Issuu on Google+

ce 20 nt i

IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013. BROJ 515/ GODINA II

REZOLUCIJA â—? 4

EKSKLUZIVNO IZVJEĹ TAJ EUROPOLA

Novac ruskih tajkuna pod â—? 3 posebnom lupom

STRESNO TESTIRANJE

â—?9

CBCG u akciji rigorozne kontrole banaka â—? 10 ZORICA MARIĆÄ?ORÄ?EVIĆ

Uz STO lakĹĄe kroz ekonomsku svjetsku krizu

OjaÄ?ati parlament, TuĹžilaĹĄtvo i ÄŒarls pravosuÄ‘e Tanok

DF TVRDI DA JE NA 1.122 OD 1.169 GLASAÄŒKIH MJESTA PREKRĹ ENA IZBORNA VOLJA

â—?2

DF BI NOVO GLASANJE ILI PROTESTE

â—? DF Na predsjedniÄ?kim izborima putem pisma je glasalo 11.706 glasaÄ?a, na 1.122 biraÄ?ka mjesta

� HALID DUKOVIĆ Građani Crne Gore i Malesije su rekli svoje i njihova volja mora biti ispoťtovana

� PREDRAG POPOVIĆ Ako DF proglaťava pobjedu na osnovu istog materijala koji kasnije osporava, onda je to amaterizam

VIKEND RACIJE U PODGORICI â—? 12

TraĹžili osobe sa potjernica, ali nikog nijesu uhapsili

ANALITIÄŒARI â—? 5

Protesti neće ugroziti funkcionisanje drŞave � 17 NESREĆA U PLATIJAMA

IzvuÄ?eno tijelo poginulog iz kanjona MoraÄ?e â—? 13

Ispred lokala Velvet

MORAÄŒA â—? 13

P

odgoriÄ?ki inspektori sproveli su u noći izmeÄ‘u subote i nedjelje racije u viĹĄe lokala u glavnom gradu, u potrazi za bezbjednosno interesantnim osobama, posebno onima koje se nalaze na potjernicama. Raci-

SLUČAJ JOVANOVIĆ � 29

Raskid sadaddas asd ugovora ili pomirenje

je su izvrĹĄene u lokalima koji pripadaju tim osobama ili za koje postoje sumnje da ih posjećuju osobe sa kriminalnim dosjeima. Tako su prekontrolisani “Velvetâ€?, “Dr Brajerâ€?, “Laki barâ€? i “Ona, a ne neka drugaâ€?, ali tom prilikom niko nije uhapĹĄen.

FA KUP â—? 28

Siti preko ÄŒelzija do finala

organizuju veliku

OD 10.APRILAA DO 11.JUN

Pronađena utopljenica Žana Stijepović PRAVILA NA STRANI

16


2

Tema dana

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

EDITORIJAL

Hopa cupa ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Izraz “hopa cupa” koristio se u neka naivnija vremena. Na Balkanu, to je važilo za igru u kolu, gore dolje, malo skakanja i te stvari. Nego, da ne objašnjavam mnogo, posebno iz razloga što je oko tog termina bar na ovom podneblju vazda bilo eksperata na riječima, naročito kada su one postale sinonim za seks. Naravno, najzaslužniji za taj dio priče oko izraza “hopa cupa” je prevod danskog filma “Hopla pa sengekanten”, ili Hopa cupa u krevetu, kome je pripisan žanr komedije. A da mi na Balkanu nismo bili usamljeni “slučajevi” u oduševljenju ovim filmom, govori i činjenica da su tim povodom Englezi imali čak dva prevoda, jedan je bio “Jumpin’ at the bedside”, dok je drugi bio manje inventivan i glasio je “Danish escort girls” (iako bih se zakleo bih da su bile Šveđanke). Zato, da se ne lažemo, hopa cupa je živjelo na ovoj teritoriji punim plućima, što je svakako upućivalo krv u sasvim određene ljudske organe i stimulisalo na sasvim određene radnje. Ipak, ovaj dio priče završava se u toj sferi insinuacija. Ono što slijedi je nemio dio gdje termin “hopa cupa” poprima ozbiljne i krajnje neželjene efekte, a odnosi se na sada već proteklu predsjedničku kampanju, izbornu noć i sve postizborne dane koji su zaneseno egazltirali po životima građana Crne Gore u najboljoj tradiciji baš tog prastarog izraza - “hopa cupa”. Samo što u ovom izdanju nema nikakve komičnosti, niti je išta smiješno. U stvari, mnogo toga tim povodom samo nema smisla. I što je najgore, još traje. Ono što je još gore je da za sve to nećemo moći bilo šta da kupimo. Ali to je naš život, sa tim se nosimo svakog dana. Sasvim je druga priča što bi upravo zbog tog lošeg života mogli samo da se nosimo, bilo kada, bilo gdje. Tek upravo je to ono što nas sve muči. Jer običan svijet u Crnoj Gori nema drugih problema no da se domogne novog dana, nove nedjelje, novog mjeseca. Godine su za mnoge preveliki zalogaj. Život nam je baš upitan, mnogo je više nalik preživljavanju, naučili smo samo mnogo trikova kako da se snađemo i sve to zovemo juče. Na kraju, nakon izborne noći, a i svih kasnijih dana, to mučenje se samo nastavlja. Računa se i opoziciona prozivka o dramatičnosti. Zvuči kao da su mnogo toga tek sad vidjeli, kao da tek sad saznaju što i kako, kao da nikad nisu prije bili ovdje niti znali s kim, kako, šta... A to već posebno brine. Jer, svakako, ni za tu kasnu pamet neće moći ništa da se kupi. Nego, ono što sam htio da kažem, a nakon svih ovih predsjedničkoizbornih zavrzlama, te postizbornih spoznaja, sve me podsjetilo na jedno veliko besprizorno “hopa cupa” po našim životima. Tek, poslije svega, sebe zatičem kako koračam ulicama sve više se trudeći da strogo držim leđa bliže zidu. Znate, čisto da izbjegnem bilo kakvu verziju seksa u kojoj ću kao običan građanin biti potčinjena stranka u ovom političkom, ekonomskom i socijalnom poretku. Zato, zaista me živo zanima jedna stvar za narednih pet godina bilo čijeg predsjednikovanja i svih angažmana domaćih političara. A jel’ možemo da budemo samo drugovi?

Meteo 06:00 19:26

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

DF PODNIO 17 PRIGOVORA

Opozicija bi ponovo da glasa Bojan Vučinić

D

ržavna izborna komisija danas do 14 sati odlučiće da li će se ponoviti izbori na biračkim mjestima na kojima se glasalo putem pisma. U prigovoru koji je izborni štab Miodraga Lekića dostavio DIK-u traži se ponovno glasanje čak na 1.122 biračka mjesta od ukupno 1.169, na kojima je na izborima 7. aprila pravo glasa putem pisma iskoristilo 11.706 glasača. Ukoliko bi DIK prihvatio sve prigovore, to bi zapravo značilo skoro nove izbore.

Izborni štab Miodraga Lekića podnio je juče 17 prigovora Državnoj izbornoj komisiji (DIK) na navodne neregularnosti tokom predsjedničkih izbora održanih u nedjelju 7. aprila. Prigovori su podneseni zbog, kako tvrde u Demokratskom frontu, povrede biračkih prava i izbornog postupka tokom predsjedničkih izbora. Lekićev štab traži da se ponište izbori na svim biračkim mjestima na kojima se glasalo putem pisma. Na predsjedničkim izborima 7. aprila putem pisma je glasalo 11.706 glasača, na 1.122 biračka mjesta od ukupno njih 1.169. Iz Lekićevog štaba su naveli da su na osnovu audio materijala i djelova transkripta koje je objavio dnevni list Dan zaključili da Demokratska partija socijalista (DPS) ima projekat “Siguran glas”. U tekstu prigovora kaže se da nakon afere “Snimak” postoje indicije da je veliki broj građana izložen diskriminaciji po osnovu ideološkog i političkog uvjerenja u cilju sprečavanja građana za koje DPS sumnja

ili zna da ne glasaju za tu partiju da ostvare svoja prava i uživaju slobode garantovane Ustavom. U prigovoru se navodi da se uvidom u materijal objavljen u aferi “Snimak” jasno pokazuje da iza tih, kako su ocijenili, protivustavnih i nezakonitih radnji, sa elementima bića krivičnog djela, stoje svi stranački organi DPS-a, ali i najviši državni organi. U prigovoru su podsjetili na brojne neregularnosti na koje je ukazao MANS. “Imamo osnovanu sumnju da je DPS i na izborima za predsjednika 7. aprila nastavio istu praksu organizovanog, planiranog i sistemskog, protivustavnog i nezakonitog uticaja na slobodno izražavanje političke volje, i to na štetu predsjedničkog kandidata Lekića”, navodi se u prigovoru. Ivan Kalezić, predsjednik DIK-a je u izjavi za Dnevne novine potvrdio da je DF dostavio 17 prigovora i da je komisija već sinoć počela da ih razmatra. “Radićemo večeras do kasno i

MUP: Neka Lekić izvrši uvid u birački spisak Povodom dezinformacija pojedinih medija i dijela javnosti o predstavkama za pokretanje kontrole vođenja biračkih spiskova, koje je podnio predsjednički kandidat Miodrag Lekić, Upravna inspekcija tvrdi da je, postupajući po predstavkama za pokretanje inspekcijske kontrole vođenja biračkih spiskova, koje je podnio predsjednički kandidat Miodrag Lekić, sve dospjele zahtjeve razvrstala po opštinama u kojima se vode birački spiskovi, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjh poslova. Upravna inspekcija, kako se navodi, poziva podnosioca inicijative da kod nadležnih organa u jedinicama lokalne samouprave u kojima je završena kontrola izvrši uvid u birački spisak i službenu dokumentaciju na osnovu koje su rađene promjene, kao i u dokumentaciju kojom raspolaže Upravna inspekcija, kako bi se uvjerio u zakonitost postupka nadzora i utvrđeno činjenično stanje. ujutro rano počinjemo i do 14 časova nadam se da ćemo završiti”, rekao je Kalezić DIK ima rok od 24 sata da razmotri prigovore i donese odluku o njima.

Duković: Danilović hoće da nas diskriminiše Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto. Vjetar sjeverni i sjeverozapadni, slab do umjeren.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

10 11 13 12 12 7 5 0 5 6

9 10 11 10 10 4 2 0 4 5

SJUTRA

22 22 20 23 23 16 14 9 14 16

23 22 21 21 22 17 16 11 17 18

Na jugu i u centralnim predjelima sunčano, Sunčano i relativno toplo. Vjetar ponegdje na sjeveru malo do umjereno oblačno. u jutarnjim satima sjeverni, umjeren, tokom Umjeren sjeverni vjetar. dana slab, promjenljivog smjera.

Predsjednik Opštinskog odbora DPSa u Tuzima Halid Duković izjavu funkcionera Demokratskog fronta Gorana Danilovića da se izuzmu glasovi sa biračkih mjesta na kojima se sumnja da je bilo nepravilnosti nazvao je diskriminatorskom. Duković je kazao da se Malesija nikada nije služila nezakonitim sredstvima

te da je zakon ispoštovan i na posljednjim predsjedničkim izborima. On je kazao da su građani Crne Gore i Malesije rekli svoje i da njihova volja mora biti ispoštovana. “Rezultat izbora se ovdje uvijek znao unaprijed, a na glasačkim mjestima se on samo potvrđivao”, rekao je Duković. Na proteklim predsjedničkim izborima,

glasanje je poništeno na tri biračka mjesta. Dva u Dinoši i jedan u Skoraću, a kako tvrdi Duković, razlozi su tehnički. “Nije u pitanju nijedna preinačena volja nijednog-jedinog birača već greška tehničke prirode i predsjednika biračkih odbora koji su oštećenim pečatom pečatirali glasačke listiće na mjestima koja nijesu predviđena za to”, rekao je Duković

Popović: Ovo mi liči na amaterizam Bivšem poslaniku i nekadašnjem potpredsjedniku Skupštine Predragu Popoviću postizborna situacija u Crnoj Gori liči na amaterizam. “Najavljeni protesti i bojkot Skupštine sasvim su legitimni oblici borbe, ali neka ne misli opozicija da će to proći bez posljedica”, poručio je Popović.

On je istakao da ako se opozicija opredijeli za takav vid vaninstitucionalne borbe, onda ne može da računa na međunarodnu podršku, odnosno podršku Evropske unije. Popović tvrdi da u zapisnicima sa biračkih mjesta stoji da je Lekić pobjednik, onda bi to bila ozbiljna priča.

“Ako se vi pozivate na taj birački materijal i proglašavate pobjedu na osnovu tog materijala, a kasnije tražite razloge za poraz u nečemu što ne stoji u biračkom materijalu, onda je to klasična odgovornost”, rekao je Popović, dodajući da veliku odgovornost u svemu ovome snosi Miodrag Lekić.


Tema dana

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

3

Rusi peru pare u Crnoj Gori EKSKLUZIVNO: EUROPOL O CRNOJ GORI

Miraš Dušević

C

rna Gora je na raskršću puteva droge, spadamo u rang “najbitnijih” perionica novca, muče nas kriminal i korupcija. Posebno se crvena lampica pali kada je u pitanju povezanost nekih lokalnih vlasti s kriminalcima, uz međuzavisnost djelovanja i obostrane finansijske interese. Tako kaže, bolje reći, upozorava Europol, u najnovijem izvještaju koji posjeduju Dnevne novine. Ova upozorenja treba veoma ozbiljno shvatiti jer je izvještaj značajan za integracijski put naše države.

Europol u najnovijem izvještaju u koji su uvid imale Dnevne novine upozorava da je Crna Gora i dalje dio terena koji je tranzit narko dilera, i dio je Balkanske rute, koja je nadaleko poznata. Pranje novca je takođe ozbiljan problem. Kako saznaju Dnevne novine, Europol upozorava da Crna Gora ima problem sa pranjem novca jer se nelegalno stečen ubacuje u legalne tokove i poslove. I dalje se ispituje kakve i kolike veze ovako stečen kapital ima veze sa državnim vrhom i koruptivnim radnjama. Pod posebnom lupom su “ruski tajkuni”, čije poslovanje je godinama sumnjivo evropskoj policiji. Navodi se da nelegalno zarađeni milioni u Rusiji često završavaju kao uredna ulaganja u terene, hotele ili vile na Crnogorskom primorju. Crna Gora je ruskim tajkunima bila zanimljiva destinacija na kojoj su mogli raditi, mahom se baveći pranjem novca. Balkanski smjer je atraktivan trgovcima drogom. Kriminalne grupe, prema izvještaju Europola, zarađeni novac peru ulaganjem u legalne poslove. Luke na Jadranu koriste se za unos nekih droga, poput kokaina, skrivenog najčešće u teretu južnog voća, ali i u pošiljkama vina ili kafe. Crnogorski smjer je zanimljiv krijumčarima radi slabijeg nadzora, ali i mogućnosti podmićivanja carinskih i policijskih kontrola. Glavni su u razmjeni Albanci, bez obzira na pasoše i državljanstvo. Trgovci drogom tijesno su vezani uz rasturače lažnih eura, izuzetno urađenih, a često su na tom poslu angažovane iste bande. Balkan je jedan od najznačajnijih puteva trgovine cigaretama, posebno za one proizvedene u Emiratima, koje se dalje prosljeđuju do potrošača preko skladišta u Grč-

koj. Europolovi nalazi ističu da je regija Zapadnog Balkana, s obzirom na nedavnu ratnu prošlost, i dalje značajan izvor krijumčarenja naoružanja. Europol potvrđuje da se da neke od 3.600 kriminalnih grupa koje “operišu” Evropom za dio svog terena imaju i Crnu Goru, mahom u aktivnostima kakvima se bavi gotovo trećina ovih organizacija, prometom drogama. U sedam od deset grupa okupljaju se različite nacionalnosti, a čak 30 odsto njih je specijalizovano za više vrsta poslova. Skoro polovina ih radi kao organizovana mreža saradnika. Globalizacija nije zaobišla ni podzemlje, promjene su evidentne, sve je manje bandi povezanih nacionalnom pripadnošću ili jezikom. U Belgiji i Portugalu prisutne su bande sa preko 30 različitih nacionalnosti. Isto tako, globalizaciji se može zahvaliti i da se aktivnost kriminalnih grupa više ne ograničava na neko određeno geografsko područje, a i specijalizacije na neke vrste djelatnosti rjeđe su. Svi rade sve, ide se tamo gdje je izgledan profit. Povećana konkurencija razlog je čestih nasilnih sukoba u kojima prednjače bande sa ruskog i albanskog govornog područja. Ekonomska kriza prisilila ih je da potraže nova područja aktivnosti, pregrupišu se, reorganizuju i sarađuju. Europol u svom izvještaju posebno apostrofira i upletenost podzemlja u razlilčite vrste ekonomskog kriminala i prevare. Ekonomska kriza je stvorila plodno tle za rast poslova organizovanog kriminala. Na smanjenu kupovnu moć potrošača podzemlje je reagovalo povećavanjem proizvodnje i prodaje falsifikata, bilo da je riječ o hrani, lijekovima, deterdžentima, odjeći, umjesto do sada omiljenoj trgovini luksuznim lažnjacima.

Šojgu: Mi vas nijesmo pitali za prljav novac Crnogorska javnost uvijek se interesovala za porijeklo ogromnih količina novca koje su Rusi donosili u našu zemlju i nemilice ih ulagali u razne, većinom neprofitabilne poslove. Ruski ministar za civilnu odbranu i vanredne situacije Sergej Šojgu je, jednom prilikom, još 2004. godine, ljut što se ruske investicije dovode u vezu sa pranjem novca, odbrusio ovdašnjim privrednicima i političarima: Kada se, tokom sankcija, većina vaših para premjestila kod nas u Rusiju, mi nijesmo govorili da je to prljavi ili crni novac dobijen tokom rata. Šojgu je posljednji put u Crnu Goru došao u oktobru 2011, ali je ostalo zapamćeno kako su crnogorski zvaničnici tada stoički prećutali njegovu tvrdnju da su ruski vlasnici KAP-a, predvođeni Olegom Deripaskom, u taj posao

uložili 300 miliona eura. Šef crnogorske delegacije Milan Roćen reagovao je na ovu izjavu nakon tri mjeseca demantujući ove tvrdnje.

Ilegalna imigracija je u porastu, a sve to nošena bijedom u zemljama odakle ilegalci stižu i, sa druge, potrebom podzemlja da osigura veoma jeftinu radnu snagu.

● ANĐELI PAKLA I... Što se puteva tiče, aktivan i atraktivan je smjer preko regije zapadnog Balkana. Jedan od njegovih brojnih krakova pokriva Crnu Goru. Kroz region, osim droge, prolaze i ilegalci švercovani prema zemljama zapadne Evrope. Region, upozorava analiza, nije samo tranzicijsko područje. Sve je veći broj punktova na pravcima trgovine drogama i ljudima. Ona je još izvor oružja i municije koji će završiti na svjetskom tržištu, trenutno je najatraktivnija Sirija. Novost je da u trgovinu ulaze motorističke bande ‘anđeli pakla’, koristeći postojeće švercerske puteve. Isto tako, detektovano je da se u regionu proizvode sintetičke droge. Prostor nije pošteđen ni od pošasti pranja novca, pri čemu se nezakonito stečene pare, “zarađene” trgovinom drogom ili oružjem, peru kroz ulaganja u nekretnine ili kompanije, kupljene mahom tokom privatizacijskog procesa.

● UPOZORENJE! Infiltriranje organizovanog kriminala u javni i privatni sektor sveprisutno je, smatra se ozbiljnom prijetnjom. Opaža se kroz različite oblike – kao sukob interesa, podmićivanje, nepotizam. Mnoge od ovih pojava su na rubu zakona, iritiraju, a teško ih je potvrditi dokazima, što iz straha, što radi nesposobnosti ili nespremnosti organa gonjenja. Jedno od upozorenja za Crnu Goru jeste povezanost nekih lokalnih vlasti s kriminalcima, uz međuzavisnost djelovanja i obostrane finansijske interese. Korupcija je, istina u različitim nivoima, prisutna doslovno u svim evropskim zemljama, a katalizator joj je ekonomska kriza. Europol upo-

zorava da je korumpiranje integralni dio aktivnosti podzemlja. Uglavnom se povezuje uz nezakonito odlaganje (opasnog ) otpada, trgovinu ugroženim vrstama životinja, ilegalno ulaganje u nekretnine, pogotovo u veće građevinske projekte koji su idealni za pranje novca, ali i dozvole za gradnju koju treba “kupiti”, ilegalnu imigraciju, šverc oružjem, krivotvorenje novca ili putnih isprava. Ovo posljednje nerijetko je u punoj saradnji sa pojedincima u lokalnim ili čak državnim vlastima. Korumpirani državni službenici kriminalcima dostavljaju podatke ključne za njihov posao, poput opisa kontrola na granicama, izvještaja o tekućim istragama, ili im pogoduju pri nadmetanjima za javne nabave. Najopasnije je ipak korumpirano pravosuđe, kao i čitav pogon za sprovođenje zakona koji, u datim situacijama, kroz korumpirane pojedince manipulišu informacijama, zaustavljaju istrage, ne kontrolišu robe, ne naplaćuju carine ili ne provode inspekcije gdje bi se to trebalo činiti. Sve su učestalije i prevare kreditnim karticama sa veoma visokim profitima za kriminalce. U svemu ovome nalazi se i odgovor zašto nijedan bitan element Europolove analize o Crnoj Gori, slože-

Aktivno 28 kriminalnih grupa U Crnoj Gori trenutno je aktivno 28 organizovanih kriminalnih grupa, što je za sedam manje nego što je to bio slučaj prije dvije godine kada je urađen prvi dokument OCTA. Procjena opasnosti od organizovanog kriminala. Nova OCTA će ukazati na manji broj kriminalnih grupa, a nijesu samo brojke dobar pokazatelj da je došlo do značajnih promjena u crnogorskom svijetu kriminala, već su i imena nekih osoba koje su tada pominjane u dokumentu sada pod istragama ovdašnje ili policija regiona, ili se nalaze u bjekstvu. ne za potrebe članica EU kako bi one odlučile o startu pristupnih pregovora, nisu izašle u javnost i zašto se, konačno, toliki značaj pridaje dvoma poglavljima pravosuđa i unutrašnjih poslova.


4

Politika

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

TARZAN MILOŠEVIĆ

DPS nikad nije bio jači

Politički direktor DPS-a Tarzan Milošević ocijenio je da Demokratska partija socijalista nikada nije bila jača i da nikada nije imala veće povjerenje među građanima Crne Gore. “DPS nikad nije bio jači nego što je to bio slučaj na završenim predsjedničkim izborima. Naš predsjednički kandidat je osvojio 161.940 glasova. Ako uzmemo u obzir da i opozicija vjeruje da je SDP “težak” 30 hiljada glasova, a imajući u vidu činjenicu da smo u Rožajama, Ulcinju i Plavu imali manju izlaznost koja nam je odnijela 15 hiljada glasova - to znači da bi sa tim brojem glasova vladajuća koalicija ima-

la preko 205 hiljada glasova. To ide u prilog tezi da DPS nije nikada bio jači nego na ovim izborima”, kazao je Milošević. On je komentarišući činjenicu da opozicija odbija da saopšti koliki je po njima konačan rezulatat predsjedničkih izbora, kazao da je rezulat poznat i da ga je saopštila Državna izborna komisija. “Ljudi iz Demokratskog fronta i sam gospodin Lekić vrlo dobro znaju ko je pobjednik izbora i tu nema apsolutno nikakve dileme. Rezultat je za nas više nego ubjedljiv s obzirom da je DPS praktično sam sa jednim dijelom manjinskih partija iznio pobjedu”, objasnio je Milošević.

EVROPSKI PARLAMENT

Spriječiti zloupotrebu resursa u političke svrhe U Briselu će se danas održati Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije na kojoj će biti otvoreno i privremeno zatvoreno 26. pregovaračko poglavlje Obrazovanje i kultura. Crnogorsku delegaciju će na Međuvladinoj konferenciji predvoditi državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija Pejović. Poglavlje 26 obuhvata obrazovanje i obuku, mlade i sport, kulturu, pristup obrazovanju, kao i programe i druge instrumente EU. Otvaranje 26. poglavlja na Međuvladinoj konferenciji predstavlja zvaničan početak pregovora u toj oblasti, a takođe i potvrdu ostvarenog napretka na području obrazovanja i kulture.

Krivokapić u Danskoj Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, kao član Ad hoc Komiteta za reformu i transparentnost OEBS-a, učestvovaće u Kopenhagenu na sastanku ovog tijela. Krivokapić će se u Kopenhagenu susresti sa predsjednikom Parlamenta Kraljevine Danske Mogensom Liketoftom, a učestvovaće i na sastanku Biroa Parlamentarne skupštine OEBS-a. “Ovaj poseban Komitet OEBS-a čine eminentni predstavnici Parlamentarne skupštine sa dugogodišnjim stažom i iskustvom u ovoj organizaciji”, saopšteno je iz kabineta predsjednika Skupštine. Cilj Komiteta je da se obezbijede reforme koje će OEBS učiniti operativnijom i efikasnijom organizacijom, kao i da se osigura njegova veća transparentnost, u susret obilježavanju 40 godina OEBS-a.

AZRA JASAVIĆ

Tužilaštvo kao da je 23 godine u vd stanju U Pozitivnoj Crnoj Gori smatraju da nije dobro da se novi vrhovni državni tužilac bira po sadašnjem ustavnom rješenju i ocjenjuju da se Tužilaštvo već 23 godine ponaša kao da je u VD stanju. Vrhovnoj državnoj tužiteljki Ranki Čarapić 10. aprila istekao je mandat, a njen dosadašnji zamjenik Veselin Vukčević biće ubuduće vršilac dužnosti u toj instituciji. Poslanica Pozitivne Azra Jasavić kazala je da Tužilaštvo u prethodne dvije decenije nije bilo u VD stanju, ali da je zbog političkog uticaja vladajućih struktura “uspješno sprovodilo proces obesmišljavanja pravde”. Ona je za agenciju MINA kazala da zbog toga misli da kvalitet rada VDT-a, ako ono ostane u vd stanju, neće biti lošiji od postojećeg. Upitana kako gleda na opciju da se vrhovni

državni tužilac bira po starom sistemu, Jasavić je ocijenila da to nije dobar put. “Mi u Pozitivnoj vjerujemo da se Tužilaštvo već 23 godine ponaša kao da je u vd stanju, jer pokretanja istraga za korupciju na visokom nivou, ako izuzmemo slučaj ‘Zavala’, i nije bilo. Ozbiljne borbe sa organizovanim kriminalom, ako izuzmemo nekoliko iznuđenih slučajeva, takođe nije bilo”, rekla je Jasavić.

Evropski parlament (EP) u srijedu bi trebalo da raspravlja o rezoluciji o Crnoj Gori, kojom se apeluje da crnogorski parlament Ustavnim odredbama treba da ojača nezavisnost i integritet pravosuđa i tužilaštva. Agencija MINA saznaje iz Brisela da se ne očekuju izmjene u odnosu na postojeći predlog rezolucije. Prije rasprave o rezolucijama, evropski komesar za proširenje Štefan File u Strazburu će predstaviti izvještaj o napretku Evropske komisije, koji će ove godine obuhvatiti Srbiju, Makedoniju i Kosovo. U Nacrtu rezolucije o Crnoj Gori navodi se da je njeno izborno zakonodavstvo većinom u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i OEBS-a. “Crnogorski pravni okvir mora biti potpuno usklađen sa OEBS-ovim preporukama prema kojima nijedan građanin pri glasanju ne može imati nepotrebna ograničenja”, navodi se u Nacrtu rezolucije koju je pripremio izvjestilac Čarls Tanok.

U tom dokumentu zvanična Podgorica se poziva da i dalje unapređuje izborne liste i transparentnost finansiranja kampanja, da bi se, kako se navodi, spiječili svi oblici moguće zloupotrebe” a posebno državnih resursa u političke svrhe. Dodaje se da se, u skladu sa preporukama OEBS-a, mora jačati povjerenje javnosti u izborni proces. U rezoluciji se apeluje da crnogorski parlament mora da odredbama Ustava jača nezavisnost i integritet pravosuđa i profesionalnu autonomiju Tužilačkog savjeta. Tanok smatra da je dobro što je nadzorna uloga Skupštine ojačana usvajanjem Zakona o parlamentarnoj istrazi. “Nadzorna uloga parlamenta se mora jačati pogotovo u borbi države sa organizovanim kriminalom i korupcijom”, kaže se u rezoluciji. Navodi se i da parlament, kroz politički dijalog, mora biti aktivnije uključen u pregovore sa Evropskom unijom.

U tom dokumentu se žali što je korupcija i dalje raspostranjena i ohrabruje se Vlada da primijeni mjere protiv te pojave i konflikta interesa, što se, prema Tanokovoj ocjeni, može poboljšati usvajanjem novog zakona o finansiranju političkih partija. U nacrtu rezolucije se ocjenjuje da je vrlo bitno da se postignu mjerljivi rezultati u istragama i presudama u slučajevima korupcije na visokom nivou. Vlast, kako se navodi, mora da do kraja istraži slučajeve napada na novinare i ugrožavanja slobode medija. “Zabrinjavajuće je da istrage u mnogo slučajeva fizičkih napada na predstavnike medija nijesu završene konačnim presudama”, precizirano je u rezoluciji. Navodi se da Crna Gora ima konstruktivno ulogu u regionalnoj saradnji, ali se sa žaljenjem konstatuje da još nije riješila pitanje razgraničenja sa skoro svim susjedima.

OCJENE

Ketrin Ešton Referendum o NATO ne traži samo izborna poruka isključive odgovore Stav predsjedničkog kandidata Filipa Vujanovića o referendumu za pristupanje države NATO-u kreiran je kao izborna poruka, smatra izvršni direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, navodeći da će vlast stav o članstvu kreirati na temelju stranačkih interesa. Vujanović, kao i njegov protivkandidat Miodrag Lekić, saglasili su se u TV duelu, održanom prije predsjedničkih izbora, da bi trebalo organizovati referendum za pristupanje države NATO-u. Prema riječima Uljarević, Lekićev stav o tom pitanju je konzistentan, a Vujanović je, kako smatra, pokušao da proširi svoj uticaj na biračko tijelo. Naime, istraživanja pokazuju da je većina građana Crne Gore još protiv članstva u NATO, i on je na talasu toga izabrao jedan krajnje pragmatičan izraz, računajući na direktan efekat na izborni rezultat. Takav stav o potrebnom referendumu za odluku o ulasku u NATO kreiran je kao izborna ponuda predsjedničkog kandidata Demokratske partije socijalista (DPS), ali nije obavezuju i za samu partiju ili vladaju u koaliciju, rekla je Uljarević agenciji MINA. Uljarević smatra da je Vujanović

tu poruku poslao da bi zaokružio svoj politički marketing, jer ona uopšte ne obavezuje DPS kao partiju, vladajuću koaliciju ili bilo koga u Crnoj Gori. Predsjednik mreže nevladinih organizacija “Neću rat neću NATO”, Gojko Raičević, smatra da je poruka koju je Vujanović uputio u vezi sa, kako je rekao, navodnim opredjeljenjem za referendum o ulasku Crne Gore u NATO, za dnevnopolitičke svrhe, jer je on bio suočen sa izvjesnim porazom na izborima i nastojao je da na taj način po svaku cijenu zadobije dio glasova od birača koji su protiv ulaska Crne Gore u NATO, a njih je ubjedljiva većina.

Bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović vjeruje da Ketrin Ešton neće imati pitanja koja traže isključive odgovore od crnogorskih zvaničnika. Ešton će danas stići u Podgoricu, gdje će imati niz sastanaka sa crnogorskim zvaničnicima. “Evropska unija sigurno svojom snagom podstiče važne procese u zemlji, pa se može očekivati da će se različite teme otvoriti i da će biti pitanja. U svakom slučaju, to je uvijek dijalog partnera i EU se nikada ne nameće sa pitanjima koja traže isključive odgovore, već vodi dijalog sa predstavnicima vlasti, opozicije, medijima i drugim subjektima. Na kraju se to svakako ocjenjuje na jesen, u izvještaju o progresu zemlje”, kaže Đurović.


Politika

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

ANALIZA

Protesti neće ugroziti državu Adel Omeragić

P

rotesti opozicije zbog navodnih neregularnosti tokom izbornog procesa neće destabilizovati državu, saglasni su analitičari. ako međunarodna zajednica ne pokaže interesovanje da se uključi u rješavanje problema, onda protesti neće imati smisla, mišljenja je organizatorka opozicionih demonstracija u srbiji, Vesna Pešić.

Najavljeni protesti opozicije mogu dati rezultata ako se kao u Srbiji pokaže da je bilo zloupotreba i da izbori nijesu bili regularni, kaže za Dnevne novine politički analitičar Srđan Vukadinović. Ipak, on napominje da protesti neće dati nikakve rezultate ako se izbjegavaju mišljenja i argumenti državnih institucija. “Ukoliko postoje čvrsti dokazi da je bilo zloupotreba, kao što je to bio slučaj u Srbiji kada je ujedinjena opozicija smijenila Miloševića, a to potvrde međunarodne institucije, onda protesti mogu dati rezultate. Protesti ne mogu destabilizovati državu, jer postoje mjere kontrole, pa iako se nije zadovoljno, postoje institucije, kao što je DIK, može se pristupiti ponovnom brojanju listića. Takođe postoji OEBS koji je mjerodavan za izbore i koji može kontrolu u tom segmentu izvršiti. Protestima možemo samo poslati poruku Evropi da iako imamo pregovore oko ulaska u EU, iako zatvaramo neka poglavlja, ipak smo daleko od nekih pravih evropskih tokova u kulturološkom i civilizacijskom smislu”, mišljenja je Vukadinović. Protesti nemaju smisla bez Podrške sa strane Organizovanje protesta, zbog rezultata predsjedničkih izbora, neće imati smisla bez podrške međunarodnog faktora i ukoliko dokazi za manipulacije na njima nijesu jasni, smatra organizator opozicionih demonstracija u Srbiji, Vesna Pešić. Ona je kazala da vjeruje da su predsjednički izbori u Crnoj Gori bili regularni i da na njima nije bilo krađe. “Ukoliko nema jasnih dokaza da je bilo izborne krađe, i podrške me-

5

ČLANOVI NOVE

Pristupaju SNS-u da bi ga ugasili Poslanici Nove srpske demokratije pristupili su Srpskom nacionalnom savjetu da bi, kako su obrazložilii, ugasili taj organ. “Hoćemo da ugasimo Savjet jer on samo čini zlo srpskom narodu i zbog toga je i napravljen. To je dogovor premijera Mila Đukanovića i grupe Srba koja je u tome našla interes i ništa drugo”, kazao je funkcioner NOVE Slaven Radunović. Da je procedura i formalno završena potvrdio je i pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Sabahudin Delić. “Mi smo poslali dopis i izjave i do-

bili smo uredno potpisane izjave od osam poslanika i jednog predsjednika skupštine opštine, koji su članovi Nove srpske demokratije, a koji svojim potpisama i izjavama prihvataju članstvo u Srpskom nacionalnom savjetu”, rekao je Delić. Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović, međutim, smatra da stav Radunovića ne dijele svi članovi Nove sprske demokratije. Prema njegovim riječima oni pokušavaju da za sebe sačuvaju ekskluzivno pravo zaštite Srba, a da na tome rade samo onoliko koliko im u datom trenutku odgovara.

GORAN DANILOVIĆ

Hajka na mene

đunarodnog faktora, protesti nemaju smisla i ako se organizuju u takvoj situaciji brzo će prestati”, rekla je Pešić agenciji MINA i podsjetila da je opozicija u Srbiji protestovala 1996. godine, kada je, kako je navela, zaista bilo krađe na loklanim izborima. “Srpska opozicija je tada imala jasne dokaze da je pokradena na izborima. Tek na kraju protesta, nakon tri mjeseca, međunarodna delegacija se uključila, samo zbog toga što smo imali čvrste dokaze za izbornu krađu”, precizirala je Pešić. Ona smatra da je do problema nakon izbora došlo zbog male razlike u glasovima. “Opozicija je dobila podstrek da sumnja da je to bilo zbog nepravilnosti, ali se mora jasno pokazati da tih nerugalarnosti nije bilo i to je jedini ispravni put”, navela je Pešić. međunarodna zajednica se neće miješati Profesor na fakultetu političkih nauka Zoran Stojiljković smatra da primjedbe na izborni rezultat imaju smisla ukoliko je biračko tijelo onih koji se žale mobilisano, i ako su te ocjene o nepravilnostima zasnovane na jasnim argumenti-

ma i kakav stav o tome se dobija iz međunarodne zajednici. Stojiljković ocjenjuje da ključni predstavnici međunarodne zajednice nijesu zainteresovani za destabilizaciju prilika u regionu, i za podršku protestima kao što je to bio slučaj u Srbiji sredinom devedesetih godina. “Od snage argumenata opozicije zavisi koliko će se mobilizati javno mnjenje i mediji, pa to da bude okidač koji može da dovede do destabilizacije prilika u Crnoj Gori”, rekao je on agenciji MINA. Stojiljković smatra da se međunarodna zajednica neće ozbiljnije miješati u trenutnu situaciju, jer je, kako je dodao, to stvar unutrašnjih odnosa snaga i stanja duha u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, eventualni protesti ne mogu računati na veću podršku i biće snažni samo ukoliko je ubjedljiva argumentacija da se radi o ozbiljnom kršenju izborne volje. “Jasni dokazi bi bili da se pokaže da je bilo manipulacija tokom glasanja, ako je izlaznost na nivou sa prošlih predsjedničkih izbora, ali ako nema tih dokaza onda protesti neće imati značajnije domete”, zaključio je Stojiljković.

