Page 1

IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU TONINO PICULA ■ 5

EU ne može ostati slijepa na destabilizaciju Crne Gore

MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA SRĐAN DARMANOVIĆ ■ 3

Postoji prostor za dijalog sa SPC

SRIJEDA, 15. 1. 2020. BROJ 2579 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PREDSJEDNIK MATICE CRNOGORSKE DRAGAN RADULOVIĆ OCIJENIO ■ 2

Medijski rat Srbije protiv Crne Gore nije od juče PREDSJEDNIK SRBIJE TRAŽI DA PATRIJARŠIJA U BEOGRADU PREGOVARA SA VLASTIMA U CRNOJ GORI

■ 23

Vučić sada dijeli crkvu, Amfilohije nepodoban? PODGORICA ■ 20

MINISTARKA JAVNE UPRAVE SUZANA PRIBILOVIĆ ■ 16

ZATVORENI BAZEN OD SJUTRA RADI

U opštinama 580 službenika manje PROSJEČNA POTROŠNJA CRNOGORSKIH DOMAĆINSTAVA

Decembarski račun za struju 38,6€ ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20252900

■8


2

POLITIKA

DRAGAN RADULOVIĆ OCIJENIO

Medijski rat Srbije protiv Crne Gore nije od juče

Radulović Medijski rat koji Srbija vodi protiv Crne Gore u službi je politike i nije od juče, kazao je predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović za Televiziju Crne Gore. Zvanična Srbija nastavlja oštru retoriku prema Crnoj Gori. “Đukanović radi protiv Srba jer je svjestan da mu neće dati glasove! Crnogorci u Srbiji protežiraju svoje ljude. To su agenture crnogorskog režima u Srbiji. Srbiju smatraju kravu muzaru. Oni su izveli velikocrnogorsku agresiju na Dedinje”, poručio je ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić u “Ćirilici” emitovanoj prije dva dana. Dačićeve, ali i izjave ostalih zvaničnika Srbije, za predsjednika Matice crnogorske Dragana Radulovića su, kako kaže, blago rečeno pretjerane. Osvrnuo se i na nedavnu izjavu šefa srpske diplomatije o oduzimanju državljanstva Crnogorcima koji žive u Srbiji. “U prvom redu one huškačke izjave koje su upućene njihovim, građanima Srbije, koji su porijeklom Crnogorci i prijetnje da će im se oduzimati državljanstvo. Nije u pitanju da oni ne znaju da im po Ustavu ne može biti oduzeto, nego je u pitanju dodatno potpirivanje vatre i podgrijavanje histerije koja vlada”, kaže Radulović. Zajedničko djelovanje zvaničnih i nezvaničih struktura moći u Beogradu redovno je ponašanje u posljednih 30 godina. I sada su u igri, tvrdi, različiti interesi. “Jedan dio crnogorske opozicije ima interes da vlast prinudi na ponovno oprobavanje u tehničkoj vladi, a SPC se zakonu suprostavlja iz malo drugačijih razloga. Oni su naučili da posluju i obavljaju svoje velike biznise bez ikak-

ve kontrole i poreza, a kapital ima nezgodnu osobinu, a to je da teži da sačuva okolnosti u kojima je nastao. Dakle, ništa iznenađujuće. Medijski timovi posebno zaduženi za rad protiv Crne Gore postojali su i za vrijeme drugih vlasti. Radili su i tokom referenduma vrlo uspješno, ali na njihovu žalost bez efekata koje su priželjkivali”, navodi Radulović. Hrvatski komentator Vlado Vurušić poručio je da vladajuću elitu u Srbiji u političkom životu održavaju sukobi sa susjedima. Vurušić smatra da nije iznenađujuće ni to što Srbija voli atmosferu ugroženosti i ciklični sukob sa susjedima. “I to je nešto što Vučića održava u političkom životu. Ne treba zaboraviti da je on i cijela trenutna srpska politička vladajuća elita trenutna izašla iz šinjela Slobodana Miloševića. Ljudi koji su bili ratni dio mašinerije 90-ih”, ističe Vurušić. Crnogorska nezavisnost Srbiju najviše boli, a ulazak u NATO Rusiju. Zato im je Crna Gora zajednička meta, smatra Vurušić. “Tu vidimo iz onih da je Crna Gora srpska Sparta, da je Njegoš bio Srbin i da je crnogorsku naciju izmislio Tito, upravo Tito da naudi Srbima i razbije srpski nacionalni korpus. Politika “Velike Srbije” je zapravo potpuno mrtva i potpuno postaje irelevantna, a time i Srbija gubi na značaju”, kaže Vurušić. On smatra da je u Crnoj Gori konačno pokopana ideja o “Velikoj Srbiji”, te da je donesen najznačajniji državotvorni akt od proglašenja nezavisnosti 2006. godine. Zakonom se ispravlja, kako zaključuje, velika istorijska nepravda nanesena Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. (TVCG)

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

PREDSJEDNIK SRBIJE TRAŽI DA PATRIJARŠIJA U BEOGRADU PREGOVARA SA VLASTIMA U CRNOJ G

VUČIĆ SADA DIJELI CRKVU, AMFILOHIJE NEPODOBAN?

P

redsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da vlasti Crne Gore moraju voditi dijalog u vezi sa spornim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti sa Srpskom pravoslavnom crkvom čiji je dio Mitropolija crnogorsko-primorska.

On je rekao da je dijalog “uvijek ljekovit” i dodao da je Srbija spremna da pomogne “po svim pitanjima” u vezi sa situacijom u Crnoj Gori. “Mi se ne miješamo, ali imam samo jedan strah. Želim da obratite pažnju na jednu stvar, crnogorske vlasti spominju dijalog sa Mitropolijom crnogorskom-primorskom. Oni moraju da razgovaraju sa SPC. Mitropolija crnogorsko-primorska je dio Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Beogradu. Molim SPC da obrati pažnju na to da neko sjutra ne bi rekao da naši manastiri pripadaju mitropoliji ili eparhiji”, kazao je predsjednik Srbije. Vučić je rekao da je sličan zahtjev Beograd iznio i u razgovorima sa Prištinom “kako Albanci ne bi sjutra izmišljali neku kosovsku pravoslavnu crkvu, mitropoliju ili eparhiju kosovsku”. Mnogi mediji u Srbiji su ovu Vučićevu izjavu protumačili kao njegovo dijeljenje Srpske pravoslavne crkve, ali i kao novi atak na mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. U Mitropoliji je Dnevnim novinama sinoć saopšteno da, u ovom trenutku, niko neće komentarisati izjavu predsjednika Srbije. Potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin izjavio je ranije da je vlada spremna da

bez odlaganja započne dijalog o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa “svim vjerskim zajednicama” kao i da je spremna da sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom razgovara i o uslovima pod kojima bi mogao biti zaključen temeljni ugovor, “čim sama Mitropolija iskaže spremnost za ovu vrstu dijaloga”. Podsjetimo i rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović saopštio je da je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, sve tri njene eparhije na čelu sa Mitropolijom crnogorsko-primor-

Mnogi mediji u Srbiji su ovu Vučićevu izjavu protumačili kao njegovo dijeljenje Srpske pravoslavne crkve, ali i kao novi atak na mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. U Mitropoliji je Dnevnim novinama sinoć saopšteno da, u ovom trenutku, niko neće komentarisati izjavu predsjednika Srbije

skom, spremna da odmah otpočne razgovore sa Vladom na bilo koju temu, ali litije i protesti zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti neće stati dok taj akt ne bude stavljen van svake pravne i političke snage. “Litije mira nastaviće se svake nedjelje i četvrtka sve dok ne dobijemo neki signal iz vlasti da žele dijalog”, poručio je Perović. Mnogi smatraju da izjava predsjednika Srbije i ne predstavlja neki veliki problem, osim dijela: “Molim SPC da obrati pažnju na to da neko sjutra ne bi rekao da naši manastiri pripadaju mitropoliji ili eparhiji”, što jasno ukazuje da još postoji netrpeljivost između Vućića i mitropolita Amfilohija. Mitropolit je bojkotovao skup u Beogradu povodom “800 autokefalije SPC”, na kojem je patrijarh Irinej uručio Vučiću Orden Svetoga Save prvoga stepena. Posljednje varnice su sijevnule neposredno prije nove godine kada je Amfilohije nazvao predsjednika Srbije neznalicom, komentarišući izjavu Aleksandra Vučića “da crnogorska autokefalna crkva i de facto i de jure postoji i prije uspostavljanja nezavisnosti 2006. godine”. “Nisam gledao, ali sam čuo. Time Vučić pokazuje da je velika neznalica”, rekao je mitropolit Amfilohije. Vučić je potom izjavio da ima različito mišljenje od crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića po pitanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

POSTOJI PROSTOR ZA DIJALOG SA SPC

KO MOŽE DA POTPIŠE TEMELJNI UGOVOR

Gori, ali da se to, kako je rekao, događa u zemlji u kojoj je Đukanović predsjednik, zbog čega on nema prava da se miješa. „A Amfilohiju neću ništa da odgovaram, a imao bih šta da kažem i oko Kosova i oko toga koga je on podržavao. Imali smo pogrom 2004. godine i proglašenje

3

MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA SRĐAN DARMANOVIĆ

U GORI

Poslanik Demokratskog fronta, Milun Zogović na svom FB profilu je podržao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića saopštivši da, ako bi došlo do potpisivanja Temeljnog ugovora, nakon povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, to može učiniti samo Srpska pravoslavna crkva, a nikako eparhije ili Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) pojedinačno. Zogović je podsjetio da je 2011. u Vatikanu potpisan Temeljni ugovor Crne Gore i Svete Stolice. “Ne sa Kotorskom biskupijom, niti Barskom nadbiskupijom, nego sa Svetom Stolicom. Sasvim je svejedno, ko bi bio od Episkopa ovlašćen od strane SPC da u njeno ime potpiše temeljni ugovor. I tu nema ništa sporno, u pitanju je podla zamisao crnogorskog režima, da kroz usta ministra pravde Zorana Pažina ponudi podvalu kojom se tri Eparhije i Mitropolija istržu iz Srpske pravoslavne crkve i tretiraju kao

POLITIKA

posebne (odvojene) samostalne jedinice. Crkva je prepoznala podvalu i već odgovorila. Prvo povlačenje Zakona, pa onda ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom”, kazao je Zogović. Stvari, međutim, stoje drugačije. Ukoliko dođe do dogovora Srpske pravoslavne crkve i Vlade Crne Gore oko potpisivanja Temeljnog ugovora on može biti potpisan sa SPC u Patrijaršiji u Beogradu, ali i sa Eparhijskim savjetom Mitropolije crnogorske - primorske. Tačno je da je tadašnji crnogorski premijer Igor Lukšić potpisao u Vatikanu, 24. juna 2011. sa državnim sekretarom Svete Stolice Tarcisim Card Bertoneom Temeljni ugovor sa Katoličkom crkvom, ali i 30. januara 2012. sa reisom islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatom Fejzićem. Lukšić je Temeljni ugovor u januaru 2012. potpisao i sa predsjednikom Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Jašom Alfandarijem. nezavisnosti Kosova 2008. godine, a da ništa nismo preduzeli. A sada imamo 17 otpriznavanja. Pa ako je ta politika ranije bila bolja – hvala mu na tome. Ako je bolja politika koja je odnijela Crnu Goru od zajedničke države, ja nemam ništa protiv“, rekao je Vučić. M.P.

Postoji prostor za dijalog između države i Srpske pravoslavne crkve (SPC), ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, naglašavajući da je najvažnije sačuvati mir i stabilnost u Crnoj Gori. Darmanović je u intervjuu agenciji MINA naglasio da nema bojazni da će biti bilo kakvog ataka na pravo svojine i dodao da je propaganda iz raznih političkih struktura u Srbiji u velikoj mjeri doprinijela destabilizaciji situacije. Darmanović je kazao da su prve izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o prijedlogu Zakona o slobodi vjeroispovijesti bile ohrabrujuće. “Mislili smo da će se u tom duhu stvari i nastaviti, jer se ipak radi, prije svega, o jednom unutrašnjem pitanju samostalne i suverene zemlje, koja ima pravo da, u skladu sa evropskim standardima, zakone donosi potpuno meritorno i legitimno na svojoj teritoriji”, kazao je on. Međutim, kako je naveo, nakon prvih ohrabrujućih izjava, uslijedila je neviđena propaganda iz raznih djelova srpske političke strukture. “Propaganda je vjerovatno dostigla vrhunac još od vremena Miloševićevih ratova i referenduma 2006”, kazao je Darmanović. On je ocijenio da je naročito problematično što su se u to uključivali najviši državni funkcioneri Srbije koji bi trebalo da daju doprinos dobrosusjedskim odnosima i stabilnosti regiona, a ne da raspiruju nacionalističke strasti. “Pokušano je paljenje crnogorske zastave na našoj ambasadi, a reakcija državnih organa Srbije na to bila je vrlo mlaka, da ne kažem neadekvatna”, rekao je Darmanović. On je podsjetio da se, prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, diplomatsko-konzularna predstavništva odlučno i bez kolebanja štite, jer diplomatska misija treba da uživa mir, bezbjednost svo-

Darmanović ga osoblja i nesmetani rad. “U ovom slučaju se to nije dešavalo. Imali smo, maltene, pozive na lov na našeg ambasadora u Beogradu, što stvara mučnu situaciju, a sa ciljem uticaja na događanja u Crnoj Gori”, kazao je Darmanović. On je rekao da se nada da postoji dosta prostora da se odnosi dvije države vrate u normalne okvire, prije svega saradnji na planu evropskih integracija i u mnogim regionalnim inicijativama. “Potrebno je da nastavimo sa intenzivnim ekonomskim odnosima, a da ovo što je raspirilo mnoge strasti i izazvalo loše događaje ostavimo po strani”, dodao je Darmanović. Na pitanje da li misli da će primjena Zakona izazvati dodatne probleme, on je odgovorio da treba konstatovati nekoliko činjenica. “Prije svega, ovim Zakonom je zamijenjen pravni akt iz 1977. godine iz vremena komunizma i Hladnog rata, koji je morao biti usaglašen sa novim vremenom”, kazao je Darmanović. On je rekao da postoji mnogo prostora za dijalog. “Najvažnije je sačuvati mir i stabilnost u Crnoj Gori i da država, kada preuzme vlasništvo nad objektima koji su joj i ranije pripadali, ostavi ih na korišćenje kao dobro svih građana

Crne Gore. Nema bojazni da će biti bilo kakvog ataka na pravo svojine. To je ono što uporno odbijaju da shvate u ovoj priči”, naveo je Darmanović. Prema njegovim riječima, država će time postići regulisanje pravnih odnosa na način koji to zahtijeva savremeni međunarodni pravni sistem, u korist i države i građana, a to je jednakost svih vjerskih zajednica pred zakonom. R.P.

Ispoštovane preporuke VK Crna Gora je, istakao je Darmanović, ispoštovala sve preporuke Venecijanske komisije, osim jedne koja nije bila ni obavezujuća – o vjerskom obrazovanju u osnovnim školama. “Sve drugo, a naročito odredbe vezi sa ključnim pitanjem imovine, oko kojeg se strane spore u Crnoj Gori, u potpunosti je ispoštovano. Ovaj zakon ne dovodi u pitanje ničije pravo na imovinu. Nema revolucionarnog oduzimanja svojine ni od koga. Zakon je regulisao da se ono što je kulturno blago Crne Gore vrati u državne ruke, a upotreba te svojine nije dovedena u pitanje”, kazao je Darmanović.


4

politika

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

Crna Gora Agencija za sprječavanje korupcije Savjet Agencije Broj: 00 - 54 Podgorica, 14. januar 2020. godine Na osnovu člana 91 stav 1 Zakona o sprječavanju korupcije („Službeni list CG“, broj 53/14), raspisuje

JAVNI KONKURS ZA IZBOR DIREKTORA/KE AGENCIJE ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE Kandidat/kinja za direktora/ku Agencije za sprječavanje korupcije mora da ispunjava sljedeće uslove: - da je crnogorski/a državljanin/ka; - da je zdravstveno sposoban/na za obavljanje poslova radnog mjesta; - ima položen ispit za rad u državnim organima ili položen pravosudni ispit; - da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim/om za rad u državnom organu i protiv koga/koje nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti; - ima visoko obrazovanje, sedmi nivo okvira kvalifikacije, podnivo jedan (VII1); - ima deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina radnog iskustva u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava; - ima najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima od privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika kod kojeg radi ili je radio/la, odnosno sa kojim je ostvario/la poslovnu saradnju. Za direktora/ku Agencije ne može biti izabrano lice koje je u posljednjih deset godina obavljalo ili obavlja: - funkciju poslanika/ce ili odbornika/ce; - funkciju člana/ice Vlade Crne Gore; - funkciju u političkoj partiji (predsjednik/ca partije, član/ica predsjedništva, njihovi zamjenici, član/ica izvršnog i glavnog odbora i drugi funkcioner/ka u političkoj partiji); - niti lice koje je u posljednjih pet godina imenovala ili postavila Vlada Crne Gore ili Skupština Crne Gore, kao javnog/u funkcionera/ku. U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik/ca prava na penziju, u skladu sa zakonom. Lice koje je ostvarilo pravo na otpremninu shodno članu 133 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu iz člana 3 stav 2 navedenog zakona, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine. Direktor/ka Agencije bira se na period od pet godina i može biti izabran/a najviše dva puta. Prijava na Javni konkurs treba da sadrži: ime i prezime, adresu, kratku biografiju kandidata, email adresu i kontakt telefon. Uz prijavu na Javni konkurs, kandidat/kinja za direktora/ku Agencije treba da dostavi sljedeće dokaze: - diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; - fotokopiju biometrijske lične karte; - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima ili uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu (stručni ispit za rad u državnim organima ne mora da ima lice koje ima položen pravosudni ispit); - potvrdu da imenovani/a ima deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina radnog iskustva u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava; - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti; - najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima od privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika kod kojeg radi ili je radio/la, odnosno sa kojim je ostvario/la poslovnu saradnju; - izjavu (ovjerenu kod nadležnog organa) da u posljednjih deset godina nije obavljao/la niti obavlja funkciju poslanika/ce ili odbornika/ce; funkciju člana/ice Vlade Crne Gore; funkciju u političkoj partiji (predsjednik/ca partije, član/ica predsjedništva, njihovi zamjenici, član/ica izvršnog i glavnog odbora i drugi/a funkcioner/ka u političkoj partiji); niti je lice koje je u posljednjih pet godina imenovala ili postavila Vlada Crne Gore ili Skupština Crne Gore, kao javnog/u funkcionera/ku; Kandidat/kinja za direktora/ku Agencije dužan/na je uz prijavu i traženu dokumentaciju dostaviti pisani i obrazloženi predlog programa rada i ključnih prioriteta Agencije. Javni konkurs će biti objavljen u štampanim medijima: „Pobjeda“, „Dan“, ND „Vijesti“ i „Dnevne novine“, kao i na internet stranici Agencije za sprječavanje korupcije. Rok za podnošenje prijave je 20 (dvadeset) dana od dana objavljivanja javnog konkursa u štampanim medijima. Nakon isteka propisanog roka za prijavu kandidata, Savjet Agencije će izvršiti provjeru ispunjenosti uslova iz st. 1 i 2 ovog javnog konkursa, i sačiniti listu kandidata koji ispunjavaju uslove. Razgovor sa kandidatima obavlja Savjet, u prisustvu svih članova. Neblagovremene ili nepotpune prijave i prijave uz koje nijesu priloženi svi potrebni dokazi, neće se razmatrati. Kandidati su dužni da kompletnu dokumentaciju i dokaze dostave u originalu ili ovjerenoj kopiji, u zatvorenoj koverti, na adresu: Savjet Agencije za sprječavanje korupcije, Podgorica, ulica Kralja Nikole 27/V, sa naznakom “Za javni konkurs za izbor direktora Agencije za sprječavanje korupcije“. PREDSJEDNIK Momčilo Radulović, s.r.

Blažić

državni sekretar ministarstva kulture

Blažić: U Crnoj Gori nikom nije tijesno Crna Gora je vjekovima, baš kao i danas, bila dom svih njenih građana, u kojem nikome nije tijesno, poručio je državni sekretar Ministarstva kulture Dražen Blažić. On je kazao da je Crna Gora vjekovima baštinila vrijednosti na kojima počivaju savremena multikonfesionalna društva, i to i danas čini. “To je naša naslijeđena tekovina, suština postojanja današnje Crne Gore, ali i temelj njene budućnosti”, navodi se u izjavi Blažića dostavljenoj medijima. On je dodao da je kulturna baština svake države, pa i Crne Gore, najbolje svjedočanstvo istorije i kulture naslijeđene od prethodnih generacija, i da država ima odgovornost da, shodno Ustavu, štiti i afirmiše naslijeđene kulturne vrijednosti svih kulturnih dobara koja se nalaze na njenoj teritoriji. “Vlada je pokazala da je zaštita kulturnih dobara obaveza koja nema alternativu. Zato, zaštita i očuvanje kulturnih dobara i njihovo prenošenje budućim generacijama, u autentičnom obliku, nedvosmisleno je prioritet svake odgovorne državne i kulturne politike”, naglasio je Blažić. Prema njegovim riječima, Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica stvoren je preduslov za znatno veća finansijska izdvajanja za očuvanje autentičnosti i integriteta sakralnih objekata ko-

ji imaju status kulturnog dobra. “U proteklih par decenija, upravo sakralni objekti znali su biti izloženi značajnim promjenama, često uz zabrinjavajuće promjene autentičnosti i integriteta kulturnog dobra. Zato kao odgovorna Vlada želimo da zajedno sa svima koji izraze spremnost za to doprinesemo očuvanju naše kulturne baštine, kako bi je u autentičnom obliku prenijeli na generacije koje dolaze”, rekao je Blažić, dodajući da upravo to i omogućava novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti. On je kazao da i u samoj porodici “kao nukleusu svakog, pa i crnogorskog društva, možemo imati drugačija mišljenja i poglede na neke stvari, ali da to u današnjoj Crnoj Gori nije i ne smije biti razlog za podjelu, već su tekovine slobode i različitosti ideja koja nas spaja“. “To je izraz zrelosti, principa i tradicije svojstvene Crnoj Gori, koja je vjekovima, baš kao i danas, bila dom svih njenih građana u kojem nikome nije tijesno”, istakao je Blažić. R.P.

zaštita i očuvanje kulturnih dobara i njihovo prenošenje budućim generacijama, u autentičnom obliku, nedvosmisleno je prioritet svake odgovorne državne i kulturne politike


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

politika

5

EU ne može ostati slijepa na dešavanja u regionu izvjestilac evropskog parlamenta za crnu goru tonino picula

E

U ne može ostati slijepa i gluva na ono što se događa u ovom trenutku na Zapadnom Balkanu, već mora pojačati svoj uticaj, poručio je za izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula.

Picula je, u intervjuu za televiziju Nova M, kazao da na sigurnost i stabilnost našeg regiona negativno utiču ne samo političke opcije koje su protiv pridruživanja evropskoj porodici, već i strani igrači koji upravo podstiču proces destabilzacije, za šta je primjer upravo Crna Gora. “Stabilnost na Zapadnom Balkanu zavisi od više faktora - prije svega od toga kako se rješavaju otvorena pitanja između susjeda, ali i kako se saniraju podjele unutar zemalja regiona”, ocijenio je Picula, dodajući da bi veliku ulogu svakako trebalo da ima i Evropska unija. “EU mora pojačati uticaj kao posrednika pozitivnih procesa, zagovarati reforme što onda daje veću šansu u složenim vremenima, kad proširenje nije najpopularniji proces, da se on zapravo i nastavi”, kaže Picula. On pojašnjava da priroda i politika ne vole vakuum, pa ako neko izabere pasivnost u važnim političkim procesima, neko sa strane će popuniti prazninu. “Ne treba smetnuti s uma da na sigurnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu utiču ne samo političke opcije kojima

članstvo pojedine zemlje nije u cilju nego da one djeluju i preko tzv. igrača i izvan same EU, koji često podstiču upravo procese destabilizacije – Crna Gora je primjer od osamostaljenja prije gotovo sada petnaestak godina, ona je izložena gotovo stalnim pokušajima da se vlast u Crnoj Gori destabilizuje, traže se različiti razlozi. Svjedoci smo da je prije nekoliko godina bio čak i pokušaj puča, što je nedavno i sudskim odlukama na neki način ustanovljeno. Odgovornost za razvoj prilika leži i na vlastima koje moraju zadržati taj kurs reformisanja zemlje, što će vremenom pojačati imunitet na pokušaj destabilizacije”, navodi Picula. On vjeruje da će se upravo Evropska komisija pokazati kako se i predstavila - kao geopolitička, ali i da će se Hrvatska držati onoga što je najavila - da će jedan od prioriteta predsjedavanja Unijom biti skoro proširenje na Zapadni Balkan. “Ukoliko EK ne može dokazati uticajnost upravo u neposrednom susjedstvu, a to je Zapadni Balkan, onda je iluzorno očekivati da će biti uticajan faktor i na globalnoj sceni. U tom smislu vidim i uticaj i ulo-

Picula gu hrvatskog predsjedavanja jer jedan od njihovih prioriteta je da Hrvatska želi nastaviti politiku proširenja i vidjeti EU koja povezuje i koja štiti. Evo divne prilike da se to realizu-

je”, kazao je Picula. A to što nije bilo komentara evropskih institucija na tenzije iz Srbije prema Crnoj Gori, te na skrnavljenje crnogorske zastave u Beogradu, kao

Ista pravila pregovaranja Picula smatra da će za našu zemlju važiti ista pravila pregovaranja, te da će stići ohrabrenje zbog napora koje godinama ulažemo i zbog svega što smo već završili, a da ćemo mi nastaviti sa oblastima na koje je u posljednjem izvještaju ukazano.

