu godinu. Tuzi

Odbornik Građanske inicijative Smailj Čunmuljaj kazao je Krakanoviću, koji je odbornik DPS-a i koordinator u Sekretarijatu za lokalnu samoupravu, da je sistem izgrađen tako da “neko dobije sve, a neko ništa”, te da se on dogovara sa zamjenikom gradonačelika Vladanom Vučelićem po pitanju operative. Čunmuljaj je kazao i da se Krka-

Počela akcija ª petardaº

KOTOR - Ekspozitura policije Ispostave Kotor je u cilju suzbijanja upotrebe pirotehničkih sredstava koja se najviše koriste tokom novogodišnjih i božićnih praznika 17. decembra započela akciju “Petarda”, prenosi radio Kotor. Akcija će trajati do 15. januara naredne godine, a njen tok i rezultate pratiće radno tijelo oformljeno od službenika policije, komunalne policije, tržišne inspekcije, nevladinog sektora, zdravstvenih i školskih ustanova i predstavnika medija zastupljenih na teritoriji opštine Kotor.

Odbornici DPS-a

Humanost na djelu NIKŠIĆ – Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi Željezare Nikšić organizovalo je juče tradicionalnu akciju prikupljanja dragocjene tečnosti uoči Nove godine. Akciji se odazvalo oko šezdeset humanih ljudi koji svojim primjerom žele da ukažu drugima da život čovjeka može spasiti bilo ko od nas. Osim Nikšićana, kao gosti akcije krv su dale i kolege iz Danilovgrada, Budve, Trebinja i iz Kombinata aluminijuma. I.J.

KOTOR

nović i Vučelić dogovaraju koliko se radi u Tuzima, i da je Krkanoviću mjesto u Sekretarijatu za komunalne poslove i saobraćaj, a ne u lokalnoj samoupravi. Nakon toga krenuli su povici Krkanović da Čunmuljaj laže, odbornici su razmijenili psovke, i krenuli jedan na drugog, ali su ih ostali prisutni spriječili.

CETINJE - Božićni koncert dječjeg hora Svetog Antuna Padovanskog i ove godine biće održan u Kraljevskom pozorištu na Cetinju, večeras u 19 sati. U programu učestvuju djeca sa Cetinja, od kojih će neki pored horskih izvođenja imati i solo tačku, vokalnu ili plesnu. Gost programa biće dječji hor Crkve Sv. Antuna iz Tuzi, koji će izvesti nekoliko muzičkih numera, od kojih će jedna biti božićna pjesma na albanskom jeziku. M.Z.

“U okviru ove već tradicionalne akcije pojačaćemo preventivne i represivne mjere radi suzbijanja nedozvoljene trgovine i zloupotrebe pirotehničkih sredstava što za posljedicu ima povrjeđivanje, izazivanje požara i narušavanje javnog reda i mira”, kazao je šef ekspoziture u Ispostavi policije Kotor Ljubiša Rovčanin. Od početka sprovođenja ovogodišnje akcije oduzeta je manja količina pirotehničkih sredstava od maloljetnog učenika jedne kotorske škole.

Pedeset razloga za ljepše rijeke NIKŠIĆ – Izložba pod nazivom “Pedeset razloga za ljepše rijeke” otvorena je u Zahumlju, a njome je zaokružena prva faza projekta “Za ljepši Nikšić”, koji je pobijedio na ovogodišnjem konkursu Pivare “Trebjesa” AD Nikšić za finansiranje projekata NVO iz oblasti zaštite životne sredine. “Tokom ove faze sa željom da i građane uključimo u projekat otvorili smo foto konkurs pod nazivom ‘Eko-foto priča’. Ova priča je podrazumijevala osvrt građana na ekodetalje iz svoje sredine. Na naše zadovoljstvo, građani nijesu bili nijemi posmatrači, već je njih preko četrdeset kroz oko sto fotografija poslalo poruku širokom auditorijumu”, kazala je Nataša Karadžić iz DMEN. Nagrade su dobili Dalibor Petrić, Anđa Vukčević, Radislav Mirković, Dalibor Dubljević, Bojan Zeković, Jelena Ivanović, Milica Zvizdić, Miloš Perović i Gordana Sarić, kao i Vidosava Pejović, čija je fotografija zaokupila pažnju 360 posjetilaca na Fejsbuk stranici DMEN. I.J.

PROJEKAT

Unaprijediti zdravstvene usluge NIKŠIĆ - “Preventivne akcije u sektoru reproduktivnog zdravlja” naziv je projekta koji sprovode JZU Dom zdravlja Nikšić i Dom zdravlja Raška u okviru Programa prekogranične saradnje Srbija Crna Gora. Od crnogorskih opština osim Nikšića u projekat su uključene i opštine Berane i Pljevlja, dok se u Srbiji osim u Raškoj projekat realizuje i u Novom Pazaru. Ukupna vrijednost projekta je 393.162 eura od čega Evropska unija pokriva 85 odsto ukupnog troška, a realizuje se od 1. avgusta ove godine do 1. februara 2014. “Cilj projekta je unapređenje stanja reproduktivnog zdravlja

u prekograničnoj zoni između Srbije i Crne Gore. Ciljna grupa projekta obuhvata žene u reproduktivnoj dobi. Projekat će se realizovati kroz kombinaciju aktivnosti koje uključuju nabavku nedostajuće medicinske opreme koja će unaprijediti zdravstvene usluge u ciljnim domovima zdravlja, kampanju podizanja nivoa svijesti žena o važnosti preventivnih pregleda, stručne obuke za medicinske radnike, anketu o nivou informisanosti žena o reproduktivnom zdravlju i predavanja o važnosti prevencije za pripadnice ciljne grupe”, kazala je Tamara Todorović, menadžer projekta. I.J.


22 Globus

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

HRVATSKA

Policija pratila državnog tužioca Pored Mladena Bajića, praćen je i glavni urednik Jutarnjeg lista ZAGREB - Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Ranko Ostojić izjavio je juče da je policija prošle godine tajno pratila glavnog urednika “Jutarnjeg lista” Mladena Pleša, a indirektno su praćeni i kontakti vrhovnog državnog tužioca Mladena Bajića sa nekoliko novinara. Predstavljajući rezultate istrage unutrašnje kontrole MUP-a, Ostojić je na konferenciji za novinare rekao da je utvrđeno da policija nije sprovodila mjere nadzora nad Mladenom Bajićem, ali da su indirektno, iz listinga poziva novinara, praćeni njegovi kontakti sa četvoro novinara “Jutarnjeg lista”

i “Večernjeg lista”, kao i sa glavnim urednikom “Jutarnjeg lista”. Nalog za prošlogodišnju akciju pod nazivom “Juda” dao je tadašnji direktor policije Oliver Grbić, a operativno je sprovodio njegov zamjenik Miljan Brkić, sadašnji glavni sekretar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Povod za to bilo je curenje tajnih podataka iz istrage nad HDZ-om u slučaju “Fimimedija” u kojoj se ta stranka, zajedno sa svojim bivšim predsjednikom Ivom Sanaderom, tereti za korupciju. Bajića i novinare policija je nadzirala direktnim praćenjem i praćenjem listinga telefonskih kontakata.

SlOVENIjA

ª Opštenarodni ustanakº

LJUBLJANA - Oko 500 ljudi okupilo se juče u centru Ljubljane, gdje je počeo protest građana Slovenije protiv vrha vlasti koji su oganizatori nazvali “opštenarodni ustanak”. Protesti su organizovani putem društvene mreže “Fejsbuk” a, prema tvrdnjama organizatora, odazvalo im se oko 11.000 građana. Među glavnim zahtjevima učesnika protesta, pod sloganom “tražimo ostavku političke elite”, je uspostavljanje narodne kontrole nad vlašću, reforma pravosuđa, brzo i efikasno sank-

cionisanje političara koji stiču materijalna dobra na nezakonit način i oduzimanje tih dobara, javio je slovenački portal 24ur. Na ljubljanskom Trgu rebublike, koji je nadlijetao policijski helikopter, demonstranti su uzvikivali “Gotovi ste” i “čak i Hilter je bio izabran”. Demonstranti su se prošetali do zgrade parlamenta, ispred koje je, kao i ispred zgrade vlade, bila postavljena zaštitna ograda i raspoređeni policijci i specijalci. Demonstracije su juče održane i u Mariboru, Novoj Gorici i Ptuju.

INCIDENT

Ruska zima uzima danak MOSKVA - Ledeni talas koji je pogodio Rusiju usmrtio je u poslednja 48 sati dvoje ljudi, čime je bilans žrtava niskih temperatura dostigao 56 osoba za nedelju dana. U posljednjih 48 sati, 153 čoveka su zadobila promrzline i povrede, 58 je prevezeno u bolnicu, a dvoje je umrlo, navode medicinski izvori. Od početka ledenog talasa hospitalizovana je 371 osoba, a 56 je umrlo. Od 14. decembra, temperatura u Moskvi je ispod minus 20 stepeni, dok u nekim djelovima Sibira dostiže minus 50. Meteorolozi predviđaju da će ledeni talas trajati do početka iduće sedmice.

Sjeverna Koreja uhapsila stanovnika Amerike SEUL - Sjeverna Koreja je uhapsila američkog državljanina Bae Đun Hoa. On je priznao da je počinio krivična djela, saopštili su zvaničnici u Pjongjangu. Državni mediji u Pjongjangu su u kratkoj vijesti prenijeli da je Bae Đun Ho ušao u Sjevernu Koreju 3. novembra kao turista, ali da je uhapšen zbog kriminala. Sjeverna Koreja je saopštila da su krivična djela “potvrđena dokazima”, ali nije iznijela druge detalje, prenio je AP. Dva novinara su, takođe, zadržana poslije ulaska u Sjevernu Koreju iz Kine tokom puta radi izvještavanja, ali su kasnije puštena.

BARAK OBAMA:

Podržite kontrolu prodaje oružja Američki predsjednik video-porukom pozvao Amerikance da oružju kažu “dosta” VAŠINGTON - Američki predsjednik Barak Obama pozvao je Amerikance da nastave da vrše pritisak na poslanike da pooštre zakone o oružju, poslije masakra u školi u Njutaunu. Obama je uputio apel u videoporuci, pošto je nekoliko stotina hiljada Amerikanaca potpisalo peticiju u kojoj se traži pooštravanje zakona o oružju. Peticiju je pokrenula Bijela kuća na svojoj internet stranici, uz poziv na kontrolu distribucije i upotrebu oružja. “Potrebna mi je vaša pomoć”, rekao je Obama u video-poruci. On je kazao da svi treba da uložimo napore - “i majke i očevi, kćerke i sinovi, policajci i odgovorni vlasnici oružja... da se organizujemo, kažemo šta imamo i pozovemo članove Kongresa ma koliko puta trebalo, da ustanemo i kažemo ‘dosta’ u ime sve naše djece”. Obama je od Kongresa zatražio da odobri zabranu prodaje u SAD poluautomatskog oružja (poput

vojnog) i da se osigura da kupci oružja prethodno budu provjereni, čak i na prodajnim sajmovima oružja, na kojima sada nema takvih ograničenja. Amerikanci već godinama oklijevaju da uvedu veće restrikcije prilikom prodaje oružja, ali je masakr u Njutaunu promijenio mišljenja mnogih, pa Obama nastoji da stekne prednost u toj promjeni stava, navodi Rojters. Obama je naložio potpredsjedniku Džou Bajdenu i timu u kojem se nalaze i članovi Obaminog kabineta da ponude konkretne predloge vezane za izmjene zakona o oružju, a lično se nada da će ti predlozi biti stavljeni u proceduru usvajanja početkom naredne godine. Neposredno nakon tragičnog oružanog napada u Njutaunu, Bijela kuća je na svojoj internet stranici “Mi narod” pokrenula peticiju sa pozivom na kontrolu distribucije i upotrebu oružja.

MEKSIKO

Pokušala sa pištoljem da uđe kod Vučića Više od 20.000 nestalih

BEOGRAD - Ljiljana M. (54) pokušala je juče ujutro da uđe u zgradu Vlade Srbije u namjeri da dođe do potpredsjednika Aleksandra Vučića i ukoliko joj on ne pomogne izvrši samoubistvo, prenio je beogradski Blic. Ljiljana M. je bila u kaputu, a ruke je držala u džepovima dok je stajala ispred zgrade Vlade. Pripadnici Uprave za obezbjeđenje primijetili su je, prišli i pregledali je detektorom za metal. Kada je detektor počeo da pišti, pozvali su svog šefa, koji je izašao ispred zgrade Vlade. Poslije pet minuta razgovora, Ljiljani M. je nenasilno oduzet pištolj. Nakon toga, šef obezbjeđenja odveo je u svoju kancelariju Ljiljanu M., gdje je izvjesno vrijeme s njom razgovarao. U međuvremenu, došli su policajci policijske stanice Savski venac i preuzeli je. Protv nje će biti podnijeta krivična prijava zbog ilegalnog nošenja oružja, a tužilaštvo će odlučiti da li će je teretiti i za još neko drugo djelo. Ona će biti upućena i na ljekarski pregled. Ljiljani M. je prije tri godine ubijen sin, a očajna žena nezadovoljna radom nadležnih organa željela je da uđe u zgradu u Nemanjinoj ulici i dođe do Aleksandra Vučića. Ukoliko ne bi uspjela u toj namjeri, rezervni plan joj je bio samoubistvo.

Među njima više od 1.200 djece mlađe od 11 godina MEKSIKO SITI - U Meksiku je u proteklih šest godina nestalo više od 20.000 ljudi, saopštile su civilne organizacije u toj zemlji, pozivajući se na podatke Tužilaštva. Na sajtu organizacije “Civilni predlog” navedeno je da je 20.851 osoba nestala tokom administracije bivšeg predsjednika Felipea Kalderona, koji je pokrenuo snažnu borbu protiv moćnih narko kartela. Naime, kako je juče saopštila ta organizacija, u pitanju su zvanični podaci federalnog javnog tužioca iz čije kancelarije je u međuvremenu saopšteno da nemaju saznanja o postojanju takvog dokumenta. Među nestalima su policajci,

studenti, biznismeni i više od 1.200 djece, mlađe od 11 godina, prenio je AP. Na sajtu je navedeno ime svake nestale osobe, uz podatke o polu, starosti, datumu i mjestu njihovog nestanka. Organizacija je navela i da među podacima ne postoji dovoljno informacija da li su mnogi od ovih nestanaka povezani sa obračunom kriminalnih bandi. U periodu između 2006. i 2012. godine bivši predsjednik Kalderon započeo je kampanju protiv organizovanog kriminala, uz razmještanje ogromnog broja vojnika u cijeloj zemlji. Procjenjuje se da je više od 70.000 ljudi ubijeno u nasilju povezanom sa organizovanim kriminalom u tom periodu.


Globus 23

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

SAMIT EU-RUSIJA

Energetika glavna tema razgovora Ruski i evropski zvaničnici razgovarali su i o ratu u Siriji, ali i o postupanju ruskih vlasti prema opoziciji

B

RISEL - U Briselu je juče počeo 30. samit EU-Rusija. Moskvu na samitu predstavlja predsjednik Vladimir Putin, a EU predsjednici Evropskog savjeta i Evropske komisije, Herman van Rompej i Žoze Manuel Barozo.

Za Putina glavna tema jučerašnjih razgovora bili su propisi EU o energetskom tržištu čiji je cilj da se podstakne konkurencija, a koje je Moskva opisala kao diskriminatorski prema ruskoj državnoj kompaniji Gasprom. Evropski zvaničnici su upozorili da će prema evropskim propisima Gasprom morati da dozvoli drugim proizvođačima gasa pristup budućem gasovodu Južni tok. Propis Evropske unije “Treći energetski paket” zabranjuje proizvođačima da imaju vlasništvo nad tranzitnim postrojenja kao što su gasovodi. Gasprom je takođe pod istragom EU da se utvrdi da li je prekršio propise o konkurenciji time što je vezao cijene gasa sa cijenama nafte. Putinov savjetnik za spoljne poslove Juri Ušakov rekao

je da će u centru samita Rusija-EU biti energetska pitanja. On je rekao da je Putin pokrenuo pitanja vezana za “Treći energetski paket” tokom svojih razgovora prošlog mjeseca sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, kada je izrazio nadu da će ona i drugi evropski lideri prihvatiti ruske argumente. “Nadamo se da će razgovori sa vodećim zvaničnicima EU biti konstruktivni i da će se naći način da se izađe iz ćorsokaka”, rekao je Ušakov u brifingu za novinare. Rusija smatra da će propisi EU obeshrabriti Gasprom da investira u gasovode i skladišta gasa ako njegova infrastruktura bude na raspolaganju drugima. Zato Rusija nije voljna da “trećim stranama” dozvoli pristup svojim gasovodima, a posebno Južnom toku.

Još jedna tema razgovora biće ruski zahtjev za ukidanje viza za putovanje svojih državljana u EU zemlje. Zvaničnici EU smatraju da je zbog poroznih ruskih granica sa njenim bivšim sovjetskim susjedima za sada nemoguće uvesti bezvizni režim, dok Kremlj kritikuje EU zbog toga što toliko odugovlači po tom pitanju. Među temama iz svijeta dominiraće pitanje Sirije. Rusija je naslijedila staro sovjetsko saveznistvo sa Sirijom i Moskva podržava predsjednika Bašara al Asada od kada je počela pobuna protiv njega marta 2011. godine a, zajedno sa Kinom, vetom je blokirala u UN tri rezolucije sa sankcijama protiv Damaska. Putin je međutim, uoči putova-

Protest članica pokreta FEMEN uoči početka samita nja u Brisel rekao na konferenciji za štampu da Rusija uviđa potrebu za promjenom u Siriji. Evropski zvaničnici su pokrenuli pitanje oštrog ophođenja Putinove vlasti

sa opozicijom u Rusiji, uključujući hapšenja, pretrage kuća opozicionih aktivista i represivne zakone protiv demonstranata i nevladinih organizacija.

ARGENTINA

Udaje se za ubicu svoje sestre blizankinje BUENOS AJRES - Argentinka Edit Kasas (22) odlučila je da se uda za muškarca koji je prije dvije godine osuđen za ubistvo njene sestre bliznakinje, prenosi Bi-Bi-Si. Editin vjerenik Viktor Cingolani je na odsluženju 13-godišnje zatvorske kazne zbog ubistva svoje tadašnje devojke, manekenke Johane Kasas, Editine sestre bliznakinje. Sestra ubijene devojke i njen ubica su dobili odobrenje od vlasti da

se vjenčaju, ali će zbog medijske pažnje ceremonija u zatvoru biti naknadno održana. Otac i majka Edit Kasas su riješeni da spriječe venčanje. Edita Kasas tvrdi da je njen vjerenik nevin i da “ne bi zgazio ni muvu”, ali njena majka Marselina Orelana se zaklela da do vjenčanja neće doći. “Znamo da će ovo biti teško jer je ona odrasla osoba, ali ćemo zatra-

žiti od suda da je ispita psihijatar. Što se nas tiče, mi mislimo da ona ne zna šta radi”, izjavila je Marselina Orelana. Njena ćerka je odbacila te tvrdnje i rekla da je “u potpunosti svjesna šta radi”, dok je njen otac rekao da ona za njega “više ne postoji”. Cingolani, koji tvrdi da je nevin, izjavio je za lokalne medije da je volio Johanu, ali da sada voli Edit, koja će biti “prelijepa nevjesta”.

DŽULIJEN ASANŽ:

ITALIJA

Završena istraga o ª Kosta Konkordijiº Tužioci tokom istrage prikupili 50.000 stranica dokaza RIM - Italijanski tužioci zaključili su istragu o brodolomu kruzera “Kosta Konkordija” i pripremaju se da zatraže suđenje kapetanu broda i još sedmorici ljudi. Istraga je vođena u toskanskom gradu Groseto, a zahtjev za optužnicu će, kako se očekuje, biti podnijet u januaru, nakon čega će sudija odlučiti da li ima dovoljno dokaza za suđenje, javio je Rojters. AP je naveo da su tužioci tokom istrage prikupili 50.000 stranica dokaza uključujući svjedočenja, izvještaje stručnjaka i snimke telefonskih razgovora. Kapetan Frančesko Sketino tereti se za ubistvo iz nehata, izazivanje brodoloma i napuštanje broda sa oko 4.000 putnika i člano-

va posade koji je 13. januara udario u stijene i prevrnuo se kod ostrva Điljo. Ukoliko bude proglašen krivim, prijeti mu zatvorska kazna do 20 godina. Tragedija se dogodila kada je Sketino pokušao da brodom prokrstari veoma blizu ostrva, što je manevar poznat kao “pozdrav”. Međutim, brod je udario u stijene i prevrnuo se, a Sketino tvrdi da je pokušao da spriječi veću katastrofu tako što je brod usmjerio u pliću vodu bliže obali nakon udara kako bi olakšao spasavanje. Pored Sketina, optužnice i suđenje očekuju se za još pet članova njegove posade, među kojima i za njegovog prvog oficira.

Objavićemo još milion depeša “Dokumenta će pogoditi sve zemlje na svijetu”, poručio Asanž sa balkona ekvadorske ambasade u Londonu LONDON - Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž poručio je da će sljedeće godine objaviti još milion dokumenata koji će pogoditi “sve zemlje na svijetu”. On je u četvrtak veče održao govor pred oko 80 pristalica na balkonu Ambasade Ekvadora, u kojoj se nalazi već šest mjeseci u nastojanju da izbjegne izručenje švedskim vlastima, koje ga traže zbog optužbi za seksualni napad. Asanž je poručio da će ostati u predstavništvu Ekvadora sve dok Pentagon postojanje Vikiliksa bude tretirao kao “zločin koji istrajava”, a njegova vlada (Australije) ne bude stala u odbranu novinarstva i rada njegovog vebsajta, javio je Bi-Bi-Si. On strahuje da bi Švedska mogla da ga izruči američkim vlastima zbog objavljivanja stotina hiljada povjerljivih depeša američkih diplomata na Vikiliksu. Ukoliko izađe iz ambasade, koju danonoćno nadzire britanska policija, vlasti će ga uhapsiti zbog kršenja propisa uslovne slobode. “Vrata su uvijek otvorena za svakog ko želi sa mnom da razgovara kroz standardne procedure ili da mi garantuje bezbjedan izlazak”, poručio je Asanž, ističući da je 2012. bila “velika godina” za njegovu organizaciju. Australijanac je prilikom obraćanja sa balkona ambasade u avgustu pozvao na okončanje diplomatskog ćorsokaka koji je počeo kada mu je Vlada Ekvadora u avgustu dala politički azil.


24 Osvrt

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012.


Osvrt 25

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012.

OPCIJA

Sedmični medijski pregled

OSVRT

Novi izbori u Nikšiću

Američki marinac, kapetan Metju Felps postao je prva osoba koja je zaprosila istopolnog partnera u Bijeloj kući. On je kleknuo na koljena i zaprosio svog momka Bena Šoka tokom posjete Bijeloj kući. Ovo je prvi put da je pripadnik američke vojske učinio to javno

Nikšićani će uskoro opet na birališta. Novi izbori u tom gradu su opcija broj jedan vladajuće koalicije. Međutim, za opozicionare bi to bila samo legalizacija korupcije i otimačine, koja je kulminirala ove sedmice kada je bivši odbornik Pozitivne Crne Gore Drago Đurović glasao za kandidata DPS-a za predsjednicu nikšićke Skupštine. Tada je, zahvaljujući njemu, izabrana Sonja Nikčević (DPS), a ne Janko Vučinić iz DF-a. Izgleda da je najveći zagovornik održavanja novih izbora u tom gradu manja članica vladajuće koalicije, SDP, koja ne želi da učestvuje u vlasti koja je “sklepana” uz pomoć političke korupcije. To je na neki način i zvanično potvrdio potpredsjednik te partije i novi ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. On je, gostujući na TV Vijesti izjavio da mu dešavanja u Nikšiću “mirišu na korupciju”, te da jedini izlaz iz sadašnje političke zavrzlame vidi u održavanju novih izbora u tom gradu.

NETAČNO

CRNOGORSKI PREDSTAVNIK

MASAKR U AMERICI

ČASOPIS TAJM

Mugoša se ne povlači

Who See na Eurosongu

Ubijeno 20 djece

Obama ličnost godine drugi put

Bokeški hip hop dvojac Who See predstavljaće Crnu Goru na Eurosongu koji će se održati sljedeće godine u Malmeu u Švedskoj. “Mi smo se na prvu loptu malo iznenadili, moram da priznam, ali smo malo razmislili i shvatili da nije to baš toliko festival lakih nota. Prije nekoliko godina je, recimo, hevi metal pobijedio. Bude tu nekih raznih muzičkih žanrova osim tog popa. Tako da nam je sa te strane super što ćemo da idemo i što ćemo da posjetimo taj tzv. najveći muzički događaj na svijetu. Pravo da vam kažem, milo mi je bilo, imponovalo nam je što nas je zvao Javni servis da predstavljamo državu, što da ne”, kazao je Mario Đorđević, član Who See. Još nije poznato sa kakvom pjesmom će ići na Eurosong. Kažu da će je objaviti do februara ili marta. Bez obzira na to, očekuju pobjedu na tom takmičenju. “Da pobijedimo, pa ćemo vidjet što će bit”. Ovaj izbor i ne čudi ako se uzme u obzir da je ovo bila vrlo uspješna godina za Who See, a kruna je svakako osvajanje MTV Best Adria Act nagrade.

Dvadesetogodišnji Adam Lanza upao je u školu u Njutaunu i ubio 20 djece i šest odraslih, a potom je izvršio samoubistvo. Napadač je prvo usmrtio svoju majku, koja je bila učiteljica u toj školi, potom učenike u njenom razredu. Među nastradalima je bilo 12 devojčica i osam dječaka, uzrasta od 6 i 7 godina. Ubijeno je i šest odraslih ženskih osoba, a te žrtve su imale između 27 i 56 godina. Vjeruje se da je Adam patio od poremećaja ličnosti. Prema pisanju pojedinih medija, žrtve su upucane nekoliko puta iz poluautomatskog oružja, a neki od đaka su ubijeni sa male razdaljine. Neki od mališana su pogođeni sa čak 11 hitaca iz vatrenog oružja. “Bilo je užasno”, rekla je Brenda Lebinski, majka učenice koja pohađa treći razred. “Svi su bili u panici - roditelji, đaci. Neka djeca su izašla iz škole okrvavljena. Ne znam da li su pogođena, ali na njima je bilo krvi.” Lebinski je dodala da joj majka jedne učenice rekla da je “maskirani čovjek” ušao u kancelariju direktora i otvorio vatru. Najsmrtonosniji napad izveden je u julu kada je tokom prikazivanja filma “Betmen” u bioskopu u Koloradu napadač ubio 12, a ranio 58 ljudi.