Šef izbornog štaba Miodraga Lekića, Goran Danilović napisao je na svom Facebook profilu da je krenula hajka na njega, koja treba da skrene pažnju sa protesta kojih se vlast plaši. Članovi biračkih odbora iz hercegnovskog DPS-a, njih 244, podnijeće sjutra krivičnu prijavu protiv Danilovića, zbog uvrede časti. “Krenula je hajka na mene. Naravno, ne zbog mene nego zbog toga što naš štab radi pravi posao. Dokazali smo da su lopovi lopovi i da im je sad uzalud. Hajka treba da skrene pažnju sa njihovog straha od protesta”, naveo je Danilović. Dalje je napisao da se spremaju da ih proglase rizičnim i

radikalnim. “Neće proći. Naša snaga je upravo u građanskoj pristojnosti. Miodrag Lekić je pobijedio kako god oni odlučili i gdje god odlučivali. Martin Luter King je imao san i ostvario mu se. Ostvariće se i naši snovi”, napisao je Danilović. Na izjavu Danilovića, reagovao je Časlav Vešović iz DPS-a. “Svakog dana nam izborni štab nekadašnjeg tzv. nezavisnog kanidata za predsjednika Crne Gore Miodraga Lekića potvrđuje da ljude tretiraju kao brojeve i kao sredstva za ostvarenje njihovih loših namjera, koji nemaju pravo na svoje dostojanstvo i ponos, kazao je Vešović.

MANS

Zataškavaju malverzacije biračkim spiskovima Odgovori Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) povodom inicijativa za inspekcijski nadzor biračkog spiska, koji su dostavljeni predsjedničkom kandidatu Miodragu Lekiću, pokazuju da ova institucija iz dana u dan nastavlja sa kršenjem svih mogućih pravnih propisa kako bi zataškala ogromne nezakonitosti vezane za upravljanje biračkim spiskovima, ocijenjeno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). “Na osnovu brojnih propusta

MUP-a na koje već danima unazad ukazujemo, može se samo zaključiti da ovo ministarstvo predvodi akciju zataškavanja malverzacija biračkim spiskovima ogromnih razmjera, umjesto da iste otkrivaju i sankcionišu. Zbog toga, svi uposlenici MUP-a uključujući i ministra Konjevića, koji su na ovom zadatku zataškavanja nepravilnosti, moraju biti svjesni da kontinuirano čine niz krivičnih djela za koja je zaprijećena zatvorska kazna, saopšteno je iz MANS-a.


6

Globus

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

INDONEZIJA

Istraga o padu Lion Aira Ovoj avio-kompaniji je to sedma nesreća od 2002. godine

Istražitelji u Indoneziji pokušavaju otkriti šta je uzrokovalo pad aviona Lion Aira dok se u subotu približavao pisti aerodroma na Baliju. Kompaniji je ovo sedma nesreća od 2002. godine. Čini se da uprava ne brine zbog toga - neprestano širi svoju flotu i uspijeva ostati najprofitabilnija privatna aviokompanija u Indoneziji. Svih 108 putnika i članova posade Boeinga 737 Lion Aira prošlo je bez ozbiljnih povreda. Ipak, niko od njih neće zaboraviti to iskustvo. “Ne znam kako je došlo do nesreće. Samo sam čula obavještenje da avion uskoro slijeće. Kratko nakon toga, začula se buka, kao da smo u nešto udarili. Iznenada, voda je počela ulaziti u avion”, sjeća se putnica Santi Vidiastuti.

ITALIJA

Berluskoni se Salam Fajad podnio ostavku nudi za premijera Bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni pozvao je ponovo svog političkog oponenta, lidera Demokratske partije (DP), Piera Luiđija Bersanija da formira koaliciju sa njegovom strankom Narod slobode (NS), izražavajući istovremeno spremnost da se opet kandiduje za lidera „koalicije slobode“ i predsjednika Vlade ako bude novih izbora u Italiji. „Neprihvatljivo je stanje da 40

PALESTINA

dana nema Vlade. Ili će Italija odmah dobiti snažnu i stabilnu Vladu ili je bolje dati riječ Italijanima i održati izbore u junu“, rekao je u subotu na mitingu podrške NS-u u Bariju 76-godišnji političar koji je četiri puta do sada bio premijer. Prema Berluskonijevim riječima, postoje dvije varijante - da Bersani u dijalogu s njim izabere predsjednika i formira Vladu, ili da se ide na ponovne izbore.

Palestinski premijer Salam Fajad podnio je ostavku, saopštili su palestinski zvaničnici. Fajad je najprije u četvrtak ponudio ostavku palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu zbog neslaganja oko politike vlade i čekao na Abasov odgovor. Predsjednik Abas je prihvatio ostavku i zamolio Fajada da ostane na čelu prijelazne vlade, rekli su palestinski zvaničnici za novinsku agenciju WAFA nakon sastanka

u Ramali. Ranije je visoki palestinski zvaničnik rekao da Fajad neće ostati na svojoj poziciji. “Fajad je rekao da neće ostati na čelu Vlade, čak i ako to od njega bude traženo”, rekao je za AFP visoki zvaničnik koji je želio ostati anoniman, nakon sastanka s Abasom. Ostavka je uslijedila poslije glasina da Abbas želi da Fajadovu ostavku.


Globus

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

7

ZLOGLASNI ZATVOR

Sukobi u Gvantanamu U američkom vojnom zatvoru Gvantanamu izbili su sukobi između stražara i zatvorenika kada je vojska izmjestila štrajkače glađu iz zajedničkih prostorija i premjestila ih u samice. Vojni zvaničnici tvrde da je intervencija bila neophodna zato što su zatvorenici u okviru jednonedjeljnog protesta i štrajka glađu pokrili sigurnosne kamere i prozore. Oni štrajkuju zbog toga što su zatvoreni na neodređeno vrijeme i zbog uslova u toj američkoj bazi na Kubi, navodi agencija Tanjug. Zatvorenici su se sukobili sa čuvarima koristeći improvizovano oružje kao što su me-

tle i motke za čišćenje kada su vojnici došli da ih premjeste iz krila sa zajedničkim prostorijama. Čuvari su odgovorili ispaljivanjem municije koja nije smrtonosna. U Gvantanamu već mjesecima vladaju povećane tenzije. Advokati zatvorenika kažu da je štrajk glađu počeo 6. februara u znak protesta zbog zatvaranja na neograničeno vrijeme, strožih restrikcija i agresivnog pretresanja u potrazi za švercovanom robom. Vojska navodi da u štrajku glađu učestvuju 43 zatvorenika, dok advokati zatvorenika tvrde da ih je mnogo više i da skoro svi odbijaju da jedu.

Izbor 12 parlamentaraca Građani Hrvatske juče su po prvi put birali 12 poslanika u Evropskom parlamentu. Izbori su održani dva i po mjeseca uoči formalnog ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Mandat hrvatskih poslanika izabranih na ovim izborima trajaće godinu, umjesto pet godina budući da je Evropski parlament formiran 2009. godine, pa iduće godine slijede novi izbori u svim državama članicama EU. Pravo glasa u Hrvatskoj ima oko 3,7 miliona bira-

ča umesto 4,5 miliona, koliko ih je bilo na posljednjim parlamentranim izborima i referendumu o ulasku Hrvatske u EU. Za ove izbore sređen je birački spisak, pa je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjen za 353.429 osoba, uglavnom zbog neposjedovanja važeće hrvatske lične karte, i za 410.000 birača iz dijaspore, budući da se samo njih 2.243 aktivno registrovalo za ove izbore, većinom u BiH.

DIPLOMATIJA

Rusija uzvraća udarac Rusija je zabranila ulaz u zemlju za 18 Amerikanca, što je odgovor na jučerašnju odluku Vašingtona da istom broju ruskih državljana zabrani ulaz u SAD zbog navodnih kršenja ljudskih prava. Na listi sankcionisanih lica između ostalih su Džon Ju, bivši zvaničnik ministarstva pravde koji je doprinio odobravanju strogih metoda ispitivanja; Dejvid Adington, načelnik štaba bivšeg potpredsjednika SAD Dika Čejnija i dva bivša zapovednika u zatvoru Gvantanamo, Džefri Miler i Džefri Harbeson.

U petak, SAD su objavile sankcije po zakonu Magnitski, nazvanom po ruskom advokatu Sergeju Magnitskom koji je 2008. bio uhapšen zbog navodne utaje poreza, a nakon što je optužio zvaničnike ruske policije za pronevjeru 230 miliona dolara državnog novca. Magnitski je umro 2012. u zatvoru, od posljedica prebijanja, a liječenje mu je uskraćivano. Zakon Magnitski razbjesnio je ruske vlasti i parlament je ubrzo uzvratio zakonom koji Amerikancima zabranjuje da usvajaju rusku decu.

KOREJSKO POLUOSTRVO

Pjongjang odbija dijalog sa jugom Sve manje šanse za obnovu pregovora, zvanični Pjongjang ponude Južne Koreje naziva besmislenim i podmuklim

S

jeverna Koreja je u nedjelju odbila ponudu Južne Koreje za dijalog o budućnosti međukorejskog industrijskog kompleksa Kaesonga koji će se možda morati zatvoriti zbog nedostatka sirovine i radne snage. Sjeverna Koreja je trećeg aprila zabranila Južnokorejcima ulazak u kompleks, smješten na njenoj teritoriji, desetak kilometara od granice. Iz njega je u utorak povukla 53.000 svojih radnika, u prilikama velike napetosti na poluostrvu.

Južnokorejski čelnik za međukorejske veze pozvao je u četvrtak Pjongjang da “sjedne za pregovarački stol” kako bi se ponovo pokrenula proizvodnja u tom industrijskom kompleksu koji je otvoren 2004. kao znak spremnosti dviju Koreja na saradnju. No Sjeverna Koreja je odbila ponudu ocijenivši je “besmislenom” i “podmuklom” te istaknuvši da se iza toga krije plan invazije na Sjever. “Držimo da je ta ponuda isprazan i besmislen čin”, rekao je visoki predstavnik Sjevernokorejskog odbora za mirno ujedinjenje, u razgovoru za sjevernokorejsku agenciju KCNA. “Ako Jug zaista želi početi dija-

log, prvo mora odustati od svog ratobornog stava”, dodao je upućujući na zajedničke godišnje vježbe Sjedinjenih Američkih Država i Južne Koreje koje upravo traju na jugu poluostrva. Kompleks Kaesong u kojem rade 123 južnokorejska preduzeća bio je do sada otvoren, a i tokom obnovljenih kriza na poluostrvu, uz rijetke i kratke prekide. Kompleks je jedini ostatak međukorejskih napora za približavanjem, nakon zamrzavanja bilateralnih veza 2010. godine. Ovaj industrijski kompleks je u 2012. ostvario promet od 469,5 miliona američkih dolara, što je od neprocjenjive vrijednosti za Pjongjang u

pogledu zapošljavanja, ubiranja poreza i sticanja deviza. Američki državni sekretar John Keri stigao je u nedjelju u Japan, posljednju etapu azijske turneje tokom koje je ranije posjetio Kinu i Južnu Koreju u vrijeme velike zabrinutosti zbog prijetnji Sjeverne Koreje. Razgovori Kerija i njegova domaćina japanskog ministra inostranih poslova Fumia Kišide održaće se prije proslave Dana sunca, dana kada Sjeverna Koreja slavi rođendan Kim Il-sunga, prvog člana “komunističke dinastije” te zemlje. Osim pitanja o Korejskom poluostrvu, razgovori Kerija i Kišide biće usredsređeni i na japansko-kineske teritorijalne sporove i budućnost američkih vojnih baza u Japanu. Keri se u subotu sastao s kineskim čelnicima i pokušao ih nagovoriti da prisile Sjevernu Koreju na ublažavanje ratoborne retorike i postupan povratak pregovorima o svom nuklearnom programu.

MEKSIKO

Popokatapetl ponovo aktivan Posljednja erupcija meksičkog vulkana dogodila se 1947. godine Vulkan Popokatepetl u Meksiku počeo je da izbacuje pepeo, zbog čega su vlasti bile primorane da zabrane prilaz vulkanu na manje od 12 kilometara. Vulkan je izbacio gust oblak pepela iznad meksičke države Pueblo. Tamošnji nacionalni centar za sprečavanje katastrofa saopštio je juče da je pepeo izbačen na oko 500 metara iznad vulkana nakon čega su ga vjetrovi odnijeli sjeveroistočno, u suprotnom

smjeru od grada Meksiko sitija koji je udaljen oko 45 kilometara. Popokatepetl, poznat i kao El Popo, visok je 5.426 metara i jedan je od najaktivnijih vulkana u Meksiku. Od dolaska španskih kolonizatora 1519. imao je 15 velikih erupcija, a posljednja se dogodila 1947. godine. U posljednjih dvadesetak godina obližnja naseljena mjesta su nekoliko puta bila evakuisana zbog aktivnosti tog vulkana.


8

Ekonomija

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

KAP

Otpremnine su dobar potez Radnici Kombinata koji sporazumno raskinu radni odnos, u zavisnosti od godina radnog staža, dobiće od šest do dvadeset hiljada eura

STAV Kipar između dvije vatre FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

Kipar je pred bankrotom. Iako se špekuliše sa datumom, jer jedni tvrde da će se to dogoditi u junu, dok drugi već u aprilu, činjenica je da će Kipar bez pomoći sa strane sigurno bankrotirati. A ta pomoć sa strane se svela na dvije opcije: EU ili Rusija, sa svojim partikularnim interesima. Evropski partneri ponudili su Kipru pomoć od 10 milijardi eura, ukoliko ta država sama bezbijedi 5,8 milijardi, poveća niske poreze koji su u Briselu okarakterisani kao damping i uvede strožu kontrolu banaka. Oni su i predložili veoma diskutabilan način da Kipar dođe do novca u vidu oporezivanja štednje, a koji su pojedini kritičari, čak, okarakterisali kao “euro-boljševizam”. No, evropski partneri imaju jak interes da spase Kipar, jer je riječ o članici euro zone čiji bi bankrot, i samim tim napuštanje euro zone, mogao ugroziti ionako krhku stabilnost. Na drugoj strani je Rusija, koja je Kipru prošle godine pomogla sa kreditom od 2,5 milijardi eura, a koja takođe ima brojne motive da ga opet spasi. Rusija već duže “pati” od odliva kapitala (prošle godine oko 54 milijarde eura), a veliki dio baš upravo završi na Kipru, sa čime ruska administracija želi da se obračuna.To potvrđuje i podatak da se u kiparskim bankama nalazi između 20 i 40 milijardi eura ruskih državljana (među kojima su i brojni oligarsi i kriminalci). Štaviše, ogroman broj ruskih firmi ima sjedište na ovom ostrvu, pa je tako država sa nešto više od 800 000 stanovnika najveći strani investitor u Rusiji, jer su kompanije sa sjedištem na Kipru u Rusiju uložile oko 50 milijardi eura u 2010. godini (poređenja radi, njemačke investicije su za isti period iznosile 21 milijardu eura). Uz to, ruski gigant Gasprom više je nego zainteresovan za posao eksploatisanja velikih količina gasa u blizini kiparske obale, dok ruska vojska vidi Kipar kao novu lokaciju za njihovu vojnu bazu, jer su sada na Mediteranu prisutni samo u Siriji. Drugim riječima, kiparski ekonomski model koji se bazirao na niskim porezima, tj. promovisao Kipar kao “poreski raj”, kao i na ogromnom finansijskom sektoru koji je “absorbovao” velike količine novca sumnjivog porijekla, pokazao je sve svoje mane prouzrokujući aktuelnu situaciju u kojoj će, ako dvije banke bankrotiraju, i sama država doživjeti istu sudbinu. Analizirajući, pak, kiparski ekonomski model, mogu se konstatovati sličnosti sa Crnom Gorom. Međutim, postoji jedna ključna razlika između Crne Gore i Kipra. Kipar ima partnere koji mu neće dozvoliti da bankrotira, za šta će ta država morati da plati visoku cijenu. A da li bi mi uopšte imali nekoga da nas spasi ako se nađemo u sličnoj situaciji? Štaviše, veliko je pitanje da li bi nama u tom slučaju samo ekonomija bila ugrožena. Stoga se treba podsjetiti izreke da pametan uči na tuđim, a budala na sopstvenim greškama.

Prijave za sporazumni raskid radnog odnosa uz isplatu odgovarajućeg iznosa otpremnina predstavljaju dobar potez, pogotovo za one ljude koji su pred penzijom i koji mogu uzeti do dvadeset hiljada eura otpremnine, rekao je za Dnevne novine predsjednik Sindikata Kombinata aluminijuma Podgorica Rade Krivokapić. Prema njegovim riječima, tačan broj radnika koji će pristati da sporazumno raskinu ugovor se ne zna, jer je na radnicima da sami odluče šta je za njih isplativije. “Sve je to individualno i stvar radnika kao pojedinca. Otpremnine su od šest do četrnaest hiljada eura, a za svaku godinu radnog staža se dodatno izdvaja 177 eura iz stambenog fonda. Dakle, sa većim brojem godina radnog staža automatski raste i iznos otpremnine, koji može dostići i dvadeset hiljada eura”, objasnio je Krivokapić. Osnovni princip kod prijavljivanja za sporazumni raskid radnog odnosa je da se otpremnine prvenstveno ponude zaposlenima koji imaju manje od 12 godina do sticanja prava na penziju. Zainteresovani radnici, kako je saopšteno iz menadžementa KAPa, za sporazumni raskid mogu se prijaviti do petka. Otpremninu u iznosu od šest hiljada eura će, prema osnovnom predlogu, dobiti zaposleni koji su već stekli pravo na odlazak u penziju ili im nedostaje manje od godinu. Za radnike kojima nedostaje godina do dvije za penziju ponu-

Prvenstveno, otpremnine se nude zaposlenima kojima treba do 12 godina radnog staža kako bi stekli pravo na penziju

đeno je sedam hiljada, a za one kojima nedostaju dvije do tri godine osam hiljada eura. Radnicima kojima nedostaje tri do četiri godine staža do penzije ponuđeno je devet hiljada eura, a onima kojima fali četiri do pet godina deset hiljada eura. Za prekobrojne radnike kojima nedostaje pet do šest godina staža do penzije ponuđen je iznos od jedanaest hiljada eura, a onima kojima fali šest do osam godina dvanaest hiljada eura. Radnicima sa osam do deset godina staža do penzije previđe-

Profitirali preko osam miliona

BOKSITI

Radnici očekuju Vladinu pozajmicu tokom nedjelje Finansijski efekti 97,27 miliona eura PORESKA UPRAVA

Radnici nikšićkih Rudnika boksita, koji su tražili pozajmicu od Vlade Crne Gore za isplatu dvije zasotale zarade, očekuju da će tokom naredne nedjelje dobiti rješenje za pozajmicu od 500 hiljada eura. Prema riječima predsjednika samostalnog sindikata Bora Bojanovića, Vlada i Ministarstvo finansija su shvatili u kakvom položaju se nalaze radnici, te očekuju pozitivne rezultate po tom pitanju. “Radnici se nalaze u zaista teškom položaju, te očekujemo da će se tokom sledeće nedelje riješiti problem. Mi imamo zaista jake garancije tako da se nadamo najboljem. Od tog novca je planirana isplata dvije zarade, a dogovoreno je da se od te pozajmice odbije svakom radniku po 250 eura kako bi se kupilo gorivo i neke mašine koje su potrebne za početak proizvodnje”, rekao je Bojanović. Kao garancija za pozajmljeni novac, kako su ranije saopštili iz Bokista, biće nedavno potpisani ugovor sa mađarskim Malo-m o isporuci 25.000 tona rude u naredna dva mjeseca. Osim toga, kao garancije su naveli akcije ko-

Prošle godine obavljeno oko 2.200 kontrola

je to preduzeće posjeduje u Hipotekarnoj i Prvoj banci. Radnicima je prije desetak dana isplaćen dio septembarske zarade od 250 eura, a novac je obezbijedio izvršni direktor Milorad Đurović iz fonda namijenjenog za pokretanje proizvodnje. J.L.

na je isplata po trinaest hiljada eura, a zaposlenima kojima nedostaje deset do dvanaest godina do penzije četrnaest hiljada eura. Prema ponudi menadžmenta, navedeni iznosi će se povećati 15 odsto invalidima rada koji su invaliditet stekli van radnog mjesta, a 30 odsto invalidima koji su taj status stekli na radnom mjestu u podgoričkoj fabrici. U KAP-u je utvrđeno da je višak 700 od ukupno 1.200 zaposlenih. N.D.L.

Poreska uprava (PU) prošle godine obavila je 2.200 kontrola i oko 10.000 provjera, a ukupni finansijski efekti po tom osnovu iznosili su 97,27 miliona eura. Predstavnici odjeljenja za inspekcijsku kontrolu PU utvrdili su nepravilnosti kod 1.760 kontrola, odnosno 79,7 odsto ukupnog broja. Nepravilnosti nije bilo kod 448 slučajeva. “Prošle godine obavljeno je 10,05 hiljada provjera, od čega se 4,64 hiljade odnosilo na provjere posjedovanja i upotrebe poreskih registar kasa”, navodi se u izvještaju o radu PU za prošlu godinu, prenosi agencija Mina-biznis. PU je obavila i 1,5 hiljada provjera poreza na dodatu vrijednost (PDV) i akciza, 133 provjere po osnovu registracije, dok je ostalih provjera bilo 3,76 hiljada. “Broj kontrola poreza na dobit u odnosu na ukupan broj kontrola iznosi 17,6 odsto, što se može smatrati nedovoljnim, posebno ako se

uzme u obzir činjenica da je od 387 kontrola u 236 utvrđena korekcija poreza”, navodi se u izvještaju. U narednom periodu, kako su saopštili predstavnici PU, kontroli poreza na dobit preduzeća neophodno je posvetiti više pažnje. Iz PU su kazali da je u prošloj godini obavljeno i 640 kontrola PDVa, od čega su u 525 slučajeva utvrđene korekcije u ukupnom iznosu od 13,05 miliona eura. “S obzirom na značaj ove vrste poreza za budžetske prihode, u narednom periodu potrebno je intenzivirati tu vrstu kontrola”, istakli su iz PU. Takođe, nadležni iz PU su saopštili da će njihov sektor za praćenje poreskih propisa i inspekcijski nadzor i ove godine aktivnosti usmjeriti na pojačano angažovanje rada poreskih inspektora organizovanjem inspekcijskog nadzora, a naročito na kontrolu i suzbijanje prodaje krijumčarenih cigareta, posebno tokom ljetnje turističke sezone. N.D.L.

Kotorsko trgovačko preduzeće Napredak, prema podacima iz izvještaja o poslovanju završilo je prošlu godinu sa dobitkom od 8,22 miliona eura, 66 puta većim nego na kraju 2011. godine. Poslovni prihodi preduzeća, prama izvjaštaju koji je objavljen na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), su na kraju decembra iznosili 4,09 miliona eura, što je 12 odsto više nego u uporednom periodu. Poslovni rashodi kompanije porasli su 15 odsto na 3,58 miliona. Na zarade, njihove naknade i ostale poslovne rashode odnosilo se 882,41 hiljadu eura, na materijal je potrošeno 322,76 hiljada, a na amortizaciju i rezervisanja 283,77 hiljada eura. Ostali poslovni rashodi dostigli su 820,25 hiljada eura.

Euro opet ojačao Euro je ove sedmice na valutnim tržištima ojačao u odnosu na dolar zbog špekulacija da bi japanski ulagači u potrazi za većim prinosima, nakon agresivnog popuštanja monetarne politike u toj zemlji, mogli početi pojačano da investiraju u eurozoni. Kurs eura prema američkoj valuti porastao je 0,9 odsto na 1,3105 američkih dolara, dok je u četvrtak dostigao 1,3138 američkih dolara, što je najviši nivo od kraja februara, prenosi SEEbiz. Cijena eura je u odnosu na japansku valutu skočila 1,7 odsto, dok je tokom sedmice dostigla 131,11 japanskih jena, što je najviši nivo više od tri godine.


Ekonomija

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

9

EKONOMSKI FORUM

Crna Gora pala na 48. poziciju

Stresnim testiranjem treba utvrditi da li banka, usljed nepovoljnih događaja, može nastaviti sa svojim redovnim aktivnostima, te da li može izmirivati svoje obaveze

CENTRALNA BANKA

Uskoro stresno testiranje banaka Testiranje treba da pokaže kojim bankama u našoj zemlji je potrebna dokapitalizacija i u kojem iznosu Ivana Cimbaljević

C

entralna banka Crne Gore uskoro će sprovesti stresno testiranje banaka, koje će pokazati kojim bankama će biti potrebna dokapitalizacija i u kojem iznosu, saopšteno je Dnevnim novinama iz Centralne banke Crne Gore. Ukupna vrijednost dokapitalizacija banaka realizovanih tokom prvog kvartala iznosila je 10,5 miliona eura.

Stresnim testiranjem treba utvrditi da li banka, usljed nepovoljnih događaja, može nastaviti sa svojim redovnim aktivnostima, te da li može izmirivati svoje obaveze, odnosno da li su raspoloživa sredstva za upravljanje rizikom dovoljna, ili treba pribjeći angažovanju dodatnih izvora finansiranja. Prema riječima nadležnih iz Centralne banke Crne Gore, testiranje će biti realizovano u najskorije vrijeme, a testiraće se posljednji podaci banaka, kao

i moguće unutrašnje i vanjske šokove čiji uticaj bi mogao imati negativne implikacije po bankarski sistem. “Ukoliko rezultati stresnog testiranja budu ukazivali na povećan nivo rizika te smanjenje koeficijenta solventnosti na nivo ispod zakonski propisanog minimuma, banke će biti u obavezi da obezbijede kapitalnu zaštitu kao preventivu od potencijalno većeg nivoa rizika”, navode iz Centralne banke. Rezultati stresnog testiranja

NLB dokapitalizovana 10,5 miliona eura

NLB Montenegrobanka u januaru je uspješno završila proces dokapitalizacije u iznosu od 10,5 miliona eura i četiti miliona eura kroz ugovor o hibrinom kreditu. Uplatu sredstava je izvršio većinski akcionar NLB d.d. Ljubljana. Iz NLB Montenegrobanka ranije je Dnevnim novima saopšteno da je ta banka stabilna i nema problema u poslovanju, uprkos problemima koje u Sloveniji ima njena majka-banka. Kako je objašnjeno, trenutno su u porastu depoziti i štednja, a ove godine se očekuje dobar rezultat. “Vjerujemo da ćemo ove godine imati dobar finansijski rezultat. Sve svoje obaveze redovno i bez problema obavljamo”, kazali su iz NLB Montenegrobanke. Iz NLB Montenegrobanke podsjećaju da su tokom prošle godine obavljene dvije dokapitalizacije ukupne vrijednosti oko 41 milion eura. U medijima se spekuliše da bi Slovenija mogla da bude naredna država nakon Kipra kojoj će biti neophodna finansijska pomoć. Slovenija je trenutno vlasnik 86 odsto udjela u Novoj ljubljanskoj banci.

sprovedenog početkom 2012. i zakonske odredbe po pitanju adekvatnosti kapitala odrazili su se, kako su kazali iz CBCG, tokom prethodne godine kroz dokapitalizaciju više banaka u sistemu čija je ukupna vrijednost iznosila 46,5 milion eura. “Ukupna vrijednost dokapitalizacija realizovanih tokom prvog kvartala 2013. godine iznosila je 10,5 miliona eura uz mogućnost dodatnog konvertovanja hibridnih instrumenata u iznosu od četiri miliona eura”, saopšteno je iz CBCG. Takođe, planom on-sajt kontrola za ovu godinu, kako su kazali iz CBCG, predviđena je supervizija svih banaka u sistemu čiji je cilj periodična re-evaluacija preuzetih rizika od strane banaka. “Nalazi tekućih i planiranih onsite kontrola CBCG mogu rezultirati zahtjevima za dodatnim kapitalom”, naglasili su iz CBCG. Iz Centralne banke su obajsnili da je dokapitalizaciju neophodno sprovesti u slučajevima kada pojedinačna banka ne ispunjava zakonske kriterijume u vidu koeficijenta solventnosti, odnosno kapital banke nije adekvatan njenom rizičnom profilu ili pak ako rezultati stresnog testiranja ukazuju na povećan nivo rizika koji može ugroziti poslovanje, odnosno stabilnost banke. “Shodno važećoj regulativi, koeficijent solventnosti, na individualnoj i konsolidovanoj osnovi, ne smije biti manji od 10 odsto. Sa ciljem održavanja finansijske stabilnosti na zadovoljavajućem nivou, CBCG na redovnoj osnovi sprovodi stresno testiranje banaka koje uključuje kalibraciju ključnih varijabli čije implikacije mogu negativno uticati na poslovanje banaka”, saopštili su iz Centralne banke Crne Gore.

Crna Gora je u novom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o konkurentnosti u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) pala dva mjesta i zauzela 48. poziciju među 144 rangirane zemlje, prenosi Mina-biznis. Finska, Singapur i Švedska i dalje su vodeće zemlje svijeta po mrežnoj spremnosti za korišćenje ICT-a. I n d e k s mrežne spremnosti, na kojem se temelji istraživanje, obuhvata četiri podindeksa i to okruženje, spremnost, korišćenje i uticaj, koji su ukupno podijeljeni na deset oblasti. One se odnose na političko i regulativno, odnosno poslovno i inovativno okruženje za ICT, zatim na infrastrukturni i digitalni sadržaj, prihvat-

ljivost i vještine. Podindeks korišćenje obuhvata spremnost pojedinca, poslovnog sektora i vlade za veće korišćenje ICTa, a četvrti podindeks se odnosi na ekonomski i socijalni uticaj na ICT. Crna Gora je od deset oblasti najbolji rezultat ostvarila na polju ekonomskog uticaja na ICT, gdje se nalazi na 39. mjestu. Što se tiče pretplata na mobilnu telefoniju u odnosu na broj stanovnika, Crna Gora zauzima četvrtu poziciju, a po individualnom korišćenju interneta je na 72. mjestu. U oblastima kao što su političko i regulativno, odnosno poslovno i inovativno okruženje, Crna Gora je zauzela 72, odnosno 41. mjesto. N.D.L.

CBCG

U srijedu nova aukcija državnih zapisa Aukcija sedam miliona eura vrijednih državnih zapisa, četvrta ovogodišnja, biće održana u srijedu, najavljeno je iz Centralne banke Crne Gore (CBCG). “Ponude se mogu dostavljati do 12 sati. Samo kovertirane ponude, donijete i stavljene u posebnu kutiju, koja se nalazi u holu zgrade CBCG, biće obrađene u postupku aukcije”, saopštili su predstavnici CBCG, koja vodi aukciju u ime Vlade. Rok dospijeća zapisa koji će biti emitovani u četvrtak je 182 dana, odnosno 17. oktobar. Ove godine održane su tri aukcije državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana i jedna sa rokom

dospijeća od 91 dan. Prošle godine je održano 11 aukcija državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana. Održane su i dvije aukcije zapisa sa rokom dospijeća od 91 dan. Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta. Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji. N.D.L.


10 Intervju

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

Intervju: ZorIca MarIć-ĐorĐevIć

Problem su biznis barijere Miraš Dušević

Š

anse jedne zemlje članice Savjeta za ljudska prava UN da ostavi pečat na rad Savjeta ne zavise od njene veličine, već sposobnosti da preuzme liderstvo u određenim gorućim temama, da gradi koalicije i sponzorstvo i unapređuje fokus i efikasnost djelovanja Savjeta na pitanjima koja zavređuju pažnju i tangiraju univerzalna ljudska prava, kaže Zorica Marić-Đorđević, izvanredni i opunomoćeni ambasador – stalni predstavnik Crne Gore u STO. Ona je ujedno i specijalni predstavnik – ambasador Crne Gore u Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija.

DN:Kakvi su Vaši utisci o aktivnostima u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Savjetu za ljudska prava, imajući u vidu da je upravo završena prva sesija Savjeta na kojoj je Crna Gora djelovala među 47 zemalja kao članica Savjeta UN i da ste istovremeno izabrani za prvog ambasadora Crne Gore u STO gdje je otpočeo proces izbora novog generalnog direktora uporedo sa brojnim aktivnostima na uključivanju Crne Gore u komitete i radne grupe STO? Dozvolite da sa Vama prvo podijelim utiske o početnim aktivnostima u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) s obzirom da se uskoro navršava godina dana od našeg prijema u STO. Crna Gora je po prvi put uključena u proces izbora novog Generalnog direktora STO. Proces je počeo sa do sada najvećim brojem kandidata – devet, i to iz Novog Zelanda, Gane, Kenije, Kostarike, Brazila, Južne Koreje, Indonezije, Jordana i Meksika- sve već dokazani eksperti i političari. Pravila nalažu tajnost procedure koja bi trabala da se okonča 31. maja. Očekuje se da novi Generalni direktor ima i novu viziju unapređenja trgovinskih pregovora - globalno i regionalno, da unese nove elemente u organizaciju i rad Sekretarijata, na način koji će u ovim vremenima krize i ekonomske neizvjesnosti osnažiti relevanost ove institucije. Ohrabruje me, takođe, da će naše aktivnosti u komitetima i radnim tijelima STO biti komplementarne sa tekućim naporima Vlade za priključenje u Evropsku Uniju. Kao potvrda tome je i vijest da nam je Sekretarijat STO upravo najavio odobrenje fondova za tehničku i ekspertsku pomoć u procesu pregovora za priključenje Crne Gore Sporazumu za vladine javne nabavke, što je obaveza koju smo preuzeli da u okviru STO završimo do kraja 2013. godine. Ova konkretna aktivnost je na liniji jačanja transparentnosti i budućih pregovora sa EU u okviru poglavlja 5 koje se odnosi na tržiste i konkurenciju. Takođe, ovih dana sam u ime Vlade Crne Gore i uz podršku Stalne Misije EU pri STO, predala pristupnicu tehničkoj grupi 20 zemalja (među kojima SAD, Kanada, Japan, Hrvatska, Švajcarska, Norveška ) za proširenje pregovora i reviziju Sporazuma za informacione tehnologije (ITA), što bi, prema našim procjenama, moglo dodatno unaprijediti naš rejting kod potencijalnih investitora. S druge strane, članstvo u Savjetu za ljudska prava Organizacije Ujedinjenih Nacija koje smo dobili za period 2013. do 2015. godine vidimo kao značajno priznanje Crnoj Gori, i kao obavezu i šansu da još snažnije u ovom periodu unapređujemo sopstevni angažman na kompleksnim pitanjima iz korpusa ljudskih prava i na nacionalnom i na globalnom nivou. DN:Koji su najčešći problemi sa kojima se susrijeću članice STO-a? Kako se svjetska ekonomska kriza odrazila na rad i kakve su Vaše procjene za predstojeći period?