“Smatram da će pregovaračka pozicija Crne Gore biti jaka, jača u onoj mjeri u kojoj se pridržava onih načela i principa kojim je do sada uspješno pregovarala i uspješno se približila kraju pregovora, što svakako treba i nastaviti”, zaključio je Picula.

i na ratnu retoriku i širenje dezinformacija, Picula vidi kao opreznost Unije i ističe da nikako ne znači da Unija to podržava. “Prije svega, ne treba gubiti živce, jer vjerujem da je crnogorska vlast navikla na taj pokušaj destabilizacije. Različiti su razlozi za tako nešto, ali Podgorica je partner Briselu u pregovorima sa EU, ti pregovori nisu prekinuti, odnosno pri samom su kraju, i treba vidjeti ovog trenutka šta će EU odlučiti tokom hrvatskog predsjedavanja, koju metodologiju koristiti i kako unaprijediti postojeću”, naveo je Picula. R.P.

prezentacija hrvatskog ambasadora

Grubišić o predsjedavanju Savjetom EU Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić predstaviće danas prioritete hrvatskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije (EU). Hrvatska predsjedava Savjetom EU od 1. januara do 30. juna ove godine. Iz Ambasade Hrvatske su naveli da se nadaju da će predsjedavanje te države Sa-

vjetom EU biti plodonosno za susjedstvo. Kako je najavljeno, počasni gost na predstavljanju biće predsjednik Vlade Duško Marković, a predstavljanju će prisustvovati šef Delegacije Evropske unije Aivo Orav i ambasadori država članica Evropske unije. Početak predsjedavanja

zvanično je obilježen 9. januara, dolaskom članova Evropske komisije na čelu s predsjednicom, Ursulom von der Lajen. “Hrvatsko predsjedništvo zalagaće se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i dalji ekonomski razvoj

i povezanost evropskog kontinenta”, kaže se u programu hrvatske Vlade. Zagreb će u maju biti domaćin samita EU i država zapadnog Balkana. “Snažna Evropa u svijetu punom izazova”, slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedavanje Savjetu EU. R.P.

Grubišić


USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.11150 0.85618 122.320 1.07670 68.2418 117.549 7.44500

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

AU = 1,545.07

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

6

AG=17.83

NAZIV JGPK EPCG PLAP PREN BUDR

NAJVEĆI PROMET CIJENA 10,6000 3,7632 0,1000 0,6800 6,3700

KOLIČINA 3.000 740 20.761 3.000 256

OBIM U € 31.800,0000 2.784,8000 2.076,1000 2.040,0000 1.630,7200

PROMJENA -0,09% 0,35% 0,00% 9,68% 0,16%

U IŠČEKIVANJU REZULTATA AKTIVNOSTI U OKVIRU JEDINOG NEOTV

AGENCIJI ZA ZAŠTITU KONKURENCIJE 820.000 EURA IZ DRŽAVNOG BUDŽETA

D

ržavna Agencija za zaštitu konkurencije, u čijoj su nadležnosti kontrole zabranjenih sporazuma, koncentracije i dominacije na tržištu, te zloupotreba takvog položaja, ove godine će raspolagati budžetom od 819.588 eura.

To se navodi u odluci Vlade kojom je ujedno data saglasnost na finansijski i plan rada te institucije u 2020. godini. Kako je najavljeno, agencija će ove godine prije svega biti fokusirana na „postizanje ciljeva“, tačnije uslova koje je Evropska komisija postavila za pregovaračko poglavlje 8 – Konkurencija. U pitanju je jedino od 33 poglavlja u procesu pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji koje još nije otvoreno, što dovoljno govori o stanju u oblastima koje prati ova institucija. Precizira se da će agencija posebnu pažnju obraćati na antitrust regulativu koja se tiče antimonopolskih pravila i spajanja, i to kroz ocjene sporazuma među učesnicima na tržištu, sprečavanje zloupotrebe dominantnog položaja i kontrolu koncentrisanja kapi-

tala. Od 2018. godine ova agencija zadužena je i za kontrolu dijela državne pomoći za što će, kako navode, od posebnog značaja biti novi informacioni sistem koji će pratiti ovaj segment troškova iz budžeta.

■ CILJEVI „Nadležnosti i postupanja Agencije u 2020. godini treba posmatrati prvenstveno kroz doprinos ukupnom ekonomskom razvoju zemlje politikom i zaštitom prava konkurencije, koji se ogledaju u suzbijanju netržišnih oblika ponašanja, posebno onih u dominantnom, odnosno monopolskom položaju. Uklanjanje prepreka za pristup tržištu ili distributivnim kanalima novim preduzetnicima i preduzetnicima manje tržišne snage stvaraju se pretpostavke za ravnoprav-

nu tržišnu utakmicu, što povoljno utiče i na zapošljavanje“, precizira se u planu rada za ovu godinu. No, u agenciji kao poseban problem vide postojeći broj zaposlenih i budžet, a s ozbirom na „očekivani dalji razvoj politike konkurencije, razumijevanje svih nezakonitih radnji

i praksi koje postoje na tržištu Crne Gore“ smatraju da je neophodno uvećanje sredstava potrebnih za njihov rad. „Ostvarenje godišnjih ciljeva agencije u velikoj mjeri će pomoći dalji razvoj ekonomije Crne Gore, povećati sigurnost za investitore i obezbijediti ispunjenje postavljenih uslova i

Za plate više od pola miliona U finansijskom planu za ovu godinu precizira se kako je visina sredstava neophodnih za rad agencije u 2020. „pripremljen je u skladu sa zaključcima i preporukama Vlade“ i usaglašen sa Ministarstvom finansija, i iznosi 819.588 eura. U odnosu na prošlu godinu, izdvajanja su veća za 3,03 odsto, što se opravdava „proširenjem nadležnosti u dijelu kontrole sredstava državne pomoći“. U istom periodu ukupni rashodi agencije procijenjeni su na 803.587 eura. Najveći dio čine upravo zarade, za koje je kao i prošle godine - planirano

510.285 eura i to za neto zarade stalno zaposlenih, poreze i doprinose, ali i „sredstva za obezbjeđivanje zarada novozaposlenih radnika“. Rashodi za materijal i usluge planirani su u iznosu od 114.300 eura, a uključuju i službena putovanja, reprezentacije, usavršavanje, troškove za struju, gorivo, telefone, te konsultantske i pravne usluge. Za svakodnevno održavanje objekata i opreme biće isplaćeno 25.000 eura, za najam prostora biće dato još 90.000 eura, a za kupovinu nedostajeće opreme još 16.000 eura.

zahtjeva EU na planu integracija“, precizira se u dokumentu Vlade.

■ AKTIVNOSTI U rijetkim osvrtima na rezultate rada ovog državnog organa u prošloj godini, u dokumentu se pominju i aktivnosti u pojedinim segmentima rada. Po osnovu zakonske kontrole dodjele državne pomoći na nezakonit ili neusklađen način, „agencija je tokom 2019. godine pokrenula dva ispitna postupka“. Kad je u pitanju kontrola tržišnih uslova, navode da su sprovodili istraživanja koja će nastaviti i u ovoj godini kako bi „što bolje razumijeli pojedine sektore, odnosno relevantna tržišta, prije svega na tržištima koja ukazuju na slabosti funkcionisanja“. „Agencija je u proteklom periodu iskazala jasnu spremnost za sprovođenje postupaka i protiv velikih privrednih subjekata, pa je neophodno obezbijediti pravnu sigur-


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PREN ZICG EPCG BUDR PLAP

0,6800 0,0092 3,7632 6,3700 0,1000

3.000 85.000 740 256 20.761

2.040,0000 784,5000 2.784,8000 1.630,7200 2.076,1000

PROMJENA 9,68 3,37 0,35 0,16 0,00

NAZIV MORG SSHO JGPK MARB PLAP

VORENOG PREGOVARAČKOG POGLAVLJA Ilustracija

7

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 0,3560 3,2000 10,6000 2,1000 0,1000

KOLIČINA 1.000 256 3.000 200 20.761

OBIM U € 356,0000 819,2000 31.800,0000 420,0000 2.076,1000

PROMJENA -9,87 -3,03 -0,09 0,00 0,00

REAGOVANJE SEKRETARIJATA

Neuspjela kompromitacija ekonomskog državljanstva

Medojević

nost i poslovnu predvidivost za sve domaće i inostrane privredne subjekte koji posluju u Crnoj Gori“, navodi se u planu rada ove institucije. Kako agencija ima mogućnost da sprovodi neposredne nenajavljene kontrole kako bi otkrila eventualne zabranjene, odnosno kartelne sporazume, angažovani u ovoj instituciji koristili su i tu mogućnost. U Vladinom dokumentu navodi se samo to da su od aprila do jula 2019. godine izvršene dvije kontrole kompanija, i to po službenoj dužnosti. Za realizaciju brojnih aktivnosti koje su joj dodijeljene, u agenciji je angažovano 26 osoba, od kojih tri čine savjet te institucije. U jednom od dva ključna sektora – onom za procjenu koncentracija, utvrđivanje zabranjenih sporazuma i zloupotrebu dominantnog položaja - zaposleno je devet, a u sektoru za kontrolu dražavne pomoći sedam službenika. Stav je agencije da je „potreban dodatni broj izvršilaca“ jer je postojeći „minima-

U agenciji kao poseban problem vide postojeći broj zaposlenih i budžet, a s ozbirom na „očekivani dalji razvoj politike konkurencije, razumijevanje svih nezakonitih radnji i praksi koje postoje na tržištu Crne Gore“ smatraju da je neophodno uvećanje sredstava

lan za obavljanje povjerenih nadležnosti“.

■ FINANSIJE Kad su u pitanju finansije, u dokumentu se takođe navodi da se sredstva obezbjeđuju naplatom naknada, iz državnog budžeta i ostalih izvora. Naknade se prikupljaju kroz naplatu dokumenata koje agencija izdaje, a cijena je određena tarifnikom. No, kako agencija nema sopstveni račun, ovakva

sredstva se prikupljaju na poseban račun Centralne banke Crne Gore. „Prihodi po ovom osnovu se ne mogu planirati, polazeći od činjenice da Agencija ne može ni približno znati koliko će biti podnešenih zahtjeva za izdavanje odobrenja za sprovođenje koncentracije, odnosno koliko će biti promjena vlasničke i upravljačke strukture na tržištu tokom godine. Prvenstveno iz tih razloga, sredstva budžeta predstavljaju glavni i za sada jedini izvor finansiranja Agencije, imajući u vidu nepredvidivost i nesigurnost finansiranja iz sopstvenih izvora“, precizira se u finansijskom izvještaju, te navodi da naplaćena sredstva agencija ne koristi već se direktno prenose u državni budžet. Po ovom osnovu, agencija je u 2017. prihodovala 487.817,73 eura, godinu kasnije 543.514,09 eura, dok je do oktobra prošle godine uknjižila 714.974,15 eura. Ovaj iznos predstavlja 89,88 odsto budžeta za 2019. koji je određen na 795.506 eura. K.J.

Neistinita je tvrdnja da bilo ko može steći crnogorsko državljanstvo kupovinom nekretnina u Crnoj Gori, pa samim tim ni kupovinom apartmana u elitnom naselju Dukljanski vrtovi u Budvi. To je juče kazao sekretar Vladinog Sekretarijata za razvojne projekte Dejan Medojević, uz podsjećanje da se ovaj značajni razvojni program sprovodi u skladu sa precizno definisanim uslovima iz odluke koja je donesena krajem 2018. godine. „Programom je predviđeno da potencijalni aplikant može steći crnogorsko državljanstvo ulaganjem isključivo u jedan od projekata sa Liste razvojnih projekata koju utvrđuje Vlada, i to ulaganjem od 450.000 eura u južnom i centralnom regionu i 250.000 eura u sjevernim područjima“, dodao je on. Takođe je istakao da se posebno vodi računa o ulaganjima u manje razvijene opštine, pa su programom predviđene i uplate od po 100.000 eura za svaki predati zahtjev za sticanje državljanstva. Ta sredstva biće usmjerena u fond za ove lokalne samouprave, unapređenje njihove infrastrukture, privrede i socijalne usluge, što je prvenstveno slučaj sa sjeverom zemlje. Medojević podsjeća da se na listi razvojnih projekata iz oblasti turizma trenutno nalaze četiri projekta: kon-

do hoteli Kolašin Resort & Spa i Breza u Kolašinu, mješoviti hotel Kraljičina plaža u Miločeru i mješoviti hotel Durmitor Hotel and Villas na Žabljaku. „Važno je takođe istaći da će kroz program biti prihvatljive aplikacije samo onih lica sa dokazanim kredibilitetom u ličnom i profesionalnom smislu, i priliv investicionih sredstava sa dokazanim legalnim porijeklom. U postupku je obezbijeđena najveća moguća transparentnost i sve informacije u vezi sa istim su javno dostupne, shodno važećim propisima“, dodao je on. Dalje je istakao odlučnost Vlade da transparentno i zakonito realizuje razvojni program ekonomskog državljanstva, čime se želi doprinijeti ubrzanju ekonomskog razvoja, privlačenju stranih investicija, otvaranju novih turističkih, poljoprivrednih i prerađivačkih kapaciteta, te novim radnim mjestima s ciljem rasta kvaliteta života i životnog standarda. „U skladu sa naprijed definisanim ciljevima, nećemo dozvoliti da neodgovorni postupci i informacije poput ove ugroze i dovedu u pitanje kredibilitet i zakonitost ovog programa, a Vlada će znati kako da ubuduće reaguje na ovakve i slične pokušaje kompromitacije“, zaključio je Medojević. R.E.


8

ekonomija

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

Geomehaničko iSTRaŽiVanJe na BRoDU ª kommanDoR SUSanº

Završeno ispitivanje tla u crnogorskom podmorju

Kommandor Susan

Ispitivanje tla za potrebe utvrđivanja geomehaničkih karakteristika, na pozicijama budućih istražnih bušotina u crnogorskom podmorju, završeno je nakon 17 dana rada, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike. Geomehaničko istraživanje, kako su dodali, realizovano je pomoću specijalizovane opreme koja se nalazila na brodu “Kommandor Susan”, kompanije “Horizon Geosciences”. “Ova vrsta istraživanja je

PRoSJečna PoTRoŠnJa CRnoGoRSkih DomaĆinSTaVa

neinvazivnog karaktera i nije uticala na biodiverzitet mora. Istraživanje je realizovano kao dio pripremnih aktivnosti za prvo istražno bušenje, definisano radnim programom Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika sa kompanijama ‘Eni’ i ‘Novatek’”, rekli su u Upravi. Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju kod Ulcinja i Bara. Osim sa konce-

sionarima “Eni” i “Novatek”, ugovor je u martu 2017. godine zaključen i sa kompanijom “Energean Montenegro Limited” sa Kipra. Iz Uprave su ranije rekli Dnevnim novinama da se, shodno rezultatima istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju, cijenama nafte na tržištu i interesovanjem naftnih kompanija, u narednom periodu očekuje raspisivanje još jednog tendera za dodjelu ugovora za istraživanje i proizvodnju. D.J.

PoDaCi Za PReThoDnU GoDinU

Decembarski račun za Kroz Telekom mrežu struju iznosio 38,6 eura prošlo najviše interneta Prosječan decembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 38,6 eura, saopšteno je u Elektroprivredi (EPCG). Najniža prosječna potrošnja, kako su kazali u EPCG, očitana je na Žabljaku i iznosila je 20,21 euro, dok su najviše trošili Podgoričani. Oni su za decembarski račun za struju u prosjeku izdvajali 49,29 eura. “Račun u vrijednosti do 30 eura dobiće 57,64 odsto domaćinstava, a od 30 do 50 eura njih 16,45 odsto. Račun od 50 do 100 eura dobiće 19,15 odsto kupaca, dok je potrošnja ve-

Crnogorski Telekom je u prošloj godini zabilježio najviše internet saobraćaja, odnosno najveći protok gigabajta kroz mrežu, u Crnoj Gori, saopšteno je iz kompanije. Prema zvaničnim podacima, kroz Telekomovu mrežu prošle godine je prošlo više od 15 miliona gigabajta, tačnije oko 14.500 terabajta podataka. “Surfujući, Telekomovi korisnici premašili su za 33 odsto rekord iz 2018. godine, dok je protok zabilježen u ovoj godini dvostruko veći

ća od 100 eura očitana kod 6,77 odsto kupaca”, precizirali su u kompaniji. Predstavnici EPCG su istakli da će decembarske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiti 57,2 odsto crnogorskih domaćinstava, odnosno 204.820 kupaca. R.E.

od onog iz 2017. godine”, kazali su u Telekomu. U kompaniji podsjećaju i da imaju najveći broj korisnika mobilnog interneta u zemlji, koji je u odnosu na prethodnu godinu porastao deset odsto. Oni dodaju da je u posljednjem kvartalu prošle godine zabilježeno 39 odsto više protoka nego u prvom kvartalu iste godine. Znatno veći protok, kako su istakli, ostvaren je tokom ljetnje sezone i bio je veći od 20 odsto. R.E.

Najniža prosječna potrošnja, kako su kazali u EPCG, očitana je na Žabljaku i iznosila je 20,21 euro, dok su najviše trošili Podgoričani. Oni su za decembarski račun za struju u prosjeku izdvajali 49,29 eura.

PeT PRimJeDBi, BeZ noVčanih kaZni

Građani se žalili na parkiranje i smeće

Ukupno pet primjedbi je evidentirano od početka godine u okviru kampanje Budi odgovaran, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna. Građani su se uglavnom žalili na nepropisno parkiranje

i smeće. Kampanju Budi odgovoran pokrenuli su krajem decembra 2019. godine Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori. R.E.

15

Crnogorski Telekom

miliona gigabajta interneta prošlo je kroz telekomovu mrežu prošle godine


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

marketing

9


10

hronika

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

veljović sa lakićem i anđušićem

Bezbjednost građana je prioritet za policiju

Direktor Uprave policije Veselin Veljović sastao se juče sa policijskim službenicima plovne jedinice Sinišom Lakićem i Zoranom Anđušićem, koji su pružili pomoć ugroženim osobama na ostrvu Toplah na Skadarskom jezeru 5. januara. “Pozdravljam humani gest i hrabrost koju ste pokazali u nastaloj situaciji, kada ste i pored redovnih radnih obaveza na zaštiti državne granice pomogli onima kojima je u tom trenutku pomoć bila najneophodnija, te ste i ovoga puta pokazali da policija brine o svim građanima i da je njihova bezbjednost prioritet za sve nas. Situacija je nalagala brzu i efikasnu reakciju, a vi ste požrtvovanim činjenjem koristeći vaše sposobnosti i znanja uspješno završili ovu misi-

ju“, naglasio je Veljović. Podsjetimo, plovna jedinica je primila poziv za pomoć da se na pomenutom ostrvu nalazi svešteno lice sa još dvije osobe, od toga jedno maloljetno, te da nemaju osnovne životne namirnice i da zbog loših vremenskih uslova ne mogu isploviti. “Događaj se odvijao u složenim atmosferskim uslovima, po jakom vjetru i talasima koji su predstavljali realnu opasnost za građane i službenike policije. Odmah po primljenom pozivu policijski službenici Siniša Lakić i Zoran Anđušić su se patrolnim čamcem uputili na zahtijevanu lokaciju i ponijeli hranu i vodu za ugrožene, a nakon što su se stekli uslovi za isplovljavanje, evakuisali su ih na bezbjednu lokaciju”, kazali su iz policije. E.H.

suđenje optuženima za pranje novca

Medojević i grupa danas pred sudoM

Jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević danas će se naći pred Višim sudom u Podgorici, kao prvooptuženi za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Osim Medojevića, optužnicom SDT-a obuhvaćen je i biznismen iz BiH Momir Nikolić i još deset lica, a svi ma se na teret stavlja stvaranje kriminalne organizacije sa ciljem pranja novca. Nikoliću se sudi i za utaju poreza. Podsjetimo, u dosadašnjem toku postupka optuženi su negirali krivicu, navodeći da je optužnica politički motivisana. Saslušan je i veliki broj svjedoka. Na op-

tuženičkoj klupi nalaze se i direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, član PzP-a Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, sin funkcionera DF-a Slavena Radunovića, sinovac funkcionera Predraga Bulatovića, Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNP-a Nikola Jovanović, funkcioner Demokratske narodne partije Aleksandar Sekulić, član Glavnog odbora PzP-a Mladen Jovanović i diler deviza Gordan Konatar. Bo.B.

Rodiću, Gazivodi i R se suditi za prevar

viši sud odbacio optužnicu protiv advokata za st

Advokatima Goranu Rodiću, Siniši Gazivodi i Mariji Radulović neće se suditi za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, odlučilo je vijeće Višeg suda u Podgorici nakon kontrole optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. S druge strane, ovaj sud potvrdio je optužnicu u dijelu u kojem se ovo troje advokata terete za krivično djelo prevara u pokušaju, potvrdila je za Dnevne novine portparolka Višeg suda u Podgorici Aida Muzurović. “Rješenjem vijeća Višeg suda u Podgorici u fazi kontrole optužnice Specijalnog državnog tužilaštva, obustavljen je postupak protiv okrivljenih G.R., zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav1 u vezi stava 6 KZ CG i okrivljenih S.G., i M.R., zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 2 u vezi stava 6 KZCG. Istim rješenjem potvrđena je optužnica SDT-a kojom je okrivljenima G.R., S.G., i M.R., stavlje-

no na teret izvršenje krivičnog djela prevara u pokušaju iz člana 244 stav 4 u vezi stava 1 u vezi člana 20 KZ CG”, saopšteno je iz Višeg suda, a kako se dodaje protiv prvog stava postoji mogućnost žalbe Apelacionom sudu u roku od tri dana od dana prijema pismenog otpravka rješenja, dok protiv drugog stava navedenog rješenja žalba nije dozvoljena.

■ “ubijeđen sam u

potpunu nevinost klijenata”

Kako je za Dnevne novine kazao branilac Rodića, Gazivode, Radulović, advokat Branislav Lutovac za njega je potpuno očekivano što optužnica nije potvrđena za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a s druge strane potpuno neočekivano da je potvrđena u odnosu na krivično djelo prevara u pokušaju. “S obzirom na dokaznu građu koju je prezentiralo tužilaš-

tvo uz optužnicu, spokojno očekujem suđenje za krivično djelo prevara u pokušaju jer sam ubijeđen u potpunu nevinost klijenata”, istakao je Lutovac. Podsjetimo, ročište za kontrolu optužnice protiv Rodića, Gazivode i Radulović održano je 18. novembra prošle godine. Iz Višeg suda u Podgorici saopšteno je ranije da je odluka donijeta u zakonskom roku od 15 dana, ali do juče nije bila pisano izrađena i poslata strankama.

■ “pokušaj prevare čelnika kompanije a2a”

Na kontrolnom ročištu specijalna tužiteljka Stojanka Radović navela je da je optužnica zasnovana na dokazima prikupljenim tokom istrage. S druge strane, odbrana i optuženi su tražili obustavu postupka, tvrdeći da ne postoji ni osnov sumnje, a kamoli dokazi za potvrđivanje optužnice. Tom prilikom


hronika

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

Foto: Vedran Ilić

Radulović će ru u pokušaju

TVaranje kriminalne organizacije

advokat Lutovac kazao je da je “optužnica pravna konstrukcija koja je sročena da predstavlja presudu”. On je istakao i da je kancelarija Rodića pretresana nezakonito. “Iz obrazloženja naredbe o sprovođenju istrage vidi se da je tužilac izdao naredbu o pretresanju prostorija zbog prikupljanja dokaza za djelo koje se sumnja. U zaključku tužioca za izdavanje naredbe piše da postoji osnov sumnje da su članovi kriminalne organizacije”, istakao je Lutovac, koji je dodao da je SDT 29. juna 2017. podnijelo sudu zahtjev za pretresanje elektronskih uređaja i to telefona, računara i laptopova. “U tom zahtjevu nijesu bili sadržani osnovni elementi – osnov sumnje za krivično djelo. Uprkos tome, sudija za istrage donosi naredbu za pretresanje. Na taj način, tužiteljki je omogućeno da dobije dokumentaciju koja nema veze sa poslovnom dokumentacijom A2A”, naveo je Lutovac.

Podsjetimo, prema navodima istrage, Rodić i njegove kolege su pomenuta djela počinili na način što su čelnicima italijanske kompanije A2A obećavali povlašćen položaj u istragama pokrenutim protiv te kompanije, a zauzvrat su tražili novac. Naime, advokati su se prvobitno teretili za podstrekavanje na davanje mita, odnosno da su imali namjeru da sa 600.000 eura podmite glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića kako bi ovaj obustavio istragu protiv kompanije A2A. Tokom istrage SDT je djelo prekvalifikovalo, čime je advokatima stavljeno na teret da su pokušali da prevare čelnike pomenute italijanske kompanije. Podsjetimo, postupak protiv Rodića i njegovih kolega pokrenut je nakon što je Specijalno tužilaštvo došlo u posjed audio snimka na kojem je zabilježen razgovor, kada je advokat navodno ponudio predstavnicima italijanske firme “pomoć” kako bi bio obustavljen krivični postupak protiv njih. Bo.B.