Predsjednik SAD Barak Obama proglašen je za ličnost godine 2012. u prestižnom izboru magazina “Tajm”, koji mu je to priznanje dodijelio drugi put. Obama, koji je ove godine ponovo dobio povjerenje Amerikanaca na predsjedničkim izborima, prethodno je bio “Tajmova” ličnost godine 2008. kada je i stupio na tu funkciju. Iza Obame su 14-godišnja pakistanska aktivistkinja Malala Jusufzai, koju su talibani ranili u oktobru, prvi čovjek “Epla” Tim Kuk, predsjednik Egipta Mohamed Morsi i Fabiola Đanoti, vodeća naučnica u CERN.Američki časopis “Tajm” je prošle godine za ličnost godine proglasio “demonstranta”, tj. pojedince koji su učestvovali u demonstracijama širom svijeta. Prestižni magazin je naveo da su SAD u fazi velikih kulturnih i demografskih promjena, čiji je Obama ne samo simbol, već i pokretačka snaga. “On je osvojio novi mandat uprkos najvišoj stopi nezaposlenosti sa kojom se neko suočio u posljednjih 70 godina. Takođe, prvi je demokrata koji je osvojio dva uzastopna mandata sa više od 50 odsto osvojenih glasova. To nismo vidjeli od Frenklina Ruzvelta”, rekao je urednik “Tajma” Rik Stengel za TV stanicu En-Bi-Si.

cifična internet folk kultura slavi sadržaje koji su prihvatljivi “svima”, dakle najširim narodnim masama. Tračevi iz žute štampe, bizarni ljudi i događaji, najsmešnije nezgode kod kuće, slatki ljubimci mladunčad, i sve više (barem kada je reč o “zapadnom” Internetu) eksplicitni dokumenti koji prikazuju gojazne, ushićene i blažene, te sve inven-

tivnije gadosti i gluposti (pitanje je da li to uopšte registruju naša utrnula čula). U toku je proces opšte infantilizacije društva. Ostarelo čovečanstvo se posle velikih i uspešnih koraka u istoriji vraća u svoje “drugo”detinjstvo. Trenutno najpopularnije igrice - ćorabaka i gluvi telefoni. Uživajte u nastavku. Stižu najnovije vesti.

Pošto je list Vijesti objavio da je gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša u intervjuu Radiju Crne Gore najavio da će se povući sa te funkcije u martu sljedeće godine, te da će podnijeti ostavku, iz glavnog grada su to demantovali. Kazali su da je ta vijest u cijelosti izmišljena i da gradonačelnik ni u jednom trenutku nije pomenuo riječ “ostavka” ili “povlačenje”. “Niti je na bilo koji način implicirao ili nagovijestio da planira da napusti funkciju koju obavlja, prije okončanja mandata, odnosno prije održavanja lokalnih izbora u Podgorici”, navodi se u reagovanju. Navode da postoji tonski zapis intervjua i da ne može biti nedoumice u vezi sa tim šta je gradonačelnik rekao. “Ali od Vijesti, koje i javnost prepoznaje po plasiranju grubih neistina i izmišljotina o gradonačelniku Podgorice, ništa ne može iznenaditi”, kaže se u reagovanju iz Mugošinog kabineta. Naime, pomenuti mediji su objavili da je Mugoša rekao da je glavnim gradom upravljao sa “maksimalnim psihofizičkim kapacitetima”, te da je navodno “vrijeme da upravljanje Pogoricom prepusti drugome”. Navodno je Mugoša rekao da će nakon rezultata koje je on postigao taj posao biti težak njegovom nasljedniku.

BLOG

Gangnam generacija manga.daca, BiH Pre nekoliko dana YouTube portal je objavio sažetak prošlogodišnjih najPOPularnijih kratkih video zapisa. Uvodna reč je zastrašujuće tačna poruka koja potvrđuje ono što već odavno znamo - video zapis je apsolutni vladar u ovoj eri fetišizma dokumentovanja. Video se pokazao kao perfektan medijum koji kombinuje sliku, zvuk i tekst, a kako svi fanatično dokumentuju sve ono što im se dešava, ovo je postao njihov omiljen oblik izražavanja u javnim dnevnicima. Relativno je lako doći do opreme za snimanje, a u svakom slučaju, uvek im je na dohvat ruke osnovni dodatak mobilni telefon. Ova opsesija da se dokumentuje sve što naša čula i memorija ne mogu dugo da zadrže, je poprimila neočekivane razmere. Uzmite na primer objave na fejsbuk profilima. Šta vam prvo pada na pamet? Fotografije sa “pačjim” napućenim usnama, slike sa sinošnjeg

“najloOOo(!)đeg” provoda, hiljade licemjernih komentara na privlačan izgled, a sve upućeno profilnoj slici gde dotični gospodin promoviše svoje pločice (ovog puta ne one iz kupatila). U vreme kada je individualizacija prešla granice grotesknosti, ipak postoji jedan paradoks. Kako dokazati da ste “potpuno svoji i neponovljivi”? Ili još bolje pitanje je, “Kome?” Ko će da klima glavom u znak odobravanja? Mora postojati neki vid priznanja kod publike. Zato na svoj zid postavljate ono što mislite da će im se sigurno svideti, ili što će vama neizostavno obezbediti lovorike od pet ili desetak zvezdica, srculenaca, ili već sličnog oblika ocenjivanja. A tek moralna satisfakcija? Neprocenjivo, a za sve ostalo tu su društvene mreže podrške. Podrška je itekako važna za anonimuse ovog rastućeg virtuelnog sveta. Šta im vredi taj dovitljvi tvit ili revolucionarni video snimak, ako ga ne podrže/podele drugi ljudi? Sve započinje nekim oblikom inku-

bacije a zatim i umnožavanja. Dokument će se svideti jednoj, pa drugoj pa hiljaditoj pa dvomilionitoj osobi na svetu i tako dalje. Ubrzo će se zaraziti i oni koji su samo načuli nešto o ovoj najnovijoj senzaciji pa će konzumirati proizvod iz radoznalosti. Na kraju ovo prerasta u sveopštu internet paranoju. Uzmite na primer pomamu za “gangnam stajlom” (pravo je čudo ako niste čuli/ videli/čitali/upili ovu numeru korejskog pop izvođača Psaja), čiji link sada posećujemo tek da proverimo napredak najnovijeg projekta celog čovečanstva. Cilj je da broj pregleda premaši jednu milijardu. Kada smo to zaboravili na milenijumske ciljeve Ujedinjenih nacija? Na primer, nada da ćemo okončati siromaštvo u svetu do 2015. godine. Malo verovatno. Sve ne bi bilo toliko crno da se deljeni sadržaji tiču plemenitih interesa, kulture, obrazovanja i uopšte zdravog razuma i zajednice koja normalno funkcioniše. Ne, upravo suprotno je slučaj. Ova spe-


26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012.

Crvena zvezda sveti Partizan ABA LIGA

Zvezda igra sa Zadrom, Partizan gostuje Krki, Budućnost u ponedjeljak dočekuje lidera Igokeu

DA LI STE ZNALI...

Da su košarkaši Denvera u noći između četvrtka i petka u porazu od Portlanda (101:93) promašili 22 šuta za tri poena.

29 godina prošlo je od antologijske pobjede fudbalske reprezentacije Jugoslavije nad Bugarskom (3:2). Na krcatom splitskom Poljudu strijelac za pobjedu koja je vodila na Evropsko prvsnstvo 1984. godine u Francuskoj bio je Cetinjanin Ljubomir Radanović. Meč će ostati upamćen po legendarnoj rečenici sportskog komentatora Mladena Delića “Ljudi moji, je li to moguće. Ludnica, šta je ovo”.

Adut Crvene zvezde: Kapiten Igor Rakočević

Zadar je u šokantnoj završnici savladao Partizan, a sada stižu na megdan drugom beogradskom klubu - Zadrani gostuju Crvenoj zvezdi, koja će pokušati da osveti velikog rivala. A, “crveno-bijelima” je pobjeda potrebna kako bi održali korak za liderom Igokeom, koja u ponedjeljak veče igra sa našom Budućnošću. Vlada Vukoičić, trener Zvezde, najavio je težak meč protiv “ozbiljnog protivnika”... “Zadar je prevazišao neke probleme sa početka sezone i sada je veoma ozbiljan protivnik. Pobijedili su Partizan kod kuće i Cedevitu u Zagrebu, dva glavna pretendenta na vrh tabele. Njihova pozicija na tabeli vara”, poručio je Vukoičić. Trener Zvezde je odao priznanje Zadranima na raznovrsnoj igri. “Predstavljaju dobru kombinaciju mladih i starijih igrača, sa akcentom na vrlo iskusnim internacionalcima. Posjeduju taj kvalitet da protiv svake ekipe mogu da igraju na svoj način ili da se prilagode. Trijumf nad Partizanom u neizvjesnoj završnici dodatno im je podigao moral”, riječi su Vukoičića. Dok se “crveno bijeli” pripremaju za domaćinstvo, “crno bijeli” se spremaju za gostovanje Krki... “Na nama je da pronađemo izlaz iz perioda u kojem smo gubili utakmice u posljednjim sekundama, odnosno da dođemo u situaciju da u narednim mečevima prelomimo rezultat u mnogo povoljnijem periodu po nas”, poručio je iz Slovenije pomoćni trener Partizana Velimir Gašić. Zamjenik Duška Vujoševića (suspendovan) poslije šokantnog poraza od Zadra je žalio

NBA LIGA

Kad Pekmen i Lav pokažu zube Minesota prekinula sjajan niz Oklahome - Peković ostvario dabl-dabl učinak

TIKET DANA VEST HEM EVERTON TIP 1

KVOTA 2.95

NJUKASL KPR TIP X

KVOTA 3.30

ATALANTA UDINEZE TIP 1

KVOTA 2.15

SVONSI MANČESTER J. TIP 2

KVOTA 1.65

UTREHT AJAKS TIP 2

KVOTA 1.80

TULUZ SOŠO TIP 1

KVOTA 1.60

Punih mjesec dana i 12 trijumfalnih mečeva doživjeli su svoj kraj Nikola Peković i njegova Minesota bacili su na koljena Oklahomu (99:93), prekinuvši fenomenalno razdoblje “gromova”. Trojka “vukova” uništila je goste, protiv kojih su briljirali Kevin Lav (28 poena, 11 skokova i sedam asistencija), crnogorski reprezentativac sa dabl-dablom (24 poena i 10 skokova), odnosno Džej-Džej Barea uz 18 poena, od čega 14 u posljednjoj četvrtini. “Važno je što smo ih pobijedili, ali želim da dođemo na nivo gdje ovo neće biti ništa posebno. Odigrali smo veliku utakmicu protiv najboljeg tima, ali smo u stanju da radimo takve stvari”, rekao je trener Minesote Rik Adelman. Sa druge strane, Kevin Djurant (33 poena) je imao zanimljiv zaključak nakon kraja sjajne serije njegovog tima. “Nije smak svijeta! Izgubili smo od dobrog tima, koji je igrao snažno i savladao nas. Imamo 21 pobjedu i pet poraza, pa nam ostaje da nastavimo sa treninzima”, zaljučio je “Durantula”. Aktuelni šampion, Majami, slavio je bez problema protiv oslabljenog Dalasa (110:95), upisavši trijumf u reprizi finala iz 2011. godi-

što je Partizan uopšte dozvolio protivniku da uđe u neizvjesnu završnicu. “Mislim da su igrači jako dobro svjesni cjelokupne situacije i da će reagovati na pravi način. Odigraćemo izuzetno motivisano, punom mobilnošću, da nametnemo naš stil igre i sigurno da, kao i uvijek, očekujemo pobjedu”, dodao je Gašić. B.T.

PAROVI 15. KOLA DANAS 17 - Krka - Partizan mt:s 19 - Crvena zvezda - Zadar NEDJELJA 17 - Split - Olimpija 17 - Široki - MZT Skoplje 17 - Cibona - Solnok 19 - Radnički - Cedevita PONEDJELJAK 20.15 - Budućnost - Igokea 1. Igokea 2. C. Zvezda 3. Cedevita 4. Partizan 5. Olimpija 6. MZT 7. Budućnost 8. Radnički 9. Zadar 10. Cibona 11. Krka 12. Split 13. Široki 14. Solnok

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

12 9 9 9 8 8 7 7 6 5 5 5 4 4

2 5 5 5 6 6 7 7 8 9 9 9 10 10

Dakar bez šampiona Trostruki šampion Dakar relija, španski motociklista Mark Koma, propustiće ovogodišnje takmičenje iz zdravstvenih razloga! Kako su prenijeli španski mediji, vozač Red Bula neće uspjeti na vrijeme da se oporavi od povrede ramena koju je doživio na trci u Maroku u oktobru. Španac je Dakar osvajao tri puta - 2006, 2009. i 2011. godine - a ovogodišnje takmičenje počinje 5. januara u Peruu - završava se 19. u Čileu. U.R.

Pavić vaterpolista godine

ne. Lebron Džejms je posigao 24, Dven Vejd 19, dok je najefikasniji u timu iz Teksasa bio Džej Krauder sa 15 poena. Takođe, Portland je arhivirao Denver, a sastav iz Ko-

larada srušio negativan rekord lige uz procenat šuta za tri poena 0/22. SEMAFOR: Minesota - Oklahoma 99:93, Dalas - Majami 95:110, Portland - Denver 101:93. A.P.

26 23 23 23 22 22 21 21 20 19 19 19 18 18

Hrvatski reprezentativni i klupski vaterpolo je briljirao u 2012. godini, pa je golman “kockastih” i zagrebačke Mladosti Josip Pavić proglašen najboljim vaterpolistom u godini na izmaku. Glasanje je organizovala Svjetska organizacija vodenih sportova (FINA), a u konkurenciji su još bili Miho Bošković, Stefano Tempesti, Aleksandar Ivović i Andrija Prlainović. U.R.


Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012.

SPORTSKI EKRAN

ODLAZAK

Monpelje gubi Karabatića Rukometaš Nikola Karabatić napušta francuskog prvoligaša Zbog svađe sa čelnicima kluba jedan od najboljih rukometaša svijeta blizu je rastanka sa Monpeljeom - Nikola Karabatić prema pisanju prestižnog francuskog lista “L Equipe” napustiće Monpelje! Sjajni 28-godišnji igrač koji je porijeklom iz Srbije ušao je u konflikt sa upravom, a glavni razlog leži u optužbi za namještanje susre-

ta i sudjelovanja u kladioničarskoj aferi koju čelnici nijesu preboljeli iako je u međuvremenu, Karabatić dobio dozvolu da se vrati na parket. “Sastao sam se prošle nedjelje sa vodećim ljudima kluba koji su mi jasno zatražili da Nikola razmisli o napuštanju kluba”, rekao je Karabatićev agent Bakti Ong. O cijeloj neočekivanoj situaciji

● DAME I SPORT

Super seksi Evangelina Godinama je argentinski foto model Evangelina Anderson (31) važila za jednu od najljepših sportskih pratilja na svijetu. Seksipilna Argentinka je prvo bila u vezi sa teniserom Davidom Nalbandijanom, potom imala kratku aferu sa Maksijem Lopezom, a na kraju se skrasila sa Martinom Demikelisom. Sa defanzivcem Malage je u maju 2009. dobila sina, a razlaz je uslijedio u maju ove godine kada je Evangelina nosila Demikelisovo drugo dijete. Od tada se nije čulo za nju, sve do prije par dana... Tada je Evangelina zadivila svoju publiku svojom seksi figurom. Samo mjesec i kusur dana posle porođaja!

oglasio se lijevi bek Francuske, koji je pored Monpeljea nosio i dres njemačkog Kila. “Menadžer me obavijestio o namjerama kluba. Traže da odem, međutim želim da mi prvo sve objasne”, rekao je rođeni Nišlija, koji bi karijeru mogao da nastavi u Parizu, Barseloni, Kilu, Vespremu... U.R.

12:30 13:30 13:45 15:00 15:00 15:00 16:00 16:00 16:00 17:00 17:00 17:25 18:00 18:30 18:30 19:00 19:55 20:00 20:00 20:00 20:45 20:45 21:00 22:00 22:50

SUBOTA Inter - Đenova, fudbal Fristajl skijanje Vigan - Arsenal, fudbal Sampdoria - Lacio, fudbal Palermo - Fiorentina, fudbal Sijena - Napoli, fudbal Njukasl - KPR, fudbal Vest Hem - Everton Betis - Majorka, fudbal Krka - Partizan, fudbal Lil - Monpelje, fudbal Fleš sport Valjadolid - Barselona, fudbal Liverpul - Fulam, fudbal Španski Kup, rukomet Crvena zvezda - Zadar, košarka Sport Lion - Nica, fudbal Osasuna - Granada, fudbal Malaga - Real Madrid, fudbal Breda - PSV, fudbal Roma - Milan, fudbal Borilački sportovi A. Bilbao - Saragosa, fudbal Sport

Arena4 Eurosport2 SportKlub Arena1 Arena3 Arena4 SportKlub SportKlub+ SK Prime Arena1 Arena3 RTCG2 SK Prime SportKlub SportKlub+ Arena1 RTCG1 Arena3 SportKlub+ SK Prime SportKlub Arena4 Eurosport SK Prime TV Vijesti

11:00 12:15 12:30 13:45 14:30 14:30 17:00 17:00 17:00 17:30 17:30 17:45 19:00 19:00 19:30 19:55 21:00 21:00 22:25 22:50

NEDJELJA Fristajl skijanje Huventud - Estudijantes, košarka Utreht - Ajaks, fudbal Kilmarnok - Hibernijan, fudbal Svonsi - Mančester J, fudbal Standard - K. Briž, fudbal Čelzi - Aston Vila, fudbal Široki - MZT Skoplje, košarka Split - Olimpija, košarka SAPA - Olimpija, hokej Fleš sport Viena K. - Medveščak, hokej Radnički - Cedevita, košarka Sinsinati - Pitsburg, NFL Konjički skokovi Sport Bruklin - Filadelfija, košarka Marsej - Sent Etjen, fudbal Džajants - Baltimor, NFL Sport

Eurosport2 Arena1 SportKlub+ SK Prime SportKlub SportKlub+ SportKlub Arena1 Arena2 SportKlub+ RTCG2 SportKlub+ Arena1 Arena2 Eurosport RTCG1 SportKlub Arena3 Arena1 TV Vijesti

TRANSFER

Ode Majdak u Francusku Mladen Majdak dogovorio saradnju sa francuskim Turkoanom Nekadašnji sjajni ljevoruki korektor jugoslovenske reprezentacije mijenja sredinu - odbojkaš Mladen Majdak napustio je ekipu Novog Pazara i do kraja sezone nastupaće u francuskom prvoligašu Turkoanu. Momak koji je igrao za reprezentaciju Crne Gore, te koji je nosio dresove Budvanske rivijere i Budućnosti Francuska nije strana zemlja - od 2008. do 2011. godine

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Majdak je igrao za Sen Kentanu. “Francuska je jedna od najkvalitetnijih evropskih liga: Turkoan je na 12. mjestu u konkurenciji 14 ekipa. Imao sam još nekoliko ponuda, prije svega iz Azije, ali mi nijesu bile previše interesantne. Mora se razmišljati dugoročno”, rekao je 31-godišnji odbojkaš. Da podsjetimo - osim pomenutih ekipa Majdak je igrao i za ruski Tjumenj, italijansku Ankonu, turski Erdemir, grčki Aris i Al Arabi iz Kuvajta. Majdak je bio reprezentativac Jugoslavije, Srbije i Crne Gore i na kraju Crne Gore, ali ga u posljednje dvije godine nema u dresu sa državnim grbom. U.R.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana. brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@ dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)


28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012.

SERIJA A, 18. KOLO

Pretpraznični spektakl na Olimpiku Super derbi za kraj godine - večeras u Rimu Roma dočekuje Milan Kosta Bošković

D

ok 2012. godina odbrojava svoje posljednje dane, a planeta se sprema za praznično ludilo, narod na Apeninima će čekajući toplo veče Božića uživati u rimskoj fudbalskoj čaroliji, na kultnom mjestu “vječnog” grada - čuvenom Olimpiku! Okršaj prijestonica Italije i svjetske mode, juga i sjevera, Rome i Milana - italijanska Serija A za kraj godine sačuvala je fudbalskai spektakl. Večeras, 20.45 - “đalo-rosi” ili “roso-neri”?

● ZEMAN: MILAN JE UVI JEK MILAN Roma, uostalom kao i ranijih godina, nema stabilnost u igri, ali od kada je legendarni Zdenjek Zeman opet tu, u vječnom gradu nikad nije dosadno - “ultra” ofanzivni fudbal češkog stručnjaka kod mnogih u Italiji nailazi na simpatije. Pred Milan iskusni trener je poručio... “Milan je uvijek Milan”, jasan je Zeman. “Prošle godine su do kra-

ja bili u trci za šampionsku krunu i istina je da su im glavni igrači otišli, ali oni su ponovo pronašli novog najboljeg strijelca (El Šaravi). Jasno je - Milan je uvijek važna ekipa u Italiji.”

● ALEGRI: ZDENJEK MEĐU NAJBOLJIMA S druge strane Milan je u sjajnoj formi - sa četiri vezane pobjede u Seriji A... “Moraćemo da igramo dobru odbranu svih devedeset minuta, jer kad Roma počne da razvija svoju napadačku igru postaje veoma opasna”, istakao je trener Milana Masimilijano Alegri i dodao. “Zeman je sve to posložio kako treba, a svi znamo da je on jedan od najboljih trenera u Italiji”.

Novi obračun sjevera i prijestonice: Antonio Noćerino i Franćesko Toti

● JOJO I SAVIĆ NA SICILIJI Od ostalih mečeva 18. kola Serije A, za nas u Crnoj Gori, posebno će biti zanimljiv okršaj na Siciliji između Palerma i Fiorentine, naših Stevana Jovetića i Stefana Savića.

“Iako smo u srijedu prošli dalje u kupu Italije, jasno je da nijesmo igrali dobro taj meč (protiv Udinezea). Međutim, pravu reakciju mojih igrača očekujem baš protiv Palerma”, rekao je “violin” trener Vinćenco Montela.

MONDOGOL TIP

Veliki rivali do sada su u Seriji A odigrali 154 utakmice - Milan je slavio 71. put, Roma 38 (uz 45 neriješenih), a njihov novi okršaj biće ujedno i borba za vrh tabele - tačnije za mjesta koja na kraju vode u Ligu šampiona.

Subota 12.30 Inter - Đenova (1) 15.00 Atalanta - Udineze (X) 15.00 Bolonja - Parma (1) 15.00 Palermo - Fiorentina (2) 15.00 Sampdorija - Lacio (2) 15.00 Sijena - Napoli (2) 15.00 Torino - Kjevo (X) 20.45 Roma - Milan (X)


Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012.

Jedan od najvećih engleskih talenata porijeklom sa Jamajke ostaje na Enfildu - ofanzivni vezista Rahim Sterling potpisao je ugovor sa Liverpulom na pet godina! Sjajni 18-godišnji fudbaler je jedan od glavnih igrača “redsa”, a da posjeduje veliku nadarenost govori i njegov debi za Englesku reprezentaciju koji je imao 14. novembra protiv Švedske. “To je san svakog 18-godišnjaka. Stvarno sam veoma zahvalan što sam dio ovako velikog kluba kao što je Liverpul”, rekao je za klupski sajt Sterling. U.R.

Šamak blizu Vest Hema

PRIMERA 17. KOLO

Nova prijetnja smrznutom kralju Real gostuje Malagi - Murinjo obilježava 400. meč u prvenstvu Andaluzija sprema pakao uzdrmanom kralju - Malaga dočekuje Real Madrid i napada njegovo treće mjesto na tabeli. Sudar učesnika Lige šampiona stiže u delikatnom trenutku za “merengese”, koji kaskaju za vodećom Barselonom svjetlosnih 13 bodova, pa će duel na “Rozaledi” biti od presudnog značaja. “Meni nije samo rezultat važan protiv Reala, već želim da dominiramo i pružimo spektakularnu partiju”, jasan je Manuel Pelegrini nekada bivši trener kluba sa “Santijago Bernabeua”. Sa druge strane, uprkos teškom razdoblju njegovog tima Žoze Murinjo slavi jubilej. “Specijalni” će po 400. put voditi neku ekipu u prvenstvu od početka svoje karijere. Naravno, tu se ubrajaju Benfika, Leirija, Porto, Čel-

zi, Inter i sada Real, koji tradicionalno dobro igra u Andaluziji, uz gol razliku u posljednja tri gostovanja 9:1. Vodeća Barselona gostovaće u Valjadolidu bez operisanog Tita Viljanove, pa će “blaugranu” do planiranog trijumfa voditi Đordi Roura, dok će drugolasirani Atletiko Madrid i njegova mašina za golove Radamel Flakao napasti na “Visente Kalderonu” neugodnu Seltu. A.P.

MARKA TIP

Sterling potpisao za Liverpul

Subota 16.00 Betis - Majorka (1) 18.00 Valjadolid - Barselona (2) 20.00 Osasuna - Granada (1) 20.00 Malaga - Real M. (2) 22.00 Atl. Bilbao - Saragosa (1)

PREMIJER LIGA, 18. KOLO

Neobično miran vikend, bez paklenih klasik derbija, čeka ljubitelje fudbala na Ostrvu, ali biće to zapravo pravo “zatišje pred buru”, tačnije pred ludi tradicionalni ritam Premijer lige u novogoišnjim danima... Tako će Englezi već u srijedu ponovo na teren, a ovog vikenda najzvučniji parovi biće Čelzi - Aston Vila i Svonsi - Mančester junajted. K.B.

Zaboravljeni marokanski napadač brzo bio mogao da nađe angažman gdje će biti standardni prvotimac - član Arsenala, Maruan Šamak, započeo je pregovore sa Vest Hemom - javljaju engleski mediji. Visoki špic ima zeleno svijetlo za odlazak sa Emirejtsa, a trener “čekićara” Sem Alardajs je u potrazi za ofanzivcem s obzirom da je prvi pik Endi Kerol operisao koljeno i neće mu biti na rasolganju do februara. U.R.

