Page 1

SUBOTA I NEDJELJA, 23. i 24. 3. 2013. BROJ 497/ GODINA II

ISTRAŽIVANJE

VELIKA nagradna igra

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

6.feb - 9.apr

61

vrijedna nagrada

pravila na strani

34

● 6-7

ANALIZA KVALITETA GORIVA DNEVNIH NOVINA U SARADNJI SA LABORATORIJOM INSTITUTA ZA TRANSPORT

BIODIZEL VUK PETROLA OPASAN ZA VOZILA 200 (max) 441 Vuk Petrol *Sadržaj vode u biodizelu (mg/l) na pumpi Vuk Petrola

● Vuk Petrol biodizel prodaje po nevjerovatnoj cijeni od euro i deset centi. Takva cijena i ne čudi ako se zna da ta kompanija ne plaća akcizu za biodizel, već ga uvozi pod tarifnim brojem koji označava ‘’ostalo’’, iako postoji karakterističan broj za ovu vrstu goriva.

● Crnogorski propisi ne poznaju biodizel. Ministarstvo ekonomije tek priprema zakon koji će obavezati trgovce da do 2020. makar deseti dio ponude čine biogoriva. Nevjerovatno je da ne postoji inspekcija kojoj se građani mogu obratiti kako bi izašli na lice mjesta i provjerili sastav sumnjivog goriva. PIJUS FIŠER ● 5

MILOŠ BEŠIĆ ● 3

Pravosudni sistem Crne Gore zavisan od politike

SUMMA POLITICA

TIVAT ● 3

Premijerski sat Sto dana rada Vlade ABA LIGA ● 24

Posljednji krug za plave

Stanarka pokušala da se zapali P

okušaj iseljenja jedanaest porodica iz objekta Makedonskog odmarališta u Tivtu, juče je obilježila nesvakidašnja drama.

Jedna stanarka polila se benzinom uz prijetnje da će se zapaliti, ukoliko ostane bez krova nad glavom. Do toga ipak nije došlo jer je

DERBI DECENIJE ● 30-31

Hrvatska u kvalifikacijama bolja od Srbije

pravni zastupnik stanara Ratko Pantović tražio izuzeće sudije i predsjednika Osnovnog suda iz Kotora, zbog sumnje u pristrasnost sudije.

DJECA ● 36

DINOŠA ● 14

Pokojnica sahranjena, mještanima kriv Mugoša

Prepoznajte sindrome stresa


2

Tema dana

Nego viđi, možeš li mene ubačit na onaj ●NEZVANIČNO NEZVANIČNO fakultet u Italiji? Nešto oko biznisa. Kad već živiš i radiš u Italiji da te iskoristim.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013

Filipe, bravo ti ga. Je li onaj džemper sa reklame prošli put koristio Milo pa ti ga je pozajmio?

Da znaš da me drma nostalgija. Italija je majka.

Jeste. Super mi stoji, a i iste smo građe. A na taj način Mila nosim vazda blizu srca.

● SADRŽAJ KREDITI

Najviše dugujemo Švajcarcima BARSKI SPOMENICI

Ako vas je neko obradovao prelijepim buketom ili ste cvijeće ubrali u svojoj bašti, sigurno želite da vaš cvjetni aranžman što duže traje. Pitate se kako da sačuvate odnosno produžite svježinu rezanom cvijeću. To je zaista jednostavno ukoliko se pridržavate sljedećih uputstava.

Od ª Tri kosmosaº do ª Mjesečevog stalaktitaº Topolica, kao relativno novi dio barske opštine nastao početkom sedamdesetih, nema tu privilegiju da bude bogata artefaktima spomeničke baštine. Jednostavno, nije bilo prilike za tako nešto, jer je tempo progresa diktirao podizanje zgrada – spavaonica i sadržaja koji su bili neophodni za funkcionisanje života. O spomenicima, ne računajući biste koje su nicale u znak počasti prema znamenitim ličnostima istorije barskog kraja u Drugom svjetskom ratu, malo je ko vodio računa.

● 22

● 8-9

PREKRŠAJI

Vlada te tuži, Vlada ti sudi

● 12-13

LJUBAV

Kako je CIA postala miljenik Holivuda ● 18-19

● 38

SKENDER MALEZI NAŠAO JE PUT DO STALNIH MUŠTERIJA

SUŠTINA I FORMA

Neće biti ekspertize testamenta Petra I Direktor Narodnog muzeja Pavle Pejović smatra da nije potrebna nikakva istraga povodom toga što je u Narodnoj biblioteci Srbije predstavljen dokument za koji se tvrdi da je originalni Testament Petra I Petrovića. Za Dnevne novine Pejović je iznio decidan stav ustanove na čijem je čelu da neće sprovoditi nikakve provjere i ekspertizu kako bi se u javnosti razjasnile nedoumice oko vrijednog istorijskog dokumenta.

● 20-21

● 33 ODLUČNO

Ako oni neće po burek, burek će kod njih

Kriminalci neće moći biti zakupci plaža

● 16-17

Meteo

Svaki muškarac zna da je teško razumjeti ono što žena želi, ali jednu stvar on zna sigurno: svaka žena voli lijep donji veš. Čini se da španski brend donjeg veša Women Secret zna stvar ili dvije o zadovoljavanju ženskih zahtjeva predstavljajući fantastičnu kolekciju donjeg veša za proljeće/ljeto 2013. godine.

●8

SUBOTA, 23.3.2013 .

NEDJELJA, 24.3.2013.

Sunčano i toplije. Ujutru na sjeveru mrazne temperature Promjenljivo oblačno sa dužim periodima sa maglom lokalno po kotlinama. sunčanog vremena. Krajem dana i tokom noći jače naoblačenje.

05:39 18:01

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Subota

min oC max oC

JADRAN:

More mirno do malo talasasto. Vjetar umjeren promjenljiv slab do umjeren, krajem dana u jačanju istočni na otvorenom jugoistočni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

3 6 8 7 4 -3 -7 -8 -6 -2

17 18 18 19 18 11 10 7 13 14

05:37 18:02

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

5 6 7 8 7 1 -2 -3 -1 0

19 19 20 20 19 13 11 7 13 14

JADRAN:

More umjereno talasasto krajem dana i tokom noći talasasto. Vjetar jugoistočni, umjeren sa tendencijom jačanja . Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 do 15 stepeni.


Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013

SELJANOVO

SUMMA POLITICA

Pokušaj samozapaljenja

Sto dana Vlade: premijerski sat

Zahtjev za izuzeće sudije i predsjednika suda odložio postupak prinudnog iseljavanja pedesetak stanara Makedonskog odmarališta

P

okušaj iseljenja jedanaest porodica iz objekta Makedonskog odmarališta u Tivtu, juče je obilježila nesvakidašnja drama. Jedna stanarka polila se benzinom uz prijetnje da će se zapaliti, ukoliko ostane bez krova nad glavom. Do toga ipak nije došlo jer je pravni zastupnik stanara Ratko Pantović tražio izuzeće sudije i predsjednika Osnovnog suda iz Kotora, zbog sumnje u pristrasnost sudije u korist firme Vezuv.

TIVAT - Na očigled nekoliko desetina stanara, pripadnika policije, vatrogasaca i sudskih izvršitelja, stanarka Safeta Kaštelanović juče oko deset časova popela se na stolicu ispred zgrade i polila benzinom, uz prijetnje da će se zapaliti, jer ne želi da, kako je govorila, ide na ulicu. U isto vrijeme, na krov zgrade sa bocama benzina i iz istog razloga kao Safeta, popeli su se i njene komšije Slobodan Mirković i Radoš Knežević. Ipak, njihovo iseljenje iz Makedonskog odmarališta na Seljanovu, koje je od februara 2011. godine u vlasništvu podgoričke firme “Vezuv”, nijesu odložili njihovi postupci, već zahtjev za izuzeće sudije kotorskog Osnovnog suda Sanje Čakanović, predsjednika suda Branka Vučkovića i sudskog osoblja koje radi na predmetu, a koje je podnio zastupnik stanara, advokat Ratko Pantović. Razlog zahtjeva za izuzeće, kako se navodi, je “sumnja u potpunu pristrasnost postupajućeg sudije i donošenje odluka u korist predlagača, suprotno zakonu, kao i pristrasnost sudije koji je donio presudu na osnovu koje se traži izvršenje”. Izrevoltirane stanare koji su se odlučili na taj drastičan potez, policajci, sudski izvršitelji i drugi stanari ubjeđivali su da siđu sa krova kako

3

MILOŠ BEŠIĆ

bi potpisali zapisnik o izuzeću koji je donijela sudija Čakanović, uz prisustvo predstavnika i advokata firme “Vezuv” Zorana Miljanića. “Ljudi su iskoristili svoje pravo, tražili izuzeće sudije i o tome će odlučiti predsjednik Višeg suda, a nakon toga vidjećemo kakav će biti dalji tok“, kazao je advokat Miljanić. Sudija Čakanović je kazala da dok se ne odluči o izuzeću, sud neće dalje postupati, ali da taj proces ne traje dugo. “Stanari, naravno, imaju i mogućnost da ta presuda po reviziji možda bude ukinuta, ali to je sve o tom potom. Dokle god postoji ova pravosnažna izvršna presuda, sud ima obavezu da po njoj postupa“, objasnila je Čakanović. Slučaj je upućen na Viši sud, jer sudija Čakanović nema pravo na izvršenje zbog traženog izuzeća, rekao je zastupnik advokata Pantovića, Nino Pantović. “Sudija je samo mogla da konstatuje da svi imamo punomoćje i da nas zastupa Ratko Pantović i do daljnjega neće biti iseljenja“, pojasnio je on. Porodice, mahom zaposlenih radni-

Upravni spor Stanarima, odnosno njihovom zastupniku, 18. marta stiglo je rješenje od Ministarstva finansija kojim se “poništava rješenje o uknjižbi Uprave za nekretninepodručna jedinica Tivat, br: 954 – 12- UPI-917/11 od 15.11. 2011 godine i predmet vraća prvostepenom organu na ponovni postupak“. U pravnoj pouci je navedeno da je rješenje konačno u upravnom postupku i protiv njega se ne može podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor neposrednom predajom tužbe Upravnom sudu Crne Gore u roku od 40 dana od dana prijema rješenja. ka HTP “Mimoza“, nelagalno su se uselile u ovaj objekat prije dvadestak godina, a prema informacijama koje su dobili iz Fonda solidarnosti, koji gradi zgradu na lokaciji Pod Kuk, stanovi bi trebalo da se završe do polovine ili najkasnije do kraja septembra.

PROFIL  SEJRAN MIRZAZADE

Ljubitelj knjiga i šaha Sejran Mirzazade, azerbejdžanski diplomata rođen je u gradu Lerik, 9. maja 1979. godine. U Ministarstvu inostranih poslova Republike Azerbejdžan je od 2001. godine. Od 2002. do 2006. i od 2007. do 2011. bio je ambasador Republike Azerbejdžan u Rumuniji i u Bukureštu. Od 2011. do 2012. bio je načelnik službe evropskog odsjeka u Ministarstvu inostranih poslova Republike Azerbejdžan. Od aprila 2012. je sa službom u Crnoj Gori kao savjetnik Diplomatske misije. Mirzazade je završio međunarodne odnose u Bakuu. Ovaj vrlo mla-

di i za diplomatu neobično nekonvencionalni političar obožava knjige. Ljudi iz njegovog okruženja kažu da je jedan od najboljih šahista u cijeloj diplomatskoj službi ove zemlje. Ako je ta informacija nagađanje i neprovjerena stvar, onda je najtvrđa činjenica da obožava Crnu Goru. Oženjen je i otac dvoje djece, sina i kćerke.

Sasvim mi je jasno da je postalo neuobičajeno govoriti pozitivno o Vladi, vlasti i DPS-u poslednjih godina, naročito kada je reč o štampanim medijima. Kolumna koja je pred Vama, iz iskustva znam, većini će zvučati tako, a jednako iz iskustva znam da će se ovim povodom javiti primitivni glasovi sa još primitivnijim epitetima upućeni meni. No, šta god oni (ili bilo koji drugi) mislili čitajući ovu kolumnu, razumnim i svesnim građanima napominjem da mi nije bio cilj da branim Vladu i vlast (kako se to neretko interpretira kada god kažete bilo šta afirmativno za vlast DPSa), već mi je cilj bio da iznesem određene stavove, te za iste (stavove) ponudim valjanu empirijsku evidenciju i argumentaciju. Definišući istinu Aristotel je govorio: istinito je reći za ono što jeste da jeste a za ono što nije da nije. Ja ću, prema tome, reći ono što jeste, dopalo se to nekome ili ne. Ako do sada nije bilo jasno u čemu je razlika između Vlade koju predvodi Milo Đukanović i one koju je predvodio Igor Lukšić, nakon premijerskog sata, mislim da je to svima jasno. O gospodinu Đukanoviću postoje različita i podeljena stanovišta, i to je razumljivo s obzirom na političku moć koju poseduje. No, i oni koji imaju pozitivan stav prema njemu, i oni koji imaju negativan stav kao i neutralni, moraju se složiti da su njegovi politički kapaciteti u odnosu na političku konkurenciju na daleko višem nivou. Započevši svoj potonji premijerski mandat, aktuelni premijer nije dominirao u javnosti u prvom licu jednine, već je dozvolio, ne osvrćući se, da o njemu govore drugi, po volji. Nakon sto dana rade Vlade, obratio se javnosti i poslao nekoliko važnih poruka, koje treba razumevati sa onom ozbiljnošću sa kojom su saopštene. Šta je to suštinski, prema tome, različito između ove i prethodne Vlade posmatrano kroz prizmu dva premijera? Na osnovu premijerskog sata možemo identifikovati pet ključnih stvari. Prva stvar jeste samouverenost koju je demonstrirao. Njegovim protivnicima će to naravno smetati, i sigurno će interpretirati ovaj stav kao aroganciju, ali bez samouverenosti nema ni efikasnog vladanja, jer se u suprotnom vladanje svodi na traganje za identitetom putem beskonačnog traganja kroz veliki broj dilema. Drugo, to je jasno adresiranje problema (ekonomija,

bezbednost, pravna država); sve one stvari koje kao probleme prepoznaju i sami građani i međunarodna zajednica. Treće, i ovo je vrlo važno, preuzimanje odgovornosti za ove probleme i njihovo rešavanje. Četvrto, to je obračun sa političkim protivnicima, koji je izveden političkim diskursom koji se može okvalifikovati kao diskurs “na ivici noža”. Svakako da se ovaj diskurs neće dopasti političkim protivnicima, ali malo ko može reći da on nije efektan za mobilizaciju glasača koji imaju negativan stav prema opoziciji. Peto, to je potvrđivanje liderskog kapaciteta u DPS-u, na način što oštricu opozicionog napada preuzima na sebe, štiteći integritet partije, i integritet DPS predsedničkog kandidata. Snaga i uticaj pojedinca u politici uvek je bila i biće važan aspekt funkcionalizovanja stvarnosti. Sasvim je jasno da DPS ne bi bio DPS kakvim ga znamo da nema autoriteta aktuelnog Premijera. Zahvaljujući tom autoritetu, bez obzira na realno odsustvo suštinskih rezultata Vlade, Premijer je kreirao percepciju da Vlada radi punom parom, a ova percepcija određuje stavove i očekivanja građana. Čak iako je sasvim jasno da je Premijerski sat imao neke značajne slabosti, to ne umanjuje efekat koji je postignut. Kada je o samim nedostacima izlaganja reč, čini mi se da se tu može identifikovati nedostatak konkretnih rešenja. Npr., govori se o investicijama, ali se ne kaže kako ih obezbediti; govori se o problemima bezbednosti, ali se ne kaže kako će se situacija poboljšati; govori se o jačanju pravne države, ali se ne kaže kako će se pravna država ojačati itd. Bilo kako bilo, sve ove slabosti su ostale u senci samog nastupa aktuelnog Premijera. Pametni i ambiciozni uče od boljih od sebe. Oni koji to nisu misle da sve znaju bez učenja. Sigurno je da svi političari u Crnoj Gori mogu mnogo da nauče od Premijera, bez obzira na njihov stav prema premijeru i bez obzira na ideologiju koju zastupaju. Dve su ključne lekcije koju svi pametni mogu da nauče na osnovu premijerskog sata, a one se ukratko mogu sročiti na sledeći način: vlast postoji da bi vladala, a moć postoji da bi se demonstrirala. To što je u aktuelnom istorijskom trenutku u Crnoj Gori Premijer nosilac vlasti i moći, i to što se to nekima ne dopada, drugi je problem.

SKUPŠTINA PREDUZEĆA

Jedan od ključnih kriterijuma za punopravno članstvo u EU je snažna privreda, sposobna da se nadmeće sa konkurencijom na jedinstvenom tržištu, što je kompleksan zadatak za sve, a na tom putu važnu ulogu ima saradnja sa zakonodovanom vlašću, kazao je predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, otvarajući prvi Parlament preduzeća koji je inicirala Komora. Projekat Parlament preduzeća pokrenut je kako bi doprinio većoj saradnji Vlade i privrednika u cilju zajedničkog rješavanja problema i stvaranja konkurentnije politike i ukupne ekonomije Crne Gore. Za premijera Mila Đu-

kanovića privreda i Vlada su u svakoj ozbiljnoj ekonomiji partneri. On je kazao da će Vlada biti partner u otklanjanju prepreka i barijera za biznis u izgradnji kvalitetnih institucija i infrastrukture kao preduslova razvoja i konkurentnosti. “Preduzetništvo je misija stvaranja, pokušaj da se stvore novi proizvodi, radna mjesta. Ono je više od stvaranja profita, a uspješni preduzetnici i vlasnici malih i srednjih preduzeća su primjer da treba pokušati i preuzeti odgovornost za stvaranje svoje egzistencije“, kazao je Đukanović. Crna Gora, kao mala zemlja koja je morala gradi-

ti velike politike, stoji pred izazovom da gradi veliku ekonomiju, smatra predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. “Uvjeren sam da ova institucija ima kapaciteta da u vremenu pred nama i punom izazova bude dostojna dostignuća, jer nema velikih, a lakih odluka, već samo teških i velikih, a to treba da uradimo u ekonomiji kako smo uradili u politici”, poručio je Krivokapić. Gošća prvog Parlamenta preduzeća bila je potpredsjednica Juročembersa, Marta Šulc koja je iz ugla jedne od najrazvijenijih privreda Evrope podijelila iskustva i preporuke sa domaćim privrednicima. I.B.

HIT NEDJELJE

Snažna privreda je ključ za EU Naprijed i nazad Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a

Bolje je naprijed nego nazad, mi smo naprijed , a ovi su iza, jer to što su oni iza ne znači da ne idu naprijed, jer ako su oni iza nas, a mi idemo naprijed, idu i oni naprijed jer su iza nas, a ne bi bili iza nas da ne vide da mi idemo naprijed...


4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013

MIODRAG LEKIĆ PORUČIO

Vujanović obesmislio Lekićeve tvrdnje predsjedničku funkciju neistinite

IMENOVANJE

Del Monako novi ambasador Italije

Novi ambasador Italije u Crnoj Gori biće Vinćenco del Monako, saznaju Dnevne novine. Riječ je o uvaženom diplomati koji je nosilac visokog državnog odlikovanja Republike Italije (“Commendatore dell’Ordine al Merito della Repubblica Italiana”). Del Monako će na funkciji ambasadora naslijediti Serđa Barbantija, koji je funkciju ambsadora u našoj zemlji obavljao od 2009. godine. Novoimenovani ambasador će u diplomatsku fotelju sjesti početkom narednog mjeseca. Ambasador Barbanti naredne sedmice napušta Crnu Goru, nakon

Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić razovarala je juče, u okviru Otvorenog dana Kluba poslanika ove patrije, sa šest građana o problemima sa kojima se suočavaju. “Građani su iskazali probleme koji se uglavnom odnose na nezakonito i neefikasno postupanje sudova i Tužilaštva”, saopšteno je iz Pozitivne Crne Gore. U razgovoru sa poslanicom i advokatom Jasavić, građani su naveli predmete u kojima su sudovi, kako tvrde, flagrantno kršili zakonsku odredbu o suđenju u zakonskom roku, kao i predmete u kojima su podnošene krivične prijave protiv sudija zbog zloupotrebe službenog položaja. Čest problem koji su navodili građani u razgovoru su i radni odnosi, odnosno nezakonito otpuštanje sa posla.

četiri godine koje su za njega, kako kaže, bile od izuzetnog značaja kako na profesionalnom, tako i na ljudskom planu. Za vrijeme mandata odlazećeg ambasadora ojačane su veze između Crne Gore i Italije, uspostavljena i intenzivirana saradnja na mnogim poljima. Možda, prije svega, treba istaći dobru i uspješnu ekonomsku saradnju između dvije države. Saradnja je unaprijeđena i na polju pravosuđa, turizma i kulture. Italija je čak postala inostrani lider po visini investicija. Samo A2A je uložila oko 900 miliona eura. M.D.

Srebrenica zloupotreba kampanje Ovih dana smo svi svjedoci zloupotrebe tekuće predizborne kampanje za predsjednika Crne Gore gdje se, za rad jeftinih političkih poena, koristi genocid u Srebrenici, saopšteno je iz Opštinskog odbora SDP-a u Rožajama. “Apelujemo na predsjedničke kandidate, a i ostale učesnike u kampanjama, da se suzdrže od ponovnog prekopavanja kostiju žrtava i diranja u nezarasle rane njihovih najbližih. Svijet, a i mi znamo ko je sve odgovoran za ova i ostala zlodjela u proteklih 20 godina na ovim prostorima”, navodi se u saopštenju. Iz SDP-a je saopšteno da je malo onih koji bi se mogli pohvaliti time da su išta doprinijeli da do tih zlodjela ne dođe. Oni su saoštili da je nedopustivo da se pomen na takav zločin danas koristi za političku trgovinu po Crnoj Gori.

PREVLAKA

Bilateralni sporazum najbolje rješenje Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić kazao je, nakon saslušanja pred Odborom za međunarodne odnose, da bi optimalno rješenje za Prevlaku bio bilateralni sporazum između Crne Gore i Hrvatske. Sjednica, na kojoj je Lukšić saslušavan, trajala je tri sata i bila je zatvorena za javnost. Razmatrana su, kako su saopštili predsjednik Odbora i članovi iz opozicije, još tri potencijalna načina za rješavanje pitanje Prevlake - preko Međunarodnog suda u Hagu, međunarodne arbitraže i Izjave o namjerama. Formirana je radna grupa koja treba da usaglasi jedinstvene stavove Skupštine, koje bi zatim razmotrila i Vlada. Razgovorom su bili zado-

voljni svi - i Lukšić i poslanici. Poručeno je da je zajednički zadatak i Skupštine i Vlade, da se ojača pozicija Crne Gore u procesu razgraničenja s Hrvatskom.

Bez stava o korupciji i kriminalu na čemu insistiraju evropski zvaničnici, Filip Vujanović je, smatra nezavisni predsjednički kandidat Miodrag Lekić, obesmislio ulogu predsjednika države. “Mislim da je sa njim došlo do pada dostojanstva funkcije predsjednika”, rekao je Lekić. On je sa tribine u Plavu, ukoliko pobijedi na izborima, obećao građanima pomirenje i stabilnost, te borbu protiv korupcije i kriminala. “Ne donosim ja nikakvu nestabilnost Crnoj Gori, ja donosim stabilnost poštenoj Crnoj Gori. Ja unosim, tačno je, nestabilnost mafijaško-korupcionaškoj Crnoj Gori”, poručio je Lekić. Nezavisni predsjednički kandidat u Plavu je pozvao sve Muslimane da ne zaborave na interesno-vandalski odnos koji vlast prema njima gaji svijh ovih godiina.

Povodom pitanja predsjedničkog kandidata Miodraga Lekića, upućenog sa predizbornog skupa u podgoričkom naselju Tološi aktuelnom predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, da li je kao ministar unutrašnjih poslova dobio spisak ljudi iz Državne bezbjednosti koji su na platnom spisku jedne mafijaške organizacije u Italiji, reagovala je Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore. “Agencija za nacionalnu bezbjednost odbacuje kao neistinite i krajnje zlonamjerne insinuacije da se neko od njenih pripadnika, u bilo kom periodu, nalazio na spisku neke mafijaške organizacije. Kontraobavještajna zaštita ANB ne ostavlja takvu mogućnost ni u najmanjoj mjeri”, navodi se u saopštenju.

PREDSJEDNIČKI KANDIDAT DPS

Očekujem podršku Srba Predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista Filip Vujanović kazao je da će i naredni mandat posvetiti boljem kvalitetu života građana Crne Gore, privlačenju stranih investicija, dobrim odnosima sa susjedima i ubrzanju evropskih i evroatlantskih integracija. Vujanović je u intervjuu Radiju Bijelo Polje izrazio uvjerenje u pobjedu na predsjedničkim izborima 7. aprila, naglašavajući da je bolji život građana te opštine i čitave Crne Gore vizija za koju se zalaže. Poručio da neće odustati od pozitivne kampanje. “To što se Lekić odlučio da se nje-

gove tribine svedu na omalovažavanje ljudi nije nimalo diplomatski. On se drugačije predstavio u parlamentarnpoj kampanji i na osnovu toga dobio jedan značajan broj glasova, ali se sada opredijelio za negativnu kampanju”, kazao je Vujanović. Predsjednički kandidat DPS je istakao da je vodio državnu politiku koja je bila u interesu svih građana Crne Gore, dodajući da je dobio podršku svih partija manjinskih naroda, a očekuje i podršku birača Socijaldemokratske partije. “Oni koji se zalažu za vrijednosti

Crne Gore, kao nezavisne države i njen ugled u međunarodnoj zajednici, prepoznaju vrijednost politike koju sam vodio i promovisao”, kazao je Vujanović. Rekao je da očekuje da ga podrže i građani Crne Gore, koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi. “Smatram da Srbi u Crnoj Gori imaju dosta razloga da glasaju za mene. Promovisao sam dobru, otvorenu i srdačnu saradnju sa Srbijom. Zalagao sam se da imamo partnerske i bratske odnose na bazi vječnog poštovanja dvije nezavisne države i dva bliska naroda”.

Posao za najsposobnije

AFERA SNIMAK

O saslušanjima sljedeće sedmice Članovi Odbora za antikorupciju danas nijesu glasali o organizovanju kontrolnih saslušanja na temu korišćenje državnih resursa u predizbornoj kampanji, a o tome će se izjasniti naredne sedmice. Odbor je na jučerašnjoj sjednici razmatrao zaključke Kolegijuma predsjednika parlamenta kojima se tom tijelu predlaže da organizuje kontrolna saslušanja o korišćenju resursa u predizborne svrhe, na zajedničkoj sjednici sa Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu. Predsjednik Odbora Predrag Bulatović kazao je da je pozvao Krivokapića na sjednicu Odbora, da bi članovima tog tijela kazao koga treba da saslušaju, ali predsjednik parlamenta nije prisustvovao zasjedanju. Milutin Simović iz DPS-a kazao je da bi Odbor trebalo da raspravlja i o aktivnostima opozicionih partija na lokalnom nivou, i korišćenje resursa lokalne samouprave u predizborne svrhe. On je naveo da je racionalno da Odbori za antikorupciju i politički sistem, pravosuđe i upravu zajedno održe kontrolna saslušanja. Simović

je predložio da Odbor na kontrolna saslušanja zbog korišćenja državnih resursa u predizborne svrhe pozove direktore Zavoda za zapošljavanje, Fonda rada i Investiciono-razvojnog fonda. Glasanje o njegovom predlogu odgođeno je za iduću sedmicu, jer je vladajućoj koaliciji, zbog odsustva dva njena člana u Odboru, falio glas za njegovo usvajanje. Iz DF-a je stigao još jedan predlog. Koča Pavlović smatra da na saslušanje treba pozvati premijera Mila Đukanovića, ministre pravde, održivog razvoja i turizma i unutrašnjih poslova Duška Markovića, Branimira Gvozdenovića i Raška Konjevića, vrhovnog državnog tužioca Ranku Čarapić, direktore Zavoda za zapošljavanje, Aerodroma, Montengro Airlajnsa, Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Željeznica i Pošte Crne Gore. Njegov predlog su podržali poslanici Fronta, protiv su bili predstavnici DPS-a i Demokratske partije, a uzdržani članovi Odbora iz Socijaldemokratske partije i Pozitivne Crne Gore. B.V.

Jedini način da država obezbijedi efikasne i nezavisne državne institucije, kao preduslov razvoju konkurencije na svim tržištima, jeste da najodgovorniji i najsposobniji dobiju adekvatna mjesta u državnoj administraciji, ocijenio je šef Kluba poslanika Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić. Bojanić je juče učestvovao na prvom Crnogorskom parlamentu preduzeća, u okviru panela Konkurentnost, a govorio je o konkurentnosti crnogorske privrede u susret evropskim integracijama i naveo da lojalnost ne smije biti jedini uslov prilikom zapošljavanja u državnoj administraciji.

Čuti istinu Crnogorska kulturna mreža CKM poziva premijera Mila Đukanovića da sa građanima Crne Gore podijeli saznanja koja ima, a odnose se na iznose kojima je Vlada Srbije i njena privreda 2006. godine podržala blok za zajedničku državu. “Vrijeme je da građani Crne Gore saznaju istinu o umiješanosti srpske politike u unutrašnja pitanja Crne Gore”, navode u CKM-u. U ovoj organizaciji tvrde da je jedan od lidera bloka za zajedničku državu Andrija Mandić 2006. godine imao specijalni zadatak od tajne bezbjednosne službe da nakon objavljivanja rezultata referenduma, ukoliko budu negativni po njih, pozove građane da izađu na proteste.


Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 3. 2013

5

DEMOKRATSKI FRONT

Bundestag i EP o aferi ª Snimakº

Brisel

Predstavnici Bundestaga prihvatili su inicijativu funkcionera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića da se o “Aferi snimak” raspravlja u njemačkom i Evropskom parlamentu, saopštio je DF. Inicijativu su prihvatili izvjestilac Bundestaga za Crnu Goru Ditmar Nitan iz Socijalističke partije i poslanici Partije zelenih Mariluiz Bek i Katja Kojl, koji su i članovi Grupe za jugoistočnu Evropu u Bundestagu. Kako je saopšteno iz DF-a, Medojević je tokom posjete Njemačkoj, zamolio poslanike Bundestaga

da otvore raspravu o, kako se navodi, političkoj blokadi crnogorskog tužilaštva koje ne može da izvršava svoje obaveze u pregovorima sa EU. “Poslanici Bundestaga su prihvatili inicijativu Medojevića i pozvali ga da u najkraćem roku dostavi u pisanoj formi obrazložene svoje stavove, kako bi u konsultacijama sa drugim poslaničkim klubovima došli do dogovora o načinu na koji će ova inicijativa dalje biti procesuirana prema Bundestagu i Evropskom parlamentu”, navodi se u saopštenju.

SPC I CPC

SL: Odustati od pomirenja

INTEGRACIJE I IZAZOVI

Nezavisnost sudstva je ključ ulaska u Evropu Miraš Dušević

C

rna Gora mora da ispuni kriterijume za pridruživanje Evropskoj uniji u svim oblastima. To podrazumijeva borbu proitiv korupcije na svim nivoima, reformu pravosudnog sistema, odnosno, njegovo “oslobađanj” od uticaja politike. Tako misli Brisel. Strane diplomate u Crnoj Gori saglasne da su reforma pravosuđa i suzbijanje korupcije ključni za integracijski put naše države.

Država mora ostvariti mjerljive rezultate u istragama, gonjenjima i presudama u slučajevima korupcije, uključujući i slučajeve na visokom nivou. Svi aspekti su jako važni, jer će ovome biti posvećena posebna pažnja tokom pregovora, saopšteno je Dnevnim novinama iz Brisela. Iako je, kako kažu, Crna Gora postigla određeni napredak u ovoj oblasti, neophodna je, prije svega, primjena postojećeg pravnog okvira, kako bi se obezbijedila efikasnija borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ambasador SR Njemačke u Crnoj Gori Pius Fišer za Dnevne novine kaže da je konsolidacija vladavine zakona i uspostavljanje istinski nezavisnog sudskog sistema od ključnog značaja za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj

uniji. Poručuje da je to dugoročan proces, te da taj zadatak zahtijeva odlučnost od samog početka, prije svega u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. “U posljednje vrijeme nijesmo vidjeli da je otvoreno mnogo novih slučajeva, kao ni progres u onima koji nijesu riješeni. Crna Gora mora prevazići sistemske nedostatke pravosudnog sistema”. Fišer kao interesantan podatak iznosi i činjenicu da Crna Gora zapošljava više sudija i tužilaca po stanovniku nego mnoge druge zemlje članice EU, ali poručuje on, sistemu nedostaje efikasnost i nezavisnost od političkog uticaja. Njemački ambasador kaže da Crna Gora mora da ojača nezavisnost sistema, mora postići sporazum o ustavnim amandmanima u vezi sa sastavom sudskog i tužilačkog sa-

RADE BOJOVIĆ

vjeta i izborne procedure za izbor predsjednika Vrhovnog i Ustavnog suda, kao i tužioca. “To je hitno potrebno. Ovo zahtijeva duh kompromisa vlade i opozicionih stranaka. EU očekuje da Crna Gora slijedi, koliko god je to moguće, preporuke Venecijanske komisije, stručnog organa sa međunarodnog položaja”, kaže Fišer. Ambasador Turske u Crnoj Gori Mehmet Nijazi Tanljir je Dnevnim novinama, na pitanje da li se Crna Gora uspješno bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, odgovario da je korupcija globalni problem, da su se tokom istorije te stvari se dešavale, ali svi pravni sistemi su predvidjeli korupciju kao problem. “Crna Gora, kao demokratska zemlja, stavlja borbu protiv korupcije na prvo mjesto. U reformi koju je Crna Gora izvršila, pokazala je spremnost da se bori protiv korupcije. Zajedno sa ustavnim reformama i reformama pravosuđa i u korak sa promjenama koje Crna Gora bude uradila moći će kvalitetno da se izbori sa ovim problemom. Crna Gora je u procesu ulaska u EU i u tom smislu imaće podršku Unije u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala kako bi postala što otpornija na to”.

Srpskа listа pozvala je Demokrаtski front DF, Demokratsku pariju socijalista DPS, strаnke mаnjinа i predsjedničke kаndidаte Miodrаgа Lekićа i Filipа Vujаnovićа dа odbаce preporuku Evropske komisije kojom se suštinski trаži dijаlog Srpske prаvoslаvne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve. S obzirom dа Vujаnovićа nećemo podržаti, ukoliko se Lekić jаsno ne odredi u prаvcu zаštite Srpske crkve, sа još jednim rаzlogom više nа korаk smo od konаčne odluke dа pozovemo nаše pristаlice dа bojkotuju predsjedničke izbore”, ističe se u saopštenju predsjednika Srpske liste Dobrila Dedeića. U toj partiji ističu da su jedinа političkа orgаnizаcijа u Crnoj Gori u čijim su redovimа većinа funkcionerа, člаnovа i birаčа – evroskeptici. “Iz tog rаzlogа skrećemo

pаžnju dа pаrlаmentаrnа evrounijаtskа opozicijа i evrofаnаtizovаni režim zаrаd ličnog interesа pomаžu svimа koji plаnirаju dа, po briselskom političkom diktаtu, “umreže” Srpsku crkvu i pseudoreligioznu orgаnizаciju tzv. CPC”, ističe se u saopštenju Dedeića. J.Đ. Dedeić

BEBA POPOVIĆ

Detalji o Lekiću i suđenju u Bariju Crnogorski mediji koji su pokrenuli takozvanu duvansku aferu nikada nijesu objavili dio svjedočenja švajcarskog biznismena Đerarda Kuoma, u kojem navodi da mu je Miodrag Lekić, tada član Vlade Crne Gore, nudio sastanak sa Milom Đukanovićem, rekao je u emisiji Živa istina Atlas televizije,Vladimir Beba Popović, bivši šef Biroa za komunikacije u Vladi Srbije Zorana Đinđića. Popović je kazao da uprkos objavljivanju gotovo svih detalja iz svjedočenja Kuoma koji je bio optužen, pa oslobođen u Italiji za šverc duvana, navode o Lekićevoj ponudi, kako je kazao, Vijesti, Dan i Monitor nijesu objavili. “Dakle taj Kuomo je neko na čemu Vijesti, TV Vijesti, Dan i Monitor

posljednjih šest sedam godina grade priču o Crnoj Gori kao mafijaškoj državi, o suđenju u Bariju, o tome sa kim se Milo Đukanović viđao, objavljivani su transkripti. Odakle sve to, dakle da je 2005. godine taj Kuomo, kao svjedok, dao iskaz koji su oni bar 500 puta objavili. Samo ne objavljuju 71. stranicu iz tog iskaza. Zašto ne objavljuju 71. stranicu? Zato što tu Kuomo kaže kako je došao u Crnu Goru, kaže da je bio poslovni partner sa Žarkom Markovićem koji je bio direktor Zetatransa i da su se spojili Marković, on i Miodrag Lekić, bivši ambasador i član Vlade i da ga Lekić ubjeđuje nekoliko dana da će mu on srediti sastanak sa Milom Đukanovićem”, rekao je Popović u Živoj istini.

DIRK BRENGELMAN

Ja sam prvi gubitnik Crna Gora na pravom putu za NATO Neuspjeh da se kandididujem za predsjednika države bio je vrijedan truda i ja sam prvi gubitnik izbora, rekao je predsjednik Izvršnog odbora Pravedne Crne Gore Rade Bojović. On nije ispunio kvalifikacionu normu od 7.710 potpisa građana kako bi učestvovao na predsjedničkim izborima 7. aprila, a do zakonskog roka Bojovića je podržalo 2.024 građana. Prvi čovjek Pravedne Crne Gore je kazao da neće glasati na predsjedničkim izborima. “Pozivam sve građane koji od-

luče da izađu na izbore, a nijedan kandidat im nije po volji, da prekriže glasački listić”, rekao je Bojović. On je dodao da su Crnoj Gori potrebne krupne promjene i novi lideri. “Kampanja je potvrdila da nezavisni kandidat pod ovim zakonskim okvirima ne može da se kvalifkuje u završnicu predsjedničkih izbora ako nije milioner. Pokazali su da su im partijski i lični interesi preči od slobodne konkurencije i građanske demokratije”, ocijenio je Bojović. B.V.

Crna Gora je, politikom otvorenosti i rezulatatima u evroatlantskim integracijama, pokazala da je na pravom putu ka članstvu u NATO, rekao je pomoćnik generalnog sekretara NATO za politička pitanja i bezbjednosnu politiku Dirk Brengelman. On je razgovarao sa potpredsjednikom Vlade Duškom Markovićem. “Sastanak je bio prilika da Marković upozna Brengelmana sa dinamikom reformi u oblasti jačanja vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupci-

je na svim nivoima”, saopšteno je iz Markovićevog kabineta. Navodi se da se Marković naročito fokusirao na strategiju reforme za period 2013 – 2018. godine koja je u finalnoj fazi izrade ali i na plan racionalizacije pravosudne mreže sa aspekta racionalizacije i koncentracije nadležnosti. “Sagovornici su se saglasili da u borbi sa izazovima poput organizovanog kriminala i korupcije važno obezbijediti rezultate i da je dragocjena regionalna policijska, tužilačka i pravosudna saradnja”, na-

vodi se u saopštenju. Marković očekuje da u prvoj polovini ove godine može doći do ustavnih promjena ali, kako je kazao, za to je neophodno razumijevanje svih strana u Skupštini. Marković je upoznao Brengelmana sa setom zakona i aktivnosti kojima se unapređuje sistem izvršenja sudskih presuda u Crnoj Gori. Brengelman se juče sastao i sa predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem, te ministrom vanjskih poslova Igorom Lukšićem.


Aktuelno

6

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

ISTRAŽIVANJE

Biodizel sa Vuk Petrola opasan za automobile Istraživanje DN pokazalo da se suprotno svim propisima na pumpi kotorske kompanije prodaje “sumnjiva” vrsta goriva koja umjesto automobilima odgovara traktorima

a

Izvještaj o ispitivanju je pokazao da je sadržaj biodizela u smješi sa dizel gorivom znatno iznad dopuštenog, te da iznosi čak 54,4 procenta, u odnosu na maksimalno dozvoljenih sedam.

Odnedavno vozači automobila mogu sipati u svoje četvorotočkaše biodizel, koji se prodaje na pumpi Vuk Petrol, na Barutani. Ništa ne bi bilo čudno da nije riječ o gorivu opasnom za vozila jer vozaču koji se odluči da ga makar jednom sipa u “svog mezimca” može napraviti velike probleme. Biodizel je na Zapadu obavezna ponuda na pumpama. Riječ je o zamjeni za fosilna goriva, zbog čega je skuplji od svih vrsta dizela koji se prodaju u Crnoj Gori. Međutim, “crnogorski” biodizel sa evropskim ima zajedničko samo ime. Dok u Evropi ovu vrstu goriva prodaju najnovijim modelima limuzina, u Crnoj Gori može samo da zadovolji traktore, a prodaje se kao gorivo za automobile iako ne zadovoljava standarde Eura 5. Vuk Petrol biodizel prodaje po nevjerovatnoj cijeni od euro i deset centi za litar. Takva cijena i ne čudi ako se zna podatak da ta kompanija ne plaća akcizu za biodizel, već ga uvozi pod tarifnim brojem koji označava ‘’ostalo’’, mada postoji karakterističan broj za ovu vrstu goriva.

● kO kOristi OvO gOrivO ne mOže da računa na garanciju Profesor na Mašinskom fakultetu u Podgorici Danilo Nikolić je kazao da pravi biodizel smije jedino da se sipa u automobile koji su mu prilagođeni. “Naime, proizvođači motora daju garancije do sedam procenata udjela biodizela u dizel gorivu. Ko koristi ovo gorivo ne može da računa da će u slučaju kvara ovlašćeni servis prihvatiti garanciju”, kazao je Nikolić. Profesor Nikolić je, analizirajući dobijeni Izvještaj, kazao da su niskotemperaturna svojstva ove smješe (biodizel/dizel) pogoršana, odnosno da odstupaju od standarda za zimski period, tako da postoji opasnost da se filteri goriva začepe pri niskim temperaturama. Posebno je opasno za vozače koji idu na sjever Crne Gore. “Isto tako, povećan je ukupni sadržaj nečistoća, za nekih 10 procenata preko dozvoljene granice, a sadržaj vode preko 100 odsto. Može doći do začepljenja filtera goriva i brizgača. Gustina goriva je iznad dozvoljene gornje granice, što može da utiče na povećanje emisije zagađivača, prije svega emisije čestica, i da bude problematično kod vozila koja imaju ugrađene filtere čestica”, kazao je Nikolić. Sve u svemu, pojašnjava profesor, novija vozila mogu da imaju velikih problema prilikom korišćenja ovog goriva, jer su za bio-

Bojana Brajović

naliza kvaliteta goriva koju su dnevne novine radile u saradnji sa laboratorijom firme institut za transport (intra), prvom akreditovanom ustanovom u crnoj gori za ispitivanje goriva i maziva, pokazala je da kotorski “vuk petrol” toči gorivo pod oznakom “biodizel”, koje je opasno za automobile i koje može da “svari” samo traktor. naime, dn su u želji da otkriju kakvo se gorivo prodaje na crnogorskim benzinskim pumpama, analizirale gorivo na četiri benzinske pumpe i to jugopetrol, luk oil, petrol i vuk petrol. Od osam uzoraka koliko su dn poslale na analizu, sedam zadovoljavaju standarde 95 i to avio dizel, 98 benzin, euro dizel, 95 benzin vuk petrola i luk oila, euro dizel i Q max.

EURODIZEL

● Od Osam uzOraka sedam zadOvOljava standarde Rezultati analize goriva koje su Dnevne novine uradile na četiri bezinske pumpe, pokazali su da testirano gorivo zadovoljava standarde, ako se izuzme biodizel. “Od ispitanih uzoraka jedan, odnosno biodizel, ne zadovoljava evropski standard EN 590. Ostalih sedam uzoraka, od toga tri eurodizela i četiri benzina zadovoljavaju propisane standarde MEST EN 590 i MEST EN 228. Na osnovu ovih analiza i monitoringa smatramo da je gorivo boljeg kvaliteta nego prethodnih godina, ali uvijek postoji prostor za još bolji kvalitet”, kazala je dipl.ing.met. Zdenka Knežević, tehnički rukovodilac laboratorije. Ona je objasnila da se na osnovu analize može utvrditi da biodizel nije kvalitet dizela Euro 5 standarda. “Po evropskom standardu EN 590 dizel goriva, dozvoljeno je do sedam odsto učešća biodizela u dizel gorivu. Do tog iznosa proizvođači vozila garantuju da taj sadržaj neće štetiti sistemu dovoda goriva i samom motoru”, pojasnila je Knežević.

