Page 1

*Poklon Kuvar se nalazi u sredini dodatka Žena, na 8 strana koje treba presaviti, zatim izrezati na naznačenom mjestu i dobićete 16 strana zanimljivih recepata. I tako svakog četvrtka...

DANAS

od 10.aprila do 11.juna

ce 30 nt i

VELIKA

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

ČETVRTAK, 23. 5. 2013. BROJ 545/ GODINA II

●3

POSLANIK SDP PORUČUJE DA JE NEOPHODNO FORMIRANJE NOVE POLITIČKE SNAGE U CRNOJ GORI

Šabović predlaže raskid sa DPS-om ● Poslanik SDP kaže da bi “opšti građanski pokret” u koji bi ušli predstavnici SDP, Pozitivne, SNP, PZP, LP, manjinskih partija i samo pojedini poslanici DPS, preporodio državu

POSJETA ● 2

Princ spreman da odriješi kesu u Crnoj Gori

ITALIJA ● 11

Nag u bolonjskoj fontani klicao Crnoj Gori KOLAŠIN ● 13

FUDBAL

Budućnost osvojila Kup

Brajušković: Zatekao sam Opštinu u rasulu

B

NAGRADNI KUPON

NEODLUČNI ● 2

Front hoćeneće na kolegijum Skupštine? BORUSIJA ● 30

udućnost je osvajač Kupa Crne Gore - plavi su u uzbudljivom finalu punom tenzija golom Mitra Pekovića u nadoknadi drugog dijela stigli do prvog pehara u istoriji masovnijeg takmičenja. Čelik je preživio šansu Flavija na samom otvaranju, pa jedanaesterac Mugoše (odbrana Banovića), ali nije mogao da izdrži do kraja pošto je isključen Dubljević. Meč je prekinut desetak minuta u drugom poluvremenu kada je sudija Dabanović vidio ono što nije niko pod Goricom: novi penal za Budućnost nakon čistog duela Đikanovica i Mugoše. Smiješna odluka djelioca pravde označila je početak rata na zapadnoj tribini. Letjele su stolice, a Dabanović je nakon sto su se smirile strasti preinačio odluku.

Gece ne igra sadaddas asd finale Lige šampiona

PLJAČKA ● 11

Opširnije u sjutrašnjem izdanju Dnevnih novina

Lopovi ukrali sef u kom je bilo 15.000 eura

GIMNAZIJA “PETAR I PETROVIĆ NJEGOŠ” ● 22-23

Zasjenili filmske zvijezde

KRIZA STAMPE 24-26 maj 2013. Hotel „Princess“ - Bar


2

Tema dana

ČETVRTAK, 23.5.2013.

INVESTICIJE

Šeik driješi kraljevsku kesu

EDITORIJAL

Tema sastanka mogućnost ulaganja u sektor turizma i poljoprivrede MILI PRELEVIĆ, urednik

SJENKA

Prisustvo predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kao jedinog predstavnika manje članice vladajuće koalicije, inauguraciji novogstarog predsjednika Filipa Vujanovića, njegov govor na svečanosti i izjave nakon tog čina potvrdile su da između Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije postoje ogromne razilke i sve ono o čemu se u javnosti mjesecima govori. To je, naravno, ostavilo sjenku na novi Vujanovićev mandat, ali i na koaliciju DPS-SDP. Prisustvujući inauguraciji kao predsjednik Skupštine, kao lider SDP-a je koalicionom partneru, kolegama iz opozicije, domaćoj i stranoj javnosti otvoreno pokazao da i dalje osporava pravo Filipa Vujanovića da se kandiduje za treći predsjednički mandat u Crnoj Gori, ali i da poštuje parlament kao instituciju na čijem je čelu i ne želi da svojim potezima urušava njen integritet. Krivokapićeva partija je ostala dosledna sebi i svom neslaganju sa Vujanovićevom kandidaturom, ali sam predsjednik Skupštine je priznao realnost da je Vujanović predsjednik, koji dobija čestitke sa najmoćnijih svjetskih adresa i to mu je i pokazao obrativši mu se sa “hvala gospodine predsjedniče”. Predsjednik parlamenta je i samu inauguraciju iskoristio da kolegama iz DPS-a poruči da su u procesu tranzicije, izgradnje države i demokratije moguće greške, ali da su institucije tu da bi ih ispravljale. Tim riječima, ali i izjavom datom dan nakon inauguracije, jasno je poručio da će se posvetiti parlamentarnoj istrazi “afere snimak” i pomoći opoziciji da objelodani sve eventualne dokaze za njihove tvrdnje da je DPS zloupotrijebio državne resurse i političkim zapošljavanjem obezbijedio nedostajuće glasove za pobjedu svog predsjedničkog kandidata. Krivokapić je predsjedničke izbore mudro iskoristio da DPS-u pokaže da sami ne mogu vladati i da bi raskid koalicije, koja već godinama opstaje na staklenim nogama, više koštao starijeg nego mlađeg brata. Na drugoj strani Milo Đukanović poručuje da je SDP “prešla granicu ugrožavanja vitalnih i nacionalnih interesa”, Krivokapić uzvraća istom mjerom, a sve upakovano u oblande zabrinutosti za državne interese. Sigurno je da sjenka koja se vije iznad vladajuće koalicije ne vodi ničemu dobrom, ali i da teško da može biti gore. Prepucavanja koalicionih partnera na kraju će se sigurno obiti o leđa građanima, jer su izvjesna dva scenarija: ili kohabitacija neusaglašenih partnera ili vanredni parlamentarni izbori. A građani? I građani brinu o vitalnim državnim interesima, no trpe.

Meteo 05:15 20:06

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto do jače talasasto. Vjetar umjeren do jak, južnih smjerova, na otvorenom moru krajem dana sjeverozapadni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 21 stepen.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno oblačno i osjetno svježije sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

17 17 18 17 16 12 11 7 10 12

13 14 15 13 13 10 8 5 8 9

20 21 20 19 19 14 14 10 15 16

SJUTRA

22 22 21 23 22 16 16 13 17 19

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima ali i uslovima za mjestimičnu kišu, uglavnom tokom prijepodneva.

Princ prestonasljednik Ujedinjenih Arapskih Emirata Muhamed bin Zajed al Nahijan boraviće sredinom juna u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, saznaju Dnevne novine. To je prva posjeta šeika Al Nahijana Crnoj Gori. Tokom dvodnevnog boravka planirani su susreti sa crnogorskim zvaničnicima i biznismenima. Tema sastanka su moguća ulaganja, a dominatni sektori su turiz am i poljoprivreda. Dugogodišnji odlični odnosi Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata biće potvrđeni prvom zvaničnom posjetom princa prestonasljednika Muhameda Zajeda al Nahijana. Kako je Dnevnim novinama potvrđeno iz Vlade, šeik će u zvaničnu posjetu dođi, najvjerovatnije, između 11. i 13. juna. To je prva zvanična posjeta tokom koje se očekuje nastavak dobre saradnje, prevenstveno u ekonomskom dijelu. Osnovne teme su moguća ulaganja u sektor turizma, kao i razvoj investicija u sektoru poljoprivrede. Rojal grupa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, preko podgoričke kompanije Queens Beach Development, namjerava da izgradi ekskluzivni hotelski kompleks vrijedan oko 255 miliona američkih dolara. Zanimljivo je da su Arapi za kupovinu 42,37 hektara zemljišta u zaleđu Kraljičine plaže (između Bara i Budve) ponudili 21,18 miliona eura, a nivo planiranih ulaganja višestruko je viši od onoga što je traženo uslovima tendera. Planirano je da u okviru kompleksa bude hotel sa pet zvjezdica, spa centri, marina, jahting klub, ekskluzivne rezidencijalne vile i apartmani. To ulaganje kompanije iz UAE trebalo bi da donese direktne i indirektne prihode državi vrijedne više od 400 miliona eura. Takođe, prema procjenama, u okviru kompleksa biće angažovano tokom cijele godine najmanje oko 280 radnika. Šeik će posjetu Crnoj Gori iskoristiti da obiđe i Atlas kapital centar, do sada najvredniju investiciju te države u regionu. Taj proje-

Ko je princ Muhamed? Princ prestolonasljednik UAE šeik Muhamed bin Zajed al Nahjan nasljednik je krune i zamjenik vrhovnog komandanta vojnih snaga. Pored toga, šeik je i predsjedavajući Izvršnog savjeta Abu Dabija. Rođen je 1961. godine i igrao je aktivnu ulogu u razvoju emirata Abu Dabija kroz više od tri decenije brzog ekonomskog i socijalnog razvoja. Davno prije njegovog imenovanja za nasljednika prijestola, bio je kat se realizuje u saradnji sa Atlas grupom, a otvaranje se očekuje do kraja godine. Crnogorski zvaničnici će tokom posjete razgovarati i o mogućnostima ulaganja u sektor poljoprivrede. Već ranije je bilo kontakata ministra poljoprivrede Petra Ivanovića sa predstavnicima UAE, a sada se očekuje i određeniji rezultati tih preliminarnih razgovora. Posjeta Al Nahi-

poznat kao vodeća snaga u inicijativama da se obezbijedi i ojača sigurnost u Abu Dabiju, održivi razvoj i ekonomska raznovrsnost. General šeik Mohamed je aktivni član Vrhovnog savjeta za naftu, koji ima jurisdikciju nad pitanjima vezanim za naftu i energiju. Primio je brojne zahvalnice i odlikovanja od UAE i drugih zemalja, među kojima su Bahrein, Katar, Kuvajt, Oman, , Maroko, Pakistan, SAD, Velika Britanija... jana može predstavljati i formalni start posvećenosti Vlade da, nakon prvih mjeseci tokom kojih je slijedilo uvođenje niza kriznih i nepopularnih mjera, odredi smjer posvećenosti ka razvoju zemlje. Očekuje se odlučivanje o nizu velikih projekata koji godinama čekaju realizaciju, prevenstveno auto-puta Bar - Boljare i drugog bloka Termoelektrane Pljevlja. N.U.

NEODLUČNI

DF hoće-neće na kolegijum? Poslanici Demokratskog fronta neće danas prisustvovati kolegijumu predsjednika parlamenta, kako su to objavili neki mediji, jer na njemu neće biti inicijative opozicije, potvrdio je za TV Atlas potpredsjednik parlamenta i član DF Branko Radulović. “Na današnjem kolegijumu, ukoliko ga i bude, sigurno neće biti poslanika DF. Naime, neće biti održan kolegijum o inicijativi opozicije o pretočenju zaključaka sa velikog protesnog narodnog skupa u skupštinsku proceduru”, saopštio je Radulović. Šef poslaničkog kluba DF Goran Danilović rekao je juče da je izvjesno da će na današnju sjednicu kolegijuma doći dva predstavnika Demokratskog fronta. “Ove sedmice će biti kolegijum predstavnika parlamenta na kojem će se izvjesno pojaviti i naš predstavnik, odnosno ja kao šef kluba poslanika. Naravno, tu će biti i kolega Branko Radulović, potpredsjednik parlamenta, jer se radi o predlogu zaključaka, predlogu zakona o inicijativama koje smo mi obećali građanima na velikom protestnom skupu, a koje su sada došle na red. Potpuno je jasno da ono što smo obećali građanima, to ćemo pokušati da uvrstimo u dnevni red parlamenta i da se izborimo za usvajanje svega što smo predložili”, kazao je Danilović Radiju Antena M. S druge strane, Radulović najavljuje sastanak opozicionara, na ko-

jem bi trebalo da se usaglasi inicijativa DF sa protestnog skupa u Podgorici. Podsjetimo, na skupu je zatraženo da predsjednik parlamenta posebnim zakonom poništi rezultate predsjedničkih izbora od 7. aprila i raspiše nove. “Danas će biti sastanak predstavnika DF, Pozitivne i SNP na kojem će se do kraja usaglasiti naša inicijativa. Po poslovničkoj odredbi mi ćemo zahtijevati da se kolegijum održi u petak ili u ponedjeljak, a sjednica Skupštine će se održati najvjerovatnije iduće nedjelje”, saopštio je Radulović. Dolaskom na sjednicu kolegijuma poslanici DF prvi put nakon mjesec prisustvovali bi nekoj od sjednica u parlamentu. A.O.

Sekulić: DF kao da je u političkom cirkusu Različite najave o dolasku, odnosno nedolasku predstavnika Demokratskog fronta na sjednicu Kolegijuma predsjednika skupštine, nijesu iznenađenje i samo su nastavak njihove političke neozbiljnosti, ocijenio je poslanik DPS Predrag Sekulić. “Više bi nas iznenadilo kada bi naše kolege iz Demokratskog fron-

ta bile ozbiljnije i odgovornije prema poslaničkim obavezama i radu u Parlamentu. Konačni sud o njihovom odnosu daće građani koji su im i ukazali povjerenje. To što se oni ponašaju kao da su u političkom cirkusu, to je njihova stvar i to je pitanje njihovog političkog rejtinga “, rekao je Sekulić Radiju Crne Gore.


Tema dana

ČETVRTAK, 23.5.2013.

3

INICIJATIVA POSLANIKA SDP

Šabović predlaže raskid sa DPS-om Nada Đurđevac

P

oslanik SDP Džavid Šabović kaže da je neophodno formiranje nove političke snage u Crnoj Gori, koja bi preporodila našu državu i u koju bi ušli predstavnici SDP, Pozitivne, SNP, PZP, LP, manjinskih partija i samo pojedini poslanici DPS.

Poslanik SDP Džavid Šabović će, kako kaže, ubrzo inicirati u organima svoje partije da počne realizacija ove ideje i, kako naglašava, “bliži se momenat za velike događaje i za stvaranje opšteg građanskog pokreta”. “Ukoliko se formira pokret u toku ove godine, to bi značilo da će SDP napustiti koaliciju sa DPS-om. U novom pokretu bi se našli samo pojedini članovi DPS. Nešto mora da se desi, jer je trenutno stanje u državi neizdrživo. Treba da se formira opšti građanski pokret koji bi preporodio Crnu Goru”, kaže Šabović. On ističe da je SDP partija koja ne želi da dozvoli da se ruši Crna Gora i ima rješenje koje će preporoditi državu. “Ideja nije samo moja. Ona se iskristalisala iz brojnih razgovora i osmišljena je nakon onoga što sam čuo od birača, ali i funkcionera i članova SDP-a. Formiranje novog pokreta koji bi se zvao opšti građanski pokret je dobra ideja. Ko je za očuvanje Crne Gore, ko je za poboljšanje ekonomske situacije u zemlji treba da bude sa nama. Rast PDV-a i gašenje farika su samo neki od razloga zašto je potrebno da se u zemlji desi nešto novo što bi je ujedno i spasilo. Ono za šta bi se prioritetno zalagao taj pokret je da Crna Gora bude demokratska. To što je suverena Crna Gora meni ne znači mnogo, ali svakako je to osnova za

nešto. Država mora biti ekonomski stabilna, čim je demokratska, ostalo će se sve popraviti. Moramo da imamo pravog slobodnog građanina koji će imati uslove da živi, čija djeca neće ići napolje nego će da ostanu ovdje u državi da rade”, kazao je Šabović. Poslanik SDP kaže da je ideja o formiranju pokreta već duže prisutna. Upitan da li će se realizovati ove godine, samo kratko odgovara: “Momenat se bliži za neke velike promjene”. Šabović naglašava da očekuje da se u pokretu nađe samo jedan dio iz najjače političke partije u Crnoj Gori. “Tu bi se našao samo određeni dio DPS, mlađi posebno, onaj osviješćeni”, kaže Šabović. Demokratski front je jedini koji nije poželjan za saradnju zbog dijametralno suprotnih stavova sa SDP, ali Šabović smatra da ima još nade za pojedine stranke koje čine taj savez. Tako kaže da bi novi pokret SDP možda mogao da sarađuje sa Pokretom za promjene ukoliko se vrati na svoj put i prestane da luta više. “Oni su skrenuli sa puta odavno. Treba da se vrate tamo odakle su krenuli”, kaže Šabović. On ističe da je neupitno da li bi mogli da sarađuju sa Pozitivnom Crnom Gorom. U tom pokretu bi bilo mjesta i za liberale, ali ne ove, kako kaže Šabović, današnje.

Lakše je sada sa SNP-om Poslanik Džavid Šabović kaže da bi novi opšti građanski pokret, koji bi formirao SDP, mogao da sarađuje i sa SNP. Šabović smatra da je ta stranka počela da se reformiše i da bi se mogla naći u sklopu novog pokreta. “Kod njih nema više tri prsta, niti velikosrpstva. Ta stranka se sada fokusirala na rješavanje socijalnih tema. Mislim da ima šanse za njih. Uostalom tu više nema nijednog Bulatovića, tako da mislim da bi se moglo sarađivati sa njima”, kaže Šabović. “Liberali treba da se probude, jer oni spavaju. Zapravo ja ne znam gdje su oni pravi liberali. Jako, jako mi je žao što ih nema. Ne mogu da zaboravim one liberale koji su mi 90-ih vratili nadu da u Crnoj Gori ima i drugačijih od one lude većine koja je u to vrijeme radila ono što je radila, ne samo meni, nego svima u Crnoj Gori. Bolje je bilo da su današnji liberali kao oni nekada što su bili... Ali, ali, ali...”, kazao je Šabović. On navodi da bi se u novi pokret svakako uvrstile i manjinske partije. SDP je partija koja se, kako kaže Šabović, zalaže za ravnopravnost svih, bez obzira ko su i odakle su. “Pokret bi preporodio Crnu Goru”, siguran je poslanik SDP.

Ko je prešao granicu a ko ugrozio interese? Lider DPS i premijer Milo Đukanović istakao je da je u nekim od poteza SDP tokom predsjedničkih izbora prepoznao ne samo ugrožavanje koalicionih interesa, već i da je “pređena granica ugrožavanja vitalnih nacionalnih i državnih interesa Crne Gore“. “Nekoliko političkih poruka koje su se čule tokom kampanje od određenih funkcionera SDP po mom sudu išle su na ruku Vujanovićevom protivkandidatu. U nekim od ovih poteza koje sam opisao ja

sam prepoznao da je došlo do granice i da je ona pređena”, kazao je Đukanović. S druge strane, predsjednik SDP Ranko Krivokapić kazao je da je kandidatura Filipa Vujanovića ugrozila interese Crne Gore, a ne SDP. “U ovim posljednjim izborima, državne interese je ugrozila kandidatura Filipa Vujanovića. Već je svima jasno kolike su političke i pravne štete nastale po crnogorsku politiku”, naveo je Krivokapić.

DAN NezAVISNOSTI

Proslavljen 21. maj i u Parizu U pariškom teatru Adyar Rive Gauche Music upriličen je humanitarni koncert povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Crne Gore, u saradnji Fondacije Petrović Njegoš i Ambasade Crne Gore u Parizu, saopšteno je iz Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija. Ambasador Crne Gore Irena Radović je u svom govoru ukazala na izuzetnu saradnju Ambasade i Fondacije, te istakla značaj održavanja humanitarnog koncerta čiji su prihodi namijenjeni reali-

zaciji projekta nabavke opreme za rano otkrivanje raka dojke u Crnoj Gori, u saradnji sa ministarstvom zdravlja Crne Gore. “U kontekstu proslave sedmogodišnjice od obnove crnogorske državnosti podsjećamo na dugu i bogatu istoriju naše države i poseban odnos koji su crnogorski vladari vjekovima baštinili kada je u pitanju multietničnost i multikulturalnost na našim prostorima, što Crnu Goru čini primjerom na Zapadnom Balkanu

i snažnim i pouzdanim partnerom”, navodi se u saopštenju MVPEI. Takođe, na proslavi je istaknut ostvareni progres Crne Gore na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu u proteklom periodu i značajni rezultati postignuti u procesu pregovora za pristupanje Evropskoj uniji. Proslavi Dana nezavisnosti Crne Gore u Parizu su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, zvanice iz političkog, privrednog, i kulturnog života francuske prijestonice i predstavnici dijaspore.

Hotel Aman Sveti Stefan

Javite se

Hotel Aman Sveti Stefan is looking to hire the experienced drivers with great attitude, personality and skills who will help us take care of our guests during the summer season 2013.

Potrebna dva izvršioca za posao u DTP odjeljenju. Obavezno poznavanje Indesign-a i Photoshop-a.

If you are anything like the person described above and you speak English please send your CV to

Ukoliko ste kreativni i želite da budete dio našeg tima, a posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu,

Cv sa propratnim pismom slati na marketing@dnovine.me

amansvetistefancareers@amanresorts.com


4

Politika

ČETVRTAK, 23.5.2013.

SKUPŠTINA CRNE GORE

Poslanicima 2,5 miliona godišnje Foto: Balša Rakočević

Uz platu, poslanici na stalnom radu u Skupštini primaju i mjesečni poslanički dodatak u prosjeku od 225 eura, pa cjelokupna zarada poslanika prema Skupštinskom informatoru iznosi 1.290 eura. Iz Budžeta Crne Gore za plate i naknade poslanicima u Skupštini izdvaja se 2,5 miliona eura godišnje sa porezima. Sadašnja prosječna neto plata profesionalnog poslanika prema skupštinskom informatoru je 1.079 eura. Uz platu, poslanici na stalnom radu u Skupštini primaju i mjesečni poslanički dodatak, u prosjeku, od 225 eura, pa cjelokupna zarada poslanika u iznosi 1.290 eura. Da su poslaničke plate “solidne” saglasan je poslanik DPS-a Radivoje Nikčević. “U odnosu na ambijent, poslaničke plate nisu loše, nisu ni previsoke, solidne su. Odnos rada i plate nije srazmjeran, ali pošto je cjelokupna situacija ovakva, ne treba se žaliti”, kaže Nikčević i napominje da vozi isti automobil, živi u istom stanu kao kada je počeo da radi. Mjesečno se za plate poslanika izdvaja 87.405 eura. S obzirom da i poslanici 24. saziva parlamenta po zakonu imaju pravo na poslaničku platu godinu nakon isteka funkcije, Skupština mjesečno izdvaja još 26.979 eura. Analitičar Andrija Đukanović ipak smatra da poslanički posao nije lak kao što se čini.

Najbolje u Italiji Kada su u pitanju zemlje iz okruženja, najveća primanja ostvaruju slovenački poslanici, koji mjesečno inkasiraju oko 3.000 eura. Hrvatski poslanici mjesečno zarađuju oko 2.100 eura, srbijanski oko 1.200 eura, dok bosanski poslanici zarađuju čak 2.500 eura mjesečno. Inače, plate naših državnika većini njihovih evropskih kolega čije su zemlje članice Evropske unije, i gdje se mnogo bolje živi nego u Crnoj Gori, dođu kao - džeparac. Posljednji podaci, koji su čak šokirali i bogate evropske političare, pokazuju da italijanski poslanici imaju platu od 11.283 eura mjesečno i najplaćeniji su na Starom kontinentu. Na ovaj pozamašan konto dodaje se još 3.503 eura za prevoz. Članovi Evropskog parlamenta mjesečno dobijaju oko sedam hiljada eura. javnih funkcionera službenika Skupštine.

● Posao nije lak

● krivokaPiću oko 1.700

“Sigurno da veliki broj poslanika zaradi svoju platu. Posao poslanika nimalo nije lak i velika je odgovornost u pitanju. Ima veoma aktivnih poslanika koji svojim konstruktivnim radom i predlozima doprinose stvaranju kvalitetne regulative”, smatra Đukanović i dodaje da ipak u većini slučajeva poslanici ne opravdaju svoje zarade. “Ima naravno i pregršt pogrešnih odluka koje se odražavaju na kvalitet života građana. Ukupno gledano, smatram da u većini slu-

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić ima platu od 1.392 eura. Sa poslaničkim dodatkom, njegovi ukupni mjesečni prihodi prelaze 1.700 eura, bez putnih troškova i dnevnica. Potpredsjednička plata prema podacima iz skupštinskog informatora u prosjeku iznosi 1.259 eura, kao i 300 eura za rad u skupštinskim odborima. Predsjednici skupštinskih odbora takođe imaju dodatnu naknadu. Na oba iznosa dodaje se i poslanički paušal. A.O.

čajeva poslanici svojim radom i odlukama ne opravdavaju svoje plate. Ono što je još problematično jeste da postoje i druge profesije koje bi morale biti bolje plaćene, jer takođe nose veliku odgovornost”, kaže Đukanović. Lider Pozitivne Crne Gore Dar-

ko Pajović napominje da je Pozitivna još na početku mandata predlagala da se smanje plate, kako bi i poslanici dijelili sudbinu ekonomske krize. “Ipak, poslanici Pozitivne Crne Gore svojim radom apsolutno su zaslužili svaki cent svoje pla-

SAVJET MLADIH DPS

Mladi vode do promjena Mladi u Crnoj Gori trebalo bi da budu više politički aktivni i da utiču na dešavanja, ocijenio je novoizabrani predsjednik Savjeta mladih Demokratske partije socijalista Nikola Pešić. “Smatram da mladi u Crnoj Gori treba da budu više politički aktivni i da više utiču na politička dešavanja jer mi mladi možemo dosta toga da promijenimo. Siguran sam da će Savjet mladih DPS svojim djelovanjem pokazati mladima u Crnoj Gori da mogu nešto da mijenjaju i da utiču na svoju budućnost”, rekao je Pešić za Dnevne novine. On je podsjetio da je na šestom Kongresu usvojen novi program koji je usaglašen sa programom partije i na osnovu koga će mladi sprovoditi aktivnosti. “Sve aktivnosti u Savjetu mladih teku planiranom dinamikom, pa i izbor novog rukovodstva. U toku je izbor novog predsjednika/ce i novog rukovodstva mladih po opštinama nakon čega će se formirati Predsjedništvo Savjeta mladih DPS Crne Gore”, najavio je Pešić. On je na pitanje hoće li se nešto mijenjati u Savjetu mladih, kazao da “ako je neko ušao u politiku da ne mijenja ništa, onda je promašio profesiju”. “Kako se mijenjaju okolnosti u kojima mladi djeluju, mijenjaju se i izazovi pred kojima se i mladi nalaze, što zahtijeva drugačiji rad

i djelovanje”, poručio je Pešić, koji je student Ekonomskog fakulteta u Podgorici. On je dodao da zastupljenost mladih u svim partijskim strukturama pokazuje da DPS ima kvalitetne mlade kadrove, kao i da će se zalagati da još više njih bude uključeno u sve partijske strukture. On je na pitanje zašto bi neko ko je mlad pristupio DPS-u, naveo da su vrata partije otvorena svima bez

obzira na vjeru, nacionalnost i pol. “Dokazan je i testiran odnos prema državi i državnim interesima kao što su očuvanje identiteta i suvereniteta države, evropske i NATO integracije i slično. Kroz rad i djelovanje u DPS-u najbolje možete da utičete na sve procese u društvu i državi jer lako je kritikovati a mnogo je teže preuzimati odgovornost”, rekao je Pešić navodeći razloge zašto bi neko pristupio DPS-u.

te, kolika god ona bila i pored toga bili smo spremni na smanjenje iste”, kaže Pajović. Za učešće u radu skupštinskih odbora, izdvaja se 19.950 eura, dok se 2.584 eura mjesečno izdvaja za plate dva člana DIKa, odnosno 2.013 eura za plate

USTAVNE PROMJENE

Vlast odgovara za amandmane

Predstavnici partija na vlasti biće najodgovorniji ako predlog amandmana na Ustav ne bude utvrđen do septembra, a na čemu se insistira iz Brisela, smatra potpredsjednik Socijalističke narodne partije Neven Gošović. On kaže da je u nastavku rada na promjeni Ustava najvažnije stvoriti politički ambijent gdje neće biti ni pobjednika ni pobijeđenih, kako bi se sporna pitanja usaglasila i utvrđivanje predloga amandmana što prije bilo okončano. “Uskoro će dvije godine od kada je u Skupštini pokrenut postupak promjene Ustava za oblast pravosuđa. Ukoliko do tada predlog amandmana na Ustav ne bude utvrđen, najveću odgovornost zbog ukupnog ‘nečinjenja’ u prethodnom periodu snosiće predstavnici partija na vlasti”, kazao je Gošović. On je podsjetio da je nacrt amandmana na Ustav Skupština usvojila krajem septembra 2011. godine, i da je javna rasprava obavljena mjesec kasnije. “Zatim je voljom predstavnika partija na vlasti nastupila ničim opravdana pauza u radu Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo. Predlog amandmana na Ustav Odbor je većinom glasova utvrdio i Skupštini dostavio krajem maja prošle godine, dok izdvojeni amandmani poslanika SNP nijesu dobili potrebnu većinu”, naveo je on.

Gošović je kazao da je nakon toga trebalo da uslijede završne aktivnosti na donošenju predloga amandmana. “Umjesto toga partijama na vlasti bilo je važnije da donesu odluku o skraćenju mandata Skupštini i Crnu Goru gurnu u prijevremene izbore, koji su održani 14. oktobra. Nakon izbora, po prirodi stvari, mnogo toga više nije bilo isto”, rekao je on. Gošović je dodao da je predlog amandmana na Ustav sada u nadležnosti novoformiranog Ustavnog odbora, a da će o predlogu amandmana odlučivati poslanici u novom sazivu, “koji nije pratio proceduru promjene Ustava u svim fazama”. J.Đ.


Politika

ČETVRTAK, 23.5.2013.

5

Đukanović: Jake institucije su garant nezavisnosti Adel Omeragić

P

remijer Milo Đukanović, povodom obilježavanja sedam godina od sticanja nezavisnosti Crne Gore izrazio zadovoljstvo postignutim rezultatima u vremenu izgradnje države. On je poručio da je obaveza u narednom periodu izgradnja jakih institucija sistema.

gorskog doba. “Ovako ostvarena nezavisnost je nova stranica istorije Crne Gore ispisana novim svojstvima savremene Crne Gore, sposobnošću da se definiše vizija države koja slijedi vlastite nacionalne interese, tolerantnošću prema svim razlikama unutar naše zajednice, istrajnošću u mukotrpnom diplomatskom pregovaranju sa međunarodnom zajednicom, koja nimalo nije bila naklonjena ideji nezavisnosti”, poručio je Đukanović. On je napomenuo da 21. maj nije

Foto: Darko Jovanović

Nezavisnost je posljednja pobjeda do koje smo došli okupljajući se na naglašeno emotivnim, političkim masovnim skupovima. Svi naši dalji napori i naredni uspjesi moraju biti zasnovani na razvoju snažnih institucija države, osposobljenih za donošenje kompetentnih i odgovornih državnih odluka, kazao je premijer Milo Đukanović na svečanom prijemu koji je organizovao 21. maja povodom Dana nezavisnosti. Prema njegovim riječima, 21. maj 2006. godine postao je i granični datum modernog crno-

RADE BOJOVIĆ NEZADOVOLJAN

Crna Gora država u pogrešnim rukama Predsjednik Izvršnog odbora Pravedne Crne Gore Rade Bojović poručio je da Crnu Goru, sedam godina nakon obnavljanja njene nezavisnosti, vidi kao državu u pogrešnim rukama. On je agenciji Mina rekao da je najveća dobit od obnavljanja crnogorske nezavisnosti to što je pružena šansa “jednom inferiornom i neodgovornom društvu da od sebe napravi pristojnu zajednicu”. “Živimo u malokrvnoj i neslobodnoj građanskoj zajednici, stvorili smo nepravedno društvo sa sumnjivim ili namještenim režimskim milionerima i siromašnom većinom, imamo slabu ekonomiju i prezaduženu državu koju guši stranački, etatistički i koruptivni duh, nijesmo riješili pitanje crnogorskog identiteta, toleriše se velikodržavna, klerikalna i diskriminatorska praksa”, rekao je Bojović. On je ocijenio da je situacija nakon predsjedničkih izbora prirodan ishod dominirajuće crnogorske politike. “Demokratska partija socijalista i (Filip) Vujanović su sasvim zaslužili da se dalje urušavaju. Socijaldemokratska partija je zaslužila da se zapetljava između unutarrežimskog opozicionarstva i DPS-ovskog zagrljaja. Dok je lekićevski našminkana i udrobljena opozicija zaslužila da joj izmakne pobjeda upravo na ovakav način”, rekao je Bojović. Komentarišući bojkot parlamenta, Bojović je ocijenio da postoje političke prilike kada je bojkot opravdan i nužan.

“Međutim, u Crnoj Gori nikada nije postojala kritična masa građana koja bi bila spremna da stane iza bojkota, osim ukoliko nije režiran od vlasti. Dok, što se tiče trenutnog slučaja, realno je očekivati da se Lekićevi opozicionari brzo i uredno vrate u parlamentarne klupe”, rekao je Bojović. On je napomenuo da u Pravednoj imaju namjeru da do jeseni reformišu politički klub i pripreme se za samostalan nastup na lokalnim izborima na Cetinju i Podgorici. “To prije svega podrazumijeva otvorenost prema građanima koji politiku shvataju kao posvećenost javnom i državnom interesu i samim tim prihvataju treći politički put“, kazao je Bojović. A.O.

samo važan dan istorijskog iskoraka u obnovu državne nezavisnosti. “Veličinu ovog događaja dopunjava gotovo vijek časnih, generacijskih stremljenja, kao i nov demokratski put kojim smo ih ostvarili dajući tom postignuću širi, balkanski, pa i evropski značaj. Danas, bez patriotskih i socijalnih fraza u koje se lako sklizne u ovakvim obraćanjima, mogu reći sa puno pouzdanja, Crna Gora je stabilno, multietničko društvo u dinamičnom procesu demokratskog i ekonomskog razvitka, država, koja zahvaljujući uspješnim sveobuhvatnim reformama ubrzano savladava zahtjevne dionice na putu do članstva u Evropskoj uniji i NATO, prosperitetna ekonomija izdašnih resursa, inspiracija investitorima i poslovnim ljudima, a nadasve država koja uspješno prevazilazi viševjekovni mentalitet izdržavanog, dotiranog društva, pouzdan susjed i akter sve bolje regionalne saradnje koja učvršćuje doglednu evropsku perspektivu Balkana”, ocijenio je Đukanović On je poručio da je obaveza u narednom periodu izgradnja jakih institucija, osposobljenih za donošenje kompetentnih i odgovornih državnih odluka. “Upravo takve institucije su jedini garant ne samo nezavisnosti, nego i razvoja demokratije, naše evropske budućnosti i uopšte građanske sigurnosti i boljeg života svih u Crnoj Gori.

Ovaj svečarski povod me obavezuje da kažem da današnjim slavljem objedinjujemo sve crnogorske pobjede tokom burne i jedinstvene, naše slobododarske istorije. Da budem jasan, ne samo u slavnim bit-

kama, nego i nad istorijskim greškama i iskušenjima, zlorabljenim i politizovanim emocijama, okamenjenim ideologenama, nad svim našim slabostima”, kazao je Đukanović.

Lovćen simbol regiona Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić u besjedi na Lovćenu kazao je da građani i političari treba da budu dostojni da odgovore krizi, da čuvaju domovinu, da pokažu snagu države. “Kada je bilo pravde u Crnoj Gori, bilo je Crne Gore. Što je snaga prav-

de veća, veća je i Crna Gora. Ovaj dan simboliše milenijum trajanja Crne Gore, koja je jedina južnoslovenska država koja je očuvala baklju slobode kada je bila ugasla na ovim prostorima. Zato je Lovćen simbol slobode svih južnoslovenskih zemalja”, kazao je Krivokapić.

DANILOVIĆ O REfERENDumu

glasali srcem, ne interesom

Dan nezavisnosti, kako se zvanično zove, trebao bi u budućnosti biti preimenovan u dan Crne Gore, rekao je poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović. “Ovako ga slaviti, kako to rade predstavnici izvršne vlasti i njihovi mediji, kao dan pobjede jednog dijela Crne Gore nad drugim, kao da je na mač i u krvi izvojevan, bljutavo je i trajno produbljavanje jaza između ‘nas i njih’. Zato što su nas sve, a bile su nas rijeke, koji smo glasali

za očuvanje zajedničke države obilježili kao izdajnike, iskreno i sa srca čestitam na dosljednosti i hrabrosti, na razumnosti i istrajnosti svakome ko je tada zaokružio NE”, napisao je Danilović na svom Fejsbuk profilu. On ističe da je na to svako imao ustavno pravo. “Nas je vodilo srce, a Mila Đukanovića interes. Zvanična Crna Gora ne smije da slavi nijedan veliki datum iz vremena teških bojeva sa Osmanlijama. Naša vojska da ne bi

vrijeđala i iritirala, slavi datum Tuđemilske bitke kao svoj, jer je bila prije 10 vjekova, a i Vizantija odavno ne postoji, tako da se ne možemo zamjeriti njihovom biračkom tijelu, ali Dan nezavisnosti obavezno i vatreno slavi jer je pola Crne Gore nadigralo drugu polovinu. Crna Gora je i naša, ne zaboravite. Godinama i vjekovima prije 21. maja 2006. davali smo za nju sve što smo imali, a najviše glava”, napisao je Danilović. A. O.