LIGA 1, 19. KOLO

Derbi Francuske na Velodromu Udarna igla Marseja: Matije Valbuena

ge centralni dio, a oba tima “nose” fanatični navijači koji ovom rivalstvu daju posebnu dimenziju... Nedjelja i posljednje kolo Lige 1 u 2012. godini donose novi der-

bi Francuske, novi okršaj Marseja i Sent Etjena! “Naravno da ćemo iskoristiti svaku šansu koja nam se ukaže da postanemo prvaci, međutim jasno je da je Pari Sen Žermen napravio moćan tim i da će biti veoma teško zaustaviti ih. Isto tako je jasno da Liga 1 nije samo PSŽ, a jedan od timova od kojeg uvijek morate da strijepite je Sent Etjen koji nam dolazi u nedjelju”, poručio je najbolji igrač Marseja Matije Valbuena. Sent Etjen, iako najtrofejniji (u domaćim okvirima) klub u zemlji, više od trideset godina čeka na novu titulu, a na novi derbi Francuske stiže u ne baš sjajnoj formi s obzirim da “zeleni” 497 minuta nijesu postigli gol u domaćem prvenstvu. “Sve dobro što smo napravili prethodnih mjeseci, uspjeli smo da pokvarimo na nekoliko posljednjih utakmica. Sada nas čeka novi težak meč - ostaje mi samo da se nadam da će moji napadači proraditi”, rekao je trener Sent Etjena Kristof Galtije. K.B.

PRONO TIP

Jedni su deset puta Francusku imali pod svojim nogama, drugi devet - zajedno su najveći timovi zemlje “galskih pijetlova”... Za jedne živi jug države, za dru-

Subota 17.00 Lil - Monpelje (1:1) 20.00 Ažaksjo - Ren (2:1) 20.00 Lorijen - Rems (2:0) 20.00 Bordo - Troa (2:0) 20.00 Lion - Nica (2:1) 20.00 Bastija - Nansi (2:1) Nedjelja 14.00 Valensijen - Evijan (2:1) 17.00 Tuluz - Sošo (2:1) 21.00 Marsej - Sent Etjen (2:0)

UEFA IZBACILA MALAGU IZ LŠ - Evropska fudbalska asocijacija kaznila je španski klub zbog neplaćanja svojih igrača. “Malaga je izbačena iz sljedećeg evropskog takmičenja naredne sezone, uz 300. 000 eura kazne! Takođe, biće izbačena i iz narednog UEFA-inog takmičenja u naredne četiri sezone, ukoliko do 31. marta ne podmiri sva dugovanja prema fudbalskim klubovima, zaposlenima i poreznoj upravi. Podsjetimo, tim iz Andaluzije je ove sezone dogurao do osmine finala LŠ, gdje će igrati dva meča protiv Porta. A.P.

BBC TIP

Zatišje pred buru Subota 13.45 Vigan - Arsenal (0:2) 16.00 Man. Siti - Reding (3:0) 16.00 Njukasl - KPR (2:1) 16.00 S’ton - Sanderlend (1:1) 16.00 Totenhem - Stouk (2:0) 16.00 VBA - Norič (2:0) 16.00 Vest Hem - Everton (2:0) 18.30 Liverpul - Fulam (2:0) Nedjelja 14.30 Svonsi - Man. Jun. (0:2) 17.00 Čelzi - Aston Vila (2:0)

Skols (po drugi put) odlazi Legendarni vezista Mančester Junajteda, Pol Skols, završiće fudbalsku karijeru na ljeto 2013. godine. Sjajni 38-godišnjak se najprije oprostio od dresa “crvenih đavola” na kraju sezone 2010/11, ali se ubrzo vratio i aktivirao svoju karijeru na nagovor Ser Aleksa Fergusona. Međutim, ovog puta se čini da će kopačke riđeg majstora zauvijek biti okačene o klin. Momak iz Salforda je igrao samo za tim sa “Old Traforda”, a karijeru je započeo 1993. godine od kada je uspio da osvoji 10 titula Premijer lige, tri FA Kupa, dvije Lige šampiona i dva trofeja svjetskog klupskog prvaka. A.P.

UBJEĐENJE

Mođi: Milan dovodi Didijea Drogbu Nekadašnja alfa i omega Juventusa i čovjek zbog kojeg je pokrenut “Calciopoli”, Lućano Mođi, bacio je pravu “bombu” na Apeninima. On tvrdi da zna gdje će ikona Čelzija, a sada igrač Šngaja, Didije Drogba igrati u narednom periodu... “Milan je sve dogovorio sa Drogbom, koji će doći u januaru! Ne kažem da će možda to tako biti, već sam siguran u to. Takođe, nakon njega će na San Siro doći i Mario Baloteli, ali u junu”, poručio je Mođi, čije su tvrdnje “zapalile” navijače “rosso-nera”. A.P.


30 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

RepRezeNtAtIVAC Bez KLUBA

Otpušten Božović Rapid raskinuo ugovor sa strancima

Rapid iz Bukurešta je napravio radikalan potez - zbog finansijskih problema Rumuni su otpustili sve strance, pa je “šut kartu” dobio reprezentativac Crne Gore Vladimir Božović!A, Vladimir je baš kao i nekoliko fudbalera iz Srbije, Portugala i Brazila saznao da je ostao bez kluba putem imejl poruke, pa će sada morati da traži novi angažman. Rapid je u velikim dugovima, a troškove koje sada ima moraće hit-

no da plati inače će u suprotnom biti izbačen u Drugu ligu, a samim tim neće imati pravo nastupa u evropskim takmičenjima. Da podsjetimo - Božović je još od 2007. godine u Bukureštu, a prije toga je nosio dres OFK Beograda. Vladimir je za reprezentaciju Crne Gore odigrao 3o utakmica, a najveću minutažu je imao kod prvog selektora Crne Gore Zorana Filipovića. U.R.

pRILIKA KARIjeRe

PSV pozvao Kopitovića MILO ĐUKANOVIĆ

Selektor će imati slatke muke sa Nikom i Pekmenom Dijete Budućnosti, kapiten svih mlađih generacija “plavih”, predvodnik omladinske reprezentacije, sa 18 godina prvotimac aktuelnog prvaka države - Boris Kopitović ima sjajan pedigre koji bi mogao da ga lansira u slavni PSV! Holanđani su pomno pratili igre talentovanog defanzivca kako u klupskom, tako i u reprezentativnom dresu, pa su Kopitoviću poslali poziv da dođe u Ajndhoven. “Dobio sam poziv velikog evropskog kluba, tako da ću desetak dana koliko budem tamo nastojati da se pokažem na najbolji mogući način. Nadam se da ću opravdati

poziv PSV-a, te da ću dostojno prezentovat državu i klub”, rekao je za Dnevne novine odlični Kopitović, koji je dodao: “Nije mi prvi put da budem pozvan od strane nekog kluba, jer sam ranije bio u Totenhemu. Smatram da imam kvalitet, potencijal i neophodno iskustvo za tako jaku ekipu kakva je PSV”, vjeruje u sebe daroviti dječak “plavih”. A, ako se Kopitović izbori za ugovor, holandski velikan sa “Filips stadion” će ga lako potpisati, jer Boris postaje slobodan fudbaler 10. januara, kada mu ističe ugovor sa ekipom Budućnosti. U.R.

Premijer Crne Gore oduševljen rezultatima sportista u 2012. godini Premijer Crne Gore sa velikim zadovoljstvom ispraća 2012. godinu kada je riječ o sportu - Milo Đukanović je oduševljen rezultatima crvenih sportista koji su najbolji mogući način prezentovali državi. Radovao se uspjehu rukometašica, vaterpolista, košarkaša, fudbalera... A, postoji li prostor da rezultat bude bolji naredne godine? “To je ozbiljan izazov, ali kada imamo ovakav sportski talenat onda je to moguće”, rekao je juče Đukanović na ceremoniji koju je organizovao COK. Da li ste vjerovali u sjajne rezultate koji su ispisani tokom 2012. godine? “Nadali se jesmo, vjerujući u tale-

nat i sve kvalitetnije uslove i stručni rad. Rezultati su jako impresivni, za ponos i mnogo većih, bogatijih i mnogoljudnijih nacija. Nadam se da će nam to biti inspiracija za ubuduće”. A, onda smo razgovarali o košarci - premijerovom terenu - Đukanović je predsjednik KSCG, a košarkaši su se lagano prošetali kvalifikacijama za EP u Sloveniji koje se igra naredne godine... “To me raduje, jer sve dobro mora biti produkt timskog rada”. Sjajno šetanje kvalifikacija selekcija Luke Pavićevića je odradila bez ubitačnih centara Nikole Pekovića i Nikole Vučevića, koji iz noći u noć briljiraju u NBA ligi.

Kada se oni vrate u tim Crna Gora će biti - strašno jaka... “Ko će igrati o tome odlučuje selektor, ali to su slatke muke. Šta bi radili da nemamo takve asove. Ubijeđen sam da bi se odlično uklopili. Oni će dati poseban pečat, nadam se dobrom rezultatu na EP u Sloveniji”, optimista je premijer. Na pragu je 2013. godina - može li 2012. da se ponovi? “Vjerujem da može. Ne stižu rezultati kao dar sa neba. Ovo nije neočekivano i nezasluženo, nego uz rad. Nekada nam je nedostajalo samo malo, sada smo to uspjeli i stigao je vrhunski rezultat u klupskom i u reprezentativnom rukometu”, rekao je Đukanović.

BORAC

Ne pada mi na pamet da se sad povučem

Milorad Peković na ljeto puni 36 godina, tada mu ističe ugovor sa njemačkim prvoligašem Grojter Firtom, a produžiće da igra fudbal zbog mogućnosti da reprezentacija Crne Gore ode u Brazil na Svjetsko prvenstvo 2014. godine Milorad Peković na proslavi COK - nije tipičan primjer da se fudbaler pojavi na gala svečanosti Crnogorskog olimpijskog komiteta. Ali, pošto je pauza u Bundesligi (šampionat se nastavlja 18. januara 2013. godine) na snazi, Peko se u društvu ljudi iz fudbala Momira Đurđevca (generalni sekretar FSCG), Gorana Mihaljevića (sekretar stručnog štaba A reprezentacije) i Ivana Radovića (PR FSCG) obreo u prostorija Vile Gorice... Milorade, 2012. godina je bila uspješna što se tiče reprezentacije... “Bila je uspješna za sve sportiste iz Crne Gore. Naravno, mi fudbaleri smo u drugom planu. Zasluženo u drugom planu zbog velikog uspjeha rukometašica i ostalih sportista”, rekao je juče Dnevnim novinama Peković. Nije stavljao crvene u prvi plan iskusni vezista, ali niko ne zaboravlja šta su nam fudbaleri priuštili u 2012. - reprezentacija nema poraza, prvi smo u kvalifikacinoj grupi H za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2014, u leđa nam gledaju Engleska, Ukrajina, Poljska... “Velika je godina iza reprezentacije. Imamo mogućnost da se pla-

siramo na Svjetsko prvenstvo, koje svi želimo. Mislim da je došao trenutak da odemo na Mundijal. Kvalitet imamo, sakupili smo malo iskustva. Biće zanimljivo do samog kraja kvalifikacija”, zna 35-godišnji Peko da je Crna Gora tek na pola puta do Brazila. Kada god uđete u razgovor sa reprezentativcem, nemoguće je ne spomenuti martovske okršaje koji bi mogli približiti “hrabre sokolove” Južnoj Americi 22. marta gostujemo Moldaviji, četiri dana kasnije dočekujemo Englesku... “Moldavija nam je mnogo bitna. To je jedna od presudnih utakmica u ciklusu. Znamo kakva su reprezentacija, ali znamo da smo kvalitetniji od njih. Tri boda su nam prioritet”. Šta družina Branka Brnovića ima sada, a nedostajalo je u prošlim kvalifikacijama? Pored iskustva... “Skupili smo dosta iskustva, vidjeli kako stvari funkcionišu u kvalifikacijama, baražu... Sada smo zreliji, stasali smo da napravimo veliki uspjeh koji željno svi iščekujemo”, sanja Mundijal u Brazilu neumorni vezista bundesligaša Groj-

ter Firta. A, situacija u Njemačkoj je daleko od dobre - Grojter je posljednji na tabeli sa 9 poena, Augzburg je na istoj koti, Hofenhajm koji drži poziciju baraža ima tri poena više... “Svi smo očekivali više. Nama kao ekipi nedostaje iskustva, pošto imamo dosta mladih perspektivnih igrača koji se prvi put susreću sa Bundesligom. Na mnogim mečevima nijesmo imali sreće, dolazilo je do kikseva koji se obično ne dešavaju. I platili smo danak tome”, govori nam Peković, koji dodaje: “Nalazimo se u nezavidnoj situaciji, nemamo neke velike šanse da ostanemo u ligi. Ali, ima još 17 utakmica do kraja, sa nekim novim pojačanjima probaćemo da napravimo nešto više”. Koliko je realno da Grojter Firt ostane u Bundesligi? “Ne pretjerano, ali ništa nije nemoguće. Nada posljednja umire”. Ko će osvojiti titulu? “Bajern definitivno. Nemaju konkurenciju”, ubijeđen je Peković da Leverkuzen (imaju 9 poena manje), Dortmund (12 bodova manje) i Ajntraht (12 poena manje) nemaju snage da pariraju minhenskom

gigantu. I za kraj - imaš ugovor do ljeta sa Grojterom, 5. avgusta puniš 36 godina - šta dalje? “Probaću zarad kvalifikacija i Svjetskog prvenstva u Brazilu da produžim ugovor bar još godinu

dana”. Jesi li razmišljao da se povučeš? “Naravno, ali sada mi ne pada na pamet”, ima Milorad Peković veliku želju baš kao svaki Crnogorac da se “hrabri sokolovi” plasiraju na Mundijal 2014. godine. B.T.


Sport 31

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012.

Proglašenje najboljih

Crna Gora je zemlja čuda COK za najbolje sportiste proglasio Bojanu Popović i Katarinu Bulatović, najperspektivniji su Marina Vukčević i Milivoj Dukić, najbolje reprezentacije - ženska rukometna i muška vaterpolo selekcija M.Antić, M.Pavićević, B.Topalović Foto: M.Savović

C

rnogorski olimpijski komitet je na najljepši mogući način zaokružio još jednu uspješnu godinu, a za to su glavni krivci naši sportisti koji su kao nikada do sada u proteklih 366 dana obradovali svoju naciju. “vila Gorica” je juče bila ispunjena vrhunskim sportistima, sportskim radnicima i državnim zvaničnicima, podijeljen je rekordan broj priznanja, a ona najsjajnija otišla su u ruke Bojani Popović i katarini Bulatović koje su bez dileme bile svemoćne ove godine.

Predsjednik COK-a Dušan Simonović nije štedio riječi hvale za naše sportiste. “Ovo je bila izuzetna godina za crnogorski sport, koja definitivno pripada rukometu. Potvrdili smo pravilo da Crna Gora predstavlja zemlju čuda kada je sport u pitanju. Imali smo sjajne rezultate i u ostalim sportovima. Da li je iko očekivao da će fudbalska reprezentacija sa čela gledati kolijevku fudbala Englesku? Iza sebe su ostavili i Poljsku i Ukrajinu, i sve one zemlje koje su ne samo milionske, nego koje imaju sjajnu fudbalsku tradiciju. Ali, našim sokolovima niko nije mogao odoljeti”, kazao je Simonović, a zatim nastavio da nabraja zapažene rezultate. “Da li je nama mali rezultat drugo mjesto vaterpolo reprezentacije na Evropskom prvenstvu? Da li je mali rezultat četvrto mjesto na OI u Pekingu? Samo taj rezultat da ima ma-

la Crna Gora, pa bi bilo dovoljno. Da li je mali uspjeh naših košarkaša, koji su imali skor deset od deset, i naših košarkašica na EP?”

● Naši sportisti mogu sve Simonović je kazao da su rukometašice napravile ono što nije niko u istoriji crnogorskog sporta. “Usuđujem se da kažem da će to neko teško ponoviti, ali sa našim sportistima sve je moguće. Ovo je bilo nešto što je malo ko očekivao, ali desilo nam se i posrećilo. Ovo je dokaz da se upornošču, istrajnošću i radom može doći do cilja. Sport pokazuje kako se i u drugim sferama društvenog života može napraviti dobar rezultat. Oni koji vjeruju u Maje, vjeruju da će biti neka apokalipsa, neka budu uz crnogorske sportiste jer njima niko ništa ne može”, poručio je Simonović.

Plantaže poklonile 30.000 eura Kompanija Plantaže nagradiće žensku rukometnu reprezentaciju Crne Gore za osvojeno zlato na Evropskom prvenstvu sa 30.000 eura, odlučio je Odbor direktora te firme. “Nadamo se da će rukometašice i u narednom periodu, postignutim rezultatima, donositi radost crnogorskoj naciji. Želimo im puno upjeha u daljim takmičenjima”, navodi se u saopštenju Plantaža.

● Pohvale lavicama, Podrška ajkulama Predsjednica žirija i član UO COKa Vesna Medenica je pored brojnih zapaženih rezultata slikovito objasnila ono što su naše rukometašice, ali i vaterpolisti uradili u 2012. godini. “Na putu do konačnog uspjeha nije vam bila meka trava, već planinska staza prekrivena stijenama, ali su se naše lavice penjale krećući se uporno naprijed i došle do sunca zlata. Izdržite zlatne lavice, istrajte, ne posustajte, strpljenje je čudo, a nacija to od vas i očekuje”, kazala je Medenica, a zatim ohrabrila naše vaterpoliste nakon što im je u Londonu za dlaku izmakla medalja. “Nije stvar u tome da nikade ne padnete, već da se podignete svaki

put kada se to desi, a vi to zlatne ajkule sigurno možete, pokazali ste i hoćete, a mi smo tu da vam damo punu podršku”. Medenica je zatim poslala jasnu poruku svim sportistima u našoj zemlji. “Vaš put daljeg napretka neće biti ni brz ni lak, ali uz vas je sva Crna Gora i COK sa iskrenim željama i podrškom ostvarenja visokih sportskih dometa”. Rukometašicama su, na zahtjev Međunarodnog olimpijskog komiteta, za osvojenu srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Londonu uručene posebne značke MOK-a. Popović i Bulatović dobile su i nagrade Telenora, koje ime je uručila izvršni direktor generalnog sponzora COK-a Karin Hilsen.

RSCG bira najbolje Rukometni savez Crne Gore će u ponedjeljak, 24. decembra u hotelu “Maestral” u Bečićima napraviti svječanost povodom proglašenja najboljih rukometaša i rukometašica u godini na izmaku. Ujedno na istom mjestu u 16 časova će biti održana pres konferencija povodom okupljanja muške seniorske reprezentacije koja će od 12. do 26. januara naredne godine učestvovati na SP u Španiji.

najPersPeKTivniji sPorTisTa

Dukić: Rio u fokusu Jedriličarska nada Crne Gore sanja o Olimpijskim igrama 2016. godine

najbolja MUšKa rePreZenTaCija

Žal za medaljom Ranko Perović priznaje samo veliki rad Čapro je dao novu dimenziju crnogorskom vaterpolu - reprezentacija Crne Gore se u 2012. godini vratila u svjetski vrh - “crveni” su sa Rankom Perovićem osvojili drugo mjesto na Evropskom prvenstvu u Ajndhovenu, dok su na Olimpijskim igrama u Londonu bili - četvrti... “Dobar rezultat je napravljen. Ostaje žal što nijesmo uzeli medalju na OI. Ipak, to je sport”, rekao je Perović, koji je čestitao rukometašicama na svemu što su napravili u godini na izmaku: “Ovo što su uradili je fantastično. Stvarno fantastično”, dodao je Čapro. Vaterpolo selekcija je u izboru COK proglašena za najb o l j u m u šk u n a c i o n a l n u reprezentaciju. “Nagrade prijaju, nadam se da ćemo u godini koja dolazi ostva-

riti bolje rezultate. Treba dosta da se radi, treba da se posvetimo radu svi zajedno ako mislimo da napravimo dobar rezultat”. Klupski vaterpolo je u rasulu - nijedan klub ne učestvuje u Evroligi, liga je slaba - jedini plus je što mladi momci dobijaju šansu... “Naši domaći igrači treba da budu nosioci klupskog vaterpola, ali kod nas je teška finansijska situacija uslovila drugačiju stvarnost. Ipak, mladići koji dobijaju prostor su plus za vaterpolo”, jasan je selektor Perović. Nova godina kuca na vrata imate li želju? “Želimo da popravimo rezultat. Imamo Svjetsko prvenstvo u Barseloni i vjerujem da možemo do odličja”, rekao je Perović, koji već razmišlja o vaterpolo Mundijalu.

Trideseto mjesto u konkurenciji 49 takmičara u klasi laser na Igrama u Londonu, pa srebro na juniorskom jedriličarskom prvenstvu Evrope gdje je bio među najmlađim učesnicima - Novljanin Milivoj Dukić pamtiće 2012. kao godinu meteorskog uspona i potpune afirmacije. “Fantastična godina je iza mene, moram biti zadovoljan”, rekao je nakon svečane ceremonije devetnaestogodišnji Dukić. “Ova nagrada me čini izuzetno srećnim, jer je pokazatelj da radim kvalitetno i podsticaj da nastavim još bolje”.

Za Milivoja predaha nema - brazilski olimpijski ciklus je otvoren, pripreme za najveću svjetsku smotru sportista su već počele. “U fokusu su OI u Riju i sve je podređeno tome. Treba međutim ići korak po korak, imam sjajnog trenera Verana Mandića, po čijem programu radim. Vjerujem da će sve biti kako treba, a siguran sam da i rezultati neće izostati”, obećao je Dukić zahvalivši se “treneru, svom klubu Jugolu Grakaliću, Jedriličarskom savezu, COK-u i svima koji su mu na bilo koji način pomogli da bude među laureatima”.

najPersPeKTivnija sPorTisTKinja

Kad mala Marina preko noći postane velika Marina Vukčević sa 19 godina uzela klupsku i reprezentativnu titulu prvaka Evrope i olimpijsko srebro Prvak Evrope sa ekipom Budućnosti, olimpijsko srebro u Londonu i za kraj kao šlag na torti - zlato na Evropskom prvenstvu u Beogradu Marina Vukčević sa samo 19 godina utkala je sebe u najveće uspjehe u istoriji crnogorskog sporta. Fenomenalna čuvarka mreže zbog toga je s potpunim pravom u izbo-

ru COK-a proglašena za najbolju mladu sportistkinju u godinu na izmaku. “Mnogo mi znači ovo priznanje, podiže samopouzdanje, a i pravi je podstrek za dalji rad, koji će sigurna sam biti još kvalitetniji”, rekla je za DN juče “mala Marina, koja je preko noći postala velika”.

“Obećevam da ću ostati čvrsto na zemlji, trenirati još bolje i jače, bez obzira što sam veoma mlada osovjila i u rukometu prošla dosta toga. Šta ćeš poželjeti u 2013. nakon perfektne 2012? “Samo da me povrede zaobiđu, a ostalo će sve doći”.


Stvarno najbolje! BOJANA POPOVIĆ I KATARINA BULATOVIĆ

COK izabrao najbolje sportiste u godini na izmaku - priznanja pošla u prave ruke Miloš Pavićević

D

ame po kojima je rukomet postao prepoznatljiv u našoj zemlji, ali i šire, dame za koje nema tajni u ovom sportu i zbog kojih je isti lijep, dame koje su bezbroj puta obradovale svoju naciju, dame koje su u dresu Budućnosti i nacionalne selekcije ginule na rukometnim borilištima, dame koje podjednako zaslužuju epitet najboljeg sportiste u Crnoj Gori su bez dileme Bojana Popović i Katarina Bulatović.

Predstavnici COK-a i vrhunski crnogorski sportisti su tako odlučili i nijesu pogriješili, jer najsjajnija sportska odličja idu u ruke rukometašicama koje su to debelo zaradile i koje će to znati da cijene. Čudo od igračice Bojana Popović je skoro profesionalni dizač trofeja s obzirom da više u svojim vitrinama nema mjesta za priznanja, ali je jučerašnje primila sa posebnim emocijama “Meni je ovo velika čast, kruna karijere koja je bila duga i puna uzbuđenja. Željela bih da se zahvalim

svima koji su mi omogućili da ovaj sport zavolim na način koji sam ga zavoljela. Hvala i onima koji su mi tokom karijere omogućili da budem ja i koji su bili dio moje karijere, zajedno učestvovali u mojim pobjedama i porazima dijelili sa mnom dobro i zlo”, kazala je Popović, koja je po mnogima najbolja rukometašica svijeta u posljednjoj deceniji, nakon Olimpijskih igara u Londonu završila je igračku karijeru, u kojoj je šest puta bila klupski prvak Evrope. Ove godine predvodila je Budućnost do trofeja Lige šampiona, a sa

Crnom Gorom osvojila je srebrnu medalju na OI u Londonu. Ljevoruka bombarderka koja je unikat na planeti - Katarina Bulatović je uspjesima u dresu Budućnosti i reprezentacije u Londonu, dodala i evropsko zlato sa šampionata u Srbiji. Katarina je u Londonu izabrana u idealnu postavu rukometnog turnira, a bila je i prvi strijelac sa 53 gola. U idealnom timu bila je i na nedavno završenom prvenstvu Evrope u Srbiji, bila je i najbolji strijelac sa 56 golova, te druga po broju asistencija sa 25 uspješnih dodavanja. “Pored svih priznanja koje sam dobila ove godine izdvojiću ovo kao najdraže. Biti sportista Crne Gore za mene je nešto nevjerovatno jer nijesam rođena ovdje. Uspjela sam da se izborim za to. Ove godine sa klubom i reprezentacijom ostvarila sam velike rezultate i biće ih teško ponoviti”, kazala je Bulatović

Novinari izabrali Katarinu Rukometašica Katarina Bulatović najbolja je sportistkinja Crne Gore u 2012. godini, u tradicionalnom 58. izboru Udruženja sportskih novinara. Bulatović je u anketi dobila 51 glas od 88 koliko je članova Udruženja. Bivša bombarderka “plavih” je u dresu Budućnosti osvojila Ligu šampiona, a sa crnogorskom reprezentacijom srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Londonu i titulu prvaka Evrope u Srbiji. Katarina je u Londonu izabrana u idealnu postavu rukometnog turnira, a bila je i prvi strijelac sa 53 gola. U idealnom timu bila je i na nedavno završenom prvenstvu Evrope, bila je i najbolji strijelac sa 56 golova, a druga po broju asistencija sa 25 uspješnih dodavanja. Bojana Popović je sa 13 glasova zauzela drugo mjesto, Milena Knežević je imala 11, a Sonja Barjaktarović sedam glasova. Peti je bio Mirko Vučinić sa dva glasa, dok su po jedan dobili Jovanka Radičević, Stevan Jovetić, Aleksandar Ivović i Nikola Sjekloća. Najbolji novinar u izboru USN je Branko Krivokapić iz televizije Vijesti, dok je najbolji mladi novinar Nikola Jovanović iz Dana. Najbolji dopisnik je Saša Bezarević, saradnik Radija Crne Gore i Vijesti. Svečano uručenje nagrada će biti održano 26. decembra na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću.


subota i Nedjelja, 22 i 23. 12. 2012. broj 422 GoDINA II

VAŠ VIkenD

33

rekOrD

ª Čikagoº ponovo na vrhu Brodveja

IZDAVAŠTVO

Knjiga osuđena na nestanak

Izdavači nezadovoljni kulturnom politikom koja o knjizi ne vodi računa. Novi zakon smatraju mrtvim slovom na papiru Radomir Uljarević

Jelena Boljević

S

lab podsticaj države i tržišni problemi okupiraju crnogorske izdavače. Novi zakon o izdavaštvu kod njih ne budi optimizam i oni smatraju da su pisci i književnost ostavljeni na milost i nemilost tržišta, a knjiga osuđena na nestanak.