GUSTINA KINEMATSKA VISKOZNOST (ZAHTJEV 820 - 845) (ZAHTJEV 2.00-4.50)

dizel netolerantna dok će kod starijih vozila, onih preko 20 godina, problemi biti nešto manje izraženi. I Knežević je saglasan da su brojni štetni efekti po automobil ukoliko vozači u svoje četvorotočkaše sipaju biodizel. “Štetni efekti po automobil mogu biti hladni start, manja toplotna moć motora (zimi neće da upali), korozija motora, začepljenje

TAČKA PALJENJA (MIN.55)

SADRŽAJ VODE (MAX 200)

PETROL

827.26

2.19

56.80

79.66

JUGOPETROL

822.05

3.04

66.38

59.63

LUK OIL

822.05

3.01

67.80

61.25

EUROSUPER 98

GUSTINA (ZAHTJEV 720 - 775)

OKTANSKI BROJ (MIN. 95)

INDEKS ISPARLJIVOSTI (MAX 1050)

SADRŽAJ SUMPORA (MAX 10)

JUGOPETROL

750.84

98.3

822

8.8

PETROL

749.94

100.1

952

8.8

EUROSUPER 95

GUSTINA (ZAHTJEV 720 - 775)

OKTANSKI BROJ (MIN. 95)

INDEKS ISPARLJIVOSTI (MAX 1050)

SADRŽAJ SUMPORA (MAX 10)

VUK PETROL

739.44

95.6

927

6.9

LUK OIL

739.34

95.1.

907

7.8

filtera itd. a posljedice nisu vidljive odmah, nego nakon određenog vremena. Posebno nije preporučljiv za nova vozila koja su pod garancijom”, kazala je ona. ● ne pOstOji nadležni Organ “za prOdavanje magle” Crnogorski propisi ne poznaju biodizel. Ministarstvo ekono-

Ko prodaje najbolje gorivo? Uzorkovanje goriva izvršeno je na Jugopetrolovim pumpama koje se nalaze na Cetinjskom putu i Ulici Vojislavljevića, zatim na Luk oil pumpi, takođe na Cetinjskom putu, kao i na Vuk petrol pumpi na Barutani i Petrolovoj pumpi u podgoričkoj Ulici Mitra Bakića. Izvještaj laboratorije firme Institut za transport (INTRA) pokazao je da se najkvalitetniji eurodizel prodaje na Petrolovim pumpama, zatim na Jugoetrolovim, pa slijedi Luk oil. Kada su u pitanju Eurosuper 98 i Eurosuper 95 parametri sa svih četiri pumpi kreću se u približno istim okvirima.


Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

7

RIBARSTVO

Nacionalni plan do kraja godine Nacionalni plan upravljanja pelagičnim resursima biće donesen do kraja godine, saopšteno je na zasijedanju radne grupe GFCM za prikupljanje podataka u sektoru ribarstva i upravljanja zajedničkim resursima Jadrana. Iz crnogorskog ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja je saopšteno da je u Splitu završeno zasijedanje radne grupe i da su glavne teme bile sistemi prikupljanja podataka u ribarstvu i planovi upravljanja za pelagični ribolov, odnosno održivo izlovljavanje srdele i inćuna u Jadranskom moru, u oba subgeografska područja na koje je statistički Jadran podijeljen. “Razmatrana je izrada zajedničkog plana upravljanja tim resursima na nivou Jadrana. Tim GFCM, na inicijativu Evropske unije (EU), pripremio je nacrt verziju prvog zajedničkog plana održivog upravljanja pelagičnim resursima Jadrana”, navodi se u saopštenju. Iz Ministarstva je saopšteno da su na zasijedanju predstavnici Crne Gore informisali učesnike o novouspostavljenim ribarskim informacionim sistemima, raspoložimije tek priprema zakon koji će obavezati trgovce da do 2020. barem deseti dio njihove ponude čine biogoriva. Tu spada i “sporna” vrsta goriva. Iz Uprave za inspekcijske poslove kazali su da ta oblast još nije zakonski uređena. Neshvatljivo, ali istinito - ne postoji nadležna inspekcija kojoj se građani mogu obratiti kako bi izašli na lice mjesta i provjerili sastav sumnjivog goriva. “Pravna pozicija Uprave za inspekcisjke poslove definisana je jedino Zakonom o zaštiti vazduha, koji predviđa isključivo proaktivni nastup Ekološke inspekcije, što podrazumijeva samo praćenje kvaliteta goriva, koji vrši akreditovana firma, u okviru godišnjeg Programa praćenja kvaliteta vazduha koji, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma”, saopštila je DN portparolka Uprave Iva Čukić. Ona je pojasnila da je “ovim zakonom izostalo regulisanje nadzora nad tržištem goriva, uključujući i postupanje po inicijativama pravnih i fizičkih lica”. “U toku je priprema pravnog okvira od strane nadležnih organa, kojim će se regulisati nadležnosti Uprave za inspekcijske

poslove”, pojasnila je Čukić, naglašavajući da je kvalitet goriva određen standardom MEST EN 14274. Iz Centra za zaštitu potrošača navode da se u Ministarstvu zna za slučaj da se ne prodaje pravi biodizel i da nije pogodan za automobile, jer ima znatno veću količinu vode, nego samo za traktore. “Problem države je što se to nažalost ne kontroliše. Nadležni ne reaguju po prijavama nego po nekom sopstvenom programu. Upućena sam u to, na tome se radi, a naši potrošači ne znam ni sama čemu sve nijesu prepušteni u današnje vrijeme. Ne znam ni što bih Vam rekla”, kazao je Olga Nikčević iz CEZAP-a.

Vuk Petrol bez komentara Dnevne novine su juče tokom cijelog dana uzaludno pokušavale da dođu do komentara nadležnih u Vuk Petrolu. Nakon više poziva i poslatih pitanja sa primjerkom rezultata istraživanja, odgovor do zaključenja lista nije stigao.

voj floti za ulov pelagičnih resursa i aktuelnim izazovima sa kojima se susreću. “Oni su saopštili da su, iako Crna Gora ima jako malu i zastarjelu flotu, pripremljeni planovi za rekonstrukciju postojeće i mogućnosti uvođenja novih plovnih objekata u pelagičnom ribolovu”, rekli su iz Ministarstva.

Donošenjem nacionalnog plana upravljanja stvoriće se uslovi za usvajanje regionalnog menadžment plana za održivo upravljanje pelagičnim resursima. Pored Crne Gore, zasijedanju u Splitu prisustvovale su i domaćin Hrvatska, kao i Slovenija, Albanija, Italija i predstavnici Evropske unije (EU) kao članice GFCM-a. B.B.

BAR  BOLJARE

Dogus-Gusan zainteresovan za izgradnju auto puta Turski konzorcijum Dogus-Gulsan zainteresovan je da učestvuje u gradnji autoputa Bar-Boljare i spreman je da se, u slučaju otpočinjanja saradnje, maksimalno prilagodi i prihvati modele obezbjeđivanja, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Predstavnici turskog konzorcijuma sastali su se juče u Podgorici sa ministrima finansija i saobraćaja i pomorstva, Radojem Žugićem i Ivanom Brajovićem. Oni su, kako je saopšteno iz Ministarstva, istakli da je glavni razlog njihove posjete Crnoj Gori zainteresovanost da učestvuju u realizaciji projekta izgradnje autoputa Bar–Boljare. “Žugić i Brajović su upoznali sagovornike da je za izgradnju autoputa zainteresovan veliki broj eminentnih i renomiranih kompanija, sa kojima su predstavnici Vlade u intenzivnim razgovorima“, kaže se

u saopštenju. Potencijalnim investitorima predočeno je i da su Vladini prioriteti, prilikom odabira partnera, održivost finansijske ponude u okviru budžeta Crne Gore, brzina početka realizacije projekta i, svakako, reference izvođača. “Turski partneri su iskazali visok stepen interesovanja za projekat, naročito za prioritetnu dionicu od Podgorice do Mateševa, ističući da su spremni da se, u slučaju otpočinjanja saradnje, u maksimalnoj mjeri, prilagode i prihvate modele obezbijeđivanja u vidu eksploatacije uglja i/ili boksita, zatim u vidu koncesija i imovine koja bi bila adekvatno valorizovana”, navodi se u saopštenju. Sagovornici su zaključili da bi takav dogovor bio od velikog značaja jer bi doprinio smanjenju fiskalne izloženosti države po tom osnovu. I.B.

SAT ZA PLANETU

Ugasite svijetla za Zemlju Nevladina organizacija Grin houm i Ministarstvo održivog razvoja pozvali su građane da danas isključivanjem bar jednog svijetla na sat daju doprinos očuvanju planete. Iz Grin houma i Ministarstva kazali su da će se Sat za planetu obilježiti gašenjem svjetala na mostu Milenijum u Podgorici, danas u 20 sati i 30 minuta. “Pozivamo građane, lokalne samouprave, institucije, privredne subjekte i nevladine organizacije da uzmu učešće u Satu za planetu, tako što će gašenjem svjetala na nekom od svojih objekata, prostorija ili poslovnica od 20 sati i 30 minuta do 21 sat i 30 minuta, doprinijeti očuvanju životne sredine”, kaže se u saopštenju. Iz Ministarstva i Grin houma kazali su da će se stotine miliona ljudi u više od

135 država ujediniti kako bi odali poštovanje Planeti, time što će ugasiti svijetla na jedan sat. “Gašenjem svjetala na mostu Milenijum u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica, prostorijama Ministarstva i Grin ho-

uma, Telekoma, Telenora, ETG grupe, Uniqa neživotno osiguranje, a vjerujemo i šire, Crna Gora će se iznova pridružiti ovom najznačajnijem globalnom događaju posvećenom borbi protiv klimatskih promjena”, navodi se u saopštenju. Pored gašenja svjetala na sat, održava se i niz ekoloških radionica u 40 osnovnih skola u 12 gradova u Crnoj Gori, što predstavlja najveću sihronizovanu ekološko-edukativnu kampanju u državi posvećenu očuvanju životne sredine i klimatskim promjenama. “Gašenjem svih svjetala koja u tom momentu nijesu prijeko potrebna, preduzima se korak u borbi protiv klimatskih promjena, ohrabruju sugrađani da učine isto, i pomaže se u jačanju globalne odlučnosti da ostvarimo ulogu čuvara planete koju ostavljamo budućim generacijama”, zaključuje se u saopštenju. B.B.


8

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

ODLUČNO

Lica sa kriminalnim dosijeom neće moći zakupiti plaže Očekuje se da Vlada narednih dana definiše jasne uslove i kriterijume za zakup Osobe sa kriminalnim dosijeima neće moći biti zakupci plaža na crnogorskom primorju, ukoliko Vlada usvoji predlog koji je iniciran, saznaju Dnevne novine nezvanično. Narednih dana Ministarstvo turizma i održivog razvoja trebalo bi da definiše kriterijume koji podrazumijevaju uslove pod kojima će neko moći da bude zakupac plaža. Predlog je da se zabrani osobama iz kriminalnog miljea da se pojavljuju kao zakupci, a uskoro će se i znati kako će to biti precizno definisano. Ukoliko Vlada prihvati takav predlog biće to korak naprijed u rješavanju problema o kojima su nedav-

ENERGETSKE KOMPANIJE

Usaglasili verzije privremenih ugovora

Energetske kompanije su, kako je saopšteno iz CGESa, vodile završne pregovore o ugovorima o korišćenju i pokrivanju gubitaka u prenosnoj mreži, što je i interesovalo Regulatornu agenciju za energetiku RAE i bio jedan od razloga za izricanje mjere prijevremenog oduzimanja licenci. “Eventualno potpisivanje ugovora vratilo bi odnose CGES-a i EPCG na stanje kakvo je bilo do kraja prošle godine, što ni u kom slučaju ne predstavlja rješenje aktuelnog problema nastalog radom Kombinata aluminijuma KAP bez snabdjevača”, navodi

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Savez pčelarskih organizacija dogovorili su stratešku saradnju u cilju podsticanja razvoja te grane i proizvodnje meda u Crnoj Gori. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović smatra da je potrebno još intenzivnije zajednički raditi na stvaranju uslova za organizovan otkup i preradu meda, kreiranju jedinstvenog crnogorskog brenda i rješavanju problema pakovanja. On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, ocijenio pozitivnim to što se prepoznala potreba podrške mladim pčelarima, kao i formiranje Pčelarske kuće.

se u saopštenju. Rješenje tog problema treba, kako se dodaje, tražiti na relaciji Kombinat i nekog od licenciranih snabdjevača u Crnoj Gori. CGES, kako su podsjetili, kao operator prenosa nema zakonsko pravo, niti mogućnost snabdijevanja. Rok koji je RAE ostavila CGES-u i EPCG da potpišu ugovore o regulisanju međusobnih prava i obaveza ističe u ponoć. RAE je 7. marta uvažila zahtjev CGES da 15 dana odloži pokretanje postupka privremenog oduzimanja licenci zbog nepotpisivanja ugovora sa EPCG.

ugovora je zaključeno za zakup plaža prošle godine

no govorili i u pojedinim evropskim destinacijama. Dnevne novine su sredinom februara pisale o tome da je država dio svojih resursa u Baru kroz zakup plaža i privremenih objekata prepustila u ruke bliskim rođacima, prijateljima ili saradnicima više barskih klanova. Nakon toga je stvar analizirana i ponuđeni su predlozi da se stvar preciznije uredi, kako bi

se izbjegla mogućnost da dijelom državnih resursa upravlja neko ko je kriminalac. Iz Crnogorskog turističkog udruženja odnosno sektora zakupaca plaža takođe je nedavno saopšteno da pojedina sumnjiva lica reketiraju starije zakupce plaža koji su od njih napravili brend. CTU smatra da bi trebalo da pooštri uslove za zakupljivanje plaža, ali i da cijena ne bude odlučujući faktor. CTU je tada saopštio da se ne daje se dovoljno prostora svima

Cijene nafte na međunarodnim tržištima zabilježile su neznatne promjene, zbog zabrinutosti izazvane izostalim dogovorom o rješenju kiparske finansijske krize. Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte ostala je gotovo nepromijenjena 107,44 američka dolara dok se u Njujorku barelom je trgovano po 19 centi višoj cijeni, od 92,64 američka dolara. Neki analitičari upozoravaju da je reakcija na kiparsku krizu pretjerana, napominjući da razloge za pad cijena nafte ove sedmice treba tražiti u temeljnim faktorima.

Planiraju da više ulažu u Crnu Goru “Ministar Gvozdenović je upoznao sagovornicu sa brojnim projektima koji se realizuju u našoj zemlji, posebno iz oblasti turizma, i ukazao joj na ozbiljan prostor za investicione aktivnosti u budućem periodu, pogotovo na sjeveru Crne Gore”, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Ministar Gvozdenović je zadovoljan podatkom da je Austrija u posljednjih 10 godina u realizaciju projekata u različitim sektorima u Crnoj Gori investirala skoro 400 miliona eura i ocijenio da se saradnja može dodatno unaprijediti.

jer su pojedini sumnjivi ljudi sa sumnjivim novcem ušli na crnogorske plaže dajući velike cijene zakupa. Tako se dešava da recimo cijena plažnih rekvizita budu visoke, znatno više od onog što država promoviše na međunarodnim sajmovima. To šteti ugledu zemlje kao i odnosima sa tur operatorima. Vlada će kako se očekuje narednih dana usvojiti odluku o načinima ustupanja na korišćenje zone morskog dobra, najvjerovatnije na period tri godine.

Devet odsto manje turista

Cijena nae raste

AUSTRIJA

Naša zemlja i Austrija moraju zajedno više raditi na promociji prirodnih ljepota i ponude austrijskim turistima, jer to predstavlja odličnu pretpostavku za dalji razvoj, ocijenila je potpredsjednica austrijske Federalne privredne komore i zamjenica predsjednika Eurochambres-a Marta Šulc. Ona je na sastanku sa ministrom održivog razvoja i turizma Branimirom Gvozdenovićem u Podgorici istakla da najpoznatije austrijske kompanije, koje posluju u Crnoj Gori, namjeravaju da više ulažu u oblasti građevinarstva, vodoprivrede, turizma.

2,14 250

miliona eura iznosio je ukupan prihod od godišnjih naknada za zakup plaža

MINISTARSTVO EKONOMIJE

U Crnoj Gori trenutno boravi 4,36 hiljada turista, što je devet odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). Našu zemlju, prema podacima Monstata, u januaru je posjetilo 15,5 hiljada turista, 4,5 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U tom periodu je ostvareno preko 57 hiljada noćenja, što je 8,3 odsto manje nego u januaru prošle godine. Od ukupnog broja noćenja, 74 odsto ostvarili su strani, a 26 odsto domaći. Prema podacima Monstata, Crnu Goru je u prošloj godini posjetilo oko 1,44 miliona turista, 4,8 odsto više nego 2011. godine.

Za uvoz struje 800 miliona eura Point i Za smanjenje deficita električne energije neophodno izgraditi nove elektrane I pored velikog neiskorišćenog hidroenergetskog i termoenergetskog potencijala, za 13 godina, odnosno od 1999. do 2012. godine Crna Gora je izdvojila preko 800 miliona eura za uvoz električne energije, saopštio je savjetnik za energetiku u Ministarstvu ekonomije, Nikola Jablan. Prema njegovim riječima, izgradnja novih elektrana je nužna kako bi se eliminisao konstantan deficit električne energije. “Trebalo bi uraditi studije korišćenja hidro potencijala za sve rijeke na kojima nema elektrana, a sa susjednim državama postići dogovor o korišćenju zajedničkog hidro potencijala, kao i intenzivirati analize u vezi mogućnosti izgradnje hidroelektrana HE Boka i Kruševo”, smatra on, prenosi MINA-business.

Takođe, on je na zajedničkoj sjednici odbora udruženja energetike i rudarstva i građevinarstva u Privrednoj komori PKCG saopštio da je najveći deficit bio 2007. godine, kada je uvezeno preko dvije milijarde gigavat sati (GWh). Kao tvrdi Jablan, predviđena je izgradnja HE na Morači i Komarnici, kao i drugog bloka Termoelektrane TE Pljevlja, obnovljivih izvora i malih hidroelektrana na vjetar, otpad i biomasu. “Do 2030. godine Crna Gora bi izgradnjom novih HE mogla da izvozi oko dvije milijardi kilovat sati električne energije, a do 2025. godine, uvoz i izvoz trebalo bi da budu izbalansirani, čime bi proizvodnja bila dovoljna da pokrije potrošnju”, zaključio je Jablan.

Lovćen ponovo u prodaji Duvanski kombinat Podgorica (DKP) na tržište je, nakon dužeg perioda, pustio domaće cigarete Point i Lovćen. Te cigarete se, kako se navodi u saopštenju dostavljenom agenciji Mina-business, mogu naći u svim maloprodajnim objektima, kao i kod velikih distributera. “Pakovanja cigareta su urađena u skladu sa Zakonom o štetnosti pušenja. Cigareta Lovćen obogaćena je tradicionalnim sortama duvana na zadovoljstvo naših konzumenata”, saopštili su iz DKP.


Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

9

ACO ĐUKANOVIĆ-RUDNIK UGLJA

Vještačenje neophodno za rješavanje tužbe Sudija Privrednog suda Snežana Pavličić, odložila je jučerašnje ročište između crnogorskog biznismena Aca Đukanovića i Pljevaljskog Rudnika uglja za 9. maj jer se pravni zastupnici Rudnika nijesu pojavili na suđenju. “Sud je pozvao vještaka Milenka Popovića i predao mu spise na pregled radi vještačenja koje je predloženo. Vještak je preuzeo spise, pogledao i vratio, sa zahtjevom za uplatu nadoknade za izvođenje vještačenja”, rekla je Pavličić. Prema riječima sudije, vještak Popović je prihvatio i odredio zadatak za vještačenje, te obavezao Rudnik, Elektroprivredu i Vladu Crne Gore da na zahtjev vještaka stave na uvid svu dokumentaciju

i obezbijede stručno lice koje će ih prezentovati. “Nemam nikakav prigovor na priloženu dokumentaciju. Sačekaćemo nalaz vještaka koji je istakao da je slučaj komplikovan”, rekao je advokat Aca Đukanovića, Vido Đakonović. Biznismen Đukanović, koji je treći vlasnik po udjelu od 11,2 odsto akcija pljevaljske kompanije, tužio je Rudnik uglja i članove Odbora direktora koji su podržali odluku o izmjeni izvještaja o poslovanju za 2009. godinu. Sudski sporovi traju od septembra 2010. godine. Najveći pojedinačni vlasnik Rudnika je italijanska kompanija A2A, a država je druga po vlasničkom udjelu od 31 odsto akcija. N.D.L.

SSCG

Prikupiti podatke o radnom stažu KREDITI

Najviše dugujemo švajcarskoj banci Crna Gora Credit Suiss banci duguje 250 miliona eura, koja je ujedno i najveći strani kreditor Ivana Cimbaljević

N

ajveći pojedinačni strani kreditor crnogorskog državnog duga je švajcarska Credit Suiss banka kojoj dugujemo 250 miliona eura. Potpisivanje kreditnog aranžmana sa ovom bankom najviše je uticalo prošle godine na rast javnog duga. Pored Credit Suiss-a, Crna Gora najviše duguje Međunarodnoj banici za obnovu i razvoj 237,6 miliona eura.

Državni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 1.699,5 miliona eura ili 51,12 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Unutrašnji 404,5 miliona eura ili 12,17 odsto BDP-a, dok spoljni dug iznosi 1.295 miliona eura ili 38,95 odsto BDP-a. Tokom prošle godine, prema podacima Ministarstva finansija, spoljni dug je porasto 231,3 miliona eura. Stanje ino duga uvećano je, najvećim dijelom, potpisivanjem kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom (59,1 miliona eura) i potpisivanjem dva kreditna aranžmana sa Credit Suiss-om u iznosu od 250 miliona eura. Novac je iskorišten za finansiranja budžetskog deficita, kojim je izvršeno refinansiranje aranžmana potpisanog u 2009. godini. Podaci govore da je najveći dug po osnovu kreditnih aranžmana za potrebe budžeta (Eurobond, Credit Suisse, Erste Bank), koji iznosi oko 18,8 odsto BDP-a. Crna Gora međunarodnim finansijskih institucija (Svjetska banka i njene afilijacije IBRD, IFC, IDA, zatim Pariski klub, EIB, EBRD, CEB, Evropska zajednica i KfW) duguje 15,8 odsto BDP-a. Dug po bilateralnim (mekim) zajmovima (ugovori

66,4

miliona eura, uključujući i 38.477 unci zlata, iznosili su depoziti Ministarstva finansija na kraju prošle godine.

83,3

miliona eura iznosile su ukupne obaveze Ministarstva finansije po osnovu restitucije, što je za šest miliona eura više nego na kraju 2011. godine. Povećanje iznosa duga po osnovu restitucije uzrokovano je donošenjem novih rješenja za povraćaj oduzetih imovinskih prava.

380

miliona eura iznose obeveze Ministarstva finansija po osnovu euroobveznica. sa Vladama Austrije, Mađarske, Poljske, Francuske, Španije, Eurofima, Češka Exim Banka, Mađarska Exim banka, Societe Generale za IT i Steiermarkische Bank und Sparkassen AG) iznosi oko 3,4 pdsto BDP-a. I dok je spoljnji dug rastao, unutrašnji je, prema podacima Ministarstva finansija, tokom prošle godine smanjen za oko 19 miliona

Tri najveća sTrana krediTora Kreditor Credit Suiss-a

Iznos u milionima eura 250

Međunarodna banka za obnovu i razvoj

237,6

Zemlje članice Periskog kluba kreditora

104,9

Za tri godine tri kredita Vlada je za tri godine podigla tri kredita koji Vlada podiže kod Kredit Svis banke. Prvi 2009. godine od 70 miliona eura i 28 miliona dolara založila je 37 unci državnog zlata. Drugi od 150 miliona eura podigla je prošle godine godine u aprilu i njime vratila prvi kredit, a treći u julu prošle godine u iznosu od 100 miliona eura od čega je 60 miliona eura bilo pokriveno garancijom Svjetske banke. Novac je iskorišten za finansiranja budžetskog deficita. eura u odnosu na kraj 2011. godine. Smanjenje unutrašnjeg duga, prije svega, je uzrokovano isplatom oko 55,7 miliona eura po osnovu kredita kod komercijalnih banaka i otplate oko 5,6 miliona eura državnih zapisa, kao i oko 16,5 miliona eura kredita nefinansijskih institucija usljed nastavka realizacije projekata Direkcije za saobraćaj. Takođe, dug je smanjen i otplatom redovne rate za restituciju u iznosu od oko 1,8 miliona eura, kao i otplatom redovne rate za deviznu štednju u iznosu od oko 15,4 miliona eura. Sa druge strane, unutrašnji dug je tokom 2012. godine povećan po osnovu državnih zapisa u iznosu od oko 8,4 miliona eura, povećanjem duga po osnovu deviznih sredstava položenih kod Dafiment banke AD Beograd i Banke privatne privrede DD Podgorica položenih preko preduzeće Jugoskandik DD Beograd u iznosu od oko 6,7 miliona eura, kao i duga po osnovu Odluke o emisiji obveznica Crne Gore za isplatu neisplaćenih potraživanja zaposlenih za čijim radom je prestala potreba.

Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG), Zoran Masoničić, iniciraće na Skupštini te radničke centrale donošenje odluke o pokretanju akcije prikupljanja podataka o nepovezanom radnom stažu za sve radnike u Crnoj Gori. Iz SSCG su rekli da će tu akciju započeti zbog toga što su njihove analize pokazale da ne postoji kvalitetna evidencija o radnom stažu za najveći dio zaposlenih, kao i da se mnogi ljudi nađu u neprijatnoj situaciji kada ispune uslove za penziju i treba da dostave dokaze o radnom stažu. “Akcija će biti sprovedena preko opštinskih sindikatlnih povjereništava i kacelarija ko-

je imamo u svim crnogorskim opštinama. U saradnji sa nadležnim državnim institucijama prema kojim smo pokrenuli ove aktivnosti, organizovaćemo sastanke i dogovoriti zajedničke aktivnosti na ovu temu” navodi se u saopštenju. SSCG će, kako su naveli njegovi predstavnici, pripremiti upustvo koje će biti dostupno svim zaposlenima, a koje će im olakšati prikupljanje podataka o radnom stažu. “Prema podacima pravnih kancelarija SSCG, oko 70 odsto aktivnih kompanija ne uplaćuje redovno obavezne poreze i doprinose za zaposlene ili neuredno dostavljaju propisane obrasce”, istakli su iz SSCG.

PRIVREDNA KOMORA

Turistička sezona biće uspješna Crnu Goru ove godine očekuje uspješna turistička sezona koja je za turističke radnike veliki izazov, ali i obaveza, ocijenio je predsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG), Dragan Ivančević. “U ovom trenutku najveći problem crnogorskog turizma je nedostatak kvalitetnih hotelskih kapaciteta za zainteresovane strane turiste. Tako njemački turoperatori još nemaju dovoljan broj kapa-

citeta, kako bi uključili svoje čarater letove sa pet, šest aerodroma, kao nekada, a slično je i sa tržištem Rusije”, rekao je Ivančević agenciji Mina-business. Govoreći o aktuelnim problemima u turizmu Crne Gore, on je poručio da je veoma značajno poboljšati avio saobraćaj, jer je konstatovano da nacionalna avio kompanija ne radi dovoljno na povezivanju emitivnih turističkih tržišta sa Crnom Gorom.


10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

Kumbor će biti jedno od najljepših mjesta u Evropi INTERVJU

Postoji velika mogućnost da od juna budu uspostavljeni čarter letovi na relaciji Podgorica-Baku Novak Uskoković

N

e postoje dvije države na svijetu kao što su Azerbejdžan i Crna Gora koje su za godinu i po tako uspješno razvili bilateralne odnose, ocijenio je savjetnik u diplomatskoj misiji Azerbejdžana, Sejran Mirzazade za Dnevne novine. On smatra da će državna kompanija SOCAR nakon realizacije investicije u Kumbor od tog dijela napraviti jedan od najljepših uglova Crne Gore, regiona i Evrope. Vrlo je zadovoljan i kako je prihvaćen u Crnoj Gori, gdje već godinu živi sa porodicom. Posebno ga raduje što su u Crnoj Gori očuvane porodične vrijednosti, što je slučaj i u Azerbejdžanu.

DN: Azerbejdžan je, uprkos tome što je prije 20 godina izašao iz rata, danas država koja je prepoznata među najboljim za biznis. Kako ste to uspjeli? To je zahvaljujući našoj Strategiji iz 1994. godine. Ta Strategija je rezultat današnjeg razvoja. Danas u periodu krize sve kreditne agencije povećali su naš rejting. Strategija podrazumijeva razumno korišćenje resursa zemlje. Prije svega, energetskih resursa, diverzifikacija ekonomije, razvoj poljoprivrede, turizma. Naša Vlada daje subvencije poljoprivredne proizvođače. Pomažemo farmerima da kupe neophodnu opremu. Imamo naftni fond koji u ovom trenutku raspolaže sa 50 milijardi dolara rezerve. Svake godine se taj iznos povećava. To je garancija ekonomije. Naš spoljašnji dug je svega šest odsto bruto društvenog proizvoda. Sve je to garancija da postoji ekonomska stabilnost države. Danas Strategija podrazumijeva ulaganja u druge države. U početku smo ulagali u susjedne zemlje, Turska, Gruzija. Samo za razvoj naftno-hemijskog kompleksa u Turskoj uložili smo 17 milijardi dolara. Počeli smo da širimo investicije i dalje. Sada imamo ulaganja u Rumuniji, Švajcarskoj, na Balkanu. Crna Gora je jedan svijetli primjer. Prošle godine smo usvojili dokument koji proširuje Strategiju na period do 2020. godine. DN: Kakav je standard građana Azerbejdžana? Kod nas je inflacija na minimalnom nivou. Svake godine se povećava standard, penzije, plate. Sami sebi obezbjeđujemo hranu jer imamo dobru poljoprivredu. Cijene u Azerbejdžanu su mnogo niže. Život je mnogo jeftiniji. Baku, kao glavni grad, ma-

lo je skuplji od ostatka države. Građani vide da se svake godine stvari poboljšavaju. DN: Kako konkretno izgleda realizacija projekata? Imamo državni program na četiri godine za razvoj regiona. Izdvaja se novac iz budžeta i pravi se plan šta je svakom regionu najneophodnije. Negdje je potrebno napraviti fabriku, uložiti u poljoprivredu. Prave se konkretni planovi koji se realizuju. DN: Kada ste se prvi put zainteresovali za Crnu Goru? Ne postoji nijedna države na svijetu koje su za dvije godine tako dinamično razvijaju odnose. Možda i postoji neki primjer, ali ne znam. Prva zvanična posjeta predsjednika Filipa Vujanovića bila je u septembru 2011. godine i kada je pozvao ulagače iz Azerbejdžana da investiraju u Crnu Goru pojavio se jak interes. Nakon toga, oni su počeli da se interesuju šta je pozitivno, negativno. Ispostavilo se da Crna Gora ima povoljnu klimu za ulaganja. Bez obzira na krizu, postoji ekonomska stabilnost, a Vlada garantuje za ulaganja. Sa druge strane, vrlo važna je politička stabilnost Crne Gore. Investitor mora da zna da je zemlja ekonomski i politički stabilna. Da za njegovu investiciju ne postoje rizici. Mislim da su upravo to našli u Crnoj Gori i naša firma se prijavila na tender i pobijedila. SOCAR je časno pobijedio na tenderu, uprkos tekstovima koji su bili u pojedinim novinama i razna mišljenja. Vjerujem da je pokazala da je u kratkom roku koliko je ozbiljna i kako se ozbiljno odnosi prema investiciji u Crnoj Gori i koliko su odgovorni. Mislim da je prezentacija koja je nedavno održana najbolji primjer toga. Znate da jedan od najboljih hotelskih operate-

ra dolazi u Crnu Goru i prvi u Evropi. To će doprinijeti razvoju turizma u Crnoj Gori i bilateralnih odnosa. Naravno, zahvali smo Vladi na podršci. I zahvaljujući tome očekujemo da će biti novih ulaganja iz Azerbejdžana. Naš predsjednik je to i pomenuo. Da li planirate proširenje Vašeg predstavništva? Diplomatsko predstavništvo smo otvorili prije godinu i planiramo njegovo proširenje. U ovako kratkom periodu, koliko je međusobnih posjeta na svim nivooma, za dvije godine potpisali smo deset sporazuma, u svim oblastima. Potpisali su predsjednici Crne Gore i Azerbejdžana deklaraciju o prijateljskim odnosima i partnerstvu. Kako gledate na ulaganje u Kumbor? Šta je cilj? Vjerujem da će Kumbor, nakon završetka investicije, biti jedan od najljepših uglova Crne Gore, regiona, Evrope. Najvažniji je namjera da nekadašnju kasarnu pretvore u jednu od najljepših mjesta. Za nas je to dovoljno. Imamo podršku od Vlade, opštine Herceg Novi. Opet ponavljam da će to biti jedno od najljepših mjesta. DN: Postoji li interesovanje za druge sektore? Naš predjsendik je kazao da su investitori zainteresovani za bankarski i energetski sektor. Potrudićemo da te dvije oblasti da vidimo kakve su mogućnosti. Potrudićemo se da konkretizujemo to interesovanje i imamo rezultate. Nas u predstavništvu pitaju i za druge oblasti infrastrukture, poljoprivrede i industrije. Informišemo ih o tim mogućnostima i stvarno očekujemo da ćemo tu zainteresovanost konkretizovati. DN: Iz Bakua nije jednostavno doći u Podgoricu. Da li je moguće otvaranje avio-linije? Kada se dolazi iz Bakua najjednostavnije je doći preko Istanbula i to je najkraći put. Naši operateri su zainteresovani za Crnu Goru. Bukval-

Uprkos krizi, ekonomija raste Republika Azerbejdžan najveća je država u regionu južnog Kavkaza. Osnovana je 1918. godine kao prva demokratska država u islamskom svijetu. Zanimljivo je da su žene dobile pravo glasa u toj državi mnogo prije nego u pojedinim sadašnjim članicama Evropske unije. Međutim samo dvije godine kasnije pripojena je Sovjetskom savezu. Azerbejdžan je 1991. obnovio svoju samostalnost. Produžavajući se od 1988. godine, rat s Jermenijom u Nagorno-karabahškom regionu Azerbejdžana završen je 1994. godine potpisivanjem ugovora o prekidu vatre. Država punopravni član u Ujedinjenih nacija, OEBS-a, Savjeta Evrope, NATO programa Partnerstvo za mir. U zemlji kancelariju ima i Evropska unija. Upravo nakon 1994. Godine, kreće nevjerovatan razvoj Azerbejdžana. Zemlja ima veliki prihode od nafte I gasa, ali veliki napredak postignut je još I u mnogim drugim sektorima. Prema podacima, bruto društveni proizvod države sa oko devet miliona stanovnika je u periodu od 20042013. godine utrostručen. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, Azerbejdžan je jedna od najboljih zemalja za biznis i najbogatija država regiona južnog Kavkaza. Koliko je Azerbejdžan hit destinacija najbolje govore podaci da je Baku ove godine domaćin velikih međunarodnih skupova, poput Svjetskog ekonomskog foruma. Poznato je da je prošle godine Baku bio domaćin izbora za pjesmu Evrovizije i Svjetskog fudbalskog prvenstva za žene. Baku se trenutno priprema za ulogu domaćina prvih Evropskih olimpijskih igara koje se održavaju 2015, godine.Predsjednik države je Ilham Alijev, koji je na tom položaju od 2003. godine. Zanimljivo je da je ekonomski rast države od 2003. Do 2008 bio nevjerovatnih 96 odsto. Država danas, uprkos, ekonomskoj krizi, konstantno napreduje, a investitori iz te zemlje rado su viđeni gosti u svim državama.

Dnevne novine objektivne i bez predrasuda DN: Čitate Dnevne novine, kakav je Vaš utisak? Znam da ste prije godinu i po počeli, ali da ste za kratak period došli do poštovanja čitalaca i imate svoju publiku. Kod Dnevnih novina posebno cijenim što su objektivne i što nemate preno prošle nedjelje su bili predstavnici turoperatora i govorilo se o uspostavljanju čarter letova. Sve ide ka dobrom kraju. Nadamo se da će ove godine za azerbejdžanske turiste Crna Gora uvesti bezvizni režim za naše turiste. Ako taj bezvizni režim bude uspostavljen, čarter letovi će početi od juna i trajati tokom ljeta. Takođe u aprilu se održava Međunarodni sajam turizma u Bakuu. Po prvi put očekujemo učešće operatera iz Crne Gore i vjerujem da ćemo napraviti prezentaciju crnogorskog turizma. Vjerujem da će broj turista iz Azerbejdžana u Crnu Goru ove godine značajno porasti. DN: Kako Vam se čini Crna Gora za ovu godina koliko ste ovdje? Ovdje se osjećam kao kod kuće. Bez obzira što sam kratko ovdje, skoro sam sve obišao, sve gradove, sjever i jug. Mislim da je Crna Gora jedna od najljepših zemalja na svijetu. Meni je ovdje lako da

drasude, a posebno želim da primijetim Vašu ocjenu važnosti stranih investicija za razvoj Crne Gore. Vaš pristup tom pitanju jako cijenim i smatram da je to pravilan pristup. Nijedna zemlja na svijetu ne može da se razvija samostalno. nađem zajednički jezik sa ljudima. Imamo puno sličnih karakteristika i mislim da to puno približava naše zemlje. Te karakteristike su toplina ljudi, druželjubivost, iskrenost, čvrstoća prijateljstva, gordost. Jedan od faktora koji mi se najviše sviđa su porodične vrijednosti koje su se ovdje očuvale, što je slično sa našim vrijednosti. Vjerujem da će te vrijednosti dugo ostati. Volim Crnu Goru. Nadam se da ću ovdje ostati koliko je moguće duže. DN: Koliko pratite crnogorske medije, vaše mišljenje? Sa posebnim poštovanjem i razumijevanjem prema svim medijima u Crnoj Gori. Cijenimo što svaki mediji ima svoje mišljenje i pristup prema politici Vlade, bilateralnim odnosima i to poštujemo. Od medija očekujemo objektivnost i da nemaju predrasude. Cilj nam je da razvijamo odnose Azerbejdžana i Crne Gore u svim oblastima i da se te svari ocjenjuju objektivno. Da se prema tim pitanjima ne pristupa iz ugla unutrašnjopolitičkih razloga. Prijateljstvo je toliko jako da niko ne može da našteti odnosima. DN: Kako ste se navikli na Podgoricu? Kako provodite slobodno vrijeme? Jako volim Podgoricu. I kada budem morao da idem biće mi jako teško. Ovdje sam sa porodicom. Trudim se da sa njima obilazim druge gradove u Crnoj Gori. Primorje je prelijepo, ali mene više vuče sjever države ljeti i zimi, možda zato što sam iz planinskih krajeva u Azerbejdžanu. Ne postoji neki poseban hobi, ali obilazim teretanu. Učim crnogorski i nadam se da ćemo naredni intervju govoriti na Vašem jeziku.


12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

TIHIM GLASOM

Rabrenović prvo negirao, pa se ućutao Novinarka Olivera Lakić Foto: Vedran Ilić

Počelo suđenje Milenku Rabrenoviću osumnjičenom za ugrožavanje sigurnosti novinarke Olivere Lakić Milenko Mića Rabrenović, vozač bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, optužen za ugrožavanje sigurnosti novinarke ND Vijesti Olivere Lakić i njene kćerke, na jučerašnjem suđenju, prije nego što je kazao da će se braniti ćutanjem, tihim glasom rekao je samo da nije kriv i da je službenik Uprave policije. “Ne priznajem te navode, te kategorički odbijam bilo šta što mi je stavljeno na teret”, veoma tiho rekao je optuženi Rabrenović. Oštećena Lakić detaljno je opisala prijetnje koje su joj upućene i kako je sazanala da ih je uputio upravo Rabrenović. “Tog 9. februara 2011. godine meni je prijećeno da će mi neko napasti kćerku, koja se u to vrijeme nalazila na studijama u Rimu. Za prijetnje sam saznala negdje oko 20 časova kada su me pozvali koleginica Jasmina Muminović i urednik Mihailo Jovović. U redakciji smo, zbog mog dvogodišnjeg istraživanja priče o navodnom švercu cigareta u Mojkovcu, znali da ću se na neki način naći na meti određenih krugova, jer ta priča ima veze sa ljudima u ANBu i policiji. Bili smo spremni za podmetanja, razne diskreditacije, udare, ali da je neko spreman da prijeti silovanjem djeteta, e to nijesmo mogli ni da sanjamo”, kazala je Lakić. Sumnje da je u pitanju neko iz policije, potvrdila je narednog dana, kada je stigla takođe prijeteća poruka u kojoj se spominje njena kćerka i njena cimerka. “Tada sam bila potpuno sigurna da to prijeti neko iz policije, jer su samo 10-ak dana prije toga, dok su tobože radili moju procjenu bezbjednosti, uzeli sve podatke o meni i mojoj porodici”, rekla je Lakić. Poslije dvije godine, kako je ispričala, saznala da je prijetnje upućivao Rabrenović, zbog čega je podnijela krivičnu prijavu protiv njega. “Da je “Boško” Rabrenović rekli su mi iz Uprave policije, još dok je na njenom čelu bio Veljović i savjetovali me da čekam sa procesuiranjem jer dok je on tu ništa niko neće uraditi u toj istrazi. Rekli su mi da je on to uradio po Veljovićevom nalo-

Organ za prekršaje neustavno donosi sudske odluke uprkos činjenici da je dio izvršne vlasti Svetlana Kumburović

gu. Do januara prošle godine to mi je reklo preko dvadeset ljudi iz policije, a kasnije, kada je Veljović smijenjen, shvatila sam da to zna mnogo ljudi u toj instituciji”, tvrdila je Lakić. Kroz proces suđenja Milanu Grgureviću, koji se lažno prijavio da je prijetio, novinarka je, kako je ispričala, došla do njegovog listinga. “Sama sam upoređivala brojeve, mjesta i na tim skicama se stalno pojavljivao upravo Rabrenović”, dodala je Lakić. Rabrenovićev advokat uporno je zahtijevao da oštećena novinarka otkrije imena ljudi koji su joj ukazali da je Rabrenović “Boško”. Ipak, odbila je da to učini, tvrdeći da bi saopštavanjem tih podataka ugrozila njihovu sigurnost i da bi time pogazila svoju ličnu i profesionalnu čast. Mandić i dalje nije odustajao, obraćajući se Lakić riječima: “Ali vi u ovom slučaju nijeste novinarka, već majka”. “Nije mi prijećeno zato što sam kao majka isputila sa terase štipaljku od veša nekome na glavu, već zbog mog posla i pisanja. Ja ćutim, trpim evo dvije godine da ne bih pogazila svoju riječ. A kao majka imala sam dva izbora, da ja ruka-

Traže prepoznavanje ª Boškovogª glasa Novinarka Jasmina Muminović, svjedočeći, detaljno je navela kako ju je spornog dana pozvala muška osoba, sa njemačkog broja, upućujući teške prijetnje njenoj prijateljici i koleginici. “Jasmina, Boško je. Daj mi Oljin broj. Boško je, Boško treba mi njen broj”, ispričala je Muminović, dodajući da je “Boško” zatim promijenio ton, upućujući najgore moguće prijetnje. “Povišenim, grubim glasom, govorio je kako će poslati crnce u Rim. Više puta je to ponovio. Iznio je nekoli-

ko grubih psovki i uvreda na Oljin račun”, navela je Muminović. Ona je dodala da joj je narednog dana sa istog broja stigao i prijeteći SMS, u kojem je pomenuta i cimerka kćerke Olje Lakić. Tužilac Čađenović pitao je nakon toga sudiju da svjedokinja na sudu prepozna glas “Boška”. Njegov predlog prihvatio je i advokat Mandić, ali je sugerisao da se prepoznavanje glasa obavi u sličnim okolnostima, preko telefona. O prihvatanju predloga sudija će donijeti odluku tokom postupka.