Foto: Darko Jovanović

PROSLAVA DANA NEZAVISNOSTI


6

Ekonomija

SVJETSKA BANKA

Sjutra ekonomski izvještaj za Crnu Goru

Svjetska banka predstaviće sjutra nalaze ekonomskog izvještaja pod nazivom “Crna Gora: Priprema za prosperitet - Kako postići održivost, povezanost i fleksibilnost u korist dinamičnog privrednog rasta”. Ovo je prvi izvještaj ove vrste koji je Svjetska banka pripremila za Crnu Goru. “Ova vrsta izvještaja predstavlja periodični, najobuhvatniji analitički rad Svjetske banke u kojem se analiziraju osnovna ograničenja makroekonomskih i strukturnih politika radi obezbjeđenja dinamičnijeg privred-

U Crnoj Gori je ove sedmice 31.900 nezaposlenih, 0,9 odsto manje nego prošle. Prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), stopa nezaposlenosti pala je sa 13,88 odsto na 13,75 odsto. Najviša stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto. Od početka godine Zavod je evidentirao 4.010 novozaposlenih, dok je u sezoni zaposleno 2.950. Zavod je od početka godine registrovao 103 pripravnika, a izdato je 8.070 radnih dozvola nerezidentima.

nog rasta i porasta zaposlenosti”, saopšteno je iz Svjetske banke. Cilj izvještaja jeste da obezbijedi analitičku podršku Vladi Crne Gore i informacije vazne za strategije razvoja u situaciji kada zemlja ulazi u sljedeću fazu procesa evropskih integracija. Na prezentaciji će govoriti ministar finansija Crne Gore Radoje Žugić, direktorica Svjetske banke za zemlje jugoistočne Evrope Ellen Goldstein i glavni ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru Sanja Madžarević-Šujster. I.C.

Više ADSL priključaka Ukupan broj ADSL priključaka na kraju aprila iznosio je 67.170, što je 100 više nego u martu, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Iz EKIP-a su naveli da je broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu u aprilu iznosio 3.990, što je 284 više nego u martu. Od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju aprila, 89,49 odsto se odnosi na građane. Od ukupnog broja korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu, 92,76 odsto se odnosi na građane. Ukupan broj dajalap korisnika u Crnoj Gori koji su tokom aprila na taj način pristupili internetu koristeći mrežu Crnogorskog telekoma je iznosio 244.

UDRUŽENJE BANAKA

Povlačenje kovanica povećaće cijene Upotreba novčića od jednog ili dva centa u Crnoj Gori je zanemarljiva, ali bi eventualna odluka Evropske komisije (EK) da ih povuče iz upotrebe dovela do zaokruživanja cijena naviše, što bi izazvalo određena poskupljenja, ocijenili su iz Udruženja banaka. Iz Udruženja su saopštili da je razumljiva namjera EK da povuče iz upotrebe novčiće od jednog i dva centa, jer bi troškovi izrade kovanja tih apoena do 2020. godine dostigli 1,4 milijarde eura što nema ekonomskog interesa. “Ukoliko bi se novčići od jednog i dva centa izbacili iz upotrebe, došlo bi do zaokruživanja cijena, ali najvjerovatnije naviše, na pet centi, što bi izazvalo određeni rast cijena, ali ne značajan, kao kad smo prelazili sa njemačke marke na euro i kada su sve cijene u marka-

ma prevedene u isti iznos eura”, rekli su agenciji Mina-biznis iz Udruženja. To je, kako su naveli predstavnici Udruženja, dovelo do ogromnog rasta cijena u dvostrukoj vrijednosti. I.C.

ČETVRTAK, 23.5.2013

SAMIT 100 BIZNIS LIDERA

Samit 100 biznis lidera počinje danas u Budvi

Regionalni lideri o ª odlivu mozgovaº i nezaposlenosti Cilj drugog Samita je zajednički pokušaj da se kreira model regionalne saradnje u oblasti poljoprivrede, energetike, infrastrukture i turizma Kako poslovni lideri zemalja u regionu zajedno mogu da nastupe na trećim tržištima glavna je tema Samita 100 biznis lidera jugoistočne Evrope “Dogovor za novo doba”, koji počinje danas u Bečićima i trajaće dva dana. Samit će otvoriti predsjednik Vlade Milo Đukanović, na njemu će učestvovati premijeri, visoki zvaničnici i biznis lideri iz regiona. Samit, čiji je pokrovitelj premijer Đukanović, organizuju Atlas fondacija, Samit 100 i Srpska asocijacija menadžera, u saradnji sa Hrvatskom udrugom poslodavaca i Združenjem “Manager Slovenije” i prvi je skup te vrste u regionu. On predstavlja i svojevrsnu platformu za dijalog o potencijalima daljeg privrednog povezivanja i unapređenje sveukupnih regionalnih odnosa.

“Poslovni lideri će razmatrati kako da svoja iskustva iskoriste za poslovnu saradnju u kreiranju održivih projekata za zajednički nastup na trećim tržištima, ali i za saradnju u regionu, koja bi doprinijela konkurentnijim proizvodima i uslugama i rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti u regionu”, saopšteno je iz Atlas fondacije. Cilj drugog Samita 100 biznis lidera u regionu je zajednički pokušaj da se kreira model regionalne saradnje u oblasti poljoprivrede, prehrane, energetike, infrastrukture i turizma. Tokom dvodnevnog skupa, kako je saopšteno, kroz panel diskusije biće otvoren dijalog o najvećim problemima regiona, poput nezaposlenosti i mobilnosti ljudskog kapitala kao mogućem koraku ka rješavanju problema

nezaposlenosti. “Lideri regiona će zajedno sa gostima iz međunarodnih institucija pokušati da dođu i do odgovora na pitanja kako da se zadrže dobri kadrovi u regionu i zaustavi ‘odliv mozgova’”, navode iz Atlas fondacije. Zemlje učesnice drugog Samita 100 biznis lidera su Slovenija, Hrvatska, Srbija, BiH, Crna Gora i Makedonija. Koorganizatori skupa koji se održava pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore su Atlas fondacija, Srpska asocijacija menadžera (SAM), a u saradnji sa Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i Združenjem Managera Slovenije (MAS). Prvi Samit 100 održan je u Aranđelovcu u oktobru 2011. godine, gdje su biznis lideri iskazali spremnost na zajednički dogovor o prioritetima ekonomskog povezivanja regiona. I.C.

Prioritet je infrastruktura

KONGRESNI TURIZAM

Fale avio-konekcije i više smještaja Treba razmotriti mogućnost otvaranja kongresnog centra u Budvi ili Podgorici Nedovoljne avio-konekcije i nepostojanje direktnih avio-konekcija sa pojedinih tržištima glavni su nedostaci za razvoj MICE turizma u Crnoj Gori, ocijenjeno je na specijalizovanom sajmu kongresne industrije (IMEX) u Frankfurtu, na kojem Crnogorski kongresni biro predstavlja aktuelnu MICE ponudu. Takođe, prepreku bržem razvoju predstavlja i nedostatak kongresnih kapaciteta sa više od 800 mjesta, pa je, kako je saopšteno iz Nacionalne turističke organizacije, potrebno razmotriti mogućnost otvaranja kongresnog centra u Budvi ili Podgorici. “Crna Gora, za razliku od drugih destinacija, u okviru statističkih analiza ne tretira posebno turiste na poslovnim putovanjima, a tim podacima bi bilo korisno da raspolažu zvanični statistički izvještaji kako bi dalje bile napravljene kvalitetne analize, evaluacije poslovanja i aktivnosti sprovednih na MICE tržištu”, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije. Tokom trajanja sajma na štandu Crne Gore biće održano više od 90 sastanaka, od čega pet grupnih sa

organizatorima događaja sa tržišta Holandije, Španije, Francuske, Švajcarske, Njemačke, Rusije, Velike Britanije, Poljske i drugih zemalja, putem kojih će biti predstavljena destinacija i mogućnosti za njihovu organizaciju u Crnoj Gori. “Učešće Crne Gore na ovom sajmu je od izuzetnog značaja za dalji razvoj i unapređenje poslovnog turizma, jer je u pogledu MICE turizma Crna Gora još mlada destinacija. Poslovni turizam je u svijetu jedan od najzahvalnijih i najprofitabilnijih vidova selektivnog turizma”, navode iz NTO. IMEX je jedan od najznačajnijih evropskih sajmova kongresne industrije, poslovnih i incentive (motivacionih) putovanja, održava se od 21. do 23. maja 2013. godine u Frankfurtu. Sajam je okupio približno 15.000 poslovnih posjetilaca iz oko 90 zemalja, od toga 4.000 organizatora događaja iz ove oblasti. Za razliku od klasičnih sajmova turizma, IMEX pruža mogućnost direktnih sastanaka sa organizatorima događaja i donosiocima odluka u međunarodnim kompanijama. I.C.

Investiranje u budući rast saobraćaja, uključivanje privatnojavnog partnerstva, održivi razvoj vazdušnog saobraćaja, privlačenje privatnog sektora i finansiranje projekata u saobraćaju i definisanje prioriteta u razvoju saobraćajne infrastrukture bile su osnovne teme o kojima su raspravljali ministri saobraćaja i infrastrukture 54 zemlje članice Međunarodnog transportnog foruma na ovogodišnjem forumu u Lajpcigu, na kojem učestvuje ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore Ivan Brajović. “Javne finansije se suočavaju sa ekonomskom krizom, pa je poboljšanje i izgradnja infrastrukture osnovno pitanje sa kojim se bore vlade širom svijeta”, ocijenjeno je na forumu.

Tenderi za marine Međunarodni tenderi za dvije atraktivne lokacije za izgradnju prestižnih marina u Bokokotorskom zalivu biće objavljeni u narednih nekoliko mjeseci, saopšteno je iz Sekretarijata za razvojne projekte. Iz Sekretarijata su agenciji Mina-biznis saopštili da u skladu sa postavljenom dinamikom, stvaraju preduslove za početak izgradnje prvog golf igrališta na lokalitetu Montepranzo nakon ljetnje turističke sezone, shodno potpisanom ugovoru. “U toku su i završne aktivnosti koje treba da obezbijede početak gradnje nekoliko novih hotela u Ulcinju, Budvi i Kotoru do kraja godline”, rekli su predstavnici Sekretarijata koji je Vlada osnovala prije nešto više od godinu.


Ekonomija

ČETVRTAK, 23.5.2013

7

REVOLT

Mljekari danas prosipaju mlijeko Farmeri nezadovoljni ponuđenim rješenjem da se premije povećaju jedan cent za isporučeno mlijeko Jovana Lasica

N

ezadovoljni zbog ponuđenog rješenja ministra poljoprovrede i ruralnog razvoja Petra Ivanovića, koje se odnosi na povećanje subvencije za isporučeno mlijeko od jednog centa, nikšićki mljekari će danas mirno protestovati i prosipati mlijeko.

Nikšićki proizviđači mlijeka održaće danas nekoliko protesta tokom kojih će, kako su najavili, prosipati miljeko. Farmeri su nezadovoljni zbog ponuđenog rješenja ministra poljoprovrede i ruralnog razvoja Petra Ivanovića, koje se odnosi na povećanje subvencije za isporučeno mlijeko od jednog centa. Mljekari zahtijevaju povećanje premije za litar mlijeka sa sedam na deset centi i veće subvencije za stočni koncentrat, koji ne bi trebalo da bude skuplji od 32 centa. Na sastanku proizvođača mlijeka i predstavnika Vlade, koji je održan prethodne sedmice, farmeri nijesu došli do odgovarajućeg rješenja, te su odlučili da ipak održe najavljivani štrajk. Tom sastanku nije prisustovao ministar Ivanović, već njegov zamjenik Blažo Rabrenović. “Nadležni su se oglušili o naše za-

htjeve i mljekari su vrlo brzo napustili sastanak. Shodno tome, farmeri će danas u 12 sati održati proteste tokom kojih će prosipati mlijeko”, kazao je predstavnik nikšićkih stočara Ratko Živković. Predsjednik udruženja proizvođača mlijeka “Mlijeko produkt” Slavko Dumnić kazao je da su cijene stočne hrane izuzetno visoke, te da je Vlada Crne Gore obećala pomoć u vidu koncentrata, kukuruza i stočnog brašna. “Ta pomoć je djelimično ispunjena, jer ono što je obećano nekom je stiglo, a nekom nije. Ja proizvodim 1.000 litara mlijeka dnevno, a mjesečno potrošitim 15 tona koncentra-

ta, a stočna hrana je veoma skupa. Jedino što tražimo su veće subvencije za stočni koncentrat koji ne bi trebalo da bude veći od 32 centa, a u stvari prelazi 40 centi”, kazao je Dumnić. Osnovni zahtjev mljekara je povećanje premije za litar mlijeka sa sedam na deset centi. Oni nijesu prihvatili raniju ponudu Ivanovića za povećanje subvencije za isporučeno mlijeko od jednog centa. “Ministar nam je dao taj jedan cent za litar mlijeka, ali ta ponuda nije korektna. Mi smo samo ljudi koji se bave stočarstvom i koji hoće da žive od svog rada i subvencije”, poručio je Dumnić. J.L.

CBCG

Rast zavisi od priliva kapitala

Rast crnogorske ekonomije ove godine će najviše zavisiti od priliva stranog kapitala, ponude kredita i opšteg stanja u bankarskom sektoru i u metalskoj industriji, smatraju u Centralnoj banci (CBCG). Iz CBCG napominju da je kretanje svih tih faktora nezahvalno prognozirati, ali će priliv kapitala, glavni pokretač privrede prethodnih nekoliko godina zavisiti od spremnosti stranih investitora da ulažu, ali i od stanja zaduženosti domaćih sektora i njihove tražnje za kreditima. “Govoreći o kupovini nekretnina, pitanje je u kojoj su mjeri neprodate nekretnine atraktivne stranim kupcima. Što se tiče spremnosti banaka da kreditiraju, nerealno je očekivati da će se oprezne politike banaka bitnije promijeniti tokom ove godine, čemu znatno doprinosi i dalje relativno visok udio loših

kredita”, navedeno je u izvještaju Centralne banke o stabilnosti cijena i finansijskog sistema za prošlu godinu, prenosi agencija Mina-biznis. Stanje u metalskoj industriji će, kako se dodaje, najviše zavisiti od razvoja situacije sa Kombinatom aluminijuma (KAP), što je vrlo teško predvidjeti. Iz CBCG podsjećaju da se prema prognozama stranih institucija može očekivati blagi rast ove godine. I.C.


8

Društvo

U SUSRET OSIGURANICIMA

produžen rok važenja recepata

ČETVRTAK, 23.5.2013.

TRAGEDIJA

preminula u šestom mjesecu trudnoće Porodica sumnja da je u pitanju greška ljekara, načelnik bolnice u Bijelom Polju tvrdi da nije znala da je trudna, te da je preminula od embolije pluća

U cilju skraćivanja procedura u ostvarivanju zdravstvene zaštite, Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje privremeno su produžili rok važenja recepata sa 15 na 30 dana. “Rukovodili smo se, prije svega, pritužbama pacijenata. Da bismo izašli u susret našim osiguranicima i pacijentima, Ministarstvo zdravlja i Fond zdravstva donijeli su odluku o povećanju broja dana važenja recepata kako bi im olakšali proceduru, jer je bilo priče da nema nekih ljekova, pa kada stignu, onda je već istekao rok važenja recepta”, kazao je portparol Fonda zdravstva Amer Ramusović. Informacioni sektor (IT) Fonda zdravstva odmah je stvorio uslove i IT sektor Montefarma, domova zdravlja i bolnica upodobio da, kako je objasnio, pacijenti kod izabranih ljekara mogu dobiti recept

sa rokom važenja od 30 dana. Prema podacima Montefarma, u prva četiri mjeseca 2013. godine realizovano je 1.172.000 recepata, što je u odnosu na isti period prošle godine, kada je realizovano 1.024.000, oko 150.000 recepata više. To u Montefarmu objašnjavaju dobrom snabdjevenošću njihovih apoteka, zatvaranjem objekata Galenike, ali i pravljenjem zaliha ljekova od strane samih pacijenata. Odluka o duplo dužem trajanju recepata naišla je na odobravanje svih, a posebno starijih Podgoričana, uglavnom hroničnih bolesnika, koji su je pozdravili. Recepti traju duplo duže od 1. maja i to je, prema riječima Ramusovića, privremenog karaktera, a o prestanku važenja građani će biti blagovremeno obaviješteni. J.V.Đ.

Dvadesetpetogodišnja trudnica Dijana Rakonjac iz bjelopoljskog sela Voljavac preminula je juče poslije ponoći u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u Podgorici, gdje je prebačena iz bjelopoljske Opšte bolnice. Dijana je bila u šestom mjesecu trudnoće. Rodbina nesrećne žene juče je u izjavi za Dnevne novine iznijela sumnju u krivicu ljekara, ali su naglasili da će čekati obdukcioni nalaz i da do tada neće dalje komentarisati. “S obzirom na sve okolnosti, od momenta otkad je primljena u bjelopoljsku bolnicu, sumnjamo da je u pitanju propust ljekara. Sa nestrpljenjem očekujemo obdukcioni nalaz”, kazala je ožalošćena porodica. Kako je za DN saopštio načelnik Ginekološkog odjeljenja bjelopolj-

ske bolnice dr Zvonko Puletić, na odjeljenje je primljena 18. maja. “Žena nije ni znala da je trudna, a javila se ljekaru zbog bolova u slabinama jer je sumnjala na bubrežne probleme. Od momenta kad je primljena na odjeljenje pratilo se njeno zdravstveno stanje”, kazao je Puletić. Prekjuče je došlo do pogoršanja jer je dobila kašalj i gušenje i internisti dr Cvijeta Sekulić i Milan Veličković, kao i ostalo medicinsko osoblje, prema Puletićevim riječima, uložili su maksimalne napore da joj pomognu. “Pošto se njeno zdravstveno stanje u jednom trenutku učinilo stabilnijim, odlučili smo da je transportujemo u Klinički centar u Podgorici. To je učinjeno prekjuče u popodnevnim satima, a sanitetsko vozilo su pratili transfuzilog

Načelnik Opšte bolnice u Bijelom Polju negira krivicu ljekara

4 LIFE

Treba im pomoć, a ne kažnjavanje Nevladina organizacija 4 Life podržala je globalnu kampanju pod sloganom “SUPPORT DON’T PUNISH - PODRŠKA NE KAŽNJAVANJE”, koju će za 26. jun 2013. godine, na Svjetski dan borbe protiv droge, organizovati “Inernational Drug Policy Consortium” u saradnji sa International HIV/AIDS Alliance, INPUD, Harm Reduction International i drugima. “Pod istim motom će i NVO 4 Life ove godine obilježiti Svjetski dan

borbe protiv droge i na taj način učestvovati i dati doprinos kampanji koja promoviše drugačiji pristup borbi protiv droga. Ovom globalnom kampanjom se zagovara podizanje svijesti stručne i laičke javnosti i želi ukazati na negativne efekte koje proizvodi kriminalizacija ljudi koji koriste droge. Zavisnici od droga nijesu kriminalci, već bolesne osobe kojima treba pomoć i liječenje, a ne kažnjavanje”, ističe direktor ove NVO Saša Mijović. J.K.

PROJEKAT

Zid: Izgradićemo novi koncept bezbjednosti Strah građana od neizvjesne perspektive, od fizičkih i psihičkih prijetnji, strah za slobodu od upražnjavanja vlastitih prava su samo neki od elemenata projekta koji se bavi određivanjem bezbjedonosnog indeksa u zemljama Zapadnog Balkana, saopštio je na jučerašnjem okruglom stolu direktor ADP “Zid” Igor Milošević, prilikom predstavljanja koncepta bezbjednosti. “Želimo da identifikujemo koje su to specifičnosti Balkana i na koje stvari naročito treba da se fokusiramo kako bismo došli do indikato-

ra i parametara koji bi nas vodili ka određivanju stepena ljudske sigurnosti”, kazao je Milošević. On je kazao da je koncept “human security”, koji se realizuje u okviru projekta “Prekogranična mreža za mir, međusobno pomirenje i sigurnost”, podržanog od strane Evropske unije, umjesto tradicionalnog koncepta bezbjednosti stavlja građanina u prvi plan i određuje stepen oslobođenosti građana od straha, odnosno određuje stepen zadovoljstva okruženjem u kojem žive građani. B.R.

Imaju za NATO, a za porodilje ne Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević, koja se nedavno vratila iz posjete NATO savezu u Briselu, kazala je da je apsurdno što Crna Gora planira da izdvaja novac za članstvo u toj vojnoj alijansi, dok sa druge strane predlogom zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti želi da uštedi na porodiljama ukidajući im njihova prava. Raičević je kazala da želi da joj neko od nadležnih objasni kako ima novca za ulazak u NATO savez, što i te kako košta, a nema da se izdvoji za ranjive kategorije, među kojima su i porodilje. “Taj ko je napisao predlog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, sigurna sam da je obezbijedio svoju ženu i djecu. Njih nije briga za običan narod”, kazala je Raičević. Ona je navela da se predlagač suprotstavio Ustavu po kojem je Crna Gora demokratska država. “Predlogom zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kažnjavaju se žene koje su znanjem i radom izborile svoju platu, koja je svakako mala. Ovo nije način da se poboljša natalitet u Crnoj Gori, koja je sve starija”, rekla je Raičević. Trebalo bi da se ugledamo na primjere iz okruženja, poručuje ona, gdje države davanjem visokih nadoknada za vrijeme porodiljskog odsustva stimulišu žene na rađanje. “Ženama je neophodno obezbijediti sredstva dok su na porodiljskom jer one ne sjede kući nego rade najteži posao, a to je podizanje djece”, pojasnila je ona.

Dijana Rakonjac i ostalo potrebno medicinsko osoblje”, kazao je Puletić. Nesrećna žena je preminula nakon nekoliko sati, a prema njegovim riječima, sumnja se na plućnu emboliju. “Dijana sa prvim djetetom nije imala nikakvih problema u trudnoći, niti prilikom porođaja. Prvi put u svojoj 27-godišnjoj praksi susrijećem se sa slučajem da žena u trudnoći ima plućnu emboliju. Dolazio je inspektor iz policije i tražio za višeg tužioca Dijaninu dokumentaciju. Čekamo obdukcioni nalaz kojim će se utvrditi uzrok smrti, jer je ovaj događaj i na nas ostavio dubok trag”, kazao je Puletić. DN juče nijesu uspjele dobiti komentar iz KCCG. Rakonjac će danas biti sahranjena na lokalnom groblju u Voljavcu. B.Č.

BITKA ZA TRUDNICE

Raičević: Žene mogu izaći na kraj sa nasiljem iz porodice, dok u borbi protiv nasilja od strane države, one nemaju šanse Raičević je navela da se u SŽK svakodnevno susrijeću sa osiromašenim ženama koje dolaze kod njih, iako su u radnom odnosu. “Često me je sramota kada u naše sklonište dođe žena, žrtva porodičnog nasilja, a radnici iz Centra za socijalni rad joj za prvu pomoć predaju 10 eura. To je dokaz da mi nijesmo socijalna država, niti naše institucije misle da je unapređuju”, ispričala je Raičević. Predlog zakona je, prema njenom mišljenju, dokaz da država ne misli na žene i da je njime potvrđeno ono o čemu iz SŽK odavno pričaju, a to je da su crnogorske žene u najneravnopravnijem položaju u regionu. Raičević je kazala da SŽK podržava amandmane SNP i Pozitivne

jer mogu napraviti neke promjene, ali da se protivi predlogu SDP da se poslodavcu refundira iznos do najviše dvije prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini. “Iako ovaj predlog spašava one koji zarađuju do dvije prosječne plate i kojih je najviše, protivim mu se iz principa, jer smatram da nijednu ženu ne treba dovesti u rizik kažnjavanja zbog toga što je zaslužila da ima platu veću od dvije prosječne u državi”, pojasnila je Raičević. Predlog zakona je generalno loš, kako ona smatra, tako da su male šanse da ga poboljšaju. “Predlog zakona treba povući jer je veoma loš i na štetu je žena. Ne treba na brzinu ništa donositi”, bila je izričita Raičević. B.R.


Društvo

ČETVRTAK, 23.05.2013

9

GDJE IDU PARE

Na banjanje i odmore otišlo više od milion

Socijalni partneri još nijesu potpisali Opšti kolektivni ugovor zbog sporenja sindikalaca oko sredstava koja se uplaćuju u Fond za rekreativne odmore i banjsko liječenje Milica Krgović

P

oslodavci su prošle godine u Fond za rekreativne odmore i banjsko liječenje Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) uplatili 1.323.321 eura, a sredstva su, kako tvrde u radničkoj organizaciji, utrošena na rekreativne odmore i banjsko liječenje 5.759 radnika. Direktor kompanije “Rekra”, koja vršli usluge za Fond ,Radule Miljanić ustvrdio je da se pomenuta sredstva namjenski troše i shodno važećem pravilniku.

Sredstva koja se uplaćuju u Fond upravo su razlog sporenja između SSCG i Unije slobodnih sindikata (USSCG), kao i uzrok što još u Crnoj Gori nije potpisan Opšti kolektivni ugovor (OKU), a zbog čega štetu trpi oko 170.000 radnika. Prema usaglašenom predlogu, za koji su glasali predstavnici Vlade, Unije poslodavaca (UP), USSCG i SSCG, bilo je dogovoreno da se taj novac uplaćuje na račun sindikalne organizacije kod poslodavca, a da ga sindikalna organizacija kasnije može Masoničić

prebaciti na račun granskog sindikata. Međutim, Skupština SSCG je predložila odredbu da se taj novac uplaćuje direktno na račun centrale kojoj sindikalna organizacija pripada. Miljanić je objasnio da poslodavci uplaćuju 0,2 odsto na obračunate bruto zarade za potrebe Fonda za rekreativne odmore i banjsko liječene, te da se ta sredstva slivaju na poseban žiro račun SSCG. “Način trošenja sredstava uređen je pravilnikom. Sredstva se koriste za rekreativne odmore i banjska liječenja radnika, čiji poslodavci uplaćuju novac u Fond. Za rekreativne odmore i banjska liječenja prošle godine potrošeno je 1.196.023 eura”, saopštio je Miljanić. Uvjeravajući da je sve transparentno, Miljanić kaže da se krajem godine raspisuje oglas za prikupljanje ponuda za davanje usluga za banjsko liječenje i rekreativne odmore, te da posebna komisija bira najpovoljnije ponude. Prema njegovim riječima, povoljnost je kada se sredstva od poslodavca za odmore i banjsko liječenje prikupljaju na jednom mjestu, te da ih je na taj način lakše i kontrolisati. “Sa jednog mjesta se ugovaraju pansioni i postoji mogućnost da se dobiju niže cijene. Mnogo je lakše kontrolisati i poslodavce kada se to radi sa jednog mjesta”, ocije-

POZITIVNA CRNA GORA

nio je on. Miljanić dodaje da je SSCG ponudio socijalnim partnerima da budu u upravljaćkoj strukturi, odnosno Upravnom odboru Fonda i da na taj način kontrolišu trošenje sredstava. Prema podacima iz Fonda, a rekreativne odmore i banjsko liječenje 2011. godine upućena su 6.072 radnika, 2010. 6.382, a 2009. godine 6.201 zaposleni. Generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić kazao je Dnevnim novinama da je Fond za rekreativne odmore i banjska liječenja u toku 2012. godine raspolagao sredstvima koja su bila potrebna da finansiraju iskorišćene pansione i bolesničke dane. “Desetodnevno banjsko liječenje sa plaćene tri terapije u Institutu ‘Dr. Simo Milošević’ Igalo i PZU

‘Meljine’ koristilo je 2.373 korisnika, odnosno 23.730 bolesničkih dana. Sedmodnevni rekreativni odmor na moru u hotelima ‘Delfin’ Bijela, ‘Metalurg’ Igalo i ‘Sindcentar’ Kotor koristilo je 2.207 korisnika, odnosno 15.449 pansion dana i planinski sedmodnevni rekrea-

tivni odmor u hotelima ‘Bjelobor’ Žabljak i JU ‘Lovćen Bečići’ na Ivanovim Koritima koristilo je 1.179 korisnika, odnosno 8.253 pansion dana. U toku 2012. godine iskorišćeno je 47.432 bolesničkih i pansion dana”, naveo je Masoničić.

Upravljaju sindikalci U upravljačkoj strukturi Fonda nalaze se sindikalci. Predsjednik Upravnog odbora Fonda je Duško Vratnica (Sindikat Uprave policije), dok su članovi Čeda Milinić (Sindikat trgovine), Milorad Terzić (Sindikat energetike), Čedo Bracanović (koordinator opštinskih i regionalnih sindikata) i Veso Peković (koordinator Sindikalnog povje-

reništva Kolašin). U Uniji slobodnih sindikata smatraju da je razlog nepotpisivanja OKU-a to što je Savez predložio novu izmjenu, kao i da je očito da je u pitanju namjera radničke organizacije da zadrži za sebe sredstva koja poslodavci izdvajaju za odmor, rekreaciju i prevenciju radne invalidnosti zaposlenih.

PAD TEMPERATURE

Svima omogućiti Jesen u slobodu kretanja maju Licima smanjene pokretljivosti treba da bude omogućen adekvatan pristup i kretanje do avgusta 2013. godine jer u suprotnom vlast krši zakon, poručili su iz Pozitivne Crne Gore. Kako ističe član te stranke Predrag Nikolić, treba da se poštuje Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata koji propisuje avgust kao rok za zaokruživanje tog posla. “Svako odlaganje ide na štetu imidža države i šalje lošu poruku javnosti. Vremena za razradu problema i definisanje rješenja je bilo više nego dovoljno i od vlasti očekujemo da počne da radi svoj posao. Ako to nije u stanju, vladajuća stranka treba da obavijesti cjelokupnu javnost kada namjerava da to učini, jer neprimjenjivanje ovog zakona predstavlja određen vid diskriminacije koja je uzrokovana nesposobnošću odgovornih da sprovedu zakon koji su sami donijeli”, ističe se u saopštenju Nikolića.

On podsjeća da je Ministarstvo za ekonomski razvoj 2009. godine donijelo pravilnik o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjenje pokretljivosti. J.K.

Dok su u Crnoj Gori krajem aprila registrovane rekordne temperature i do 30 stepeni, posljednja dva dana pamtićemo po naglom zahlađenju. Aktuelne vremenske prilike više podsjećaju na poznu jesen nego proljeće. Meteorolozi su za danas najavili u Crnoj Gori pad temperature vazduha i do desetak stepeni, tako da će živa na termometru u Podgorici dostići najviše 19, a na Primorju 21 stepen Celzijusov. Dežurni sinoptičar u Hidrometeorološkom zavodu Tanja Mirković kazala je Dnevnim novinama da će danas u Crnoj Gori biti oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, kao i osjetno svježije. Mirković je naglasila da će u pojedinim mjestima biti uslova za obilne padavine, kao i kratkotrajne vremenske nepogode. Stabilizacija vremena, kako je najavila, očekuje nas početkom naredne sedmice. “Područje Balkana danas će biti pod uticajem ciklonske cirkulacije, čiji je centar iznad južnog Jadrana, što će usloviti nepovoljne vremenske prilike i nestabilno vrijeme. Na-

Treslo kod Plužina Seizmološki zavod registrovao je juče, 55 minuta poslije ponoći, zemljotres manje jačine sa epicentrom osam kilometara zapadno od Plužina. “Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3,6 jedinica Rihterove, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV-V stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište zemljotresa locirano je na dubini od devet redna tri dana - u petak i za vikend - očekuje nas promenljivo vrijeme sa uslovima za kišu ili kratkotrajne pljuskove sa grmljavinom. U petak će doći do blagog porasta tempera-

kilometara”, saopšteno je iz Seizmološkog zavoda. Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, kako tvrde u Zavodu, ovaj potres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.

ture”, navela je Mirković. Prema njenim riječima, tokom prognostičkog perioda vjetar će biti povremeno umjeren do jak, uglavnom južnih smjerova. M.M.K.


10 Hronika

ČETVRTAK, 23.5.2013.

TREĆI PUT

Škerovićima produžen pritvor

Zapaljena dva auta

Branilac osumnjičenih, advokat Đorđe Janković, postupanje nadležnih shvata kao opstruiranje postupka

Privođenje Rajka Škerovića (arhivski snimak)

da, do novog produženja, sprovedena je svega jedna istražna radnja, odnosno jedan svjedok je saslušan, iako je po Krivičnom zako-

niku Crne Gore naloženo da se u pritvorskim predmetima postupa sa naročitom hitnošću”, kazao je Janković dodajući da ovakvo postu-

Foto: Vedran Ilić

Viši sud u Podgorici po treći put je produžio pritvor ocu i sinu iz Bara, Rajku i Paviću Škeroviću, koji su osumnjičeni da su počinili krivična djela “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga” i “nelegalno držanje oružja”. Škerovići su uhapšeni u Baru, 24. februara, oko 15 časova, po nalogu predsjednika Višeg suda Mušike Dujovića, koji je uvažio žalbu Višeg državnog tužilaštva i poništio odluku sudije za istragu Miroslava Bašovića na osnovu koje su otac i sin nakon saslušanja pušteni iz pritvora. Predmet “Škerović” će ostati upamćen po tome što su osumnjičeni tri puta hapšeni u roku od četiri dana, ali i po tome što su tužioci i sudije imali razna pravna objašnjenja prilikom donošenja svojih odluka. Branilac osumnjičenih Škerovića, advokat Đorđe Janković, za Dnevne novine je kazao da je Tužilaštvo naložilo da se izvrši vještačenje telekomunikacionih listinga, što je osnov za novo produženje pritvora u trajanju od 30 dana. “Od isteka prvog pritvora do sa-

Dva automobila čiji su vlasnici Podgoričanin Milutin Tripković i njegova supruga izgorjeli su u požaru, za koji se vjeruje da je namjerno podmetnut. Incident se dogodio u noći između petka i subote, dok su vozila “audi A4”(BD AM687) i “golf3”(PG DP514) bila parkirana u dvorištu Tripkovićeve kuće u mjestu Vranići, nadomak Podgorice. Podgorički inspektori za Ekspoziture za požare, eksplozije i havarije obavili su uviđaj, zajedno sa vještakom za požare, a preliminarni rezultati istrage ukazuju da je vatrenoj stihiji prethodilo polivanje vozila benzinom, nakon čega je uslijedilo paljenje. Inspektori još nijesu uspjeli da dođu do motiva ovog slučaja, jer je vlasnik vozila, koji je minulih godina radio kao radnik obezbjeđenja nekoliko noćnih klubova i kazina, kazao da ne zna ko bi imao motiv za ovakav napad. J.M.

U NASELJU MASLINE

Razbojnici se navadili na apoteku ª Medijafarmaº Apoteka “Medijafarma” u podgoričkom naselju Masline u petak se po drugi put za nepunih deset dana našla na meti pljačkaša, koji je ovog puta od zaposlenih oteo oko 250 eura, saznaju Dnevne novine. Nepoznati maskirani razbojnik upao je u apoteku i pod prijetnjom oružjem od farmaceuta oteo novac. Ova pljačka izvedena

Opljačkana apoteka

panje nadležnih institucija shvata kao smišljeno opstruiranje postupka kako bi pritvor duže trajao. Advokat Janković je kazao i da, prema njegovoj ocjeni, više nema osnova za produženje pritvora, posebno mlađem Škeroviću. “Rajko Škerović tereti se za nedozvoljeno držanje oružja zbog nekoliko komada oružja koje su mu pronašli, a za koje su istekle dozvole. Obojica se terete i zbog droge koja je pronađena u njihovom apartmanu, iako se Veljko Blatović sam javio da su narkotici njegovi. Tako, na teret samo Rajku Škeroviću ostaje pronađeno oružje, pa mi ni najmanje nije jasno zašto je i njegovom sinu produžen pritvor”, objasnio je Janković. Škerovići su uhapšeni u represivnoj akciji policije, koja se izvodi u Baru, nakon ubistva braće Dejana (26) i Ljubomira (23) Gojačanina. Lisice na ruke, barski inspektori prvi put su im stavili u četvrtak ujutru, kada su u njihovim pansionima “Peđa” pronašla 45,7 grama kokaina, 61,7 grama heroina, dva grama marihuane, po tri puške i pištolja, više komada municije, kao i veću količinu novca u različitim valutama. M.V.P.

je na gotovo identičan način kao i prethodna koja se dogodila 7. maja, kada je opljačkano 600 eura. Policija je obavila uviđaj, ali nije mogla da prikupi mnogo tragova, jer u spoljašnjem, kao i unutrašnjem dijelu apoteke nema sigurnosnih kamera. Kamera nema ni na okolnim objektima, koji su u vrijeme pljačke bili zatvoreni, tako da mimo zaposlenih u

apoteci nije bilo drugih svjedoka pljačke. Razbojništva u Glavnom gradu gotovo da ne jenjavaju, a na meti se osim ove apoteke često nalaze poslovnice banaka, posebno CKB-a u zgradi Metalka i na Starom aerodromu. Posljednjih mjeseci više puta su pljačkane i kladionice “Olimp”, “Šansa” i “Meridijan”. J.M.