11

Tokom prošle godine

Cetinje treći grad po broju oduzetog oružja

Cetinje, Podgorica i Bar su crnogorski gradovi u kojima je, prema najnovijim podacima, policija oduzela najviše oružja tokom prošle godine. Službenici cetinjskog Odjeljenja bezbjednosti su u periodu od prvog januara do 31. decembra prošle godine oduzeli 77 komada vatrenog oružja. Prilikom pretresa, odnosno kontrole bezbjednosno interesantnih osoba i pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, oduzeto je 14 komada vatrenog oružja, jedna improvizovana eksplozivna naprava, 276 komada razne vrste municije i šest komada ostalog oružja, piše Cetinjski list. Tokom 2019. godine samo na području Cetinja kontrolisano je

3678 bezbjednosno interesantnih osoba, a sankcionisano njih 170. Sva kontrolisana lica, kako stoji u podacima policije, nijesu samo sa teritorije Cetinja već i iz drugih gradova Crne Gore, ali su se u trenutku sprovođenja planskih aktivnosti policije, našli na teritoriji koju pokriva cetinjsko Odjeljenje bezbjednosti. Zbog krivičnih djela koja su, kako navode, počinile bezbjednosno interesantne osobe, u navedenom periodu podnijeto je 20 krivičnih prijava, a policija je obavila informativne razgovore sa 299 ovih lica. Kada je riječ o krivičnim djelima i prekršajima koji se odnose na posjedovanje i prodaju psihoaktivnih supstanci, policija je na Cetinju tokom 2019.

godine izvršila 24 zaplijene psihoaktivnih supstanci i registrovala sedam krivičnih djela iz te oblasti. Podnijeto je i deset prekršajnih prijava iz oblasti Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Pronađena je i oduzeta značajna količina psihoativnih supstanci, kojom prilikom možemo istaći pronalazak 50 grama opojne droge “heroin” i 40 grama opojne droge “kokain” i protiv istih lica su podnijete krivične prijave – navode iz policije. Prekršaje iz oblasti narušavanja javnog reda i mira počinilo je ukupno 70 lica, od kojih je sedam bezbjednosno interesantnih osoba. Protiv svih su, kako navode iz policije, podnijete prekršajne prijave. E.H.

preTresi u rožajama

Šekularac uhapŠen zbog 50,3 grama marihuane

Rožajac Albert Šekularac (25) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Naime, postupajući po operativnom saznanju službenici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje su izvršili kontrolu lica A.Š. (25) i A.B. (33). “Ovom prilikom kod A.Š. pronađeno je i oduzeto jedno pvc pakovanje sa sadržajem biljne materije zelene boje nalik na opojnu drogu marihuanu od oko 50,3 gra-

ma, dok je kod A.B. pronađen jedan najlonski zamotuljak sa istim sadržajem od oko 15,8 grama”, kazali su iz Uprave policije. Kriminalistička obrada, kako dodaju, ukazuje na sumnju da je A.Š. opojnu drogu koristio za tzv. uličnu prodaju. “Sa navedenim je upoznat nadležni tužilac koji je naložio da se lice A.Š. liši slobode. Pronađena biljna materija će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru Danilovgrad”, navodi se u saopštenju. E.H.


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

hronika

13

Procesuiranje novinara mora biti krajnja mjera

Povodom lišenja slobode urednika portala IN4S i Borba Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković razgovarao je sa direktorom Uprave policije Veselinom Veljovićem i tom prilikom je zaključeno da procesuiranje novinara na ovaj način mora biti krajnja nužna mjera, upotrijebljena nakon što su iscrpljene sve druge mogućnosti. Veljović je objasnio da je policija primijenila ovlašćenja u skladu sa zakonom i nalogom tužilaštva, te da su neupitni volja i angažman policije u pravcu obezbjeđivanja i unapređenja bezbjednog okruženja za rad novinara i medija u Crnoj Gori. “Iako su prema standardima međunarodnog prava veoma široke granice uživanja i poštovanja slobode izražavanja i medijskih sloboda, važno je ukazati da one svakako podliježu ograničenju i nisu apsolutne. Iako tumačenje ovih normi u osjetljivim i tenzičnim društvenim momentima može biti teže i kompleksnije, potrebno je da ovako restriktivne mjere borbe sa dezinformacijama budu primijenjene i

obrazložene samo u krajnje opravdanim uslovima, u skladu sa međunarodnom praksom, standardima i preporukama u ovoj oblasti, na koju je prethodnih dana ukazano sa brojnih relevantnih adresa. Takvo postupanje neophodno je iz razloga da se ne bi ugrozilo ili ograničilo pravo na slobodu izražavanja, kao jedno od temeljnih vrijednosti demokratskih društava i preduslova za ostvarivanje brojnih drugih prava i sloboda”, navodi se u saopštenju ombudsmana.

Institucija Zaštitnika nastaviće da se zalaže za punu zaštitu novinara i obezbjeđivanje uslova za unapređenje uslova njihovog rada, imajući u vidu ulogu i značaj koji su novinari imali i imaju u svim društvima i vremenima, podrazumijevajući da svoj posao obavljaju profesionalno, u skladu sa pravilima struke i etike. Nažalost, svjedoci smo i brojnih drugačijih primjera što je posebno izraženo kada na dnevni red dođu neka važna i osjetljiva pitanja, kada što je trenutni slučaj. N.P.

Bjeković

Foto: Facebook

zbog hapšenja urednika dva portala ombudsman razgovarao sa direktorom policije

saobraćajna nezgoda kod bara

Dvoje teže povrijeđeno

Na magistralnom putu Bar - Ulcinj, na izlazu iz prvog tunela iz pravca Bara dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj su dva lica zadobila teže tjelesne povrede. U pitanju su dva momka iz Bi-

jelog Polja koja su nakon nezgode odmah transportovana u obližnju barsku bolnicu, gdje su im konstatovane teške povrede. Saobraćaj na ovom putnom pravcu bio je u prekidu dok je trajao uviđaj.

za skoro mjesec dana

Policija oduzela 20.000 petardi i vatrometa Policija je za skoro mjesec dana oduzela više od 20.000 petardi i različitog vatrometa, saopštio je načelnik Sektora za javni red i mir u Upravi policije Mladen Marković. On je, gostujući u Jutarnjem programu TVCG, podsjetio da je i ove godine pokrenuta akcija “Petarda” i to od 16. decembra do 16. janura. Marković je istakao podatak da je petnaest osoba povrijeđeno od upotrebe pirotehnike tokom praznika i

dodao da se prodaja odvija u legalnim tokovima. “Nabavka pirotehničkih sredstava se vrši legalnim tokovima, zapljena je manja, jer je prodaja legalizovana”, istakao je Marković. Kako je kazao, u prethodnom periodu, od 21. decembra, osim proslava, održane su i litije u većini gradova. “Stanje javnog reda i mira bilo je dobro”, naveo je Marković i dodao da je policija profesionalno i požrtvovano postupala u prethodnom periodu. E.H.

suđenje za ubistvo đurića u ziks-u 2016.

Danas preD suDom vještak Lakić

Pavićević

Suđenje Dejanu Pavićeviću i Milošu Trbu koji se terete za pomaganje u uništavanju dokaza nakon ubistva Dalibora Đurića u ZIKS-u 2016. godine juče je odloženo u Višem sudu u Podgorici. Pretres je odložen za danas jer je vještak informacione struke Marko Lakić zatražio da se upozna sa iskazom svjedoka Ivana Jokića koji je na jednom od ranijih pretresa bio pozvan da se kao službenik policije izjasni o načinu utvrđivanja udaljenosti mjesta gdje je zapaljeno vozilo “škoda oktavia” od mjesta gdje se prvi put pojavio signal za mobilni telefonu zoni

Spuž C. Jokić je u iskazu naveo da se mapa koju je izradio može koristiti za izračunavanje rastojanja između dvije navedene tačke. “Mjerenje bazne stanice izradili smo uz pomoć aplikacije cell-info i telefona koji smo koristili za očitavanje bazne stanice. Na osnovu tih podataka napravljena je automatska mapa, odnosno šema, na kojoj je prikazano pokrivanje bazne stanice Spuž C na dijelu puta na kojem su izvršena mjerenja. Prikazana je početna i krajnja tačka bazne stanice Spuž C, odnosno početak i kraj zone zahvata”, naveo je tada Jokić.

Na predlog postupajućeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, sud je pozvao vještaka Lakića u cilju mjerenja bazne stanice Spuž C, na putnom pravcu od mjesta gdje je zapaljena “škoda”, preko Pričelja do Danilovgrada, te utvrđivanja zahvat bazne stanice Spuž C i odredi početnu i krajnju tačku te bazne stanice. Podsjetimo, Dalibor Đurić, koji je navodno bio blizak “škaljarskom klanu”, ubijen je hicem iz snajpera u septembru 2016. dok je vježbao u spoljnoj teretani poluotvorenog odjeljenja u zatvoru u Spužu. Bo.B.


14

DRUŠTVO

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

FZO:STOMATOLOŠKE USLUGE U HITNIM STANJIMA SU BESPLAT

VEĆINA GRAĐANA NE ZNA DA SU STOMATOLOZI PRIPRAVNI ZA PRAZNIKE, VIKENDE I TOKOM NOĆI

⌦ Jelena Vađon Đurišić

V

ećina građana Crne Gore ne zna kome se može obratiti u slučaju da ih zaboli zub tokom noći, vikenda ili praznika. Iz Fonda za zdravstveno osiguranje ističu da u svakoj opštini u kojoj imaju potpisan ugovor sa privatnim stomatološkim ordinacijama postoji i pripravni stomatolog za hitna stanja.

Mnogi građani Podgorice, ali i Crne Gore, ne znaju kome se mogu obratiti u slučaju jake zubobolje u kasnim noćnim satima i tokom vikenda ili praznika. Od kada je prije 11 godina u Crnoj Gori sprovedena reforma stomatološke zdravstvene zaštite, bez besplatnih zubarskih usluga ostali su svi građani stariji od 18 i mlađi od 67 godina. Do tada su se za hitna stanja, kažu sagovornici Dnevnih novina, mogli javljati u Dom zdravlja. Sada kada su stomatolozi,

Ilustracija

osim sa Poliklinike u okviru Kliničkog centra, svi privatnici, kaže Milijana R. iz Podgorice ne zna kome bi se mogla obratiti za pomoć. “Srećom, do sada nisam imala neke jače bolove ili infekcije, ali da jesam ne znam šta bih radila ni koga za pomoć molila”, priča ona. Ni njen sugrađanini Jovan K. nikad nije čuo za pripravne privatne stomatologe. “Odavno svojih zuba nemam, ali ni od mlađih ukućana nisam čuo da zubari dežuraju. Mislim da ni oni ne

znaju da takvo nešto postoji kod nas. Ranije je zubar uvijek bio u Domu zdravlja, pa smo znali gdje pomoć da tražimo”, kaže Jovan.

■ HITNE STOMATOLOŠKE USLUGE BESPLATNE

Ipak, država nije zaboravila najranjivije, pa su i sva hitna stomatološka stanja za sve uzraste ostala besplatna za osiguranike kojima će u hitnim stanjima pripravni stomatolog uslugu pružiti o trošku Fonda zdravstva. Spletom srećnih okolnosti Dragana N. zna za pripravnost stomatologa tokom noćnih sati. “Imala sam jaku zubobolju, ništa mi nije pomagalo. Poznanik mi je rekao da pozovem Hitnu pomoć, ali kako

sam im bila blizu pošla sam do njih. Dali su mi broj telefona pripravnog stomatologa, koja mi se odmah javila i dala adresu i ubrzo olakšala mi tegobe”, kazala je Dragana. Pruženu uslugu joj, ističe, zubarka nije naplatila, iako je privatnik. I Irina F. zna za pripravnost stomatologa u Crnoj Gori. “Radila sam malo komplikovaniju intervenciju i stomatolog koji je radio dao mi je broj telefona pripravnog kolege u slučaju da nešto krene po zlu tokom noći. Tako sam saznala da zubari dežuraju i otvaraju ordinaciju po pozivu građana zbog hitnih stanja”, kazala je Irina. Tokom prošle godine Fond za zdravstveno osiguranje, kazao je Dnevnim novina-

RADNIM DANIMA PRIPRAVNOST POČINJE OD 21 SAT DO SEDAM ČASOVA NAREDNOG DANA, OSIM VIKENDOM I PRAZNICIMA KADA PRIPRAVNOST TRAJE 24 ČASA. TO SE ODNOSI NA PRIMARNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU, DOK SE PO PROCJENI STOMATOLOGA, UKOLIKO TO POTREBE NALAŽU, PACIJENTI UPUĆUJU NA SEKUNDARNU I TERCIJARNU STOMATOLOŠKU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU KOJA SE PRUŽA U OKVIRU KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE

ma PR te ustanove Amer Ramusović, nakon sprevedenog javnog poziva zaključio je ugovor sa 194 stomatološke ambulante na nivou Crne Gore.

■ PRIPRAVNOST STOMATOLOGA NOĆU OD 21 DO SEDAM

“U svakoj opštini u kojoj Fond za zdravstvo ima zaključen ugovor sa privatnim stomatološkim ordinacijama postoji pripravni stomatolog. Radnim danima pripravnost počinje od 21 sat do sedam časova narednog dana, osim vikendom i praznicima kada pripravnost traje 24 časa. To se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu, dok se po procjeni stomatologa, ukoliko to potrebe nalažu, pacijenti upućuju na sekundarnu i tercijarnu stomatološku zdravstvenu zaštitu koja se pruža u okviru Kliničkog centra Crne Gore”, precizirao je Ramusović. Raspored pripravnosti se, kako je kazao, određuje na tri mjeseca i nalazi se na sajtu Fonda za zdravstveno osiguranje. “Da bi se ostvarila hitna stomatološka zdravstvena zaštita potrebno je pozvati Zavod za hitnu medicinsku pomoć u mjestu prebivalištva, koji pruža broj i daje lokaciju pripravnog stomatologa. Svi osiguranici Fonda za zdravstvo imaju pravo na hitnu stomatološku zdravstvenu zaštitu u toku radnog vremena i u vrijeme pripravnosti u


DRUŠTVO

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

TNE ZA SVE OSIGURANIKE

15

Foto: Hongqi Zhang

ANKETA SANJA DRAGNIĆ Nisam znala da zubari i dalje dežuraju noću i praznicima. Srećom, nikad me nije ni zabolio zub, ali da jeste ne znam šta bih radila. Ranije su zubari bili po domovima zdravlja, pa smo znali gdje da idemo u slučaju nužde.

svim stomatološkim ordinacijama koje imaju zaključen ugovor sa Fondom zdravstva”, istakao je Ramusović.

■ PRIPRAVNOST

TRAJE 24 SATA

Pripravnost stomatologa, dodaje, određuje Fond za zdravstveno osiguranje i to za narednih tri mjeseca. “Ukoliko dođe do objektivnog odustva pripravnog stomatologa, on je u obavezi da pronađe zamjenu i obavijesti Fond i Zavod za hitnu medicinsku pomoć. Za sve praznike i vikende pripravnost je organizovana 24 časa, a spisak ordinacija i pripravnih stomatologa se nalazi na Sajtu Fonda za zdravstveno osiguranje www.fzocg.me. Usluge za hitna stanja za sve građane se ne naplaćuju”, naglasio je Ramusović. Da bi spriječili eventualne zloupotrebe, Sektor za kontrolu u Fondu za zdravstveno osiguranje, kako je rekao, sprovodi redovne kontrole u skladu sa ugovorenim uslugama, ali i vanredne, po prijavi, i na osnovu utvrđenih nepravilnosti. “U skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom

osiguranju obuhvat osiguranih lica koja imaju pravo na stomatološku zdravstvenu zaštitu su osobe do 18 godina, žene u toku trudnoće i stariji od 67 godina”, podsjetio je Ramusović. Takođe, kako je rekao, pravo na besplatne preventivne usluge bolesti usta i zuba imaju djeca, učenici i studenti, a najkasnije do navršene 26. godine života, lica oboljela od epilepsije, multiple skleroze, mišićne distrofije, cerebralne paralize, paraplegije i kvadriplegije, mentalno oboljela i lica ometena u razvoju u skladu sa kriterijumima regulisanim posebnim propisima, slijepa i gluvonijema lica. “Na preglede, dijagnostiku i liječenje bolesti usta i zuba imaju djeca, učenici i studenti, a najkasnije do navršene 26. godine života, lica mentalno oboljela i lica ometena u razvoju u skladu sa kriterijumima regulisanim posebnim propisima. Isto tako stomatološko-protetske usluge pružaju se osiguranim licima starijim od 67 godina i osiguranim licima do 18 godina, kao i hitna stomatološka pomoć za sve osiguranike”, podsjetio je Ramusović.

JELENA FIOJDOSIJEVA Znam za pripravnost zubara od moje kćerke kojoj su jednom dali broj dežurnog tokom praznika u Hitnoj. Odmah joj se javio, pošla je preko Morače u ordinaciju i sve joj je perfektno sanirao bez ijednog centa.

MILIĆ RADENOVIĆ Nisam ranije čuo da stomatolozi dežuraju, ali hvala bogu, nisi mi ni trebali. Kod nas u Kotoru u Domu zdravlja imaju tri-četiri privatnika, za djecu ni ne znam gdje je izabrani. Svakako ih vodim kod zubara u Radanoviće, a ne u Kotor.

DEJAN JOVOVIĆ

Nikad do sada nisam čuo za pripravne stomatologe tokom praznika, vikenda i noću. Zub je znao da zaboli, ali sam to rješavao sa lijekovima protiv bolova do jutra, a onda sam se javljao privatnom stomatologu.

Foto: Iva Mandic

194

STOMATOLOŠKE AMBULANTE NA NIVOU CRNE GORE ZAKLJUČILE SU UGOVOR TOKOM 2019. SA FONDOM ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE


16

društvo

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

Foto: Dejan Lopičić

vrijednost radova 125 hiljada eura

Nova platforma i liftovi za osobe sa invaliditetom u Ministarstvu finansija Osobama sa invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti od nedavno su u prostorijama Ministarstva finansija na raspolaganju platforme i liftovi, čiju je ugradnju Uprava javnih radova realizovala u okviru Akcionog plana prilagođavanja objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu pripadnicima te kategorije. Vrijednost radova, koje je realizovalo cetinjsko preduzeće “BomBeton”, iznosila je nešto više od 125.000 eura, a sredstva je obezbijedila Vlada

Riječ je o jednom od nekoliko objekata dRžavnih institucija, čiji će ulazi i unutRašnjost biti pRilagođeni osobama sa invaliditetom i osobama smanjene pokRetljivosti

Crne Gore. “Riječ je o jednom od nekoliko objekata državnih institucija, čiji će ulazi i unutrašnjost biti prilagođeni osobama sa invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti. U toku je priprema tehničke dokumentacije za postavljanje platforme i montažu liftova u zgradi Predsjedni-

ka Crne Gore, staroj zgradi Vlade, Uprave carina, Ministarstva kulture na Cetinju, kao i u objektu državnih organa u Mojkovcu. Čim projekti dobiju saglasnost revidenta, Uprava javnih radova će objaviti postupak javne nabavke za izbor izvođača”, saopštili su iz Uprave javnih radova. J.V.Đ.

Pribilović

PriBiloviĆ saoPŠtila

U opštinama 580 slUžbenika manje Tokom prošle godine na lokalnom nivou, u odnosu na 2018, smanjen je broj zaposlenih za 580, saopštila je juče ministarka javne uprave Suzana Pribilović. “Na lokalnom nivou imamo 580 manje službenika nego 2018, kada smo počeli proces optimizacije”, navela je Pribilović. Ona je podsjetila da je započet najsloženiji proces optimizacije javne uprave. “Zaustavili smo trend zapo-

šljavanja u javnoj upravi, što se nije negativno odrazilo na ukupan rast zaposlenosti u Crnoj Gori”, navela je Pribilović. U prethodnoj godini, kako podsjeća, počela je reorganizacija javne uprave pa danas ima šest organa manje. “Vlada Crne Gore je posvećena tome da javna uprava bude pravi servis građana – optimalna, ekonomična i efikasna”, zaključila je Pribilović u video poruci, koju je objavila Vlada. J.V.Đ.


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

društvo

17 Foto: Dejan Lopičić

raD FakUlteta Za Crnogorski jeZik i književost U 2019.

Čirgić: OdupiremO se vulgarizaciji filOlOgije

Put razvoja montenegristike aktuelna uprava Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCKJ) vidi u proučavanju i afirmaciji sopstvene kulturne, književne i jezičke baštine bez nametnutih kompleksa niže vrijednosti, isključivo u skladu s naučnim saznanjima o toj baštini i bez osvrtanja na laičke stavove o njoj, ma čiji ti stavovi bili, kazao je dekan Adnan Čirgić. On je, predstavljajući rezultate u 2019. godini, istakao da je u prethodnoj godini diplomiralo 13 studenata, dok je štampano ili predato u štampu 15 naučnih monografija, knjiga i zbornika.

“Ono što me čini zadovoljnim nije toliko obim postignutih rezultata koliko činjenica da se FCJK ozbiljnošću projekata odupire vulgarizaciji filologije i nauke uopšte koju nameću novi trendovi iz našeg užeg i šireg okruženja, a koji su uveliko preplavili Crnu Goru. Tom se činjenicom može pohvaliti malo koja ustanova ovoga tipa u Crnoj Gori”, kazao je on. Na sastanku profesora i saradnika u nastavi na FCKJ Čirgić je kazao da je nastavni proces cijele godine tekao bez problema i planiranom dinamikom. “Napominjem da je još

Foto: Iva Mandić Čirgić

nekoliko knjiga u štampi, među njima i više godina pripremana knjiga akademika Vukića Pulevića Građa za fitonimiju Crne Gore koja će 2020. biti objavljena i predstavljena”, navodi se u izvještaju. FCJK je i ove godine učestvovao u suizdavačkome projektu objavljivanja Nove luče. “Časopis Lingua Montenegrina nastavio je kontinuitet izlaženja pa su objavljena dva broja (23. i 24), ljetnji i zimski”, napomenuo je Čirgić. Pored međuinstitucionalnih sporazuma, potpisan je i sporazum o saradnji s potomkom crnogorskih iseljenika u Latinskoj Americi Federikom Tomaševićem. Uspješno je realizovan i program sa Vladom Republike Slovenije, a “nastavljena je i saradnja s Univerzitetom u Klagenfurtu gdje je na razmjeni tokom ljetnjega semestra boravila studentkinja Milica Marković”. “Urađen je onlajn kurs crnogorskog jezika u saradnji s Upravom za dijasporu iz Podgorice. Organizovana je Prva ljetnja škola crnogorskog jezika i kulture za strane slaviste. Profesori i asistenti FCJK posjetili su veliki broj srednjih škola u Crnoj Gori kako bi maturantima predstavili djelatnost ustanove i privukli pažnju za upis studenata”, naglasio je Čirgić. R.D.

OŠ “Braća Labudović”, Nikšić

Zbog neotklonjenih nepravilnosti

razriješena direktorica OŠ “Braća labudović” Ministar prosvjete Damir Šehović razriješio je zbog nepravilnosti u radu direktoricu nikšićke OŠ “Braća Labudović” Biljana Mićković, prenio je juče CdM. Mićković je, kako je saopšteno, razriješena jer ni nakon više kontrola nije otklonila nepravilnosti na koje joj je Prosvjetna inspekcija ukazala. “Vjerujemo da svaki direktor ima određene kvalitete koji su ga i doveli na tu poziciju, ali isto tako vjerujemo u to da taj odgovoran posao u svakom momentu po otpočinjanju mandata direktor mora da obavlja sa podjednakom pažnjom, temeljno i prije svega u skladu sa zakonom. Ukoliko ne bude tako, nećemo, kao ni do sada, bježati od njihove odgovornosti za kvalitet obavljenog posla, ali ni od sopstvene odgovornosti da intervenišemo onda kada procijenimo da je to neophodno”, istakli su iz Mini-

starstva prosvjete za CdM. Prema njihovim riječima, ni jedna pozicija nije “poklon” već obaveza prema djeci i obrazovnom sistemu, a Ministarstvo će se uvijek voditi upravo potrebama sistema, a ne pojedinaca. Prosvjetni inspektor je obavio inspekcijski nadzor u nekoliko navrata, kada je ukazano sada već bivšoj direktorici Mićkovoć da rasporedi nastavnika iz predmeta crnogorski – srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost onako kako propisi nalažu, odnosno onako kako je predložilo nastavničko vijeće škole. Međutim, kako nepravilnosti nijesu otklonjene ni nakon kontrolnih inspekcijskih nadzora, niti rješenja inspekcije, inspekcija je podnijela predlog za razrješenje, ali i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv direktorice. Predlog za razrješenje Šehović je usvojio. R.D.

UniverZitet Crne gore

studentkinja Neda stojkanović najbolja na muzičkoj akademiji Studentkinja Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore (UCG), na smjeru Izvođačke umjetnosti, Neda Stojkanović (9.78) proglašena je za najboljeg studenta svog fakulteta za tekuću studijsku godinu 2019/20. O zalaganjima koje iziskuju navedeni rezultati, aktivnostima na fakultetu, putu do postizanja ci-

lja, motivaciji, planovima za budućnost u profesionalnom smislu i savjetima za buduće kolege razgovarali smo sa njom. Neda kaže da je nagrada za naboljeg studenta UCG motiviše da sa još više volje radi, kao i da predstavlja vid potvrde da se svaki trud i rad na kraju isplati. “S obzirom da sam upisala akademiju sa genera-

cijom starijom dvije godine, na početku je bilo malo nesigurnosti i strepnje da li sam se prerano odlučila na taj korak i kako ću se snaći među starijim kolegama. Veliku podršku sam imala od porodice i svog profesora violine Vujadina Krivokapića. Međutim, brzo sam shvatila da nisam pogriješila”, kazala je studentkinja. R.D.