Veljović nije primio poziv Bivši direktor UP, Veljović, koji je trebalo da bude saslušan u svojstvu svjedoka nije se pojavio na jučerašnjem suđenju. Kako je objasnila sudija Mijušković- Stamatović, njemu sudski poziv nije uručen. Veljovića je ispitao tužilac tokom istrage. Poziv nije primio ni Veljovićev sadašnji vozač Vuksan Šćepanović. ma zadavim ovolikog čovjeka, ili da na civilizovan način preko institucija istjeram pravdu. Tražite da otkrijem te ljude, pa da im rade isto što i meni”, kazala Lakićeva. Na zahtjev sudije Larise Mijušković-Stamatović, Lakić je opisala kako se osjećala zbog prijetnji. “Taj osjećaj zgroženosti, straha imam i danas. Osjećaj je bio užasan, nemam riječi kako vam to mogu opisati. Taj bol i sada imam u grudima, to je kao da vam stane mozak. Od straha sam potpuno obamrla. To je užasan strah, jakog intenziteta ali ne za mene, već za moju djecu i za prijateljicu moje kćerke”, drhtavim glasom opisivala je Lakić. Kada se vratila iz Rima, kako je ispričala, saznala je za razgovor između njenog urednika i Veljovića. “Prenijeto mi je šta je sve Veljović pričao o meni. Iznio je uvrede pričajući da sam instruisana od SDP-a, da imam sumnjivo društvo, te da ga iz nekog razloga lično mrzim. Upravo tih dana, prije prijetnji, dolazili su mi ljudi, koje je slao lično Veljović, da mi kažu da prestanem da pišem o švercu jer je njemu tih dana bio reizbor”, navela je Lakić, ponavljajući da je iste noći znala da joj je prijetio neko ko je veoma blizak Veljoviću. “To se kasnije i ispostavilo. On je dao nalog za to.” Nastavak suđenja zakazan je za 26. april. M.V,P.

PAD SA MOTORA

Kotoranin zadobio povrede

Kotoranin Dean Vujošević (62) povrijeđen je nakon što je juče oko 17.10 časova u mjestu Svete Vrače u Kotoru pao sa motora. Uzrok pada je, kako je kazao izvor iz policije, to što je Vujošević izgu-

Vlada te tuži, Vlada ti sudi PREKRŠAJI

bio kontrolu nad motorom. Kotoranin je u besvjesnom stanju prebačen u kotorsku bolnicu gdje su mu konstatovane teške tjelense, nakon čega mu je ukazana ljekarska pomoć. Naime, Vujošević je

od udara glavom u asfalt zadobio potres mozga kao i oguljotine i razderotine na potiljačnom dijelu. Iako se nalazi van životne opasnosti, zadržan je na liječenju u kotorskoj bolnici. M.V.P.

U

stavni sud se ni nakon više od pola godine nije oglasio na Inicijativu civilnog sektora u kojoj se navodi da Organ za prekršaje, kao organ izvršne vlasti, ima sudska ovlašćenja. Sve dok se sa ovog, kako sam zakon kaže, prelaznog rješenja ne pređe na opšteprihvaćeno, sudije koje bira Vlada i dalje će suditi u predmetima, gdje je njihov imenovatelj stranka u postupku.

Tri godine nakon što je Vlada usvojila Strategiju reforme prekršajnog sistema, na snagu je stupio Zakon o prekršajima. Ovim Zakonom od 2011. godine, dio upravnog postupka iz državnih ustanova prešao je u nadležnost prekršajnih organa, uveden je prekršajni nalog, registar novčanih kazni, a kako kažu iz Ministarstva pravde, unaprijeđen je postupak izvršenja. Ipak, uvođenjem tog Zakona još jednom je, u posljednjih petnaest godina od kada su ukinuti Sudovi za prekršaje, neprimijećeno prošlo usvajanje zakona koji Vladi, odnosno njenim činovnicima, daje sudska ovla-

šćenja. Naime, ovim Zakonom je, nasuprot Ustavu kao najvišem pravnom aktu, predviđeno da sudije za prekršaje sude u Organu za prekršaje koji, iako ima sudska ovlašćenja, nije sud. Da konfuzija bude veća, sudije Organa za prekršaje bira Vlada na prijedlog Ministra pravde, što dovodi u pitanje njihovu nepristrasnost u radu budući da su najčešće stranke u prekršajnom postupku upravo Ministarstva. Po tom principu izabrano je od sada 68 sudija koje Vlada, u svako doba može opozvati. Stanje postaje alarmantno ako se prisjetimo da novi Zakon o bezbjednosti saobraća-

Prekršajni sistem u rukama Ustavnog suda Svjestan da je riječ o neodrživom sistemu, zakonodavac je u završnim odredbama zakona propisao da će se on primjenjivati “dok se zakonom ne uredi organizacija i nadležnost sudova za vođenje prekršajnog postupka”. Ipak, od septembra 2011. godine nije bilo promjena a teret je, ako je suditi po stavu sagovornika DN, na Ustanom sudu. “Ističemo da nije Ministarstvo pravde, već je Ustavni sud, institucija nadležna za donošenje ocjene ustavnosti Zakona o prekršajima”, rečeno je DN iz Ministarstva pravde koje nije dalo mišljenje na ustavnu inicijativu. I predsjednik Vijeća za prekršaje Zoran Živković, upitan da prokomentariše postojeći prekršajni sistem, naveo je da je on trenutno u rukama Ustavnog suda. Uprkos navedenim problemima, Ministarstvo pravde, u jednom dijelu, kako se čini, opravdava postojeći prekršajni sistem. “Zakonom je definisano i da prekršajni postupak vode sudije za prekršaje što znači da je izostavljena mogućnost da prekršajni postupak vode ovlašćeni službenici u organima državne uprave i lokalne uprave”, navodi se u odgovorima Ministarstva pravde. Oni su nadalje kazali da je ovo pitanje u fokusu njihove pažnje te da će aktuelne analize pokazati koji prekršajni sistem treba usvojiti. Opravdano je pitanje, kako kažu, da li prekršajni sistem treba prenijeti u nadležnost osnovnih sudova ili treba osnovati posebne sudove za prekršaje. Kako zaključka o ovom, gotovo dvije godine otvorenom pitanju, još nema, građanima ostaje mogućnost da pred Ustavnim sudom ulože žalbu na presudu Organa za prekršaje zbog povrede prava na suđenje pred nezavisnim sudom. Međutim, reakciju Ustavnog suda, u trenutku ćutanja o primarnom pitanju, teško je predvidjeti.


Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

Zgrada Organa za prekršaje u Podgorici

Foto: Balša Rakočević

PUCNJAVA U RAFAILOVIĆIMA

Budvanin se predaje? Budvanin Vasilije Rafailović (24) koji se sumnjiči da je u srijedu veče na šetalištu u Rafailovićima pucao na sugrađanina Radovana Raša Vujovića (26), najvjerovatnije će se danas predati policiji. Ovakva odluka, kako nezvanično saznaju Dnevne novine, uslijedila je nakon što je njegov advokat juče sa Upravom policije dogovorio predaju. Pucnjava se dogodila u srijedu 20. marta, ispred lokala “Škorpion”, u kojem je sjedio Rafailović s prijateljima. Kada je vidio Vujovića da prolazi ispred, Rafailović je, kako su ispričali očevici, izašao ispred restorana, ušao u kratku raspravu sa njim, a potom izvadio pištolj i pucao Vujoviću u butinu. Osumnjičeni je na sugrađanina, kako je kazao izvor iz budvanske policije, ispalio tri metka, od kojih ga je pogodio jedan. Odmah po ispaljivanju metaka dao se u bjekstvo i policija za njim i dalje traga. Ranjeni Budvanin prebačen je

u Dom zdravlja u Budvi, odakle je upućen u kotorsku, a zatim i u risansku bolnicu, gdje je smješten na Odjeljenje za ortopediju. Vujović je policiji poznat od ranije. Na dvije godine i tri mjeseca zatvora bio je osuđen zbog krivičnog djela “teško ubistvo u pokušaju”, u sticaju sa krivičnim djelom “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”. Kako je bio u bjekstvu, za njim je podgorički Interpol raspisao međunarodnu potjernicu. U novembru prošle godine, istog dana u Beogradu uhapšen je sa drugom Ljubišom Ljubišom, koji je ranjen početkom mjeseca u Beogradu, za kojim je, takođe, podgorički Interpol tada raspisao međunarodnu potjernicu zbog sumnje da je i on počinio ubistvo u pokušaju. Nedugo nakon toga izručeni su Crnoj Gori. U bezbjednosnim krugovima Vujović i Ljubiša dovode se u vezu sa kontroverznim Baraninom Lukom Đurovićem.

POJAČANA POTRAGA

ja na putevima, koji je u primjeni, predviđa da o prekršajima iz ove oblasti ne može odlučivati sudija kojeg je imenovala Vlada. Kršeći ovaj Zakon, kao i sam Ustav, upravo sudije koje je izabrala Vlada čiji službenici pišu saobraćajne kazne, odlučuju o kaznama vozača. Interesantano je i postupanje po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici po kojem Organ za prekršaje može da nekog prinudno smjesti na obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi u trajanju do dvije godine, čime se zadire u osnovna prava o kojima bi morao da odlučuje nezavisni sud. Sumnja u nezavisnost i nepri-

strasnost rada ovih sudija još je veća kada se ima u vidu da se sredstva od novčanih kazni ulivaju u državni budžet te da je, samo u prvoj godini primjene Zakona o prekršajima izrečeno novčanih kazni u ukupnom iznosu od 8 miliona eura. U trenutku kada je postalo očigledno da je riječ o uticaju izvršne i političke vlasti na rad sudija za prekršaje, na ovaj problem ukazao je NVO sektor podnošenjem Inicijative za provjeru ustavnosti Zakona o prekršajima Ustavnom sudu. Inicijativa je bila inspirisana prijetnjama Direkciji za zaštitu tajnih podataka upućenim dnevnom listu “Dan” da će ih, zbog objavljiva-

nja imena građana koji su navodno upisani na dva biračka mjesta, predati Organu za prekršaje koji može izreći novčanu kaznu i do 16.000 eura. ”Iako se sudije za prekršaje zovu tako, oni ne vrše sudsku vlast već su stavljeni u ravan državnih namještnika”, naveli su tada iz Centra za građansko obrazovanje. Podršku su dobili i iz Akcije za ljudska prava koja je navela da je taj Zakon suprotan odredbama Evropske konvencije. Međutim, iako konfuzan, za sud u Strazburu naš Organ za prekršaje spada u red sudova pa po tom principu i preuzima predmete koji su prethodno bili nadležnost Organa.

Utopljena djevojka još nije pronađena Ronioci Centra za podvodno deminiranje iz Bijele, tokom jučerašnjeg, kao ni prethodna dva dana, nijesu uspjeli da iz Morače izvuku beživotno tijelo nepoznate ženske osobe, koja je u srijedu ujutro skočila sa Vezirovog mosta u nabujalu Moraču. Nizvodno od mjesta Grbavci gdje je tijelo posljednji put viđeno, dionicu koja se nalazi na oko dva kilometra od Vukovačkog mosta, juče je satima pretraživalo osam ronilaca, a pomoć su im pružili i mještani koji su, kako tvrde, vidjeli mjesto gdje je tijelo potonulo. “Uz pomoć ronilackih čamaca napravili smo opsežnu pretragu na mjestima gdje je postojala mogućnost da se tijelo zadržalo, ali pretraga nije dala rezultate. Ovaj dio riječnog korita gdje visoki vo-

dotok u pojedinim dijelovima doseže i 100 metra širine narocito u ovakvim uslovima slabe vidljivosti i jakih vodenih strujanja, značajno otežava pretragu našim roniocima”, saopštio je juče Danilo Mijajlović, rukovodilac ronilačkog tima. On je najavio da će pretraga za beživotnim tijelom biti nastavljena danas. S.K.

PResUdA

Za ubistvo kuma 13 godina zatvora Podgoričanin Nebojša B. Mugoša (49) osuđen je juče u Višem sudu u Podgorici na 13 godina zatvora zbog ubistva kuma i poslovnog partnera Nebojše Nikezića (45). Nesačekavši obrazloženje presude, članovi porodice Nikezić, odmah po izricanju zatvorske kazne, demonstrativno su napustili sudnicu. Više državno tužilaštvo teretilo je Mugošu da je 17. februara 2011. godine oko 21.30 sati, u Ulici Pete proleterske, u naselju Stari aerodrom u Podgorici, na podmukao način i iz koristoljublja ubio Nikezića. Iako je sud ocijenio da je Mugoša bio svjestan da pucanjem u pravcu Nikezića može izazvati tragičan epilog te da je upravo to i htio, nije dokazano da je ubistvo počinio ka-

ko bi, na podmukao način, prisvojio 515.000 eura koje mu je Nikezić prethodno dao na čuvanje. Ubistvo na podmukao način, prema stavu sudskog vijeća kojim je predsjedavala sudija Vesna Moštrokol, podrazumijeva da je počinjeno na prikriven, potajan način pri kome je učinilac ispoljio posebnu lukavost ili prepredenost. “Bez obzira da li je novac koji je pronađen u stanu optuženog bio njegov ili Nikezićev, to ne upućuje na nesumnjiv zaključak da je Mugoša ubio kuma iz koristoljublja. Naprotiv, da je Mugoša namjeravao da zadrži novac zasigurno ga ne bi ostavio u svom stanu i to na vidnom mjestu, u ormaru spavaće sobe gdje je i pronađen”, obrazložila je Moštrokol. S.K.


14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

Unaprijediti standarde igara na sreću POTPISAN MEMORANDUM

Plan: Valorizovati naše potencijale

Predstavnici Ministarstva finansija, Uprave za igre na sreću i oba udruženja priređivača igara na sreću baviće se unapređenjem regulatornog okvira, stanjem i standardima u oblasti igra na sreću, dogovoreno je na jučerašnjem sastanku ministra Radoja Žugića sa predstavnicima “UPIS”a i “Montenegro Bet”-a. Na sastanku su razmatrana važna pitanja od interesa za unapređenje oblasti igara na sreću, kazali su iz Ministarstva, naglašavajući da je ministar Žugić pozdravio zainteresovanost za unapređenje u ovoj oblasti. B.R.

DJEČIJA ZAŠTITA

Predstavljena prva baza podataka Predstavljanjem nacionalne baze podataka o dječjoj zaštiti u Crnoj Gori, koja će obezbijediti pouzdane podatke o situaciji djece i njihovim potrebama, šef predstvaništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks juče u Podgorici je kazao da je to jedan od glavnih instrumenta države za pomoć najugroženijima. On je pojasnio da će se informacije o djeci prikupljati od lokalnih centara za socijalni rad u direktnom kontaktu sa porodicama, a da će se podaci slati u centralnu bazu podataka u Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković kazao je da

je Baza postavljena u tom Ministarstvu i svim centrima za socijalni rad u januaru ove godine i naveo da će dobijeni podaci poslužiti za potrebe različitih analiza i pripremu planova i programa na državnom nivou, ali za kontrolu kvaliteta pruženih usluga na nivou svake opštine. Maja Luketić iz Centra za socijalni rad pojasnila je da struktura Baze podataka o dječijoj zaštiti počiva na informativnom nivou i individualnom planu koji služi zaštiti za evidentiranje mjera zaštite i usluga koje su pružene djetetu. Podaci iz Baze o dječijoj zaštiti biti prezentovani početkom 2014. godine. B.R.

SOCIJALNO STARANJE

Osnivač Fondacije Petrović Njegoš, princ Nikola Petrović i direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović potpisali su u Podgorici Memorandum o razumijevanju koji bi između ostalog trebao olakšala valorizaciju prirodnih potencijala kojima Crna Gora obiluje. Pejović je naglasila da potpisani memorandum nije obično slovo na papiru i da će akcije agencije i fondacije Petrović Njegoš biti konkretne. “Valorizovaćemo potencijale dva naša izuzetna grada, to su Cetinje i Kotor”, pojasnila je ona. Princ Nikola Petrović je naglasio da svaki Crnogorac bi trebao da osjeća odgovor-

nost za očuvanje prirode i ekologije. “Za mene ekologija nije samo ono što se događa u šumi i na poljima za mene je ekologija ono što se događa i u društvu”, kazao je on. Pejović je najavila i akcije koje planiraju na Cetinju kako bi se olakšao posao tamošnjim poljoprivrednicima. “U nekim djelovima Cetinja primjenićemo najbolje tehnologije koje pomažu sistemu na polju prirodne ekoremedijacije koja je jeftin i oproban postupak i viđen širom Evrope”, dodala je Pejović napominjući da su potpisivanjem sporazuma proširili krug partnera koji će im pomoći da valorizuju potencijale Crne Gore. B.R.

Informacionim sistemom protiv zloupotreba Glavni tehnički savjetnik u oblasti razvoja projekata iz socijalnog staranja, Zlatan Šabić sproveo je analizu dosadašnjeg rada na projektu “Informacioni sistem socijalnog staranja” i dao pozitivne ocijene za dosadašnju dinamiku vođenja projekta, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja nakon susreta ministra Predraga Boškovića sa delegacijom UNDP-a. Iz Ministarstva su naveli da realizacija projekta teče u skladu sa planiranim aktivnostima i da se trenutno radi na konceptualizaciji i dizajni-

ranju sistema. “Informacioni sistem socijalnog staranja” predstavlja namjeru Vlade Crne Gore i Delegacije UNDP-a da se u Crnoj Gori stvori jedinstvenu bazu podataka o korisnicima prava u sistemu socijalnog staranja i na taj način bolje usmjere sredstva iz budžeta, standardizuje postupak odlučivanja o ostvarenju socijalnih prava, smanje zloupotrebe i obezbijedi efikasnije planiranje mjera i programa namijenjenih socijalno ugroženoj populaciji”, kazali su iz Ministarstva. Oni su naglasili da od realiza-

Boškovića

cije ovog projekta zavisi ne samo uspješnost reorganizacije rada centara za socijalni rad, već i kompletna reforma sistema socijalnog staranja. B.R.


Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

bez incidenata na groblju

Pokojnica sahranjena, mještani krive Mugošu Jelena Vađon - Đurišić

P

okojna 97-godišnja Dilja Ljuljđuraj sahranjena je juče bez incidenata na groblju Selište na Cijevni, a porodica je do 14 časova neometano primala saučešće za pokojnicom u Dinoši. To je epilog dogovora koji su mještani “sklopili” sa policijom u noći između četvrtka i petka kada su oko ponoći pendrecima prokrčili put porodici Ljuljđuraj do kapele na mjesnom groblju u Dinoši. Za taj incident obje strane optužuju gradonačelnika Miomira Mugošu koji, kako tvrde, baca špicu među mještane dvije vjeroispovijesti.

Primanje saučešća u kapeli Crkve Svetog Mihajla

Hajrudin Kajošević sa maloljetnim sinom

Problem primanja saučešća na mjesnom groblju u Dinoši za pokojnicima koji će biti sahranjeni na drugom groblju nije vjerske prirode iako se, kako tvrde obje zavađene strane, takva slika posljednjih dana šalje svijetu. Špicu između njih, kako tvrde, baca gradonačelnik Miomir Mugoša, na način što porodici Vučinaj prethodne sedmice nije dozvolio da primaju saučešće u Dinoši, a Ljuljđurajima je, prije nekoliko dana, dozvolio i poravnao put, te poslao 50 vozila policije kao obezbjeđenje. “Ovo nije konflikt između muslimana i katolika, iako ga tako predstavljaju”, kazao je juče Hajrudin Kajošević čiji je maloljetni sin M.K.(16) zadobio povredu ruke u obračunu sa policijom preksinoć. Ni glasine koje se šire da je riječ o podvali katolika koji su “postojeću kapelu renovirali i dogradili u crkvu”, tvrde, nije tačna. “Ne zna se koliko je tačno stara Crkva svetog Mihaila, ali postojala je sigurno u srednjem vijeku, jer je u 17. vijeku porušena i renovirana”, kazao je fratar Miraš Marinaj koji je posljednji incident nazvao primitivnim. Mještani muslimanske vjeroispovijesti potvrđuju da su prije 30 godina komšijama katolicima “prepuštili groblje, koje je zajedničko”, ali je problem i krivo im je, kako kažu, kada dolaze iz drugih sela da primaju saučešće u Dinoši, a kopaju se negdje drugo. “To nam smeta, prave probleme zbog škole, djeca neće u školu da idu. Potresena su zbog ovoga, pa

neka se do daljnjeg odmaraju”, kazao je Kajošević. On ističe da su se u razgovoru sa komšijama katolicima saglasili da nemaju ništa jedni protiv drugih, već da “treći sa strane baca špice pomeđu”. “A treći je gospodin Mugoša. Mlađi Mugoša se nama zakleo u dvoje djece da nikada više tu neće biti saučešća, a gradonačelnik im je rekao idite slobodno čist vam je put, policija će da vas čuva”, naglasio je Kajošević. Slično misle i komšije katolici. “Vlast spava i zbog nečijih ličnih interesa ne rješava problem”, kazao je Zef Dedivanaj koji je u januaru isti problem imao kada je za pokojnim bratom primao saučešće u Dinoši, a sahranio ga na groblju u Zatrijebču. Pobunu mještana muslimanske vjere tada je umirio Miomir M.Mugoša čvrstim obećanjem da je to posljednji put da se neko sa strane žali u Dinoši bez odobrenja Mjesne zajednice i mještana. Da problem nije vjerske prirode smatraju i mještani katoličke vjeroispovijesti. “Mi smo svi Albanci, bez obzira koje smo vjeroispovijesti, katolici ili muslimani. Svi smo rođaci i neću da mislim da taj incident ima vjersku pozadinu. Ali, nažalost, u svijet je pošla slika kao da je to na vjerskoj osnovi. Vjerovaću da je to prošlost i ne daj bože da se više ikada desi ni u Malesiji ni u Crnoj Gori”, kazao je juče Kolja Ljuljđuraj, koji je dva mandata bio predsjednik Mjesne zajednice Dinoša. I predsjednik Gradske opštine Tu-

Verbalno napadali novinare I dok je porodica Ljuljđuraj u miru juče primala saučešće u Dinoši, mještani muslimanske vjeroispovijesti nijesu se ni čuli ni vidjeli do 14 sati, kada je pokojnica ispraćena na Cijevnu. “Država je kriva za ovo. Gradonačelnik Mugoša je izjavio da smo mi divljaci”, dobacivali su juče ljutiti muslimani iz Dinoše novinarima. Među njima je najgrlatiji bio izvjesni Kemal koji, revoltiran cjelonoćnim objavama na portalu Vijesti, svoj bijes prema novinarima nije krio. “Muslimani ovo, muslimani ono. Vi pišete kako vam katolici kažu. Teroristi! Koji teroristi? Nabijem vas na k...c i vas i sve katolike, džukele jedne. Puštaju policiju djecu da bije, bez policije ne smiju da dođu”, vikao je Kemal koga ni bratstvenici nijesu mogli smiriti.

zi Franjo Ljuljđuraj smatra da posljednji incident nema političku pozadinu, iako mu neki ljudi daju vjersku dimenziju. “Sa ministrom Raškom Konjevićem, zamjenikom gradonačelnika Podgorice Vladanom Vučelićem i nekoliko građana dogovorili smo da iduće sedmice sjednemo, razgovaramo i dođemo do rješenja za problem koji ne smijemo staviti pod tepih. Ovo je opomena i lekcija iz koje svi treba da izvučemo pouku”, kazao je Ljuljđuraj i istakao da je zajedničko rješenje, na duži rok, izgradnja gradskog groblja u Tuzima. Policija je preksinoć oko ponoći pendrecima prokrčila put porodici Ljuljđuraj da pokojnicu, čije je tijelo dopremljeno iz SAD, unesu u ka-

pelu, na groblju u Dinoši. Dvadesetak najupornijih, mahom mlađih Dinošana, koji su po svaku cijenu željeli da spriječe održavanje saučešća, jake policijske snage potisnule su ka školi. Nakon kraćeg guranja, uz upotrebu pendreka, ali i psovke, policija je probila kordon, a mladići su uzvratili kamenicama nakon toga. “Razjarenu masu smo potisnuli i automobil uz pratnju najuže porodice sproveli do kapele nakon čega se masa razišla. U napadu kamenicama povrijeđena su tri policajca. S obzirom da smo imali informaciju da su obje strane bile naoružane i spremne za sukobe većih razmjena, sve se dobro okončalo”, ispričao je izvor iz policije.

Referendum do septembra Nemili događaji, koji se deševaju posljednjih nekoliko mjeseci u Dinoši, ne mogu rezultirati odlaganjem referenduma za gradsku opštinu Tuzi, smatra predsjednik GO Tuzi Franjo Ljuljđuraj. “Referendum se ne može dovesti u pitanje. Gradska opština je opredijelila konsalding firmu koja treba da izradi studiju o ekonomskoj opravdanosti u narednih 60 dana, a referendum će najkasnije biti u septembru”, kazao je on.


16 Crna Gora

Onlajn promocija Mojkovca MOJKOVAC – Zaposleni u Turističkoj organizaciji Mojkovca (TO) ovih dana intenzivno rade na izradi veb sajta koji će nam omogućiti znatno kvalitetniju turističku ponudu preko interneta, kazala je juče Dnevnim novinama direktorica TO mr Magdalena Mrdović. Ona je istakla da mojkovački krajolik ima mnogo toga da ponudi, reklamira i izloži turistima kojih je svake godine sve više. “Mi svakako želimo da iskoristimo naše istorijske, a pogotovo prirodne ljepote. Čitava mojkovačka opština je jedna velika vazdušna banja, pogotovo za ljude iz urbanih sredina, željnih prirodnih ljepota, atraktivnih sportova, rijeka i jezera, šumskih čestara i proplanaka, ljeti prepunih ljekovitog bilja i šumskih plodova a u van sezone lova i ribolova i privlačnog seoskog turizma uz nekoliko hotela, motela, etno i eko odmarališta”, rekla je Mrdović. Ona je istakla da TO Mojkovca radi na projektu za izradu brošura za Bjelasicu i Sinjajevinu. Projekat se radi preko programa CHF i vrijedan je 7.400 eura. V.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

bLOKAdA depONIje

Ubljani ne popuštaju, opština zabrinuta Samo u putnu infrastrukturu na selu uloženo je 573.000 eura, rekao direktor Čistoće HERCEG NOVI - Radnici Čistoće ni juče nijesu mogli da deponuju otpad na Tisovoj gredi, jer je sedam Ubljana opet blokiralo rampu na putu prema deponiji. Iako je razlog njihove blokade, kako danima ističu, neispunjenje dogovora koji su postigli zajedno sa lokalnom upravom, uz isticanje da se na tom mjestu odlaže opasni otpad, mještani su priznali da nemaju niti jedan dokaz da se takav otpad odlaže u Ublima. Osim toga, mještani su kazali da nijesu ni podnosili prijave inspekcijskim organima, koji bi potvrdili njihove sumnje. Prema riječima Dragana Vukovića mještani su potpisali peticiju, ali da nikad do sad nijesu ucjenjivali ni opštinu ni JP “Čistoća”. Na pitanje novinara da li imaju dokaze da se istovara toksični i medicinski otpad na pomenutu deponiju, Ubljani su negirali. Međutim, mještani ne osporavaju da su uložena značajna sredstva u ovo selo, a na pitanje da li će se sastati opet sa čelnicima opštine kako bi riješili problem, Vuković je bio kategoričan da će se sastati jedino uz prisustvo novinara. Kako je kazao, čim mještani okrenu leđa, njihov dogovor ostaje mrtvo slovo na papiru. Vuković je najavio i tužbu protiv JP “Čistoća”. S druge strane, direktor Čistoće Borivoje Bonić ističe da su deša-

vanja na Ublima pitanje dogovora, a ne zakonskog regulisanja. ”Ako ćemo se baviti ružnim riječima i blaćenjem zaposlenih u hercegnovskoj opštini i Čistoći, to nije način da se komunicira. Ako neko misli da sam kršio zakon, neka to i dokaže”, poručio je Bonić i podsjeća da je od skoro milion eura, koliko je u posljednjih deset godina ulagano u puteve na Ublima, za prilaz selu uloženo 573.000 eura. On je podsjetio da je prošle godine posjetio

ovo selo i da je tada postignut dogovor i sa Komunalno stambenim preduzećem, pa je uloženo dodatnih 20.000 eura u razne sanacije koje su zahtjevali mještani. On dodaje da su u posljednje tri godine po nalogu nadležnih institucija radili na tome da se sanira postojeća deponija. Bonić je upitao zašto protesti nisu bili 1978. godine ili 2003. kada su preispitivali u Skupštini opštine lokaciju deponije, a na javnim raspravama niko

od mještana Ubala nije bio protiv. Prema riječima načelnika Komunalne policije Zorana Bijelića oni su se obratili pravosudnim organima za izricanje zaštitne mjere, kako bi se deponija ponovo stavila u funkciju i izbjegla higijensko - epidemiološka katastrofa. Sekretarijat za komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine apelovao je na Ubljane da se ovaj spor riješi mirnim putem. S.M.

LICITACIjA

Aukcija službenih polovnih vozila BUDVA – Opština Budva stavila je na javnu licitaciju 12 službenih automobila, koji su proizvedeni u periodu od 1993. do 2005. godine, a u cilju racionalizacije troškova, s obzirom da su troškovi održavanja starih vozila veliki u odnosu na njihovu vrijednost. Cilj je i preduzimanje novog koraka u racionalizaciji i ograničenju korišćenja službenih vozila po organima i službama Opštine. Kako je kazala sekretar za lokalnu samoupravu Tanja Kažanegra, planom javnih nabavki za ovu godinu predviđeno je da se uz prihod od aukcijske prodaje koji je planiran minimalno 14.000 eura, uz očekivanje da će aukcija povećati taj prihod i dodatak od 11.000 eura, kupi šest službenih vozila namjenski opredijeljenih za potrebe inspekcijskih službi i rad na terenu, na lizing od dvije godine.

“U okviru programa racionalizacije troškova korišćenja službenih vozila, predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović je predvidio prodaju 12 amortizovanih službenih vozila godišta proizvodnje od 1993. do 2005. godine. Taj program će biti realizovan putem aukcijske prodaje na kojoj će se naći četiri golfa III, tri zastave – jugo koral, dvije lade nive, i po jedan polo, daewo laganza i audi. Početne cijene su od 657,90 do 1.610,70 eura“, navodi Kažanegra i dodaje da je izvještaj o stručnoj procijeni tržišne vrijednosti upotrebljavanih vozila uradio ovlašćeni sudski vještak saobraćajne struke. Kažanegra podsjeća da je racionalizacija troškova počela donošenjem odluke o načinu i uslovima korišćenja službenih vozila. “Ta odluka je propisala način kori-

šćenja službenih vozila, izvršila shodno zaduženja za njihovo korišćenje i ograničila prava službenika i namještenika za upotrebu službenih vozila samo u toku radnog vremena, i to po smjenama. Racionalizacija je počela i odlukom o utvrđivanju mjesečnog limita za gorivo u jedinicama lokane samouprave, od sredine novembra 2011. godine, što je nastavljeno monitoringom i kontrolom poštovanja navedenih akata od strane nadležnog sekretarijata za lokalnu samoupravu“, navela je ona. Pravo učešća na javnoj licitaciji imaju sva zainteresovana pravna i fizička lica koja otkupe aukcijsku dokumentaciju, potpišu izjavu o povjerljivosti podataka, uplate depozit koji je dva odsto od početne cijene ili dostave bankarsku garanciju i prijave se za učešće na javno nadmetanje. N.L.

KOLAŠIN

Licenca Luks taksija uredno plaćena

KOLAŠIN - Vlasnik Luks taksija Vojin Čepić reagovao je na tvrdnje načelnika Komunalne policije Miodraga Vlahovića da samo jedan taksi vozač ima kompletno plaćenu licencu. Kako je kazao Čepić, 2. aprila 2012. godine na račun SO Kolašin uplaćeno je 400 eura, koliko je u tom trenutku koštala licenca za prevoz putnika u drumskom saobraćaju. “Samo nakon dva dana, Luks taksiju je izdata licenca br. 27, br. rješenja 05-108 UP, sa rokom va-

ženja do 2. aprila 2017. godine. Pomenutog dana uplaćeno je i 120 eura takse za izdavanje podlicenci, kao i 20 eura takse, tako da je Luks taksi izmirio sve obaveze po osnovu licence prema SO Kolašin”, kazao je Čepić, koji smatra da je načelnik Komunalne policije napravio previd prilikom davanja izjave. On je poručio da u prilog njegovoj tvrdnji postoje dokazi, koji se mogu provjeriti i kod inspektora za saobraćaj SO Mija Bukilića. Z.B.


Crna Gora 17

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

Ako oni neće po burek, burek će kod njih dostava

Skender Malezi našao je put do stalnih mušterija Marija Obradović

P

odgoričkom pekaru Skenderu Maleziju nije bilo teško da nađe put do vjernih mušterija, kad je odlučio da njihovu omiljenu jutarnju poslasticu-burek, dostavlja po narudžbi. Pritom, burek, koji, kako kaže, nije ni manji od „standarda“, niti siromašnijim mesom ili sirom, prodaje za 50 centi.

PODGORICA - Pekarski zanat Skender Malezi naslijedio je od svog oca, i tako nastavio je porodičnu tradiciju. Pekaru “Šeherzada” otvorio je prije tri godine na Koniku, a ime joj je dao po istoimenoj i u to vrijeme dobro poznatoj seriji. O svom poslovnom poduhvatu da bureke koji su gotovo dvostruko jeftiniji od ostalih pekara u gradu, besplatno razvozi do mušterija, Skender kaže da mu je održalo posao. Osim toga, kaže i da ga podsjeća i na 90-e, kada je isto to za oca radio. Skender i njegova porodica svaki dan započnu u pekari, jer prve mušterije, kako kaže, zovu već od zore. Topli bureci se spremaju i onda ih Skender automobilom razvozi svuda po gradu. “Mi radimo familijarno, ja ne moram da plaćam radnike. Porudžbina imam sa svih strana, a dostavu ne naplaćujem. U mojoj pekari se prave pice i pancerote, ali to kad imamo vremena. Ipak su nam prioritet bureci, a narod nas stalno zove jer smo jeftini. Znam da po tridesetak bureka od jednom ponesem“, rekao je Skender. Sve je više, priča nam Skender, ljudi koji nijesu u prilici da dođu jer nemaju vremena ili im je daleko, što njega nije spriječilo da sa burecima pronađe put do stalnih mušterija. Takvih je, tvrdi, sve više. “Imam stalne mušterije, zovu me skoro svakog dana. To su uglavnom firme, a dosta me ljudi iz kuća zovu. Ljudima odgovara što im dolaze bureci na kućni prag, oni su oduševljeni tom idejom. Ako on neće da dođe kod mene, ja ću da dođem kod njih. Ja sam to radio i 90-tih, i tada sam raznosio bureke, nije ovo prvi put. To što ja raznosim bureke meni odgovara“, dodaje on. Iako mu nije teško sjesti za volan i “krstariti” gradom i truditi se da bureci topli stignu na odredište, Skender se prisjetio i jedne neprilike koja ga je zadesila tokom dostave. “Jedno jutro kad sam se zaputio prema gradu da nosim bureke, i iznenada na sred raskrsnice ostanem bez volana! Odvojio se iz ležišta! U momentu sam se izgubio, nisam znao šta da uradim. Ali na svu

sreću sam se snašao, podigao ručnu i ugasio kola“, priča naš sagovornik. Ipak, nijesu sve njihove mušterije lijene. Nemali je broj i onih koji će rado prošetati do pekare. S obzirom na to da je pekaru otvorio u, kako kaže, najsiromašnijem podgoričkom naselju, Skenderova porodica je zadovoljna radom. “Ovdje žive ljudi koji nemaju mnogo para, ali oni ne misle na sjutra. Sve što zarade danas, oni to i potroše. Mi smo zadovoljni njihovom posjetom, a i oni našom uslugom”,

Rakonjac (Sreta) Radoica Persida (Strašimirova) Tomović rođena Vučetić, preminula 22. marta 3013. godine poslije iznenadne i kratke bolesti u 74. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima 22.3. od 11 do 16 i 23.3.2013. godine od 11 do 14 časova u školi u Novšićima, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na seoskom groblju u Novšićima. Ožalošćeni: sinovi Ljubodrag i Slaviša, snaha Vanja i ostala rodbina Tomović i Vučetić.

umro 22. marta 2013. u 86. godini. Sahrana će se obaviti 23. marta 2013. godine u 14 časova na groblju u Unevini. Saučešće primamo u kapeli u Unevini. Ožalošćeni: sin Velimir, kćerke Jovanka, Stojanka, Branka i Milanka, braća Radovan, Momčilo, Slavko, Stanko i Petko, snahe, sinovci, sinovice, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina.

Mitar (Nikolin) Lukolić

Momir-Mijo (Vuja) Nedović preminuo poslije kraće i teške bolesti u 68. godini. Sahrana će se obaviti 23. marta 2013. godine u 15 časova na groblju u Vrbasu. Saučešće primamo u kući žalosti Petefi brigade 28, Vrbas 22. i 23. marta do 11 časova, a od 11 do 15 časova u kapeli Vrbas. Vijenci se ne prilažu. Ožalošćeni: supruga Irena, kćerke Jelena i Jasmina, braća Radoje i Dragoljub, sestre Mara i Milka i ostala mnogobrojna rodbina.

preminuo 22.3.2013. u 82. godini. Saučešće primamo u porodičnoj kući u Bartuli ± Bar 22. i 23.3.2013. godine do 16 časova. Sahrana dragog nam pokojnika će se obaviti 23.3.2013. godine u 16.30 časova na gradskom groblju Sveti Vid u Starom Baru. Ožalošćeni: supruga Marija, sinovi Nikola i Jozo, kćerka Ljiljana, snahe Jelena, Roza i Jasna, bratanić Ivan, bratanične Vesna, Zorica i Ana, unuci Josip, Marko, Đani, Andrej i Filip kao i ostala mnogobrojna rodbina.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Živković (Aksa) Jagoš

Topli bureci se spremaju i onda ih Skender Malezi automobilom razvozi svuda po gradu

kamp konik i

Izbjeglice najavile protest PODGORICA - Izbjeglice iz kampa Konik I, juče su najavili proteste ukoliko im se ne obezbjedi struja. Uslovi u kojoj žive stanovnici kampa nepodnošljivi su za većinu. Struju nemaju već osam mjeseci, a kontejneri koji su dobili, kako tvrde, pretijesni su. Pri useljenju u Kamp na kratko su dobili električnu energiju, ali im je poslije osam dana isključena. Već su tri puta protestovali, ali sve je ostalo na obećanjima. “Osam mjeseci smo bez struje, na velikim smo mukama. Imali smo osam dana struju na početku, kasnije su tražili da se potpišemo i

kaže Skender, otkrivši nam da planira da proširi posao, jer, ističe, mušterije diktiraju tempo rada“. “Razmišljamo da proširimo posao, jer imamo mnogo stalnih mušterija. Jedini problem nam je prostor, u gradu je sve pretrpano, ima puno pekara”. O gastro navikama svojih mušterija Skender zna sve, a najbolje njihov tajming, tako da se u njegovoj pekari i te kako zna kada se najviše bureka sprema. Jutra su najburnija, jer se najviše naručuje, dok se od 14 do 17 časova slabo koji burek traži, rekao nam je Skender dok se užurbano spremao da nekoliko vrelih bureka dostavi u drugi dio grada. Na kraju, zaključuje naš sagovornik, nije sve u novcu i zaradi. “Nešto je i u časti i da te ljudi po dobru poznaju”.

PREMINULI

plaćamo struju kao sav narod. Sve 162 porodice potpisale su ugovor, ali nam daju lažna obećanja. Htjeli smo da izađemo na protest sa ženama i djecom, ali su naši pretstavnici imali sastanak sa ljudima iz Elektrodistribucije, pa smo odložili protest za par dana”, rekao je Alija Rama, stanovnik Kampa. Probleme imaju i sa javnom rasvjetom u Kampu, koja kako kažu, dođe na 20 minuta i opet ostanu mraku. “Jedina rasvjeta nam je svijeća. Obećali su da će problem oko struje biti riješen, ali više nema čekanja”, kaže Alija. A.G

preminuo poslije kraće bolesti 22. marta 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 23. marta 2013. godine u 14 sati na novom groblju u Crnči. Saučešće primamo u kapeli u Zatonu 22. i 23. marta do 13 sati. Ožalošćeni: braća Jovan i Milutin-Mića, snahe, sinovci, sinovice, sestrići, sestričine i ostala mnogobrojna rodbina.

BAR

BAR

Kiosk „Enigma“ Bul. 24. novembra 030 340-500 069 688-868

Izbjeglički kamp Konik I

CVJEĆARA ª MAJAº

NJEGOŠEVA B.B. MOJKOVAC 050-473-048; 050-470-108 067-450-019; 067-449-973

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


18 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

ISTRAGA

Nikola Sarkozi uzimao pare od vlasnice firme LÁ Oreal Tužioci sumnjaju da je ukupno četiri miliona eura gotovine od Lilian Betankur završilo u koferima partije bivšeg predsjednika Francuske VLADIMIR PUTIN:

Odnosi Kine i Rusije nikad bolji Kineski predsjednik Si Đinping u okviru njegove prve posjete od stupanja na dužnost, stigao juče u Moskvu

MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da su rusko-kineski odnosi najbolji do sada u viševjekovnoj istoriji, prenio je Tanjug. Činjenica da je Rusija prva zemlja koju posjećuje kineski predsjednik Si Đinping od izbora na tu funkciju potvrđuje posebnu prirodu strateškog partnerstva između Rusije i Kine, dodao je Putin, a prenijela agencija Itar-Tass. Rusko-kineske odnose karakteriše visok stepen uzajamnog povjerenja i partnerstva, rekao je ruski predsjednik u intervjuu agenciji Itar-Tass uoči posjete kineskog lidera. Putin je naglasio da zajed-

nički pristup dvije zemlje prema suštinskim međunarodnim pitanjima predstavlja važan faktor stabilnosti u svjetskoj politici. Rusija i Kina daju primjer izbalansiranog i pragmatičnog pristupa rješavanju gorućih pitanja kao što su situacija na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, nuklearna kriza na Korejskom poluostrvu i pitanje nuklearnog programa Irana, naveo je Putin. Ruski predsjednik je dodao i da je obim bilateralne trgovine u posljednjih pet godina više nego udvostručen. Kineski predsjednik Xi Jinping boraviće od 22. do 24. marta u zvaničnoj posjeti Rusiji.

SUKOBI U KARAKASU

Opozicija protiv pristalica vlade

KARAKAS - Venecuelanska policija bacila je suzavac u namjeri da obuzda sukob koji je, u centru Karakasa, izbio između protivnika Vlade i pristalica pokojnog predsjednika Huga Čaveza. Nekoliko stotina studenata okupilo se kod sjedišta izbornog odbora, zahtijevajući fer i otvoreno glasanje na predstojećim predsjedničkim izborima, kada su ih zaustavile pristalice Vlade, gađajući ih kamenicama, flašama i jajima, izjavili su svjedoci za agenciju Rojters. Policija je ispalila tri kanistera suzavca na najmanje 150 pristalica Vlade i formirala kordon između dvije strane.

Poslije smrti predsjednika Venecuele Čaveza, predsjednički izbori u toj zemlji zakazani su za 14. april, a za vršioca dužnosti šefa države imenovan je Nikolas Maduro. On će na izbore izaći kao kandidat vladajuće partije, dok će lider opozicije Enrike Kapriles biti njegov protivkandidat. Kapriles je u na izborima u oktobru izgubio od Čaveza, koji je, odlazeći na operaciju raka na Kubu u decembru, odredio Madura za svog nasljednika, podsjetile su agencije. Izborna komisija je najavila da će kampanja početi 2. aprila i da će trajati do 11. aprila. Takođe je najavljeno da će opšti izbori biti raspisani u narednih 30 dana.