PRITVOR

O ubistvu još ni govora Sudija Osnovnog suda iz Kosovske Mitrovice, Ali Kutlovci odredio je pritvor od mjesec dana Filipu Vilotijeviću (25), sinu ubijenog crnogorskog kriminalca Kićuna Vilotijevića i Vukašinu Cmiljaniću iz Novog Sada, koji se terete da su izvršili dva krivična djela - “neovlašćeni transport opojnih droga” i “ilegalni prelazak državne granice Kosova”. Jedan od njihovih branilaca, advokat Ljubomir Pantović, za srbijanske medije je rekao da je kod njih nađeno 5,2 grama marihuane i da tužilac Ismet Ujkani smatra da je ta količina droge dovoljna za njihovo krivično gonjenje. Pantović je naveo da je odluka Suda o određivanju pritvora protivzakonita, jer je ta količina droge izuzetno mala, a tužilaštvo nije pružilo dokaze da su Vilotijević i Cmiljanić ilegalno ušli na Kosovo. MUP Srbije izdao je potjernicu za Vilotijevićem i Cmiljanićem zbog sumnje da su na beogradskoj Adi Ciganliji ubili Tamaru Radulović, ali Pantović kaže da u dosadašnjem toku postupka nije bilo govora o tome. Vilotijević i Smiljanić su uhapšeni prije četiri dana u Peći sa Vukašinom Cmiljanićem. Nazivajući ga tatinim nasljednikom i novosadskim revolverašem, srbijanski mediji nakon tragedije objavili su damladog Vilotijevića na Kosovu štiti Liridon Keljmendi, mlađi sin balkanskog

Automobil u kojem su maturanti imali saobraćajnu nesreću

SAOBRAĆAJNA NESREĆA

Maturant i dalje u komi Cmiljanić narko-bosa Nasera Keljmendija. Vilotijević, kako prenose mediji, nikada nije osuđen u Novom Sadu, jer su na čudan način sve istrage protiv njega prekidane. “Vjeruje se da Vilotijević ima zaštitu u MUP-u i vrhu pravosuđa, s kojima je u odličnim odnosima bio njegov otac Kićun, ubijen 1999. u Novom Sadu. Za Filipom Vilotijevićem policija je ove nedjelje raspisala potragu, jer je, pored Vukašina Cmiljanića, osumnjičen i za učestvovanje u pucnjavi u kafeu ‘Džast vanila’ na beogradskoj Adi Ciganliji, u kojoj je ubijena Tamara Radu-

Vilotijević lović (29)”, piše srpski “Blic”. Sve istrage vođene prethodnih godina protiv Vilotijevića misteriozno su prekidane. Njegov otac Kićun Vilotijević važio je za jednog od vođa crnogorskog kriminalnog klana u Novom Sadu, a izrešetan je 1999. u sačekuši ispred jednog novosadskog kafića. Bilo je to najspektakularnije ubistvo do tada u Novom Sadu. Zločin se i dalje vodi kao nerasvijetljen, ali se u vezi s tim uvijek pominje sukob porodice Kićuna Vilotijevića s nikšićkom familijom Radulović još od 80-ih godina prošlog vijeka. M.V.P.

Nikšićanin Vladan Pejović (19), koji je teško povrijeđen u saobraćajnoj nesreći kod Krupca koja se dogodila u petak 17. maja i dalje je u komi, kazali su iz Kliničkog centra. Njegovi drugovi Miloš Jovović (19) i Nebojša Božović (19) van su životne opasnosti, svjesni i pokretni. U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u petak poslijepodne, poginuo je Danilo Nenezić (19), dok je pet njegovih drugova teško povrijeđeno. Svi mladići su maturanti nikšićke Gimnazije “Stojan Cerović”, i svi su 94. godište. Prilikom udesa Pejoviću su povrijeđeni lobanja i mozak, ali i grudni koš, sa prelomom rebara. Priklju-

čen je na aparate za mehaničku ventilaciju. Cirkulatorno je stabilan i dreniran mu je grudni koš. Prema nezvaničnim informacijama, maturanti su poslednji školski dan slavili kod jezera Krupac, kada je trebalo da im se pridruže šestorica mladića iz škole. Kako je više očevidaca kazalo, “mercedes”, u kojem su se oni nalazili kretao se velikom brzinom putem kada je silovito udario u drvo, a po nekim informacijama, pokušao je da zaobiđe rupu koja se nalazila na putu. Policija je odmah nakon nesreće stigla na mjesto događaja, a prema prvim informacijama, nijesu nađeni tragovi kočenja. M.V.P.


Hronika 11

ČETVRTAK, 23.5.2013.

U BOLONJI

Nag na fontani klicao Crnoj Gori

Č

etrdesetogodišnji Crnogorac nastanjen u Italiji na veoma neobičan i smio način proslavio je Dan nezavisnosti Crne Gore. Potpuno nag, Crnogorac je kličući za slobodu Crne Gore šetao po fontani u Bolonji, nakon čega je skočio u vodi gdje je ponavljao “Slobodna Crna Gora”. Pošto mu ni to nije bilo dovoljno da ‘proslavi’ praznik, popeo se na fontanu. Cijeli događaj posmarali su prolaznici, među kojim je bilo i italijasnkih poslanika. Predstavu su prekinuli policajci.

Naime, juče oko 9 časova ujutru, esktremista se u Bolonji skinuo potpuno nag nakon čega se popeo na Neptunovu fontanu. Kako prenose italijanski mediji, vičući “Slobodna Crna Gora” i “Posao”, Crnogorac je, naočigled brojnih prolaznika, skočio u vodu. Prolaznici su se zaustavljali pored fontane gdje su gledali pravi spektakl. Nakon nekoliko minuta skakanja po vodi i uzvikivanja o slobodi Crne Gore, ekstremista se popeo na fontanu, odakle je nastavio svoj performans.

HAPŠENJE

Ilustracija

Mladić u kući krio ª suboteksº Cijeli šou pratilo je nekoliko prolaznika među kojim su bili i odbornici iz skupštine, koja se nalazi u blizini. Svi oni napravili su fotografije ovog Crnogorca koje su veoma brzo objavljene na društvenim mrežama. Fotografiju njegove ‘predstave’ povodom Dana nezavisnosti među prvim objavila je Lucia Borgonzoni, poslanica Lege Nord u Bolonji. Performans ovog četrdesetogodišnjaka na fontani trajao je do 9.30 časova kada su stigli policija i službe Vatrogasne i Hitne pomoći, koja

je na lice mjesta izašla kako bi ustanovili da li mu je neophodno TSO, odnosno obavezno liječenje. Poslije kraćih pregovora, Crnogorac je izašao iz fontane. Policajci su ga prekrili nakon čega su ga sproveli u policiju kako bi ga identifikovali i ispitali za razloge ovog podviga. Crnogorac je prošao obavezni psihiloški test, ali nije objasnio razloge svog postupka. Po završetku ispitivanja, pušten je na slobodu uz prijavu kojom se tereti za kršenje javnog reda i mira. M.V.P.

Podgorička policija uhapsila je Boža Čeka (22) zbog sumnje da je počinio krivična djela “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga” i “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”. Radeći po operativnim saznanjima i postupajući po naredbi nadležnog sudije za istragu, policajci su, kako navode u saopštenju Uprave policije, izvršili pretres kuće u podgoričkom naselju Donji Kokoti, koje koristi osumnjiče-

ni Čeko. Tom prilikom pronađeno je 107 tableta “suboteks” koje su bile sakrivene iznad prozora u spavaćoj sobi, a koje je, prema sumnji policije, Čeko namjeravao da preproda. Osim tableta, u kući osumnjičenog Podgoričanina pronađeno je i 12 komada municije kalibra 6,35 milimetara. Nakon hapšenja Čeko je, uz krivičnu prijavu, predat Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost. M.V.P.

TEŠKA KRAĐA

Iz kuće odnijet sef sa 15.000 €

Podgoričanin Božidar Kovačević ostao je bez sefa, u kojem je bilo 15.000 eura. Teška krađa otkrivena je juče ujutro, kada je i prijavljena podgoričkoj policiji. Prema nezvaničnim informacijama, sumnja se da je teški metalni sef, koji je bio ugrađen u zidu Kovačevićeve kuće, u

ISTRAGA

Uviđaj nakon ubistva Nikole Bojovića (arhivski snimak)

Bojovićevom smrću osvećen Šaranović? Srpska policija sklopila je mozaik ubistva Nikole Bojovića (39), brata Luke Bojovića (41), koji se u medijima označava kao šef srpske mafije. Nikola Bojović je ubijen 29. aprila u Beogradu, a policiji sumnja da je to osveta za likvidaciju crnogorskog biznismena Branislava Šaranovića (66), pišu srpske “Vesti”. “Gotovo je sigurno da Nikola nije ubijen zbog kriminalnih poslova. Prikupljajući dokaze i informacije od doušnika iz podzemlja, saznali smo da je riječ o osveti za ubistvo Šaranovića, za koje se sumnjiči Luka Bojović. Pošto je on u zatvoru u Španiji, osvetnici su odlučili da mu ubiju brata koji se slobodno šetao Beogradom”, citirao je taj list sagovornika iz srpske policije. Šaranović je hladnokrvno likvidiran 8. oktobra 2009. godine u Be-

mjestu Barutana, blizu Podgorice, nestao u noći između utorka i srijede. Inspektori kriminalističke policije obavili su uviđaj na mjestu krađe, a prikupljeni tragovi biće upućeni na vještačenje u danilovgradskom Forenzičkom centru. Istraga je u toku. J.M.

ogradu, kada su dvojica egzekutora sa motocikla u njega ispalila 20 metaka. On se godinama pominjao kao osoba bliska kriminalnim strukturama, bio je suvlasnik kazina Partizan, a njegovo ime je povezivano i sa grupom Amerika, nekada najjačim klanom u Srbiji i Crnoj Gori. Kako “Vesti” saznaju u crnogorskoj policiji, oni su od kolega iz Srbije već dobili imena dvojice osumnjičenih za ubistvo Nikole Bojovića. “To su Barani M. K. i I. R. Od srpske policije dobili smo zamolnicu da provjerimo njihov alibi u vrijeme kada je Nikola ubijen i pružimo podatke o njima. Prije nekoliko dana iz Beograda je stigla i depeša u Podgoricu, jer su srpske kolege saznale da je šest osoba bliskih Luki Bojoviću iz Bosne i Hercegovine sa

lažnim pasošima ušlo u Crnu Goru. Pretpostavlja se da su oni poslati da otkriju ko je ubio mlađeg Bojovića i osvete ga. Praćeni su, ali su ubrzo otišli iz Crne Gore”, pišu “Vesti”, pozivajući se na crnogorsku policiju. Međutim, više sagovornika Dnevnih novina iz vrha crnogorske policije nezvanično je demantovalo ove informacije. Prema pisanju medija, Šaranovića su ubili Bojovićevi ljudi, jer je istraživao kako je nestao Slobodan Radonjić (30), sin njegovog prijatelja i kuma Danila Radonjića (62). Kako se navodi, otkrio je da iza svega stoje Bojovićevi ljudi, pa je likvidiran. Radonjićev otac nastavio je da istražuje ko mu je oteo sina i ko je ubio Šaranovića. Zato je likvidiran septembra 2011. godine u Zemunu. J.M.

BEOGRAD

Uhapšen zbog 134 krivične prijave Beogradska policija uhapsila je Darka R. (36) iz Beograda zbog sumnje da je krao vozila u glavnom gradu Srbije, a u policiji je rečeno da su protiv njega podnijete 134 krivične prijave, prenose srbijanski mediji. Nakon hapšenja, kako je saopšteno iz Uprave polcije Srbije, kod njega je pronađeno sedam ukradenih automobila. Osumnjičeni Beograđanin će uz krivičnu prijavu biti priveden dežurnom istražnom sudiji nadležnog suda. Izvor tamošnjih medija iz policije kazao je da je osumnjičeni već 12 puta osuđivan.

Ilustracija


12 Crna Gora STAV Kamuflaža PETAR ŠPADIJER profesor biologije

Lopov se, preko oluka, uzverao do kabineta Biologije. Ušunjao se kroz poluotvoren prozor profesorove prostorijice, koji je ovaj ostavio da se prostor izluftira od dima krišom popušene cigarete. Na modelu skeleta je visio kaput. Profesor, poslije odmora, ulazi u kabinet i zatiče nesretnog i nespretnog lopova pored kaputa, kako zuri u prazan novčanik. - Ko si ti? - Ja sam lopov amater. - Što radiš ovdje? - Pokušavam da te pokradem, nije li očigledno. - Da, jeste. - Nažalost, neuspješno. - Jer sam te prekinuo u krađi? - Ne, ne zbog toga, lako bih pobjegao, čuo sam da dolaziš. - Pa zašto nijesi? - Nešto mi nije jasno? - Što? - Novčanik je prazan. - Da. A kako da ne bude?! Odavno primljena plata umanjena je za ratu kredita. Honorari kasne nedopustivo dugo, a na putovanja odlazim o svom trošku. Žena nije primala ništa već dva mjeseca. Djeca su puna prohtjeva, ali zlatila se djeca pri dušmanima iz EPCG i T-coma... - Pa što onda, kojeg đavola, nosiš prazan novčanik? - Da kamuflira rupu u postavi kaputa!

ČETVRTAK, 23.05.2013

Bratimljenje sa Turcima CETINJE - Delegacija grada Gaziantepa iz Turske, predvođena gradonačelnikom Asimom Gizelbejem, posjetiće prijestonicu Crne Gore. Tim povodom biće upriličen susret sa gradonačelnikom Aleksandrom Bogdanovićem, nakon čega će biti potpisan i sporazum o bratimljenju dva grada, koji proizilazi iz sporazuma o partnerstvu i saradnji, koji je potpisan 2011. godine u Turskoj. A.G.

Takmičenje u automehanici

ELEKTRIČNI ORMARI

Opasno kroz Prušku

BIJELO POLJE - Grupa građana Bijelog Polja negoduje zbog postavljanja velikih ormara na električne stubove pored trotoara i saobraćajnica, jer se time dovodi u opasnost bezbjednost prolaznika. Kao primjer je Ulica Slobodana Penezića u naselju Pruška gdje su, pored magistrale i trotoara za pješake, postavljeni električni ormari. “Tim putem svakodnevno prođe veliki broj građana, a

prvenstveno učenika iz Srednje stručne i osnovne škole ‘Dušan Korać’. Da bi se zaobišli ormari, maltene je potrebno izaći na saobraćajnicu. Zato se pitamo da li je Elektroprivreda koja ima monopol obezbijedila dozvolu za postavljanje ormara jer će se u suprotnom smatrati odgovornom ukoliko se nešto desi”, saopštio je programski menadžer u NVO Euromost Mladen Šćekić. B.Č.

TIVAT - U Tivtu, u auto-servisu “Gudelj”, a u organizaciji Udruženja zanatlija motornih vozila Crne Gore i Zanatsko-preduzetnička komora Crne Gore, održano je sedmo nacionalno takmičenje u znanju i vještinama iz automehatronike za učenike crnogorskih srednjih stručnih škola. Pobjednik takmičenja je Aleksandar Lukačević iz JUSŠ “Ivan Uskoković” iz Podgorice, dok je drugo mjesto pripalo Luki Miniću, takođe iz podgoričke škole “Ivan Uskoković”, dok je treći bio Rade Babić iz Srednje stručne škole iz Pljevalja. U posebno adaptiranom prostoru auto-servisa 22 učenika stručnih škola iz Ulcinja, Pljevalja, Nikšića, Podgorice i Tivta takmičila su se u teorijskom i praktičnom znanju u zanimanju automehatroničara, koje objedinjuje mehaniku, elektroniku, hidrauliku i pneumatiku. Poseban akcenat na ovogodišnjem takmičenju stavljen je na sigurnost na radu, komunikaciju sa klijentima i praktičnu obuku. “Takmičenje je dio šireg konteksta saradnje privrede i školstva, koje zanatske organizacije u Crnoj Gori promovišu od 2007. godine kao evropski ključ za rješavanje problema stručnog kadra i nezaposlenosti”, istakao je predsjednik Udruženja zanatlija motornih vozila Crne Gore Milutin Ražnatović.

AUTOBUSKA STANICA

Prazna zgrada će još čekati goste KOLAŠIN – Kolašin već dugi niz godina, nema izgrađenu i uređenu autobusku stanicu kakva dolikuje jednom turističkom centru. Osim toga, veliki problem za stanovnike predstavlja i to što autobusi u večernjim satima ne dolaze u grad, što otežava komunikaciju sa ostalim gradovima Crne Gore. Neizgrađena autobuska stanica je slika koja gotovo četiri godine dočekuje i ispraća turiste iz Kolašina, ali i domaće stanovništvo. Nakon što je vlasnik autobuske stanice Radoš Marković sagradio veliki kompleks, koji je trebalo da obuhvati sve sadržaje jedne moderne autobuske stanice, radovi su stali jer je ostao bez novca. Dalja gradnja mora da sačaka neka bolja vremena. “Radovi stoje već četiri godine jer za sada nemam finansijskih sredstava da bih ih nastavio. Postojali su neki razgovori sa lokalnom samoupravom, ali konkretnih pomaka za sada nema”, kazao je kratko za DN Marković. Skorijeg rješenja za ovaj problem uz svu dobru volju ne vidi ni prvi čo-

vjek kolašinske opštine Darko Brajušković, jer je najveća kočnica daljeg rada finansijske prirode, gdje opština teško može pomoći jer i sama kuburi sa nedostatkom novca. No, sa druge strane, Brajušković je svjestan činjenice koliki hendikep ne samo za građane već i za turiste predstavlja ovaj dugogodišnji problem. “To je veliki hendikep koji nam nanosi svakodnevnu štetu. Pokušali smo u više narata da nešto učinimo zajedničkim snagama, pa i različitim vidovima privatno-javnog partnerstva. U toku smo bili priče sa Razvojno-investicionim fondom da dobijemo neku novčanu podršku, kako bismo mi završili tu zgradu i osposobili autobusku stanicu, a opština bi zauzvrat dobila dio tog poslovnog prostora. Naravno, ako sve to prođe skupštinsku proceduru, i ova priča je i dalje otvorena, ukoliko vlasnik ne nađe neko drugo rješenje”, kazao je Brajušković, napominjući da opština nije toliko zadužena, davno bi se našlo neko rješenje kako bi se objekat završio. Z.B.

KOLAŠIN

Joga na jezeru Ilustracija

● FOTO priča

Još uvijek nezamjenjiv BIJELO POLJE - Da i u eri savremene tehnologije konj može biti pouzdan prevoz, potvrđuje i primjer Nebojše Selimovića iz bjelopoljskog romskog naselja Strojtanica - Potkrajci. “Od rane mladosti zavolio sam konje i družio se sa njima. Otac je radio sa konjima i od toga prehranjivao višečlanu porodicu. Tu tradiciju nastavljam i ja. Sa konjima obavljam poslove koji su izvor egzistencije našoj porodici”, kaže Selimović. Simpatičnu scenu reporter DN juče je ovjekovječio u Ulici “Muniba Kučevića” u centru Bijelog Polja. B.Č.

KOLAŠIN - Posjećenost NP “Biogradska gora”, ako je suditi po početku turističke sezone, najavljuje uspješnu i po procjeni direktora Saše Jeknića rekordnu godinu. Neobičan izlet, do sada neviđen u tom dijelu kolašinske opštine, tokom proteklih dana pod motom “Priuštite sebi trenutke mira i opuštanja”, organizovao je YogaClub SoulFood. “Program je bio predviđen za sve ljubitelje prirode, a podrazumijevao je šetnju, druženje i jogu u netaknutoj ljepoti Biogradske gore. Izletu, koji je predvodila instruktorka joge Svetlana Vujačić, pridružili su se praktičari joge, ali i oni koji se do sada nijesu susreli sa njenim bene-

fitima, a željeli su da probaju”, kazao je Jeknić. Većina učesnika ovog originalnog izleta smatra da je to bilo neponovljivo iskustvo. Biogradska gora je, kako kažu poklonici joge, idealno mjesto za mir i opušptanje i “susrete sa sobom”. U NP planiraju još sličnih izleta, koji će značiti osvježenje turističke ponude. U tom preduzeću prezadovoljni su posjetom tokom prvih dvadeset dana ljetnje turističke sezone. Kako je Jeknić kazao, od predstojećeg ljeta očekuje se da bude uspješnije od minulog, kada je blizu 32.000 turista posjetilo jedan od najstarijih zaštićenih prostora u Evropi. Z.B.


Crna Gora 13

ČETVRTAK, 23.05.2013

DARKO BRAJUŠKOVIĆ

Zatekao sam Opštinu u rasulu Gradonačelnik Kolašina Darko Brajušković tvrdi da će opština ove godine imati neke prihode koje u prethodnoj godini nije mogla naplatiti Zorica Bulatović

S

adašnja finansiska situacija u Opštini Kolašin je veoma teška, ali je stalno prisutan proces stabilizcije, kazao je predsjednik opštine Kolašin Darko Brajušković. On je u razgovoru za Dnevne novine saopštio da je, od kada je preuzeo funkciju predsjednika opštine, smanjen broj zaposlenih u lokalnoj upravi. Mišljenja je da će Kolašin, valorizacijom Biznis zone, dobiti nova radna mjesta.

KOLAŠIN – Veliki broj dugova prema određenim pravnim licima Opština je vratila, kazao je predsjednik opštine Kolašin Darko Brajušković Tvrdi da će u ovoj godini opština imati neke prihode koje u prethodnoj nije mogla naplatiti. “Sadašnjim poslovanjem opštine

Biznis zona je velika šansa Pored toga što je urađen detaljni plan za Biznis zonu, Kolašinski lokalni parlament će uskoro usvojiti Detaljni urbanistički plan za ovo područje, što je preduslov za realizaciju tog projekta. “Imamo veliki broj zainteresovanih investitora, gdje su neki već počeli sa kupovinom mašina kako bi krenuli sa poslom. Ja očekujem i u ovoj godini da se krene sa radom, a u svakom slučaju u narednom periodu se očekuje podsticaj privrede i otvaranje novih radnih mjesta “, rekao je Brajušković.

ne dovodimo sebe u situaciju da što smo pozitivno uradili anuliramo novim zaduživanjem pa o tome strogo vodimo računa”, rekao je Brajušković, dodajući da je svaki naredni dan u ekonomskom i finansiskom smislu povoljniji od prethodnog. On je saopštio da je u periodu od godinu i po u opštini smanjen broj zaposlenih za 78 radnika, koji su uz otpremninu oslobodili radon mjesto. “U toku je proces smanjenja zaposlenih. U ovoj godini računam na jedan značajan broj radnika koji će na određeni način, shodno zakonskim propisima, biti tehnološki višak. To su opet oni ljudi koji nemaju šta da rade ovdje”, kazao je Brajušković. Prvi čovjek Kolašina je najavio da se ubrzo može očekivati potpisivanje ugovora sa Vladom Crne Gore oko preuzimanja sportske zone. Podsjeća da je Vlada donijela odluku da Kolašin bude centar za obuku sportista. “Za sportsku zonu ovih dana očekujemo tender za izradu urbanističkog plana za tu zonu. U toku je izgradnja fudbalskog terena u vlasništvu opštine, čija je vrijednost oko 300.000 eura, a završetak radova se očekuju za

kraj maja. To će biti prilika da pridobijemo mnoge fudbalske timove za pripreme u našem gradu”, poručio je Brajušković. Već duži niz godina kolašinska lokalna uprava najavljuje izgradnju gradske toplane. Da li će do realizacije tog projekta doći zavisi od studije izvodljivosti za čiju izradu će iz Evropskih fondova biti izdvojeno oko 300.000 eura. “Ako ona pokaže da je to isplativo, mi smo sigurni da ćemo naći sredstva koja su više milionska za njenu izradu, što bi bilo od velikog značaja za ovaj turistički grad”, rekao je Brajušković.

Zimska sezona je bila značajno uspješnija Iako je u nekoliko navrata Kolašin i po nekoliko dana bio bez napajanja električne energije, predsjednik opštine smatra da je zimska turistička sezona bila uspješnija od prethodne. Uvjeren je da će sličan uspjeh biti i kada je u pitanju ljetnja sezona.

“Već sad imamo najavu za narednu zimsku sezonu gdje se očekuju francuski, njemački i Albanski turisti. Ocijenjujem da imamo odlične uslove za turizam. Biće i značajnih manifestacija koje će pratiti ovgodišnju ljetnju turističku sezonu”, kazao je Brajušković.


14 Crna Gora

ČETVRTAK, 23.5.2013.

OCJENA

U turizmu oko 26.000 zaposlenih Gvozdenović: Do 2023. procjenjuje se da će u turizmu raditi 59.000 ljudi

DJEČJI VRTIĆ U MOJKOVCU

Proslavili 60 godina postojanja i rada MOJKOVAC – Mojkovačka javna predškolska ustanova “Jevrosima Rabrenović Jevra” proslavila je 60 godina postojanja i rada u prisustvu javnih ličnosti grada, vaspitača i roditelja. “Minule decenije i na našim prostorima potvrđuju da čovjek samo vaspitanjem postaje čovjek, spreman da odgovori izazovima vremena i života. Stoga je uloga vaspitača veoma važna, jer svi veliki putevi počinju prvim malim korakom. Zato se dugo pamti prvi osmijeh, prva pjesma, prvi crtež nevješti”, kazala je direktorica dječjeg vrtića Dubravka Duda Drobnjak. Drobnjak se osvrnula na dosadašnja dostignuća i ukratko predstavila viziju za budućnost. Počeci sežu u davnu 1953. godinu, kada je otvoreno prvo zabavište u Mojkovcu. Rad se odvijao u neuslovnoj baraci u kojoj se oku-

pljalo 43 djece koju je sa velikom ljubavlju dočekivala i ispraćala prva vaspitačica Danica Rakočević. Tokom minulih godina vrtić je pohađao veliki broj djece. Ove školske godine u vrtić se upisalo 140 djece, a o njima brine 16 zaposlenih. “Rezultate našeg rada mjere nadležne službe Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo, na čije ocjene smo veoma ponosni. Sve rezultate i uspjehe u našem radu ne možemo pripisati samo sebi, jer su država, opština i pojedinci ulagali mnogo u ovu djelatnost, a ulažu i danas”, kazala je Drobnjak. Predsjednik Skupštie opštine Mojkovac Slavenko Blažević čestitao je 60 godina postojanja i poželio uspjeh u daljem radu. Mališani vrtića su na svoj najljepši način uvećali proslavu jubileja svojom igrom, pjesmom i recitacijom. V.B.

BERANE

Klizište niko ne sanira

Ilustracija

BERANE - Na dijelu magistralnog puta Berane - Bijelo Polje, više od mjesec dana postoji klizište, koje niko ne sanira. Mnogi postavljaju pitanje zašto onda postoji firma “Crnagoraput” ako nije u stanju da ovo klizište, koje se nalazi iznad stambenog objekta, sanira. Vozači plaćaju putarine prilikom registracije vozila, a evo kako im se vraća. Ili se čeka da neko ovdje pogine pa da počne sanacija. M.T.

U crnogorskom turizmu trenutno ima oko 26.000 zaposlenih, a prema procjenama, do 2023. godine radiće ih oko 59.000, kazao je ministar turizma Branimir Gvozdenović. On je na prezentaciji “TUI Russia” u Budvi ocijenio da je to ozbiljan i izazovan posao za državu, preduzetnike, kao i privrednike koji treba da jačaju i proširuju svoje kapacitete. Na taj način, prema njegovim riječima, stvaraju se uslovi za ozbiljan ekonomski razvoj zasnovan na turizmu. “Možemo da kažemo da je većina infrastrukturnih pretpostavki riješena i sada intenzivno radimo na stvaranju boljih frekventnih uslova da Crna Gora kao avio-destinacija bude prijemčivija, jeftinija i lakše dostupna svim turistima. Na tom polju se može puno poraditi i na tome intenzivno radimo. Još znatan broj putnika dolazi sa aerodroma koji su van Crne Gore i tu možemo da se pozicioniramo i obezbijedimo jeftiniji i lakši dolazak”, kazao je Gvozdenović. Crna Gora kao jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija svijeta planira da svoj turistički rast obezbjeđuje svake godine od 8,7 odsto, te sa sadašnjih 700 miliona eura prometa, za 10 godina su očekivanja da će biti milijardu i 800 miliona eura prometa. “Taj podatak pokazuje da izvodljivost svih projekata koji se realizu-

ju u Crnoj Gori je mnogo realnija i isplativija i da treba ulagati u crnogorski turizam, a da male ili velike kompanije treba da se razvijaju i osposobljavaju u susret takvim dešavanjima”, kazao je Gvozdenović. Sa velikim turoperatorima i sistemima razgovara se, kako je kazao, o zajedničkim promocijama kako bi se podstakle aktivnosti vezane za predsezonu. Gvozdenović je naglasio da je produžetak ljetnje turističke sezone ključna stvar, kojom će se baviti na svim nivoima kompletna turistička privreda. Znatnije se mora podržati, kako kaže, i sjever Cr-

BEZBJEDNOST

Kroz Rakonje vodi magistrala straha

MOJKOVAC

Šahom protiv zaborava

MOJKOVAC – U organizaciji Šahovsog kluba “Brskovo” iz Mojkovca na Dan nezavisnosti Crne Gore održan je tradicionalni turnir pod nazivom “Šahom protiv zaborava”. Turnir se igra već 12 godina u pomen preminulih šahista iz Mojkovca Veselina Baltića, Stanka Čobeljića, Save Vukovića, Sveta Vučinića i Boža Vučinića, kazao je predsjednik Šahovskog kluba “Brskovo” Petar Radović. On je istakao da je turnir otvorenog tipa, u kome učestvuju šahisti iz Crne Gore i Srbije. Turnir ima 43 takmičara, a

šef nadgledajućeg arbitra je Zoran Radošević. Šahovski klub “Brskovo”, u saradnji sa školskim centrom, obezbijedio je salu, nagrade i uslove za odigravanje turnira. Turnir se igra 21. i 22. maja na Dan nezavisnosti Crne Gore i to je jedina sportska manifestacija u Mojkovcu koja se igra na taj dan. Igra se po švajcarskom sistemu devet kola pola sata po igraču. “Na turniru su dodijeljene novčane nagrade koje je obezbijedio klub. Ukupan fond nagrada je 480 eura”, kazao je Radović. V.B.

BIJELO POLJE - Uprkos činjenici da je primjenom novog zakona o saobraćaju uvedeno dosta reda u smislu povećane bezbjednosti, još dosta stvari treba uraditi da bi bezbjednost svih učesnika bila potpunija. Veliki broj vozača ukazuje na nepravilnost parkiranja na javnim površinama i prometnim saobraćajnicama, a kao primjer navode romsko naselje Rakonje, koje se nalazi na dionici magistralnog puta Bijelo Polje - Ribarevine. “Često prolazim tom dionicom i osjećam neopisivi strah. Sva čula držim otvorena da mi se ne bi dogodila neka nezgoda. Takav strah potkrijepljen je činjenicom da se u tom naselju dogodio veliki broj nezgoda čak i sa smrtnim epilogom.”, upozorio je vozač šlepera, ne želeći da mu se pominje ime. Slično mišljenje dijeli i bjelopoljski taksista koji tom dionicom prođe više puta u toku dana. “Zaista je neprijatno voziti kroz to naselje jer se uvijek strepi da neko dijete ne izleti ispred auta. Tome doprinosi i nepreglednost puta od parkira-

nih vozila čiji su vlasnici stanari obližnjih kuća”, kazao je naš sagovornik. Sudski vještak za saobraćaj Momčilo Blagojević potvrdio je da je dionica magistralnog puta kroz romsko naselje Rakonje rizična za saobraćaj. “Parkirano vozilo koje je zauzelo kolovoz predstavlja smetnju za bezbjedan saobraćaj vozilu koje se kreće tom kolovoznom trakom, a onemogućeno je bezbjedno kretanje i drugih učesnika u saobraćaju, kao i pješaka. Zakon treba da bude jedinstven i jednak za sve učesnike u saobraćaju”, kazao je Blagojević. U bjelopoljskoj policiji saopštili su da saobraćajne patrole permanentno kontrolišu opasne saobraćajne dionice na području opštine. “Ukoliko ima nepropisno parkiranih vozila pored magistrale i u romskom naselju Rakonje, vjerovatno se radi o trenutnom zadržavanju. Ukoliko takva pojava bude učestala i na pripadnike romske nacionalnosti primjenjivaće se Zakon o bezbjednosti saobraćaja kao i prema ostalim građanima”, saopštili su u policiji. B.Č.

ne Gore, te je država spremna da sa velikim turoperatorima razvija posebne programe koji Crnu Goru nude 365 dana na čitavom prostoru. “Radimo i na povoljnostima za izgradnju hotela koje moraju biti znatno veće, zato smo zakonom predložili beneficije za hotele sa četiri i pet zvjezdica. U prvoj fazi to su predlozi koji su vezani samo za komunalije. U ministarstvu, zajedno sa Savjetom za praćenje turističkog razvoja, pripremamo dodatne elemente u vezi sa podsticajem razvoja hotela”, naglasio je Gvozdenović. N.L.

Domovini s ljubavlju T I VAT - Ekipa “Veljko Vlahović” pobjednik je kviza “Domovini sa ljubavlju”, koji je organizovalo Udruženje boraca NOR-a i antifašista opštine Tivat zajedno sa Srednjom mješovitom školom “Mladost”. Pobjednička ekipa je u finalu osvojila 70 bodova, trideset više od drugoplasirane ekipe “Sutjeska”. Finale kviza, koje je održano u Zbirci pomorskog nasleđa u Porto Montenegru, otvorio je predsjednik opštine Tivat Miodrag Kankaraš, a sve prisutne pozdravili su Dragan Mitov Đurović, sekretar SUBNOR-a Crne Gore i Dragiša Ćosović, predsjednik UBNOR-a Tivat. U programu su nastupili mladi recitatori i podmladak KUD-a “Boka”. Z.K.

Kajakaši na takmičenju PODGORICA - Kajakaški klub “Svetionik” 25. maja učestvovaće na 12. međunarodnoj memorijalnoj regati “Matija Ljubek” u Zagrebu na ŠRC Jarun, gdje će se takođe održati Otvoreno prvenstvo grada Zagreba u kajaku i kanuu na mirnim vodama. Ova međunarodna kajakaška manifestacija se od ove godine nalazi i na službenim vebstranicama ICF kalendara, pa se očekuje veliki odziv i znatna konkurencija. Na istom takmičenju, kajakaši i kanuisti iz Hrvatske moći će izveslati norme neophodne za ulazak u sastav državne reprezentacije. A.G.


Crna Gora 15

ČETVRTAK, 23.5.2013.

vodovod bistrica

Još smo daleko od razvijenih sistema Beća Čoković

U

prkos veoma složenim uslovima u kojima posluje bjelopoljsko preduzeće Vodovod “Bistrica”, vodosnabdijevanje i održavanje vodovodne i kanalizacione mreže prošle godine je bilo uglavnom uredno.

BIJELO POLJE - Podsjećajući da preduzeće postoji od 1961. godine te da je od 1991. organizovano kao javno, direktor Milan Bulatović kazao je da nemaju kreditnih zaduženja niti obaveza prema dobavljačima. “Zaposlenima se redovno izmiruju zarade u prosječnom iznosu oko 300 eura, a uplaćuju se redovno porezi i doprinosi. Problem predstavlja naplata za utrošenu vodu od korisnika”, kazao je Bulatović. Prema riječima direktora, snabdijevanje potrošača je relativno dobro osim u sušnom periodu, kada oni u višim zonama povremeno ostaju bez vode. “Tehnička opremljenost preduzeća je na zadovoljavajućem nivou,

reklo bi se da je dovoljna za kvalitetno obavljanje usluga, ali to je dosta daleko od standarda razvijenih sistema. Usljed sve teže ekonomsko-finansijske situacije, već se izražavaju poteškoće u nabavci materijala i rezervnih djelova, iako se trudimo da ih pravovremeno obezbijedimo kako posao ne bi trpio”, kazao je Bulatović. Direktor je istakao da je lani završeno dokaptiranje “Vrela Bistrice”, što je preduzeće realizovalo u okviru IPA programa i međugranične saradnje sa Vodovodom iz Novog Pazara. “Tim poslom vrijednim oko 100.000 eura obezbijeđene su dovoljne količine vode za naredne

desetine godina. To ne znači da su riješeni svi problemi, naprotiv, slijede veliki poslovi kako bi grad dobio moderni vodovodni i kanalizacioni sistem. Obezbijeđene količine vode potrebno je dovesti do svih potrošača postavljanjem cjevovoda 500 milimetara u dužini četiri kilometra i 115 metara od izvorišta u Majstorovini ispod Bjelasice do postrojenja za hlorisanje iz prelivnog bazena u Ravnoj Rijeci. Predračunska vrijednost tog posla je 1,2 miliona eura”, kazao je Bulatović, dodajući da je u okviru navedenog IPA programa izgrađeno i moderno hlorno postrojenje u Ravnoj Rijeci, koje je koštalo 21.000 eura. U okviru odvoda gradskih otpadnih voda, kako je naveo, neophodno je pristupiti izgradnji kolektora sa fabrikom za njihovo prečišćavanje, dok za pojedina naselja taj problem treba riješiti izgradnjom mini postrojenja-separatora, a taj posao zahtijeva i veliko investiranje. B.Č.

PREMINULI Milosava Mirka Vranić rođena Rečević, 21. maja 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 22. maja 2013. u 14 časova na groblju u Grančarevu.

Stanka Milenkova Terzić rođena Rašović, 20. maja 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 22. maja u 13 časova na groblju u Srpskoj.

Danijel Roka Ljucović 20. maja 2013. u 29. godini. Sahrana je obavljena 22. maja u Koćima.

Blagota Milanov Šiljak 20. maja 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 21. maja u 15 časova na mjesnom groblju Vranštica ± Tomaševo.

Denis Sulejmana Pašanović 19. maja 2013. u 37. godini. Sahrana je obavljena 21. maja u 17 časova na gradskom groblju u Prijepolju.

Milivoje Radov Radinović 19. maja 2012. u 66. godini. Sahrana je obavljena 21. maja na groblju u Grbavcima.

Rosa Petrova Vujović rođena Šišević, 19. maja 2013. u 57. godini. Sahrana je obavljena 21. maja u 15 časova na mjesnom groblju u Donjem Zagaraču.