Rektor Nikolić uručuje nagradu Nedi Stojkanović


18

crna gora

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

tivat: agronom iz zadra nudi svoja iskus

Grbović u obilasku radova

Počela rekonstrukcija zaPadne tribine stadiona sutjeska u nikšiću

Štokov želi da u suzbijanju s

Procijenjena vrijednost Z investicije 4,6 miliona Ovih dana su počeli radovi na izgradnji zapadne tribine fudbalskog stadiona Sutjeska, gdje se trenutno radi demontaža stare tribine. Kako su za Infobiro najavili čelnici opštine Nikšić radovi će biti završeni do kraja godine, a iznos investicije je oko 4,6 miliona eura. Izvođač je firma Roming. Milion i po eura donacije daje Fudbalski savez Crne Gore, a 3,3 miliona obezbjeđuje Direkcija javnih radova Crne Gore. “Opština je radila projekat i nadzor, tako da očekujem da ćemo imati sjajnu tribinu krajem godine, sa 3200 mjesta i sa svim onim što je neophodno da bi dobili sertifikate od Evropske fudbalske federacije, da bi se ovdje mogle igrati utakmice reprezentacije Crne Gore”, kazao je predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović. On je naveo da se nada da će u narednom periodu biti rekonstruisana i istočna tribina stadiona, te da će Nikšić dobiti funkcionalan stadion koji će brojati oko 6.000 sjedišta. Arhitekta na projektu Miljan Joković kazao je da su tehničke preporuke i pravila koje potpisuje FIFA dosta jasni i rigorozni po pitanju stavova za implementaciju samoga projekta, te da su u funkcionalnom smislu tretirali tri grupe korisnika. To su igrači i službena lica, druga grupa su mediji, koji su zastupljeni kroz više oblasti, od samih novinara reportera do prenosa utakmica, kamera i komentatora utakmice, i treća grupa su navijači, odnosno VIP gosti. “Mi smo prije mjesec dana bili u Nionu, u sjedištu UEFA, prezentovali smo projekat i

Grbović je naveo da se nada da će u narednom periodu biti rekonstruisana i istočna tribina stadiona

bili su zadovoljni, samo što oni tretiraju ne samo zapadnu tribinu nego cijeli stadion. Pred kraj izgradnje, oni će poslati ekipu koja će sertifikovati sami stadion shodno njihovim pravilima”, rekao je Joković On je dodao da su jako bitini radovi planirani i na istočnoj tribini, kako bi se zadovoljili kriterijumi četvrte kategorije, da bi se na stadionu Sutjeska mogle igrati utakmice reprezentacije, i nada se Lige šampiona. “Kompletna tribina je podignuta nekih dva metra u odnosu na tlo terena, što sa ovom postojećom nije bio slučaj. Ima oko 3.000 sjedećih mjesta i kompletno je natkrivena sa metalnom konstrukcijom”, rekao je arhitekta Joković. Rekonsturisane su i prostorije FK Sutjeska i ispoštovan kompletan standard po pitanju lica sa invaliditetom na kome su posebno obraćali pažnju čelnici UEFA. Stadion je i po pitanju prenosa inkorporiran po najvećim standardima, posjeduje centralnu kameru, kameru šesnaesterca i spremne su tehničke instalacije koje bi trebale da se postave na istočnu stranu tribine, što će dovesti do značajnog pomaka kada je prenos u pitanju.

adranin Roko Štokov, agronom po struci, postao je poznat po borbi sa crvenim palminim surlašom. On je u borbi protiv te štetočine, koja je uništavanjem kanarskih palmi izmijenila izgled mnogih mediteranskih gradova, na svoj način uspio da spasi izvjestan broj palmi u Zadru.

Doktor Štokov za palme, kako ga zovu, kaže da ima načina na suzbijanju surlaša, ali, kako ističe, to imaju i njegove kolege koje griješe. Prema njegovim preporukama treba pratiti biologiju štetnika, da ne bi bilo uzaludnog tretiranja onda kada štetnik emigrira, jer je to onda samo trošak koji nema efekta. „Problem se kod nas pojavio prije pet godina, prvo u Zadru i Splitu jer su tu veliki centri i rasadnici koji su uvozom robe, donijeli i tog štetnika. Na žalost, Evropska unija nema baš fitosanitarnu kontrolu tako da se brzo proširio po cijelom Mediteranu. Kod nas je bilo preko hiljadu palmi, a sada je ostalo znatno manje“, objasnio je i rekao da je nakon vrste canaris sljedeća na redu lepezasta, pa nakon toga ide na one sa lepezastim grmovima, a potom napada vošingtonije. „Imamo prvi primjer od prije mjesec dana da je u vrtu kod Zadra u Ninu štetočina napala agavu i juku. Cikas palme još uvijek nisu napadnute, pa se može reći da su one spašene“. Štokov je naveo da se prije godinu samoinicijativno počeo baviti ovim poslom i na dobrom dijelu obale, uspio je, kako je naglasio, spasiti određeni broj palmi. „Bio sam u Španiji i Francuskoj i iskustva dijelim sa kolegama iz tih zemalja. Kao i svaka štetočina i ovaj ima mutaciju proteina i postaje otporan na neke koncentracije i sredstva, tako da se javlja rezistentnost. Kako mi kažu sa Instituta u Španiji, ovaj nametnik je jedan od pametnijih tako da tačno zna koju palmu treba napasti. Trebalo je naći način kako da bio-

loški insekticidi budu djelotvorni, u čemu su mi pomogle kolege iz inostranstva što je zaista i djelovalo“, naglasio je Štokov naglašavajući da se u Francuskoj već deset godina bore sa tom štetočinom i po svim izgledima u tome i uspijevaju. „Komunalna preduzeća se bore s tim problemom, ali je problem u tome što u visoke palme treba usuti oko 50 litara sredstva i u jednom danu bi se maksimalno moglo tretirati deset palmi, a ako ih imate 150 dok vi dođete do kraja već se ona prva zarazi, a one pri kraju uginu. Bio je izazov napra-

viti sistem koji će biti efikasan, da se u pola dana može tretirati 150 palmi. Probao sam razne načine injektiranja, a najnoviji sistem je uporaba elektronike za kontrolu štetočina i onda smo 100 odsto sigurni. Ono što je važno je da treba voditi računa u kojem periodu se tretiraju palme i na koji način“, objašnjava Roko i naglašava da se palme tretiraju onda kada je migracija štetnika najveća. Doktor za palme je poručio da bi rado podijelio svoja znanja sa nadležnima u Crnoj Gori, kako bi se što efikasnije radilo protiv crvenog palminog surlaša. Z.K.


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

sTva u liječenju naših palmi

a pomogne surlaŠa Ukapavanje rastvora protiv surlaša u kanarsku palmu na Pinama

crna gora

19

Bijelo polje: plaćanje puTem aplikacije ª easyparkº

Olakšana naplata parkinga na autOmatu

Otvaranjem novih kancelarija u okviru gradske garaže u centru Bijelog Polja, i pokretanjem savremene aplikacije za naplatu “EasyPark”, preduzeće Parking servis značajno je unaprijedilo rad, a vozačima omogućilo brže pronalaženje prakinga i lakše plaćanje parkiranja. Uz podsjećanje da je Parking servis sa radom počeo prije pet godina, direktor Ismar Ćorović je istakao, da se praktično krenulo od nule. “Kao svaki početak i naš je tada bio težak, a zaposleni su radili u pedesetak kvadrata. Prije dva mjeseca preselili smo u nove kancelarije površine 110 kvadrata, izgrađene u okviru gradske garaže, tako da svaka služba sada ima posebnu prostoriju, i adekvatne uslove za rad sa strankama. Takođe, u početku su naplatu parkinga vršili ručno inkasanti koji su radili na ulici osam sati dnevno, a to je rađeno iz nužde. Razmišljajući na koji način da unaprijedimo našu uslugu, prvobitno smo planirali naplatu parking putem SMS-a, ali smo odustali od tog modela naplate jer se pokazao

Parking garaža u Bijelom Polju

neisplativ, budući da je gro novca koji bi bio naplaćen, morao biti proslijeđen mobilnim operaterima i ljudima koji se bave softverom”, kazao je Ćorović. Zbog toga, kako je naveo, procijenjeno je da bi ugradnja automata za naplatu parkinga bila isplativija. “Vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu. Nabavili smo pet automata koji su instalirani na području grada, tako da je vozači-

ma znatno lakše da na automatu plate parking. Što se tiče nove mobilne aplikacije za naplatu parkinga “EasyPark”, građani mogu preuzeti sa “play prodavnice”. Riječ je o aplikaciji za mobilne telefone, namijenjenoj za android i IOS uređaje. Dovoljno je da se vozači registruju, ukucaju broj registarskih oznaka i putem kreditine kartice plate uslugu parkiranja”, zaključio je Ćorović. B.Č.

TivaT: zausTavljeni radovi na kružnom Toku

naišli na instalacije slabe struje Ukapavanje insekticida efikasnije od prskanja

U Tivtu je tokom prošle godine uklonjeno sedam stabala palmi, koje je crveni surlaš uništio, što je manje nego 2018, rekao je dirketor tivatskog Komunalnog doo, Vlado Đukić izražavajući nadu da je to rezultat primjene metode ukapavanja, umjesto dotadašnjeg sprejanja ili prskanja, u liječenju palmi protiv surlaša. Metoda ukapavanja se u sa-

radnji sa kotorskim Komunalnim preduzećem primjenjuje od početka 2018. godine. Ukapavanje insekticida u krošnju stabla palme pokazalo se efikasnijim, a ukapavanje se vrši do 1. juna, dok se tokom ljetnih mjeseci prati da li je palma „preživjela“ ili ne, naveo je Đukić i najavio da će se saradnja sa kolegama iz Kotora nastaviti i tokom ove godine.

Zbog nedostatka instalacija u katastru u posljednjih par dana zaustavljeni su radovi na izgradnji drugog kružnog toka budućeg bulevara kroz Tivat. Prilikom izvođenja radova na polaganju atmosferske kanalizacije pri izgradnji kružnog toka, kod zgrade stare opštine, naišlo se na instalacije slabe struje, koje nijesu bile evidentirane u katastru podzemnih instalacija, pa ih samim tim nema ni u glavnom projektu, rekao je pomoćnik direktora Direkcije za investicije Slobodan Gredo. „U dogovoru sa projektantom i izvođačem radova u kratkom roku izvršiće

se dopuna projekta na način da se instalacije izmjeste i ne ometaju polaganje atmosferske kanalizacije na tom dijelu trase. Pomenuti problemi neće uticati na rok završetka radova”, zaključio je Gredo.

Izgrdnja kružnog toka počela je 16. decembra prošle godine, a izvođač radova je firma „Vukotić Trade“, koja je u obavezi da posao završi u roku od 65 dana od početka radova, odnosno do kraja februara. Z.K.

Radovi na kružnom toku zaustavljeni


20

PODGORICA

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

NAKON 15 DANA PAUZE ZBOG ODRŽAVANJA

Zatvoreni bazen od sjutra dostupan svim građanima

Natkriveni bazen u sklopu Sportskog centra “Morača”, nakon 15 dana pauze, sjutra počinje sa radom. Iz gradskog preduzeća “Sportski objekti” saopštili su ranije da bazen neće raditi od 1. do 16. januara zbog redovnog održavanja sistema i generalnog čišćenja. “Ova odluka donesena je u skladu sa članom 36 Zakona o zaštiti potrošača, na osnovu Pravilnika o sanitarno-tehničkim i higijenskim uslovima i uslovima za zdravstvenu ispravnost vode za rekreativne potrebe i druge vode od javnozdravstvenog interesa, kao i na osnovu Odluke o obaveznoj primjeni standarda

i tehnološkom režimu rada na gradskim bazenima propisanim Pravilnikom o bazenskim vodama”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća. Takođe, u ovom periodu, od 2. do 6. januara održao se i međunarodni turnir u vaterpolu, čiji je domaćin bio glavni grad. Sat vremena korišćenja bazena košta dva i po eura, za djecu starosti od pet do 12 godina cijena iznosi jedan euro, dok je za djecu do pet godina, u pratnji roditelja, ulaz besplatan. Vikend karta, koja uključuje dva ulaza po jedan sat, iznosi četiri eura, mjesečni paket od 10 ulaza po jedan

sat košta 20 eura, mjesečni paket od 15 ulaza 25 eura, paket od 30 ulaza tokom jednog mjeseca u trajanju sat vremena biće 45 eura, dok će 60 ulaza na mjesečnom nivou koštati 90 eura. Cijena karte za 30 ulaza u trajanju od jednog sata za osobe sa invaliditetom iznosi 15 eura. Početkom prošle godine “Sportski objekti”, koji gazduju bazenima, pustili su u rad sistem elektronske prodaje ulaznica i kontrole ulazaka na gradske bazene, koji podrazumijeva prodaju kodiranih ulaznica svim zainteresovanim građanima i korisnicima škole plivanja. M.M.

ZIMSKA KONZERVACIJA TERENA

Počelo uređenje Gradskog stadiona

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Privredno društvo Sportski objekti izvodi radove zimske konzervacije terena Gradskog stadiona pod Goricom za predstojeće mečeve u prvoj Crnogorskoj fudbalskoj ligi i utakmice reprezentativnih selekcija Crne Gore u fudbalu. U tom cilju radi se zaštita, bušenje, zasijavanje i đubrenje, kao i ravnjanje terena pijeskom, a sve u skladu sa preporukama stručnog tima profesora sa Biotehničkog fakulteta u Podgorici. “Zbog velikih mrazeva,

djelovi terena ispred golova se u cilju zaštite prekrivaju specijalnom agro folijom, a svi navedeni radovi trajaće do 15. februara,

kada će se izvršiti dekonzervacija i kada će teren u potpunosti biti spreman za korišćenje”, saopštili su iz Sportskih objekata.


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

podgorica

21

Kontejneri za primarnu seleKciju otpada na 42 loKacije

Selekcija otpada obaveza Svih

G

lavni grad Podgorica počeo je u prethodom periodu projekat primarne selekcije otpada - sistema koji podrazumijeva razvrstavanje otpada na mjestu njegovog nastanka u dvije posude.

Oni navode da je pravilno razvrstavanje i odlaganje otpada obaveza svih građana Podgorice, te da je neophodna edukacija građana, koji treba da doprinesu realizaciji ovog projekta. “Posuda za ‘suvu’ frakciju namijenjena je za odlaganje papira, kartona, plastike, metala i stakla, dok je posuda za ‘mokru’ frakciju namijenjena za odlaganje svih vrsta komunalnog otpada koje nijesu sadržane u suvoj frakciji komunalnog otpada (otpad koji je po svom sastavu uglavnom mokar zbog prisustva ostataka hrane, materija organskog porijekla, baštenskog otpada, proizvoda za higijenu i sl.), ne uključujući kabasti otpad i jestiva ulja i masti. Na ovaj način će se velika količina otpadnog materijala pripremiti za ponovnu upotrebu i reciklažu, a manje količine otpada odlagati na deponiji, što će imati za cilj i produženje trajanja njenih sanitarnih kada”, kazali su iz Glavnog grada. Treća sanitarna kada puni se znatno brže nego što je planirano, pa će se umjesto prvobitnog roka - 2024. godine, najvjerovatnije biti napunjena do kraja naredne godine. Tokom ove godine planirana je izrada projektne dokumentacije, a naredne

godine izgradnja četvrte sanitarne kade. Trenutno je ovim projektom zanemarljiv procenat povećanja recikliranog otpada, ali se u gradskoj upravi nadaju da će vremenom građani ostvariti naviku pravilnog odlaganja, odnosno selektovanja otpada. Da bi se ostvarile pozitivne promjene u ovoj oblasti, kako kažu iz Glavnog grada, od velike važnosti je edukacija prije svega djece, mladih, njihovih roditelja i svih građana kako o otpadu, tako i o prednostima i važnosti selektovanja. “Treba da postanemo svjesni da na posredan način možemo da utičemo na smanjenje količine otpada u prirodi, doprinesemo uštedi energije, smanjenju zagađenja i trošenju prirodnih resursa. Budući da je dosadašnje iskustvo pokazalo da se građani ne snalaze najbolje kada je u pitanju praktična primjena primarne selekcije otpada, Glavni grad je odlučio da intenzivira kampanju i na taj način uključi što veći broj građana u ovaj proces, koji će uskoro biti i obavezan, jer se primjenjuje svuda u svijetu. U tom cilju, izradili smo i promo spot koji će građanima približiti pojam primarne selekcije otpada”, navode iz Glav-

Kontejneri za suvu i mokru frakciju nog grada. Oni podsjećaju da su kroz nastavak aktivnosti kojima se podržava koncept primjene primarne selekcije otpada – odvajanjem “suve” i “mokre” frakcije nadležne službe gradskog preduzeća “Čistoća” postavile sedamnaest setova namjenskih korpi za potrebe javnih ustanova, službi i organa Glavnog grada. Na ovaj način su se svi zaposleni u sistemu Glavnog grada pridružili postupku pravilnog odlaganja otpada. Kontejneri za primarnu selekciju otpada koje građani mogu koristiti postavljeni su na 42 lokacije u gotovo svim djelovima grada.

izgorjela Kuća na zabjelu

Gašenje požara otežala nepropisno parkirana vozila Na kući u podnožju brda Ljubović u Podgorici juče oko 14 sati došlo je do požara u kojem nije bilo povrijeđenih. Kako je saopšteno iz Službe zaštite i spašavanja glavnog grada, na lice mjesta upućeno je pet ekipa sa 11 vatrogasaca. “Na licu mjesta zatečen je manji stambeni objekat u potpunosti zahvaćen požarom. Najveći problem pri-

likom intervenisanja, osim prilaska samom objektu, predstavljala je zaštita okolnih objekata, s obzirom da je plamen od objekta zahvaćenog požarom povremeno dosezao do njih”, navode oni. Požar je stavljen pod kontrolu nakon 20 minuta, u 14.20 sati. Iz Službe ističu da je akciju gašenja otežao prilazak usljed nepropisno parkiranih vozila u blizini gradskog

groblja i samog objekta. Oni su apelovali na građane da zbog ovakvih i sličnih situacija vode računa gdje parkiraju i ostavljaju svoja vozila. “U svakom trenutku nečiji zivot može zavisiti od nesmetanog prolaska vatrogasnih i vozila drugih ekipa za hitne intervencije kroz prolaz koji je zakrčen nepropisno parkiranim vozilom”, saopštili su iz podgoričke Službe zaštite.

Pametni sistem rada u upravljanju odvoza otpada Preduzeće “Čistoća” je u saradnji sa Crnogorskim telekomom i kompanijom Amplitudo započelo realizaciju pilot projekta za pametno upravljanje odvoza otpada. Projekat podrazumijeva senzore za očitavanje nivoa otpada u kontejnerima i mobilnu aplikaciju, koja ima za cilj lakšu komunikaciju između građana, kompanija i “Čistoće”. Građani i kompanije će

moći putem aplikacije da kontaktiraju ekipe “Čistoće”, koje će o trošku preduzeća pokupiti otpad. Na ovaj način promoviše se i pozitivan uticaj na urbanu ekologiju. Takođe, “Čistoća” je unaprijedila funkcionisanje preduzeća postavljanjem senzora u kontejnerima, pa iz ovog gradskog preduzeća u svakom trenutku imaju informacije o popunjenosti kontejnera.


22

SVIJET

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

APEL NAJUTICAJNIJEG IRAČKOG

MOKTADA EL SADR MARŠ MILIONA PR

V

eliki broj šiitskih lidera podržao je poziv Moktade el Sadra na “marš miliona” protiv američkog prisustva u Iraku.

TOKOM MISIJE U AVGANISTANU

AMERIČKI SPECIJALCI UKRALI 200.000 $ Vilijem Čemberlejn, bivši vojnik, pripadnik specijalnih snaga SAD, priznao je da je kriv jer je kovao zavjeru sa još četiri osobe kako bi ukrali 200.000 američkih dolara namijenjenih borbi protiv terorizma u Avganistanu, i sada mu prijeti zatvorska kazna do 15 godina, saopštili su federalni tužioci. Bivši narednik prve klase Čemberlejn (46) izjasnio se u ponedeljak krivim za zavjeru i primanje ukradene državne imovine u saveznom sudu u Sjevernoj Karolini, nakon dugogodišnjeg odricanja krivice, saopštili su tužioci, prenio je Rojters. Preostala četiri vojnika, koji su poput Čemberlejna bili pripadnici treće Grupe specijalnih snaga u “Fort Bragu” u Sjevernoj Karolini i služili u Avganistanu, priznali su krivicu 2014. godine, dok je Čemberlejn planirao da se brani na suđenju. Petorica vojnika optuženi su za krađu 200.000 dolara između jula 2009. i januara 2010. godine, dok su zajedno bili raspoređeni u Avganistanu. Oni su imali pristup fondovima za Specijalne snage za podršku protivterorističkim operacijama,

15 GODINA ZATVORA JE KAZNA KOJA ČEKA VILIJEMA ČEMBRLEJNA

novcu za kupovinu zaliha i podržavanje humanitarnih projekata za izgradnju puteva, škola i ambulanti, naveli su tužioci Oni su ukradeni novac pretvarili u poštanske naloge kupljene u vojnim poštama u Avganistanu, slali gotovinu rođacima poštom ili nosili gotovinu kada su odlazili kući, ukazali su tužioci. Kada im se prvi put obratila policija, oni su lažno tvrdili da su novac dobili na kocki ili da su ga donijeli iz Sjedinjenih Država. Čemberlejn se suočava sa maksimalnom kaznom od 15 godina zatvora, pola miliona dolara novčane kazne, obavezan povraćaj novca i oduzimanje 40.000 američkih dolara, rekli su tužioci.

Lideri šiitskih frakcija u Iraku, uključujući i Hadija el Amirija, koga Amerika smatra odgovornim za nedavnu opsadu američke ambasade u Bagdadu, pozvali su pristalice na “marš miliona kako bi se okončala američka okupacija Iraka”. Osim El Amirija, poziv na mirne i masovne demonstracije šiitskog lidera Moktade el Sadra, podržao je i prvi čovjek Pokreta El Nadžaba, šeik Akram el Kabi. “Okupite se i učinite to brzo. Irak plače za vama, nemojte to zaboraviti”, navodi se u pozivu koji pristalice Moktade el Sadra dijele po društvenim

mrežama. Sastanak El Sadra sa šiitskim liderima održan je u Komu, iranskom svetom gradu. Moktada el Sadr važi za jednog od najuticanijih političkih figura u Iraku i komanduje milicijom od nekoliko hiljada boraca, koje su uglavnom obučili pripadnici Hezbolaha i u čijim su se redovima borili protiv Izraela prije petnaestak godina. Poziv na masovne demonstracije uslijedio je neposredno nakon što su se Iran i SAD izmakli sa ivice ozbiljnog sukoba poslije ubistva generala Kasema Solejmanija i iranskog raketnog napada na baze u kojima su stacionirani američki vojnici. Ubistvo šefa jedinice za specijalne operacije iranske Revolucionarne garde uslijedilo je poslije dvodnevne opsade američke ambasade u Bagdadu, za čije su orga-

nizovanje Amerikanci optužili El Amirija. Američki državni sekretar Majk Pompeo je, u međuvremenu, ponudio novu verziju razloga za ubistvo generala Solejmanija, navodeći da je akcija dronova u Bagdadu bila dio suzbijanja globalnih prijetnji. Pompeo je takođe naveo da su mu irački lideri rekli da podržavaju ostanak američkih trupa u toj zemlji, iako je premijer Adel Abdul Mahdi istakao da neće odstupiti od odluke parlamenta da se okonča prisustvo stranih trupa. Solejmani je slovio za ključnog čovjeka odbrane režima Bašara al Asada u Siriji, pošto je uspio da organizuje brojne razjedinjene milicije u iste redove sa sirijskom vojskom, što je na kraju rezultiralo porazom Islamske države i neutralisanjem većine rivalskih milicija.


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

SVIJET

23

ŠIITSKOG LIDERA

R POZVAO NA ROTIV SAD RAKETNI NAPAD NA BAZU SJEVERNO OD BAGDADA

Nekoliko projektila eksplodiralo je juče u vojnoj bazi Tadži, sjeverno od Bagdada, u kojoj su smješteni i američki vojnici, javili su irački mediji. Al arabija navodi da su na bazu ispaljena dva projektila iz višecjevnog raketnog bacača, dok je arapski Skaj Osim Sirije, Amerikanci i Izrael iranskog generala smatraju odgovornim za obuku pripadnika Hezbolah u Libanu, Hamasa na palestinskim teritorijama, brojnih kurdskih grupa i šiitskih milicija u Iraku. Prije petnaestak godina, američke obavještajne službe načinile su izvještaj prema kojem su se Sirijci, Iranci i Hezbolah do-

javio da je u eksploziji povrijeđen jedan vojnik. Raketni napad uslijedio je nekoliko dana pošto se, naizgled, stišala kriza izazvana američkim napadom u kojem je ubijen iranski general Kasim Solejmani i iranskog raketnog napada na dvije vojne baze u Iraku. govorili da podrže El Sadrovu miliciju kako bi pojačali pritisak na Amerikance u Iraku. Irački mediji su naveli i da su Amerikanci ozbiljno povećali broj letova dronova iznad Iraka, što je dovelo do pojačanih mjera obezbjeđenja šiitskih lidera, koji sada putuju običnim automobilima i ne koriste mobilne telefone.

EKSPLODIRAO PROPILEN U POSTROJENJU U GRADU TARAGONA

Eksplozija u hemijskoj fabrici u Španiji, ugroženo 300.000 ljudi

U hemijskoj fabrici u Taragoni u Španiji juče je došlo do eksplozije i požara. Katalonska civilna zaštita poručila je lokalnom stanovništvu da ostane u zatvorenom i ne izlazi na ulice. “Pais” javlja kako su povrijeđene najmanje četiri osobe. U međuvremenu su na društvenim mrežama objavljeni snimci velikog

požara iznad postrojenja u Taragoni iznad koga se uzdiže veliki oblak gustog dima. Pais javlja kako su povređene najmanje četiri osobe. Civilna služba traži da u kućama ostanu stanovnici Taragone, Saloua, Vilasekae, Reusa, El Morela i La Kanonjae. Ukupno se radi o 300.000 osoba. Vatrogasci prema prvim informaci-

jama javljaju kako se radi o eksploziji propilena. Na teren je izašlo devet vatrogasnih ekipa. Zaustavljen je željeznički saobraćaj koji prolazi tim mjestima. List El Mundo javlja da je fabrika u kojoj je došlo do eksplozije jedina u Španiji koja radi s etilen-oksidom. Taragona se nalazi 115 kilometara jugozapadno od Barselone.