BORDO - Bivši predsjednik Francuske Nikola Sarkozi nalazi se pod zvaničnom istragom da je primio nezakonite donacije od najbogatije žene Francuske, nasljednice kompanije “L’Oreal” Lilian Betankur, tokom izborne kampanje 2007. godine. Njegovi advokati kažu da će se žaliti na odluku o pokretanju istrage protiv Sarkozija koji se u četvrtak neočekivano pojavio u Bordou pred sudijom Žan-Mišel Žentilom gdje se suočio sa najmanje četiri bivša saradnika Betankur. Njihovo suočavanje uslijedilo je poslije tvrdnji da je uzeo kovertu od Betankur. Žentil nastoji da utvrdi koliko je puta Sarkozi nju posjetio tokom svoje izborne kampanje, prenijela je agencija Tanjug. Sarkozi (58) je uvijek tvrdio da je samo jedanput to učinio i to sa ciljem da se sastane sa njenim mužem. Njeno osoblje, međutim, ima drugu priču. Prošlog novembra, Žentil i još dvojica istražnih sudija proveli su 12 sati saslušavajući Sarkozija. Oni su tada odlučili da ga zvanično ne optuže, ali da i dalje nastave sa istraživanjem optužbi. Betankur sada ima 90 godina. Ljekarski stručnjaci kažu da je njeno mentalno zdravlje počelo da se pogoršava u jesen 2006. godine. Sarkozija optužuju da je pribavio značajan iznos novca od nje, da je probio troškovni limit za izbore i da je iskoristio osobu oslabljenog zdravlja.

Bivši računovođa prebogate Betankur, Kler Tibu, rekla je policiji 2010. godine da je lično uručila kovertu s novcem, znajući da će taj novac otići Sarkozijevom saradniku u kampanji Eriku Vuertu. Vuert, koji je kasnije postao ministar za budžet, već je optužen u ovoj aferi. Istražni organi sumnjaju da je ukupno četiri miliona eura gotovine od Betankur, isplatama u nekoliko navrata, ušlo u kofere Sarkozijeve partije. Prema francuskom zakonu, donacije za političke stranke mogu iznositi najviše 7.500 eura godišnje po osobi, a samo 150 eura se može dati u gotovom novcu. Sarkozi je optužbe odbacio kao puki trač, tvrdeći da nije uzeo nikakvu kovertu s novcem.

BIJEG OD ZIME

Španska obala po mjeri bogatih turista iz Rusije Španska vlada razmišlja da usvoji zakon o dodjeli državljanstva strancima koji u toj zemlji kupe nekretninu skuplju od 160.000 eura BARSELONA - Kosta Brava, priobalna regija na sjeveroistoku Španije, širom raširenih ruku dočekuje bogate ruske turiste, koji tamo masovno kupuju kuće pružajući prijeko potreban podsticaj ekonomiji u državi u kojoj je tržište nekretnina u stagnaciji, a stopa nezaposlenosti premašuje 26 odsto. Sergej i Larisa, Rusi iz Sibira, u potrazi za “kućom iz snova” na španskoj “Divljoj obali”, koja se proteže 60-ak kilometara sjeveroistočno od Barselone sve do francuske granice, pronašli su kuću koja se prodaje za 3,5 miliona eura. Ova velelepna vila, koja se prostire na više od 700 kvadratnih metara sa ogromnom dnevnom sobom i šest spavaćih, ima i saunu koja je, međutim, “isuviše mala” za Larisin ukus, prenio je AFP. Novac, očigledno, ne predstavlja nikakav problem ovim bogatim turistima, koji traže luksuzno utočište od onog najgoreg što im Rusija može prirediti. “Dolazimo iz Novosibirska, gdje je zimi izuzetno hladno i vrlo neprijatno od novembra do marta. Užasno je, sa temperaturama od čak minus 40, dok je ovdje vrijeme mnogo bolje i zato želimo tu da kupimo kuću”, objašnjava Larisa Maslova. Španija je veoma popularna destinacija među ruskim turistima, a prošle godine je tamo zabilježen rekordan broj posjetilaca iz Rusije, koji su činili čak 40 procenata turista, dok sve više njih, poput Sergeja i Larise, odlučuju baš tamo da stvore svoj drugi dom. U mjestu Plaja d’Aro, odmaralištu u centralnom dijelu Kosta Brave sa blizu 10.000 stanovnika, broj Rusa se utrostručio od 2004. godine i sada ih tamo ima 575. “Rusofoni turisti, bilo da su iz Ru-

Ljjetovalište Kosta Brava u blizini Barselone

sije, Kazahstana ili Ukrajine do sada su otkupili skoro 90 odsto nekretnina koje su stavljene na prodaju u mjestu i okolini”, naveo je lokalni agent za prodaju nekretnina Huan Santjago, dodavši da je dobro to što Rusima tamo nisu potrebni ni tjelohranitelji ni vozači, jer svuda mogu ići pješice i sve je potpuno sigurno. Međutim, nedavni skandal vezan za pranje novca u koji je umiješana ruska mafija i jedan lokalni političar izazvao je pravi šok u susjednoj oblasti Ljore de Mar. I pored toga ovi novi susjedi sa, očigledno,

neograničenom kupovnom moći, više su nego dobrodošli, jer i te kako stimulišu posrnulu ekonomiju i tržište nekretnina, a osim toga, kako navode španski mještani, veoma su prijateljski nastrojeni i ne prave nikakve probleme. Štaviše, lokalno stanovništvo priželjkuje još takvih pridošlica i njihovih investicija, a ako predloženi plan Vlade o dodjeli državljanstva strancima koji kupe kuće skuplje od 160.000 eura bude i usvojen, možda će u narednim godinama u Španiji biti mnogo više posjetilaca sa istoka.


Aktuelno 19

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

ROJTERSOVA ANALIZA

Kako je Holivud zavolio CIA-u Alisa Kvart Priredio N.M.

N

ova ikona Holivuda nije ličnost ili filmska franšiza, već CIA. Glavna tema nekih od najviše nagrađivanih filmova u posljednje vrijeme, poput “Arga” ili “Tajne operacije”, kao i “Domovine”, najpopularnije televizijske serije u prošloj godini, bila je Agencija, predstavljena u prilično pozitivnom svijetlu. Zašto su oni koji odlučuju u industriji zabave zavoljeli CIA-u?

Jedan od odgovora je da je, deceniju nakon invazije na Irak koja je donijela brojne civilne žrtve i koštala skoro bilion dolara, imidž američke vojske pokvaren. Toliko pokvaren da Holivud više ne može prodati priču da su oficiri džentlmeni. Predstava publike o moralnoj čistoći vojnih pilota, kao u doba Top Gana, izblijedjela je, a najveće zvijezde američkog vazduhoplovstva danas su bespilotne letilice- dronovi. Vojnika i ratnih veterana generalno je manje na ekranima nego nakon drugih ratova. Nema ekvivalenta Džonu Vojtu koji se

u invalidskim kolicima vraća iz Vijetnama u filmu Povratak kući, umjesto toga, današnji filmovi imaju sveznajuće agente, koji snimaju, prisluškuju i lažu nekažnjeno, a na kraju obavezno ispadnu heroji. U filmu Argo, to je operativac CIA-e Toni Mendez koji pokušava da preko granice prebaci radnike američke ambasade iz Irana, nakon revolucije. U Tajnoj operaciji to je takođe CIA-in čovjek koji lovi najucjenjeniju glavu svijeta Osamu bin Ladena. Ne smije se zanemariti ni britanski MI6 u najnovijem filmu o Džejms Bondu “Skajfol”.

Ben Aflek osvojio je nedavno Oskara za najbolji film, za svoje ostvarenje “Argo” koji se bavi akcijom spašavanja američkih građana u Iranu, kojom je rukovodila CIA

Zastupljenost CIA-e i drugih tajnih agencija u filmovima i televiziji ide u korak sa njihovom sve većom ulogom u američkoj vojnoj politici, čija je glavna prepoznatljivost u posljednje vrijeme masovna upotreba bespilotnih letilica. Ipak, filmsko glorifikovanje špijunaže je problematično jer nije u skladu sa mišljenjem javnog mnjenja. Prema studiji PEV Centra za istraživanja, 53 odsto američke javnosti veoma je zabrinuto jer upotreba bespilotnih letilica ugrožava živote nedužnih civila. A na desetogodišnjicu rata u Iraku, takođe 53 odsto stanovništva tu akciju Pentagona smatra velikom ratnom greškom. Aktuelna ljubav CIA-e i Holivuda kao da pokušava da “ispegla” javno neslaganje. Pomenute emisije i filmovi slave ljude čije je djelovanje, uglavnom, tajno što znači da je Holivud sada postao drugi front za podršku onoga što je sakriveno od očiju javnosti. Drugim riječima, Holivud je sa odobravajućim osmijehom priRat koji javnost smatra greškom koštao je skoro bilion dolara: Američke trupe u Iraku

hvatio moralnu dvosmislenost svojstvenu “tajnim” djelovanjima. Špijuni koje su igrali Ben Aflek, Džesika Častejn i Danijel Krejg predstavljeni su kao jedini koji mogu obezbijediti nacionalnu zaštitu. Zvijezde su se dok su primale svoje nagrade zahvaljivale obavještajnim službama i “trgovcima tajnama” kao da su u pitanju humanitarne organizacije. Sve to otkriva uznemirujuću medijsku amneziju o pogrešnim i lošim stvarima za koje je CIA odgovorna. Mnogo je razloga zbog kojih ne treba da poštujemo CIA-u: mučenja, deportacije, protivzakonita hapšenja, ubistva dronovima. Ova agencija je takođe aparat državnog nadzora koji prijeti našoj privatnosti i četvrtom amandmanu. Ipak, i pored svega toga, CIA-ino novo filmsko ruho sve više dobija na sjaju, a za to su dosta zaslužne priče i memoari bivših operativaca, od Džona Teneta do pomenutog Mendeza iz “Arga”. Špijunaža i herojstvo idu ruku pod ruku. Dovoljan je samo Džejms Bond kao primjer. Suprotno od predstave Jana Fleminga, mnogi operativni obavještajci bili su zli, dvolični osvajači tuđe privatnosti. U filmu “Tri dana kondora” iz sedamdesetih godina agent Tarner (Robert Redford) sukobljava se sa zamjenikom direktora CIA-ine Njujorške divizije Higinsom. “Misliš da je ne biti uhvaćen u laži isto što i istina?” upitao je Redford korumpiranog šefa Agencije. Nema puno filmova u kojima se direktno ili indirektno govore o zlodjelima obavještajnih službi. Pored povremenih ostvarenja, tipa “Lov na Crveni oktobar”, većina ozbiljnih američkih filmova ima tendenciju za nuđenjem skeptične, pa čak i paranoične slike CIA-e. U filmu “Malkolm X” CIA pogrešno nadgleda borca za prava Afro-amerikanaca po

kom film nosi ime, a koji je ubijen od strane Kju Kjuks Klana. U filmu Sirijana ubija strane lidere, a očigledno je ubila i Džona F. Kenedija, sudeći prema filmskoj verziji Olivera Stouna. U filmu “Linija vatre” sa Džonom Malkovičem, CIA-ina ubistva generala su luda, a takođe pokušavaju i da “smaknu” predsjednika SAD-a. (MI6 agenti bili su podjednako zlokobni, ako vjerujemo u adaptacije Džona Le Karea) Ipak, današnji američki špijuni teško da će biti prikazani kao etički problematični, naročito u dobro osmišljenim, urbanim filmskim pričama i emisijama, po ukusu liberalne američke srednje klase. U eri u kojoj čak i adaptacija Velikog Getsbija, ukoliko želi da privuče gledaoce mora biti napravljena u 3D tehnologiji, malo je onih koji će se usuditi da naprave film o moralnom licemjerstvu, ili onih koji će pokušati da jedan teški rat stave na veliko platno. (“Kurir”, najbolji film o Iraku, pored “Tri kralja”, u kom Vudi Harleson glumi čovjeka koji je zadužen da porodicama poginulih saopštava crne vijesti, prošao je neprimijećeno kod publike). Jednog dana, međutim, serija ovih dobro napravljenih filmova koji idu u prilog američkog obavještajnoj službi možda dovede i do pravog i iznijansiranog filma o ovoj temi. Možda taj film bude govorio o tome kako je CIA ignorisala odsustvo dokaza o oružju za masovno uništenje koje je, zvanično, bilo glavni razlog intervencije u Iraku. Možda će neki drugi film biti zasnovan na dokumentima o napadima bespilotnim letilicama na američke građane, koja će u bliskoj budućnosti biti objavljena, po zahtjevu nevladine organizacije “Američka Unija za građanske slobode” (ACLA). Ja bih bila srećna da ga pogledam.

IZRAEL

Netanijahu se na nagovor Obame izvinio Turskoj TEL AVIV - Izraelski premijer Benjamin Netanijahu saopštio je juče da su obnovljeni normalni diplomatski odnosi s Turskom, nakon što se on izvinio za smrt devet Turaka. Godine 2010. izraelski mornarički komandosi upali su na turski brod koji je nosio pomoć pojasu Gaze. Netanijahu je precizirao da je izvinjenje izrazio u telefonskom razgovoru sa turskim kolegom Tajepom Redžepom Erdoganom. Američki predsjednik Barak Obama pomogao je da do tog razgovora dođe uoči odlaska iz Izraela nakon trodnev-

ne posjete. Upad na brod nanio je ozbiljnu štetu odnosima nekadašnjih bliskih saveznika. Turska je povukla ambasadora iz Izraela i diplomatske veze i vojna saradnja su umnogome smanjeni, naveo je Asošijeted pres. Izraelski lider je rekao juče da ‘’tragične posljedice’’ nisu bile namjerne i da Izrael ‘’izražava žaljenje’’ zbog gubitka života. On je pomenuo operativne greške. Turska je od početka tražila da se Izrael izvini, što je ta zemlja odbijala, naglašavajući da je spremna samo da izrazi žaljenje.

Sales & Marketing Analyst

Porto Montenegro’s Sales & Marketing department is looking for an experienced analyst to assist in business data analysis collected from both teams and market research. Tasks will include importing, cleaning, transforming, validating and modelling sales data in order to draw conclusions that will influence marketing decisions, ensuring the marketing budget is spent as efficiently as possible. The analyst must have an interest in mathematics and be willing to work in a data-oriented environment. A basic understanding of the marketing process is important, as is the ability to perform market research online and summarize key insights in a clear and concise manner. Fluent English is essential. TO APPLY PLEASE SEND YOUR CV AND COVERING LETTER TO CAREERS@PORTOMONTENEGRO.COM QUOTING JOB REFERENCE SAM 22 BY APRIL 1ST, 2013


20 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

FILM O PRIJATELJU

Ko je pravi Džejms Franko otkriva Marina Abramović Rediteljski debi slavne umjetnice inspirisan je svestranim glumcem REcEnZIJA

Do samog kraja, a i poslije njega Ljubav (Amor) Režija: Mihael Haneke Uloge: Žan Luj Trentinjan, Emanuel Riva Vuk Perović Mihael Haneke, sigurno najmrzovoljni evropski reditelj, poznat po svojoj beskompromisnoj želji da govori o manama savremenog čovjeka, a teško da ima ozbiljnu konkurenciju i na svjetskom planu, snimio je film pod nazivom „Ljubav“. Njegov pogled na svijet, što je kristalno jasno pokazao svojim prethodnim ostvarenjima, je sve osim lijep, optimističan i sladak, tako da je naslov Hanekeovog novog filma iznenadio njegove poklonike, ali oni nemaju ćega da se plaše. Ali Haneke jeste snimio ljubavni film, ali na sebi svojstven način. I prevagu donose njegovo iskustvo i filigranski isprofilisana jasnoća šta se želi reći o stvarima o kojima ima navodno milion snimljenih filmova. Ali niko do sada to nije ovako rekao. Kao Mihael Haneke. Snažno i upečatljivo i jedinstveno, uz malu dozu ironije koja se krije i u tako direktnom naslovu. I jeste, Haneke je snimio film kako i sam naslov kaže, o ljubavi, i tu ima i nježnosti i romantike. Ali, ne onakve na kakvu ste navikli. A sve naizgled izgleda jednostavno. Žorž (Žan Luj Trentinjan) i Ana (Emanuel Riva) su profesori klavira u penziji, dvoje starijih ljudi koji su, kako se to već kaže, već cijeli život zajedno. Pošto je svoje junake izveo na koncert i pokazao nam ih u spoljnjem svijetu, Haneke ih potom filmski izoluje i cijelu radnju postavi u njihov pariski stan gdje u potpunosti dolazi do izražaja majstorstvo njegovog direktora fotografije Dariusa Kohndjija, kao i samog Hanekea. Taj skučeni prostor na Hanekea ima sasvim suprotan efekat. On je u tom ambijentu jasno progovorio o životu savremenom čovjeka bez ikakvih aluzija na ono što nama u posljednje vrijeme prvo pada na pamet, a to je brzina i izgleda nam da nas to najbolje definiše. A na kraju i u dalekoj budućnosti biće bolje svjedočanstvo o prirodi čovjeka koji je svoj život proveo krajem XX i početkom XXI vijeka nego svi drugi koji pokušavaju da ulove taj neizdrživi ritam. On govori o patnji i smrti, ali jednako i o ljudskom ponosu, a najviše svakako o ljubavi. Iako je Emanul Riva pobrala sve pohvale, sasvim zasluženo, Žan Luj Trentinjan je taj koji prefektno nosi film, svedenošću izraza, kojim tako delikatno iznijansirano i prefinjeno pokazuje kroz šta sve prolazi Žorž. Haneke uspjeva da učini izuzetno filmičnim ono što do ovog filma nije izgledalo tako i pokazuje da za njega ne postoji tema kojom ne može da uznemiri gledaoca i da ga ostavi sa gomilom pitanja, čak i o nečemu o čemu je mislio da mnogo toga zna.

Džejms Franko, glumac sa mnogo talenata privukao je pažnju Marine Abramović, koja je nedavno najavila planove da svoj prvi film snimi upravo o njemu. Umjetnica koja sebe naziva “bakom performansa”, rekla je za magazin Elle da je u ranoj fazi kreiranja filma koji bi odgovorio na pitanje “Ko je Džejms Franko?“ “Mislim da je najzanimljiviji glumac u ovom momentu”, rekla je. “Zašto? Zato što on preuzima rizik iako može da “padne”. Ali, on prihvata poraz i preuzima rizik uvijek istim intenzitetom. Iako može da bude isti kao i svi ostali holivudski glumci, on prelazi sve granice i to čini uvijek sa velikim uspjehom.. Za njega, proces je jednako važan koliko i rezultat”, dodala je Abramović. Franko je nominovan za Oskara 2011, iste godine kada je zajedno sa En Hetavej bio domaćin ove prestižne nagrade. Takođe, pored glume, Franko se u posljednje vrijeme sve više bavi drugim stvarima, pa je tako režirao predstave i mjuzikle i predaje na fakultetu. Bavi se i pisanjem knjiga, bloga na sajtu “Hafington post” i raznim vrstama umjetnosti.

“Zbog toga želim ljudima da kažem ko je Džejms Franko i zašto radi to što radi”, dodala je Marina Abramović, “on nema vremena za spavanje ili socijalni život.” Umjetnica koja je predstavljala Crnu Goru na prošlom bijenalu u Veneciji, sa Frankom je prijateljica od 2010. godine. Franko je pak prošle godine intervjuisao Abramovićevu za Plejboj i tom prilikom su razgovarali o svemiru, magiji, energiji. Inače, film o njenom životu Marina Abramović: The Artist Is Present, dobio je nagradu za najbolji doku-

mentarac na Spirit Awards-u. Franka ćemo gledati u filmu Oz the Great and Powerful i kao Hju Hefnera u filmu Lovelace. Glumac, koji već dugo mašta o Brodveju najavio je skorašnji debi sa predstavom “O miševima i ljudima” po istoimenom romanu Džona Stajnbeka. Njegovi najpoznatiji filmovi su “127 sati”, za koji je osvojio brojne nagrade, i bio nominovan za Oskara, zatim “Spajdermen”, “Pineapple Express”, “Planeta majmuna: Početak”.

MUZIKA

Pink Flojd u Kongresnoj biblioteci Legendarni album sastava Pink Flojd “Dark side of the moon” sjutra puni 40 godina i tim povodom uveden je u nacionalni registar američke Kongresne biblioteke u kome se čuvaju snimci od izuzetnog značaja za ljudsku civilizaciju. Zajedno sa albumom “Dark side of the moon” dio Nacionalnih registara zvučnih zapisa postaće i hit Čabija Čekera iz 1960. godine “The Twist” i pjesma “Sounds Of Silence” grupe Simon And Garfunkel. Svake godine 25 “kulturno” ili “istorisjki značajnih” snimaka se dodaje u registar koji je ustanovljen 2000. godine. Najveći broj javnih nominacija osvojili su Pink Flojd za svoj album “Dark Side Of The Moon”, za koji je iz Biblioteke saopšteno da predstavlja “briljantan, inovativan način u produkciji muzike”.

Snimci koji se nalaze u registru značajnih audio snimaka su napravljeni izimeđu 1918. i 1980. godine, a Pink Flojd će se tako naći u

društvu Džimi Dejvisove pjesme “You Are My Sunshine” iz 1940, koja je predstavljala numeru koja je korišćena za izbornu kampanju predsednika Herberta Huvera prilkom kandidature za guverenera Lujzijane. Ova pjesma je kasnije postala jedna od najpopularnijih kantri numera svih vremena i državna himna Lujziijane 1977. godine. Ove godine će u registar biti uvrštena i muzika iz filma “Groznica subotnje večeri” iz 1977. godine i čuveno izvođenje pijaniste Vana Kliburna sa takmičenja pijanista u Moskvi 1958. godine kada je osvojio nagradu “Čajkovski”. U čast 40. godišnjice albuma “Dark side of the moon” bend je na svom sajtu pokrenuo interaktivnu aplikaciju pomoću koje fanovi mogu da specijalno dizajnirani mjesec “okrenu” na tamnu stranu.

KOMŠILUK

Registar nedosegnutog bića Postavka radova konceptualne umjetnice Brede Beban u Ljubljani JU OŠ '' Božidar Vuković Podgoričanin'', objavljuje OGLAS za prikupljanje ponuda za organizovanje Škole u prirodi Ponuda treba da sadrži : - Naziv i sjedište ponuđača - Rješenje po kome ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti ( licenca ) - Mjesto i objekat u kome će biti organozovana Škola u prirodi - Cijena jednog punog pansiona po učeniku i rokovi plaćanja - Sadržaj uslova u pogledu prostora i opreme, kao i kadrovske i tehničke uslove za organizovanje kulturno – zabavnih i sportsko – rekreativnih aktivnosti - Zdravstvenu zaštitu - Prevoz ( marka i starost autobusa ) Troškove oglašavanja snosi izabrani ponuđač. Boravak djece u Školi u prirodi biće organizovan u toku mjeseca maja 2013. godine za učenike III, IV i V razreda. Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje su nepotpune neće biti razmatrane. Ponude slati na adresu: JU OŠ '' Božidar Vuković Podgoričanin '' Podgorica, Osme Crnogorske Bb, Konik Tel: 020/627 – 674; 629 - 314

Galerija “Photon” u Ljubljani predstavlja posthumnu samostalnu izložbu Brede Beban (1952-2012), jedne od najistaknutijih savremenih umjetnica sa prostora bivše Jugoslavije, a postavka obuhvata izbor radova iz posljednjih 15 godina, tokom kojih je djelovala prije svega na međunarodnoj sceni, živeći u Londonu i Šefildu. Izložba “Musical for the Senses”, koja je otvorena 22. marta do 30. aprila, obuhvata radove iz najkreativnijeg perioda karijere ove umjetnice- od 1997. do 2012. godine, kada je preminula u Londonu nakon duge i teške bolesti. Rad Brede Beban bio je posvećen različitim aspektima svakodnevnog života: problemima migranata, društveno-političkim okolnostima, ljudskim odnosima i ljubavi. Beban se bavila pitanjima subjektivnosti i emocija koje se pojavljuju na marginama većih priča o geografiji, politici i ljubavi. Njeni filmovi i fotografije prepoznatljivi su tako kao jedinstveni izrazi intime, ranjivosti i autentičnosti. Izlož-

“Najljepša žena u Guči” Breda Beban

ba “Musical for the Senses” predstavlja dio bogatog opusa Brede Beban-izbor radova koji su fokusirani na teme i fenomene pojedinačnog života koji se obično odvijaju u okrilju privatnosti i intime, ali istovremeno, neizbježno su povezani sa trenutnom političkom, socijalnom i kulturnom stvarnošću neposrednog okruženja. Breda Beban često je govorila:

“Kada god želim da pomjerim ljude, a da ih pritom ne uznemirim, koristim muziku”. Među filmovima na izložbi je i “The Most Beautiful Woman in Guča” (2006), snimljen na Dragačevskom saboru trubača u Guči koji je redovno posjećivala. Taj film prikazivan i u “Tejt Britn” galeriji u Londonu, te u pratećem programu Bijenala u Veneciji.


Kultura 21

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

Godišnja izložba ULUCG-a Tradicionalna izložba ULUCGa biće otvorena sjutra, na dan osnivanja Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, u 20 sati u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. Postavku 68. tradicionalne izložbe ULUCG-a čini 146 eminentnih autora, članova udruženja. Žiri u sastavu slikar Slobodan Puro Đurić (predsjednik) i članovi: Stanko Zečević, magistar, redovni profesor i slikar Igor Rakčević, predsjednik ULUCG-a i istoričarke umjetnosti Žana Filipović i Milica Radulović, dodijeliće tri ravnopravne nagrade “Milunović, Stijović, Lubarda”, kao i nagradu za najbolju izložbu u prethodnoj godini. Izložba u Umjetničkom paviljonu će trajati narednih 20 dana.

Gatalica u Tivtu

Suština i forma

Bez ekspertize testamenta Petra I Narodni muzej neće provjeravati vjerodostojnost dokumenta Jelena Boljević

D

irektor Narodnog muzeja Pavle Pejović smatra da nije potrebna nikakva istraga povodom toga što je u Narodnoj biblioteci Srbije predstavljen dokument za koji se tvrdi da je originalni Testament Petra I Petrovića. Za Dnevne novine Pejović je iznio decidan stav ustanove na čijem je čelu da neće sprovoditi nikakve provjere i ekspertizu kako bi se u javnosti razjasnile nedoumice oko vrijednog istorijskog dokumenta.

Direktor narodnog muzeja Crne Gore Pavle Pejović ponovio je za naš list da je originalni testament koji svjedoči o posljednjoj volji Svetog Petra Cetinjskog izložen u Biljardi od 1951. godine - u čijoj se stalnoj postavci i danas nalazi -povodom obilježavanja 100. godišnjice smrti Petra II Petrovića Njegoša. On je ocijenio da je za Narodni muzej Crne Gore i danas neupitna profesionalnost i ozbiljnost stručnjaka koji su tada utvrdili izvornost testamenta i njegovo porijeklo. Na pitanje da li će se nešto učiniti da se razriješe sve nedoumice koje su u javnosti izazvale tvrdnje iz

Narodne biblioteke Srbije da je originalni testament crnogorskog vladara u njihovom vlasništvu, odnosno da li će se pokretati postupak provjere i utvrđivanja autentičnosti dokumenta, Pejović je kazao da nema suštinskih razloga za takvu istragu. „Naši stručnjaci već su jednom analizirali i provjerili vjerodostojnost tog dokumenta pa ne vidim da ima ikakvog povoda da se takve provjere i postupci obavljaju ponovo. Nemamo nikakvih razloga da sumnjamo u stručnost naših eksperata koji su taj posao obavili još 1951. godine“, naveo je Pejo-

vić, a njegov stav po ovom pitanju podržalo je i Ministarstvo kulture. Sa druge strane, crnogorska naučna i laička javnost ne čini se imunom na tvrdnje iz Narodne biblioteke Srbije. Vijest o tome da je originalni testament Svetog Petra Cetinjskog po prvi put izložen u Beogradu podgrijala je istorijske sporove i kontroverze. Originalnost dragocjenog dokumenta, dovođena je tako proteklih dana u pitanje, iz različitih uglova i iz brojnih izvora. Prema viđenju istoričara Šerba Rastodera, profesora na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, nema razloga tolikim i takvim nagađanjima jer se, kako on ističe, u nauci o ovom dokumentu dosta toga zna. Rastoder je podsjetio da je veliki broj naučnika ili pisao o testamentu ili ga je opisao (R. Dragićević, D.Vuksan, D.Martinović, B.Pavićević) pa tako, smatra on, nije teško razlučiti šta je original, a šta eventualni prepis. Ovaj istoričar vjeruje u upućenost nadležnih u muzeju da se original nalazi u nji-

Direktor Narodnog muzeja Crne Gore Pavle Pejović

Roman “Veliki rat” Aleksandra Gatalice, dobitnika NIN-ove nagrade za 2012. godinu, kao i nagrade “Meša Selimović”, biće predstavljen večeras u 20 sati u galeriji ljetnjikovca Buća u Tivtu. Riječ je o epskom modernom romanu o istorijskom događaju na početku 20. vijeka. Aleksandar Gatalica rođen je 1964. godine u Beogradu. Diplomirao je na katedri za Svjetsku književnost 1989. godine. Pored književnog opusa, Gatalica je i prevodilac s antičkog grčkog i muzički kritičar. Kao pisac, u srpskoj književnosti pojavio se 1993. godine i do sada je objavio 11 knjiga. Kao prevodilac, na srpski jezik prvi put je preveo četiri antičke drame: “Alkestida”, “Bahantkinje” i “Ifigenija na Aulidi” i “Edip na Kolonu”.

LiKoVno ProLJEĆE

Dodijeljene nagrade Semir Salemović, prvonagrađeni je na tradicionalnoj XX izložbi ‘’ Bjelopoljsko likovno proljeće’’ koja je otvorena u Centru za kulturu. Druga nagrada dodijeljena je Milijani Ilić, dok je treća nagrada pripala Nataši Cmiljanić. O nagradama je odlučivao žiri u sastavu Draginja Kujović istoričarka umjetnosti, Ibrahim Kurpejović akademski slikar i Zdravko Minić muzejski savjetnik.Na ovogodišnjem ‘’Bjelopoljskom likovnom proljeću’’ predstavilo se 15 autora, sa 23 rada.Tematski i motivski izložene slike, pejzaži, mrtve prirode, figuralne i apstraktne kompozicije uklapaju se u složenu likovnu scenu Crne Gore, kazala je otvarajući izložbenu postavku, istoričarka umjetnosti Draginja Kujović. ‘’Ovaj likovni salon je po mnogo čemu osoben. Na njemu izlažu slikari lokalne bjelopoljske zajednice, a zahvaljujući savremenim sred-

stvima komunikacija, ovaj likovni salon kao i mnoge druge bjelopoljske kulturne manifestacije je iskoračio iz lokalne sredine u globalni likovni milje’’, kazala je Kujović. Kako je istakao muzejski savjetnik Željko Raičević, organizacijom ove manifestacije, Zavičajni muzej nastavlja bogatu slikarsku tradiciju koju je počela porodica Lazović sedamdesetih godina 18. vijeka. Od tada su svojom umjetničkom aktivnošću i zanatskom nadarenošću pronosili slavu Bijelog Polja širom bivše Jugoslavije. “Osnovna vrijednost ove manifestacije, koja svake godine simbolično dolazi sa proljećem, jeste da na njoj izlažu profesori i njihovi đaci, akademski slikari i amateri, kao i slikari porijeklom sa ovih prostora. Na taj način je svih ovih godina podstican veliki broj Bjelopoljaca da se počnu baviti slikarstvom”, kazao je Raičević. S.M.S.

● FoTo priča

Plakat u znaku kultnog poljupca Poster za 66. izdanje filmskog festivala u Kanu, objavljen je juče na sajtu festivala, a osmišljen je i trejler. Za ovaj plakat, izabrana je kultna fotografija poljupca Pola Njumena i Džoan Vudvord (sa snimanja filma “Nova vrsta ljubavi” Melvila Šavelsona iz 1963). Njih dvoje i ta fotografija, po mišljenju organizatora, otjelovljuju duh bioskopa bolje nego iko drugi. Na neki način, kanski festival, ove godine imaće omaž Polu Njumenu (koji je preminuo 2008.)

Istoričar Šerbo Rastoder

hovom arhivskom odjeljenju, gdje se inače čuvaju dokumenta vezana za dvor, dinastiju i njene vladare. On ipak dodaje da bi ukoliko nije tako, bilo nužno povesti istragu kad je i ko otuđio tako važan dokument. Rastoder je pojasnio i to da je originalan samo onaj izvor koji je “sačuvan u obliku u kojem je nastao i kojem se znao autor, mjesto i vrijeme nastanka”. “Da bi se za nešto utvrdilo da li je original, nužno je ostvariti neposredan uvid i izvršiti dodatnu ekspertizu. Ne osporavam mogućnost da je original, poput drugih veoma važnih dokumenata završio u NBS, i smatram da je za dokument najvažnije da je sačuvan”, zaključio je Rastoder. Potvrdu autentičnosti ovog dokumenta koja bi predstavljala i konačni zaključak ove afere nadležni su odlučili da ostave za neka druga vremena. Predstoji nam velika državna proslava 200. godišnjice Petra II Petrovića Njegoša – vladara koji je na vlast došao baš po ovom testamentu. Tako sada u uvertiri tom značajnom jubileju učestvuje svaki radoznali Crnogorac čitajući u štampi sve moguće verzije o testamentu Petra I: od naše zvanične da je na Cetinju, do srpske zvanične da je u Beogradu, preko različitih istorijskih i kvaziistorijskih tumačenja, do onih po kojima je original izgubljen, namjerno uništen pa falsifikovan, da je završio kod Rusa... Svako od nas svojom verzijom, sumnjom i mukom daje doprinos dolazećoj svetkovini.


22 Reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

Barski spomenici

Od ª Tri kosmosaº do ª Mjesečevog stalaktitaº Novi Bar je prve spomenike dobio tek potkraj osamdesetih godina

Spomenik Popu Dukljaninu

Željko Milović, Foto: Anto Baković

t

opolica, kao relativno novi dio barske opštine nastao početkom sedamdesetih, nema tu privilegiju da bude bogata artefaktima spomeničke baštine. Jednostavno, nije bilo prilike za tako nešto, jer je tempo progresa diktirao podizanje zgrada – spavaonica i sadržaja koji su bili neophodni za funkcionisanje života. O spomenicima, ne računajući biste koje su nicale u znak počasti prema znamenitim ličnostima istorije barskog kraja u Drugom svjetskom ratu, malo je ko vodio računa.

Paradoksalno, ali je praksu podizanja spomenika na Topolici, odnosno u Novom Baru, počeo stranac. I to – Japanac. Bilo je ljeto 1989. godine, kada su se u danilovgradskoj umjetničkoj koloniji, koja je tada okupila brojne umjetnike iz zemlje i svijeta, susreli postdiplomac Akademije za primijenjenu umjetnost u Beogradu, porijeklom iz Zemlje izlazećeg sunca Yasushi Hori i pomoćnik direktora barske osnovne škole “Blažo Jokov Orlandić” Aleksandar Pavićević. Riječ po riječ, pokrenuta je ideja o skulpturama u školskom dvorištu. Hori je radio čitavog avgusta i od bračkog kamena preostalog od blokova za Luku Bar napravio dvije skulpture – “Tri kosmosa” i “Hram sunca”. Ubrzo su postavljene ispred ulaza u školu, gdje još uvijek stoje. “Barske novine” pisale su tada da su “skulpture u školskom dvorištu podstakle razmišljanja o likovnoj koloniji koja bi okupljala poznate umjetnike”, te da su “obećanje da u njoj rade nezvanično dali Nikola Gvozdenović, Vladan Martinović i Danilo Brajović”. Takođe je stajalo i da ideju pravljenja skulptura od bračkog kamena podržavaju velike firme: ZIB, Luka Bar, Primorka, Montenegrokomerc, beogradski Trudbenik i Odmaralište srednjoškolaca iz Svetozareva, ali od velikih djela drugih vajara nije bilo ništa. Jedino je Yasushi napravio još jedan, veoma lijep rad, koji je i danas dio eksterijera zgrade Duvanskog monopola na nekadašnjem ulazu u Pristan. ● ‘Molitvenik’ s ogledalciMa Na narednu skulpturu čekalo se 11 godina, a onda su istog dana svečano otvorene dvije. Ispred zgrade tzv. “Crvene banke” (danas Upravna zgrada JP Vodovod i kanalizacija) postavljena je na Dan Bara, 24. novembra 2000. godine, kamena skulptura koja je sada jedno od omiljenih poligona za dječiju igru. Zove se “Molitvenik” i djelo

“Tri kosmosa”

je Vladana Martinovića, vajara koji živi u Aranđelovcu. Ovaj spomenik, u čijim su se šupljinama nalazili djelići ogledala, predstavlja poklon autora rodnom gradu. Prvobitna zamisao gradske uprave je bila da se postavi uz stazu koja pored Knjaževe bašte povezuje Ulicu Jovana Tomaševića i gradski korzo, ali je na insistiranje vajara, instalirana na ovoj lokaciji. Kip koji dominira glavnim gradskim trgom i Topolicom uopšte je onaj kneza Vladimira, rad Baranina Nenada Šoškiča, danas dekana FLU Cetinje. Predstavlja jednu od najpoznatijih markacija u barskoj opštini. Oko skulpture, visoke tri i po metra, zakazuju se sastanci, služi kao orijentir turistima, nezaobilazan je pri fotografisanju Barana i njihovih gostiju. “Bilo je teško, jer sam lik morao da gradim na osnovu, striktno mog, doživljaja starih tekstova – čitao sam spise, razgovarao sa Androvićima koji čuvaju ‘krst Vladimirov’, obilazio mjesta gdje je živio, razmišljajući kako je izgledao čovjek kome su odsjekli glavu, koji je surovost vremena platio, koji je u takvom vremenu bio vanredni duhovnik i vanredno veliki čovjek. Neki su komentarisali da je lik na skulpturi prestar za čovjeka, koji je pogubljen u 33. godini, a ja sam objašnjavao da je taj čovjek, u tom vremenu, sa činom koji je imao, morao da, sa 33 godine, bude i mnogo zreliji nego današnji, i da tako i izgleda”, objašnjavao je Šoškić nastanak djela, čija je glinena verzija urađena u kikindskom ateljeu “Tera”, a bronzana u Subotici. Skulptura je otkrivena 24. novembra 2000. godine, a punih šest i po godina na postamentu nije bilo natpisa, jer u lokalnom parlamentu, i među političkim i javnim radnicima opštine i republike, nije došlo do konsenzusa koje bi ime trebalo nadjenuti spomeniku koji predstavlja kneza Vladimira, sina Petrovog, vladara Duklje s kraja X i početka XI vijeka, koji je ujedno i svetac Jovan Vladimir. Šoškić ističe da je najsrećniji što kip ima interakciju sa okolinom, od parova koji se sastaju ispred njega, do djece koja se penju na postament, “što samo znači da su ga prihvatili kao svoga”. ● spoMenik na dar Avgusta 2007. godine, jedan od najčuvenijih crnogorskih vajara Zlatko Glamočak poklonio je rodnom gradu izuzetnu skulpturu nazvanu “Pop Dukljanin”. Riječ je o izuzetno upečatljivom djelu sa svim elementima svojstvenim djelima ovog velikog umjetnika, postavljenom na gradskom korzu, donacija Ronalda i Daniela Biribina iz Francuske. “Ideja mi se vrzmala po glavi gotovo 20 godina, od kada sam 1984. godine prvi put vidio gigantsku statuu Grgura Ninskog, rad Meštrovića. Od 2003. godine napravio sam sedam varijanti. Trebalo je proučiti neke detalje u vezi odežde, krsta... Vodio sam računa o karakteristikama fizionomija jadranskog sliva, o karakteru ruku i tijela, da se tijelo osjeća pod odorom”,

Spomenik Jovanu Vladimiru

objašnjavao je Glamočak. Čudnu fizionomiju skulpture duhovnika koji pokazuje na “Sclavorum Regnum” (“Ljetopis Popa Dukljanina” - prim. aut.), Glamočak je plastično objašnjavao: “Na skulpturi Popa Dukljanina fizionomija je u predjelu vilice zabačena u lijevu stranu, kao kod čovjeka koji donosi važnu odluku. Ako smo dešnjaci, i tad se vilica pomjera od desna na lijevo, a u toj situaciji odluke jedno oko je dignuto u odnosu na drugo. Šaka u kojoj je stisnut ‘Regnum Sclavorum’, zbog stiska je šira od one koja pokazuje na knjigu. Tekst na horizontalnoj bazi postamenta je u funkciji poklonjenja Grguru Barskom. Da je tekst uklesan na vertikalnom postamentu, samo bismo ga pročitali - ovako moramo obići Popa Dukljanina spuštene glave. To je, na neki način, modifikovana dosjetka Napoleonovog sarkofaga. ● park skulptura Posljednje dvije skulpture Novog Bara postavljene su maja 2012. godine u najstarijoj topoličkoj ulici, onoj Maršala Tita, u sklopu nastavka projekta “Park skulptura” Umjetničkog kluba galerije “Vega”. Prva je rad mr Enesa Kurgaša, đaka ulcinjske škole, koji je završio Umjetničku akademiju u Novom Sadu. Riječ je o skulpturi “Prariba” iz zaokruženog ciklusa “Prapočeci”. Drugu skulpturu, “Mjesečev stalaktit” donirao je Borut Berginc, vajar internacionalne karijere, poznat po fantasti-

ci i drugačijem načinu prezentovanja rada u otvorenom prostoru. “Očigledno je da pored objekata koji su nikli brzo u ovoj ulici, a naročito velikog broja prestižnih banaka, treba nešto uraditi u vidu individualne građanske inicijative. I do sada smo afirmisali ulicu kao otvoreni prostor i prizivali kreativnu energiju umjetnika koji se razumiju u svoj posao. Dva autora čiji su radovi po-

stavljeni na travnjaku ispred Galerije su najavili da će animirati ostale vajare, i da ćemo uspjeti da do kraja realizujemo projekat umjetničkog oplemenjivanja ulice, za koji smo dobili zeleno svijetlo od Opštine Bar”, istakla je na otvaranju vlasnica Galerije “Vega” Jovanka Ljubenko-Matunović. Od toga još uvijek nije bilo ništa – kod ove dvije skulpture se stalo.

“Molitvenik”


24 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

DA LI STE ZNALI

ABA LIGA

Da je Kimi Raikonen svoju prvu pobjedu u karijeri ostvario na stazi Sepan 2003.godine, mjestu gdje će se u nedjelju voziti druga trka sezone - Velika nagrada Malezije.

Plava nada: Trijumf nad Olimpijom i čudo Solnoka Košarkaši Budućnost večeras (20) u posjlednjem meču ABA lige dočekuju Olimpiju Miloš Pavićević

O

stalo je još samo jedno kolo do završetka najinteresantnije sezone u ABA takmičenju do sada, a kakva je bila čitave sezona, takav će biti i sami finiš. Računica je jasna na fajnal for definitivno idu Igokea, Crvena zvezda i Radnički, dok će četvrta ekipa biti poznata večeras. Partizan je pred promocijom jer će na svom terenu ugostiti slabašni Solnok, dok će uz iznenađenje u Pioniru košarkašima Budućnosti biti potreban trijumf nad Olimpijom.

TIKET DANA GROSETO ĆEZENA TIP 2

KVOTA 3.20

PADOVA MODENA TIP 1

KVOTA 2.05

SENEGAL ANGOLA TIP 1

KVOTA 1.70

PRESTON LEJTON O. TIP 1

KVOTA 2.20

ŠEFILD J. BRENTFORD TIP 1

KVOTA 2.45

KIPAR ŠVAJCARSKA TIP 2

KVOTA 1.55

Zvuči teško, ali ne i nemoguće s obzirom da je Solnok već jednom ove sezone bio bolji od Vujoševićevog tima. Ipak, u ekipi iz Njegoševog parka se ne opterećuju rezultatom u Beogradu, već žele odraditi sve što je do njih - savladati Olimpiju i osigurati makar peto mjesto koje vodi u Evrokup. “I ove godine bili su opterećeni igranjem Evrolige, pa rezultat u ABA ligi nije odraz njihovog stvarnog kvaliteta. Olimpija je šuterska ekipa, ali jednako dobro igraju i u fazi odbrane”, rekao je strateg “plavih” Dejan Radonjić. NE RAZMIŠLJAMO O OSTALIMA Za trijumf protiv “zelenih” biće potrebno da Vitkovac i drugovi pruže maksimum svih 40 minuta. “Bilo bi lijepo da u posljednjem kolu ovogodišnjeg takmičenja imamo veliku podršku navijača, da maksimalnom posvećenošću i borbenošću odigramo kvalitetan meč. To neće biti jednostavno, jer smo opterećeni igranjem na dva fronta tokom sezone. Ostaje nam da izvučemo posljednji atom snage kako bismo napravili dobar rezultat”. On je kazao da je ekipa koncentrisana na predstojeći meč, bez obzira na eventualne ishode drugih utakmica.