Mihailo Velišin Popović dipl. elektroinženjer, 10. maja 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 22. maja na Novom groblju u Beogradu. Adresa stana: Braće Srnić 31.

padobranstvo

Seminar prilika za obnavljanje znanja NIKŠIĆ - Radionica pod nazivom “Bezbjednost u savremenom padobranstvu” realizovana je juče i danas na nikšićkom aerodromu na Kapinom Polju. Kratki kurs padobranstva dio je višegodišnjeg projekta A3NET ili “Jačanje i umrežavanje malih aerodroma u jadranskom regionu” finansiranog iz fondova IPA. Iz tog fonda finansira se i renoviranje nikšićkog aerodroma. “Učestvuje oko dvadesetak padobranaca i stručnjaka iz regiona. Učesnici će imati priliku da ih eminentni nastavnici upozaju sa osnovnim pravilima koja se moraju poštovati da bi se bezbjedno bavili ovim sportom”, poručila je menadžerka projekta Biljana Pinjatić. Izvršni organizator seminara je

Vazduhoplovni savez Crne Gore, čiji je sekretar, iskusna padobranka, Ana Marija Grubač saopštila da je ovakva radionica održana kod nas prvi put u posljednjih dvadeset godina. “Meni kao padobrancu i ostalim kolegama ovaj seminar je jako bitan. Mi iskusni padobranci imamo priliku da obnovimo znanje, dok oni koji tek počinju mogu mnogo toga da nauče i to od provjerenih stručnjaka. O lijepom druženju i da ne govorim”, saopštila je Grubač. Predstavnik padobranaca iz Banjaluke kazao je da su padobranske radionice neohodna nadogradnja, te da je to sport koji se stalno uči. Ukoliko vremenske prilike budu dozvolile, danas će se na Kapinom Polju izvesti padobranski skokovi. J.L.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 Globus

ČETVRTAK, 23.5.2013.

HAPŠENJE

Amerikanac prijetio da će ubijati Srbe po Čikagu ČIKAGO - Rasel Gordon uhapšen je u subotu u svojoj kući u Čikagu, zbog navodne prijetnje da će ubiti ambasadora SAD u Srbiji Majkla Kirbija, kao i Srbe koji žive u Čikagu. Američko tužilaštvo je saopštilo da je Rasel K. Gordon (48), američki državljanin koji je živio u Srbiji od 1996. do 2012. godine, oženio Srpkinju koja ima dijete sa jednim državljaninom Srbije. Starateljstvo nad djetetom je 2012. godine dodijeljeno biološkom ocu.

Kako je prenijela televizija WBBM iz Čikaga, Gordon je navodno početkom februara počeo da šalje prijeteće poruke američkom konzulatu u Beogradu. U petak je njegova supruga posjetila konzulat i obavijestila zvaničnike o njegovim planovima da puca na Srbe u Čikagu, a u subotu im je javila da ga je razbijesnilo kada je saznao da će ona dobiti vizu samo na dvije nedjelje. Ona je tražila vizu kako bi otputovala u SAD. Gordon je

uhapšen nakon što je njegova supruga obavijestila konzulat o njegovoj namjeri da ubije ambasadora SAD u Srbiji, kao i njegovu porodicu, javila je televizija WBBM iz Čikaga. Kako je policiji ispričala njegova žena, Gordon je razradio detaljan plan napada na mjesta na kojima se u Čikagu skupljaju tamošnji Srbi, uključujući i diplomate. Ukoliko bude osuđen, njemu prijeti pet godina robije i kazna od 250.000 dolara.

NOvI zAkON

Državljanstvo za milione američkih imigranata VAŠINGTON - Odbor za pravosuđe Senata SAD odobrio je zakon koji omogućava milionima imagranata u Americi da dobiju državljanstvo te zemlje. Zakon je usvojen sa 13 glasova “za” i pet “protiv”, a taj zakon je bio jedan od prioriteta predsjednika Baraka Obame, piše AP. Iako će državljanstvo moći da dobije 11,5 miliona imigranata, od vlade se traži da spriječi priliv novog talasa ilegalnih useljenika. Svi imigranti koji žele državljanstvo moraju da dokažu da su ušli u zemlju prije 31. decembra 2011. godine i da su u kontinuitetu prisutni u SAD. Smatra se da će takav potez pridobiti manjinske narode da glasaju republikance. Zauzvrat republikanci traže jačanje kontrole granice sa Meksikom izgradnjom novih ograda i uvođenjem kompjuterskog sistema da se identifikuju osobe koje ostaju u zemlji i poslije isteka njihovih viza. Pored toga, zakonom se stvara novi program za niskoobučene strane radnike i dozvoljava ulazak u zemlju visokokvalifikovane rad-

ne snage na mnogo višem nivou nego što je sada slučaj. Zakonom se podiže granica takozvanih “haj-tek” viza, poznatih pod imenom H-1B, sa 65.000 na 180.000 ali je republikanac iz Jute Orin Heč lobirao da se eliminišu restrikcije američkim kompanijama koje žele da angažuju inženjere i programere iz inostranstva.

Kompromisnim amandmanom ukinuta je obaveza koju su kompanije imale da tehnološke poslove prvo ponude Amerikancima, pa tek onda strancima, osim za firme čiji rad zavisi od stranaca više od 15 odsto. Za nove izmjene zakona o imigraciji lobirali su i informatički giganti.

GARDIJAN

Naftni džihad u Siriji LONDON - Odluka Evropske unije da ukine sankcije na sirijsku naftu za pomoć opoziciji ubrzala je otimanje za prevlast nad bušotinama, koje kontrolišu pobunjenici. Odluka je, takođe, pomogla džihadistima da učvrste poziciju nad resursima zemlje, piše Gardijan. Takođe, od kurdskih grupa preuzeli su kontrolu nad oblastima na sjeveroistoku Sirije. Opozicione grupe okrenule su puške jedne protiv drugih u borbi oko nafte, vode i poljoprivrednog zemljišta. Istovremeno, digli su ruke od vojnih pritisaka na vladu Bašara al Asada sa sjevera i istoka. Štaviše, u nekim oblastima, pobunjenička grupa El Nusra je sklopila ugovore sa vladom o prenosu nafte preko linije fronta ka moru. U pokrajinama Deir Ezoru i El Rakvi nikle su rafinerije na otvorenom, kako bi se napravio brzi novac. Sirovina se čuva u kanalima, a zagrijeva na ćumur u metalnim rezervoarima. Zbog toga, region je obavijen oblakom crnog dima, a lokalno stanovištvo izloženo je opasnostima gustog smoga i čestih eksplozija u improvizovanim pogonima. Tako proizvedeno lož ulje, dizel i benzin prodaju se na sjeveru do Alepa, a preostala sirovima isporučuje se tankerima do Turske. “Severni front nije samo postao uspavan, sjeverni front je postao komercijalan”, kaže jedna od vodećih opozicionih figura. Evropska unija je saopštila da je podizanjem naftnog embarga u aprilu pomalo pomogla opoziciji. Međutim, odluka još nije stupila na snagu, jer propisi za njeno sprovođenje tek treba da budu izdati. Poznavaoci tamošnjih prilika ka-

žu da je saopštenje EU intenziviralo trku za naftom. “Ko god stavi ruku na ulje, vodu ili poljoprivredu - drži sirijske Sunite za gušu. U ovom trenutku, to je Al Nusra”, kaže Džošua Landis sa Univerziteta u Oklahomi, koji piše blog “Sirija komentar”. Jedan od boraca Al Nusre rekao je Gardijanu da najveći broj bunara drže pobunjenici, a samo jedna bušotina u Hsakiju je još pod kontrolom kurdskih boraca. “Postoje još dva naftna bunara blizu granice sa Irakom u pustinji. Iračka vojska ih je okružila tenkovima, ali ne znamo šta rade sa njima”, rekao je on. Gerilac Al Nusre kaže da je grupa samo čuvala bunare koji su zarobljeni, ali su suparničke grupe optužile islamiste da su raznijeli imovinu ka-

ko bi napravili brzi novac. Jedan zapadni diplomata koji prati situaciju u Siriji kaže da u Deir Ezoru ima od svega pomalo. “Al Nusra ponekad sarađuje sa režimom iz praktičnih razloga. U nekim oblastima, naftni derivati se daju lokalnim zajednicama, ali postoje jasne opasnosti u takvim otvorenim rafinerijama”, zaključio je evropski diplomata. Gupa Jabhat al Nusra, povezana sa Al-kaidom i drugim ekstremističkim islamističkim grupama, kontroliše većinu naftnih bušotina u provinciji Deir Ezor, potiskujući lokalna sunitska plemena, ponekad i silom. Landis ocjenjuje da otvaranje evropskog tržišta za naftu navodi na ludi zaključak - “Evropa finansira Al-kaidu”.

POČEO SABOR SPC

O Kosovu, N

Sabor će formirati i komisiju koja će razm

B

EOGRAD - Liturgijom koju je u utorak u Sabornoj crkvi u Beogradu služio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej sa 12 episkopa označen je početak redovnog proljećnog zasijedanja Svetog arhijerejskog sabora. Pitanja koja najviše zanimaju medije, poput “slučaja Kačavenda” i istupa mitropolita Amfilohija na nedavnom protestu protiv briselskog sporazuma, ostavljene su za kraj zasijedanja, koje će trajati najmanje dvije sedmice.

Tokom liturgije patrijarh je održao molitvu za uspješnost zasijedanja najvišeg zakonodavnog organa Crkve. “Uprkos različitim najavama o tome šta će biti teme dnevnog reda redovnog majskog zasijedanja Sabora SPC, koji je počeo u Beogradskoj patrijaršiji, prvih nekoliko dana ne treba očekivati ništa spektakularno jer će se skupština arhijereja baviti pitanjima iz života Crkve”, rečeno je Tanjugu u Patrijaršiji. Redovna tačka su izvještaji iz eparhija, kao i situacija u južnoj pokrajini. Kako se spekuliše u crkvenim krugovima, episkopi će pod crkvenu lupu staviti briselski sporazum, ali i varnice koje su proteklih dana sijevale između poje-

dinih predstavnika crkve i države. Izvjesno je, međutim, da na dnevnom redu ovog Sabora neće biti inicijativa sveštenstva više eparhija, uvrijeđenih nedavnim izjavama premijera Srbije Ivice Dačića na račun SPC, da se njemu i

NEREDI

Stokholm još gori Privedeno sedam ljudi, zapaljeni kulturni centar, dom za stare i jedna osnovna škola STOKHOLM - Neredi koji su prije dva dana počeli kada je policija ubila jednog čovjeka u predgrađu Stokholma, proširili su se i na druga naselja. Grupa od oko 60 mladih ljudi palila je automobile, razbijala prozore na radnjama i zapalila kulturni centar u jednom predgrađu švedske prijestonice, prenijela je agencija AP. Policijski portparol Kjel Lindgren rekao je da je sedmoro ljudi pritvoreno i da je jedna osoba uhapšena pod optužbom da je zapalila kulturni centar, koji se nalazi u zgradi iz 19. vijeka. Portparol je rekao da je 30 vozila zapaljeno u šest prigradskih naselja, u kojima uglavnom žive imigranti. Zapaljena je i jedna škola i dom za stare, a grupa od oko 60 mladih kamenovala je policiju i vatrogasce. Jučerašnji neredi

nastavak su protesta koji su počeli u nedjelju zbog toga što je policija ubila jednog 69-godišnjeg čovjeka u predgrađu Stokholma pri pokušaju da ga uhapsi. Policija tvrdi da ih je taj čovjek napao nožem, dok demonstranti tvrde da se radi o prekomjernoj upotrebi sile. Antiimigrantski nastrojena stranka Švedske demokrate je ocijenila da su neredi rezultat “neodgovorne” imigracione polike i da nikada ranije nije toliko novca trošeno na predgrađa puna imigranata kao što je to danas slučaj. Švedski premijer Fredrik Rejnfelt je prekjuče rekao da je ponosan što je Švedska zemlja koja prima velike grupe ljudi iz drugih zemalja, dodavši da “često postoji period tranzicije između različitih kultura”.


Globus 17

ČETVRTAK, 23.5.2013.

Njegošu, Kačavendi i ostalom

motriti ono što je Mitropolija crnogorsko-primorska već odlučila - da se Njegoš proglasi za sveca.

njegovim ministrima oduzmu ranije dodijeljena crkvena odlikovanja i priznanja. U više eparhija Tanjug saznaje da je potpisivanje inicijative u toku i da je odziv sveštenstva navodno veliki. Ipak, prema crkvenoj proceduri, ta inicijati-

va će biti dostavljena episkopima, koju će oni potom proslijediti Sinodu. U Patrijaršiji je Tanjugu rečeno da će pitanja koja najviše zanimaju medije, poput “slučaja Kačavenda”, istupanje arhiepiskopa cetinjskog i mitropolita crnogorsko-primorskog

Amfilohija i penzionisanog vladike Atanasija na beogradskom Trgu Republike na protestu protiv briselskog sporazuma i popunjavanje upražnjenih mjesta episkopa u eparhijama SPC, biti teme posljednjih dana zasijedanja. Mitropolit Amfilohije podnijeće Saboru zvaničnu inicijativu da se vladika Petar Drugi Petrović Njegoš proglasi za sveca, s obzirom na to da je na nivou Mitropolije crnogorsko-primorske već proglašen za svetitelja, a kao datum praznovanja određen je 19. maj. Među temama bi moglo da se nađe i pitanje imovine i statusa SPC na Kosovu nakon potpisivanja briselskog sporazuma, zatim obilježavanje 1.700 godina od Milanskog edikta, odnos prema nepriznatoj makedonskoj crkvi i problemi u radu pojedinih eparhija. Na dnevnom redu Sabora će se svakako naći i pitanje sudbine suspendovanog vladike Srednjoevropske eparhije Konstantina Đokića, protiv koga je pokrenut postupak Crkvenog suda zbog višegodišnjeg trvenja sa vjernicima u Njemačkoj. Definitivni dnevni red Sabora biće usvojen na prvoj konstitutivnoj sjednici ovog najvišeg zakonodavnog tijela SPC. Sjednici po pravilu prisustvuju vladike iz cijelog svijeta. Povodom spekulacija da je penzionisanom vladiki Atanasiju Jevtiću navodno poručeno da ne dolazi na sjednicu, u Patrijaršiji kažu da nije bitno da li je neko pozvan ili ne

i da on uvijek ima načina da Saboru dostavi svoj stav o bilo čemu preko nadležnog episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija. Očekuje se da će Sabor zasijedati najkraće dvije sedmice, s obzirom na to da će u petak zbog “crvenog slova”, a možda i u subotu, biti neradni dani. Ovo će biti i prvo zasijedanje Sabora od maja prošle godine s obzirom na to da crkvena skupština nije, kako to pravila nalažu, zasijedala prošlog oktobra uz obrazloženje da “vrelih tema” nije bilo, a okupljanje arhijereja iz cijelog svijeta košta. Budući da ovo zasijedanje dolazi samo nekoliko mjeseci od početka obilježavanja 17 vjekova Milanskog editka, kao i da će centralna manifestacija biti održana 6. oktobra u Nišu, očekuje se da će to biti i jedna od glavnih tema crkvene skupštine.

●Kuda sa Kačavendom?

Zasijedanju Sabora ne prisustvuje episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije (Kačavenda), koji je prije mjesec dana razriješen sa vladičanskog položaja. Najviše crkveno tijelo odlučiće o njegovoj daljoj sudbini, ali i mjestu njegovog budućeg boravka. Iako je njegova želja da to bude sadašnje sjedište eparhije, Manastir Svetog Vasilija Ostroškog u centru Bijeljine, veća je šansa da mu Sabor namijeni adresu u Manastiru Svete Petke u bijeljinskom naselju Pet jezera. Nije isključeno i da vladike odluče da se sjedište Kačavendine eparhije, po-

slije 21 godine, iz Bijeljine premjesti u Tuzlu. O eparhiji vladike Vasilija biće govora i u “kadrovskom” dijelu dnevnog reda Sabora. U igri su dvije opcije - da crkvena skupština izabere novog vladiku ili da se episkop banjalučki Jefrem zamoli da bude administrator zvorničko-tuzlanski do sljedećeg zasijedanja.

●sPs: Govor mržnje ranKa KrivoKaPića

Šef poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije, članice vladajuće koalicije u Srbiji, Branko Ružić ocijenio je, kako prenose beogradski mediji, da izjava predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića povodom kanonizacije vladike Petra Petrovića Njegoša ima odlike govora mržnje. Predsjednik Skupštine Crne Gore je juče rekao da Njegoš ne može u “društvo zločinaca”. “Oni čiji su heroji i sveci bili zločinci poslije Drugog svjetskog rata i poslije ovog rata moraju da pokušaju da se sakriju iza crnogorske čistote”, rekao je Krivokapić na Lovćenu, gdje je položio vijenac na grob Njegoša. Šef poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije Branko Ružić je kazao da je Krivokapićeva izjava neprimjeren rječnik visokog zvaničnika Crne Gore koji se može okarakterisati kao govor mržnje. “Radi se o klasičnoj političkoj manipulaciji i insistiranju na ‘kvazi crnogorstvu’ i borbi sa imaginarnim protivnikom”, naveo je Ružić.


18 Kultura

ČETVRTAK, 23.5.2013.

JUBILEJ

Jedinstvo nacionalnog i građanskog bića Na Cetinju juče obilježeno 20 godina od osnivanja Matice crnogorske

TEATAR

ª Sedam danaº u Dodestu Predstava „Sedam dana“ Gradskog pozorišta, koju je prema tekstu savremene hrvatske i evropske spisateljice Tene Štivičić režirala Alisa Stojanović, biće igrana večeras u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Riječ je o urbanoj komediji o postranzicijskom društvu, koju je Štivičić pisala imajući pred očima britanski društve-

Roman “Štampar i Veronika” Katarine Brajović biće predstavljen sjutra u 13 sati na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i u (20 sati) u prostoru Matice srpske Društva članova u Crnoj Gori. O romanu koji je prošle godine bio u užem izboru za NINovu nagradu u Matici srpskoj, osim autorke govoriće: profesori Lidija Tomić i Goran Radonjić. “Štampar i Veronika” uzbudljiva je povijest o Božidaru Vukoviću Podgoričaninu, pioniru srpskog štamparstva. Radnja romana odvija se između raskošne Venecije i tragičnog Konstantinopolja. Sudbinom bačen u čudesni kovitlac i opčinjen knjigom i sjećanjem na zavičaj on u visokom društvu traži sopstveni put do sreće.

ni model. Ova opora komedija o stavovima, između ostalog, kritikuje i potrebu savremenog čovjeka da se neprekidno opredjeljuje i da o svemu ima mišljenje. To je i unverzalna vrijednost ovog dramskog teksta. U predstavi igraju: Maja Šarenac, Dubravka Drakić, Pavle Ilić, Ivana Mrvaljević, Dejan Đonović i Ivona Čović.

Spomenik Vagneru Spomenik u čast Riharda Vagnera otkriven je juče u njegovom rodnom mjestu, Lajpcigu, povodom 200 godina od rođenja ovog kompozitora. Spomenik je rad njemačkog skulptora Štefana Balkenhola. Rihard Vagner rođen je 22. maja 1813. godine u Lajpcigu. Kao dijete bio je veoma zainteresovan za književnost, a na njegovu odluku da se ipak posveti muzici, u velikoj mjeri uticala su Betovenova djela, kojima je još kao vrlo mlad bio fasciniran. Smatra se jednim od najvećih kompozitora opere, od kojih su najpoznatije “Tristan i Izolda”, tetralogije “Prsten Nibelunga”, “Tanhojzer” i “Lutajući Holanđanin”. Osim toga, napisao je na desetine simfonija i sonata, a objavio je i niz eseja i knjiga. U istoriji je ostao zapamćen i kao ubijeđeni socijalista, ali i antisemita, zbog čega je bio omiljeni kompozitor nacističkog vodje Adolfa Hitlera. Neki teoretičari smatraju da i u njegovim operama ima skrivenih poruka usmjerenih protiv Jevreja.

‘’Smatram srećnom i sudbinski značajnom okolnošću što se u kulturno istorijskom, sociopolitičkom, nacionalnom i građanskom i državnom tkivu Crne Gore, prije dvadeset godina spontano pojavila Matica crnogorska,’’ kazao je član Upravnog odbora Čedomir Drašković otvarajući izložbu izdanja Matice organizovanu u prostorijama ove organizacije na Cetinju, povodom dvije decenije od osnivanja. Izložba je otvorena do 3. juna, a izloženo je preko stotinu izdanja Matice crnogorske različitih tematskih ciklusa, Istorijski izvori, Kultura i istorija, Arheologija, Crnogorski jezik, Crnogorska književnost, Crnogorska likovna umjetnost, Crnogorsko štamparstvo, Nasljeđe, Ličnosti i vrijeme, Ogledi i studije, U očima svijeta i još drugih izdanja. Drašković je rekao da je ova organizacija osnovana ‘’kao matica kulture i matica moralnog i građanskog suživota u Crnoj Gori čija je preokupacija zaštita multietničkog identiteta crnogorskog naroda i zaštita multietničkog identiteta Crne Gore.’’ On je rekao da je Matica zvanično prihvaćena kao samostalna organizacija u oblasti kulture 2008. godine, a da je do tada egzi-

Okupljanje u znaku jubileja: juče u Matici crnogorskoj stirala kao nevladina organizacija. Drašković je naveo da je Matici, kao stvarnoj matici kulture, bilo i ostalo primarno da Crna Gora strateški jedino može biti uspješna država ako poštuje multikonfesionalni i multietnički sklad te da se to postiže onda kad uspješno zaživi jedinstvo nacionalnog i

građanskog. Matica je upravo na takvoj platformi dominantno osmišljavala i realizovala svoju razuđenu i dosta brojnu štamparsko izdavačku djelatnost, počevši od uspjelog kontinuiteta jednog od najsadržajnijih savremenih crnogorskih glasila, časopisa Matica. M.Z.

IZLOŽBA

Slike Milke Vujović u Pizani Izložba “Parovi …i oni drugi” crnogorske slikarke Milke Vujović biće otvorena večeras u 20 sati u podgoričkoj galeriji “Pizana”. U okviru izložbe biće predstavljeno 20 slika urađenih u tehnici ulja na platnu sa detaljima u pozlati nastalih u periodu od 2010 – 2013.  godine. Kako i sam naziv izložbe sugeriše, izložene su slike na kojima dominiraju ženska i muška figura (ili više njih), predstavljena u različitim situacijama, bilo onim jednostavnim, svakodnevnim ili pak nekim drugim, psihološki složenijim. Sa idejom da se onaj koji gleda, pasivni posmatrač, preobražava u aktivnog saučesnika, onoga koji vidi (i koji biva podjednako uvučen u scenu pred kojom se zatekao u prisustvo ritualu poslepodnevnog ispijanja šoljice čaja, strahu od sopstvene sijenke, bojazni od otkrivanja tajne ili nečemu poput nekih novih blago-

vjesti?), slike nam pričaju priče i razgovaraju s nama u situacijama sa krajnje neizvjesnim ishodom– ko će biti par? Ko će pripasti onima drugima? Milka Vujović, je akademska slikarka i grafičarka. Diplomira-

la je na Nastavničkom fakultetu u Nikšiću, a potom i na na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu. Magistrirala je na FPU, na odsjeku grafika i već duže od dvije decenije članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Od 1998. radi kao docent na FPU, za predmet Grafičke tehnike na Odsjeku zidnog slikarstva i Odsjeku konzervacije i restauracije. Od 2006. članica je ULUS-a. Dobitnica je nekoliko posebnih pohvala i drugih priznanja ULUPUDS-a, među njima i plakete “Zlatno pero Beograda” i prve nagrade na beogradskoj “Mini-art sceni”. Imala je 20-tak samostalnih izložbi u Crnoj Gori i regionu. Učestvovala je i na kolektivnim izložbama u Crnoj Gori, Srbiji, Francuskoj, Poljskoj, Belgiji, Japanu, Maleziji, Rumuniji, Rusiji, Mađarskoj, Grčkoj, Makedoniji, Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Švedskoj.

POGLED U KOMŠILUK

KNJIGA

Majstori kratke priče krajem maja u Zagrebu Zvijezde festivala Francuz Filip Klodel i Italijan Paolo Đordano Festival evropske kratke priče okupiće od 26. do 31. maja u Zagrebu i Varaždinu više od 20 pisaca iz 15 zemalja, a među zvijezdama koje će predstaviti hrvatska izdanja svojih knjiga su Filip Klodel iz Francuske, Paolo Đordano iz Italije, Josip Novaković iz Kanade, Filip David iz Srbije, Alek Popov iz Bugarske i Ravi Hage iz Kanade/Libana. FEKP počinje u književnom klubu “Booksa” čitanjem i razgovorom pod nazivom “Između dve lepe vatre: priče i romani”. Između ostalih, među gostima 12. FEKP-a najavljeni su irački pisac Hasan Blasim, koji od 2004. živi kao prognanik u Finskoj, Meri Kostelo (Irska), Il-

diko Lovas (Mađarska), Adam Marek (Britanija) i David Roas (Španija), a iz Hrvatske učestvuju Damir Karakaš, Senko Karuza, Denis Peričić, Edo Popović i Ivana Simić Bodrožić. Najveća zvijezda 12. FEKP-a je nagrađivani francuski pisac i reditelj Filip Klodel, koji predaje književnost na Univerzitetu u Nansiju, a djela su mu prevedena na više od 30 jezika. Najpoznatiji mu je roman “Sive duše” iz 2003, za koji je dobio nagrade “Renodo” i “Martin Bek”. Kolodel je 2003. dobio i “Gonkur nagradu” za “Les petites mécaniques”, dok je za roman “Brodekov izvještaj” iz 2007. osvojio i “Gonkurovu” i “Independent Foreign

Fiction Prize” za 2010. Poznat je i po svojim filmovima “Il y a longtemps que je t’aime” (2008), za koji je dobio nagradu “Bafta” i “Tous les soleils” (2011). Italijanski pisac Paolo Đordano dobitnik je niza nagrada za roman “Samoća primarnih brojeva” iz 2008. Kanadski pisac hrvatskog porijekla Josip Novaković, ovogodišnji finalista nagrade “Buker”, autor je romana “Prvi april”. Bugarski pisac Alek Popov autor je romana “Misija London”, zasnovanog na živopisnom iskustvu koje je stekao kao kulturni ataše u bugarskoj ambasadi u Velikoj Britaniji. “Misija London” dosad je prevedena na petnaestak jezi-

ka, a njena filmska ekranizacija najgledaniji je bugarski film u proteklih 20 godina i dobitnik “Nepotkupljive nagrade” (2011), koju dodeljuje program “Kulturom protiv korupcije” hrvatskog

ogranka Transparency Internationala. Libanski pisac Ravi Hage, koji živi u Kanadi od 1992, nagrađivani je književnik, likovni umjetnik i kustos, čija su djela prevedena na tridesetak jezika.


Kultura 19

ČETVRTAK, 23.5.2013.

ª Očeviº na Cetinju

P re d s t a v o m “ O č e v i s u grad(ili)” u režiji Borisa Liješevića, Crnogorsko narodno pozorište gostovaće večeras u 20 sati u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom”. Predstava govori o generaciji očeva koji su izgradili neki svijet, neke gradove i ostavili nasljeđe, kako se mi danas prema tome odnosimo, do čega nas je dovelo savremeno doba i savremeno društvo. U predstavi igra 20-člani ansambl Crnogorskog narodnog pozorišta: Ana Vujošević, Dušan Kovačević, Dragan Račić, Emir Ćatović, Gorana Marković, Gojko Burzanović, Jadranka Mamić, Kristina Stevović.

Preminuo osnivač ª Dorsaº Klavijaturista i jedan od osnivača legendarne grupe “Dors” (The Doors) Rej Manzarek, preminuo je u Rozenhajmu u Njemačkoj, nakon duge i teške borbe s bolešću. S pokojnim Džimom Morisonom, Manzarek je 1965. godine formirao Dorse koji su se ubrzo proslavili pjesmama: “The End”, “Break on Through to the Other Side” i “Hello I Love You”. Prodali su više od sto miliona primjeraka albuma širom sveta, a Manzarek je postao jedan od najpoznatijih klavijaturista svog vremena, doprinijevši legendarnim pjesmama kao što su “Riders on the Storm” i “Light my Fire”. Kasnije je svirao sa drugim bendovima i muzičarima, među kojima su i Igi Pop i pankrok grupa X, a 1998. godine objavio je memoare “Light My Fire: My Life with The Doors” i ta knjiga postala je bestseler.

Urbani dizajn

Planski do ª pametnih gradovaº Profesor Ivica Mitrović za DN o hrvatskim iskustvima u osmišljavanju životnog prostora Isidora Radulović

I

vica Mitrović, profesor dizajna na Umjetničkoj akademiji u Splitu, bio je gost tekućeg prvog “Fluid dizajn forma” na Cetinju, a najveći izazov u ovom susretu s Crnom Gorom, osjetio je pred temom “Cetinje-identitet grada”. Vizuelni identiteti gradova, često su danas “žrtve” trendova koje olako prihvatamo ne pitajući za cijenu. Mitrović nam na primjerima s kojima se suočava u matičnoj sredini i u regionu ukazuje na zamke koje treba da izbjegnemo, na putu do gradova kakvi su nam potrebni

Hrvatski dizajner (i profesor Umjetničke akademije u Splitu) Ivica Mitrović već drugi put kao saradnik našeg Fakulteta likovnih umjetnosti boravi u Crnoj Gori i na Cetinju, gdje je ovih dana u okviru prvog “Fluid dizajn foruma” bio i jedan od predavača. “Tehnologija je neodvojiva od naše stvarnosti i neizbježna je u svakodnevici, željeli mi to ili ne. Studentima želim da ukažem da je dizajn moćna struka i da je treba koristiti kao alat za kritičko promišljanje i osmišljavanje gradova budućnosti. Moraju da nauče da budu kritični prema tehnologiji. Pod tim mislim da je treba koristiti u smjeru koji nam je potreban za bolji i kvalitetniji život”, kaže Mitrović u razgovoru za DN. “Cetinje-identitet grada”, kao glavna tema prvog “Fluid dizajn foruma”, izazovna mu je s mnogo aspekata. U okviru prve sesije foruma vodio je radionicu dizajna “Hibridni gradovi”, a s polaznicima, mladim dizajnerima sa cetinjske likovne akademije (i zainteresovanim građanstvom) istraživao je temu interakcija u urbanom okruženju (smještenu u kontekst tehnološki proširene okoline). Poseban fokus na radionici dat je aktivnostima onih koji naseljavaju urbane prostore i njihovim iskustvima. “Nijesam arhitekta i kada govorim o prostoru, trudim se da govorim vrlo uslovno, mada je tema planiranja i organizovanja prostora neodvojiva od dizajna. Svakako, moram da naglasim da ne

zaokret

King štiti knjižare Uskraćivanjem prava na digitalizaciju novog romana, Stiven King svjetski poznati autor trilera i horora, nada se da će njegovi obožavaoci tako da podrže rad lokalnih knjižara kojima prijeti propast. Iako je slavni američki pisac horora bio onlajn pionir i digitalizovao je svoje romane godinama prije nego što su izdavači uhvatili trend eknjiga, u slučaju svog posljednjeg romana ‘Joyland’ insistira na klasičnom načinu kupovine te zainteresovani čitaoci mogu da potraže štampano izdanje u knjižari. King je 2000. godine počeo da objavljuje e-izdanja, čime je ‘prestravio izdavačke kuće’, prenio je u to doba Njujork Tajms. Na svojim zvaničnim stranicama ohrabrivao je čitaoce da kupuju knjige preko tada ‘neuobičajenog modela’,

Ne smijemo dozvoliti da nam se greške ponavljaju: profesor Ivica Mitrović

napisavši: “Dragi prijatelji, upravo se otvorila mogućnost da postanemo najgora noćna mora velikih izdavača”. Uskraćivanjem prava na digitalizaciju novog romana, King se nada da će njegovi obožavaoci podržati rad lokalnih knjižara kojima prijeti propast. Time je dao svoju podršku nezavisnim izdavačima, odobrivši da “Joyland” objavi Hard Case Crime, nezavisna izdavačka kuća koja se orijentisala uglavnom na izdavanje meko ukoričenih trilera. Time je King postao prvi svjetski poznati autor koji otvoreno zastupa ‘anahronu’ ideju o prednosti štampanog pred onlajn izdanjem. Novu Kingovu knjigu, nastavak bestselera ‘The Shining’, pod nazivom ‘Doctor Sleep’, objaviće Scribner.

smijemo razmišljati stihijski, jer to sebi i ne možemo da priuštimo. Ono što čini identitet grada kakav je Cetinje, svakako je staro kulturno-istorijsko jezgro koje treba kanalisati i istaći najprije u kontekstu savremenih potreba njegovih stanovnika i trenutka u kome žive”, kaže Mitrović. Crnoj Gori, po njegovom mišljenju potreban je planski odnos prema budućnosti prostora u kojima živimo, da ne bismo ponavljali greške država koje su u tehnološkom, dizajnerskom i urbanom smislu mnogo razvijenije od onih u regionu. Mitrović navodi da smo u tom smislu već na startu u velikoj prednosti. “U tehnološkom smislu i smislu dizajna, naši gradovi još su na samom početku. Tu mislim i na Cetinje, koje je kao rijetko koji savremeni primjer gradske kulture na našim prostorima, u sebi spaja kulturno jezgro i mogućnost mirnog i udobnog života van gužve koja odlikuje velike urbane centre. I u tehnološkom smislu svi u regionu na početku smo i baš zato, važno je da ne ponovimo greške koje su već napravili oni koji su dosta razvijeniji od nas”, kaže Mitrović, uz napomenu da se greške mogu izbjeći samo pažljivim planiranjem. U fokusu radionice koju je ovaj dizajner vodio na Cetinju bio je i pokušaj da se dobije odgovor na izazov o tome kako će ćemo se mi nositi s “rastućim protokom podataka u našim gradovima”. Korišćenjem metodologije kritičkog dizajna, akcenat radionice bio je na

● FOTO priča

promišljanju i ispitivanju koncepta “pametnog grada”. “Cetinje je zaista odlična ilustracija ovako postavljene teme. I strateški, idealno je mjesto za jedan ovakav interdisciplinarni i multidisciplinarni forum. U ovakvim okupljanjima, u neposrednoj komunikaciji s učesnicim, publikom, građanima trudimo se da ‘testiramo’ ideje i kreativne impulse”, ka-

že Mitrović. Njegova knjiga “Dizajn i novi mediji – hrvatski kontekst (1995– 2010)”, predstavljena je na Cetinju. Ivica Mitrović jedna je od ključnih figura u razvoju i inovacijama u dizajnu u Hrvatskoj. Osim akademskog i pedagoškog angažmana, inicijator je brojnih aktivnosti vezanih za unaprjeđenje dizajnerske djelatnosti.

Građani treba da budu prioritet U odnosu na prvi susret s Crnom Gorom prije dvije godine, Ivica Mitrović ne zapaža neke posebne novine u tretmanu urbanih i manje urbanih prostora, izuzev što Budvu pamti po (za nijansu) manjem graditeljskom zamahu, nego što je ovaj sa kojim se susreo sada. “Turizam nesumnjivo jeste velika

šansa svake države, ali je od te usmjerenosti na turiste, mnogo važnije to da se pažnja posveti onima koji žive na nekom prostoru. U Crnoj Gori i svim državama regiona bez razlike potrebno je razvijati ekološku svijest, a na listi prioriteta građani treba da su na prvom mjestu”, smatra ugledni hrvatski dizajner.

Redford i mediji u Kanu Glumac Robert Redford (75) na konferenciji za novinare na 66. filsmskom festivalu u Kanu povodom film “All is Lost” u kom igra glavnu ulogu. Redford se nedavno zabog godina povukao sa Sandense festivala koji je i osnovao. “All is Lost” režirao je Dž. S. Čandor koji se smatra nadolazećom zvijezdom. Pažnju filmskog svijeta skrenuo je na sebe filmom o ekonomskom slomu “Margin Call”.


20 Zanimljivosti

VRH SVIJETA

Prva Saudijka koja je osvojila Everest Raha Mogarak (25) potiče iz grada Džeda u kom su prava žena veoma ograničena Jedna žena iz Saudijske Arabije ušla je u istoriju popevši se na najviši vrh svijeta, Mont Everest. Raha Mogarak (25) je ne samo prva Saudijka koja je pošla u ovu opasnu avanturu, nego i najmlađa stanovnica Saudijske Arabije koja je osvojila Everest. Ona je bila dio četvoročlane ekspedicije u kojoj su bili i prvi čovek iz Katara i prvi Palestinac koji su stigli na “vrh svijeta”.  Ovaj tim pokuša-

va da prikupi milion dolara za obrazovni program u Nepalu. Jedina žena među njima potiče iz konzervativnog grada Džeda u kom su prava žena veoma ograničena. Zato je morala da sruši brojne prepreke kako bi postigla svoj cilj, rekao je jedan od članova tima.  “Nije mi bitno to što sam prva”, rekla je ona. “Važno mi je da inspirišem nekog da postane drugi”. 

AUKCIJA

Golub Bolt prodat za 310.000 eura Golub Bolt, koji učestvuje na takmičenjima, postao je jedna od najskupljih ptica na svijetu. Naime, jedan kineski biznismen je za brzog goluba izdvojio čak 310.000 eura. Golubovi uzgajani u Belgiji i trenirani za trke smatraju se najbržim na svijetu i veoma su traženi, no cijena koja je ponuđena za goluba Bolta, koji je, naravno, ime dobio po najbržem čovjeku na svijetu, sve je iznenadila. “Slika koju je naslikao Picaso vrijedi mnogo više od slike nepoznatog

autora. Ista stvar je i sa golubovima. A, belgijski golubovi su poznati u cijelom svijetu, baš kao i belgijsko pivo i čokolada”, kazao je za Rojters Nikolas Gajselbreht iz aukcijske kuće “Pipa”. Na aukciji je belgijski uzgajivač i ljubitelj golubova Leo Heremans prodao cijelu svoju kolekciju, odnosno 530 ptica za 4,3 miliona eura. “Bolt je supergolub”, kazao je Leo Heremans. Kupci devet od deset najskupljih golubova bili su iz Kine i Tajvana.