Činjenica je da je kriza povećala interesovanje zemalja za članstvo u STO. U posljednjih 10 godina 14 zemlja je završilo proces pregovora i ušlo u STO. Ulazak Rusije 2012. godine osnažio je relevantnost ove institucije kao foruma za rješavanje najznačajnijih trgovinskih pitanja. Dakle, Svjetska trgovinska organizacija svojom veličinom i različitošću svih 159 zemalja članica ostaje veoma otvorena za saradnju i integracije. Mišljenja stručne javnosti o budućnosti STO su različita, ali većina zemalja članica smatra da ni neuspjeh sadašnje Doha runde trgovinskih pregovora (koja traje već deset godina) ne može da ospori brojne benefite koje STO kao institucija bazirana na međunarodnim pravilama pruža svojim članicama. Naše djelovanje u STO biće zasnovano na interesu Crne Gore (kao i svih malih zemalja) da imaju snažnu STO koja će ubuduće još više afirmisati mehanizme koji se staraju o sprovođenju trgovinskih sporazuma, trgovini bez diskriminacije, smanjenju barijera, rješavanju trgovinskih sporova i efikasnom nadzoru primjene međunarodnih trgovinskih propisa. DN: Koji su savjeti koje biste dali našim privrednicima? STO je institucija u kojoj se konstantno vode pregovori o unapređenju trgovine, pa se od svih članica očekuje da aktivno učestvuju u unapređenju postojećih i donošenju novih pravila. Takođe, članstvo podrazumijeva da u kontinuitetu usaglašavate svoje trgovinske politike sa STO sporazumima, odlukama i deklaracijama. Stoga, između Vlade i naše poslovne zajednice mora postojati stalni kanal informisanja o uslovima trgovine, privređivanja, izvoza i uvoza, a koji sve više postaju decentralizovani i deteritorijalizovani. Radi se o promjeni paradigme – proizvodni sistem je evoluirao, nema više proizvodnje jednog proizvoda samo u jednoj zemlji. Privatne kompanije i privrednici sve više postaju učesnici u projektu trgovine, ne izvoze ili uvoze države, već kompanije. Pri tome, cilj trgovine i multilateralnog sistema je ostao - prosperitet i povećanje ekonomskog rasta. DN:Iskustva CG nakon sjednice Savjeta za ljudska prava... Mislim da smo pokazali kvalitetan start u proteklom periodu ove godine i na 22. sesiji Savjeta za ljudska prava. Imali smo prvo uspješno predstavljanje drugog Univerzalnog periodičnog pregleda stanja ljudskih prava u Crnoj Gori (ovaj mehanizam izvještavanja primjenjuje se na svaku zemlju svake četiri godine). Naš Nacionalni izvještaj je urađen u saradnji sa jednim brojem naših nevladinih organizacija, a finalni izvještaj Savjeta očekuje se 6. juna o.g. Zatim, tokom 22. sesije - od 22. februara do 22. marta prvoj u našem kapacitetu članice pokazali smo veće uključivanje i saradnju sa Savjetom, imali smo brojne aktivnosti kroz izjave na plenarnim zasijedanjima, nastupe na pratećim forumima i konferencijama. Konačno, na ovoj sesiji smo predloži-

Zorica Marić-Đorđević

Nije bitno što smo mali DN:Planovi CG do kaja članstva... Koji će biti doprinos i pečat koji će dati CG? Šanse jedne zemlje članice Savjeta za ljudska prava UN da ostavi pečat na rad Savjeta ne zavise od njene veličine, već sposobnosti da preuzme liderstvo na određenim gorućim temama, da gradi koalicije i sponzorstvo i unapređuje fokus i efikasnost djelovanja Savjeta na pitanjima koja zavređuju pažnju i tangiraju univerzalna ljudska prava. Najbolji primjer za to su Maldivi koji po opštoj ocjeni imaju veoma zapaženu ulogu u radu Savjeta i koje su model mnogim malim zemljama kako djelovati u ovakvim formama. U organizacionom dijelu, istakla li i prvu Rezoluciju sa Belgijom i Norveškom koja je usvojena koncenzusom, što potvrđuje da smo se opredijelili za temu koja tangira najveći broj članica i ima uporište u pojačanoj međunarodnoj pažnji na određenu temu. Naša rezolucija u stvari je iniciranje prvog panela u okviru Savjeta rasprave o zaštiti prava djece čiji su roditelji osuđeni na smrtnu kaznu ili roditelja nad kojima je već izvršena smrtna kazna. DN: Koje su to najznačajnije teme o kojima se raspravljalo na Savjetu za ljudska prava? Na upravo završenoj 22. sesiji Sa-

bih da je do sada važan domet u našim aktivnostima činjenica da smo unaprijedili saradnju sa domaćim nevladinim organizacijama, prije svega, tokom rada na Nacionalnom izvještaju o ljudskim pravima. Orjentacija Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija je da u najskorije vrijeme formira ekspertski tim i sa akademskom zajednicom koji će biti podrška nastupima i radu Crne Gore u Savjetu za ljudska prava UN. Što se tiče tema iz korpusa ljudskih prava, rekla bih da će prava djeteta ostati naš prioritet zajedno sa temama vezanim za prava žena, prava manjina i LGBT populaciju, kao i moratorijuma na smrtnu kaznu.Članvjet je donio 35 rezolucija koje se odnose na brojna tematska pitanja ljudskih prava, ali i ocjene, stavove i preporuke u odnosu na stanje ljudskih prava u pojedinim zemljama koje su pod posebnim fokusom Ujedinjenih Nacija- npr. Šri Lanki, Siriji, Maliju, Burmi, Sjevernoj Koreji, Iranu. Važna tema bili su i palestinsko-izraelski odnosi, naročito osjetljivi u situaciji kada Izrael bojkotuje rad Savjeta za ljudska prava. Tema slobode vjeroispovjesti je na ovoj sesiji imala zapaženo mjesto, posebno štiteći manjinske grupe i njihova prava na slobodu religijskih uvjerenja i sprečavanje nasilja

stvo u Savjetu za ljudska prava je velika šansa i za naše civilno društvo i nevladine organizacije. Imala sam susrete sa jednim brojem ovih organizacija. Smatram da snažnije uključivanje u rad Savjeta domaćeg NVO sektora i eventulano dobijanje akreditiva nekih od njih za aktivnosti u tijelima u UN i za veće fondove UN, zavisi od njihove sposobnosti da se otvore prema globalnim temama, da se povežu sa međunarodnim partnerima i apliciraju preko Sekretarijata Savjeta za ljudska prava za posebne akreditacije. To bi bila i podrška Crnoj Gori, a, takođe, osnažila i njihov kredibilitet kao našeg partnera u radu na međunarodnim i domaćim temama. i diskriminacije bazirane na vjerskoj pripadnosti. Po prvi put nakon 2008. godine je podnijeta rezolucija o sprečavanju genocida koju je predložila Jermenija i koju je Crna Gora stručno podržala. Evidentan je bio fokus na pravima žena, slobodi mišljenja, okupljanja i izražavanja, pravima LGBT, zaštiti prava osoba sa invaliditetom i zaštiti prava djece sa specijalnim potrebama. Snaženje prava i uloge žene u društvu je bio sastavni dio i mojih izjava, jer sam uvjerena da je unapređenje prava žena na svim nivoima među najvažnijim doprinosima demokratizaciji jednog društva.


Društvo 11

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

SEIZMOLOZI TVRDE:

To što se trese je normalno

Bojana Robović

I

ako je veći broj zemljotresa, slabijeg intenziteta, posljednjih mjeseci pogodio teritoriju Crne Gore, iz Seizmološkog zavoda tvrde da nema mjesta zabrinutosti, jer se radi o malim odstupanjima od prosječnog kada je u pitanju ta prirodna pojava. Seizmolozi podsjećaju da su Crnogorci ranijih godina doživjeli znatno veće serije podrhtavanja zemljišta, tako da je neznatno povećan broj zemljotresa u posljednje vrijeme subjektivan osjećaj kod građana.

Brajići su tresli više 1985. godine. U zoni naselja Brajići - Očinići, iznad Budve, samo tokom prethodnih mjesec dana, Seizmološki zavod Crne Gore registrovao je preko 120 zemljotresa iznad magnitude (Rihterove) 1,2 jedinice. No, Glavatović navodi da je tokom tokom 1985. godine, koju je označio kao izuzetno seizmički burnu, broj zemljotresa bio višestruko veći.

Posmatrajući bilo koju prirodnu pojavu u kratkom intervalu, može se steći pogrešan utisak da je ta pojava česta i neregularna, kao posljednji zemljotresi koji su zatresli Crnu Goru, objasnio je direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislav Glavatović. On je naveo da ako se interval posmatranja proširi na reprezentativni nivo, uočava se da su te prividne anomalije zapravo oscilacije oko ravnotežnog, prosječnog stanja te pojave kao i da je takvih anomalija tokom bliže i dalje istorije bilo znatno više nego što relativno kratko pamćenje ljudske vrste dozvoljava da to realno sagledamo. Glavatović je podsjetio da su Crnogorci tokom 2010. godine, takođe nakon velikih i dugotrajnih kiša, a posebno tokom 1985. godine, na prostoru Brajića imali i znatno veće serije podrhtavanja zemljišta, slično kao i “erupciju” velikog broja manjih zemljotresa na području akumulacionog jezera Hi-

droelektrane “Piva” krajem 2010. i početkom 2011. godine. Prema njegovom mišljenju, sa jenjavanjem atmosferskih padavina, doći i do snižavanja pritisaka u stijenama pliće zemljine unutrašnjosti koje stvaraju podzemne vode u zoni Brajića, te je realno očekivati i la-

Zemljotrese teško predvidjeti Glavatović je istakao da zbog kompleksnosti prirodnog fenomena zeljotresa, nije moguće dati pouzdanu prognozu, koja bi omogućila pravovremenu evakuaciju stanovništva i smanjenje ili eliminisanje neželjenih efekata. “Kao jedino uspješno prognozirano podrhtavanje tla se navodi zemljotres iz 1975. godine u kineskoj pro-

vinciji Liaoning, jačine IX-X stepeni Merkalijeve skale. Tom prilikom, evakuacijom cijelog regiona spašeno je preko 100.000 ljudskih života. Nažalost, već naredne godine u susjednoj provinciji Tangšan, potpuno nenajavljeno se dogodio još razorniji zemljotres koji je odnio preko 250.000 ljudskih života”, dodao je Glavatović.

CIVILnI InVaLIDI RaTa

Uskratili im novac od igara na sreću Predsjednik Saveza civilnih invalida Crne Gore Fadil Mučić kazao je za Dnevne novine da je ova organizacija nepravedno uskraćena u finansiranju po raspodjeli sredstava od igara na sreću. “Već nekoliko ova organizacija ne dobija sredstva za finansiranje programskih aktivnosti od raspodjele prihoda od igara na sreću, koji predstavlja osnovni izvor finansiranja. Zbog toga smo umnogome morali da redigujemo svoje programe i aktivnosti svedemo na najnužnije”, ispričao je Mučić. On je objasnio da je izostanak finansiranja od igara na sreću posebno pogodio civilne invalide rata, kojima je bilo neophodno banjsko klimatsko liječenje, kao i odgovarajuća pomagala koja su sve skuplja. U Crnoj Gori ima 500 civilnih invalida rata, čija invalidnost je nastala kao posljedica rata i ratnih okolnosti, kao žrtava eksplozije zaostalog ratnog materijala, ratnih događanja i terorističkih akcija. Civilni invali-

di rata najčešće su stradali u ranom djetinjstvu, bez svoje krivice i znanja od opasnosti, sa trajnim posljedicama, oštećenjima ili gubicima vida, sluha, ekstremiteta i drugim fizičkim i psihičkim nedostacima. B.R.

gano jenjavanje podrhtavanja tla u toj zoni. “Region između Cetinja i Budve je geološki i hidrogeološki vrlo specifičan. Imajući u vidu da je samo tokom prethodna tri mjeseca na prostoru Cetinja i okoline nivo atmosferskih padavina dostigao visinu gotovo tri metra, jasno je kolika je količina površinskih voda drenirana u podzemlje tog prostora i kolike su promjene u pritiscima stijenskih masa mogle da se ostvare”, ispričao je Glavatović. On smatra da bi tektonski naponi svakako bili oslobođeni i bez dejstva efekata podzemne ili površinske vode, ali u okviru znatno dužeg vremena, kao i kroz znatno snažnije zemljotrese. “Na ovu pojavu možemo gledati i pozitivno, uostalom - kao i na svaku drugu pojavu u prirodi, ali i životu”, zaključio je Glavatović.

Operisaće najiskusniji Uvođenjem osam zdravstvenih centara koji će objedinjavati 26 domova zdravlja i bolnica u Crnoj Gori, prema mišljenju pomoćnika ministra zdravlja Mensuda Grbovića, ne radi se o centralizaciji, nego o doprinosu ravnomjernom regionalnom razvoju države. “Trenutno u mnogim specijalnostima imamo 100 odsto specijalista samo u Podgorici, i nigdje drugo u Crnoj Gori. Naš cilj je da 50 odsto zaposlenih doktora bude u centralnom regionu, a drugih 50 odsto na sjeveru i na jugu”, pojasnio je Grbović. On je kazao da će se vremenom zdravstveni centri kandidovati za šta su oni najsposobniji. “Znači, ne svako da radi sve, nego tamo gdje je najbolja koncentracija opreme i kadra, tu će se raditi. Pacijenta će operisati hirurg koji svakodnevno radi, na primjer, laparaskopsku operaciju žučne kese, a ne neki koji to radi jednom nedjeljno”, pojasnio je Grbović. B.R.


12 Hronika

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

Racija u lokalu Velvet

VIKEND AKCIJE

Inspektori pretresli podgoričke lokale Kontrole usmjerene na bezbjednosno interesantne osobe prošle bez hapšenja Marija Palibrk, Foto: D. Jovanović

P

odgorički inspektori sproveli su u noći između subote i nedjelje racije u više lokala u glavnom gradu, u potrazi za bezbjednosno interesantnim osobama, posebno onima koji se nalaze na potjernicama. Racije se izvršene u lokalima koji pripadaju tim osobama ili za koje postoje sumnje da ih posjećuju osobe sa kriminalnim dosjeima. Tako su prekontrolisani “Velvet”, “Dr Brajer”, “Laki bar” i “Ona, a ne neka druga” i tom prilikom niko nije uhapšen.

Već treći vikend zaredom policijski službenici obišli su podgoričke lokale tragajući za osobama za kojima su raspisane potjernice i drugim bezbjednosno interesantnim osobama. Kao i prethodna dva puta, nijesu zabilježena kršenja zakona, te nije bilo ni hapšenja. U ove vikend akcije, koje se sprovode po procjeni, uključeno je oko 15 službenika Uprave policije. U izabrane lokale ulaze inspektori u civilu, nakon čega se gasi muzika. Prema procjeni, oni nekoliko osoba izvedu vani i nakon toga ih pretresaju. Ispred lokala stoji više uniformisanih policajaca i policijska “marica”, kako bi, ukoliko bude potrebe, hapšenje moglo odmah da se sprovede. Ovog vikenda racija je izvršena u četiri podgorička lokala, a akcenat je bio na kafićima “Dr Brajer” i “Velvet”, koji su preksinoć prvi prekontrolisani. Prvi na udaru policije bio je lokal “Dr Brajer”, koji se nalazi Preko Morače, a za čije je poslovanje zadužen Miodrag Kruščić. No, vlasnik tog prostora je Jovica Vukotić, kontroverzni Kotoranin, koji se u poli-

Policijski inspektori prekontrolisali ilokal “Ona a ne neka druga”

Držali me na nišanu morao sam dati pare

Naoružani i maskirani razbojnici opljačkali su preksinoć oko 21 čas gas pumpu “Montenegrogas” koja se nalazi na magistralnom putu Berane- Rožaje, u mjestu Budimlja. Razbojnici su odnijeli oko 800 eura. Radnik pumpe, Slavko Bubanja, koji je predao novac pljačkašima jer su ga držali na nišanu, za Dnevne novine ispričao je detalje pljačke. On je naveo da se sve dogodilo oko 21 čas, dok je on sjedio u kancalariji. Dvojica razbojnika sa pištoljima i fantomkama na glavama upali su u objekat i tražili da im preda pazar. “Ja sam sjedio i gledao televizor, kada su dvojica, jedan manji mršaviji, a drugi deblji sa kapuljačama na glavi i pištoljima upali i tražili da im predam pare. Ja sam

Opljačkana pumpa uradio kako su rekli jer su uperili pištolje u mene. Čim su uzeli pare izašli su i krenuli da bježe preko brda tu, u pravcu Budimlje. Odmah sam pozvao policiju, koja je ubrzo i došla. Nijesu imali kola, došli su pješke”, kazao je vidno potrešeni radnik Bubanja. Policija je odmah krenula u potjeru za napadačima, koja se, nažalost, okončala bez uspjeha. Djelo je kvalifikovano kao oružana pljačka. Policija je izvršila uviđaj, a sa lica mjesta izuzet je snimak vidio snimke sa kojih će pokušati da identifikuje počinioce. Istraga je u toku, a policija, kako Dnevne novine saznaju, privodi na saslušanja sve sumnjive osobe, i one koji su od ranije poznati jer su se bavili ovim vidom kriminala. M.T.

PINK PANTER

Članovi bande iz Crne Gore i iz Čačka

Inspektori kontrolu izvršili prvo u lokalu “Dr Brajer”

cijskim evidencijama vodi kao vođa jednog od kotorskih klanova koji se povezuje sa prekookeanskim švercom kokaina. Kotoranin Igor Vukotić, njegov brat Jovica i njihovi prijatelji Dalibor Đurić i Jovan Jovanović krajem jula prošle godine saslušavani su zbog sumnje da su umiješani u pucnjavu koja se sredinom tog mjeseca desila ispred diskoteke “Madam Coco”, kada je ranjen Tivćanin Dejan Deković (35). Nakon 13 dana bjekstva oni su se prijavili policiji, a poslije konsultacije inspektora sa dežurnim višim tužiocem iz Podgorice, nije im određeno zadržavanje, jer do tada nijesu bili prikupljeni čvrsti dokazi da ta grupa mladića ima veze sa ranjavanjem Dekovića. Za braću Vukotić važi da su bili u sukobu sa klanom Darka Šarića i ubijenog Dragana Dudića Frica. Njihov rivalski odnos i netrpeljivost prije nekoliko godina obilježila je serija krvavih obračuna, među kojima je i ranjavanje njihovog prijatelja Igora Dedovića, ali i ubistvo vlasnika firme “Red taksi” Dejana Đukovića, koje još nije rasvijetljeno.

OPLJAČKANI RADNIK:

Lokal “Velvet” pod kontrolom policije našao se, kako Dnevne novine nezvanično saznaju, zato što ga navodno posjećuju i pripadnici jednog od poznatih barskih klanova. Osim njih, inspektori su sinoć izvršili racije i u lokalima “Laki” i “Ona, a ne neka druga”. Vikend akcije, kako Dnevne novine saznaju od izvora iz policije, biće nastavljene i ubuduće i sprovodiće se takođe po procjeni.

Posebna jedinica bila u Baru Kontrole bezbjednosno interesantnih osoba ovog vikenda sprovodile su se i u Baru. Preksinoć je racije izvršila Posebna jedinica policije, a kada oni nijesu u Baru, redovne kotrole sprovode barski inspektori. Ovog vikenda ni u tom gradu niko nije uhapšen. Kontrole u Baru počele su nakon ubistva braće Ljubomira i Dejana Gojačanina, koje je, prema sumnjama policije, 15. februara u bilijar klubu “Mr Otto” ubio Šćepan Bujić, sin Veselina Bujića, koji važi za vođu jednog od barskih klanova. Odmah nakon ove tragedije, Posebna jedinica policije upućena je u Bar, gdje su oko mjesec dana danonoćno sprovodili redovne racije i kontrole građana, a sve u cilju borbe protiv kriminala. Poslije toga vratili su se u Podgoricu, a u ovaj lučki grad vraćaju se po potrebi. Racije se najčešće vrše u kafićima “Savoja”, koji je vlasništvo Muše Osmanagića, “La esquina”, lokal brata kontroverznog Baranina Luke Bojovića, kao i “Studio”, koji pripada Stojanu Sekuloviću, koji takođe važi za predvodnika jedne od barskih grupa.

Interpol nastoji da izradi jedinstvenu strategiju protiv ozloglašene srpsko-crnogorske bande pljačkaša draguljarnica poznate pod imenom Pink Panter. Težište policije, kako prenose austrijski mediji, jeste potraga za nalogodavcima pljački, koji su porijeklom iz Crne Gore i Čačka. Policajci, pripadnici projekta Pink Panter, suzili su porijeklo mafijaške mreže na Crnu Goru i na region Čačka, ali uprkos dobroj saradnji sa srpskim kolegama, još nijesu uspjeli da razbiju tu grupu. Najveću misteriju vezanu za bandu Pink Panter, kako pišu mediji, predstavlja sudbina ukradenog nakita, pošto ni poslije deset godina pljačkaških pohoda te bande nijedan komad plijena nije ponovo viđen, niti se pojavio na tržištu. Veoma vrijedne satove, dragulje i nakit zbog izuzetno visoke cijene, koja dostiže i milione eura, nije moguće prodati na uobičajenom sivom tržištu. Upravo zato po-

stoji sumnja da iza pljački stoje finansijski veoma moćne osobe. Tokom istrage se provjerava i da li plijen ide na Daleki istok ili u Kinu. Policija sada namjerava da rasvijetli sudbinu ukradenog plijena, i zato se upravo ovih dana 60 policijskih istražitelja iz 20 zemalja, koji imaju iskustvo u borbi protiv članova Pink Pantera, radi razmjene iskustava okupilo u austrijskoj saveznoj kriminalističkoj upravi u Beču. Glavni koordinator Interpola za borbu protiv bande Pink Panter pojasnio je da glavni problem predstavlja struktura bande. Mrežom Pink Panter, za razliku od hijerarhijski strogo organizovanih kriminalnih kartela, ne komanduje “veliki šef”, već je riječ o labavo povezanim grupama koje imaju svoje “male šefove”. Upravo zato je teško otkriti cijelu bandu, jer ako jedna takva grupa bude razbijena, ostale nastavljaju da funkcionišu. M.V.P.

PODGORICA

Poginuo izvodeći radove na kući Građevinski radnik Raco Vujović (63) iz Podgorice poginuo je juče pošto je pao sa kuće dok je izvodio radove. Nesreća se dogodila u mjestu Dromira nadomak Bioča, kada se Podgoričanin, radeći na kući vlasnika Z. P., okliznuo i pao sa kuće u izgradnji, sa visine od šest-sedam metara. Tragičnom događaju prisustvovalo je niko-

liko očevidaca koji su mu odmah pritrčali u pomoć. Međutim, njihovi napori bili su uzaludni jer je Vujović povredama podlegao na licu mjesta. Uviđaj su obavili pripadnici podgoričke policije i zamjenik Višeg državnog tužioca iz Podgorice, koji su, između ostalog, uzeli izjave očevidaca. M.V.P.


Hronika 13

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

NESREĆA U PLATIJAMA

Tijelo izvučeno iz Morače, u blizini junion bridža Foto: Ana Grujičić

Izvučeno tijelo iz kanjona Morače Spasilačke ekipe iz Morače izvukle smrskani automobil u kojem se nalazilo beživotno tijelo Podgoričanina Vukislava Jankovića

NAKON 15 DANA

Iz Morače izvukli tijelo Žane Stijepović

Tijelo ženske osobe izvučeno je juče oko 18 časova iz Morače u blizini mosta Junion bridž. Policija sumnja da je riječ o Podgoričanki Žani Stijepović, koja je nestala prije 15 dana pošto je automobilom sletjela sa puta Podgorica - Spuž. Tijelo koje pluta rijekom juče oko 14 časova uočili su mještani, koji su o tome odmah obavijestili policiju. Na lice mjesta izašli su službenici policije, ali zbog nepristupačnosti terena morali su da sačekaju Ronilački tim iz Bijele, koji se spustio u rijeku i izvukao tijelo nastradale. Sumnje policije ukazale su da se radi o nestaloj Podgoričanki Stijepović, čiji su suprug i brat pozvani na prepoznavanje. Kako je tijelo znatno oštećeno od udaranja o kamenje i struje vode, oni nijesu uspjeli da prepoznaju Stijepović, ali je tokom identifikacije, kako Dnevne novine saznaju, utvrđeno da kosa i visina odgovaraju njenom opisu. Još jedna od otežavajućih

okolnosti za prepoznavanje bila je i to što na tijelu, usljed djelovanja vodenih struja i prepreka kroz korito Morače, nije ostala garderoba. Kako bi se definitivno utvrdilo da li je ona u pitanju, nadležni tužilac naložio je da se u Kliničkom centru Crne Gore izvrši obdukcija. Stijepović je nestala 31. marta, kada je iz još neutvrđenih razloga sletjela sa puta za Spuž. Kada je na mjesto nesreće stigla policija, pronašli su njen automobil, koji se zaustavio u šiblju na pet-šest metara od rijeke Zete. Vrata vozača su bila otvorena, ali od Stijepović nije bilo traga. Na mjestu suvozača pronađeni su njen mobilni telefon i torba, a u unutrašnjosti vozila nije bilo tragova krvi. Sumnja se da je Podgoričanka, pošto je sletjela sa puta, dezorijentisana izašla iz automobila, nakon čega je upala u nabujalu rijeku. Ronilački tim, nekoliko dana, bezuspješno je pretraživao korito Zete. M.V.P.

Tijelo Podgoričanina Vukislava Jankovića (69) koji je prekjuče sletio automobilom u kanjon Morače izvučeno je juče oko 11 časova. Akciju su izveli ronioci iz Bijele, alpinisti i pripadnici Specijalne policije, koji su izvukli i plavu “ladu nivu” u kojoj se nalazila samo jedna osoba. Kako je za Dnevne novine kazao Danilo Mijajlović, rukovodilac Ronilačkog tima, akcija izvlačenja tijela i vozila počela je juče ujutru oko 9 sati i trajala je oko dva sata. “Zbog nepristupačnog terena naš tim od pet ljudi spustio se specijalnom korpom do mjesta gdje se

nalazilo vozilo. Uz osiguranje životnim užadima, uprkos jakoj vodenoj struji, uspjeli smo doći do vozila i izveli smo akciju izvlačenja stradalog i automobila”, kazao je Mijajlović. On je dodao i da je na mjestu gdje se desila nesreća dubina kanjona oko 150 m. Pored pripadnika našeg ronilačkog tima, u akciji su učestvovali alpinisti SAJ-a, Vatrogasna jedinica, Saobraćajna policija i specijalna dizalica preduzeća “Koprivica”. Do neseće je došlo juče oko 16 časova u mjestu Platije, kada je Podgoričaninu, prema sumnjama policije, pozlilo zbog čega je izgubio kon-

trolu nad vozilom i sletio u Moraču. Na lice mjesta izašle su spasilačke ekipe koje zbog nepristupačnosti terena nijesu mogle da se spuste bez dizalice koju su čekali do oko 20 časova. Ronioc je uspio da se spusti u vodu gdje je vidio tijelo nastradalog u smrskanom automobilu. Zbog mraka i jakih struja rijeke Morače, preksinoć nije bilo moguće zakačiti sajlu za potpuno smrskani automobil kako bi ga izvukli, več je akcija prekinuta. Uviđaj je obavila zamjenica Višeg državnog tužioca Maja Šćepanović koja je naložila da se izvrši obdukcija tijela. M.V.P.

Ronilački tim juče uspio da zakači sajlu na automobil koji je potonuo u kanjon Morače


14 Crna Gora

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

Urbanizam

Neće dati da unište Budvu do kraja Mještani MZ Stari grad i Gospoština najavili da će istrajati u zahtjevu da se revidira DUP “Budva-centar” Nina Lajović

M

jesna zajednica Stari grad i mještani naselja Gospoština istrajaće u zahtjevu da se revidira detaljni urbanistički plan “Budva- centar”, te apeluju na nadležne u državi da počnu da se bave svojim poslom i natjeraju opštinu Budva i ljude na njenom čelu da poštuju, prije svega, zakone i propise, a svakako i građane Budve, koji od njih traže da ne unište Budvu do kraja.

BUDVA – Grupa građa naselja Gospoština i Mjesna zajednica Stari grad podnijeli su krajem februara gradonačelniku Budve Lazaru Rađenoviću i šefu lokalnog parlamenta Boru Lazoviću, zahtjev da se na dnevni red prve naredne sjednice Skupštine opštine uvrsti predlog stavljanja van snage Detaljnog urbanističkog plana “Budva centar” te pristupi reviziji ovog planskog dokumenta. “S obzirom da sjednica SO Budve na kojoj bi jedina tačka dnevnog reda bila revizija DUP- a Budva centar još uvijek nije zakazana, isko su svi rokovi predviđeni propisima odavno probijeni, prinuđeno smo da obavijestimo javnost da aktuelna vlast očigledno smatra da opština Budva, kao i SO Budve nije obavezna da postupa u skladu sa propisima države Crne Gore. Zahtjev za zakazivanje sjednice

smo podnijeli prije skoro 40 dana, a do današnjeg dana nijesmo dobili nikakav odgovor od nadležnih skupštinksih službi. Zahtjev smo podnijeli u skladu sa propisima i dopunjavali ga na njihov zahtjev, posljednji put 6. marta ove godine. Sjednica je prema propisima morala biti zakazana najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva”, navode građani Starog grada i Gospoštine. U petak su, navode, i neposredno u prostorijama SO Budva pokušali da od nadležnih skupštinskih službi dobiju informaciju zašto još uvijek nije zakazana sjednica, gdje im je rečeno da zbog mnogo posla, predsjedničkih izbora nije bilo vremena, te da su predsjednik Opštine i predsjednik SO Budva preuzeli na sebe dalje rješavanje zahtjeva. “Kao da izbori imaju kakve veze sa našim zahtjevom. Smatramo da, osim de-

klarativno, nema volje da se odgovori na našu inicijativu, već je cilj zapetljati je i potpuno pasivizirati čuvenom budvanskom opštinskom birokratijom, inače poznatim sredstvom borbe budvanske vlasti protiv svojih građana i njihovih, kako sami priznaju legitimnih i oprav-

Kolašin

Donesen plan za poplave KOLAŠIN – Nakon iskustava od poplava koje su se dogodile na području kolašinske opštine tokom 2010. godine, Opština je donijela detaljan a istovremeno i obiman plan zaštite i spasavanja od poplava. Takođe su određene oblasti koje se mogu klasifikovati kao zone velikog stepena rizika i shodno tome postoje tri alarmantne zone. Kako su kazali iz lokalne samuprave, prvu rizičnu zonu pred-

stavljaju naselja u slivnom području rijeke Tare koja i prva plave, odnosno naselja Lug o kojima su nedavno pisale DN, i naselje kod mosta na ulaz u sam grad Bablja greda odnosno Mojkovačka ulica. U drugoj zoni je dio kroz koji protiče rijeka Svinjača, koja dobija bujični krater tokom obilnih padavina i kao takva pretstavlja rizik za kuće i naselja koja se nalaze tik uz njene obale, odnosno, ugroženo je

oko 10 odsto stanovništva. Po planu je predviđeno da se radi regulacija kompletnog toka kroz naselje dužinom od oko 3,5 km kejskog tipa. Svinjača ugrožava svih sedam mostova koji su izgrađeni na njoj. U treću zonu spadaju naselja pored rijeke Pčinje i Lugovi. Za kriterijume zona rizika uzet je u obzir broj ljudi, objekata i poljoprivrednih površina koji bi mogli da budu ugroženi u slučaju poplava. Kako rijeka Tara predstavlja najveću opasnost, definisani su neophodni radovi i mjere uređivanja vodotoka za zaštitu od poplava. Po opštinskom planu potrebne su intervencije u zoni kolašinske opštine, i to u riječnom koritu na dužini od 8 km. U slučaju prevođenja voda Tare u Moraču realizovala bi se akomulacija Bakovića klisura, neposredno nizvodno od Kolašina. U tom slučaju u gradu bi se trebalo formirati riječno korito tako da ne zauzima velike površine, a ujedno da ne sprječava razvoj grada prema rijeci. U tom cilju bi se regulacija mogla izvesti formiranjem kejskih zidova, a bila bi potrebna na dužini od oko dva kilometra, objasnili su iz lokalne samouprave. Potrebno je izgraditi linijske sisteme i u predjelu Mateševo-Skrbuša-Jezerca, kako bi se zaštitio regionalni i magistralni put. Zaključnim dijelom ovog plana konstatovano je da su mogućnosti od poplava opštine Kolašin veoma velike pogotovo u proljećnim i jesenjim mjesecima. Na izradi ovog dokumenta bila je angažovana radna grupa koju su činili komandir kolašinske Službe zaštite i spasavanja Željko Darmanović, načelnik područne jedinice Podgorice MUP-a sektora za vanredne situacije i civilnu bezbjednost Zoran Perović i savjetnici u tom sektoru Dragan Mugoša i Zorica Marković. Z.B.

danih zahtjeva. Jedino što smo mogli zaključiti je da se vjerovatno čeka izdavanje urbanističko tehničkih uslova za poznate lokacije i kombinacije funkcionera vlasti u Budvi. Obaviješteni smo i da vlast priprema neke amandmane, kojima bi naša inicijativa bila potpuno obe-

smišljena. To nećemo dozvoliti, jer bi tako nešto rezultiralo dirigovanim promjenama samo mikro lokacija u DUP- a “Budva- centar”, koje bi naravno opštinska vlast kontrolisala, tako da slučajno ne ugroze njihove i kombinacije njihovih partnera”, ističu građani.

antipiros Una

Tivatska firma servisira brodove

TIVAT - Na trgovački brod “Kotor” Crnogorske plovidbe, ovih dana će otputovati ekipa za servisiranje tivatske firme “Antipiros-Una” kako bi obavila redovni pregled i servis opreme za spašavanje jer posjeduje sve sertifikate za tu djelatnost. Pregled će se obaviti tokom plovidbe od luka u Alžiru do Konstance u Rumuniji i to je po prvi put da za usluge servisiranja opreme za spašavanje kotorski brodar angažuje domaću kompaniju. Ukazano povjerenje od strane “Crnogorske plovidbe” svjedoči da se domaća pomorska privreda polako umrežava i da, kako je kazao vlasnik preduzeća “Una” u sklopu koga radi “Antipiros” Miško Lučić, “jedni drugima možemo pružati kvalitetne usluge i predstavljati pouzdane partnere”. Firma je počela da radi prošle godine u martu i od tada je svim vlasnicima ribarskih i izletničkih brodova, kao i jahti, na usluzi za servisiranje opreme za spašavanje, tako da ne moraju, kao ranije da to obavljaju u inostranstvu. Posao se značajno uvećao, ta-

ko da se udvostručio i broj zaposlenih servisera, a uspostavljena je odlična sardanja i sa Upravom pomorske sigurnosti Crne Gore, koja pored kontrole tehničke ispravnosti plovila pod crnogorskom zastavom, kontroliše i spasilačku opremu. Trenutno se na servisiranju u Tivtu nalazi osam automatskih samonaduvavajućih splavova za spašavanje, uglavnom sa jahti čija matična luka Porto Montenegro. To je veoma odgovoran posao jer, kako je naveo Lučić, od ispravnosti spasilačke opreme zavise ljudski životi “i svaki splav se, u slučaju potrebe, mora momentalno otvoriti na samo jedan potez konopa koji ga aktivira”, istakavši da se sve što rade četiri ovlašćena i licencirana servisera, vrši po strogim procedurama proizvođača, prvenstveno italijanskog “Arimara” za čije proizvode su ovlašćeni, a po potrebi i u skladu sa zakonskom regulativom se tada obnavlaju i sve zalihe koje splav sadrži. Tako da se splavovi više ne moraju slati u Split ili Rijeku, taj posao se već godinu dana obavlja u Tivtu. Z.K.


Crna Gora 15

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

Donirali aparate Kliničkom centru PODGORICA - Nevladina organizacija Međunarodni klub žena Crne Gore je 30.464,95 eura, prikupljenih na prošlogodišnjem Božićnom bazaru, 8. decembra u Delta City– ju u Podgorici, opredijelila za nabavku medicinskih aparata za potrebe Urgentnog centra i Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore. “Ova akcija organizovana je zahvaljujući učešću i velikom zalaganju 20 ambasada u Crnoj Gori, (Italija, Velika Britanija, SAD, Poljska, Njemačka, Austrija Ujedinjeni Arapski Emirati, Francuska, Kina, Madjarska, Rusija, Srbija, Grčka, Turska, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Ukraina, Slovačka, Konzulat Česke), kao i darežljivošću lokalnih kompanija, škola i pojedinaca”, saopšteno je iz Međunarodnog kluba žena. Svečana primopredaja donacije održaće se danas u 12 časova u sali za sastanke Kliničkog centra CG. B.R.

Nedjeljne akcije Merkatora PODGORICA - Mercator je najavio da će u svojoj akciji “Iz dana u dan”, ponedjeljkom tokom cijelog dana pokloniti 10 odsto popusta na svježe cijeđene sokove, voćne salate i salate od povrća. Utorkom će, kako je najavljeno iz Mercatora, od 17 do 20h svi ljubitelji slatkog ukusa dobiti popust od 10 odsto na čokoladni mafin i ledenu kocku. U srijedu 17. aprila svi oni koji doručkuju, od 8 do 11h mogu očekivati 10 odsto popusta na jela iz pekare. Četvrtkom će 10 odsto popusta dobiti oni koji vrijeme od 13 do 16h ručali a popust se odnosi na pečeni krompir, dinstani kupus i pečeni svinjski but. Merkator će u petak pokloniti “Recept za vikend ručak”, koji će osim u Hipermarketu biti i na Mercator Facebook stranici.

Prvenstvo

Nagrade za rivijeru

BUDVA - Predstavnici hotelske grupe “Budvanska rivijera” su u nekoliko kategorija osvojili zlatne, srebrne i bronzane medalje i opravdali epitet najboljih na upravo završenom sedmom Državnom takmičenju ugostitelja Crne Gore. U konkurenciji četiri hotela prvo mjesto u postavci stola i pripreme salate pred gostom osvojili su Zoran Marinović i Marko Papan, a zatim je uslijedila zlatna medalja u kategoriji D7 - čokoladna torta artistika. “Srebrna medalja u kategoriji Cslatki zalogaj i četiri hotelska dezerta, bronzana medalja za hladnu ploču za osma osoba i finger food,

te bronzana medalja u kategoriji B- priprema menija od pet gangova i dva vegetarijanska jela. Zlatna medalja pripala je i kandidatkinji u kategoriji sobarica. Svojim znanjem, vještinom i umjećem, na takmičenju ugostitelja Crne Gore dobitnici iz HG “Budvanska rivijera” dali su svoj doprinos nizu nagrada, dobijenih tokom godina, iz oblasti strukovnih takmičenja”, saopšteno je iz HG. Dio takmičenja je organizovan na bazenu Rondo u okviru Turističkog naselja “Slovenska plaža”, za kuvare, konobare i barmene, dok je takmičenje sobarica organizovano u hotelu “Palas” u Petrovcu. N.L.