“Potpuno smo koncentrisani na meč sa Olimpijom. Ne zanima nas šta se dešava na drugim terenima. Bitno je da mi uradimo dobar posao”, rekao je Radonjić. ANALIZA TEK SLIJEDI U “plavom” taboru će analizu onoga šta su uradili ove sezone napraviti po završetku takmičenja. “Rano je praviti analizu, ali zadovoljstvo sa naše strane treba da bude ogromno. Ukoliko sagledamo sve parametre mislim da smo ove sezone napravili rezultat za svaku pohvalu. Ostaje žal što nijesmo zabilježili neku pobjedu više”, poručio je Radonjić. SA NAVIJAČIMA DO POBJEDE Organizator igre Budućnosti Nikola Ivanović je po navici optimista uoči meča sa Olimpijom koja je prvi meč u Ljubljani dobila nakon produžetka 95:92. “Olimpija je šuterska ekipa, sa odličnim pojedincima. Pokušaćemo da im nametnemo naš stil igre, sa čvrstom odbranm i igrom na mali broj poena”, rekao je Ivanović, a zatim dodao. “Nadam se da ćemo uz kvalitetnu podršku navijača uspjeti da ostvarimo pobjedu u posljednjoj utakmici u ABA ligi ove sezone”.

Finalisti F4 idu u Evroligu Finalisti završnog turnira ABA lige igraće naredne godine u košarkaškoj Evroligi, kazao je direktor tog takmičenja Radovan Lorbek. On je u dopisu upućenom Partizanu i Crvenoj zvezdi naveo da će svi klubovi koji ostvare pravo direktnog igranja ili plasman u kvalifikacije za Evroligu morati da ispune minimalne uslove za B licencu. “Direktan plasman u Evroligu u sezoni 2013/14. obezbijediće šampion ABA lige i finalista fajnal-fora, dok će pravo u kvalifikacijama ostvariti poraženi polufinalista turnira koji bude bolje plasiran u ligaškom dijelu takmičenja”, piše u dopisu upućenom beogradskim klubovima.

TABERA I PAROVI 1. Igokea 2. C. zvezda 3. Radnički 4. Budućnost 5. Partizan 6. Cedevita 7. Olimpija 8. MZT 9. Cibona 10. Široki 11. Krka 12. Solnok 13. Zadar 14. Split

25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25

19 18 16 15 15 14 13 13 9 9 9 9 8 8

20 - Cibona - Igokea 20 - Radnički - C.zvezda 20 - Budućnost - Olimpija 20 - Široki - Cedevita 20 - Krka - MZT 20 - Partizan - Solnok 24. mart 17 - Zadar - Split

6 7 9 10 10 11 12 12 16 16 16 16 17 17

44 43 41 40 40 39 38 38 34 34 34 34 33 33

Filipovski: Uživaćemo u košarci Tim iz Ljubljane večeras dolazi u naš glavni grad sa namjerom da zabilježi trijumf, ali strateg Olimpije Sašo Filipovski prije svega očekuje fenomenalnu košarkašku predstavu. “Dolazimo u goste ekipi koja je spravom u vrhu ABA lige i koja pogotovo na svom terenu igra fenomenalnu košarku. Mi ćemo kao i na svakom meču ići na trijumf i siguran sam da će ljubitelji košarke imati šta da vide, jer kada se sastaju dvije kvalitetne ekipe onda je to košarkaški praznik. Budućnost je favorit, ali mi ćemo strpljivo čekati šansu i nastojati da je iskoristimo”, kazao je Filipovski.


Sport 25

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

NBA

Istorijski niz Denvera - 14. pobjeda Bruer šokirao Filadelfiju, Pekmen ponovo odličan

Rukomet: Danska izvukla remi Naša kadetska reprezentacija remizirala je sa Danskom 24:24 (13:10) u prvom kolu kvalifikacionog turnira za plasman na Evropsko prvenstvo u Poljskoj. Crnogorske dame vodile su tokom čitavog meča, nekoliko puta razlika je iznosila i četiri gola, ali je Danska u samom finišu uspjela da smanji zaostatak i golom Kolin Kristijansen da izjednači. Najefikasnija u crnogorskoj selekciji bila je Đurđina Malović sa 12, Ivona Pavićević je postigla četiri, a gol manje Đurđina Jauković. U selekciji Danske najbolja je bila Sofi Flader sa sedam golova. U drugom meču prvog kola Austrija je savladala Estoniju 50:18 (27:8), a “crvene” će u drugom kolu, danas u 18 sati, igrati protiv Austrije, dok je za nedjelju zakazan je duel sa Estonijom. Plasman na Evropsko prvenstvo, koje će od 15. do 25. avgusta biti odigrano u Poljskoj izboriće dvije najbolje selekcije u Baru. M.P.

Himki ubjedljiv protiv Fenera

SPORTSKI EKRAN 09:45 12:15 12:40 13:00 13:45 15:30 16:00 16:00 17:30 18:00 18:45 19:55 20:00 20:00 20:00 20:00 20:00 20:00 22:30 22:50 09:00 09:45 11:00 12:00 12:00 12:15 13:15 14:00 14:45 15:30 15:45 16:00 16:00 17:00 17:00 17:00 17:30 18:00 19:00 19:55 20:00 22:00 22:00 22:50 23:55

SUBOTA: Ski skokovi Kros kantri, skijanje Saragosa - Real Madrid, košarka Rendžers - S. Albion, fudbal Šefild Junajted - Brentford, fudbal Biciklizam ATP Majami VTA Majami Fleš sport Barselona B. - Hueska, fudbal Karling Sport Radnički - Crvena zvezda, košarka Partizan - Solnok, košarka Široki - Cedevita, košarka Budućnost - Olimpija, košarka Đirona - Mirandeš, fudbal Budućnost - Olimpija, košarka Sao Paolo - Branjantino, fudbal Sport NEDJELJA: F1, Malezija Ski skokovi Fristajl skijanje Real Madrid B - Kordoba, fudbal Jenisej - Neptunas, košarka Kros kantri, skijanje Atletika Lokomotiva K. - VEF, košarka FIA, Monca Biciklizam Biciklizam ATP WTA Majami ATP WTA Majami Tranmer - Stivenejdž, fudbal Zadar - Split, košarka FIA, Monca Fleš sport Berlin - A. Madrid, rukomet Viljareal - Rekreativo, fudbal Sport Guarani - Korintijans, fudbal Florida - Isalnders, hokej Čivas - Dalas, fudbal Sport Hjuston - San Antonio, košarka

Eurosport Eurosport Arena1 SportKlub+ SportKlub Eurosport SportKlub SportKlub+ RTCG2 SK Prime Eurosport RTCG1 Arena1 Arena2 Arena3 Arena4 SK Prime RTCG1 Arena3 TV Vijesti SportKlub Eurosport Eurosport2 SportKlub+ SK Prime Eurosport Eurosport2 SportKlub Eurosport2 Eurosport Eurosport2 SportKlub SportKlub+ SK Prime Arena2 Eurosport RTCG2 Arena1 SK Prime RTCG1 Arena1 Arena1 Arena3 TV Vijesti SK Prime

BEZ VAJLD KARDA

Istorijski niz Denvera se nastavlja - Filadelfija je položila oružje ispred Bruera i drugova(101:100), tako da sada tim iz Kolorada ima 14 uzastopnih pobjeda. Portland je sa 99:89 porazio Čikago, dok su Kingsi bili bolji od Minesote sa 101:98. Denver je podigao učinak na 48:22, a za to je zaslužna mirna ruka Bruera sa linije penala. Filadelfija je imala pet poena prednosti deset sekundi prije kraja, a onda je Bruer pogodio trojku, zatim i sva tri slobodna bacanja za trijumf. Time je došao do 29 poena, Andre Miler je imao osam manje. Na drugoj strani, Vilkins je imao 24, Jang 18, ali je Filadelfija umjesto 27. trijumfa zabilježila 42. poraz. Portland je do pobjede nad Čika-

gom predvodio Oldridž sa 28 poena, Lilard je imao 24, dok je Hikson imao čak 21 skok uz devet poena. Na drugoj strani, istakao se Noa sa 18 poena, Buzer je imao dva manje uz 11 skokova. Minesota je protiv Sakramenta mogla bar do produžetka, ali je Kaningem promašio šut za izjednačenje. Tomas je u trijumfu Kingsa imao 24 poena i šest asistencija za 35 minuta igre, Evans je dodao 21 uz po pet skokova i asistencija. Na drugoj strani naš kapiten Nikola Peković je 13 poena od ukupnih 18 postigao u prvom poluvremenu, a uz 12 skokova ostvario je dabl-dabl. Kaningem je imao 12 poena, koliko i Rubio, kom je falila jedna asistencija za dabl-dabl. M.P.

Košarkaši Himkija pobijedili su na svom parketu Fenerbahče sa 99:76 u 12. kolu Grupe F Top 16 faze Evrolige. Himki je tako ostao u trci za četvrtfinale takmičenja, dok je Fenerbahče upisao deseti poraz u Evroligi. Najefikasniji u ekipi Himkija bio je Peteri Koponen sa 23 poena, a uz to je imao i sedam asistencija, dok je Sergej Monja dodao 18. U turskom timu najbolji je bio reprezentativac Makedonije Bo Mekejleb sa 18 poena, a Dejvid Andersen ubacio je 14.

SEHA LIGA

Vardar na F4, Drašković u bolnici

U posljednjem kolu regionalnog takmičenja Lovćen poražen od Vardara 38:29

SKOPLJE - SC “Kale”. Gledalaca: oko 300. Sudije: Milošević i Gubica (oba iz Hrvatske). Sedmerci: Vardar 4(4), Lovćen 3(3). Isključenja: Vardar 4, Lovćen 4 minuta. Vardar: Daskalovski (14 odbrana), Milić, Lazović 3, Ojleski 4, Markoski, Stoilov 2, Pribak 3, Dragaš 5, Raković 3, Petrić 1, Jovčevski, Marković 4, Lazarov 3, Karačić 7, Rajković 3, Abutović. Lovćen: Abramović (5 odbrana), Cicmil, Lipovina 5, Jovetić 5, Popović 2, I.Radović 4, Marković 2, Kaluđerović 2, Drašković 1, M.Radović 5, Perišić 3, Nikolić, Lasica. Bez Stevana Vujović (pošao u Katar), te povrijeđenih Nemanje Grbovića i Andrije Pejovića

rukometaši Lovćena nijesu mogli više na vrućem terenu u Skoplju protiv Vardara, koji je tek sinoć obezbijedio plasman na fajnal for i tako se pridružio Brestu, Zagrebu i Metalurgu. Ako se tome doda da je meč u prvom poluvremenu napustio i lijevi bek Marko Drašković koji je dobio jak udarac u glavu, a zatim završio na parket, pa u bolnicu, jer se žalio da ne vidi na desno oko, onda je jasno da su Cetinjani bili osuđeni na poraz. Proslavljeni jugoslovenski as, a sada strateg Vardara Veselin Vujović je znao da njegov tim u meču sa Lovćenom svako opuštanje može skupo platiti, zato su od samog starta “crveno-crni” krenuli silovito i već u 16. minutu nakon gola

Karačića je bilo plus četiri (10:6). Nastojao je naš šampion da se vrati u igru, ali osim gore pomenutih igrača, mnogo su nedostajali golovi kapitena Igora Markovića koji je u prvom poluvremenu nije upisao u strijelce. Smušenu igru u odbrani su iskoristili domaći i na odmor otišli sa ogromnih 19:11, da bi već stečenu prednost odražvali u nastavku. U “crvenom” timu odličnu su bili mladi Lipovina, te braća Ivan i Mirko Radović, dok je Jovetić pokušavao i uspijevao na individualni kvalitet u nekoliko navrata da nadmudri protivnika. Ipak, Lovćen je u Skoplju teško mogao više s obzirom da je Vladan Abramović za 60 minuta upisao svega pet odbrana. M.P.

Budvanima mjesto u Ligi šampiona Prvi put otkada je prvak, Budvanska rivijera ne mora da čeka kraj maja i vijesti iz Evropske odbojkaške konfederacije, odnosno vajld-kard za Ligu šampiona. Naš šampion će naredne sezone, peti put zaredom, sigurno igrati u elitnom evropskom takmičenju, zahvaljujući prošlogodišnjem proširenju Lige šampiona na 28 klubova. Tako će Budvani ove godine, za razliku od prethodnih, moći da na vrijeme planiraju ekipu za narednu sezonu, da izbjegnu „oktobarsko kompletiranje tima”, kao lani,

što je umnogome i uticalo da se upiše samo jednu pobjedu u šest mečeva. Upravu budvanskog kluba ne čeka mali posao, jer su pod ugovorom jedino Vojin Ćaćić, libero Rade Papović i mladi tehničar Nikola Radonić, kao i trener Siniša Reljić. Od igrača iz ovogodišnjeg sastava, ugovori su istekli srednjim blokerima Milanu Markoviću, Luki Šuljagiću, Blažu Miliću i Marku Maksimoviću, primaču Božidaru Ćuku, tehničaru Marku Vujoviću i liberu Ivanu Rašoviću. M.P.


26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

GDJE SU I ŠTA RADE

Ne mogu bez košarke Nekadašnji igrač Budućnosti, Dragan Vukčević, govori za DN o karijeri, vremenu nakon nje, fudbalu, crnogorskoj reprezentaciji i svojoj nesuđenoj crno-bijeloj avanturi

Partizan neostvarena želja

Aleksandar Popović

g

dje je šut sa distance - tu je uvijek bio i dragan vukčević. jedan od najboljih igrača budućnosti u cjelokupnoj plavoj istoriji, sa kojom je kao kapiten osvojio sve njene trofeje, rezimirao je za naš list baš sa distance svoju nekadašnju karijeru, današnji sistem na parketu, teška gostovanja, život poslije igre pod obručima, ulogu veterana ... jednostavno, čovjek pobjedničkog mentaliteta, koji je činio podgoričku publiku ponosnom, čiji su poeni rušili Partizan u kultnim godinama, uz kojeg su djeca sportski stasala, junak je naše otvorene, standardne rubrike u kojoj je mjesto rezervisano samo za legende crnogorskog sporta, što popularni vulje nesumnjivo jeste.

Pa, za Početak, gdje si dragane danas i šta radiš? Ostao sam u sportu. Nakon završetka karijere sam i dalje klubu Budućnost, gdje obavljam funkciju direktora mlađih selekcija. Bavim se podmlatkom 96. i 97. godište, tako da nisam imao praznog hoda nakon završetka igračke karijere već sam nastavio da radim u sportu, jer bez košarke ne mogu. Na drugoj strani, imam svoj biznis kojim sam posvećen već duži niz godina, a to je indijski restoran “Mantra” čiji sam vlasnik. Takođe, igram u timu veterana sa kojim sam bio tri puta prvak Evrope i dva puta treći na svijetu. Sada se pripremamo za Solun, gdje će se održati Svjetsko prvenstvo za veterane u starosti od 40 godina i više. kako danas Provodiš dane, kada više nema treninga, Profesionalnih utakmica? Najveći problem kod ljudi kada prestanu da se bave profesionalnim sportom jeste kako će dalje. Jer, igračka karijera se završava u sekundi. Međutim, imam firmu, radim sa Indijom već godinama. Samim tim sam ušao u jednu novu vrstu života, tačnije ugostiteljstva. Doveo sam kuvare iz Indije, oni su tu već godinu dana i sada sam u toj priči. Ipak, svako jutro prvo odem do kuba da vidim što ima, pa tek onda ispijam jutarnju kafu. To je ta veza koja je jednostavno neraskidiva. ali, negdje je sve krenulo zaPravo od fudbala? Da, igrao sam fudbal kao i većina, zajedno sa Nišom Saveljićem. Svi smo krenuli od fudbala, odakle ideš lijevo ili desno. Tako da, kako sam bio najvisočiji u školi “Milorad Musa Burzan”, igrao sam košarku da pravim ostalima društvo. A, onda me je vidio jedan profesor iz škole “Sutjeska” i rekao “ajde mali dođi da treniraš košarku”. I tako se sve prelomilo i krenula je moja karijera košarkaška. tvoja bogata karijera u Plavom dresu i riznica trofeja? Budućnost moraš prvo da poštuješ, pa onda da je voliš. Ona me je izgradila kao ličnost, bio sam šest godina kapiten tima i jedini sam igrač koji je sa Budućnošću osvojio gotovo sve njene trofeje. Ekspanzija tadašnje košarke počela je titulom u Nikšiću protiv Partizana! Mi smo bili djeca Podgorice i Crne Gore, uz samo jednog igrača sa strane Željka Topalovića. Parti-

zan je tada igrao Evroligu, ali smo ih ubjedljivo pobjedili što je bilo zaista fenomenalno. Nakon toga je ta ekspanzija trajala jako dugo. U jednom trenutku smo bili toliko popularni da je dvorana bila puna dva i po sata prije početka utakmice. Sjećam se kada je prvi put došla Barselona sa Sašom Đorđevićem u Evroligi, to je bilo nešto nevjerovatno. Takođe, došli smo do četvrtfinala ULEB Kupa, gdje smo prvi meč izgubili od Peristerija 17 razlike, ali mislim da smo mogli i mnogo više. Promjene trenera su uradile svoje da se ne plasiramo u polufinale, iako je Saša Ivanović u revanšu protiv Milana Gurovića i Marka Jarića imao ulazak za valdinih 18 razlike, ali nažalost nije pogodio. od Podgorice do francuske, iskustva u morijenu i šalonu? Bio sam godinu dana u Morijenu. To je malo mjesto između Italije i Švajcarske. Drugačije igrači odavde doživljavaju naš klub. To su drugačije emocije. Nakon Morijena sam se vratio u Budućnost, osvojio sve što se moglo osvojiti, a onda otišao na Kipar u Keravnos, pa u Šalon, zatim u švajcarski Friburg, pa u poljskom Anvilu gdje sam i završio karijeru. kraj karijere, da li možeš taj trenutak da Približiš našim čitaocima? Recimo, ja sam karijeru završio u trenutku. Igrao sam u Poljskoj, gdje sam nakon jedne utakmice odlučio - dosta je. Sjećam se da sam jedva čekao da se završi meč, istuširao se i donio takvu odluku. Jednostavno, čovjek najbolje sam zna kada je gotovo, kao balon kad pustiš i on dok ima vazduha leti i poslije toga padne. Kada sam raskrstio sa igračkom karijerom zapitao sam se što dalje? Nedostajao mi je trening svako jutro, jer sam navikao na to godinama. Događalo mi se da izađem iz kuće ujutro i da ne znam gdje ću. A, onda je krenuo sopstveni biznis, iako sam godinama imao problema što da radim uprkos tome što sam u kancelariji. tu je nesuđena rePrezentacija jugoslavija? Kada sam bio sa selekcijom na pripreme pred Olimpijske Igre u Atlanti 1996. godine reprezentacija je bila strahovito jaka. Predrag Danilović, Saša Đorđević, Žarko Paspalj, Željko Rebrača, Zoran Savić ... To je bio takav tim da niko nije mogao da izađe da bih upao ja. Bio sam 13 član i morao sam da otpadnem sa spiska

Najveća mi je greška životna što nijesam igrao za Partizan, a imao sam ponudu, ali sam, ne znam zašto, otišao u Poljsku. To je bila moja velika greška, jer sam imao dobar odnos sa duškom vujoševićem, koji je želio da dođem. Na drugoj strani je Anvil bio totalno nebitan klub u mojoj karijeri, zbog čega sam propustio da realizujem svoju želju. Nekada postoje dva puta, desno i lijevo. Dok vas u desnu stranu čekaju visine, lijevo je pad. E, ja sam skrenuo lijevo i to je bilo to. jer je njih 12 moglo da ide u olimpijsko selo. Sjećam se utješne izjave Žejljka Obradovića da mu je najžalije što je morao baš mene da skine sa spiska. Da sam otišao na OI sve bi možda bilo drugačije danas. razlika između nekadašnje i sadašnje košarke? Košarka je danas mnogo brža, eksplozivnija, dinamičnija, snažnija. Ne vodi se toliko računa o ljepoti, već je odbrana ključna, čemu svjedoče utakmice sa malim brojem poena. Igrači više nisu toliko kreativni, već danas svi oni gledaju prvo u trenera, da bi im on rekao koju akciju da odigraju. Na drugoj strani, mi smo imali slobodu igranja i odlučivanja. Morali smo da budemo maštoviti, a samim tim smo i napredovali. A sada je sistem drugačiji, iz kojeg niko ne izlazi, pa samim tim i narod sve to doživljava drugačije. Na primjer Predrag Danilović i Dragan Kićanović igrali su jednu drugačiju košarku, jer su to bili vrhunski majstori. Takođe, Željko Obradović danas redovno pita igrače u klubu ko želi sa njim da se takmiči u šutiranju - to je bila jedna nevjerovatna ruka. Takođe, NBA j preovladao što je u suštini vanserijska liga. zašto je, Po tvom mišljenju, danas mnogo manja Posjećenost utakmica budućnosti nego što je to bio slučaj dok si ti igrao? Drugačije je bilo vrijeme. Naš je narod specifičan - ako to nije vrhunska klasa ne može da prođe. Ako se boriš za nešto - tu je publika. Kad smo osvajali bili su uz nas. Takav je naš mentalitet. Recimo, u Francuskoj je utakmica izlazak za familiju. Publika je najbolja kad treba da ti pomogne i kad je napeto, kao protiv Partizana i Zvezde. Nisu problem pare, već ta draž ko je protivnik. Da bude besplatno neće doći protiv tamo nekog njima nepoznatog tima. A, da bude 10 eura protiv Partizana svi će da dođu. To je jednostavno tako.

Pakleno Cetinje i ª Crnogoracº Džejms Iako smo bili superiorni tada bilo nam je najteže da gostujemo na Cetinje. Čak je bilo teže protiv Lovćena u gostima, nego protiv Partizana u Beogradu. Jednostavno, uvijek nam bilo teško u prijestonici. Cetinje je bio najpakleniji teren. To je specifična publika jer oni vole Lovćen, bilo da je to rukomet, košarka ... Sjećam se anegdote sa tamnoputim džeronom džejmsom, koji je jedan od najboljih igrača koji je igrao za Budućnost. Gostovali smo Lovćenu,

tada je bilo prepucavanje Crna Gora, Liberalni Savez ... i u trenutku prekida meča publika doslovno ćeli da nas pojede, a pita me Džejms - “što je ovo”? Ja mu kažem “izvuči situaciju, digni dva prsta”! On je podigao u neznanju dva prsta, na što su ga dočekale ovacije i uzvik oduševljenja sa tribina, uz povike - “Džejms, jedini si ti Crnogorac u tvoju ekipu”. U tom trenutku je atmosfera iz totalnog pakla prešla u prijateljsku atmosferu. Istina, nakratko.

Crna Gora sigurno prolazi grupu na EP luka Pavićević je napravio nevjerovatan uspjeh u kvalifikacijama, bez nikole Pekovića i nikole vučevića. Ako se oni odazovu za Evropsko prvenstvo u Sloveniji imaćemo najbolju liniju ispod koša, uz odličnog bojana dubljevića. Međutim, problem je šuterska pozicija. Kako bih ja volio da sada mogu da pomognem, mislim da bih se perfektno uklopio sa njima (smijeh). Ipak, smatram da ne smijemo biti autsajderi, već neka druge reprezentacije razmišljaju kako da pobijede nas, a ne da razmišljamo mi o njima. Sigurno ćemo proći u drugi krug, a za ostalo ćemo da vidimo. Zavisi sve od naših igrača koji nemaju iskustvo na turnirima, gdje se forma konstantno diže i pada.


28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

Jadranska liga 18.00 POŠK - Jadran HN 18.00 Medvešćak - Mladost 19.00 Primorac - Jug 19.00 Budva - Mornar 19.30 Jadran ST - Šibenik 19.30 Triglav - Primorje 1. Jug 20 19 0 1 321:105 2. Primorje 20 19 0 1 320:108 3. Mladost 20 15 0 5 256:179 4. Budva 20 12 2 6 205:176 5. POŠK 20 9 2 9 170:208 6. Mornar 20 9 0 11 200:215 7. Jadran ST 20 8 1 11 180:206 8. Primorac 20 7 3 10 169:214 9. Medvešćak 20 7 1 12 189:251 10. Jadran HN 20 6 1 13 154:206 11. Triglav 20 2 1 17 160:283 12. Šibenik 20 1 1 18 148:321

57 57 45 38 29 27 25 24 22 19 7 4

Hrabro na favorita: Marko Gopčević, kapiten Primorca

jVL, 21. koLo

Moćni Jug u drevnom gradu Primorac čeka super komšije iz Dubrovnika, Budva splitski Mornar, a Jadran ide na noge POŠK-u

Samo četiri dana prije novih reprezentativnih akcija (Crna Gora gostuje Grčkoj, pa dočekuje Tursku u Svjetskoj ligi) region će uživati u novoj rundi Jadranske vaterpolo lige vrijeme je 21. kolo jednog od najjačih klupskih takmičenja u Evropi. Naravno, svi naši timovi će i ovog vikenda u bazen, a spektakl se očekuje u Kotoru gdje na noge Primorcu dolazi možda i najjači tim Starog kontinenta, dubrovački Jug, naših Aleksandra Ivovića i Nikole Janovića. Biće to svakako jedan od onih najlakših mečeva za momke Veljka Uskokovića - meč u kome nemaju

imperativ, ali imaju veliki motiv da protiv svjetskih vaterpolo zvijezda pokažu svoj talenat. Okršaj u Kotoru za Dnevne novine najavio je kapiten “velikana” iz drevnog grada, Marko Gopčević. “Jos jedna u nizu teških utakmica”, počinje sjajni Gopčević. “Prošla sedmica je bila veoma naporna, ali vjerujem da smo u ovih nekoliko dana uspjeli da se oporavimo i da ćemo pružiti maksimum pred našim navijačima, kao i uvijek. Jug je glavni favorit za osvajanje Lige šampiona i to dovoljno govori kolika je razlika u kvalitetu i iskustvu.

WaDa UPoZoRaVa

Supstanca opasna po zdravlje sportista Svjetska anti-doping agencija (WADA) upozorila je da na crnom tržištu pojedini sportisti prodaju, a neki i koriste nedozvoljenu supstancu GV501516. Propratni efekat ovog hemijskog jedinjenja toliko je ozbiljan da je WADA, iako to nije uobičajeno, upozorila sve sportiste na moguće zdrav-

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

To je skup vrhunskih igrača i moramo ući hrabro u meč ako želimo da tu razliku učinimo što manjom”. ● Budva se zagrijava za F4 Budva je glavni posao u regionalnom takmičenju davno odradila sve što slijedi biće mečevi za uživanje za tim Draga Pejakovića. Do kraja regularnog dijela prvenstva Milan Tičić i društvo će se zagrijavati za fajn-for Jadranske lige, a prvi od tih duela čeka ih večeras protiv jednog od timova iz sredine tabele - Mornara iz Splita. “Ova utakmica, baš kao i ona po-

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna gora: Bojan VUčInIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) svijet: nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me zabava: Filip JOVAnOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) sport: Miloš AnTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVAnOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) dizajn: nikola VUKOTIĆ (nikola. vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

● Jadran nastavlJa potJeru za Kotoranima U goste će od naših jedino Jadran - i to u Split na megdan POŠK-

u. Ovaj meč za tim sa Škvera biće nova prilika za prestizanje Primorca na tabeli i u tom slučaju prednost domaćeg terena u plej-ofu prvenstva Crne Gore... “Ne znam koliko je realno da do kraja sustignemo Primorac na tabeli”, iskren je ljevoruki majstor Jadrana Ivan Krizman. “Mislim, biće realno ako pobijedimo POŠK, jer vjerujem da možemo savladati Medvešćak kod kuće u posljednjem kolu. Ali i da ne bude tako, Primorac i mi se odlično poznajemo, tako da ne može biti iznenađenja u našim duelima”. K.B.

Posjeta

Lijep gest Đorđevića i Bakića Biseri crnogorskog fudbala posjetili đake OŠ “Milorad Musa Burzan”

stvene rizike ako koriste GV501516. Pomenuta supstanca je razvojni lijek koji je matična farmaceutska kuća povukla zbog ozbiljnih toksičnih efekata. Supstanca je nekoliko mjeseci dostupna na tržištu i prodaje se putem interneta, kao i da su Antidoping agencije primijetile da je sportisti već koriste.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

sljednja koju budemo igrali u regularnom dijelu, nemaju takmičarski značaj. Najvažnije je da održimo formu i nivo dobrih igara, kao što je bilo protiv Jadrana, kada smo odigrali dosta dobro i pobijedili”, riječi su centra Budve Nikole Vukčevića. “Nadam se da ćemo nastaviti u istom ritmu. Dobro bi bilo da nastavimo sa pobjedama pred fajnal-for Jadranske lige i domaći šampionat”.

Oduševljenje: Marko Bakić i Luka Đorđević sa učenicima

U sklopu projekta “Olimpijski san – promocija olimpijskih vrijednosti i ideala”, gosti Osnovne škole “Milorad-Musa Burzan” u Podgorici juče su bili mladi fudbaleri i reprezentativci Crne Gore Luka Đorđević i Marko Bakić. Đorđević je karijeru počeo u budvanskom Mogrenu. Sada je u ruskom Zenitu. “Od momenta kada smo počeli da igramo fudbal, a to je bilo kada smo imali godina koliko i vi sada, naporno i svakodnevno smo trenirali. Bilo je teško, ali vremenom dođu rezultati. Fudbal, i sport uopšte, donesu vam puno radosti i novih prijatelja”, kazao je Đorđević obraćajući se učenicima. Osim fotografisanja i potpisiva-

nja slika, Đorđević i Bakić su odgovarali na pitanja. “Koliko si trenirao dnevno i da li si imao vremena da učiš”, samo su neka od pitanja. “Mi vama možda izgledamo veliki, ali mi smo još mali i mladi. Kao što vi sada učite da čitate i pišete, tako i mi, i dalje učimo da igramo fudbal i učićemo dok god ga igramo”, odgovorio je Bakić. Bakić je karijeru počeo u Mogrenu iz Budve. Od 2012. je u italijanskom Torinu. Djecu je interesovalo i zašto su izabrali fudbal, da li je teško trenirati svaki dan, kako se hrane... “Fudbal je izuzetno lijep sport. Potrebno je početi što ranije. Trebate biti uporni i rezultati će doći.

Nadamo se da ćete i vi jednog dana biti na našem mjestu i širiti poruke kao što to mi sada radimo “, savjetovali su Bakić i Đorđević. Domaćini u školi “Milorad-Musa Burzan” bili su Saveta Radonjić i Danijela Milatović. Projekat “Olimpijski san – promocija olimpijskih vrijednosti i ideala” realizuju: Centar za istraživanje i razvoj sporta (CIRS) i Centar za borbu protiv gojaznosti Crne Gore (CEPROG), u saradnji sa Crnogorskim olimpijskim komitetom (COK). Projekat se izvodi u osnovnim i srednjim školama Podgorice. Program traje pola godine, a počeo je da se realizuje 1. marta 2013.


Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

Posebna staza za “Ice man”-a: Kimi Raikonen na treninzima na Sepangu

Spektakl na jugu Azije FORMULA 1

Šou se nastavlja: Ovog vikenda vozi se druga trka sezone, VN Malezije na stazi Sepang kvalifikacije danas od 9.00h, trka u nedjelju u istom terminu

Velika Nagrada Malezije

Kosta Bošković

N

a još jednoj genijalnoj stazi čuvenog Njemca Hermana Tilkea, u blizini plavetnih obala Malajskog poluostrva, super heroji u moćnim bolidima ispisaće drugu stranicu najbržeg karavana na svijetu... Spektakularni Sepang u Kuala Lumpuru, bogatstvo juga Azije i 22 paklena vozača jedni pored drugih - kvalifikacije su na programu danas od devet sati po našem vremenu, trka u nedjelju u istom terminu! Prva vožnja sezone u Australiji najavila je paklenu sezonu, a za vikend bi sve dodatno mogla da “zakuva” i najavljena kiša u gravnom gradu Malezije...

I dok je fenomenalna trka i trijumf velikog Kimija Raikonena u Melburnu još mnogima u mislima, sva pažnja već se seli na azijski kontinent i nove žestoke duele majstora brzine. Može li ledeni Finac do “lude” dopjete, ili će stvari na svoje mjesto postaviti trostruki uzastopni šampion Sebastijan Fetel i njegov “vjerni pratilac” Fernando Alonso... ● KIMI NA MJESTU PRVOG SLAVLJA Osim što u Kuala Lumpur stiže u sjajnom raspoloženju zbog trijumfa u Australiji, Kimi Raikonen će posjetiti i stazu za koju ga dijele predivne uspomene... “Naš bolid je odlično funkcionisao u Australiji, ali ovdje nas očekuju mnogo veće temperature”, počeo je najavu nove trke Raikonen. “Prošle sezone nam je to odgovaralo, pa se nadam da će i ove. Malezija mi je u prošlosti donijela neke lijepe i neke ružne uspomene, ali vječito ću pamtiti 2003. godinu kada sam baš ovdje došao do svoje prve pobjede u karijeri. Ne bih rekao da mi je zbog toga ova trka važnija od ostalih, ali je svakako lijepo mjesto za vožnju”. ● SUPER SEB NAJAVLJUJE ZABAVU Možda se prije nedjelju dana nije popeo na najviši stepenih pobjedničkog postolja (bio treći), ali i bez obzira na to, više je nego jasno ko ostaje glavni favorit za novu krunu najbržeg vozača planete - “Super Seb” Sebastijan Fetel na drugoj “žurci” ove godine prije svega želi

da se dobro zabavi na jednoj od najspektakularnijih staza F1 karavana. “Staza Sepang je spektakularno zanimljiva”, jasan je Fetel. “Nakon prvog sektora, krivine pet, šest, sedam i osam su vrlo brze i zabavne, dok su 11 i 14 veoma slične i teško ih je idealno proći u svakom krugu, posebno kada se gume već potroše. Trka u Maleziji je za svakog vozača veliki izazov, a pobjeda u tako teškim uslovima velika je nagrada najuspješnijem vozaču. Takođe, mislim da će ova staza odlično pokazati ko je i kako radio tokom zimskog perioda”. ● FERARI UŽIVA NA SEPANGU Prva trka na Sepangu održana 1999. godine, a njen pobjednik je bio Šumaherov “vodonoša” Edi Irvajnu u Ferariju. Tim iz Maranela nakon toga je ostvario još pet pobjeda i najuspješniji je u konkurenciji konstruktor na ovoj stazi... Uostalom i prošle godine je na ovom mjestu slavio Ferarijev “princ” Fernando Alonso. “Iza nas je veoma neobičan vikend koji je rezultatski bio izrazito pozitivan”, riječi su Ferarijevog šefa Stefana Domenikalija. “Vidjeti Ferari na vrhu tabele konstruktora velika je nagrada za sve nas, ali napravili smo tek prvi korak. U Maleziji nas očekuju sasvim drugačiji uslovi i ne želim da se zalijećem sa prognozama dok ne vidim kako će se naš bolid ponašati. Imali smo na Sepangu dosta uspjeha kroz istoriju i mislim da znamo kako treba da postavimo bolid da bi on bio dovoljno dobar u krivinama, kao i da bude dovoljno brz na dugačkim ravnim dijelovima”.

Nedjelja (09.00h)

Dužina staze: 56 krugova – 310,408 km

6 270

80

1

Langkavi Genting

3

6

2

1

Pangkor Laut šikana

5

Pit Lejn START

6 260

3

7

15 8

7 300 4 200

Krug: 5,543km

3 110

4

N

2

Staza Sepang

14

Sanwej Lagun

12

96

10

4 200

13

2 11

5 255

Brzina 1 111 Km/h

2

9

1 Prolazno vrijeme

Kenjir Lejk

DRS provjera

Izvor: FIA

KLIA 4 200

4 200

DRS aktivacija © GRAPHIC NEWS

Zanimljivosti Sepanga - Prva trka za VN Malezije održana je 1999. godine, a pobjednik je bio Edi Irvajn u Ferariju. - Samo jednom u istoriji VN Malezije pobjednik je ujedno bio i vlasnik najbržeg kruga trke: Dženson

Baton 2009. - Na VN Malezije 2006. godine posljednji put u Formuli 1 slavio je jedan italijanski vozač: Đankarlo Fizikela u Renou. - Staza Sepang je jedna od šest

staza na kojima su pobjeđivali i Mihael i Ralf Šumaher. - Rubens Barikelo je u svojoj karijeri pet puta bio u vođstvu na VN Malezije, ali nijednom nije došao do pobjede.


30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

KvalifiKacije Za SP BraZil 2014. GRUPA A Hrvatska - Srbija 2:0 (Mandžukić 23, Olić 37.) Makedonija - Belgija 0:2 (De Brujn 26, Azar 62 (pen.)) Škotska - Vels 1:2 (Hejnli 45 - Remzi 72, Robson-Kanu 74.) 1. Belgija 5 4 2. Hrvatska 5 4 3. Srbija 5 1 4. Vels 5 2 5. Makedonija 5 1 6. Škotska 5 0

Žuto-plavi marš Poljskom Ukrajina šokirala Poljsku (3:1) - Engleska rutina u San Marinu ostala u sijenci povrede Tija Volkota koji neće igrati protiv Crne Gore

0 0 3 3 3 3

10:1 8:2 6:7 3:11 3:6 2:5

13 13 4 6 4 2

GRUPA B Bugarska - Malta 6:0 (Tonev 6, 38, 68, Popov 47, Gargorov 55, Ivanov 78.) Češka - Danska 0:3 (Kornelius 57, Kjaer 67, Cimling 82.) 1.Italija 4 3 1 0 2. Bugarska 5 2 3 0 3. Danska 4 1 2 1 4. Češka 4 1 2 1 5. Jermenija 3 1 0 2 6. Malta 4 0 0 4

10:4 10:3 5:4 3:4 2:4 1:12

10 9 5 5 3 0

GRUPA C Kazahstan - Njemačka 0:3 (Švajnštajger 20, Gece 22, Miler 74.) Austrija - Farska O. 6:0 (Hosiner 8, 20, Ivanšic 28, Junuzović 77, Alaba 78, Garic 82.) Švedska - Irska 0:0 1. Njemačka 5 4 1 0 18:6 2. Švedska 4 2 2 0 8:5 3. Austrija 4 2 1 1 11:2 4. Irska 4 2 1 1 7:8 5. Kazahstan 5 0 1 4 1:11 6. Farski Ostrva 4 0 0 4 2:15

13 8 7 7 1 0

GRUPA D Andora - Turska 0:2 (Inan 30, Jilmaz 45) Mađarska - Rumunija 2:2 (Vančak 16, Džudžak 71 (pen.) - Mutu 68 (pen.), Čipčiu 90.) Holandija - Estonija 3:0 (van der Vart 48, van Persi 72, Šaken 84.) 1. Holandija 5 5 0 0 16:2 2. Mađarska 5 3 1 1 12:7 3. Rumunija 5 3 1 1 10:6 4. Turska 5 2 0 3 6:6 5. Estonija 5 1 0 4 1:9 6. Andora 5 0 0 5 0:15

15 10 10 6 3 0

GRUPA E Slovenija - Island 1:2 (Novaković 34 - Sigurdson 55, 78.) Norveška - Albanija 0:1 (Salihi 67.) 1. Švajcarska 4 2. Albanija 5 3. Island 5 4. Norveška 5 5 5. Slovenija 6. Kipar 4

UKRAJINCI OBRADOVALI CRNU GORU

1 1 1 0 1 2

Već prežaljena Ukrajina opet je živa - sastav Mikaila Fomenka šokirao je Poljsku u sred Varšave (3:1), čime je obradovao sopstvene, ali i crnogorske navijače! “Bijeli orlovi” su računali na siguran trijumf protiv komšija, sa kojima su organizovali Evropsko prvenstvo, ali ih je doče-

kao ne samo jedan, već tri “hladna tuša”! Meč praktično nije ni počeo, a semafor je u 2. minutu signalizirao gol za goste, dok su navijači pali u očaj zahvaljujući Andriju Jarmolenko. Međutim, početni žuto-plavi uragan nije se zaustavljao - 7. minut je otkucavao, a Oleh Gusev pogodio

za ogromnih 0:2! Bijes Poljaka iskazao je duo Borusije Dortmund - Jakub Blaščikovski je proigrao Lukaša Piščeka, koji smanjuje vođstvo, ali samo do sudnjeg finiša poluvremena, kada je Roman Zozulija stavio tačku na i, odnosno odveo svoj tim do zlata vrijednog trijumfa, koji se sa pet bodova izjednačio sa najblaže rečeno iznenađenim izabranicima Valdemara Formalika. A.P.

Englezi pospremili San Marino i izgubili Volkota Kao što se i očekivalo reprezentacija Engleske je imala lakši trening u San Marinu, gdje je pospremila domaćina sa 8:0. Najslabiju selekciju u grupi načeo je domaći igrač Dela Vale autogolom u 12.minutu, da bi zatim pogađali Čemberlend, dva puta Defo, Jang, Lampard, Runi i Staridž. Ipak, slavlje Engleza je ostalo u sjenci povrede napadača Arsenala Tia Volkota, koji je na treningu dobio jak udarac u mišić, tako da ga očekuje desetak dana pauze, što znači da će propustiti naredni meč sa Crnom Gorom.

SUpeR BIH

Zmajevi lete ka Mundijalu Bosna i Hercegovina u paklu Zenice “pojela” Grčku (3:1) i napravila veliki korak ka Svjetskom prvenstvu 2014.

3 3 3 2 1 1

1 0 0 1 0 0

0 2 2 2 4 3

7:1 6:5 6:5 6:6 4:8 4:8

10 9 9 7 3 3

GRUPA F Izrael - Portugal 3:3 (Hemed 24, Ben Basat 40, Geršon 70 - Alveš 2, Postiga 72, Koentrao 92.) Luksemburg - Azerbejdžan 0:0 1. Rusija 4 4 0 0 8:0 12 2. Izrael 5 2 2 1 13:8 8 3. Portugal 5 2 2 1 9:6 8 4. S.Irska 4 0 3 1 3:5 3 5. Azerbejdžan 5 0 3 2 2:6 3 6. Luksemburg 5 0 2 3 2:12 2 GRUPA G Lihtenštajn - Letonija 1:1 (Polverino 20 - Cauna 30.) Slovačka - Litvanija 1:1 (Jakubko 40 - Šernas 19) BiH - Grčka 3:1 (Džeko 29, 53 Ibišević 37 - Gekas 91.) 1. Bosna i Hercegovina 5 4 2. Grčka 5 3 3. Slovačka 5 2 4. Litvanija 5 1 5. Letonija 5 1 6. Lihtenštajn 5 0

1 1 2 2 1 1

GRUPA I Španija - Finska 1:1 (Ramos 49 - Puki 79.) Francuska - Gruzija 3:1 (Žiru 45, Valbuena 47, Riberi 61 - Kobakidze 71) 1. Francuska 4 3 1 2. Španija 4 2 2 3. Gruzija 5 1 1 4. Bjelorusija 4 1 0 5. Finska 3 0 2

0 1 1 2 3 4

0 0 3 3 1

18:3 6:4 6:4 4:7 6:9 2:15

8:3 7:2 3:7 3:8 2:3

13 10 8 5 4 1

10 8 4 3 2

Fudbalska melodija kao nikad opija Bosance i Hercegovce, te naše komšije toliko lude za ovom magičnom igrom... Njihovi “zmajevi” široko su raširili krila i sigurno lete ka Brazilu, ka nestvarnom Svjetskom prvenstvu... U meču decenije za njihov fudbal, možda i najvažnijem od osamostaljenja, junaci Safeta Sušića “razmontirali” su glavnog rivala u grupi G kvalifikacija selekciju Grčke (3:1) i sada sa vrha gledaju ka najfudbalskijoj ze-

mlji svijeta. Pakao Zenice i “Bilinog polja” pržio je Helene od samo starta utakmice, Bosna i Hercegovina je plesala i bilo je samo pitanje trenutka kada će “zmajevi” načeti Karnezisa... A taj trenutak stigao je nakon pola sata igre i naravno, ko drugi do Edin Džeko! Bosanski “dijamant” je pogodio glavom na asistenciju “maestra” Zvjezdana Misimovića. Samo nekoliko minuta kasnije BiH je

bila na nebu - Misimović je promašio penal, a na loptu je natrčao Vedad Ibišević i unio ju je, zajedno sa defanzivcima Grčke, u gol - 2:0. Za totalni delirijum pobrinuo se ponovo Edin Džeko početkom drugog poluvremena (opet glavom), Zenica je do kraja meča pjevala trijumfalne pjesme, a Heleni jedva uspjeli da spase obraz golom Fanisa Gekasa u 91. minutu. Zvona Brazila sve jače se čuju u Bosni i Hercegovini! K.B.


Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

Vatreni šmek dotakao vrata Brazila KVALIFIKACIJE ZA SP (5. KOLO)

Hrvatska pobijedila Srbiju (2:0) u derbiju decenije - “vatreni” na pragu Svjetskog prvenstva, “orlovi” bez krila i srca Aleksandar Popović

p

akao “maksimira” skresao je krila srpskih “orlova” - Hrvatska je u meču deceniji, derbiju svih derbija, uspjela da baci na koljena najljućeg rivala (2:0)! napadački duo mandžukić - olić zapečatio je sudbinu gostiju već u prvih 45. minuta, čime im ih je istjerao iz aviona, koji putuje za brazil. Sami rezultat i veličanstveni trijumf “vatrenih” ukrašen je gospodskim ponašanjem igrača, stručnih štabova, pa i navijača - ne računajući neke sramotne povike u režiji domaće manjine.

“Ovo je pobjeda svih nas! Imali smo svi podršku jedno od drugoga, čekali smo njihove greške i upalilo je. Tačnije, jedna greška i jedan prekid uz odlični Srnin centaršut”, rezimira jedan od junaka - neumorni napadač Ivica Olić, koji je u finišu poluvremena zadao konačan udarac ionako poljuljanog ekipi Siniše Mihajlovića. Štimac: Srbija je pala na leđa Bez sumnje, najveća pobjeda Igora Štimca, od kada vodi Hrvatsku, jeste baš ova istorijska protiv komšija. Očekivano, Dalmatinac je sijao nakon slavlja njegovih izabranika, svjestan da je njegov tim sve bliže i bliže zemlji fudbala ... “Presrećan sam! Na pola puta smo do Brazila! Svi igrači su igrali za deset. Večeras je Srbija pala na leđa. Znali smo da će biti tvrda utakmica. Srbija je izuzetan protiv-

nik koji je u stvaranju. Međutim, mi moramo sve ovo da potvrdimo protiv Velsa, a ako budemo ovako sigurni neće biti problema”, naglašava Štimac, čija će se era sigurno pamtiti po toliko sanjanoj pobjedi nad Srbijom. Nakon premijernog pogotka Marija Mandžukića, kapiten Darijo Srna namjestio je Oliću pogodak u smiraju prvog dijela - ostalo je istorija. “Smirivali smo tenzije. Rekli smo da smo bolji i to smo pokazali. Ovo je pobjeda koja puno znači nama i našoj naciji”, jasan je vođa “vatrenih”. Kovačić: Srcem za HrvatSKu Ognjen Vukojević ili Mateo Kovačić? Pitao se danima Štimac, a onda prelomio i gurnuo u vatru 18-godišnjeg “vunderkida”, što je vezista Intera iskoristio na najbolji mogući način, odigravši kao da mu je ovo

Uprkos medijskom podgrijavanju atmosfere pred susret dvije fudbalske zemlje, igrači, selektori, pa čak i navijači uspjeli su da pošalju dostojanstvenu poruku Evropi. Velika borba, dueli, bespoštedni startovi igrača završavali su se fer potezima, izvinjenjima, što je rezultiralo sa svega tri žuta kartona (Kolarov, Subotić, petrović). Takođe, zagrljaj Štimca i mihajlovića makar 10. derbi svih derbija ... “Igrali smo sa srcem za Hrvatsku! Imao sam pritisak, ali sam zahvaljujući saigračima podnio to dosta dobro. Bilo je teško, teren nije bio najidealniji, ali je glavno da smo pobijedili”, riječi su mlađanog super talenta, dok strijelac prvog gola Mario Mandžukić nikada neće zaboraviti 22. mart 2013. godine. “Pokazali smo što smo govorili, a to je da smo bolja ekipa. Ova utakmica će mi zauvijek ostati u pamćenju. I pored pritisaka, tenzija, emocija pokazali smo koliko vrijedimo i drago mi je da smo makar na jedan dan razveselili našu zemlju”, kaže Mandžo. miHajlović: uplaŠili Smo Se Klupa Siniše Mihajlovića žestoko je uzdrmana nakon poraza u Zagrebu, ali selektor nije mogao da igra umjesto Aleksandra Kolaro-

● KARIKATURA DANA

KVALIFIKACIJE

Portugal se vadio u paklu Tel Avivu

Kristijano Ronaldo i društvo uzeli samo bod u Izraelu, sjajni Sigurdson otpisao Sloveniju Iz pet kola samo osam bodova - reprezentacija Portugala jedva je isučupala bod na gostovanju protiv Izraela (3:3) u okviru kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine. Utakmica je počela odlično po ekipu selektora Paula Benta, pogotkom Bruna Alveša već u 2. minutu. Uslijedio je, međutim preokret i vođstvo domaće selekcije od 3:1 - strijelci su bili Tomer Hemed u 24, Eden Ben Basat u 40. i Rami Geršon u 70. minutu. Gosti su se mučili, tražili pogodak i stigli do njega preko Elder Poštige, a onda je uslijedio šok za domaće navijače u Tel Avivu - Fabio Koentrao je nakon pogo-

Čista desetka za sve!

đene prečke i nesigurne reakcije odbrane Izraela postavio konačnih 3:3. Portugalcima je ovo treći meč bez pobjede, pošto su prethodno izgubili od Rusije, a potom igrali neriješeno sa Sjevernom Irskom. Odlični vezista Totenhema rasplakao je komšije - Slovenija se porazom od Islanda (1:2) pred svojom publikom po svemu sudeći oprostila od odlaska u Brazil, a MVP utakmice je bio član “pijevaca” Gifli Sigurdson. Sjajni Islanđanin je u 55 i 78. minutu pogađao za “ribare” dok su “zmaječki” stigli do prednosti preko neumoljivog Milivoja Novakovića. U.R.

va (krivac za oba gola Hrvata), niti je mogao da bude hrabar za cijeli tim, koji se očigledno prepao atmosfere, rivala ... “Uplašili smo se. Izgubili smo od iskusnije ekipe u ovom trenutku. Primili smo dva jeftina gola u prvom poluvremenu, ali mislim da smo u drugom bili bolji, kada smo stvorili tri, četiri šanse, ali je Stipe Pletikosa odlično reagovao. Da smo iskoristili bar jednu, bila bi to potpuno drugačija utakmica”, priznaje popularni Miha, pokušavši da opravda jednog od najiskusnijih, ali čija su reakcije odvele domaće u raj ... “Kolarov je samo želio da prebaci loptu na drugu stranu. Eto, tako se slučajno namestilo, Hrvati su imali ‘tri na jedan’ i to su iskoristili. Mi smo imali sličnu situaciju u drugom poluvremenu, ali nismo uspjeli da kaznimo njihovu grešku”, zaključuje Mihajlović.

Veliki Balo i mali Nejmar Brazil protiv Italije, Mario Baloteli protiv Nejmara - glasila je najava prijateljskoj fudbalskog meča u Ženevi. A onda, “azzurri” su stigli minus od dva gola, došli do remija (2:2), ali je još jednom bljesnuo “Super Mario”, koji je golčinom obradovao Italijane, ali i zasjenio jednog od najvećih talenata planete - Nejmara, koji je u odnosu na napadača Milana bio kao “makovo zrno”.

prije početka meča oduševio je sve fudbalske sladokusce, dok je svoj posao perfektno odradio i turski arbitar Kunjet čakir, koji se dijelu navijačkog mnjenja zamjerio onim crvenim kartonom koji je dao naniju u susretu između Mančester Junajteda i Real Madrida. Jednostavno, svi, ali baš svima akterima, svaka čast, kapa do poda - čista desetka!


To je prava ekipa!

GRUPA H

VELIKA POBJEDA

Moldavija - CRNA GORA 0:1 (Vučinić 78’) Poljska - Ukrajina 1:3 (Pišček 18’ - Jarmolenko 2’, Gusev 7’, Zozulija 44’) San Marino - Engleska 0:8 (Dela Vale a.g. 12’, Čembrlen 29’, Defo 35’, Jang 39’, Lampard 42’, Runi 54’, Staridž 70’, Defo 77’) 1. Crna Gora 5 4 1 0 13:2 13 2. Engleska

5 3 2 0 20:2 11

3. Ukrajina

4 1 2 1 4:3

5

4. Poljska

4 1 2 1 6:6

5

5. Moldavija

5 1 1 3 2:8

4

6. San Marino 5 0 0 5 0:24 0

Na terenu nijesu briljirali, ali je veliki trijumf stigao - Mirko Svemirko Vučinić potpisao tri boda u Modlaviji - 0:1

K

iša je koketirala sa snijegom u Kišinjevu, ali crveni vojnici teren nijesu bili pokisnuti - sa rukama u vis napustili su terenm otpozdravljajući navijačima nakon velikog trijumf protiv Moldavije - 0:1. Potpisao ga je Mirko Vučinić - onako kapitenski - kada ekipi ne ide, pojavio se Svemirko... I, hvala mu na tome. Hvala Bonji, hvala svim momcima...

Da Moldavci fanatično vole fudbal, ludo, do koske vidjeli smo odmah - čim su „plavi“ prešli centar stvorila se atmosfera kao da im je najefikasniji centarfor bio u situaciji jedan na jedan, a u pitanju je bilo samo obično prelaženje na polovinu protivnika... Crveni su po užasnom terenu, te još užasnijem vremenu vodili glavnu riječ koliko je to bilo moguće - „hrabri sokolovi“ nijesu bili precizni, ali smo imali loptu u nogama. I prva (očekivano, pravog tačnog pasa dugo nije bilo) zanimljiva prilika nije došla po zemlji nego iz vazduha - Stevan Jovetić je zavrnuo, Marko Baša skočio, nije zahvatio loptu, a brži od Stefana Savića ispred gola sjajno postavljenih Moldavaca bio je Vitali Bordian. Tu negdje u 10. minutu je Savke zakasnio, da bi nam sekund kasnije malo nedostajalo za gol - Mirko Vučinić je ostavio loptu Stevanu Jovetiću, Joveta je gađao super, ali je Sergej Paščenko izvadio „bubamaru“ iz gola... HVALA BONJA! Svi u crvenim trenerkama smo se nadali nečemu, navijači koji su prevalili kilometre i kilometre (svaka

im čast) su davali podršku, ali onda je atmosfera na „drugoligaškom engleskom stadionu“ (teren blizu, stadion mali na dva nivoa) proključala - zbog šansi družine Jona Karasa... Iz kontri i loše organizacije vezne linije su došli do strašnih šuteva prvo je opalio Aleksandru Gackan sa distance (lopta prošla tik pored stative), onda mu je imenjak Dedov poslao haubicu koju je Mladen Božović skinuo. Sa stilom. Ali, tu nije bio kraj moldavske bajke - crveni su se zaledili, slabo

izlazili u blok, što je Dedov iskoristio: opet opalio, Bonja sklonio na kratko, a krasnu priliku je imao Eugen Sidorenko - ušao je u šesnaesterac, imao prostora, ali je Bonja bio pribran. Mladen se nije osvrtao na zimu. Euforičnu igru juče plavih na kratko je prekinuo Mirko šutem, ali bilo je to slabo, vrlo slabo... Tokom prvog dijela nijesmo djelovali kao bolja ekipa... HVALA MIRKO! Shvatili su to momci u svlačionici, pa su krenuli furiozno - Joveta je izblokiran, Vladimir Volkov je imao sjajnu situaciju po lijevoj strani negdje u 50. minutu, ali nije uspio da pronađe gol ispod raspoloženog Paščenka. Pritisak se nastavio preko Mirka Vučinića (zamalo nije nadmudrio Paščenka), malo je stao crvenim kartonom Milorada Pekovića

KIŠINJEV - Stadion: FK Zimbru. Gledalaca: oko 6.500. Golovi: 0:1 Vučinić u 78. Sudija: Danijele Orsato (Italija). Pomoćnici: Mauro Tonolini (Italija), Đanluka Kariolato (Italija). Žuti kartoni: Georgiev (Moldavija), Peković, Pavićević (Crna Gora), . Crveni karton: Milorad Peković u 60. minutu (Crna Gora), Aleksandru Gackan u 90. minutu (Moldavija).

MOLDAVIJA

0 0 S. Paščenko 7, Boridan 6,5, Epureanu 6,5, Bulgaru 6, Golovatenko 6,5, Jonita 7, Gackan 7, Georgiev 6,5 (od 77. Josan -), Sidorenko 7, Dedov 6,5, A. Paščenko 6,5. Selektor: Jon Karas 7.

CRNA GORA

1 0 M. Božović 7,5, Pavićević 7,5, Savić 7, Baša 7, V. Božović 6,5 (od 64. Vukčević 6), Peković 6, Zverotić 7, Volkov 6,5, Kasalica 5,5 (od 44. Damjanović 6), Jovetić 7, Vučinić 8 (od 80. Novaković -). Selektor: Branko Brnović 7.5.

IGRAČ UTAKMICE: MIRKO VUČINIĆ

(drugi žuti), da bi se vratio Jovetićevim pokušajem sa distance. Opet Paščenko. Moldavci su se orjentisali na kontre, selektor Branko Brnović je sve dao na ofanzivu ubacivši Simona Vukčevića umjesto Vladimira Božovića (pred kraj prvog dijela Filipa Kasalicu zbog povrede je zamijenio Dejan Damnjanović). I plavi su imali fantastičnu kontru - Sidorenko je hitao, Savić se okliznuo, Moldavci su imali dva na jedan, ali je Božović „izvadio“ stvar... A, da se Bonja nije uzalud trudio pobrinuo se kapiten Mirko Vučinić - ispred gola Moldavije se pojavila lopta sa neba - šesnaesterac Moldavije je bio pun plavih i crvenih, a na pravom mjestu u pravo vrijeme našao se majstor iz Nikšića - SVEMIRKO je zakucao loptu u mrežu za 0:1! Za velikih 0:1...

Mogao je Joveta da potvrdi pobjedu - u finišu je krenuo na asistenciju za Damjanovića (sudija nije svirao čini se očiglednu ruku), a posle je elegantno gađao iz slobodnjaka, koji je prohujao pored stative... Na kraju - bravo! Nijesmo bili pravi, ali prava ekipa ne mora uvijek da bude prava kako bi dobijala... A, Brnina četa je prava ekipa! Crveni su upisali veliki trijumf, sada je pred njima lak posao, jer je sa velikom Engleskom najlakše igrati... JOVETIĆ: VELIKA POBJEDA Najbitnija je pobjeda - sa tom konstatacijom se slaže majstor Stevan Jovetić… “Pričali smo da Moldavija nije naivna, to ste vidjeli. Upisali smo velika tri boda, sada se okrećemo Engleskoj”, kratko nam je rekao Joveta

JOKER

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Iz Kišinjeva, Bojan Topalović


Subota i nedjelja 23. i 24. 3. 2013. broj 497 GoDiNA ii

33 ženA FRIZURA

Prirodni sastojci za zdravu kosu Pomozite svojoj kosi da zablista pod zracima sunca, kojih će svaki dan biti sve više, tako što ćete uložiti minimalan trud i odvojiti malo vremena za njenu revitalizaciju prirodnim i lako dostupnim namirnicama. Kopriva jača korijen vlasi U posudu stavite dvije kašičice soka od koprive, kašičicu maslinovog ulja i jedno jaje. Sastojke pomiješajte i nanesite na kosu. Ostavite da djeluje pola sata i potom isperite mlakom vodom. Umjesto maske, možete i samo da isperete kosu ohlađenim čajem od koprive, pošto ste je već oprali. Kopriva jača korijen kose, podstiče cirkulaciju vlasišta i sprečava opadanje vlasi. Ulje za ispucale vrhove Za masku vam trebaju dvije kašičice ulja od pšeničnih klica, ka-

šičica meda i kašičica jabukovog sirćeta. Pomiješajte sastojke, umasirajte ih na vlasište i ostavite da djeluju 30 minuta. Kosu isperite toplom vodom. Ulje pomaže u regeneraciji kose, med je hrani, a sirće ispire sve nečistoće. (24 sata)

BjUtI

Čarobni preparati za duže trepavice

MODA

Senzualna kolekcija Donji veš koji će obradovati svaku damu i učiniti da se u potpunosti osjeća zavodljivo i samouvjereno Priredila: Ma.I.

S

vaki muškarac zna da je teško razumjeti ono što žena želi, ali jednu stvar on zna sigurno: svaka žena voli lijep donji veš. Čini se da španski brend donjeg veša Women Secret zna stvar ili dvije o zadovoljavanju ženskih zahtjeva predstavljajući fantastičnu kolekciju donjeg veša za proljeće/ljeto 2013. godine.

Dizajneri kolekcije veša ovog poznatog španskog brenda potrudili su se da svaka dama bude zadovoljna ponuđenim asortimanom kada zakorači u neku od radnji ovog brenda. Kolekcija obiluje pastelnim nijansama koje su moderne ovog proljeća, pa je očigledno da su ovaj must have prihvatili i dizajneri donjeg veša koji su mint nijansu, nježno roze, lavanda ljubičastu i biserno bež prenijeli na ovu fantastičnu kolekciju. Ova kolekcija sigurno će učiniti da se sve žene osjećaju zavodljivo i samouvjereno, nezavisno od doba u kojem se nalaze. Pastelne nijanse daju notu sofisticiranosti i luksuza i

to pogotovo modeli koji su izrađeni od svile i najfinijeg pamuka sa dodatkom čuvene španske čipke. Kolekcija sadrži delikatne nijanse, zaigrane siluete koje na senzualan način ističu ženske obline čineći ih bujnijim. Dizajneri su se svojski potrudili da ugode i najkapricioznijim damama, te se tako mogu naći predivni kompleti veša koje prate bade mantili, papuče, cjelokupan asortiman u kom ćete se osjećati prijatno i tokom dana i tokom noći. Women Secret kolekcija osim vešom koji čine razni oblici brushaltera i gaćica čine i predivne spavaćice čiji će vas prijatni materijali hladiti tokom toplih mjeseci koji nam dola-

ze. Ova kolekcija apsolutno je ženstvena i svidjeće se svakoj dami, ali i muškarcu koji će uživati u pogledu na voljenu damu. Za one koji vole seksipilniji izgled tu je i kolekcija u bezvremenoj crnoj boji i tamno plavoj. Čipka i til su glavni materijali brushaltera, ogrtača, gaćica, spavaćica i korseta ovog brenda. Dizajneri su ugodili i damama koje vole romantične printove, pa su za njih pripremili kolekciju u cvjetnom printu. Za njih su izdizajnirali predivne pidžame laganih materijala sa cvjetićima u rozoj i zelenoj boji ali i komplete za spavanje u kojima ćete se tokom noći osjećati prijatno i romantično. Zaštitno lice kolekcije za proljeće-ljeto 2013. je makedonski top model Katarina Ivanovska koja je od 2011. godine i anđeo brenda Victoria Secret. Katarina koja je jedna od najtraženijih modela na svijetu na pravi način je predstavila kolekciju koju će obožavati sve žene koje žele da izgledaju senzualno i prefinjeno.

Svaka žena želi da ima duge, guste trepavice, kao sa reklame za maskare. Ipak, malo je njih koje mogu da se pohvale prirodno lijepim trepavicama, a mnoge koje su ih imale oštetile su ih svakodnevnim šminkanjem ili neuklanjanjem tragova mejkapa sa očiju. Pitate se kako da regenerišete trepavice i učinite ih što gušćim i dužim. Čarobni lijek je ricinusovo ulje, koje bi trebalo da nanesete svaki dan prije spavanja, poslije uklanjanja kompletne šminke. Osim ricinusovog ulja, potrebna vam je i stara, suva maskara ili češljić za obrve. Dobro operite četkicu maskare i osušite je na sobnoj temperaturi, zatim pred spavanje je umočite u ulje i nanesite na trepavice. Ovaj postupak možete da primjenjujete i ujutru, ukoliko se nećete odmah šminkati. Na ovaj način ricinus će tokom noći da regeneriše trepavice i pod-

stakne njihov rast. Postupak bi trebalo ponavljati najmanje tri puta nedeljno da bi pokazao dobre rezultate. Trepavice će biti ljepše, duže i gušće već poslije nedjelju dana, a vrhovi će biti bijeli, što je znak da rastu. Ricinusovo ulje možete da koristite i za rast kose, utrljajte ga u korijen dlake nekoliko minuta prije pranja, a zatim šamponirajte i isperite. Tretman primjenjujte dva puta mjesečno, a kosa će vam brže rasti i biti znatno zdravija. (Smedia)

StRUčnjAcI UpOZORAvAjU

Depilacija izaziva virusne infekcije

Depilacija intimne zone može dovesti do širenja virusa, naglašavaju francuski ljekari, dodavši

da je u protekloj deceniji zabilježen porast slučajeva zaraženih virusnim bradavicama. Moluskum kontagiozum (Molluscum contagiosum) su virusne bradavice izgleda poput bijelih, sjajnih bisera koje imaju središnje jezgro i vrh. Obično se javljaju na licu i rukama, ali mogu da se rašire bilo gdje na tijelu češanjem ili seksualnim kontaktom, javlja Frans pres. Francuski ljekari su istakli da se zbog tog virusa sve više ljudi obraća dermatolozima, te su naveli da je sve veći broj zaraženih i da su čak neki od pacijenata imali i genitalne bradavice, bakterijske infekcije ili problem sa urastanjem dlačica. “Zbog mode, ali i higijene mnogi odlučuju da urede svoje stidne dlake, pogotovo mlade žene i taj trend je sve popularniji”, istakli su naučnici, upozoriviši da se pri depilaciji ipak mora dobro paziti jer su infekcije zbog brazilske depilacije, pa čak i brijanja brijačem sve češće, prenosi Klix.


IKU

organizuju VEL

Nagradnu igru

06.feb - 09.apr

61 9x

vrijedna nagrada

5 vaucera

x 255€

Osvojite polugodišnju

5 vaucera

x 150€

engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete

5x

ugradna kuhinja

SAMSUNG GALAXY mini

10 vaucera

10 vaucera

10 vaucera

Pripremite se za

U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu

Rasteretite Vaš

x 50€

sportsku opremu

6x

x 50€

x 50€

kaciga za motor

Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.


Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

DOGAĐAJ

Crnogorska Ejmi dobila ponudu da se bavi glumom Održana prva Tribjut žurka, djevojka koja je bila zvijezda večeri oduševila publiku da pjeva “ Back To Black”, a publika, koja je ostala bez daha, nijemo je nekoliko minuta gledala u nju, da bi zatim počela da vrište i aplaudira. Ejmi se u svom prepoznatljivom stilu kretala po sceni, pjevajući prepoznatljive hitove, koketirajući sa publikom. U jednom trenutku je i namignula crnogorskom glumcu Slavku Kaleziću, koji je fasciniran gledao crnogorsku Ejmi, pa je i nekoliko puta fotografisao dok je ona pjevala. U jednom trenutku voditelj je pitao da li će pozdraviti publiku i kako joj se sviđa Crna Gora, a Ejmi je u prepoznatljivom stilu odgovorila da nema pojma gdje je i tako nasmijala ljude. Po završetku nastupa, sišla je sa stejdža da bi “ispoštovala” publiku i fotografisala se sa obožavaocima. Kako smo saznali, Ejmi je dobila i nekoliko po-

Nina Žižić i Ivana Martinović sa crnogorskom Ejmi

slovnih ponuda, da se oproba i kao glumica, a veliki broj gostiju je i častio i pićem. “Zaista sam oduševljena kako je sve proteklo. Nijesam očekivala da će ljudi ovako dobro da odreaguju na moj nastup. Hvala Podgorici, na prelijepom dočeku, mom frizeru Kenanu Osmanaju i njegovom timu, koji se večeras pobrinuo da ovako dobro izgledam. Vraćam se već za koju nedjelju da ponovo budem gošća”, rekla je Ejmi, koja dodaje da joj je žao što nije imala priliku kao i publika da dobije neke od nagrada koje su se dijelile na Tribjut žurci. “Neki su dobili tretmane u HL Spa & Wellnes centru, drugi putuju sa In travelom za Dubrovnik, dok će se pojedini ‘mazati’ kozmetikom Ziaja, a meni je posebno drago što sam večeras zabavila publiku i popila koje piće iako sam se trudila da ga ostavim. Ali šta da radim, to je jače od mene”, rekla je šaljivo Ejmi. Kako je kazao Vladan Bošković iz organizacije Tim fana, Tribjut žurke će postati tradicionalne, pa već narednog četvrtka očekuju se spektakularna noć posvećena pjevačici Bijonse. “Veliku zahvalnost dugujemo Nini i Ivani, koje su otpjevale Ejmine pjesme, ali i Jeleni Pejović, koja se odlično snašla u ovoj ulozi. Trudićemo se da svakog četvrtka napravimo zanimljivu noć sa dobrim programom, odličnim izborom pjesama, ali i velikim brojem nagrada. Takođe, pokušaćemo da dovedemo što veći broj zvučnih muzičkih imena”, istakao je Bošković. Veliki broj poznatih prisustvovao je žurci, među kojima kreatorka Aleksandra Cicmil, glumac Dušan Kovačević, DJ-vi Danilo K i Vesko Lazović, pjevačica Anita Popović. B.Š.

NAstuP

PREMIJERA LOLLObRIGIDA

Nata nije sluškinja

Intiman i sirov spot Grupa Lollobrigida će u ponedjeljak, 25. marta u 20 časova, predstaviti novi spot za pjesmu “Stroboskop”. Kako iz benda kažu, to je najnježnija pjesma s njihovog albuma “Pilula” i prava je proljećna stvar. Kao što se i očekuje od ove kreativne grupe muzičara, uz zanimljiv tekst dolazi isti takav video. Ovog puta su članovi benda uzeli stvar u svoje ruke i sami su se sni-

mali go pro kamericom zakačenom na štap! Tako su ulovljeni i neki njihovi privatni momenti: put na koncert, opuštanje pred svirku. “Stroboskop” je u potpunosti naš šaren, intiman i sirov. Snimali smo ga u Zagrebu, Beogradu i Murskoj Soboti, a u gomilama snimljenog materijala snalazio se montažer Linnch”, rekla je Ida Prester, pjevačica benda Lollobrigida. E.Z.

vala, pa su novinari i ovog puta ostali uskraćeni za odgovor zašto je došlo do prekida u odnosima. No, čini se da Nataši pažnje nije nedostajalo jer joj je društvo na ovom putu pravila kćerka Hana, a da li to istovremeno znači da će Nata boraviti u Crnoj Gori nekoliko dana, nije nam

poznato. Među poznatim ličnostima na njenom nastupu primijetili smo popularnog glumca Mimu Karadžića, koji je bio u društvu brata Milana, koji ovih dana vrijedno rade na snimanju nastavaka serijala “Budva na pjenu od mora”. Z.Š.

Foto: DRMTV

Foto: Maestral

Najpopularnija plavuša domaće scene Nataša Bekvalac nastupala je u prepunoj sali hotela Maestral, gdje je posjetiocima priredila veče za pamćenje. Nata je vidno smršala, pa su se i komentari prisutnih uglavnom odnosili na njen fizički izgled. Nasmijana i raspoložena izvodila je svoje velike hitove, kao što su “Mali signali”, “Ne valjam”, “Ja sam dobro”, “Pozitivna”, te novi singl “Sluškinja”, ali i dobro poznate ex-Yu i svjetske hitove. Nagrađena aplauzom nakon skoro svake pjesme, Bekvalac je, čini se, uživala u nastupu, iako joj u privatnom životu opet ne ide. Ovog puta emotivnog partnera, odnosno dečka Vlade Vuksanovića nije bilo jer, kako se priča, toj ljubavnoj priči je došao kraj i to skoro tačno godinu dana nakon njegovog povratka sa Kostarike, gdje je boravio kao učesnik rijalitija “Survajver”. Pjevačica se ovim povodom nije oglaša-

Foto: Luka Barović

Prva Tribjut žurka posvećena pokojnoj pjevačici Ejmi Vajnhaus održana je u podgoričkom lokalu “Buda bar”. Žurka koja je počela oko 22 časa i 30 minuta privukla je veliki broj posjetilaca, a prije glavne zvijezde publiku su na Ejmine najveće hitove podsjetile crnogorske pjevačice Ivana Popović-Martinović i Nina Žižić. Ove dame, koje su se, kako ističu, sa zadovoljstvom odazvale pozivu organizatora da uveličaju žurku, bile su oduševljene posjećenošću, a publika njihovim izvođenjem. Nekoliko minuta prije ponoći, glavnu zvijezdu je najavila Nina Žižić, rekavši da pravo iznenađenje tek slijedi. Tačno u 24 časa na vratima “Buda Bara” u prepoznatljivom stilu pokojne pjevačice pojavila se i crnogorska Ejmi i, držeći čašu u ruci, odmah počela


36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013

Trudnoća je vrijeme za uživanje RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: IVANA ZARIĆ

Njeno ime i lik sinonim su za odmjerenu i rado gledanu voditeljku na TV ekranima. Ivana Zarić pored svog poslovnog angažmana posvetila se i kćerkama Katarini (8) i Olgi (5) koje je dobila u skladnom braku sa glumcem Ivanom Zarićem. Za Vikend izdanje šarmantna voditeljka priča o svojim trudnoćama, načinu na koji vaspitava i odgaja ćerke. Obje ćerke Ivana je rodila carskim rezom. Kada je prvi put ostala u drugom stanju imala je veoma rizičnu trudnoću, pa je carski rez bio neminovan, što je bio razlog da kasnije i Olgu donese na isti način. Koliko vas je uloga majke promijenila kao osobu? Pretpostavljam mnogo, kao i svaku ženu. Promijenio mi se fokus i prioriteti. Postala sam odgovornija i ne brinem više samo o sebi. Da li su obje trudnoće bile planirane ili slučajne? Planirane su bile obje i imali smo sreće da se sve dešavalo lako i onda kada smo poželjeli. Da li je postojao neki strah ili trema tokom trudnoća? Jeste li se eventualno plašili novonastale situacije ili ste bili potpuno spremni na ono što je slijedilo? Bila sam malo napeta prvi put. Sve je novo. Mislim da su zebnja i neki strahovi normalni. Ne treba mnogo čitati i raspitivati se okolo, svaka trudnoća je drugačija i dovoljno je slušati ljekara. Previše nepotrebnih informacija samo stvaraju stres. Drugi put sam mnogo lakše i ljepše prošla trudnoću, dijelom i zbog toga što mi je sve bilo poznato i što nijesam nepotrebno trošila energiju na sve i svašta. Na koji način ste se njegovali tokom obje trudnoće? Ništa posebno nijesam koristila. Važno je samo mazati kožu odgovarajućim kremama, da bi se, kad se beba rodi, što lakše i brže vratila u normalno stanje. Da li ste imali neke posebne hirove tokom trudnoća? U drugoj baš nijedan, kao da nijesam bila trudna. U prvoj bogami jesam. Patila sam od strašnih mučnina čitavih pet mjeseci i stalno sam izmišljala načine da ta mučnina prođe. Naravno da sam negdje znala da se samo gojim bezveze i da ništa neće uspje-

ti, ali pokušavala sam i pored svega toga najela sam se Panetone kolača za cio život. Nijesam mogla da zamislim dan bez njih. Jeste li pazili šta jedete tokom trudnoća, ili ste imali neki posebni režim ishrane? U prvoj baš i nijesam pazila. Bila sam u misiji da mi ne bude muka i ugojila sam se 27 kilograma. Drugi put samo 10. Ne volim da ponavljam greške. Kako su protekli porođaji? Porodili ste se carskim rezom oba puta. Da li je to bila lična odluka ili neminovnost? Prvi put je bila neminovnost, nije sve krenulo kako treba, pa se završilo carskim rezom. Drugi put je odlučeno da odmah idem na carski rez. Do kada ste dojili ćerkice i jeste li pristalica da treba dojiti bebe što je moguće duže? Prvu na žalost samo dva mjeseca, a drugu bebu devet. Mislim da treba dojiti djecu i zagovaram to, ali se nikad ne bih miješala u odluku majke da ne doji. Svako ima svoje razloge. Instinktivno mislim i osjećam da je šest mjeseci sasvim dovoljno, ali to svako treba da radi onako kako sam osjeća. Na koji način vaspitavate ćerkice, imate li neke svoje metode ili se vodite savjetima stručnjaka? Muž i ja ih vaspitavamo onako kako smo vaspitavani i mi. Nema tu nikakvih metoda, pokušavamo da im otkrijemo svijet, da ih naučimo da budu stabilni i dobri ljudi i da budu oprezne, jer rastu u jednom jako teškom i nezahvalnom vremenu. Nama je puno teže nego što je bilo našim roditeljima sa nama. Kakav je odnos između dviju sestara i ima li ljubomore ili rivaliteta među njima? Naravno da ponekad “izleti” ponešto, ali uglavnom ne. Mislim da se potpuno ravnopravno bavimo objema i posvećujemo im jednaku pažnju. Ne vjerujem da će imati šta da nam zamjere kad porastu. Od početka mi se čini da smo imali sreće sa tim. Starija se neizmjerno radovala sestrici od kad je saznala da će je dobiti. Sad su već velike i svjesne da imaju jedna drugu. Kako usklađujete posao i ulogu majke? Od kako je starija krenula u školu proš-

le godine, prilično teško. Imam dosta aktivnosti oko posla, moj muž takođe i nemamo uredno radno vrijeme kao većina ljudi. To jeste zanimljivo na jedan način, ali kada se dobiju djeca zna da bude i noćna mora. Radimo oboje u sva doba dana, pa u pomoć priskaču bake jer djeca imaju aktivnosti - ritmičku gimnastiku, engleski, slikanje. Treba to servisirati. Nemamo preko nedjelje jedno slobodno popodne. O paklenom saobraćaju u Beogradu da i ne govorim. Ne možemo ponekad da shvatimo kojom brzinom nam prolaze dani, a u svemu tome treba provesti i neko kvalitetno porodično vrijeme, u kući ili negdje drugo. Baš postaje teško, ali tako se sad živi. Koliko vam je suprug pomaže oko odgoja ćerkica? Nas dvoje sve radimo ravnopravno, čak

je on oko njih u posljednje vrijeme mnogo više angažovan. Mnogo, zaista mnogo i neizmjerno sam mu zahvalna što je tako predivan otac. Da li im kupujete odjeću poznatih brendova i da li vam je to važno uopšte? Ne. Ja sam za to jako praktična. One su djevojčice i uvijek treba da izgledaju lijepo i uredno, da bi naučile da imaju neke estetske kriterijume kasnije. Za to nijesu potrebni brendovi. Imate li savjet za buduće mame? Samo opušteno u trudnoći jer je to vrijeme za uživanje. A uživanje koje stiže kad se beba rodi ne može da se prepriča. To su najvažniji i najjači trenuci u životu koji se nikada ne zaboravljaju i ljubav za cio život koja ne može ni sa čim na svijetu da se uporedi. Boris Šarančić

SAVJETI

Prepoznajte simptome stresa kod djeteta

Pritisak škole, razni rokovi, upoznavanje novih ljudi, privikavanje na novu životnu situaciju ili jednostavno žongliranje između zahtjeva škole, roditelja i društvenog života, lako može dovesti do osjeća-

ja stresa kod mnoge djece. Stoga, veoma je važno da roditelji razumiju i znaju prepoznati simpomte koji mogu prouzrokovati stres kod djeteta, kako bi bili u stanju da mu pomognu.

U nastavku donosimo najčešće uzročnike stresa kod školske djece: Probavni problemi Želučani problemi, mučnina, povraćanje ili proljev mogu vrlo lako biti simptomi stresa kod školske djece, posebno ako se često pojavljuju ili se čini da su prerasli u hronično stanje. Srčani problemi Povećan broj otkucaja, lupanje srca i visok krvni pritisak su simptomi koji se mogu pojaviti kada je dijete pod stresom. Ovakvi simptomi, ukoliko traju duži period, mogu prouzrokovati stvarne srčane bolesti. Učenicima i studentima koji osjećaju lupanje srca preporučuju se vježbe dubokog disanja ili drugih opuštajućih aktivnosti kako bi smanjili stres i vratili otkucaje srca na normalu. Bolovi Glavobolje, bol u prsima, bol u leđima ili opšti bolovi u tijelu (mišićima) se mogu pojaviti kada je dijete pod stresom. Ovi bolovi ponekad mogu stvoriti zabludu da se radi o nekoj stvarnoj fizičkoj bolesti. Međutim, razne opuštajuće aktivnosti mogu pružiti olakšanje. Spavanje Promjene navika spavanja takođe su znak stresa. Iako neka djeca mogu spa-

vati mnogo više nego što je uobičajeno, kao odbrambeni odgovor u borbi sa stresom, ima mnogo više onih koji imaju poteškoća sa spavanjem, i biće budni noću sa tjeskobnim mislima o izvoru i razlogu svog stresa. Oslabljen imunološki sistem Neka djeca se češće razbolijevaju od svojih vršnjaka. Jedan mogući razlog je taj što je njihov imunološki sistem jednostvano oslabljen, što ih čini osjetljivijim na viruse i bolesti. Promjene u težini Takođe je moguće da se djeca jednostavno okrenu hrani kako bi se bolje nosila sa svojim stresom, dok drugi mogu izgubiti apetit i početi preskakati redovne obroke. Ove nezdrave navike mogu dovesti do debljanje ili gubitka težine. Fiziološke promjene Određene fiziološke reakcije se aktiviraju kada um osjeti da je tijelo u opasnosti. Kada se to dogodi, hormon stresa kortizol i adrenalin preplave tijelo i uzorkuju nekoliko fizičkih promjena. Ubrzano disanje, broj otkucaja srca i metabolizam se ubrzavaju da bi se omogućio brži protok krvi. Osjetila se izoštre i pojača se znojenje kako bi se tijelo pod stresom brže ohladilo. (roditeljstvo)


Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 3. 2013

VANTJELESNA OPLODNJA

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Izdvojeno više od milion eura

Fond za zdravstveno osiguranje izdvojio je prošle godine više od milion eura za postupke vantjelesne oplodnje (IVF), što je skoro duplo više nego 2011. Od prošle godine država refundira pravo na tri pokušaja IVF oplodnje na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja umjesto dotadašnja dva, što je izmijenjeno u Zakonu o zdravstvu. Iz Fonda su portalu Roditelji kazali da su prošle godine imali 194 zahtjeva za refundaciju troškova obavljene IVF oplodanje. “Prošle godine troškovi za vantjele-

snu oplodnju su iznosili 183.700 eura na ime refundacije, i 1,003 miliona na ime upućivanja pacijenata”, naveli su iz Fonda. Oni su pojasnili da Fond upućuje pacijente kojima je neophodan postupak vantjelesne oplodnje u Opštu bolnicu Cetinje i u tri privatne zdravstvene ustanove u Podgorici (Life, Codra i Ars medica), sa kojima ima zaključene ugovore o pružanju tih usluga. “Ukoliko osiguranici obave postupak vantjelesne oplodnje u nekoj od ustanova u inostranstvu, imaju pravo na refundaciju u visini cijene koštanja

ZA PREDŠKOLCE

usluge utvrđene odlukom o ostvarivanju zdravstvene zaštite u postupku vještačke oplodnje, uključujući in vitro fertilizaciju”, kazali su iz Fonda. Prema njihovim riječima, osiguranici na refundaciju troškova čekaju u prosjeku 15 do 20 dana. Iz Odjeljenja za humanu reprodukciju cetinjske bolnice “Danilo I” ranije su portalu Roditelji kazali da je interesovanje za IVF mnogo veće od kapaciteta tog odjeljenja, kojem se godišnje javi između 550 i 600 parova. Prošle godine je na tom odjeljenju urađeno oko 200 ciklusa vantjelesne oplodnje.

Besplatan pokušaj IVF-a znači da pacijent, bilo u državnom ili privatnom centru, dobija besplatno zdravstvenu uslugu vantjelesne oplodnje, kao i određenu dozu gonadotropina (do 2250 jedinica). Dio ljekova koji su na pozitivnoj listi pacijent obezbjeđuje ili plaća, kao i svako prekoračenje doze gonadotropina preko odobrene. Takođe, plaćaju se i sve procedure zamrzavanja gameta i embriona. Doza gonadotropina koja je odobrena dovoljna je za većinu pacijenata, osim onih sa smanjenom rezervom ili u starijem reproduktivnom dobu.

MLIJEKO ISTOG SASTAVA

Od aprila kreće Pripovjedaonica

Udruženje Roditelji počeće u aprilu realizaciju novog projekta Pripovjedaonica, kroz koji će djeca predškolskog uzrasta, ali i njihovi roditelji imati priliku da učestvuju u interaktivnom pričanju priča koje nose poruku tolerancije, empatije, njegovanja i poštovanja različitosti. Djeca će kroz obazrivo odabrane priče, kao i interakciju sa pripovjedačima učiti o empatiji, razumijevanju ljudske prirode i tuđih osjećanja, posebno kako

nasilje može povrijediti druge, razvijajući osjećaj za poštovanje različitosti ličnosti i društva. Projekat će sa 2.500 eura finansirati Fondacija za aktivno građanstvo. Predviđeno je da za djecu i roditelje bude organizovano ukupno 13 pripovjedačkih sesija u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, kao i u tri vrtićke grupe Javne predškolske ustanove “Đina Vrbica” u Podgorici. Opširnije na www.roditelji.me

Majke sa dijabetesom mogu da doje bebe Mnoge majke koje boluju od dijabetesa prije i nakon porođaja brinu da li će moći da doje svoju bebu, može li dojenje da utiče na njihovo stanje, a najviše zbog toga da li će njihova bolest naškoditi djetetu ako doje. Mnoga istraživanja su pokazala da žene koje imaju dijabetes mogu da doje svoje bebe, a to je dokazano i kroz brojne primjere u praksi. Mlijeko majke koja ima dijabetes, ali održava normalan nivo šeće-

ra u krvi adekvatnom terapijom, ishranom i vježbanjem skoro je istog sastava kao mlijeko majke koja se ne suočava sa ovom bolešću. Ljekari objašnjavaju da su molekuli insulina preveliki da bi prešli u majčino mlijeko, pa ni insulinska terapija ne može štetiti bebi. Svakako da majke koje piju neki od ljekova za dijabetes treba da se prethodno posavjetuju sa ljekarom o eventualnoj promjeni terapije dok doje bebe.


38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013

SAVJETI

Kako da održite svježinu rezanog cvijeća u domu A

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

ko vas je neko obradovao prelijepim buketom ili ste cvijeće ubrali u svojoj bašti, sigurno želite da vaš cvjetni aranžman što duže traje. Pitate se kako da sačuvate odnosno produžite svježinu rezanom cvijeću. To je zaista jednostavno ukoliko se pridržavate sljedećih uputstava.

Temperatura prostorije je jedan od najvažnijih činilaca za uspješno održavanje rezanog cvijeća. Važno je da prostorija u kojoj se cvijeće čuva ne trpi veće promjene temperature, pošto ono stvara kondenzaciju vode na laticama, a to dovodi do početka truljenja. Većina cvjetnih vrsta traži nižu temperaturu, a ukoliko se opredjeljujete za određene vrste, dobro je da se upoznate s uslovima koje one traže. Dalje od promaje i izvora toplote – rezano cvijeće ne treba držati u blizini izvora toplote (radijator, TA peć, grijalica ili šporet). Treba znati i da je većinu vrsta neophodno zaštititi od promaje, a to znači da cvijeće ne smije biti izloženo direktnom udaru vazduha u hodnicima ili ispod rashladnih uređaja. Strujanje vazduha i povišena temperatura smanjuju vlažnost vazduha, zbog čega dolazi do povećanog trošenja vode preko površine biljnih organa, a to dovodi do bržeg uvenuća. Ukoliko ste u mogućnosti da izaberete mjesto gdje će se vaše cvijeće u vazi ili cvjetni aranžman duže održati, opredijelite se za hladniju prostoriju bez jačeg strujanja vazduha. Voda uvijek mora biti čista i svježa, a to znači bogata kiseonikom. Treba je mijenjati često, ljeti svakodnevno, a u zavisnosti od potrebe i više puta na dan. Na taj način se sprečava pojava bakterija i algi, koje se razvijaju na cvjetnim stabljikama i na zidovima posude i ostaju u vodi, čineći je mutnom, zaprljanom i često – neprijatnog mirisa. Treba voditi računa i o nivou vode u posudi, jer on utiče na fiziološke procese biljke. Poznato je da je svakoj vrsti potreban precizno određen nivo vode, pa je zato preporučljivo da se svaka cvjetna vrsta drži u zasebnoj posudi sa vodom. Ruža, na primjer, traži što više vode, dok je gerberu potreban nivo vode visine dva do tri prsta.