ISTRAŽIVANJE

Finska najbolja zemlja za majke Prema izvještaju, nordijske zemlje su najbolje za majke i bebe, dok su afričke najlošije Finska, Švedska, Norveška, Island, Holandija, Danska, Španija, Belgija, Njemačka i Australija svrstane su kao najboljih 10 zemalja za život majki i beba, saopštila je međunarodna organizacija Save the Children. Velika Britanija je na 23. mjestu, a SAD na 30. mjestu. “Majčin indeks” prati kako 176 zemalja uspijeva ili ne, spasiti živote majki i njihovih beba. Dobrobit majki ocjenjuje se korišćenjem pokazatelja kao što su njihovo zdravlje, mor-

talitet, nivo obrazovanja žena, prihod i politički status. Slovenija je na popisu zauzela visoko 14 mjesto, Italija 17, Hrvatska 34, Srbija 36, Makedonija 40, Crna Gora 42, BiH 47. Prema izvještaju, nordijske zemlje su najbolje za majke i bebe, dok su one iz subsaharske Afrike na zadnjih 10 mjesta u godišnjem indeksu. U najlošijih 10 su DR Kongo, Somalija, Sijera Leone, Mali, Niger, Srednjoafrička Republika, Gambija, Nigerija, Čad i Obala Slonovače.


Reportaže 21

ČETVRTAK, 23.5.2013.

PUTOVANJA

Najskuplje zgrade na svijetu Pred vama je ultimativna lista najglamuroznijih svjetskih građevina koje plijene pažnju izgledom, ali i visinom ulaganja u njihovu izgradnju “Marina Bay Sands”, Singapur

K

ad se ne štedi ni na mermeru ni na pozlaćenom escajgu, cijena ambiciozno osmišljenog građevinskog poduhvata može da dostigne šest milijardi dolara. Toliko je uloženo u kompleks Marina Bay Sands u Singapuru, najskuplju modernu građevinu na svijetu, mjesto gdje se gosti kupaju pod oblacima u bazenu na krovu na visini od 240 metara. Milijarde uložene u hotel ili kazino djeluju kao isplativa investicija, ali ima i bogataša koji su devetocifreni iznos potrošili na privatnu rezidenciju.

1.

Marina Bay Sands, Singapur - šest milijardi dolara Tri nebodera sa zajedničkim krovom na kome je raskošan zabavni park postala su prepoznatljivo obilježje Singapura. Marina Bay Sands, otvoren 2010, sastoji se od hotelskog kompleksa sa 2.560 soba i kazina. Tu su i muzej u obliku lotosa, dva bioskopa, ledena dvorana i sedam ekskluzivnih restorana u kojima rade slavni kuvari. Najveća posebnost je ipak najviši bazen na svijetu – na 55. spratu građevine, 240 metara iznad zemlje. Zabavni park na krovu može da ugosti skoro 4.000 ljudi.

2.

Resorts World Sentosa, Singapur - 5,38 milijardi dolara Otvoren početkom 2010, Resorts World na ostrvu Sentoza uz obalu Singapura može da se pohvali najvećim podvodnim okeanskim parkom na svijetu. Ispred 70 centimetara debelog staklenog panoa dimenzija 36x8,3 metra gosti imaju Hotel “Bellaggio” Las Vegas

utisak da su dio okeana. U ostatku kompleksa nalaze se kazino, tematski park studija Universal i šest hotela sa ukupno 1.800 soba. Jedanaest apartmana imaju stakleni zid s pogledom u okean.

3.

Emirates Palace, Abu Dabi 4,46 milijardi dolara Ovaj hotel sa sedam zvjezdica obuhvata i 85 hektara parka i plažu dugu 1,3 kilometra. Podovi hotela otvorenog 2006. prekriveni su najskupljim mermerom, a mnogi detalji su pozlaćeni, pa ne čudi to što je cijena pojedinih apartmana 11.000 dolara za noć. Hotel je u vlasništvu vlade Abu Dabija, a trenutno njime upravlja hotelska grupacija „Kempinski”. Na najvišem spratu nalazi se šest kraljevskih apartmana rezervisanih isključivo za članove emiratskih vladajućih familija.

4.

Cosmopolitan, Las Vegas 4,16 milijardi dolara U dva nebodera smješteno je 3.000 soba, kazino na 7.000 kvadrat-

nih metara i 28.000 kvadrata prodavnica i restorana. Tu si i bazeni, noćni klubovi, bioskopske sale, konferencijska sala na 14.000 kvadratnih metara i kapela predviđena za vjenčanja. Hotel otvoren krajem 2010, ove godine je u jednoj anketi proglašen za najbolji na svijetu.

5.

One World Trade Center, Njujork - 3,89 milijardi dolara Ova građevina u narodu poznata kao „Toranj slobode” centralni je dio kompleksa čija je izgradnja počela 2006. na mjestu Kula bliznakinja srušenih u napadu na SAD 11. septembra 2001. Kada bude završena visina konstrukcije trebalo bi da dostigne 1.776 stopa (oko 541 metar) kao podsjećanje na godinu sticanja nezavisnosti SAD. Građevina će imati 104 sprata uglavnom poslovnog prostora. Ispod nivoa zemlje biće prodavnice. Odustalo se od planova da se na nekom od najviših spratova napravi restoran.

6.

Wynn, Las Vegas - 3,26 milijardi dolara Ovaj hotelski kompleks nazvan po vlasniku lanca kazina Stivu Vinu nalazi se na glavnom vegaskom bulevaru. Visok je 187 metara, ima 2.750 soba površine od 58 do čak 650 kvadratnih

metara. U okviru hotela su i kazino, konferencijska sala, dva noćna kluba, golf teren i umjetnička galerija. Dobitnik je priznanja „pet dijamanata” i pet Mišlenovih zvjezdica za hotele. Često je korišćen za snimanje filmova i TV serija. U jednoj od dvorana Bijonse je održala koncert koji je objavljen kao živi album na DVDu.

7.

Venetian, Makao - 2,97 milijardi dolara Sa površinom od skoro milion kvadratnih metara, Venetian Macau je najveći kazino na svijetu, najveći hotel u Aziji i šesta po veličini građevina na svijetu. Otvoren u avgustu 2007. godine, hotel ima 3.000 apartmana, konferencijsku salu na 110.000 kvadrata, kazino sa 3.400 slot mašina i 800 kockarskih stolova i arenu za sportske i zabavne događaje.

8.

City of Dreams, Makao 2,75 milijardi dolara Još jedan megakazino u bivšoj portugalskog koloniji nalazi se preko puta Venetiana i sastoji se od četiri nebodera. Grad snova za kockanje i zabavu ima 500 stolova i 1.500 slot mašina, više od 20 restorana i niz barova od kojih jedan važi za najveći u gradu. Na dva nivoa se prostiru skupocjeni butici. Ču-

ven je po instalacijama s vodom i video-projektorima.

9.

Vila Antilla, Mumbaj 2,53 milijarde dolara Na devetom mjestu našla se jedina građevina koja nije hotel ni kazino. Riječ je o domu indijskog biznismena Mukeša Ambanija iz Mumbaja koji se prostire na 27 spratova. O površini od 37.000 kvadratnih metara brine 600 ljudi i ovo je po nekim izvorima najskuplja privatna rezidencija na svijetu. Nalazi se u južnom dijelu Mumbaja i gleda na okean. Djelo je američkih arhitekata, projektovana da izdrži zemljotres jačine osam stepeni Rihterove skale.

10.

Bellagio, Las Vegas 2,29 milijardi dolara Inspirisan istoimenim gradom na obali jezera Komo u Italiji, hotel-kazino “Bellagio” je uređen fontanama koje predstavljaju kopije najpoznatijih fontana svjetskih metropola. Između hotela i glavnog vegaskog bulevara nalazi se jezero površine 3,2 hektara sa velelijepnom muzičkom fontanom. Kada je otvoren 1998. godine bio je najskuplji hotel na svijetu. Pojavljuje se u mnogim filmovima uključujući „Mamurluk u Vegasu” i „Igraj svoju igru”... (Izvor: Politika.rs) “Emirates Palace”, Abu Dabi


22 Matura

ČETVRTAK, 23.5.2013.

Zasjenili filmske zvijezde PROVOD

Sa proslave mature danilovgradske gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” u hotelu “Crna Gora” Čarna Rastoder i Božidar Pavlović

E.Z.

U

prkos nebu koje je prijetilo kišom cijele večeri, maturanti danilovgradske gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” su u najljepšim kreacijama, listajući još jednu stranicu života, zakoračili u najljepšu noć koja je trajala do ranih jutarnjih časova. Uz roditelje i prijatelje, koji su došli da isprate svoje najmilije i fotografišu se ispred hotela “Crna Gora”, sinoć je sve izgledalo kao na filmu.

Ispred hotela “Crna Gora” u ponedjeljak veče gimnazijalci danilovgradske škole “Petar I Petrović Njegoš” svečano su zagazili u najluđu noć i polako uplovili u svijet odraslih. Po ugledu na svoje kolege iz podgoričke gimnazije, trudili su se da što više poziraju ispred foto-objektiva našeg fotografa. Dame u najljepšim toaletama domaćih kreatora, ali i svjetskih dizajnera blistale su, a momci su kao pravi džentlmeni, što se i vidi na fotografijama, dokazali da romantika nije iščezla. Balša Perović nam je rekao da se nije dugo spremao za ovo veče, ali da je dugo iščekivao najluđu noć. “Već kada počne četvrti razred, sva pažnja je usmjerena na ekskurziju i matursko veče. Kao što vidite, svi smo uzbuđeni jer se rastajemo od generacije. Nadam se

da ćemo ostati u kontaktu i nakon završetka školovanja koliko nam fakulteti to budu dozvoljavali”, rekao nam je Balša. Njegova školska drugarica Ivana Vuković nije krila uzbuđenje zbog najluđe noći. “Dugo sam se pripremala, noćas sve mora biti savršeno. Ipak ćemo se prisjetiti svih zajedničkih trenutaka koji su nas spojili tokom četvorogodišnjeg školovanja”, rekla je nam je Ivana. Njihovi drugari Ivana, Nikola i Milan su nam uglas rekli da nemaju vremena da se zadržavaju i ponosno nastavili crvenim tepihom ispred hotela “Crna Gora” i “borili se” za fotografiju više. Buduće fakultetlije su se uz pop i folk hitove zabavljale do ranih jutarnjih časova, a da sve protekne u najboljem redu potrudili su se i profesori.


ČETVRTAK, 23.5.2013.

Matura 23


24 Matura

ČETVRTAK, 23.5.2013.

PROVOD

Generacija za pamćenje

Foto: Vedran Ilić

Sa proslave polumature OŠ “Dragiša Ivanović” u SC “Morača”

Ana Prelević

Milena Stanisavić

U

čenici devetog razreda Osnovne škole “Dragiša Ivanović” u ponedjeljak su proslavili završetak škole. Polumaturanti su u najljepšim odjevnim kombinacijama, uz pratnju roditelja i njihovih prijatelja, svečano promarširali parkingom SC “Morača”. Uz profesorski nadzor slavilo se do ranih jutarnjih časova.

Osnovna škola “Dragiša Ivanović” u ponedjeljak je upriličila svečanost za polumaturante u SC “Morača”. Budući srednjoškolci su uz pop hitove sa svojim profesorima, koji su im pokazali prve plesne korake, slavili do sitnih sati. Nastavnica Engleskog jezika Danica Novaković rekla nam je da od ove generacije očekuje puno. “Ako se i pola toga što ja očekujem i želim ispuni, biće dobro. Ovo je sjajna generacija i sigurno će za desetak godina mnogi od njih biti uspješni članovi našeg društva. Ovo su sve fina djeca”, istakla je ona i pohvalila svoje đake.

A učenik Lazar Ivanović rekao je da je ovo noć kada svi očekuju da se dobro provedu. “Školovanje ću pamtiti po dobrom druženju i nastavnicima. Još nijesam odlučio koju ću srednju školu upisati”, kaže on, a na njegovu izjavu se nadovezuje drugarica iz klupe Jelena Ivanović, koja je istakla da će se uvijek rado sjećati osnovne škole i svih lijepih trenutaka provedenih u njoj. “Stekla sam nekoliko dobrih drugarica sa kojima ću nastaviti druženje. Noćas očekujem da se svima nama ispune želje, a to je da nam ovo bude noć za pam-

ćenje. Upisaću gimnaziju ili ekonomsku školu”. Polumaturant Luka Lačević nam je ushićeno rekao da je u osnovnoj školi bilo super i da je imao izuzetno dobre drugove i nastavnike. “Najljepši trenuci su mi bili na ekskurziji. Noćas očekujem dobar provod. Ja ću najvjerovatnije upisati ekonomsku školu.” Njegov drugar Ognjen Bulatović istakao je da će kao i većina njegovih drugova osnovnu školu pamtiti samo lijepim stvarima i događajima. “Trudićemo se da sve što je bilo ružno izbrišemo iz sjećanja. Ova noć je vrhunac našeg druženja. Biće nam super”, kaže on. Posljednji od naših upitanih je bio Petar Gagović. “Žao mi je što se rastajemo, jer mi je u osnovnoj školi bilo prelijepo. Pamtiću je po najboljem odjeljenju i nastavnicima”, rekao nam je ovaj budući srednjoškolac.


ČETVRTAK, 23.5.2013.

Matura 25


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme

ČETVRTAK, 23.5.2013.

Daily Sudoku puzzle No. 1814 sudoku 2011-10-01

Medium level

Teža

1

4

5

8

3 6 6

9

8

6

2

3

4

5

9

7

5

2 6

3

8

Play sudoku online at:

7

6

9

5

www.sudokukingdom.com

8

6

9 1

Daily Sudoku puzzle No. 1813

7

2

5

Lakša 2011-09-30

8

1

Medium level

3

6

6

3

3 1

6

3

9

5 7

7

6

5

1

9

1

4

Page 1/2

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

9

6

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6 ZANIMLJIVOSTI

Jedan restoran u Španiji ponudio je svojim gostima mogućnost da obrok, umjesto novcem, plate jednosatnim radom. “Ovu inicijativu pokrenule su gradske vlasti grada Terasa u Kataloniji i 30 lokalnih dobrotvornih udruženja sa ciljem da pomognu ljudima u nevolji u vrijeme recesije”, rekao je Ksavijer Kasas, upravnik restorana koji

učestvuje u ovom projektu. Prema njegovim riječima, narodne kuhinje moraju da igraju socijalnu ulogu, ali je ovaj plan sa restoranima drugačiji - cilj je da se ljudima vrati samoupouzdanje i samopoštovanje. Gosti bi bili posluženi i oni bi ili platili račun ili bi sat vremena posvetili čišćenju, serviranju, pranju suđa ili posluživanju.

Gost restorana Hulija Gonzales rekla je da je ideja fantastična. “Svi smo zajedno u ovo teško vrijeme i međusobno se ohrabrujemo. To je jedinstvena prilika”, rekla je Gonzales, dodajući da je ovo jedan od načina borbe protiv krize u Španiji i pružanja pomoći nezaposlenim Špancima. (Mondo)

2 6

Puzzle solution:

8

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2394 2013-05-03 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2393 2013-05-02 9

8

2

7

3

6

4

5

1

9

1

6

5

3

7

2

8

4

1

5

7

2

4

9

3

8

6

3

5

7

2

8

4

6

1

9

4

3

6

5

8

1

9

2

7

4

8

2

9

6

1

7

5

3

8

2

4

1

5

7

6

3

9

5

9

1

4

7

3

8

2

6

5

7

1

6

9

3

8

4

2

7

3

4

8

2

6

1

9

5

3

6

9

4

2

8

1

7

5

2

6

8

1

5

9

4

3

7

6

1

8

3

7

5

2

9

4

6

2

9

7

1

5

3

4

8

2

9

5

8

1

4

7

6

3

1

7

5

3

4

8

9

6

2

7

4

3

9

6

2

5

1

8

8

4

3

6

9

2

5

7

1

vicevi

Nemate da platite? Nema veze, operite sudove

5

7

*** U cijelom svijetu ljudi su odPageKa1/2 govarali na jedno pitanje: kvo je vaše mišljenje o nestašici hrane u ostalim djelovima svijeta? Anketa je završena katastrofalno. U Africi nijesu znali što je to hrana. U zapadnoj Evropi nijesu znali šta je to nestašica. U istočnoj Evropi nijesu znali šta je to individualno mišljenje. U Americi nijesu znali šta je ostatak svijeta. *** Vrati se žena s doktorskog pregleda gdje su joj rekli da će živjeti još samo 12 sati pa kaže mužu da bi voljela da se posljednji put ljube divlje i strasno čitavu noć. Muž će na to: - Lako je tebi, ti se sjutra ne dižeš rano. *** Sastali je Suljo i Mujo nakon rata.

- Đe si ti, Mujo, bio dok je rat traj’o? - U Žljebovima. - Đe ti je to? - Ma jedno selo, jedno dvae’es kilometara od Sarajeva. A đe si ti bio? - U Londonu. - A đe ti je to bolan? - Pa jedno 3.000 km od Sarajeva. - A ja vukojebineeee. *** Mujo i Fata vodili ljubav godinama u mraku i jednom prilikom Fata za vrijeme odnosa upali svijetlo, kad ono Mujo to radi vibratorom, Fata gleda čudno a Mujo će: Lako ću ti ja objasniti za vibrator a djeca? *** Ide Mujo pustinjom i sretne beduina. - De mi ba reci koliko još ima do mora? - Oko 3.000 km - reče bediun. - Daleko, jarane, daleko, al’ plaža vam je super!


Zabava/Slobodno vrijeme 27

ČETVRTAK, 23.5.2013.

NEZVANIČNO Milo, viđi opet smo na početku, pa ako bi mogao da nam pomogneš, a mi ćemo te podržati malo i sve to... kao ono prije

Word Search Puzzle #K132RBOSMOSMJERKA

HOROSKOP

Y

A

S

S

E

I

T

I

P

P

E

D

G

G

Q

D

R

R

E

K

C

I

S

S

W

T

N

A

B

U

R

E

P

A

E

R

K

L

R

I

I

W

S

E

G

A

D

A

F

A

A

A

K

E

Y

K

P

T

A

X

E

D

E

O

I

C

K

I

R

Y

T

E

S

D

E

B

U

T

O

I

K

O

C

P

D

O

A

E

S

W

O

R

P

D

W

S

E

O

D

E

P

L

I

R

G

N

C

E

D

E

D

S

C

E

W

I

S

K

R

J

R

M

V

N

I

S

A

E

T

O

C

U

A

S

G

E

R

D

N

I

R

S

P

E

T

S

T

H

S

N

E

S

A

B

E

D

E

I

V

N

E

C

S

T

T

H

Y

L

S

S

E

I

V

I

D

D

U

E

T

S

C

E

S

C

I

N

A

G

R

O

B

D

O

L

E

S

ADAGES Adages BEADS Beads BEAKS Beaks BEARD Beard CARESS CEDED Caress CHEER Ceded CRACKS Cheer CYANIDE Cracks DECRYING Cyanide DEMENTED

DOLES Dregs DREGS Duets DUETS Envied ENVIED Essay ESSAY GAWKY Gawky GRATED Grated IVIES Ivies MEDICALS Medicals ORGANICS Organics OTTER

PEALS Pities PEEVES Possible PITIES Prows POSSIBLE Reaper PROWS REAPER Rework REWORK Riveted RIVETED Rocking ROCKING Rudder RUDDER Seafood SEAFOOD

Decrying

Otter

Sends

Demented

Peals

Shakiest

Ubijen rekordno veliki piton

Doles

Peeves

SENDS Steps SHAKIEST Taxed SICKER Tipped STEPS Topics TAXED TIPPED Towed TOPICS Traitors TOWED Tubed TRAITORS Turnpike TUBED TURNPIKE

Sicker

Copyright © Puzzle Baron October 26, 2012 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Radoznali Amerikanac Džejson Lion izvukao je iz žbunja u okolini Majamija ženku pitona dužine više od pet i po metara. Međutim, ogromni gmizavac ga je napao pa je stradao od Džejsonovog noža. Sa još dva drugara, Lion se 11. maja, u kasnim večernjim satima, vozio po okrugu Majami-Dejd kada je jedan

od njih spazio životinju čiji je rep virio iz šipražja. Džejsonova radoznalost bila je jača od straha – odlučio je da je izvuče i vidi kolika je. Zmija ga je napala pa je, kako kaže, bio prinuđen da je ubije nožem. Zvaničnici Komisije su dodali da je zmija bila mršava, ali zdrava, da nije nosila jaja i da joj je želudac bio potpuno prazan.

Šta li njih dvojica sada pričaju...možda da neopaženo priđem bliže? Oh, ježim se od ove policije....

Kolika se gužva napravi. Ovaj prijem moramo staviti u neki udžbenik Istorije naredne godine

OVAN Stanje je nepromijenjeno. Neizvjesnost vas ne zabrinjava pošto ste odlučili da čekate. Za divno čudo, pokušavate da pregovarate sa partnerom i ne opterećujete ga svojom ljubomorom i posesivnošću. Uživate u mnogim stvarima.

BIK Blagi nastupi nervoze samo su reakcija na premor. To ćete uspješno savladati i okrenućete se poslovima koji pojačavaju vašu kreativnost. Ljubav je nešto što se podrazumijeva. Dan je u znaku uspješnih poteza, ugovora i napredovanja.

BLIZANCI Napokon ste počeli da razmišljate u odgovarajućem smjeru. Zahvaljujući organizatorskim sposobnostima, pravilnim postupcima i promišljenim akcijama - bićete uspješni. To se, nažalost, ne dešava često, pa je poželjno iskoristiti povoljne uticaje.

RAK U dobrom ste raspoloženju pošto ste fokusirani na ono što obožavate, a to su pare. Vjerovatno čitate neku knjigu koja poručuje da je novac svuda oko nas, pa ga samo treba pokupiti ili tome slično... Tek, zadovoljni ste, jer možete sve.

LAV Lavovi se danas prepuštaju ljubavnom zanosu. Srećno kreću u susret nastupajućim događajima od kojih puno očekuju. Fotografija je ono u čemu se pronalazite, tako da ne čekajte... Aparat u ruke i u potragu za novim remek djelima.

DJEVICA Donosite srećnu odluku. Pošto je stvaralačka snaga naglašena, a vi na nju fokusirani, situacija obećava puno uspješnih poteza. Funkcionišete pod utiscima prijatnog događaja u kom imate direktnog ili indirektnog udjela.

VAGA Uživate u trenucima sreće i prijatnim događajima. Dijelite radost sa prijateljima. Fantastično se osjećate, zračite, pošto za takvo stanje blaženstva imate konkretne razloge. Bilo da se radi o partneru, djeci ili dobitku, sve je super.

ŠKORPIJA Ukoliko ste shvatili šta vas muči, nećete imati problema. Osluškujte tijelo, shvatite njegove tajne signale, pokušajte da mu maksimalno udovoljite. Sami ste sebi centar svijeta. Žrtvovanje zbog bezvrijednih stvari samo iscrpljuje.

STRIJELAC Uspjeh vas i dalje prati. Imate naklonost zvijezda, pa se ne opterećujte zlim slutnjama i sumnjama. Vjerujte sebi i biće sve u najboljem redu. Ostavite malo vremena i za odmor, pošto samo tako možete izbjeći blažu nervnu napetost.

JARAC Pokušajte da poštujete unutrašnju potrebu za samoćom. Ukoliko vam to pođe za rukom, bavite se stvarima koje vam pričinjavaju zadovoljstvo i pokušajte da nađete mir. U kontaktima sa okolinom javlja se sputanost, a timski rad je teži.

VODOLIJA Polako se stvari stišavaju. Počinjete normalno da funkcionišete. Iako agresivno želite da se nametnete drugima, to vam neće poći za rukom. I ne pokušavajte da se tako ponašate. Poželjno je postići maksimalne rezultate.

RIBE Komunikacija vam prija. Zadovoljni ste, bilo da razgovarate sa prijateljima, putujete, ili čitate interesantnu knjigu. Važno je biti aktivan i svjestan trenutka. Kreativnost pripadnika ovog najmisterioznijeg znaka je izražena.


28 Sport

ČETVRTAK, 23.5.2013.

DA LI STE ZNALI

Foto:Vedran Ilić

Lovćen – Mojkovac 28:22 (15:11) Cetinje – SC “Lovćen”. Gledalaca: oko 700. Sudije. Ražnatović i Pavićević (oba sa Cetinja). Sedmerci: Lovćen 4(3), Mojkovac 5(4). Isključenja: Lovćen 6, Mojkovac 4 minuta. LOVĆEN: Abramović 1 (7 odbrana), Borilović (8 odbrana), Lipovina, Jovetić 2, Popović 5, I.Radović, Marković 5, Pejović, Kaluđerović, Drašković 1, M. Radović 2, Vujović, Perišić 3, Nikolić, Lasica 3, Grbović 6. MOJKOVAC: Cvetković (16 odbrana), Bogavac 8, Barac, Rakočević 3, Tomović, Sošić, Žurić, Kruščić, Rondović, Mišnjić, Smolović 1, Turković 4, Zejak, Gačević, Savić 1, Vuković 4.

LOVĆEN GAZI I U KUPU

Sezona iz snova

Cetinjani u finalu Kupa savladali Mojkovac i osvojili duplu krunu Miloš Pavićević

P

et od pet - učinak je rukometaša Lovćena u borbi za pehar namijenjen osvajaču Kupa u poslednjih pet sezone. Ono što od obnove državnosti nikom nije pošlo za rukom ostvarili su ove sezone Cetinjani zabilježivši sve pobjede (čak 18) na dva fronta. Ovoga puta na Cetinju je pao Mojkovac ( 28:22), koji je u ovom duelu pružio dobar otpor i do poslednjih pet minuta meča bio u igri za trofej.

Ipak, kada je bilo najpotrebnije strateg domaćih Zoran Abramović u igru je uveo rovitog kapitena Igora Markovića, koji je preuzeo stvar u svoje ruke i postigao pet ključnih golova. Cetinjani su odlično otvorili meč, Grbović, Popović, Jovetić i drugovi su bukvalno radili šta su htjeli,

imao je Lovćen i plus pet u 16.minutu (11:6), a sa visokom prednošću su domaći i pošli na zasluženi odmor (15:11). “Nadam da će neko prepoznati trud ovih momaka i njihovo veliko srce, koje ostavljaju na parketu. Jer, ako Crna Gora ne bude imala predstavnika u SEHA ligi, muški ruko-

met je u debelom kanalu. Ne mislim sad samo na Lovćen, jer smo mi trenutno predstavnik. To bi trebao biti motiv i drugima da nas nadmaše i budu učesniti te lige. SEHA liga je ozbiljno takmičenje, a ako je budemo igrali, igrači iz drugih klubova će htjeti da dođu u Lovćen”, kazao je trener “crvenih” Zoran Abramović. Mojkovčani predvođeni iskusnim Bogavcem i odličnim golmanom Cvetkovićem su mnogo hrabrije ušli u drugo poluvrijeme i već u 46.minutu došli do 20:19. U tom trenutku Abramović u igru šalje Markovića koji vraće prednost Lovćena na plus tri, da bi u 51.minutu Bogavac imao zicer za izjednačenje, ali je Abramović odlično reagovao na golu. To je bio poslednji trzaj Moj-

LOVĆEN ĆE IGRATI SEHA LIGU? Najnovija informacija stiže iz prijestonice - Lovćen će i naredne sezone igrati u regionalnom takmičenju. Novi predsjednik lige Mihajlo Mihajlovski je kontaktirao prvog čovjeka Lovćena - Jova Lagatora i pitao ga da li naš šampion ispunjava uslove da sledeće sezone igra u tako jakom i zahtjevnom takmičenju, a predsjednik “crvenih” mu odgovorio da je Cetinjanima mjesto u SEHA ligi. Ipak, učešće Lovćena u ligi koja će se sledeće sezone zvati “Gasprom Južni tok” ne zavisi samo od Lagatora, s obzirom da će biti potrebna velika podrška Opštine Cetinje, kao i sponzora. Navodno je gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović poručio da će se stvoriti uslovi da Lovćen i sljedeće sezone bude dio regionalnog projekta, što bez njegovog mnogo većeg angažovanja u odnosu na proteklu sezonu neće biti izvodljivo. Ono što je jasno obećanja je bilo dosta, jer je Lovćen zaslužio mnogo veću pažnju. kovca koji je zatim ostao bez snage, ali i bez sreće da napravi nešto više, tako da je pobjednički ples Cetinjana mogao da počne.

FINALE KUPA

Da je Inter pod Andreom Stramaćonijem ostao bez evropskog takmičenja naredne sezone nakon 14 godina. “Nerazzurri” su doživjeli 21 poraz u sezoni, 16 u Seriji A (što je negativan klupski rekord), primivši pritom čak 81 gol, od čega 57 u prvenstvu, čime su samo defanzivno bolji od Peskare, a izjednačeni sa Sijenom. Naravno, katastrofalna sezona je završena na razočaravajućem 9. mjestu, pa klubu iz Milana predstoji velika rekonstrukcija.

TIKET DANA GENT STANDARD TIP 23

KVOTA 1.90

TVENTE UTREHT TIP 1

KVOTA 1.65

HOFENHAJM KAJZERSLAUTERN TIP 1 KVOTA 1.90 PJAST KORONA TIP 1 SERKL BRIŽ MUSKRON TIP 1 TRAPANI AVELINO TIP 23

KVOTA 1.80

KVOTA 1.70

KVOTA 1.90

Plave prejake, kadetkinje obećavaju Kao što se i očekivalo rukometašice Budućnosti sedmi put za redom osvojile su duplu krunu u našoj zemlji, a do trećeg trofeja ove sezone došle su preko svojih mlađih kolegnica – Budućnosti II koje su savladale 32:18. “Ovo je bila uspješna sezona za nas, ali tek slijede obaveze u reprezentaciji, tako da nema odmora. Drago mi je što smo u finalu igrali protiv našeg mladog tima koji odlično vodi Maja Savić. Pokazali su da posjeduju potencijal i kvalitet”, kazao je nakon meča Dragan Adžić. Svi koji su malo bolje upućeni u naš rukomet unaprijed su znali pobjednika u ovom duelu, ali ono što raduje jeste da je kadetski tim „plavih“ pokazao veliki potencijal, te kvalitetan rad koji u djelo sprovodi naša bivša reprezentativka Maja Savić. Po igri koju su prikazale njene mlade dame sigurno da bi i u Regionalnoj ligi pomrsile račune mnogima. “Prvo moram da kažem da je uspjeh za nas što smo došle do finala i imali priliku da se oprobamo sa tako kvalitetnim timom kao što je Budućnost. Nemam šta da zamjerim svojim igračicama, koje su igrale odgovorno i angažovano, a pritom postigle više golova nego što su to uradile protiv Budućnosti mnogo iskusnije ekipe poput Lokomotive, Podravke i Metalurga”, jasna je Maja Savić, trener Budućnosti II. Malović, Grbić i drugarice su igrale u egalu u prvih 15 minuta kada je bilo 8:6 za izabranice Dragana Adžića koje su zatim prebacile u brzinu više i na odmor otišle sa 16:8. U nastavku su „plave“ igrale sve bolje - Miljanić, Božović i Živković su pogađale iz svih pozicija, dok je na drugoj strani desni bek Đurđina Malović pokazala klasu, te da

Anđela ide u Krim Meč u finalu Kupa bio je posljednji za dijete Budućnosti – Anđelu Bulatović koja će naredne sezone igrati u slovenačkom Krimu. Svi slovenački portali prenijeli su juče tu vijest kao udarnu informaciju, a ostao je samo još potpis sa timom koji sa klupe vodi bivši strateg “plavih” Tone Tiselj. Njenim odlaskom Budućnost gubi puno posebno u odbrani, dok je često i u napadu znala da preuzme odgovornost i to posebno u protekle dvije godine.

uz kvalitetan rad ubrzo može biti jedna od ključnih karika Adžićevog tima.

BUDUĆNOST  BUDUĆNOST II 32:18 16:8 PODGORICA – SC „Reks“. Gledalaca: oko 200. Sudije: Beharević i Čavor (oba sa Cetinja). Sedmerci: Budućnost 3(3), Budućnost II 1(1). Isključenja: Budućnost 8, Budućnost II 10 minuta. BUDUĆNOST: Voltering, Vukčević, Miljanić 7, Trofunović, Mendi, Živković 6, Bulatović, Božović 7, Perović, Ježić 1, Cvijić 3, Mehmedović 7, Despotović 1, Knežević. BUDUĆNOST II: Nenezić, Rajković, Arsenijević 1, Bulatović 2, Ujkić 1, Senić 2, I.Pavićević 1, Grbić 2, Malović 8, Čavlović, Milošević, Muratović 1, Prelević, J.Pavićević.


Sport 29

ČETVRTAK, 23.5.2013.

ĐIRO

Đovani Viskonti najbrži u Vićenci Italijan pobijedio na 17.etapi

Malović među odabranima Selektor ženske seniorske reprezentacije Dragan Adžić, objavio je spisak igračica koje će se okupiti 27.maja na pripremama u Podgorici za predstojeće Mediteranske igre u Turskoj. Jedino novo ime u odnosu na predhodne akcije je talentovana kadetkinja Đurđina Malović, koja je juče u finalu Kupa zabila čak osam golova bivšem šampionu Evrope, što je bila najbolja preporuku Adžiću da je uvrsti u društvo najboljih. Na spisku se nalaze Sonja Barjaktarović (Rostov), Marina Vukčević (Budućnost), Majda Mehmedović (Budućnost), Milena Knežević (Budućnost), Marija Jovanović (Olkim), Jelena Despotović (Budućnost), Ivana Božović (Budućnost), Sandra Nikčević (Astrahanočka), Anđela Bulatović (Budućnost), Ivana Božović (Lokomotiva), Katarina Bulatović (Olkim), Andrea Klikovac - (Vardar), Jasna Tošković (Isi),Đurđina Malović (Budućnost), Radmila Miljanić (Budućnost), Jovanka Radičević (Đer), Suzana Lazović (Budućnost) i Sara Vukčević (Erd). M.P.

SPORTSKI EKRAN 10.00 11.30 12.00 13.00 14.00 14.30 15.45 18.00 18.15 19.30 20.15 20.30 20.45 20.45 01.00 02.30 02.30

F1 Monte Karlo, Trening 1 WTA Brisel 1/4 finale, tenis ATP turnir Dizeldorf, tenis WTA Strazbur 1/4 finale, tenis Belgija, biciklizam Trka kroz Italiju, biciklizam ATP turnir Dizeldorf , tenis Pikado, svjetska Serija Dubai ATP turnir Dizeldorf, tenis Pregled JSL, fudbal Volfzburg - Lion, LŠ žene Hofenhajm - Kajzerslautern, fudbal Barselona - Bilbao, košarka Tvente - Utreht, fudbal Boston - Rendžers, NHL Boka J. - Njeuls Old Bojs, fudbal Tihuana - Atletiko MG, fudbal

SportKlub SportKlub Eurosport SportKlub + Eurosport Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 Eurosport Arenasport 1 Eurosport Eurosport 2 Arenasport 1 SportKlub Arenasport 1 Arenasport 3 Arenasport 4

NE PROPUSTITE TVENTE - UTREHT (SportKlub, 20.45) Holandija je na nogama, igra se plej of za Ligu Evrope - Tvente napada Utreht. I obrnuto...

Sparsi slavili tek nakon produžetka Italijanski biciklista Đovani Viskonti pobijedio je u 17. epati Trke oko Italije, što mu je druga pobjeda na ovogodišnjoj trci, dok je Vinćenco Nibali vodeći u generalnom plasmanu Đira. Viskonti je pobijedio i u 15. etapi, a dionicu od Karavađa do Vićence, dugačku 214 kilometara je prešao za pet sati, 15 minuta i 34 sekunde. “Bila je to naporna etapa, ali sam znao šta me čeka i bio strpljiv i uporan čitavo vrijeme. Pridržavao sam se taktike i na kraju zasluženo slavio. Međutim nema vremena za slavlje, jer već moram razmišlja-

ti o narednoj etapi”,kazao je juče Viskonti. Litvanski biciklista Ramunas Navardauskas predvodio je grupu biciklista koji su cilj prešli sa 19 sekundi zaostatka iza Viskontija. Treću poziciju zauzeo je Luka Mezgec, slovenački biciklista. Vinćenco Nibali, koji je prethodne dvije trke završio na trećem i drugom mjestu, zadržao je prednost u ukupnom plasmanu u odnosu na Kadela Evansa i ima priliku da prvi put bude pobjednik u svojoj zemlji. Điro se završava u nedelju, 26. maja, u Breši. M.P.

U drugoj utakmici finala plej ofa Zapadne konferencije NBA lige San Antonio je savladao Memfis, poslije produžetka, sa 93:89 (15:13, 31:18, 30:33, 9:21, 8:4) i poveo sa 2-0 u seriji. Najzaslužniji za drugu pobjedu Teksašana bili su Toni Parker i Tim Dankan. Prvi je, uz 15 poena, imao čak 18 asistencija što mu je i lični rekord u NBA karijeri, dok je Dankan utakmicu završio sa 17 koševa i devet uhvaćenih lopti. U gostujućem timu bolji od ostalih bili su Španac Mark Gasol sa 12 poena, 14 skokova i četiri asistencije, te Majk Konli i Džerid Bajles koji su ubacili po 18 koševa. M.P.

