Page 1

SUSRET LIDERA DRŽAVA ČLANICA NATO U LONDONU

SENAT UCG USVOJIO NOVA PRAVILA STUDIRANJA ■ 1415

Marković kod kraljice Elizabete II i Džonsona ■ 23

OŠTRIJE MJERE ZA SUZBIJANJE PLAGIJATA

SRIJEDA, 4. 12. 2019. BROJ 2546 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

U PARLAMENTU BURNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA ■ 67

JOVETIĆ: JAVNO-PRIVATNIM PARTNERSTVOM NIŠTA SE NE PRODAJE, NITI PRIVATIZUJE SRĐAN VUKADINOVIĆ O INICIJATIVI DEMOSA, DEMOKRATA I RUDOVIĆA

Opoziciju ne zanimaju izborni zakoni, već makar 300 dana vlasti ŠEHOVIĆ I PAVIĆEVIĆ POTPISALI SPORAZUM

■ 17

Za stanove prosvjetara 700.000 eura godišnje

ZA NAJBOLJE PONUDE:

PREDLOG ODLUKE PRED ODBORNICIMA

PODGORICA ■ 19

Za nove projekte IPA tim povukao 740.000 €

■5

■ 1819

marketing@dnovine.me

Kolašin svoj dio Komova proglašava parkom prirode

+382 20252900


2

politika

reforma izbornog zakonodavstva

Danas o nacrtima zakona

institucijama. Poslanici Demokrata i nezavisni poslanik Neđeljko Rudović zatražili su u ponedjeljak da predsjednik Odbora za izborne reforme Branimir Gvozdenović ispoštuje Pravila o radu i sazove sjednicu na kojoj bi raspravljali o obrazovanju novog radnog odbora i utvrđivanju roka za kodifikaciju izbornog zakonodavstva. Kako je saopšteno, u Pravilima o radu jasno se navodi da je predsjednik Odbora dužan da sazove sjednicu ako to zatraži predsjednik Skupštine ili trećina članova Odbora, ili većina članova tog skupštinskog tijela iz parlamentarne većine, odnosno opozicije, navodeći pitanja koja treba da se stave na dnevni red. R.P.

Foto: Iva Mandić

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva trebalo bi danas da razmatra nacrte zakona i drugih akata koje su utvrdili radni odbori. Članovi Odbora razmatraće informacije o realizovanim aktivnostima radnih odbora i ostvarenom napretku. “Koordinatori radnih odbora, odnosno njihovi zamjenici su dužni da dostave pisanu informaciju o realizovanim aktivnostima radnog odbora i ostvarenom napretku, o čemu će i upoznati Odbor”, navodi se u obrazloženju dnevnog reda. Najavljena je i rasprava o saradnji sa OEBS/ODIHR-om, Venecijanskom komisijom i drugim međunarodnim organizacijama i

Darmanović

odbor za međunarodne odnose

Prihvaćen predlog za saslušanje Darmanovića

Odbor za međunarodne odnose prihvatio je inicijativu poslanika Demokratskog fronta za kontrolnim saslušanjem ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića. Potpisnici inicijative, Branka Bošnjak i Jovan Vučurović saslušanje su zatražili povodom saopštenja trojice ambasadora Crne Gore Miodraga Vlahovića, Nebojše Kaluđerovića i Željka Perovića, koji su odlučili da plate kaznu od 600 eura suspendovanoj službenici u Ambasadi Turske Mirni Nikčević, izrečenu zbog vrijeđanja vjernika koji su se na Trojičindanski dan okupili ispred Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Ambasadori su, između ostalog, tada saopštili i da je „nju lako kazniti, ali je teš-

ko trpjeti i ćutati na nepoštovanje i ugrožavanje Crne Gore i zatiranje svega crnogorskog“. Vlahović, Kaluđerović i Perović su zbog svojih postupaka bili pozvani i na razgovor kod premijera Duška Markovića, kojem je prisustvovao i Darmanović. Tada su ocijenili da njihova reakcija u slučaju Nikčević nije bila u skladu sa standardima i dobrom praksom u vršenju diplomatske dužnosti i izrazili žaljenje zbog kršenja profesionalnih pravila i pogrešne procjene u vezi sa njihovim javnim istupanjem. Iz Ministarstva su zauzeli stav da se propusti takvog karaktera ubuduće ne mogu tolerisati, kao i da će u ovom slučaju postupiti u skladu sa Zakonom o vanjskim poslovima i pravilima službe.A.N.

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

susret lidera država članica

Marković kod elizabete ii i dž

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković bio je sinoć na prijemu kod britanske kraljice Elizabete II i britanskog premijera Borisa Džonsona sa ostalih 28 lidera država članica NATO. Prijem kod britanske kraljice Elizabete II je organizovan povodom sastanka lidera zemalja NATO članica, koji se održava u Londonu, a generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg poručio je da je duboko počašćen da obilježi 70 godina Alijanse u Bakingemskoj palati sa kraljicom i svih 29 saveznika. “Naš savez je snažan i gleda u budućnost,” kazao je Stoltenberg na Tviteru. Nakon toga crnogorski premijer je bio i na radnoj večeri kod britanskog kolege Borisa Džonsona. To je bila prilika za brojne susrete i biletarlne razgovore. Inače, susret lidera članica Sjevernoatlantskog saveza počeo je juče, a održava se i danas u Londonu, a sastanku na nivou predsjednika država i vlada prisustvovaće i premijer Crne Gore Duško Marković. Ujedinjeno Kraljevstvo je domaćin sastanka, koji se održava u znak obilježavanja 70. godišnjice NATO. London je dom prvog sjedišta NATO, a Ujedinjeno Kraljevstvo jedno od 12 osnivačkih članica Alijanse. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je ra-

Sa posljednjeg protesta

Predsjednici država i vlada članica NATO sa britanskom kraljicom nije da će UK nastaviti da igra ključnu ulogu u Alijansi, dajući značajan doprinos zajedničkoj bezbjednosti. Sastanak je prilika za čelnike država ili vlada članica NATO da se pozabave pitanjem sigurnosnih izazova s kojima se suočavaju sada i

sa kojima će se suočavati u budućnosti. Radni sastanak čelnika zemalja NATO održaće se danas, a trebalo bi da traje tri sata. Jedna od glavnih tema sastanka ponovo će biti rasprava o pravednoj raspodjeli odbrambenih troškova.

Crnogorska zastava u Londonu Premijer Duško Marković doSamit će biti prilika za bilateputovao je juče u London na sa- ralne susrete premijera Markovistanak lidera država NATO na ko- ća sa liderima država saveznica. jem će biti obilježena 70. godišCrnogorska zastava istaknuta njica Alijanse. je sa zastavama ostalih članica.

ispred skupštine cr

U subotu pro Pokret Odupri se organizovaće protest u subotu u 18 sati, ispred Skupštine Crne Gore, kazao je predstavnik tog pokreta Nikola Grdinić, navodeći da će skup biti „u formi kongresa slobodnih građana“. Grdinić je rekao da fokus neće biti na podršci opozicionih partija. “Svi su dobrodošli. Kada smo na početku izašli na ulice, gra-


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

a nato u londonu

d kraljice žonsona

Takođe se očekuje i da će biti riječi o trenutnim odnosima Vašingtona s NATO sa-

politika

zeleno svijetlo na izvještaj o ispunjenosti mjerila

Uskoro otvaranje Poglavlja 8

Svih 28 država članica Evropske unije dalo je zeleno svijetlo na Izvještaj o ispunjenosti mjerila za otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja 8 – Konkurencija, što je ključni preduslov za skorije otvaranje pregovora i u ovom poglavlju, saznaje nezvanično CdM iz diplomatskih izvora u Briselu. “To znači da će Crna Gora biti prva država Zapadnog Balkana koja je u pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom otvorila pregovore u svim poglavljima, što je potvrda da vrata EU ostaju otvorena za zemlje regiona”, pojasnili su diplomatski izvori CdM-a. Ranije je iz crnogorske Vlade CdM-u rečeno da je što se tiče Poglavlja 8, Crna Gora uradila ono što je od nje traženo. Evropska komisija je postavila pet mjerila za otvaranje ovog poglavlja. Mjerila su se odnosila na izmjenu zakonodavstva u oblasti državne pomoći; obrazovanje operativno nezavisnog tijela

koje će imati nadležnosti i resurse neophodne za potpunu primjenu pravila o državnoj pomoći; usklađivanje šema fisklane pomoći i to: Zakona o porezu na dobit pravnih lica, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakona o slobodnim zonama, programa podsticaja i promocije biznis zona; popis svih mjera državne pomoći i definisanje akcionog plana za usklađivanje sa preostalim šemama po-

evropski komesar za proširenje poručio

rne gore

otest pokreta “Odupri se” đani su svojevoljno podržali proteste, zbog toga što su htjeli da se pobune protiv vlasti koja je bila bahata i nije promijenila ništa u svom načinu funkcionisanja”, kazao je Grdinić agenciji MINA. Grdinić je rekao da su razgovarali sa nekim predstavnicima opozicionih partija. “Iskomuniciraćemo sa svima, ali na njima je da odluče ako ho-

će od pomognu”, kazao je Grdinić, dodajući da za sada nemaju potvrdu o podršci opozicije. On je kazao da će naredni protest biti „u formi kongresa slobodnih građana“. “On će biti antipod kongresu Demokratske partije socijalista, koji je u kvantitativnom smislu navodno bio veliki, ali u kvalitativnom ravan nuli”, naveo je Grdinić. R.P.

moći ili ekvivalentnim mjerama koje su ocijenjene kao nekompatibilne sa obavezama koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i proširivanju SSP. Posljednje mjerilo odnosilo se na usvajanje plana restrukturiranja za Kombinat aluminijuma Podgorica. Ovo mjerilo više nije bilo relevantno, s obzirom na to da je u KAP uveden stečaj. Donijet je novi Zakon o kontroli državne pomoći, koji uključuje sve neophodne elemente za efikasnu kontrolu državne pomoći. Kroz izmjene i dopune Zakona o zaštiti konkurencije nadležnosti Agencije za zaštitu konkurencije proširene su i na oblast kontrole državne pomoći. U oblasti šema fiskalne pomoći izvršeno je usklađivanje zakonodavnog okvira sa zakonodavstvom EU i to: Zakona o porezu na dobit pravnih lica, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakona o slobodnim zonama i drugim propisima. (CdM)

Omeragić: BS neće podržati predlog DF-a o Danu Njegoša

vezom zbog situacije sa Sirijom i Turskom i zbog ruskoukrajinskog konflikta. M.P.

Istaknuta crnogorska zastava u Londonu

3

Brisel ne mijenja pravila

Nema promjene pravila pregovaračkog procesa za zemlje koje su već počele pristupne pregovore, poručio je novi evropski komesar za proširenje Oliver Verhelji. “Važno je da se pregovori koji su u toku ne počinju od početka, oni se moraju voditi po već dogovorenim pravilima. Pravila se ne mogu mijenjati u toku igre. Moramo da učinimo da cjelokupan poces bude kredibilan ne samo za zemlje članice, već i za zemlje Zapadnog Balkana. Potrebni su vidljivi rezultati u oblasti vladavine prava i slobode medija. Politič-

ka debata mora se vratiti u parlament. Takođe, potrebno je ojačati povjerenje u izborni proces”, naveo je Verhelji. Prema ocjeni predsjednika Evropskog parlamenta Davida Sasolija, težnja zemalja Zapadnog Balkana da se pridruže Evropskoj uniji identična je sa željom Evrope da bude geografski kompletirana. “Za Evropski parlament to je put koji treba da počne brzo. Naša je obaveza da obezbijedimo da taj proces napreduje”, naveo je Sasoli na okruglom stolu, koji je u Briselu okupio predstavnike pet zemalja regiona. R.P.

Bošnjačka stranka neće podržati predlog Demokratskog fronta da se u Crnoj Gori uvede novi praznik, 13. novembar – Dan Petra Drugog Petrovića Njegoša. “Stav BS o navedenoj inicijativi je poznat, mi nećemo glasati za taj predlog”, rekao je agenciji MINA portparol Adel Omeragić. DF je obnovio predlog, koji je inicirao i prošle godine, da se 13. novembar, Dan Njegoša, slavi kao crnogorski praznik kulture, ali tada nije bilo parlamentarne većine da se o tome raspravlja. I Vlada Crne Gore je ranije bila predložila da Njegošev dan bude crnogorski praznik kulture, ali ga je povukla iz skupštinske procedure. Iz BS tada je poručeno da se time ugrožava koncept građanske Crne Gore i da je neprimjereno da se državnim praznikom proglašava Njegošev rođendan. R.P.


4

POLITIKA

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

FUNKCIONER SNPA SRĐAN MILIĆ NAJAVIO

AMANDMANI ZA POVRATAK POVJERENJA U IZBORNI PROCES Funkcioner Socijalističke narodne partije Srđan Milić kazao je da će se amandmani koje će podnijeti sa partijskom koleginicom Danijelom Pavićević odraziti na demokratizaciju partija i parlamenta, ali da će najznačajniji efekat biti povratak povjerenja u izborni proces. Milić je za Antenu M kazao da će procesuirati nekoliko amandmana koje, prema njihovom mišljenju, treba ugraditi u izborno zakonodavstvo. “Mora se, po prvi put, u

izbornom zakonodavstvu normirati ‘direktna pravna i deliktna sposobnost’ čime bi se uvela jasna sankcija za politički subjekt kada njegov visoki funkcioner bude pravosnažno osuđen ili prizna krivicu za koruptivne radnje”, kaže Milić, koji smatra da bi to bio nastavak preporuka Evropske komisije, kada je riječ o pravnom i političkom epilogu afere „Snimak“ i ostalih koje su naknadno uslijedile. “Istraživanja javnog mnjenja jasno pokazuju da

je povjerenje u parlamentarne partije na istorijskom minimumu zbog čega, između ostalog, smatramo da treba uvesti ograničenje da poslanici i odbornici, na tim funkcijama mogu biti samo dva mandata”, rekao je Milić, dodajući da “nema potrebe da se od poslaničkih i odborničkih funkcija prave karijere i poslovi kojima se pojedinci bave, a ima takvih slučajeva, čak od prije uvođenja višestranačja”. “Neophodno je napraviti i reviziju biračkog spiska i kao u značajnom broju ze-

Istraživanja javnog mnjenja jasno pokazuju da je povjerenje u parlamentarne partije na istorijskom minimumu zbog čega, između ostalog, smatramo da treba uvesti ograničenje da poslanici i odbornici na tim funkcijama mogu biti samo dva mandata malja Evropske unije uvesti, takozvani, birački identifikacioni karton ili ‘pasoš’, rekao je Milić obrazlažući predlog po kom bi „državni organi, u saradnji sa Odborom za reformu izbornog zakonodavstva, u roku od 120 dana, sproveli reviziju biračkog spiska radi konačnog utvrđivanja – da li svi iz biračkog spiska postoje u Crnoj Gori i imaju pravo da biraju i budu birani“. “Bavili smo se i prekršajnim kaznenim odredbama, pri čemu smo insistirali da su određene prekršajne ka-

znene odredbe izuzetno niske za ozbiljnost prekršaja, pa smo djelovali značajnim povećanjem kazni u tim odredbama”, rekao je Milić. On je rekao da će amandmani biti predati kao amandmani SNP-a, u okviru kluba SNP-Demos“. “Smatram da će ga podržati svi koji se u ovom trenutku nalaze na opozicionoj strani, a ne vidim razlog ni da ih ne podrže i partije vladajuće većine, jer oni su sastavni dio prakse koja postoji u zemljema Evropske unije”, rekao je Milić. R.P.


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

POLITIKA

5

LIDER SNPA VLADIMIR JOKOVIĆ

SVE SMO DALJE OD TEHNIČKE VLADE Socijalistička narodna partija (SNP) nema povjerenja u Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, kazao je predsjednik te partije Vladimir Joković, navodeći da je formiran na sumnjiv način i da veći dio opozicije u njemu nema svoje predstavnike. Joković je u intervjuu Radiju Crne Gore kazao da se ulazi u ozbiljan cajtnot. “Predstavnici Demokratske Crne Gore nijesu sposobni da privole vlast na promjenu izbornog zakonodavstva koja bi garantovala fer uslove. Samo je jedinstvena opozicija mogla da izdejstvuje minimume ispod kojih ne bi trebala da izlazi na izbore”, kazao je Joković. SNP traži brisanje fantom birača kojih, kako su kazali, ima između 40 i 60.000, vraćanje poslaničkih mandata partijama, i da stranke manjinskih naroda moraju osvojiti makar 4.500 glasova za poslanički mandat. Joković je kazao da su od komesara Johanesa Hana imali jasnu poruku - da opozicija treba da se objedini, odredi jednog predstavnika sa kojim će imati komunikaciju, a da će oni sve učiniti da dođe do fer i slobodnih izbora.

“Problem je što opozicija nije smogla snage da se ujedini, a jedan od razloga je jednostrano učešće Demokrata u odboru za reformu izbornog zakonodavstva i dogovor sa DPS-om iza leđa opozicije. U ovom trenutku smo mnogo dalje od tehničke vlade nego prije godinu”, kazao je Joković. I pored, kako je kazao, neprincipijelnih dogovora DPSa i Demokratske Crne Gore, Joković je siguran da bi jedinstven opozicioni nastup bio garant pobjede na predstojećim parlamentarnim izborima. Joković smatra da ukoliko ne bude fer uslova za izbore, opozicija treba jedinstveno da odgovori, bilo da se radi o bojkotu ili organizaciji protesta. “Oni koji nijesu za jedinstven nastup opozicije neka daju svoju formulu, ali treba i da se obavežu da će podnijeti ostavku, kao što ja kažem za sebe, ako rezultat ne bude povoljan za opoziciju“, kazao je Joković. Kako je ocijenio, ukoliko dođe do formiranja dvije kolone, jednu treba da čine stranke koje su bile za zajedničku državu, a drugu opozicione stranke koje su na referendumu bile za samostalnu Crnu Goru. R.P.

Joković

Joničina partija materijalistička O napuštanju SNP-a u posljednje vrijeme, Vladimir Joković kaže da “odlazak Snežane Jonice i rijetkih pojedinaca koji su privrženost partiji mjerili funkcijama na kojima se nalaze i visinom mjesečnih primanja i privilegija, za posljedicu ima sve brojniji povratak i angažman časnih članova SNP-a koji su se u minulom periodu pasivizirali”. On tvrdi da je SNP je u ovom trenutku neuporedivo jača par-

tija, politički, organizaciono, infrastrukturno, finansijski, nego što je to bila 2017, kada je izabran za predsjednika. “Oni koji formiraju drugu partiju, jer su izgubili privilegije, mogu da je nazovu materijalističkom, jer im je to jedini cilj”, navodi Joković. On je kazao da će podnijeti ostavku ukoliko SNP na predstojećim izborima ne napravi bolji rezultat nego 2016. kada je osvojila tri mandata.

Sa pres-konferencije

VUKADINOVIĆ O INICIJATIVI DEMOSA, DEMOKRATA I RUDOVIĆA

Opozicija nije svjesna situacije u kojoj se nalazi

Politički analitičar Srđan Vukadinović kaže da je očito da tehničke vlade neće biti, te da opozicija nije naučila ništa iz 2016. godine, jer iako je imala vladu izbornog povjerenja, nije postigla nikakve rezultate. Predstavnici Demokrata, Demosa i nezavisni poslanik Neđeljko Rudović predstavili su juče Predlog zakona o Vladi Crne Gore, kojim je između ostalog predviđeno da je vladu građanskog jedinstva potrebno formirati 300 dana prije svakih parlamentarnih izbora, sa jednakim brojem ministara iz vlasti i opozicije. Vukadinović za Dnevne novine kaže da ova inicijativa pokazuje da oni još nijesu svjesni situacije koja se tiče reforme izbornog zakonodavstva i pravi paralelu sa 2016. godinom. “Na isti način kao što su opozicione stranke prošli put poslije izbora 2016. navodno stupile u bojkot parlamenta, tražeći vanredne izbore, a njih nije bilo, pa se potom vratile u parlament, tako su i sada ušli u Odbor. Pritom, isključivi zahtjev je bila tehnička vlada i ništa drugo, a sasvim je bilo jasno da opoziciju nijesu interesovali pomaci u poboljšanju izbornih zakona. Opet su željeli samo tehničku vladu i eksperimente kao sa vladom izbornog povjerenja. Vidi se da su to političke grupacije koje ne mogu da shvate realnost i prilagođavaju joj se”, tvrdi Vukadinović. Prema njegovom mišljenju, nema tehničke vlade i neće je biti. “Očito je i da je DPS naučio dobru lekciju iz 2016. sa vladom izbornog povjerenja.