KamPanja

Jačanje svijesti o prirodi NIKŠIĆ - U okviru kampanje “Mjesec planete Zemlje”, Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) će tokom narednog perioda relizovati tri projekta i veći broj akcija. Projektom “Za ljepši Nikšić”, DMEN trenutno organizuje edukaciju osnovaca na temu značaja zaštite vodenog redursa, te je na osnovu likovnog konkursa “Rijeka kakvu želim”, u njihove kancelarije prispjelo više od 120 radova. “Ovaj projekat je finasijski podržan na prošlogodišnjem konkursu Pivare “Trebjesa AD Nikšić”, za finansiranje projekata NVO iz oblasti zaštite životne sredine. Za ovaj likovni konkurs je postojalo veliko interesovanje i van projektom obuhvaćenih obrazovnih ustanova, tako da smo dobili radove iz “Prvog juna” iz Podgorice i Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju iz Nikšića”, kazali su iz DMENA. Kako su dalje objasnili, djeca su na jako kreativan način, uključujući maštu i koristeći razne tehnike prenijeli poruku tražene teme. Obzirom na veliki broj prispjelih radova, mladi ekolozi su odlučili da ustupe više od tri predviđene nagrade na dodjeli koja će se obaviti u prvoj polovini maja. U okviru projekta “Sačuvajmo priorodu zajedno”, koji je podržao Fond za aktivno građanstvo, u toku su kreativne radionice, koje se

realizuju u saradnji sa eko sekcijama nikšićkih osnovnih škola. “Kroz neformalnu edukaciju osnovaca doprinijećemo jačanju svijesti o značaju prirodnih resursa, a dobijenim praktičnim i ineraktivnim iskustvima osnovci će dopuniti stečena znanja kroz postojeći obrazovni sistem”, navode ekolozi. Kako su dalje saopštili, u toku su pripremne faze i uskoro planiraju organizovanje i sprovođenje takmičenja školskih timova i roditelja u čišćenju i uređenju školskih dvorišta. Organizovanje takmičenja podrazumijeva obavezu nastavnika da formiraju timove, uzrasta od 10 do 15 godina, dok je zadatak učenika da osmisle imena za svoj tim koja će nostiti ekološku poruku. Cilj te akcije je da uneprijedi znanje i razumijevanje osnovaca o pitanjima životne sredine, te izvršenje konkretnih promjena u životnom i radnom okruženju. DMEN će takođe, realizovati više terenskih aktivnosti kao što su pošumljavanje šume Trebjesa ali i pravljenje klupa i kućica za ptice. U okviru ove kampanje u toku je akcija “Konkurs za najbolje uređen kvart ili dvorište”, koji je nagradnog karaktera. Konkurs je otvoren do kraja aprila a proglašenje najboljih te dodjela diploma će se izvršiti na retrospektivi kampanje “Mjesec planete Zemlje”. J.L.

KonKUrs

Likovnim i literarnim radovima protiv pušenja PODGORICA - Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU Dječji savez Podgorica tradicionalno organizuje Nagradni Konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori na temu “Ljudi, ne pušite, jer tako zdravlje rušite”. Konkurs je otvoren danas i trajaće do 15.maja. “Stalni povod Konkursa je Svjetski dan borbe protiv pušenja, 31.maj, čiji je moto “Zabranimo reklamiranje, promociju i sponzorstvo duvana” za ovu godinu, kazali su iz CDPR-a. Likovni radovi moraju biti rađeni na formatu bloka broj

pet, a tehnika rada je dozvoljena svim mogućim likovnim sredstvima, dok bi literarni radovi trebalo da budu napisani najduže na dvije stranice. Radove treba slati na adresu: JU Dječ-

ji savez Podgorica, Ulica Bokeška br.2, 81000 Podgorica, najkasnije do subote 18.maja 2013.godine. Iz CDPR-a su kazali da će tročlani žiri odabrati po tri najbolja rada iz obje oblasti i nagraditi ih, s tim što je prva nagrada za mlade likovnjake i literate sedmodnevni boravak u Odmaralištu Dječjeg saveza Podgorice na Veruši. Nagrade za druga i treća mjesta, kao i specijalne i pohvale u obje konkurencije, obezbjedilo je CDPR u vidu knjiga u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. B.R.


Crna Gora 17

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

Zlatno doba

Kad je drvo bilo zaštitni znak Kolašina

PREMINULI

Zorka (Vojislava) Mitrović rođena Zdravković, preminula 13.4.2013. nakon kraće bolesti u 85. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 14.4.2013. godine od 10 do 17 časova i 15.4.2013. godine od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru. Ožalošćeni: sin Dragan, kćerka Snežana, zet Žarko, snaha Rieky, unučad Dejan, Ilija, Ana, Svetlana i praunučad Bogdan i Kristijan i ostala rodbina Mitrović i Zdravković

Nekadašnji opštinski sekretar Zoran Rakočević priča o procvatu industrije prerade drveta u gradu na Tari Zorica Bulatović

D

nevne novine nastavljaju priču o usponu i padu kolašinske privrede sa nekadašnjim opštinskim sekretarom, načelnikom za privredu i članom opštinskog komiteta zaduženog za privredni razvoj Zoranom Rakočevićem, koji se danas bavi advokaturom. Dok je u prethodna dva teksta Rakočević govorio o razvoju jednog od najvećih giganata u području usluga, Veletrgovini, u naredna dva će upoznati čitaoce kako je nastala pilana u gradu na Tari, Eksportdrvo i firma Inpregnacija drveta te kako je uveden stečaj u ta dva preduzeća. Osim toga, Rakočević se osvrnuo i na privatizaciju firmi od strane Vektre i na obećanja opštini Kolašin i radnicima.

KOLAŠIN – Početkom šezdesetih godina, rejonizovana su šumskoprivredna područja, pa je osnovano Tarsko šumsko-privredno područje, za opštine Titograd, Kolašin i Mojkovac, sa sjedištem u Kolašinu, sa velikim i raznovrsnim šumskim sastojinama. Ono je, zahvaljujući bogatstvu i raznovrsnostima šumskog fonda, bilo vodeće u Crnoj Gori. Istovremeno u sastavu Tarskog područja formira se veoma jaka transportna organizacija, za transport drvnih sortimenata i mehanizacija za izgradnju šumskih komunikacija i otvaranje šumskih reona. Tarsko područje je uglavnom i pretežno snabdijevalo sirovinom Drvni kombinat “Vukman Kruščić” u Mojkovcu. Za potrebe Kolašina, njene privrede i građana, djelatnost primarne prerade obavljana je u malom pilanskom pogonu, u sastavu Industrijsko-zanatskog, kasnije Industrijsko-građevinskog preduzeća. Kako je kazao Zoran Rakočević, u tom periodu počela je sa probnom proizvodnjom Impregnacija drveta, za koju su osnovni sortimenti – bukovi i pragovi, pripremani ručnom obradom – tesanjem. Kako je u tom periodu Veletrgovina bila u ekspanziji, bilo je neophodno izgraditi moderan pogon većeg kapaciteta za primarnu preradu i proizvodnju željezničkih pragova u bijelom stanju, daske i druge rezane građe i ostalih sortimenata, pa se pristupilo pripremama za izgradnju takvog kapaciteta. “Međutim u nadležnom Sekretarijatu Izvršnog vijeća Crne Gore, ocijenjeno je da se ne mogu graditi niti proširivati prerađivački kapaciteti, te da su postojeći dovoljni i praktično je takva poslovna ideja bila pod embargom. Bankama je sugerisano da ne podržavaju programe iz ove oblasti, a svakako je na takav stav Izvršnog vijeća uticala i

lokalna politička sredina u kojima je već postojala razvijena drvna industrija”, kazao je Rakočević ističući da je opština Kolašin ipak na čelu sa izuzetno odvažnim i mudrim predsjednikom penzionisanim pukovnikom JNA Rajkom Radosavljevićem, dala podršku tom programu. Tada se formira jedno stručnopolititičko tijelo, na čelu sa Rakočevićem, u čijem sastavu su bili direktor Industrijsko građevinskog preduzeća Milutin Puletić, tehnički direktor Slavko-Bato Marić i rukovodilac finansijskog sektora Ilija Šćepanović te Rajko Vlahović direktor Veletrgovine i poslanik u Privrednom vijeću Skupštine Crne Gore. Uz angažovanje stručnih institucija i aktivno učešće rukovodeće ekipe Industrijsko-građevinskog preduzeća, pripremljen je projekat i kompletan građevinsko, tehnološki i finansijski program, dok je Opština utvrdila društveni interes, a Inpregnacija dala dio površine svog industrijskog neizgrađenog zemljišta za budući pogon odnosno za pilanu. “Iako je investitor raspolagao sa značajnim fondom finansija, Veletrgovina je ponudila finansijsku podršku i poklonila jaku trafostanicu, no ipak su nedostajala značajna sretstva koja su se jedino mogla realizovati bankarskim kreditom. Međutim, crnogorske banke nijesu imale saglasnost za tu kreditnu liniju, pa je zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji i uspješnom poslovanju sa Beogradskom bankom, Rajko Vlahović uspio da obezbijedi kreditni aranžman sa Kotorskom filijalom Beogradske banke, uz veliki rizik, ali i razumijevanje i povjerenje gospođe Lazarević direktorice filijale, tako da se nakon obezbjeđenja investicija i revizije projekta u veoma kratkom roku pored proizvodnih pogona Impregnacije u poslovnoj industrijskoj

Doba kad nije bilo nezaposlenih

U narednom broju Rakočević govori o tome kako je uz nevjerovatan uspon ŠIK-a i sam grad doživio procvat pa u to vrijeme u evidenciji Biroa rada nije bilo nezaposlenih Kolašinaca. Kako su se kvalifikovani radnici slali na specijalizaciju u Italiju i Njemčku, dok su njemački stručnjaci instalirali zvona za najsigurniji proces sušenja i parenja bukove građe. Kako je nakon ekonomske krize koja je pogodila jugoslovensku privredu, a nakon uvedenog stečaja u Eksport drvetu i Inpregnaciji drveta, novi vlasnik VEKTRA NORD prevarila i radnike i opštinu Kolašin, odnosno mnogo obećavala a ništa ne uradila. zoni Drijenak, nadomak Kolašina izgrađuje nova, moderna i savremeno opremljena pilana velikog kapaciteta, kojom uspješno rukovodi iskusni i stručni inženjer drvoprerade Slavko-Bato Marić”, kazao je Rakočević. On tvrdi da se odmah počelo sa radom, režu se i obrađuju željeznički pragovi i proizvodi drvna građa za šire tržište. Sva ova aktivnost, kako je Rakočević naglasio, praktično je realizovana diskretno, ali je početak rada pilane u Kolašinu doživljen kao izuzetan događaj za cijelu opštinu i svečano je propraćen. Odmah nakon izgradnje pilane integrišu se Industrijsko građevinsko preduzeće sa svojim pogonima i inpregnacija drveta u Mješovito-industrijski kombinat MIK, na čelu sa

direktorom ing. Miloradom-Mimom Janketićem, koji je do tada bio direktor Impregnacije, a na njegovo mjesto dolazi inženjer i novinar do tada tehnički direktor Dragoljub-Dragan Dabetić. Na taj način kompletira se i zaokružuje djelatnost inpregnisanja stubova i pragova, proizvodnja drvnih sortimenata, rekonstruiše se i modernizuje ciglana, formira se pogon transporta i mehanizacije. Kako je kazao Rakočević, ono što je najbitnije povećava se broj radnika, otvara radnički restoran, proširuju veze sa brojnim subjektima, nakon čega se MIK nakon izvjesnog perioda integriše u Šumsko Indusrijski kombinat - ŠIK, koja za kratak period postaje jedna od vodećih radnih organizacija u toj oblasti ne samo u Crnoj Gori, nego i Jugoslaviji.

Љубица (Милова) Поповић рођена Ераковић, преминула 14. априла 2013. у 102. години. Саучешће примамо у капели под Требјесом - Никшић 14. и 15. априла до 13 часова, када крећемо за Петровиће гдје ће се обавити сахрана у 15 часова на гробљу Стражница. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: синови Радоје, Сава, Шћепан, Душан и Стојан, кћерке Анђелија, Десанка, Мара и Ружа, сестра Вукосава, синовац Крсто, синовице Зорка и Љубица, снахе Мирјана, Дара, Јованка, Бранка и Јелка, унучад, праунучад, чукунунучад и остала родбина Поповић и Ераковић.

Lucija (Blažova) Bošković umrla 13.4.2013. u 82. godini. Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 14.4. od 12 do 16 i 15.4. od 12 do 14 časova, kada krećemo za Ljubotinj, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Ožalošćena porodica: sinovi Marinko i Dragan, kćerka Kozeta, sestra Đina, zaova Ljubica, jetrva Danica, đeveričići Božo i Mijo, zaovičići Đoko, Mijo i Radivoje, unučad i ostala rodbina.

BAR

BAR

Obavijesti o smrti možete predati u kiosku „Enigma“ Bul. 24. novembra 030 340-500 069 688-868 Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


18 Kultura

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

TEATAR

Ribarske svađe otvaraju HAPS Pod sloganom “Pozorište sad, pozorište svuda”, manifestacija će trajati do 30. aprila Ribarske Svađe

PREPORUČUJE

RIJEČI I REČI, GORAN DANILOVIĆ

Riječi i reči je pjesnički prvijenac Gorana Danilovića. Ova obimom malena zbirka donosi stihove koje je autor vješto tkao, još od svoje mladosti, a sada kao zreo čovjek - kako kaže autor, pretočio u zbirku pjesama. Osnovni motiv njegovih pjesama je motiv stvaranja, kojim je autor opčinjen još od rane mladosti. Njegove pjesme du posvećene istaknutim naučnicima i duhovnicima, kao i majci, otadžbini, ženi... Pročitajte ovu knjigu i uživajte u stihovima ljubavi, odanosti i poštovanja.

PRE NEGO ŠTO UMREM, DŽENI DAUNAM LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 6.40 EURA Pre nego što umrem je roman koji nas podsjeća da treba da uživamo u malim i svakodnevnim stvarima. Priča o šesnaestogodišnjoj djevojčici Tesi koja je teško bolesna. Ona je sastavila listu od deset stvari koje želi da uradi prije nego što umre. Međutim, nije uvijek lako doći do onoga što želimo. Ipak, Tesa će shvatiti da joj ono što želi ne pruža uvijek zadovoljstvo, već sasvim neke neočekivane stvari. Pročitajte ovaj roman koji na izvanredan način prikazuje da život bez ljubavi nema smisla.

NA KRILIMA LEPTIRA, LISA KLEJPAS ALNARI, BEOGRAD CIJENA: 6.10 EURA

Na krilima leptira je izvanredna priča o ljubavi i izdaji. Lusi Marin je umjetnica koja pravi divne predmete od stakla i uživa u ljubavi sa svojim vjerenikom Kevinom. Njena idila prestaje kada je vjerenik Kevin ostavi. Ostavlja je zbog druge žene, a ljubavnica je niko drugi do Lusina rođena sestra, Alis. Lusi je razočarana i krivicu svaljuje na sebe. Uočava svoje greške i shvata kako je u ljubavi uvijek pravila pogrešne izbore. Pročitajte roman i saznajte šta se dešava kada Kevin zamoli svoga druga Sema da zavede Lusi. Da li će se roditi ljubav ili će se Lusi ipak vratiti Kevinu.

BIOGRAFIJA ČARLSA BUKOVSKOG, HAUARD SAUNS LOM, BEOGRAD CIJENA: 9.50 EURA

Biografija Čarlsa Bukovskog - u zagrljaju suludog života je iscrpna biografija i kontraverzan portret američkog pisca Čarlsa Bukovskog. Ova biografija se zasniva na zaostavštini Bukovskog, u kojoj je novinar Hauard Sauns pronašao mnoštvo neobjavljenih radova, privatnih pisama, dokumentarnih filmova i audio zapisa. Uz neobjavljene radove, ova knjiga Vam nudi i zanimljive komentare ljudi koji su poznavali Bukovskog, kao i orginalne crteže samog autora. Za sve ljubitelje Bukovskog, ovo je izvanredna knjiga koja će Vam ga prikazati na novi način.

Foto: Duško Miljanić

NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 4.90 EURA

Tradicionalna manifestacija Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti (HAPS) biće otvorena večeras u 20 sati izvođenjem predstave “Ribarske svađe” Karla Goldonija, u režiji Ane Vukotić na sceni Dvorane “Park”. U predstavi, rađenoj u koprodukciji CNP-a i Grad teatra Budva, igraju: Momčilo Pićurić, Ratka Mugoša, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Simo Trebješanin, Dragan Mićanović, Varja Đukić, Nada Vukčević, Bojana Malinovska, Zoran Vujović i drugi. Pod sloganom “Pozorište sad, pozorište svuda”, u okviru glavnog pozorišnog programa biće izvedene

ukupno četiri predstave, po izboru selektora Zorana Živkovića. Pored predstave CNP-a u Herceg Novom će gostovati i Teatar Rugantino iz Zagreba koji će 23. aprila izvesti komad “Prva žena- druga žena”, u režiji Vladimira Stojsavljevića. Teatar mladih i Hercegnovsko pozorište odigraće 27. aprila predstavu “Lista za ljubav” Norma Fostera, dok će Ustanova kulture Vuk Karadžić iz Beograda 29. aprila gostovati sa “Dobrim ujkicom” Alana Ejkborna, u režiji Stefana Sablića. U okviru OFF programa biće izvedene predstave “Sedam i sedam”, u

produkciji učenika Gimnazije “Jovan Dučić” iz Trebinja, bajka za odrasle i djecu “Mali princ”, u režiji Predraga Todorovića i produkciji Hercegnovskog pozorišta i komedija u produkciji Favi teatra “Tamo i nazad” Stevana Koprivice, u režiji Juga Radivojevića. HAPS će biti zatvoren 30. aprila premijerom hercegnovske opere “Đani Skikić”. Riječ je o operskoj jednočinki Đakoma Pučinija, koju su na scenu postavile Mirela Šćasni i Slađana Vujović. Liberto se bavi temom pohlepe jedne porodice okupljene oko odra imućnog poglavara familije.

KONCERT

Neobičan spoj muzičkih stilova Robi Lakatoš i Gyass bend nastupiće večeras u 20 sati na A Tempu Mađarski violinista Robi Lakatoš nastupiće sa Gyass bendom večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, u okviru međunarodnog muzičkog festivala A Tempo. Romski violinista Robi Lakatoš je muzičar neobične i ekstravagantne prirode koji savršeno spaja najrazličitije muzičke stilove. Podjednako dobro interpretira klasičnu muziku, džez ali i mađarski folkor. Potiče iz čuvene porodice romskih violinista, potomaka legendarnog Janoša Biharija. Sve što danas zna sti-

cao je u porodici i na Konzervatorijumu “Bela Bartok” u Budimpešti. U periodu od 1986. do 1996. sa svojim ansamblom nastupao je u čuvenom klubu Les Atéliers u Briselu sa brojnim uglednim muzičarima. Sa izdavačkom kućom “Dojče gramofon” Lakatoš ima ekskluzivni ugovor, a na kompakt disku pod nazivom “As Time Goes By” nalaze se čuvene teme iz filmova “Violinista na krovu”, “Bilo jednom u Americi” i mnogih drugih. Robi Lakatoš i Gyass Band su prvi nastup imali u Novom Sadu i

od tada često nastupaju zajedno. Gyass Band čine: cimbalista, Mišel Kurina i njegova braća, kontrabasista, Ferenc Kurina, pijanista Janoš Kurina, kao i violinista Robert Lakatoš i bubnjar Robert Ambruš. Gyass Band je poslednjih godina izgradio novi muzički izraz koji je i nazvan po njima. Odlikuju ga bogatstvo harmonija, izuzetna tehnička i permanentna improvizacija sa fantastičnim scenskim nastupom. Laslo Boni je poznati “tercista” Robija Lakatoša koji od početka nastupa sa njim.

DŽEZ NA CETINJU

“PINOKIO” U KICU PREDSTAVA ĆE BITI PREMIJERNO IZVEDENA VEČERAS Predstava “Pinokio” Gradskog pozorišta, u režiji beogradske rediteljke Snežane Trišić, biće premijerno izvedena večeras u 19 sati na Velikoij sceni KIC-a “Budo Tomović”. Predstava je nastala po motivima poznatog romana za djecu Karla Kolodija, koji je specijalno za Gradsko pozorište dramatizovala Jelena Mijović. “Priča o našem “Pinokiju” je priča o uspostavljanju vrijednosti sistema, vrijednosti u društvu gdje se sistem urušava, gdje vrijednosti ne postoje, iskrivljene su ili ih je manje”, kazala je rediteljka. U predstavi igraju: Jelena Simić, Julija Milačić Katarina Krek, Ivana Mrvaljević, Pavle Ilić, Goran Slavić, Davor Dragojević, Branko Ilić, Sejfo Seferović, Ivona Čović i Dijana Dragojević. Muziku je komponovao Aleksandar Radunović Popaj, kostime je kreirala Milena Đurđić, za scenski pokret je bila zadužena Slavka Nelević, a izvršni producent je Ana Medigović. Prva repriza predstave zakazana je za sjutra. Predstava je već uvrštena u program ovogodišnjeg Kotorskog festivala pozorišta za djecu.

Mladi muzičari Filip Gavranović i Lara Lubbe nastupiće večeras u Kraljevskom pozorištu Zetski dom sa početkom od 20 sati, u okviru manifestacija Poštovanje džeza u Crnoj Gori. Ovim koncertom mladi muzičari će započeti svoju koncertnu turneju po Crnoj Gori. Na reprtoaru su djela iz balkanskog folklora, džez, kao i elementi iz klasične muzike. Filip Gavranović je student džez akademije u Gracu. Iza sebe ima veliki broj koncerata, a radio je i muziku za kratki igrani film Zdravka Krulja “Kupljeno- fini neki ljudi”. Radio je i pozorišnu muziku, a pored samostalnih projekata član je crnogorskog rege benda Fetah Vibration. U Austriji je upoznao Laru Lubbe koja je rođena i odrasla u Berlinu. Diplomirala je na “Višoj školi za muziku, pozorište i medije u Hanoveru. Tokom svoje karijere pohađala je kurseve poznatih imena i učestvovala u različitim projektima klasične, a kapela i džez muzike.


Kultura 19

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

PREPORučuJE

Knjiga o blanche i maRie, peR oRlov enKvist

Najnoviji izbor crnogorske poezije 20. vijeka : Bogić Rakočević

Foto: Ana Grujičić

FrAkturA, ZAgreB CijenA: 20,45 eurA - 50% PoPuStA

Poezija

Poetska nit četiri generacije Antologija crnogorskog pjesništva 20. vijeka Poetika Montenegrina biće predstavljena sjutra na Cetinju Jelena Boljević

N

ajnovija antologija crnogorskog pjesništva 20. vijeka pod nazivom “Poetika Montenegrina”, autora Bogića Rakočevića, biće predstavljena sjutra u 19 sati u Nacionalnoj biblioteci Đurđe Crnojević. Antologija je objavljena u saradnji Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević i izdavačke kuće OKF-a, a njen autor Bogić Rakočević u razgovoru za Dnevne novine najavljuje njeno izdanje na engleskom jeziku.

Antologija “Poetika Montenegrina” obuhvata 29 crnogorskih pjesnika počev od Rista Ratkovića, Mirka Banjevića, Radovana Zogovića, do Balše Brkovića, Aleksandra Bečanovića i Pavla Goranovića sa kojima se završava. Ovo je prva antologija koja je vremenski obuhvatila čitav 20. vijek i sama ta činjenica dovoljna je da je preporuči kao vrijedno djelo, rekao je u razgovoru za Dnevne novine njen priređivač Bogić Rakočević. Antologiju “Poetika Montenegrina” autor je sačinio po ugledu na istoimeni TV serijal u trideset epizoda koji je radio za RTVCG. Kada je riječ o izboru autora uvrštenih u antologiju Rakočević ističe da se opredijelio za kritički pristup crnogorskoj pjesničkoj produkciji ali da nije mogao izbjeći i zanemariti političke i društvene okolnosti i podjele koje su dovele do svrstavanja na polju književnosti. Stoga su se, po njegovim riječima, pod odrednicom “Poetika Montenegrina” našli autori koji se sami deklarišu da pripadaju crnogorskom nacionalnom korpusu. “Ono što je nekada moglo da stane pod kišobran crnogorske ili jugoslovenske književnosti sada je naš-

lo nova utočišta. Konsultovao sam i autore koji ovdje stvaraju ili su tu rođeni ali oni nijesu željeli da budu svrstani u izbor s ovom odrednicom, jer sebe smatraju pripadnicima druge književnosti. Zato su ovdje autori koji se sami deklarišu da pripadaju crnogorskom nacionalnom književnom korpusu ili, ukoliko nijesu među živima, oni čije je djelo duboko utemeljeno u crnogorsko nacionalno biće”, objasnio je Rakočević. Svaki pjesnik je zastupljen sa pet pjesama i svakom od njih autor je posvetio esej. Rakočević je napisao i obiman uvodni tekst pod naslovom “Tradicionalno i moderno” u kojem je objasnio genealogiju crnogorskog pjesništva u 20 vijeku. “Crnogorska moderna javlja se veoma kasno u poređenju sa susjednim književnostima, a jedan od njenih prvih predstavnika je Risto Ratković. On je i autor prvog romana crnogorske književnosti, a njegova poezija je označila taj prelomni trenutak. To je bila polazna tačka od koje sam krenuo priređujući ovo djelo”, otkriva Rakočević. Među crnogorskim pjesnicima 20. vijeka posebno se izdvaja djelo Ra-

dovana Zogovića, koji je po viđenju mnogih, vodeći crnogorski pjesnik 20. vijeka. Priča se u antologiji dalje nastavlja preko grupe pjesnika nakon Drugog svjetskog rata, to su: Jevrem Brković, Sreten Perović, Milo Kralj, Miroslav Đurović, Vojislav Vulanović, Dušan Kostić, Leso Ivanović, Blažo Šćepanović i nezaobilazni Vito Nikolić. “Tu već nalazimo jednu razuđenu široku poetičku lepezu u kojoj se očituju njihova raznovrsna pjesnička interesovanja i motivi. Od Gojka Januševića pa nadalje imamo grupu pjesnika koji svojim poetičkim interesovanjima zalaze u novo i hrabro eksperimentišu sa jezikom i formama čineći još jedan korak dalje ka naprednom evropskom pjesništvu”. Na samom kraju 20. vijeka obuhvaćena je grupa mladih pjesnika na čijem čelu je Balša Brković. Zanimljivo je da u ovoj antologiji nema nijedne pjesnikinje. Rakočević kaže da je odgovor na pitanje zašto je to tako veoma jednostavan. “Kroz cijeli 20. vijek gotovo da nije bilo važnih ženskih pjesničkih glasova koji bi se mogli svrstati u jedan reprezentativan izbor. Situacija na početku 21. vijeka čini mi se da se mijenja u korist ženskog pisma ali pjesnikinje koje su se javile u protekloj deceniji nijesu formalno mogle biti uvrštene u ovaj izbor.” Antologijom će biti otvoren ovogodišnji književni program Barskog ljetopisa, a uskoro nas očekuje i njeno izdanje na engleskom jeziku, najavio je Rakočević.

izLoŽBa

Nedovršene modernizacije Izložba “Nedovršene modernizacije - Između utopije i pragmatizma” otvorena je u petak veče u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju. Postavka predstavlja arhitektonske projekte i velike urbanističke planove koji su obilježili jugoslovensko socijalističko razdoblje i fokusira se na prekretnice i nedovršene vizije modernizacije gradova za vrijeme socijalizma. Izložbu je otvorio predstavnik Udruženja arhitekata Crne Gore Nebojša Adžić. “Nadam se da ćemo uspjeti da sa-

znamo da li je uzrok nedovršenosti ljudski faktor ili su to društvene okolnosti. Kako se radi o bliskoj prošlosti možemo zaključiti da su isti ljudi koji su utopistički učestvovali u građenju društvenog sistema istovremeno pragmatično učestvovali i u njegovoj transformaciji, što govori o važnosti ozbiljnog shvatanja društvenog okvira u kontekstu očuvanja opštih vrijednosti i da je svaki nagli prekid bolan”, kazao je on. Iako Crna Gora nije zastupljena u postavci izložbe, dva su primje-

ra koji pripadaju porodici “nedovršenih modernizacija”. Jedan je Dom revolucije u Nikšiću, a drugi je projekat “Južnog Jadrana”. Izložba je premijerno postavljena u Mariboru, u okviru manifestacije Evropska prijestonica kulture 2012. Kustosi izložbe su: Maroje Mrduljaš (HR), Vladimir Kulić (SR/USA), Matevž Čelik(SI), Simona Vidmar (SI). Organizator izložbe je Narodni muzej Crne Gore, u saradnji sa studijom DVARP i arhitektonskim portalom REACT. M.Z.

Jedan od vodećih svjetskih proznih autora, Per Olov Enkvist, slavan zbog svoje jedinstvene sposobnosti da istorijske činjenice oblikuje u romane dubine, u Knjizi o Blanche i Marie ponovo je pronašao inspiraciju u istorijskim zapisima, istražujući fascinantno složen odnos između dvije najznačajnije žene dvadesetog vijeka: Blanš Vitman, slavne pacijentkinje profesora J. M. liječene od histerije u pariskoj bolnici i Marije Kiri, fizičarke i hemičarke, dobitnice dvije Nobelove nagrade. Dok naučnica nastoji otkriti prirodu zračenja, Blanš, njena asistentkinja, triput podvrgnuta amputaciji zbog posljedica radijacije, ispunjava tri sveske svojim istraživanjem naoko jednostavnog pitanja: Šta je ljubav?

Uvod U mediologijU, Režis debRe Clio, BeogrAd, CijenA: 9,63 eurA Za razliku od sociologije medija, sa kojom je ponekad miješaju, mediologija proučava međuzavisnost koja je postojala kako u prošlosti, tako i danas između tehnike i kulture. Riječ je o sučeljavanju ili, tačnije rečeno, pomirenju dva tradicionalno i kobno suprotstavljena područja. Značaj mediologije se ogleda u isticanju potreba transmisije u odnosu na zahtjeve koje nameće komunikacija. Rehabilitovanje vladavine dugotrajnosti, ugrožene opsesivnim osvajanjem prostora, postaje najvažniji civilizacijski zadatak. Mediološki postupak, između ostalih, tome može doprinjeti...

depeche mode, biogRafija, stiv malins i.B.S., ZAgreB CijenA: 19,50 eurA - 50% PoPuStA Peta knjiga IBS-ove biblioteke Knjigafon donosi nam biografiju jednog od najpoznatijih - i u našim krajevima izuzetno omiljenih - bendova današnjice - Depeche Mode. Kako su od tinejdžerskog synth-pop benda postali jedna od najvećih stadionskih atrakcija, priča nam Stiv Malins, engleski muzički novinar koji je prije nego što se prihvatio posla s Depeche Mode svoja iskustva u radu na biografijama ‘kalio’ na Geri Njumanu, Polu Veleru, Duran Duranu i Radioheadu. Malinsova biografija oscilira od izuzetno zanimljivih do pomalo šturih djelova, kojima je najveći nedostatak autorovo ‘uštogljeno’ pisanje...


20 Zanimljivosti

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

ISTRAŽIVANJE

Predosjećaj crvenih mrava Naučnici iz Njemačke tvrde da crveni mravi imaju “predosjećaj” kada će se dogoditi zemljotres, piše Daily Mail. Otkrili su da mravi “vole” graditi svoje kolonije oko “aktivnih rasada”, odnosno pukotina u Zemlji. Gabriel Berberih sa Univerziteta Duisburg-Esen je kazala da se ponašanje mrava značajno mijenja prije potresa u području gdje je njihova kolonija.U normalno ponašanje se ne vraćaju sve do dana nakon zemljotresa. Otkrili su da mravi tokom dana obavljaju svoje zadatke prije nego se naveče vrate u mravinjak. No, prije potresa ostaju budni te se zadržavaju napolju i tokom noći, što ih čini lakšim plijenom za grabežljivce. Rezultati istraživanja pokazuju da im se ponašanje mijenja prije potresa snažnijih od 2 stepena Rihterove skale, što su najslabiji potresi koje čovjek može osjetiti. Berberih je kazala kako insekti vjerojatno mogu predvidjeti potrese zbog promjena u emisiji plinova ili promjene u Zemljinom magnetskom polju.

HOLANDIJA

Otvoren ` ` Rijksmuseuem' ' NAUKA

Ljudski DNK krije poruku vanzemaljaca Dvojica naučnika iz Kazahstana tvrde da se u ljudskom DNK krije poruka vanzemaljaca. Fizičar Vladimir I. Ščerbak sa univerziteta u Kazahstanu i astrobiolog Maksim A. Makukov sa Astrofizičkog instituta Fensekov, smatraju da svako od nas nosi “pečat” koji nam je utisnula neka moćna civilizacija sa druge planete. Umjesto što preduzimamo istraživačke misije u svemiru, treba da se zagledamo duboko u naša tijela, u ljudski DNK, navode kazahstanski stručnjaci po kojima je ljudski genom plod vanzemaljske civilizacije, stare nekoliko miliona, a možda i milijardi godina. Prema Ščerbaku i Maku-

kovu, Darvinov sistem ne umije da objasni matematičku poruku otkrivenu u ljudskom genetskom kodu, te zaključuju da je taj “genetski biljeg” zapravo vanzemaljskog porijekla. U studiji, objavljenoj u naučnom časopisu Ikarus, dvojica naučnika zagovaraju biološki pristup pitanju postojanja života van naše planete, ubjeđeni da su vanzemaljci ostavili tragove na Zemlji. Njihov zaključak je da je naš genetski kod nastao van sunčevog sistema prije više milijardi godina. Ova teorija podržava ideju “panspermije”, hipoteze da život postoji širom univerzuma i da može biti prenošen sa jedne na drugu lokaciju, odnosno da je svuda “posijan”.

Čuveni amsterdamski muzej, Rijksmuseum, dom nekih od najslavnijih svjetskih kolekcija umjetnosti i istorijskih artefakata otvorio je svoja vrata nakon 10-godišnjeg projekta obnove, vrijednog 489 miliona dolara. Tokom obnove, mnoge kolekcije ovog muzeja putovale su i prikazivale se širom svijeta. Kraljica Beatris od Holandije otvorila je

juče muzej, što predstavlja jednu od njenih posljednjih zvaničnih dužnosti prije abdiciranja krajem narednog mjeseca. Rijksmuseum će primati posjetioce tokom čitave godine, a očekuje se da će hiljade ljubitelja umjetnosti pohrliti da ponovo pogleda djela Rembrandta, Vermera i Fransa Halsa te nove eksponate poput Iv Sent Lorenove haljine

Mondrian, skulpture “Mater Dolorosa” iz 16. vijeka ili ratnog aviona iz 1917. godine. U muzeju se nalazi više od osam hiljada vrijednih eksponata koji prikazuju 800 godina holandske istorije. Put koji vodi kroz 80 galerija dug je čak kilometar i po. Izvornu galeriju dizajnirao je Pjer Sajper, a otvorena je 1885. godine, dok je nova djelo španskih arhitekti Cruz & Ortiz.

RELIGIJA

Striktna pravila ortodoksnih Jevreja

Slika ortodoksnog Jevrejina upakovanog u ogromnu plastičnu kesu izazvala je debatu na internetu pošto su se mnogi javili da objasne ovu neobičnu putničku odjeću. Onaj ko je postavio sliku na “Imgr” napisao je komentar: „Ortodoksni Jevrejin u avionu sa ženama – pa se sakrio u plastičnu kesu...” Ultraortodoksni Jevreji se pridržavaju striktnih pravila koji podrazumjevaju i odvajanje polova u javnosti. Izraelski dnevni list “Harec” piše da je izraelska avio-kompanija “El al” primjetila sve veći broj ortodoksnih Jevreja koji traže da zamjene mjesta ka-

ko ne bi sjedeli pored žene. Drugi korisnik je, međutim, odgovorio da kesa nema veze sa ženama. “On je potomak koena, reda visokih sveštenika kojima nije dozvoljeno da hodaju ili lete preko groblja, jer bi postali nečisti”, napisao je ovaj korisnik. “El al” nije dozvolio grupi ultraortodoksnih Jevreja, potomaka sveštenika, da se 2001. hermetički zatvore u plastične kese dok su preletali preko groblja Holon. Sljedeće godine ista avio-kompanija je zabilježila još jedan incident sa putnikom koji je pokušao da se umota u plastiku.

EU

Dobitak od 46 miliona eura Eurodžekpot se igra u 14 zemalja, a ovo je do sada najveći dobitak

Jedan 30-godišnji stanovnik njemačke savezne pokrajine Hesen postao je milioner, osvojivši na lotou 46 miliona eura, saopštila je danas kompanija „Loto Hesen“ u Visbadenu. Stanovnik, čije se ime ne navodi, živi u regionu Rajna-Majna, a po-

godio je kombinaciju sedam brojeva i postao pobjednik Eurodžekpota (Eurojackpot) koji se igra u 14 zemalja Evrope. Tačan iznos dobitka je 46.079.338 evra. Prvo izvlačenje Eurodžekpota organizovano je marta 2012. godine a igrači treba

da pogode pet brojeva od jedan do 50 i dva dodatna broja od jedan do osam. Najveći do danas dobitak 45,3 miliona eura, na teritoriji Nemačke bio je registrovan 2007. godine, ali ga je podjelilo troje njemačkih državljana koji su pogodili pravu kombinaciju.


Reportaže 21

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

GRAD SVJETLOSTI

Pariz očima Vudija Alena Jedan sasvim drugačiji Pariz koji ne postoji u turističkim aranžmanima niti prospektima, zabilježen u filmu ‘‘Ponoć u Parizu’’, režisera Vudija Alena i svakako - istoriji

U

filmu Vudija Alena, „Ponoć u Parizu” (Midnight in Paris), glavni junak, holivudski pisac Gil (Oven Vilson) u potrazi za inspiracijom svake ponoći ulazi u old tajmer koji ga odvozi u Pariz dvadesetih godina prošlog vijeka. Ali čak i bez starih kola, te magične dvadesete nije ni danas teško pronaći u Parizu.