I NAKON ŠTO JE DŽONSON ODBIO DA ODOBRI NJEN ZAHTJEV

STARDŽEN NE ODUSTAJE OD REFERENDUMA U ŠKOTSKOJ

Škotska vlada ne odustaje od plana održavanja novog referenduma o nezavisnosti, bez obzira na jučerašnje odbijanje tog zahtjeva koju im je u pisanoj formi poslao britanski premijer Boris Džonson, prenijela je agencija Anadolija. “Škotska će se izboriti za pravo da odlučuje o svojoj budućnosti”, poručila je škotska premijerka Nikola Stardžen. Ana je poručila da će krajem mjeseca biti određeni novi potezi škotske vlade. Najavivši da će od regionalnog škotskog parlamenta tražiti izglasavanje rezolucije o pravu na samoodređenje, Stardžen je kazala da Ujedinjeno kraljevstvo ne može opstati ako u njemu ne bude jedinstva. Britanski premijer Džonson ranije juče je uputio pismo škotskoj premijerki Stardžen u kojem navodi da je pomno analizirao i da

mora odbiti zahtjev o prenosu ovlašćenja za organizovanje referenduma sa britanskog na škotski parlament. Šef britanske vlade istakao je kako je 2014. godine u Škotskoj održan referendum i kako su se građani izjasnili da žele ostati u Velikoj Britaniji. On je pozvao škot-

ske vlasti na saradnju i jačanje ekonomije i međunarodne pozicije Velike Britanije. Vladajuća Škotska nacionalna partija i njena liderka Stardžen zagovaraju otcjepljenje te zemlje od Velike Britanije u čijem sastavu su još i Engleska, Vels i Sjeverna Irska.


U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

KULTURA Tri promocije knjige o Paštrovićima Knjiga “Sve postaje riječ, u riječi da živi: prilozi o kulturnoj istoriji Paštrovića i Budve” autorke Ane M. Zečević biće predstavljena večeras u 18 sati u Spomen-domu “Crvena komuna” u Petrovcu. Naredne večeri, u istom terminu, knjiga će biti predstavljena u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” u Budvi, a zatim i tivatskoj publici u petak 17. januara, u prostoru Muzeja i galerija. Riječ je o knjizi koja je u cjelosti posvećena primorskoj, odnosno paštrovskoj i budvanskoj tematici. U njoj je zastupljeno preko dvadeset naučnih i stručnih radova, prikaza i priloga, na različite teme iz domena muzike, teatra, književnosti, kulture ovog kraja, kojim se autorka bavi već dvije i po decenije. R.K.

“Ministar” objavljen u izdanju “Nove knjige” IZAŠAO NOVI ROMAN STEFANA BOŠKOVIĆA

U romanu pratimo život Valentina Kovačevića - ministra kulture Crne Gore Novi roman Stefana Boškovića “Ministar” publikovan je u izdanju Izdavačke kuće “Nova knjiga”. U romanu pratimo život Valentina Kovačevića ministra kulture Crne Gore kroz devet turbulentnih dana u kojima se bori s poteškoćama poslovnih pritisaka, kulturnih običaja, administracije i neizbježnog dna porodične istorije. I sa sobom samim. “Bošković piše filmski brzo i literarno studiozno, elementi političkog trilera, noira, psihodelije i melanholije čovjeka i društva u tranziciji organski a nepredvidljivo rastu jedno iz drugoga pa se svako malo

Čovjek i društvo se otkrivaju u svoj svojoj bijedi i raskoši, u neskladu i težnji da se dosegnu žuđena normalnost i mir

repertoar DANAS 15.1.2020.

FILM

1917

18.00 / 20.15/ 22.30h

Režija: Sem Mendez

Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 15.1.2020.

FILM

4 RUŽE 20.00h

Režija: Vasilije Nikitović Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

25

Dizajn korica Siniša Radulović

SpAjK LI NA čELu žIRIjA u KANu

Na prestižnu poziciju izabran da razdrma stvari

Spajk Li predvodiće žiri ovogodišnjeg filmskog festivala u Kanu, a organizatori se nadaju da će provokativni američki režiser ‘’razdrmati stvari’’ na okupljanju svjetske filmske elite. Li je rekao da mu je čast da bude prva osoba iz afričke dijaspore izabrana za ovu prestižnu poziciju, prenio je AP. Direktor Kanskog festivala Tjeri Fremo izjavio je da imenovanje prvog crnog predsjednika žirija u Kanu nije politička odluka, već po-

ruka univerzalnosti. Govoreći za francuski radio RTL, Fremo je primijetio da je bilo različitih nacionalnosti članova žirija i reditelja čiji su filmovi prikazani u Kanu. Mnogi Lijevi filmovi su bili prikazani u Kanu, a njegov film “BlacKkKlansman’’ dobio je nagradu u Kanu prošle godine. Kanski festival se ove godine održava od 12. do 23. maja, a imena ostalih članova žirija biće saopštena u aprilu. R.K.

čitalac može zapitati ko je ovdje lud: ministar, društvo ili on sam. Na tako teška pitanja nema lakih odgovora, pa kolikogod ova knjiga bila opčinjavajuća, njezin je efekt secirajući i otrežnjujući: i čovjek i društvo se otkrivaju u svoj svojoj bijedi i raskoši, u neskladu i težnji da se dosegnu žuđena normalnost i mir”, zapisao je o romanu Kruno Lokotar. Boškovića publika prepoznaje po sitkomu “Dojč kafe”, ali i scenarijima za druge filmove i dokumentarce. Zatim i po dvjema ulogama - u “Bisernoj obali” i “Ispod mosta, među stijenama”, a onda i nagrađenom debitantskom romanu “Šamaranje”, koji je zapažen i u regionalnim okvirima. Diplomirao je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju 2010. godine. Jedan je od osnivača Alternativne teatarske aktivne kompanije (ATAK) koja se bavi pozorišnom, filmskom i književnom produkcijom, a zaslužan je i za festival arhitekture i filma BAFF – Boka Architecture & Film Festival. R.K.


26

KULTURA

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

I OVOGODIŠNJE NOMINACIJE ZA OSKARA PROTEKLE UZ NEGODOVANJA

Džokeri i ostale američke boljke ⌦ Marija Roganović

K

ao i ranijih godina, nominacije za zlatnu statuetu, prate reakcije američke javnosti zbog navodne diskriminacije, rasne ili rodne, ali, što je najvažnije, ovoga puta niko ne poteže pitanje kvaliteta

Nominacije američke filmske akademije za najprestižniju filmsku nagradu - Oskar, na prvi pogled, nijesu donijele ništa novo. Film Toda Filipsa “Džoker” (ne)očekivano predvodi spisak sa najviše nominacija, a za njim slijede ostvarenja Kventina Tarantina “Bilo jednom u Holivudu”, Martina Skorsezea “Irac” i Sema Mendeza “1917” sa po deset nominacija. U kategoriji za najbolji film, osim pomenutih ostvarenja, nominovani su još i “Ford v Ferrari”, “Zec Džodžo”, “Male žene/Dobre supruge”, “Priča o braku” i “Parazit”. Za najboljeg režisera boriće se Bong Džun Ho (“Parazit”), Tod Filips (“Džoker”), Sem Mendez (“1917”), Martin Skorseze (“The Irishman”) i Kventin Tarantino (“Once Upon a Time... in Hollywood”). U muškoj konkurenciji, glavnoj, ali i sporednoj, odigraće se borba titana. Prvu nominaciju za najbolju glavnu mušku ulogu zaradio je Antonio Banderas (“Dolor y gloria”), a njemu su se pridružili prošlogodišnji dobitnik Leonardo Dikaprio (“Once Upon a Time... in Hollywood”), Adam Drajver (“Marriage Story”), ovogodišnji favorit Finiks, (“Džoker”) Hoakin Finiks i Džonatan Prajs (“The Two Popes”). S druge strane, za najbolju mušku sporednu ulogu nadmetaće se glumački velikani poput Toma Henksa, Al Paćina, Paćina Džoa Pešija,

Entonija Hopkinsa i Bred Pita. Kada su glumice u pitanju izdvojile su se Sintija Erivo (“Harriet”), Serše Ronan (“Little Women”), Skarlet Johanson, (“Marriage Story”) - Šarliz Teron, (“One su bombe”) i miljenica publike Rene Zelveger (“Judy”). Njihove koleginice koje su zavrijedile pažnju sporednim ulogama u prošloj godini su Kejti Bejts, Lora Dern, Skarlet Johanson, Florens Pju i Margot Robi. Među nominovanim za najbolji strani film našlo se i makedonsko ostvarenje “Zemlja meda”, Tamare Kotevske i Ljubomira Stefanova. Ujedno, “Zemlja meda” dobila je i drugu nominaciju u kategoriji za najbolji dokumentarac. Osim makedonskog filma, u kategoriji za najbolji strani film nominovani su još i “Corpus Christi” (Poljska), “Dolor y gloria” (Španija), “Parasite”(Južna Koreja) i “Les Miserables” (Francuska). Naravno, nijedne nominacije, kao ni uostalom sama dodjela, ne prolaze bez kontroverzi, jer ne mogu ukusi svih biti zadovoljeni. Ali određene pojedinosti su privukle pažnju i kritičara i filmskih sladokusaca. Brojni miljenici Oskara vratili su se u igru. Ser Entoni Hopkins je nominovan četiri puta, uključujući pobjedu za film “Kad jaganjci utihnu”, ali ni jednom od

MEĐU NOMINOVANIM ZA NAJBOLJI STRANI FILM NAŠLO SE I MAKEDONSKO OSTVARENJE “ZEMLJA MEDA”, TAMARE KOTEVSKE I LJUBOMIRA STEFANOVA. UJEDNO, “ZEMLJA MEDA” DOBILA JE I DRUGU NOMINACIJU U KATEGORIJI ZA NAJBOLJI DOKUMENTARAC.

1998. Tom Henks je pobijedio dva puta, ali začuđujuće nije bio nominovan od 2001. i to za film “Izgnanik”. Zanimljivo, ovo mu je prva nominacija za sporednu ulogu. I Al Paćino ima osam nominacija u karijeri - posljednja je bila kada je 1993. imao dvije nominacije i osvojio nagradu za “Miris žene”. Rene Zelveger je nominovana tri puta zaredom od 2002. do 2004. ali ni jednom od kako je osvojila nagradu za “Hladnu planinu”. Ove godine, nominovana je za ulogu Džudi Garland u filmu “Džudi” i sudeći po mišljenju kritičara, važi za glavnog favorita. U trci za najbolji film, iz sjenke su se pojavili Netflixova “Priča o braku”, Vaititijev “Zec Džodžo”, ali i adaptacija knjige “Male žene/Dobre supruge”, a npr. mjesta nije bilo za “The Lighthouse”. U glavnoj muškoj konkurenciji zapostavljeni su Kristijan Bejl (Ford v Ferrari), Adam Sendler (Uncut Gems) i Edi Marfi (Dolemite Is My Name). S druge strane, Skarlet Johanson je nominovana kao najbolja glumica za “Priču o braku” i najbolja sporedna glumica za film “Zec Džodžo”, koja je apsolutno mogla izostati. Među nominovanima za najbolju režiju nema nijedne žene, iako su se kao potencijalna imena pominjale Greta Gervig, Lulu Veng (Zbogom) i Marijel Heler (Divan dan u komšiluku)... Prošle godine, rekordnih tri od četiri nagrade za glumu osvojili su glumci i glumice koji nisu bijele boje kože (Rami Malek, Redžina King i Maheršala Ali). Ovoga puta, manje je različitosti. Među nominovanima u glavnim kategorijama je samo Sintija Erivo za ulogu u filmu Harijet. Svečana 92. dodjela Oskara zakazana je za 9. februar.


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

kultura

27

PREDSTAVA ª PRAHº VEljkA mićunoVićA ZA PoČETAk

Ko još vjeruje da siromašni mogu biti srećni

Pod sloganom “Četvrtkom u Baru” sjutra veče u 20 sati počinje treće izdanje Zimske scene Predstava “Prah” reditelja Veljka Mićunovića biće izvedena sjutra veče od 20 časova u Domu kulture u Baru, čime će ujedno i početi treće izdanje Zimske scene “Barskog ljetopisa” pod već prepoznatljivim sloganom “Četvrtkom u Baru”. Koprodukcijsko ostvarenje Narodnog pozorišta Beograd i Šabačkog pozorišta na scenu će donijeti velikani srpskog glumišta Nataša Ninković i Zoran Cvijanović. Po tekstu Đerđa Špira, jednog od najpoznatijih savremenih mađarskih pisaca, predstava “Prah” govori o ljudima koji žive na ivici egzistencije ili sa jako malim primanjima, a

Do kraja mjeseca publika će uživati još i u preDstavljanju petra Dobričanina i slavice milošević

pokušavaju da do novca dođu uplaćujući loto ili kladionicu, uzdajući se u sreću. “Otkud ta ljudska vjera u lutrijsku srećku? Pitanje je, zapravo, ima li kraja društvenoj ‘tranziciji’ ili će se ljudi dijeliti na one koji se klade na sreću i one koji su ‘srećni’ profiteri. Postaje li nam smiješno svako moralisanje na temu novca? Ko još vjeruje da siromašni mogu biti srećni”, riječi su reditelja Mićunovića. Do kraja mjeseca publika će uživati još i u koncertu klasične muzike gitariste Petra Dobričanina, koji je na programu 23. januara u Dvorcu kralja Nikole, a četvrtak nakon toga, 30. januara, u okviru književnog programa u prostorijama Gradske knjižare biće održano autorsko veče Slavice Milošević. Podsjećanja radi, Zimska scena “Barskog ljetopisa” trajaće do 23. aprila. R.K.

nASTuP PijAniSTE AmiRA DžAkoVićA u VElikoj SAli kiCA

Na repertoaru koncerta izbor iz Listovog ciklusa Poznati pijanista Amir Džaković nastupiće na Velikoj sceni Kulturno informativnog centra “Budo Tomović” sjutra veče u 20 sati. Na koncertnom programu je izbor iz ciklusa „Godine hodočašća“ poznatog mađarskog kompozitora i pijaniste Franca Lista: “Mislilac”, “Vjenčanje”, “Zvona Ženeve- Nokturno”, “Vodoskoci u Vili d’Este”, “Petrarkin Sonet 104”, “Dolina Obermana” i “Posle čitanja Dantea” Amir Džaković je jedan od vodećih albanskih pijanista svoje generacije. Estetika njegove interpretacije je rezultat kompleksnih kombinacija stila, energije, virtuoziteta, kao i raznih uticaja iz različitih oblasti umjetnosti. Rođen je u Skadru, gdje je stekao osnovno i srednje muzičko obrazovanje. Tokom srednjoškolskog perioda značajano je uticala na njega renomirana

univerzitetska profesorica Anita Tartari, kod koje je pohađao časove klavira. Amir je završio osnovne studije klavira na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi profesora Vladimira Bočkarjova. Nakon toga, završio je magistarske studije na Institutu Lemens u Luvenu, Belgija, u klasi poznatog američkog pijaniste Alana Vajsa. Doktorirao je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (Univerzitet umetnosti), u klasi profesora Aleksandra Serdara.Tokom školovanja ostvario je zapažene rezultate na brojnim takmičenjima od kojih izdvajamo prve nagra-

de: “EPTA” - Tirana (2002. i 2003), Međunarodno takmičenje u Prištini (2003), Festival mladih Crne Gore (2004). Pohađao je takođe majstorske kurseve kod priznatih pijanista kao što su: Natalija Trul, Norma Fišer i Frederik Rzevski. R.K.

BRAnkA BoGAVAC ViTEZ umjETnoSTi

Knjiga o istaknutoj novinarki izašla iz štampe Knjiga “Branka Bogavac vitez umjetnosti i književnosti”, koju je priredila Jovana Došljak, objavljena je krajem godine u izdanju JU Centar za kulturu Petnjica, uz podršku Ministarstva kulture. Recenzenti su mr Amer Ramusović i Dragan Mitov Đurović, a idejno rješenje korica je uradio mr Irvin Masličić. Pored Uvoda (Jovana Došljak) i Predgovora (Dragan Mitov Đurović), knjiga sadrži tri cjeline: Intervjui, Rekli su, i Prilozi. Iz intervjua koje je Branka Bogavac davala svojim sago-

vornicima možemo bliže, neposrednije upoznati ovu divu. Knjiga “Branka - vitez umjetnosti i književnosti”, na oko 300 stranica, donosi, kroz intervjue, Brankina razmišljanja na različite teme. U oko četrdesetak ogleda, zapisa i studija date su ocjene, a one su najpozitivnije, o dosadašnjim knjigama Branke Bogavac. Branka Bogavac je i dobitnica prestižne nagrade Francuske – Ordena viteza umjetnosti i književnosti 2013. godine. Otuda, razumljivo, i naslov ove knjige. R.K.


28

DRUGI PIŠU

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

KAKO JE POLITIKA UNIŠTILA ŽIVOT NEKADA NAJPOZNATIJEM TURSKOM FUDBALERU

HAKAN ŠUKUR OD JUNAKA DO SIROMAHA

B

io je jedan od najvećih fudbalera Turske. Sa Galatasarajem 2000. godine osvojio je je Kup UEFA, a dvije godine kasnije u Japanu i Južnoj Koreji poveo je svoju zemlju do najvećeg uspjeha u istoriji - trećeg mjesta na Mundijalu. Za državni tim odigrao je 112 utakmica i postigao 51 gol. Hakan Šukur, popularni Bik sa Bosfora, umjesto da uživa u mirnim penzionerski danima i krcka zarađene milione, živi životom izbjeglice.

U domovini ga smatraju državnim neprijateljem i sva njegova imovina odavno je zamrznuta, vrlo vjerovatno i konfiskovana. Pričalo se i pisalo o tome... Kako jedva sastavlja kraj s krajem u Americi, kako drži pekaru i tako na jedvite jade prehranjuje porodicu. Sad više nema ni te pekare. Posao je propao i Hakan Šukur živi još teže. Prema američkim standardima na ivici siromaštva. Vozi za poznatu taksi službu Uber, a u slobodno vrijeme prodaje knjige na ulici. I sve to zato što nije želio da ćuti. Zato što je kritikovao jednog od najvećih diktatora 21. vijeka - Redžepa Tajipa Erdogana. Sebi i svojoj prorodici upropastio je život, ali kako sam kaže, sačuvao je čast. Novinari Bilda sjetili su se Hakana Šukura ovih dana. Broj telefona je tu. Da vidimo gdje je, kako je, šta radi... - Dobar dan, gospodine Šukur. - Zdravo, kako ste, Hakan Šukur počeo je razgovor na njemačkom. - Pa vi govorite njemački? - Pomalo, ali bolje da pređe-

mo na turski.

- U redu. Gdje ste trenutno, gdje smo vas našli? - Upravo počinjem smjenu, na poslu sam. - Čuli smo da nema više vaše pekare, čime se sada bavite? - Vozim za Uber, taksiram. Da, i prodajem knjige povremeno. I tako, priča je krenula sama od sebe, pravi smjer, sve se namjestilo... Da li vas ljudi prepoznaju kada uđu u taksi? Jednom je jedan putnik ušao u automobil i kazao: “Ja vas poznajem. I volio sam vas kao igrača, ali moraću da izađem. Izvinite, ne želim da imam ništa sa vama.” A imam i još jednu zanimljivu priču... Prije pokušaja puča u Turskoj sreo sam jednog svog zemljaka, studenta. Bio je sam na ulici. Tražio je da napravimo selfi. Kada se vratio u Tursku vlasti su otkrile tu fotografiju u njegovom telefonu. Uhapšen je odmah, 14 mjeseci proveo je iza rešetaka. Tamošnja vlast sve to radi namjerno. I vrlo brutalno. Žele da me izbrišu, žele da ne postojim.“ Za vas danas u Turskoj drže da ste neprijatelj države?

SVE SAM ULOŽIO U TURSKU. NISAM HTIO NI U KAKVE PORESKE RAJEVE. ZATO SAM OSTAO BEZ IČEGA. NIŠTA MI NIGDE NIJE OSTALO. SPREMAN SAM ONIMA KOJI TVRDE DA IMAM BOGATSTVO VAN SVOJE ZEMLJE DA SVO TO BOGATSTVO POKLONIM.

„Ja sam neprijatelj Vlade, a ne države i turske nacije. Volim našu zemlju, našu zastavu. Neprijatelj sam pogrešne politike i stava čiji su ciljevi da nas odvoji od zapadne civilizacije. Ti političari učinili su mnogo zločina i plaše svih onih koji ih podsjećaju na te zločine.“ Ali vi ste bili član AKP-a, član Erdoganove stranke... „Partija me je pozvala jer je imala ideju da me iskoristi. Pristao sam. Da nisam prihvatio taj poziv i ušao u politiku nikada ne bih znao kako stvari u Turskoj funkcionišu. Vidio sam mnogo korupcije, mnogo izvještaja o nekim vrlo lošim stvarima koje se rade... Onda sam podnio ostavku 2013. Tada je počeo moj pakao.“ Erdogan vas je proglasio personom non grata. Optuženi ste da ste „gulenista“ (pokret Fethulaha Gulena), terorista. Da li ste? „Ne, nisam gulenista. Samo sam javno radio neke stvari koje su legalne u mojoj zemlji. Govorio sam o strašnim stvarima koje vlast radi. Ali pošto se zovem Hakan Šukur bila je to idealna šansa za njih da počnu da zatrašuju ljude. Ako mogu tako sa Hakanom Šukurom, zašto ne bi mogli sa bilo kim drugim? Stvar je bila jasna. Svi koji nisu željeli da misle kako Erdogan proglašavani su za izdajnike, teroriste. To cio svijet zna i niko ništa ne preduzima.“ Šta se dogodilo nakon što se okrenuli leđa Erdoganu? „Sve mi je uzeo; pravo na slobodu, pravo da govorim, pravo na rad. U Turskoj imam desetine miliona dolara. Sve mi je zaplijenjeno. Mog oca su otjerali u zatvor...“


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

Turska je napravila zaokret u svojoj politici, to vas je natjeralo da se povučete? „Turska je do 2013. bila cijenjena u svijetu, razvijala se po zapadnim standardima. A onda smo postali zemlja s potpuno drugačijim fokusom. Ljudi su počeli da se kriju ili iza religije ili iza Ataturka. Ne stvara se ništa novo. A društvo koje ne proizvodi ništa novo, ne razvija se - odmiče od Zapada, od svijeta. Kada sam ušao u stranku Turska je bila zemlja koja je ispunjavala mnoge standarde Evropske unije, dobijala je mnogo novca od Evrope. Onda je Erdogan promijenio pravac, okrenuo se Bliskom istoku umjesto evropskim vrijednostima. I sve je krenulo nizbrdo.“

11 112 51 SEKUNDI TREBALO JE ŠUKURU DA POSTIGNE GOL PROTIV JUŽNE KOREJE NA SP 2002 - TO JE NAJBRŽI GOL U ISTORIJI MUNDIJALA

UTAKMICA ODIGRAO JE HAKAN ŠUKUR ZA TURSKU

POGODAK POSTIGAO JE ŠUKUR ZA REPREZENTACIJU TURSKE

Koje biste vi vrednosti voljeli za vašu zemlju? „Igrao sam širom svijeta, imam mnogo prijatelja svuda... Bio sam u zemljama koje su se reformisale i počele da se razvijaju, a narod da živi bolje. Tako je trebalo i mi da radimo... U Turskoj se političari ponašaju neustavno, nema prostora za diskusiju. Postoji samo glas jednog čovjeka i zajednice ljudi koja ga prati.“ Mislite na Erdogana? „Naravno, svako drugo mišeljenje u Turskoj apsolutno je neprihvatljivo. Ja vam ovde govorim o zemlji u kojoj možete biti uhapšeni zbog jednog ili dva tvita, nekoliko komentara. Zato sam ja ovdje u Americi sa svojom porodicom.“ Imate li kontakt sa Fethulahom Gulenom, on je takođe u Americi? „Ne, živimo daleko jedan od drugog. Ali to nema veze... Ako je Gulen ili neko drugi počinio zločin, to ne znači da smo zločinci moj otac ili ja. Moja porodica je socijaldemokratska. To nema veze s Gulenovim političkim shvatanjima.“ Osjećate da vam je nanijeta nepravda? „Naravno! Zašto mi ne kažu koji sam to zločin počinio?! Govore samo: izdajnik, terorista. Svako može da vjeruje u ono što želi. Ali u globalnom svijetu treba da djelujemo zajedno. Ne samo protiv Erdogana, nego protiv lošeg razmišljanja, protiv jednoumlja, terorizma, protiv onih koji su protiv čovječanstva.“ Erdogan vas optužuje da ste imali ulogu u pokušaju državnog udara 2016... „Eto, neka mi objasne koja je to moja uloga bila.“ Možda je bilo dovoljno što ste u istoj zemlji kao Gulen?

DRUGI PIŠU

29

kojoj se nalazi. A u kakvoj je situaciji govori i ta odluka o kojoj vi pričate.“

Jednom je jedan putnik ušao u automobil i kazao: “Ja vas poznajem. I volio sam vas kao igrača, ali moraću da izađem. Izvinite, ne želim da imam ništa sa vama.”