Koraci unazad Srđan Vukadinović tvrdi da opozicija ide nekoliko koraka unazad, pritom pomjerajući stalno datum tehničke vlade. “Sada je to 300 dana, jer je do izbora desetak mjeseci. Kada u januaru izađu sa novim zahtjevom, to će biti 240 ili 250 dana tehničke vlade i oni će ići ka tome sve do oktobra 2020, odnosno do novih izbora”, ističe Vukadinović.

Vukadinović Opozicija nije naučila ništa iz toga, jer iako je imala tu vladu, nije napravila ništa. Opozicija je dosta troma, učmala i neprilagođena aktuelnom trenutku. Postave neki nerealni cilj i od njega ne odustaju”, navodi Vukadinović, dodajući da je očito da opozicija ne shvata političke odnose u Crnoj Gori i slijepo istrajava na načemu što je već odavno propala stvar. Na drugoj strani lider Demokrata Aleksa Bečić je na jučerašnjoj pres-konferenciji kazao da je predlogom zakona koji su predstavili predviđeno da opoziciji u vladi građanskog jedinstva pripadnu ministarstva unutrašnjih poslova, finansija, rada i socijalnog staranja, poljoprivrede, prosvjete i zdravstva. “Tamo gdje je ministar iz vlasti obavezno je zamjenik

iz opozicije, a tamo gdje je ministar iz opozicije obavezno je njegov zamjenik iz vlasti, da funkcionišu i odlučuju po principu supotpisa, odnosno prava veta”, rekao je Bečić. Oni su predložili da se za prve parlamentarne izbore formira vlada građanskog jedinstva saglasno Sporazumu o budućnosti, odmah nakon stupanja na snagu zakona, a za sve naredne saglasno modelu koji bi postao dio zakonodavstva i pravnog sistema. “Predložili smo da vlada građanskog jedinstva na prvoj sjednici imenuje na mjestima starješina organa, direktora zavoda, fondova, agencija, javnih ustanova, zamjenike direktora na predlog opozicije sa pravom supotpisa”, rekao je Bečić na jučerašnjoj pres-konferenciji. Bečić je kazao da njihov predlog ima pet poglavlja, 44 člana, uz evidentan naglasak da je potrebno stvoriti sve pravne pretpostavke za finalizaciju ovog procesa, za šta postoji uporište u nadležnostima Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Kako je naveo, prva četiri poglavlja su fokusirana na redovno funkcionisanje Vlade. “Predložili smo da se racionalizuje broj ministarstava, tako da Vlada ubuduće ima 16 resora, da minimum 40 odsto žena mora biti na ministarskim pozicijama”, rekao je Bečić. Rudović je kazao da su preuzeli njigov dio odgovornosti za dobro Crne Gore, dok je predsjednik Demosa Miodrag Lekić kazao da bi vlada građanskog jedinstva bilo rješenje sistemskog karaktera, a ne ad hoc. A.N.


USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.10710 0.85200 120.390 1.09470 71.0634 117.504 7.44000

AU = 1,479.19

AG=17.17

NOVOGODIŠNJA AKCIJA KOMPANIJE MTEL

NAJPOVOLJNIJE CIJENE TELEFONA UZ 500 GB

U susret praznicima, kompanija M:tel je postojećim i budućim korisnicima omogućila kupovinu najmanje jednog novog telefona po povlašćenim uslovima. Takođe, ako imaju postpejd račun, iz posebne ponude mogu izabrati čak dva uređaja. „Izdvajamo Samsung Galaxy Note 9 uz Urban M paket po cijeni mjesečne rate od samo 20 eura, potom Samsung Galaxy S9 za koji korisnik plaća ratu od 15 euro mjesečno, te Samsung Galaxy J600 DS dostupan po cijeni od samo jednog eura i tojednokratno plaćanje uz Urban M postpejd paket“, precizirali su iz Mtel-a.

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

6

Za ove modele Samsung telefona moguće je dobiti na poklon pripejd paket Mrak a s njim kupiti još jedan telefon čija se ukupna cijena kreće od devet do 59 eura. To su Alcatel 2038x Cocoa, Nokia 3.1 Plus DS, Nokia 5.1 Plus DS, Microsoft Lumia 650 DS, Alcatel 5058I 3X, Alcatel 5085D - A5 LED, Xiaomi Redmi 6A EU 2+16 i Xiaomi Mi A2 EU 4+64. Iz kompanije podsjećaju da u Urban Neo paketima korisnici imaju neograničene razgovore ka svim mrežama u Crnoj Gori, a na poklon dobijaju 500GB Interneta koje mogu da troše narednih godinu dana nakon što iskoriste mjesečne resurse uračunate u pretplatu. R.E.

Obavještavaju se akcionari Centra za odmor, rekreaciju i liječenje „Igalo“ AD Igalo da je po zahtjevu akcionara koji posjeduju više od 5% akcija, proširen dnevni red za Skupštinu akcionara Centra Igalo AD Igalo, sazvanu za dan 19.12.2019.godine (četrvrtak), sa početkom u 14h u sjedištu Društva u Igalu, ul. Sava Ilića br.7. sledećim tačkama : 7. Usvajanje odluke o raspodjeli dobiti isplatom dividendi akcionarima 8. Usvajanje odluke o otkupu manjinskog dijela akcija po nominalnoj cijeni. Ovo obavještenje biće postavljeno i na internet stranici Društva www.palmonbayspa.com

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i zaštitu životne sredine opštine Berane OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je investitoru Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja – Direktorat za vodoprivredu, donijeto Rješenje broj 16-35384/12 da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu za projekat „Regulacija rijeke Lim na području grada Berane“, čija realizacija se planira na dijelu katastarskih parcela br. 853, 854, 777/1, 777/2, 405/1, 403 i 2477/1 KO Berane, u zahvatu PUP-a „Berane”, opština Berane. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu utvrdjeno je da je podnešena dokumentacija uradjena u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu, te je organ odlučio da nije porebna procjena uticaja.

NAZIV BUDR FO02 PREN INSM PRIT

NAJVEĆI PROMET CIJENA 6,5000 0,2200 0,6210 30,0000 4,0218

KOLIČINA 664 13.915 3.930 44 248

OBIM U € 4.316,0000 3.061,3000 2.440,5300 1.320,0000 997,4000

PROMJENA 0,00% 10,00% 0,16% -0,03% 11,41%

POSLANICI ZAVRŠILI RASPRAVU O NACRTU Z

Jovetić: Javno-p partnerstvom niš prodaje, niti priva

U

govor o javno-privatnom partnerstvu nije zakup, prodaja, ni privatizacija državne imovine, poručila je juče u Skupštini generalna direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić. Ona je tokom višesatne rasprave o predlogu Zakona o javnoprivatnom partnerstvu istakla da ugovori neće biti sklapani na štetu građana, već je cilj unapređenje onoga što država već ima. “Cilj zakona je unapređenje krajnje usluge za građane i privredu. Bez te komponente, projekat javno-privatnog partnerstva ne ispunjava osnovne kvalifikacije. Očekujemo da ključne investicije budu u sektoru saobraćajne infrastrukture, zdravstva, obrazovanja i komunalne infrastrukture koja je oslonjena na krajnjeg korisnika iz ovih ugovora, a to su građani. Opravdani smisao javno-privatnog partnerstva su nove investicije koje u krajnjem proizvode i povećavaju kvalitet javnih radova i usluga”, objasnila je Jovetić. Evropski standard je, kako je navela, da se ugovori zaključuju na 30 godina, te da se mogu raskinuti isključivo odlukom javnog partnera, odnosno Vlade, u cilju zaštite javnog interesa.

Vuksanović-Stanković: Skupština se neće ništa pitati

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković tvrdi da se Zakonom o javno-privatnom partnerstvu uloga parlamenta ostavlja po strani. “To znači da će o resursima, kao što su aerodromi i luke, odlučivati Vlada, a Skupština se neće pitati ništa. Najvažniji državni resursi ne pripadaju Vladi ili nekom privatnom partneru, već građanima. O tome se mo-

■ ULAGANJE U PRUGE, LUKE, AERODROME

Poslanica DPS-a Jovanka Laličić navela je da su oblasti primjene zakona, o kojem će poslanici glasati naknadno, putna, željeznička, lučka infrastruktura, aerodromi, komunalna infrasturktura i usluge, kao i zdravstvene, obrazovne, ustanove kulture, socijalno stanovanje, turizam i ugostiteljstvo. “Na ovaj način se finansiraju projekti za koje u datom trenutku postoje budžetska ograničenja. Angažovanjem privatnog kapitala povećava se imidž Crne Gore u ekonomskom smislu i djeluje se pozitivno na bu-

ra odlučivati u Skupštini”, naglasila je Vuksanović-Stanković. Poslanica Laličić tvrdi da uloga Skupštine nije derogirana, te da se zakonom štiti javni interes. Ona je istakla da privatno partnerstvo shvata kao “uzmi, izgradi, vrati”. I predstavnica nadležnog resora Jelena Jovetić poručila je da intencija Vlade nije zaobilaženje uloge Skupšine. duće investitore”, rekla je Laličić. Nezavisni poslanik Goran Danilović tvrdi da nema dobrostojeće privatne firme koja može pružiti uslugu javnom sektoru u Crnoj Gori. “Javno-privatno partnerstvo je velika opasnost po budžet i javne finansije”, upozorio je Danilović. Laličić je nezavisnom poslaniku rekla da cijeli postupak ide po principu javnih nabavki, po kojem je jasno utvrđeno kada ponuđač ne može dobiti posao ukoliko se pokazao kao nesolventan u nekom prethodnom angažmanu. Njen kolega iz DPSa Danijel Živković naveo je primjer Hrvatske koja je, po princi-


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

NAZIV PRIT FO02 PREN BUDR INSM

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

4,0218 0,2200 0,6210 6,5000 30,0000

248 13.915 3.930 664 44

997,4000 3.061,3000 2.440,5300 4.316,0000 1.320,0000

PROMJENA 11,41 10,00 0,16 0,00 -0,03

NAZIV KOGE INSM BUDR PREN FO02

pu javno-privatnog partnerstva, izgradila bolnice i škole. “Oni su potpisivali ugovore do 27 godina, gdje je javni partner bio obavezan da isplaćuje fiksnu naknadu na godišnjem nivou, a da privanti partner bude taj koji će ponuditi određenu vrstu usluga u pogledu izgradnje škola ili bolnica sa jasnim specifikacijama”, ukazao je Živković, navodeći da je Slovenija sklopila ugovore sa privatnicama u oblasti energetske efikasnosti, te da u državama SAD-a postoje privatne vatrogasne jedinice i policija.

■ ANGAŽOVATI “ZAROBLJENI” KAPITAL

Javni partner, kako je objasnila poslanica DPS-a Sanja Pavićević, mogu biti Vlada, nadležni organ lokalne samouprave ili preduzeće koje obavlja djelatnost od javnog interesa i u kojem država ili jedinica lokalne samouprave posjeduje više od 50 odsto akcija. Njen partijski kolega Predrag Sekulić smatra da je zakon trebalo ranije da bude u Skupštini. “Od 2015. godine se radi, a 2014. imamo direktivu EU vezano za ova pitanja”, rekao je Sekulić. Javno-privatno partnerstvo je, kako je ukazao, dobar način da se angažuje “zarobljeni” pri-

vatni kapital. “Govorimo o dvije ili tri milijarde eura koje su u depozitima u bankama, da na dobar način pomogne građanima da imaju ili bolje usluge ili bolju infrastrukturu. Ovo nije zakon kojim se bilo šta otuđuje, ovo nije zakon kojim bilo šta bilo ko prodaje u Crnoj Gori”, istakao je Sekulić. On je objasnio da je procedura sklapanja ugovora transparentna, te da ne postoji mogućnost da bilo ko radi iza leđa građana. Njegov kolega iz DPS-a Miloš Nikolić rekao je da se ova materija do sada dominantno regulisala kroz zakone o koncesijama i o učešću privatnog sektora u vršenju javnih usluga, te da će se predloženim nacrtom ta mate-

Bez tajnosti

Predstavnica Ministarstva finansija istakla je da neće biti tajnih aktivnosti u sklapanju ugovora sa privatnim partnerima. “U tom dijelu važan segment je da će Ministarstvo u fazi odobravanja projekata javno-privatnog partnerstva imati uključenost od ideje projekta do zaključivanja”, ukazala je Jovetić.

GUBITNICI

CIJENA 0,1050 30,0000 6,5000 0,6210 0,2200

KOLIČINA 3.000 44 664 3.930 13.915

OBIM U € 315,0000 1.320,0000 4.316,0000 2.440,5300 3.061,3000

PROMJENA -2,78 -0,03 0,00 0,16 10,00

PORESKA UPRAVA PODSJETILA NA OBAVEZU

ZAKONA

privatnim šta se ne atizuje

7

EKONOMIJA

Intenzivne kontrole taksista od februara

Registar kase obavezne

Jovetić rija sistematizovati. Zakonom je predviđeno i kreiranje agencije za investicije, za koju Sekulić tvrdi da je dobra adresa za promociju investicija i ocjenjivanje mogućih projekata za javnoprivatno partnerstvo. Poslanica DF-a Marina Jočić smatra da će agencija imati veća ovlašćenja od Vlade, te da se novim zakonom pokušava “opljačkati” država. U toj stranci ukazuju da jesu za javno-privatno partnerstvo, ali ne po predloženom modelu. Oni traže da se zakon povuče iz skupštinske procedure i napravi novi. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović ukazao je da zebnju stvara to što se privatno-javno partnerstvo iskazuje kroz ulazak privatnog kapitala u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, komunalne poslove. Poslanik SDP-a Raško Konjević rekao je da će se zakon primjenjivati kod prve i treće dionice auto-puta Bar - Boljare. “Naš dug je toliki da uzimanje bilo kakvog kredita za finansiranje prve i treće dionice ne dolazi u obzir jer bi znatno ugrozio naše fiskalne kapacitete”, kazao je Konjević. Poslanici su završili i raspravu o nacrtu Zakona o javnim nabavkama i Predlogu zakona o potvrđivanju Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreskim pitanjima. D.J.

Taksi prevoznici koji ne moraju da plaćaju porez na dodatu vrijednost, a usluge naplaćuju u gotovini, obavezni su da imaju registar kase ili posebne račune koje je provjerio nadležni poreski organ. Kako se navodi u saopštenju Poreske uprave, Zakon o porezu na dodatu vrijednost i Pravilnik o primjeni ovog zakona propisuju obavezu izdavanja računa od koje nisu izuzeti ni taksisti. Da bi eliminisali selek-

tivnu primjenu ovih propisa, dodaju, PU je „pokazala razumijevanje prema stavu predstavnika taksi prevoznika da određeni tipovi kasa nisu primjenjivi u vozilima“. U cilju dosljedne i neselektivne primjene propisa, PU je najavila intenziviranje kontrola od 1. februara naredne godine, do kada je ujedno dat rok taksistima da nabave registar kasu ili na drugi sličan način evidentiraju promet. K.J.

PREMA NEDAVNOJ ODLUCI RAE

MAĐARSKA HUDEX REFERENTNA BERZA

Regulatorna agencija za energetiku - RAE imenovala je energetsku berzu HUDEX u Budimpešti za referentnu do 2022. godine. Kako se navodi u odluci donesenoj na nedavno održanoj sjednici Odbora ove institucije, za ovaj trogodišnji period biće korišćen tromjesečni prosjek cijena povoljnijih dnevnih ugovora odnosno fjučersa, dobijen na osnovu cijena protoka i takozvane vršne energije koje će biti objavljene na HUDEX-u. Ovogodišnje cijene tokom septembra, oktobra i novembra biće osnova za narednu godinu, a isti je princip određiva-

nja tokom 2021. i 2022. godine. Uz to, na isti period produženo je važenje člana 249 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, čime je omogućeno povećanje cijene električne energije do šest odsto na godišnjem nivou za domaćinstva i male kupce. Taj iznos u 2017. godini bio je sedam, a u prošloj i ovoj godini šest odsto. Razlog za produženje odluke je, kako se navodi, odluka RAE da „nisu ispunjeni uslovi za postojanje likvidnog tržišta“ jer je Elektroprivreda Crne Gore jedina sa licencom koja snabdijeva ovdašnje stanovništvo električnom energijom. R.E.


8

EKONOMIJA

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

Za 11.500 nepravilnosti izre u iznosu većem od četiri m

UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE POJAČANO NADZIRALA TOKOM TURISTIČKE SEZON

O

d 8. juna do 30. avgusta širom Crne Gore inspekcije su imale 21.438 kontrola tokom kojih su utvrdile 11.510 nepravilnosti, za čije otklanjanje je dato 7.007 ukazivanja i rješenja. Za ove prekršaje izdat je i 11.541 prekršajni nalog kojim je izrečena ukupna kazna od 4.320.800 eura, zatim podnesena 74 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i jedna krivična prijava. To se navodi u Informaciji o kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima ljetnje turističke sezone koju je Vlada usvojila prošle sedmice, a u kojoj su, pored ostalog, izneseni podaci o pojačanom nadzoru radnih jedinica Uprave za inspekcijske poslove. Kako je precizirano, nadzor su vršile četiri inspekcije: turistička, tržišna, zdravstveno-sanitarna i inspekcija rada, a po potrebi su uključivane i one koje se bave metrologijom, igrama na sreću i sličnim aktivnostima. U izvještaju se navodi da su u primorskim gradovima od 1. maja do 30. avgusta četiri inspekcije izvršile 18.498 kontrola i registrovale 9.853 nepravilnosti. Samo tokom glavne sezone - od 8. juna do 30. avgusta - bilo je 17.538 kontrola sa utvrđenih 9.546 nepravilnosti. Doneseno je 212 rješenja o zabrani rada i zapečaćeno 20 objekata. Roba je oduzeta u šest slučajeva i njihova ukupna vrijednost iznosila je 3.245 eura. Pokrenut je 61 prekršajni postupak, ali krivičnih prijava nije bilo. Izdato je 10.207 prekršajnih naloga čija je ukupna vrijednost bila 3.887.840 eura.

Intenzivna kontrola primorja

„Ukupan broj utvrđenih nepravilnosti u odnosu na broj izvršenih inspekcijskih pregleda iznosi 69 odsto, što znači da su nepravilnosti utvrđene u više od dvije trećine kontrola. Od 10.207 prekršajnih naloga, do 15.oktobra naplaćeno je njih 9.120, a među nenaplaćenim je najviše naloga koji su proslijeđeni na sudsko odlučivanje, a za ostale će biti pokrenuti postupci prinudne naplate. Visoki procenat napla-

Na terenu do 70 inspektora Pojačani nadzora sprovođen je širom Crne Gore tokom predsezone i glavne sezone, od 1. maja od 30. avgusta. Od 8. juna na primorju su, uz lokalne inspektore, na terenu bili svi angažovani u Upravi, preciznije između 65 i 70 inspektora. Osim obale, posebno su kontrolisani planinski turistički centri. „Inspekcije su se u pojačanom nadzoru bavile kontrolom odobrenja za rad, prijava dje-

latnosti i licenci, kao i ispunjenosti propisanih uslova za rad u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini, zanatstvu, zdravstvenim i drugim uslugama. Posebno su kontrolisane evidencije gostiju, porijekla i prometa robe, te izdavanja računa“, precizira se u izvještaju. Pažnja je posvećena i poštovanju propisa prilikom zapošljavanja kako bi se suzbio „rad na crno“ i poštovala prava zaposlenih.

80

HILJADA EURA JE UKUPAN IZNOS 155 PREKRŠAJNIH NALOGA KOJE SU INSPEKCIJE NAPISALE ZBOG MANJKA SPASILACA, A KAZNE ZA IZOSTANAK SPASILAČKE OPREME U 16 NAVRATA IZNOSILE SU 7.200 EURA

ćenih prekršajnih naloga nije u srazmjeri sa izrečenim iznosom, jer se dvije trećine kazne uplaćene u roku od osam dana smatraju u cjelosti plaćenom“, precizirali su iz Uprave za inspekcijske poslove.