Vaza takođe može imati znatan uticaj na vijek rezanog cvijeća. Pobrinite se da prije sipanja vode posudu dobro operete. Ona mora biti čista i kod promjene vode – zapamtite, zamijenjena voda u neopranoj vazi nema nikakvog značaja. Bakterije i alge koje se lijepe na zidove vaze i cvjetne drške umiju da budu vrlo uporne, pa je potrebno temeljno čišćenje vaze, a drške treba kratko pustiti pod mlaz vode da se isperu. Najbolje je dezinfikovati posudu nekim sredstvom koje će odstraniti mikroorganizme koji zagađuju vodu. Važno je i da vaza bude odgovarajuće veličine – širine i visine, kako bi cvijeće u njoj bilo komotno smješteno i dobijalo dovoljno vode, vazduha i svjetlosti. Po mogućnosti, izbegavajte metalne vaze, jer one mogu dovesti do bržeg propadanja cvijeća.

Priprema cvijeća je veoma važna za trajanje cvjetne dekoracije. Prije nego što stavite cvijeće u vodu, pažljivo podrežite stabljike. Nakon branja, stabljike se na kraju na kome su bile odsječene lagano suše, zato je potrebno da prije stavljanja u vazu oštrim nožem ili makazama odsiječete kraj stabljike za 3-5 cm. Rez je poželjno izvesti pod vodom, u nekoj posudi ili pod mlazom iz česme. Podrezane stabljike što brže stavite u vodu kako biste spriječili dalje sušenje cvijeta. Ovo učinite poslije branja u bašti ili po dobijanju buketa iz cvjećare. Pored ovoga, neophodno je da uklonite sve lišce koje bi nakon stavljanja cvijeća u vazu moglo da završi pod vodom. Lišće je pod vodom izloženo uticaju bakterija, pa vrlo brzo trune. Taj proces bi uprljao vodu i doveo do stvaranja neugodnog mirisa i daljeg propadanja cvijeta i život vašeg cvjetnog aranžmana bio bi kraći. Odstranite i uvele cvjetove i djelove biljke podložne truljenju, jer dovode do bržeg propadanja preostalog cvijeća. Dodaci vodi – Za očuvanje cvijeća u vazi možete se poslužiti i

trikovima koji podrazumijevaju dodavanje određenih hemijskih supstanci. U vodu za cvijeće možete sipati malo soli. Aspirin će takođe dobro poslužiti, ako jednu tabletu rastvorite i sipate u vazu sa vodom. Da cvijeće duže ostane svježe dodajte u vazu kašiku-dvije srebrne vode. Riječ je o preparatu koji, zahvaljujući svojstvima srebra, ubija mikroorganizme, a kupuje se u apotekama. Srebrna voda će spriječiti razmnožavanje bakterija i ostalih mikroorganizama, sačuvati svježinu vode u vazi, a time i svježinu cvijeća. Savjeti: Ne stavljajte cvijeće u blizinu voća ili povrća. Voće i povrće izlučuju etilen, hormon starenja. Stavite cvijeće u mlaku i odstajalu vodu, nikako u hladnu, hladna voda začepi pore. Tokom svakodnevnog održavanja rezanog cvijeća stabljiku umočite u posudu sa vodom i orežite je pod vodom. To se radi zato što se u provodne snopiće uvuče vazduh kada se reže na suvo i napravi se vazdušni mjehur koji sprečava prolazak vode. Ovako će povući vodu, što je idealno. (kakopedija)

NEOBIČNO

Luster može u mašinu za suđe ‘Mašine za pranje suđa odlične su za uštedu vremena, ali njima možete očistiti puno više stvari nego što mislite”, tvrdi vlasnica servisa za čišćenje u Vašingtonu Liz Troter. Stakleni lusteri Nevjerovatno koliko će vaša soba dobiti više svjetla nakon što rastavite staklene lustere i stolne svjetiljke, te ukrasni dio operete u mašini za suđe! “Potrebno je samo dobro ih smjestiti u mašini, tako da se ne dodiruju jer je to staklo puno osjetljivije od čaša”, savjetuje Liz Troter. “Koristite program za osjetljive stvari, kao što je kristal, ako vaša mašina ima tu mogućnost, te preskočite vruće grijanje za sušenje. I za svaki slučaj, izbjegavajte tako prati rukom oslikano staklo”, dodaje. Glava od tuša i slavine Ako su rupice na glavi tuša začepljene, a slavine ne sijaju kao nekad, stavite ih u mašinu za suđe na gor-

nju policu i operite na programu za lonce. Možete ih prati u isto vrijeme s posuđem, tako da ne koristite mašinu samo za tih nekoliko stvarčica. Plastične četke za kosu i češalj “Ove stvarčice za održavanje frizure s vremenom dobiju svakojake slojeve od preparata za kosu, ali se odlično mogu očistiti u mašini za pranje suđa”, kaže Liz Troter. Uklonite svu kosu s njih, zatim ih stavite u mrežastu vrećicu za pranje donjeg rublja ili košaricu za pribor za jelo na gornju policu. Pokrenite normalan ciklus pranja. Napomena: nemojte ovako prati četke za kosu s drvenom ručkom jer se mogu oštetiti. Plastične dječje igračke i igračke kućnih ljubimaca “Male plastične igračke vrlo brzo možete odjednom oprati u mašini za pranje suđa. One sitnije možete takođe staviti u mrežastu vrećicu, a možete ih prati na normalnom programu zajedno sa suđem”.

Kuhinjske četke i sunđeri Perite ih zajedno sa suđem i to što je češće moguće. Gornja polica je najbolje mjesto za njih i mogu se prati na normalnom programu. Djelovi kuhinjskih aparata i posude za začine Plastična posudica za led, staklo iz mikrotalasne, plastične posude i rešetke iz frižidera, plastične i staklene posude za šećer, brašno, kafu, staklenke, paprenke i sve u čemu držite začine a nije od drveta takođe možete očistiti u mašini za sudove na normalnom programu, savjetuju naučnici. Stvari za ličnu higijenu Četkice za zube, posudu za držanje četkica za zube, posudu za sapun... sve te stvarčice potrebno je oprati s vremena na vrijeme, a da uštedite vrijeme, stavite ih u mašinu za suđe na gornju policu i operite na normalnom programu zajedno s posuđem.


Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013

MARIJA MIĆOVIĆ,

fitnes instruktor

(Vaša pitanja šaljite na fitnes@dnovine.me) Da li su za gubljenje većeg broja kilograma najvažnije kardio vježbe? Da, za smanjenje kilaže izuzetno je važna aerobna aktivnost u trajanju minimum od 30 do 45 minuta. Kada je u pitanju aerobna aktivnost, podrazumijeva se rad na kardio trenažerima, traka, biciklo, steper, kroser. Ako je u pitanju izuzetno velika kilaža, na traci je preporučljivije hodanje kako se zglobovi ne bi pretjerano opteretili usljed velike kilaže. Dakle kardio rad je najvažniji, ali svakako treba s vremenom uključiti i vježbe sa opterećenjem, kako bi se ubrzao proces skidanja masnoće i transformacije masti u mišiće. Da li je vježbanje na kardio spravama djelotvornije ako su postavke na spravi na nižem intenzitetu? Što se tiče postavke na kardio trenažerima, ona je različita od osobe do osobe, a zavisi od toga da li ste početnik ili ne, da li ste bolje ili lošije kondicije i od niza ostalih faktora. Postavku intenziteta ćete odrediti prema srčanom pulsu. Kako - svaka kardio sprava ima senzore koji očitavaju Vašu srčanu frekvenciju. Pretpostavimo da Vam je bitno da možete da izdržite na spravi bar 30 minuta i da želite da se preznojite dobro. U tom slučaju srčani puls držite u intervalu 60%-85% max srčane frekvecnije, pri čemu max sračanu frekvenciju određujete jednostavnom formulom 220-broj godina. Šta je teže, mišići ili masnoća? Kilogram je kilogram, tj. kilogram mišića = kilogram masti (SALA), ali ključna stvar je da se mišići i masnoća razlikuju u gustini. Naime, kilogram sala zauzima mnogo veću površinu od kilograma mišića. Često ćete čuti među vježbačima, pogovotu onima kojima je cilj da skinu višak kilograma, “vaga mi pokazuje istu kilažu ali su mi pantalone postale široke”. To je prvi pozitivan korak vježbanja i pravilne ishrane. Naše tijelo postaje više fit, i umjesto masti dobijamo mišiće, što je mnogo važno. Glavna prednost mišićne mase je to što ubrzava metabolizam. Kilogram mišića sagorijeva kalorije i u mirovanju, što nikako nije slučaj sa mastima. Mišićna masa je važna za održanje

ENTERIJER

gustine kostiju, a s vremenom štiti tijelo od gubitka mišićne mase i pomaže ljudima da budu aktivni i u poznoj dobi. A sigurno niko od nas ne može ostati ravnodušan prema lijepom, mišićima oblikovanom tijelu, bilo muškom ili ženskom. Svi mi imamo mišiće, ali nažalost s vremenom ih pokrijemo i sakrijemo ružnim slojem masnoće i zaboravimo i da postoje, a samo malo truda, redovnog treninga i odricanja od fast fooda je dovoljno da imamo lijepo i fit tijelo.

Rustika u vašoj trpezariji

ISTRAŽIVANJE

Žena je najljepša sa 29, a najzavodljivija sa 30

Prema najnovijem istraživanju o starenju, muškarci vjeruju da je žena na vrhuncu ljepote sa svojih 29 godina, ali da su one najzavodiljivije u tridesetoj. U ovom istraživanju učestvovalo je 2.000 ljudi kako bi se utvrdilo kako se muškarci, a i žene, osjećaju po pitanju promjene ženinog izgleda i da li seks sa godinama postaje bolji. Interesatno je da žene misle da su najljepše u 31. godini, dok je kod muškaraca taj vrhunac u 29, ali se slažu sa jačim polom da se u 30. osjećaju najzavodljivije. Prema istraživanju, muškarci najviše samopouzdanja imaju u krevetu između 50. i 69. godine, a žene, s druge strane, od 18. do 29. godine. Dok 57 procenata ispitanih muškaraca i žena misli da seks sa godinama postaje bolji, trećina mlađih muškaraca kaže da ih privlače žene njihovih godina. Ali kada je u pitanju zabavljanje sa starijim ženama od sebe, 36 posto njih između 18 i 29 godina smatraju da su starije žene seksi. Kako su žene pod mnogo ma-

njim pritiskom od muškaraca da treba da izgledaju mlađe, anketa je pokazala da 84 posto ispitanika, a čak 91 procenat ispitanica kažu da društvo promoviše “mladalačku ljepotu” više za žene nego za muškarce. I naravno, 36 procenata muškaraca naspram 56 žena zabrinuti su za svoje psihičke i fizičke znake starenja. Kada je u pitanju sijeda kosa: Kada je na ženi, riječ koja se najviše puta pojavila kao asocijacija je “starost”, a kada je muškarac sjedokos, on je “karakteran”. Još jedan neočekivani podatak prema ovoj anketi jeste da 63 procenta muškaraca farba kosu kako bi izgledali mlađe, naspram 36 odsto žena. Ipak, 70 posto i muškaraca i žena kažu da ne koriste invazivne metode protiv starenja, a samo jedan procenat njih priznalo je da se podvrgavaju plastičnoj hirurgiji, injekcijama i laserskim tretmanima. Kako su istakle, 42 procenta žena bi se ipak podvrglo nekoj injekciji protiv starenja ili plastičnoj operaciji, dok bi se na taj korak odlučilo svega 18 odsto muškaraca.

KORISNO

Kolač sa malo kalorija Jede vam se omiljeni kolač, a na dijeti ste. Evo rješenja... Da biste dobili manje kaloričnu varijantu neke torte ili kolača, umjesto putera (ukoliko ide u recept), stavite nemasni krem sir. Zamijenite preporučenu do-

zu putera duplom dozom sira i dobićete laganiju i dijetalnu verziju. Super savjet: Ako želite da produžite rok trajanja torte, u krem dodajte malo ruma, konjaka ili hladne kafe. (stvarukusa)

MOŽDA

Pilule za spavanje poboljšaju pamćenje

Stil trpezarije, kao i ostalog namještaja u stanu, svakako je lična stvar onoga koji bira. Uređenje trpezarije je ipak poseban i specifičan problem, jer je to prostorija u kojoj se rjeđe boravi. U njoj se porodica i prijatelji okupljaju da bi se družili i da bi udobno jeli, razgovarali i zabavili se uz ručak ili večeru. Zbog toga su u njoj dopuštene razne boje, izražajnija dekoracija, a stil može biti neuobičajen i iznenađujući, tim prije što je pažnja osoba koje u njoj borave usmjerena uglavnom na trpezarijski sto. Predlažemo vam nešto neobično, a to je rustični stil. Vi ćete sami odlučiti da li je to samo jedan veliki drveni sto, koji sasvim dobro izgleda uz moderne stolice, mali pomoćni stolovi koji se mogu koristiti i u kuhinji i u trpezariji, ili nešto treće... Kao i kod drugih prostorija, najbolje je ono što je i najudobnije. Ne plašite se raznih stilova u trpezariji. (enterijer.rs)

Najnovije otkriće je u suprotnosti sa ranijim medicinskim istraživanjima, koja su navodila na zaključak da pilule za spavanje štetno djeluju na zdravlje, između ostalog, i na pamćenje. Ovo je prva studija koja je pokazala uticaj tzv. “vretena spavanja” na konsolidovanje pamćenja u hipokampusu. Vretenima spavanja označavamo kratku burnu moždanu aktivnost tokom sna, koja traje manje od jedne sekunde. U ranijem istraživanju ustanovljena je veza između vretena spavanja i konsolidovanja pamćenja, koje zavisi od hipokampusa, dijela mozga koji učestvuje u stvaranju, organizovanju i čuvanju memorije. Naučnici tvrde da su dokazali da pilule za spavanje veoma

povoljno utiču na taj proces. “Otkrili smo da tablete za spavanje koje se često koriste mogu da nađu primjenu u poboljšanju pamćenja”, kaže dr Sara Mednik, psiholog Univerziteta Kalifornije u Riversajdu i rukovodilac studije. Ovo je prva studija koja potvrđuje da možemo da utičemo na san tako da poboljša pamćenje. Zolpidem, sastojak mnogih ljekova za spavanje, znatno je povećao učestalost vretena spavanja kod ispitanika i time doprinio konsolidovanju pamćenja. “Neophodno je da uključimo san u medicinsku dijagnozu i strategije liječenja”, ističe ona i dodaje da najnovije istraživanje otvara mnoštvo mogućnosti.


40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

Kus-kus na načina Kus-kus je tradicionalno jelo porijeklom iz Sjeverne Afrike i nacionalno jelo u Alžiru, Maroku i Tunisu. Često se smatra žitaricom. Međutim on to nije, a do zabune dolazi jer izgledom podsjeća na proso ili izlomljena zrna pirinča ili drugih žitarica. Zapravo, kus-kus bi se mogao smatrati vrstom pašte. Može biti sitan, srednje veličine i krupan.

1.

Kus-kus pljeskavice stunjevinom

Prokuvajte 100 ml vode sa malo ulja i soli, dodajte 50 g kus-kusa. Poklopite i ostavite 2-5 min. Tunjevinu (100 g) iscijedite od vode ili ulja, dodajte kus-kus, jaje, kašiku ribanog sira i kašiku parmezana, susam, prašak za pecivo, nekoliko čenova bijelog luka i jedan narendani crveni luk. Začinite solju, biberom, crvenom paprikom, začinima za kus-kus, peršunom, vlascem. Sve dobro izmiješajte. Ugrijte rernu na 180-200 stepeni. Pravite pljeskavice i ređajte ih u pleh. Pecite ih oko 15-20 min. sa obje strane dok fino ne porumene. Poslužite uz salate i razne vrste sosova.

ESTRAGON - Listovi ove žbunaste, mirisne biljke koriste se za začinjavanje soseva, salata, jela od paradajza, jaja, ribe i piletine. U jela se stavlja u manjim količinama jer sadrži ulje intenzivnog ukusa koje može da dominira jelom i neutrališe ostale ukuse. Ovaj začin se upotrebljava za pripremu francuskih specijaliteta.

● super desert

Kus-kus sa susenim paradajzom i svje 2. žim bosiljkom

Stavite vodu da proključa, a u međuvremenu pomiješajte šolju kus-kusa, četvrt šolje isjeckanog bosiljka, maslinovo ulje, nasjeckanih 10 do 12 sušenih paradajza i so. Kad voda provri izmjerite šolju i četvrt i sipajte u gore pomenutu mješavinu i poklopite na 10-ak min. Šoljicu pinjola propecite u teflonskom tiganju na tihoj vatri i uz često miješanje. Prije služenja u svaku porciju dodajte malo pinjola, promiješajte i poprskajte sa malo balzamskog sirćeta.

3.

Marokanska salata s kus-kusom

Pileći file (400 g) narežite na kocke i kratko propržite na ulju. Tiganj s mesom maknite s vatre, pospite karijem, pikant biljnim začinom, prelijte s malo vode i dinstajte 15-20 minuta. Kad meso omekša, ostavite ga da se ohladi u tiganju u kojem ste ga pripremali. Kus-kus (100 g) prelij-

te kipućom posoljenom vodom, pokrijte i ostavite da stoji 10-15 minuta. Pripremljenom kus-kusu dodajte svježe naribanu šargarepu, 80 g korijena celera, 50 g mladog luka narezanog na trakice, 50 g šeri pardajza narezanog na četvrtine i ohlađenu piletinu. Prelijte maslinovim uljem, sokom limete i sve lagano izmiješajte. Na kraju pospite grubo mljevenim lješnjicima. Salatu po potrebi još posolite i pobiberite.

kus-kus s mljevenim mesom 4.Zapečeni

Kus-kus (250 ml) preliti vrućom vodom i ostaviti oko 10 minuta da nabubri. Izmutiti dva jaja, dodati 50 ml mlijeka i izliti u nabubreni kus-kus. Manji crveni luk i dva češnja bijelog luka usitniti, kratko prepržiti na malo ulja. Dodati meso, preliti s malo vode i dinstati oko 15 minuta. Začiniti, ostaviti da se dinsta još oko pet minu-

ta i maknuti s vatre. Zatim meso umiješati u kus-kus. Izliti u nauljeni pleh i peći na 210°C. Naribani sir (100 g) staviti preko smjese nakon 15 minuta pečenja, zatim peći još 15 minuta da se lijepo zapeče. Poslužiti uz omiljenu salatu.

5.Turske ćufte

Kus-kus (30 g) preliti vrelom vodom i ostaviti da malo odstoji (2-3 minuta). Zatim kus-kus masu pomiješati sa 200 g mljevenog mesa, jednim manjim bijelim lukom, te začiniti solju, biberom i timijanom. Sve dobro rukom izmiješati da se sjedini. Podijeliti sve na šest djelova, oblikovati ćufte da budu ovalnog oblika te ih stavljati na drvene štapiće. Staviti ih na pleh obložen papirom za pečenje, te premazati mješavinom ulja i paradajz pirea i posuti sa malo susama. Uključiti rernu da se zagrije na 180°C, peći cufte 20-ak minuta. Služiti uz salate po želji.

Torta sa narandžom i rogačem U blenderu sjedinite plazma keks sa otopljenim puterom. Istresite u kalup za tortu i poravnajte sadržaj samo na dnu. Mlijeko i šećer zagrijte, a potom uspite kuskus. Izmiješajte i ostavite na stranu da se hladi. Napomena: dok se kuskus hladi, potrebno je nekoliko puta izmiješati ga viljuškom da ostane rastresit. Istresite rogač, izmješajte ga tako da svako zrno kuskusa bude umiješano u njega. Dodajte koricu i sok jedne narandže a potom i dobro ulupana jaja. Sve promiješajte! U pripremljen kalup istresite kuskus i pecite u zagrijanoj rerni oko 40 min na temperaturi od 170 stepeni. Čokoladu otopite u slatkoj pavlaci. Rashladite, dodajte nekoliko kapi extrakta od narandže, umutite i premažite kremom tortu. Ukrasite po želji. Sastojci za podlogu: 150 gr plazma keksa, 70 gr otopljenog putera, te kuskus masa - 300 gr kuskusa, 3 dcl mlijeka, 4 komada jaja, 4 kašike braon šećera, 100 gr pudera od rogača, rendana korica od 1 narandže i sok ganače. Za preliv vam treba 125 gr čokolade, 125 gr slatke pavlake i nekoliko kapi ekstrakta narandže.


Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

● PREPORUKA

Zlatni Plavac grand cru

● POSEBNI NAPICI

RECEPT MAJSTORA

Piletina sa bijelim vinom

Zoran Bukulić, Menadžer imanja “Knjaz” Zlatni plavac, vrhunsko vino iz vinogorja Hvar Hrvatska istorija vina datira iz petog vijeka prije nove ere, po nekim podacima čak prije uspona Rimskog carstva. Danas u Hrvatskoj postoji 300 vinskih regija. Ova zemlja svake godine izvozi više od 100.000 tona vina. Na ostrvima dalmatinske obale proizvode se najkvalitetnije sorte vina, među njima je vino Zlatan plavac Grand Cru, sa vinograda vinarije Plenković na ostrvu Hvar. Ova vrsta vina proizvodi se na organski način. Vinogradi se nalaze van industrijske zone, obrada vina je isključivo ručna, što poboljšava kvalitet. Pravi se od probranog grožđa, koje se ne prska. Prosječan urod po grozdu je pola kilograma. Ovo vino dozrijeva u hrastovim buradima i odležava u podrumima koji se nalaze na 70 metara ispod zemlje pri temperaturi od 18 stepeni. Vino je tamnorubin boje, bogato je aromama koje podsjećaju na suvu šljivu i ribizlu. Bogate je i snažne taninske strukture. Sadrži 14,5 posto alkohola. Gastronomska preporuka je da se ovo vino služi uz stek, kao i uz razne vrste divljači. Servira se na temperaturi od 12 stepeni. Kvalitet vina je neosporan, a po mišljenju mnogih u skladu je sa cijenom.

Super napitak Napitak od ljutih naranača i đumbira Kombinacija ljute narandže sa đumbitom pravo je otkriće. Dok su na izmaku hladni dani ovaj napitak još može da posluži da vas zagrije tokom svježeg jutra ili večeri. Ugrijaće vas iznutra i okrijepiti. Ovaj spoj zdravih namirnica nije samo ukusan već i poželjan za vaše zdravlje. Zamijenite li svoju redovnu šoljicu čaja ovim napitkom, uveliko možete odagnaćete i mogućnost da vas savlada gripa. Ako ne možete pronaći ljute narandže, umjesto njih možete upotrijebiti sočne limune. Sastojci: 200 ml soka od ljute narandže ili limuna 1 prstohvat naribanog svježeg đumbira grančica svježeg ruzmarina 5 kašika meda Priprema: Sok od limuna, đumbir i ruzmarin stavite na laganu vatru i čim počne vreti maknite lončić s vatre. Kad se mješavina malo ohladi, dodajte med i miješajte dok se potpuno ne rastopi. Ulijte u steriliziranu bocu ili staklenku. Kad se ohladi, čuvajte u frižideru. Za posluživanje: prelijte 4 kašike napitka kipućom vodom i po želji dodajte još kašiku meda.

Vino: Zlatni plavac grand cru Proizvođač: Zlatan otok, Zlatan i Maja Plenković Cijena: 75 eura Alkohol: 14,5% Količina: 0,75 L Temp. serviranja: 18-20 °C

Salate od pasulja

Pikant salata sa svježim paptikama Crveni pasulj iz konzerve ocijediti, dodati iscjepkane 2-3 pečene paprike, glavicu crnog luka isjeckanu na rebarca ili kolutove, sitno isjeckan čen bijelog luka. Žicom umutiti senf, jabukovo sirće, malo ulja (može i bez), so, biber, timijan - količinu sastojaka podesiti po ukusu. Ovim preliti pasulj i povrće, sve lagano izmiješati i izručiti u činiju za posluženje. Salatu možete poslužiti i na tanjiru - kao podlogu koristiti lijepe listove zelene salate. Sastojci: 1 konzerva crvenog pasulja, 2-3 pečene paprike, 1 glavica crnog luka, 1 čen bijelog luka, nekoliko kašičica senfa, jabukovo sirće, ulje, so, biber, timijan.

Napolitanska salata Skuvajte bijelo meso, pasulj i jaja. Isjeckajte crni luk, mladi luk, bijeli luk, jaja, viršlu , bijelo meso, kisele krastavce i peršun. Dodajte pasulj i kašiku senfa pa promješajte. Sve to podjelite na dva jednaka dijela, pa u jednu polovinu dodajte majonez i so, a u drugu polovinu sirće ulje i so. Dobili ste dvije salate vrlo rafiniranog ukusa. Potrebno: 250 gr crvenog kuvanog pasulja, 1 mladi luk, 1 crni luk, 2 bijela luka, 1 jaje, 1 viršla (hrenovka ), 1 bijelo meso, 100 gr kiselih krastavaca, 1 kasika senfa, majonez, sirce, ulje, so petrusin.

Salata sa šunkom i pasuljem Šunka 300g, kačkavalj 200g, šargarepa 200g, celer 100g, pastrnak 100g, marinirani šampinjoni 200g, konzerva crvenog pasulja 250g, svježa paprika (crvena , žuta, zelena) ukupno 150g, tabasko- sos, so, biber – bijeli. Povrće obariti i isjeći na krupnije kocke, takodje isjeći i šunku, kao i šampinjone i svežu papriku. Pasulj ocijediti i sjediniti sa povrćem šunkom i paprikom, zatim dodati kačkavalj sječen na kocke. Salatu začiniti po ukusu i dodati tabasko sos ili soja sos. Priprema 15 min. Uživajte u ukusnim zalogajima!

Leković Dajana Restoran Sempre Italijanska kuhinja nije samo poznata po tjestenini, već i po raznovrsnim gastronomskim kombinacijama, koja se lako i brzo spremaju. Jedan od najpopularnijih recepata je svakako piletina sa bijelim vinom, koja se često može naći i na trpezi svakog domaćinstva.Za pripremu ovog jela, potrebno je izdvojiti svega 15-tak minuta. Izdvojiti oko 250 grama pilećeg bijelog mesa, koje će se isjeći na filee. Potom, meso uvaljati u malo brašna i ostaviti da na kratko ostoji. U tiganju na vrelom ulju propržiti sitno sjeckani crni luk, a potom pileće filete i začiniti. Kada piletina bude skoro gotova dodati vode da pre-

krije meso. Posuti sitno sjeckanim bijelim lukom koje cijelom jelu daje posebnu aromu. Ostaviti da se krčka na par minuta.Za bijelo vino se sa razlogom kaže da je najbolji prijatelj pilećem mesu, pa je potrebno filete preliti sa 0,3 litra vina. Kada vino ispari, dodati nekoliko kašika neutralne pavlake, u koju je poželjno dodati prstohvat mirođije. Ostaviti da se dinsta još nekoliko minuta. Kao prilog ovom jelu se može dodati riža, koja upotpunjuje ukus ovog laganog jela. Konzumacija bijelog vina uz ovo jelo se podrazumjeva.


42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 3. 2013

FOLKSVAGEN E-UP!

Prvi potpuno električni gradski model

MErcEdES cLA 45 AMG

Automobili

predstavljamo, savjeti...

Procurile prve nezvanične fotografije

Folksvagen piše novo poglavlje istorije mobilnosti predstavljanjem svog prvog potpuno električnog proizvodnog modela: novog e-up! modela. Riječ je o modelu sa četiri sjedišta koji radi sa gotovo nultom emisijom. Ovaj model je predstavljen na godišnjoj konferenciji za štampu i investitore. Novi e-up! impresionira opsegom koji može da pređe jednim punjenjem baterije, a koji iznosi 150 km. Ovaj model je savršen za potrebe dnevne vožnje po gradu, ali i da bude inovativni drugi automobil u porodici. Sjajna stvar kod ovog modela je to što je bateriju nakon što se isprazni moguće dopuniti do 80% njenog kapaciteta za svega 40 minuta. Model e-up! pokreće električni motor snage 82ks koji ne posjeduje mjenjač. Maksimalni obrtni momenat od 210Nm je dostupan trenutno i pri najnižim brojevima obrtaja.

Ovaj model ubrzava od 0 do 100km/h za 14 sekundi i dostiže maksimalnu brzinu od 135km/h. Vozilo je opremljeno Li-Ion baterijom koja je integrisana u dio ispod poda vozila i koja ima ukupni energetski skladišteni kapacitet od 18.7 kWh što znači, a vozilo može da pređe 150km/h zahvaljujući prije svega svojoj masi od samo 1185 kg.

Samo nedjelju dana pred zvaničnu premijeru na sajmu automobila u Njujorku, internetom su “prostrujale” zvanične fotografije modela Mercedes-Benz CLA 45 AMG. Vrhunska verzija najnovijeg Mercedes-Benz sedana, koristi isti motor kao i njegov tehnički blizanac Mercedes-Benz A 45 AMG. Pod “haubom” modela CLA 45 AMG diše sportsko srce - turbopunjačem opremljen 4-cilindarski motor zapremine 2 litra, koji razvija maksimalnu snagu od 265 kW (360 KS). To nije nikakvo iznenađenje, jer isti motor koristi model A 45 AMG. Podsjetimo, modeli CLA i A-klasa su postavljeni na istoj platformi MFA, sa pogonom na prednje točkove. Mercedes-Benz CLA 45 AMG, isto kao i hot-hatch A 45 AMG koristi sedmostepeni mjenjač sa dvostrukim kvačilom AMG Speedshift

DCT i pogon na sve točkove. Iz mjesta do 100 km/h, CLA 45 AMG stiže za samo 4,6 sekundi, što je identičan rezultat koji postiže i model A 45 AMG. Maksimalna brzina elektronski je ograničena na 250 km/h. Sportska verzija modela CLA se od “običnih” verzija razlikuje i po spoljašnjem izgledu. Nova su oba branika, kao i bočni pragovi. U prednjem braniku vidimo integrisan splitter, kao i karbonske detalje u usisnicima za vazduh. Spoljni retrovizori su, takođe, izrađeni od karbona, a iza atraktivnih felni vidimo supersnažni kočioni sistem. Sportski duh vlada i u enterijeru, gde dominiraju koža, Alcantara i detalji od karbonskih vlakana. Zvanična premijera modela Mercedes-Benz CLA 45 AMG biće održana na autosalonu Njujorku, koji ove godine počinje u srijedu, 27. marta.

JAGUAr XF SPOrtbrAKE

Harmonija elegancije i dinamike

Čuvajte ključ, ne punite do vrha

Jaguar XF Sportbrake model donosi globalno priznatu sportsku limuzinu ove kompanije i proširuje njenu mnogostranost i praktičnost uz zadržavanje osnovnih vrijednosti elegancije modela, kao i dinamički doživljaj vožnje i moderni luksuz. XF prikazuje sportsku dinamiku vozila kompanija Jaguar sa kombinacijom inovativnog, zavodljivog dizajna i performansi. Ovaj model je izgrađen i baziran na ekstenzivnom osvježenju koje je dobio XF saloon model za 2012. godinu.

Jaguar XF Sprotbrake je potpuno nov od B stuba, pa skroz do kraja. Ovaj model usvaja drugačiju estetiku u odnosu na limuzinu. Dizajneri su se maksimalno potrudili da obezbijede vrhunsku praktičnost vozila. Vozilo pokreće Jaguarov 3.0L twin-turbo V6 motor koji je ponuđen u dvije verzije u okviru XF Sportbrake modela, pri čemu su obje uparene sa istom osmostepenom transmisijom. S verzija nudi 275ks snage i 600Nm obrtnog momenta, ispunjavajući sve zahtjeve koje može da postavi vozač vozilu.

Vozač koji nosi rezervni ključ svog automobila u novčaniku ili tašni, izlaže se većem riziku da ostane bez njega. Ako nestane novčanik, vlasnik vozila suočava se sa velikim problemom. Pogotovo što najsavremeniji ključevi imaju magnet i samo se po specijalnoj narudžbini prave u fabrici. A približava se i ljeto, pa treba biti oprezan kada je sljedeća stvar u pitanju: benzin se širi. Putujete na odmor po velikim vrućinama - nemojte nikako napuniti rezervoar do vrha, jer se gorivo širi na toploti i izlazi kroz ventilacionu cijev. Zbog toga nikada ne punite do vrha kada je veoma toplo. Kako se benzin i dizel skladište u podzemnim rezervoarima benzinskih pumpi na pet do 10 stepeni celzijusa, oni se u rezervoaru vozila lako zagriju za više od 20 stepeni, pri čemu se gorivo širi za oko 2 posto. Dakle kod rezervoara od 50 litara to je jedan litar, ali ako sunce grije jače, onda čak i više.


Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013

SAZNAJTE

Koliko dnevno provodite vremena na internetu? Jeste li svjesni tog vremena ili ga uopšte ne primjećujete? Internet je u mnogo čemu olakšao svakodnevni život i učinio ga zabavnijim. Ali, da li provodite previše vremena na “mreži svih mreža”? Možda ste zavisni od interneta. Japanski “Excite News” objavio je članak gdje se pozivaju na kriterijume koje za prepoznavanje zavisnosti koriste u “You Mental Clinic”. 1) Primjećujete da na internetu provodite više vremena nego što ste planirali. 2) Ne možete se “skinuti” s interneta iako ste svjesni da je vrijeme za odlazak. 3) Radije provodite vrijeme na internetu nego s prijateljima. 4) Iako ste svjesni da morate obaviti nešto drugo, ipak se spajate na internet. 5) Imali ste perioda u životu kada su zbog interneta trpjeli vaša škola, fakultet ili posao. 6) Nove poznanike stičete isključivo putem interneta. 7) Internet ste počeli tretirati kao mjesto za opuštanje i bijeg od “stvarnih” problema. 8) Gubitak internet veze dovodi vas do ivice živčanog sloma.

Prvi na listi direktora

9) Svijet bez interneta je dosadan i prazan za vas. 10) Tokom uobičajnih obaveza

razmišljate samo o internetu i koje stranice morate posjetiti.

Mnogi investitori sumnjaju u liderske sposobnosti Marka Zakerberga, ali ne i njegovi zaposleni. Izvršni direktor Fejsbuka, koji ima samo 28 godina, na prvom je mjestu rang liste na Glasdorovoj listi izvršnih direktora. Čak 99 odsto njegovih zaposlenih odobrava njegov rad, što je skok u odnosu na prošlu godinu od 14 odsto. Radi se o anonimnim anketama koje popunjavaju zaposleni u velikim svjetskim korporacijama. Poznata lica iz IT svijeta koja su se našla na ovoj listi su još Lari Pejdž (Gugl, 11. mjesto), Džef Bezos (Amazon, 16. mjesto), Tim Kuk (Epl, 19. mjesto). Zakerberg je jedini iz IT sektora među prvih pet, a uz njega se nalaze direktor revizorske kuće “Ernst&Young”, investicionog fonda “Northwestern Mutual” i konsultantske kuće “McKinsey&Co”.

STARCRAFT II

EPL ODGOVORIO SAMSUNGU

Ajfon je najbolji telefon

Ukoliko uporedite novi Galaksi sa Ajfon peticom stavku po stavku, Samsungova naredna generacija Galaksija pobjeđuje Ajfon. Međutim, svega nekoliko dana po njegovom izlasku, Epl je postavio vebstranicu na kojoj objašnjava zašto je njihov telefon bolji od konkurencije. “Postoji Ajfon i postoje svi ostali”, prvo je što ćete vidjeti na stranici. Nakon toga slijede razlozi zašto je Ajfon “jedinstven”: - Ajfon je dobio osam uzastopnih nagrada koje se tiču zadovoljstva korisnika koje dodjeljuje “J.D. Power and Associates”. - Samo Ajfon i drugi Eplovi proizvodi posje-

tips tricks

duju Retina displej. - Ajfon ima impresivnu bateriju koja omogućava osam sati razgovora, dok zadržava tanak i lagan dizajn. - Ajfon ima ultrabrzi WiFi i LTE. - Samo Ajfon i drugi Eplovi proizvodi imaju pristup iTunes prodavnici i App Storeu, koji nudi preko 800.000 aplikacija. - Samo Ajfon ima Siri, intelignetnog ličnog asistenta. Šta vi mislite, koji je telefon bolji? iPhone 5 ili Galaxy S4?

Kompanija koja se bavi osiguranjem mobilnih telefona “MobileInsurance” napravila je istraživanje na 2.314 britanskih vlasnika mobilnih telefona starijih od 18 godina, tražeći podatke o tome koliko se i na koji način koriste mobilni telefoni. Otkrili su kako u prosjeku korisnici koriste uređaje oko 90 minuta dnevno. Tih 90 minuta dnevno se prenosi

U pitanju je ekspanzija koja donosi novu kampanju čija okosnica je Sara Kerigan, kao i nove jedinice za multiplejer. Nakon svega nekoliko misija u Starcraft 2: Heart of the Swarm Kerigan opet radi sa Zergovima. Ovo je logično, imajući u vidu da se drugi dio Starcraft trilogije vrti oko ove rase. Kerigan, ne samo zbog osvete prema Mengsku, nastoji da skupi što ruž-

u 32.850 minuta godišnje ili ukupno 228.125 dana. Dakle, tokom života prosječne osobe (62 godine od 18), iznos se zaustavi na 1.414 dana ili 3,9 godina. Da, toliko vremena se “izgubi” samo na telefone. Upravnik kompanije Džejson Brokman komentarisao je rezultate: “Ostao sam zadivljen kada sam vidio koliko ko-

niju, što ljigaviju i što veću armiju Zergova, ali ovaj put ima mnogo više problema i sa pobunjenim pripadnicima njene sopstvene rase. Najveća novina je povratak “hero” koncepta iz Warcrafta 3: Kerigan nije samo lik iz priče, nego “pravi pravcati” heroj, sa specijalnim sposobnostima i mogućnošću kontrole, od strane igrača, u skoro svim Starcraft 2: Heart of the Swarm misijama.

ristimo mobilne telefone tokom godine i tokom našeg čitavog života kao odrasle osobe. Zapanjujuće je vidjeti da nam gotovo četiri godine života oduzmu slanje poruka, pozivi, surfovanje internetom, aplikacije, fotografisanje i drugo. Očigledno je kako smo nacija zavisnika od mobilnih telefona.”

telefoni, računari, igrice...

Nova jedinica Sare Kerigan

TEHNOLOGIJA

Da li ste zavisni od interneta

ANKETA


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2065 sudoku 2012-06-08

Medium level

Lakša

Teža

1

9

3

6

7

5

2

8

4

2

7

1

9 6

7

4

3

3

7

1

Play sudoku online at:

4

2

5

www.sudokukingdom.com

2 3

7

8

1

8

5

Daily Sudoku puzzle No. 1827

2011-10-14

Medium level

Lakša

2

7

3

8 9

8

5

3

1

7 5

8

1

6

7

3 4

9 9 2

Page 1/2

7 8

Play sudoku online at:

3 2 www.sudokukingdom.com 4

8

5

4

3

Play sudoku online at:

9

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 1804 2011-09-21 5

9

2

8

4

3

6

7

1

3

4

8

6

1

7

9

2

5

7

1

6

2

9

5

3

4

8

4

8

3

7

6

2

1

5

9

1

6

7

5

3

9

4

8

2

Sudoku puzzle No. 2055 2012-05-29

9

2

5

1

8

4

7

3

6

4

9

1

3

6

7

5

2

8

6

7

1

3

5

8

2

9

4

2

5

7

4

8

1

6

3

9

2

5

9

4

7

1

8

6

3

8

3

6

9

2

5

7

4

1

8

3

4

9

2

6

5

1

7

7

4

3

6

1

9

2

8

5

6

2

9

8

5

3

1

7

4

1

8

5

2

7

4

9

6

3

9

6

2

5

3

8

4

1

7

5

1

8

7

4

6

3

9

2

3

7

4

1

9

2

8

5

6

vicevi

Odlučio se Mujo ženiti, ali nikako da nađe pravu ženu te on ode po savjet kod Hase. Haso mu kaže: “Preporučujem ti da odeš u restoran ‘Sava’, uđeš na vrata i da sa vrata povičeš: ‘Policija’. Sve kurve će se razbježati, a ako koja ostane, ta je sigurno poštena, nju možeš oženiti”. Mujo tako i uradi, uđe na vrata restorana i poviče: “Policija”. Razbježale se sve žene osim jedne i on nju odvede kod matičara i odmah oženi. Poslije nekoliko dana sretne Haso Muju i pita ga: “Jesi se oženio?”

Mujo će: “Jesam, dobro si me ti zajebao. Lako bi bilo što je kurva, ali još i gluva.” *** Nema Fate kući danima. Zabrine se Mujo i sjeti se da zove na mobilni: - Fato, jes’ to ti? - Jesam. - Gdje si, bona?! - Evo me u Zvorniku na Savi. - Pa otkud Zvornik na Savi, valjda na Drini? - Ne znam, bolan, evo ti Savo pa pitaj njega!

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Puzzle solution:

SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 3. 2013


SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 3. 2013

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Osjećate potrebu za unutrašnjim mirom. Izvjesna situacija tjera vas da razmišljate o svojoj superiornosti. Pošto je na drugima da to procijene, potražite savjet. Partneru nalazite stotinu mana, ali bez njega ipak ne možete.

Bik Racionalno ste ispitali sve varijante, ali ne možete da nađete pravo rješenje. Problemi se nagomilavaju nevjerovatnom brzinom. Ova nedjelja iziskuje strpljenje. Poslovna situacija trenutno nije baš sjajna, ali morate biti strpljivi.

BLizAnCi Oporavljate se od napornog rada, ali oporavak ide prilično sporo. Vi biste, međutim, željeli da se on dogodi odmah. Radost dijelite sa bliskim osobama. Nude vam se nove poslovne mogućnosti u vezi sa inostranstvom.

rAk Nešto morate da promijenite ako želite da iz situacije izađete nepovrijeđeni. Teško uočavate sopstvene greške, a okolnosti ukazuju na to da ih imate na pretek. Okrenite se sopstvenom biću i osluškujte njegove potrebe.

LAV Razmišljate o selidbi ili adaptaciji životnog prostora. Ukoliko postoje šanse da to odložite, strpite se još malo, pa će sve biti daleko jednostavnije. Puno posla iziskuje strpljenja, koga imate na pretek. Oprez sa zdravljem.