Uprkos čuvenoj Hemingvejevoj izreci da je Pariz “pokretni praznik”, grad jedva da se promijenio za 150 godina. Bulevari iz 19. vijeka Barona Hausmana i dalje marširaju gradom, svaki savršeno usaglašen sa pojedinim spomenikom. Uz njih se gnjezde uličice starijeg Pariza, ispresjecane ponekom frivolnošću u “art deco” stilu ili sramotno ružnom građevinom iz sedamdesetih.  Posjeta nekim lokacijama koje je zabilježila Vudijeva kamera - poput gastronomskih hramova kao što su Le Grand Vefour na desnoj, odnosno Laperouse na lijevoj obali Sene - zahtijeva rezervaciju i dubok džep.  Ali druge atrakcije, kao i neki skriveni dragulji sa atmosferom starog Pariza, pristupačni su svima. No, nemojte praviti planove unaprijed. Samo upijajte atmosferu lutajući lijevom obalom Sene, umjetničkom i intelektualnom srcu grada i živopisnom središtu Vudijevog Pariza.  A onda uđite u Deyrolle u Rue du Bac 46, nekoliko koraka udaljenog od istoimenog metroa. Samo u Parizu vještina punjenja životinja može da posluži kao izvor inspiracije umjetnicima i da ih drži na okupu. Počećete da razumijevate eklektični ambijent koji je hranio duše „Izgubljene generacije” američkih pisaca od Ficdžeralda do Hemingveja i umjetnika poput Pikasa, Modiljanija i ostalih. Popnite se stepenicama do čudesne menažerije i - neke druge dimenzije. Dočekaće vas lav koji se odmara, glave jelena, los i druga stvorenja iz džungle. A onda i veličanstveni bijeli medved koji je imao nezaboravnu epizodu u filmu, na soareu kod Zelde Ficdžerald.  Vlasnik princ Luj Alber de Broj (Louis Albert de Broglie) je moderni plemić koji čuva zavještanje Dejrolea ali radi i na zaštiti životinja, prenoseći poruku o održivom razvoju. On ističe da su sve preparirane životinje izložene kod njega umrle prirodnom smrću u zoo-vrtovima, cirkusima i sličnim mjestima. Iako su cijene životinja visoke, ima suvenira koje posjetilac može sebi da priušti, od knjiga do baštenske

“kozmetike”. Ako krenete Bulevarom SaintGermain do Saint-Germain des Pres, vidjećete pregršt čudesnih književnih kafića. Skrenite lijevo naniže ka Seni, ulicom Bonaparte ili se izgubite u krivudavim uličicama negdje usput. U nekom trenutku siđite na kej.  Nedaleko od metro stanice Saint Michel, u 5. arondismanu, u ulici Rue de la Bucherie 37, nalazi se “Shakespeare and Company”. Ova prodavnica je samo usput zabilježena u Alenovom filmu, ali vi se možete zavaliti, sa dobrom knjigom u ruci i odmoriti noge i dušu sve do 23 časa u nekada omiljenom sastajalištu Hemingveja, Ficdžeralda i Džojsa. Originalni dom legendarne pokroviteljke književnosti Silvije Bič, magnet za pisce sa engleskog govornog područja, bio je u Rue de l’Odeon 27, nedaleko od Rue de Fleurus, gdje je Gertruda Štajn, književnica, umjetnički kolekcionar i bliska Pikasova prijatljica živjela sa svojom ljubavnicom.  “Shakespeare and Company” dobio je drugi život 1951. i tu možete naći polovne knjige na zidovima, podovima, nagomilane bez određenog reda. „Moj otac kaže da je ovo socijalistička utopija maskirana kao knjižara”, kaže Silvija Vitman, čiji je otac preuzeo radnju od Bičove.  Ovdje je promet uvijek veliki, ali Vitmaova ne zna da li je Vudijev film kriv za nove goste. „Mnogi su čuli da je ovo uvrnuto mjesto, ali za mene je prava bajka”, kaže ona.  Krećući se dublje ka lijevoj obali dolazite do Rue de la Montagne-Sainte-Genevieve, jedne od najstarijih ulica Pariza.  Uprkos istoriji koja datira još iz antike, ulica je danas skoro neprimjetna - sve dok ne stignete do njenog kraja. A na vrhu uzbrdice kaldrma vas vodi do crkve, Saint-Etienne du Mont, čiji je kamen temeljac položen u 12. vijeku. Tu je Alenov junak Gil, čekajući na stepenicama crkve, prvi put otputovao u prošlost u Pariz svojih snova, bezbrižan haotičan svijet kreacije. Uz obližnji Panteon, gdje je Fran-

cuska sahranila svoje heroje, zaista se osećate kao da ste u carstvu velikana. Pekara u Rue Notre-Dame des Champs, prekoputa prvog doma Hemingveja, sada je azijska prodavnica, a pilana iznad koje je pisac živio sa prvom suprugom i djetetom odavno je nestala. Ali još uvijek možete da odete do stražnjih stepenica, kroz prodavnicu, i do bulevara Montparnasse, prođete pored broja 159 (nekada Hotel Venitia) i stignete do niza poznatih kafea. Tu je Closerie, Ernestova omiljena „kancelarija”, sa terasom u puzavicama, barom od mahagonija i osvjetljenjem pod kojim nijedan pisac danas ne bi mogao da radi. Na meniju se nalazi i filet de boeuf Hemingway.  La Coupole, nekada najveći bar u Evropi, čudna je mješavina veličanstvenog i kitnjastog, sa stupcima koje su, u naknadu za piće, oslikali umjetnici i kupolom prekrivenom šokantno ružnim naučno-fantastičnim scenama.  Legenda kaže da je Hemingvej ovdje plesao sa Žozefinom Bejker,

ne shvatajući da nije imala ništa na sebi ispod krznenog kaputa. Afro-američka šansonjerka bila je čest gost, baš kao i Man Rej i Pikaso.  Iza ugla je neugledni italijanski

restoran, Auberge de Venise, nekadašnji Dingo klub u kojem su se upoznali Hemingvej i Ficdžerald i provodili vrijeme, kako će F.S.F. kasnije opisati „uz hiljadu pijanki i bez ikakvog rada”.  (Izvor: B92)


22 Zabava

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

SERKAN ALTUNORAK

Strasti je uvijek teško sakriti

ALBUM DO KRAJA LJETA

Kajli Minog opet u studiju

Mnogobrojne dame koje redovno prate turske serije u prilici su da upoznaju još jednog poznatog zavodnika sa obale Bosfora, glumca Serkana Altunoraka koji je dobio upečatljivu rolu janičara Jahje Tašlidžalija u seriji Sulejman Veličanstveni. Rad na seriji Serkanu je doneo i sreću u privatnom životu, s obzirom na to da ga je osvojila njegova koleginica Nur Fetahoglu, koja u seriji tumači prvu sultanovu ženu, sultaniju Mahidevran. O ljubavnom životu ovog pozorišnog, filmskog i televizijskog umetnika, ne zna se mnogo. Ne voli da govori o svojoj intimi, ali turskim novinarima i paparaco fotografima nije trebalo mnogo da saznaju kako je ovom markantnom muškarcu rad na seriji Sulejman Veličanstveni doneo i novu romansu. Obožavaoce poznate glumice obradovale su priče o njenoj novoj vezi, pošto joj je bivši dečko Necati Sasmaz, s kojim je navodno prevarila svog bivšeg supruga Murata Ajsana, slomio srce. Necati je samo desetak dana nakon njihovog raskida zaprosio novu devojku Negehan Kasikči, venčao se i sa svojom novom dragom otputovao na medeni mjesec na Maldive. Nur je za ovu informaciju saznala dok je

čitala internet portale, a koliko ju je sve to pogodilo, najbolje zna ekipa Sulejmana Veličanstvenog koja joj je brisala suze kada je ona saznala za ovu vijest. “Pritisak okoline je najgore što može da se desi zaljubljenima. Nije lako slijediti srce kada društvo nalaže nešto sasvim drugo”, govori Serkan osvrćući se na patnje koje proživljava njegov lik u seriji, ali i na svoj ljubavni život koji drži daleko od očiju medija. “Volim jednostavne i prirodne djevojke koje ne traće život pred ogledalom nameštajući frizuru tako da svaka dlaka stoji nas svom mjestu. Kada se žena osjeća udobno u svojoj koži, odmah je prelijepa i samim tim poželjna”, rekao je glumac koji često ističe da ga inteligencija privlači, kao i da mu je dobrota na prvom mjestu. Nakon što završi snimanje popularnog istorijskog spektakla Serkan planira da provede dva mjeseca na proputovanju po Evropi, a tom prilikom posjetiće i Crnu Goru, tačnije opštinu Pljevlja, odakle po istorijskim spisima potiče lik koji tumači u seriji. E.Z.

MAJA ŠUPUT

Spremna sam za nove udvarače

Kajli Minog već nekoliko mjeseci prikuplja materijal za dvanaesti studijski album, a producent Rodni Džerkins, poznatiji pod imenom Darkchild nije mogao da se ne pohvali saradnjom sa “džepnom Venerom”. “Nevjerovatno mi je zadovoljstvo raditi sa Kajli. U studiju smo već nekoliko dana i sve ide po planu”, napisao je on na Tviteru. Nove pjesme se dakle već

uveliko “krčakaju”, a album bi trebalo da bude objavljen krajem ljeta, kada pjevačica planira da krene i na svjetsku turneju. Kajli je posljednji studijski album “Aphrodite” izdala 2010. godine, a u međuvremenu je proslavila 25 godina i više nego uspješne karijere i objavila nekoliko različitih kompilacija hitova i provokativni spot za singl “Timebomb”.

Simpatična, otkačena i uvijek nasmijana, pjevačica Maja Šuput nedavno je snimila spot za svoj novi singl “Neka ti bude krivo”. Kao i uvijek, pjevačica zrači seksepilom i pozitivnom energijom. “Prvi se put nijesam morala brinuti hoće li mi biti hladno, vruće, hoću li biti gladna, sve je prošlo najopuštenije moguće. Bilo nas je dvadesetak, kompletan tim profesionalaca, i nakon 12-13 sati snimanja neumorno smo se svi ostali družiti do sitnih jutarnji sati”, priča Maja. Otkad je ponovno singl, Maja se morala prisjetiti čarobnih metoda zavođenja, koje je nakon trogodišnje veze, kaže, već pomalo i zaboravila. “S obzirom na to da sam od skoro slobodna, osjećam se kao na maturi. Pomislila sam da se moram podsjetiti vještinama flerta, ali nakon prvog treptaja shvatila sam da još uvijek pali. To se očito ne zaboravlja”, kroz smijeh priznaje Maja. Među nekoliko već snimljenih pjesama je i posljednji singl “Neka ti bude krivo” u koji pjevačica poseb-

no vjeruje, zbog čega je i požurila sa snimanjem spota, dok će pjesma na radijske stanice stići ovih dana. “Ostajem dosljedna svom stilu. Na

novom albumu naći će se dvije, tri balade, ali ja sam ipak zabavljač po prirodi pa će većina pjesama biti u energičnom i veselom stilu, baš kao što su svi od mene navikli. Naravno da sam tekstove malo prilagodila svojim godinama, ali nijesmo puno mijenjali stil” - priča Maja koja novi album najavljuje početkom iduće godine. Što će za deset godina biti s njezinom karijerom, nije sigurna. Obožava svoj pjevački poziv, ali ostavlja otvorenu mogućnost da u četrdesetima možda noći neće provoditi na bini. “Rano mi je o tome da govorim jer sam odnedavno ponovo slobodna žena, ali želim djecu. Želim klasičnu porodicu, ali takođe želim biti i uspješna poslovna žena. Starosti se ne bojim, prihvatiću svoje bore, a ako bude trebalo, možda ću ih malo i ispeglati. Ali ono čega se najviše bojim jeste nemoć. Nadam se da ću kad budem stara bakica, imati svog pogrbljenog djedicu i da ćemo pomagati i brinuti se jedno o drugome”, zaključuje pjevačica. E.Z.

ª GENTLEMANº

Psaj predstavio novi spot

Dva dana nakon što se na internetu pojavio drugi singl korejskog repera Psaja “Gentleman”, objavljen je i video spot za ovu pjesmu. Uprkos nazivu, Psaj se ne ponaša kao džentlmen u spotu - on izmiče stolice lijepim ženama koje padaju, pokušava da im skine bikini i uspijeva da rasplače djecu. U spotu se pojavljuje pjevačica

Ga, članica popularne K-pop grupe Brown Eyed Girls. Poznavaoci ovog muzičkog žanra su uporedili koreografiju iz spota Psaj sa plesom iz videa “Abracadabra” te ženske grupe. Za samo dva dana, spot je na Jutjubu skupio preko 20 miliona pregleda, 200 hiljada komentara i nešsto više od pola miliona “lajkova”. E.Z.


Zabava 23

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

KONCERT

Sve spremno za spektakl B. Šarančić, F. Jovović

TIjana daPčevIć - Veoma sam uzbuđena Idem na koncert, naravno. Neću da budem u loži, već među ljudima. Podigla se velika buka oko koncerta već kako je sletjela na beogradski aerodrom, tako da su već tada sve društvene mreže i portali počeli da pišu o tome. Jedna moja prijateljica se čak i našalila na račun toga pa je na svom tviter nalogu napisala “šta kažu, šta kaže Bijonse, je li prdnula”. Ne sumnjam da će biti spektakularan koncert zato što se radi prije svega o jednoj vrhunskoj zvijezdi, odličnoj pjevačici a još boljem zabavljaču. Lijepo ću da je vidim jer će biti na pet metara od mene i tome se radujem i baš sam uzbuđena. Idemo dva sata ranije kako bi uspjeli da zazumemo mjesto pošto će biti nesnosna gužva, sigurno, jer je cijela Arena rasprodata. Ujedno, mislim da je to velika promocija, jer smatram da će Bijonse sigurno posjetiti i crnogorsko primorje a zatim i hrvatsko i to je svakako marketing za zemlje u regionu.

B

ijonse, koja će večeras nastupiti u “kombank areni”, prije dva dana sletjela je na aerodrom privatnim avionom iz londona, a zatim je kombijem, uz policijsku pratnju otišla u “arenu”, gde je do juče imala dvije probe. Pjevačica je došla u pratnji supruga džej zija, a sve vrijeme se od objektiva fotoreportera “branila” sakrivena iza ogromne kapuljače.

Američka pjevačica, koja će danas u Beogradu započeti turneju “The Mrs. Carter Show”, u “Areni” dvije probe, a prema nezvaničnim informacijama, iz Srbije odlazi u utorak ujutru, gdje bi prema našim izvorima trebalo da posjeti hrvatsko pa naše primorje. Budući da organizatori sve detalje u vezi sa gostovanjem Bijonse čuvaju u najvećoj tajnosti, nema mnogo podataka, osim da će boraviti u hotelu “Hajat”, iako se priča da su ljudi iz njenog menadžmenta, da bi zavarali medije, rezervisali sobe u još dva beogradska hotela. Inače, sa američkom zvijezdom su u Beograd stigli i njeni lični kuvari. Bijonse će u rasprodatoj “Areni” pjevati na dvije bine, oprema je stigla u 27 šlepera, a rasvjetu, binu i ozvučenje postavlja više od 100 ljudi. IvanOvIću TražIla 300 HIljada eura za emIsIju Bijonse je za gostovanje u emisiji Ivana Ivanovića tražila nevjerovatnih 300.000 dolara, a tu basnoslovnu sumu čelni ljudi televizije Prva, naravno, nijesu željeli da plate. “Suma koju je ona tražila za pojavljivanje u Ivanovoj emisiji nezapamćena je u istoriji medija. Očigledno da je Bijonse precijenila sebe nakon što je saznala da je u najkraćem roku rasprodala koncert u Srbiji”, rekao je izvor sa Prve televizije. “Nema sumnje da je Bijonse svjetska zvijezda i atrakcija, koju fanovi u našoj zemlji jedva čekaju da vide na pozornici. Ivan se baš potrudio da ugosti pop divu i zbog nje je bio spreman da promijeni cio

Iskra BrajOvIć- Ne sumnjam da će biti zanimljivo Pretpostavljam da će biti spektakl ali ipak to nije moj žanr muzike tako da ipak neću ići na koncert, ali ne sumnjam da će biti zanimljivo. Vidim da gomila ljudi priča o tome tako da će sve biti puno i na zavidnom nivou. To je naravno velika promocija za zemlju a ujedno i pokazatelj koliko napredujemo kada nam dolaze svjetske zvijezde koje “vladaju” svjetskom scenom, tako da mi je veoma drago kada neka svjetska zvijezda dolazi kod nas i još više da te iste zvijezde nose sa sobom pozitivne utiske o našoj publici.

koncept svog šou-programa, ali očigledno da je Bijonse precijenila sebe nakon što je saznala da je u najkraćem roku rasprodala koncert u Srbiji”, ispričao je izvor blizak produkciji Ivanovićeve emisije. POTPunO nedOsTuPna za javnOsT, scenOgrafIja za 10 Obezbjeđenje nije dozvolilo fotoreporterima da se približe na manje od 100 metara od ulaza u Arenu, ispred koje se okupilo nekoliko desetina najvjernijih fanova pjevačice. Dvije bine već postavljene u Areni, stotinjak ljudi iz produkcionog tima Bijonse juče ih je oblagalo ogledalima. “Scenografija izgleda veoma čudno. Unutra su ogledala na sve strane. Ima mnogo, mnogo svijetla. Oko glavne bine na istočnoj strani i, druge manje na zapadnoj, postavljena su ogledala u krug. Bine su povezane velikim kranom kojim bi Bijon-

se trebalo da se premješta sa jednog kraja na drugi”, otkrio je Pedi, majstor tona iz velike produkcione ekipe koja je stigla iz Britanije. Pedi sa ostalim članovima produkcione ekipe pratiće Bijonse na cijeloj turneji. “Odmah nakon koncerta u Beogradu idemo put Zagreba, a već 18. aprila imamo zakazan nastup u Bratislavi, pa u Amsterdam”, ispričao je Pedi. dOvela I svOje kuvare Zanimljivo je da, za razliku od koncerta Dženifer Lopez, o čijoj ishrani u bekstejdžu je brinula jedna beogradska kompanija, o Bijonse brinu isključivo njeni lični kuvari i nijedna domaća firma nije uključena ni u jedan segment njenog boravka u Beogradu. Na bini će biti bend od osam muzičara, tri pra-

slavkO kalezIć - Psihički se pripremam To će da bude stvarno spektakularno. Biće dva stejdža, jedan će da bude manji na zapadu a veliki će da bude na istoku i to je prvi put u istoriji da Arena ima dva stejdža. Zatim će biti mnogo led ekrana pa čak i pod će da bude obložen njima. Nadam se da će da bude puno iznenađenja, da će čak da pjeva i neke nove stvari. Gledam po portalima kako je protekla proba i euforija je velika, spremam se psihički, za taj prvi ton i njeno pojavljivanje. Biću u parteru dolje, i moraću mnogo ranije da dođem. Ko zna možda se popnem i na binu, sve je moguće. Biće to faktor iznenađenja. Što se tiče promocije zemlje, za Srbiju je nesumljivo najveća ali mislim da neće zaobići ni Crnu Goru, nije ni prije tri godine pa zašto bi i sad. marIja BOžOvIć - Jedva čekam početak U svakom slučaju, fenomenalno je da nam je Srbija ovako blizu pa možemo da izbjegnemo obaveze koje imamo i da odemo da posjetimo nekakve lijepe stvari. To je osoba koju mnogo cijenim i poštujem i stvarno je fenomenalna, a najavljen je veliki spektakl tako da sam veoma uzbuđena i jedva čekam početak. A pošto nijesam nešto visoka moraćemo da dođemo mnogo ranije da zauzmemo mjesto. Što se tiče promicije države, u Beogradu svako malo imate fantastične koncerte a mi toga baš i nemamo ali nadam se da njen mogući dolazak u Crnu Goru može posluži bar malo i našoj promociji.

AKTUELNO

Kevin Kostner doputovao u Beograd Poznati američki glumac Kevin Kostner je stigao u srpsku prijestonicu kako bi snimio jedan dio filma “Three Days To Kill” francuskog reditelja Lika Besona. On je doputovao u Beograd iz njemačkog grada Braušvajga a nakon leta, holivudska zvijezda se prvo smjestila u hotel, da bi poslije večerala u jednom restoranu na Vračaru, u kojem se zadržala oko dva sata. Nakon večere, Kostner se crnim automobilom marke “audi”, u pratnji obezbjeđenja, vratio u hotel, a bio je nasmijan i dobro raspoložen. Glumac je u Srbiju došao kako bi snimio jedan dio filma Lika Besona “Three Days To Kill” u studiju u Šimanovcima, gdje je producentska kuća poznatog francuskog reditelja ranije snimala ostvarenje “Lock out”. Kako Telegraf saznaje, filmska ekipa predvođena Besonom i Kostnerom ostaće u Beogradu 10 dana, gdje će između ostalog ekranizovati i atraktivne scene eksplozija. Snimanje filma “Three Days To Kill” kreće već danas. Osim Kostnera, u ovom ostvarenju još glume Amber Herd i Koni Nilsen. (Telegraf)

HOT! Ruskinja Irina Šajk naprosto zrači seksipilnošću, stoga nije ni čudo što je među najtraženijim modelima na svijetu. Kad god se nađe u našoj rubrici “hot”, nijedan čitalac ne može ostati ravnodušan.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

Ponedjeljak, 15. 4. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 1876 sudoku 2011-12-02

Medium level

Teža

3

8

5

2

8

1

3 1

6

3

7

5

8

5

9

8

3

3

7

2 Play sudoku online at:

1

8

4

www.sudokukingdom.com

6

8

8

2

Daily Sudoku puzzle No. 1828

6

Lakša 2011-10-15

2 8

7

Medium level

9

8

7

7

5

1

8

3 5

6

3

1

6

8

Page 1/2

2

7 3

7

Play sudoku online at:

5

1

4 Play sudoku online at:

9

8

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6 4

Zanimljivo

Dokaz da niko nije imun na poroke dolazi iz Japana. Stanovnici Zemlje izlazećeg sunca izuzetno su strastveni pušači i, uprkos strogim mjerama japanskih vlasti da iskorijene duvanski dim, ne odustaju od

tog poroka. Japan ima najveći broj automata za prodaju cigareta po glavi stanovnika u svijetu, a Japanci prosječno konzumiraju oko 1.800 cigareta godišnje, što je više od Sjedinjenih Američkih Država gdje je

ta brojka 1.000. Mada Japan po dosljednosti u borbi protiv pušenja djelimično zaostaje za drugim razvijenim industrijskim državama, i u ovoj zemlji se pušenje sve više potiskuje.

5 6

Puzzle solution:

Puzzle solution:

5

Sudoku puzzle No. 1818 2011-10-05 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1828 2011-10-15 8

5

2

4

1

7

6

9

3

3

4

6

5

2

9

8

1

7

6

3

9

8

5

2

7

1

4

8

7

2

1

4

6

5

9

3

1

7

4

3

9

6

2

5

8

1

5

9

8

7

3

2

6

4

2

4

8

9

3

5

1

7

6

9

2

4

3

8

5

1

7

6

7

1

6

2

4

8

5

3

9

5

1

7

4

6

2

9

3

8

5

9

3

6

7

1

8

4

2

6

8

3

9

1

7

4

5

2

4

8

1

5

2

9

3

6

7

7

3

5

2

9

4

6

8

1

3

6

7

1

8

4

9

2

5

2

6

8

7

5

1

3

4

9

9

2

5

7

6

3

4

8

1

4

9

1

6

3

8

7

2

5

vicevi

Japanci strastveni pušači

8

Krenule tri kornjače na put oko svijeta. Kada su stigle u pustinju, 1/2 sjete se da su zaboravilePage da ponesu vodu. Dogovore se da treća kornjača ode po vodu, a da druge dvije ne jedu sve dok se ona ne vrati. Prođe šest mjeseci, pa prva kornjača reče: - Hajde da jedemo! - Ne smijemo da prekršimo obećanje - odgovori druga. Prođe još šest meseci, a treće kornjače još nema. Druga kornjača tada reče prvoj: - E, hajde da jedemo! - Prije šest mjeseci ti meni nijesi dozvolila, pa neću ni ja tebi sada. Prođe još šest mjeseci pa i prva i druga kornjača ipak počnu da jedu, a iza kamena izviri treća kornjača i kaže: - Strašno! Još nijesam ni krenula, a vi već žderete. *** Voze Haso i Mujo hladnjaču. Dođu do mosta ispod koga ne mogu da prođu, jer je prikolica viša za nekih pet centimetara. Kaže

Haso Muji: - Bolan, šta ćemo? Ne postoji drugi put. - Ništa, moraćemo da štemujemo most za tih pet centimetara. - Al’ si ti lud, pa je l’ znaš koliko nam vremena treba za to? - Imaš li ti neku drugu ideju? - Imam. Hajde da ispustimo gume. - Jesi glup, nama fali gore, a ne dolje. *** Na času srpskog učiteljica, neudata, napiše rečenicu na tabli: “Ja se sjutra udajem” i pita: - Koje je ovo vrijeme? Perica se javi pa kad ga prozove, on kaže: - Krajnje, učiteljice, krajnje! *** Razgovaraju dvije prijateljice plavuše: - Čula sam da od “velikog” možeš dobiti rak. - Ja sam od “malog” dobila slom živaca - odgovara druga.


Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

Dobro, brate Milo nemoj da si na kraj srca.

NEZVANIČNOTi

ćeš meni reći da su me ponijele emocije.. Jes kako da ne!!

E šta sam ja sve uspio da spojim! Ja sam kralj!

Kako mene nikad ne pade da budem poslanik, nije mi jasno.

OSMOSMJERKA Word Search Puzzle #U371EG

HOROSKOP

D

N

S

G

A

T

S

T

N

E

S

S

A

N

O

E

O

S

N

A

E

D

C

I

G

O

L

S

Y

J

D

I

S

A

L

A

O

K

L

D

C

T

O

F

S

A

S

L

L

A

C

E

R

O

H

S

B

W

I

E

R

E

S

S

K

C

R

N

I

E

E

E

D

T

N

G

H

O

S

R

O

T

R

V

S

E

H

S

U

I

E

D

O

Y

G

U

P

I

E

K

D

I

L

A

O

D

A

B

B

I

N

G

G

D

R

E

N

U

E

R

K

A

D

U

L

T

A

A

L

O

V

D

O

B

S

R

B

I

J

O

R

Y

E

K

C

O

H

S

E

G

N

U

O

L

A

S

N

E

H

W

M

P

I

T

H

Y

K

I

G

D

E

I

G

N

I

N

G

L

A

R

E

P

C

X

S

I

E

V

E

S

U

K

A

E

R

B

ACCOUNT Account ADHESION Adhesion ADULT Adult ASSENTS Assents BEAUTIFY Beautify BEHIND BREAK Behind CHIRP Break COCKS Chirp CORKS Cocks CORRODED Corks

DABBING Deans DEANS Degraded DEGRADED Deigning DEIGNING Eased EASED Garages GARAGES GIVES Gives GLARE Glare GLINT Glint HOCKEY Hockey JOKER Joker

KOALAS Lounges LOGIC Obese LOUNGES Pilot OBESE Pithy PILOT Rayon PITHY RAYON Recall RECALL Sells SELLS Seniors SENIORS Sieves SIEVES Slang

Corroded

Koalas

Soaks

Dabbing

Logic

Souls

Ja bih samo da idem doma. Nijesu ove sjedeljke više za mene.

SLANG Stags SOAKS Torso SOULS STAGSUnmoved TORSOVests Violin UNMOVED VESTSViper VIOLINWeekdays VIPER Whens WEEKDAYS WHENS

Gorila bježala od guske Reputacija ‘opasnog momka’ gorile iz zooCopyright © Puzzle Baron April 12, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! loškog vrta u Kasnasu ozbiljno je ugrožena od onog trenutka kada je prestravljeno bježao od – guske! Gorila Barnej iz zoološkog vrta u Kansasu nasmijala je mnoge. Bijesna guska napadala je 227 kilograma tešku i 16 godina staru gorilu koja je pred njom prestravljeno bježala.

OVAN Polako pokušavate da se dovedete u normalu i odmorite od napornog rada. Uskoro nastupaju lagodniji dani, pa ih spremno dočekujete. Jedan vaš potez biće zasnovan isključivo na razumu i donijeće zapažen rezultat.

BIK Budući da ste osjetljive građe, možete postati žrtva virusa. Uzdržani ste prema partneru ili simpatiji. Vaša zaštitnica Venera sklona je zastranjivanju, bar kad su materijalne vrijednosti u pitanju.

BLIZANCI Uživajte dok možete. Uspješni ste i zadovoljni ne samo poslom, već i ostalim sferama života. Podsticajno djelujete na saradnike, a šarmom i šalom osvajate voljeno biće. Rješavate i zaostale ljubavne probleme.

RAK Posesivnost i ljubomora su jedan od načina da prikrijete svoju nesigurnost. Imate osjećaj da vam partner polako izmiče, da ga gubite. Tješite se, jer će onaj ko vas voli uz vas i ostati, a za ostale - baš vas briga.

LAV Započinjete nove poslovne projekte, značajne za dalji razvoj događaja. Po cijenu da se bezobzirno nametnete drugima, ostvarićete ono što ste naumili. Nijeste svjesni koliko opterećujete okolinu, posebno partnera.

DJEVICA Imate vremena za sve: posao, koji je na prvom mjestu, prijatelje i ljubav. Pred vama su trenuci sreće i kreativnosti. Iskoristite ih onako kako to samo vi znate, tiho i nenametljivo. Odmorite se i obratite pažnju na fizički izgled.

VAGA Morate uložiti puno snage, koju trenutno nemate, kako biste prevazišli tešku situaciju. Razorena vitalnost vas u mnogo čemu sputava i usporava akciju. Preduzmite sve mjere zaštite i nađite odgovor za ovo stanje.

ŠKORPIJA Radite preko svake mjere. Nervna razdražljivost je znak da ste se preforsirali. Pošto ono čime se bavite ima perspektivu, ne odustajete. Uspjeh će biti nagrada za trud, ali ne sad i odmah kao što biste vi željeli.

STRIJELAC Uspješan poslovni dan u znaku skladnog timskog rada. Ono čime se ne možete pohvaliti jeste zdravlje: moguća je nesanica praćena nedostatkom snage. Od izvjesnog posla očekujete previše, pa ćete se, možda, razočarati.

JARAC Sa vama je teško izaći na kraj. Ne umijete da kažete šta vas muči i istrajete u nekim namjerama. Lakše vam je da ćutite i trpite. Partner je jedan od vaših trenutnih problema, pošto se teško prilagođavate njegovim zahtjevima.

VODOLIJA Za divno čudo, dobro se osjećate. Ni sami nijeste svjesni zbog čega. Vidljivih razloga nema, ali to nije ni važno. Pokušajte da upravo danas akumulirate što je moguće više pozitivnih vibracija, jer će vam uskoro biti neophodne.

RIBE Pod uslovom da koristite bogatu maštu, da se bavite berzanskim špekulacijama i drugim transakcijama - očekujte sreću. U povoljnom ste položaju da obmanete druge, nekoga zavedete i dođete do onoga što ste željeli.


26 Sport

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

Crna Gora kroz ovaj projekat može do gasa

DA LI STE ZNALI

Čelni ljudi Gasproma su insistirali da u ligi igraju timovi iz zemalja kroz koje će prolaziti taj gasovod, što nije slučaj sa Crnom Gorom. “Crna Gora kroz ovu ligu, ovaj projekat, može doći brže i do gasa”, istakao je Marjan Načevski, komesar za takmičenje SEHA lige. Odlučeno je da Meškov Brest ima garantovano mjesto u naredne četiri godine (sponzor im je Gasprom), bez obzira na plasman u prvenstvu Bjelorusije, a u ligi ostaje i slovački Tatran. Po dva predstavnika ponovo će imati Makedonija (Metalurg, Vardar) i Hrvatska (Zagreb, Nekse, koji će, kao Lovćen morati da igra u drugoj dvorani), ali i povratnik u ligu, Srbija (Bojvodina, Partizan). Isto važi i za Bosnu i Hercegovinu, s tim da jedan tim mora da bude Borac iz Banja Luke (zbog već navedenog gasovoda, koji prolazi kroz grad).

POTREBNA POMOĆ

U ovim uslovima ne možemo igrati SEHU

Prvi čovjek Lovćena Jovo Lagator vjeruje da će Gasprom ojačati regionalno takmičenje, ali da Cetinjani nemaju uslova da nastupaju na njemu

Miloš Pavićević

I

ako su još prije dvije sezone čelni ljudi SEHA lige najavili da će regionalno takmičnje imati generalnog sponzora koji će snositi troškove puta, smještaja i službenih lica, od toga nije bilo ništa - klubovi su sve plaćali, ali će zato već od naredne sezone ruski gigant Gasprom dati veliku finansijsku injekciju ovom rukometnom projektu.

Da je Arsenal ove sezone u Premijerligi postigao čak 18 golova u periodu od 75. do 90. minuta! Četa Arsena Vengera je u tekućoj sezoni na 32. kola ukupno poentirala 64 puta.

TIKET DANA LACIO JUVENTUS TIP 2

KVOTA 1.90

MAJORKA SELTA TIP X

KVOTA 3.50

ALMERE DEN BOŠ TIP 2

KVOTA 2.00

ALANIJA MORDOVIJA TIP X

KVOTA 3.20

BEŠIKTAŠ ANTALIJASPOR TIP 1

KVOTA 1.75

ELFSBORG IFK GETEBORG TIP 1

KVOTA 2.10

Prije dva dana u Skoplju je potpisan milionski ugovor na četiri godine, Gasprom će biti generalni sponzor lige koja će se od naredne sezone zvati Gasprom Južni tok liga. Ista će naredne sezone najvjerovatnije brojati 12 klubova, novost je da se vraćaju srpski timovi, ovoga puta će to biti Partizan i Vojvodina, dok će pravo nastupa imati Vesprem i Pik Seged, iako su Mađari tražili da dobiju tri mjesta za svoje klubove, te da se svake druge godine igra fajnal for kod njih. Ono što nas najviše zanima jeste da će Crna Gora zadržati jedno

mjesto u ligi Južni tok, ali problem Lovćena će biti što neće moći da igra na Cetinju, već u Podgorici, s obzirom da je na sastanku prije dva dana odlučeno da će klubovi morati da igraju u dvoranama sa minimum 2.000 mjesta, te da ista ima Gerflor podlogu, uz korišćenje LED ekrana za reklame i 50 posto obezbijeđenih prenoza za satelit. “Smatram da će Gasprom regionalnoj ligi dati mnogo, da će je učinjeti interesantnijom i organizovanijom, a samim tim će takmičenje morati da ispunjava određene uslove. U toj situaciji morali bi da igra-

mo u “Morači”, troškovi bi bili 7 do 8 hiljada eura po meču, što je previše za lošu finansijsku situaciju u kojoj se Lovćen nalazi. U ovim uslovima mi sigurno ne bi mogli da nastupimo u takvoj ligi”, kazao je za Dnevne novine predsjednik Lovćena Jovo Lagator.

● TREBA NAPRAVITI PRAVI PROJEKAT Čovjek koji se uz malu pomoć ljudi iz Opštine bori da održi Lovćen u životu zna šta treba uraditi pa da Crna Gora i naredne sezone ima svog predstavnika u regionalnom takmičenju. “Žao mi je što moram da kažem, ali mi ne možemo pokriti troškove i izmiriti obaveze prema igračima ove sezone sa mnogo manjim budžetom u odnosu na onaj koji bi trebao da bude sledeće sezone. Smatram da što prije treba da se napravi projekat razvoja kluba

na mnogo većem nivou, kako bi do kraja maja dali odgovor čelnim ljudima SEHA lige da li će Lovćen nastupiti u istoj”, jasan je Lagator.

● ŠTETA BI BILA DA ISTUPIMO IZ LIGE Cetinjani su ove sezone bili najprijatnije iznenađenje regionalnog takmičenja, na svom terenu su pobijedili sve rivale osim Metalurg i bukvalno da ih je jedan trijum dijelio od fajnal fora. “Bila bi šteta da se Lovćen ne nađe sledeće sezone u tako jakoj ligi i prospe sve što je radio u protekle dvije godine, s obzirom da je svojim odnosom i rezultatima bio četvrti tim na Balkanu odmah iz Zagreba, Metalurga i Vardara. U odnosu na prošlu godinu ove smo napravili iskorak i iza nas ostavili odlično organizovani klub poput Neksea”,poručio je prvi čovjek kluba iz naše prijestonice.

NE ODGOVARA MU BJELORUSIJA

KATARINA BULATOVIĆ

Nijesam igrala za Đer Rade Mijatović Rumunski novinari već dva dana ne prestaju da osipaju paljbu po našoj reprezentativki Katarini Bulatović, koju optužuju da je namjerno podbacila u revanšu u Vespremu, gdje je postigla tri gola i promašila sedam šuteva kako bi Đer - navjerovatnije njen naredni klub - prošao u finale. Bivši predsjednik Olkima Joan Gavrilesku je bio najoštriji, a zbog teških optužbi, Kaća se medijima obratila saopštenjem. “Za mene nije ništa novo kako me rumunski mediji tretiraju. Ovo nije prvi put, žalim ih zbog toga. Umorna sam od njihovih glupih glasina, stvarno ne mogu da vjerujem za šta me optužuju. Izgleda da sam za sve u Vespremu ja bila kriva. Analizirala sam meč i svjesna sam da nijesam postigla mnogo golova, ali sam dala dosta asistencija. Svaki igrač želi što više trofeja u Ligi šampiona, ja sam očajnički željela još jedan pehar. Još se osjećam loše što nijesmo ušle u finale i što nijesam postigla više golova”, napisala je djevojka ko-

napušta Dinamo

ja je u 14 utakmica u Ligi šampiona ove sezone postigla čak 90 golova. Na navode da je ostala u Mađarskoj da bi potpisala ugovor sa Đerom, Bulatović je odgovorila već poznatom pričom. “Moj menadžer je pregovarao sa Đerom, ali ja nijesam ništa potpisala. Ne znam šta će se desiti u budućnosti, odlučiću za nekoliko dana”, zaključila je Bulatović. M.P.