■ TURISTIČKA INSPEKCIJA

Turistička inspekcija kontrolisala je hotele i druge stalne ugostiteljske objekte, objekte za pružanje privatnog smještaja sa više od 20 ležajeva, kampove sa više od 15 jedinica, prevoz putnika na moru, kupališta, turističke agencije, turističke vodiče i druge koji se bave turizmom i ugostiteljstvom. „Najčešće nepravilnosti odnosile su se na neposjedovanje odobrenja za rad, zbog čega je donoseno 35 rješenja o zabrani rada i zapečaćeno 16 objekata. Izdata su 62 prekršajna naloga čiji je ukupni novčani iznosu 31.600


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

ečene kazne miliona eura

ONE

PREVOZ BRODOM  NAJVEĆA SIVA ZONA

S posebnom pažnjom kontrolisana su plovila na Virpazaru i Skadarskom jezeru, Kotoru, Perastu, te Žanjicama jer se, kako ističu, „najveći dio sive ekonomije nalazi upravo u ovoj sferi turističkih usluga“. Rezultat svakodnevnog nadzora Skadarskog jezera sa predstavnicima istoimenog nacionalnog parka je 90 ugovora sa brodarima, što je do sada najveći zabilježeni broj. „U Kotoru i Perastu, nadležni organ ove godine izdao je 40 rješenja (kojima je obuhvaćeno 76 plovila), dok je prošle godine izdato svega 25 odobrenja za obavljanje djelatnosti prevoza putnika brodovima. U 87 slučajeva je doneseno rješenje o zabrani obavljanja ove vrste djelatnosti. Veliki problem za sprovođenje ovih aktivnosti predstavljao je nedostatak plovila za vršenje nadzora, ali su zajedničke koordinirane kontrole sa Upravom policije – Odjeljenjem za javni red i mir i Odjeljenjem granične policije, Upravom pomorske sigurnosti, Lučkom kapetanijom i DOO “Luka Kotor” nad vlasnicima brodova, jedrilicama, barkama, doprinijele registrovanju velikog broja ovih subjekata u skladu sa zakonom. eura. Zbog neizdavanja fiskalnih računa izdata su 63 prekršajna naloga vrijedna 39.400 eura, za cjenovnike 147 naloga za 81.300 eura, a evidenciju gostiju 44 naloga od 43.500 eura. Bilo je 37 nadzora privatnog smještaja sa više od 20 ležajeva, za koje su izdali 29 prekršajnih naloga i tako izrekli 15.800 eura novačnih kazni“, precizirano je u izvještaju i potcrtano da nadzor plažnih i kafe barova u zoni morskog dobra vrše lo-

kalne inspekcije. Veliki broj kupališta kasnije je stavljen u funkciju jer tender za zakup morskog dobra nije raspisan na vrijeme. Ipak, inspektori su utvrdili da su 94 kupališta počela s radom bez dokumentacije, pa je rad zabranjen za njih 68, u četiri slučaja je zapečaćen plažni mobilijar, a izdato je i 128 prekršajnih naloga u vrijednosti 64.800 eura. Neangažovanje dovoljnog broja spasilaca takođe je kažnjavano i to u stotinu slučajeva sa napisanih 155 prekršajnih naloga od 80.400 eura, a izostanak spasilačke opreme u 16 navrata sa 7.200 eura kazni. Zbog 39 slučajeva gdje pola plaže nije bilo oslobođeno mobilijara, zakupcima je napisan 51 prekršajni nalog od 20.700 eura, dok je nedostatak pristupnih staza, informacija i kabina za presvlačenje u 49 slučajeva kažnjeno sa 16.100 eura i 35 prekršajnih naloga.

■ TRŽIŠNA, SANITARNA I INSPEKCIJA RADA

Tržišna inspekcija utvrdila je 3.686 nepravilnosti, zbog koji je doneseno 3.237 ukazivanja i rješenja. U 136 slučajeva privremeno je stavljena van prometa roba vrijedna 78.066,24 eura. Za utvrđene prekršaje izdato je 4.499 naloga i izrečeno 1.464.020 eura novčanih kazni, a podneseno je i 16 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sudu za prekršaje. Sanitarna inspekcija je sa predstavnicima Instituta za javno zdravlje sakupila 57 uzoraka vode za piće i 49 uzoraka leda iz ugostiteljskih objekata koji nisu priključeni na javni vodovod. Od tog broja, u 15 slučajeva voda za piće nije bila za ljudsku upotrebu, a isto je utvrđeno i za 32 uzorka leda. U cijeloj Crnoj Gori, inspekcija rada je tokom ljetnje sezone evidentirala 1.207 radnika - 375 crnogorskih i 832 strana državljana – koji nisu imali ugovore. Kada je u pitanju primorje, 1.125 radno angažovanih od kojih 318 crnogorskih državljana i 807 stranaca, nije imalo ugovore, a nakon kontrole taj dokument je dobilo samo 269 lica. K.J.

EKONOMIJA

9

DODIJELJENE GODIŠNJE NAGRADE ZA FILANTROPIJU ª ISKRAº

M:telu nagrada za doprinos na nacionalnom nivou Fond za aktivno građanstvo FAKT dodijelio je sinoć na Cetinju godišnje nagrade i priznanja za filantropiju “Iskra” kompanijama, udruženjima i pojedincima koji su nesebično doprinijeli opštem dobru i razvoju građanskog društva. FAKT je, kako je navedeno u saopštenju, dodijelio tri glavne nagrade i sedam specijalnih priznanja. Nagradu za individualni doprinos dobio je Hajriz Brčvak, dobročinitelj i privrednik iz sela Bistrica kod Bijelog Polja, koji svoj kapital stečen u Njemačkoj ulaže u Crnu Goru i nesebično pomaže one kojima je pomoć najpotrebnija, kako u Crnoj Gori, tako i širom svijeta. Nagrada za doprinos na nacionalnom nivou pripala je kompaniji M:tel d.o.o., koja godinama unazad pruža podršku kulturi, nauci, zdravstvu, sportu i drugim aktivnostima važnim za razvoj crnogorskog društva, bilo u novcu, proizvodima ili uslugama. U toku protekle godine pokrenuli su projekat Telemedicine, koji predstavlja najveću donaciju zdravstvu, i osim novčanih sredstava koja će do kraja implementacije projekta dostići iznos od 1,3 miliona eura, značajna je i izgradnja optičke infrastrukture, što je omogućilo povezivanje Kliničkog centra sa opštim bolnicama u Beranama, Baru i Pljevljima. Dodijeljena su i dva specijalna priznanja za doprinos lokalnoj zajednici, kompanijama Sava osiguranje AD Podgorica i Amplitudo d.o.o. Sava Montenegro AD. Ove godine dodijeljeno je i pet specijalnih priznanja za građanski doprinos op-

štem dobru, od kojih jedno posthumno. Dr Milovan Milo Janković, raniji predsjednik prijestonice Cetinje i dugogodišni predsjednik Crvenog krsta Crne Gore, nagrađen je za višedecenijski humanitarni rad i posvećenost crnogorskom društvu i svom rodnom Cetinju, a Zef Dedvukaj iz Tuzi zato što je zahvaljujući njegovoj istrajnosti 11 socijalno ugroženih porodica sa područja Malesije dobilo krov nad glavom. Savo Knežević i Jelena Krivčević, kao građanski aktivisti, nagrađeni su za doprinos procesu socijalne inkluzije, odnosno regionalnog razvoja. Knežević, kao predsjednik “Prvog udruženja roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju” i “Nacionalne asocijacije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore – NARDOS”, doprinosi podršci socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga djeci i omladini sa smetnjama u razvoju. Krivčević je u proteklih 10 godina, rukovodeći Regionalnom razvojnom agencijom, sa sjedištem u Beranama, pružila podršku za preko 250 porodičnih gazdinstava sa ruralnih područja.

Specijalno priznanje za građanski doprinos posthumno je dodijeljeno Aleksandru Šimetu Dedoviću, perjanici civilnog sektora u Nikšiću i jednom od najglasnijih zagovarača razvoja NVO sektora. Takođe, kroz NVO Alfa centar organizovao je brojne akcije, od kampanja jačanja svijesti o svim aspektima bezbjednosti u saobraćaju, tribina i debata širom Crne Gore o evroatlantskim integracijama, do ekoloških i humanitarnih akcija. Posthumno priznanje dodijeljeno je i dobrotvorima Tomu i Stani Luketić, osnivačima “Zaklade Toma Mirova Luketića i njegove žene Stane”, koja je osnovana sa ciljem da pomogne obrazovanje djece iz Budve i Paštrovića. Ovi veliki budvanski dobrotvori ostavili su zemljište od 40.000 kvadrata u centru grada – imovinu koja je do 1991. godine bila uknjižena na zakladu Toma Luketića i njegove žene Stane za školovanje djece. FAKT dodjeljuje nagradu za filantropiju u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i Upravom za dijasporu, a uz podršku EK, Fondacije “Ćano Koprivica” i Fonda braće Rokfeler.

Savani pripala nagrada za doprinos lokalnoj zajednici

Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici pripala je kompaniji Savana Commercial Retail d.o.o, vlasniku šoping centra Mall of Montenegro i hotela “Ramada”, koja je tokom 2019. godine izdvojila oko 370.000 eura za društveno-odgo-

vorno poslovanje, usmjereno na obrazovanje, kulturu, sport, programe koji podstiču zdrave stilove života i zelene politike, od kojih se posebno izdvaja donacija u vrijednosti od 180.000 eura za obnovu Osnovne škole “Milorad Musa Burzan”.


10

HRONIKA

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

PREDMET POKUŠAJA TERORIZMA JOŠ

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV BJELOPOLJCA

Prikolicom “pokosio” djevojku i produžio dalje Bjelopoljska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Bjelopoljca V.B. (1969) zbog toga što je autom sa prikolicom udario sugrađanku. Kako je saopšteno Dnevnim novinama iz policije, djevojka je zadobila lakše tjelesne povrede. „Protiv Bjelopoljca V.B. je podnesena krivična prijava zbog ugrožavanja jav-

nog saobraćaja“, kazali su iz policije. Podsjetimo, djevojka je lakše povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi u Bijelom Polju, kada je na nju naletio automobil sa prikolicom. Portal sandzaklive.rs objavio je uznemirujući snimak, na kom se vidi kako djevojku udara prikolica, a ona ostaje da leži na ulici. E.H.

POTPISAN SPORAZUM O SARADNJI IZMEĐU CRNE GORE I BJELORUSIJE

Pristup forenzičkim podacima istočne Evrope

Načelnik Forenzičkog centra Uprave policije Crne Gore Aleksandar Ivanović potpisao je sporazum o saradnji ovog centra sa Državnim komitetom za forenzičke ekspertize Republike Bjelorusije u Minsku. “Kao punopravni član ENFSI-a (Evropske mreže forenzičkih institucija), Forenzički centar Uprave policije posredstvom ove institucije, kroz pomenutu saradnju sa Forenzičkim komitetom Republike Bjelorusije, dobija mogućnost da pristupi forenzičkim podacima država istočne Evrope koja će imati primjetan značaj i korist prilikom rasvjetljavanja slučajeva prekograničnog kriminala i korupcije”, saopšteno je iz Uprave policije. Potpisi-

vanje sporazuma izrazito je važno za nastavak uspješnog djelovanja Forenzičkog centra koji će na ovaj način steći nova znanja i iskustva, prvenstveno iz oblasti IT forenzike, zatim iz oblasti požara i eksplozija, kao i vještačenja opojnih droga. “Potpisani sporazum će igrati važnu ulogu u osnaživanju rada Forenzičkog centra u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koja, između ostalog, zahtijeva operativnu policijsku razmjenu forenzičkih podataka kao što su DNK profili, daktiloskopski otisci, balistički podaci, podaci o profilima opojnih droga i identifikacioni podaci putničkih motornih vozila”, saopšteno je iz UP. N.P.

PRESUDE JOŠ NISU SVIMA URUČENE, ZATO SE ČEKA I NA ŽALBE

Prvostepena presuda za pokušaj terorističkog napada na dan izbora 2016.godine, koja je napisana prije mjesec i po dana, još nije dostavljena Apelacionom sudu na odlučivanje, saopšteno je Dnevnim novinama iz Višeg suda u Podgorici, jer postupak uručivanja presude još nije okončan, niti postupak izjavljivanja žalbi. Protiv ove presude stranke u postupku su mogle izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana njenog prijema, međutim, postupak uručivanja presude još je u toku jer dio okrivljenih i njihovih branilaca nijesu iz Crne Gore i adrese su nekima od njih nepoznate. Samim tim, i postupak izjavljivanja žalbi na presudu Višeg suda i dalje traje.

Svaki član kriminalne organizacije, koju su stvorili Šišmakov i Popov, imao je unaprijed određen zadatak i ulogu

■ PODSJEĆANJE

Podsjetimo, presuda Višeg suda u Podgorici protiv kriminalne organizacije koja je, na čelu sa državljanima Rusije Eduardom Šišmakovim i Vladimirom Popovim, pokušala nasilno da smijeni vlast u Crnoj Gori tokom parlamentarnih izbora 2016. godine, napisana je sredinom septembra, a izrečena 9. maja. Na njen pisani otpravak se čekalo skoro punih pet mjeseci. U njoj se, između ostalog, navodi da namjera za izvršenje krivičnog djela terorizma koje je ostalo u pokušaju kod organizatora kriminalne organizacije kojima se isto stavlja na teret, nesumnjivo postoji budući da su preduzeli sve radnje u ostvarenju kriminalnog plana, koji je uoči izbora zaustavljen. “Iz čega proizilazi da u slučaju da pripadnici kriminalne organizacije nisu zaustavljeni, nesumnjivo da bi došlo do realizacije kriminalnog plana za 16.10.2016. uveče. Motiv za izvršenje ovog krivičnog djela je bio preuzimanje vlasti sa ciljem sprečavanja ulaska Crne Gore u NATO, što je svojstveno ovom krivičnom djelu, jer su teroristički akti najčešće politički

motivisani i upravljeni na destabilizaciju društvenih, ustavnih, ekonomskih struktura, te su zbog toga samo sredstvo i način da se dođe do cilja”, navodi se u obrazloženju presude.

■ MANDIĆ I KNEŽEVIĆ OD FEBRUARA 2016. DIO GRUPE

Kako stoji u presudi, utvrđeno je da su Šišmakov i Popov u Crnoj Gori, Srbiji i Rusiji organizovali kriminalnu organizaciju, koja za cilj ima izvršenje krivičnih djela za koja se može po zakonu izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna. “Oni su lično ili preko članova vrbovali pripadnike kriminalne organizacije, pa su pripadnici kriminalne organizacije, pored za sada neidentifikovanih osoba, tokom februara 2016. godine postali optuženi Andrija Mandić, Milan Knežević i Mihailo Čađenović”, navodi se u obrazloženju. Svaki član kriminalne organizacije, koju su stvorili Šišmakov i Popov, imao je unaprijed određen zadatak i ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije postojala je spremnost za primjenu na-


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

HRONIKA

11

Š NIJE DOSPIO NA APELACIONI SUD

SEKTOR GRANIČNE POLICIJE DOBIO OPREMU OD KOLEGA IZ NJEMAČKE

DONACIJA VRIJEDNA 750.000 EURA

silja i zastrašivanja, pri čemu su svi uračunljivi i svjesni svoga djela htjeli njegovo izvršenje i znali da je njihovo djelo protivpravno.

■ SVIH 14 OPTUŽENIH OGLAŠENI KRIVIM

Podsjetimo, ovom presudom svih 14 optuženih u predmetu pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. oglašeni su krivim i kažnjeni ukupnom kaznom 68 i po godina zatvora. Vijeće sutkinje Suzane Mugoše najvećom kaznom od 15 godina zatvora osudilo je ruskog državljanina Eduarda Šišmakova zbog formiranja kriminalne organizacije i krivičnog djela terorizam u pokušaju, dok je njegov sunarodnik Vladimir Popov za ista djela dobio 12 godina za-

Motiv za izvršenje ovog krivičnog djela je bio preuzimanje vlasti sa ciljem sprečavanja ulaska Crne Gore u NATO, što je svojstveno ovom krivičnom djelu, jer su teroristički akti najčešće politički motivisani i upravljeni na destabilizaciju društvenih, ustavnih, ekonomskih struktura, te su zbog toga samo sredstvo i način da se dođe do cilja tvora. Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici osuđeni na po pet godina zatvora, zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koja je 16. oktobra 2016. godine

počinila krivično djelo terorizam u pokušaju. Državljanin Srbije Bratislav Dikić oglašen je krivim za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije zbog čega je dobio jedinstvenu kaznu od osam godina, dok su Predrag Bogićević i Nemanja Ristić za ista krivična djela takođe jedinstvenom kaznom osuđeni na po sedam godina zatvora. Branki Milić izrečena je kazna zatvora od tri godine, Draganu Maksiću od godinu i devet mjeseci, a Mihailu Čađenoviću, Srboljubu Đorđeviću i Milanu Dušiću od po godinu i šest mjeseci. Jedino Kristina Hristić nije dobila zatvorsku kaznu, već uslovnu i to u trajanju od jedne godine, ukoliko ne ponovi krivično djelo u naredne dvije godine. E.H.

NIJESU ZBUNILI SVJEDOKA SARADNIKA Sud je ocijenio da odbrana nije uspjela postavljanjem pitanja da zbuni svjedoka saradnika, već je on na svako pitanje dao odgovore iznoseći obilje podataka koji su potvrđeni materijalnim dokazima.

Time je Sinđelićev iskaz sud u potpunosti cijenio prilikom donošenja osuđujuće odluke, imajući u vidu da je u potpunom saglasju sa svim ostalim provedenim dokazima. “U nedostatku pravnih ar-

gumenata odbrana se bavila postupanjem tužilaštva i suda u namjeri da ospori utvrđivanje materijalne istine. Odbrana se nije bavila opovrgavanjem činjenica”, istakla je sutkinja Mugoša u izreci presude.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović i ambasador Savezne Republike Njemačke Robert Veber juče su potpisali protokol o primopredaji specijalističke opreme za potrebe Sektora granične policije i Sektora specijalne policije. Predmet jučerašnje donacije su bila vozila za potrebe Sektora specijalne policije, dok je Sektoru granične policije doniran patrolni čamac za nadzor granice na Jadranskom moru, skuter za nadzor granice na rijeci Bojani, 10 kros motocikala i četiri prikolice za nadzor kopnene granice, kao i 10 ručnih termovizijskih kamera za detekciju nezakonitih migracija i prekograničnog kriminala. Vrijednost uku-

2

pne donacije je 750.000 eura u neto iznosu. “Policija je od njemačkih kolega dobila vrijednu donaciju, što će poseban značaj imati za graničnu i specijalnu policiju i doprinijeti ukupnom snaženju kapaciteta u suzbijanju prekograničnog kriminala i drugih nezakonitih radnji. Snažno partnerstvo i saradnja crnogorske i njemačke policije, u borbi protiv organizovanog kriminala i zaštite bezbjednosti granica, je na visokom nivou”, istakao je Veljović. Ambasador Veber je istakao da intenzivna i obimna saradnja crnogorske i njemačke policije u konkretnim projektima bilježi značajne rezultate. N.P.

miliona eura iznosi vrijednost blokiranih sredstava za period jul - oktobar 2019. godine od strane Sektora za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

SUĐENJE BIVŠEM PREDSJEDNIKU OPŠTINE BAR

Žarko Pavićević pred sudom 25. decembra

Suđenje bivšem predsjedniku Opštine Bar i nekadašnjem vlasniku Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) Žarku Pavićeviću, koji se tereti da je sa još dva lica zloupotrebom položaja oštetio Poštu Crne Gore za više od dva miliona eura, odloženo je juče u Višem sudu u Podgorici za 25. decembar. Oba branioca optuženog Pavićevića nijesu pristupili ročištu, a jedan od njih je zamolio za odlaganje

jer iz objektivnih razloga nije bio u mogućnosti da dođe na suđenje. Podsjetimo, optužnicom Specijalnog tužilaštva, osim Pavićevića, zbog zloupotrebe položaja, optuženi su i nekadašnja izvršna direktorica ZIB-a Danijela Krković i procjenitelj Rafail Vreteničić. Oni se terete da su u poslovima izgradnje stambeno-poslovnog prostora oštetili Poštu Crne Gore za 2.247.882,40 eura. Bo.B.