Status pisca, knjige, prevodilaštva i knjižarstva u Crnoj Gori novi zakon ne može puno da popravi. Na ovdašnjem malom tržištu izdavači ne mogu da računaju na knjigu kao na klasičnu robu. Broj prodatih knjiga najznačajnijih crnogorskih autora u našim knjižarama ne prelazi nekoliko stotina. Zato izdavaštvo, a posebno lijepa književnost, ne mogu da opstanu bez kontinuirane potpore države, naveli su izdavači. Direktor Otvorenog kulturnog foruma Milorad Popović smatra da je izdavaštvo najviše ugroženo time što su ionako mala sredstva koja dobijaju od države ove godine prepolovljena. “Knjiga, koja je u crnogorskim uslovima nekomercijalni kulturni proizvod, stavljena je na milost i nemilost tržišta i osuđena na nestanak”, kaže Popović. Novom zakonu Popović ne nalazi zamjerke, ali problem vidi u tome što je crnogorska izdavačka realnost daleko od evropske, po čijem je uzoru zakon urađen. “Zakon je mrtvo slovo na papiru. On ne može urediti loše stanje u izdavaštvu”, smatra on. Direktor izdavačke kuće “Oktoih”

Radomir Uljarević ističe da je “novim zakonom je osigurano kršenje prava autora”. “Zakonom nijesu obuhvaćeni izdavači najvećih tiraža - fotokopirnice. Nijesu zaštićena autorska prava i izdavači rade u zoni velikog rizika”, upozorava on. Savjetnica ministra kulture Dragica Milić pak smatra da novi zakon unapređuje pitanja zaštite autorskih prava. “Zakonom o izdavačkoj djelatnosti je propisano pravo autora na slobodu stvaralaštva, na zaštitu od neovlašćenog iskorišćavanja autorskog djela, utvrđena je obaveza izdavača da s autorom zaključi izdavački ugovor, ali i da se stara o prezentaciji i prometu autorskog djela, o čemu je dužan da povremeno obavještava autora. Sve to do sada nije bila praksa izdavača”, naglašava ona. Važan segment državne podrške je otkup knjiga. Izdavači smatraju da ovaj vid državne potpore izdavaštvu kod nas nije zaživio na način koji bi im omogućio da ekonomski opstanu. “To je kontinuitet jednog potpuno neosviješćenog odnosa političara prema knjigama i kulturi”, decidan je Popović. Da nema upornosti i en-

Mi za knjigu 60.000, a Hrvati sedam miliona

Milorad Popović

Milorad Popović navodi poređenje sa Hrvatskom koje, po njegovom mišljenju, najbolje ilustruje nebrigu naše države o izdavaštvu. Susjedna zemlja, veća od Crne Gore sedam puta, za izdavaštvo i knjigu izdvaja oko sedam miliona eura godišnje, a Crna Gora je na ovogodišnjem konkursu opredijelila sredstva manja od 60.000. “Samo po sebi to dovoljno govori i pokazuje koliko je segment stavljen u zapećak. To će dovesti u još teži položaj crnogorske izdavače, a pisce navesti da izdavače za svoja djela traže izvan Crne Gore.”

Brodvejski mjuzikl “Čikago” na pragu je da ponovo postane jedan od najduže igranih spektakala u istoriji Brodveja, prenose svjetski mediji. Predstava izvedena prije dvije večeri, bila je njegovo 6.681 izvođenje i “Čikago” je time, titulu trećeg najduže igranog mjuzikla na Brodveju, preuzeo od “Jadnika”. Jedine dvije pjevačko-plesne predstave koje su duže izvođene od “Čikaga” su “Mačke” sa 7.500 izvođenja i “Fantom iz Opere” koji se i dalje igra nakon više od 10.300 izvođenja. Mjuzikl “Čikago”, koji je već prošle godine uspio da se izbori za treće mjesto, koje je kasnije morao da ustupi “Jadnicima”, govori na satiričan način o tome kako mediji i šou biznis stvaraju zvijezde od kriminalaca. Ovaj spektakl maratonskog (za američke prilike) staža, drugačija verzija “Čikaga” koji su osmislili Džon Kander, Fred Eb i Bob Fos, oživljen 1996. godine, 14. novembra proslavio je 16. godišnjicu uzastopnog trajanja. Mjuzikl je dobio šest Toni nagrada, (kao i Gremi nagrade) više nego ijedan ‘rivajvl’ u brodvejskoj istoriji, a bio je i inspiracija za Oskarom nagrađeni

istoimeni film iz 2002. u režiji Roba Maršala. U filmskoj verziji igrale su: Rene Zelveger, Ketrin Zita Džouns, Ričard Gir, Džon C. Rili i Kvin Latifa. Bob Fos, koreograf u javnosti je snažno identifikovan sa brodvejskom produkcijom. U proteklih 16 godina, šou je igran u tri brodvejska teatra- “Ričard Rodžers” (odnosno Teatru u 46.ulici, u kome je postavljena prva verzija mjuzikla), “Šubert” i “Ambasador” teatru. Među mnogim slavnim izvođačima, u mjuziklu su se pojavili: Ušer, Majkl C. Hol, Džeri Springer, Bruk Šilds, Kevin Ričardson, Melora Hardin, Rita Vilson, Melani Grifit, Taje Digs, Čendra Vilson, Džon O’ Harli, Ešli Simpson, Li Cimerman, Samanta Haris, Kristi Brinkli i Sofija Vergara. “Čikago” je nastao u eri prohibicije u Americi i priča je o korupciji u administraciji, sprezi države i kriminala. Na neki način satirično je “glorifikovanje kriminala”. Kao originalna Brodvejska produkcija “Čikago” je premijerno izveden 3. juna 1975. godine u teatru 46. ulice i imao je u prvoj ‘turi’ skoro 1000 izvođenja.

CnP

tuzijazma među izdavačima, dodaje on, mnoge izdavačke kuće bi se već ugasile. Uljarević kao još jedan propust novog zakona navodi primjer bibliofilskih izdanja. “Numerisana i veoma skupa izdanja u recimo 10 primjeraka štampara vode direktno u bankrot, jer po ovom zakonu mora da dostavi 12 obaveznih primjeraka Centralnoj biblioteci”, tvrdi Uljarević. Milić to opovrgava navodeći da je broj obaveznih primjeraka po novom zakonu smanjen na pet primjeraka. Ona ističe i to da su novim zakonom pojednostavljeni uslovi za obavljanje djelatnosti izdavanja, štampanja, distribucije i prometa publikacija. “Obavezna je registracija subjekata za neku od predmetnih djelatnosti, zaštita prava autora u postupku ostvarivanja te djelatnosti i upisa u registar koji, u svrhu statistike i evidencije, vodi ministarstvo”, objašnjava ona. U posebnom fokusu ovog dijela zakona su izdavači. Oni treba da imaju i adekvatna kadrovska rješenja, koja će, kako napominje Milić, podići nivo stručnosti i kompetentnosti izdavačkog sektora. “Iako po zakonu mora da postoji ugovor o autorskim pravima, to u materijalnom smislu autorima ne donosi nikakvu satisfakciju. Pristojan honorar u Crnoj Gori autor, zbog siromaštva izdavača, ne može dobiti pa sve da napiše ‘Rat i mir’”, kaže Popović. Veliku štetu novi zakon će, po mišljenju Uljarevića, nanijeti bibliotečkom fondu. On navodi da u slučaju kada se knjige štampaju van Crne Gore niko ne može obavezati štampariju da dostavlja obavezne primjerke.

ª Post scriptumº na Velikoj sceni

Predstava “Post scriptum”, po djelima Danila Kiša, u adaptaciji i režiji Varje Đukić, biće izvedena večeras u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Autorski tim predstave čine: dramaturg Božo Koprivica, video art Nikola Simanić, scena i kostim Varja Đukić, dizajn zvuka Zoran Jer-

ković, muzički aranžmani i transkripcija Vjera Nikolić, koreografija Tamara Vujošević-Mandić, izbor muzike Vjera Nikolić, Varja Đukić i Zoran Jerković. U predstavi igraju: Varja Đukić, Miloš Marijan, Milorad Radović, Staša Jovović, Ema Vuković, Dejan Baletić, Balša Baletić, Vasilije Minić.

ZeTskI DOm

Božićni koncert Tradicionalni Božićni koncert hora Crkve Sv. Antuna sa Cetinja biće održan večeras u 19 sati u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. U programu učestvuje oko stotinu djece sa Cetinja, od kojih će neki pored horskih izvođenja

imati i svoju solo tačku, vokalnu ili plesnu. Hor crkve Svetog Antuna vode sestre Franjevačkog samostana koje žive i rade na Cetinju i koje svakog Božića upriliče božićni koncert svojim sugrađanima.


34 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

TOP 10 U 2012. PO IZBORU ČITALACA BRITANSKOG ª GARDIJANAº : ALBUMI I PJESME

Oušn osvojio Britance Na zahtjev britanskog “Gardijana”, čitaoci su sastavili svoju listu 10 najboljih muzičkih albuma i pjesama u 2012.godini. Evo rezultata te ankete. 10 NAJBOLJIH ALBUMA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Frenk Oušn – Channel Orange Tejm Impala – Lonerism Grizli Ber – Shields Brajt Lajt Brajt Lajt – Make Me Believe in Hope

Met Kardl – The Fire Kendrik Lamar – Good Kid, MAAD City

Alt-Džej – An Awesome Wave Svons – The Seer Di Enid – Invicta Bič Haus – Bloom

10 NAJBOLJIH PJESAMA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Frenk Oušn – Pyramids Blur – Under the Westway Grajms – Genesis Karli Re Jepsen – Call Me Maybe

Tejm Impala – Feels Like We Only Go Backwards Di Enid – The One and the Many

Grajms – Oblivion Tejm Impala – Elephant Plan B – Ill Manors Japandroids – The House That Heaven Built


Kultura 35

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

recenzija

Kreativne industrije

Berza ideja za bolju kulturnu saradnju Projekat “Jedna kuća za sve NVO koje se bave kulturom” treba da napravi mrežu

Porodične tajne Zamka (Deadfall) Reditelj: Stefan Rusovicki Uloge: Erik Bana, Olivija Vajld, Sisi Spejsik Kris Kristoferson Vuk Perović

Tijana Todorović

Nataša Bućković

“P

rva crnogorska berza ideja iz oblasti kulture”, u organizaciji Kulturnog centra Hladna uvala, okupiće 25. decembra zainteresovane nevladine organizacije koje se bave kulturom kako bi u kreativnoj sinergiji sa biznis asocijacijama postigli dogovore o novim vidovima saradnje. Ovaj događaj dio je pilot projekta “Jedna kuća za sve NVO koje bave kulturom” čiji cilj je da stvori neku vrstu logističkog centra koji bi olakšao aktivnosti samih organizacija.

U “Berzi ideja” učestvovaće dvadesetak NVO iz Crne Gore koje se bave kulturom, kao i predstavnici eminentnih crnogorskih kompanija i biznis asocijacija. Za organizatore primarni pokretač ove ideje bila je nedovoljna komunikacija i saradnja između NVO koje se bave kulturom. Oni su ocijenili da ovakva vrsta uzajamne podrške do sada nije postojala, a kao posljedicu toga navode nedostatak zajedničkih projekata, nepostojanje adekvatnih uslova za zajedničko djelovanje, nedostatak relevantnih evidencija o organizacijama koje se bave kulturom što direktno utiče na kvalitet kulturnih projekata unutar države. “Berza je zamišljena tako da svaka organizacija u formi kratkog brifinga predstavi ideju za zajednički projekat iz oblasti kulture onoj kompaniji za koju smatra da je zanimljiv potencijalni partner za upravo taj, predloženi projekat. Radeći na ovom projektu dijagnostifikovali smo kod organizacija veoma malu obaviještenost o otvorenim konkursima, mogućnostima za finansiranje projekata kao i slab administrativni kapacitet organizacija”, kazao je Danilo Marunović iz Kulturnog centra Hladna uvala. On je naglasio da je cilj ovog projekta da, prije svega, stvori jednu vrstu logističkog centra za organizacije koje se bave kulturom u našoj zemlji. “Kroz ovaj, možemo reći pilot projekat, želimo da na produktivan

i kreativan način povežemo Biznis sektor sa dijelom civilnog sektora koji realizuje projekte iz oblasti kulture”, navodi Marunović. Tijana Todorović, iz NVO Atak koji će učestvovati u “Berzi ideja” ocijenila je da su projekti ove vrste neophodni ne samo za NVO sektor, nego uopšte za razvoj kulture i cjelokupnog crnogorskog društva. “Osjeća se potreba za krčenjem prostora za rad i stvaranje. Potrebno je da trend ovakvih projekata uđe u svijest ne samo uskog kruga stvaralaca i kulturnih pregalaca, jer oni moraju da budu dostupni široj populaciji, jer jedino tako ima smisla”, kaže Todorović. Ona je istakla da ovakav vid saradnje može dovesti do promjena samo ako se iz riječi i dogovora pređe u djelo. “Za sada se naša očekivanja baziraju na težnji da ovo ne ostanu samo priče pro forme, nego da će se neki mogući dogovori ispoštovati i primjenjivati u praksi u korist svih nas”, smatra Todorović. Kao osnovne nedostatke kulture u Crnoj Gori ona navodi to što kulturu još niko, pa čak dobrim dijelom sami kulturni radnici, ne doživljavaju neophodnom za opstanak jednog društva, ne vide je kao svoj proizvod identitetski kod. “Svjedoci smo da su pojedine kulturne institucije povlašćene i favorizovane, u njih se konstantno i jedino ulaže, a nažalost te adrese se ne mogu pohvaliti nekim pomakom, doprinosom ili uspjehom. Veliki problem

najBOLje KritiKe

takođe predstavlja ukorijenjena tradicija nebrige za stvaranje neophodnog kadra i njegovu upotrebu. Naša zemlja je gladna profesionalizma na svim poljima a posebno u oblasti kulture, gdje profesionalci, nažalost, najčešće bivaju marginalizovani”, kaže Todorović. Iz Kulturnog Centra Hladna uvala smatraju da će inteziviranjem saradnje između NVO-a koji se bave kulturom, organizacije biti u prilici da povećaju svoju vidljivost i promovišu svoje aktivnosti djelovanja. To će biti ostvareno posredstvom zajedničke baze podataka, uspostavljanjem koalicije i realizovanjem berze kulturnih projekata, zajedno sa biznis sektorom. “Smatramo da je ovakav projekat nešto što je korisno i nama, i svima onima koji se preko svojih organizacija bave kulturnim projektima. To nam je i bila ideja vodilja”, kaže Marunović. Kao krajnje korisnike projekta organizatori navode umjetnike iz cijele Crne Gore, studente umjetničkih akademija, razne vrste umjetničkih trupa, kolonija, asocijacija.

muziKa

ª Divan životº je savršen božićni film

Kada su u pitanju filmovi sa božićnom tematikom, ostvarenje ‘’Divan život’’ (It’s a wonderful Life) skoro 70 godina ‘’topi’’ srca kritičara i kritike, pokazalo je najnovije istraživanje o božićnim filmovima koji su dobili najbolje kritike. Ovo istraživanje, koje će se naći na sajtu koji se bavi kritikama rottentomatoes.com, otkrilo je da je film ‘’Divan život’’ iz 1946. godine u kome igra Džejms Stjuart ostavio iza sebe film iz 1942. godine ‘’Holiday Inn’’, kao i animirani film Tima Bartona iz 1993. ‘’Predbožićna noćna mora’’. U “top 5” filmova nalazi se i drama iz 1953. ‘’Stalag 17’’ i ‘’Čuda u 34. ulici’’ (1947). ‘’Divan život’’ našao se na prvom mestu liste 2009. godine, kada je i

Danilo Marunović

Austrijanac Stefan Rusovicki je samo jedan u nizu evropskih reditlja koji nema baš sreće sa Holivudom. Iako ima Oskara za najbolji strani film (odlični “Falsifikatori” 2008.), Rusovicki u drugom pokušaju da ostavi iole jači trag u američkoj fabrici snova ostaje skoro pa na istom mjestu. U njegovoj “Zamci”, trileru u kom prije svega secira američku porodicu i to sa oba kraja, ima sasvim dovoljno zanimljivih elemenata, ali kao cjelina ne funkcioniše. Kompleksno zamišljena priča, u čijem podtekstu je teza o dominatnim očevima, isuviše je jednostavno sprovedena. Snježni Mičigen je idealno poprište. Brat i sestra su upravo opljačkali indijanski kazino i iznenadni udes ih ostavlaj na nepoznatoj teritoriji. Nekada olimpijski bokserski vicešampion je tek izašao iz zatvora i ide u posjeti svojoj porodici, strogom ocu, nekadašnjem lokalnom šerifu i majci koja je željna da vidi svoga sina. Tu je još i policajka, koju, zbog pola, u toj ruralnoj sredini niko ne shvata za ozbiljno, pa ni otac, koji joj je šef. Tako imamo više paralelnih priča koje bi trebalo da se spoje u velikom finalu. Rusovick je vrlo dobro iskoristio ambijent u kom se film odvija. Uz konstante vremenske neprlike dobija atmosferu tjeskobe i zakopanih tajni. Scenaristički problem je što su ti “skeleti iz ormara” često banalno predstavljeni ili predvidljivi, a najgore funkcionišu sitni nagovještaji da ćete kasnije tokom filma čuti nešto strašno. Zbog tih elemenata, “Zamka” nekada djeluje izuzetno neuvjerljivo, pa često nije jasno da li se namjerno parodiraju stvari i prelazi granica ili žele da budu ozbiljni. Tome je dosta doprinijela i nespretna koketerija sa B filmom, koje ne funkcioniše prije svega zbog vrlo ambiciozne dramaturške postavke. Sve to je Rusovickog ostavilo nekako na ničijoj zemlji. Ima dobrih jurnjava i to motornih sankama, odlična je scena prevrtanja automobila, na trenutke pruža skoro pa i vestern užitak. Ima i nekih zanimljivih glumačkih minijatura. Međutim, oni su imali sličan problem kao i reditelj. Kao da nijesu znali koliko ozbiljno da shvate priče. U tome prednjači Erik Bana, dok na primjer Olivija Vajld ili Čarli Hanam bez odmaka pristupaju poslu. Lijepo je vidjeti i veterane Krisa Kristofersona, Sisi Spejski, pa i Trita Viljamsa. “Zamka” je dobra i ambicozna zamisao, ali scenarističke probleme, Rusovicki nije uspio da zamaskira, već ih je na trenutke čak i potencirao. “Zamka” je mogao da bude uspješan triler sa noar tragovima i ozbiljnom temom u pozadini, ali je utisak da niko nije vjerovao u materijal imaju u rukama.

posljednji put pravljena, svrgnuvši Bartonov film ‘’Predbožićna noćna mora’’ sa prvog mjesta najbolje kritikovanih filmova. RottenTomatoes, koji analizira filmske kritike i daje ukupan skor na osnovu ukupnog kritičkog prijema, koristio je istu formulu kao i kad pravi druge liste, kako bi napravio listu božićnih filmova, rekao je urednik sajta Met Atčiti. Filmovi iz 1960-tih i 1970-tih su primijetno odsutni sa liste. Atčiti je rekao da je studija u to vrijeme bila više fokusirana na to da rade sa rediteljima koji su velika imena, nego da rade sezonske filmove. Na ovoj listi nalaze se i filmovi - ‘’Umri muški’’ (1988), ‘’Arthur Christmas (2011), ‘’Božićna priča’’ (1983), ‘’Trading Places (1983)...

Metallica opet pravi svoj festival

Metallica je objavila da će i sljedeće godine napraviti svoj muzički festival. Prvi Orion festival održan je proteklog ljeta u blizini Atlantik sitija, a na njemu su pored Metallice nastupili Arctic Monkeys, Best Coast, Modest Muse... “Mislim da na prvi Orion nisu došli samo fanovi Metallice već obožavaoci muzike. Vjerujem da će naši simpatizeri ponovo biti otvoreni i podržati sve izvođače koji dođu na festival”, rekao je bubnjar Metallice Lars Ulrih. Očekuje se da bi lista izvođača i tačno mjesto i datum održavanja festivala trebalo da budu poznati u januaru. Članovi Metallice nedavno su najavili da će početi rad na novom albumu.


36 Reportaža

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

Sniježna bajka u prašumi BIOGRADSKA GORA

Ekipa Dnevnih novina zvanično “otvorila vrata” Nacionalnog parka Biogradska gora u zimskom periodu za zainteresovane posjetioce

Ono što će svakako obradovati ljubitelje divljine jeste činjenica da su od ove sezone prvi put u zimskom periodu vrata Nacionalnog parka širom otvorena za posjetioce. Saša vjeruje da će za sve koji se odluče za ovaj jedinstven doživljaj vožnja motornim sankama kroz park biti prava atrakcija.

Srne je zimi lakše vidjeti jer se spuštaju niže sa planine u potrazi za hranom

Zorica Bulatović

K

renuti u jutarnjim satima iz Kolašina u jednu zimsku pustolovinu u srcu Nacionalnog parka Biogradska gora, nije bilo nimalo lako. Pogotovo imajući u vidu temperaturu u gradu, koja je u 10 časova iznosila nekih petnaestak stepeni ispod nule. Ipak, povod je bio lijep, trebalo je da divljači koja živi u zaštićenoj zoni, po ovoj ciči zimi ostavimo prijeko potrebnu hranu. Patke zimi obitavaju na

Toplina i udobnost automobila za čijim volanom je bio direktor parka i naš domaćin Saša Jeknić nije dugo trajala. Nakon dvadesetak minuta vožnje, most na ulazu u zonu parka označio je i kraj ugodnog putovanja. Ramp na Kraljevom kolu na samom ulazu u park označavala je start naše avanture. Imala sam utisak da sam se i dah smrzava. A pred nama zablještala bjelina sniježnog pokrivača, i bar još pet stepeni niža temperatura nego u Kolašinu. Tišinu je remetilo samo pucketanje grana. Prelazimo na motorne sanke, a Saša koji je opet za volanom daje nam instrukcije, kako da se tokom vožnje čuvamo mraza i hladnog vjetra. Obavezne su skijaške naočare, kapa rukavice i put za “sjeverni pol” mogao je da počne. Prvi put ulazim u park u ovo doba godine. Nema nikakve sličnosti sa sjećanjem koje imam na ovaj prostor u ljetnjem periodu. Nakon vožnje od nekih petnaest minuta susrećemo se sa rendžerom - službom zaštite u parku, pa nam se u našoj šetnji pridružuje i šef te službe Mile Rnković. Oni ovdje dežuraju po cio dugi dan. Neko od njih uvijek je tu na straži. A sad još teži dio. Pričvršćujemo krplje za obuću i krećemo u pohod oko nacionalnog parka. Visina sniježnog pokrivača ovdje je cio metar. Dok škripi snijeg i pucketa granje osluškujemo ne bismo li čuli divlje životinje koje je “pritisla” ova ciča i čekaju na-

šu pomoć i hranu koju im nosimo. Na naše oduševljenje šumom se prolamaju čudesni zvukovi. “To su stanovnici nacionalnog parka, lisice, zečevi i košute”, objašnjava Mile, spazivši naše upitne poglede. Stoljetnje krošnje stabala, ukrašene snijegom jedva dozvoljavaju da do nas dopre koji zračak zimskog sunca. Priroda je ovdje zimi još veličanstvenija nego ljeti. Sve oko nas izgledalo je kao da smo ušli u prodavnicu okićenih jelki, baš kao za Novu godinu. Mile hoda pred nas pokazujući nam tragove i učeći nas koji pripa-

daju kojoj životinji. Iz daljine dopire zavijanje vukova, a nakon njihovog eha, imamo osjećaj kao da su, tu, tik pored nas. U taj čas, da li uplašene našim dolaskom ili vučjim zavijanjem, prhnuše u let i patke sa jezera. I ne znam da li su one više uplašile nas ili mi njih. Mile nas hrabri na malo čudan način, kaže da je njihova služba imala priliku dok obilazi hranilišta da se sretne sa vukom. “Dešavalo se da se susretnemo sa vukom, obično pred noć, ali ništa strašno, vuk se plaši čovjeka, tako da nije bilo nikakvih nezgoda”, tješi nas on.