„Ponavljam, nisam gulenista. I protiv sam bilo kakvih oružanih sukoba. Trebalo bi da pogledate malo i vidite kome je taj puč najviše donio.“ Kada ste shvatili da u Turskoj više niste bezbjedni? „Čim sam se povukao iz partije više nisam mogao da živim tamo. Na butik moje žene bacali su kamenje, moja djeca su maltretirana na ulici. Dobio sam prijetnje poslije svake izjave koju sam dao... Morao sam da odem. Za početak, da bih mogao bez brige da pošaljem djecu u školu. Čim sam otišao uhapsili su mi oca. U zatvoru je obolio od raka. Pustili su ga zbog toga, sada je u kućnom pritvoru. Majka takođe ima rak. Oboje su teško bolesni i imaju finansijskih poteškoća. Svako ko ima neke veze sa mnom ima mnogo problema u životu.“ Kazali ste da vam je imovina zaplijenjena... „Imam pravo na svoju imovinu, to je potvrdio i Evropski sud pravde. Ničije vlasništvo ne može da se otuđi. Ali u Turskoj nema vladavine prava tako da je sve uzalud. Čak ne mogu ni svoje stanove da izdajem, jer bi potencijalni stanari bili ugroženi. Tako sam završio na dnu, ne mogu da koristim pravo na svoj novac i nekretnine. Zato ovde radim ono što radim.“ Nigdje u svijetu nemate nikakav novac? „Ne. Sve sam uložio u Tursku. Nisam htio ni u kakve poreske rajeve. Zato sam ostao bez ičega. Ništa mi nigde nije ostalo. Spreman sam onima koji tvrde da imam bogatstvo van svoje zemlje da svo to bogatstvo poklonim.“ Kao legenda Galatasaraja Hakan Šukur je 2017. isključen iz kluba. Navijači su bili protiv, ali... To je bila odluka ministra sporta? „Ne, to je bila odluka predsjednika države.“ To vas je mnogo pogodilo? „Ne, zaista, to članstvo ne znači mi mnogo. Ono za čim žalim jeste moja država i situacija u

I dalje imate kontakte s nekim ljudima u domovini? „Imam. Čak i s pojedincima bliskim vlastima. Neki od njih prebacuju svoj novac u SAD, mada su na strani Vlade. Prosto je, smatraju da Turska više nije sigurna zemlja. Mnogi poznati ljudi koji ovde dolaze na odmor susreću se sa mnom tajno. Kažu da se mole za mene i moju porodicu i poručuju da se ne ljutim ako kažu ponešto loše o meni tamo u Turskoj, jer moraju. Razumijem ih, u nevolji su.“ Da li Erdogan koristi i sport kao instrument svoje politike? „Da, fudbal u Turskoj nije autonoman, kao ni mnoge druge oblasti. Nema slobode.“ Zašto niko od poznatih, velikih sportista ne podigne glas protiv vlasti? „Zastrašeni su. Usta su im zapušena. Odmah bi bili žestoko napadnuti kroz medije.“ Fotografija Mesuta Ozila i Ilkaja Gundogana s Erdoganom iz 2018. godine izazvala je dosta polemike. Šta mislite o tom potezu? „Ne mislim da je bio dobar. Trebalo je da poštuju državu za koju igraju. Preporučio bih Mesutu i Ilkaju da se učlane u AKP, kod Erdogana. Tada će vidjeti šta se zaista zbiva u Turskoj. Nema ništa od fotografisanja. Neka odu u Tursku, neka porazgovaraju s ljudima, da vide i osjete kako se živi.“ Mnogo je Turaka u Njemačkoj koji podržavaju Erdogana. Zašto je to tako? „Gledaju tursku televiziju koja utiče na njihovo razmišljanje. Ne mogu da zamjerim tim ljudima, ili da ih mrzim. Oni su ipak moj narod.“ Šta treba da se dogodi da biste se vi vratili u svoju domovinu? „Prvo, da bi se nešto promijenilo moraš da se boriš da se to dogodi. Potrebna bi nam bila podrška velikih, uticajnih zemalja. Svi treba da se bore za demokratiju i slobodu, za vladavinu zakona i pravde. Evropa i svijet bi morali to da podrže, na pošten način.“ Za kraj, šta biste poručili Erdoganu? „Da se vrati demokratiji i ljudskim pravima. Da bude neko ko brine o ljudima i njihovim pravima. Da bude predsjednik kakav je Turskoj potreban. Mnogi ga prate i slušaju. Treba da širi mir. To su vrijednosti koje treba da važe za cio svijet.“ (Bild)


30

ZABAVA

KLAVIJATURISTA BENDA RAZOČARAO

Faith No More neće više snimati albume

Poslije duže pauze u koncertnim aktivnostima, čuveni alt – rok bend iz San Franciska Faith No More vraća se na muzičku scenu, nizom koncerata koje će održati širom Evrope tokom 2020. godine. Međutim, nada da grupa Faith No More obraduje fanove novim albumom ne postoji – više. K l av i j a t u r i s t a R o d i Botum je u razgovoru za magazin Kerrang! izjavio: “Snimanje novog albuma nije u planu. U godinama smo kada pravimo re-

trospektivu dosadašnje karijere i postignuća. Ponosan sam na ono što smo do sada ostvarili. Ranije sam osjećao krivicu što ne snimamo nove pjesme, ali sada mi to više nije bitno, već uživam svirajući stare hitove. Naše pjesme su primjenljive i u današnjici i predstavljaju dobar odgovor na geopolitičku situaciju oko nas. Postoje mjesta koje bismo voljeli da posjetimo i tamo sviramo, pjesme koje bismo voljeli da snimimo, ali za to nije bilo vremena!”, rekao je on. Fi.J.

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

DANIJEL ALIBABIĆ OTVORIO 2020. NOVIM SINGLOM I SPOTOM

“DAR ILI KAZNA JE MOJA NAJBO PJESMA DOSAD

⌦ Danilo Brajković

P

rvi crnogorski pjevač koji je predstavio novitet u 2020. je Danijel Alibabić. Od juče su u etru numera i spot “Dar ili kazna”, a Alibabić je strpljivo čekao pravi trenutak da objavi pjesmu koja je, kako ocjenjuje za DN, najbolja u karijeri.

27. JANUARA U BEOGRADSKOJ ARENI

Who See nastupa na Music Awards Ceremony

“Dar ili kazna” premijerno je emitovana na zvaničnom Jutjub kanalu Danijela Alibabića juče u 14 časova, a u večernjem terminu spot je prikazan i u popularnoj zabavnoj emisiji “AMI G Show” na TV Pink. Kada je riječ o muzičkom dijelu priče, Alibabić je povjerenje ukazao dobro poznatim licima - muziku je komponovao Aleksandar Cvetković, inače pjevač Tropiko benda, a tekst je djelo Dragana Brajovića Braje, jednog od najuspješnijih u toj oblasti na prostoru bivše Jugoslavije. Ispostaviće se da je “Dar ili kazna” probila led na crnogorskoj muzičkoj sceni ove godine, ali detalji u vezi sa nastankom pjesme, priča Alibabić za Dnevne novine, vraćaju nas u prošlost.

Krajem 2018. Alibabić je objavio pjesmu i spot “Žena za medalju”, ljetos je odlučio da predstavi i “Podstanara”, pa “Dar ili kazna”, kaže, na najljepši način zaokružuje ideju da bude znatno aktivniji na polju izdavanja, a sve nakon što je škola pjevanja “D-moll”, koju je u međuvremenu osnovao, dostigla željeni nivo. “Kada sam objavio singl ‘Žena za medalju’ rekao sam da tek krećem i zaista je tako. Stagnirao sam u trenutku kada sam otvorio školu pjevanja, potpuno sam se posvetio tome i vodio računa o njoj. S obzirom na to da je škola sada na

■ VIŠE NEMA

ZAUSTAVLJANJA

Organizatori manifestacije Music Awards Ceremony najavili su brojne izvođače iz regiona na Bioxgn MAC 2020. koji će biti održan 27. januara u beogradskoj Štark Areni. Još hip-hopa, popa i world music-a stiže u Arenu uz Magnifica, Sare Jo i naše klape Who See. “Žale se komšije na miris, ukisjelio sam kupusa, znaš li što je to, ima za cijelo selo”, riječi su kojima je Deda iz kotorske klape na njima svojstven

način pozvao na koncert. Slovenački muzičar Magnifico, najpoznatiji po autorskoj muzici za film “Montevideo, Bog te video”, ceremoniju MAC smatra jednom veoma dobrodošlom podrškom muzici u regionu. “Svaka podrška muzici je dobrodošla, posebno MAC koji obuhvata širi region, pokušava da ne bude skroz lokalni, što je jako dobro, što je muzici potrebno!” rekao je Magnifico. Fi.J.

“Pjesma je snimljena prije otprilike tri-četiri godine. Čekao sam pravi momenat da je objavim i vjerujem da je sada idealan trenutak da konačno ugleda svjetlost dana. Iskreno mislim da je ovo moja najbolja pjesma dosad. Ko god da je čuo ima sličan komentar, ako ne i isti poput mog. Nisam kalkulisao da li će izaći početkom godine, sredinom ili krajem, isključivo sam ‘igrao’ na kartu instinkta”, objašnjava nam Alibabić.

Sa snimanja spota

visokom nivou u svakom mogućem smislu i da je oko mene krug profesionalaca koji rade sa djecom uz moju podršku, mogu da se posvetim i karijeri i školi. Nema razloga da se zaustavim naročito ako se publici sviđa ovo što radim i ako da zeleno svijetlo. Štaviše, mogu najaviti da i krajem februara pripremam veliki projekat, duet o kom ćemo pričati uskoro”, ambiciozno će Alibabić. Objaviti tri numere za nešto duže od godinu može biti mač s dvije oštrice. S jedne strane, naš sagovornik ponudio je publici šarolik sadržaj, ali morao je i pažljivo tempirati termine kako se ne bi desilo da jedna pjesma “guši” drugu. Ipak, pozivajući se na komentare publike, Alibabić tvrdi da je sa saradnicima uradio odličan posao. “Nova pjesma je potpuno prilagođena mom stilu i nije


ZABAVA

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

A” OLJA D

Foto: Dejan Lopičić

Danijel Alibabić

31

DUET ª NE DAJ NA NASº NA ZAGREBAČKOM FESTIVALU

PAVEL I TEDI IDU TAMO GDJE SE NE ČUJE TREŠ

24.

Pavel je ekranizovao “Ne daj na nas”

JANUARA POČINJE 67. ZAGREBAČKI FESTIVAL

MAC? Izuzetno sam ponosan Regionalna manifestacija Music Awards Ceremony (MAC 2020) na programu je 27. januara u beogradskoj ‘Štark’ areni, a dodijeliće se priznanja za najveća dostignuća u polju muzike u proteklih godinu, i to u okviru brojnih pravaca. U kategoriji najbolja pop-folk numera nominovana je “Žena za medalju”, a u kategoriji novi izvođač grupa D-moll, koju je osnovao upravo

bilo nikakve dileme. Braja i Sale su zaista maestralno odradili svoj dio posla. Sad, uvijek je sličan način izvođenja. Ipak, trudim se da ne uđem u začarani krug, u kom ljudi stiču utisak da cijelog života pjevam istu pjesmu”, s osmijehom će Alibabić.

■ CRNA GORA, PA

OSTALA TRŽIŠTA

Pjevač dodaje da gromoglasan aplauz zaslužuju režiser spota Miodrag Marković i akteri. Zanimljivo, u odnosu na većinu ranijih ekranizacija, sada se i Alibabić latio glumačkog alata. “Marković je režirao i prethodna dva spota i neću mijenjati tim kada govorimo o vizuelnom identitetu. Snimali smo na Cetinju, u hotelu ‘Grand’, i Podgorici, u hotelu ‘Boskovich’. Ekipa je bila brojnija nego ikad. Ono što nije baš svojstveno za mene je to da možda prvi put baš glumim u spotu. Uvijek sam plejbek dio odrađivao, a glumačke role prepuštao onima koji se inače bave time. Međutim,

Alibabić i koja je prethodne godine predstavljala Crnu Goru na Eurosongu. Konkurencija je žestoka i nije realno očekivati nagrade, ali Alibabić je zadovoljan i nominacijama. “Izuzetno sam ponosan. Bićemo na dodjeli. Ko zna, možda se nekome i posreći. Čast je i zadovoljstvo biti na najvećoj manifestaciji tog tipa u regionu”, cijeni Alibabić. ova tema je bila vrlo inspirativna, interesantna i siguran sam da će publici biti zanimljivo dok bude gledala. Želio sam da se oprobam u tom glumačkom dijelu, mislim da sam uspio, ali vidjećemo šta će reći gledaoci”, prepušta Alibabić konačan sud onima koji prate njegov rad. Premijera na TV Pink i to u veoma gledanoj emisiji “AMI G Show” bez dileme doprinijeće kvalitetnoj promociji pjesme i spota u regionu, ali Alibabić ne odustaje od teze da je crnogorsko tržište, ipak, najbitnije. “Za mene je najbitnija Crna Gora i to da se ovo što radim dopadne našim ljudima. Na tom tržištu najviše radim. Ipak, svjestan sam da treba težiti nečemu višem, ići korak unaprijed i uvijek sam za varijantu da širim bazu, da su članovi moje publike i ljudi iz regiona. Trudim se da promovišem ovo što radim u Srbiji, BiH, Hrvatskoj... ‘AMI G Show’ je trenutno najgledaniji televizijski format u tom zabavnom dijelu i mislim da je prava stvar i za mene i za premijeru”, zaključuje Alibabić.

Učesnici 67. Zagrebačkog festivala, koji nas očekuje 24. januara u dvorani City Plaza, ovih dana objavljuju zvanične verzije takmičarskih numera. Juče je to učinio bend Pavel, koji će rame uz rame sa iskusnim Tedijem Spalatom, legendom dalmatinskog zvuka, otpjevati duetsku pjesmu “Ne daj na nas”. Muziku i tekst arhaične balade potpisuje Aljoša Šerić, lider Pavela, produkcijiski i aranžmanski zaokružena je gudačima, za koje se pobrinuo Ante Gelo, a želja aktera je, poručuje Antonija Šerić, pjevačica benda, da Zagrebački festival bude u ruhu muzičkih okupljanja iz šezdesetih godina. Otud i saradnja sa Tedijem. “Uvijek sam veoma vo-

i

ljela njegov glas i način pjevanja, tako da ovaj duet ostvaruje neke moje muzičke snove. Pjesma je oplemenjena našom saradnjom, na čemu mu je Pavel zahvalan. Radujemo se Za-

Spalato

grebačkom festivalu i nadamo se da će pjesma doživjeti uspjeh i biti prepoznata od žirija i publike”, naglasila je Šerić, dok Aljoša napominje da ga je oduševila reakcija Spalata nakon preslušane demo verzije, kao i da Pavel podržava ideju Zagrebačkog festivala. “Rekao je da mu se sviđa te da će s guštom to snimiti s nama. Odlučili smo da se prijavimo na Zagrebački festvial zato što onako lijepo i s poštovanjem tretira izvođače. Pokušava vratiti dignitet pop i zabavnoj muzici, to je festival na kom nema treša i na kom je, čini mi se, pjesma najvažnija”, Aljošina je završna poruka. Podsjetimo, na Zagrebačkom festivalu predstaviće se 21 izvođač. D.B.

IZJAVA DANA

MILOŠ BIKOVIĆ: Rekao sam mami da je film “Sluga” zaradio više od dvije milijarde rubalja. Ona pita: “Koliko je to ljudi”? Kažem - sedam i po miliona. Ona: “I svi su oni platili da TEBE gledaju”...


BIJEG OD DUŽIH VEZA

32 Muškarac-žena

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

Strah igra veliku ulogu Imate li prijatelje koji pobjegnu iz emotivne veze svaki put kad djeluje da bi ona mogla da postane “ozbiljna”? Ili ste možda i sami takvi? Gdje su korijeni takvog ponašanja i da li se strah od vezivanja može pobijediti? “Najradije bih opet pobjegla”, kaže Lena. To nije prvi put da od nje čujem ovu rečenicu. Otkako je znam, sve njene veze se odvijaju po istom šablonu: nakon ekstremne faze zaljubljenosti slijedi naglo otrežnjenje i mamurluk iz kojeg Lena ne zna da izađe nikako drugačije nego bijegom. I opet sjedi ispred mene, veza sa posljednjim dečkom traje pet mjeseci, i opet se bori protiv impulsa bježanja iz veze. Dosadno joj je, kaže. Ono što joj je još do prije koji dan bilo “slatko”, sada je uzrujava. Njegovi vicevi su je donedavno više nasmijavali. Lena ovog puta hoće da ostane u vezi. Jasno joj je da može da pobjegne od muškarca i veze, ali ne može od sebe. Zaljubljivanje kao droga “Bijeg zaista nije dobro rješenje”, kaže terapeutkinja za odnose Gertrud Volf. U svakom slučaju to nije dobro kada postoji želja da se shvati i promijeni sopstveno ponašanje. Leni je, kaže, potrebna hrabrost ako želi da ostane u vezi i prekine s dosadašnjom navikom. “U trenutku zaljubljivanja, naš mozak je preplavljen drogama. Serotonin, dopamin i opijati se miješaju u koktel droga kakav nikad ne biste mogli da kupite”, kaže Volf. Ali, opijenost ubrzo nestaje. Svijetla se pale i slijedi ponekad bolno trežnjenje. Terapeutkinja savjetuje umjerenost. “Preporučila bih da se ne opustimo previše i da tu i tamo stanemo na kočnicu. To je kao kod alkohola: tu i tamo treba popiti malo vode. Onda ni mamurluk neće bi-

U trenutku zaljubljivanja, naš mozak je preplavljen drogama. Serotonin, dopamin i opijati se miješaju u koktel droga kakav nikad ne biste mogli da kupite ti tako strašan”. “Koktel droga djeluje pola godine i tada opet moramo pronaći novu čokoladu. I odjednom ponovno osjećamo strahove od vezivanja”, kaže Volf. Korijeni u djetinjstvu? Ona dodaje da osobe poput Lene spadaju u grupu “nesigurnih u vezama”. Ta teorija potiče iz učenja dječjeg psihijatra Džona Boulbija – prema njoj su neke osobe sa strahom od vezivanja u djetinjstvu u nekoj opasnoj situaciji ostavljane same, piše Doj-

če Vele. Dijete takvo roditeljsko ponašanje doživljava kao odbijanje što je bolno iskustvo koje ne žele da ponovi. U budućnosti zato svoje probleme zadržavaju za sebe i pokušavaju da izbjegavaju negativna osjećanja koliko god je moguće. “Ovakve osobe kasnije imaju problema da se upuštaju u dugotrajne veze”, kaže Volf. Strah igra veliku ulogu, bilo da se radi o strahu od gubitka ili o strahu od zavisnosti od druge osobe. Dobra vijest je da kao odrasli možemo to da prevaziđemo. Na početku to znači oduprijeti se početnom impulsu bježanja. Jer, ljubav kao vanredno stanje ne može da bude dugotrajna. Ko se drži ovog ideala, taj će, kako kaže terapeutkinja, čitav život bježati. Što je, doduše, takođe mogućnost. Tako i Lena mora da odluči da li želi partneru da pruži šansu i bez dopaminskog koktela. (B92)

Odluka je samo vaša

Kada se zaljube, žene su sklone da izgube glavu. Ali do takvih situacija može da dođe i zbog prolazne nesigurnosti u pomalo agresivnoj društvenoj svakodnevici. Međutim, postoje neke stvari zbog kojih ne biste smjele da pravite kompromis, bez obzira na sve. Promijeniti fizički izgled zbog drugih Fizička promjena neće imati baš nikakvog efekta ako je napravite zbog partnera, prijateljice ili nekog člana porodice. Novu frizuru ili boju kose, zavodljive štikle, tetovažu, odlazak u teretanu morate da želite zbog sebe, a ne zbog tuđeg mišljenja. Ne ostvarivati životne ciljeve Niko ne bi smio da stane na put vašim željama i ciljevima. Na kraju krajeva, to je samo vaš život i niko neće žaliti za neučinjenim umjesto vas. Možda ste jednom odbili poslovnu ponudu ili stavili neku ideju “na čekanje” zbog nove ljubavne veze, a na kraju ostali i bez partnera i bez novog posla. Ako od druge strane niste dobili podršku, možda bi trebalo da se zapitate da li je ta osoba za vas. Čekati odobrenje Snažne žene igraju po sopstvenim pravililma i ni od koga ne očekuju odobrenje. Svakako pokušajte da budete što odlučnije, hrabro donosite odluke, bez obzira na to šta neko drugi misli. Jer ipak svaka žena zna šta je najbolje za nju.


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

MUŠKARAC-ŽENA

33

Ljubav kao vanredno stanje ne može da bude dugotrajna. Ko se drži ovog ideala, taj će, kako kaže terapeutkinja, čitav život bježati

Snažne žene igraju po sopstvenim pravililma i ni od koga ne očekuju odobrenje. Svakako pokušajte da budete što odlučnije, hrabro donosite odluke, bez obzira na to šta neko drugi misli


34

odnosi

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

NAJVEĆE ZAMKE U VEZI

IzbjegnIte najopasnIje probleme

S

vi parovi se povremeno suočavaju sa problemima i to je potpuno normalno. Štaviše, zdravo je da se u vezi povremeno jave nesuglasice, ali je važno i da probleme ne gurate pod tepih, već da ih rješavate.

Poznati terapeut Džon Gotman otkriva četiri najopasnija problema u vezi i kako da ih riješite. Kritikovanje Kada se svađate sa partnerom, umjesto da koristite “ja” izjave, koristite agresivne “ti” izjave - one poput ti uvijek, ti nikad... To je klasično kritikovanje. Umjesto toga, Gotman savjetuje da preoblikujete svoje izjave, kako partner ne bi morao da se “brani” nakon svake vaše rečenice. Prestanite da kritikujete svog partnera i koristite “mekši”, topliji ton kada mu se obraćate, na primjer: “To je povrijedilo moja osjećanja”, “Zabrinut/a sam zbog...”. Odbrana Kada se osjećate kao da vas partner napada, nema vam druge nego da se branite kao odgovor na to. Ipak, Gotman savjetuje da prestanete da se branite i da preuzmete odgovornost za svoje ponašanje. “To je stvarno bilo bezveze, nije trebalo da uradim to” ili “Hajde da to pokuša-

mo ponovo” su mnogo bolji od odbrane... Prezir Prezir se javlja kada se ustali ponašanje napada i odbrane. Važno je da u vezi budete ravnopravni da bi odnos napredovao, a ako vas partner ne tretira tako, vremenom će se kod vas javiti prezir. Savjet poznatog terapeuta je da naučite da cijenite jedno drugo. Za promjenu, recite partneru da cijenite to što ga imate u životu, da se divite njegovom smislu za humor, načinu na koji pristupa problemima. Ili mu prosto recite da ga volite. “Kuliranje” Ukoliko se vaš odnos redovno svodi na napad i odbranu, nije iznenađujuće da vremenom počnete da odugovlačite, jer jednostavno ne možete više to da podnesete. Pod “kuliranjem” se ovdje misli na ono kada prosto ućutite usred svađe, zbog čega se partner nerijetko oseća emocionalno izolovanim. Gotman savjetuje da pokušate da nađete način da smirite sebe - zaustavite se na

Privredni sud Crne Gore, objavljuje

OBAVJEŠTENJE O ODRŽAVANJU ROČIŠTA Privredni sud Crne Gore je u stečajnom postupku St. br. 538/18, nad stečajnim dužnikom “SPORT SELECT” doo Kolašin, Breza bb, zakazao ročište za dan 31.01.2020.godine, sa početkom u 09.30 časova, u Privrednom sudu Crne Gore u Podgorici, IV Proleterske broj 2, kancelarija broj 30., radi razmatranja i glasanja predloga Plana reorganizacije kojeg je sudu, dana u konačnom tekstu podnio 27.12.2019. godine, podnio osnivač Dragan Raković. O planu glasaju povjerioci sa utvrđenim potraživanjima, putem pisma koje mora biti dostavljeno sudu najkasnije do početka održavanja ročišta, ili neposrednim izjašnjavanjem na ročištu. Plan je, radi upoznavanja sa njegovom sadržinom, dostupan u stečajnom dužniku, kod stečajnog upravnika i u sudu. Uvid u Plan se može izvršiti svakog radnog dana u prostorijama stečajnog dužnika, kod upravnika ili u sudu u vremenu od 10 do 13 časova, zaključno sa 29.01.2020.godine.

20 minuta i pustite neku opuštajuću muziku, fokusirajte se na disanje. Ili, izađite u šetnju, idite na jogu, čitajte, gledajte film... Radite šta god, samo ne razmišljajte i udaljite se od partnera dok se ne smirite, pa onda civilizovano i razumno porazgovarajte. (Mondo.rs)


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

odnosi

35

može se desiti da vas emocije zaslijepe

Poštujte pravila o viđanju

Čini vam se da ste napokon našli nekoga ko vam potpuno odgovara i sada biste skoro neprestano da provodite vrijeme zajedno? Nauka kaže da su dva sastanka nedjeljno više nego dovoljna. Sprečava vještačko “vezivanje” Psihijatar Skot Kerol smatra da je važno da se, na početku veze, držite pravila o viđanju dva puta sedmično. Ona tvrdi da viđanje češće od toga može da bude uzrok anksioznosti, što može da upropasti potencijalno dobru vezu. Osim toga, može se desiti da vas emocije zaslijepe i da ne primijetite da sebe gurate u emocionalno nezdrav odnos. Zato je bolje da date sebi vremena između sastanaka da dobro razmislite o svemu. Imate više vremena za sebe Sudeći prema studiji dr Terija Orbaha stopa razvoda je veća kod parova koji

imaju probleme sa privatnošću, nego kod parova koji nisu srećni ili imaju probleme sa intimnošću. Drugim riječima, ako želite zdravu, dugu vezu, važno je da pustite partnera da diše, ali i da vi imate prostora za sebe. Da bi bi-

lo tako, potrebno je da imate i dane koje ćete provesti odvojeno... Više vremena da se upoznate Ne morate da provodite 24/7 zajedno da biste se upozali i povezali. Ako se li-

jepo slažete i odgovarate jedno drugom, najbolje je da se opustite i uživajte u zajedničkom vremenu. Zato nema potrebe da forsirate svakodnevna viđanja. Osim toga, psiholozi kažu da je na početku veze bolje da malo

“razvučete” vrijeme između viđanja, kako biste bolje sagledali partnerovo pravo lice.