13 PODRŠKA PROJEKTIMA SEDAM NEVLADINIH ORGANIZACIJA SRIJEDA, 4. 12. 2019.

HRONIKA

ZA PRAVA OSUĐENIKA PREDVIĐENO 72.680 EURA

Sedam nevladinih organizacija koje su se prijavile na Javni konkurs Ministarstva pravde “Podrška integraciji”, dobiće sredstva za ostvarenje projekata u oblasti unapređenja ljudskih prava pritvorenih i osuđenih lica u Crnoj Gori u 2019. godini. Naime, Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite i promovisanja ljudskih i manjinskih prava u CG u 2019., početkom novembra donijela je odluku o raspodjeli sredstava u oblasti finansiranje projekata NVO-a u pomenutoj oblasti, a do kraja ove sedmice biće zaključeni i ugovori o načinu isplate i korišćenju sredstava. Novčana sredstva dobili su sljedeći projekti: “Pčelarstvom do slobode ličnosti”, u iznosu od 11.440 eura (NVO Centar za ruralni razvoj Crne Gore u partnerstvu sa NVO Identitet), “Za zabranu mučenja i nečovječnog ponašanja - peremptorne norme u praksi crnogorskog pravnog poretka”, u iznosu od 11.609 eura (NVO Centar za demokratiju i ljudska prava - CEDEM), “Postpenalno savjetovalište - Šansa za čast i pobjedu”, u iznosu od 11.520 eura (NVO Identitet u partnerstvu sa NVO Udruženje sportskih novinara Crne Gore). Takođe, sredstva su dobili i projekti “Edukacijom do ljudskih prava”, u izno-

su od 10.030 eura (NVO Novi poredak), te “Reintegracija kroz informatičko opismenjavanje i psihološku podršku”, u iznosu od 11.031 eura (NVO Euromost), “Restora-

tivna pravda - alternativnim sankcijama do resocijalizacije”, u iznosu od 11.200 eura (NVO Centar za monitoring i istraživanje - CEMI), te “Krojačke radionice u UIKS-u”, u

iznosu od 5.850 eura (NVO Juventas). Podsjetimo, javni konkurs “Podrška integraciji” izašao je u junu tekuće godine, a u njemu se navodi da se prio-

ritetni izazovi u oblasti zaštite i promovisanja ljudskih i manjinskih prava u Crnoj Gori, odnose na unapređenje ljudskih prava pritvorenih i osuđenih lica, na doprinosu djelotvornosti sistema rehabilitacije i renitegracije pritvorenih i osuđenih lica, poboljšanje sistema zdravstvene zaštite u sistemu izvršenja krivičnih sankcija, kao i potrebu daljeg promovisanja sistema alternativnih sankcija u zajednici. “Ciljnu grupu predstavljaju lica lišena slobode, imajući u vidu da je svrha predloženih programa unapređenje ljudskih prava u ovoj oblasti, zaposleni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, sa fokusom na osoblje u organizacionim jedinicama koje se bave tretmanom i zdravstvenom zaštitom, kao i predstavnici Ministarstva pravde, pravosuđa i druge institucije uključene u realizaciju alternativnih sankcija. Partnerski odnos sa relevantnim institucijama daće značajan doprinos i daljem promovisanju vladavine prava i jačanju institucija. Rad i vidljivi rezultati projekata doprinijeće i većoj svijesti javnosti o značaju zaštite i promovisanja prava lica lišenih slobode u Crnoj Gori”, stoji u Javnom konkursu. Ukupan iznos sredstava koja se mogu raspodijeliti ovim konkursom je 72.950 eura. Bo.B.

PRESUDA ZA LAŽNO SVJEDOČENJE U PREDMETU ª RAMADAº

Okrivljeni dobili po pet mjeseci uslovne kazne Sudija podgoričkog Osnovnog suda Nenad Vujanović proglasio je krivim za lažno svjedočenje zaposlene u Upravi za željeznice Kimeta Merulić, Milana Banković i Jugoslava Becića, direktora Uprave Miroslava Kuka-

vičića, kao i funkcionera Socijaldemokrata (SD) Emila Durumbašića. On im je zbog tog krivičnog djela izrekao uslovnu kaznu zatvora od po pet mjeseci, koju će odležati ukoliko u roku od dvije godine počine još neko krivič-

no djelo. U ranijem sudskom postupku pred Višim sudom bivši direktor Direkcije za željeznicu Nebojša Obradović (SD) pravosnažno je osuđen za zloupotrebu položaja na uslovnu kaznu od tri mjeseca zatvo-

ra, zbog plaćanja partijskog skupa Socijaldemokrata u hotelu “Ramada” novcem preduzeća kojim je rukovodio. Becić, Merulićeva, Banković, Kukavičić i Durumbašić su u tom postupku, kao i u prethodnom tužilačkom postupku,

tvrdili da Uprava za željeznice nije platila partijski skup već nekoliko sastanka zaposlenih u željeznici. Pred Višim sudom nesporno je dokazano da je tim novcem plaćen partijski skup, dok se sastanci nijesu održali. N.P.


14

DRUŠTVO

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

ZA STUDENTE PRAVNOG FAKULTETA

EDUKACIJA O MEDIJACIJI OD POČETKA STUDIJA Detalj sa sastanka

SENAT USVOJIO IZMJENE PRAVILA

Studenti Pravnog fakulteta o medijaciji uče tek ako upišu Specijalističke studije, a veoma je bitno da svi visokoškolci na tom fakultetu budu upoznati sa medijacijom, kako bi je ubuduće prihvatili kao način rješavanja svog ili spora svoje stranke. To je ocijenjeno prilikom susreta sa studentima Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Centru za posredovanje Crne Gore, u okviru Nedjelje medijacije. “Nama je veoma bitno da se sa medijacijom upoznaju svi studenti Pravnog fakulteta s obzirom da su to buduće sudije, budući advokati, tužioci. To su sve potencijalno buduće naše stranke, koje će zastupati interese svojih stranaka. Tako da nam je veoma bitno da se upoznaju sa idejom medijacije, sa samim institutom medijacije, jer očekujemo da će oni ubuduće biti ti koji će prihvatati medijaciju kao način rješavanja svoga spora ili sporova svoje stranke”, kazala je izvršna direktorica Centra za posredovanje Crne Gore Marina Lutovac i dodala da je sa Pravnim fakultetom na Univerzitetu Donja Gorica dogovoreno potpisivanje Memoranduma o saradnji, “jer nam je zaista bitno da što veći broj studenata bude obuhvaćen našim informativnim sesijama”. Ona je pojasnila da u primjeni medijacije i u broju obraćanja postoji niz

Nama je veoma bitno da se sa medijacijom upoznaju svi studenti Pravnog fakulteta s obzirom da su to buduće sudije, budući advokati, tužioci...

problema. “Nailazimo na neadekvatno prihvatanje medijacije, kao postupka mirnog rješavanja spora od advokata. Mada moram reći da se u ovoj godini situacija zaista promijenila i da sve veći broj advokata prihvata medijaciju i da je sve veći broj njih prisutan u Centru za posredovanje. Nas to raduje i daje nadu da će medijacija biti sve uspješnija i prihvatljivija”, istakla je Lutovac i dodala da je određeni broj advokata ove godine prošao obuku i da će do kraja godine steći licencu za medijatore. Kada je u pitanju medijacija, kaže, bitan je princip dobrovoljnosti. “Poslije tog prvog sastanka, ukoliko stranke ne budu željele medijaciju, medijacije neće ni biti”, pojasnila je Lutovac. Medijator, kako je rekla, mora biti fakultetski obrazovan, imati pet godina radnog iskustva i obavezno je

da prođe obuku, shodno Programu obuke koji donosi Ministarstvo pravde. “Sada imamo stotinu medijatora u građanskim predmetima. Što se tiče krivičnih medijatora oni se i dalje nalaze na listi medijatora u Centru za posredovanje”, rekla je Lutovac. Studentkinja četvrte godine Pravnog fakulteta UCG Bojana Žugić kazala je da se o medijaciji uči tek na četvrtoj godini i da su građani malo informisani o tome. “Mi smo se sa time prvi put upoznali tokom studija. Veoma je interesantna priča koja se vezuje za samu medijaciju i ima interesovanja kod mene da, možda, nakon što postanem advokat budem i medijator”, rekla je Žugić. Njen kolega, student četvrte godine Pravnog fakulteta UCG Milorad Đikanović kaže da mu je zanimljivo slušati o medijaciji. “Mi smo tek na Specijalističkim studijama dobili ovaj predmet. U ovom semestru treba da imamo 40 sati predavanja o tome, od kojih smo pola već odradili. Prvi smo put u Centru za posredovanje. Zanimljvo je iskustvo. Dopunili smo znanje koje smo stekli na predavanjima. Posredovanje bi trebalo da bude predmet na osnovnim studijama. Mislim da bi mladi trebalo da budu više informisani i da se zanimaju za ovu granu”, smatra Đikanović. R.D.

POOŠTRENE SUZBIJANJ

I

zmjenama i dopunama Pravila studiranja na postdiplomskim studijama, koje je usvojio Senat Univerziteta Crne Gore, predviđeno je, između ostalog, da Odbor za monitoring magistarskih studija daje mišljenje na prijavu teme i vrši provjere korišćenjem softvera za utvrđivanje plagijata te da se upis na specijalističke i master studijske programe obavlja na osnovu javnog konkursa koji objavljuje Upravni odbor uz prethodnu saglasnost Vlade.

Senat Univerziteta Crne Gore na posljednjoj sjednici održanoj 29. novembra, usvojio je odluku o izmjenama i dopunama Pravila studiranja na postdiplomskim studijama, kojima je sada, između ostalog, predviđeno da Odbor za monitoring magistarskih studija, osim što daje mišljenje na prijavu teme magistarskog, odnosno stručnog rada, sada vrši i provjere korišćenjem softvera za utvrđivanje plagijata. Upis na specijalističke i master studijske programe, od sada

se vrši na osnovu javnog konkursa koji objavljuje Upravni odbor, u skladu sa licencom, uz prethodnu saglasnost Vlade. Do sada je bilo predviđeno da se upis vrši na osnovu javnog konkursa koji objavljuje Univerzitet, odnosno organizaciona jedinica Univerziteta.

■ TEMA MASTER

RADA NAKON PRVOG SEMESTRA

Osim toga, izmijenjena su pravila prijave i odbrane master rada. Naime, student predlaže master rad nakon prvog semestra, a Vijeće organizacione jedinice Univerziteta imenuje mentora i tročlanu komisiju koja rad ocjenjuje. “Student predlaže temu i mentora master rada nakon završetka prvog semestra. Vijeće imenuje mentora i komisiju za ocjenu master rada i odobrava predloženu temu. Komisija iz stava 1 ovog člana ima, po pravilu, tri člana, od kojih je jedan član mentor. Tema master rada može da se izabere iz na-


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

DRUŠTVO

15

SINDIKAT NAJAVIO ŠTRAJK, IZ SMATSA PORUČILI:

Vazdušni saobraćaj iznad Crne Gore bezbjedan

A STUDIRANJA NA POSTDIPLOMSKIM STUDIJAMA

E MJERE U CILJU JA PLAGIJATA učnih oblasti postdiplomskog studijskog programa. Mentori master radova mogu biti nastavnici koji su iz naučne oblasti magistarskih studija”, navodi se u usvojenoj odluci objavljenoj u Biltenu Univerziteta Crne Gore. Zatim, umjesto Vijeću, kandidat pisani predlog teme na Formularu za prijavu teme master rada podnosi Komisiji za postdiplomske studije, dok “potrebnu pomoć student za pripremu prijave teme pruža mentor, koji potpisuje saglasnost na istu”. “Na osnovu podnesene pri-

15 DANA JE ROK U KOJEM KOMISIJA ZA OCJENU MASTER RADA MORA DOSTAVITI VIJEĆU ORGANIZACIONE JEDINICE IZVJEŠTAJ

jave, uz saglasnost Komisije za postdiplomske studije i pribavljeno pozitivno mišljenje Odbora za monitoring master studija, student može da nastavi sa pisanjem master rada”, određeno je novim pravilnikom.

■ SAGLASNOST O

ORIGINALNOSTI

Novina je i da prilikom predaje master rada, kandidat mora predati i potpisanu izjavu o potvrđivanju originalnosti master rada, u skladu sa članom 22 Zakona o akademskom integritetu. “Rad se u elektronskom obliku dostavlja Odboru za monitoring master studija radi provjere autentičnosti. Primjerci rada se takođe dostavljaju članovima komisije za ocjenu master rada. Po jedan primjerak rada izlaže se u biblioteci organizacione jedinice i Univerzitetskoj biblioteci, uz izvještaj Odbora za monitoring master studija koji navodi da magistarski rad nema elemenata koji bi se mo-

gli tumačiti kao plagijat. Obavještenje da je master rad izložen u biblioteci objavljuje se na sajtu organizacione jedinice i Univerziteta. Primjedbe na magistarski rad mogu se dostaviti u roku od sedam dana od dana isticanja obavještenja iz stava 3 ovog člana”, navodi se u odluci Senata. Kako je precizirano, Komisija za ocjenu master rada dužna je da u roku od 15 dana od prijema rada dostavi Vijeću organizacione jedinice izvještaj o master radu (kratki prikaz rada: postavljeni cilj, primijenjene metode, dobijeni rezultati i zaključci o realizovanim istraživanjima), sa zaključnim stavom i predlogom, uključujući izjašnjenje na primjedbe. “Vijeće ocjenjuje izvještaj Komisije i donosi odluku o prihvatanju ili neprihvatanju rada, najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja izvještaja komisije. Po donošenju odluke o prihvatanju master rada, organizuje se odbrana master rada”, ističe se u odluci Senata. M.I.

Va zdušni saobraćaj iznad Crne Gore odvija se bezbjedno i neometano, u skladu sa Zakonom o vazdušnom saobraćaju i međunarodnim standardima, saopšteno je Dnevnim novinama iz Kontrole letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA). Podsjećamo, Sindikat kontrole letjenja saopštio je juče da SMATSA krši prava zaposlenih i da je zato ugrožena bezbjednost vazdušnog prostora Srbije i Crne Gore, kao i da postoji mogućnost da zbog toga kontrolori letjenja stupe u štrajk. Oni su naveli da se ne poštuju standardne operativne procedure koje se odnose na stres kome su izloženi kontrolori letjenja, kao i da se “nezakonito i neblagovremeno uvode promjene radnih vremena, i to toliko učestalo da mogu biti pogubne po život i zdravlje zaposlenih”. Samim tim, ističu, ugrožena je bezbjednost letjenja iznad Srbije i Crne Gore. “Nije bilo prekida u pružanju naših usluga korisnicima i ovim putem snažno osuđujemo neprecizno i zlonamjerno uzbunjivanje javnosti od dijela Sindikata Kontrole letjenja Srbije i

Crne Gore do kojeg je došlo, slučajno ili ne, nekoliko dana pred početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru sa oba reprezentativna sindikata. Sigurni smo da velika većina članova sindikata nije upoznata sa saopštenjem sindikata, niti bi se složila s iznijetim konstatacijama u vezi sa bezbjednošću vazdušnog saobraćaja, kao i načinom uzbunjivanja javnosti”, saopštili su iz SMATSA-e. Kako navode, menadžment SMATSA je spreman da sasluša argumente sindikata i razgovara o svim otvorenim pitanjima. “Međutim, ono što ne možemo dozvoliti, ono što nam profesionalna etika i na kraju zakon ne dozvoljavaju, je da podlegnemo javnim, preuranjenim i neodmjerenim pritiscima prije nego što su bilo kakvi pregovori započeli. Još jednom naglašavamo da se kontrola vazdušnog saobraćaja iznad Republike Srbije i Crne Gore odvija bezbjedno, i da je SMATSA pod stalnim nadzorom Direktorata civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije, a na teritoriji Crne Gore pod nadzorom Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore”, dodaju SMATSA-e. M.I.


16

DRUŠTVO

ZAŠTITNIK LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

BROJNE PREPREKE I DALJE PRED OSI Osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim preprekama i barijerama koje sprečavaju njihovo uključivanje u društvene tokove, iako je određeni napredak postignut, prvenstveno sa stanovišta vidljivosti te populacije. Prema nekim procjenama preko milijardu ljudi na svijetu živi sa nekim oblikom invaliditeta. U Crnoj Gori, saopšteno je iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i dalje nemamo registar koji bi poslužio za utvrđivanje stvarnog broja osoba sa nekim oblikom invaliditeta. “Osim toga, u stručnim ocjenama u vezi sa postojanjem invaliditeta još uvijek dominiraju ili su jedini prisutni medicinski indikatori, što nije u skladu sa međunarodno priznatim standardom”, smatra ombudsman. On dodaje da slično kao što se to dešava širom svijeta, osobe

sa invaliditetom su i u Crnoj Gori često na marginama društva. “Iako je određeni napredak postignut, prvenstveno sa stanovišta vidljivosti ove populacije, oni se još uvijek suočavaju sa brojnim preprekama i barijerama koje sprečavaju njihovo uključivanje u društvene tokove”, ističe ombudsman i naglašava da nejednake mogućnosti sprečavaju njihovo puno uključivanje u obrazovne procese i prisustvo na tržištu rada. Razlozi za brigu, smatra zaštitnik, postoje i kada je u pitanju adekvatna zdravstvena i socijalna zaštita. U predstojećem periodu očekuje pojačane napore državnih organa u stvaranju uslova za poboljšanje položaja OSI, koje bi, kako je saopšteno, spriječilo njihovu dalju socijalnu isključenost i bilo u funkciji stvaranja jednakih mogućnosti za sve ljude u Crnoj Gori. J.V.Đ.

AKCIJA CRVENOG KRSTA CRNE GORE

Krv dalo 25 volontera

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

NA PISA TESTIRANJU CRNA GORA

CRNOGORSKI ĐA NAPREDOVALI U ZNANJU IZ MATEMATIKE

Napredak na PISA testiranju, prema podacima OECD, ostvaren je u matematičkoj pismenosti, gdje je Crna Gora napredovala za 12 bodova, a statistički posmatrano zabilježen je trend rasta od početka učešća u PISA testiranju za 31 bod, ističu u Ministarstvu prosvjete. Naime, kako je juče objavljeno na podsajtu OECD-a, Crna Gora zauzela je 52. mjesto među 79 zemalja na PISA testiranju za 2018. godinu. Podsjećamo, na prošlom PISA testiranju Crna Gora je bila na 59. mjestu.

■ RADITI NA NAUČNOJ PISMENOSTI

Dmitrović

■ DJEVOJČICE BO-

LJE U ČITALAČKOJ PISMENOSTI

Volonteri i zaposleni u Crvenom krstu Crne Gore organizovali su juče akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama te organizacije u Podgorici. “U akciji, koja se tradicionalno realizuje povodom obilježavanja Dana Crvenog krsta, učestvovalo je više od 25 davalaca. Zahvaljujemo organizatorima, a istovremeno pozivamo i druge, da sličnim aktivnostima podrže dalji ra-

zvoj dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori”, istakli su iz Zavoda za transfuziju krvi. Oni podsjećaju da krv može donirati svaka zdrava osoba starosti između 18 i 65 godina, u jednom od njihovih osam organizacionih djelova. “Muškarci mogu donirati krv na svaka tri mjeseca, dok je za žene potrebno da prođu četiri mjeseca između dvije donacije krvi”, kaže se u saopštenju. J.V.Đ.

Generalna direktorica Direktorata za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete Arijana Nikolić je napomenula da je napredak iz matematike evidentan. “Crna Gora je najnovijim rezultatima pokazala da je ostvarila nemali pomak u matematičkoj pismenosti, te da nas najveći posao tek čeka u naučnoj pismenosti, u kojoj smo na sličnom nivou kao i u prethodnom ciklusu”, kazala je Nikolić. Kako je naglasila u čitalačkoj pismenosti, u kojoj je i najveća razlika, djevojčice su bolje u odnosu na dječake, mada se sada smanjuje razlika. Dječaci su nešto bolji iz matematike, dok su iz naučne pismenosti razlike u bodovima neznatne i to u korist djevojčica. Budući svjesni značaja ovog testiranja, kako je rekla Niko-

Dmitrović je dodala, da su interesantni podaci o najpopularnijim zanimanjima među petnaestogodišnjacima. Učenici su zainteresovani za sportska zanimanja, za medicinu, za prosvjetu, za informacione tehnologije, za pravne nauke. Posebno važan element je pripadnost učenika školi 81 odsto, osjećaj sigurnosti, jer učenici koji osjećaju prijateljsku atmosferu u školi postižu bolje rezultate. lić, prošle godine multiresorski tim je obišao veliki dio crnogorskih škola, kako bi pripremio u tehičkom smislu učenike na testiranje. “U suštinskom smislu, obrazovna reforma sprovedena je sredinom 2017. godine, a kako je testiranje bilo 2018. svakako da puni efekat reforme u kontekstu PISA testiranja možemo, logično, očekivati na narednom testiranju”, kazala je Nikolić.