Biogradskom jezeru

Malo zatim naišli smo na najbiliže hranilište i dva solila, do kojih smo mogli prići samo obilazeći jezero. Životinje tu dolaze po hranu, što se vidi iz mnoštva njihovih tragova na ovom mjestu. “Tokom ljetnjeg perioda pokosimo livade u parku i sađenemo sijeno, i tako pripremimo teren za ovaj period, kako bismo lakše zimi donosili hranu. Donosimo im i kamenu so i uz hranu ostavljamo je na hranilištima za divljač,” objašnjava Mile. Tako pomažu životinjama da lakše dođu do hrane tokom velikih

Motornim sankama kroz zavijani park

hladnoća i visokog snijega. U povratku, na lokalitetu Široka dolina, koji je mnogo niži u odnosu na planinu, na našu sreću, ugledali smo srne i košute. S vremena na vrijeme i putnici na magistralnom putu prema Mojkovcu, odakle se i najbolje vidi ovaj lokalitet, mogu uživati u ovakvom pogledu kakav smo mi imali prilike da doživimo. “U ovom periodu, kada je visok sniježni pokrivač, u potrazi za hranom krupni sisari se spuštaju u niže predjele, pa ih je susret sa njima vjerovatniji”, napominje Saša. Na kraju naše pustolovine još jedan pogled smo bacilli na zaleđeno jezero. Sjetismo se jedne narodne priče koja kaže: kada lisica pređe jezero, onda može i čovjek bez straha da pređe bezbjedno preko njega. Doduše, vidjeli smo i na njemu tragove raznih životinja, ali za taj poduhvat ipak nijesmo bili spremni. No, kako reče utješno Saša “ni lisice nijesu ono što su bile”. Kako smo shvatili, ekipa Dnevnih novina ovim je obilaskom zvanično otvorila kapije ove sniježne bajke za posjetioce. “Sve ovo što ste vi vidjeli i doživjeli, moći će i turisti da okuse od ove zime. Na raspolaganju je trideset pari krplji za šetnju oko parka, zahvaljujući saradnji sa USAID, odnosno realizaciji CHF kancelarije Podgorica”, pohvalio se Saša i na ovaj način pozvao zainteresovane da učestvuju u ovoj čaroliji na otvorenom. Na kraju smo se ugrijali uz čaj u kućici za službu zaštite uz pripovijedanje o bliskim susretima sa divljim životinjama iz parka. Njihov trenutno najvažniji posao je da spriječe upade krivolovaca, ali kako su kazali u protekle dvije godine takvih pojava na svu sreću nije bilo. Mi smo obećali da ćemo sa prvim posjetiocima ili organizovanim grupama turista opet doći i ponoviti ovaj nezaboravni doživljaj u hiljadugodišnjoj šumi.


Reportaža 37

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

Zanimanje - somelijer

Za vino treba dobar ª nosº Svetozar Savić već godinama radi rijedak i naporan, ali i privlačan posao degustiranja ‘‘božanskog napitka’’

U Zagrebu sa kolegama poznavaocima vina

Slavko Raspopović

O

bično, kada se kaže degustator, čovjeku najprije padne na pamet vino, iako postoji i degustacija čaja, žestokih pića, duvana, mesnih proizvoda... Ali ovo ukazuje na pouzdanu dominaciju vina u svijetu degustiranja. Iako većina ljubitelja vina pretpostavlja da je degustacija povezana sa romantičnom atmosferom u vinskim podrumima, uz svijeće i obilje hrane i drugih užitaka doktor biotehničkih nauka Svetozar Savić ukazuje na to da su oni koji razmišljaju o degustaciji na ovakav način u krivu.

na degustacija zahtijeva da “Degustacija vina je veoma naporan posao”, znalački tvrdi ovlašteni degustator pismeno obrazloži svoje ocjene. Svetozar, koji radi u Plantažama “13. jul” u Podgorici i jedi“Ipak, u praksi sam srijetao izvanredne “noseve”, prirodne ni je u Crnoj Gori sertifikovan za degustaciju vina WSET (Witalente, koji su vremenom gubili svoj dar zbog loše edukacije ili ne and Spirit Education Trust). On dodaje da je za ovaj ponezainteresovanosti”, otkriva on. sao potrebna dobra kondicija Podsjetimo da iako smo dri gotovo kamerna atmosfera. žava sa najvećim evropskim “Na posljednjoj degustaciji u vinogorjem u jednom komaLondonu koja je održana pridu, ipak samo Fakultet za tuje dvadesetak dana od umora rizam u Baru posjeduje licensam se praktično razbolio, jer cu za izdavanje sertifikata za je kušanje vina trajalo pet sticanje znanja i vještina iz dana i to svaki dan od 9 somelijerstva. do 17 časova. Zato se na Savić upozorava da Savić je na je za početnika najdegustacijama prave degustacijama bolje da degustira pauze nakon serije učestvovao, jedno vino na dan i od 15–20 kušanih vina”, objašnjava Sveto. pravi bilješke. između ostalog, u Pored standardnih “Na taj način raNjujorku, Parizu, uslova koji morazvija sposobnost disLondonu, Borju biti ispunjeni, vikriminacije”, kaže dou, Zagrebu, na se, prema njegoon. Prema njegovim Beogradu i u vim riječima, ne moriječima, u Crnoj Gomnogim drugim gu degustirati ako ste ri postoji dvovjekovgradovima svijeta. prehlađeni ili nerasna tradicija u proIpak, osnovna položeni, mrzovoljni, dukciji grožđa i vina. a i pretjerano uzimaOdmah nakon nezadjelatnost mu je nje hrane i alkohola visnosti 1878. otvorenaučnoistraživački negativno utiče na ne su crnogorska zerad o vinu. Obkonačni utisak o vimljodjelska škola u javio je knjige: nu. To je zato što je Danilovgradu i Ze“Ekološki usdegustacija utvrđemljodjelska škola u lovi i autohtone na procedura u kojoj Podgorici (1893.) koja sorte vinove loze se procjenjuje kvalije pored ostalih imau Crnoj Gori”, tet vina korišćenjem la predmet – Vinočula, vida, mirisa, gradarstvo s podru“Vinogradarstvo, ukusa, dodira... i komarstvom. U okviVranac – do ru škole postojalao načno, znanja. grožđa i vina”, “Ipak, iako neko je i “opitno polje” za “Vino – knjiga nije edukovan može obuku učenika, a u o vinovoj lozi i biti i prirodno obdaisto vrijeme zasađevinu”, a upravo je ren dobrim “nosem”, ni su i sortimentski u štampi knjiga vinogradi. Pojedinali zasigurno ne može reći da li se kušaci u Boki su već tada “Sto jedanaest posjedovali i više od nom vinu nalazi acet (111) crnogorskih aldehid ili etil acetat”, 100.000 čokota s provina iz porodičnih kaže Savić. izvodnjom vina vinarija”. Naime, savremeod 120.000 litara.

Prilikom učešća na degustaciji vina u Londonu Pored primorja, jedno od najrazvijenijih vinogradarskih područja bila je i Crmnica. Nakon Drugog svjetskog rata i nakon osnivanja vinograda “Plantaža” centar proizvodnje pomjerio se prema Podgorici. Prema njegovim riječima, danas su ikone crnogorskih vina Plantaže i Sjekloća. “Plantaže” postoje već pet decenija, one sugerišu kvalitet, nude sigurnost. Brend “Sjekloća” postoji već dvije decenije, i nudi u kontinuitetu visok kvalitet vina. On napominje da je evidentan porast vinogradara u Crnoj Gori i da se posljednjih deset godina iz mnoštva postepeno izdvajaju: Vučinić, Brković, Milović, Krgović, Neksan, Burić, Ivanišević, Obradović, Asanović, Radonjić, Rajković i drugi. “Teško je Crnu Goru upoređivati sa zemljama koje imaju u vinogradarstvu i vinarstvu tradiciju preko dva milenijuma. To imamo i mi, ali su drastični i dugi prekidi i poremećaji uticali na kontinuitet. Uz to, ne treba zaboraviti da se procvat vinogradarstva i produkcije vina dešava najčešće u veoma bogatim zemlja-

ma. Najrazvijenije zemlje svijeta (Kalifornija, Francuska, Njemačaka, Italija) ujedno su i najznačajnije u produkciji grožđa i vina. Ako bi se upoređivali, što je uvijek nezahvalno, poziciju Crne Gore treba tražiti u regionu. Tu mogu istaći, sa sigurnošću, da smo sigurno destinacija sa najboljim crnim vinima u regionu, a za to su najzaslužnije Plantaže”, decidan je Savić. On smatra da dobar degustator, uz sve neophodne osobine, mora istinski voljeti vino. “To nije nimalo lako. Oni koji to ne mogu, bolje da postanu direktori podruma ili čak naučnici u vinogradarstvu, i tako prikupljaju informacije o vinu i povremeno impresioniraju društvo u kojem se kreću”, uvjeren je Sveto. Vino pomaže da se, kako on vjeruje, katkad “dokuči nedokučivo, tajne ljudske egzistencije, spiritilizuje biće”. “Pojedinci piju i pišu o vinu jer im to nalaže profesija, drugi zbog zvanja, treći jer su akademski građani, četvrti su željni slave, a rijetko ko zato što strašno i istinski uživa u vinu”, zaključuje Svetozar.

Postoje proslave za svako vino, ali nije svako vino za svaku proslavu. Tako su šampanjci i trke konja neraskidivo vezani. Ukoliko za Novu godinu ne možete da angažujete dobrog somelijera, onda je izbor Vaš. Katkad izbor vina zavisi i od ukusa prijatelja i komšija koji su čvrsto odlučili da vam pomognu. Pjenušac je nezaobilazan kad su u pitanju svadbena veselja, rođenje đeteta ili godišnjica braka. Ali pjenušac ne odmjenjuje sva vina i nije prilježan svim prilikama. Vi treba da pratite lokalne običaje. Ukoliko nijeste profesionalni kuvar, ne uplićite se u tajlandsku, kinesku ili indijsku kuhinju, ako ni zbog čega, ono zbog otežanog izbora vina. Dobro je imati makar tri flaše od svakog vina (idealno šest), ukoliko vaš gost zatraži da otvorite još jednu flašu. Stvar je u atmosferi, zar ne?


fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

ENTERIJER

Srebrno i zlatno za luksuzni izgled Ukoliko želite da vaš dom izgleda elegantno i sofisticirano, pokušajte da u njega uklopite srebrne i zlatne elemente. Svaka boja na svoj način može da učini enterijer prefinjenim i elegantnim, tajna je samo u pravoj mjeri i odnosu sa drugim elementima. Međutim, posebno svečan izgled najbolje se postiže srebrnim i zlatnim tonovima. Kako biste izbjegli efekat kiča, zlatni i srebrni elementi moraju biti pažljivo izabrani i postavljeni, pa se zato držite poznate izreke “manje je vše” i nećete pogriješiti. Sa zlatnim i srebrnim elementima možete početi već u ulaznom prostoru. Dekorateri preporučuju da uz elegantnu komodu, policu ili stočić postavite ogledalo sa srebrnim ili zlatnim okvirom. Za jači efekat izaberite okvir sa bogato ukrašenim ornamentima, a za nešto umjereniju varijan-

tu odličan je geometrijski obrađen okvir. Dekorativna fotelja dodatno će istaći vaš ulazni prostor, a ima i svoju funkciju (pri obuvanju i izuvanju obuće). Elegantan izgled može se postići i lampom ili umjetničkom slikom sa srebrnim i zlatnim detaljima. Ukoliko želite da iskoristite sve ove elemente, pobrinite se da vaš dekorativni kutak bude postavljen na suprotnoj strani od ormara i ostalih elemenata ulaznog prostora. Na taj način postižete bolji vizuelni efekat. Određeni elementi mogu se uklopiti u bilo koji prostor. Na primjer, srebrna komoda u mat obradi uz stajaću lampu odlično se uklapa u prostor u kome preovladava bijela boja. Ova dva elementa mogu biti dio ulaznog prostora, dnevnog boravka ili trpezarije. Srebrna i zlatna boja mogu kreirati prefinjen izgled, ali ukoliko ste

spremni da se poigrate stilskim elementima, vaš dom može poprimiti i nešto “otkačeniji” izgled. Uz damski ležaj srebrnih ivica i neobičnog materijala ili šara, postavite ogledalo sa zmijolikim okvirom, koji ne pravi ivice ogledala. Vaš prostor će izgledati i elegantno i razigrano. Trpezarija takođe može odisati elegancijom, a sve što vam treba su dekorativne posude, koje će stajati na stolu ili komodi. Ovaj efekat se može pojačati srebrnom lampom i slikama sa tankim srebrnim ramovima. Uz ove elemente nenametljivo, ali elegantno, naglasićete prefinjenost trpezarije. Srebrna i zlatna boja u trpezariji mogu se naglasiti i ako akcenat stavite na sto. Najljepše će izgledati onaj sa pločom od transparentnog stakla, kome su vidljive dekorativne noge ili postolje u zlatnoj ili srebrnoj boji. Najviše mogućnosti za dekoraciju

sa zlatnom i srebrnom bojom daje vam dnevni boravak. Tapete u ovim bojama, dekorativne tkanine i namještaj neka vam budu baza od koje ćete početi. Dekorativne tkanine najlakši su način za uvođenje zlatne i srebrne boje u vaš dnevni boravak. Na primjer, klub garnituru možete dopuniti dekorativnim jastučićima u zlatnoj ili srebrnoj nijansi, a istom tkaninom možete tapacirati i tabure, stonu lampu ili neki drugi detalj. Srebrna i zlatna boja u spavaćoj sobi najljepše izgledaju ako su na posteljini, tepihu ili uzglavlju kreveta. Ukrasne posude, zlatne ili srebrne lampe na noćnim ormarićima i slike sa ramom u ovim nijansama biće odlične za dekoraciju spavaće sobe. Efektan utisak postiže se i dekorativnim namještajem, posebno ako se ove boje nalaze na vašem garderoberu.

BJUTI

Savršeno našminkane usne Sa zimom, stigli su nam i praznični dani i noći, a Nova godina je jedna od posebnih prilika kada usne treba da izgledaju savršeno i spremno za poljupce u ponoć! Zato vam dajemo sljedeće kratke i praktične savjete. - Usne imaju prirodno ružičastu boju, zato boja karmina ne bi trebalo da bude iste nijanse kao vaše lice. Prvo na usne nanesite osnovu, a tek onda nanesite karmin. Ovako će vaše usne da dođu do izražaja i izgledaće prirodno i lijepo. - Ako ne želite da stavljate karmin

ni sjaj za usne, može da posluži i jako tanak sloj balzama ili labela koji ćete staviti na vrh prsta, namazati na usne i protrljati ih jednu o drugu. - Nanositi taman karmin može biti zahtjevan posao. Počnite tako što ćete prstom nanijeti mali sloj karmina, a zatim usne uokvirite odgovarajućom olovkom. Ovo će fiksirati bazu i učiniće da karmin bude izjednačen što će vašim usnama dati prelijep izgled. - Čak i najkvalitetniji karmini izblijede nakon nekoliko sati. Kako biste ovo

izbjegli, na usne prije stavljanja karmina nanesite malo pudera. Ovo pomaže da se karmin fiksira i da nakon nekog vremena ne izblijedi. - Karmin je veoma praktičan ako želite da izgledate odmorno i svježe, a nemate drugu šminku pri ruci. Nanesite malo karmina na jagodice, kako biste u prvi plan stavili obraze. - Da biste postigli izgled punih usana, prvo usne uokvirite sa svijetlim sjajem, a onda ih obojte tamnijom bojom. Vremenom će tamna boja da blijedi, a usne će da izgledaju senzualno.


Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

SAVJETI

MARIJA MIĆOVIĆ,

fitnes instruktor (Vaša pitanja šaljite na fitnes@dnovine.me)

Imam malo jače listove, tačnije, čim počnem da treniram, mišići na listovima su mi izraženiji nego ostali. Koje vježbe da izbjegavam? Nina, Budva Izraženiji listovi kod djevojaka su uglavnom urođena predispozicija, tj. genetsko nasljeđe. Pretpostavljam da čim počnete da trenirate, imate osjećaj da Vam samo mišići na listovima jačaju, ali nije tako, svi mišići se zatežu, ali kako ste inače opterećeni mišićima listova, samo na njih obraćate pažnju. Vježbajte normalno, ne opterećujte se listovima, jer čim lijepo oblikujete i ostale mišiće na nogama, počećete i na njih da obraćate pažnju. Vodite samo računa da imate normalnu kilažu, kako se listovi ne bi “uvećali” od pretjerene kilaže. Takođe, obratite pažnju - kada radite aerobik, ne poskakujte samo na prstima u toku rada, već gaz treba da bude normalan prsti - peta, dakle vodite računa da pokret bude potpun i da spuštate petu na pod u toku rada kako opterećenje ne bi bilo konstantno na listovima. Treća važna stvar o kojoj morate dodatno voditi računa je istezanje, obavezno istezanje nakon svakog treninga u trajanju minimum od 15 minuta, pri čemu obratite pažnju na istezanje listova. Oblikujte zadnjicu, oblikujte zadnju ložu, oblikujte prednju ložu, stomak, leđa, ramena, biceps, triceps i ako budete zadovoljni ovim mišićima, vjerujte mi, listovi će Vam biti najmanji problem. Interesuje me da li preporučujete obrok poslije treninga? Neki kažu da je to obavezno i to odmah nakon treninga, dok ima i predloga da se ništa ne jede kako bi se izgubili kilogrami… Radmila, Bijelo Polje Ukoliko je poenta gubljenje kilograma uz lagani aerobni (kiseonički) trening dužeg trajanja, preporučujem poslije treninga što laganiji proteinski šejk ili obrok sa povrćem, na principu ½ ručka (pileće, ćureće meso, riba+povrće). Ukoliko je u pitanju aeobno-anaerobni trening srednjeg ili visokog intenziteta, kojim se postiže dobra kondiciona sprema i definicija mišića, u obrok, osim proteina, obavezno bi trebalo uključiti i neki ugljeni hidrat (žuta, riža, krompir itd.) Porodila sam se prije godinu, vodim računa o ishrani i treniram tri puta nedjeljno, ali stomak nikako da maknem... Julija, Ulcinj Uz pravilan trening od tri puta nedjeljno, kako ste pomenuli, i pravilnu uravnoteženu ishranu, potrebno je strpljenje i upornost. Naime, i sami ste svjesni da naslage na stomaku nijesu tek tako nastale preko noći. Dosta zavisi i od genetike, tj. Vaše sklonosti prema dobijanju ili skidanju kilaže. Šta je bitno: svakako do rezultata možete doći i uvećane naslage na stomaku možete smanjiti uz upornost i rad. Potrebno je sebi da date određeni period za treniranje i pravilnu ishranu. Trening mora sadržati aerobnu aktivnost minimum od 30 minuta (traka, biciklo, kroser, steper) + vježbe oblikovanja u teretani kombinovano sa vježbama oblikovanja na strunjači. Dakle dajte sebi period od šest mjeseci, trenirajte redovno i normalno uravnoteženo se hranite i bićete zadovoljni ostvarenim rezultatima.

MODA

Kako da vam se stopala naviknu na nove čizme Ako ste ove zime kupili novi par čizmica, moguće je da muku mučite sa žuljevima i bolnim stopalima. Vrijeme je da se nove čizme i vaša stopala, pa makar i prisilno, sprijatelje i da bez bolnog osmijeha, ponosno i uzdignute glave gazite snijeg, bljuzgu, led i blato u novim čizmicama. 1. Nosite čizme po kući Ovaj savjet znamo svi još iz djetinjstva. Čizme je najbolje nositi po kući s dodatnim parom čarapa. Taj će vas dodatni par čarapa zaštititi od žuljeva i ubrzaće proces prilagođavanja čizmica i stopala. Dakle, usisavač u ruke, čizmice na noge i akcija! 2. Napunite čizme peškirima Zvuči čudno, ali djeluje. Kada ne nosite čizme, stavite u njih zamotani peškir kako bi se rastegle. Ovo je takođe odličan način da sačuvate oblik čizmica. Jer nakon nekog vremena, čizmice se opuste i više ne stoje uspravno kao onog dana kada ste ih ugledale u izlogu, a uz ovaj će savjet biti kao nove. 3. Poprskajte čizme domaćom mješavinom Napunite bocu za prskanje mješavinom alkohola i vode u odnosu 1:1, a za-

tim lagano poprskajte unutrašnjost čizama. Možete iskoristiti bocu za prskanje cvijeća ili od sredstva za čišćenje (ali dobro ih operite). Ovo je ista formula koju proizvođači obuće koriste da bi rastegnuli i opustili kožu. Postoje još i razni sprejevi za spoljašnji dio čizama, tj. za njihovu zaštitu i očuvanje, pa zavisno od materijala od kog su napravljene vaše čizmice, pronađite i upotrebljavajte onaj koji im najviše odgovara. 4. Prepustite profesionalcu da čizme rastegne za vas Pravi obućar je mnogo više od čovjeka koji popravlja odvaljene pete ili mijenja izlizane đonove i flekice. On zna tajne velikih majstora, jer je i sam veliki majstor. Ako još nemate svog obućara, vrijeme je da ga nađete. On vam može rastegnuti čizmice za manje od pola sata, brzo i bezbolno. Ako imate problema s nekom od ovih tehnika rastezanja čizama, imajte na umu da različite čizme zahtijevaju različito vrijeme prilagođavanja vašim nogama. Sve zavisi od materijala od kog su napravljene. Većinu čizama ćete morati da nosite najmanje mjesec dana prije nego što ćete se osjećati potpuno udobno u njima.

ISTRAŽIVANJA

Keni kreira sandale za žene

Razlozi zbog kojih ste još sami

Poznati američki reper Keni Vest još jednom je pokazao dizajnerski talenat kreiravši sandale sa modnim bardom Đuzepeom Zanotijem. Sa svjetski poznatim Zanotijem, Kanja je osmislio žensku “stiletto” štiklu, koju je nazvao “Cruel Summer”, po svom novom muzičkom albumu. Nakon kreativnih čizmica i sandala iz Vestove jesenje kolekcije, ova sandala namijenjena je za proljećnu sezonu i nešto je klasičnijeg izgleda, ali sa svakako zanimljivim detaljima. Naime, sandala je bijele boje sa mnoštvom kaišića i ultra visokom potpeticom, u sredini je ukrašena motivom lista, kakav se jasno raspoznaje i na naslovu novog albuma ovog ekscentričnog muzičara. S obzirom na to da su sandale upečatljive, ne sumnja se da će ih prva prošetati Kim Kardašijan, ali i brojne druge modne ikone.

Sve vaše prijateljice imaju momka i čude se što ste vi i dalje solo? Čak i one najbolje ponekad ostaju same, a ako nijeste sigurni zbog čega je to tako proverite da ne radite neku od ovih stvari… 1. Naporni ste Ako vam ljudi stalno govore da snizite ton i da se primirite malo, moguće je da ste naporni u vezi. Ako stalno želite da znate gde je vaš momak i šta radi, on bi to mogao da shvati kao preterano interesovanje, a muškarce takvo ponašanje jako plaši. 2. Impulsivni ste Prvo nešto uradite, pa kasnije mislite o tome? Djevojke koje su previše impulsivne vrlo često vremenom ostaju bez dečka, pogotovo onih koji ne žele previše stresa u vezi. Ponekad je lijepo kada znaš da možeš da računaš na nekoga, a previše impulsivne osobe ne odgovaraju tom opisu. 3. Nestrpljivi ste Upadanje drugima u riječ, stalna potreba da sve bude baš kako vi to

želite i generalno nestpljivo ponašanje jako odbija muškarce. Jedno je ako ne možete da dočekate da se on vrati kući, ali ako ga konstantno zovete i pitate kada će to biti otkrivate svoje nestrpljenje. 4. Kompulzivno pomažete Vaš momak otvori frižider, vi već skačete na noge i nudite da skuvate nešto? Jedno je biti brižna djevojka, ali ako se sa vama u vezi osjeća kao sa svojom mamom, ubrzo će htjeti da se riješi vaše pomoći.

PITANJE ZA DOKTORA Imam osjećaj da mi u posljednje vrijeme sve smeta. Melanholična sam posebno kada zima dođe. Ne želim da izlazim iz kuće. Kako da se toga riješim? Marta, Berane Depresija i melanhonija su česte pojave tokom zimskog perioda. Ukoliko primijetite da ste više umorni i depresivniji nego u ljetnjim mjesecima, postoji mogućnost da patite od sezonskog afektivnog poremećaja. Uzrok je najčešće manjak svjetlosti, što uzrokuje hormonalne promjene. Kada epifiza (endokrina žlijezda) smatra da je mrak, ona oslobađa hormon melatonin, koji ima uspavljujuće dejstvo. Postoje mnogi znakovi sezonskog afektivnog poremećaja: promjene u apetitu, žudnja za slatkišima, gojenje, promjene u navikama spavanja, izbjegavanje društvenih situacija, smanjena sposobnost koncentracije, razdražljivost, smanjen nivo energije. Savjeti za dobro raspoloženje tokom zimskih dana Potrudite se da provodite više vremena napolju. Svjež i hladan vazduh i malo dnevne svjetlosti će vas razbuditi i povećati nivo energije. Imajte što više svjetlosti u svom domu Koristite lampe kako bi svjetlost bila što intenzivnija. Takođe možete koristiti svjećice obogaćene citrusnim mirisima. One će vaš dom osvijetliti, dati mu poseban ugođaj i širiti mirise citrusa koji potiču dobro raspoloženje. Promijenite ishranu Rizik od sezonskog afektivnog poremećaja se povećava ukoliko vam nedostaje bilo koja važna supstanca u organizmu. Važno je da ishrana bude uravnotežena i raznolika. Potrebno je da vaša ishrana sadrži dosta voća i povrća, a najbolje je da ga konzumirate sirovog. Pijte dosta čajeva, svježe sokove (ne gazirane), grickajte mahunaste plodove i sjemenke. Koristite suplemente Sunce je poznato kao najbolji izvor vitamina D, što znači da se zimi moramo pomoći uzimanjem suplemenata. Vitamin B je zaslužan za dobro raspoloženje i olakšava borbu protiv stresa. Nedostatak vitamina B uzrokuje emocionalnu nestabilnost i smanjuje efikasnost raznih tjelesnih procesa. Stručnjaci preporučuju 50 mg vitamina B dnevno. Selen, magnezijum i gvožđe su minerali koji su važni u smanjenju rizika od nastanka depresije, anksioznosti i čestih promjena raspoloženja. (stetoskop)


40 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

Kasnije trudnoće su uglavnom rizične RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: VESNA MILAČIĆ KAJA

Crnogorska pjevačica Vesna Milačić Kaja za DN govori o svoje dvije trudnoće i njenim propratnim elementima. Da li ste se ugojili tokom obje trudnoće? U prvu trudnoću sam ušla sa 70 kilograma, a iz bolnice sa Markom koji je imao nešto manje od četiri kilograma izašla sam sa 108, dok u drugoj trudnoći sam se jedva primijetno ugojila. Došla sam s porođaja sa 72 kilograma što je neka moja i realna težina. Da li ste kao trudnica davali sebi oduška jedući sve što poželite? U prvoj trudnoći jesam. Prilično sam pretjerala jer sam hipertoničar i prvu trudnoću, inače rizičnu, dovela sam do beskrajnog rizika. U drugoj trudnoći te žudnje i nijesam imala iskreno. Nekako sam uživala u svakom trenutku i baš mi je bilo fino, ali oba puta sam osjećala ako uskratim sebi nešto za čim žudim, kao da uskraćujem djetetu, a ne sebi. Tako da je to potpuno normalna pojava i naravno da sam slušala prvenstveno svoje tijelo. Kakva je bila borba sa kilogramima nakon trudnoća? Nijesam sklona dijetama i nikada ih nijesam držala. Jednostavno sam se poslije prve trudnoće vratila normalnom načinu ishrane, onom od prije trudnoće. Tek kad sam počela ponovo da nastupam krenuli su da se tope kilogrami što je za mene apsolutno realna pojava, jer kad radim ne samo što se trošim fizički nego i što sam zadovoljnija. Znamo da 90 odsto gojaznih osoba se u stvari goje zbog unutrašnjeg nezadovoljstva. Tako da kada si ispunjen i zadovoljan, a pri tome radiš i ono što voliš, kilaža se brzo dovede u normalu. Je li bilo nekih problema tokom trudnoća? Prva trudnoća je propraćena preeklampsijom, a o tome sam dosta pisala na portalu “Žena sam ja”. Tu sam opisala prvi porođaj i 10 dana koje smo sin i ja proveli u bolnici. Mislim da me je spasio bog, definitivno iako iskreno nešto i ne vjerujem da postoji neki čika bradati gore što nas gleda, ali neka energija i nešto što nas sve vezuje postoji i to me je sačuvalo definitivno.