DjEViCA

Moć uvjerenja ± vaš put ka uspjehu (2) Pretpostavimo da ste osoba koja mnogo voli svoju porodicu, a jedan od vaših primarnih ciljeva u životu uključuje bogat i ispunjen porodični život. Međutim, imate usađeno uvjerenje da je jedini način na koji možete zaista biti uspješni i zaraditi dovoljno novca za egzistenciju porodice taj da mnogo i mukotrpno radite i mučite se. Šta će se tada dogoditi? Dogodiće se da ćete raditi najmanje 80 sati nedjeljno i nikad nećete imati dovoljno vremena da se družite sa članovima svoje porodice. Zbog čega? Zar vam porodica nije na prvom mjestu? Ne, i te kako vam puno znači, međutim, vlastita uvjerenja su vas zatočila na poslu osamdeset sati nedjeljno kao da ste pacov koji trči u krug u svom točku. Uvjerenja su jača od želja. Ona pobjeđuju svaki put. Ako vas u životu opterećuju dugovi i finansijski problemi, manjak novca nije problem, nego samo simptom. Manjak novca je plod. Da biste pronašli uzrok, morate pogledati u čemu je ležalo sjeme. Plod uvijek odgovara sjemenu. A sjeme su vaše navike razmišljanja. Problem je u sljedećem: uvjerenja se najčešće ispunjavaju. To se dagađa zato što su hiljadama puta jača od želja. Možda želite da desetostruko povećate svoj prihod, no, ako zahvaljujući svojim navi-

kama razmišljanja to ni približno ne očekujete, gotovo je nemoguće da će se želja ostvariti; nećete preduzeti trajne, produktivne korake ka ostvarenju željenog cilja. A zašto nećete? Zato što vašim djelovanjem upravljaju navike, a ne želje ili bilo koje druge svjesne misli. Jedno od najvećih otkrića u protekloj deceniji neuroloških istraživanja predstavlja saznanje da je 96 do 98 odsto našeg ukupnog ponašanja automatske prirode. To je razlog zašto postavljamo ciljeve, ali ih ne ostvarujemo. Postavljanje ciljeva je funkcija svjesnog uma. Ostvarenje ciljeva pripada funkciji podsvjesnog uma. Zato, ako želite da postignete neki cilj, slika ostvarenja cilja mora da se poklapa sa slikom koja je u vašoj podsvijesti. Morate izgraditi novo uvjerenje, novu naviku koja će vam pomoći da stignete do cilja. NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem! Evo kako glasi zadatak: U živopisnom kraju se nalaze četiri izvora. Prvi može da napuni bazen za vodosnabdijevanje za jedan dan, drugi može to isto da učini za dva dana, treći za tri, a četvrti za četiri dana. Za koje vrijeme mogu napuniti bazen sva če-

Tekst priredio: Bwranislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com tiri izvora zajedno? NAGRADA: Seminar Mape uma, za jednu osobu, poklon Edukativnog centra Finesa - Beograd. Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju. Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: ime i prezime, adresu, broj telefona, imejl adresu. Dobitnik nagrade za 25. mozgalicu: Jasna Mirković, Podgorica Rješenje zadatka iz prošlog broja: U cijelom stadu je bilo 315 krava.

DA Li sTE znALi

Razmišljate o slavljima. Da li ste centralni učesnik ili prisustvujete svejedno je. Bitno je da vam prija praznična atmosfera. Volite ono čime se bavite, pa na tekuće probleme gledate bez panike. Druge stvari osim posla vas čine srećnim.

- Da u prosjeku čovjek izgovori skoro 5.000 riječi dnevno, a 80 odsto od toga priča sam sa sobom? - Da se u rečenici “The quick brown fox jumps over the lazy dog” koriste sva slova engleske abecede? - Da neki Eskimi koriste hladnjake kako bi spriječili potpuno smrzavanje hrane? - Da se godišnje u restoranima posluži oko milijardu puževa? - Da je prvu kreditnu karticu objavio American Express

VAGA Nalazite se u fazi promjena. Još nijeste prešli sa riječi na djela. Brižljivo planirate izdatke. Opravdano se nadate finansijskom uspjehu. Na poslu vješto manipulišete. Sa minimumom napora ostvarujete maksimalne rezultate.

ŠkorpijA Narednih dana nastupa predah. Osjećate olakšanje, jer ste masu problema koji su vas opterećivali ostavili po strani. To što je para uvijek malo za Škorpije je normalno stanje. One se stalno žale jer ih je uhvatila potrošačka groznica.

sTrijELAC Pred vama su novi počeci. Odluka da stavite tačku na ono što vas opterećuje postala je definitivna. Nemate nerava ni vremena da se opterećujete tuđim brigama.

jArAC Zapljusnuo vas je talas novih početaka. Nastojte da promjene prihvatite kao normalan slijed događaja. Tolerantnije se odnosite prema njima. Opsjednuti ste poslom i poboljšanjem finansijske situacije. Više šetajte i krećite se!

VoDoLijA Dolazite do rješenja koja vam nijesu padala na pamet. Nemate vremena da se luksuzirate i rasipate snagu na situacije koje se nameću. Organizam govori da se treba primiriti i napuniti baterije. Mnoge Vodolije su u ljubavnom trouglu.

riBE Zapljusnuo vas je snažni talas optimizma. Svjesni ste pogodnosti, ali i činjenice da ih ne treba sve prihvatiti, već se okrenuti najkvalitetnijim. Ukoliko ste planirali hiruršku intervenciju, odložite je za izvjesno vrijeme.

1951. godine? - Da mačke ne osjećaju sladak ukus? - Da je Abraham Linkoln imao protezu za zube od drveta, kao i većina ljudi tog vremena? - Da su šanse da se rodite 29. februara prestupne godine 1 prema 1.461? - Da je London bio prvi grad koji je imao populaciju veću od milion stanovnika, a sada je 13. grad po naseljenosti sa osam miliona stanovnika?


SUBOTA

SUBOTA I NEDJELJA, 23 I 24.3. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 10:15 Serija: Dva i po muškarca/r 11:40 Serija: Vampirski dnevnici/r 13:00 Tačno 1 14:00 Radna akcija/r 15:00 Talk Show-Žene 16:10 Film: Doktor T i njegove žene/r 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija:Dva i po muškarca 20:25 Serija:Tračara 21:10 Serija:Šešir Profesora Koste Vujića 22:00 Film: Oluja ljubavi 00:40 Serija:Dama bez blama/r 01:20 Serija:Dva i po muškarca/r 02:30 Serija: Tri Hil/r

PRVA Serija: Tračara 20.25

08.00 Dobro jutro Crna Goro 09.45 Uvijek subotom - Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film 12.00 Vijesti 12.05 Tv arhiv 13.05 Strani dok. program:Zbogom drugovi 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 14.50 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis:Poslednja crnogorska virdžina 16.40 Više od igre 17.30 Svoja i šik, magazin za žene 18.00 Serija: Bordžije/r 19.00 Crtani film:Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Biografije poznatih-dok. serijal 21.00 Pazarni dan 22.00 Dnevnik 3 22.30 Profil 23.00 Film 00.00 Vijesti

RTCG 1 Štrumfovi 19.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Vikend vizija 11:45 City 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 13:00 Gold muzički magazin 14:15 City 14:30 Domaći film: Zlatna praćka 16:30 Serija: Mala nevjesta/r 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in 20:00 Farma- pregled dana 20:45 Farma- nominacije 21:15 Zvijezde granda 23:30 Farma- uživo 00:00 Film: Revolucija 1911 01:45 City 02:00 Film: Živi pijesak 03:30 Film: Revolucija 1911/r

PINK Magazin in 18.30

07:35 08:20 09:00 09:25 10:10 10:50 12:00 12:07 13:20 14:00 14:07 14:10 14:50 15:45 16:30 16:40 17:00 17:05 17:50 18:30 19:10 19:55 21:30 22:00 22:30 22:45 23:40

Dizni serija: Majstor Meni Dizni serija: 101 dalmatinac Dizni serija: Mala sirena Serija:Krv nije voda Serija:Larin izbor/r Serija:Kuhar i pol Vijesti u 12 Film:Dječak koji je išao za suncem Agrobarijere Vijesti u 2 Kuhar i pol Showbizz/r Žene sa Dedinja/r The best of Extra lifestyle Vijesti u pola 5 The best of Extra lifestyle Kuhar i pol Serija:Počivali u miru/r Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Šerlok Serija:SFRJ za početnike Sport vikend Vijesti u pola 11 Serija:Dekster Serija:Dijamanti I dio

VIJESTI Dizni serija: Mala sirena 09.00

Sport

46 Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Bet + 11.30 Svet na dlanu 12:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 15:00 Film: Pol Šor je mrtav 17:00 Dokumentarni program 18:00 Forum 18:30 Akcija 18:45 Film: Bruklinski jastog 21:00 Serija: S vjetrom u leđa 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Chik Peek 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 00:30 Urbanizam 01:00 Forum

ATLAS Film: Bruklinski jastog 18.45

TV PREPORUKA OLUJA LJUBAVI Prva 22.00

Jednostavno je izabrati između dobrog i lošeg, ali ono što zapravo određuje živote je umijeće da se između dva dobra izabere bolje, a između dva loša, manje zlo. Zoni je slijepa devojka iz Kašmira koja srijeće Rehana, lokalnog turističkog vodiča i velikog ženskaroša. Iako je drugarice savjetuju da se ne petlja sa ovim zavodnikom, Zuni je odlučna da uz Rehanovu pomoć sagleda sve ljepote života, onako kako nikada nije mogla.

11.20 Robin Hud/r 12.45 Fudbal: Moldavija – Crna Gora/r 14.35 Rukomet (ž):Crna Gora – Hrvatska/r 16.30 Program za djecu:Mašta kao barka nosi malog Marka 17.00 Film 18.40 Top mobil 19.05 Crtani film:Sali Bolivud 20.25 Košarka – ABA liga: Budućnost – Olimpija 22.00 Dokumentarni program/r 22.30 Sportska subota 23.00 VOA – glas Amerike 23.30 Dani frankofonije – film: Zimska priča 01.25 Rukomet (ž): Crna Gora – Hrvatska/r

RTCG 2 Budućnost – Olimpija 20.25

09:00 Svijeće i svijećice 09:05 Texas Holdem Poker 09:55 Dogodilo se 10:00 Mini fudbal Prva liga/r 11:00 Info Tip/r 12:15 Trijaža/r 13:30 Jakanje 15:00 Toto Vijesti 15:30 Na domaćem terenu 18:00 Toto Vijesti 18:45 Texas Holdem Poker 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim 23:15 Gušteranje/r

777 Na domaćem terenu 15.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 09:35 Serija:Tajne avanture Žil Verna 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Sportsart fitness 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Uviđaj 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti 15:10 TV lica...kao sav normalan svet 16:00 Vesti 16:03 Bolji život tv serija 16:50 Prekinuta uspavanka kanadski film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Bolji život tv serija 20:55 Boufinger američki film 22:35 Vesti 22:40 Vitez templar film 01:00 Vesti RTS 2 09:00 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 14:00 Leti, leti, pesmo moja mila 14:44 Savremeni pisci 15:15 Igrale se delije, na sred zemlje Srbije: Ganip Požarevac 16:15 Ostrvo orangutana obrazovna serija 16:36 Život sa medvedima obrazovna serija 17:00 Vrele gume 18:00 Od Stare planine do Mokre gore 18:30 Magazin Lige šampiona 19:00 Tvoje pesme, moji snovi:

Jasmina Mitrović Marić 20:00 Tajne biljaka: Tisa strana serija 20:55 Košarka-ABA liga: Radnički-Crvena zvezda21:40 Stop sport 22:45 Svet sporta 23:10 Potrošački savetnik 23:35 Antisemitizam: Holokaust u Mađarskoj okupacionoj zoni 00:00 Aleksandra Kovač u “Kolarcu” HRT 1 08:07 Hrvatska kronika BiH 08:27 Kroz divljinu missourija američki film 09:47 Tata mata: Zaštićeni svjedok, epizoda 3. dokumentarna serija ® 10:15 HAK - Promet info 10:20 Kućni ljubimci 10:50 Vijesti iz kulture ® 11:05 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 1 12:15 SPORT 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:20 Duhovni izazovi popularna znanost 13:50 Prizma multinacionalni magazin 14:35 Eko zona (184), epizoda 184. 15:05 Reporteri: Nacionalni snovi - mađarski zbogom 16:00 U potrazi za vukovima, .17:15 Znanstvene vijesti 17:22 Komiški kvarantore emisija pučke i predajne kulture (oko 37’) 18:05 Lijepom našom: Sopron Gradiščanci, epizoda 1. 19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:08 Večeras prezentacija programa 20:10 Loto 7/39 20:15 Do po-

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Pet Show 12:30 Lili Pez 13:30 Životinjske lakrdije-insekti 14:10 Serija: Distrikt /r. 15:15 Majstor kuhinje /r. 16:00 Prolog /r. 17:00 Tekstura /r. 18:25 Životinjske lakrdijeinsekti /r. 19:00 Raport iz Bara 19:30 Crtani film /r. 19:55 Autoshop/r. 21:00 Info 21:35 Putopisi 22:00 Film: Naša zemlja 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Lili Pez 12.30

DANAS U GRADU sljednjeg zbora, epizoda 2. 21:40 Dnevnik 3 22:00 Vijesti iz kulture 22:08 Sport 22:13 HAK - Promet info 22:25Rat i mir, mini-serija HRT 2 08:55 Mala Tv obrazovanje 08:57 TV vrtić: Čarobne kopačke obrazovanje 09:05 Danica i tajni zec zabavni program za djecu i mlade 09:10 Rupert i odbjegla glazba crtani film 09:20 Brlog: Seobe obrazovanje ® 09:25 Teletubbies, epizoda 327. animirana serija 09:55 Ninja kornjače hongkonško-američki animirani film ® 11:20 Tri vjenčanja film ® 12:50 Heaven before i die američki film 14:30 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 15:00 Tajne ljudskog uma: Mozak u kvaru, epizoda 3. dokumentarna serija ® 15:52 Pozitivno ® 16:22 Vanna, snimka koncerta (2.dio) 17:22 Zalagaonica, epizoda 67. dokumentarna serija 17:45 Nogomet - kvalifikacije za SP 2014.: Hrvatska - Srbija, snimka ® 19:30 Kriške sira 5, epizoda 5. dokumentarna serija 19:55 Večeras prezentacija programa 20:00 Neprijatelji naroda dokumentarni film 21:40 Plaćenici film 23:25 Peti dan talk-show ® 00:25 Zaštitnica svjedoka 3, epizoda 6. kriminalistička serija HBO 08:35 Flicka 2: Prijatelji zauvijek10:10

Osmosis jones film 11:45 Gorući grm 13:05 Green lantern 3D film 14:55 Harry potter i darovi smrti 2. DIO film 17:05 Umjetnost prepuštanja18:25 Larry crowne 20:05 Chronicle21:30 Židovska veza 23:00 Mlađa punoljetnica 00:30 Zrcala 2 02:00 Cedans 03:25 Pitanje UKUSA: kuhinja paula liebrandta SPORT KLUB 08:45 Na današnji dan 09:00 F1 Malaysia - Kvalifikacije 10:15 Pregled Euroleague 11:15 SK Studio 13:00 NBA Weekly 13:45 Ligue 1: Sheffield United - Brentford DIREKTNO 15:45 Na današnji dan 16:00 WTA i ATP Masters Miami 04:30 Fudbal Kvalifikacije za SP: Holland - Estonia ARENA SPORT 11:00 Fudbal WC 2014 Kvalifikacije: Uruguay - Paraguay 13:00 Fudbal WC 2014 Kvalifikacije: Francuska - Gruzija 15:00 Fudbal WC 2014 Kvalifikacije: Colombia Bolivia 17:00 Fudbal The Football Review 17:30 Auto-moto: Motosport Mundial: Magazin 18:00 Fudbal: Ehf liga šampiona: Magazin 18:30 Košarka: ABA LIGA: Highlights 19:00 uživo Košarka Emisija: U obruču specijal 20:00 uživo Košarka ABA LIGA: Radnicki - Crvena Zvezda 22:00 uživo Košarka ABA LIGA: Studio

CINEPLEXX

Pad Olimpa 16:10; 20:00; 22:20; Buntovnice 16:40; 18:40; 20:40; Na putu 17:00; Džek, ubica divova 3D 13:00; 17:20; 19:30; 21:40; Džek, ubica divova 15:10; Let 21:00; Vrati mi ime 20:20; 22:30; Kruds 3D 12:00; 14:00; 16:00; 18:00; Kruds 11:00; 12:50; 14:50; Falsifikator 19:20; Mama 22:40; OZ-Veliki i moćni 12:40; 15:20; 17:50; Krugovi 21:20; U dobru i u zlu 18:30; Haos u kući, matorci dolaze 11:40; 14:20; Zvončica 3D 12:20; 14:30;

KIC Budo Tomović “Tajanstveni Dioklecijan” 20.00 “Ljepotica i zvijer” 12.00


NEDJELJA

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24.3. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 09:35 Film: Oluja ljubavi/r 12:30 Serija:Dva i po muškarca/r 14:00 Film: Alpinista/r 15:45 Talk show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 17:15 Serija: Dama bez blama/r 18:05 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija:Šešir profesora Koste Vujuća/r 20:10 Serija: Drug Crni u NOB-u/r 21:00 Serija:Drug Crni u NOB-u 21:50 Film:Život u strahu 23:30 Exkluziv The Best Of/r 00:00 Film:Odmazda na mafijaški način/r 01:30 Exploziv The Best Of/r 02:00 Serija:Tri Hil/r

PRVA Exkluziv The Best Of 18.05

08.05 Kad prošetam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Profil/r 12.00 Vijesti 12.05 ABS 13.00 Putevi života 13.30 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan/r 15.30 Dnevnik 1 15.50 Obrazovna emisija 16.30 Dok. emisija/r 17.00 Nvo sektor 17.30 Stižu bebe 18.00 Biografije poznatih-dok. serijal/r 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Okvir 21.00 Serija :Bordžije 22.00 Dnevnik 3 22.30 Art magazin 23.00 Film 00.00 Vijesti

RTCG 1 Serija : Bordžije 21.00

06:50 City kid’s 06:50 Dobro jutro 10:30 Film: Artur i minimoji 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Serija: Zvezdara 21:00 Farma - izbacivanje 23.00 Vip room 00:00 Trenutak istine 00:45 City 01:00 Film: Samac 03:00 Film: Poslednji ples

PINK Serija: Zvezdara 20.00

07:00 08:25 09:40 11:10 11:55 12:00 12:07 13:35 14:00 14:07 14:25 14:30 15:15 16:30 16:40 16:45 17:00 17:35 18:30 19:10 20:05 21:00 22:00 22:30 22:45 23:30

Dizni serija: Miki Maus Dizni serija: 101 dalmatinac Serija:Šerlok/r Serija:Larin izbor/r Serija:Kuhar i pol Vijesti u 12 Iz mog ugla/r SFRJ za početnike/r Vijesti u 2 SFRJ za početnike/r Kuhar i pol Bez granica/r Načisto sa Petrom Komnenićem/r Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Preko prepreka Serija:Krv nije voda Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Počivali u miru Serija: Žene sa Dedinja Sport vikena Vijesti Serija:Istražitelji iz Majamija Serija:Dijamanti II dio

VIJESTI Showbizz magazin 17.35

Sport

47 Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Akcija+Verbalisti 11.30 Svet na dlanu 12:30 Urbanizam 13:00 I love my car 14:00 1 na 1 15:30 Film: Bruklinski jastog 16:30 Večera kod Džaje/r 18:00 Forum 18:30 Chik Peek 18:45 Film: Više od mašte 21:00 S vjetrom u ledja 22:00 Forum 22:30 100% sa Ksenijom Popović 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 01:00 Forum

ATLAS Forum 18.00

TV PREPORUKA ŽIVOT U STRAHU Prva 21.50

Čak Hausman sa suprugom Rebekom dolazi u rodni gradić na pogreb svog oca Lea, koji ga je zlostavljao kao dijete. Zbog oca je i napustio grad, ali on mu je ipak testamentom ostavio deset hiljada dolara. Problem je u tome što su Leovi poslovni partneri pokojniku posudili 250.000 dolara, kojima sad nema traga. Smatrajući da je novac sakriven negdje u kući, oni ga pokušavaju pronaći, a isto pokušava Leova domaćica, gđa Ford.

10.25 Košarka – ABA liga: Budućnost – Olimpija 11.30 Sportska subota/r 12.00 Magazin Lige šampiona 12.30 Rukomet (ž): Crna Gora – Hrvatska/r 14.00 Serija:Izlog strasti/r 16.50 Dječiji tv arhiv – Mali veliki: Gusle Batrića Bandovića/r 17.20 Film 19.00 Crtani film: Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija:Igra 20.30 Vikend film 22.00 Serija:Hitna pomoć 23.00 Magazin Lige šampiona/r 23.30 Svoja i šik, magazin za žene/r 00.00 Dani frankofonije – film:Proljećna priča

RTCG 2 Serija: Hitna pomoć 22.00

11:00 Ekstremno 11:20 Loto izvještaji 11:25 Top 10 11:55 Dogodilo se... 12:00 Toto vijesti 12:15 Konzilijum/r 15:00 Toto vijesti 15:45 Žestoko 16:50 Dobitnici 18:00 Toto vijesti 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 22:00 Grad koji volim 23:15 Gušteranje/r

777 Texas Holdem Poker 19.00

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Kindermanija 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:00 Serija 21:00 Interfejs 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Nokaut 23.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15Jutarnji program 09:00Vesti 09:06Žikina šarenica 11:00Vesti 11:05Dizni na RTS animirani filmovi 12:20Kukuriku šou 12:357 RTS dana 13:00Dnevnik 13:25Vreme, stanje na putevima 13:30Balkanskom ulicom 14:10Vreme je za bebe 14:50Gastronomad 15:05Vesti 16:00Vesti 16:03Čekrk tv film 17:00Vesti 17:05Zadnja kuća, Srbija 17:35Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27Sasvim prirodno 19:00Slagalica kviz 19:17Vreme, stanje na putevima 19:30Dnevnik 20:05Led tv serija 21:00Plavooki Miki englesko-američki film 22:45Ubistvo danska serija 23:30Dnevnik 23:45Lud, zbunjen, normalan tv serija 00:30Balkanskom ulicom RTS 2 08:00Dozvolite... 09:00Sirene animirana serija 09:25Bernard animirana serija 09:30Putovanje sa Terijem animirana serija 10:00Vita studentis 10:30Moj ljubimac 11:00Brazde 12:30e-TV 13:00TRAG U PROSTORU 13:30Kulturako aresipe 14:00Srpski istočnici 14:25Tema Srbije na vezi 15:05Srbi u Holivudu: Slavko Vorkapić 15:35Ostrvo orangutana obrazovna serija 15:56Život sa medvedima obrazovna serija 16:20Srpske sportske

legende: Milunka Lazarević 16:55Vaterpolo-PS: Radnički-Crvena zvezda, prenos 18:00Od Beograda do Bagdada 20:00Tajne biljaka: Kopriva strana serija 21:00Povratak Vuka Alimpića igrani program 22:30Jelen top 10 23:15Vita studentis 23:45Vikend Evronet HRT 1 10:00HAK - Promet info 10:05ni DA ni NE: Uniforme u školama obrazovanje 10:55Vijesti iz kulture ® 11:10Ubojstvo, napisala je 9, epizoda 11. serija 12:00Dnevnik 1 12:15Sport 12:18Vrijeme 12:30Plodovi zemlje emisije o gospodarstvu 13:25Split: More 14:00Nedjeljom u dva 15:05Mir i dobro religijske emisije 15:40Divlji zapad 17:00TV kalendar ® 17:12HAK - Promet info 17:15The secret laughter of woman18:50Fotografija u Hrvatskoj 19:05Najava programa prezentacija programa 19:10Tema dana 19:30Dnevnik 20:06Vrijeme 20:08Večeras prezentacija programa 20:10Loto 21:10Odmori se, zaslužio si 5, epizoda 7. humoristična serija 21:50Damin gambit: Milena Dravić talk show 22:35Dnevnik 3 22:55Vijesti iz kulture HRT 2 09:00Komiški kvarantore emisija pučke

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani film-Mumijevi 09:35 Crtani filmovi 10:00 Pet Show /r. 12:30 Lili Pez/r. 13:45 Film: Sudjenje vjesticama iz Salema 15:05 Raport iz Bara /r. 15:30 Planet Croatia /r. 16:00 Tean eye 17:00 Muzički program 18:30 Životinjske lakrdijeinsekti /r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani filmovi /r. 20:30 Planet Croatia /r. 21:00 Film: Teksas 2dio 22:45 Koncert 00:00 Koncert

MONTENA Tean eye 16.00

DANAS U GRADU i predajne kulture (oko 37’) ® 09:40Biblija religijske emisije 09:50Portret Crkve i mjesta religijske emisije 10:00Bisag Veliki: Cvjetnica prijenos mise 11:45Jelovnici izgubljenog vremena 12:05The prince and The pauper ® 13:40Do posljednjeg zbora, epizoda 2. ® 15:00Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 15:30Kako priroda liječi: Putovi do islamskog iscjeliteljstva - potraga njemačke liječnice, epizoda 2. dokumentarna serija ® 16:00Olimp emisija o sportu 16:55Košarka, ABA Liga: Zadar - Split prijenos 18:45Zalagaonica, epizoda 68. dokumentarna serija 19:05Magazin LP 19:30Kriške sira 5, epizoda 6. dokumentarna serija 19:55Večeras prezentacija programa 20:00Zvjezdani Ratovi 6: povratak jedija američki film 22:10Ostani uz mene drama 23:37 Croatian Blues Challenge, snimka koncerta HBO 10:15 Odgoj za početnike 3, epizoda 7. Candy Wars 10:40LUCKASTI PROFESOR američki film 12:15Zarafa film 13:35Monte Carlo f 15:25Snovi o bejzbolu 17:15Hollywood: Na snimanju 1017:45Ta luda ljubav film 19:40Odgoj za početnike The Walk for the Runs 20:05Vrijeme je novac film 21:55Spar-

tak: Rat prokletih,Decimation 22:50Ekspresna pljačka 00:15Mir, ljubav i nesporazum 01:45Sotona: Razotkrivanje film 03:05Monstrumi čupavci 4 SPORT KLUB 09:00F1 Malaysia - Trka 11:30WTA i ATP Masters Miami 14:00Košarka VTB liga: Lokomotiv Kuban - VEF DIREKTNO 16:00WTA i ATP Masters Miami 04:00SK Magazin 04:30Pregled Euroleague 05:00Klupske TV ARENA SPORT 08:00uživo Fudbal Brazilska paulista: Očekujemo potvrdu 09:00Košarka ABA liga: Cibona - Igokea 11:00Fudbal Brazilska paulista: Očekujemo potvrdu 12:40uživo Košarka Endesa liga: Zaragoza - Real Madrid 14:30Auto-moto: Motosport Mundial: Magazin 15:00Fudbal: MLS Liga: LA Galaxy - Colorado 17:00Fudbal: liga sampiona: Magazin 17:30Rukomet: ehf liga šampiona: Magazin 18:00uživo Rukomet Ehf liga sampiona: Berlin - Atletico Madrid 19:45Fudbal Arena Classic 20:00uživo Fudbal Brazilska paulista: Guarani - Corinthians 22:00uživo NHL Florida - NY Islanders 00:30Fudbal Prijateljske utakmice: Brazil - Italija 02:30Fudbal MLS liga: Chivas - Dallas

CINEPLEXX

Pad Olimpa 16:10; 20:00; 22:20; Buntovnice 16:40; 18:40; 20:40; Na putu 17:00; Džek, ubica divova 3D 13:00; 17:20; 19:30; 21:40; Džek, ubica divova 15:10; Let 21:00; Vrati mi ime 20:20; 22:30; Kruds 3D 12:00; 14:00; 16:00; 18:00; Kruds 11:00; 12:50; 14:50; Falsifikator 19:20; Mama 22:40; OZ-Veliki i moćni 12:40; 15:20; 17:50; Krugovi 21:20; U dobru i u zlu 18:30; Haos u kući, matorci dolaze 11:40; 14:20; Zvončica 3D 12:20; 14:30;

KIC “Budo Tomović” “Igra s lutkama” 12.00


48

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena:

INekretnine

AS NEKRETNINE

KUĆE/STANOVI 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas,

”Vektra”- Rimski Trg 44 Ulica Slobode 60/II dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za IZDAVANJE S.A. ” Normal” 30m2 / IV, nov, 29.500e Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 reklamacije. K -S.A. “ČELEBIĆ” 27m2 200e NAMJ. PRODAJA 020-230-057 IZDAVANJE: - Delta “Čelebić” 52m2/V 65.000e 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni-HOTEL u sjuCITY tra60M2 šnj/ e m broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 26m2/4-S. Aerodrom; 33m2/2- centar ;30m2/3- »Pejton« Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače IV – 300E NAMJ. - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e Kupujem stan užem dijelu 3. uRedakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa usvojenim redakcijskim pravilima bezVezirov promjene osnovnog smisla oglasa! 020-230-225 56m2/2- Blok 6; 45m2/1most; 46m2/2-Zabjelo; Nam. stan: 45m2/3-»Maxim«; 68m2/3- »Sity kvart«; -NJEGOŠEVA 50m2/IIIpo NAMJ. 250e - T.Put Vojna 56m2 / VII 44.000e Nikšića. Jednosoban ili manji 59m2/5-P.Morače;neće 72m2/1- Momišići; 80m2/3-Centar; Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom -UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e 4. Oglasi koji nijesu- u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja biti objavljeni! Zabjelo, 34m2 / I, 28.900e dvosoban. Tel.068/108-000 069-060-961 90m2/3- Zabjelo; 91m2/2- »Krstarica«; 92m2/3- Pobrežje; Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. -I.CRNOJEVIĆA, 56M2 II, 300E NAMJ. uslugu koja je data putem oglasa! 20526 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, tačnost i /učinjenu 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače - Zabjelo 41m2/III 41.000e kvalitet, -GORICA “C”, 45M2 / I, 300E NAMJ. 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu069-051-360 i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih Kuća 90m2, plac 600m2Tološi; Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi - “Kapacity” 105m2/dupl. 105.000e -P.M.KOD HRAMA 35M2 / II 250E, NAMJ. Kupujem jednosoban stan. Plac: 1.500m2Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2-Zlatica; Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska znakova dovoljno- “Gintaš” je da 75m2, upišete c, c, z, s, dj. VII/XV, 58.500e -CENTAR, 124M2, NAMJEŠ. 400E Tel.069/229-766

20645

- T.put “Cijevna” 54m2/III 51.500e

-S.AER. 30M2 / III , 130 E, PRAZAN

asnekretnine@t-com.me

067-657-258

www.asnekretninepg.com

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

PZa dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam

Podgorica, hitno pisati na prodajem e-mail kuću 190m2 na placu od 430m2, može kompenzacija za dvosoban stan uz doplatu. Tel.067/810-221

adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 www.PG-GARAGE.me

-Nissan navara pick-up 2010.god. 4x4 2,5dCi 170ks, 6-brzina, klima, ESP, ABS, Bluetooth, 16.800€ -Opel Insignia 2.0 CDTi 2010.god. 110ks, 6-brzina, metalik siva boja, 13.500€ -Mercedes E220 cdi 11.2009.god, 170ks, navi, bi-xenon, led, p.senzori 23.500€ -Opel meriva Cosmo 1,7 cdti 101ks 2004 dig.klima, al.felme 4.350€ -Renault grand senic 1,9dci 7-sjedišta al.felme dig.klima, 5.900€ -Kia Ceed 2.0 crdi sporti wagon 2008.god, 140ks, 6-brzina, dig.klima 7.400€ -Opel astra karavan 2007.god, 110ks, crvena boja, klima, esp,tempomat 6.100€

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! 20452

Prodajem stan 75m2, 4. sprat, Oktobarske revolucije 97. Zgrada EI Niša, 950 eura m2. Renoviran. Vlasništvo 1/1. Tel.069/907-245

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

20504

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288

Izdajem nov dvosoban namješten stan u Bloku VI, na drugom spratu. 300 eura. Tel.067/915-6823

Izdajem ful namješten trosoban stan u Baru, naselje Ilino bb. 300m od mora. 230e mjesečno. Do ljeta. Tel.067/542-404

Prodajem namješten stan 42m2, na prvom spratu kod Vezirovog mosta, uz brdo Gorica, istočna strana, 48.500 eura. Tel.067/241-753

Izdajem jednosoban nenamješten stan na Zabjelu, Ulica kralja Nikole. Tel.067/517-154

Izdajem namještenu garsonjeru u Zagoriču kod škole. Povoljno! Tel.067/629-216

Izdajem jednosoban stan, namješten ili prazan, na Starom aerodromu. Zgrada Normal company. Na duži period. Tel.067/269-270

Izdajem komplet renoviran polunamješten stan, zgrada EI Niša, treći sprat, južna strana. Tel.067/885-794

20530

20532

20535

20531

Ulcinj, prodajem ili mijenjam za odgovarajući u Podgorici, može i za veći uz moju doplatu, garsonjeru 30m2 + 16 m2 terase u stambenoj zgradi. Tel.067/406-593 Bar-Dobre Vode, prodajem novu opremljenu kuću od 210m2 udaljenu 20m od plaže pored hotela Kalamper. Cijena 210.000e. Tel.068/317-210

Sutomore, prodajem stan 25+10m2, uknjižen, vlasnik. 23.000 eura. Tel.068/763-201 20540

Budva, prodajem dvoiposoban namješten stan 69m2 sa garažom 26m2. Odmah useljiv. Cijena po dogovoru, vrlo povoljno. Tel.069/694-330

20711

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

20542

Prodajem stan u Podgorici pent haus 193m2. Ekstra urađen. Cijena 950 eura. Tel.067/287-308 Ulcinj, prodajem ili mijenjam za odgovarajući u Podgorici, može i za veći uz moju doplatu, garsonjeru 30m2 + 16 m2 terase u stambenoj zgradi. Tel.067/206-028 20615

Beograd, Vračar, prodajem jednosoban stan 53 m2, namješten, odmah useljiv, ekstra novogradnja. 0038269325340, 067/609-141 20622

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 20635 Prodajem jednosoban stan (47m2) prizemlje, Stari aerodrom. Tel.067/244-166 20640

20707

20714

20609

20533

20588

20699

20633

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/III+lođa 95.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298 20668 Prodajem dio kuće na Draču kod poreske, 46m2 -23.000 eura. Tel.067/207-388 20693

Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 20697

Prodajem kuću u Donjoj Gorici 140 m2, plus pomocni objekat 50 m2, na placu od 500 m2. Moguća kompenzacija za manji stan uz doplatu. Cijena 85.000. Tel.067/311-600 20701

Izdajem dvosoban namješten stan, visoko prizemlje. Hercegovacka ulica. Tel.067/245335 20447

Izdajem namješten stan u kući - sve zasebno, iza Bazara. Klimatizovan, extra TV-e-wifi. Tel.068/807-831, 069/057-999 20450

Izdajem kuću u blizini Podgorice. Isključivo radnicima! Tel.068/547-096 20513

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

Izdajem dvosoban, komforan, namješten stan. Klima, extra TV. Donja Gorica, Podgorica. Tel.069/029-060 20618

Izdajem namješten stan 45m2, iza ΄Maše΄ u Podgorici - 350 eura. Tel.067/603-609 20629

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 20639

Izdaje se jednosoban stan, novogradnja, zgrada ΄Čelebić΄ kod podvožnjaka i pumpe, 3. sprat, klimatizovan. Stari aerodrom, Podgorica. Prazan, polunamješten ili namješten, po potrebi, odnosno dogovoru na duži rok. Tel.069/027-105 20677

Izdajem nov jednosoban nenamješten stan u stambenoj zgradi na 2. spratu iza Ljubovića. Tel.067/552-536

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660 20637

PLACEVI Bigova, 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino. Tel.068/713-288 20529

Izdajem plac 1.000 m2 pogodan za auto plac, Ulica 27. mart kod Roda marketa. Tel.067/578-395 20536

Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-381 20608

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 20636

20679

Izdajem nenamješten komforan jednosoban stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, 2 terase, interfon, klima, parking. Tel.067/439-702 20680

Idajem dvosoban nenamješten stan na Zlatici kod marketa Voli. Tel.069/023-406 20682

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702-333

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-76720644 Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508-250 20672

Prodajem plac, 2.075m2, dva prilaza, 7km od centra Podgorice, 800m od motela Stojanović, Pričelje. Povoljno! Tel.067/248-994 20686

20685

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


49

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

MALI OGLASI Prodajem 2.400m2 zemlje pored ceste, Kosić, Bjelopavlići. Tel.069/478-348 20689

Prodajem plac 700 m2 sa zidanim objektom 25m2, voda, struja, pristupni asfaltni put, Farmaci, Podgorica. Tel.067/861-907 20704

POSLOVNI PROSTOR Prodaje se poslovni prostor 15m2 u Podgorici, zgrada Čelebić, Ulica Veliše Mugoše. Tel.067/877-739

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

P Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja. Tel.067/350-545 20702

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 20664

Prodajem audi karavan B4, benzin-plin, 1.600, 1995.godište. Tel.069/232-966 20451

Prodajem micubiši pajero V6 92, odličan, neregistrovan, 3.500. Kratki. Nove gume, odlično očuvan. Tel.069/907-245 20503

Pežo 306, 1.4 benz, 99, 1.400 e fi ksno, full oprema, restajling. Tel.067/303-233 20614

I Izdajem poslovni prostor, 32m2, u centru grada. Pogodan za kancelarije. Tel.069/703-301 20434

Izdajem poslovni prostor 11m2 u centru Žabljaka. Povoljno. Tel.069/436-580, 067/320-067 20521

Izdajem magacinski prostor 40m2, Tološi. Tel.069/510-502 20610

Izdajem poslovne prostore, sve namjene, suteren 130m2, prizemlje 125m2, za stanovanje nenamještena 2 stana jedan 55 drugi 70m2 ili prizemlje 130m2. Tel.067/355-709 20663

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 20631 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 20632 Opel tigra, 96. godište. Održava se u Osmanagiću, svi servisi urađeni, djelovi pod garancijom, tek registrovana. Perfektno stanje. Fiksno 1.500 eura. Tel.068/086-866 20692

Izdajem poslovni prostor u Ulici slobode - centar, Podgorica, 48+6. Tel.068/544-555 20696

Izdajem poslovni prostor na NK-CT semaforima u Podgorici u dva nivoa 50-200m2 (djeljiv). Pogodan za sve namjene. Povoljno. Tel.069/787-104 20698

Izdajem poslovni prostor 13m2 kod ΄Gintaša΄. Pogodan za kancelariju, frizerski salon... 150. Tel.067/819-534 20705

PLOVILA Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e. Tel.068/133-88620634

GRAĐEVINSKE USLUGE Spušteni plafoni, pregradni zidovi, adaptacija stanova i potkrovlja. Gipsane lajsne, stubovi voltovi, šankovi. Tel.069/737-606 20624

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem alfu 145 1.9 TDI, troje vrata, 97. godište, registrovana do 24. jula 2013. Cijena 1.500 eura. Tel.067/670-445 20440

RENT-A-CAR MNE-CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

069 559-555 069 997-992

20684

USLUGE

067 24 99 11

20630

Radim grobnice od betonskog bloka. Radovi sa mojim materijalom i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 20669

Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpere za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr, vaš zatupljen pribor naoštrite. Tel.069/081-507 20426

Radim sve vrste fasada moleraja tehnike i hidroizolacije. Tel.067/887-007 20436

Dodatna obuka vožnje na vašem vozilu. Odgovorno i profesionalno. Tel.067/766-031 20543

Tepih servis Orkan. Dubinsko pranje garnitura, auta. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Tel.067/389585 20527

Besplatna usluga registracije djelatnosti za one koji će da koriste naše računovodstvene usluga. Povoljna cijena računovodstvenih usluga. Tel.069/613-817 20604

Servis klima, ventilacija, obezbijeđeni rezervni djelovi, prodaja, ugradnja, dezinfekcija, garancija, najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com 20612

Električar - popravka veš mašina, šporeta, bojlera, peći, usisivača, postavljanje i popravka instalacija, postavljanje tabli sa osiguračima, rasvjete i elemenata! Tel.069/541-103 20616

Radim sve vrste instalacija, vezivanje razvodne table, instalacije i montaže lustera, utičnica bojlera i tako dalje, na primorju. Tel.069/954-180 20626

Dječja igraonica. Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na Fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf. Tel.067/238-542 20628

Vršimo rušenje i rezanje ploča, stepeništa, zidova, betonskih greda, keramike. Može sa našim odvozom šuta. Tel.069/813462, 069/244-444

Moleraj- gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102

20674

20678

20641

20665

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 20666

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efi kasno. Više na www. artgloria.me Tel.067/631-328 20667

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 20673

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

΄Kvalitet΄ - čišćenje stambeno-poslovnih prostora, dubinsko pranje tepiha, garnitura, automobila, poliranje-kristalizacija mermera. Popust do 30 odsto. Tel.067/224-644, 068/224-644, 069/224-644 20690

Vebsajt izrada i postavljanje na internet 89e. Ugradjen SEO za Gugl. Detaljnije na www.bismontenegro.org Tel.069/530-568 20700

Sitne popravke namještaja stolice popravljam i tapaciram, ormari i ostalo, kvalitetno i povoljno, dolazak besplatan, Podgorica. Tel.067/571-166 20706 Izdajem posuđe za razne namjene tanjire, zdjele, ovale, escajg, čaše, šolje za kafu za 50 osoba. Tel.067/219-322 20708

Stop privatni detektiv otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl. Obavlja praćenja, obezbjeđenja... Profesionalno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite tel.067/927-2006 20709

POSAO Tražim porodicu za organizaciju poljoprivrednog gazdinstva. Ulažem veću kuću, štale, njive, livade, šumu. Sve 3 km od centra Bijelog Polja. Tel.069/012-075 20444 Piceriji u centru Podgorice potreban pica majstor. Tel.067/817-110 20454 Potrebna frizerka m-ž sa radnim iskustvom u Žabljaku. Uslovi odličn. Hitno. Tel.069/436580, 067/320-067 20522


50

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 3. 2013.

MALI OGLASI

Potrebni saradnici za prodaju parfema po mlm sisemu. Kontakt telefon 067/210-502 i 067/634-766 20539 Električar sa 5. stepenom radnog iskustva traži posao na održavanju električne instalacije. Odgovoran i stabilan. Tel.069/954-180 20625 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 20642

Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu. Stari aerodrom. Tel.069/412-009 20675 Inostrana kompanija traži saradnike. Vrhunski proizvodi!!! Vrhunska zarada!!! Tel.068/547-096 20683

Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike. Pokloni za nove Avon dame. Učlanjenje besplatno. Tel.067/266-216 20713

NASTAVA

Dajem privatne časove engleskog i italijanskog jezika za osnovce i srednjoškolce po cijeni dva časa 10 eura. Tel.067/180-269 20687

Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku, fi ziku i francuski. Tel.069/478348 20688

APARATI/OPREMA RAZNO

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832

Valjak za peglanje sa parom, novi tip, kratko korišćen, kao nov. Hitno, povoljno. Tel.069/420-435

20435

Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, inverteri, multi sistemi. Servis, dezinfekcija, garancija. Najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com 20611

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/9112598 20671

Na prodaju lap topovi od 120200e. Otkup lap top računara i servis lap top i desktop računara po najboljim cijenama. Dostava po cijeloj Crnoj Gori. Tel.068/439-626 20710

NAMJEŠTAJ

Dajem časove italijanskog jezika, usluge prevođena i časove konverzacije. Popust za grupe. Tel.067/244-348 20453

Časovi matematike, za sve uzraste. Svaki peti čas besplatno! Tel.068/035-053 20538

20425

POLJOPRIVREDA Prodajem rasnog priplodnog jarca dvogodca alpinca, cijena 150 eura. Tel.069/012-075 20443

LIČNO

20619

Namještaj Tošić. Izrada i restauracija namještaja, 20 godina iskustva, kvalitetno i povoljno, Podgorica. Tel.069/273-852, 069/563-870 20695

20520

Prodajem drvene i plastične palete po 2 eura. Tel.067/832369 20537

NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova: Ukrajina, Rusija, Srbija. Tel.040/213-013 i 068/132785 20439

Mladi muškarc traži damu za neobična druženja. Tel.069/635-261 20528

Beograđanin, 50/182/82, obrazovan, sportski tip, trenutno u CG, traži damu, samostalnu, bez obaveza, za ozbiljnu vezu, brak. Tel.068/763-201 20617

Hitno i povljno prodajem ugaonu garnituru u Herceg Novom, samo 150e! Tel.069/048-662

Pancir rukavice i kecelja za mesare i ribare upola je inije nego u prodavnici. 80 i 130 e. Tel.068/791-142

Mladić neženja, zgodan, 40 godina, mirne naravi, volio bi da mu se javi frizerka. Živim na primorju u jednom lijepom drevnom gradu, imam svoj salon. Tel.067/681-171, 068/478-460, 032/322-026 20676

Penzioner traži ozbilju ženu za pomoć u kući, a moguć i brak. Dogovog. Tel.068/37-330 20691

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 20670

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 20681

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura. Tel.067/833-411 20638 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Prodajem haljinu od svile italijanske dizajnerke Ele Vivaldi, kupljena u Labodu. Boja ciklame. Nova. 100e. Tel.069/815-820 20694

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 20703

Prodajem 12.000 kubika najplodnije zemlje, a postoji mogućnost i otvaranja zajedničke deponije. Tel.068/317-210 20712

20643

KUPUJEM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


51

Subota i nedjelja, 23. i 24. 3. 2013.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778


KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 210€

2 408 201 042764

-10% popusta na kupovinu u nedelju 24.03.2013. Popust ne važi za artikle koji se već nalaze na akcijskom sniženju.

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

Izdanje 23-24. mart 2013.  

Dnevne novine