Kako iz Ispitnog centra navode, rezultati iz naučne pismenosti za nijansu su bolji od prethodnog ciklusa, ali da je ostalo još mnogo posla. “U ciklusu PISA 2018. godine fokus je bio na čitalačkoj pismenosti, gdje je novina bila uvođenje digitalnog čitanja. Neznatna razlika u rezultatima i na nivou OECD-a i na nivou Crne Gore u odnosu na prethodni ciklus je zanemarljiva upravo zbog uvođenja digitalnog čitanja, pa možemo reći da su rezultati iz čitalačke pismenosti na nivou prethodnog ciklusa. Takođe, i iz čitalačke pismenosti napredak je u odnosu na 2006. godinu 29 bodova”, saopštila je direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović. Ostvareni bodovi iz čitalačke pismenosti su 421, iz matematičke 430, a iz naučne 415, što nas svrstava u drugu trećinu ukupnog broja testiranih zemalja. “Nemamo razloga da budemo nezadovoljni rezultatima, ali treba još mnogo rada da bismo bili zadovoljni”, istakla je ona.

■ BOLJI REZULTA-

TI U PRIJATELJSKIM USLOVIMA

Dmitrović je dodala, da su interesantni podaci o najpopularnijim zanimanjima među petnaestogodišnjacima. Učenici su zainteresovani za sportska zanimanja, za medicinu, za prosvjetu, za informacione tehnologije, za pravne nauke. Posebno važan element je pripadnost učeni-


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

A ZAUZELA 52. MJESTO

ACI

DRUŠTVO

ŠEHOVIĆ I PAVIĆEVIĆ POTPISALI SPORAZUM

Za stanove prosvjetara 700.000 eura godišnje

Sa potpisivanja sporazuma

Ilustracija ka školi 81 odsto, osjećaj sigurnosti, go na osnovu onoga što mogu da jer učenici koji osjećaju prijatelj- urade sa onim što znaju. sku atmosferu u školi postižu boPISA istraživanje uključuje lje rezultate. ključne školske predmete – čitaOna je zaključila podatkom da nje, matematiku i nauku i inovaNacionalno testiranje na kraju II tivne oblasti. Čitalačka pismenost ciklusa osnovne škole takođe uk- definiše se kao sposobnost učeniljučuje do 30 odsto zadataka ti- ka da razumiju, koriste, evaluirapa PISA testiranja, te da PISA te- ju, promišljaju i angažuju se u tustiranje ne treba doživjeti kao ta- mačenju pisanih tekstova. Makmičenje, nego kao još jedan od tematička pismenost definiše se instrumenata upravljanja obra- kao sposobnost učenika da forzovanjem u cilju podizanja mulišu, koriste i tumače matekvaliteta. matiku u različitim kon“U dijelu naučne pitekstima. Naučna pismenost definiše se smenosti potrebno je raditi na oprekao sposobnost anmanju kabinegažovanja u naučta, laboratorija da nim pitanjima i s bi učenici mogli naučnim idejama kao građanina koizvoditi vježbe, eksperimente u konji kritički promišlja. trolisanim uslovima i Zbog razlike u obrana taj način sticali prakzovnim sistemima zeNikolić malja učesnica, ne testitično i primjenjljivo znanje”, istakla je Dmitrović. raju se učenici istog razreda, već PISA testiranje sprovodi se sva- istog godišta. Učesnici PISA testike tri godine i procjenjuje stepen u ranja imaju između 15 godina i tri kom su petnaestogodišnji učenici mjeseca i 16 godina i dva mjeseširom svijeta stekli ključna znanja ca i završili su najmanje šest goi vještine, te koliko dobro učenici dina formalnog školovanja. Uzormogu da koriste ono što su nauči- kom je obuhvaćeno 6.973 petnaeli i da primijene svoja znanja u ne- stogodišnjaka iz 51 srednje škole i poznatom kontekstu. Ovaj pristup 15 osnovnih škola. U ovom ciklusu polazi od činjenice da savremena PISA učestvovalo je 11 gimnazija, ekonomija nagrađuje pojedince 28 srednjih stručnih škola i 12 mjene na osnovu onoga što znaju, ne- šovitih škola. M.I.

430

BODOVA OSTVARILI SU CRNOGORSKI ĐACI IZ MATEMATIČKE PISMENOSTI NA PISA TESTIRANJU TOKOM 2018. GODINE

17

Ministar prosvjete Damir Šehović i predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević potpisali su novi trogodišnji sporazum o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u prosvjeti kroz zadrugu „Solidarno“, ukupne vrijednosti 2.100.000, odnosno 700.000 eura na godišnjem nivou. Sredstva za ove namjene u kontinuitetu su povećavana. Potpisivanju je prisustvovao i direktor zadruge “Solidarno” Zoran Stanišić. Šehović je istakao da je Vlada od osnivanja Zadruge do danas izdvojila oko 6,3 miliona eura za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u prosvjeti. “Uz nedavno dogovoreno povećanje zarada u prosvjeti, isplate jubilarnih nagrada, nagrade kroz Fond za kvalitet i talente i mnoge druge aktivnosti, cijenim da je vidan posvećeni odnos Vlade kada je riječ o rješavanju stambenih po-

treba zaposlenih u prosvjeti, te stambenoj politici koja je dugoročna i odgovorna”, naglasio je ministar. Pavićević je naveo da su nastavili dobru praksu u vezi sa rješavanjem stambenih pitanja posvjetnih radnika. “Ove godine smo paketom pregovora sa Vladom i Ministarstvom povećali izdvajanja za ove namjene. Siguran sam da će naša zadruga to kvalitetno iskoristiti. Stambeno obezbjeđenje je goruće pitanje pored rasta zarada koji smo uspjeli da ostvarimo, ali koje i dalje treba da se povećava. Zajedno smo napravili neke dobre korake, i to kroz dijalog koji uvažava obje strane, a tako ćemo nastaviti i dalje. Ti koraci ne uključuju samo sporazum, već i nedavno dogovoreno povećanje plata, dogovore u vezi sa isplatama jubilarnih nagrada, Fond za kvalitet i talente i drugo”, kazao je on. Stanišić se zahvalio Mini-

starstvu i Sindikatu, a istakao je da je ovaj sporazum kontinuitet u dobroj saradnji i razumijevanju prema radu Zadruge. “Znaćemo da iskoristimo novac kvalitetno, a u cilju podizanja standarda prosvjetnih radnika”, istakao je on. Stambena zadruga „Solidarno“ je do sada, uz podršku Vlade Crne Gore, kroz kolektivnu gradnju uspjela da izgradi i preda na korišćenje preko 700 stambenih jedinica u 12 opština: Budva (Petrovac), Podgorica, Žabljak, Berane, Bijelo Polje, Plužine, Pljevlja, Kolašin, Tivat, Cetinje, Bar i Nikšić. A samo u posljednje tri godine preko 300 lica je kroz kolektivnu gradnju ili na drugi način preko Zadruge rješavalo stambeno pitanje. Planirano je da se u narednom periodu, posredstvom Zadruge, izgrade objekti u Kotoru, Ulcinju, Baru, Cetinju, Nikšiću, Kolašinu, Rožajama, Plavu i Pljevljima. M.I.

u naredne tri godine za stanove prosvjetara biće uloženo 2.100.000 eura


18

CRNA GORA

BIJELO POLJE: NOVIH SEDAM KILOMETARA VODOVODNE MREŽE

Skoro 485.000 eura za novi vodovod u Zatonu Vlada Crne Gore izdvojiće blizu 485.000 eura za unapređenje sistema vodosnabdijevanja u bjelopoljskom naselju Zaton. To su juče ugovorili Uprava javnih radova i preduzeće “Indel inženjering” iz Podgorice. Izvođač se obavezao da radove završi u roku od pet mjeseci od uvođenja u posao, pri čemu će njihov početak zavisiti od vremenskih prilika. “Radovi obuhvataju izgradnju nove vodovodne mreže u dužini od oko se-

dam kilometara sa pratećim elementima. Predviđena je i montaža namjenskog čeličnog mosta preko Lima u dužini od 92 metra, kako bi vodovodna infrastruktura bila dostupna stanovnicima na obje obale rijeke. Realizacija projekta u značajnoj mjeri će unaprijediti kvalitet vodosnabdijevanja mještana tog naselja, a ujedno predstavlja jednu od investicija Vlade Crne Gore, u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja zemlje”, saopšteno je iz Uprave javnih radova. B.Č.

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

PREDLOG ODLUKE U PONEDJELJAK PRED ODBORNICIMA

Kolašin svoj dio Komova proglašava parkom prirode

P

redlog Odluke o proglašenju parka prirode Komovi na teritoriji opštine Kolašin naći će se na narednoj sjednici lokalnog parlamenta grada na Tari, koja je zakazana za ponedjeljak, 9. decembar.

DIPLOMATSKI HUMANITARNI BOŽIĆNI BAZAR

Prikupljena pomoć za šest organizacija i ustanova U šoping molu Delta siti u subotu, 7. decembra, biće održan tradicionalni Međunarodni diplomatski humanitarni Božićni bazar, od 10 do 18 časova. Učesnici 11. po redu Diplomatskog bazara imaju za cilj da prikupe novčana sredstva u humanitarne svrhe prodajući rukotvorine kojima će ujedno predstaviti i zemlje iz kojih dolaze. Ove godine, sakupljeni novac će biti upućen JU Komanski most iz Podgorice, JPU “EKO Bajka” iz Pljevalja, NVO Happy Paws, Don Boško centar za obrazovanje i odgoj, Gimnaziji “Slobodan Škerović” i OŠ i dječjem vrtiću “Bajo Jojić” iz Andrijevice. U ovogodišnjoj akciji učestvovaće 24 ambasade, kompanija T-com i Fondacija “Petar Petrović Njegoš”. Organizatori navode da će se prvi put ove godine predstaviti i štand Crne Gore, kroz Ministarstvo javne uprave. I ove godine u okviru ba-

zara biće organizovana lutrija, za koju će listić koštati 2,50 eura, a svaki kupljeni listuć donosi neku nagradu. Glavne nagrade su telefoni, lap-topovi, noćenja u hotelima širom Crne Gore, kao i ručkovi i večere u poznatim restoranima. Tokom bazara, biće priređen i kulturno umjetnički program na kome će učestvovati Interancionalna škola QSIMontenegro, Privatna internacionalna škola United Kids International Montenegro, Studio Britanica i ruski hor Zima iz Bara. I ove godine volonteri mogu da se prijave za pomoć na bazaru putem broja telefona 020/410 804. Za ovu godinu već su angažovani volonteri Gimanzije “Slobodan Škerović”. Prošlogodišnji Božićni bazar posjetilo je 24.000 građana, a prikupljeno je 30.037 eura. Ovaj DBB će otvoriti prva dama Crne Gore - Lidija Đukanović.

Za zaštićeno područje II kategorije predviđa se oko 6.000 hektara prostora planinskih vrhova, katuna, pašnjaka, vodotoka i šumskih površina. Planinski masiv Komova čini dio planinskog masiva Dinarida i predstavlja jedan od njegovih najviših i najinteresantnijih djelova. Podsjećanja radi, Opština Andijevica i Glavni grad Podgorica su još 2015. godine proglasili park prirode na svojim teritorijama, pa iz Opštine Kolašin žele da slijede ovaj primjer i zaštite prirodno blago,

koje ima ovaj grad. Inicijativa za zaštitu ove planine, koju s pravom nazivaju i “car planina”, potekla je od NVO sektora i Opštine Andrijevica još 2008. godine. Nakon inicijative, Globalni ekološki fond (GEF) je, posredstvom Kancelarije Ujedinjenih nacija u Podgorici, finansirao određena istraživanja i studije kao stručne podloge za buduću zaštitu. Studiju zaštite planine Komovi izradila je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine. Ova studija pokazala je opravdanost proglašenja prostora Komova zaštićenim područjem zbog, između ostalog, visokog stepena biodiverziteta vrsta i ekosistema, bogatstva prostora prirodnim resursima, izvorišta rijeka i riječnih vodotoka. “Predlog odluke o proglašenju Komova za park prio-

Predlog odluke o proglašenju Komova za park priode uklapa se u državne okvire zaštite prirode, koji su definisani Prostornim planom Crne Gore, Planom posebne namjene Bjelasice i Komova, kao i Nacionalnom strategijom biodiverziteta de uklapa se u državne okvire zaštite prirode, koji su definisani Prostornim planom Crne Gore, Planom posebne namjene Bjelasice i Komova, kao i Nacionalnom strategijom biodiverziteta. Imajući u vidu da će kroz Potkomovlje proći buduća trasa auto-puta prema Andrijevici, ovaj ka-

APEL NVO PRIJATELJI

Obezbijediti i

Na brdu Gorica sredinom godine postavljene korpe za odlaganje psećeg izmeta

Nevladina organizacija Prijatelji životinja Podgorica podržao je odluku o načinu držanja kućnih ljubimaca, koju je donio Glavni grad, ukazujući na činjenicu da taj isti grad nije obezbijedio čak ni osnovne uslove za njenu primjenu. Direktor ove organizacije Dragoje Vlahović navodi da se ovaj problem ne rješava donošenjem bilo kog pravnog akta, ako za to nije obezbijeđena potrebna infrastruktura. “Naši članovi su u prethodnih nekoliko dana obišli gotovo sve parkove i zelene po-


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

CRNA GORA

19

PODGORICA: SREDSTVA IZ MEĐUNARODNIH FONDOVA

Za nove projekte IPA tim povukao 740.000 eura

pitalni projekat treba gledati kao šansu u smislu razvoja turizma i edukacije u zaštićenom području, ali i kao prijetnju, jer postoji opasnost od nelegalne gradnje i stvaranja otpada i ostalih nuspojava turističkog razvoja. Stoga, u cilju zaštite i razvoja prostora, potreban je sinergijski pristup nadležnih opštinskih i državnih organa, NVO sektora i lokalnog stanovništva”, kazao je opštinski sekretar Sekretarijata za zaštitu životne sredine Mile Glavičanin. Prema njegovim riječima, dobijeno pozitivno mišljenje Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, saglasnost Ministarstva održivog razvoja i turizma, te se tako očekuje usvajanje ove odluke na predstojećoj sjednici SO Kolašin. Regionalni park “Komovi” obuhvata djelove teritorije

Glavnog grada Podgorice i opština Andrijevice i Kolašina. Površina Regionalnog parka “Komovi” iznosi 19.504 hektara i obuhvata katastarske parcele upisane na području Glavnog grada: KO Gornje Stravče, KO Veruša i KO Opasanica, na području opštine Andrijevica: KO Jošanica, dok na području opštine Kolašin obuhvata KO Jabuka, KO Mateševo, KO Sunga i KO Kraljske bare. Glavni grad je ranije objavio mapu novog regionalnog parka “Komovi”, čija je ukupna dužina granice 73,2 kilometra. Na teritoriji regionalnog parka “Komovi” zabranjeno je branje, sakupljanje, uništavanje, sječa, iskopavanje, držanje i promet strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka i gljiva, zaštićene divlje vrste životinja hvatati, držati, odnosno ubijati. Z.B.

ŽIVOTINJA GLAVNOM GRADU

infrastrukturu za ljubimce vršine na teritoriji Podgorice i uvjerili se u nedostatak kanti za smeće, a da ne govorimo o tome da na teritoriji grada ne postoji nijedan park za kućne ljubimce. Tako recimo, u Tološkoj šumi, jednom od najvećih parkova u Podgorici ne postoji nijedna korpa za otpad, a kamoli da postoji korpa za pseći izmet. Dakle, hipotetički rečeno, ukoliko bi nečiji pas izvršio nuždu u Tološkoj šumi, vlasnik bi morao izmet da nosi makar kilometar daleko, do Bloka 5 i tamo ga baci u kontejner”, kazao je Vlahović.

On je pozvao čelnike Glavnog grada da u Plan budžeta za narednu godinu uvrste izgradnju parkova za kućne ljubimce, kao i izgradnju groblja za kućne ljubimce, za šta su podnijeli inicijativu još početkom godine, kao i postavljanje korpi za pseći izmet. “Na taj način stvoriće se uslovi za sprovođenje odluke koja je donešena. Naša organizacija je otvorena za saradnju i bilo kakav vid pomoći po ovom pitanju i bićemo uporni sve dok ove neophodne stvari ne budu realizovane”, istakao je Vlahović.

Službenici gradske uprave, koji čine neformalni IPA tim, uspjeli su da za godinu dana zajedničkog rada iz međunarodnih fondova obezbijede Glavnom gradu sredstva u iznosu od 740.000 eura, a očekuju završetak evaluacije još oko 1,3 miliona eura vrijednih projekata koje su pripremili. Rukovodilac Službe za međunarodnu saradnju Ljiljana Šćepanović izrazila je veliko zadovoljstvo IPA timom, koji funkcioniše u okviru te Službe, a koji čine Albina Međedović, Branka Knežević i Teodora Kusovac. Šćepanović je istakla da je njihov rad već pokazao rezultate koji se posebno ogledaju u finansijskom aspektu. Ona objašnjava da IPA tim godinu dana u kontinuitetu priprema projekte kojima konkuriše za finansijsku podršku međunarodnih fondova, prije svega za sredstva koja se nude putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) Evropske unije. Albina Međedović je saopštila da su razvili 18 projektnih aplikacija sa ukupnom vrijednošću od preko dva miliona eura. “Neophodno je imati u vidu da se status projekata i projektnih aplikacija mijenja bukvalno iz dana u dan. U ovom trenutku imamo potvrdu da su odobrena sredstva za finansiranje pet projekata, od kojih za dva, čija je vrijednost preko 140.000 eura, imamo potpisane ugovore. Za preostala tri projekta, ukupne vrijednosti oko 600.000 eura, priprema se dokumenta-

Za preostala tri projekta, ukupne vrijednosti oko 600.000 eura, priprema se dokumentacija za potpisivanje ugovora. Vrijednost 13 projekata za koje čekamo rezultate evaluacije, iznosi oko 1.350.000 eura

cija za potpisivanje ugovora. Vrijednost 13 projekata za koje čekamo rezultate evaluacije, iznosi oko 1.350.000 eura”, kazala je Međedović. Od dva projekti čija je realizacija započeta, kako kaže Knežević, jedan se odnosi na unapređenje sistema upravljanja otpadom nabavkom osam kontejnera, i finansira se iz Bugarskog razvojnog fonda, dok se drugi odnosi na poboljšanje zapošljivosti pripadnika RE populacije i finansira se iz IPA sredstava. Tri su projekta za koje se priprema potpisivanje granta. “Jedan je iz oblasti socijalne zaštite i realizuje se u partnerstvu sa Udruženjem mladih sa hendikepom, kao i Centrom za socijalni rad, a podrazumijeva izradu registra osoba sa invaliditetom i nabavku dva vozila kako bi se realizovao novi socijalni servis – usluga prevoza od vra-

ta do vrata. Drugi projekat se odnosi na mehanizam civilne zaštite i cilj mu je da unaprijedi stepen pripravnosti i brzog odgovora u kriznim situacijama. Riječ je o međunarodnom projektu koji se realizuje sa nekoliko lokalnih samouprava iz Hrvatske, BiH, Albanije i Sjeverne Makedonije. Treći projekat ima za cilj unapređenje energetskih karakteristika zgrada u vlasništvu Glavnog grada”, kazala je Knežević. Preostali projekti, za koje se još čekaju rezultati evaluacije odnose se na oblasti zaštite životne sredine, transporta, kulture i socijalnih usluga. Teodora Kusovac istakla je da je početak i kraj svega – timski rad. Ona je napomenula da se i ranije u Glavnom gradu radilo na međunarodnim projektima, ali da nije bilo specijalizovanog tima, koji je posvećen isključivo tom poslu. “Ovo je tim čiji je posao da prepoznaje prilike za projektno finansiranje, da prepoznaje prave partnere i sklapa partnerstva na nivou grada, međunarodna, prekogranična, kao i partnerstva sa NVO. Gradska uprava je prije godinu dana prepoznala nas koji smo raspoloženi da na takav način radimo i sarađujemo, da između sebe prepoznamo šta je kome jača strana i da budemo na raspolaganju našim kolegama unutar gradske uprave. Moglo bi se reći da ovaj tim sada funkcioniše kao neka mala gradska projektna manufaktura”, istakla je Kusovac.