Izgradićete i prijateljstvo Psihološko istraživanje iz 2014. godine pokazalo je da parovi koji sebe opisuju i kao bliske prijatelje imaju bolje veze, u poređenju sa onima koji tvrde da su srodne duše. Možda to ne zvuči najromantičnije na svijetu, ali je važno da se povežete i na taj prijateljski način, da biste imali dugu i iskrenu, zdravu vezu. Zato psiholog Set Mejers savjetuje da kada sretnete nekog posebnog ne požurujete upoznavanje. “Najbolji način da se zaštitite u novoj vezi je da budete oprezni i da se ne viđate previše često. Kada upoznate nekog novog prijatelja, sigurno ne biste insistirali da se viđate baš svakog dana, zašto bi drugačije bilo kada je riječ o ljubavnim vezama... (Mondo.rs)


OBRATITE PAŽNJU

36

VEzE

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

Znaci da je previše rano za zajednički život Mnogim parovima započinjanje zajedničkog života djeluje kao jednostavan i logičan korak. Uštedjećete novac, imaćete pomoć i društvo u kući... Dok, s druge strane, za neke to predstavlja samo spas za vezu, finansije i slično. Hafington post donosi nekoliko detalja koji razlikuju ova dva slučaja. Ako ste zabrinuti da biste vaš partner i vi mogli prerano da zakoračite u zajednički život, onda dobro proučite ovih nekoliko znakova. 1. Koristite useljavanje kao način da procijenite snagu svoje veze. Ovako veliki koraci ne treba da budu nešto čime ćete testirati da li je vaša veza stabilna i uspješna. Zajednički život je u normalnim situacijama znak da ste već u vezi koja je izrazito stabilna i uspješna. Osim toga, par bi trebalo da bude uzbuđen zbog novog velikog koraka, kaže te-

rapeut Kurt Smit. “Zajednički život je nešto što treba da uradite kada utvrdite da je veza kvalitetna i da ste oboje spremni na takvu promjenu”, kaže Kurt Smit. 2. Još niste prošli kroz prvu veliku svađu. Iako se čini romantično i kao pravi korak, sve veze od samo nekoliko mjeseci ne treba da prerastu u zajednički život. Vrlo je moguće da u kratkom periodu od svega nekoliko mjeseci niste imali vremena da prođete kroz određene testove i teškoće koje se mogu da se pojave u vezi. Ovakve stvari su nužne da biste provjerili koga imate pored sebe i da li je to neko s kim ima smisla započinjati zajednički život. “Morate da vidite kako vaš partner reaguje kada se nađete u komplikovanoj situaciji ili kada se posvađate. To je važan faktor o kojem morate da raz-

mislite”, kaže terapeut i seksolog Isaja Mekimi. 3. Niste razgovarali o novcu. Iako baš i nisu privlačni, razgovori o novcu i finansijskim planovima i ciljevima su obavezni. Ako ih budete zaobilazili u početku, kasnije ćete se naći u situacijama u kojima ćete se svađati oko toga. “Morate da razgovarate o tome kako ćete dijeliti troškove za račune, koliko ko zarađuje i kako ćete otplaćivati rate i dugove koje možda imate. Budite otvoreni u vezi s ovakvim stvarima, jer ako niste, to znači da vaša veza nije dovoljno zrela i da niste spremni za naredni korak”, kaže Smit. 4. Neko od vas dvoje ima cimera ili dijete koji nisu oduševljeni vašom idejom. Ako imate cimera ili dijete, obavezno ga pitajte za mišljenje o dovođenju partnera u vaš zajednički prostor.

“Vama i vašem partneru se možda sviđa ideja o useljenju, ali ako to ne odgovara svim ukućanima, onda na taj način možete napraviti problem u kući. Zajednički život s partnerom nije samo ljubav, tu postoji dosta praktičnih detalja na koje treba paziti”, kaže psiholog Rajan Houvs. 5. Na kraju, partner vas pritiska da počnete zajednički život. Ako vam intuicija govori da situacija nije idealna i da nije vrijeme za ovako veliki korak, poslušajte je. Čak i ako vas partner stalno uvjerava da će sve biti u redu, činjenica da ste nesigurni nije dobar znak. “Mala trema je normalna, ali ako vam tijelo šalje jasne znake da ste poranili ili da niste spremni, nemojte da se forsirate. Vjerujte svom instinktu, čak i ako vas partner uvjerava da ste u ‘sigurnoj zoni’”, kaže Hovs.


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

VEzE

37

Koristite useljavanje kao način da procijenite snagu svoje veze. Ovako veliki koraci ne treba da budu nešto čime ćete testirati da li je vaša veza stabilna i uspješna. Zajednički život je u normalnim situacijama znak da ste već u vezi koja je izrazito stabilna i uspješna

Useljenje nije rješenje problema Mislite li da useljenjem možete da popravite i uklonite postojeće probleme u vezi? Ako je odgovor da, varate se. Kada je veza u krizi, vrlo je vjerovatno da vam je potreban sopstveni prostor, što sigurno nećete dobiti ako počnete da živite sa partnerom. “Ako vas je partner prevario, ako imate problema s razumijevanjem ili nešto slično, pa mislite da zajednički život može da popravi komplikacije, vrijeme je da zakočite. Uzmite vremena za sebe i razmislite zašto je došlo do problema u vezi, kako možete da riješite i sprečite nove ili slične komplikacije”, kaže terapeut Amanda Deverih

Niste razgovarali o novcu. Iako baš i nisu privlačni, razgovori o novcu i finansijskim planovima i ciljevima su obavezni. Ako ih budete zaobilazili u početku, kasnije ćete se naći u situacijama u kojima ćete se svađati oko toga


38 DN

ENIGMATIKA SKUP ZAKONA O KRIVIČNIM DJELIMA

NASELJE I OZNAKA PRISTAOPŠTINA JEDINICE LICA U JUŽNOJ ZA MJEJEDNE UNUTRA FRANRENJE HRIŠĆAN. CUSKOJ DUŽINE CRKVE

GRČKO SLOVO

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

VRSTA MORSKE RIBE

DEMON KOJI KAŽNJAVA LOŠU DJECU

JEDNOCIFREN BROJ

PRITAJITI SE

VELIKI VREMENSKI PERIODI

FOTOUBOD

ZEMLJIŠTE (MN.)

JEDINJENJA ARSENOVE KISELINE PRIJE 'S' KOJI JE PUN RUPA

RONALD OD MILJA

PISAC, LUIS GL.GRAD NJEMAČKE

TAKSA ZA SAHRANU

VOKAL U KIKIRIKIJU

LUTERANSKI

VOLUMEN

LIČNA ZAMJENICA

POČETAK ŽIVOTA CRNOGOR. SASTAV SA SLIKE HRVATSKA GLUMICA

OSTRVO U JADRANU

JUG ILI JOD IZRAŠTAJ U TIJELU

SITNA MASLINA

SLOVO S KVAČICOM

JEDAN VOKAL PRAVAC KRETANJA RIJEKE

LAŽNI PRISTALICA ATANATIZMA

JEDAN VEZNIK

Kako bi konj izgledao sa psećom vilicom

UGURATI NAKON 'M' STARI GRAD KOD METKOVIĆA

ZBOG NJEGA IDEMO KOD ZUBARA

JEDNAKO AUTOOZNAKA OZNAKA ZA AUSTRIJE TEMPO SUDIJA U PODZEMNOM SVIJETU (GRČ.MIT.)

UBISTVO POZNATE LIČNOSTI BIVŠI GENERAL SRJ, BRANKO TRPAK, REZAK BRODSKA VOZARINA (LAT.)

Play sudoku online at:

GRADIĆ U ARGENTINI

www.sudokukingdom.com

LIK IZ CRTAĆA O POPAJU

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: POGRBLJENOST, ADEMIR, ARKO, TORAN, PILAV, AJIN, LOĆIKA, RAO, SEMINAR, EKLIPSA, AVE, N, DRUIDI, ANJ, OMAŽ, ANICA, STAN, Š, MENISK, RK, STA, ZLATAN, NINIVA, UNIKAT, TANAKA.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3391

4

Medium level

6

6

2

1

8 8 5 6

7

2

9

3 7

4

8 7

4

7

8

5

6 8 7

4

Sudoku puzzle No. 2620 2013-12-15

7 2 4 1 9 6 5 3 www.sudokukingdom.com

4 3

5

Play sudoku online at:

2016-01-25

7

www.sudokukingdom.com Djevojčica nosi šljem svoga oca, vatrogasca koji je poginuo u australijskim požarima

5

8

6

9

1

8

5

3

2

7

4

3

5

8

4

2

7

9

6

1

4

3

9

5

8

2

7

1

6

8

6

2

7

4

1

3

5

9

1

7

5

3

6

9

4

8

2

9

1

6Puzzle 2 7 solution: 5 8 4

3

5

8

3

7

9

1

4

6

2

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3392

4

7

1

5

8

2

6

9

6

8

1

9

2

4

7

3

5

9

2

5

6

7

3

4

8

1

7

5

3

8

6

1

9

4

2

2

9

6

4

3

7

5

1

8

4

1

8

2

9

5

3

7

6

8

3

4

5

1

9

6

2

7

5

7

2

3

8

6

1

9

4

1

6

9

7

4

2

8

5

3

Medium level

9 5

2

5

5 8

8

1

1

4 8

8 3

4

1 5

9 1

7

7 2

7

8

1

3

2 4 7 6 3 8 1 9 5 Sudoku puzzle No. 2647 2014-01-11 3

2016-01-26

3 5

5

2

9


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

Word Search Puzzle #W467IW

A

Q

G

S

N

O

I

N

U

C

K

P

W

B

Y

S

S

N

O

R

O

M

E

H

A

N

D

Y

T

M

T

A

I

O

U

T

E

R

E

M

I

D

S

O

N

G

K

D

T

B

T

Y

R

M

F

S

U

C

E

S

I

E

N

N

U

S

C

A

C

T

R

R

D

T

L

D

E

E

E

A

N

A

B

R

C

E

E

A

N

R

J

S

R

N

N

S

D

E

R

T

P

T

S

E

H

K

I

T

I

E

L

A

E

N

P

H

T

O

G

N

Y

H

T

L

N

M

V

I

I

E

W

U

G

A

G

E

A

S

E

S

A

P

N

C

B

D

L

R

K

M

E

I

W

D

S

L

A

N

K

Y

A

C

A

U

L

A

E

N

S

S

O

I

A

T

O

S

O

M

B

E

R

E

E

C

O

W

E

R

S

S

E

S

O

R

P

L

Trending Partnerships Proses Nipped Unions Rocketed Outer Waylay Scanty Showcase Palette Wince Snags Partnerships Somber Proses Streams Trending Rocketed Unions Scanty Waylay Wince

Agent Agent Aisles Aisles Auburn Auburn Barren Bleat Barren Chrysanthemums Bleat Clutter Cowers Chrysanthemums Cranks Clutter Creak Crevasse Cowers Crusty Cranks Dents Dimer Creak

DentsFanning

Crevasse

Llamas

Somber

Crusty

Morons

Streams REBUS

Grate Dimer Handy Fanning Intercoms GrateKilns Lanky Handy Lends Linen Intercoms Llamas KilnsMorons Newer Lanky Nipped Lends Outer LinenPalette

Newer

Showcase Snags

HOROSKOP OVAN Pomoć koja vam dolazi od neke osobe iz inostranstva će vam na ovom polju biti veoma značajna. Niste zainteresovani za početak bilo kakve nove ljubavne veze u ovom periodu. Bavite se sportom i budite aktivni.

BIK Zadovoljni ste situacijom koju imate na poslovnom planu i zasad ne planirate veće promjene. Ukoliko vam se dopada osoba koju ne poznajete dovoljno dobro, može se desiti da se razočarate u nju kasnije. Čuvajte bubrege.

BLIZANCI Niste spremni da se suočavate s novim poslovnim problemima sada kada ni stare niste još do kraja riješili. Iako imate udvarača i ponude ljubavnog tipa, ostajete sami još neko vrijeme. Problemi s urogenitalnim traktom.

RAK Možete da očekujete novu priliku za posao kojom ćete biti prilično zadovoljni. Imate utisak da postoje neke stvari koje nisu do kraja riješene, a tiču se vašeg odnosa s voljenom osobom. Imunitet vam je oslabljen.

LAV Copyright © Puzzle Baron February 25, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Niste zainteresovani za pokretanje novog posla. Dosta toga iz prošlosti vas opterećuje. Očekuju vas veliki preokreti u odnosu s voljenom osobom. Mogući su neki neočekivani problemi. Ubrzan rad srca.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Pale su cijene

39

ENIGMATIKA

Nije povoljan trenutak za pokretanje bilo kakvih drastičnijih poteza na poslu. Moguće je da ste zbunjeni i da vam nije nimalo lako da se suočite sa sopstvenim osjećanjima u toku današnjeg dana. Grudni koš je osjetljiv.

VAGA Možete da očekujete povoljan period kada je u pitanju razrješenje poslovnih komplikacija. Niste raspoloženi za svađu s partnerom i na neki način se samo povlačite u sebe. Sinusi su vam osjetljivi i skloni problemima.

ŠKORPIJA Oscilacije koje su prisutne na polju zarade trebalo bi da se stabilizuju u narednom periodu. Ne znate kako da reagujete kada vam partner saopšti vijesti koje niste željeli da čujete. Povećan apetit je naglašen.

STRIJELAC Tokom današnjeg dana imate manjak strpljenja i veoma ste skloni svađama i konfliktima na polju posla. Odlučili ste da želite prekid ljubavne veze u kojoj se ne osjećate dobro već neko vrijeme. Povišen krvni pritisak.

JARAC Očekuje vas period u kom ćete na polju posla imati neke preokrete koje niste očekivali. Vrijeme je da sami sa sobom definišete šta želite. Često izgleda kao da na neki način zavlačite partnera. Nesanica vas muči.

VODOLIJA Niste zainteresovani za nove poslovne ponude. Imate već previše obaveza. Partner vam pokazuje da nije siguran u svoja osjećanja i takav njegov stav vam se nimalo ne dopada. Nervna napetost.

RIBE Imate nove ideje za posao i spremni ste da se maksimalno posvetite njihovoj realizaciji danas. Veoma brzo mijenjate mišljenje o osobi s kojom ste u vezi. Moguće je da ćete uskoro promijeniti i partnera. Imate mnogo energije u sebi.


40

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 8h do 16h na broj telefona 067 613 707

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

GRAĐEVINSKE USlUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Januarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


SRIJEDA, 15. 1. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


42

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

MIODRAG RADULOVIĆ DOGOVORIO UGOVOR NA GODINU I PO SA ZOB AHANOM

?

DA LI STE ZNALI

Iz OFK Titograda je prešao u Podgoricu - 29-godišnji defanzivac Radule Živković je “romantičare” zamijenio najmlađim prvoligašem Podgoricom. “Žuti” iz Lješkopolja su peti klub u karijeri Živkovića, jer je igrao za Kom, Budućnost, Rudar i OFK Titograd.

Jamamoto stigao u Iskru na pozajmicu Nakon zapaženih rola u Rudaru i Petrovcu, ljeta 2019. godine je pojačao Spartak iz Subotice, ali sada se opet vratio u Crnu Goru - Šou Jamamoto je novi igrač Iskre. Dvadesettrogodišnji napadač iz Japana je stigao u Danilovgrad na šestomjesečnu pozajmicu iz Spartaka, a sa “građanima” će na proljeće juriti istorijski plasman u Evropu. Jamamoto će sigurno biti osvježenje za tim Aleksandra Nedovića, a Japanac će u Iskri dobiti minutažu koju nije imao u Subotici, jer je za Spartak tokom jeseni odigrao samo 53 minuta na dvije utakmice. Japanac je drugo pojačanje Danilovgrađana nakon Filipa Čermelja, a u Crnoj Gori je noseći dresove Rudara (proljeće u sezoni 2016/2017) i Petrovca (2017/2018, 2018/2019) upisao 70 utakmica i potpisao devet golova. B.T.

Mijo za vaskrsnuće krokodila

Crnogorac Igor Kolaković je prošle godine sa Iranom osvojio Azijskog prvenstvo, doveo je odbojkašku reprezentacije te zemlje na istorijsko osmo mjesto svjetske rang liste, a na početku 2020. je kroz kvalifikacioni turnir obezbijedio Iranu Olimpijske igre u Tokiju... A još jedan Podgoričanin je riješen da ostavi trag u državi na jugozapadu Azije Miodrag Radulović karijeru nastavlja u Iranu, pošto je dogovorio saradnju sa Zob Ahanom. Pedesetdvogodišnji strateg je sa popularnim “krokodilima” potpisao ugovor na godinu i po, a ima misiju da digne ekipu koja je u prvom dijelu sezone zauzela 11. mjesto pošto je na 16 utakmica osvojila 15 bodova. “Ova sezona je praktično gotova, jer je tim tu gdje jeste, a plus je ispao iz Kupa. Međutim, pokušaćemo drugi dio da odigramo što bolje”, rekao nam je Radulović nakon potpisivanja ugovora. Zob Ahan je klub iz Fuladšahra, igra na stadionu Fulad Šahr koji prima 15.000 gledalaca, a koliko ga je uprava kluba željela dovoljno govori što ga je dočekala u Teheranu - gradu udaljenom 400 kilometara... “Dočekan sam izvanredno, predsjednik i menadžment kluba su me sače-

Od CrnOgOraCa dres ZOb ahana je nOsiO repreZentativni gOlman milan mijatOvić - u seZOni 2013/14. je upisaO 21 nastup Za krOkOdile

Radulović: Dočekan sam izvanredno. Potrudiću se da u drugom dijelu ostvarimo što bolji rezultat, jer smo sada 11. i ispali smo iz Kupa. Međutim, prije svega, moramo da vidimo šta nam nedostaje kako bi se na kraju sezone kompletirali i sljedeće sezone napali sam vrh i Kup Irana

kali da sve dogovorimo. Potrudićemo se da u drugom dijelu ostvarimo što bolji rezultat, ali prije svega da vidimo šta nedostaje kako bi se na kraju sezone kompletirali i sljedeće sezone napali sam vrh i Kup Irana”, javio nam se Mijo, koji će danas odraditi prvi trening i biti predstavljen. Radulović je napravio ime u Aziji trenirajući Pakhtakor, Atirau, Kazmu, Al Džahru, Liban i Mijanmar, a u svom CV-ju ima titulu šampiona sa ekipom Budućnosti, uspjehe na klupi omladinske selekcije Crne Gore, kao i mlade reprezentacije Srbije i Crne Gore. Zob Ahanu koji je bio finalista Azijske Lige šampiona 2010, koji je osvojio dva Hazfi Kupa (2015, 2016) i jedan Superkup (2017), te četiri puta bio vicešampion je trebao neko takav... “Klub ima veliku bazu navijača, tako da zaslužuje dobre rezultate. Daću sve od sebe”, podvukao je Radulović. B.T.

KIKE SETJEN PREDSTAVLJEN KAO NOVI TRENER VELIKANA BARSELONE

Od krava dO najbOljih na svijetu

Sada je zvanično - Kike Setjen je novi trener Barselone! Šezdesetjednogodišnji Španac iz Santandera koji je u karijeri vodio Santander, Poli Ehido, Logronjes, Las Palmas i Betis je parafirao ugovor do juna 2022. godine. Međutim, postoji izlazna klauzula 2021, pošto su tada izbori u velikanu iz Katalonije. “Zahvalan sam Barseloni što mi je pružila priliku da je vodim. Emotivna sam osoba, Barsa je emotivna za mene. Ni u najboljim snovima nisam mogao da zamislim da ću biti na Nou Kampu”, rekao je Setjen. Barselona je prvi put poslije 17 godina promijenila tre-

nera usred sezone - 26. januara 2003. Luja van Gala je naslijedio Radomir Antić. “Juče sam šetao sa kravama u svom selu, a danas u Barseloni treniram najbolje igrače na svetu. Siguran sam da ćemo se brzo prilagoditi, jer mnoge stvari koje ćemo tražiti od njih oni već poznaju. Imam jasne principe. Uvijek saslušam sve, ali mi je teško da izbacim iz glave stvari u koje sam ubeđen. Ja sam prvi koji će braniti svoje igrače i umrijeti za svoje ideje”, rekao je Setjen, koji će debi na klupi lidera La Lige (Barsa dijeli prvo mjesto sa Realom) imati u nedjelju protiv Granade na Nou Kampu. B.T.


foto: ABA liga

KK BUDUĆnoST VoLI SE ogLASIo

Plavi vraćaju novac i časte vjerne navijače

Jedan potpuno očekivan i jedan lijep gest KK Budućnost Voli! “Plavi” su odlučili da refundiraju novac navijačima koji su kupili ulaznice za utakmicu 13. kola ABA lige sa Crvenom zvezdom koja nije odigrana 30. decembra 2019, jer Beograđani nisu doputovali u Podgoricu. “Obavještavamo navijače koji su kupili ulaznice za meč ABA lige protiv Crvene zvezde, da će u prostorijama kluba moći refundirati novac za kupljene ulaznice. Refundiranje će se vršiti u prostorijama kluba u srijedu, četvrtak i petak od 10 do 15 časova”, saopšteno je iz kluba. A lijep gest je - besplatan ulaz za okršaj sa ekipom Mega Bemax u subotu (21.00) u “Morači” u okviru 16. kola regionalnog takmičenja. “KK Budućnost Voli že-

li da nagradi svoje vjerne navijače i za prvu ovogodišnju utakmicu na domaćem terenu karte se neće naplaćivati. Zbog numeracije mjesta za ulaz u salu je neophodno posjedovati kartu, a karte će se dijeliti na biletarnici SC “Morača” na dan utakmice”, saopštili su “plavi”. B.T.

FIBA LIgA ŠAmpIonA - moRnAR SAVLADAo BAmBERg 77:73

Pao bivši evroligaš Tražili su pobjedu kako bi ostali u dobrom ritmu, a sanjali su trijumf od šest i više razlike kako bi bili praktično ravnopravni u borbi za TOP 16 fazu FIBA Lige šampiona... Cilj je ispunjen - upisan je četvrti trijumf zaredom u 11 dana, ali san nije - bilo je “plus četiri”.

gRUPa C Mornar - Bamberg 77:73 Tenerife - Nimburk 84:89 DANAS 17.00h Nižnji - Peristeri 18.00h Gacijantep - Riga 1. Tenerife 2. Nimburk 3. Nižnji 4. Peristeri 5. Bamberg 6. Mornar 7. Gacijantep 8. Riga

11 11 10 10 11 11 10 10

9 9 6 6 5 4 2 1

2 2 4 4 6 7 8 9

20 20 16 16 16 15 12 11

Mornar je u 11. kolu grupe C u svojoj “Topolici” savladao bivšeg evroligaša njemački Bamberg rezultatom 77:73. Tako “mornari” tri kola prije kraja još imaju šansu da se domognu druge faze LŠ, ali ne zavisi sve od njih. Više će se znati danas nakon međusobnog okršaja Nižnji - Peristeri. Mornar je sjajno otvorio meč, ali je dozvolio sebi velike uspone i padove što ga je na kraju koštalo sanjane prednosti koju su imali u više navrata. Da su se ipak Barani pitali za sve u Baru svjedoči podatak da Bamberg nijednom nije poveo. Izabranici Mihaila Pavićevića su letjeli na krilima Džejkoba Pulena i Uroša Lukovića - prvi je potpisao 21 poena, a drugi je dodao 12 B.T.

MORNAR

BAMBERG

77 73

25 20 17 15 18 23 14 18 Pulen 21 Heris 6 Nidam 9 Šehović Pavić 6 Vujošević Pavićević Voler 6 Markota Vranješ 8 Bjelica 9 Luković 12 Trener: Mihailo Pavićević

Li K. Tejlor 3 Lin 7 Plečer Olind 6 Serić Heris 4 Obasohan 20 Sengfelder 6 B. Tejlor 11 Marei 6 Etkins 2 Trener: Roel Murs

BAR - Dvorana: Topolica. Gledalaca: 1.000. Sudije: Roso (Francuska), Sahin (Italija), Deman (Francuska).

Predsjedništvo neće diskutovati, ostaje 20:0 Neodigrana utakmica Budućnost Voli - Crvena zvezda je registrovana 20:0, Crvena zvezda se nada novom meču, jer je ABA liga odlučila da će Predsjedništvo dati konačnu riječ. “Predsjedništvo o tome više neće diskutovati”, rekao je Čavlović naglašavajući da se izjava ‘’neće dopasti prvom čovjeku Zvezde”.

Da li će Crvena zvezDa Da ugasi aBa ligu!? Crvena zvezda nije došla u Podgoricu 30. decembra 2019. na megdan Budućnost Voliju u 13. kolu ABA lige iz samo svojih razloga, “disciplinci” su registrovali meč 20:0 u korist “plavih”, a “crveno - bijeli” su kažnjeni sa 20.000 eura i oduzimanjem jednog boda. Ali... Zvezda se žalila, a nakon usvajanja žalbe bod je vraćen Beograđanima, a kazna je smanjena na 15.001 eura, dok će o žalbi da se utakmica ipak odigra odlučiti Predsjedništvo ABA lige.