Kakva je bila podrška supruga tokom trudnoća i da li Vam pomaže u brizi oko sina i kćerke? Ja sam se udala za pravu ljubav svog života i za svog najvećeg prijatelja i mislim da sam time sve rekla. Da li sada možete da kažete da ste ostvarili sve svoje želje i ciljeve ili bar većinu njih?

Naravno da nijesam ostvarila sve svoje ciljeve i ne znam da li iko može da kaže u bilo kom periodu svog života, pa čak i u nekoj devedesetoj da je potpuno spoznao sebe i ostvario sve što je želio. Upravo, to neko nezadovoljstvo onim što smo do sada postigli jeste ono što nas pokreće i gura dalje. Mada nijesam nezadovoljna onim što sam posti-

gla, nezadovoljna sam onim što još nijesam postigla. Je li postojala trema tokom trudnoća? Trema je u obje trudnoće postojala prvenstveno zbog mojih godina jer prvu sam nosila u 34, a drugu u 38. godini, što povećava rizik da se dijete rodi sa Daunovim sindromom prvenstveno. Dakle, znamo koliko su te kasnije trudnoće uglavnom rizične. Znači, ta realna trema je postojala, međutim postojale su i neke nerealne treme, posebno u prvoj trudnoći. Prva takva stvar, opet trivijalna, bila je kako ću bebici da sječem noktiće i to mi je bilo tako strašno. Ali, sve je to u stvari normalno, jer roditeljstvo je nešto što se uči u hodu, gdje se prvenstveno učite na svojim greškama. Kolika razlika je bila između dvije trudnoće i kakva je bila reakcija sina kad je dobio sestru? Marko je stariji tri godine od Lene i obje trudnoće su bile željene i jedine u mom životu. Odlučili smo da kada se vratimo iz bolnice sa Lenom, Marku damo nekakav poklončić jer mu je to kao donijela sestra, pa tek onda da vidi bebu kako se ne bi razvila ljubomora. Prva njegova reakcija je bila da je spustimo na pod da se igra sa njom jer mu je od prvog trenutka bila kao igračkica. Jako su vezani i vidim da među njima vlada prava sestrinskobratska ljubav. Kako ste se njegovali tokom trudnoća? Imate li neki savjet za buduće mame? Neki savjet za mlade majke je da se malo uzdrže, jer se zna da nije baš zdravo prepustiti se prežderavanju i nabaciti višak kilograma. Ja imam tu sreću da od dvije trudnoće i tolike kilaže imam samo dvije strije. Ne mogu da zahvalim kremama i ishrani za to već jedino genetici. Ono o čemu se rijetko govori jeste redovan pedikir. Zvuči blesavo, ali je vrlo neprijatna stvar da kako se žena tokom trudnoće goji tako joj se i stopala šire. Urasli nokti mogu čuda da naprave. Koliko god ovo zvučalo trivijalno, trivijalnosti nas upravo u životu mogu mnogo koštati. Boris ŠARANČIĆ

SAVJETI

Naviknite djecu na auto - sjedište Neke bebe zaspu u auto sjedištu već dok palite motor, dok neke ne mogu da izdrže ni pet minuta prije nego što počnu da negoduju i plaču. To se obično dešava zato što je dijete fizički sputano, ili je samo na zadnjem sjedištu pa ne može da dobije vašu pažnju onoliko koliko bi htjelo. Voziti dok beba plače na zadnjem sjedištu je izuzetno teško i frustrirajuće, a time i opasno po bezbjednost. U tom slučaju jednostavno zaustavite automobil, pa tek onda pokušajte da smirite bebu. Nemojte pokušavati da je smirite niti se okretati dok je automobil u pokretu (naravno, ako ste vi vozač). Bebu možete pokušati navići na auto sjedište na nekoliko načina. Evo strategija koje predlažemo: - Donesite sjedište kući i dozvolite djetetu da se igra u njemu ili sa njim. Pošto se upozna sa sjedištem, možda će ga lakše prihvatiti u automobilu. - Uvijek u autu imajte mekane ili plišane igračke. Ako su dovoljno interesantne, možda će uspjeti da zadrže pažnju bebe u vožnji. - Možete staviti viseću igračku ispred

bebe, nešto sjajno i šareno. Stavite ih tako da beba može da ih dodirne. Pazite na to da su igračke lagane i mekane, zbog bezbjednosti. Ovakva igračka (šareni lanac za bebe ili traka) se može postaviti vertikalno ili horizontalno. - Pokušajte sa muzikom. Neke bebe jako vole uspavanke ili pjesmice za djecu. Pustite omiljenu muziku vašeg djeteta. Neke bebe vole da slušaju mamu ili tatu kako pjevaju. Pjevajte dok vozite, to će možda bebu zabaviti i smiriti dok ne stignete na odredište. - Možete pokušati i sa CD-om smirujuće muzike ili čak snimiti bijelu buku (zvuk usisivača ili fena za kosu). - Kada je bebe raspoložena, naspavana i sita, napravite kratku vožnju. U početku neka neko sjedi pored bebe (najbolje mama ili tata) dok se ne navikne na sjedište. - Pokušajte da date bebi cuclu ili grickalicu za zubiće. Kada ima nešto za sisanje ili žvakanje biće mnogo srećnija i smirenija. Imajte na umu da ne dajete bebi male igračke koje bi mogla da proguta. - Okačite ogledalo ispred bebe. Neke prodavnice opreme za bebe čak imaju i

posebno izrađena ogledala za ovu svrhu. Tako će na neko vrijeme zaboraviti da ste vi u automobilu i koncentrisati se na svoj odraz. - Ako idete na duže putovanje, pravite

česte pauze. I mi odrasli ne volimo da budemo fizički sputani duže vrijeme. Iskoristite vrijeme kada beba spava da nadoknadite zaustavljanja. Ako je potrebno, napravite kratke pauze svakih 30-40 minuta.


Roditelji 41

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

APEL

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Ombudsman će obavijestiti parlament o prebukiranosti vrtića Zaštitnik ljudskih prava i sloboda najavio je, u dopisu Udruženju Roditelji, da će obavijestiti Skupštinu Crne Gore o problemu neadekvatnih uslova za ostvarivanje prava na predškolsko obrazovanje i vaspitanje, pritužbama građana/roditelja i o potrebi preduzimanja hitnih mjera za rješavanje problema. Iz institucije Ombudsmana podsjećaju da su prošle godine Ministarstvu prosvjete uputili Preporuku u vezi sa prevazilaženjem preopterećenosti predškolskih ustanova i neadekvatne dostupnosti te usluge svoj djeci predškolslog uzrasta. U toku ove godine su više puta od Ministarstva zatražili izvještaj o preduzetim radnjama i mjerama u cilju ispunjenja upućene preporuke, a zaključili su da nije izvršena i pored određenih mjera i radnji koje je Ministarstvo prosvete preduzimalo. O svemu tome će Ombudsman u godišnjem izvještaju upoznati poslanike u parlamentu. Udruženje Roditelji pozvalo je u septembru Ombudsmana da reaguje na postojeće, nezadovoljavajuće stanje u javnim predškolskim ustanovama zbog problema prebukiranosti u velikom broju crnogorskih opština. Ombudsman se nakon toga ponovo obratio Ministarstvu prosvjete iz kojeg su tu instituciju obavijestili da će u Crnoj Gori do 2020. godine biti izgrađeno 11 novih vrtića i rekonstruisano ili dograđeno pet postojećih, što je predviđeno vladinim Master planom ulaganja u infrastrukturu u sektoru obrazovanja. U odgovoru Ministarstva Ombudsmanu dodaje se i da “ulažu napore na licenciranju privatnih predškolskih ustanova

u cilju obuhvatnosti djece u predškolskim obrazovanjem i vaspitanjem”, kojih trenutno ima 13 u Crnoj Gori. Ombudsman je Ministarstvu preporučio da preduzme radnje i mjere na stvaranju uslova za povećanje prostornih kapaciteta predškolskih ustanova prema utvrđenim standardima, kao i za upis

djece u skladu sa propisanim normativom. Zakon o predškolskom obrazovanju i vaspitanju predviđa da u jaslenim grupama može biti najviše 14 djece, a u vrtićkim 25, dok je situacija u pojedinim vrtićkim jedinicma takva da u grupama ima i preko 50-ro djece. Preporuka je bila i da se razmotri mogućnost dodjele fi-

nansijske podrške (subvencija) licenciranim privatnim ustanovama koje pružaju usluge predškolskog obrazovanja i vaspitanja, u cilju izjednačavanja cijene usluga koje se pružaju korisnicima, kako bi se obezbijedila i povećala sveobuhvatnost uključene djece u predškolsko obrazovanje i vaspitanje.

ISHRANA

Dojenje u razvoju

DRUŠTVO

Porodične tajne “Čuvanje tajne je prvi korak u sazrijevanju. Otkrivanje tajne je drugi korak.” (Paul Tournier) Skok u razvoju je nešto što se sve češće može čuti kada se govori o dojenju. Kada dođe do skoka u razvoju majka se odmah zapita da li ima dovoljno mlijeka, jer beba počinje da češće traži dojku, plaće, kraće spava, uznemirena je i vidno gladna. Ako je do tada beba hranjena na svaka dva tri sata, tj. to joj je bilo dovoljno, broj podoja se povećava da bi se beba smirlila i zasitila. Sve su to “simptomi” skoka u razvoju koji se može javiti nekoliko puta u toku prvih pola godine do uvođenja čvrste hrane, i to u trećoj sedmici, zatim oko šeste, i u trećem mjesecu.

Kako beba raste tako se i njene potrebe za količinom mlijeka povećavaju. Da bi se proizvelo više mlijeka u dojkama, kada dođe do skoka u razvoju, beba mora češće da sisa jer se ono stvara po sistemu ponude i potražnje. Dakle, pravo i jedino rješenje da u toku par dana nudite bebi dojku što češće, kada ona zatraži i koliko traži kako biste uskladili ponudu i potražnju i nadomijestili potrebne količine mlijeka za vašu bebu. Samo jedno kratko vrijeme će bebin apetit biti veći nego mamina proizvodnja mlijeka.

Istraživanja pokazuju da tajne postoje u svim socijalnim sistemima. Stoga, realno je i porodicu sagledati u svijetlu tajni koje se u takvom sistemu svjesno ili nesvjesno održavaju. Gotovo da ne postoji porodica koja ne čuva neku tajnu. Za demistifikaciju tajni u porodičnom sistemu važno je napraviti razliku između tajnog i privatnog. Gdje je granica poslije koje ono što je naše, lično, intimno, privatno prelazi u tajno, pa vrlo često i toksično za cijelu porodici ili barem dio nje. Mnogi autori smatraju da je neznanje, ne postojanje svijesti o nekoj informaciji, faktor pomoću kojeg

se može praviti razlika između privatnog i tajnog. Uskraćena informacija koja ugrožava tj. čini da osoba nema svijest o postojanju iste, je tajna. Pri tom, sadržaj informacije je najčešće vrlo bitan za osobu od koje se tajna skriva (npr. vanbračna afera o kojoj drugi supružnik ne zna ništa). Tajne u porodičnom sistemu najčešće imaju zaštitnu funkciju ali je teret “otkrivanja”, tajne, kao i osjećanja koja sa sobom nosi čuvanje tajne često toksično i tokom vremena dovodi do pojave simptoma. Tajna otkrivena u pravo vrijeme, na adekvatan način, kada su stvoreni sistemi podrške za njeno prihvatanje, porodici najčešće donosi ozdravljenje, a sigurno označava zdravije i funkcionalnije odnose.


42 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

Ćurka na

načina

Uoči katoličkog Božića, predlažemo nekoliko recepata od ćurećeg mesa, koje se tradicionalno priprema u ovoj prilici. Ćuretina ima manje masnoće od piletine, svinjetine i govedine. Obiluje mineralom selenom, koji utiče na rad hormona, djeluje kao antioksidant, podiže imunitet, pozitivno utiče na ćelije i na taj način sprečava pojavu raka i blagotvorno utiče na jetru.

Podvarak sa ćurkom

Punjena ćurka Šljive očišćene od koštica potopite u mlaku vodu i narežite na polovine. Sir

Ćuretina sa zelenim čajem Ćureće bijelo meso isijecite na šnicle i premažite senfom. Šnicle ispecite u tiganju, bez ulja 10 minuta, a zatim ih prelijte soja sosom i dodajte izmrvljene listiće zelenog čaja. U toku pečenja me-

so okrećite i nalivajte vodom po potrebi. Pred kraj pečenja, šnicle posolite i pobiberite. Bareni krompir isijecite na četvrtine i ispržite na malo ulja u drugom tiganju, uz dodatak soli i ruzmarina. Ćureća prsa servirajte uz prilog od barenog krompira i poslužite uz integralni hljeb i zelenu salatu.

Pečena ćurka Ćurku izbodite čačkalicom na nekoliko mjesta i premažite margarinom. Majčinu dušicu, so i papriku izmiješajte i pospite preko. U dublju tepsiju stavite veće komade šargarepe, svježe paprike, celera i glavicu luka prepolovljenu na pola. Ćurku stavite u tepsiju i okolo sve narezano povrće. Povrće zalijte supom dobijenom otapanjem jedne supene kocke. Pokrijte folijom i pecite

ćurku oko četiri sata, ali svakih pola sata je prelivajte supom iz tepsije. Foliju skinite pri kraju kako bi ćurka lijepo dobila braon boju.

Ćuretina sa susamom i krompirom

Ćuretinu narežite na trakice, prelijte limunovim sokom i sojinim sosom, posipajte začinom i ostavite da malo odstoji. U međuvremenu operite mladi krompir, prerežite ga napola i stavite u pleh obložen papirom za pečenje. Premažite ga sa uljem i pecite ga u zagrijanoj rerni oko 1 sat na 180°C. Ćuretinu uvaljajte u brašno, zatim u posoljena jaja i na kraju u mješavinu prezli i susama. Pržite u ulju na srednjoj vatri dok ne porumeni. Stavite na papirne ubruse da upije masnoću. Poslužite uz sezonsku salatu…

Krem brule ● super desert

ANIS je zimzeleno stablo porijeklom iz Kine. Uglavnom osam plodova oblikuje zvijezdu prečnika do tri milimetra. Mirisom je jači od mirisa anisa, topao i slatkast. Ukus je ljutkast s malo gorčine. Njime sa začinjavaju slatka jela. U kineskoj kuhinji, posebno u kantonskoj, ima širu primjenu, a njime se začinjava i slavna pekinška patka. Sastavni je dio i začinskih mješavina. Ulje je zamjena za anis. Jeftiniji je i koristi se u proizvodnji bombona i likera.

Ćurku natrljajte solju i limunovim sokom, namažite mašću i ostavite nekoliko sati na hladnom mjestu. U dublji pekač uspite čašu vode i stavite u njega ćurku, te pecite na 200 stepeni i povremeno prelijte sokom od pečenja. Prodinstajte crni luk i dodajte kisjeli kupus sa malo tople vode, pa dinstajte poklopljeno. Pred kraj kuvanja dodajte sitno sjeckani bijeli luk, lovorov list, alevu papriku i biber. Ćurku izvadite iz pekača, uspite u njega kupus, pa odozgo vratite ćurku. Pecite sve u rerni dok kupus ne dobije svijetlo smeđu boju.

kačkavalj i šunku izrežite na listiće. Propržite sitno isjeckan bijeli i mladi luk, pa dodajte šampinjone narezane na listiće, so, biber i jedan deci desertnog vina marsala. Kuvajte 10 minuta. Hljeb namočite u malo mlijeka, pa ga ocijedite i dodajte mu peršun, sjeckani bijeli i mladi luk. Dodajte i jedno žumance, očišćen tartuf narezan na listiće, parmezan i šljive, šunku, kao i kačkavalj i šampinjone. Začinite solju i biberom. Ovim nadjevom punite ćurku. Punjenu ćurku zašijte i pecite na 180 stepeni oko dva sata.

Pripremite šest vatrostalnih posuda za brulee i premažite ih uljem. Poređajte ih u drugu duboku posudu. Žumanca umutite ljepo sa 75 ml šećera. Dodajte 250 ml tečnog šlaga, te 250 ml slatke pavlake i pola kašičice vanile i ljepo sjedinite. Smjesu sipajte u pripremljene posudice. U posudu u koju ste stavile posudice za brulee sipajte vrele vode kako bi one plutale u njoj do pola. Pecite na 160 stepeni oko 40 minuta. Izvadite ih iz vode i ostavite da se ohlade, pa onda stavite u frižider preko noći (najmanje šest sati). Pospite ih smeđim šećerom i držite oko tri minuta u rerni, bliže gornjem grijaču, da se šećer otopi i dobije lijepa smeđa hrskava korica.


Gušti 43

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

● PREPORUKA

Malbec

● POSEBNI NAPICI

RECEPT MAJSTORA

Kefir

Ćuretina u mlincima sa sirom

Rade Rajković Somelijer i član NUSCG

Malbec argentinske vinarije Graffigna je sorta koja se po karakteristikama može svrstati između kaberne sovinjona i merloa. Po stilu, vino je vrlo pitko, jednostavno, savršenog balansa, sa naglašenim ukusom bobičastog voća i suve šljive. Dobra struktura i mekoća dopunjeni su završnicom kojom dominiraju začini. Ovo vino je idealan pratilac dobrog bifteka, odlično će ispratiti sva jela od crvenog mesa. Sadrži 13,5 posto alkhola. Pakuje se u bocama od 0,75 litara. Servira se na temperaturi od 18 stepeni Celzijusovih. Graffigna je prva vinarija u provinciji San Juan i druga najstarija vinarija Argentine, rezultat je 140 godina teškog rada, strasti, kulture i razvoja. Kada je porodica Graffigna došla u Argentinu sa željom i znanjem da pravi izvanredna vina, tražili su posebnost i različitost kako bi dostigli savršenost. Podnožje Andes u dolinama San Juan je upravo takvo područje jer nudi optimalne klimatske uslove. Specifičnosti ove pustinje, sa suvim, toplim i veoma sunčanim vremenom, kao i rijeke koje izviru na Andima i prolaze kroz ovu oblast, obezbjeđujući vodu za ovu oblast, čineći idealne uslove za proizvodnju vina.

Cijena je 9 – 10 eura. Proizvodi: Graffina, Argentina

gastro kritika

Kefir je ukusan i hranjiv mliječni napitak porijeklom s Kavkaza. Blago je pjenušav, osvježavajućeg i reskog ukusa. Pored toga što ga možete kupiti kao gotov napitak u prodavnici, kefir je moguće napraviti i kod kuće. Još od davnina stanovnici Kavkaza pripremali su ovaj napitak uz pomoć kefirnih zrnaca. Tradicionalni način proizvodnje kefira je moguć u domaćinstvu. Postupak je sljedeći: pasterizovanom ili prokuvanom mlijeku na 20°C dodaju se kefirna zrna, inkubira (proizvodnja fermentacijom) se dok se mlijeko ne zgruša, a to je obično 24 sata na 22°C. Poslije inkubacije, kefirna zrna se cijeđenjem kroz plastičnu cjediljku odvajaju od ostalog mlijeka. Tada se zrna ispiraju prokuvanom ohlađenom vodom a zrna koja su promijenila boju od bijele ka smeđoj ili su sluzava se bacaju. Poslije ispiranja i kontrole, zrna se ponovo prenose u mlijeko da bi se započeo novi proces fermentacije i cio postupak se tako ponavlja svaka 24 časa. Pri proizvodnji kefira na jedan dio zrna dođe 10-15 djelova mlijeka a temperatura treba da je optimalna. Na temperaturi nižoj od 20°C bakterije se slabije razmnožavaju, pa gljivice postaju dominantne i stvara se više alkohola i ugljendioksida, a manje mliječne kisjeline. Dok na višoj tempetaturi gljivice postaju sluzave, a bakterije stvaraju više mliječne kisjeline nego što je uobičajeno, pa kefir postaje prekiseo. Procijeđeni kefir puni se u boce i zri u frižideru 24-48 sati pri 10-15°C. Ovo zrenje pogoduje rastu kvasca i u ovom periodu nastaje ugljendioksid i alkohol, a kefir dobija pjenušavu konzistenciju. U domaćinstvu je najbolje praviti kefir u zatvorenoj staklenoj tegli na sobnoj temperaturi.

Italijanski specijalitet, ćuretina u mlincima (papardelama), veoma je popularan i na našim prostorima. Specifičnog je ukusa i uglavnom se konzumira za ručak ili večeru. Za pripremu jedne porcije potrebno je izdvojiti oko 250 grama ćuretine, odnosno ćurećih fileta, i oko 100 grama papardela, kao i nekoliko vrsta sireva, poput parmezana i mocarele. Začinjeni ćureći file pržiti u tiganju ili na roštilju desetak minuta, dok ne dobije zlatkastu boju. Papardele kuvati u ključaloj vodi i sa malo soli, tek toliko da budu “a dente”, odnosno da ne budu premeka-

ocjena:

Kafe picerija Gloria Moskovska bb, Podgorica 020/239 082, 069/ 143 143 Radno vrijeme: 07h – 24h U kafe-piceriju Gloria neće vas privući ambijent, ponajviše zbog nezgrapne reklame koja u invazivnoj lila boji blješti iznad vrata. Enterijer ovog mjesta neudoban je, ćoškast, plastičan u pokušaju modernog. To nije jedno od onih mjesta za koje biste mogli reći da “ima dušu”. Kao u inat tome, Gloria nudi pozamašan izbor jela: pašte, sendviče, pice, obrok salate, meso sa roštilja i u raznim sosevima, rižoto i mnoge druge specijalitete. Za dezert nude više vrsta kolača i nezaobilazne palačinke. Pored jednako obimne ponude toplih i hladnih napitaka, ovdje ne tražite domaću rakiju – nema je, već radije sebe počastite lijepo spremljenom kafom. Kao glavno jelo od predusretljivog osoblja tražili smo ćuretinu u sosu od badema (sa slaninom, pavlakom, ljutom papričicom i bijelim lukom – (8€), na koju smo onda čekali neobično dugo, budući da smo bili jedini gosti. Hrana je pristigla uz dodatak šampinjona i sira, sastojaka kojih u opisu jela nema i koji nas samim tim nijesu obradovali. Ćuretina je imala ukus piletine, a nigdje u sosu nije bilo ni naznake upotrebe badema, u bilo kojem obliku. Prilog uz ovo jelo su razno bareno povrće i lijepo prženi domaći krompirići. Konobar je nakon žalbe jelo uljudno vratio na upit, odakle nam je objašnjeno da se zaista radi o ćurećem mesu, te da je badem koji se ne vidi i ne osjeća ipak prisutan. No, uprkos nevjerici i nezadovoljstvu, a najviše zahvaljujući ljubaznosti čo-

Ivan Drakić, Šef kuhinje restorana “Lazaro”

vjeka koji nas je služio, nastavili smo sa kušanjem i došli do jednoglasnog zaključka: bilo je to izvrsno spremljeno jelo i nikada nam nije bilo toliko nevažno što sastojci i nisu baš oni koje smo tražili i očekivali. Meso je bilo toliko mekano da nož nije bio obavezan pribor za jelo, a sos toliko ukusan da smo ga jeli samostalno, kad ćuretine više nije bilo. Sa bademima ili ne, ovaj raj za nepce sa zadovoljstvom prepo-

ručujemo svim sladokuscima. Za dezert smo odabrali podgoričku ikonu – Kocka kolač (2.20€). Sočna i veoma svježa, ipak je bila jednako preslatka i prepuna ruma, što je onemogućilo ukusima različitih filova koji Kocku čine miljenicom među kolačima da dođu do izražaja. Kafe picerija Gloria takođe nudi besplatnu dostavu pozivom na gore navedene brojeve telefona. Iako vas ne-

Hrana Ambijent Usluga Cijena

+ + +-

će oduševiti ambijentom, ovo mjesto plijeni kvalitetnom uslugom i obilnim porcijama ukusne hrane. Cijene nisu sasvim niske, ali su uobičajene za picerije u glavnom gradu i ipak niže od restoranskih.

Napomena: Kritičar Vikend novina restorane posjećuje inkognito i plaća račun.

ne i da se prilikom jela ne lijepe za zube. Keramičku ili staklenu vatrostalnu posudu premazati puterom, a na dno posude staviti papardele i preko njih isprženu ćuretinu. Napraviti mješavinu kisele pavlake i dva žumanca i preliti papardele i ćuretinu. Preko staviti mocarelu i rendani parmezan. Zapeći u zagrijanoj rerni na temperaturi od 200 stepeni, ne duže od pet minuta. Pred serviranje, posuti rendanim parmezanom. Uz ovo jelo može se poslužiti i salata od čeri paradajza, rukole sa parmezanom, sa maslinovim uljem i balsamiko sirćetom. Preporučljivo je popiti i čašu bijelog vina.


44 Automobili

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

PREDSTAVLJAMO BMW M6 GRAN COUPE

AUTOMOBILI

predstavljamo, savjeti...