20

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

PRAVA ZIMSKA IDILA U MOJKOVCU

KOMUNALCI SPREMNI ZA RAT SA SNIJEGOM

Mojkovac je juče osvanuo u bijelom ruhu. Pao je prvi snijeg, kao najava kalendarske zime. Tek desetak santimetara je prekrilo zemlju. Ništa novo, reklo bi se, ali je vijest da nikada ovako kasno nije pao prvi snijeg u mojkovačkom kraju. Obično se to dešavalo u oktobru. Ove godine je i prethodni mjesec bio daleko od snijega – toplo i fino vrijeme je, što Mojkovčani ne pamte, obilježilo novembar. Dobro je, ljudi su uštedjeli drva, nijesu ložili kao nekada. Prvi snijeg je obradovao djecu, ali ne i komunalce, zadužene za održavanje gradskih, prigradskih i ostalih puteva. Spremni su, kažu, za predstojeću zimu. Voljeli bi da snijega ne bude, ali Mojkovac je sjever, grad među planinama... “Može da pada koliko hoće. Ne želimo, to, naravno, ali imamo spremnih osam vozila za čišćenje puteva i i uklanjanje snijega. Čistićemo, kao i prošle zime, i trotoare. Davno smo pripremili dovoljne količine soli i rizle za posipanje saobraćajnica. Ništa nas tu ne može iznenaditi. Angažovaćemo, po potrebi, i privatnu mehaniza-

Mojkovačka zimska idila ciju. Prema tome, neka samo pada, ovo je njegovo vrijeme a mi smo spremni. Naravno, ukoliko se desi da dobijemo nekoliko metara snijega, nadam se da nećemo, onda ćemo održavati samo gradske ulice i važnije lokalne puteve, u mjeri u kojoj budemo

mogli. U tom slučaju, ne bi nam bio prvi put, radiće se neprekidno, i danju i noću. I za to smo potpuno spremni ali, vjerujem, da ta naša spremnost neće biti testirana, rekao nam je direktor Komunalnog preduzeća „Gradac“, Predrag Smolović. R.Ć.

HUMANITARNA AKCIJA ¹ HELP PORTRAITª U PORTO MONTENEGRU

PRIHOD OD FOTOGRAFIJA ZA DJECU SA SMETNJAMA U RAZVOJU

U susret praznicima, Porto Montenegro i ove godine organizuje međunarodnu humanitarnu akciju Help Portrait sa sloganom „Mali grad

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

sa velikim srcem“, po deseti put, održaće se u petak, 6. decembra od 11 do 15 sati, ispred restorana One i u vinariji Crush u Porto Montenegru.

Kao i svake godine, fotografi Veri Veroza i Zoran Radonjić, radiće profesionalne portrete prolaznika i gostiju, a čitav prihod od prodatih fotografija biće namijenjen djeci sa smetnjama u razvoju, za čije se programske sadržaje brine NVO Evropski dom. Akciju Help Portrait svake godine podržava frizerski salon Vlado Hair Design, čiji će članovi tima biti zaduženi za frizuru i šminku svih koji budu zainteresovani za profesionalne portrete, a domaćin će i ove godine biti restoran One i vinarija Crush Wine Station, koji će svim prisutnima služiti besplatne tople napitke i lokalne slatkiše. Događaj je podržan i od lokalne firme Freejack. Z.K.


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

crna gora

21

BijelO pOlje: pArking serVis OBilježiO peT gOdinA rAdA

Otvorili nove prostorije površine 100 kvadrata Bjelopoljski parking servis juče je otvaranjem novih prostorija, povšine 100 kvadrata, obilježio pet godina rada. Direktor Ismar Ćorović istakao je, da je pokrenuta i savremena aplikacija za naplatu. “Nove prostorije izgrađene su u okviru gradske garaže, što će dodatno unaprijediti i olakšati rad Parking servisa. Aplikacija “EasyPark” vozačima će omogućiti brže pronalaženje parkinga, kao i lakše plaćanje parkiranja”, kazao je Ćorović.

Podvukao je, da Parking servis odlično funkcioniše, te da će se i u budućnosti zalagati za dalje usavršanje njihovih usluga. “Prve tri godine bile su dosta teške i nijesmo imali adekatvne uslove za rad. Naplata parkinga vršena je ručno, imali smo inkasante koji su radili naplatu. Nakon toga smo uveli automate, a sada smo dobili i nove prostorije i aplikaciju, što pokazuje da kontinuirano radimo na unapređenju usluga”, naglasio je Ćorović. Napomenuo je, da novu

Parking garaža aplikaciju za naplatu parkinga “EasyPark” građani mogu preuzeti sa “play prodavnice”. “Riječ je o aplikaciji za mobilne telefone, namijenjenoj za android i IOS uređaje. Dovoljno je da se vozači registruju, ukucaju broj registarskih oznaka i putem kreditne kartice plate uslugu parkiranja”, kazao je direktor Ćorović. Skromnoj svečanosti prisustvovao je i predsjednik opštine, Petar Smolović, koji je podvukao da je osnivanjem Parking servisa uve-

snijeg je zABijeliO juče kOlAšin

tog preduzeća Milivoje Bulatović, svi putevi su prohodni kako u prigradskom tako i na seoskom području. “Imajući u vidu da će tokom predstojeće noći temperatura ići dosta ispod nule, odmah ćemo otpočeti sa posipanjem rizle i soli. U potpunosti smo spremni za sniježne padavine”, kazao je Bulatović.

“Najljepši novogodišnji izlog“ 2019 godine

Kolašin juče pod prvim sniježnim pokrivačem

Hoteli SHeraton i Bianca raSprodali kapacitete za katolički Božić Oba hotela spremno dočekuju predstojeće praznike i kako su saopštili 100 posto su popunjeni već za katolički Božić. “Kao i prethodnih godina, najviše ce biti zastupljeni gosti iz Albanije. Za katolički Božić hotel je već rasprodat, Nova godina se još prodaje. Za praznike će goste zabavljati bend iz Ulcinja koji će izvodi-

ti kako našu tako i stranu muziku”, kazala je Slađana Krgović, menadžer hotela Sheraton. Hotel Bianca takođe je rasprodat za katolički Božić, koji preferiraju takođe gosti iz Albanije. “Za katolički Božić svi kapaciteti su popunjeni, a njih će zabavljati bend iz Ulcinja koji inače sake godine angažujemo za taj datum. Prodaja aranžma-

litetno može obavljati usluge javnog servisa”, kazao je Smolović. Trenutno na teritoriji bjelopoljske opštine ima 460 parking mjesta, u okviru garaže 115. U dogledno vrijeme, kako je juče najavljeno, u saradnji sa Sekretarijatom za saobraćaj radiće se na proširenju parking mjesta u gradu pod Obrovom. Obilježavanju jubileja Parking servisa prisustvovao je i potpredsjednik opštine, Nermin Bećirović, kao i članovi Upravnog odbora Parking servisa. B.Č.

AkcijA TO BAr zA ljepše prAzničnO rAspOlOženje u grAdu

Svi putevi prohodni Prvi ovogodišnji sniježni pokrivač u gradu na Tari do 14 sati iznosio je preko 10 cm. No snijeg je tokom jučerašnjeg dana nastavio da pada istim intenzitetom, pa se može očekivati da njegova debljina bude još veća. Mašine Komunalnog preduzeća od ranih jutarnjih sati juče su bile na terenu. Kako je kazao direktor

den komunalni red u gradu, kakav ranije nije postojao. “Kruna ove priče je to što su napravili kancelarije, pa će ostvariti i finansijsku uštedu, a i prostorno i tehnički će biti opremljeniji. Prošle godine smo pustili u rad aparate za elektronsku naplatu, a ove godine idemo još korak dalje pokretanjem mobilne aplikacije, koja će omogućiti građanima da na jednostavan i lak način plate usluge. Sve to dokazuje da jedan mlad menadžement, uz dobar Upravni odbor i saradnju sa opštinom, kva-

na za Novu godinu takođe ide dobro, 31. decembra goste će zabavljati Jadranka Barjaktarević i Bojan Delić, a 1. januara Miroslav Ilić, Jadranka Barjaktarević i Bojan Delić. Zadovoljni smo dinamikom prodaje koja teče, gosti su domaći i iz regiona. Od Nove godine kreću i zimski paketi”, kazao je menadžer hotela Slavko Medenica.

Turistička organizacija Bar povodom predstojećih novogodišnjih praznika organizovaće tradicionalnu akciju „Najljepši novogodišnji izlog“. Cilj akcije je motivacija vlasnika poslovnih objekata da iskažu svoju maštu i kretativnost, kako bi doprinijeli prazničnom raspoloženju u gradu pod Rumijom. Komisija će odabrati tri najljepša izloga, a nagrađeni će osim specijalno uređenih plaketa dobiti i novčane nagrade i to za I nagradu – 150 eura, II nagradu – 100 eura, III nagradu – 50 eura. Akcijom će biti obuhvaćeni svi izlozi, bez obzira na veličinu i vrstu poslovnog prostora. Prilikom odabira najljepšeg izloga članovi Komisije će vrednovati kreativnost, orignialnost boje primijenjeni kolorit, novogodišnji doživljaj, upotrebu

dekorativnih elemenata. Komisija će ocjenjivati izloge u periodu od 16. – 26. decembra 2019. godine. Za obilazak izloga u centralnom dijelu grada nije potrebno prijavljivanje, a za izloge u ostalim mjestima barske opštine potrebno je prijaviti se na tel: 311-633, 311-696 ili u Turističkom informativnom birou na Topolici svakog radnog dana od 07-15h. Dodijela nagrada će biti u petak 27.decembra 2019. godine. Radio Bar je medijski sponzor akcije „Najljepši novogodišnji izlog 2019“.


22

SVIJET

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

BURAN POČETAK NATO SAMITA U LONDONU, DONALD

MAKRON NAS JE SVE UVRIJEDIO, NATO JE NAJPOTREBNIJI FRANCUSKOJ Predsjednik SAD je rekao i da Francuskoj, koja teškom mukom pokušava da progura reforme robusnog državnog sektora, “ekonomski ne ide baš dobro”.

Šefovi država članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO) okupili su se u Londonu na obilježavanju 70. godišnjice osnivanja tog vojno-političkog bloka. Sastanak lidera dolazi u momentu kada turski predsjednik najavljuje da neće podržati plan Alijanse za Baltik, dok francuski predsjednik, s druge strane, kaže da je NATO doživio “moždanu smrt”, piše Radio Slobodna Evropa (RSE). Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je juče da su komentari francuskog predsjednika Emanuela Makrona o “moždanoj smrti” NATO “veoma uvrijedljivi”. “Nikome NATO nije više po-

treban nego Francuskoj”, rekao je Tramp, dodajući da Francuskoj, koja teškom mukom pokušava da progura reforme robusnog državnog sektora, “ekonomski ne ide baš dobro”.

■ TRAMP: NEPOŠTEN ODNOS EU PREMA SAD

Na konferenciji za novinare koju je održao zajedno sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom Tramp je kazao i da je Makronova izjava o alijansi “veoma odvratna” i da je upućena svim ostalim članicama sasveza. Makron je u ne-

davnom intervjuu za “Ekonomist” rekao da je Alijansa u stanju “moždane smrti” i apelovao na Evropu da kreira svoju sopstvenu bezbjednosnu strukturu. Kasnije juče, na marginama NATO samita, Tramp je trebao da održi sastanak sa Makronom. Američki predsjednik je upozorio i da će stvari postati veoma teške sa EU, ukoliko ne poboljša svoj odnos prema trgovini i NATO-u, prenijela je agencija Rojters. “Evropska unija se, kad je o trgovini riječ, odnosi veoma, veoma nepošteno prema SAD”, rekao je Tramp na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom

PUTIN: ŠIRENJE NATOA JE BESMISLENO Predsjednik Rusije Vladimir Putin kritikovao je nastavak širenja NATO-a, što je, kako je sugerisao, bilo besmisleno. Kako Putin navodi, to je besmisleno s obzirom na nepostojanje prijetnje od Moskve nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Govoreći na sastanku ruskih vojnih lidera u ruskom rizortu na Crnom moru Sočiju, Putin je rekao da širenje NATO-a predstavlja prijetnju za Rusiju, ali da se nada da će interes o zajedničkoj

bezbjednosti prevladati, prenio je Rojters. Uprkos tenzijama, Putin je rekao da je Rusija i dalje spremna da sarađuje sa vojnom alijansom. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija sa “velikom pažnjom” posmatra događaje u Londonu gdje NATO obilježava 70 godina od osnivanja. Taj vojno-politički savez koji broji 29 članica osnovan je 1949. godine kako bi se Evropi pružila bezbjednost od tadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Peskov je rekao da je NATO “proizvod ere sukoba, ere hladnog rata”, na šta Rusija ne želi da se vraća. “Savez koji je stvoren i oblikovan ideologijom konfrontacije, naravno, ne može donijeti ništa drugo osim konfrontacije”, rekao je Peskov. Sve bliži odnosi Turske i Moskve povećali su tenzije među članicama NATO, ali Peskov kaže da ta saradnja ne šteti alijansi. Francuska, jedna od članica NATO, takođe želi bliže veze sa Rusijom.

Stoltenbergom u Londonu. Istovremeno, američki predsjednik je oštro kritikovao spremnost Francuske da oporezuje velike američke tehnološke kompanije. Trampova administracija je već zaprijetila uvođenjem carina na francuske proizvode, između ostalih na sir rokefort, jogurte i šampanjce. Domaćin susreta, britanski premijer Boris Džonson, treba, rekao je njegov portparol, da pozvove 29 zemalja

da ostanu “ujedinjene kako bi NATO mogao da se prilagodi budućim izazovima”. Tramp nije jedini kojeg je pogodila nedavna izjava franuskog lidera. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je, odgovarajući na Makronove izjave o NATO-u prošle sedmice poručio francuskog predsjedniku: “Prvo preispitaj vlastitu moždanu smrt!” Njihov spor je nastao u vezi s ofanzivom Ankare na sje-


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

SVIJET

23

D TRAMP ODMAH NAPAO FRANUSKOG PREDSJEDNIKA: Makron: "I dalje isto mislim" Uprkos brojnim kritikama, francuski predsjednik Emanuel Makron ponovio je juče u Londonu stav da je NATO u stanju moždane smrti. On je to rekao, na razočaranje članica Alijanse, uoči početka samita te organizacije u Londonu. "I dalje tako mislim", rekao je Makron na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom SAD Donaldom Tram-

veroistoku Sirije o kojoj nije obavijestila druge članice Saveza. Dvojica predsjednika trebali su kasnije juče da održe sastanak sa Borisom Džonsonom i Angelom Merkel kako bi razgovarali o sirijskom sukobu. Osim tog potencijalno eksplozivnog sastanka, glavnom nepoznanicom samita smatraju se stavovi Donalda Trampa. Njegov prvi istup prije početka sastanka na vrhu odredio je smjer kojim će ići drugi učesnici u svojim istupima kao lani kada je kritikovao Angelu Merkel.

■ NE MIJEŠA SE, ALI

PODRŽAVA BREGZIT

Osim napada na Francusku, Tramp se u 52 minute pred novinarima dotakao većeg broja tema, braneći Irance “ubijene samo zato što su protestovali” i bacio sumnju u nadu u trgovinski sporazum s Kinom rekavši da to može pričekati njegov eventualni reizbor sljedeće godine. Tramp želi da nastavi pritisak na saveznike kako bi poštovali obavezu o 2-postotnom izdvajanju BDP-a za odbranu do 2024. Njemačku i ostale države koje izdvajaju manje nazvao je “delinkventima”. Republikanski milijarder treba da se sastane i sa britan-

skim premijerom, za kojeg je rekao da je “veoma sposoban”, ali je istakao da ne želi da se “miješa u njegove izbore”. Ipak je ponovio da je sklon Bregzitu. Tokom obraćanja nakon sastanka sa Trampom, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg insistirao je na tome da je Alijansa ojačala svoje kapacitete kojima može da iznese prvobitnu misiju odbrane Evrope. “Ne, to nije slučaj, jer, u stvari, NATO radi mnogo više sada no što smo radili prethodnih godina. I radimo više zajedno, ne Amerika i Evropa odvojeno, kao što smo radili godinama. NATO je najuspješnija Alijansa u istoriji jer smo bili u stanju da se mijenjamo iznova i iznova kako se svijet mijenjao”, rekao je Stoltenberg komentarišući Makronov intervju.

■ PROBLEM ZVANI ERDOGAN

Uoči održavanja sastanka lidera članica NATO-a, turski predsjednk Redžep Tajip Erdogan najavio je da Turska neće podržati plan Alijanse za odbranu zemalja Baltika ukoliko NATO ne prizna grupe koje Ankara smatra teroristima. „Razgovarao sam sa predsjednikom Poljske sinoć. Oni

su rekli: ‘Možemo li mi Poljska i baltičke zemlje da se sastanemo sa vama u Londonu?’ Mi smo rekli: ‘Naravno, sa zadovoljstvom, možemo se sastati i razgovarati o ovim problemima i tamo takođe. Ali ako naši prijatelji u NATO-u ne priznaju za terorističku organizaciju one protiv kojih vodimo borbu protiv terorizma, onda oprostite mi, ali mi ćemo se suprotstaviti svemu što će biti tamo preduzeto’“, rekao je Erdogan na konferenciji za medije u Ankari pred odlazak na sastanak lidera. Turska odbija da podrži odbrambeni plan NATO-a za Baltik i Poljsku sve dok Alijan-

sa ne ponudi Ankari više političke podrške u njihovoj borbi protiv kurskih YPG snaga na sjeveru Sirije, piše RSE. Tokom zajedničkog obraćanja medijima sa Trampom Stoltenberg je rekao kako bi trebali izbjegavati novu trku u naoružanju sa Rusijom. On je takođe rekao da će NATO odgovoriti na bilo kakav napad na Poljsku ili baltičke zemlje. “Prisustvom NATO-a u Poljskoj i baltičkim državama, Rusiji šaljemo snažan signal - ukoliko bude bilo kakav napad na te zemlje, cijela Alijansa će odgovoriti”, rekao je Stoltenberg pred samit NATO-a u Londonu. Prema njegovim ri-

pom. Francuski predsjednik je rekao da Turska ponekad sarađuje s posrednicima Islamske države i dodao da Turskoj i dalje zamjera to što se bori protiv kurdskih boraca na sjeveru Sirije, jer ti borci pomažu u borbi protiv džihadista. "Turska se bori protiv onih koji su se borili zajedno s nama. A ponekad sarađuje s posrednicima Islamske države", rekao je Makron.

ječima, NATO nema listu neprijatelja, ali će odgovoriti ukoliko bude potrebe. Na pitanje da li se pitanje spora sa Turskom može riješiti do kraja samita u Londonu, Stoltenberg je odgovorio: “Neću to obećati, ali ono što mogu reći jeste da radimo na tome. Ali nije kao da NATO nema plan za odbranu baltičkih zemalja”, dodao je Stoltenberg, prenosi Rojters. U razgovoru za Rojters, američki ministar odbrane Mark Esper je upozorio Ankaru da “ne vide svi prijetnju onako kako je oni vide”, te je pozvao u ime jedinstva Alijanse da prestanu sa blokadom plana za Baltik.


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

KULTURA Radovi Nika Kalađurđevića u Budvi Samostalna izložba radova Nika Kalađurđevića biće otvorena večeras od 20 sati u galeriji budvanskog hotela Adria. Umjetnik će se predstaviti sa dvadeset dvije slike manjeg i galerijskog formata, rađenih u tehnici akril na platnu. “Nikovi tematski sadržaji su eksplicite vezani za more i njegovo izuzetno bogatstvo, te raznovrsnost uskog primorskog pojasa…. Duboko uronjen u svoje more riba i priča, više od pet decenija, sanjari na javi taj istinski umjetnički zanesenjak”, kazao je o umjetniku, slikar i likovni kritičar Slobodan Slovinić. Izložba radova biće otvorena do 18. decembra. R.K.

REPERTOAR DANAS 4.12.2019.

FILM

DŽOKER 22.00h

REŽIJA: Tod Filips MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 4.12.2019.

FILM

NEBESKA TEMA 19:45h

REŽIJA: Mladen Matićević MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

25

Običaji, vještine, fešte i zanati Boke Kotorske

DOKUMENTARNA IZLOŽBA U GALERIJI SOLIDARNOSTI

Izložbom će ujedno i započeti Međunarodna multidisciplinarna naučna konferencija o nematerijalnoj baštini, koja će trajati do 7. decembra

Dokumentarna izložba “Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore” biće otvorena sjutra veče u 18 sati u Galeriji solidarnosti u kotorskom Starom gradu. Autori izložbene postavke su Anastazija Miranović, Branko Banović, Mileva Pejaković-Vujošević, Tanja Vujović i Tanja Rajković. Izložbom će ujedno i započeti Međunarodna multidisciplinarna naučna konferencija “Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske: stanje, izazovi, potencijali”, koja će trajati do 7. decembra u prostorijama i u organizaciji Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor, a uz podršku Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor. Manifestacije, festivali, običaji lokalnog i nacionalnog značaja, vještine i tradicionalni zanati prepoznati su Konvencijom UNESCO o nematerijalnoj kulturnoj baštini koja je usvojena 2003. godine. Skupština Crne Gore Konvenciju je rati-

fikovala 2009. te je, nakon donošenja niza zakonskih akata, nematerijalna baština zakonski prepoznata 2010. godine (Zakon o zaštiti kulturnih dobara). Muzeji Kotor ovom naučnom konferencijom obilježavaju 10 godina od ratifikacije Konvencije UNESCO o nematerijalnoj kulturnoj baštini. Podsjećanja radi, stav-

ljanjem na Reprezentativnu UNESCO listu prirodne i kulturne baštine prije 40 godina, Kotor i Boka su, zbog jedinstvenog spoja različitih prirodnih i kulturnih uticaja i nasljeđa univerzalnih vrijednosti, postali svjetski poznati prostori čije vrijednosti pripadaju cijelom čovječanstvu. Izložbu će otvoriti direktor Direktorata za kulturnu

baštinu Ministarstva kulture Aleksandar Dajković, a ovom prilikom prisutnima će se obratiti i predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, vd direktorke OJU “Muzeji” Slađana Mijanović i etnološkinja-antropološkinja Danijela Đukić. U muzičkom dijelu programa nastupiće kotorska klapa “Bisernice Boke” koja obilježava 40 godina rada. R.K.