VESLANJE

Kotorani najbrži

Ekipa Opštine Kotor pobjednik je sedmog izdanja tradicionalne veslačke trke “Trofej Dana nezavisnosti”, koji je proteklog vikenda u organizaciji sportskog rafting kluba “Soko” održan u Kotoru, pod pokroviteljstvom Turističke organi-

zacije Kotor. U sjajnom ambijentu, pred brojnom publikom u disciplini “Head to head”, u konkurenciji deset šestočlanih posada, drugo mjesto osvojili su veslači Malesije iz Tuzi, dok je treća bila posada Luke Kotor AD.

ODBOJKA  OLIMPIJSKE NADE

Veliko bravo za osnovce

Osnovna škola “Vuk Karadžić” pobjednik je turnira “Olimpijske nade” za djevojčice koji je proteklog vikenda održan u OŠ Radojica Perović u okviru projekta “OLIMPIJSKI SAN” – promocija olimpijskih vrijednosti i ideala” pod pokroviteljstvom Crnogorskog olimpijskog komiteta, a u organizaciji Centra za istraživanje i razvoj sporta Crne Gore (CIRS) i Centra za borbu protiv gojaznosti Crne Gore (CEPROG). U sjajnom ambijentu djevojčice sa Zabjela u finalu su savladale OŠ “Radojica Perović” sa 2:0 po setovima (25:21, 25:18), dok je u borbi

za treće mjesto OŠ “Milorad-Musa Burzan” bila bolja od OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin” rezultatom 2:0 (25:18, 25:20). “Zahvaljujem se našim partnerima u ovom projektu i divnoj školi koja je dugi niz godina njegovala slične manifestacije i koja posvećuje pažnju razvoju sporta u školi”, rekao je predsjednik COKa Dušan Simonović. “Ovo je projekat koji podržava i finansira Crnogorski olimpijski komitet, a posebno smo ponosni što imamo podršku Međunarodnog olimpijskog komiteta. Odradićemo ga na pra-

vi način kako bismo u kontinuitetu imali slične manifestacije zbog mladih ljudi”, kazao je Simonović koji je bio u društvu odbojkaške legende, osvajača zlata sa OI u Sidneju Igor Vušurović. U okviru projekta “OLIMPIJSKI SAN – promocija olimpijskih vrijednosti i ideala” do sada je održano više tribina na kojima su učestvovali poznati crnogorski sportisti i sportski radnici kao što su Petar Porobić, Vlado Šćepanović, Luka Đorđević, Marko Bakić, Milivoj Dukić, Miloš Šćepanović, Bojana Popović, Milena Knežević, Klodin Mendi.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)


30 Sport

ČETVRTAK, 23.5.2013.

RENESANSA

Sedorf mijenja Alegrija? Popularni Maks sve bliže Romi, Holanđanin favorit za trenera Milana

ZVANIČNO

Gece propušta finale LŠ Čudno ili ne, Mario Gece neće igrati u finalu Lige šampiona između njegove Borusije Dortmund i kluba za koji će nastupati naredne sezone Bajern Minhena. Sjajni ofanzivac “milionera” neće nastupiti na “Vembliju” 25. maja, zbog povrede butnog mišića, koju je zaradio na revanš meču polufinala protiv Real Madrida. “Mnogo sam želio da igram u finalu i puno sam se borio za

RASTANAK BARSE I ABIDALA - Nakon toliko osvojenih titula, bitaka sa protivnicima i Abidalovim tumorima, lijevi bek i Barselona nalaze se pred raskidom saradnje, piše “Marka”. Francuz, kojem ugovor ističe na kraju sezone, želi i dalje da igra na profesionalnom nivou, ali klub iz Katalonije želi da osvježi svoj tim za narednu sezonu, zbog čega je rastanak gotovo neminovan. Erik ima 33 godine, a sa “blaugranom” je od 2007. godine do sada četiri puta bio prvak Španije, uz dva Kupa Kralja i tri Superkupa Španije. Takođe, osvojio je dvije Lige šampiona i po dva Superkupa Evrope, odnosno Svjetska klupska prvenstva. A.P.

to proteklih nedelja. Nevjerovatno mi je žao što neću moći da pomognem ekipi u tako važnoj utakmici. Imam ogromno povjerenje u igrače Borusije i naravno da ću putovati sa njima u London da ih podržim”, rekao je 20-godišnjak za sajt Dortmunda, koji je ranije potpisao za Bavarce, čiji su čelnici inkasirali “žuto-crnima” za njega 37 miliona eura. A.P.

Iako je na startu sezone ostao bez Zlatana Ibrahimovića i Tijaga Silve, trener Milana Masimilijano Alegri uspio je da osvoji treće mjesto u Seriji A i izbori kvalifikacije za Ligu šampiona. To je uradio uprkos katastrofalnom startu, 17. mjestu i 15-ak bodova minusa u odnosu na Inter, Lacio, Romu i Fiorentinu. Međutim, njegovi rezultati, sa tankim sastavom sa “San Sira” ipak nisu očarali Silvija Berluskonija, koji je od početka bio protiv popularnog Maksa. “Nemam ništa da kažem. Jednostavno, uživao sam u dugom ispijanju kafe sa Adrijanom Galjanijem”, rekao je stručnjak iz Toskane nakon sastanka sa čelnicima “rosso-nera”. Njega novinari već neko vrijeme sele u Romu, dok je glavni kandidat

za njegovog nasljednika niko drugi do - Klarensa Sedorfa! Legenda kluba, koja igra u Botafogo, ali želi da se bavi treneskim poslom, dok se gazda Berluskoni sprema da uradi ono što je Barselona režirala sa Pepom Gvardiolom. Takođe, sa Holanđaninom bi u klub trebao da stigne i svemirska ikona Paolo Maldini, koji bi preuzeo funkciju sportskog direktora. On je za tim iz “grada mode” igrao punih 24 godine, ali nakon kraja karijere (2009.) nije dobio mjesto u upravi, na opšte iznenađenje svih. A, šta na sve to kažu navijači Milana, koji su često znali da zvižde Sedorfu tokom njegovih nastupa i pogrdnim skandiranjem ispratili svog najvećeg kapitena Paola. “Želimo da nas poštuju, baš kao

Odlazi i Trezege

Badštuber pauzira 10 mjeseci Defanzivac Bajerna Holger Badštuber pauziraće najmanje 10 mjeseci zbog povrede koljena. Njemac je drugi put za šest mjeseci doživio sličnu povredu, ali je ovog puta pokidao ligamente desnog koljena, zbog čega će morati da bude podvrgnut operaciji. “Badštuber odlazi u Sjedinjene Američke Države, gdje će biti podvrgnut operaciji. Ljekari mu predviđaju oporavak od 10 mjeseci, sa tim što njegova profesionalna karijera nije u opasnosti”, stoji u saopštenju kluba. Nakon svega, 24-godišnji reprezentativac Njemačke će propustiti finale Lige šampiona protiv Borusije Dortmund, dok će biti nedostupan Pepu Gvardioli makar za narednu polusezonu. A.P.

● KARIKATURA DANA

Bliži se konačni njemački obračun za prvaka Evrope. Bajern Minhen i Borusija Dortmund će igrati za istoriju 25. maja na “Vembliju”, a svako se priprema na svoj način.

i Alegrija, koji je cijelo vrijeme radio pod pritiskom. Mi podržavamo Maksa, jer je vodio ekipu koja na početku sezone nije imala ni glavu, a ni rep. Uprkos teškim momentima, podržali smo tim i sada glasno kažemo - ne želimo Sedorfa! On nema trenerskog iskustva i bilo bi loše za klub da on iz kopačkih uskoči u odijelo pored aut linije. Jednostavno, čekaju nas kvalifikacije za Ligu šampiona i treba nam pravi, odnosno ozbiljan trener”, naglašavaju iz navijačke grupe “Kurva Sud”, koja je tokom sezone često podržavala Alegrija i pored kritičkih istupa Berluskonija. Da li će Sedorf, poput Gvardiole, bez ikakvog iskustva doći na klupu jednog od najvećih svjetskih klubova, pokazaće dani pred nama. A.Popović

Nakon Pola Skolsa, Džejmija Karagera, Majkla Ovena, Dejvida Bekama još jedna igračka legenda rekla je zbogom fudbalu. David Trezege, nekada nevjerovatni golgeter, odlučio je da, na kraju sezone, “okači kopačke o klin” u svojoj 35 godini. Inače, Francuz trenutno igra u River Plati, a tokom karijere je nastupao za Platense, Monako, Juventus, Herkules i Banijas. Tokom karijere je osvajao Svjetsko i evropsko prvenstvo sa “trikolorima”, dok je sa klubom iz Kneževine dva puta pokorio francusko prvenstvo. Kao igrač “stare dame” je dva puta podigao skudeto, odnosno Superkup Italije, a završio je prvi i u Seriji B. A.P.

Crno-bijeli slave 25. titulu, Zvezda pretrpila šamar, Igor Ivanović strijelac za OFK Beograd

Malaga može u Evropu

Sada je i zvanično - novi (stari) šampion Srbije je Partizan! “Crnobijeli” su u 29. kolu Superlige savladali u gostima (2:0) novog drugoligaša Smederevo, pa su preko Marka Šćepovića (najavio siguran dolazak na ljeto) i Nemanje Kojića proslavili svoju 25 titulu prvaka, čime su se izjednačili sa komšijama po broju trofeja. Na drugoj strani, poslije poraza u “vječitom derbiju”, Crvena zvezda je dobila “šamar” (1:2) na svojoj “Marakani” od Slobode, dok su “delije” na kraju meča baljama gađale svoje igrače, uz povike - “Odlazite iz našeg kluba”. Golman Boban Bajković je smirivao furiozne navijače, koji su sa razočaranjem dočekali finiš sezone.

Evropska fudbalska organizacija (UEFA) ukinula je suspenziju Malagi, koja je zbog neisplaćenih dugovanja trebala da propusti igranje u evropskim takmičenjima iduće sezone. UEFA je u službenom saopštenju za javnost objavila da su svi uslovi ukidanja suspenzije zadovoljeni, odnosno da Andalužani od naredne sezone mogu igrati u Evropi, ukoliko je izbore. Španci se trenutno nalaze na šestom mjestu Primere, dva kola prije kraja, i blizu su Lige Evrope. Osim njih, suspenzije su ukinute i Dinamu iz Bukurešta, Partizanu, Vojvodini, splitskom Hajduku i Osijeku, dok pomilovanje nisu dobili Rapid iz Bukurešta i kijevski Arsenal. A.P.

SUPER LIGA 29. KOLO

Inauguracija Partizana

Takođe, OFK Beograd je rutinski odradio Spartak (2:0) još u prvom poluvremenu, a svoju golgetersku seriju je nastavio Crnogorac Igor Ivanović, bivši igrač Rudara iz Pljevalja. SEMAFOR: Donji Srem - Hajduk 1:0 (Josimov 58’), BSK - Jagodina 1:2 (Nuhi 32’ - Arsenijević 17’, Lepović 42’), Spartak - OFK Beograd 0:2 (Ivanović 29’, Pavlovski 43’), Smederevo - Partizan 0:2 (Šćepović 17’, Kojić 68’), Crvena zvezda - Sloboda 1:2 (Mudrinski 83’ - Ranđelović 34’, 71’), Radnički 1923 - Vojvodina 2:0 (Spalević 36’, Petrović 90’), Novi Pazar - Rad 4:0 (Mutavdžić 38’ pen, 80’, Popović 61’, Vidaković 89’), Radnički Niš - Javor 2:0 (Škuletić 2’, Jovanović 58’). A.P.


Sport 31

ČETVRTAK, 23.5.2013.

INTERESOVANJE

Volkov čeka Verder Njemci bacili oko na reprezentativca Crne Gore - lijevog beka Vladimira Volkova

Odigrao je odlično 144. derbi (Partizan pobijedio Crvenu zvezdu 1:0) što nije promaklo evropskim emisarima koji su iz lože u Humskoj pratili veliki okršaj - Vladimir Volkov se nalazi na meti Verdera iz Bremena! Tu vijest su plasirali njemački mediji uz napomenu da skauti kluba sa Vezera dugo prate igre lijevog beka reprezentacije Crne Gore. Međutim, Verder neće sla-

ti ponudu u Beograd dok ne bude poznato ko će na mjestu trenera naslijediti Tomasa Šafa koji je napustio klub poslije 14 godina šefovanja. Tek kada se imenuje Šafov nasljednik, priča oko Volkova će biti aktuelna! Crveni ljevak na tržištu vrijedi milion eura, a prošle godine je bio na spisku želja Štutgarta, Sent Etjena i Metalurga iz Donjecka. B.T.

INTERNACIONALNI PRIJATELJSKI MEč

SJEĆANJA NA 23. 5. 1977.

Vrijeme prolazi, veliki žal ostaje

Upisala se i sedma sila

Novinari Crne Gore bolji od amatera iz Londona - ekipe Old Secopians 3:2.

Žal za peharom - Budućnost prije 36 godina u finalu Kupa maršala Tita poražena od Hajduka 2:0 poslije produžetaka Bojan Topalović

Tako je još jedna vesela generacija (nakon one iz 1965. godine koji su u finalu Kupa izgubili od Dinama 2:1) Budućnosti ostala bez - trofeja. A, pehar je bio na dohvat ruke... “To su sjećanja koja ne blijede. Bili smo druga generacija Budućnosti koja je igrala finale Kupa, prelijepo se osjećala cijela država”, čula se sjeta u glasu majstora loptanja Anta Tonka Miročevića, na čije se riječi nadovezao Petar Caco Ljumović... “Svaki igrač je priželjkivao da bude dio toga spektakla, jer to je stvarno bio spektakl. Igrali smo sjajno, trener Valok nas je odlično uklopio... Pa, ko zna gdje bi neki fudbaleri završili da smo tada osvojili Kup, te izašli u Evropu”. ●Tonko: Bili smo Bolji A, plavima je definitivno prije 36 godina u Beogradu pred 100.000 ljudi nedostajalo - iskustvo. Jer, realno gledano Caco, Tonko i drugovi nijesu mogli da pariraju Kataliniću, Zoranu Vujoviću, Rožiću, Luketinu, Peruzoviću, Boljatu, Žungulu, Mužiniću, Đorđeviću, Zlatku Vujoviću i Šurjaku... “Nijesmo imali kontinuitet kao neki klubovi koji su igrali Evropu. Kao igrači smo bili po raznim selekcijama, igrali neke Balkanske kupove, ali nije to kvalitet kao Evropa”, prisjetio se Tonko beogradske tužne noći. Momci koji su u Titogradu živjeli za fudbal nijesu imali velikih utakmica, pa su (što je normalno) tugovali poslije Marakane uprkos činjenici da su ispisali istorijski uspjeh... “Kada igraš cilj je da pobijediš, kada su u finalu cilj je da osvojiš pehar... Bilo bi sjajno da smo uzeli Kup. Za svakoga. Definitivno je da ostaje žal”, ne skriva emocije Miročević. A, sve je moglo biti drugačije da se pocijepala mreža “bilih” u regu-

Briljirao protiv Engleza: Vlado Perović sa TV 777 postigao je dva gola protiv Old Secopiansa

Pas umjesto šuta, Guzo nije igrao Plavi su imali prilika za gol, ali nišanske sprave nijesu na pravi način bile podešene. Pitali smo Petra Caca Ljumovića da se prisjeti neke dobre šanse... “Kada premotavam film, možda sam pogriješio kod jedne situacije kada sam dodao loptu Mojašu Radonjiću, a mogao sam da šutnem”, govori nam Caco, koji dodaje: “Međutim, kao vezni igrač sam uvijek više volio da ubodem nekoga, nego da

larnom dijelu... “Hajduk je imao sjajnu ekipu. Međutim, Budućnost je posjedovala veliki kvalitet. Bili smo bolji tokom 90 minuta, napravili par šansi, ali nije nam se dalo. A, onda smo pali, primili golove u 113. i 119. Nijesmo imali snage”, poruka je jedinog crnogorskog igrača koji se direktno iz Budućnosti našao u reprezentaciji Crne Gore. ● CaCo: sTvarno smo Bili Bolji Ljumović je 24. maja 1977. na “jugoslovenskoj Vembliju” (novinari su Marakanu tako zvali, jer se uglavnom finale Kupa igralo tamo po ugledu na Englesku) djelovao nešto iza Miročevića. I stoji iza Tonkovih riječi “Bili smo bolji”... “Ostavili smo fenomenalnih 90 minuta, ali pali smo u produžecima, dok je Hajduk nastavak igrao kao da je počela utakmica”, premotava vrijeme Ljumović, koji dodaje: “Stvarno smo bili bolji, igrali smo mnogo dobro. Mnoge smo iznenadili držanjem - pozitivno naravno. A, iznenadili smo sve fudbalske ljude i sa formacijom u kojoj je Tonko igrao polušpica. Poslije toga su mnogi počeli da je primjenjuju. Tonko je bio

poentiram. Tako je jednostavno bilo, uživali smo u fudbalu. Plavi se nijesu žalili, ali nije sve bilo idealno... “Dragan Vujović nije igrao jer je bio povrijeđen”, kratko nam je raportirao Ljumović. A, mi sad samo možemo da se pitamo - šta bi se desilo da je popularni Guzo bio na terenu. Jer, Vujović je bio veliki igrač...

vrsan igrač, naprijed je mogao sve, a isto tako nazad bi nama pomagao”. ● DesanT na BeograD Koliko god da je postojala žal poslije utakmice, prije utakmice - plavi majstori su uživali! Tadašnji Titograd je bio uz njih... “Sjećam se da se hiljade ljudi zaputilo ka Beogradu. Išli su autobusima, vozovima, automobilima... Cijela Crna Gora je bila uz nas. Euforija se osjećala na svakom koraku. Nijesmo mogli normalno prošetati gradom”, jasan je Tonko Miročević. Međutim, titogradska publika nije voljela Budućnost samo zbog obezbijeđenog finala Kupa maršala Tita... “Publika je voljela fudbal. Nije mogao jedan vikend da prođe, a da stadion ne bude krcat. Tražila se karta više”, riječi su Caca Ljumovića. A, u tom izgubljenom finalu na Marakani plava družina iz ulice Vaka Đurovića se osjećala kao kod - kuće... “Čini mi se da je od 100.000 ljudi na Marakani 70.000 navijalo za nas. Sve je bilo sjajno, ljudi su dolazili vozovima, automobilima... Šteta što nijesmo osvojili Kup. Žal ostaje”, završio je Petar Ljumović.

Sportski novinari Crne Gore konačno su se upisali na velikom terenu - nakon četiri uzastopna poraza od njihove crne beštije - ekipe sastavljene od zaposlenih u Fudbalskom savezu Crne Gore, protiv rivala po mjeri - engleskog Old Sedcopiansa upisana je premijerna pobjeda 3:2. Amaterski klub iz jugoistočnog dijela Londona koji je proteklog vikenda boravio u našoj zemlji imao je vođstvo na polu-

Foto: Mirko Savović

v

ujačić, Janković, Folić, Vukčević, Milošević, Janko Miročević, Bošković, Ljumović, Ante Miročević, Radonjić, Kovačević - tako je izgledala prva postava Budućnosti pod dirigentskom palicom Marka Valoka protiv splitskog Hajduka u finalu 29. Kupa maršala Tita 23. maja 1977. godine. Plavi majstori su plesali tokom 90 minuta, ali produžeci su im došli glave - Splićani su slavili u dodatnom vremenu sa 2:0, pa je vrijedan trofej otišao na Poljud...

vremenu (1:2 - strijelci Perović za novinare, a za goste Braun i Tarner), ali je crnogorska sedma sila nakon predaha golovima Antića i Perovića stigla do preokreta. Za ekipu novinara Crne Gore nastupili su: Leković, Brajković, Pavićević, Rastoder, Šuković, Antić, Perović, Latinović, Radović, Radulović, Mitrović, a šansu su dobili i Popović, Đuretić, Milačić, Ivanović, Vuković, Đukić, Kotri i Mirković.

PRIZNANJE

Bravo Stefane! Precizni štoper Stefan Savić je dobio priznanje od Kalćomerkata - reprezentativac Crne Gore je svrstan u idealni tim Serije A za igrače do 23 godine! Stefan je odigrao 26 utakmica u tek završenoj sezoni, postigao je 2 gola, a sa tim učinkom je bio jedan od zapaženijih u Fiorentininom obezbjeđivanju Lige Evrope, te u ljubičastom pohodu na Ligu šam-

piona gdje su se do posljednjeg kola borili sa Milanom. Evo cijelog tima Serije A sastavljenog od igrača do 23 godine (formacija 4-3-3): Perin (Peskara) - De Šiljo (Milan), Markinjos (Roma), SAVIĆ (Fiorentina), Gabrijel Silva (Udineze) - Pogba (Juventus), Ogijang (Sampdorija), Florenci (Roma) - Lamela (Roma), Ljajić (Fiorentina), El Šaravi (Milan). B.T.

DISCIPLINSKA KOMISIJA fSCg

Plavi bez navijača protiv Sutjeske Utakmica Budućnost - Lovćen (31. kolo) je prekinuta u 68. minutu zbog ubacivanja stolica od strane plavih navijača, pa je Disciplinska komisija FSCG donijela odluku da se pokrene disciplinski postupak protiv Budućnosti zbog slabe organizacije utakmice... Disciplinska komisija je još zabranila prisustvo navijača Buduć-

nosti na utakmicama kada Budućnost gostuje. Na tu odluku žalba nije dopuštena! Pošto su do kraja CFL ostala još dva kola (Budućnost jedno kolo gostuje, jedno igra kući) situacija je sljedeća - popularni “varvari” neće moći da bodre svoj tim 25. maja u velikom derbiju protiv Sutjeske koji se igra u Nikšiću.


Foto: Vedran Ilić

Za medalje za osvojeni Kup je ipak bilo novca - predstavnik RSCG Nebojša Vujisić daje medalje igračima Lovćena

I to se dešava: RSCG nema za medalje! VJEROVALI ILI NE

Teški dani za crnogorski rukomet - Cetinjani sami sebi kupili priznanja za osvojeno prvenstvo

I

stina je da muška rukometna liga ove sezone nije mogla da se pohvali kvalitetom, ali ono što je sigurno jeste da niko ne može osporavati nečiji rad, trud, a pogotovo ne uspjehe. To što su rukometaši Lovćena uradili ove sezone nije niko od obnove državnosti - upisali su svih 18 pobjeda, bez izgubljenog boda, a da na kraju od RSCG nijesu bili nagrađeni kako treba.

Novi presedan je napravljen - Cetinjani od naše kuće rukometa nijesu dobili medalje za osvojenu titulu. Te medalje nemaju posebnu novčanu vrijednost, ali sigurno da nekome ko čitave sezone naporno i kvalitetno radi znače puno. Javna je tajna da je račun RSCG u blokadi (pominje se cifra od 30.000 eura), te da je veoma teška finansijska situacija što dovoljno govori podatak da su zaposleni u Savezu prije

tri dana primili tek januarsku platu. Ipak i pored tako loše situacije morala su se pronaći sredstva (oko 150 eura) da se naprave medalje i da se nagrade momci u “crvenom” za sve što su uradili ove sezone. Ono što nijesu čelni ljudi RSCG uradili su ljudi koji brinu o klubu sa Cetinja, tako da je UO Lovćena odlučio da kupi medalje svojim igračima koje je neposredno pred finale Kupa između Lovćena i Mojkovca podije-

lio gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović. “Kada smo dobili informaciju da naši igrači neće dobiti medalje za osvojenu titulu nevjerujući u ono što nam je rečeno, nijesmo mogli da se pomirimo sa tim, pa smo bili prinuđeni da ih sami kupimo i ne žalimo zbog toga. Smatram da su igrači makar toliko zaslužili, jer je to nagrada za sve što su radili čitave sezone, a svi odlično znamo koliko je ista bila uspješna”, kazao je za Dnevne novine Jovo Lagator prvi čovjek Lovćena. Nije tajna ni da u osvajaču duple krune ne cvjetaju ruže. Igračima se duguje nekoliko plata, a kada će biti isplaćene niko nema odgovor - hitna reakcija Opštine Cetinje je neophodna, ukoliko Lovćen želi da zadrži kvalitetan tim i bude konkurentan na svim frontovima i naredne sezone.

VELIKO PRIZNANJE

Nikola Mirotić MVP ACB lige Dva Crnogorca među deset najkorisnijih igrača u najkvalitetnijoj ligi Španska košarkaška ACB liga proglasila je igrača Real Madrida - našeg Nikolu Mirotića za najkorisnijeg igrača sezone. Pored Mirotića u najboljoj petorci lige nalaze se još njegovi klupski saigrači Rudi Fernandez i Serhio Rodrigez, Andreas Noćioni iz Kahe Laboral i košarkaš Barselone Ante Tomić. Mirotić je tokom sezone imao prosječan indeks korisnosti od 16,2, a po

utakmici je imao učinak od 12,6 poena uz 5,5 skokova. Španac crnogorskog porijekla je ove sezone ušao u anale, pošto je postao najmlađi igrač u istoriji ACB lige koji je na jednoj utakmici imao indeks korisnosti od 46. “Presrećan sam zbog ove nagrade. Mislim da može da bude jako važna za moju karijeru. Drago mi je što ljudi cijene ono što radim na terenu

i uradiću sve da opravdam njihovo povjerenje. Ponosan sam na sve što radim u ovako velikom klubu kakav je Real. Želim da uživam u košarci i da budem još bolji”, rekao je Mirotić. Na devetom mjestu je crnogorski reprezentativac Bojan Dubljević koji tu poziciju dijeli sa Nemanjom Bjelicom, Rudijem Fernandesom, Andresom Noćionijem i Henkom Norelom. M.P.

KUPON 32

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Miloš Pavićević


četvrtak, 23. 5. 2013. broj 546 GoDINA II

33 žENA TREND

Mačkasti okviri su must have ove sezone Mačkasti okvir sunčanih naočara jedan je od najtraženijih modela koji dame uvijek rado biraju. Ovaj trend zadržava se decenijama unazad i smatra se neprolaznim stilom koji dizajneri iznova unapređuju svojim inovativnim idejama. Mačkaste naočare nosile su Merlin Monro, Elizabet Tejlor i mnoge druge dame koje su bile sinonim za eleganciju pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka. Oblik ovih naočara simbolizije šik damu koja njeguje ženstvenost i ne odstupa od ličnog stila. Poznati brendovi poput Toma Forda, Miu Miu, Iv Sent Lorana, Diora, Misonija i ovog ljeta imaju pregršt fantastičnih modela. Ponuda je raznovsna i osim reflektirajućih stakala, moderne su i one sa ukrasima, uzorcima, bojama i detaljima poput baroknih zlatnih rubova i cvijeća. Nosive su sa svim odjevnim kombinacijama pa vam mogu poslužiti kao upečatljiv ukras sa haljinama, pantalonama, šortsevima i kombine-

zonima. Mačkastim okvirom oduševljene su današnje modne ikone poput Kejt Mos, Olivije Palermo i mnoge druge moderne dame koje bez njih ne izlaze vani. Ma.I.

PREPORUKA

Romantični stil za sve dame

DIZAJNERI KOJI SU PROMIJENILI MODU

Kreacije koje ističu siluetu

M

odna kuća “Lanvin” jedna je od najstarijih francuskih modnih kuća. Osnovala ju je Žana Lanvin koja je, otvaranjem prve radnje u Parizu 1909, strast da oblači kćerku pretvorila u brend visoke mode. Lanvinovi modeli simbol su elegancije i visoke mode. Osim po haljinama, “Lanvin” je poznat i po luksuznom nakitu koji se često može vidjeti na popularnim ljepoticama koje šetaju najpoznatijim crvenim tepihom.

Istorija Parižani, a kasnije i ostatak svijeta, bili su oduševljeni mladom dizajnerkom koja je davne 1867. godine bez ikakve finansijske sigurnosti u prijestonici mode Parizu otvorila svoj butik. “Lanvin” je jedna od najstarijih francuskih modnih kuća koja i danas slovi za brend koji odlikuje luksuz, inovativnost i elegancija prije svega. Vizija Žane Lanvin bila je drugačija od svega što je tada bilo moderno te je stoga za kratko vrijeme uspjela pridobiti odabranu klijentelu koja je kupovala njene modele. Razvoj ovog brenda pratio je izuzetno aktivan rad Žane Lanvin, koja je sve do smrti 1946. razvijala i unapređivala broj prodajnih mjesta brenda širom svijeta. Nasljednica na čelu ove kuće nakon Žane bile je njena kćerka, koja nije postigla uspjeh kao majka te je stoga i sama kuća “Lanvin” u međuvremenu prolazila razne uspone i padove. Prela-

zila je iz ruke u ruku i mijenjala vlasnike, a novi period razvoja brenda desio se kada je kompaniju otkupila finansijska grupa HARMONIE S.A. avgusta 2001. godine. Simpatični Alber Abaz od 2002. godine kreativni je direktor “Lanvina”. Modni kritičari ga obožavaju jer spaja eleganciju sa futurizmom, pa je tako svojom vizijom uspio da zadrži stare i privuče nove fanove savršenih “Lanvinovih” kreacija. Dizajn Žana je prvo počela da dizajnira haljine za svoju kćerku, što se dopalo mnogim damama koje su izrazile želju da i za njih dizajnira. Lanvin haljine opisivane su kao komadi zbog kojih su se žene sviđale muškarcima jer su uvijek posjedovale eleganciju i neobične forme. Haljine na jedno rame, s visokim prorezima i velikim karnerima još čine bitan dio “Lanvinove modne ostavštine”. Osim haljina, i vjenčanice su veoma tražene u aristo-

kratskim krugovima, pa su se upravo mnoge princeze, grofice i dame iz visokog društva zaklele na vječnu ljubav u “Lanvinovim” vjenčanicama. Dženifer Lopez, Rijana, Natali Portman, Tilda Svinton samo su neke od slavnih obožavateljki “Lanvina”, u čijim se kreacijama nerijetko pojavljuju na važnim događajima. Nakit Osim odjeće, nakit je jedan od najvažnijih segmenata “Lanvinovih” revija. Raskošne ogrlice, minđuše, narukvice, ali i ukrasi koji se kombinuju sa haljinama prepoznatljivi su kao detalji od stila. Iako su cijene, što i ne čudi, basnoslovne, sa “Lanvinovim” nakitom nikada nijedna dama ne može pogriješiti jer ga krasi dizajn koji ostavlja bez daha. Saradnja sa haj strit brendovima Kada je “Lanvin” dizajnirao liniju za H&M, mnoge žene širom svijeta napravile su redove ispred H&M ne bi li uspjele da ugrabe model za sebe. Modeli su bili po pristupačnim cijenama pa su kolekcije u radnjama širom svijeta rasprodate za jedan dan, što dovoljno govori o popularnosti i kvalitetu čuvenog pariškog giganta.

Romantični stil je prvenstveno ženstven i pogodan za sve starosne dobi. Romatiku svaka žena nosi u sebi, a stil koji je istovremeno zaigran pomalo liči na odjeću iz prošlih vremena te je stoga još i primamljiviji. Dame koje preferiraju ovaj stil u svakoj radnji mogu naći odjevne predmete koje karakterišu lepršavi materijali, floralni dezeni, čipka. Romantični stil se ne odnosi isključivo na haljine i suknje, ali su one ipak najviše vežu za ovaj stil. Čipkana haljina Čipkana haljina ili pak model koji ima detalje od čipke smatra se jednim od najromantičnijih odjevnih komada. Uz ovakav odabir haljine sjajno se uklapa džemper od kašmira koji možete ogrnuti oko ramena. Floralni print Cvjetni print pravi je izbor za romantične dame koji se uz to fantastično uklapa u ljetnje mjesece, kada je osim lijepog izgleda važna i udobnost. Najprijatniji materijali svakako su oni pamučni, laneni ali i oni lepršavi izrađeni od svile. Da li ćete odabrati suknju ili bluzu - izbor je

na vama. Pantalone sa bluzom Pantalne se mogu odlično upariti sa divnom bluzom za izvanredan romantični look. Ovaj stil može se nositi skoro u svim situacijama, pa sa njim nikako ne možete pogriješiti. Ma.I.

ONE SU PRvI POKAZATELJ STARANJA

Njegujte ruke Prva stvar koja otkriva godine nije lice, nego su to ruke, koje baš poput kože na ostalim djelovima tijela gube elastičnost, a posebno su osjetljive jer su stalno izložene suncu i ostalim štetnim uticajima iz okoline. Čak i žene koje brinu o svojoj koži zanemaruju izgled ruku, a godine posebno otkrivaju vene. Dermatolog Hauard Sobel savjetuje kako kožu ruku podmladiti. Prevencija: Njega i zaštita od sunca Za jako suve ruke, koristite hidratantnu kremu na bazi ulja s antioksidansima i zaštitnu kremu protiv UV zraka. Zaštitnu kremu protiv sunca trebali biste koristiti svaki dan na rukama i licu. Koristite zaštitni faktor od 15 do 30 ako trenirate na otvorenom ili ide-

te na plažu. Pomlađivanje: Piling Najbrži način da izgledate staro je ako imate žućkaste pjege od hiperpigmentacije na rukama. “Da biste postigli mlađi izgled ruku, napravite piling glikolnom kisjelinom”, savjetuje Sobel. Korekcije: Laseri Laserski tretmani će ukloniti promjene na boji kože. Nuspojave su crvenilo tokom sljedećih nekoliko dana i perutanje pigmentiranih djelova. Ipak, malo crvenila vrijedno je uzimajući u obzir da ćete se riješiti pjega. Jačanje: Fileri Kao što to možete učiniti s licem, i ruke možete popuniti filerima kako biste im dodali volumena a rezultati su vidljivi odmah.


34 Žena

ČETVRTAK, 23.5.2013.

Pažljivo sa kolijevkom

Sindrom iznenadne smrti djeteta ne događa se češće roditeljima koji puše, piju ili su siromašniji, već se povezuje sa spavanjem u roditeljskom krevetu kada djeca spavaju na stomaku. Djeca koja spavaju u istom krevetu s roditeljima čak su petostruko izloženija iznenadnoj smrti za razliku od onih koje spavaju u svom krevecu. Sindrom iznenadne smrti (SIDS) najučestaliji je između drugog i četvrtog mjeseca života bebe, a rizik ne zavisi od socijalnog ili ekonomskog statusa roditelja, kao ni od njihovog životnog stila i poroka, pokazala je studija britanske Škole medicine u Londonu. Prethodna istraživanja su pokazala da je rizik veći ako su roditelji pušači, ali ova studija otkriva da je rizik veliki bez obzira na pušenje i alkohol. “Ovo je najveća studija na tu temu i dokaz da je samostalno spavanje znatno zdraviji izbor za dijete”, rekao je vođa studije, profesor Rob Karpenter. Sindrom koji se još naziva i smrt u kolijevci u 80 posto slučajeva može da se spriječi ako se beba postavi na leđa te u sopstveni krevetić. “Moramo postaviti zdravstvene norme i dati jedinstvena uputstva roditeljima kako bi smanjili mogućnost iznenadne smrti bebe na minimum”, dodaje Karpenter. Tako neke zemlje poput SAD i Holandije izričito savjetuju roditeljima da dijete ne bude sa njima u krevetu prva tri mjeseca života, ali ta praksa nije uobičajena u ostatku Evrope. (24 sata)

PSIHOLOGIJA

Kako da ostvarite ono što želite

T

akozvani “ja zahtjevi”, tehnika pokvarene ploče, konkretni ciljevi, direktno izražavanje i vježbanje hrabrosti pravi su način treniranja asertivnosti i manje frustracije u životu. Potiskivanje želja vodi frustraciji, osjećaju bespomoćnosti i zamjeranja, a ljudi koji znaju da sprovedu svoje želje u djela generalno su zadovoljniji svojim životom. Za one koje imaju problema s verbalizovanjem i predstavljanjem svojih želja drugima magazin Forbs je osmislio vodič sa sedam načina kako tražiti ono što želite.