Motor - inženjersko čudo

M verzija BMW-ovog Gran Coupe modela serije 6 je bila jedna od najlošije čuvanih tajni ove godine, sa slabo kamufliranim prototipima, teaserima i zvaničnim saopštenijima. Sada je konačno došao trenutak da bavarska kompanija predstavi M6 Gran Coupe za proizvodnu 2014, koji će se u prodaji naći početkom ljeta naredne godine. Kao i posljednje verzije M5 i M6 kupea i kabrioleta, sa kojima dijeli platformu, M6 Gran Coupe donosi prepoznatljiva rešenja, kada su performanse u pitanju. Na prednjoj strani je smješten 4,4-litarski V8 motor sa 560 KS i 680 Nm obrtnog momenta, koji se preko sedmostepenog prenosa sa duplim kvačilom šalju na točkove zadnje osovine. M6 Gran Coupe se može pohvaliti jedinstvenim diferencijalom sa ograničenim proklizavanjem, nazvanim Active M diferencijal, koji je programiran da optimizuje proklizavanje, stabilnost i sportski karakter automobila, a njegova sila neprestano varira od 0 do 100 odsto. Osim podataka koje pruža sistem kontrole stabilnosti, Active M diferencijal vo-

di računa o poziciji papučice gasa i rotacionoj brzini točkova, tako da se svaka situacija tokom vožnje se detaljno analizira. Motor je takođe pravo inžinjersko čudo, a u odnosu na stari V10 motor M divizije, snažniji je za oko 10 odsto. Ipak, glavna “zvijezda” je obrtni moment, koji je 30 odsto snažniji i dostiže se između 15005750 o/min. Pomenutom agregatu definitivno ne štete dva turbo kompresora, kao i sistem direktnog ubrizgivanja goriva. Treba još spomenuti i aluminijumsko ogibljenje, ojačanu šasiju, elektronski kontrolisane amortizere, kao i specijalno programirane sisteme stabilnosti, kočionog sistema i prenosa. BMW M6 Gran Coupe do “stotke” ubrzava za 4,2 sekunde, uz elektronski ograničenu maksimalnu brzinu od 250 km/h. Kokpit donosi prepoznatljiv izgled M modela, koji predstavlja kombinaciju sportskog stila i luksuza. Koža je standardna, kao i detalji od alkantare i ugljeničnih vlakana. Tu je i M sportski upravljač, M nstrument tabla i iDrive kontrolni sistem sa 10,2-inčnim ekranom. Posebno treba pohvaliti M sportska sje-

dišta, koja vozaču i suvozaču nude izuzetnu udobnost, što je posebno primjetno na dužim putovanjima. Kada je riječ o cijeni BMW M6 Gran Co-

upe modela, kao i ostalim opcijama vezanim uz njega, više informacija ćemo imati kako se datum njegovog lansiranja bude približavao.

AUDI RS7

Premijera početkom marta Skidanje registracione naljepnice

Audi RS7 bi navodno mogao da bude predstavljen već narednog mjeseca na salonu automobila u Detroitu, a mehanički će najvjerovatnije da bude identičan RS6 Avantu koji smo predstavili nedavno. Britanski mediji su objavili i sopstveni

prikaz mogućeg izgleda RS7. U svakom slučaju, auto bi trebalo da dobije 4,0-litarski tvin-turbo V8 agregat koji razvija 560 KS i 700 Nm obrtnog momenta koji radi u paru sa osmostepenim tiptronic mjenjačem. Što se tiče sportske

verzije modela Q3, njegova premijera se očekuje početkom marta u Ženevi. On bi trebalo da bude sličan konceptu RS Q3 koji je promovisan ove godine na salonu u Pekingu, a ima 2,5-litarski petocilindrični turbomotor sa 360 KS.

Najsigurniji način je otići u neki Glass sevis (servis za popravku i reparaciju auto stakala), kojih ima dosta i prepustiti taj posao stručnjacima, da se ne bi možda napravila neka šteta. Po pozivu nekih od servisa, rekli su da takvu uslugu nemaju u cjenovniku i da bi vjerovatno, samo nešto simbolično, trebalo častiti majstora. Drugi način je da sami pokušate da je odlijepite rukom, koliko može, a posle da ostatke naljepnice očistite medicinskim benzinom, koji možete kupiti u lokalnoj apoteci. Efikasno skida sve nečistoće. Treći način je da isprskate (natopite) naljepnicu nekim sredstvom za čišćenje stakla ili još bolje specijalnim sredstvom za skidanje naljepnica. Posle par minuta pokušajte rukom da je odlijepite, a ako je potrebno, upotrebite nož za čišćenje keramičke ploče na šporetu, koji je efikasan i za čišćenje stakla i sa njime oprezno sastružite ostatke naljepnice sa stakla, vodeći pri tom računa da ne izgrebete staklo! Ako nemate nož može se kupiti, nije skup, a koristiće i za druge potrebe.


Automobili 45

SUBOTA I NEDJELJA, 22. I 23. 12. 2012

TOP 12

U 2012. godini na tržištu pametnih telefona nastavljena je dominacija Googlea, odnosno Androida i Epla i njegovog Ajfona, dok su se nastavili problemi za nekada dominantne operativne sisteme Symbian i Blekberi koji već duže vremena gube udio na tržištu. Krajem ove godine pojavili su se i prvi telefoni koji rade na novoj verziji Majksoftovog mobilnog operativnog sistema Vindovs Fona 8 koji su dodatno zaoštrili konkurenciju tako da će korisnici koji si za božićne blagdane namjeravaju pokloniti novi model pametnog telefona imati slatke brige pri odabiru novog mobilnog ljubimca. Većina naprednih telefona koji su predstavljeni tokom godine može se pohvaliti s velikim ekranima – od 4 inča koliko iznosi dijagonala ekrana novog modela iPhonea pa do čak 5,5 inča Samsungova Galaksi Notea 2, rade na procesorima s dva ili četiri jezgra i imaju napredne kamere s kojima se, osim odličnih fotografija, mogu snimati i Full HD video snimci.

POGLEDAJTE LISTU 12 NAJBOLJIH PAMETNIH TELEFONA PREDSTAVLJENIH 2012. GODINE

1. Samsung Gaalksi S3 2. Ajfon 5 3. HTC One X+ 4. Nokia Lumia 920

5. Samsung Galaksi Note 2 6. Gugl Neksus 4 7. ASUS PadFone 2 8. Motorola RAZR HD/HD MAXXX

9. Sony Xperia T 10. HTC 8X 11. LG Optimus G 12. Huawei Ascend D Quad

IGRICA NEDJELJE: HAWKEN

ISTRAŽIVANJE

Fejsbuk bolje povezuje ljude od Tvitera

Evo jednog vrlo jednostavnog načina kako ćete ojačati svoje stvarne odnose: Povežite se s rodbinom, kolegama i prijateljima putem Fejsbuka. Snaga tzv “slabih veza” mnogo je jača nego što mislite. Struktura ove društvene mreže obično podstiče stvaranje snažnijih prijateljstava, pokazalo je istraživanje koje je sproveo Emilio Ferara s postdoktorskih studija na Univerzitetu Indiana. Istraživanje je ispitalo milione Facebook korisnika i njihove društvene odnose. Naučnici su mjerili veličine zajednica, intimnost unutar krugova prijatelja i njihove interakcije koristeći Label Propagation Algorithm - statističku formulu koja može prikupljati i obrađivati informacije koje dolaze

tips tricks

iz velikih mreža kao što je Fejsbuk. Rezultati ove studije potvrđuju da vrijeme provedeno na Facebooku nije uzalud bačeno. Facebook je društvena mreža malih i čvrsto povezanih zajednica. Veze na Tviteru sa druge strane, su slabije jer se informacije mogu proslijeđivati u tweetove bez interakcije. Osim toga, veća je vjerovatnoća da korisnici imaju više poznanika na Tviteru nego na Fesjbuku. Naime, često, postoji značajna razlika u listi onih koji vas prate na Tviteru i onih koje pratite vi. Zbog toga je komunikacija na Facebooku puno efikasnija i interaktivnija. Ove godine tržištem dominiraju “mobilne zvijeri” sa “naduvanim” procesorima i velikim ekranima.

Samo nekoliko sati nakon povratka na App Store. Gugl Maps je postao najpopularnija besplatna aplikacija. Gugl Maps je takođr vrlo brzo dobio više od deset hiljada recenzija, a u gotovo svima je

Hawken, osim funkcionalnog sređivanja, sadržava i vizuelno prilagođavnje. Vizualni dio odnosi se na bojanje i promjenu dijelova meča pa tako ste u mogućnosti promijeniti izgled noge i ruke ako želite izgledati totalno drugačije od drugih. Osim metaka i raketa, vaši metalni ljubimci mogu nositi i neke dodatne stvari. Tako se itemi, odnosno predmeti, dijele u tri grupe: napadački, odbram-

ocijenjen sa pet zvjezdica. Za sada još nema verzije optimiziovane za iPad, već samo jedna za sve uređaje temeljene na iOS-u. Gugl Maps je izbačen iz Eplovog App Storea nakon što je izdan iOS 6 u koji je uključena

beni i funkcionalni. A kada završite sa uljepšavanjem i opremanjem za izlazak na teren, vrijeme je da pokažete što znate i umijete sa svojim ljubimcem. Kretanje u Hawkenu je brže nego što bi očekivali od jedne igrice sa mechovima. Da bi se mogli nazvat uistinu iskusnima, igrači moraju savladati mogućnost brzog izbjegavanja, letjenja, kao i brzinski okret za 180 stepena.

sopstvena Eplova aplikacija za navigaciju i prikaz karata. No, ona se pokazala kao veliki promašaj za Apple, te je kompanija sama savjetovala korisnicima da koriste aplikacije za navigaciju drugih proizvođača.

telefoni, računari, igrice...

Metalni ljubimci

TEHNOLOGIJA

Najbolji pametni telefoni 2012. godine


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

46 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2091 sudoku 2012-07-04

Medium level

NAŠA

ZLATNA Lakša TEŠKA RUKOME-

Teža

TAŠICA

2 8

7

8

9 3

7

7

1 6 9

6

4

9

8

5

Play sudoku online at:

2

9

3

www.sudokukingdom.com

2

9

5

6 Daily Sudoku puzzle No. 2029

9

2012-05-03

2

Medium level

4

2

6

4

8

9 8

8

NASIPI U UČEN, BRODO- GRAD NA GRADI- MADAGA- OBRAZOVAN SKARU LIŠTU

JEDAN VOKAL

JEDNA NOTA

FRANCUSKI KOMPOZITOR

FILM KARLA FRELIHA IZ 1936.

I DRUGO (SKR.) JEDAN VOKAL UZVIK NEGODOVANJA OZNAKA TAJLANDA

VRSTA RAKIJE GRČKO SLOVO MEKSIČKA GLUMICA, ŽIZEL

POSTAVITI U NIZU

INICIJALI PJEVAČA MARTINA

UBISTVO IZ ZASJEDE

AM.GLUM. DAJMOND FILIPS MARLJIVOST PRIJE ‘U’ VOJNICI KOJI PLJAČKAJU MRTVE

GRAD U FRANCUSKOJ

GENERALNI SEKRETAR FIFA, VALK

5 7

2

9

ŽIVOTINJA (LAT.) NEKADAŠ. POREZ NA KUĆNO NJEMA- OGNJIŠTE STRANA ČKA OZNAKA SLOVENAZA ČKI VAJAR SJEVER LOJZE

RIJEKA U KOREJI I KINI SIMBOL FLUORA

U PODZEMNOM SVIJETU (LAT.) VULKAN. KAUČUK

SLOVO U OBLIKU ČEŠLJA

Lakša

1

PODRUGLJIV ČOVJEK

KAKVA JE NJIVA NAKON ORANJA

KILOTONA

4

AMERIČKA GLUMICA ARKET

ETILALKOHOL (MN.)

3

1

KOJI U SEBI IMAJU AZOT

HRVATSKA GLUMICA

6

2

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

SMRTONOSNA TROPSKA BOLEST POSUDA S VODOM U KOJOJ SE DRŽI BRUS

,

BIVŠI TURSKI PRESEDNIK, ISMET

2

4

3

5

6

7

9 Page 1/2 5

5

8

7

ĆIRILO OD MILJA

AUTOR: BANE

Play sudoku online at:

5 www.sudokukingdom.com

4

7

9

RJEŠENJE LAKE: KAPITALISTA, ANIMAL, RASK, TOTALITET, R, ANONIMAN, NO, RANIJE, ASAB, IRITANS, URA, NA, E, TESTAT, AND, GALIOTI, B, UPOREDNIK, UKRAS, NAIVA, LUKS, AMOK, TIVA, O NIL, VIĆ.

6

5

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 1819 2011-10-06 8

4

5

9

3

6

1

7

2

3

7

2

1

4

8

9

6

5

6

1

9

5

7

2

4

3

8

1

9

4

6

8

3

5

2

7

5

2

8

7

1

4

3

9

6

Sudoku puzzle No. 2029 2012-05-03

7

6

3

2

5

9

8

4

1

1

4

9

7

3

5

2

8

6

4

8

1

3

6

7

2

5

9

6

7

3

2

4

8

9

5

1

9

3

6

8

2

5

7

1

4

8

2

5

6

9

1

4

3

7

2

5

7

4

9

1

6

8

3

5

8

2

4

1

7

3

6

9

9

1

4

3

8

6

5

7

2

3

6

7

9

5

2

8

1

4

2

5

8

1

6

9

7

4

3

7

3

6

5

2

4

1

9

8

4

9

1

8

7

3

6

2

5

vicevi

Došli Mujo i Fata na Jadran i nakon nekoliko dana Mujo priupita Fatu: - Fato, bona, zašto mi uvijek idemo na obične plaže, ajmo jednom na nudističku, čujem da je tamo ljepše. Fata ga poprijeko pogleda: - Bjež’, bolan, sramota me ić’ na tak’u plažu! Mujo se zbuni: - Što sramota? Fata uzdahne: - Da ne vide svi da sam se udala zbog para... *** Vozi se kockar “mercedesom” i zaustavi ga policija. Pita njega policajac:

Puzzle solution:

- Odakle ti ovo? Kockar odgovori: - Kladim se, pa pobijedim. Tek ovaj kockar pita policajca: - Hoćeš se ti kladiti? Policajac kaže: - ‘Ajde. - Ja se kladim s tobom u dvjesta eura da imam dva ku*ca. Policajac će: - Okej. Uhvati policajac kockara za ku*ac i reče: - Pobijedio sam, nemaš dva ku*ca.” A kockar će njemu: - E, brate, vidiš li onog tamo što stoji, ja sam se sa njim kladio u hiljadu eura da ćeš me ti uhvatiti za ku*ac!”

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

GRAD NA OSTRVU SANTORIN


Zabava/Slobodno vrijeme 47

SUBOTA i NEDJELJA, 22. i 23. 12. 2012

Teža LAKA

NAŠA ZLATNA RUKOMETAŠICA

ŽITNI (LAT.)

VRSTA ZMIJE (MN.)

FRANGRČKA ONAJ KOJI CUSKI OZNAKA PRIMA MUZA DNEVNI KOMEDIJE ALIMEN- ZA LITAR LIST TACIJU

ŽENSKO IME

ČASOVNIK

oVAn

VLASNIK KAPITALA AMERIČKI DIPLOMATA, DIN SIMBOL TANTALA

ŽIVOTINJA (LAT.)

RADIJUS NAČIN PRIPOVJEDANJA (LAT.)

CJELOKUPNOST (LAT.) SIMBOL NOBELIJUMA SUMRAK (MN.)

BEZIMEN, NEPOZNAT (GRČ.) LUKA U ETIOPIJI HEMIJSKI ELEMENT

U PROŠLO VRIJEME, PRIJE

BOJNI POKLIČ OPASNA POLNA BOLEST

SREDSTVO ZA NADRAŽIVANJE (LAT.) ENERGIJA BIVŠI FUDBALER C. ZVEZDE, VLADIMIR

IZNAD, POVRH

Očekujete pozitivne reakcije i odgovore u susretu sa saradnicima za koje Vas vezuju zajednički poslovno-finansijski interesi. Stalo Vam je da ostvarite perspektivan dogovor u poslovnom dijalogu i da sačuvate kontakte na različitim stranama.

Bik Djelujete snalazljivo i vrlo sugestivno na svoju okolinu, ipak to ne predstavlja dovoljan uslov ili garanciju za poslovni uspjeh. Potrebno je da se dogovorite o zajedničkom rješenju i da bolje zaštitite svoje poslovne interese.

POTVRDA GLOBAL OBSERV. SYSTEM

BLizAnCi

VESLAČI NA GALIJI FRANCUS. MATEMATIČ. BLEZ

OZNAKA ZA ANDORU

SIMBOL BORA

horoskop

TRAFOAKROSTANICA BATSKA (SKR.) VJEŠTINA

Skloni ste čestim promjenama emotivnog raspoloženja, kada se nalazite u osjetljivoj fazi prepustite svom partneru da kreira zajedničke planove.

PARALELA (GEOGR.) KOJI PRIPADAJU KUMI

rAk

SAMOUKO SLIKARSTVO

NAKIT

Nalazite se u fazi novog emotivnog uzleta, neko Vas je zaintrigirao svojom pojavom i djeluje provokativno za Vas ukus. Ipak, prije ili kasnije morate da provjerite svoje ljubavne impresije i da se suočite sa istinom.

JEDINICA JAČINE OSVIJETLJENJA MALAJSKO LJUBAVNO LUDILO

LAV

RIJEKA U KENIJI

Pokusavate da ostvarite zajedničke planove, ali teško Vam je da uskladite svoje emotivne želje i interesovanja u odnosu sa voljenom osobom. Potrebno je da pokažete dobru volju i dodatno razumijevanje.

AMERIČKI GLUMAC, RAJAN AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: RATOBORNOST, ORIJENTALKA, LEJA, TARTAR, ITAKA, KOALA, NINATI, DRES, GNA, ANONI, K, SO, STATI, BO, T, LAUTA, ARN, ODOBRAVALAC, NADOKNADITI, SVO, INV, II, DNK, ĆAO.

NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak” ali ipak morate da se dobro pozabavite mental-

nom gimnastikom – razmišljanjem! Evo kako glasi zadatak: Dužina boce zajedno sa čepom, čija polovina viri iz nje, je 33 cm. Boca je 30 cm duža od dela čepa koji viri. Koja je dužina boce, a koja čepa? NAGRADA: Knjiga Pet stubova bogatstva (dva primjerka) autor: Tod Bernhart, poklon Edukativnog centra Finesa – Beograd. Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju. Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa. edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu. Rješenje zadatka iz prošlog broja: 1 kg nektara sadrži 700 g vode i 300 g čvrste supstance, a 1 kg meda sadrži 170 g vode i 830 g čvrste supstance. Sastavivši proporciju imamo: 300 : 830 = 1 : x, iz ovoga slijedi da je x = 2,77 Prema tome, za dobijanje 1 kg meda pčele moraju da sakupe 2,77 kg nektara. DOBITNICI IZ PROŠLOG BROJA: Stevan Čakić i Alen Drpljanin iz Podgorice

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

DA Li sTE znALi

Djelujete odlucno i uporno branite svoje stavove, ali postoje novi događaji koji dodatno otežavaju Vas poslovni ili drustveni položaj. Potrebno je da ispunite osnovne kriterijume koje postavljaju Vaši saradnici.

Iznenadna spontana prisjećanja Praktično svako od nas ima iskustva iznenadnog spontanog prisećanja ljudi i događaja iz ranijih perioda svog života. Ovo se često događa kada kao odrasli ljudi posjetimo svoju osnovnu školu. Samo jedna vrsta mirisa, dodir, pogled ili zvuk mogu prouzrokovati bujicu sjećanja za koja smo smatrali da su zaboravljena. Sposobnost bilo kojeg čula da reprodukuje savršene memorijske slike, činjenica da miris pečenog hljeba ili melodija pjesme mogu da preplave vaš um situacijama iz prošlosti, ukazuje da, ukoliko postoje tačnije okidačke situacije, utoliko se možemo sjetiti većeg broja događaja. Iz takvih iskustava znamo da se mozak, na ovaj način, prisjeća informacija iz prošlosti. Savjet: Kada treba da zapamtite bilo koji podatak, koristite što više čula i trudite se da upijete što više detalja. Na taj način ćete moći da se lakše sjetite zapamćenog podatka.

DjEViCA

- Da morske zvijezde nemaju mozak? - Da se zapremina vode poveća za oko devet odsto nakon smrzavanja? - Da je ukupna masa svih mrava na svijetu veća od ukupne mase ljudske populacije? - Da svaka kap morske vode sadrži približno milijardu

VAGA U ljubavnom životu osjećate laganu stagnaciju, stoga tražite izlaz ili rješenje na nekim drugim stranama. Ponekad djelujete suvise zahtjevno i neumoljivo. Partner nema dovoljno volje da odgovori na sve Vase zahtjeve.

ŠkorpijA Osjećate laganu stagnaciju u stvaralačkom izrazavanju i potrebu da se psihicki rasteretite od nagomilanih obaveza. Vazno je da angazujete pouzdane saradnike, kako biste ostvarili zajedničke interese u predviđenom roku.

sTrijELAC Stalo Vam je da ostvarite svoje poslovne ciljeve na različitim stranama, međutim postoje dodatne komplikacije ili saradnici koji usporavaju Vaše planove.

jArAC Osjećate lagani umor ili nedostatak volje da se suočite sa nekim poslovno-finansijskim problemima. Stalo Vam je da sve bude u idealnom skladu, ali imate utisak da Vam nedostaju osnovne informacije .

VoDoLijA Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi, tako da delujete vrlo samouvjereno i zahtjevno u susretu sa saradnicima. Na vrlo efikasan nacin umijete da sprovedete pravila uspješnog poslovanja.

riBE Nezadovoljni ste kada novi događaji ne idu u željenom pravcu ili kada neko ne ispunjava Vaša očekivanja. Sve može da se uljepša i promjeni, u svom prepoznatljivom maniru oslonite se na svoja romanticna osjećanja i na onaj unutrašnji impuls.

atoma zlata? - Da je donja vilica najtvrđa kost u čovjekovom tijelu? - Da se topla voda smrzava brže od hladne vode? - Da je u ljudskom tijelu butna kost najduža? - Da za vrijeme totalnog pomračenja Sunca temperatura na Zemlji opada za oko šest stepeni Celzijusovih?


TV PROGRAM

SUBOTA I NEDJELJA, 22 I 23.12. 2012.

SUBOTA

FILM

06:00 Serija: Ranjeno srce/r 08:15 Film: Savršena oluja/r 10:20 Serija: Prijatelji/r 11:00 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 13:15 Emisija: Domaćine oženi se/r 14:00 Emisija: Radna akcija/r 15:00 Talk show: Žene 16:10 Film: O za Osvetu/r 18:10 Emisija:Galileo 19:00 Vijesti Prve – informativni program 19:20 Serija: Porodične tajne – dramski program 20:10 Serija: Sulejman Veličanstveni 21:00 Music show: Prvi Glas 00:00 Film: Posrnuli 02:05 Film: Prvi grijeh 04:00 Serija:Tri Hil/r

PRVA Prvi glas 21.00 Muzički talenti takmiče se za prestižnu titulu “Prvi glas Srbije”. Samo jedan je može osvojiti! Ko postaje nova muzička zvijezda? U večerašnjoj epizodi: Ko preživi, pjevaće!“. Ni takmičari Prvog glasa Srbije nisu odoljeli sveprisutnoj priči o smaku svijeta pa će šeste finalne večeri pjevati pjesme na tu temu, a čućemo i šta misle i koliko ih pogađaju predviđanja o sudnjem danu. Slušaćemo osam finalista: Zorana Stanića, Ivana Petrovića, Borisa Petrovića, Sanju Dimitrijević, Sašku Janković, Saru Jovanović, Mirnu Radulović i Nevenu Božović. Za jednog od njih ovo će biti kraj takmičenja u muzičkom šouu. Šta će pjevati, kakav će biti njihov nastup, ko će se na osnovu vaših glasova naći u duelu i od koga ćemo se oprostiti, saznaćemo. Svaki takmičar će se potruditi da se predstavi u što boljem svjetlu, otpjeva pjesme najbolje što umije kako bi ubijedio žiri da posjeduje kvalitete kojima se izdvaja od drugih i koji ga čine zvijezdom.