Najbolji golman kojeg Crna Gora ima Rade Mijatović napustiće Dinamo iz Minska na kraju sezone. Mijatović, prema našim informacijama, nije želio da produži ugovor sa klubom koji je ove sezone uz Metalurg bio najprijatnije iznenađenje Lige šampiona. Prvi golman naše rukometne reprezentacije je na polusezoni došao u Minsk, gdje je upisao deset utakmica u najelitnijem evropskom takmičenju, dok je u domaćem šampionatu već obezbijedio šampionski pehar. Mijatović je od čelnih ljudi kluba dobio solidnu finansijsku ponudu za produžetak saradnje, ali očito da mu ne odgovara boravak u Bjelorusiji, kao ni njegovom saigraču Vasku Ševaljeviću, koji je nedavno potpisao dvogodišnji ugovor sa njemačkim Hanoverom. Trideset dvogodišnji Nikšića-

nin je u dosadašnjoj karijeri branio boje Sutjeske, Vojvodine, Partizana, Crvene zvezde i Alkobendasa. M.P.


Sport 27

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

Gebrselasije najbolji u Beču

Plasman na fajnal-for veliki uspjeh: Dejan Lazović

F4 KAO KRUNA

A sad juriš na titulu

Sezona u Jadranskoj ligi je završena - jedna od njenih ljepših priča bila je naša Budva, za Dnevne novine govori Dejan Lazović Bajka u Jadranskoj ligi je završena - dalje se jednostavno nije moglo! Sjajnu sezonu u regionalnom takmičenju vaterpolisti Budve završili su odmah do moćnih Primorja i Juga i evropskog velikana Mladosti - posljednji meč na fajnal-foru u Zagrebu bio je za uživanje (bez obzira na rezultat 12:6) protiv novog šampiona Jadranske lige, “drim tima” sa Kantride. “Upravo tako - i samo pojavljivanje na fajnal-foru bio je veliki uspjeh za nas, pogotovo jer se radi o izuzetno mladoj ekipi”, rekao nam je dan nakon meča sa Primorjem, a u trenutku dok je čekao da odgleda veliko finale za prvaka regiona golman Budve Dejan Lazović. “Napravili smo najbolji rezultat u Jadranskoj ligi od njenog osnivanja, tako da je četvrto mjesto, pored nedodirljivih Juga i Primorja, stvarno sjajan uspjeh. Ponosni smo što smo došli tamo, što smo uopšte igrali sa jednom takvom ekipom kakvo je Primorje - i meni, a i mojim saigračima je čast što se sve ovako završilo”. Osim rezultata, našeg sjajnog golmana posebno raduje još jedna

stvar... “Naši mladi igrači”, jasan je Lazović. “Eto u polufinalu protiv Primorja smo imali četiri momka koji još nijesu napunili 18 godina. Svi oni rade zaista dobro, trude se, uostalom u klubu se radi veoma kvalitetno sa mladim igračima i sigurno da se vidi kako su bolji iz dana u dan, iako tu postoji još prostora za napredak. Znate da Budva doskoro nije imala svoju djecu, nije bilo bazena, ali malo po malo izrastaju te generacije i to mi je posebno drago”. Slijedi borba za titulu pod crnogorskim nebom - dosadašnji rezultati “tjeraju” Budvu da ide na trofej... “Jeste, stvarno igramo odlično od decembra i onog nesrećnog polufinala Kupa protiv Primorca. Mislim da smo u tom periodu izgubili samo tri meča od tri najjača tima u Jadranskoj ligi, tako nam svi ti rezultati daju za pravo da budemo favoriti u našem prvenstvu. Tačnije, idemo da osvojimo titulu prvaka Crne Gore. To nam je cilj i siguran sam da ćemo ga ostvariti”, zaključio je razgovor za DN Dejan Lazović. K.B.

JVL: Niko kao Primorje

Jug, dva puta naš Jadran, Pro Reko i od ove godine Primorje! Peta sezona Jadranske vaterpolo lige inaugurisala je novog šampiona regiona - supertim sa Kantride u sjajnom finalu u Zagrebu savladao je dubrovački Jug 9:8 (3:1, 1:2, 2:3, 3:2). Najbolji u šampionskom timu bili su Sukno, Obradović, Garsija (dvostruki strijelci) i fenomenalni golman Frano Vićan (MVP turnira), dok je u ekipi iz Gruža po običaju najbolji bio naš Aleksandar Ivović (dva gola).

Hajle Gebrsealsije, veteran iz Etiopije, pobjednik je polumaratonske trke koja je održana u Beču u vremenu 1:01,14 sata. Ovo je bila treća uzastopna pobjeda svjetskog rekordera u maratonu u trci na 21,1 kilometara u austrijskoj prestonici. Dvostruki olimpijski šampion na 10.000 metara, koji sljedeće sedmice puni 40 godina, preuzeo je kontrolu trke na polovini staze i do kraja je nije ispuštao. “Ovo je bio veličanstveni ambijent za trčanje u kojem ova zlatna publika nije prestajala da me podržava”, rekao je Gebrselasije. Na pitanje novinara do kada planira da trči, rekao je: “O tome nisam razmišljao. Sve dok uživam nastaviću da se takmičim, a do kada će to biti, ostaje da se vidi. Za sada nemam namjeru da prestanem”.

Džudo: Arsu zlato u Portugalu Crnogorski džudista Arso Milić osvojio je zlatnu medalju, dok je njegova sestra Mirjana bila bronzana na Evropskom kupu za kadete u portugalskoj Koimbri. Milić je juče u finalnom meču kategorije do 73 kilograma pobijedio Italijana Anđla Mirablea. On je u grupi savladao Portugalca Žoaoa Rodrigeza, Španca Ksavijera Visentea Kazorlu i Izraelca Ora Hasana, dok je u polufinalu bio bolji od Gruzijca Anrija Egutidzea. U ženskoj konkurenciji Mirjana Milić je bronzano odličje osvojila u kategoriji do 57 kilograma. Milić je u grupi bila bolja od Portugalke Ane Nevež, Britanke Eli Voker i Italijanke Anite Kantini. U polufinalu poražena je od Izraelke Ariel Bazalel, dok je u meču za bronzanu medalju bila bolja od Slovenke Barbare Bizilj. U kategoriji do 57 kilograma nastupilo je 38 takmičarki, a zlatno odličje osvojila je Izraelka Bezalel.

SPORTSKI EKRAN 10:30 10:30 15:00 16:30 18:30 19:30 19:55 20:15 20:15 20:15 20:45 21:00 21:00 22:50

ATP Monte Karlo ATP Monte Karlo Magazin Lige šampiona Srbija - Belgija, hokej na ledu Piast G. - Leh P, fudbal Emisija u obruču Sport CG Sport Španija - Hrvatska, hokej na ledu Aue - Kajzerslautern, fudbal Lacio - Juventus, fudbal Benfika - P. Fereira, fudbal Majorka - Selta, fudbal Sport

SportKlub SportKlub+ RTCG2 SK Prime Eurosport2 Arena1 RTCG1 RTCG2 SportKlub+ Eurosport2 Arena4 SportKlub SK Prime TV Vijesti

NE PROPUSTITE LACIO  JUVENTUS ARENASPORT 4, 20:45 Sjajan meč u najavi se sprema na Olimpiku. Uživajte u derbiju Serije A.

SEHA LIGA

Zagreb skinuo Vardar sa trona Novi vladar SEHA lige je rukometni klub Zagreb koji je sinoć nakon dva produžetka (25:24) skinuo Vardar sa trona u sred Skoplja. Bila je to fenomenalna utakmica koja je opravdala epitet finala fajnal fora, a na pobjedničko postolje se popela ekipa koja je u ligaškom dijelu takmičenja od sva četiri tima pokazala najmanje. Mnogo slabiji Zagreb nego protekle sezone je ovoga puta nadmašio Vardar, koji je odlično otvorio utakmicu i poveo sa 3:0, da bi zatim vezanim golovima kapitena Zlatka Horvata gosti u 21.minutu došli do 9:7. Uslijedio je novi preokret i Vardar za odmor ide sa 11:10. Nastavak je donio dosta uzbuđenja, igralo se gol

za gol, a onda Zagreb preko Matulića na tri minuta prije kraja imao 21:19. Pogodio je zatim prvo junak iz polufinala Karačić, pa onda i u poslednjoj sekundi regularnog dijela i Pribak za produžetke (21:21). Čino se da su domaći u psihološkoj prednosti, ali brzi golovi Stepančića, Špilera i Mihića dovode Zagreb do kapitalnih 25:22, nakon čega je slavlje kockastih moglo da počne. U meču za treće mjesto Metalurg je savladao Meškov sa 26:21. Novi generalni sponzor Gasprom je obezbijedio i nagradni fond pobjednik je osvojio 35.000 eura, drugoplasirani 25, a trećeplasirani 15 hiljada eura. M.P.

NBA

Vučević prerastao Orlando Klipersi i Memfis vježbali za plej-of, Baksi bolji od Šarlota Protekle večeri odigrane su četiri utakmice najjače košarkaške lige na planeti. Boston je deklasirao Orlando sa 120:88 i sa sedmog mjesta u istočnoj konferenciji ide u plej-of. Milvoki je poražen od Šarlota (95:85), pa će Majami preko Baksa nastaviti odbranu šampionskog prstenja, dok su Klipersi bili bolji od Memfisa - 91:87. Vrlo uzbudljiv susret imali su Memfis i Klipersi, a slavlje ekipi iz Los Anđelesa donio je Kris Pol mirnom rukom sa linije slobodnih bacanja 18 sekundi prije kraja. Pored toga, ključna je bila serija od 14:0 u kojoj je klupa Klipersa postigla 12 poena.

Košarkaši Bostona ukrali su “magiju” Orlandu i poigravali se sa rivalom, pa su već na poluvremenu imali “+20” (57:37) i u nastavku su samo uvećali prednost. Svih pet startera u dresu Seltiksa su imali dvocifren košgeterski učinak, a najbolji su bili Kortni Li sa 20 i Džef Grin sa tri poena manje. Kevin Garnet je odigrao tek treći od poslednjih 11 mečeva i za 19 minuta je ubacio 14 poena, dok je Pol Pirs nanizao 12. U Orlandu najbolji je, sada već standardno, bio naš košarkaš Nikola Vučević sa dabl-dablom od 16 poe-

na i 12 uhvaćenih lopti i jasno je da je u drugoj sezoni u najjačoj ligi na svijetu pokazao da je prerastao sredinu u kojoj trenutno nastupa. Ovim trijumfom, 41. u sezoni, Boston je obezbijedio sedmo mjesto na Istoku i u prvoj rundi plej-ofa će najvjerovatnije odmjeriti snage sa Niksima. Milvoki je izgubio od najslabije ekipe u ligi, Šarlota, sa 95:85, ali je i pored toga osigurao učešće u plejofu poslije tri sezone. Tamo će teško preskočiti prvu prepreku, pošto sa osmog mjesta idu na megdan šampionu Majamiju. M.P.


28 Sport

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

FA KUP

● KARIKATURA dana

Odoše građani u finale

Redsi na ljetnjem raspustu Ne učestvuje više u Evropi, niti u FA i Liga kupu, a suvereno drži besmislenu sedmu poziciju u prvenstvu. Jednom riječju Liverpul. Kultni engleski klub je i ovu sezonu protraćio na sebi svojstven način, ali ima nešto “dobro” i u tome. Menadžer Brendan Rodžers, Luis Suarez i ostali već sada odlaze na ljetni raspust, dok se Arsenal, Čelzi, Totenhem i Everton grčevito bore za mjesta koja vode u Ligu šampiona naredne sezone.

Đavolja rutina Miris 20. titule sve ljepše miriše crvenim Mančesterom - golovima Majkla Kerika i Robina van Persija “đavoli” su riješili Stouk i približili se već viđenoj inauguraciji, dok je leteći Holanđanin prekinuo post od 10 mečeva bez gola, odnosno 12 sati i 31 minut apstinencije. “Moj gol je došao u važnoj fazi utakmice, ali najvažnija stvar jeste pobjeda”, rekao je Van Persi. U drugoj utakmici dana “davlje-

nik” Sanderlend je razbio Njukasl u gostima, a remek djelo svojih igrača zasjenio je njihov kontroverzni trener Paolo Di Kanio, čije je slavlje nakon golova vidjela cijela planeta. SEMAFOR: Njukasl - Sanderlend 0:3 (Sesenjon 27’, Džonson 74’, Von 82’), Stouk - Mančester junajted 0:2 (Kerik 4’, Van Persi 67’ pen.), Čelzi - Totenhem (odloženo). A.P.

Vigan u finalu dočekao Mančester siti na Vembliju savladali Čelzi rezultatom 2:1

građani u polufinalu

“Finale prije finala” je dalo odgovor ko će u pravom finalu igrati u 132. izdanju FA kupa - Mančester siti je savladao Čelzi (2:1) pred 85.620 navijača na “Novom Vembliju”, te se tako u finalu najstarijeg takmičenja na planeti pridružio Viganu koji je u subotu odradio Milvol sa 2:0... “Građani” su apsolutno nadigrali plavce do vođstva od 2:0 koje su potpisali Samir Nasri u 35. i Serhio Agero u 46. minutu... “I prije utakmice sam rekao da će nam biti teško, jer je Čelzi u dobroj formi. Zaslužili smo pobjedu iako smo imali problema u drugom dijelu utakmice”, rekao je poslije utakmice menadžer super bogatog Mančestera Roberto Manćini, koji je svjestan da trofejom u FA Kupu može spasiti sezonu... “Upisali smo jako važnu pobjedu. Što se tiče šampionata, tu ne možemo ništa više da uradimo. Da smo dobro radili prošlog ljeta, možda smo mogli da osvojimo titulu u Premijer ligi. Sada su pred nama dva cilja - titula u FA kupu i drugo mjesto u šampionatu”, realan je Manćini. A, Manćo je pomenuo da je Siti imao problema u drugom dijelu. Prouzrokovao ih je još

uvijek aktuelni šampion Evrope - Čelzi je proigrao, napadao, Demba Ba je pogodio u 66. minutu, ali snage za nešto više družina Rafaela Beniteza nije imala. Možda bi preokrenuli da je sudija Kris Foj kaznio crvenim kartonom Serhija Agera poslije divljačkog starta nad Davidom Luizom u 81. minutu, te da je možda dosudio jedanaesterac nad Fernandom Toresom Toresom... “Nad Toresom je bio očigledan penal. Plus, Agero je trebao da bude kažnjen”, jadao se poslije utakmice Benitez, a onda je nastavio da traži alibi... “Sve je moglo da bude drugačije”, dodao je Španac. A, onda je pričao o utakmici... “Mančester je jak tim na svim pozicija. Nevjerovatni su, imaju u sredini i u napadu igrače koji uvijek mogu da naprave prevagu. To su uradili. Želio sam finale FA Kupa, ali nije nam se dalo, nijesu nam dali”, ciljao je na arbitre Rafael Benitez. Bilo kako bilo - u finalu FA Kupa 11. maja na Vembliju igraće Vigan Mančester siti... B.T.

SERIJA A 32. KOLO

Crno, bez imalo plavog Kaljari srušio Interov san o Ligi šampiona, Roma slavila protiv “bikova”, vreli derbi Đenove ostao bez pobjednika Prije tri sezone šampion Evrope, a danas tužni italijanski prosjek koji se zvanično oprostio od Lige šampiona. Riječ je o Interu, klubu koji je 2010. godine preko Barselone i Bajerna stigao do krova Starog kontineta, a tri godine kasnije je vlasnik sedmog mjesta. Četvrti poraz (u posljednjih pet utakmica) doživjeli su “nerazzurri” od Kaljarija (2:0), i to ne u Sardiniji, već na tlu Trsta, gdje su “plavo-crveni” igrali kao domaći zbog suspenzije njihove “Is Arene”. Međutim, to im nije smetalo da pometu goste iz Milana, koji ovih dana pišu jednu od najtamnijih stranica u klupskog istoriji.

LACIO  JUVENTUS 20.45

Derbi otpisanih Nakon eliminacija iz Lige Evrope, odnosno Lige šampiona Lacio i Juventus će zatvoriti večeras 32. kolo Serije A. Svježe rane od Fenerbahčea i Bajerna još uvijek peku, pa će Rimljani i Torinezi uraditi sve kako bi popravili utisak, podigli samopouzdanje ... “Pružićemo ne 100 već 150% večeras kako bismo slavili. Igramo protiv najbolje ekipe u ligi, ali ne i nepobjedive”, tvrdi trener Lacija Vladimir Petković, čiji tim nije slavio u prven-

stvu protiv “crno-bijelih” još od 2003. godine, tačnije 16 posljednjih mečeva. Na drugoj strani Mirko Vučinić i društvo pripremaju osvetu zbog eliminacije iz Kupa Italije. “Blizu smo titule, ali ne prepuštamo ništa slučaju, već skocentrisani dočekujemo derbi. Zaboravimo Ligu šampiona, jer će nas večeras na terenu čekati ekipa gladna trijumfa protiv Juventusa”, smatra strateg aktuelnog šampiona Antonio Konte. A.P.

“Kaljari je zasluženo slavio. Ali, ne mogu da vjerujem kakav je penal dosuđen protiv nas. Pinilja je samo pao, a sudija je nasjeo. I, nije problem u samo toj odluci da je ona individualna, već jedan sistem radi protiv nas cijelu sezonu!”, ispalio je trener Intera Andrea Stramaćoni, čiju ekipu očekuje jedino svijetlo u mračnom tunelu ove sezone, a to je revanš meč polufinala Kupa Italije protiv Rome, koji je na programu u srijedu... “Povrede nas ubijaju cijelo vrijeme, pa tako nećemo moći da računamo protiv Rome na Pereiru, Palasija, Guarina... Ipak, izgubili smo u Rimu 2:1 i nadamo se da možemo

do finala Kupa, pa ćemo se potruditi da slavimo na našem terenu”, zaključuje mladi strateg. Roma je, zahvaljujući predivnom golu Erika Lamele, uspjela da baci na koljena Torino (2:1), dok se vreli derbi Ligurije između Đenove i Sampdorije završio remijem (1:1). SEMAFOR: Palermo - Bolonja 1:1 (Iličić 5’ - Gabijadini 18’), Kaljari - Inter 2:0 (Pinilja 63’ pen, 76’), Kjevo Katanija 0:0, Đenova - Sampdorija 1:1 (Matuzalem 80’ - Eder 28’), Parma - Udineze 0:3 (Murijel 12’, 43’, Pereira 62’), Torino - Roma 1:2 (Bjanki 31’ - Osvaldo 22’, Lamela 60’). Večeras: Lacio - Juventus (20.45). A.Popović


Sport 29

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

slučaj Milan jovanović

Raskid ugovora ili pomirenje!?

Sportski direktor Zvezde rekao da je Milan Jovanović zatražio raskid ugovora, a onda da postoji “slamka spasa” da ostane u Beogradu

Veliki rivali, ali uvijek za pravdu i uz svoje sugrađane: Fudbalski klub Everton je na ovaj način odao počast za 96 stradalih navijača Liverpula

Hilsborou 1989.

Tragedija koja je dva puta uzdrmala Veliku Britaniju

Na današnji dan 1989. desila se jedna od najvećih tragedija u istoriji fudbala, kada je u Šefildu stradalo 96 navijača Liverpula, prava istina otkrivena 23 godine kasnije Kosta Bošković

P

etnaesti dan aprila 1989. godine, oko 24.000 Liverpulovih navijača otišlo je u Šefild, gdje je njihov voljeni klub igrao polufinalni meč FA kupa protiv Notingem Foresta - tog dana, prije tačno 24 godine, 96 navijača nikada se nije vratilo svojim kućama. Danas se na Ostrvu svi sjećaju najveće tragedije u istoriji engleskog fudbala, tragedije koja, koliko je tada uzdrmala Ujedinjeno Kraljevstvo, isto je učinila i prošle godine, kada se konačno saznala prava istina o tužnim dešavanjima na krvavom “Hilsborou”.

Utakmica je bila zakazana za 15 sati, a mediji su u saradnji sa policijom zamolili navijače da dođu na stadion što ranije. Stvari su išle po planu, sve dok u jednom trenutku policija, iz ko zna kojeg razloga, nije odlučila da otvori dodatne ulaze na stadion i na tribinu “Lepings Lejn” pusti mnogo više ljudi nego što je moglo da ih stane. Nažalost, to se pokazalo kao kobna greška. Nastao je pravi stampedo u kojem je oko pet hiljada ljudi nekontrolisano “uletjelo” kroz vrata. U haotičnoj situaciji najteže su prošli navijači smješteni uz ogradu na tribini - mnogi od njih su bukvalno ugušeni, dok su pojedini život izgubili pokušavajući da skoče sa tribine. Nacija je tražila odgovore, a urednik tabloida San Kelvin Mekenzi na prvoj strani svoje novine objavio je naslov “The truth” (Istina), ispod kojeg je napisao da su navijači Liverpula urinirali po svojim preminulim kolegama, pljačkali ih i da su tukli policiju i osoblje Hitne pomoći koja nije mogla da radi svoj posao. Loš imidž koji su “redsi” imali tih godina (ponajviše zbog tragedije na Hejselu 1985) i pomenuti tekst učinili su da ih cijeli svijet osudi, da niko ne čuje njihov vapaj za pravdom... Godinama nakon toga navijači Liverpula su

tvrdili da su žrtve policijskih zataškavanja, da krivica za tragediju nije njihova, a na čuvenom “Enfildu” svaka godišnjica tragedije bila bi obilježena transparentom “Justice for the 96” (Pravda za 96). I sunce istine konačno ih je ogrijalo u septembru prošle godine, duše 96 stradalih navijača konačno mogu da počivaju u miru... Nezavisna komisija, koja je angažovana da rasvijetli sve okolnosti koje su dovele do nemilih scena na “Hilsborou”, konstatovala je, između ostalog, da je bilo mnogo propusta u zvaničnoj istrazi, i to namjernih, od policije, ali i pojedinih visokih državnih funkcionera. “Redsi” su konačno došli na svoje, naslovnicu Sana iz 1989. zamijenila je nova - “The Real Truth” (Prava sitina).

Fudbalski život Milana Jovanovića nikako da krene pravim smjerom - poslije ispada u Antaliji zbog alkohola, te još uvijek svježe scene poslije fizičkog nasrtanja na policajca, reprezentativac Crne Gore se opredijelio za novi potez, a to je raskid ugovora sa Crvenom zvezdom! Prema pisanju komšijskih medija, momak koji je pri dolasku na Marakanu ulio veliku sigurnost u odbranu “crveno-bijelih”, odlučio je da poslije nepunih godinu dana napusti najveći klub Srbije. “Razgovarao sam sa Milanom i rekao mi je da je donio odluku, da hoće raskid ugovora, jer više ne može da trpi pritisak. Nije negirao krivicu, ali smatra da se u medijima vodi hajka protiv njega. Jovanović ne želi da više narušava ugled Zvezde i njegove porodice i hoće da ovo konačno riješi”, rekao je sportski direktor Zvezde Zoran Stojadinović za “Večernje novosti”. Međutim, Stojadinović je u razogovoru za Betu rekao da za Jovanovića možda postoji slamka spasa - čelnik Beograđana je poručio da će se o sudbini defanzivca u klubu odlučivati danas, kada će sa njim prvo razgovarati trener Rikardo Sa Pintu, a potom će zasijedati Upravni odbor. “Može da se desi da trener nađe zajednički jezik sa Jovanovićem i ako do toga dođe uprava mora da donese odluku kako će ga kazniti. Može isto tako da se desi da ga trener više ne vidi u ekipi, onda je

sve samo na upravi”, rekao je Stojadinović agenciji Beta. Za one koji nijesu upućeni, da kratko podsjetimo na novi ekces lijevog beka “hrabrih sokolova” reprezentativac Crne Gore je noć između petka i subote proveo u pritvoru pošto je poslije noćnog provoda udario policajca. U.R.

ErEDiviZija (30. Kolo)

Ajaks vidi 32. titulu Filips arena bila je spremna za veliki skalp, a onda su došli “kopljanici” iz Amsterdama i ohladili ambicije PSV-a (3:2)! Dva puta su domaći preko Džermejna Lensa jurili vođstvo gostiju koje su donosili Kolbein Sigborson i Kristijan Eriksen, ali je tačku stavio Derk Berigter, čime je približio svoj tim 32. tituli šampiona Holandije. Ludnica na vrhu tabele uzela je danak, pa je Fejnord samo remizirao u gostima protiv Valvijka, dok je ove sezone indisponirani AZ Alkmar demolirao Utreht sa šest golova u mreži. Napadač “crveno-

bijelih” Amerikanac Žozi Altidor uspio je da postigne jedan od najbržih het-trikova ikad - on je u periodu od 28. do 37. tri puta zatresao mrežu protivnika i oduševio sve ljubitelje fudbala. SEMAFOR: PSV - Ajaks 2:3 (Lens 43’, 69’ - Sigborson 33’, Eriksen 52’, Berigter 77’), AZ Alkmar Utreht 6:0 (Altidor 28’ pen, 34’ pen, Altidor 37, Van der Horn 45 a.g, Henriksen 61’, Johanson 90’), Herenven - Viljem 3:2 (Ganasi 53’, Finbogason 55’, 84’ pen. - Ipel 12’, Joakim 80’), Valvijk - Fejnord 1:1 (Dits 56’ - Pele 13’ pen.). A.P.

ZaGrijavanjE Za lŠ

Klop ª pecnuoº Murinja

Dok je Borusija Dortmund šamarala Grojter Firt (6:1), na tribinama je trener Reala Žoze Murinjo pokušao da uoči mane njemačkog tima, protiv kojeg će se dva puta suočiti u polufinalu Lige šampiona. Ipak, Portugalac je otišao prije kraja utakmice, što je na svoj način prokomentarisao trener “milionera” Jirgen Klop ... “Više nismo u situaciji kada moramo da igramo dobro ‘za Murinja’. Iz naše utakmice nije saznao ama baš ništa što bi moglo da mu

koristi za 14 dana. Ali, ako je došao da pogleda Grojter Firt, onda je to u redu. Takođe, otišao je pri rezultatu 5:0, prije nego što je domaćin ‘otkrio’ naše slabosti. Ako ga kojim slučajem zanima može li Mario Gece igrati i na lijevoj strani, može jednostavno da me nazove”, poentirao je čovjek koji čini čuda sa timom iz oblasti Rura. Dortmund će 24. aprila dočekati “merengese” u prvo meču LŠ, dok će za šest dana gostovati u Madridu. A.P.


30 Sport

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

GRBALJ ODUŠEVIO

Prava smo ekipa Kreativni vezista Lazar Martinović prezadovoljan trijumfom nad Lovćenom - 3:0 Pričalo se da nemaju motiv, da će namjestiti utakmicu kako bi Lovćen lagano upisao nova tri boda (pre)važna u borbi za opstanak u društvu najboljih. Ali - ne! Grbalj je na pogon mladića odradio družinu iz prijestonice (3:0), Lazar Martinović je odigrao dobru utakmicu. Komandovao je sredinom terena, gdje se rat dobija... “Šef mi je dao šansu, iskoristio sam je”, rekao nam je juče kreativni vezista “trikolora”, koji je dodao: “Protiv Lovćena smo pokazali da smo prava ekipa, pokazali smo koliko je kolektiv bitan. Govorilo se da je utakmica namještena, ali odigrali smo profesionalno, ravnopravno... Ostvarili smo cilj”. A, tri boda ekipi talentovanog Aleksandra Nedovića znače mnogo na - samopouzdanju. Jer, u srijedu igraju revanš meč polufinala Kupa sa Čelikom u Nikšiću - prvi duel u Radanovićima završen je 0:0...

“Znači nam mnogo trijumf. Mirnije ćemo dočekati polufinale, sigurno”, riječi su odličnog Martinovića, koji je iznio očekivanja pred bitku sa “metalurzima”... “Čelik je favorit, baš kao što su bili u prvom meču. Ali, vjerujemo u najbolje”, dodao je Lazar. B.T.

DRUGA LIGA

Iznenađenje Berana Fudbaleri Dečića poraženi su juče u Tuzima od Berana 1:0 (1:0), u utakmici 24. kola Druge crnogorske lige - Berane je tako prekinulo seriju lidera drugoligaškog šampionata od šest uzastopnih pobjeda! Uspješni u kolu koje je za nama bili su i Bokelj i Bratstvo, drugopplasirani i trećeplasirani na tabeli su upisali trijumfe - Bokelj je u Kotoru savladao Zoru sa 1:0 (1:0), a zahvaljujući boljoj gol razlici zadržao je drugo mjesto. Bratstvo je u Ljajkovićima trijumfovalo u duelu sa tivatskim Arsenalom rezultatom 2:0 (1:0). Pobjedu pred svojim navijačima 1. Dečić 2. Bokelj 3. Bratstvo 4. Zabjelo 5. Igalo 6. Ibar 7. Jezero 8. Arsenal 9. Berane 10. Zora 11. Iskra

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

22 22 22 22 22 22 21 22 22 22 21

16 11 12 10 8 6 5 4 6 5 3

ostvarili su i fudbaleri Zabjela, koji su u istoimenom podgoričkom naselju savladali rožajski Ibar 3:0 (2:0). Prednost domaćeg terena iskoristila je i ekipa Igala, koja je pred svojim navijačima pobijedila plavsko Jezero 4:1 (2:1). Slobodni u 24. kolu bili su fudbaleri Iskre. SEMAFOR: Dečić - Berane 0:1, Bokelj - Zora 1:0, Bratstvo - Arsenal 2:0, Zabjelo - Ibar 3:0, Igalo Jezero 4:1. A, u narednom kolu, 21. aprila, sastaće se: Jezero - Zabjelo, Ibar Bratstvo, Arsenal - Bokelj, Zora Dečić, te Berane - Iskra. Slobodni će biti fudbaleri Igala. 3 6 3 6 8 9 10 11 5 3 4

3 5 7 6 6 7 6 7 11 14 14

34:10 29:15 33:21 30:30 29:25 24:25 19:19 23:27 20:42 20:27 19:39

51 39 39 36 29 27 25 23 20 17 13

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

PORUKA IZ NIKŠIĆA

Još ništa nije gotovo

Golman Sutjeske Ivan Janjušević zna kako se uzimaju titule, zato je oprezan: Imamo devet poena prednosti, ali nema opuštanja

Sutjeska je visoko podigla ruke u vis u subotu oko 18.00 sati - pobijedili su Petrovac (2:1), saznali da im je najbliži pratioc remizirao u Golubovcima (Zeta - Budućnost 0:0), što znači da tabela elitnog crnogorskog loptanja sada izgleda ovako: Sutjeska 57, Budućnost 48... Devet bodova je velika razlika... “Prija što smo na plus devet, ali ima još dosta da se igra. Nema opuštanja, jer još ništa nije gotovo”, ne diže ekipu u nebo sjajni golman Ivan Janjušević pošto je do kraja sezone ostalo još (velikih) osam kola. Janjo je jedini fudbaler lidera lige koji zna kako se slave šampionski lovori - sa Mogrenom je prigrabio dvije titule u nezavisnoj Crnoj

Gori... “Pred nama je još mnogo teških gostovanja, teških utakmica kod kuće. Zato još jednom kažem: Još ništa nije gotovo! Devet bodova jeste razlika, ali ne smijemo sada da stanemo, jer bi sve dobro što smo uradili u sezoni - prosuli”, jasan je potencijalni reprezentativac Crne Gore. Nikšićani čuvaju prvo mjesto, nemaju namjeru da ga predaju, a kada je sezona startovala niko nije vjerovao u Sutjesku. Ivan se vratio u klub u kome je ponikao, sklopljena je skladna družina i rezultati - dolaze... “Kada sam se vraćao, računao sam da ćemo biti tu negdje u sredi-

ni terena, da ćemo se boriti za poziciju broj tri. Međutim, iz treninga u trening smo bili sve bolji, rasli smo kao ekipa iz utakmice u utakmicu. Nijesmo odustali ni kada smo ostali bez dva - tri igrača”, govori nam Janjušević kako je Sutjeska bila prava i kada su se do kraja sezone povrijedili Stefan Zogović i Stefan Stefanović, te kada je otišao Đorđe Šušnjar u Vojvodinu... A, onda je za kraj poentirao... “Šef Dragan Radojičić nam je uvijek ponavljao da možemo sa svima. I to smo pokazali. Možda u ligi ima kvalitetnijih ekipa po imenima, ali niko nema kolektivni duh kao mi. Sto odsto”, staje Janjo iza Gagine družine. B.T.

MINUS 9

Nikač: Sami smo krivi

Darko Nikač pričao o sve bližem rastanku od titule poslije remija sa Zetom

Predstava bez golova u Golubovcima je sve su prilike oduzela “plavima” šampionski lovor - Zeta i Budućnost su u klasiku remizirale, što je izabranike Radisava Dragićevića udaljilo na devet nedostižnih bodova u odnosu na lidera Sutjesku. Mreže su mirovale, ali na terenu je bilo više nego uzbudljivo - “vukovi” su dva puta tresli okvir gola (prečka, stativa), a sve to u samom finišu utakmice je mogao da kazni kapiten na derbiju Darko Nikač - špic je promašio “tri boda” na Trešnjici. “Bili smo hendikepirani na tom meču. Čak petorice standardnih prvotimaca nije bilo u udarnoj postavi. Nijesmo uspjeli da slavimo, Sutjeska je to iskoristila. Sada imaju veliku razliku da bi se stigla. Međutim, fudbal je nepredvidljiv,

vjerovaću u titulu sve dok bude bi- lac šest golova u šampionatu. lo teorijske šanse za to”, poručio je U jednom trenutku je izgledaza Dnevne novine Nikač. lo da Budućnost ima “kondicije” Lijek za ranu u prvenstvu mo- da se dobro približi Nikšićanima, že biti masovnije takmičenje - Bu- ali remijem u subotu, te neriješedućnost se domogla polufinala nim rezultatom u proteklom kolu Kupa, a u srijedu igra revanš meč pod Goricom protiv Petrovca sve sa ekipom Mladosti - na prvoj uta- se pretvorilo u enormnu prednost kmici upisan je neriješen rezultat lidera. Koji je razlog? na Starom aerodromu - 1:1. “Mislim da razlika nije real“Samo nam je to preona. Sutjeska je dobar tim, stalo. Fokusirani smo i a naš problem je klupa. maksimalno motiviProšle godine smo sani da prođemo u imali igrače koje su finale i osvojimo to sa klupe mogli da riješe utakmicu, takmičenje. Time a sada je tu dosta bi nekako izvadimladih momaka. li sezonu poslije Da je prosjek godina brojnih kikseva u Oni su dobri, talenstartne postave Budućprvenstvu. Šta da se tovani, ali nemaju nosti u duelu sa Zeradi, sami smo krivi dosta jakih utakmitom bio - 22 za ovo što nam se deca u nogama”, završio silo”, rekao nam je strijeje Darko Nikač. U.R.

DA LI STE ZNALI...


Sport 31

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

TIM KOLA

Golman Ljuljanović (Budućnost)

UKUPNO

DOMAĆIN

Odbrana

GOST

1. SUTJESKA

25

18

3

4

39:18

57

12

11

0

1

22:7

33

13

7

3

3

17:11

24

2. BUDUĆNOST

25

13

9

3

44:24

48

12

6

4

2

21:14

22

13

7

5

1

23:10

26

3. ČELIK

25

12

7

6

32:22

43

12

6

4

2

19:11

22

13

6

3

4

13:11

21

4. RUDAR

25

13

4

8

31:26

43

12

6

3

3

15:12

21

13

7

1

5

16:14

22

5. GRBALJ

25

10

9

6

26:10

39

13

8

4

1

22:5

28

12

2

5

5

4:5

11

6. MLADOST

25

7

9

10

27:32

30

13

5

5

3

17:15

20

12

2

4

6

10:17

10

7. PETROVAC

25

7

8

10

27:32

30

13

3

6

4

12:13

15

12

4

3

5

15:19

15

8. ZETA

25

6

9

10

28:35

27

13

6

2

5

15:15

20

12

0

7

5

13:20

7

9. MOGREN (-1)

25

7

6

12

22:26

26

13

3

3

7

11:16

12

12

4

3

5

10:10

15

10. JEDINSTVO

25

6

7

12

24:35

25

13

3

3

7

12:18

12

12

3

4

5

12:17

13

11. MORNAR

25

5

6

14

21:38

21

12

2

5

5

7:13

11

13

3

1

9

14:25

10

12. LOVĆEN

25

5

4

16

22:44

19

12

3

2

7

11:19

11

13

2

2

9

11:25

8

M.B. Radulović (Zeta) Mitrović (Mladost) Vojinović (Jedinstvo) Dubljević (Čelik)

Vezni red Kalezić (Jedinstvo) Bulajić (Čelik) Martinović (Grbalj) D. Karadžić (Sutjeska)

Napad

Ašćerić (Grbalj) Seratlić (Mladost)

Trener Dušan Jevrić (Jedinstvo)

PODGORICA - Stadion: kamp FSCG. Gledalaca: oko 600. Golovi: 0:1 D. Karadžić u 11, 0:2 D. Karadžić u 45, 1:2 Ziver u 46. minutu. Sudija: N. Dabanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: N. Razić (Podgorica) 7, J. Tatar (Podgorica) 7. Žuti karton: Grbović, Lakić, Marković (Petrovac).