NE PRETPOSTAVLJAJTE DA DRUGI ČITAJU MISLI Samo žaljenje i kukanje okolini nije način da se vaši problemi riješe. Ključno sredstvo za ostvarenje ciljeva je asertivno ponašanje. To podrazumijeva da se izborimo za svoja prava, a pritom ne narušavamo prava drugih. Psiholozi objašnjavaju kako se asertivno ponašanje odvija u tri ciklusa, prema kom je potrebno jasno izraziti koje nam ponašanje smeta, zatim objasniti razlog zbog kog nam to ponašanje smeta i na kraju jasno izraziti svoj zahtjev. KONKRETNI ZAHTJEVI SU NAJBOLJI Na radnom mjestu, najčešći ra-

zlog za nerealizovana očekivanja je to što obje strane nijesu jasno odredile šta se od koga očekuje. Ako tražite od nekog da nešto brzo uradi, to se može tumačiti na razne načine. Dok će za nekog brzo značiti u roku od dva sata, drugi to mogu protumačiti kao “ove nedjelje”. Postavljanje vremenskih okvira i konkretizovanje zadatka pomažu u ostvarenju naših ciljeva, ali i ispunjavanju tuđih očekivanja. JASNO TRAŽITE ONO ŠTO ŽELITE U stvarnosti su rijetki ljudi koji se ne boje da traže ono što žele, ali njih na radnom mjestu kao i u društvu najčešće poštuju radi hra-

brosti koju imaju. Iako je svaki karakter drugačiji, hrabrost se može trenirati i naučiti, a osnovno pokretač treba da bude pitanje “šta mogu da izgubim ako moj zahtjev ne prođe”. Ako je odgovor ništa, malo neprijatnosti ili samo odbijanje, tada hrabro tražite šta želite. ŠTA NE NAMJERAVATE DA TOLERIŠETE? Životno je pravilo da svako ima ono što može da toleriše, a zahtjevi su način da smanjimo količinu toga šta moramo tolerisati. Bilo da vam je dosadilo da čekate nekog ko uvijek kasni ili spriječite nečije nepristojno ponašanje i šale, povremeno je nužno dati do znanja da to više nećemo tolerisati. Još važnije od toga je i ponašati se u skladu s rečenim, kako bi se izjava ozbiljno shvatila. BEZ SUPTILNOSTI - SAMO DIREKTNO Ljudi koji nijesu skloni konfrontacijama i pribojavaju se svađa, najčešće će primjenjivati pasivnu agresiju i suptilne znakove da im nešto ne odgovara. Okolina ih zbog toga doživljava kao pasivce,

a njihove zahtjeve ignoriše. Direktnost se cijeni koliko god bila neprijatna. BEZ KRIVICE Žene su češće žrtve samokritičnosti, iako ona pogađa i muškarce. Problem s krivicom najčešće se javlja kod ljudi koji su srednja ili starija djeca u porodici, skloniji su ugađanju drugima i najčešće ćute o svojim frustracijama dok ne “eksplodiraju”. Da bi eliminisali faktor krivice, treba samo da se postave u situaciju drugih ljudi te da li bi, da oni imaju takav zahtjev, on bio nametljiv, bezobrazan ili normalan. KORISNE TEHNIKE Pokvarena ploča je vrlo korisna tehnika ako je zahtjev kratak i jasan, a zasniva se na ponavljanju zahtjeva sve dok nas drugi ne čuju, shvate i reaguju. Odbijanje tuđih zahtjeva takođe je način treniranja sopstvene asertivnosti. Potrebno je reći “ne” i kratko objasniti svoje razloge. “Ja” poruke su najbolji načini postavljanja zahtjeva, jer su konkretni i direktni, poput “Ja sam nezadovoljna, jer ti...”.

ODNOSI

SAVJETI

Održite vezu zdravom Šta momci pogrešno tumače Stručnjaci za veze naglašavaju tri situacije koje u vezama mogu postati potencijalni problem. 1. Perspektiva oba partnera nikad nije ista. Ma koliko god bili kompatibilni i sličnih stavova i razmišljanja, uvijek ćete se s partnerom razilaziti u vezi sa nekim stvarima. Pokušavate li tada da uvjerite partnera da ste u pravu? Male svađe ozbiljno mogu uzdrmati vezu, jer se njima gubi istinsko povjerenje i razumijevanje među ljudima. Rješenje je odustati od “natezanja” ko je u pravu i ko je dobio ili izgubio. 2. Ne možete imati sve što poželite. I partner ima želje i potrebe koje se ne moraju podudarati s vašim. Međutim, vi se prvo morate zapitati možete li dopustiti da vi imate pravo na ispunjenje svojih potreba? Želite li zdravu vezu, morate shvatiti da je u redu da on vas razumije isto kao što bi treba-

lo da razumijete i vi partnera u pogledu želja i potreba. 3. Partner nije vaša majka. Mislite li da ako vas partner bezuslovno voli mora da trpi sva vaša (ne)raspoloženja, lijenost, djetinjasto ponašanje? Ne. Mnogi ljudi u partnerske odnose ulaze kako bi nadomjestili ulogu koju su u njihovim životima predstavljali roditelji, koji će se brinuti o njima i više nego što bi trebalo. Međutim, ništa ne ubija romantiku tako brzo kao očekivanje od partnera da se brinu. Vaš partner zaslužuje da bude u vezi s odraslom, emocionalno zrelom osobom, koja poštuje drugu stranu i sposobna je da pruži podršku u ključnim trenucima. Jer, sve manje od toga je put u raspad. Iako mnogi parovi razumiju ovakav koncept “zdrave veze” dvoje odraslih, događa se da sabotiraju odnos na emocionalnom nivou, što najčešće vodi u raskid veze. (Večernji)

Iako žene nemaju nikakve loše namjere nekim postupcima koje prave, oni se često pogrešno tumače u glavama jačeg pola. Duhovitost Postoje žene koje imaju odličan i vrlo “slobodan” smisao za humor i ne biraju gdje i pored koga će ga upotrijebiti. A zna se da je dobar smisao za humor svakako jedna od poželjnih karakteristika koju ljudi žele kod svog partnera. Međutim, vrlo često se zezanje u muškom mozgu prevodi kao zavođenje, čak i kada vi uopšte nemate takve namjere. “Teško me je osvojiti” priča Žene vole da ostavljaju utisak kao da će Crna Gora prije izaći iz krize, nego što će one dati svoj broj ili pristati na izlazak i to je u njihovoj glavi supernačin da ne ostave pogrešan utisak. Ali, muškarci takav stav prilično često pogrešno protumače, do te mjere da pomisle da je takva žena prilično uobražena i da voli da se igra. Muškarci vole da osvoje i mnogo su im zanimljivije žene oko kojih moraju

da se potrude, ali im trebaju i neke povratne informacije, koje ne uključuju hladnoću i ignorisanje. “Teško me je osvojiti” stav ih pali određeno vrijeme, a onda počinje da im ide na živce. Inicijatorka svega U nekim slučajevima ona stara “da je muškarac taj koji sve treba prvi da uradi” je apsolutna istina, iako smo

po kalendaru u 21. vijeku. Mislimo na to da on treba prvi da pozove, prvi da se javi poslije sastanka, prvi da vas upozna sa svojim prijateljima ili roditeljima, pa i predloži svaki veći korak. U suprotnom, mogli bi da ostavite utisak da “previše žurite, a on još nije spreman”... Dakle, šta god da radite, nemojte da forsirate. (lifestyle.ba)


Žena 35

ČETVRTAK, 23.5.2013.

ČUDESAN NAPITAK

Pijte češće čaj od kamilice Kada biste redovno pili šoljicu kamilice, mogli biste spriječiti pojavu raka te olakšati njegovo liječenje, poručuju američki naučnici. U čaju kamilice nalazi se spoj pod nazivom apigenin, koji otežava rad ćelijama raka. Naučnici s Ohajo univerziteta ustanovili su da apigenin može da blokira sposobnost ćelija raka dojke da žive duže od normalne ćelije i onemogući njihovo širenje te da ih čini osjetljivijima na terapiju ljekovima. Čaj kamilice, peršun i celer su najbolji izvori apigenina, no ovaj

spoj se može naći i u raznom voću i povrću koji su uobičajeni u mediteranskoj prehrani. Apigenin djeluje i protivupalno te pomaže proteinima da korigiraju abnormalnosti RNA – molekula koji su nosioci genetskih informacija - što je razlog za pojavu oko 80 odsto raka. Molekularni genetičar profesor Andrea Dosef s Ohajo univerziteta kaže: “Znamo da se moramo hraniti zdravije, ali u većini slučajeva ne znamo tačan razlog zašto je nešto zdravo tj. kako tačno djeluje na tijelo. Ovdje vidimo da spomenuti spoj djeluje korisno na proteine u

tijelu. Smatramo da to djelovanje na specifične proteine može imati veliku vrijednost kao prevencija protiv raka”. Ćelije raka napreduju inhibirajuće procese koji bi uzrokovali njihovu smrt, a apigenin to može spriječiti. Zanimljivo je da su istraživači ustanovili kako apigenin djeluje na nekih 160 proteina u ljudskom tijelu. Poređenja radi, ljekovi koje proizvodi farmaceutska industrija ciljaju samo na jedan molekul, piše u studiji objavljenoj u “Proceedings of the National Academy of Sciences”. (Dejli mejl)

SUPROTNO SVIM OČEKIVANJIMA

Našu ishranu kontrolišu osjećanja, a ne glad Da našu prehranu kontrolišu osjećanja, a ne glad dokazuje se već duže vrijeme: svaki put kad smo nakon prekida posegnuli za kolačima ili čipsom, kad smo se “utopili” u tanjiru tjestenine nakon dugog dana u kancelariji, kad svaki rođendan obavezno proslavimo kremastom tortom. Postoji razlog zbog kojeg se osjećamo bolje kad jedemo ove namirnice, a odgovor leži u neurotransmiteru serotoninu koji donosi osjećaj zadovoljstva i “blaženstva”. Naime, holandski stručnjaci upozoravaju kako je za gojaznost više odgovorno emocionalno prejedanje kad smo sretni nego kad smo tužni, depresivni ili kada nam je potrebna utjeha. Istraživači Univerziteta u Mastrihtu analizirali su navike u prehrani i mentalno zdravlje 90 osoba, a zatim su im pokazali video-isječak iz filma ili televizijske emisije kako bi u njima izazvali pozitivno, neutralno ili negativno raspoloženje. Odmah nakon gledanja isječaka, ispitanicima su dali velike staklene zdjele pune čipsa i čokolade, pa su pažljivo izmjerili njihov kalorijski unos nakon

svake scene. Suprotno očekivanjima, osobe koje su procijenili kao “emocionalne jedače” pojele su više ponuđene hrane nakon pozitivnog video-isječka. “Većina emocionalnog hranjenja povezuje se s negativnim raspoloženjem, ali naši ispitanici nijesu prekomjerno jeli kao odgovor na negativne emocije, već pozitivne. Ovo bi otkriće moglo biti od važnosti za liječenje gojaznosti”, objasnili su stručnjaci u časopisu “Appetite”.

N

Lako ª ispeglajteº bore

ZA DO K JE

RELAKSACIJA

TO RA

P I TA

SAVJETI

Poštovani, Već sedam godina imam problema sa srcem. Svaki dan osjećam lagano preskakanje a jače napade imam periodično (svaka 3-4 mjeseca). Napad počinje jakim lupanjem srca, ubrzanim pulsom i traje 10-15 minuta praćen jakom drhtavicom i osjećajem da se gušim. Nakon toga mi se spava. Bila sam na pregledu ali mi je rečeno da je sve u redu. Nemam nikakvih poroka. Koristila sam “presolol”, ali mi nije pomogao. Trenutno ne koristim nikakvu terapiju. Imam 33 godine. Poštovana, Bilo bi dobro da imate ekg zapis u trenutku ubrzanog srčanog rada jer van toga sve može biti normalno. Možete uraditi holter od više dana ili ugraditi specijalni aparat za snimanje ekg tokom 14 mjeseci, kada bi se napad vjerovatno dogodio. Dok se ne vidi morfologija ekg, ne može se odrediti adekvatna terapija. Na slijepo najbolji izbor bi bio beta blokator ili amiodaron. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Najpopularnije masaže na svijetu

Što smo stariji, to koža postaje tanja i samim tim manje elastična. Brojna istraživanja pokazala su kako na bore utiče i genetska predispozicija. Mjesta na kojima se bore najviše javljaju su ona najviše izložena suncu, poput vrata, lica i vrhova podlaktica. Postoje razne kreme i preparati pomoću kojih možete kožu učiniti mekšom, nježnijom i čistom te odložiti bar na kratko pojavu bora. Postoje površinske i dubinske bore. One dubinske se nažalost ne mogu riješiti kozmetičkim preparatima, nego pomoću plastičnih operacija ili injekcija. Za sve ostalo tu su namirnice koje imate u svom domu i koje vam mogu pomoći. Ako nijeste sigurni, uvijek može-

te probati čarobna svojstva grejpa. Osim što obiluje C vitaminom i na taj način jača imunitet te pomaže u zaštiti od raznih bolesti, isto tako pomaže i kod tretmana protiv bora. Koristite ovu masku dva puta nedjeljno tokom mjesec dana: Pomiješajte 1 kašiku pirinčanog brašna sa 1 kašikom jogurta i 2 kašike soka od grejpa. Nanesite na lice i vrat i ostavite 10-15 minuta. Pokušajte i sa smjesom od soka jednog grejpa, 1 kašike kisjele pavlake, 1 kašike soka od šargrepe i 1 kašike pirinčanog brašna. Nanesite na lice, vrat i dekolte i ostavite 20 minuta, zatim isperite i u kožu utrljajte sok od grejpa. Ostavite da se osuši. (Kolektiv)

DIJETA

Svakog dana jedite dvije kugle sladoleda Na svijetu postoji veliki broj masaža za koje vjerovatno najveći broj nas nikada i nije čuo. U ovom tekstu pokušaćemo da predstavimo popularne vrste masaža. Rileks masaža je najčešće primjenjivana vrsta masaže. Terapeut, uz pomoć ulja ili losiona za masažu, masira površinske spojeve mišića dugim glatkim i kružnim pokretima. Ova vrsta masaže je nježna i opuštajuća i savjetuje se osobama koje prvi put idu na masažu. Ova masaža traje jedan sat. Sportska masaža je namijenjena sportistima i osobama koje se aktivno bave sportom, jer joj osnovna funkcija nije opuštanje, već sprečavanje povreda i povećanje sportskih mogućnosti. Koristi se kombinacija više tehnika, a pokreti su brži i intenzivniji od rileks masaže. Najviše su orijentisani na istezanje mišića, što povećava njihovu elastičnost. Masaža traje 60 minuta, parcijalna 30 minuta. Šijacu je japanska masaža gdje maser pritiska niz akupunkturnih tačaka i kao takva djeluje ispod nivoa kože i mišića, na unutrašnje organe. Pritiskanjem svake tačke po-

boljšava se protok energije i tijelo vraća u balans. Njom se stimuliše protok životne energije, tj. Či i njenim povećanjem povećava se i mogućnost samoizlječenja. Šijacu povoljno djeluje na stres, migrenu, bol u leđima, gojaznost, hronični umor. Radi se preko odjeće i na tvrdoj podlozi. Tretman traje oko 45 minuta. Masaža vulkanskim kamenjem radi se tako što se toplo kamenje poređa po tijelu da bi se ono opustilo i regenerisalo. Terapeut, takođe, može toplim kamenjem masirati napete mišiće i ligamente. Ova masaža je odlična za detoksikaciju, protiv stresa i napetosti, reumatskih problema, nesanice, PMS-a. Ne preporučuje se trudnicama, srčanim bolesnicima i osobama sa visokim pritiskom. Tretman traje 90 minuta. Aromaterapija je masažna terapija u kojoj se koriste aromatična ulja koja se biraju prema problemu, odnosno potrebi koja se tretira masažom. To su obično opuštanje i antistres, jer se ova vrsta masaže preporučuje u vezi sa stresom i emocionalnim problemima. Masaža traje 60 minuta. (nazdravlje.me)

Efekat ove dijete potiče od kalcijuma koji topi masnoće. Proces mršavljenja je najuspješniji kada se kilogrami skidaju malo pomalo, bez izgladnjivanja. Ako je moguće i bez izbacivanja većine namirnica. Onima koji nijesu skloni da se odriču, a vole hladne poslastice, sigurno će se svidjeti ova dijeta jer je glavna “namirnica” - sladoled. Dijeta sa sladoledom može da se sprovodi 14 dana, nakon sedmog dana vraćate se na jelovnik od prvog. Ako želite da skinete još kilograma, poslije sedmodnevne pauze ponovite jelovnik još jednom. Najnovija istraživanja Centra za zdravu ishranu iz Kolorada pokazala su da ova omiljena ljetnja poslastica, ukoliko se uzima kao dodatak zdravoj dijeti, može da istopi masne naslage i smanji tjelesnu težinu od pet do osam kilograma mjesečno. Tajni sastojak ove namirnice koja brzo topi kilograme je kalcijum. Prema najnovijim studijama, gojazne osobe koje su uzimale suplemente kalcijuma smanjivale su tjelesnu težinu za

26 odsto i topile čak 38 procenata masnih naslaga više od osoba koje su bile na “običnoj” niskokaloričnoj dijeti, bez ikakavih dodataka ishrani. Dobra stvar kod ove dijete jeste što je ona dobra da pokrenete dugoročniji plan zdravije ishrane. Nakon dvije nedjelje sprovođenja ove dijete, smanjiće se želja za ugljenim hidratima ili slatkom hranom. (Kolektiv)


36 Žena

ČETVRTAK, 23. 5. 2013.

ZA POČETNIKE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Sočni mafini

SASTOJCI:

2 tikvice 1 veći plavi patli džan 2 zelene paprik e 2 paradajza 1 glavica crnog luka maslinovo ulje sušena ili svježa mješavina začina so, biber

Mali, ali važni kulinarski trikovi

Jabuku oljuštite i očistite od peteljke, pa kuvajte desetak minuta. Vodu od kuvanja sačuvajte, a jabuku ispasirajte. Izmiksajte je s margarinom i šećerom, dodajte med i vodu u kojoj su se kuvale jabuke, zatim prašak za pecivo, brašno, začine i sodu bikarbonu i sve dobro umiješajte. Po potrebi dodajte još brašna da vam smjesa ne bude previše rijetka. Rasporedite je u kalupe i pecite u rerni dvadesetak minuta na 180 stepeni. Izvadite i prelijte rastopljenom čokoladom, pa poslužite.

Tortilja sa povrćem SASTOJCI:

400 g pečene cr vene paprike 4 paradajza 8 velikih mekih tortilja 200 g namaza od sira s paprikom 100 g šunke ili grilovane piletin e

Gril povrće Povrće oprati, očistiti i isjeći na kolutove. Staviti ga u veću posudu za salatu, preliti uljem, posuti mješavinom začinskih trava, posoliti i pobiberiti. Dobro izmiješati kako bi sve povrće bilo ravnomjerno prekriveno ovom mješavinom. Posudu prekriti providnom folijom i ostaviti da stoji sat, dva. Za to vrijeme pripremiti roštilj. Grilovati povrće kratko. Služiti uz feta sir ili kao prilog nekom mesu.

Paprike ocijedite, a paradajz isijecite na osmine i očistite od sjemenki. Tortilje premažite namazom pa na svaku stavite po malo paprike, četiri osmine paradajza i listove salame. Preklopite tortilje po dužini i širini tako da dobijete oblik paketića, učvrstite čačkalicama i pecite na žaru oko 10 minuta.

OSVJEŽAVAJUĆI NAPITAK

SASTOJCI:

1 jabuka 100 g šećera 60 g biljnog mar garina 3 kašike meda pola kašičice so de bikarbone 250 g brašna 2 kašičice praš ka za pecivo kašičica cimeta 50 g čokolade za kuvanje

Otkrivamo vam neke tajne iskusnih domaćica kako bi vam život u kulinarskom carstvu bio lakši, ali i ljepši. ZAGORJELE ŠERPE Ako su vam šerpe zagorjele, poslije kuvanja sipajte u njih limun, sirće i malo deterdženta, prokuvajte i posuda će biti kao nova. ZAMRZNITE LUK Malo toga možete da uradite da biste poštedjeli sebe, ukućane i komšije neprijatnog mirisa dinstanog luka. Ono što možete da uradite je da jednom nedjeljno ili rjeđe izdinstate veću količinu crnog luka, a potom ga zamrznete. LISNATO TIJESTO Ako vam lisnato tijesto preostane nakon upotrebe, ostatke ne bacajte. Zamijesite manje komade, a u posudi umutite jaje. Premažite tijesto i pospite rendanim sirom. Pecite u rerni na temperaturi od 200 stepeni oko 10 minuta. SVJEŽE BANANE Da banane u voćnoj salati ne bi pocrnjele, poprskajte ih limunovim sokom i pospite prah šećerom.

DA LAKŠE OLJUŠTITE PARADAJZ Da biste lakše skinuli kožicu s paradajza, prelijte ga ključalom vodom. Tako će ovaj posao biti znatno lakši, a paradajz se neće raspadati. SVJEŽ KUVANI KROMPIR Ako vam je preostala veća količina kuvanog krompira, uz malo volje možete imati ukusan dodatak uz novi ručak. Prelijte ga slanom, kipućom vodom i pustite da provri, zatim vodu ocijedite. Na taj način, za samo nekoliko minuta, krompir možete poslužiti kao da je svježe skuvan, uz glavno jelo. SO PROTIV GORČINE Kad kuvate tjesteninu, so stavite u vruću vodu da pasta ne bi bila gorkog ukusa. ŠEĆER − PRIRODNI KONZERVANS Jagode, maline, kajsije, breskve i ostalo voće koje stavljate u zamrzivač uvijek pakujte u posude i svaki red voća dobro pospite šećerom. Šećer ne dozvoljava mrazu da prodre u njega i oduzme mu prirodan ukus. (Žena)

KORISNO JE ZNATI

Ledeni čaj od zove i kamilice

Čaša mlijeka kao lijek protiv jutarnjeg mamurluka

S obzirom na to da nam stižu topli dani, nudimo Vam savršen napitak koji će Vam predstavljati pravo o svje ženje. Kombinacija zove i kamilice uvijek je dobitna kada je riječ o napicima. SASTOJCI: nekoliko osušenih cvjetova zove struk svježe kamilice 2 limuna 2 limete nekoliko kašika javorovog sirupa PRIPREMA: Cvjetove zove prelijte vrućom vodom i pustite da odstoje nekoliko minuta. Procijedite i ostavite dobijenu tečnost da se ohladi. U međuvremenu iscijedite limun i limetu i pomiješajte s javorovim sirupom. Iskidajte nekoliko cvjetića kamilice i stavite sa strane. Kad se čaj od zove ohladio, začinite ga mješavinom citrusa i javorovog sirupa. Na kraju ubacite cvjetove kamilice i poslužite, piše Dobra hrana.

Voljeli ga ili ne, ne može se osporiti da je mlijeko važno u ishrani. Ali, osim toga ima i mnoge druge upotrebne vrijednosti. Smanjuje apetit D a biste izbjegli prejedanje, 15 minuta prije jela popijte čašu mlijeka. Ono će vas zasititi a i snabdjeti sa dovoljno proteina, jer jedna šolja nemasnog mlijeka sadrži 8,26 grama proteina. Na taj način imaćete osjećaj da ste siti, pa kada jelo bude servirano, nećete biti skloni prejedanju. Maska i sredstvo za čišćenje lica Mlijeko je prirodno sredstvo za čišćenje. Sadrži vitamin A, riboflavin, niacin i vitamine B6 i B12. Alfa-hidroksilna kisjelina iz mlijeka će skinuti mrtve

ćelije sa kože, smanjiti pojavu bora i spriječiti promjenu boje kože. Lijek protiv mamurluka Mlijeko će pomoći da umi-

r i - te stomak, hidrirate organizam i podignete nivo šećera u krvi. Ono je odličan jutarnji lijek protiv mamurluka. Osim toga, sadrži aminokisJelinu cistein, poznatu po tome što neutrališe smrtonosnu dozu acetaldehida. Eliminiše pukotine Prije nego što od-

bacite stari ispucali porcelan koji volite, pokušajte da ga spasite uz pomoć mlijeka. Protein iz mlijeka reaguje sa kaolinom iz porcelana i na taj način se zatvaraju pukotine. Treba samo da stavite porcelan u lonac, prelijete ga mlijekom i sačekate da provri. Kada proključa, smanjite vatru i ostavite lonac tako još najduže sat vremena. Umiruje ugrize buba Pomiješajte mlijeko u prahu i vodu, dobijenu pastu nanesite na bolno mjesto gde vas je insekt ujeo. Enzimi iz mlijeka će neutralisati otrov. Za suvu kožu ruku Da koža ruku ne bi bila toliko suva i gruba, nekoliko puta dnevno šake uronite u mlijeko. Već poslije nedjelju ili dvije uvidjećete da je koža postala mekša i manje ispucala. Smiruje crvenilo od koprive Da biste smanjili svrab sa dijela kože koji je bio u dodiru sa koprivom, na mjesto gdje vas je ožarila sipajte svježe mlijeko ili ono u prahu pomiješano sa vodom. Mlijeko će redukovati crvenilo, iritaciju i svrab. (Novosti)


37

ČETVRTAK, 23. 5.2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Jednosoban stan 42m2 pored kineske ambasade, ispod Ljubovića, u prizemlju (ukopan 70cm). Novogradnja, uknjižen 1/1 kompenzacija 890e. Tel. 067/631-328 www.abexcompany.me

AS NEKRETNINE - S.A. „Normal“, 44m2/III, 43.000e - A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan - P.M.S Markovića, 93m2/III, 110000 - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e S.A.,39m2, vis.priz. 36.000 e, dobar

- T.Put “Kalezić”, 26m2/IV, 26.000e - Dalmatinska, 62m2 / I, 62.000 eur, nov, dvos.

Ulica Slobode 60/II

IZDAVANJE

-S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. -HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. -Vez.most 70m2/I, 300e prazan -Blok IX, 68m2/II, 280e, namj. -BLOK IX, 83m2/ II, 350 eur, PRAZAN -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. -Ljubović, 80m2/III, 250e, prazan - MOSKOVSKA, ‘‘ ALBONA ‘‘, 70 m2/III,LUX

asnekretnine@t-com.me

PRODAJA

020-230-057 020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

Kralja Nikole, 26,5m2/1 namj. 33500e, nov. Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Blok VI (Zetagr.), 26,3m2, 34115e Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar M.brdo, 40m2/priz., reg.pp., 29000e, odličan V.Raičkovića 32m2/polusut (jednos) 23000e V.most, 45m2/I, 53000e, odličan L.Kata, 62m2/IV, 60000e, odličan IZDAVANJE V.most, 58m2/I, 61500e, odličan Blok IX, 82m2/IV, odličan, 350e Kod ‘’Delte’’, 53m2/V, 59500e, odličan Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e V.most, 67m2/I, dvosoban, namješten, 300e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370629

Prodajem ili mijenjam trosoban stan, 104 m2, u Baru, za manji uz doplatu. Makedonsko naselje (zgrada Lordova). Tel.067/547081

Izdajem jednosoban stan 40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄, Stari aerodrom kod podvožnjaka, prazan ili polunamješten. Novogradnja sa klima uređajem. Tel.069/027-105

Prodajem dobar trosoban stan preko puta bolnice u Nikšiću. Stan ima 100m2, ugrađenu PVC eloksiranu bravariju, klimatizovan je, na 1. spratu! 57.000e.Tel.068/108000

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

Prodajem jednosoban stan u Podgorici, kod Hrama, novogradnja, 66m2, luks namješten, internet, kablovska, parking , ugradni plakari, kuhinja, direktno od vlasnika. Tel.069/041-263

SOBE Budva, izdaje se dvokrevetna soba za cijelo ljeto, veoma povoljno. Tel.069/080-691

I

PLACEVI Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44 Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

22m2/pr- Zabjelo; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2/2- centar ; 42m2/1-Momišići; 46m2/1- Ljubović ; 45m2/4- St. Aerodrom; 56m2/2- Velika pijaca; 52m2/1- Momišići; 72m2/3- Ljubović; 110m2/2- Momišići; 118m2/3- Tološka šuma; 92m2/3Pobrežje; 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2Zlatica;

IZDAVANJE:

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me Prodajem u Sutomoru 2 placa 330m2 10.000 eura. Može kompenzacija za autu plus doplata. Struja, put, voda i 1.000m2+100m2 kuće 35.000 eura. Tel.069/425-624 Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508250

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555

POSLOVNI PROSTOR

I

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 Izdajem višenamjenski prostor, 40m2, dobro uređen, Tološi, blizu Volija. Tel.067/860-937 Izdaje se poslovni prostor p=42m2, 1. sprat. Nov i klimatizovan, sjeverna tribina stadiona ΄Budućnost΄ i poslovni prostor p=65m2, prizemlje, Ulica Mitra Bakića 120, kod autobuske stanice. Tel.069/027-105

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711 Kupite polovno vozilo iz Njemačke, sa original kilometražom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30-tak vozila stalno na lageru. Tel.067/277-444. www.pg-garage.me Peugeot-boxer furgon HDI 2.2. Godina proizvodnje avgust 2004. Original. Prešao 200.00 km. Njemačke tablice. Posjeduje servisnu knjižicu. Cijena 4.000 eura. Tel.067/830698 Ford picap 1.8D, 1997.g. Dobro stanje. 1.700 eura. Tel.067/501-209


38

ČETVRTAK, 23. 5.2013.

MALI OGLASI

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potreban kotlar za parne kotlove sa položenim sertifikatom. Tel.069/830130, 020/272-405

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Spušteni plafoni, pregradni zidovi, adaptacija stanova i potkrovlja. Gipsane lajsne, stubovi voltovi, šankovi. Tel.069/737-606

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Vršim sve usluge Tel.067/427-850

moleraja.

Servis klima, ventilacija, prodaja, ugradnja, rezervni djelovi, dezinfekci, garancija... Tel.067/501209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, usivača, pegli, miksera, postavljanje i popravka elektro-instalacija, postavljanje rasvjete, tabli sa osiguračima. Tel.069/541-103

Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, invertorske, multi, kasete, parapetne... Dezinfekcija, servis, garancija. Najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501-209

NASTAVA Časovi matematike i informatike đacima i studentima. Tel.067/642642

KOZMETIČKE USLUGE

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria. me Tel.067/631-328 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409729

Profesionalno šminkanje i svečane frizure. Akcijska cijena u toku maja i juna. Šminka 15, frizura 10, čupanje obrva 2 eura. Zlatica kod stadiona Koma. Tel.069/186-783

LIČNO Ako ima lijepa atraktivna djevojka koja želi diskretno druženje neka se javi muškarcu 35 g. Tel. 067/407-300

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

JU OŠ „VUK KNEŽEVIĆ“, NJEGOVUĐA- ŽABLJAK JAVNA LICITACIJA (DRUGI POZIV) Autobus, mini – bus Zasrtava New Turbo –Rival 49,10, 19+1, bijele boje, godina proizvodnje 2003, zapremina motora 2800/76, vrsta goriva- nafta se prodsaje po početnoj cijeni od 2900,00e. Javna licitacija se raspisuje po drugi put. Pravo učešća na licitaciju imaju sva pravna i fizička lica koja do 10.06.20133.god. n na žiro račun 505-9214-74 uplate 10% početne cijene vozila.Uplaćeni iznos će se kupcu uračunati u cijenu vozila. Vozilo se prodaje u viđenom stanju a uvid u stanje vozila se može izvršiti od 04.06 do 08.06.2013. godine u vremenu od 10 do 12 časova. Javna licitacija će se održati dana 12.06.2013.god. u 11 časova u prostorijama škole. Kontakt telefon 052-366-068

Direktor Željko Žugić

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318537 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Prodajem muški sat Jacques Lemans 1-1635 B. Nov, kupljen u Time+Podgorica , garancija 3 godine. Cijena 200e. tel.069/535115 Valjak za peglanje simens 65 sm kratko korišćen, kao nov, hitno, povoljno. Tel.069/420-435

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

Četvrtak, 23. 5.2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154


40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija:Tajna starog mosta/r 06:55 Crtana serija:Porodica Kremenko 07:40 Exploziv/r 08:00 Exkluziv/r 08:15 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:V.I.P./r 11:15 Serija:Nesreće u vazduhu 12:00 Serija:Tajna starog mosta 13:00 Tačno 1 14:15 Serija:V.I.P. 15:00 Serija:Dva i po muškarca/r 15:20 Serija:Tračara/r 16:10 Dođi na večeru 17:00 Serija:Odbačena 17:55 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:35 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Porodične tajne 20:15 Serija:Tračara 22:00 Dosije 22:50 Film:Posejdon 00:30 Exkluziv

PRVA Odbačena 17.00

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.05 Južni Pacifik, dok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Djevojački institut/r 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija : Štrumfovi 13.00 Vijesti 14.05 Serija:Hejven/r 15.30 Dnevnik 1 16.00 Strani dok. program : Život – Remek Djela – U Grand Žatos – Ž. Sera 17.00 Crna Gora uživo 18.05 Serija: Djevojački institut 18.55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 2 20.00 Dok. program :Imao je srce za sve 21.00 Serija : Ncis la 22.00 Dnevnik 3 22.30 U centar 23.00 Serija:Hejven

RTCG 1 Hejven 23.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Farma- uživo 11:50 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Farma – uživo 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija:Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma-uživo 16:45 Serija:Neželjene 17:15 Serija:Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Serija:Sobarica sa Menhetna 19:30 Serija:Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Serija:Eskobar 22:00 Neobjavljene priče 23:00 Sve za ljubav 00:30 Teen pleme 00:40 Farma- uživo 02:15 City

PINK Sve za ljubav 23.00

06:45 Boje jutra 09:05 Kako vrijeme prolazi/r 09:45 Serija:Ruža vjetrova/r 10:00 Vijesti u 10 10:35 Lud, zbunjen, normalan/r 12:00 Vijesti u 12 13:07 Serija:Bandini 13:45 Extra lifestyle 14:00 Vijesti u 2 14:07 Julijina kuhinja 14:10 Serija:Larin izbor/r 15:00 Serija.Kad lišće pada 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Julijina kuhinja 16:55 Extra lifestyle 17:05 Serija:Ruža vjetrova 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Kako vrijeme prolazi 20:40 Extra lifestyle 20:50 Načisto sa Petrom Komnenićem 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Serija:Ubistvo 23:25 Film:Sve za lovu 00:50 Extra lifestyle

VIJESTI Larin izbor 19.10

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Među nama/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 1na1/r 19:55 Priče za laku noć 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Konzilijum 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Konzilijum 01:00 Forum/r

ATLAS Radio u boji 20.00

TV PREPORUKA POSEJDON Prva 22.50

09.15 10.05 11.00 12.00 12.30 15.00 15.30

Stara je godina i na luksuznom putničkom brodu u sjevernom Atlantiku zabava je u punom jeku. Odjednom golem val udara u brod, baca ga u stranu, a zatim ga prevrne. Počinje očajnička borba ljudi da prežive i pobjegnu s “Posejdona”, prevrnutog broda koji tone. Putnici i posada nemaju kamo, završavaju zarobljeni pod ruševinama u moru dok voda nadire kroz razbijene prozore. Pomoćni čamci se raspadaju, pokidane cijevi za gorivo izazivaju požare i nestaje svijetla pa je veliki dio broda u mraku i haosu.

16.10 17.00 18.05 19.00 19.30 20.15 20.45 21.35 22.20 00.00

Vjerovanje vijeka Serija:Šerif Na drugom kraju duge Vijesti Fudbal – KUP Crne Gore: Budućnost – Čelik/r Zapis: /r Program za djecu: Izazovi – odbojka/r Serija:Život u divljini Serija:Izlog strasti Serija:Mjesto zločina/r Crtani film: Štrumfovi Dnevnik 2 Stižu bebe/r Serija: Badi Farou Serija:Nježne godine Serija:Medium Film:Divlji cvijet

RTCG 2 Štrumfovi 19.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 18:15 Konzilijum 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Farma 12:30 Nokaut 13:00 Interfejs 14:30 Lijek iz prirode 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Plodovi zemlje 22:10 Interfejs 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

777 Smiješna Top Lista 15.15

MBC Astro num caffe 15.30

07:35 09:15 10:00 12:00 13:20 16:00 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 21:45 00:00

MONTENA Zelena patrola 21.35

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ulica lipa” 09.52 Gastronomad 10.05 Trag 10.35 Zadnja kuća Srbija 11.05 Jugoslavija u ratu 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.25 Film: “Masmediologija na Balkanu” 15.00 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 16.40 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.18 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 20.55 Svedok 22.00 Film 23.55 Serija: “Mesto zločina” 00.10 Evronet 00.45 Serija: “Na ivici” RTS 2

10.26 Na prvu loptu 10.56 TV mreža 11.05 TV feljton 11.23 Drugi vek 11.33 Naučni program 12.05 Čelo fest: SO RTS i Ksenija

Jovanović 12.30 Libela 13.00 Trezor 14.00 -Plava ptica 14.20 Čuvari tradicije -14.57 -Životna raskrsnica 15.23 Ja, mi i drugi -15.51 Datum 15.55 Vi i Mira Adanja Polak 16.40 Pozitivna energija 17.10 Serija: “Heroji” 17.55 Košarka 20.00 U svetu 20.30 Beokult 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Film: “Sjaj 23.30 Bisera Veletanlić i prijatelji 00.20 Trezor 02.50 Pozitivna energija HRT 1

10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.07 U svetu nekretnina 12.00 Dnevnik 12.39 Serija: “Prkosna ljubav” 13.29 Dr Oz 14.35 Riječ i život 15.05 ndeks 15.55 Serija: “Kralj vinograda” 17.20 Hrvatska uživo 17.45 Slatko ludilo 18.11Serija: “Kuća puna Raftera” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.15 Globalno selo 20.45 Dokumentarni film 22.10 Horizonti 22.35 Dnevnik 23.05 Vesti iz kulture 23.07 Drugi for-

Svježi u dan Crtani filmovi Putopisi /r. Crtani film-Mumijevi Majstor kuhinje /r. Serija: Distrikt /r. Majstor kuhinje Životinjske lakrdijeinsekti /r. Muzički program Crtani film /r. PG Raport Info Zelena patrola Montena Business Broadcasting Ponoćni Info

DANAS U GRADU mat 23.50 Klivlendu”

Serija: “Ludnica u

HRT 2

10.00 Serija: “Dolina sunca” 10.51 Film: “Rondo” 12.13 Naučni program 13.10 Film: “Meri će roditi dete” 14.50 Serija: “Degrasi” 15.12 Školski program 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.15 Koncert: Hladno pivo 18.20 Zalagaonica 19.00 Mala TV 20.10 Fudbal: Lokomotiva - Hajduk 22.30 Top gir 23.45 Serija: “Red i zakon” 00.30 Serija: “Dva i po muškarca HBO

11.35 Film: “Tutsi” 13.30 Film: “Laurina z vezda i čudovišta iz snova” 14.55 Film: “Neka ružni crknu” 16.40 Potera: Potraga za Bin Ladenom 18.25 Film: “Prozor u srce” 20.05 Film: “Ljudi u crnom 3” 21.55 Serija: “Igra prestola” 22.55 Film: “Kauboji i vanzemaljci” 00.50 Film: “Mapa tokijskih zvukova”

ARENA SPORT

CINEPLPEXX

09.00 Košarka: Bilbao - Valensija 11.00 Fudbal: Marsej - Tuluz 13.00 Fudbal: Đenova - Inter 15.00 Fudbal, Borusija Dortmund TV 16.00 Fudbal: Porto Braga, Liga Evrope 2011, finale 18.00 Fudbal: Atletiko Madrid Atletik Bilbao, Liga Evrope 2012, finale 20.00 Liga Evrope, studio 20.45 Fudbal: Benfika - Čelzi, prenos 22.45 Liga Evrope, studio 23.00 Fudbal, pregled Lige Evrope 23.30 Fudbal, pregled brazilske lige 00.00 Poker 01.00 Košarka: Radnički KG - Crvena zvezda

Paklene ulice 6 16:40; 18:30; 20:00; 22:00; Najbolja ponuda 22:40; Star Trek, prema tami 3D 20:20; 22:20; Star Trek, prema tami 19:00; Veliki Getsbi 3D 19:20; 21:30; Veliki Getsbi 17:40; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 16:00; 18:00; Čuvari tajnog kraljevstva 15:00; 17:20; Iron man 3 3D 19:40; 22:30; Iron man 3 digital 17:00; Vjenčanje godine 21:00; Mrak film 5 16:20; 22:50; Ted – Izgubljeni pustolov 3D 15:40; Kruds 3D 15:20;

SPORT KLUB

Predstava “Očevi su grad(ili)”, Velika scena 20.00

08.15 Iz naše arhive: Barsa TV - Romario i Manolo 10.00 Top tenis 10.30 Tenis: VTA Brisel, prenos osmine finala 20.30 Fudbal: Austrija - Matersburg, prenos 22.30 Fudbal: Finala kupa Turske: Febahče - Trabzon 00.30 Košarka: Himki - VEF 02.15 Najbolja utakmica španske lige

CNP

KIC “BUDO TOMOVIĆ”

Velika scena: “Sedam dana”, 20.00 Dodest: “Više od terapije”, 20.00


Rukola, tunjevina, bijeli pasulj

20 korisnih recepata + specijal iz restorana "lazaro"

Ova brza večera bez kuvanja prepuna je zdravog šarenog povrća. Poseban ukus daje joj kiselkasti preliv sa maslinovim uljem. •3 kašike svježeg soka limuna •1 ½ kašike extra-djevičanskog maslinovog ulja •½ kašičice mljevenog bijelog luka •¼ kašičice krupne soli •¼ kašičice svježe mljevenog crnog bibera •¼ kašičice Dijon senfa (Dižon - senf sa bijelim vinom) •1 šolja čeri paradajza, prepolovljenog •1 šolja tanko, vertikalno isiječenog crvenog luka •300g konzervirane tune u maslinovom ulju, ocijeđene i usitnjene na manje komade •400g bijelog pasulja (kanelini) iz konzerve, opranog i ocijeđenog •150g rukole •50g naribanog Parmezana Priprema: 1.Metalnom mutilicom pomiješajte prvih 6 sastojaka u većoj posudi. Dodajte paradajz i slijedeća 4 sastojka zaključno sa rukolom. Sve dobro promiješajte pa dodajte naribani sir. 2.Vaš obrok je gotov! Upotpunite ga citrusnim bijelim vinom. TIP: Ova salata savršen je namaz za svježi hljeb od sjemenki.