43

sport

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

Ko će snositi troškove ako se meč odigra u nekom drugom terminu je najmanje važno, važnije je to što će ABA liga praktično prestati da postoji, ako poništi potpuno ispravnu odluku o registraciji utakmice 20:0. I sve to zbog Zvezde, kao da ne postoje Budućnost, Partizan, Cedevita Olimpija, Mornar, Cibona... ABA liga sada ne smije da posustane, jer ne postoji nijedan jedini razlog da se utakmica Budućnost - Crvena zvezda naknadno odigra.

Važan trijumf: Džejkob Pulen i Uroš Luković su vodili “mornare” do pobjede

ABA 2 - LoVĆEn ČEKA ŠIRoKI, SUTJESKA goST mZT-U (18.00)

Cetinjani moraju, Nikšićani žele Lovćen 1947 Bemax je domaćin, a Sutjeska gost u 16. kolu Druge ABA lige, a oba naša predstavnika igraju danas od 18 časova. Prijestoničani sa skorom 6-9 na svom Cetinju dočekuju četvrtoplasirani Široki Brijeg (9-6), a trener Zoran Kašćelan traži reakciju nakon katastrofe u prošlom kolu od Domžala (92:62). “Dočekujemo kvalitetnu ekipu Širokog koja je zasluženo u samom vrhu tabele. Poslije teškog poraza u prošlom kolu imamo obavezu više da napravimo pravu reakciju i pružimo dobru igru koja

aba 2. liga 18.00 18.00 19.00 18.00 18.00 19.00

16. kolo DANAS Lovćen - Široki Brijeg MZT - Sutjeska Sloboda - Domžale ČETVRTAK Rogaška - Borac Spars - Split Novi Pazar - Dinamik

1. Borac 2. MZT 3. Rogaška 4. Široki Brijeg 5. Sutjeska 6. Domžale 7. Split 8. Novi Pazar 9. Dinamik 10. Lovćen 11. Sloboda 12. Spars

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

13 11 9 9 8 8 7 6 6 6 4 3

2 4 6 6 7 7 8 9 9 9 11 12

28 26 24 24 23 23 22 21 21 21 19 18

nas može dovesti do pobjede”, rekao je Kašćelan. Sutjeska je doživjela dva šoka u posljednja dva kola (Sloboda, Spars), ali sa skorom 8-7 još sanja plej - of. Međutim, drugoplasiranom MZT-u se ne prijeti, posebno ne u Skoplju. “Po mom skromnom mišljenju sastav MZT-a je najkvalitetniji u ABA2 karavanu. Od momaka očekujem da ponove igru iz posljednjeg kola domaćeg prvenstva, i ako tako bude, imamo se čemu nadati”, poručio je trener Nikšićana Zoran Glomazić. B.T.


44

SPORT

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

LAVOVI IZ GRACA STIGLI SA POBJEDOM, ALI I VAŽNOM LEKCIJOM

Da pobjede i van Crne Gore budu normalna stvar ⌦ Kosta Bošković Pomiješana osjećanja kod navijača i kod rukometaša Crne Gore. Tako bi se mogao najkraće i najslikovitije opisati nastup “lavova” na Evropskom prvenstvu. Momci Zorana Roganovića uspjeli su ono što nije nijedna generacija u posljednjih 14 godina, donijeli su Crnoj Gori prvi pobjedu na šampionatima Starog kontinenta, ali opet ostaje utisak da taj trijumf na kraju nije krunisan na pravi način. Lekcija od Bjelorusije “lavovima” je zatvorila vrata Beča i glavne faze. “Vjerovali smo da ovaj san ili bajku možemo da produžimo još sedmicu u Beču, međutim nismo uspjeli. Bjelorusija je još jednom pokazala da je snažna ekipa kojoj ovog puta jednostavno nismo mogli da pariramo”, rekao je dan nakon (ne)prespavane noći selektor Roganović.

■ KVALIFIKACIJE I

ZAVRŠNI TURNIR

Koliko su “lavovi” svih prethodnih godina znali da pišu nestvarne priče pred svojim navijačima u kvalifikacijama

32

(padali giganti poput Švedske, Njemačke i Danske), toliko su sve znali da upropaste nastupima na završnim turnirima. Ovog puta u Gracu (čak i oslabljeni zbog povreda) napravili su korak više, upisana je istorijska pobjeda, ali je protiv Bjelorusije izgledalo kao su se zadovoljili trijumfom nad Srbijom - zbog svega Roganović smatra da po-

ODBRANE UPISAO JE NEBOJŠA SIMIĆ NA TRI UTAKMICE EP - NAJVIŠE OD SVIH NAKON TRI KOLA (NE RAČUNAJUĆI GRUPU E, KOJA ZAVRŠAVA DANAS). ZANIMLJIVO, PREMA NAŠEM GOLMANU UPUĆENA SU ČAK 103 ŠUTA.

bjede i van domovine moraju da postanu učestale. Ako je moguće da u Podgorici padne olimpijski i svjetski šampion, zbog čega ne bi i Bjelorusija na neutralnom terenu. “Bilo je pozitivnih stvari na ovom turniru - pobjeda protiv Srbije dala nam je vjetar u leđa i mislim da će nam puno značiti. Uspjeli smo u toj namjeri i cilju koji smo čekali dugo. Ostaje nam da se

spremimo i sljedeći put kada pobijedimo da to bude nešto sasvim normalno, kao što je normalno kada pobjeđujemo u Crnoj Gori pred svojim navijačima”, jasan je Roganović. A da ova generacija naših rukometaša ima šmek za buduće pobjede stručnjak sa Cetinja vidio je već u Gracu.

Bakić i Vujović - majstori za budućnost

Uz Nebojšu Simića i Vladana Lipovinu, koji su i na ovom Evropskom prvenstvu pokazali klasu, posebna priča među “lavovima” bila su dva mlada momka - Aleksandar Bakić i Filip Vujović. Bakić, “dječak” koji i dalje igra u



FOTO DANA

I TO JE RUKOMET Zamimljiv duel na Evropskom prvenstvu u rukometu - div Letonije i Vardara Dajnis Kristopans (visok 215 cm) morao je da čuva Holanđanina Luka Stajnsa (173 cm).

domaćem prvenstvu (član Komova), u Gracu je potvrdio talenat. Bio je odličan i agresivan u odbrani, pokazao je brzinu u tranziciji, a pogađao je i sa svoje krilne pozicije. Još malo više sigurnosti u napadu doći će sa iskustvom.

Filip Vujović je među posljednjima upao na spisak putnika za EP, ali je svaki minut u Austriji iskoristio na pravi način. Rukometaš Kangasa bio je hrabar, siguran u sebe, a pokazao je i da ima šmek za rukomet.

“Pokazali smo i na samom turniru, a ne samo tokom kvalifikacija, da možemo da imamo potrebnu dozu emocija, adrenalina i svega što nas pokreće”, potencirao je Roganović. Odnos prema bojama koje brane nikada nije bio upitan kada su “lavovi” u pitanju. “Veoma sam zadovoljan zalaganjem i odnosom prema državnom grbu kod svih momaka, a moram da istaknem i da smo poslije prve dvije utakmice dobili pozitivne kritike širom rukometne Evrope”.

■ POGLED KA EGIPTU Osim prefiksa istorijska, prva pobjeda na evropskim

NAJVEĆA SPORTS

KIL Za mnoge ovo je najveći rukometni derbi na svijetu, okršaj sjevera Njemačke - za domaće titule, a u novom milenijumu često i za evropske. Kil je veći klub, ima 20 titula u Bundesligi i tri Lige šampiona, dok je Flensburg u tri navrata bio prvak Njemačke, a jednom Evrope.


M DA SE EP NE IGRA ZBOG JEDNOG MEČA

45

SPORT

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

VUK LAZOVIĆ I MEDIJSKA HAJKA

Nikada braću ne bih ostavio na cjedilu Vuk Lazović

Lavovi slave sa navijačima prvu pobjedu na evropskim prvenstvima

STEVAN: POUKE KAKO TREBA PROSLAVITI POBJEDU NA EP Stevan Vujović je i ovog puta ostavio srce za Crnu Goru, u određenim trenucima podsjetio i na svoju maštovitost u igri, a nakon svega bio je realan. “Utisak je da sa smo mogli više. Ostvarili smo prvu prvenstvima nosila je (u ovom trenutku) nešto i važnije - zahvaljujući njoj “lavovi” će preskočiti kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo naredne godine u Egiptu, pa ih od drugog nastupa na ruko-

pobjedu, ali mislim da smo i izvukli pravu pouku kako treba proslaviti pobjedu na ovom takmičenju, jer smo protiv Srbije bili euforični, a to nas je koštalo protiv Bjelorusije”, bio je jasan naš bek. metnom Mundijalu dijeli samo baraž u junu. “Nismo učestvovali na planetarnim takmičenjima od 2013, to je dug period, jer je naša želja da budemo na svim velikim takmičenjima. Ura-

SKA RIVALSTVA

FLENSBURG Iako veliko rivalstvo traje odavno, ono je posebno dobilo na težini kada su se 2007. dva kluba našla u finalu Lige šampiona - tada i jedni i drugi još bez evrpske krune. U dva nezaboravna meča majstori Kila Nikola Karabatić, Tijeri Omeje, Kim Anderson i ostali bili su bolji od Larsa Kristijansena i društva. K.B.

dićemo sve što je do nas da se naredne godine nađemo u Egiptu”, dodao je selektor Crne Gore. Rival u baražu? “Ne razmišljamo o njemu. Ko god da dođe bićemo konkurentni. Iskreno, jedva čekamo baraž - da se radujemo sa svojim narodom”, zaključio je Roganović. Umjesto u Beč “lavovi” su sinoć preko Ljubljane stigli u svoju domovinu - sa istorijskom pobjedom u koferu, ali sa novom važnom lekcijom da se Evropsko prvenstvo ne igra samo zbog jednog meča. Do narednih avantura na velikom takmičenju - nadamo se već za godinu u zemlji faraona.

Vuk Lazović - jedan od onih sportista koji svojim ponašanjem, željom, borbenošću i srcem odmah učine da se navijači “zaljube” i njih. Bilo je tako i tokom turnira u Gracu - naš pivot ugradio je sebe u toliko čekani prvi trijumf Crne Gore na evropskim prvenstvima. Nad Srbijom - zemljom u kojoj je rođen. Sve to kao da je nekome smetalo, pa su tabloidi u Srbiji krenuli u hajku na sina legendarnog glumca Danila Lazovića. Čini se da su im posebno smetali zeleni dresovi “lavova”, a išlo se i do toga da je Vuk mahao “fašističkom” zastavom. Koliko je iznad svega toga Vuk je pokazao u intervjuu za srpski portal “Balkan handball”. “Niti sam provocirao, niti mahao bilo kojom zastavom, niti mi je to bilo bitno

IZJAVA DANA Kada bih morao da biram - Džesi Lingard ili Fil Džons izabrao bih “ili”. ZLATAN IBRAHIMOVIĆ, o bivšim saigračima iz Mančester junajteda.

Oni su za mene braća, prihvatili su me kao svog, doživljavam ih kao svoje

u tom trenutku. Sportista sam koji uvijek daje maksimum na terenu i koji gine za svaku pobjedu”, istakao je Lazović. Bilo je priče i o zelenim dresovima... “Politika me ne zanima. Nisam htio momke da ostavim na cjedilu i da kažem da neću da igram. Oni su za mene braća, prihvatili su me kao svog, doživljavam ih kao svoje. Izašli smo na teren, pobijedili i proslavili”, zaključio je Lazović. K.B.


46

SPORT

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

RUTINSKA POBJEDA CRNE GORE NA STARTU EVROPSKOG PRVENSTVA U BUDIMPEŠTI, SJUTRA SA HRVATSKOM

Ajkule prespavale prvu četvrtinu, a onda “torpedovale” Slovačku BUDIMPEŠTA 2020.

Jedan od četiri debitanta na jučerašnjoj utakmici: Dimitrije Obradović

GRUPA A

Juče, 1. kolo Slovačka - Crna Gora 4:15 Njemačka - Hrvatska 9:17 Sjutra, 2. kolo 10.00h Njemačka - Slovačka 20.30h Crna Gora - Hrvatska

GRUPA B

Juče, 1. kolo Rumunija - Holandija Srbija - Rusija

8:9 13:9

GRUPA C

Juče, 1. kolo Malta - Španija Turska - Mađarska

7:23 5:19

GRUPA D

Foto: LEN Prvi rival na Evropskom prvenstvu odrađen je onako kako se i očekivalo - vaterpolisti Crne Gore nisu imali mnogo problema sa skromnom selekcijom Slovačke. Juče u predivnoj, ali i praktično praznoj “Dunav areni”, ajkule su slavile sa 15:4. “Najvažnije nakon ovog meča je što smo dobili četiri nova igrača u bazenu”, slikovito je opisao utakmicu sa Slovačkom jedan od najboljih vaterpolista svijeta Aleksandar Ivović, aludirajući na to da su juče na velikom takmičenju debitovali Petar Tešanović, Stefan Pješivac, Stefan Vidović

4 IGRAČA CRNE GORE DEBITOVALA SU JUČE NA VELIKIM TAKMIČENJIMA - PETAR TEŠANOVIĆ (SEDAM ODBRANA), STEFAN VIDOVIĆ (GOL), STEFAN PJEŠIVAC (GOL) I DIMITRIJE OBRADOVIĆ (IZBORIO PETERAC)

SLOVAČKA - CRNA GORA 4:15 BUDIMPEŠTA - Bazen “Dunav arena”. Sudije: Berišvili (Gruzija), Derviu (Francuska). Igrač više: Slovačka 6 (1), Crna Gora 10 (4). Peterci: Slovačka 1 (-), Crna Gora 2 (2). Rez. po četvrtinama: 2:1, 0:6, 1:4, 1:4. Hoferica (devet odbrana), Čaraj, Zatovič 1, Furman, Mitruk, Molnar, Maroš Tkač 1, Marek Tkač 1, Bjelik, Kovacik, Kolarik 1, Balaž, Kozmer.

Lazović (četiri odbrane i peterac), Brguljan 2, Radović 2, Petković 1, Čučković 1, Obradović, Vidović 1, Đurđić, Ivović 4, Spaić, Drašković 3, Pješivac 1, Tešanović (sedam odbrana).

Juče, 1. kolo Francuska - Gruzija 7:9 Italija - Grčka 10:6 *Pobjednici grupa izboriće direktan plasman u četvrtfinale, dok drugoplasirane i trećeplasirane očekuje plejof (osmina finala).

i Dimitrije Obradović. Da li što je prvenstvo tek krenulo, pa je momcima Vladimira Gojkovića bilo potrebno da malo “osjete” bazen ili je bilo opuštanja na startu, tek “ajkule” su za zaborav odigrale prvu četvrtinu meča. Nije bilo sigurnosti u napadu, odbrani je trebalo vremena da se “zategne”, a razbranio se i golman Tomas Hoferica, pa je Slovačka nakon osam minuta vodila sa 2:1. “Zadovoljan sam konačnim rezultatom, ali ne i našom predstavom, prije svega jer smo na početku dozvolili lake golove”, istakao je nakon meča za LEN selektor Gojković. “Nakon što oni kod rezultata 2:2 nisu iskoristili peterac krenuli smo da igramo bolje. Bio je težak početak, ali spremni smo za naredne mečeve”. A nakon pomenutog peterca kojeg je skinuo Dejan Lazović, “ajkule” su serijom 6:0 “oduvale” Slo-

VLADIMIR GOJKOVIĆ Zadovoljan sam rezultatom, ali ne i našom predstavom, prije svega jer smo na početku dozvolili lake golove. vake sa Dunava i pratktično već početkom treće četvrtine bilo je jasno da je priča u tom meču završena (8:2). “Kasnije smo opustili ruku, počeli smo da donosimo racionalnije odluke u napadu i rezultat je došao. Dali smo i prostor svima da se razigraju, jer tek sada kreću pravi izazovi”, dodao je Gojković. A prave stvari za ajkule kreću od sjutra - Cr-

na Gora će u 2. kolu napasti jednog od favorita Hrvatsku, nakon čega je očekuje duel u subotu sa Njemačkom. “G l a v n i m e č e v i s u ispred nas ukoliko želimo da uhvatimo prvo ili drugo mjesto u grupu”, dodao je Ivović za LEN. “Utakmica sa Njemačkom biće odlučujuća, a sa Hrvatskom najteža - to je selekcija koja nas je eliminisala sa prošlog EP”. Sjutrašnji derbi sa Hrvatskom na programu je od 20.30h. K.B.

CREPULJA SLAVIO PROTIV VUKANIĆA Prvi dan EP donio je i duel Gruzije i Francuske, tačnije Kotoranina Damira Crepulje koji nastupa za “krstaše” i Nenada Vukanića selektora “trikolora”. Na kraju, iako se nije upisao u strijelce, slavio je vaterpolista Primorca sa 9:7.


SPORT

SRIJEDA, 15. 1. 2020.

● tifo kutak

47

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 18:05 _____________________ Rukomet EP: Island - Mađarska 20:20 ________________________Rukomet EP: Rusija - Danska

NOVA SPORT 17:55 ________________________ Evrokup: Galatasaraj - Ritas 19:55 _____________________ Evroliga: Panatinaikos - Bajern

SK 1 CG 12:55 ____________________________ Fudbal: Arau - Osnabruk 14:55 ___________________ Kopa Italija: Fiorentina - Atalanta 18:55 ________________________ Evroliga: C. zvezda - Žalgiris 23:55 ____________________ Fudbal: Korintijans - Njujork siti 02:25 _____________________ Fudbal: Palmeiras - A. Nasional

SK 2

ZASTRAŠUJUĆI HUK SA ELAND ROUDA Lids je velikan engleskog fudbala, jedna od “onih” jedinstvenih ekipa sa Ostrva. Trostruki šampion Engleske i vicešampion Evrope iz 1975, međutim uvijek je bio poseban zbog svojih navijača. “Bio sam na toliko stadiona, ali na “Eland Roudu” je jedna od najzastrašujućih atmosfera u evropskom fudbal”, rekao je svojevremeno ser Aleks Ferguson, inače trener Mančester junajteda, velikog rivala Lidsa. “Marching On Together” i “Glory Glory Leeds United” zvanične su himne kluba, koje uvijek daju snagu igračima, a za navijače najveći rivali, uz Mančester junajted, su Čelsi, dva Šefilda i Bredford. K.B.

12:00 ____________________ Košarka: B. San Migel - M. Bolts 16:30 _________________________ Fudbal: Erzurum - Bešiktaš 19:00 __________________________ Evrokup: Trento - Partizan 01:30 _______________________________________ WTA Adelejd

SK 3 10:30 ___________________________ KHL: Admiral - Avangard 18:00 ____________________________Kopa Italija: Milan - Spal 20:45 _______________________ Evrokup: Virtus - Darušafaka

SK 4 18:00 __________________________ Evroliga: Zenit - Baskonija 20:00 ____________________________ Evrokup: Andora - Tofaš

SK 5 18:30 ________________________ Evrokup: Patras - Oldenburg 20:30 _____________________ Odbojka (Ž): Monca - Koneljano

SK 6 20:45 _________________________ FA kup: Mančester j - Vulvs

DN TIKET

SK HD

1 2

18:30 __________________________ Fudbal: Rize - Galatasaraj 20:45 _____________________Kopa Italija: Juventus - Udineze

ARENA SPORT 1

2 H1 X2 2

KARLAJL KARDIF PANATINAIKOS BAJERN M. JUNAJTED VULVERHEMTON NIM REN

UKUPNA KVOTA: 14,71

19:00 ___________________________________Liga 1: Nim - Ren 21:00 _______________________________ Liga 1: Monako - PSŽ 01:00 ___________________________NCAA: Virdžinjia - Florida 03:30 ____________________________ NBA: Hjuston - Portland

37,7

PROSJEK JE POENA DŽEJMSA HARDENA OVE SEZONE U NBA LIGI. POSLJEDNJI IGRAČ KOJI JE NA KRAJU SEZONE IMAO BOLJI PROSJEK OD 37,7 BIO JE VELIKI VILT ČEMBERLEN (44,8)

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

ARENA SPORT 2 14:00 _________________________________ Fudbal: PAOK - OFI 18:00 ____________________FIBA LŠ: Turk Telekom - Manresa 20:00 ___________________________ FIBA LŠ: Anvil - Hapoel J. 03:00 ______________________________________________ Tenis

ARENA SPORT 3 18:30 _____________________ Fudbal: Olimpijakos - Kalamata

ARENA SPORT 4 19:00 ______________________________ Liga 1: Amijen - Rems

ARENA SPORT 5 14:15 ________________________________ Biatlon, Ruhpolding 15:50 ____________________________________ Snuker, London

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)


ZANIMLJIVO

AKTUELNO

MITROPOLIT MIHAILO SAOPŠTIO

Prema njegovim riječima, goruće pitanje je priznanje autokefalnosti CPC. Tvrdi da je ona po svojoj prirodi i jedinstva države i crkve u prošlosti uvijek bila autokefalna, te da je u velikoj kroz istoriju bila priznata i od drugih. Dodaje i da će CPC uskoro imati puno priznanje Carigradske patrijaršije, ali kaže da ga unutarhrišćansko negiranje najviše pogađa. “Carigratski patrijarh Vartolomej, čiji sam bio sveštenik, kazao je da će proučiti istoriju Balkana i da ostalim pravoslavnim crkvama treba dati autokefalnost, a to se odnosi na Crnogorsku pravoslavnu crkvu i Makedonsku pravoslavnu crkvu”, naglasio je mitropolit Mihailo. On je zamolio sve u Crnoj Gori, ali i u regionu, da i političkim i vjerskim pitanjima ubuduće prilaze “hladne glave” sa mnogo više samospoznaje, samokritičnosti i katarze. R.P.

Crna Gora ne postoji bez CPC

Bez Crnogorske pravoslavne crkve sa svojom vjekovnom imovinom Crna Gora nije potpuna država, a Zakon o slobodi vjeroispovijesti je u tom smislu ključna istorijska prekretnica, saopštio je mitropolit CPC Mihailo. Prema njegovim riječima, to je jedno od najvažnijih pitanja državnosti Crne Gore i u njoj Crnogorske pravoslavne crkve. “Sad i narod zna da Crna Gora ne može postojati bez Crnogorske pravoslavne crkve. To govorim zato što je CPC je stvarala ovu državu. Žele da uzmu u njihovo vla-

sništvo ono što smo mi 1920. pravili nakon oslobođenja od Turske. To je nemoguće. Ukoliko se crkve i manastiri ne bi vratili Crnoj Gori, pa tek onda Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, onda Crna Gora ne bi postojala kao država”, rekao je mitropolit Mihailo za Al Jazeeru. On kaže da trenutni odnosi sa Srpskom pravoslavnom crkvom, najblaže rečeno, nijesu sjajni. Osim činjenice da CPC nema imovine, te da sam živi u nedovršenoj crkvi na periferiji Cetinja, Mihailo kaže da se ove dvije crkve u mnogo čemu razlikuju.

TOPLIJI NEGO IKADA U LJUDSKOJ ISTORIJI

Okeani se zagrijali kao da je u njih bačeno 3,6 milijardi atomskih bombi Svjetski okeani postali su topliji nego bilo kada u ljudskoj istoriji, ističu naučnici, dodajući da su okeani svake godine u protekloj deceniji bili topliji nego što je prije toga zabilježeno. Prosječna prošlogodišnja temperatura okeana bila je 0,075 stepeni Celzijusa viša od prosjeka u periodu od 1981. do 2010. godine, navodi se u izvještaju Record-Setting Ocean Warmth Report. Vođa studije, Liđing Čeng, kaže da su okeani apsorbovali 228 sekstiliona (to je 228 pa onda 21. nula posle) džula toplote. „Količina toplote koju smo prenijeli u okeane u proteklih

KELI

25 godina jednaka je količini toplote koju bi oslobodilo 3,6 milijardi atomskih bomba bačenih na Hirošimu“, objasnio je Čeng. Prema njegovim riječima, izmjereno zagrijevanje okeana je nepobit-

no i još jedan je dokaz o globalnom zagrijevanju, za koje je najveći krivac čovjek. Istraživanje je sproveo međunarodni tim naučnika, a objavljeno je u časopisu Advances in Atmospheric Sciences.

DESETOGODIŠNJI PLAN

Njemačka ubrizgava 96 milijardi eura u željeznicu Njemačka vlada je potpisala ugovor sa kompanijom Dojče ban o ulaganju gotovo 100 milijardi eura u željezničku infrastrukturu u zemlji tokom naredne decenije. Prema sporazumu, savezna vlada će obezbijediti 62 milijarde eura za održavanje i modernizaciju postojeće željezničke mreže, a Dojče ban će izdvojiti 24 milijarde eura za realizaciju plana zamjene starih pruga i željezničkih mostova, prenosi agencija AP. Ministar saobraćaja Andre-

as Šojer rekao je da ova ulaganja, koja su za 54 odsto veća u odnosu na prethodni planski period - najavljuju “blistavo doba” za njemačke željeznice. Nemačka vlada je obećala da će razvijati železnički saobraćaj u okviru napora za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte u saobraćaju, i nedavno je donijela odluku o smanjenju poreza na dodatu vrijednost za vozne karte, čime su troškovi putovanja na dugim relacijama srezani za oko 10 procenata.

Profile for Dnevne Novine

Dnevne novine 15. januar 2020.  

Dnevne novine 15. januar 2020.

Dnevne novine 15. januar 2020.  

Dnevne novine 15. januar 2020.

Advertisement