PETROVAC

1 0

Popović 6, Čelebić 5,5, Lakić 6, Grbović 6, Mrvaljević 5,5, Šofranac 6, Golubović 5,5, Đukić 5,5 (od 33. Marković -), Pejaković 5,5 (od 46. Zvicer - (od 46. Pepić 6,5 )), Jablan 6, Muhović 6 Trener: Milorad Malovrazić 6

SUTJESKA

2 2

Janjušević 6,5, Bečelić 6, Ognjanović 6,5, Ćuković 6,5, Stijepović 6, Nikolić 7, Jovović 6,5, D. Karadžić 8, Ćetković 6,5 (od 57. Perošević 6), Stevović 6 (od 79. Kosović -), Isidorović 6,5 (od 30. V. Karadžić -), Trener: Dragan Radojičić 7

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Gledalaca: oko 1500. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje) 7. Pomoćnici: D. Pajović (Cetinje) 7, D. Mrgunović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Boljević (Zeta), Kopitović (Budućnost).

ZETA

0

Ivanović 7, M.M. Radulović 6,5 (od 80. Kalačević -), Kaluđerović 6, M.B. Radulović 7, Novović 6, Brnović 5,5, Božović 6 (od 53. Vlaisavljević 6,5), Burzanović 6, Došljak 6, Boljević 6,5 (od 73. Orlandić -), Korać 6 Trener: Darko Šuškavčević 7

Igrač utakmice: Darko Karadžić

PODGORICA - Stadion: FK “Mladost”. Gledalaca: oko 400. Golovi: 1:0 Seratlić u 20, Mitrović u 52. minutu. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje) 7, S. Korać (Bar) 7. Žuti kartoni: Krkleljić, Petrović (Rudar).

MLADOST

2 1

Marčelja - , Tatar 6,5, Šofranac 7, Mitrović 7,5, Taku 7, Sanković 6,5, Mandić 6,5 (od 87. Kalezić -), Pavićević 7 (od 65. Marković -), Savićević 7 (od 46. Orahovac 6,5), Šćepanović 7, Seratlić 7,5 Trener: Miodrag Vukotić 7,5

RUDAR

0 0

Vukliš 6, Nestorović 6, Alić 5,5, Petrović 5,5, Popović 5, Kaluđerović 5,5 (od 85. Sekulić), Brnović 6, Vlahović 6, Jovanović 5 (od 69. Nerić -), Igumanović 6, Stojanović 5,5 (od 27. Krkeljić 6,5) Trener: Nikola Rakojević 6

GRBALJ

3 0

Radulović 7, N. Bogdanović 7, Carević 7, Glavan 7, Ito 7, Martinović 7,5, Milojko 7,5, Luković 7 (od 80. Međedović), Merdović 7, Janković 7 (od 50. Pepić 6,5), Ašćerić 8 Trener: Aleksandar Nedović 7,5 Dragojević 5, N. Vujović 5 (od 44.

LOVĆEN

0 0

Radunović -), Tatar 5,5, L. Vušurović 6, Martinović 6, Hočko 5 (od 50. N. Draganić 5,5), Marković 5,5, Radović 5,5, Bogdanović 5, Đurišić 5 (od 77. M. Vušurović -), G. Vujović 5,5 Trener: Mojaš Radonjić 6

Jedinstvo

Vezali su četiri poraza protiv teških rivala, ali kada je bilo najpotrebnije odlično su odreagovali - izabranici Dušana Jevrića su sasvim zasluženo pred svojim navijačima slavili u derbiju začelja. Jedinstvo je sa 2:1 savladalo Mornar, te na najbolji mogući način iskoristilo poraz Lovćena i Mogrena približivši se čistoj zoni spasa na samo bod. U sljedećm kolu Bjelopoljci imaju šansu da naprave još jedan korak naprijed - gostovaće na Obilića poljani posljednjoplasiranim Cetinjanima.

Ljuljanović 7, Raspopović 6, Orahovac 6, Peković 6, Kopitović 6, Raičković 6,5 (od 86. Rogošić -), Flavio 6, M. Vukčević 6,5, Mugoša 5,5 (od 80. Cmiljanić -), Adrović 5,5 (od 67. Radonjić 6), Nikač 6 Trener: Radisav Dragićević 7

BUDVA - Stadion: Lugovi. Gledalaca: oko 300. Golovi: 0:1 Dubljević u 70. minutu. Sudija: M. Savović (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Đuranović (Podgorica) 7, B. Krstev (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Kolev, Dubljević (Čelik).

MOGREN

0 0

Butorović 6, Popović 6,5, Radišić 6, Bojić 6, Racković 6, Lagator 6, Mijušković 5,5 (od 64. Pržica 6), Peličić 5,5 (od 89. Nedović -), Vujović 6 (od 79. Gardašević -), Đoković 6, Đurović 6 Trener: Branislav Milačić 6

ČELIK

1 0

Banović -, Dubljević 7,5, Radović 6,5, Đikanović 6,5, Videkanić 7, Kolev 6,5, Bulajić 7, Jovović 6,5, Zorić 6 (od 85. Simić -), Ivanović 6 (od 90. Bakoč -), Marjanović 6 (od 75. Adrović -) Trener: Slavoljub Bubanja 7 Igrač utakmice: Aleksandar Dubljević

BIJELO POLJE - Stadion: Gradski. Gledalaca: oko 700. Golovi: 0:1 Bogdanović u 9, 1:1 Mil. Petrović (pen.) u 40, 2:1 Kalezić u 61. minutu. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje) 7. Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) 7, D. Šaković (Podgorica) 7. Žuti karton: Gojačanin, Čindrak (Jedinstvo), Rotković (Mornar).

JEDINSTVO

2 1

Aković 6, Gojačanin 6, Gordić 6,5, Mih. Petrović 6, Vojinović 6,5, Radulović 6 (od 46. Kalezić 7), Garić 6,5, Raičević 6 (od 75. Medenica 6), Čindrak 6, Đurović 6,5, Mil. Petrović 7 (od 80. Kasumović -) Trener: Dušan Jevrić 7

MORNAR

1 1

Radanović 6, Gačević 5,5 (od 78. Kacić -), Skopljak 5,5, Jelenić 6, Vojvodić 5,5, Krstović 6, Kajević 5,5, Bogdanović 5 (od 63. Divanović 6), Matić 6, Ćulafić 6,5, Rotković 6 Trener: Saša Petrović 6 Igrač utakmice: Bojan Kalezić

Igrač utakmice: Nikola Ašćerić

+ Plus

0

Igrač utakmice: Miloš B. Radulović

Igrač utakmice: Filip Mitrović

RADANOVIĆI - Stadion: u Radanovićima. Gledalaca: oko 500. Golovi: 1:0 Milojko u 50, 2:0 Ašćerić u 62, 3:0 Ašćerić u 79. minutu. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Dević (Bar) 7, V. Todorović (Nikšić) 7. Žuti kartoni: Carević (Grbalj), Hočko, Tatar, Radović, Bogdanović (Lovćen). Crveni karton: Bogdanović (Lovćen) u 80. minutu.

BUDUĆNOST

- Minus

Mladost Grblja

Trener Aleksandar Nedović je protiv “fenjeraša” odmarao za Kup iskusnije igrače, pa su protiv Lovćena šansu dobili mlađi momci. I iskoristili su je na fenomenalan način. Grbalj je poprilično neočekivano sa 3:0 razbio Lovćen i stigao do brojke od 39 bodova. Politika kluba iz Radanovića je da forsiraju igrače iz svojih mlađih kategorija - do sada su se Branislav Janković, Goran Milojko i Ilija Glavan pokazali kao pun pogodak.

LISTA STRIJELACA 14 Adrović (Budućnost) 9 Šušnjar (Sutjeska/Vojvodina), Šćepanović (Mladost), Račić (Čelik) 8 Vujović (Mogren), Ćulafić (Mornar), Korać (Zeta) 7

Đurišić (Lovćen)

6 Nikač (Budućnost), Vlahović (Rudar), D. Karadžić (Sutjeska), Mil. Petrović (Jedinstvo) 5 Bošković (Budućnost/ Sapunbari), Orlandić (Zeta), Jablan (Petrovac), Isidorović (Sutjeska), Zorić (Čelik), Đalac, Ašćerić (Grbalj) 4 Igumanović, Jovanović (Rudar), N. Nikolić (Grbalj/Rostov), Boričić, (Jedinstvo)Jovanović (Petrovac), Vujović (Lovćen) 3 Ivanović, Krkeljić, Brnović (Rudar), Pejović, Ćetković (Sutjeska), Kasapi (Čelik), Sepuja, Rosić (Jedinstvo), Merdović (Grbalj), Rotković (Mladost/Mornar), Đukić (Petrovac), Golubović, Mugoša, M. Vukčević, Flavio (Budućnost), 2 Radonjić (Budućnost) Đoković, Pržica (Mogren), Ivanović, Agović, Radović (Čelik), Radović, Mirković (Lovćen), Božović, Boljević, Vlaisavljević, Došljak (Zeta), Nerić, G. Petrović (Rudar), Eber, Božović, Orahovac, Seratlić (Mladost), Janković (Grbalj), Marković, Gačević (Mornar), B. Nikolić, Perošević, Jovović, Poček, J. Nikolić, Stevović (Sutjeska/Lovćen), Leverda, Vujačić, Grbović (Petrovac), Radulović (Jedinstvo) 1 Videkanić, Adrović, Simić, Bulajić, Ilić, Vuković, Kolev, Marjanović, Dubljević (Čelik), Kurbegović, Raičković, Peković, Cmiljanić, Orahovac (Budućnost), Bogdanović, Obradović, Metović, Vojvodić, Radovanović (Mornar), Ragipović, D. Nikolić, Matić, Radulović, N. Bogdanović, Milojko, Luković (Grbalj), M.B. Radulović, Kalačević, Novović, Kaluđerović, Burzanović (Zeta), Bojić, Ivanović, Grbović, Brnović, Božović, Radišić, Đurović (Mogren), Pavićević, Mandić, Tatar, Mitrović, Kalezić (Mladost), V. Karadžić, Ćuković, Čolaković (Sutjeska), Turković, Novović, Bogdanović, Sjekloća, Todorović, (Lovćen), Živković, Radulović, Gazivoda, Mihailović, Golubović, Marković, Muhović,

PAROVI SLJEDEĆEG KOLA PAROVI - 26. KOLO 20. april - 16.00h Sutjeska - Zeta Budućnost - Mogren Čelik - Mladost Rudar - Grbalj Mornar - Petrovac Lovćen - Jedinstvo


370 31

miliona eura koštala je izgradnja staze u Šangaju, koja je završena 2004. godine i do danas je najskuplja ikad izgrađena

pobjedu ostvario je Fernando Alonso u karijeri i tako se na vječnoj listi izjednačio sa Najdželom Manselom, šampionom iz 1992. godine

GEN. PLASMAN VOZAČA 1. Sebastijan Fetel 52 2. Kimi Raikonen 49 3. Fernando Alonso 43 4. Luis Hamilton 40 5. Felipe Masa 30 PLASMAN KONSTRUKTORA 1. Red Bul 78 2. Ferari 73 3. Lotus 60 4. Mercedes 52 5. Fors Indija 14

FORMULA 1

Super Nando, super Ferari

Crvena dominacija u Kini - Alonso došao do prve pobjede u sezoni, sjajni Raikonen drugi, Hamilton treći

C

rvene nijanse Ferarija i Španije prošaralare su nekadašnju močvaru, najskuplju stazu ikada napravljenu, čuvenu kinesku luku i najveći grad najmnogoljudnije zemlje svijeta, grandiozni Šangaj. Treća trka u sezoni Formule 1, velika nagrada Kine protekla je u totalnoj dominaciji Fernanda Alonsa i njegovog Ferarija - princ iz Asturije slavio je sa više od deset sekundi prednosti ispred još jednog heroja trke na Dalekom istoku, Kimija Raikonena i Mercedesovog “bisera” Luisa Hamiltona, koji je u posljednjim metrima trke izdržao nalete Sebastijana Fetela i aktuelnog (trostrukog) šampiona ostavio bez postolja.

Drugim trijumfov u Kini (slavio i 2005. u bolidu Renoa) Fernando Alosno je postao tek drugi vozač (uz Luisa Hamiltona) sa dva trijumfa na stazi u Šangaju, koja je izgrađenja 2004. godine - naravno, pod “dirigentskom palicom” genija Hermana Tilkea. Uz to sjajni Nando je tako upisao i svoju 31. pobjedu u “najluđem karavanu”, izjednačivši se na vječnoj listi sa Najdželom Manselom, šampionom iz 1992. godine.

● FERNANDO ALONSO:

NAPADAMO I BAHREIN

A do trijumfa u carstvu Dalekog istoka Fernando Alonso je stigao čistom, supersoničnom brzinom. Dok su rivali Ferarija smišljali taktiku kojom bi mogli da ih nadmudre, momak iz Ovijeda je odvezao

trku bez greške u čemu ga je perfektno pratio njegov “crveni bolid”. “Bila je ovo fantastična trka za nas od samog početka”, rekao je nakon šangajskog izazova Alonso. “Tim je uradio savršen posao. Nijesmo imali nijedan veliki problem u vezi sa bolidom. Bili smo pod pritiskom poslije odustajanja u Maleziji, ali sam zadovoljan početkom sezone i veoma optimističan pred nastavak takmičenja. Sada znam da ćemo i u Bahreinu (naredna trka u sezoni) napasti pobjedničko postolje”.

● KIMI MOŽE I SA

OŠTEĆENIM BOLIDOM

Za najljepše priče u F1 karavanu nekako po navici zadužen je finski “Ice Man” Kimi Raikonen - majstor iz Lotusa stigao je do druge stepenice na podijumu, iako je još u prvom

dijelu trke oštetio bolid... “Rezultat je odličan, iako sam želio pobjedu”, jasan je svjetski šampion iz 2007. godine. “Nakon slabog starta bolid mi je funkcionisao veoma dobro, ali tada se dogodila ta situacija sa Serhijom Perezom. Pokušao sam da ga napadnem, a on me izgurao sa staze, na ivicu, pa na travu. Nijesam imao gdje i udario sam u zadnji dio Meklarena i tako oštetio prednje krilo. Vjerovatno bih bio i brži da se to nije dogodilo, ali uspio sam da dobijem borbu za drugo mjesto. Osvojio sam mnogo bodova, međutim nadam se da ću sljedeći put biti još bolji”.

●HAMILTON: ALONSOV I

KIMIJEV TEMPO JE BIO PAKLEN

Razloga za zadovoljstvo nakon VN Kine imaće svakako i trećeplasirani Luis Hamilton - momak koji polako počinje da slaže kockice u svom novom timu Mercedesu. Ovo je za “crnog bisera” drugi podijum u sezoni... “Zaista sam srećan zbog rezultata i osvojenih bodova”, istakao je Hamilton. Imali smo još jedan uspješan vikend. Nažalost, tempo Alonsa i Raikonena nijesam mogao da pratim”. Šou se nastavlja već za vikend staza Šakir i pješčano kraljevstvo Bahreina čekaju...

VELIKA NAGRADA KINE 1. Fernando Alonso (Španija) Ferari

1:36:26.945

2. Kimi Raikonen (Finska) Lotus

+ 10.168

3. Luis Hamilton (V. Britanija) Meklaren

+ 12.322

4. Sebastijan Fetel (Njemačka) Red Bul

+ 12.525

5. Dženson Baton (V. Britanija) Meklaren

+ 35.285

6. Felipe Masa (Brazil) Ferari

+ 40.827

7. Danijel Rikardo (Australija) Toro Roso

+ 42.691

8. Pol Di Resta (V. Britanija) Fors Indija

+ 51.084

9. Roman Grožan (Francuska) Lotus

+ 53.423

10. Niko Hulkenberg (Njemačka) Zauber

+ 56.598

KUPON 4

Osvojite vrijedne nagrade! Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Kosta Bošković


Ponedjeljak, 15. 4. 2013. broj 504 GoDINA II

33 žENA OCIJENITE SAMI

Kopija ili ne?

Najnoviji model tašne brenda Iv Sent Loran naziva “Classic Sac De Jour” mnoge je podsjetio na legendarnu Ermeovu “Birkinicu” pa su se modni znalci podigli na noge govoreći da se radi o kopiji. Modnom scenom proširile su se brojne spekulacije kako je nova torba iz Hedija Slimanea za Saint Laurent zapravo čista kopija kultne Hermes Birkin torbe. Saint Laurent Classic Sac De Jour Bag je model iz proljećne kolekcije branda i svojim dizajnom i strukturom zaista pomalo podsje-

ća na Ermeov model, koji već godinama slovi za najpoznatiju tašnu na svijetu. Tašna je izrađena od glatke teleće kože i formom je nešto stroža od originalne Birkinice. Sac De Jour sadrži nešto manje detalja, s diskretnim Sent Loran Paris logom utisnutim na prednjoj strani, a sličnost je vidljiva u ručkama same torbe, kao i u kožnom kaišu protkanom uz rub. Razlika koja je evidenta tiče se same cijene jer “Sac De Jour” košta 2.950 dolara, dok se cijena Birkinice penje od 10.000 dolara pa i više. Ma.I.

KORISNO

Crvena boja simbolizuje moć

DIZAJNERSKI SAVJETI

Nemojte slijepo pratiti trendove

Nekoliko modnih savjeta našim čitateljkama od poznate srpske dizajnerke Suzane Perić Marija Ivanović, foto: Vedran Ilić

P

oznata srpska dizajnerka Suzana Perić je na nedavno završenom podgoričkom Paradiso Royal Fashionu, prikazala kolekciju “Be Yourself”, koja se dopala svim damama, pa i onim koje ne prate trendove. Suzana našim čitateljkama savjetuje da pri kupovini garderobe primat daju udobnosti i prijatnosti. Materijali koje izdvaja su svila, saten u puderastim nijansama, a forme koje predlaže su lepršave, baš kao i ljeto koje s nestrpljenjem očekujemo.

Ime Suzana Perić sinonim je za ženstvenost i eleganciju koja je očita u svakoje njenoj kolekciji. Najnovija kolekcija, koju je nazvala “Budi svoja”, jasno prikazuje njenu viziju koju je prenijela na predstavljene modele. “Kolekciju sam nazvala “Budi svoja” baš zato što, nekada iz raznih razloga, nosimo tu masku kako bi sakrili svoje pravo lice. Mislim da svi treba da skinemo masku i da budemo to što jesmo”, objašnjava na početku, te dodaje da su joj za inspiraciju poslužile jake žene od kojih neke i poznaje. “Znam da se žene bore da na svim poljima budu uspješne i uprkos nekada jako velikim životnim bitkama i dalje vode računa da budu lijepe, dobre majke, supruge, radnice, prijateljice. Zaista se divim ženskoj snazi”, iskrena je Suzana koja za naše čitatateljke predlaže svoje viđenje trendova koje bi trebalo ispratiti u sezonama pred nama. “Kolekcijom, koju ste imali prili-

ke da vidite na Paradiso Royal Fashion 13, predstavila sam svoj doživljaj oblačenja za proljeće i ljeto koje slijede. Tu su svilene, satenske ili čipkane haljine, duge i kratke u puderastim bojama, ali i u modernim bojama bakra i zlata”, kaže ona, savjetujući pri tom pripadnicama nježnijeg pola da ovo ljeto biraju opuštene forme u kojima će se osjećati nesputano i zadovoljno. “Volani na rukavima podstiču osjećaj slobode i lepršavosti. Kada želimo da se osjećamo posebno seksi, kreirala sam haljine koje su sa korsetima i koje ističu ženstvenost i siluetu”, objašnjava dizajnerka. Bez pažljivo odabranog asesoara prosto su nezamislive dnevne, a posebno večernje varijante. Trendovi su ovog proljeća razni, pa je svakako bolje da umjesto da vam trend bude nametnut, istim vladate. Suzana ima svoje viđenje i predlog koji je asesoar primjeran za dnevne, a koji za večernje varijante kada u suštini sve želi-

mo da izgledamo što bolje. “Ja obožavam kape i naočare za sunce preko dana pa ih tako i drugima savjetujem. Za večernje varijante predlažem dobre minđuse sa kamenjem koje će i najjednostavniju kombinaciju podići na viši nivo”, kaže ona. Takozvana odjeća “za prelaz” smatra se jednom od najvećih dilema pripadnica ljepšeg pola, koje se često nalaze u dilemi koji komad garderobe kupiti, a da pri tom isti ima višestruku namjenu. Poznata dizajnerka predlaže pantalone od prijatnog materijala koje su lake za kombinovanje. “U najnovijoj kolekciji ukombinovala sam velurne jakne i pantalone koje su tanke, a opet jako prijatne i lako se kombinuju sa apsolutno svim”, objašnjava ona. Modna industrija tržište je koje se razvija nevjerovatnom brzinom, pa se tako i ono što je IN mijenja munjevitom brzinom. U samo nekoliko mjeseci stvari koje su must have ostaju out, što zbunjuje brojne dame. Perićeva je mišljenja da nikako nije preporučljivo slijepo pratiti trendove. “U jednom trenutku na ulici ste mogli vidjeti djevojke koje na svakom komadu odjeće imaju nitne ili bodlje koje su sada trend. To nije dobro, jer ako već pratite ono što je moderno kao pomenute bodlje neka se one nađu na obući ili košulji i biće sasvim dovoljno”, smatra Suzana.

Boje odjeće koju nosite utiču na mišljenje drugih o vama, a osim toga govore i o vašem raspoloženju i osobinama. Crvena Ova boja označava moć. Podstiče kreativnost i poziva na akciju. Na muškarce djeluje stimulativno jer u njoj izgledati atraktivno. Osobine koje krase ženu su snaga, produktivnost, energija, strast i visoka seksualna energija. Savjet: Ponekad možete djelovati agresivno. Ne odijevajte se nikada u crveno od glave do pete, nego je kombinujte sa neutralnim bojama. Plava Plava je vrlo umirujuća boja koju nose blage osobe. Simbolizuje poštenje i odgovornost. Ljudi koji nose plavo uglavnom na druge ostavljaju utisak povjerljive osobe. Savjet: Ako idete na razgovor za posao, izaberite plavu košulju ili majicu. Crna Simbolizuje autoritet a veći-

na dama je voli jer u njoj izgledaju vitkije. Ljudi u crnom ostavljaju utisak sposobnih, elegantnih i zavodljivih osoba. Savjet: Nije preporučljivo biti stalno u crnom već je kombinujete sa bijelom. Zelena To je boja prirode, a to pokazuje da ste ‘u miru’ sami sa sobom. Simbolizuje sreću i blagostanje s obzirom da je to i boja novca. Savjet: To je svijetla boja, pa je i kombinujte sa svjetlijim nijansama. Žuta Ljude ova boja asocira na zabavu pa je korisna za podizanje energije jer pruža vedrinu bilo kojoj kombinaciji. Nije prikladna za ozbiljne poslovne sastanke, dobra je za koktel-zabave ili večeru. Savjet: Iako se smatra da nije u skladu sa pastelnim tonovima ovog ljeta upravo je to jedan od izraženijih trendova pa je slobodno tako i nosite.

KOZMETIKA

Trikovi za savršene trepavice Maskara se smatra jednim od najvjernijih saveznika svake dame a da bi vam istra trajala što više izbjegavajte da joj četkicu prečesto izvlačite i vraćate unutra jer joj time skraćujete vijek trajanja. Da bi naučili kako pravilno i na najboli način iskoristite mogućnosti maskare ovih pet jednostavnih savjeta učiniće da vaše će oči izgledaju ljepše i glamuroznije. Savjet 1: Ako vam se trepavice lijepe jedna za drugu prilikom nanošenja maskare, nanesite je cik-cak pokretima. Ovaj bi vam trik definitivno trebalo riješiti problem. Savjet 2: Ako volite nanijeti dva sloja maskare, tada ne biste trebali da čekate da se prvi sloj osuši jer će vam se trepavice slijepiti.

Savjet 3: Za naizgled duže trepavice više maskare nanesite na korijen trepavica, ne na vrhove. Savjet 4: Podloga za trepavice znatno može pomoći cjelokupnom izgledu očiju. Prvo nanesite podlogu a nakon toga maskaru koja će se pravilnije rasporediti i duže ostati na vašim trepavicama. Savjet 5: Ako primijetite da se maskara suši brže nego što bi trebala, to je vjerojatno zbog načina na koji koristite četkicu. Mnoge žene četkicu izvlače i vraćaju unutra, zbog čega vazduh ulazi u samu tubu pa se time maskara brže i suši. (magazin.net.hr)


34 Žena

Ko više pati nakon raskida

Muškarci teže podnose raskid nego žene. Zašto? Naučnici smatraju da je ključ u prijateljima koji nakon traumatičnog iskustva pružaju podršku. Naime, žene već u ranim dvadesetima imaju dobro razvijenu mrežu prijateljica koje im služe i kao “terapeuti”, dok muškarcima po pravilu nedostaje čvrsta prijateljska podrška. U slučaju problema, muškarci se više oslanjaju na partnerku, a kad raskinu vezu, to je za njih veći emocionalni udarac i više im udara na samopouzdanje. Kad dođe do raskida, objašnjava vođa istraživanja Melani Bartli, pripadnici jačeg pola mogu da se osjećaju izolovano. Muški prijatelji im neće pružiti ni približno podrške kao ženi njene prijateljice, jer su muškarci u društvu više takmičarski nastrojeni. Međutim, i muškarci su ranjivi baš kao i žene i pitanje je koliko će se osjećati vrijednima poslije raskida. Naime, Bartli govori da su se obično žene definisale u vezi, dok su se muškarci određivali i cijenili prema poslu. Međutim, mlađe generacije se zbog nemogućnosti pronalaska pravog posla sve više okreću emocionalnom dijelu života. Istraživanje na “University College” u Londonu sprovedeno je na 1000 parova, pa je između ostalog otkriveno da će muškarci biti više pod stresom ako im je veza nefunkcionalna, ali će i više od žena uživati, ako ljubav cvjeta. (Večernji)

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

ŽIVOT

Kako nas mijenjaju godine

S

vi bi željeli da žive dugo, ali niko ne bi volio da ostari. Nažalost, nema načina da se dočeka duboka starost, a da se izbjegnu promjene u duhu i na tijelu koje sa sobom donose godine. Gdje se javljaju prvi znaci starenja i šta se to zbiva s ljudskim organizmom kada pređe u drugo poluvrijeme života.

VID IZDAJE PRVI Osim što su ogledalo duše i našeg raspoloženja, oči prve pokazuju znake starenja i promjene koje nas sustižu. Tako već oko četrdesete kod većine ljudi počinju problemi s vidom. Javlja se takozvana presbiopija, otežan vid na blizinu ili staračka dalekovidost, jer zbog poremećaja fleksibilnosti sočiva oko gubi sposobnost fokusiranja bliskih predmeta. Tada počinjemo da odmičemo novine i knjige i to je trenutak kada mnogi dobiju svoje prve naočare za čitanje. A nešto kasnije, oko 55. godine, javlja se staračka katarakta, odnosno zamagljenje vida, kao i sindrom suvog oka. On pogađa čak tri četvrtine ljudi starijih od 65 godina. Zbog neprekidnog kretanja, kičma je izlo-

žena brojnim mikrotraumama koje amortizuju diskusi koji se nalaze između pršljenova. Međutim, kako starimo tako slabi prstenasti dio diska i smanjuje se količina vode koja inače čini do 80 odsto diska. Zato oni postaju manje otporni na mehanički stres, gube elastičnost, tanje se. Tako se smanjuje i naša visina. Smatra se da se poslije četrdesete na svakih 10 godina smanjimo za po jedan centimetar, te da do osamdesete godine muškarci budu za pet, a žene za osam centimetara niže nego kada su bili u naponu snage. I MOZAK SE SMANJUJE Mnogi naučnici smatraju da starost počinje snižavanjem kognitivnih, tj. saznajnih funkcija mozga. To što s godinama postajemo pametniji vjerovatno

treba da zahvalimo samo životnom iskustvu jer je činjenica da se i mozak s godinama smanjuje. I mozak i kičmena moždina gube na težini i volumenu, tako da se mozak smanji od sedam do deset odsto u odnosu na svoju maksimalnu težinu. U moždanom tkivu nakon odumiranja nervnih ćelija talože se otpadni produkti i tako se stvaraju strukture zvane senilni plakovi. Starenjem se prije svega mijenjaju biofizičke karakteristike poput sinaptičke komunikacije, energetskog metabolizma jona kalcijuma i ekspresije gena koja je nedovoljna za podsticaj nastanka novih sinapsi. SUŠE SE KOŽA I KOSA Koža stari tako što se s godinama u njenim ćelijama smanjuju kolagen i elastin, zbog čega ona gubi elastičnost i čvrstinu. Opušta se, gubi sjaj, postaje rastegljiva i suha jer gubi sposobnost da nadoknađuje vlagu. Promjene su prirodno najuočljivije na licu, gdje se smanjuju potkožne masne naslage, ali

i zbog toga što neprestane kontrakcije mišića dovode do pojave bora na čelu, oko usta i očiju. Kosa postaje krta, mijenja strukturu, gubi sjaj, prorjeđuje se i sijedi jer vremenom folikul dlake proizvodi sve manje i manje melanina, koji daje boju kosi. Kosa se prorjeđuje, jer vlasi sve više opadaju, a sve manje se obnavljaju. BEŠIKA POLAKO POPUŠTA Kako se povećava broj svjećica na torti tako slabe mišići karličnog dna koji daju potporu unutrašnjim organima. Mišići perineuma, koji okružuju regiju oko anusa i vaginalnog otvora, gube elastičnost zbog čega se veliki broj žena u pedesetim i šezdesetim godinama žali na nevoljno puštanje urina, učestale urinarne infekcije, ispadanje bešike i materice, kao i na slabost zidova vagine. Razni su faktori koji doprinose slabljenju mišića karlice, a najvažniji su trudnoća, komplikovan porođaj, gojaznost, nošenje tereta, operacije u maloj karlici, neurološka oboljenja i genetski faktori. (Blic Žena)

UPUTSTVO

ODNOSI

Rečenice koje ne izgovarate Načini za dobar seks stojeći Svaka od vas ima bar jednu prijateljicu s kojom misli da može da priča o svemu. Međutim, postoje životni trenuci u kojima bi bilo pametno dobro razmisliti i procijeniti situaciju prije nego što išta kažete. Ako ste prijateljice, znači da vam je stalo do nje i sigurno ne želite da je povrijedite. Ipak, u nekim situacijama i tako bliske osobe znaju da reaguju potpuno suprotno od očekivanog, pa umjesto da vas dožive kao nekoga ko im želi samo najbolje, dobijete epitet dežurnog krivca, ni kriva ni dužna. Pogotovo kada je u pitanju njena veza. DEČKO JE VARA Neka prijateljstva su se i raskidala zbog ovoga, jer su one koje su bile prevarene istinu shvatile kao vašu ljubomoru na njenu “sreću”. Kao alternativu nudi se ultimatum onom koji vara da u što kraćem roku prizna šta je uradio, a vi preuzmete ulogu ramena za plakanje, koliko god je potrebno. I na ovaj način ste možda postigli ono što ste htjeli, a to je da takvog momka više nema blizu vaše prijateljice. U VEZI JE S BUDALOM

Najblaže rečeno njihova veza nema veze sa zdravim ljubavnim odnosom. Koliko puta se dogodilo da vam se prijateljica požalila na dečka, vi ste je poslušali i dali savjet, a ona je obećala da to više neće trpjeti? Međutim, na putu kući sve je naglo zaboravila, pa vam je nakon pomirenja možda čak i prebacila ružne riječi na njegov račun. I tako u krug. Alternativa u ovom slučaju podrazumijeva vašu ulogu “upijača” koji ispija kafu i samo sluša njeno jadikovanje. Jednom će se valjda opametiti i sama shvatiti. N J E N D E Č KO VAM S E NABACIVAO Ako nije bilo ništa toliko ozbiljno, trebalo bi da prećutite, jer kao i u prvom slučaju ona bi to mogla da shvati kao vašu ljubomoru. Međutim, ako nikako ne možete da se riješite osjećaja krivice, savjetujemo da idete linijom manjeg otpora. Ne “krstaškim pohodom” na njega, nego iskrenim razgovorom s prijateljicom, u kojem ćete joj objasniti koliko vam je neprijatno to što morate da joj kažete, a ipak ne možete da prećutite. (Index)

Seks stojeći je najbolji kad su partneri otprilike iste visine. Ako je vaš dečko dosta viši od vas, stanite na stepenicu ili na bilo šta što je čvrsto i stabilno kako biste mogli da se gledate oči u oči. Ne razbijajte glavu zato što vaš seks stojeći ne izgleda filmski jer to je nemoguće. Seks stojeći je pravi izazov jer su potrebne koordinacija, snaga i balans. Ali ako dovedete do savršenstva svaki pokret, vaš će intimni život biti veoma vruć. Seks stojeći je najbolji kad su partneri otprilike iste visine. Ako je vaš dečko dosta viši od vas, stanite na stepenicu ili na bilo šta što je čvrsto i stabilno kako biste mogli da se gledate oči u oči. Dok jedno drugome prodirete u pogled u zagrljaju, neka vaš dragi lagano poklekne da bi mogao ući u vas i potom neka se lagano uspravi. Da biste osjetili pravu strast,

nagnite se polako unazad da bi njegova trtična kost pritisla vaš klitoris pri svakom prodiranju. Ako žudite za dubljom penetra-

cijom, pokušajte stajati na jednoj nozi, a drugu zakačite oko bokova vašeg muškarca. Neka vas on pridržava za butinu da biste bili stabilniji. Vi u ovom položaju nećete moći mnogo da se pomjerate, ali on može dodati fine promjene u pokrete njišući vas naprijed- nazad. Ako ste savitljivi i razgibani stavite nogu za njegov vrat, a ako je muškarac jak- stavite ruke oko njegova vrata, neka vas podigne držeći vas za butine ili stražnjicu i omota vaše noge oko svojih bokova. Poza će biti manje naporna i moći ćete uskladiti svaki pokret ako ste naslonjeni na zid. Naravno, tu je poza koja se često koristi kada je seks stojeći u pitanju odpozadi- najbolje je nasloniti se na zid ili poduprijeti se na sto lil stolicu, a penetracija je uvijek duboka i muškarci veoma uživaju u ovakvom položaju. (b92)


Žena 35

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

ŽIVOTNI STIL

Zavarajte glad uz provjerene savjete

N

JE

ZA DO K

DA NE ZASPITE ZAUVIJEK

Oprezno sa pilulama

7. Skačite Istraživanja su pokazala da skakanje smanjuje osjećaj gladi. 8. Žvaćite gumu za žvakanje Na ovaj način takođe možete otjerati glad. No, pazite, ako imate osjetljiv želudac, radije izaberite neku drugu metodu jer žvakanje podstiče lučenje želudačne kisjeline.

9. Pojedite salatu ili supu Salata i čorba će ispuniti želudac, te ćete osjećati sitost. Na ovaj način možete izbjeći prejedanje. 10. Izbjegavajte brzu hranu i jednostavne šećere Navedena hrana dovodi do naglog skoka šećera u krvi i jednako naglog pada, što dovodi do gladi. (Magazin.hr)

KORISNO

TO RA

P I TA

Želja za hranom i glad ne moraju biti jači od vas. Najčešće ih je moguće prevariti uz isprobane savjete. Tako ćete izbjeći nezdravu hranu i prejedanje. Pročitajte savjete koji sigurno djeluju. 1. Velik i zdrav doručak Obilan i zdrav doručak će osigurati sitost sve do ručka. Samo pazite da doručak stvarno bude zdrav. 2. Jedite šest malih obroka Tako ćete spriječiti pojavu velike gladi i prejedanje. I izbjegavajte slatkiše. 3. Zdrave grickalice Kad osjetite glad, posegnite za zdravim zalogajem, a to uključuje voće, povrće, orašaste plodove, jogurt i cjelovite žitarice. 4. Pijte puno tečnosti Cilj je popiti oko dva litra vode na dan. Na taj način nećete miješati osjećaj žeđi i glad. 5. Zaposlite ruke Svaki put kad se javi žudnja, zaposlite ruke. Počnite pospremati, slažite nered oko sebe, pletite i slično. Šta god da odaberete, tome se i posvetite i žudnja će nestati. 6. Vježbajte Redovna vježba povećava snagu volje. Uključite kardio i trening s istezanjem. S vremenom će vam biti žao prejedati se jer ćete znati koliko ste se trudili vježbajući.