ŠESTI DAN DECEMBARSKE UMJETNIČKE SCENE

PREDSTAVLJANJE KNJIGE SRETENA VUJOVIĆA I KONCERT KVARTETA DOCLEA

Knjiga “Poredak haosa” autora Sretena Vujovića biće predstavljena večeras od 19 časova u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, čime će ujedno i započeti šesti dan Decembarske umjetničke scene - DEUS. Takođe, od 20 sati, u Galeriji “Risto Stijović” biće održan koncert gudačkog kvarteta Doclea. Poezija i prozni radovi Sretena Vujovića prevođeni su na nekoliko svjetksih jezika. Zastupljen je u nekoliko zbirnih knjiga poezije i nekoliko antologija, kako na crnogorskom, tako i drugim jezicima.

Dobitnik je i najvećeg priznanja rodnog Cetinja, Trinaestonovembarske nagrade za 2001. godinu. Član je i jedan od osnivača Nezavisnog društva crnogorskih pisaca i Crnogorskog P.E.N. centra, Hrvatskog P.E.N. centra, Matice muslimanske i jedan od inicijatora osnivanja Matice crnogorske. Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Osim autora, o knjizi će govoriti još i Ivana Đukić i Božidar Proročić. S druge strane, gudački kvartet Doclea nastao je početkom 2017. godine. Prvi zajednički nastup imali su u

okviru majstorske radionice za kamernu muziku. Kvartet čine: Slađana Mijović, Sonja Vojvodić (violine), Petar Obradović (viola), Milan

Ninković (violončelo). Na programu koncerta su gudački kvarteti Jozefa Hajdna, Antonjina Dvoržaka i Dmitrija Šostakovića. M.Rog.


26

KULTURA

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

OSVRT NA IZLOŽBU DEUS EX MACHINA U SKLOPU DEUSA 2019.

POLJE UMJETNOSTI IGRALIŠTE ZA SVE

Postavka sintetiše eklekticizam promišljanja generacija rođenih posle sedamdesetih godina prošlog vijeka sa specifičnim, bliskim kulturalnim nasljeđem i društveno-političkim okvirom sa. Modernisti su branili autonomiju umjetnosti, pozivajući se na posebnost medija u kom su stvarali (dvodimenzionalnost i plošnost) i označavajući ih kao isključivi kvalitet likovne umjetnosti. Satjerana pitanjima kompleksnosti egzistencijalnih odnosa, autonomija i modernistički okvir slike nestaju šezdesetih godina prošlog vijeka, pa dolazi do promjene paradigme u razvoju umjetnosti. Novi istraživački prostori umjetnosti, fokus su izmjestili u život. U tom proširenom polju umjetnosti reflektuje se liberalna koncepcija i novi oblici društvenih odnosa koji nisu uređeni metanarativima religije, partije ili autoriteta. Danas, umjetnost jeste reprezent života, medij umjetnosti jesu složene aktivnosti i djelatnosti čovjeka.

⌦ Nela Gligorović DEUS je ustanovljen početkom turbulentnih devedesetih, kao znak da sloboda i kreacija jesu prirodan refleks na rat, duhovnu devastaciju i okupaciju uma. Rat, onaj u naše ime, i bilo koji drugi spektakl užasa, tradicionalni je modus uništenja i profiterstva. Devedesetih, pod barjakom slobode ljudi i teritorija, upravljačke elite su čovjeka, lišenog samopoštovanja, nominovale za oslobodioca i navukle mu kostim vojnika – pajaca, a od društva stvorila frenetičan auditorijum koji je ostao zarobljen u okvirima nacionalnih, vjerskih i etničkih identiteta. Jasno koncipiranom tranzicionom strategijom, društveni kapital je transformisan u privatnu svojinu. Rijetki pojedinci su dobili bitku. Mi ostali, bili smo u ratu. Današnje borbe za nacionalne identitete ne vode se na polju umjetnosti, već bojno polje jeste tržište – theatrum mundi. Ekonomija zemlje, njen BDP predstavlja anamnezu društva, pa je komodifikacija života, duha, umjetnosti – komodifikacija kao fenomen savremenosti, primjenjiva na svaki aspekt iskustva čovjeka.

■ KULT KAPITALIZMA Istoriju XX vijeka obilježio je uspon svetovne religije – kapitalizma i istorija totalitarizma. Valter Benjamin navodi „kapitalizam je čist religiozni kult, možda najekstremniji koji je ikad postojao. U njemu sve dobija smisao samo kroz direktan odnos prema kultu: on nema neku posebnu dogmu, neku posebnu teologiju. On utilitarizmu daje njegovu religioznu

18

■ REFLEKSIJA DRUŠ-

Postjugoslovenstvo kao mogući identitet nijansu...“Benjamin povlači analogiju između ikonografije „svete hartije“ – novčanice i ikonografije religijskih pokreta, čije kompozicije detektujemo kao identične forme „pravovjernosti“. Masovna kultura, konzumerizam, manir trenutnog zadovoljenja i bez odlaganja jesu rituali koji uređuju odnose i iskustvo, pa analogija sistema sa religioznim kultom nije pretjerana. Mislioci današnjice XXI vijek označavaju kao vijek jačanja religijskog fundamentalizma. Tome u prilog, Uelbekov roman Pokoravanje, označen kontroverznim, projektuje 2022. godinu u Francuskoj kao zemlju gdje će se na tasu naći vrijednosti evropskog sekularizma i islamskog fundamentalizma, pri čemu or-

UMJETNIKA IZ CRNE GORE, SRBIJE I SJEVERNE MAKEDONIJE PREDSTAVILI SU SVOJE RADOVE NA OVOGODIŠNJEM DEUS-U

ganizovanost, hijerarhijska uređenost, centralizovana moć, jasni ciljevi i aksiomi religije odnose prevagu nad građanskim liberalnim poretkom. Da li je ideologija moguća danas? Da li postoji mogućnost

TVENIH PRILIKA

artikulacije novog ideološkog modela? Da li je čovjek iscrpio utopijske kapacitete, pa mu je preostala religija kao rijetka nerazriješena dilema? Život, njegova složenost, organizacija, paradoksi, dihotomije, dramatizacije, intervencije medij su savremene umjetnosti odnosno alati postmodernog pluralizma koji sintetišu i proizvode pluralitet diskursa, koji nastaju “unutar autoriteta i legimiteta pozicije moći”. Upravo pluralitet diskursa upućuje na decentralizam društvene i političke moći, pa postmodernu kulturu posmatramo kao društvenu organizaciju u stanju entropije. Umjetnost XX vijeka oscilirala je između dva teorijska punktuma–potvrđivanja i osporavanja modernističkog diskur-

Postavka Deus ex machina prezentuje diverzitet izražajnih jezika, tehnika, oblikovnih postupaka, medija, disciplina i kategorija i refleksija je kontroverzinih društveno-istorijskih prilika u kojima je umjetnička produkcija nastajala. Postavka sintetiše eklekticizam promišljanja generacija rođenih posle sedamdesetih godina prošlog vijeka sa specifičnim, bliskim kulturalnim nasljeđem, doprinoseći konstruisanju predstave, odnosno promišljanja šireg društveno-političkog, socijalnog i kulturološkog okvira prostora na kojim živimo. U šta/koga/kome vjerujemo danas? Da li vjerujemo? Kako/ ko/šta može riješti stvar? Pitanja individualnog i kolektivnog identiteta, tradicije i tranzicije,


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

KULTURA

27

Nakon svečanog otvaranja izložbe nastupio je beogradski sastav “Fish in oil” matrijarhata i patrijarhata, etike i estetike, religije i filozofije danas, oslobađanja i slobode, arhetipa, nestajanje dihotomije život/umjetnost su samo neke od priča koje regionalni umjetnici različitih poetika i prosedea kroz rad prezentuju podgoričkoj publici. Ova djela-artefakti rezultat su fluktuacije različitih društvenopolitičkih procesa, njihova prezentacija, reinterpretacija i dramatizacija naš su revizionistički odnos prema prošlosti, stav prema sadašnjosti i projekcija budućnosti. Sve to, bez posebne intencije i političke konotacije, navodi nas ka definisanju mogućeg identiteta – postjugoslovenskog, kao odrednice za umjetničke prakse u zajedničkom, specifičnom kulturalnom prostoru. Značajno je pomenuti kontekst u kom je nastajala jugoslovenska umjetnost, kao i to da su prve ideje o jugoslovenstvu koincidirale sa pojavom ideje o sintezi jugoslovenske likovne umjetnosti. Likovna umjetnost i spomenička arhitektura izgradile su kulturni identitet Jugoslavije, čija se umjetnička teorija i praksa kretala u okvirima globalnih modernističkih trendova. Upravo te liberalne umjetničke prakse u SFRJ i njihova heterogenost korpus su našeg kolektivnog naslje-

đa, predložak za razvoj savremene umjetnosti.

■ NASLJEĐE JUGOSLO-

VENSKE UMJETNOSTI

Nasljeđe jugoslovenske umjetnosti susrećemo u seriji digitalnih „O“ rgazama Jane Jakimovske kao reminiscencija na Vizuelni orgazam(1981) Vlaste Delimar, elementi jugoslovenske korporalne umjetnosti i politike tijela u opusu Marine Marković. Petar Delijević instalacijom HUM-US, izvedenom za ovu priliku, dovodi u korelaciju pojam zemlje kao materije i politički pojam zemlje – teritorije, referišući na negativnu političku recepciju teritorija nekadaš-

Heterogeno nasljeđe SFRJ

njih šest socijalističkih republika SFRJ. Heterogeno nasljeđe prepoznaćemo u opusu Selmana Trtovca, koji eksperimentalnim artistističkim operacijama ima intenciju da dekonstruiše

OVA DJELA-ARTEFAKTI REZULTAT SU FLUKTUACIJE RAZLIČITIH DRUŠTVENO-POLITIČKIH PROCESA, NJIHOVA PREZENTACIJA, REINTERPRETACIJA I DRAMATIZACIJA NAŠ SU REVIZIONISTIČKI ODNOS PREMA PROŠLOSTI, STAV PREMA SADAŠNJOSTI I PROJEKCIJA BUDUĆNOSTI

duh umjetnosti, ispita mentalni automatizam umjetnika. Klasični ikonografski postulati i antička narativnost čitljivi su u reljefima Nikole Radonjića i kompozicijama Veljka Valjarevića, dok Momir Bulović i Ivan Milenković dokumentaristički bilježe likove i situacije današnjice, koje projekcija liberalnog kapitalizma obesmišljva i banalizuje, pozicionirajući recipijente kao „puste dvorane u kojima pokliči Don Kihota izazivaju spdnju, u kojima plač Faustov tjera na zijevanje...“ Teodora Nikčević se bavi identitetom kao organizacijom emocionalnih i kognitivnih karakteristika individue, rekonstruišući porodični ambijent i sjećanja u kojima je odrastala. Instalacija je u stvari revizionistička intervencija Nikčevićeve na polju porodične memorije, sa namjerom pozicioniranja fenomena sjećanja kao konstituenta individualnog integriteta. Platonova alegorija o pećini, simboličko traganje za spoznajom, materijalizovano je u skulpturi Katarine Tomašević, humanoida čija forma poraženog i zarobljenog materijalnim/tjelesnim simbolizuje našu organsku i mentalnu nemoć, odnosno isključivo mogućnost čulne spoznaje svijeta. Rad Jovane Vujović nosi

atmosferu postromantičarskog weltschmerza XXI vijeka, gdje intelektualno-emotivni naboj umjetnice, pulsira i markira tjelesni punktum kao katarzičnu tačku mentalnog oslobođenja.

■ SAVREMENI NARATIV Antropocentrična pozicija i savremeni narativ u arhitektonskom pejzažu, atmosfera kontemplativnosti i melanholije u djelima Lidije Nikčević uvodi nas u fenomen urbanog realizma, glasne tišine i usamljene gomile. Tanja Markuš inspirisana Bošovom ingenioznom vizijom svijeta XVI vijeka, umjetničkom egzekucijom inkorporira elemente savremenosti u formi triptiha aludirajući na „Vrt zemaljskih uživanja“ i čovjeka kao glavnog optuženog za stanje u „vrtu“. Danas, umjetnost postoji kao pluralitet prakse, postupaka, teorije, viđenja, projekcija i intervencija, koje savremeni umjetnik kao angažovani kritičar sprovodi. Biti savremeni umjetnik u „post dobu“ znači transdisciplinarno se baviti produkcijom sadržaja, odnosno intervencijama na polju politike, društvene teorije, roda, ideologije, antropologije... Dihotomija život-umjetnost je izbrisana, polje umjetnosti rekonstruisano je kao igralište za sve.


28

DRUGI PIŠU

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

POLITIKO O LIČNOSTIMA KOJE ĆE OBLIKOVAT

Putin

Makron

Kurc

KO SU NAJ LJUDI U E

B

riselski portal Politiko napravio je godišnju listu najmoćnijih ljudi u Evropi, odnosno listu ljudi koji bi u 2020. godini mogli da je oblikuju.

Na vrhu liste je francuski predsjednik Emanuel Makron, dok je preostalih 27 osoba sa liste svrstano u tri kategorije koje predstavljaju tri vrste moći: ljudi od akcije (sa najvećom sposobnošću da vrše uticaj), ometači (koji će najvjerovatije poništiti status kvo) i sanjari (čije ideje pokreću evropsku politiku). Kako se navodi, ovogodišnja lista sastoji se od ljudi sa najvećom moći i uticajem u evropskoj politici i politikama, a na njoj se nalazi 19 muškaraca i devet žena, odnosno 20 političara, četvoro aktivista, tri javna funkcionera i jedna osoba iz tehnološkog sektora.

Varadkar

■ LJUDI OD AKCIJE

Kao što je već pomenuto, na vrhu liste je Makron koji je, kako se navodi, iskoristio vakuum nastao zbog Bregzita i slabosti Njemačke i koji je razbjesnio Evropski parlament kada je kritikovao izborni sistem i pokušao da izmanevriše izbor Ursule fon der Lajen, ali i kada se usprotivio dosadašnjoj politici proširenja EU i spriječio pokretanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Odmah iza njega na listi je Margaret Vestager iz Danske, koja je svrstana u grupu ljudi od akcije koja je dobila drugi mandat u Evropskoj komisiji kao komesar za konkurenciju, što je jedna od oblasti u kojima EK funkcioniše nesmetano i u kojima ona ima ovlašćenja koja ne oklijeva da izvrši. U kategoriju ljudi od akcije svrstani

su i predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard, ruski predsjednik Vladimir Putin, britanski premijer Boris Džonson, njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednica EK Ursula fon der Lajen, irski premijer Leo Varadkar, bivši i vjerovatno budući austrijski kancelar Sebastijan Kurc i evropski komesar za trgovinu Fil Hogan. U kategoriji ometača takođe se našlo devet osoba na kojoj je vodeće mjesto pripalo savjetniku britanskog premijera Dominiku Kamingsu, koji je poznat po tome što je Britaniji priredio šok 2016. godine tako što se otkrilo da je on bio mozak kampanje za izlazak iz EU, a Politiiko navodi da on kao poštovalac Otoa fon Bizmarka političke namjere često poredi s vojnom strategijom. Na drugom mjestu je lider njemačke stranke Zeleni Robert Habek koji je uspio da udvostru-

Vestager


DRUGI PIŠU

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

29

TI POLITIČKU SCENU EVROPE U 2020. GODINI

JMOĆNIJI EVROPI? či popularnost stranke od kada ju je preuzeo prošle godine i za koga se smatra da bi mogao da postane prvi njemački kancelar iz Zelenih.

■ OMETAČI Na listi ometača nalaze se i izvršni direktor Fejsbuka Dejvid Markus poznat po tome što pokušava da nametne kripto valutu Libra, bivši italijanski premijer Mateo Renci, škotska premijerka Nikola Stardžon, šef njemačke agencije za zaštitu podataka Johanes Kasper, francuski ljevičarski orijentisan političar Fransoa Rufin, prva slovačka predsednica Zuzana Čaputova, koja svoju poziciju koristi kao platformu za prebacivanje političkog razgovora na teme poput korupcije, životne sredine i LGBT prava. Mjesto u ovoj kategoriji na-

šao je i doskorašnji italijanski ministar unutrašnjih poslova i lider desničarske Lige Mateo Salvini, za koga Politiko navodi da je možda ostao bez funkcije ali da nije izašao iz kadra. Liga je i dalje najpopularnija stranka u Italiji sa Salvinijem koji je dobro pozicioniran da postane premijer na čelu koalicije desnice, ukoliko se izbori budu uskoro održali, a ukoliko se to dogodi, mogu se očekivati šokovi širom zemlje.

■ SANJARI Kategoriju sanjara predvodi švedska aktivistkinja Greta Tunberg koja je svojim aktivnostima dobila podršku brojnih ekoloških stranaka naročito u Njemačkoj, Belgiji i Holandiji. U kategoriji sanjara nalazi se i mađarski premijer Viktor Orban za koga se kaže

Džonson

da je predvodnik nacionalizma u EU, francuski ministar finansija Bruno le Mer, Njemica Karola Reketer koja je postala poznata zahvaljujući spasavanju migranata kod italijanske obale, generalni sekretar Evropskog parlamenta Klaus Vele, britanska komesarka za informisanje Elizabet Denam. Na listi sanjara su i njemački pisac i izdavač Goc Hubiček, koga smatraju guruom stranke Alternative za Njemačku (AfD), njemački ministar finansija Olaf Šolc, radnik firme za dostavu "Deliveroo" Žan Danijel Zamor, koji je na sebe skrenuo pažnju ukazujući na radne uslove dostavljača. Portal Politiko obrazložio je da se lista sastavljala tako što se na njoj nisu možda našli najuticajniji ljudi Evrope, već oni koji imaju važan i neočekivan uticaj.

Von der Leyen

Merkel

Lagarde


30

ZABAVA

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

LEGENDARNI BOSTONSKI BEND U KOMŠILUKU

PIXIES DOGODINE U BEOGRADU

Čuveni američki bend Pixies, koji je nedavno objavio novi album “Beneath The Eyrie”, održaće koncert 1. septembra 2020. godine na stadionu “Tašmajdan” u Beogradu. Pixies danas u svijetu uživaju ugled izuzetno uticajnog i poštovanog benda. Kurt Kobejn je priznavao uticaj Pixies pri stvaranju generacijske himne Nirvane “Smells Like Teen Spirit”, Tom Jork iz Radioheada je isticao da su mu Pixies izmijenili život, Bono iz U2 ih je prozvao “jednim od najvećih američkih bendova ikad”, dok ih je hvalio i veliki Dej-

vid Bouvi, koji je čak kasnije obradio pjesmu “Cactus”. Predvođeni gitaristom Blekom Frensisom, prepoznatljivom po nadrealnim stihovima o NLO, seksu, biblijskim i drugim neočekivanim temama, kao i pjevanju između prijatne smirenosti i iznenadnog izluđujućeg gnjevnog vriska, Pixies su se pročuli nizom danas kultnih, bučnih gitarskih albuma – (mini) “Come On Pilgrim” (1987), “Surfer Rosa” (1988), “Doolittle” (1989), “Bossanova” (1990) i “Trompe le Monde” (1991). Fi.J.

ª GDJE SU ONE GODINEº NOVI AUTORSKI SINGL SAMIRA RAMOVIĆA

NE STVARAM NAMJENSKI, VEĆ SLIJEDIM SRCE I OSJEĆAJ

⌦ Danilo Brajković

S

amir Ramović, crnogorski pjevač koji posljednjih godina karijeru gradi na srbijanskom tržištu, lansirao je novu autorsku numeru “Gdje su one godine” i još jednom ukrstio snage sa Zoranom Kikijem Lesendrićem, liderom Pilota.