07.00 08.00 08.05 09.45 10.00 10.25 12.00 13.05 14.00 14.05 14.50 15.25 15.30 16.10 16.40 17.30 18.20 19.20 19.25 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 01.00

Planinske gorile Vijesti Dobro jutro Crna Goro Uvijek subotom - Mihailo Radoičić Vijesti Film: Grmalj Vijesti Dok.serijal o Titu Vijesti Mozaiku Spotovi Marketing Dnevnik 1 Zapis: Pjesma ptica Više od igre Serija: Bordžije/r Pazarni dan/r Marketing Večeras.... Dnevnik 2 Sport Serija: Budva na pjenu od mora Dok. serijal o Titu Dnevnik 3 Profil Film Film

RTCG 1 Budva na pjenu od mora 20.00

08.00 Serija: Pod obručem/r 13.00 Montenegro look miss Blic Crna Gora 13.45 Film: Drvo želja 15.15 Dok. program/r 16.45 Tamo gdje dobrota raste/r 16.35 Srce okeana 17.00 Film: Božićni pas 18.40 Top mobil 19.00 Crtani film 20.00 Vikend serija: Igra 20.30 Vikend film 22.00 Serija: Druga porodica 23.00 Dnevnik sa putovanja 23.30 Sportska subota

RTCG 2 Top mobil 18.40

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro ! 10:00 Vikend vizija sa Leom Kiš 11:45 City 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić 13:00 Gold muzički magazin 14:00 Šopingholičarke 15:15 City 15:30 Domaći film: Iskušavanje đavola 17:00 Serija: Mala nevjesta 18:00 Info Monteinformatibni program 18:30 Magazin in – sa Sanjom Marinković 20:00 Kursadžije 21:00 Zvezde granda 23:00 Film: U snovima 00:45 City 01:00 Film: Neumoljiv 03:00 Film: Nestali iz dovila 05:00 Film: U snovima

PINK M Život u trendu 12.00

09:55 Dogodilo se… 10:45 Zabava 11:00 Na domaćem terenu 12:45 Fudbal.me 14:00 Smijeh kao lijek 17:00 Žestoko 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas Holdem Poker 00:40 Smiješna top lista

777 Nindža ratnici 20.30

07:00 07:25 08:10 08:55 09:15 10:05 10:45 12:00 12:07 12:55 13:40 14:00 14:07 15:05 15:40 16:30 16:45 17:40 18:30 19:10 19:50 22:00 22:30 22:55 23:30

Miki Maus Majstor Meni 101 dalmatinac Aladin Ruža vjetrova/r Serija:Larin izbor/r Kuhar i pol Vijesti u 12 Montevideo, Bog te video/r Bez granica/r Moja polisa Vijesti u 2 Ja imam talenat/r Showbizz/r Serija:Krv nije voda Vijesti u pola 5 Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Film: Čast Prizijevih Sport vikend Vijesti u pola 11 Istražitelji iz Majamija Film: Titus 01:20 Filma: Čistač/r

VIJESTI Film: Čast Prizijevih 19.50

09:25 Zdravo jutro 09:35 Serija: Tajne avanture Žil Verna 10:30 Kućica u cvijecu 12:05 Lijek iz prirode 13:00 Plodovi zemlje 14:55 Farma 15:30 Serija: Tajne avanture Žil Verna 17:25 Na točkovima 18:15 Dnevnik 18:45 Nokaut 20:15 Rock karavan 22:00 Na točkovima

MBC Tajne avanture 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 06:00 Vesti 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Vek odvažnih - Sto godina srpskog vojnog vazduhoplovstva 14:15 TV lica...kao sav normalan svet 15:05 Vesti 15:15 Moj rođak sa sela tv serija 16:12 Vesti 16:15 Kazino rojal američki film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Moj rođak sa sela tv serija 21:05 Kazino rojal američki film 23:30 Vesti 23:35 Obmana američki film RTS 2 08:00 Sofijin svet animirana serija 08:25 Bernard animirana serija 08:30 Pustolovine Marka i Maje animirana serija 08:50 Slovosvet animirana serija 09:00 Zujalica 13:05 Moja lepa Srbija 13:35 Građanin 14:00 Leti, leti, pesmo moja mila 14:30 Kao mehur od sapunice: Jezgro nove pobune 15:15 Beograd - večiti grad 16:00 Sto violina 17:00 Vrele gume 18:00 Priroda

i sport 18:30 Bond za 21.vek 19:05 Golgota i vaskrs Srbije 20:10 Moj lični pečat: Jovan Maljoković 20:25 Otkrivanje Ardi 21:15 Potrošački savetnik 21:35 Svet sporta 22:00 Antisemitizam: Moderni antisemitizam HRT 1 08:10 Rio Kan 10:00 Vijesti 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 13:55 Prizma multinacionalni magazin 14:45 15:15 Reporteri 16:14 Eko zona 16:40 TV kalendar ® 17:00 Vijesti 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:18 Portreti: Lela Margitić dokumentarni film 18:05 Lijepom našom: Varaždin, epizoda 2. 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:58 SPORT 20:05 Vrijeme 20:07 Večeras + najava 20:08 Loto 7/39 20:15 Ples sa zvijezdama 7, epizoda 8. serija 22:32 Dnevnik 3 22:52 Vijesti iz kulture 23:00 SPORT 23:03 Vrijeme sutra 23:13 U magli zločina 2 HRT 2 08:08 Mala princeza, epizoda 08:19 Ružica Šarenić 08:32 Pričam ti o Božiću 10:07 Čarobna ploča - Čuvari prirode: Zrak obrazovanje 10:21 Novi klinci s Beverly Hillsa 3, epizoda 16. serija 11:04 Trojan horse 11:53

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 11:30 Top shop 12:00 BET + sportski program 12:30 Živa istina sa Darkom Šukovićem 14:00 Bez uputa 15:00 1 na 1/r 16:00 I Love My Car sa Sanjom Šestović 16:30 Urbanizam 17:00 Pop (kv)art 18:00 Forum 18:30 Akcija 19:00 Serija: S vjetrom u leđa 20:00 Svijet na dlanu 21:00 Dokumentarna serija 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Chic Peak 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 00:30 Urbanizam 01:00 Forum

ATLAS Pop (kv)art 17.00

07:35 Svježi u dan 10:00 Pet show 12:30 Lili Pez 14:10 M kanal/r 16:00 Prolog 17:00 Tekstura /r 18:25 Životinjske lakrdije /r 19:00 Raport iz Bara 19:30 Crtani film 19:55 Autoshop/r 21:00 Info 21:35 Putopisi 22:00 Film: Dvostruka tajna 1dio 00:00 Ponoćni info

MONTENA Film: Dvostruka tajna 22.00

DANAS U GRADU Čuvari zdravlja emisija pod pokroviteljstvom 14:10 Božićni gost 15:38 Sjeverni medvjed - okom špijunske kamere 16:28 Zagrebfest 2012. snimka 17:46 Pozitivno ® 18:18 Briljanteen 18:58 Navrh jezika obrazovanje 18:59 Garaža: Luka Belani 19:31 Slatki svijet Charlyjevih anđela, epizoda 5. dokumentarna serija 20:00 Veći, jači, brži: nuspojave američkog sna 21:35 Kratki stiki HBO 09:20 Scooby Doo: Legenda o Fantosauru 10:35 Justin Bieber: Never say never 3d 12:15 Pirati s Kariba: Nepoznate plime 14:30 Obitelj Borgia 2. 18:50 Scooby Doo: Legenda o fantosauru 20:05 Profesionalac 21:40 Posrednici 23:05 Ekspresna pljačka 00:30 Marinac iznad zakona 2 ARENA SPORT 1 09:00 Fudbal: Cagliari - Juventus 11:00 FudbaL:: Brestois - PSG 13:00 Fudbal 13:30 Motosport Mundial: Magazin 14:00 Košarka: aba liga: Highlights 14:30 Fudbal Preview 15:00 Italijanska liga: Sampdoria - Lazio 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Krka - Partizan 19:00 uživo Košarka ABA LIGA: Crvena Zvezda - Zadar 21:00 Fudbal:

Match Against Poverty 23:00 Fudbal : Inter – Genoa SPORT KLUB 13:00 NBA Weekly 13:45 Premier League: Wigan - Arsenal DIREKTNO 16:00 Premier League: Newcastle - QPR 18:00 Na današnji dan 18:30 Premier League: Liverpool - Fulham 20:30 NBA Live 20:45 Holandska liga: NAC 22:45 NBA Action 23:15 Premier League: Manchetser City - Reading 01:00 Španska liga: Malaga - Real Madrid FOX LIFE 09:30 Šapat duhova 12:00 Seks i grad 14:00 Sudije za Stil 15:00 Melisa i Džoi 17:00 Kugar Taun 18:00 Uvod u anatomiju 19:00 Uvod u anatomiju 20:00 Uvod u anatomiju 21:00 Kako je biti Erika - 22:00 Jednom davno 23:00 Sudije za Stil 23:30 Sudije za Stil 00:05 Rokerka Rita 00:30 Rokerka Rita FOX CRIME 11:45 Četiri žene i sahrana 13:40 Novi stari slučajevi 16:30 Rimski forenzičari 18:45 Smrt u raju 19:50 Luter 20:55 Priče iz podzemlja 22:00 Kraljevi bekstva 22:55 Trinaesti apostol 00:00 Rimski forenzičari 01:05 Smrt u raju

BIOSKOP CINEPLEXX Pijev život 3d 15:30, 17:40, 20:10, 22:00 ; Kćerka najboljeg prijatelja :20:00, 22:40; Zvončica 3D:11:40, 13:10, 15:00, 16:40, 18:20; Hobit 3D 14:30, 15:50,19:00, 20:00,21:00, 22:10; Hobit 2D 17:50; Pet legendi 11:50, 13:40,18:30; Savršen plan 20:30; Djeda Mraz je pao na zemlju 11:20, 13:20, 15:20; Sumrak saga: Praskozorje 2 15:10; Skyfall 17:20, 22:30; Razbijač Ralf : 11:30, 13:30; Asteriks i Obeliks u Britaniji 3D: 12:20; Hrabra Merida 3D 13:00; Marko Makako 11:00 POZORIŠTE KIC Budo Tomović Filmovi studenata FDU Cetinje 20.00 GALERIJE Muzeji i galerije Podgorice Radovi Nikice Raičevića 19.00


NEDJELJA

TV PROGRAM

SUBOTA I NEDJELJA, 22 I 23.12. 2012.

FILM

06:00 Serija:Ranjeno srce/r 08:15 Film: Nedokazana krivica/r 10:15 Serija:Prijatelji/r 11:00 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 13:00 Jezik snova/r 14:45 Talk show: Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:10 Music show: Prvi glas/r 19:00 Vijesti Prve – informativni program 19:20 Serija: Folk/r 20:15 Serija: Folk 21:00 Film: Apokalipto 23:20 Film: Džeri Megvajer 01:45 Domaćine, oženi se/r 02:35 Serija:Tri Hil/r 04:00 Serija: V.I.P./r

PRVA Film: Apokalipto 21.00 Majansko carstvo je na vrhuncu bogatstva i moći, ali vođe su ubijeđene da samo izgradnjom dodatnih hramova i prinošenjem više ljudskih žrtava, usjevi, a time i ljudi, mogu da prestanu da pate. Jaguarova Šapa je miroljubivi lovac iz udaljenog šumskog plemena čiji će se život zauvijek promijeniti. Kada napadnu selo Jaguarove Šape i kada njega spreme za žrtvu majanskim božanstvima, hrabri mladi lovac primoran je da krene u nepoznati svijet straha i ugnjetavanja. Odlučan da pobjegne i spasi porodicu od strašnog kraja, Jaguarova Šapa je spreman da rizikuje sve u konačnom, očajničkom pokušaju da spasi svoj način života, koji izumire. Uloge: Dalija Hernendez, Majra Serbulo, Herardo Tarasena, Karlos Emilio Baez Scenario: Farhad Safinija, Mel Gibson Režija: Mel Gibson

07.00 08.00 08.05 10.00 10.05 11.00 12.05 13.00 13.30 14.00 14.05 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 19.00 19.25 19.30 19.55 20.00 21.00 21.55 22.00 22.30 23.00

Predator Vijesti Kad prošetam Crnom Gorom Vijesti Agrosaznanje Profil, r ABS Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan Dnevnik 1 Obrazovna emisija/r Dok. program NVO sektor Stižu bebe Serija: Budva na pjenu od mora/r Crtani film: Štrumfovi Večeras.... Dnevnik 2 Sport Okvir Serija: Bordžije Marketing Dnevnik 3 Crnogorska književnost Film

RTCG 1 Stižu bebe 17.30

10.05 Top mobil/r 10.25 Sportski program/r 12.30 Serija: Izlog strasti/r 14.35 Film: Božićni pas 16.05 ABS 16.35 Srce okeana 17.00 Film: Dva božićna psa 18.30 Putovanje Evropom 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vikend serija: Igra 20.30 Vikend film 22.00 Druga porodica 23.00 Reportaža 23.30 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Film: Božićni pas 14.35

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Film: Mi ši: Vodeni div 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Domaći film: Šesta brzina 14:45 City 15:00 Ja to takosa Ivanom Baltić 16:00 Nedjeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče, Srbijo 20:00 Ami G show 21:00 Film: Paranoja 23.00 Vip room 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Zato jer ja tako kažem 03:00 Film: Živeo život 05:00 Film: Paranoja/r

PINK M Dobro veče, Srbijo 18.30

07:00 08:15 08:55 09:55 10:20 11:10 11:55 12:00 12:05 12:07 14:15 14:30 15:40 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 20:05 21:00 22:00 22:30 22:45 23:35 00:30

Miki Maus Majstor Meni 101 dalmatinac Aladin Serija: Ruža vjetrova/r Serija: Larin izbor/r Kuhar i pol Vijesti u 12 Meteo u 12 Film: Boja novca Da znate kako se proizvodi/r Prave riječi/r Krv nije voda Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Serija: Ruža vjetrova Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Montevideo, Bog te video Ja imam talenat Sport vikend Vijesti u pola 11 Serija: Torčvud Serija: Dekster/r Serija: Istražitelji iz Majamija/r

VIJESTI Krv nije voda 15.40

09:00 Fudbal.me 11:00 Dupla šansa top tiket 11:45 Zabava 11:55 Dogodilo se... 13:15 Gušteranje 15:00 Toto vijesti 15:45 Žestoko 17:00 Ekstremno 18:15 Jakanje 19:00 Texas holdem poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Na domaćem terenu

10:45 11:00 12:30 13:10 14:45 17:00 18:15 18:45 20:00

Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Farma Plodovi zemlje Hrana i vino Dnevnik Interfejs Tajne avanture Žil Verna 21:30 Istorija jezika 22:45 Tajne avanture Žil Verna

777 Ekstremno 17.00

MBC Hrana i vino 17:00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Povodom sto godina srpskog vojnog vazduhoplovstva 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastronomad serija 15:05 Vesti 15:15 Sat 16:00 Vesti 16:03 Jagodići tv serija 16:50 Zadnja kuća, Srbija 17:00 Vesti 17:25 Šljivik 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Jagodići tv serija 21:00 Ja imam talenat 22:00 Vesti 22:05 U stvari ljubav američki film 00:25 Dnevnik 00:40 EXIT: Femi Kuti RTS 2 07:45 Datum 07:50 Verski kalendar 08:00 Dozvolite... 09:00 Popaj animirana serija 09:25 Bernard animirana serija 09:30 Poštar Pat animirana serija 09:45 Crna ovca, EBU drama 15:10 Beograd - večiti grad 15:50 Tvoje pesme, moji snovi: Rada Đuričin 17:00 Sahrana dokumentarni film 18:15 Rađanje jedne opere 18:55 Košarka-ABA liga: Radnički-Cedevita, prenos 20:55 Moj lični pečat: Kosta

Bunuševac 21:00 Golubovića apoteka tv film 22:05 Jelen top 10 22:50 Vita studentis 23:20 Vikend Evronet 23:50 KOŠARKA: ABA LIGA: Radnicki - Cedevita ® HRT 1 07:32 Pobuna na brodu caine 09:50 Vijesti 09:58 Vrijeme danas 10:55 Istrage gospođice Fisher, epizoda 12. serija 12:00 Dnevnik 12:15 SPORT 12:17 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje emisije o gospodarstvu 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 17:15 Vrtlarica 17:50 Volim Hrvatsku, epizoda 13. show program 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:04 Snow Queen Trophy vinjete oglašavanje 20:06 Vrijeme 20:10 Loto 6/45 20:15 Sve u 7! kviz 21:10 Stipe u gostima 5, epizoda 13. humoristična serija 21:45 Nedjeljom ujutro, subotom navečer, epizoda 13. (12) humoristična serija 22:20 Damin gambit talk show 23:05 Dnevnik 3 23:25 Vijesti iz kulture 23:33 SPORT 23:36 Vrijeme sutra 23:45 Nedjeljom u dva ® 00:50 Istrage gospođice Fisher, epizoda 12. serija ® 01:45 mary higgins clark: živo sjećanje američki film HRT 2 07:52 Pričam ti o Božiću 07:56 Luciano Batinić - recital 09:25 Alta Badia: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom prijenos 1.

Sport

Informativa

06:30 07:00 11:00 12:00 12:30 13:00 13:30 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 17:30 18:00 18:30 19:00 20:00 21:00 22:00 22:30 23:30 01:00

VOA Crtani filmovi Top shop Akcija Showroom Chic Peak Tragovi divljine 1 na 1 Tragovi divljine I love My Car Divlja ljepota Večera kod Džaje (r) Verbalisti Forum Chic Peak Serija: S vjetrom u leđa Svijet na dlanu Dok. serija Forum 100% sa Ksenijom Popović Serija: S vjetrom u leđa Forum

ATLAS 100% 22:30

07:35 Svježi u dan 09:15 Mumijevi 10:00 Pet show /r 12:30 Lili Pez/r 13:45 Film: Žandarm i vanzemaljci 15:05 Raport iz Bara /r 15:30 Planet Croatia /r. 16:00 Tean eye 19:00 Zelena patrola /r 20:30 Planet Croatia 21:00 M kanal 22:00 Film: Dvostruka tajna 2 dio

MONTENA M kanal 21.00

DANAS U GRADU vožnje 10:15 Šala nije na liniji 310 dokumentarni film 10:50 Biblija (ne kod. na sat.) religijske emisije 11:00 Vukovar: Misa prijenos (ne kod. na sat.) 12:00 Jelovnici izgubljenog vremena 12:25 Alta Badia: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom prijenos 2. vožnje 13:25 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 13:55 Pričam ti o Božiću 14:15 Ples sa zvijezdama 7.16:00 Olimp sportska emisija 18:40 Istanbul: Plivanje, SP u kratkim bazenima prijenos 20:00 Večeras prezentacija programa 20:05 Revolucija 22:10 Svi ostali HBO 08:00 Kokova (12) film 10:05 LJubav i druge nemoguće potrage film 11:45 Larry crowne film 13:20 Obitelj Borgia 2 (1 DAY OF ASHES 14:10 Obitelj Borgia 2, epizoda 7. (15) The siege at forli 15:00 Obitelj Borgia 2, epizoda 8. (15) TRUTH AND LIES 15:50 Obitelj Borgia 2, epizoda 9. (15) world of wonders 16:40 Obitelj Borgia 2, epizoda 10. (15) THE CONFESSION 17:40 kauboji i izvanzemaljci film 19:35 Hollywood: Na snimanju 9, epizoda 52. Hollywood: Na snimanju IX 20:05 Mačak u čizmama film 21:35 Sanctum 3D film 23:25 Dvostruka osveta (18) film 01:05 Moj susjed je vampiR

ARENA SPORT 1 07:00 FUDBAL: FRANCUSKA LIGA: Lyon - Nice 09:00 KOŠARKA: ABA LIGA: Krka - Partizan 10:40 FUDBAL: ITALIJANSKA LIGA: Palermo - Fiorentina 12:30 uživo Košarka ENDESA LIGA: Joventut - Estudiantes 14:30 AUTO-MOTO: Motosport Mundial: Magazin 15:00 FUDBAL - ITALIJANSKA LIGA: Roma - Milan 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Siroki - MZT Skopje 19:00 uživo Košarka ABA LIGA: Radnicki - Cedevita 21:00 ESPN: DOCUMENTARY: KOBE DOIN WORK 22:25 uživo NFL NY Giants - Baltimore 01:50 BOKS: KOTV Magazin 02:20 uživo NFL San Francisco - Seattle 05:30 FUDBAL - NEMAČKI KUP: Highlights SPORT KLUB 10:30 Španska liga: Valladolid - Barcelona 12:15 Španska liga: Malaga - Real Madrid 14:10 Sportski Vremeplov 14:30 Premier League: Swansea - Manchester United DIREKTNO 16:30 NBA Live 17:00 Premier League: Chelsea - Aston Villa DIREKTNO 19:00 Sportski Vremeplov 19:15 NBA Classic Game:Orlando - Houston - 25/12 1995 21:00 NBA: Brooklyn - Philadelphia DIREKTNO 23:30 EBEL: SAPA - TelemachOlimpija 01:15 Holandskaliga: Utrecht - Ajax

BIOSKOP CINEPLEXX Pijev život 3d 15:30, 17:40, 20:10, 22:00 ; Kćerka najboljeg prijatelja :20:00, 22:40; Zvončica 3D:11:40, 13:10, 15:00, 16:40, 18:20; Hobbit 3D 14:30, 15:50,19:00, 20:00,21:00, 22:10; Hobbit 2D 17:50; Pet legendi 11:50, 13:40,18:30; Savršen plan 20:30; Djeda mraz je pao na zemlju 11:20, 13:20, 15:20; Sumrak saga:Praskozorje 2 15:10; Skyfall 17:20, 22:30; Razbijač Ralf : 11:30, 13:30; Asteriks i Obeliks u Britaniji 3D: 12:20; Hrabra Merida 3D 13:00; Marko Makako11:00 GALERIJE Muzeji i galerije Podgorice Radovi Nikice Raičevića 19.00


50

SUBOTAI NEDJELJA, 22 I 23. 12.2012.

MALI OGLASI

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, NAMJEŠTAJ dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za KUĆE/STANOVI Namještaj Tošić: izrada i restauracija reklamacije. namještaja, izrada bračnih ležajeva i 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana garnitura na razvlačenje, tapaciranje P 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog vrata, smisla oglasa! Tel.069/273-85216076 Podgorica. Prodajem jednosoban stan na Zabjelu 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 50 m2-52.000 e, trosoban 80 m2Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od 80.000 e. Tel.069/444-882, 068/064-nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 5. Izdavač univera i medijapana. Povoljno! 446 Izrada za 5-7 dana. Tel.067/289-974, 6. Prilikom 16032 slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih 069/020-997 znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj. 16120 Prodajem stan u Beogradu na Vračaru, 55m2, ekstra kvalitet, novogradnja, prvi sprat, namješten, južna strana, cijena povoljna. Tel.069/325340, 067/609-141 16077

LIČNO

Za dodatne nam Razveden, slobodan, 41 godina, Prodajem placinformacije u Podgorici, 165m2, u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete živi i radi u Baru, želio bi upoznati Tološi, 7.000. USLUGE Cetinje, kuća atraktivna lokacija, pisati na zelee-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 iskrenu 77 300 ženu za 104 vezu, moguć brak. Tel.068/378-566 nilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 16086

16081

Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, jeino. Tel.068/713-288

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

Tel.068/462-982

16034

Muškarac poziva ozbiljnu, kulturnu i savremenu damu da se javi za intimno druženje. Tel.069/635-261 16035

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 16097 Stan 31 m2, novogradnja, neuseljavan, lux namješten, parking mjesto, Zagorič, 35.000. Tel.069/053-471 16143 Prodajem mini stambenu zgradu 450m2 (3 trosobna stana) na extra lokaciji u Zagoriču samo 599 eur/m2 sa obezbijeđenim parkingom zbog odlaska u inostranstvo. Tel.067/530-853 16144

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 16095 Izdajem jednosoban namješten stan u Bloku 5 na duži vremenski period. Tel.067/600-144 16033 Izdajem jednosoban namješten stan u Staroj varoši, iznad Skalina, 160e. Tel.068/754-703 16073 Izdajem dvosoban stan u Bečićima u blizini hotela Splendid, preko cijele godine. Tel.067/641-371 16087 Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 16098 Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi. Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-540 16121 Izdajem prazan trosoban stan. Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702-333 16122

16085

Prodajem plac 600m2, Zagorič, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-381

16136

I

Izdajem pod zakup 2 hektara oranice i livade pored rijeke Lješnice, 2km od Bijelog Polja, radi organizovanja poljoprivredne proizvodnje. Tel.067/212-460

16131

POSLOVNI PROSTOR Prodaje se poslovni prostor 15m2, Ulica Veliše Mugoše u Podgorici, cijena 16.000 eura. Tel.067/877-739 16126

GARAŽE Prodajem garažu 14m2, Ulica Svetog Petra Cetinjskog 47, 12.000e. Tel.067/205-074

16041

VOZILA/AUTO DJELOVI Pežo 307, 1.6 HDI, 2006, karavan, panorama krov, 5.400e. Tel.067/527400

16038

Prodajem cedy 2000sdi registrovan 2004. godine, u ekstra stanju, odrađen veliki servis, aluminijumske felne. Tel.069/035-363 16042

Prodajem pežo 307 1,6 HDI, 2005. Cijena 4.700. Tel.067/514-154

Prodajem mercedes 250D, ispravan, servisiran, istekla registracija. Tel.068/620-460

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607 16096 Renta sobe dan, dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking obezbijeđen. Ekstra povoljno. Podgorica. Tel.069/690-193 16128

PLACEVI Prodajem povoljno plac u Donjim Kokotima, 700m2, blizu teniskih terena. Tel.069/032-687 16039

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 16094

Prijatan, kulturan momak poziva usamljene dame na druženje, primorje. Tel.069/988-629 16132 NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Rusijom, Srbijom, Ukrajinom. Tel.040/213-013 i 068/132-785 16135

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 16112

HRANA/PIĆE Prodajem kvalitetnu domaću jabukovu i šljivovu rakiju. Tel.067/835-200, 067/185-336 16127

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 16114 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 16115 Selidbe: prevoz sa radnicima, demontaža i montaža. Besplatno odnošenje starih stvari. Najpovoljnije! Tel.069/215-505 16117 Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www. klimescepanovic.com 16129

TURIZAM Žabljak - izdajem apartmane. Tel.068/746-123 Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077

16093

Momak od 37 godina traži opuštene dame. Može i bračni par za druženje. Samo ozbiljne ponude i diskrecija. Tel.067/912-8972 16044

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 16111

16045

16082

SOBE

16110

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke. Tel.069/013-484 16113

NASTAVA

16088

16089

RAZNO Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426

POSAO Ozbiljna žena bez obaveza pazila bi stariju osobu 24h. Stan, hrana, plata dogovor. Tel.067/922-2385 16133 Inostrana kompanija traži saradnike!!! Uslovi: vanserijski. Tel.068/547-096 16141

APARATI/OPREMA Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020-997, 067/289-974 16119 Prodajem profesionalni laptop HP: intel core2duo 2.0GHh 2GB RAM 160HDD baterija drži 3-4 sata. 180 eura. Tel.068/471-339 16125 Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16130

Kapi za sinuse na biljnoj bazi 100 posto uspješne. Tel.067/209-052

16026

16083

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 16084 Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 16116 Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001 16123 Prodajem povoljno umjetničke slike, ulje na platnu, Manastir Ostrog 2 kom, jedna veća i Tajnu večeru 50x60 cm. Tel.069/430-813 16124 Prodajem kompresore Atlas Copko i Fagram daju 6 bar i dubinske čekiće Cop 32, ZR 22, cijevi za bušenje. Tel.068/010-911, 067/676-075 16134

Kupujem havarisani megan 1.5 DCI. Tel.069/777-727

16118

Prodajem dvije felne četrnaestice. Tel.067/174-247

16142+

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


51

SUBOTAI NEDJELJA, 22 I 23. 12.2012.

MALI OGLASI

VOZOVI/TRAINS

www.PG-GARAGE.me -

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

Passat 6 2.0 tdi DSG-mjenjač, 2007, limuzina, dig.klima, met.siva Peugeot 207 1,6 hdi 90ks sport 2009.god. met.siva, dig.klima Ford Focus 1,6 tdci 2008.god. karavan, navigacija, par.senzori Opel Astra 1,9 cdti 12.2007.god. karavan, crvena boja, 6-brzina Chervolet Nubira 2.0 D 120ks 2008.god. karavan, klima, met.siva Skoda Oktavia 1,9 tdi 110ks 2001.god, limuzina, met.zelena boja Opel Zafira 2,0 dti 101ks 2001.god. 7-sjedišta, al.felme, klima Pasat 5 1,9 tdi 130ks 2001.god. karavan, navigacija, dig.klima

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

AUTOBUSI/BUS Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 16137 Valjak za peglanje simens malo korišćen kao nov iz Njemačke hitno povoljno. Tel.069/420-435 16138 Sudbinski i ljubavni tarot, numerološke analize, natalni horoskop. Tel.069/946-041

16139

Nikšić. Prodajem šestougaoni objekat pogodan za više namjena. Objekat je prenosiv. Tel.068/754-494 16140 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778


KUPONMANIJA

Uz ove kupone možete da uštedite do 160€

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama


Izdanje 22-23. decembar 2012.