Poštovani, prije tri godine mi se pojavilo povremeno golicanje tj. svrab u grlu i ušima poslije nekog jela, uglavnom slatkog. Ali i jutarnje kijanje i zapušenost nosa. To je nestalo na neko vrijeme. Mada sam išla u KBC na ispitivanje na alergologiju i imunologiju, nijesu ustanovili nikakvu alergiju. To sve mi se pojavilo opet u sedmom mjesecu trudnoće. Zapušenost nosa, kijanje, curenje nosa noću pa sam u devetom mjesecu počela da kašljem ali je kašalj prestao dvije nedjelje poslije porođaja. A nastavila se zapušenost nosa, svrab u ušima i grlu i curenje iz nosa. Desi se da noću kad ustanem da dojim dijete odmah procuri nos, a kad izduvam nos mene svrbi i počnem da kijam više puta. Kad će sve to prestati? Šta da koristim? Nemam vremena da idem kod ljekara. Kad koristim marisol na bazi cinka tjera me da kijam i poslije se opet zapuši nos. Beznadežna sam. Kažu loš imun sistem. Poštovana, Moguće je da su simptomi vezani ili potencirani hormonskim promjenama u trudnoći zbog njihovog uticaja na stanje sluzokože nosa i sinusa te se očekuje da se kroz nekoliko mjeseci od porođaja situacija vrati na nivo od prije trudnoće. U svakom slučaju je potreban pregled otorinolaringologa i vjerovatno ponavljanje alergo testa. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Stomačić čuva zdravlje kostiju

Kanadsko istraživanje ukazuje da je kod ljudi koji redovno uzimaju lijekove za liječenje nesanice ili anksioznosti veća stopa smrtnosti. Naučnici kanadskog Univerziteta Laval analizirali su podatke više od 14.000 ljudi koji su učestvovali u velikom nacionalnom ispitivanju o zdravlju stanovništva Kanade. Učesnici su bili stari od 18 do 102 godine, a svake dvije godine u razdoblju od 12 godina odgovarali su na mnoštvo pitanja vezanih za zdravlje i životne navike. Portal Moj doktor prenosi da je istraživanje pokazalo da su ljudi koji su uzimali lijekove za nesanicu ili anksioznost najmanje jednom mjesečno prije ispitivanja imali stopu smrtnosti 15,7 odsto, dok je kod ljudi

koji nijesu uzimali ove lijekove stopa smrtnosti bila 10,5 odsto. Nakon što su se u obzir uzeli mnogi faktori, poput opšteg psihičkog stanja, pušenja, konzumacije alkohola i nivoa fizičke aktivnosti, istraživači su zaključili da korišćenje tableta za spavanje ili lijekova za smirenje anksioznosti povećava rizik za smrt za čak 36 odsto. Vođa istraživanja dr Ženevjev Belvil je upozorila da ti lijekovi nijesu bombone i da je njihovo korišćenje daleko od bezopasnog. Ona je ukazala da kognitivna bihejvioralna terapija daje dobre rezultate u liječenju nesanice i anksioznosti i da bi zato ljekari trebali sistematski da razmatraju mogućnosti korišćenja tih lijekova. (Tanjug)

Kako da očistite zidove Prije nego što počnete temeljno da čistite zidove, važno je da sa njih uklonite veće mrlje i površinsku nečistoću. Ako još nijeste planirali da krečite stan, a smatrate da bi zidove trebalo osvježiti, postoji način da to učinite. Naravno, ako ih često čistite suvim krpama, onda nema potrebe da ih redovno perete. Ali, ako ih mjesecima nijeste čistili, tragovi nečistoće vjerovatno su vidljivi, pogotovo na bijelim površinama. Prije nego što počnete temeljno da ih čistite, važno je da sa njih uklonite veće mrlje i površinsku nečistoću. To možete da uradite uz pomoć suve krpe ili usisivača. Ako to ne uradite, najvjerovatnije će se dogoditi da prilikom svakog pokreta na zi-

du ostavite ružan trag ili mrlju i da tako samo pogoršate izgled zidova. Tek kada usisate površinu zidova možete da pređete na temeljnije čišćenje. U kantu vode sipajte smjesu od amonijaka, bijelog sirćeta i malo sode bikarbone. Ovom mješavinom prvo obrišite manje vidljiv dio zida, možda sakriven iza komode ili trosjeda, da biste vidjeli kako kreč reaguje na ovo sredstvo za čišćenje. Ako ste zadovoljni rezultatom, sunđerom ili čistom krpom počnite da čistite zid, i to pokretima od poda ka plafonu. Preko očišćenog dijela zida potom pređite čistom vodom koju ste sipali u drugu kofu ili lavor. Na kraju, zidove osušite fenom ili suvom krpom. (kolektiv.me)

PROBAJTE

Vježbe za lijepa ramena

Napokon dobre vijesti za dame koje kubure sa salom koje se nakuplja oko struka. Žene sa malo većim stomacima imaju jače kosti od onih sa savršeno oblikovanim trbušnjacima, otkrili su istraživači. Za muškarce, s druge strane, to ne važi. Naučnici su pratili zdravstveno stanje više od 1.000 muškaraca i žena starijih od 50 godina tokom pet godina. Tokom tog perioda 19 muškaraca i 107 žena imalo je prelom neke kosti. Zanimljivo je da su žene koje su bile ravnomjerno ugojene i imale najviše kilograma, imale najveće šanse da zadobiju prelom, stoji u Žurnalu kliničke endokrinologije. Istraživači sa sidnejskog Garvan instituta za medicinska istraživanja kažu da je razlog za to što kosti jačaju “nošenjem” većih masa tokom dužeg perioda vremena. Ipak, veća je vjerovatnoća da je po srijedi ženski hormon estrogen. Nai-

me, žene koje talože salo oko struka imaju viši nivo estrogena, a taj hormon dobar je za kosti. Istraživači kažu da ovo otkriće može objasniti zašto se smanjio broj preloma kostiju, kada je broj gojaznih na svijetu porastao. To što je masnoća oko struka dobra za kosti, ne znači da je dobra i po opšte zdravlje. Ona predstavlja veliku opasnost po kardiovaskularni sistem, a uvećava i rizik od dijabetesa. Naučnici naročito ističu da korist od većih stomačića imaju žene koje imaju višak kilograma, ali nijesu gojazne. Studija nije prva koja je pokazala da je nekoliko kilograma više dobro za zdravlje. Istraživači su sproveli oko 100 studija koje su obuhvatile milione žena i muškaraca i otkrili da osobe normalne tjelesne težine, koji se smatraju najzdravijim, umru prije svojih vršnjaka koji imaju nešto više kilograma. (nazdravlje.me)

Sa lijepim vremenom stižu nam i laganije odjevne kombinacije. Vjerovatno nije daleko dan kada ćemo se preobući u majice i haljine na bretele, a to znači da će naša ramena biti izložena pogledima. Ukoliko smatrate da su spuštena i nedovoljno oblikovana, da neće izgledati sjajno u takvoj garderobi, onda je krajnje vrijeme da počnete da radite vježbe uz pomoć kojih ćete ih preoblikovati. Odvojite 15 minuta u toku dana za rad na ovom dijelu tijela i ubrzo ćete vidjeti rezultate. Jedino što vam je potrebno jesu par tegova. Latinično “v” sa tegovima: Držite po teg u obje ruke, razmaknite stopala u širini ramena, ruke držite pored tijela. One bi trebalo da budu paralelne sa podom, ispred tijela, ali ne pod pravim uglom, već iskošene tako da prave latinično slovo “v”. Držite ih tako sekund, pa se vratite u početni položaj. Ponovite 12-15 puta. Tegovi iznad glave: I dalje držite tegove, ali ruke su savijene u laktovima tako da se tegovi nalaze odmah ispod brade. Stopala su opet u širini ramena s tim što su noge blago savijene u koljenima. Podižite tegove sve dok ruke ne budu potpuno ispružene iznad glave. Držite ih nakratko tako, potom oko tri sekunde u visini ramena, pa vježbu ponovite od šest do osam puta. Istezanje u obliku aviona: Lezite na pod potrbuške i ispružite ruke pored tijela (dlanovi su na podu), tako da ono ima oblik slova T. Istovremeno podignite lopatice, grudi i noge sa poda. Iz tog položaja pružite ruke ispred tijela tako da nadlakticama dodirujete glavu. Ostanite nakratko u tom položaju, pa se lagano vratite u početni. Vježbu ponovite do 15 puta. (smedia)


36 Žena

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Žito sa šlagom

SASTOJCI:

BEZ PUNO SOLI

Kokice su zdrave

Desert

800 g brašna 200 ml mlijeka 200 ml jogurta 50 ml ulja 3 jajeta 2 kesice kvasca 1 velika kašika šećera 2 male kašike so li 250 g margarin a Fil: 250 ml kisjele pa vlake

Žito se kuva na najnižoj mogućoj vatri i zatim ocijedi. Posebno se samelju orasi i u velikoj posudi izmiješaju šećer i orasi a doda se i ribani oraščić. U tu smjesu dodati kuvanu ali ne mljevenu pšenicu. Ostaviti jedan sat da se masa homogenizuje i istopi šećer, i tek tada mljeti na mlinu za meso. Od mljevenog žita napraviti kolač i posuti ga sa malo šečera u prahu. Po želji ukrasiti šlagom.

Pikantna piletina

Možete li zamisliti odlazak u kino ili kućne filmske večeri bez omiljenog dodatka - toplih, pečenih kokica? Od sada u njima možete uživati još više jer naučna studija sa Univerziteta Scranton u Pensilvaniji je dokazala kako su kokice hranljivije od većine voća i povrća. Jedini uslov je da ih zdravo pripremite. Naime, kokice obiluju antioksidansom polifenolom. Za razliku od većine voća i povrća koji sadrže i preko 90 odsto vode, kokice u svom sastavu imaju samo četiri odsto vode te su polifenoli u njima zastupljeni u većim koncentracijama. Osim toga, jedna porcija kokica zadovoljava čak 70 odsto dnevnih potreba ljudskog tijela za žitaricama. Većina žitarica prolazi razne

prerađivačke postupke u kojima se obogaćuju drugim sastojcima. Kokice su izuzetak - pravi primjer cjelovite žitarice bogate vlaknima. Najzdraviji dio kokica predstavljaju one ljuskice koje često izbjegavamo jer lako zapinju za zube, čak i u grlu. Međutim, one su najbogatije antioksidansima polifenolima i vlaknima. Kad pripremate kokice, svakako izbjegnite prženje na ulju i maslacu uz dodatak velikih količina soli. Predlažemo da od masnoća koristite “dobra” biljna ulja i maslace poput kokosovog ulja, a ako ih želite ispeći na nekom drugom biljnom ulju poput susamovog, suncokretovog ili maslinovog – ulja treba da budu hladno nerafinirana.

Pogačice sa pavlakom Od navedenih namirnica i margarina zamijesiti tijesto koje je dosta mekano. Margarin istopiti na tihoj vatri. Radnu površinu posuti sa dosta brašna i istresti tijesto. Tijesto malo obraditi i podijeliti na osam loptica. Svaku lopticu razvući u krug i premazati margarinom. Posljednju lopticu ne treba mazati margarinom. Zatim tijesto razvući u veliki krug debljine 2 cm. Nožem sjeći trouglove, stavljati fil od pavlake i blago uviti. Kiflice stavljati na pleh koji smo prethodno namazali margarinom. Svaku kiflicu premazati sa umućenim žumancem i posuti susamom. Peći na 200 stepeni 20 minuta.

RIBLJI DELIKATES

VRIJEDI POKUŠATI

Post ne mora da znači gladovanje, razne vrste gurmanluka možete spremiti sa posnim namirnicama - kombinujte pastrmku sa pečurkama, a ukus kuvanog povrća obogatite začinskim biljem. Sastojci: 4 manje pastrmke kašičica vegete 3 kašičice soka od limuna 150 g šampinjona 150 g bukovača 2 celerove stabljike 50 ml bijelog vina kašičica nasjeckanog peršuna

Urednicima i kuvarima koji sadržajem obogaćuju popularni američki kulinarski magazin “Cook’s Illustrated” postavljeno je pitanje kako sačuvati paradajz svježim što duže. Sproveli su interesantan test i došli do zanimljivog otkrića. Vjerovatno ste već mnogo puta pročitali da paradajz ne treba držati na hladnom, a posebno ne u frižideru. Ovo povrće ima lošu reakciju na hladnoću. Postaje premekano, a membrane na ćelijama paradajza se u hladnoći brzo oštete, zbog čega gube ukus i postaju gnjecavi. Takođe ih treba čuvati u relativno toplijoj i tamnoj prostoriji i dalje od sunčeve svjetlosti. Inače, paradajz nema dug rok trajanja. Međutim, osim ovih, (izgleda da) postoji i jedan mnogo zanimljiviji način kako da paradajz održite svježim što duže. Fora je da paradajz okrenete naopako, odnosno da leži na peteljci (ili pupku paradajza). Objašnjenje, kažu, možda leži u tome da se tako otežava protok

SASTOJCI:

100 g brašna 2 kašičice vege te 400 ml ulja 1 kašičica čilija 500 g pilećeg fil ea

Piletinu isjecite na kockice veličine 2 cm x 2 cm. U veću posudu stavite nasječenu piletinu, dodajte dvije kašičice vegete i kašičicu do dvije čilija, u zavisnosti od toga koliko volite ljuto, pa sve dobro promiješajte. U veći tiganj sipajte ulje, pa zagrijte na najjačoj temperaturi. Meso uvaljajte u brašno i zatim lagano položite u tiganj. Popunite cio tiganj. Piletinu pržite sa svake strane 3-4 minuta. Pošto je piletina gotova, izvadite je iz tiganja.

SASTOJCI:

1 kg žita 1 kg oraha 800 g šećera oraščić po želji

Pastrmka sa pečurkama Održite paradajz svježim

2-3 kašičice maslinovog ulja Priprema: Očišćene pastrmke potopite u sok od limuna, a zatim natrljajte ribu vegetom. Na maslinovu ulju propržite ribu sa svake strane oko pet minuta, a zatim je stavite na toplo mjesto. Na istoj masnoći propržite narezane stabljike celera i pečurke te ih pržite 10-ak minuta, malo posolite, polite vinom i još kratko propržite. Tople pastrmke poslužite sa pripremljenim pečurkama i celerom i kuvanim krompirom.

vazduha u unutrašnjost (što ga kvari), ali i usporava isparavanje vlage iz samog paradajza. Da bi potvrdili ovu teoriju, autori su položili dva paradajza uspravno, odnosno zele-

ni dio ili peteljka gore, ali su jednom taj dio zalijepili ljepljivom trakom. Onaj čija je peteljka bila slobodna pokvario se prije. Ništa ne košta da se proba! (namirnice.ba)


37

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

MALI OGLASI

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, ”Vektra”- Rimski Trg 44 Ulica Slobode 60/II KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za IZDAVANJE A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 reklamacije. -S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. 020-230-057 - Delta “Čelebić”, 47m2 / I, 56,000e PRODAJA IZDAVANJE: 2. Mali oglasi poslat- iBlok doVI141m2/ 6h, bvis.priz. iće o38.000e bjavljeni-HOTEL u sjuCITY tra60m2 šnj/ e brNAMJ. oju izdanja, poslije 16h biće ob25m2/1-St.Aerodrom; javljeni nak33m2/2on dcentar va ;danPoslovni a p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače P IVm – 300e 22m2/prZabjelo; 42m2/1-Momišići; 46m2/1; 45m2/4- St. osnovnog Aerodrom; Nam. stan: 50m2/IIIpo NAMJ. 250e 3. 280m2, Redakcija zadržava pravo daIII,izvrši oglasa usvojenim redakcijskim pravilima bez Ljubović promjene smisla oglasa! Kuća na prodaju, sve zaseb020-230-225 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma - Blok VI, 52m2/ 55.000e,korekturu dobar -NJEGOŠEVA 56m2/2- Velika pijaca; 52m2/1- Momišići; 72m2/3- Ljubović; -UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom no, sadrži dva4.trosobna stana Oglasi kojii jednijesu- u skladu zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! Zabjelo, 33m2sa / I, 26.400 eur 110m2/2Momišići; 118m2/3Tološka šuma; 92m2/3-I.CRNOJEVIĆA, 56m2 / II, 300e NAMJ. 069-060-961 281m2/5»Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. nosoban (osigurana), ostava, garaža, - Zabjelo 41m2/III 41.000e kvalitet, 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, tačnost učinjenu uslugu koja je dataPobrežje; putem oglasa! -GORICA “C”, 45m2 / iI, 300e NAMJ. Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2- Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače - “Kapacity” 105m2/dupl. 105.000e krevet za lozu, 35m2 / II 250e, NAMJ. 069-051-360 6. ograđeno, Prilikom500m2 slanja Vaših oglasa molimo vas -P.M.KOD da neHRAMA koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas biti primljen. Umjesto navedenih 320m2, plac 2.250m2-Tološi Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci;neće 1000m2-D.Gorica; 5.570m2- Nam. kuća: - Vez.most, 58m2 / I 61.500e, lux -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. plac, ulična rasvjeta. Tel.063/239Zlatica; Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska znakova dovoljno- Dalmatinska, je da upišete c, c, z, s, dj. 62m2 / I, 62.000 eur, -S.AER. 30m2 / III , 130e, PRAZAN

INekretnine

AS NEKRETNINE

981

22195

Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440

nov, dvos.

- TOL.ŠUMA, “BEMAX”, 75m2 / I, 700E, LUX

asnekretnine@t-com.me

067-657-258

www.asnekretninepg.com

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me PLOVILA tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264 pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 RENT-A-CAR 22201

PRODAJA

Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 41m2+liđa, 42000e, dobar L.Kata, 52+24/IV, 60000e, odličan Vez.most, 58m2/I, 61500e, odličan S.a. (Zetagradnja), 41m2/II, 46500e,useljiv Vez.most, 45m2/I, 53000e, dobar Profesorska (kod Delte), 53m2/V, 60000e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Kod Delte 65m2/I, 70000e, nov

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 S.a. (Zetagradnja), 57m2/I, 63000e, u izg. Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Ljubović, 85/I, u izgr., sa garažom, 89000e

Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e. Tel.068/133-886

MNE - CAR

VOLKSWAGEN OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

Beograd-Vračar, prodajem jednosoban stan 53 m2, namješten, odmah useljiv, ekstra novogradnja. Tel.0038269325340, 067/609-141 22202

Prodajem kuću u Podgorici, Zagorič, 3x120 m2, na placu 500m2, malterisana iznutra, sprovedene instalacije (struja, voda, centralno grijanje). Tel.067/322-529

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

22204

Prodajem jednosoban namješten stan na prvom spratu 41m2+terasa, Vezirov most uz brdo Goricu, istočna srana, 48.000 eura. Tel.067/9156823

22217

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767

22205

22225

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

Podgorica, Donja Gorica placevi 760m2, 870m2, 1.750m2 i 3.360m2. Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20.000 do 70.000e. Tel.068/103068, 067/503-605

22216

Prodajem kuću 147m2, sa placem od 5.000m2, Donji Kokoti. Tel.067/877866

22250

22227

Budva - Maini. Povoljno prodajem plac 253m2. Tel.067/925-2869

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/III+lođa - 95.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298

22280

Prodajem 5.186 metara kvadratnih sa starom kućom. Tel.067/385-106

22248

22287

Podgorica, Donja Gorica, kuća lux 460m2, plac 500m2, cijena 195.000e. Može dokup plac. Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 50-80.000e. Tel.068/103068, 067/503-605

Prodajem magacin 1.000m2, ispred 3.500m2, asfaltirana površina. Donja Gorica. Tel.067/643-397

22283

Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan 36m2 pogodan za studente. Opremljen, kvtv, internet, interfon, klimatizovan. Tel.069/067-315 22284

I

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 22221

Izdaje se jednosoban stan 40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄, Stari aerodrom (kod podvožnjaka), prazan ili polunamješten. Tel.069/027-105 22257

Izdajem stan 55m2, visoko prizemlje, nenamješten, Stari aerodrum, zgrada iza marketa Maksi. Tel.069/501-859 22272

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 22209

Izdajem namještene stanove u centru: 47m2/350, 82m2/450, 100m2/400, Zagorič 70m2/400. Tel.068/723-177 22210

Izdajem kompletno namještenu, veću garsonjeru u Pejtonu. Odvojena kuhinja od sobe, terasa, klima, wireless. Tel.067/630-897, 067/505-567 22214

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

22220

Izdajem namještenu garsonjeru na Zabjelu. Telefon: 068/442-115, 068/007-190

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 Izdajem poslovni prostor veličine 14m2 u Ulici Vasa Raičkovića br. 36, Podgorica. Iza Srednje tehničke škole. Tel.069/690-244 22269

22218

VOZILA/AUTO DJELOVI

PLACEVI Prodajem plac-imanje, 5.000m2, 13-ti km starog puta PG-DG. Idealan za sve namjene - asfalt, voda, struja - obavezno pogledati. Tel.069/091-668

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

22207

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

22212

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 22251

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

067 24 99 11

22268

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

22213

Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711

Opel astra karavan 2006. dizel 1.9. Registrovan godinu, nove gume, navigacija... Tel.067/399-777 22260

Mercedes A 170 CDI, 2004.g, dizel. Registrovan godinu, klima, koža... Tel.067/399-777

I

GRAĐEVINSKE USLUGE Povoljno i kvalitetno grubi građevinski radovi, zidanje, šalovanje, malterisanje, krovovi, trotoari, ograde, adaptacija kuća, krovova, struja. Podgorica. Tel.067/368-999 22192

22266

22288

P

RENO MEGAN RENO KLIO Usluge unajmljivanja vozača 069 559-555 069 997-992

22226

POSLOVNI PROSTOR

22249

Prodajem dio kuće na Draču kod poreske, 46m2 - 23.000 eura. Tel.067/207-388

IZDAVANJE

Kod Delte, 68m2/I, polunamj., 300e Pobrežje, 58m2/priz., dvos., namj., 350e, nov S.A. (Zetagradnja), 67m2/IV, 250e V.most, 67m2/I, namj., 450e Maksim, 70m2/I, namj. sa garažom, 800e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/Iv, namj., luks, 350e

22215

22261

Prodajem mercedes 190 D dizel, u solidnom stanju, 750 eura. Registrovan godinu. Tel.067/383-266 22265

GRAĐEVINSKI MATERI JAL Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3. Najpovoljnije! Tel.069/080-925 22258

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 22199

Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, peći, usisivača, postavljanje i popravka instalacija, postavljanje tabli sa osiguračima, rasvjete i elemenata! Tel.069/541-103 22203

Po narudžbi izrađujem slike teh.ulje na platnu. Za podložak koristim vaše fotografije - portreti, pejzaži i sl. Povojno. Plaćanje po uručenju slike. Tel.069/214059 22208


38

PONEDJELJAK, 15. 4. 2013.

MALI OGLASI

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459110 22222

Po narudžbi izrađujem slike teh.ulje na platnu. Za podložak koristim vaše fotografije - portreti, pejzaži i sl. Povojno. Plaćanje po uručenju slike. Tel.069/214059 22244

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 22245

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188

SLOLES - MONTENEGRO DANILOVGRAD, PAŽIĆI VELIKA RASPRODAJA NAMJEŠTAJA POPUSTI OD 10% DO 70% Tel. 020/811-066 i 069/424-224 NASTAVA

22246

Potrošački beskamatni krediti za penzionere i firme - kompjuteri, oprema, bijela tehnika, LCD uređaji, šporeti itd. Tel.020/651-418, 020/210-981, 069/120-248

22247

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 22253

Inostrana kompanija traži saradnike! Vrhunski proizvodi! Vrhunska zarada! Tel.068/547-096

΄Kvalitet΄ - čišćenje stambeno-poslovnih prostora, dubinsko pranje tepiha, garnitura, automobila, poliranje-kristalizacija mermera. Popust do 30 odsto. Tel.067/224-644, 068/224-644, 069/224-644

22270

APARATI/OPREMA

22256

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494

22259

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

22262

Sitne popravke namještaja - stolice popravljam i tapaciram, ormari i ostalo, kvalitetno i povoljno, dolazak besplatan, Podgorica. Tel.067/571166

22267

Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, inverteri, multi sistemi. Servis, dezinfekcija, garancija. Najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic.com

22273

Dječja igraonica. Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na Fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf. Tel.067/238-542

22277

Vodoinstalater sa iskustvom vrši sve popravke u stanu, ugradnju sanitarija, tuš kabina, otčepljenje sudopera i kada. Povoljno! Podgorica, primorije. Tel.069/067-781

22264

Đacima osnovne škole dajem časove engleskog i njemačkog jezika. Cijena povoljna. Tel.069/249-460 22274

22278

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

22281

Stop privatni detektiv otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl, obavlja praćenja, obezbjeđenja...Profesionalno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite. Tel.067/927-2006 22285

POSAO Kafe piceriji u Podgorici potreban šanker sa iskustvom i pomoćni u kuhinji. Zvati od 10 do 16 h. Tel.067/610-480 22200

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 22223

Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu. Stari aerodrom. Tel.069/412-009 22254

22219

Mladić neženja, zgodan, 40 godina, mirne naravi, volio bi da mu se javi frizerka. Živim na primorju u jednom lijepom drevnom gradu, imam svoj salon. Tel.067/681-171, 068/478460, 032/322-026

22193

22255

Besplatne usluge registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluga. Povoljne cijene računovodstvenih usluga. Tel.069/613-817

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura. Tel.067/833-411

Želim poznanstvo sa damom. Muškarac 32 godine. Herceg Novi. Tel.069/295-817

LIČNO Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku, fiziku i francuski. Tel.069/478-348

22206

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

22276

22275

Servis klima, ventilacija, obezbijeđeni rezervni djelovi, prodaja, ugradnja, dezinfekcija, garancija, najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

TA peć-cer, kao nova + frižider, sve za 60e - Podgorica. Tel.069/091-668

RAZNO Električni šporet gorenje 50 eura, rashladna vitrina mala 150 eura, bendž klupa 90 eura, klupa za trbušnjake 80 eura. Tel.063/239-981 22194

Paorska paradna kola (zaprega) iz 1929. godine pogodna za restorane, hotele i dvorišta. Cijena 1.500 eura. Tel.063/239-981 i 067/239-923 22196

22224

22252

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom20eura, šumeće 7kom-25eura, bombone 4kom-20 eura. Tel.067/646-426, 068/451-457

22263

Za imunitet, energiju, spavanje, protiv opadanja kose, energetski napici, loša cirkulacija, proti triglicerida, holesterola, za slabljenje (šejkovi) itd, itd. Tel.068/547-096 22271

Prodajem dva para kopački, malo korišćene - kao nove. Adidas F50, broj 46,i puma, broj 41. Tel.069/040-279 22279

Prodajem povoljno vitrinu za sladoled i šank vitrinu za salate i ribu. Zvati od 10 do 16 h. Tel.067/610-480 22282

Prodajem muski sat Jacques Lemans 1-1635 B. Nov, kupljen u Time+Podgorica, garancija 3 godine. Cijena 200e. Tel.069/535-115 22286

KUPUJEM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

ponedjeljak, 15. 4. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154


40

TV PROGRAM FILM

06:00 07:35 07:50 08:15 09:00 09:45 10:30 12:00 13:00 14:00 14:45 15:20 16:00 17:00 18:05 18:35 19:00 19:23 19:45 20:30 20:45 21:30 23:00 23:45 01:00

Film:Rejn/r Exkluziv/r Exploziv/r DoÄ‘i na veÄ?eru/r TaÄ?no 9 Serija:OdbaÄ?ena/r Veliki Brat VIP Serija:Dva i po muĹĄkarca/r TaÄ?no 1 Serija:Prijatelji Veliki Brat VIP Serija:TraÄ?ara/r DoÄ‘i na veÄ?eru Veliki Brat VIP Exploziv Exkluziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muĹĄkarca Serija:OdbaÄ?ena Veliki Brat VIP Serija:TraÄ?ara Veliki Brat VIP Pregled Dana/Izbacivanje Veliki Brat VIP Exkluziv/r Veliki Brat Bez Cenzure

PRVA Dva i po muĹĄkarca 19.23

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.05 Univerzum ,dok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: DjevojaÄ?ki institut/r 11.00 Vijesti 11.05 NauÄ?no – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Muzika 12.25 Crtana serija:Ĺ trumfovi 13.00 Vijesti 13.35 Muzika 14.00 Vijesti 14.05 Serija: Bonkers/r 15.30 Dnevnik 1 16.05 Svoja i ĹĄik, magazin za Ĺžene/r 17.00 Crna Gora uĹživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija: DjevojaÄ?ki institut 18.55 Znam da znaĹĄ 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Let ka zvijezdama 22.00 Dnevnik 3 22.30 U centar 23.00 Serija: Bonkers 00.00 Vijesti

RTCG 1 Let ka zvijezdama 20.05

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Farma – uĹživo 11:50 City 12:00 TaÄ?no u podne 13:00 Farma – uĹživo 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija:Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma - uĹživo 16:45 Serija:NeĹželjene 17:15 Serija:MjeĹĄoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:30 Serija:Mala nevjesta 20:00 Farma:Pregled dana 21:15 Grand narod pita 23:30 Serija: Eskobar 00:30 Teen pleme 00:40 Farma: uĹživo 01:10 Preljubnici 02:00 City 02:15 Film: Crni grom

PINK City 15.50

06:45 09:05 09:40 10:00 10:30 11:00 11:07 12:00 13:07 13:45 14:00 14:07 14:10 15:00 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 01:50

Boje jutra Kako vrijeme prolazi/r Serija:RuŞa vjetrova/r Vijesti u 10 Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Kuhar i pol Larin izbor/r Serija:Kad liťće pada Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Extra lifestyle Serija:RuŞa vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Bez granica Vijesti u 10 Sport Serija:Pre Extra lifestyle

VIJESTI RuĹža vjetrova 17.05

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi Ĺživota 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 100 %/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 I Love My Car 19:30 Showroom 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi Ĺživota 21:00 U raljama Ĺživota 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 U raljama Ĺživota 01:00 Forum/r

ATLAS Neki to vole zorom 10.00

TV PREPORUKA ARMAGEDON Vijesti 23.20

Samo 18 dana Zemlju dijeli od sudara s meteorom veliÄ?ine Teksasa koji će uniĹĄtiti svaki oblik Ĺživota na planeti. StruÄ?njaci NASA-e na Ä?elu s njenim direktorom Danom Trumanom (Billy Bob Thornton), ne imajući drugog izlaza, pozivaju u pomoć najvećeg struÄ?njaka u buĹĄenju nafte, Harija S.Stampera (Bruce Willis) na hitno savjetovanje. Harija, meÄ‘utim, muÄ?e sasvim drugi problemi: njegov najbolji radnik, A.J.Frost (Ben Affleck) ujedno je i ljubavnik njegove kćerke Grace (Liv Tyler).

08.30 09.15 10.05 11.00 12.00 12.30 15.00 15.30 16.10 17.00 19.00 19.30 20.15 20.45 21.30 22.20 23.05 00.00

Serija:Badi Farou/r Dok. program:Dizajn Serija:Nevidljivi protivnik Program za djecu: Izazovi – vaterpolo Vijesti Film: Progonjen/r Magazin Lige ĹĄampiona Art magazin/r Serija:Ĺ˝ivot velikog grizlija Serija:Izlog strasti Crtani film: Ĺ trumfovi Dnevnik 2 CG.sport Serija:Mjesto zloÄ?ina Serija:NjeĹžne godine Serija:Medium Dok. program:Dizajn Film:Ljubavi velikih

RTCG 2 Serija:Medium 22.20

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Grad koji Volim 10:40 Dogodilo se... 12:30 Goleada 15:00 Toto vijesti 15:15 Smijeťna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 NindŞa ratnici 21:15 Guťteranje

777 Zabavni Magazin 16.00

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19.10 19:55 20:25 21:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag, dok. zabavni program Tajne i ljepote Kine Na toÄ?kovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Dejan Tadić – Finansijsko trĹžiĹĄte 22:20 Nokaut 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 20.25

07:35 SvjeĹži u dan 07:45 Serija: Distrikt /r. 09:15 Crtani filmovi 10:00 Zelena patrola /r. 11:35 Ĺ˝ivotinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 13:20 Majstor kuhinje /r. 14:20 Dok. program /r. 16:00 Serija: Distrikt 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Ĺ˝ivotinjske lakrdije/r. 19:00 MuziÄ?ki program 19:30 Crtani film /r. 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:35 Istorijske paralele gost: Prof.dr Novak Kilibarda 00:00 Ponoćni INFO

MONTENA Istorijske paralele 21.35

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 -Jutarnji program -09.00 -Vesti -09.05 -Serija: “PozoriĹĄte u kućiâ€? -09.30 -Gastronomad -09.55 -Vesti -10.00 -Lov i ribolov -10.30 -Eko karavan -11.00 -Vesti -11.05 -Trista trinaesta -12.00 -Dnevnik -12.15 -Sport plus -12.25 -Vreme, stanje na putevima -12.30 -Stop sport -12.45 -Pojmovnik ranog hriťćanstva -12.50 -Serija: “Do usijanjaâ€? -13.35 -Evronet -13.40 -Drama: VeÄ?ernja zvona -14.25 -Zadnja kuća Srbija -15.00 -Ovo je Srbija -16.00 -Serija: “Bolji Ĺživotâ€? -16.45 -Gastronomad -17.00 -Dnevnik -17.20 -Ĺ ta radite, bre -17.45 -Beogradska hronika -18.25 -Oko magazin -19.00 -Kviz: Slagalica -19.17 -Vreme, stanje na putevima -19.30 -Dnevnik -20.05 -Serija: “Bolji Ĺživotâ€? -21.00 -Film: “Dvanaestâ€? -23.40 -Dnevnik -23.55 -Serija: “Do usijanjaâ€? RTS 2

07.43 -PÄ?elica Maja, animirana serija -08.08 -Ana Dobrić, animirana serija

-08.17 -Verujte, ali ne preterujte -09.04 -Povratak dabra -09.20 -Pustolovine Marka i Maje, animirana serija -09.30 -OÄ?ima fizike -09.42 -Datum -09.50 -Vrele gume -10.21 -Knjiga utisaka -11.00 -Klinika vet -11.30 -Kontekst -12.00 -Jugslav BoĹĄnjak: Knjiga o Jovu -12.45 -Emisija iz ekologije -13.15 -Trezor -14.15 -Verujte, ali ne -00.20 –Partibrejkersi HRT 1

07.00 -Dobro jutro, Hrvatska -07.05 -Vijesti -09.25 -Jutarnji program -10.00 -Vijesti -10.05 -Dokumentarni film -11.10 -Preuredi i prodaj -12.00 -Dnevnik -12.12 -Vrijeme -12.15 -TV kalendar -12.35 -Serija: “Prkosna ljubavâ€? -13.30 -Dr Oz -14.35 -Treće doba -15.55 -Serija. “Kralj vinogradaâ€? -16.45 -Hrvatska uĹživo -17.00 -Vesti -17.50 -Slatko ludilo -18.20 -Serija: “Puna kuća Raeraâ€? -19.10 -Tema dana -19.30 -Dnevnik -20.10 -TV bingo -20.35 -PotroĹĄaÄ?ki kod -21.10 -Nulta taÄ?ka -22.05 -Dnevnik

DANAS U GRADU -23.00 -NauÄ?ni program -23.55 -Serija. “Bez oduĹĄevljenja, molimâ€? HRT 2

10.45 -Film: “Poslednji lovâ€? -13.20 -Film: “Ubica u bliziniâ€? -14.45 -Serija: “Degrasiâ€? -15.10 -Ĺ kolski program -16.00 -Regionalni dnevnik -16.35 -Serija: “Dolina suncaâ€? -17.25 -Lijepom naĹĄom -18.25 -Direkt -19.10 -Mala TV -19.40 -Putovanja jednog gurmana -20.10 -TuristiÄ?ka klasa -20.45 -Film: “AmeriÄ?ki snoviâ€? -22.00 -Serija: “Kranfordâ€? -22.30 -Serija: “Red i zakonâ€? -23.20 -Serija: “Uvek je sunÄ?ano u Filadelfijiâ€? HBO

11.10 -Film: “Dvostruka pobedaâ€? -12.55 -Film: “Potomciâ€? -14.50 -Film: “Ovo znaÄ?i ratâ€? -16.25 -Film: “Futluzâ€? -18.15 -Film: “Debela mamaâ€? -20.05 -Serija: “Igra prestolaâ€? -21.05 -Film: “Marinac 2â€? -22.55 -Serija: “Kalifornikacijaâ€? -23.55 -Film: “LoĹĄa uÄ?iteljicaâ€? -01.20 -Film: “Ogledalaâ€?

FOX LIFE

13.45 VodiÄ? za stil 14.45 Modna pista 15.40 Sudije za stil 16.10 Serija: “Ali Mekbilâ€? 17.05 Serija. “Houp i Fejtâ€? 17.35 Serija: “Kako sam upoznao vaĹĄu majkuâ€? 18.05 Serija. “Melisa i DĹžoiâ€? 18.35 Serija: “Ludnica u Klivlenduâ€? 19.05 Serija: “OÄ?ajne domaćiceâ€? 20.00 Serija: “DĹžordanin raskrťćeâ€? 20.55 Serija: “Kako je biti Erikaâ€? 21.55 Serija: “Uvod u anatomijuâ€? 22.55 Serija: “Privatna praksaâ€? 23.55 Serija: “OÄ?ajne domaćiceâ€?

CINEPLEXX

Vreli Majk 17:30; 19:40; 22:00; Ljubav dolazi kasnije 20:20; 21:50; Stoker 20:40; Zambezia 3D 15:20; 17:00; 18:40; Broken City 20:00; 22:10; G. I. DŞo 2: Odmazda 19:20; 22:40; Domaćin 16:00; Potpuno punoljetan 19:00; 21:00; 22:50; Pad Olimpa 21:30; Buntovnice 18:20; DŞek, ubica divova 3D 15:00; 17:10; Kruds 3D 16:10; 18:00; OZ - Veliki i moćni 16:30; Krugovi 15:10;

SPORT KLUB

07.00 Svetski sportski magazin 09.30 Pregled Evrolige 10.00 Magazin NBA 10.30 Tenis: ATP Monte Karlo, prenos 19.00 Tenis, program iz studija 20.00 Vesti 20.15 Pregled NBA 20.30 Pregled NBA 20.40 Na danaĹĄnji dan 21.00 Fudbal: Benfika - Pakos Fereira, prenos 23.00 Pregled Premijer lige 00.00 Pregled ĹĄpanske lige 01.00 Pregled holandske lige

CNP

Karlo Goldoni: Ribarske svaÄ‘e 20.00 KIB Budo Tomović DjeÄ?ija predstava:Pinokio 19.00 Smotra kratke video forme 12.00


Izdanje 15. april 2013.