Dinja, pršuta i parmezan

SalatE

Spanać, gril svinjetina i nektarine

Grilovanje pojačava ukus i slatkoću nektarina. Jer su im kože veoma tanke, nije potrebno ljuštiti ih. Međutim, možete ih zamijeniti oljuštenim breskvama ako tako više volite. •500g svinjskog filea, očišćenog od žilica i začinjenog po želji •3 nektarine, prepolovljene •Ulje za prženje •300g blitve •¼ šolje laganog vinagreta po želji (sirće sa začinskim biljem, voćnim sirupom, maslinovim uljem ili drugim začinima i dodacima). Spremite ga u odnosu 3 dijela ulje i 1 dio sirće. Sjedinite žičanom metlicom. Posolite i pobiberite po želji. Možete dodati senf i razno bilje i druge začine. •¼ šolje (oko 30g) izmrvljenog feta sita •Svježe samljeven crni biber

Priprema: 1.Spremite gril. Svinjetinu zasijecite horizontalno, kroz sredinu mesa, ali nemojte isjeći do kraja: otvorite je poput „krila“ ili kao što bi ste otvorili knjigu. Poslažite meso i polovine nektarina „otvorenom“ stranom na dolje, na gril poprskan uljem za prženje. Grilajte meso po 5 minuta sa svake strane, a nektarine 4-5 minuta sa obje

strane ili dok se skroz ne ugriju. Sklonite sve sa grila i ostavite 10 minuta da se ohladi. 2.Isijecite polovine nektarina na tanje kriške a svinjetinu na tanje trake. Blitvu i vinagret pomiješajte u većoj činiji i nježno razbacajte da se sjedine. Svaku porciju salate dovršite nektarinama i trakama svinjetine. Poprskajte sirom i na kraju mljevenim biberom.

SuperMaxi Cetinjski put bb Podgorica ; Maxi 24.novembar bb Bar ; Maxi 26.novembar bb Bar Ulcinj ; Mini Maxi Veliki pijesak bb Bar-Dobre Vode ; Mini Maxi Njegoševa 2 Žabljak ; Tempo Rudo polje bb Nikšić ; Maxi Škaljari bb Kotor ; Maxi Dobrota bb Kotor ; Mini Maxi Prčanj bb Prčanj ; Mini Maxi Stari grad bb Kotor ; Maxi Sv.Stasije bb Kotor ; Mini Maxi Obala bb Kotor ; Mini Maxi Tabačina bb Kotor ; Maxi Rozino 2 Budva ; Maxi Jadranska magistrala bb Kotor ; Maxi Sava Ilića 30 Igalo ; Maxi Trg Mata Petrovića bb Kotor ; Mini Maxi Mainski put 9 Budva ; Maxi Mirošića 1 Bar ; Maxi Vukice Mitrović bb Podgorica ; Maxi Stjepana Šarenca 17 Herceg Novi ; Maxi Kralja Petra bb Pljevlja

● Ćuretina, banana

i zelena salata

Španska salata sa Američka tunjevina i krompirom krompir salata

● Rukola, tunjevina,

bijeli pasulj


2

15 Za glavni obrok ili zdravo predjelo, zaronite u bogati kulinarski svijet salata. Probajte internacionalne i komšijske recepte i uz pomoć ovog broja Maxi Kuvara i Dnevnih Novina, riješite se nedoumice oko izbora za brzinsku večeru ili ukusni dodatak ručku. Probajte tople i hladne salate, sa voćem, mesom, hljebom ili svojim omiljenim povrćem. Poslužite se klasicima ili hrabro isprobajte naše nove recepte. Saznajte šta je granita i kako se pravi, te koje vino najbolje ide uz salatu koju ste odabrali. Bon apetit!

Plodovi mora po izboru

Kupite bilo koju vrstu morske hrane koju nađete svježu. Trik u spremanju lignji jeste kuvanje tik dok budu gotove – ako produžite, postaće gumenaste.

•1 ½ šolja vode •6 kašika svježeg soka limuna (oko 2 limuna), podijeljeno •50g dagnji (mušula), oribanih i očišćenih •20g oljuštenih i očišćenih rozih račića (škampi) •20g očišćene lignje bez kože •40g jastoga •1/8 kašičice krupne soli •¼ kašičice crnog bibera •2 kašike extra-djevičanskog maslinovog ulja •2 šolje svježih listova peršuna •1 šolja tanko nasjeckane crvene salate •1 ½ šolje tanko nasjeckanog celera •1 šolja tanko nasjeckanog crvenog luka •¼ kašičice izmrvljenog crvenog bibera •1 glavica žućanice, natrgane

Priprema: 1.U šerpu stavite 1 ½ šolju vode i 3 kašike soka da proključaju. Dodajte dagnje, pokrijte i kuvajte 2 minuta ili dok se školjke ne otvore. Izvadite ih ih vode rupičastom kašikom a školjke koje se nisu otvorile bacite. Pustite da se ohlade pa izvadite meso iz školjki. Školjke bacite a meso stavite u veću posudu. 2.Vodi koja vam je ostala u šerpi da vri dodajte račiće i kuvajte 2 minuta ili dok se ne skuvaju. Izvadite ih rupičastom kašikom i dodajte mesu dagnji. 3.Lignju sijecite na prstenove od oko 6mm širine a pipke ostavite u cjelosti. Dodajte u kipuću vodu u šerpi i kuvajte 1 minut. I njih izvadite rupičastom kašikom. Pustite da se ohlade pa ih dodajte dagnjama. U šerpu ubacite jastoga, poklopite, smanjite vatru i krčkajte 8 minuta. Izvadite ga iz vode (sačuvajte 1 kašiku te vode) i pustite da se ohladi. Onda očistite meso iz repa i kliješta jastoga, grubo ga nasjeckajte i dodajte miksu mesa sa dagnjama. Dodajte so i crni biber. U posebnoj posudi žičanom pjenjačom izmiješajte preostale 3 kašike soka, sačuvanu kašiku vode od kuvanja mesa i maslinovo ulje. Ovom smjesom isprskajte morske plodove koje ste pripremili i sve lagano „razbacajte“ u činiji dok se sastojci prožmu. Pokrijte providnom folijom i stavite da se marinira u frižideru 1 ½ sati. Dodajte peršun i ostale sastojke u meso i sve lagano promiješajte pa poslužite.


14

Domaći ajvar oD pečenih paprika 530g, premia

Ćuretina, banana i zelena salata Suhomesnati proizvodi ovu salatu pretvaraju u glavno jelo.

•¼ niskomasnog jogurta •1 kašika light majoneza •1 kašika svježeg soka limete •½ kašičice soli •1/8 kašičice mljevenog crvenog bibera •1 čen bijelog luka, oguljen •½ banane, grubo izgnječena •8 kriški bageta dijagonalno isječenog na debljinu od 1cm •30g naribanog parmezana •4 šolje nasjeckane zelene salate •250g dimljene ćurećih prsa, nasjeckano na kockice •½ šolje sanko nasjeckanog zelenog luka •2 kašike nasjeckanog svježeg peršuna

Začinska salata od krastavca Ovu pikantnu i kremastu salatu napravićete za tren oka! Zato je nemojte pripremati unaprijed – krastavac će pustiti previše vode. Priprema: 1.Spojite sve sastojke sem krastavca i luka u blenderu ili procesoru hrane i miksajte dok ne dobijete sasvim ujednačenu smjesu. 2.Tanko narezani krastavac i luk prvo pomiješajte u većoj posudi pa prelijte kremom od jogurta. Promiješajte i poslužite.

•¼ šolje običnog niskomasnog jogurta •2 kašike grubo nasjeckane mirođije •1 kašika grubo nasjeckanog peršuna •2 kašike svježeg soka limuna •1 kašika extra-djevičanskog maslinovog ulja •1 ½ kašičice grubo nasjeckane mente •2 kašičice Dijon senfa (senf sa bijelim vinom) •¼ kašičice šećera •¼ kašičice soli •¼ kašičice svjeme ljevenog crnog bibera •1 čen bijelog luka •5 veća krastavca, tanko isiječeni •2 ½ šolje tanko isiječenog crvenog luka

Priprema: 1.Upalite gornju grin rešetku u rerni. Prvih 7 sastojaka ubacite u blender i pasirajte dok smjesa ne postane glatka. Pokupite sve sa stranica blendera i ostavite smjesu sa strane. 2.Sve kriške hljeba poređajte u jednom sloju na pleh i pospite po jednu ipo kašiku sira na svako parče. Pecite ih 2 minuta ili dok ne porumene. 3.Salatu i ostale sastojke pomiješajte u većoj posudi. Preko dodajte smjesu sa jogurtom i nježno promiješajte da se svi sastojci spoje. Poslužite sa sir tostom.

Španska salata sa tunjevinom i krompirom •450g manjih crvenih krompira, isječenih na četvrtine •400g boranije, odstranjenih vrhova, isječene na djelove od oko 5cm •2 šolje čeri paradajza, prepolovljenih •¼ šolje tanko isjeckanog vlašca •¾ kašičice soli •½ kašičice mljevenog crvenog bibera •150g tune iz konzerve (obične, u vodi), iscijeđene •¼ šolje extra-djevičanskog maslinovog ulja •3 kašike čeri sirćeta •5 šolja natrgane salate po izboru Priprema: 1.Stavite krompire u veći tiganj, prekrijte vodom do 5cm iznad najvisočijeg krompira. Pustite da provri i kuvajte još 6 minuta, ili dok skoro sasvim ne omeknu. 2.Dodajte boraniju i kuvajte još 4 minuta ili dok boranija ne postane hrskavo-mekana a krompir sasvim kuvan. Iscijedite, isperite hladnom vodom i ponovo ocijedite. 3.Stavite krompire u veću posudu, te dodajte paradajz i slijedećih pet sastojaka, zaključno sa tunjevinom. Poprskajte uljem i sirćetom, te razbacajte/protresite da se sjedini. 4.Stavite po šolju salate na svaki tanjir a smjesu sa krompirom podijelite jednako na 5 djelova. TIP: Uz ovu salatu u španskom stilu odlično se slaže španski roze, suv sa biljnim notama.

Kako 3 odabrati pravo vino za salatu? Izabrati pravo vino za salatu koju želite nije uvijek lak zadatak, jer neke salate pojačavaju gorčinu vina. Hrskavo, sirovo povrće zahtijeva vino sa teksturom, a kisjelkasti prelivi ublažavaju oporost vina. Međutim, obrok salate koje su pune sastojaka koji sami po sebi idu uz vino, poput sira, mesa i koštuničavog voća, uvijek su bolje uz ovaj napitak. Salate se uobičajeno najbolje slažu uz roze, opora bijela vina ili lagana crvena kao što je pinot noir. Ukoliko ste i dalje u nedoumici, svoju ljetnju obrok salatu nepogrešivo će te upariti sa pjenušavim vinom. Salata sa začinjenim mesom odlično ide uz blago slatki rizling ili voćno crveno vino jer će je upotpuniti bez razblaživanja ljutkastog ukusa. Predlažemo vina koja u sebi sadrže note kajsije, limete, ljubičica i crvenih bobica, te meda. Uz salatu sa tunjevinom i drugim pikantnim, slanijim ukusima odlično ide roze, pjenušavo ili obično. Probajte vino sa blagim notama jagode. Salatu sa piletinom, posebno ako sadrži kari začin, spojite sa aromatičnim bijelim vinom. Pronađite ono sa suvim cvijetnim notama, te aromom limuna, breskve, pomorandže, jabuke, nektarine, meda, kruške... Probajte vina iz Argentine. Egzotičnije salate poput onih sa slaninom, sirom i voćem slagaće se sa više vina. Mirisna vina dobro će ići sa slanim, kremastim ukusima, dok će zemljani pinot noir upotpuniti slaninu. I ovdje vrijedi probati pitke parfeme sa bogatim notama kajsije, meda, trešnje, ribizle.


4

Pasirani Paradajz classic 500ml, Premia

TOPLA SALATA ZA IZBIRLJIVE

Rukola, piletina i kajsije 13

Spanać, svinjetina, kruške Dodajte parče hljeba sa sjemenkama uz ovu salatu i dobili ste cijeli obrok za večeru. •1 kašičica ulja za prženje •500g svinjskog filea, očišćenog od i isječenog poprečno na 12 parčadi •½ kašičice soli, podijeljeno •¼ kašičice crnog bibera, podijeljeno •3 kašike vode •3 kašike šeri sirćeta ili sirćeta crvenog vina •1 kašika extra-djevičanskog maslinovog ulja •2 tanko izrezane kruške bez kore •¼ šolje zlatnih suvig grožđica •150g mladog spanaća •2 kašike izmrvljenog plavog sira

Priprema: 1.Ugrijte veći neljepljivi tiganj na srednje jakoj vatri. Ubacite kašičicu ulja za prženje. Meso ravnomjerno posolite sa ¼ kašičice soli i pobiberite sa 1/8 kašičice bibera. Stavite meso u tiganj, propržite 4 minuta sa svake strane ili dok ne porumeni. 2.Pomiješajte preostalu ¼ kašičice soli, preostalu 1/8 kašičice bibera, 3 kašike vode, sirće i ulje u manjoj posudi, miješajući pjenjačom. 3.Pomiješajte kruške, grožđice i spanać u većoj činiji i dobro promiješajte. Rasporedite na 4 jednake porcije pa svaku poprskajte smjesom od sirćeta. Na svaku porciju stavite po 3 komada mesa i pospite 1 ½ kašičicom sira. TIP: Što je sir jači, bolje će odgovarati ovoj salati zbog balansa sa slatkim grožđicama i kruškama. EXTRA TIP: Ova salata takođe je zanimljiva sa jagodama umjesto krušaka.

Dinja, pršuta i parmezan

Ova salata veoma je lagana i preporučuje se u ljetnjim mjesecima kao glavni obrok. Kajsije možete zamijeniti šljivama. •350g fileta pilećih grudi bez kostiju i kiže •1 kašika mljevenog svježeg peršuna •2 kašičice mljevenog svježeg estragona •½ kašičice soli, podijeljeno •¼ kašičice svježe mljevenog crnog bibera •Ulje za prženje •3 kašike maslinovog ulja •4 kašičice bijelog vinskog sirćeta •Prstohvat mljevenog crnog bibera •4 šolje mlade rukole •4 šolje salate po izboru •3 kajsije, izvađene sjemenke i tanko narezane •½ šolje tanko, vertikalno sječenog crvenog luka

Priprema: 1.Ugrijte gril na srednje jaku temperaturu. Piletinu istucite da bude tanja od 1 cm, pospite je peršunom, estragonom, ¼ kašičico soli i ¼ kašičice bibera. 2.Stavite piletinu na gril koji ste premazali uljem za prženje i pecite 4 minuta sa svake strane, ili dok ne bude gotova. Prebacite na tanjir i ohladite do sobnoe temperature. 3.Pomiješajte ulje, sirće, preostalu ¼ kašičicu soli i prstohvat bibera u manjoj posudi, miješajući žičanom metlicom. Dodajte rukolu, salatu, kajsije i luk u veću posudu, te pospite vinagretom koji ste napravili. Dobro promiješajte. Piletinu narežite dijagonalno na tanke trakice. 4.Servirajte po 2 šolje salate na svaki tanjir, te ravnomjerno rasporedite trakice piletine. Poslužite odmah, dok je meso još toplo. TIP: Ukoliko ne posjedujete pravi gril, ili prosto nemate vremena za tu vrstu pripreme, iskoristite praktične „gril“ tiganje koji na dnu imaju izražene „rešetke“.

SAMO 260 KALORIJA PO PORCIJI! SPREMITE ZA MANJE OD 20 MINUTA. 4 PORCIJE.

•1 dinja, isječena na kockice od 1cm •2 kašike svježe mente isjeckane na trakice •1 kašičica svježeg limunovog soka •¼ svježe mljevenog crnog bibera •60g listova pršute, isječene na trakice •60g narendanog parmezana •Zrna bibera i grančice mente, za ukras

Priprema: 1.Spojite prva 4 sastojka i nježno ih pomiješajte. Rasporedite po tanjiru za serviranje. Pršutu rasporedite ravnomjerno preko ove smjese, te pospite parmezanom. 2.Ukrasite zdrobljenim crnima bibera te gračicama mente. TIP: Poslužite uz osvježavajuće, slatkasto vino kao što je italijanski pinot grigio.

Tajlandska, sa piletinom i kikirikijem •6 šolja natrgane/izrendane salate •2 šolje isječenih grilovanih pilećih grudi bez kože •1 šolja svježe boranije •1 šolja izrendanih šargarepa •¾ šolje nasjeckanog celera •2/3 šolje niskomasnog mlijeka •1 kašika kokosovog brašna •1 kašika tamnog šećera •2 kašike kremastog putera od kikirikija •1 kašika svježeg soka limete •2 kašike soja sosa •1/8 kašike mljevenog crvenog bibera •2 kašike grubo sjeckanog, neslanog, pečenog kikirikija •4 kriškice limete, za serviranje

Priprema:

1.Pomiješajte prvih 5 sastojaka u većoj posudi. 2.U manju šerpu za sos dodajte mlijeko, kokos i slijedećih 5 sastojaka zaključno sa biberom i pustite da provre. Smanjite vatru i krčkajte narednih 5 minuta ili dok se smjesa ne počne zgušnjavati. Povremeno miješajte. Sklonite sa vatre i pustite par minuta da se ohladi. 3.Sipajte toplu smjesu preko salate, pospite sjeckanim kikirikijem. Služite dok je toplo. Na svaku od 4 porcije stavite krišku limete kao ukras i osvježenje.


Granita od Pašta, majonez, 12 pršuta i puno bibera paradajza u salati Smrznuta mješavina za Supu premia 450g

•200g sirovih makarona •400g špargli, isiječenih na dužinu od 4cm •1 kašika maslinovog ulja •100g nasjeckane pršute •½ šolje nasjeckanog vlašca •6 kašika light majoneza •1 kašičica rendane korice limuna •1 kašika nasjeckanog svježeg estragona •2 kašike svježeg soka limuna •1 kašičica svježe mljevenog crnog bibera •Prstohvat soli •1 šolja na kocke isjeckanog paradajza •40g narendanog pekorino Romano sira (tvrdi, slani sir)

Priprema: 1.Skuvajte paštu po uputstvu sa pakovanja, bez soli i masti. Dodajte šparglu u toku posljednja dva minuta kuvanja. Iscijedite i operite pod hladnom vodom, te ponovo ocijedite. 2.Zagrijte veliki neljepljivi tiganj na srednje jakoj vatri, te dodajte maslinovo ulje i rasporedite ga ravnomjerno. Ubacite pršutu i pržite 6 minuta, ili dok postane hrskava, povremeno miješajući. Izvadite pršutu uz pomoć rupičaste kašike, ostavljajući masno-

Granita je italijanski izum: miks šerbeta i leda, uglavnom omiljen kao desert; u ovom receptu poslužiće kao neodoljiva podloga za uobičajenu salatu.

ću u tiganju. Ocijedite pršutu na papirnom kuhinjskom ubrusu. 3.Dodajte vlašac u masnoću od pršute i dinstajte 1 minut na srednjoj vatri ili dok ne omekša, često miješajući. 4.Spojite majonez, koru limuna, estragon, sok, biber i so u većoj činiji, te dobro promiješajte. Dodajte paštu, šparglu, tri četvrtine pršute, vlašac, paradajz i sir. Dobro prodrmajte da se promiješa. Servirajte svaku porciju ravnomjerno raspoređujući ostatak pršute.

Rukola, grožđe i sjemenke suncokreta

Granita: •1 kašika crvenog vinskog sirćeta •2 kašičice extra-djevičanskog maslinovog ulja •¼ kašičica krupne soli •200g očišćenog, oguljenog paradajza Salata: •4 različita paradajza, izrezana na 6mm debljine •½ kašičice svježe mljevenog bibera •¼ kašičice krupne soli •1 kašika tanko narezanog svježeg bosiljka

Grožđe daje antioksidant polifenola, dok sjemenke donose vitamin E. •3 kašike crvenog vinskog sirćeta •2 kašičice meda •½ kašičice senfa •2 kašičice ulja sjemenki grožđa •7 šolja rukole •2 šolje crvenog grožđa, prepolovljenih zrna •2 kašike tostiranih sjemenki suncokreta •1 kašičica svježe majčine dušice •¼ kašičice soli •¼ kašičice svježe mljevenog bibera Priprema: 1.Pomiješajte sirće, med i senf u manjoj posudi. Postepeno dodajte ulje, miješajući žičnaom metlicom. 2.Pomiješajte rukolu, grožđe, sjemenke i majčinu dušicu u većoj posudi. Poprskajte smjesom od sirćeta, te posolite i pobiberite. Lagano rastresite da se ravnomjerno promiješa. Poslužite sa susamovim štapićima.

Priprema: 1.Za pripremu granite, u blender ubacite sve sastojke i miksajte dok smjesa ne postane sasvim ujednačena. Ubacite granitu u pravougaoni pleh za pečenje od 20cm, pokrijte i zamrznite dok se ne stegne: dva puta je promiješajte u toku prva dva sata. 2.Izvadite granitu iz zamrzivača i viljuškom je „grebite“ dok je cijelu ne „izrendate“ van pleha, tako da bude rastresita. 3.Za pripremu salate, poređajte kolutove paradajza po tanjiru za serviranje, posolite i pobiberite. Na svaki stavite jednaku količinu granite i na kraju pospite bosiljkom. TIP: Za šereniji ukras, kombinujte bosiljak crvene i zelene boje, a za pripremu granite koristite što tamniji paradajz.

5


Cezar salata ORIGINALNI RECEPT

11

Ova salata dobila je ime po poznatom hotelu Caesars u Meksiku gdje je izmišljena. Ovo je originalni recept bez piletine ili kuvanih jaja.

6

SAVRŠENA ZA LJETO! ODUŠEVITE GOSTE OVOM MIRISNOM, EKSTRAVAGANTNOM SALATOM

•1 kašika maslinovog ulja •3 lista pančete, odstranjena mast i koža, grubo nasjeckana •20g putera •1 čen bijelog luka, zdrobljen •3 parčeta bijelog hrskavog hljeba, bez kore, nasjeckan na kocke od 1cm •1 vezica zelene salate, oprane, osušene i natrgane •40g ribanog parmezana Dresing: •1 jaje •80ml extra djevičanskog maslinovog ulja •2 kašike crvenog vinskog sirćeta •1 kašičica Dijon senfa (senf sa bijelim vinom) •2 ocijeđena fileta sardele •So i biber po ukusu

Postupak: 1.Ugrijte 1 kašičicu ulja u većem neljepljivom tiganju na srednje jakoj vatri. Dodajte pančetu i miješajući pržite 2-3 minuta ili dok ne dobije boju. Rupičastom kašikom izvadite na kuhinjski papir. 2.Smanjite vatru na slabiju, zagrijte maslac i preostalo maslinovo ulje u tiganju. Dodajte bijeli luk i hljeb i dinstajte, povremeno miješajući, 4 minuta ili dok ne dobije zlatnu boju. Prebacite na tanjir sa papirnim ubrusima. 3.Za dresing, jaje stavite u malu šerpu i kuvajte 1 minut na jakoj vatri. Ocijedite pa ohladite ispod mlaza hladne vode. Jaje razbijte u posudu blendera (ukoliko je potrebno, kašičicom grebite ljusku kako bi izvadili svaki dio jajeta) pa dodajte ulje, sirće, senf i filete sardele i procesirajte dok se skroz ne ujednači. Posolite i pobiberite. 4.Pomiješajte pančetu, hljeb, salatu i parmezan u velikoj posudi za serviranje. Poprskajte dobijenim dresingom i servirajte.

Grilani losos i spanać Vinagret: •¼ šolje svježeg soka pomorandže •2 kašike maslinovog ulja •2 kašike balzamiko sirćeta •½ kašičice senfa sa medom •½ kašičice crnog bibera •1 čen bijelog luka, ispasiran

Salata: •2 kašike svježeg soka limuna •4 fileta lososa po 170g (debljine oko 2,5cm) •2 kašičice crnog bibera •Ulje za prženje •200g svježeg spanaća •4 pomorandže, oljuštene i isiječene na 6 djelova

Priprema: 1.Ugrijte gril na srednje jaku temperaturu. 2.Za pripremu vinagreta, pomiješajte prvih 6 sastojaka u većoj činiji i dobro izmiješajte mutilicom. 3.Za pripremu salate, poprskajte filete limunovim sokom i biberom. Stavite ih na gril rešetku premazanu uljem, tako da vam je koža gore. Grilajte 5 minuta sa svake strane ili dok riba počne lagano da se odvaja kad je testirate viljuškom – ili dok ne budete zadovoljni suvoćom mesa. Skinite kožu sa ribe i bacite je. 4.Dodajte spanać vinagretu u činiji i dobro promiješajte. Stavite jednake porcije salate na 4 tanjira, dodajte po 1 file lososa i na kraju kriškice pomorandže. PRO TIP: Vinagret spremite ranije i izvadite iz frižidera prije nego gosti stignu. EXTRA TIP: Uz ovu salatu dobro bi išao i blago karamelizovani ananas. Dodajte i orahe za bogatiji ukus. Služite uz pjenušavo vino.


10

Američka Indijska krompir salata krompir salata Smrznuta mješavina za Supu premia 450g

•50g krompira, oljuštenih i isiječenih na kocke od 2,5cm •¾ šolje gustog jogurta •2 kašičice kari pudera •1 ½ kašičica tabasko sosa •¾ kašičice soli •¾ šolje narendanih šargarepa •½ šolje tanko nasjeckanog zelenog luka, podijeljeno •1/3 šolje tanko nasjeckanog celera •2 kašike usitnjenih neslanih indijskih oraha

7

•1 kašika krupne soli, podijeljeno •5 srednjih komada „zlatnog“ krompira za kuvanje •1 velika crvena paprika – babura, nasjeckana •½ šolje majoneza sa maslinovim uljem •¼ šolje nasjeckanog celera •2 kašike nasjeckanog zelenog luka •½ kašičice svježe samljevenog crnog bibera •3 krupna tvrdo kuvana jaja, nasjeckana

Priprema: 1.Krompir stavite u šerpu i prekrijte hladnom vodom. Pustite da provri pa smanjite vatru i kuvajte 10 minuta ili dok sasvim ne omekšaju. Iscijedite i pustite da se ohlade. 2.Pomiješajte jogurt i slijedeća 3 sastojka (zaključno sa solju), miješajući žičanom mutlicom. 3.Ohlađeni krompir stavite u veću činiju. Dodajte šargarepu, 5 kašika zelenog luka, celer i smjesu sa jogurtom pa promiješajte. Pospite sa preostalih 3 kašike zelenog luka i indijskim orasima. Poslužite rashlađeno.

Priprema: 1.Dvije kašičice soli i očišćene krompire stavite u veću šerpu i prekrijte hladnom vodom. Pustite da provri pa kuvajte još 25 minuta ili dok krompir ne omekne. Iscijedite i properite hladnom vodom. Iscijedite opet i pu-

stite da se krompiri prohlade pa nasjeckajte na kockice veličine 2,5cm. 2.Preostalu kašičicu soli, papriku i ostale sastojke pomiješajte u većoj posudi, dodajte krompir i ponovo miješajte dok se svi sastojci ne pomiješaju.

Njemačka krompir salata •350g krompira (crvenog) •2 lista pršute •1 kašika maslinovog ulja •2 kašičice tamnog šećera •1 kašičica mljevenog bijelog luka •2 kašičive Dijon senfa (senf sa bijelim vinom) •3 kašike jabukovog sirćeta •¼ kašičice svježe samljevenog crnog bibera •1/8 kašičice krupne soli •1/3 šolje nasjeckanog zelenog luka

Priprema: 1.U šerpi ugrijte vodu na visokoj vatri i ubacite očišćeni krompir nasjeckan na kocke veličine 2,5cm. Pokrijte i pustite da provri. Smanjite temperaturu na srednje jaku i kuvajte još 5 minuta ili dok se ne skuva na mekano. Procijedite. 2.Pršutu ispecite na srednje jakoj vatri dok ne postane hrskava; izvadite je i izmrvite. U mast koja je ostala dodajte maslinovo ulje i vratite na srednju vatru. Dodajte braon šećer, mljeveni bijeli luk i senf. Kuvajte 1 minut. 3.Dodajte sirće i pustite da provri. Sklonite sa vatre pa posolite i pobiberite. Izmiješajte sa krompirom i zelenim lukom. Servirajte salatu poprskanu krhotinama pršute.

Večera u bistrou •3 kašike sitno isjeckanih oraha •4 jaja •1 kašika ulja za prženje •2 lista pančete •8 šolja salate po izboru •¼ šolje izmrvljenog plavog sira (oko 30g) •1 kruška, isiječena na tanke listove •1 kašika bijelog vinskog sirćeta •1 kašika extra-djevičanskog maslinovog ulja •½ kašičice suvog estragona (ili ruzmarina) •½ kašičice Dijon senfa (senf sa bijelim vinom) •4 parčeta tostiranog bageta, isiječenog na debljinu od 2,5cm

Priprema: 1.Orahe stavite u manji tiganj i pecite na srednjoj vatri oko 3 minuta ili dok lagano ne potamne. Često tresite tiganj, da ravnomjerno dobiju boju. Sklonite sa vatre i ostavite po strani. 2.Skuvajte mekano 4 jaja, očistite ih i stavite sa strane da se prohlade. 3.Hrskavo ispržite pančetu u tiganju u kom su se pekli orasi, izvadite je i pustite da se prohladi pa je izmrvite. Sačuvajte masnoću u kojoj se pančeta pržila. 4.U većoj posudi pomiješajte orahe, pančetu, salatu, plavi sir i listove kruške. 5.U tiganj sa masnoćom dodajte sirće, ulje, estragon i senf, i dobro izmiješajte pjenjačom (žičanom mutilicom). Prelijte ovu smjesu preko salate i nježno izmiješajte. Servirajte na 4 tanjira sa po jednim jajetom i jednim parčetom tosta. TIP: Za ovu salatu, jaja je bolje poširati (skuvati bez ljuske u posoljenoj vodi sa malo sirćeta). EXTRA TIP: Ukoliko više volite, prepečeni hljeb možete isjeći na kocke, izmiješati ga sa salatom sa upije sve ukuse i onda dodati jaje.


Kari piletina, jabuke i grožđice •¼ šolje niskomasnog majoneza •1 kašičica kari praha •2 kašičice vode •1 kašika maslinovog ulja •1 šolja (oko 120gr) nasjeckane piletine bez kože, začinjene po želji •1 kašičica soka limuna •¾ šolje (1 mala) nasjeckane jabuke •1/3 šolje nasjeckanog celera •3 kašike suvog grožđa •1/8 kašičice soli

Priprema: 1.Zagrijte ulje, ubacite začinjenu piletinu i pržite nekoliko minuta, dok ne porumeni sa svake strane. Dodajte sok limuna i nastavite sa dinstanjem još minut. Izvadite sa strane da se cijedi i dok se hladi, pripremite preliv. 2.U srednje velikoj posudi pomiješajte majonez, kari i vodu i miješajte pjenjačom (žicom) dok ne ujednačite smjesu. Nasjeckajte jabuku i celer, te dodajte u preliv zajedno sa grožđicama. Dodajte so, ubacite piletinu i sve dobro izmiješajte. Pokrijte i ohladite. Poslužite samostalno, u sendviču, ili kao namaz na krekerima od zrna i žitarica

Račići sa susamom

9 PREPORUČUJE RESTORAN GIARDINO kuvarica : Radojka Bošković

Mediterano salata Za pripremu ove salate potrebno je izdvojiti 15-ak minuta 50g miks zelene salate 70g paradajza 70g svježeg krastavca 20g svježe crvene paprike 40g crvenog luka 40g sjemenki susama i pinjule So po ukusu Maslinovo ulje po ukusu Sirće po želji

Priprema: Povrće isjeći na komade, što sitnije i tanje. Staviti u posudu za serviranje i promiješati. Sjemenke propržiti 10-ak minuta dok ne dobiju tamniju boju. Dodati miksu povrća te posoliti po ukusu. Dodati maslinovo ulje i sirće po želji. Na kraju narendati 40g parmezana.

Dodajte susam jer nudi gvožđe, magnezijum i cink. •1 kašika šećera •3 kašike svježeg soka limete, podijeljeno •1 kašika vode •1 čen bijelog luka, samljeven •1 kašičica čili sosa, podijeljeno •1 ½ kašičice ribljeg ulja •½ kašike soli, podijeljeno •1 kašika marmelade pomorandže •2 kašičice tamnog ulja susama, podijeljeno •24 veća račića (oko 400g), oljušteni i očišćeni •5 šolja narendane salate •1 ½ šolje nasjeckanih listova potočarke •1 ½ šolje narendane šargarepe •1/3 šolje nasjeckanog svježeg peršuna •1/3 šolje nasjeckane svježe mente •2 kašike tostiranih sjemenki susama •8 drvenih ražnjića

Priprema: 1.Pomiješajte šećer, 2 kašike soka limete, 1 kašiku vode i bijeli luk. Dinstajte dok se šećer ne otopi pa pustitr da se prohladi. Umiješajte pola kašičice čili sosa, riblje ulje i ¼ kašičice soli. 2.Pomiješajte preostali kašiku soka limete, pola kašičice čili sosa, ¼ kašičice soli, marmeladu i 1 kašiku ulja u većoj posudi, miješajući žicom. Dodajte račice i dobro promiješajte. Marinirajte račiće u frižideru 15 minuta, povremeno miješajući da bi ravnomjerno upili sve ukuse. Izvadite račiće iz posude i sačuvajte marinadu. Nanižite po 3 račića na svaki ražnjić. 3.Ugrijte preostalu kašiku ulja u većem neljepljivom tiganju na srednje jakoj vatri. Dodajte račiće i pospite ih marinadom, te dinstajte 3 ipo minuta, ili dok se se skuvaju. Jednom ih okrenite u toku dinstanja. 4.Pomiješajte salatu i ostale sastojke u većoj posudi. Uspite sos sa ribljim uljem i dobro promiješajte. Rasporedite na tanjire i dodajte po 2 ražnjića sa račićima.

Restoran Giardino možete naći u Podgorici, Rimski trg br. 29 Kuhinja je otvorena 08-24, vikendom 13-24, a rezervaciju možete ostvariti na br. tel. 069/313-313

Izdanje 23. maj 2013.  

Dnevne novine

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you