Uspješna saradnja Samira Ramovića i Kikija Lesendrića traje već nekoliko godina i pretočena je u prijateljstvo. Između ostalog, krasi ga pjesma “Tu sam ja”, objavljena još 2016, a zanimljivo je da se Ramović pojavljuje i u spotu Kikija i Pilota “Noć kao iz sna”, koji je iste godine snimljen na Crnogorskom primorju. Takođe, Kiki nije jedini iz plejade iskusnijih sa kojima je Ramović okušao sreću - podsjetimo, 2015. na Sunča-

nim skalama u Herceg Novom otpjevao je “Ljubavi nove”, na muziku i tekst Sergeja Ćetkovića. Svojih pet minuta sada je dobila pjesma “Gdje su one godine”, još jedno autorsko djelo Ramovića, uz Kikijev aranžmanski potpis. Pjesma je u paketu sa spotom objavljena sredinom novembra, a Ramović je zadovoljan učinjenim, što se, kaže za Dnevne novine, poklapa i sa prvim reakcijama publike.

“Prvi utisci su veoma dobri. Stižu pohvale, mada sam već došao do nekog stadijuma u karijeri kada i ne razmišljam kako će neko da reaguje, da li će da mu se dopadne ili neće. Jednostavno, radim ono što volim i što osjećam da treba u datom trenutku. Ne stvaram pjesme namjenski, da bi se svidjele određenom krugu ljudi. Naravno, prija mi kada pjesme nađu put do srca slušalaca. Dosta poruka na društvenim mrežama stiglo je baš od ljudi koje i ne poznajem”, priča Ramović.

■ AUTORSKI RAD MI LEŽI Kantautorski rad, po svemu sudeći, oblast je u kojoj se Ramović odlič-

no snalazi. “Kada ljudi čuju pjesmu, možda i ne znaju tačno šta se krije iza nje, ali mislim da se na osnovu interpretacije osjeti da sam je pisao. Opisani su trenuci iz mog života, kao i života najbližih. Kada sam pišem, velika je vjerovatnoća da ću bolje da iznesem pjesmu i da će bolje da mi legne”, otkriva nam Ramović zbog čega se najlagodnije osjeća kada je krojač svoje sudbine. Ako najviše voli da sam piše muziku i tekst, onda nema dileme da je studio Lesendrića za Ramovića omiljeno mjesto za snimanje - do kraja decembra u etru će biti još jedna pjesma sa identičnim akterima. “Mi smo sada već stari drugari. Mal-


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

ZABAVA

31

SCENOGRAFIJA NA EUROSONGU U ZNAKU SPAJANJA

Izvođači rame uz rame sa publikom

Ovako će izgledati bina na Eurosongu 2020.

2015. GODINE SAMIR RAMOVIĆ NA SUNČANIM SKALAMA U HERCEG NOVOM OTPJEVAO JE NUMERU “LJUBAVI NOVE”, ČIJU MUZIKU I TEKST POTPISUJE SERGEJ ĆETKOVIĆ

2016. GODINE KIKI LESENDRIĆ I PILOTI OBJAVILI SU SPOT ZA PJESMU “NOĆ KAO IZ SNA”, SNIMLJEN U CRNOJ GORI, A U NJEMU SE POJAVLJUJE SAMIR RAMOVIĆ

Samir Ramović tene se svakodnevno gledamo, družimo. Dio sam grupe ljudi koja se često okupi kod njega u studiju, radimo dosta toga u vezi sa muzikom, ali popije se i poneko pivo, pratimo fudbal. Još jednu pjesmu smo radili uporedo sa ‘Gdje su one godine’. To je balada, malo drugačija od dosadašnjeg rada, čiji sam, takođe, autor. Iznajmljivali smo za tu pjesmu Veliki studio Radio Beograda, bilo je tu oko 50 gudača, svirala se i violina... Planiram da spot objavim do kraja decembra”, najavljuje Ramović.

■ BEOGRAD NUDI BOLJE USLOVE

“Gdje su one godine” Ramović je ne-

davno predstavio srbijanskoj publici i prilikom gostovanja u jutarnjem programu na TV Prva, a uskoro stiže u Crnu Goru, kako bi novitet približio i našoj publici. Beograd, priznaje Ramović, trenutno je povoljnija sredina za građenje muzičke karijere negoli Podgorica. “To je veće tržište i više se daje šansa mladim muzičarima. U Beogradu sam od 18. godine, završio sam fakultet, tu sam se oženio, stekao prijatelje, kumove. Vratio sam se, zatim, u Podgoricu na nekoliko godina. Ipak, već dvije godine sam opet u Beogradu. Imam svoj bend, nastupamo dosta. Za ovo što radim Beograd nudi bolje uslove”, zaključuje Ramović.

Organizatori Eurosonga 2020. punom parom pripremaju predstojeće izdanje u holandskom Roterdamu. Prije nekoliko dana, predstavili su logo takmičenja, a najnovija informacija iz evrovizijskog tabora tiče se scenografije. Naime, objavljena je njena zvanična fotografija, za koju je, sedmi put u posljednjih devet godina, bio zadužen Njemac Florijan Vider. Miljenik evrovizijskog tima poručuje da dizajn spaja nebo, more i zemlju. “Želimo da izvođače što više približimo publici. Nebo, more i zemlju po-

vezuje horizont, koji će poslužiti kao otvaranje ka evrovizijskom svijetu u 2020. godini. Podijum je inspirisan kanalima i mostovima, koji povezuju zemlju i vodu u Holandiji”, ističe Vider. Sjetse Beker, izvršni producent Eurosonga, dodaje da je dizajn inovativan, skroman i funkcioniše pametno. “Možemo stvoriti potpuno drugačiji izgled za svaku pjesmu, ceremoniju svečanog otvaranja, revijalne segmente... Dizajn je veličanstven, jednostavan, a pun iznenađenja”, naglasio je Beker. D.B.


Obroci za hladnije dane

32

KUVAR

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

Pasulj u različitim kombinacijama Probajte: pastu sa povrćem, malo drugačiju paštetu, čorbicu za energiju i salatu kao obrok. Pasta sa povrćem Potrebno je: 300 g tjestenine po izboru, konzerva crvenog pasulja, 200 g soka od paradajza, čen bijelog luka, stabljika celera, manja tikvica, so, biber, svjež ili sušen bosiljak Isjeckajte crni luk, propržite ga na maslinovom ulju, pa dodajte isjeckani celer i tikvicu. Dinstajte. Pred kraj sipajte sok od paradajza i pasulj, začinite po želji i ostavite da se malo krčka. Skuvanu tjesteninu prelijte dobijenom smjesom i ukrasite po želji. Malo drugačija pašteta Potrebno je: 300 g pasulja, 5 kašika maslinovog ulja, kašika maslaca, 2 čena bijelog luka, so, biber, aleva paprika Operite i skuvajte pasulj, ali tako da zrna dobro omekšaju. Ocijedite ga od vode. Sitno isjeckajte luk i pomiješajte ga sa pasuljem i maslacem, pa začinite solju, biberom i paprikom. Na kraju smjesu prelijte maslinovim uljem i izmiksajte štapnim mikserom ili u blenderu. Pašteta je spremna za upotrebu. Namažite je na hljeb ili krekere. Ukrasite povrćem po ukusu. Čorbica za energiju Potrebno je: 300 g pasulja, glavica crvenog luka, 2 kašike maslinovog ulja, 300 g paradajz pelata, stabljika celera, 2 krompira, malo svježeg peršuna, ljuta papričica, so, biber Sitno isjeckan luk prodinstajte na maslinovom ulju, pa dodajte ljutu papričicu, isjeckan celer i propržite kratko. Isjeckajte krompir i ubacite ga, a zatim pasulj i pelat. Posolite, pobiberite i prelijte vodom. Kuvajte čorbu oko pola sata, pa na kraju ubacite peršun. Salata kao obrok Potrebno je: 150 g crvenog pasulja, 150 g bijelog pasulja, 2 paradajza, paprika, svježa

ljuta papričica, crveni luk, malo svježeg peršuna, nekoliko listova bosiljka, maslinovo ulje, jabukovo sirće, so, biber Skuvajte pasulj i ostavite da se malo ohladi. Isjeckajte luk, paprike i paradajz, a onda pomiješajte sa pasuljem. Začinite po ukusu, na kraju dodajte listiće bosiljka i prelijte maslinovim uljem i jabukovim sirćetom. STVARI KOJE UTIČU NA PASULJ 1. Predugo ili prekratko vrijeme kuvanja Kuvanje pasulja je prava mala gastro “nauka” jer vam niko ne može tačno reći koliko to traje. Sve zavisi od vrste pasulja (puter, trešnjevac, zelenček, tetovac…) i o tome da li je u pitanju mladi ili suvi pasulj. Suvi pasulj može da se kuva jako dugo, ponekad i po dva sata, u zavisnosti od toga koliko je star i da li ste ga dovoljno potapali. Kuvajte ga dok nije mekan jer niko ne želi da jede tvrdi sirovi pasulj. Mladi pasulj se kuva kratko, 30ak minuta. Isto važi i za mladi pasulj koji ste prethodno smrznuli. Tokom kuvanja obje vrste pasulja redovno provjeravajte jer ćete jedino tako biti sigurni da se neće prekuvati ili ostati sirov. 2. Nedovoljno dugo potapanje suvog pasulja Staro pravilo kaže da on mora da se potopi minimum osam

sati. Najbolje bi bilo da ga ostavite preko noći, a nekada su ga ljudi potapali i do 24 sata. Na jednu šaku suvog pasulja dodaje se 10 malih šoljica hladne vode. Ako ste u žurbi i nemate vremena za dugo potapanje, pomoći će vam brzinska verzija ovog postupka. Za brzo potapanje na jednu šaku suvog pasulja dodajte 1 0


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

šoljica vruće vode koju morate da pustite da provri i ključa 3 minuta. Zatim pasulj sklonite s vatre, pokrijte poklopcem i ostavite da tako stoji minimum sat vremena. 3. Nedovoljno povrća Upravo ono daje varivu preko potrebnu slatkoću i bogatstvo ukusa. Zato ne škrtarite na crnom luku, bijelom luku, šargerepi, peršunu i celeru.

KUVAR

33

Klasičan kuvani pasulj Sastojci: 500 g pasulja 300 g suvih svinjskih rebara ili nekog suvog mesa, veza zeleniša, 1-2 glavice crnog luka, peršun, lovorov list, aleva paprika, 2-3 čena bijelog luka, ulje, so 1. Pasulj operite, pa u većem loncu nalijte vodom i stavite da provri. Izbacite tu vodu, pa ponovo nalijte sa dosta vode, dodajte rebarca, peršun, lovorov list, vezu zeleni, bijeli luk, posolite i kuvajte na tihoj vatri dva do tri sata, dok zrna pasulja ne budu mekana. 2. Redovno dolivajte još vode. U tiganju na ulju propržite sitno isjeckan crni luk, pa dodajte kašiku brašna i aleve paprike. Kada je pasulj pri kraju kuvanja, dodajte mu postepeno ovu smjesu sa lukom uz stalno miješanje. Dodajte još soli ako je potrebno, kuvajte još desetak minuta i pasulj je gotov.

Malo drugačija pašteta Potrebno je: 300 g pasulja, 5 kašika maslinovog ulja, kašika maslaca, 2 čena bijelog luka, so, biber, aleva paprika

Čorbica za energiju Potrebno je: 300 g pasulja, glavica crvenog luka, 2 kašike maslinovog ulja, 300 g paradajz pelata, stabljika celera, 2 krompira, malo svježeg peršuna, ljuta papričica, so, biber


34

ZDRAVLJE

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

SVAKODNEVNO SMO IM IZLOŽENI

ª OBIČNEº STVARI narušavaju imunitet Imunološki sistem čovjeka satkan je od različitih segmenata i on je zadužen za borbu protiv mikroba i bakterija kojima smo svakodnevno izloženi. Men’s Health donosi koje to stvari ipak mogu negativno djelovati na vaš imunološki sistem. Previše vježbanja Zar nije vježba namijenjena jačanju imunološkog sistema? Svakako, ali naporno vježbanje može uzeti svoj danak. Kada testirate svoju izdržljivost istrčavanjem maratona, opterećujete tijelo jer konstantno mora da se oporavlja od dugih sati na trkačkim stazama i u teretani za vrijeme priprema. Studija je takođe pokazala da su “ekstremni” trkači bili skloniji respiratornim i sekundarnim infekcijama virusom gripa. Međutim, ne morate biti vrhunski sportista da biste

kompromitovali svoj imunološki sistem. Čak i česte posjete teretani mogu povećati šansu da se zarazite raznim mikrobima dodirujući stvari zajedničke upotrebe poput bicikla za vježbanje i tegova. Uvijek obrišite opremu prije nego što počnete da je koristite i bez obzira na to koliko uživate u vježbanju, slušajte svoje tijelo i priuštite sebi dovoljno vremena da se oporavite između napornih sesija. Usamljenost i izolacija Kada stalno djelujete između kancelarije i kuće i ako jedva nalazite vremena za prijatelje, to bi mogla u neku ruku biti prednost pošto izbjegavate klice. Međutim, usamljenost i nedostatak društvenog života zapravo mogu uništiti vaš imunološki sistem pošto samoća može povećati koncentraciju kortizola, hormona stresa vašeg tije-

la, koji može negativno uticati na organizam. Ultraljubičasto zračenje I dok malo sunčeve svjetlosti i svježeg vazduha može učiniti prava čuda za tijelo, prekomjerna izloženost UV zracima može uticati na vaš imunološki sistem. Postoje različiti UV zraci, svi znamo za prirodne UVA i UVB zrake koje dobijamo od sunčeve svjetlosti, ali postoje i vještački zraci koje dolaze iz ekrana računara i mobilnih telefona. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), postoje dokazi da izlaganje UV zracima može promijeniti aktivnost i distribuciju nekih ćelija imunološkog sistema. Dakle, zaštitite se nanoseći kvalitetnu kremu za sunčanje, nosite šešir i sunčane naočare. Ograničite svoju izloženost UV zračenju i promjenom postavki ekrana kako biste eliminisali jaku svjetlost. (Klix.ba)


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

ZDRAVLJE

35

PRAVILAN RAZVOJ DJECE I OČUVANJE ZDRAVLJA

Iskoristite carstvo vitamina

Ljudsko tijelo najbolje apsorbuje nutrijente koji se nalaze u hrani. Iz tog razloga, raznovrsna i kvalitetna ishrana je najbolji način za unos svih organizmu potrebnih materija i preveniranje neželjenih posljedica koji se odnose na pravilan razvoj djece i očuvanje zdravlja. Značaj vitamina Vitamini su različitog hemijskog sastava, te je i njihova uloga u organizmu drugačija. Neophodni su za pravilan rast i razvoj kostiju, mišića i organa, za dobar vid, ali i za odbranu organizma od različitih infekcija. Koji vitamini su neophodni za zdravo odrastanje i koje namirnice ih sadrže? U prvim mjesecima života beba dobija vitamine iz majčinog ili adaptiranog mlijeka, uz davanje vitamina K na rođenju i vitamina D tokom prve godine života. Nakon uvođenja čvrste hrane, veoma je važan pravilan odabir i priprema namirnica koje će djetetu obezbijediti dovoljan unos vitamina. Vitamin A Ovaj vitamin ima veoma

važnu ulogu u razvoju kostiju. Takođe, vitamin A je veo-

ma važan za pravilan razvoj vida, a podstiče i razvoj ćelija

i tkiva u tijelu, kao i rast kose, noktiju i kože i veoma je značajan za odbranu organizma od brojnih infekcija. Prirodni izvori: mlijeko obogaćeno vitaminom A, džigerica, narandžasto voće i povrće (šargarepa, dinja), tamnozeleno lisnato povrće (kelj, spanać). Vitamin D Ovaj vitamin pomaže apsorpciju kalcijuma, minerala esencijalnog za jačinu kostiju te je dovoljan unos mlijeka u mladosti od presudnog značaja za pravilan rast. Vitamin D funkcioniše kao hormon čija je uloga da održava imuni sistem zdravim. Pored toga, stimuliše lučenje insulina i reguliše rast ćelija. Prirodni izvori: mlijeko obogaćeno vitaminom D, riba, iznutrice, jaja. Vitamini B grupe Ovi vitamini čine grupu od osam međusobno povezanih vitamina: B1, B2, B3, B5, B6, B8 (biotin), B9 (folna kiselina), B12. Kako su hidrosolubilni, tj. rastvorljivi u vodi, ne mogu da se akumuliraju u organizmu, pa moraju da se unose svakog dana.

Vitamini B grupe imaju veoma važnu ulogu u funkcionisanju organizma - omogućavaju procese dobijanja energije iz ugljenih hidrata i sazrijevanje ćelija u koštanoj srži. Takođe, ovi vitamini učestvuju u proizvodnji crvenih krvnih zrnaca i važni su za razvoj nervnog sistema, funkcionisanje mozga i srca i pravilan rast. Prirodni izvori: mlijeko, integralne žitarice, riba i morski plodovi, meso, džigerica, jaja, mahunarke, orasi, zeleno povrće. Vitamin C Vitamin C ima važnu ulogu u očuvanju imunog sistema - pomaže organizmu da ostane zdrav i da se brže oporavi. Značajan je za razvoj kostiju i tkiva i za očuvanje zdravlja desni. Takođe, pomaže u apsorpciji gvožđa iz hrane i ojačava krvne sudove, te smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Pošto se ne akumulira u organizmu, mora da se svakodnevno unosi. Prirodni izvori: svježe voće, sokovi, povrće. (Yumama.com)


36

LJUBAV

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

Emocije

Feng šui zaštita za voljene Tajna je da naučimo da damo ljubav i nakon toga da budemo spremni i otvoreni za prijem one ljubavi koja nam sleduje. Prema riječima oca Tadeja: “Bez ljubavi nema života”. Jednostavno, život bez ljubavi je kao bašta bez cvijeća, ili, još gore, bašta u kojoj su sve biljke uvenule. Srce nam je ljubav, a vene su radost i osmijeh. Svaka nekretnina ima srce doma. Ako ljubavi nemamo - i ljudsko i feng šui srce doma je bez života, a ono je centralni dio organizma i svih životnih aspekata. Čovjek dok je živ ima potrebu da voli i da bude voljen. Tajna je da naučimo da damo ljubav i nakon toga da budemo spremni i otvoreni za prijem one ljubavi koja nam sljeduje. 1. Ljubav prema roditeljima Ljubav prema roditeljima utemeljena je u našem DNK. Roditelji nas čuvaju i njeguju od rođenja, pa do njihove smrti. I zato treba da smo im zahvalni. Najvažnija vrijednost u ki-

neskoj kulturi predstavlja ljubav prema roditeljima. Trpezarija treba da bude mjesto zajedništva jedne porodice, bez obzira na to da li svi članovi iste žive zajedno u jednoj nekretnini. Kada roditelji dođu u goste, poželjno je da svi članovi sjednu zajedno za trpezarijski sto i posluže se istim posluženjem. Tada se usklađuje ista vrsta energije. Komunikacija je uvijek bila najljepši oblik razmjene energije i emocija sa roditeljima. Time se svi problemi, neslaganje i mogući bijes ublažavaju. Ako su roditelji pokojni, njihove slike nikada ne treba držati u prostoru vidljive, već zatvorene u kutiji ili fioci. 2. Ljubav prema partneru Ljubav izvlači ono najbolje iz ljudi. Ništa magičnije ne postoji od ljubavi muškarca i žene. Ta ljubav treba da bude jedna duša koja živi u dva tijela. Ljubav je: strpljenje, darežljivost, poniznost, razumijevanje, nesebičnost, odricanje, iskrenost i vjernost.

Spavaća soba je mjesto intimnog života. Svako jutro i početak dana počnite sa svojim partnerom. Ako ne živite zajedno - pošaljite mu poruku. Ako se zajedno budite - obavezno popijte po čaj ili kafu, pa tek onda krenite ka vašim obavezama. 3. Ljubav prema djeci Ništa ljepše dijete ne može da osjeti do stalno strujanje roditeljske ljubavi prema njemu. To je djetetov izvor fizičkog i psihičkog zdravlja. Svaki poljubac u krevetu pred “laku noć” donosi zaštitu, blagoslov i miran san. Kažu da kada se dijete smije u snu - da ga to zasmijavaju anđeli. Možda... ali sigurno je da je to dijete, koje je ispunjeno roditeljskom ljubavlju, ono dijete koje je srećno i zadovoljno. Dječija soba je djetetov život i njegov svijet. Uvijek ga ispoštujte dolaskom kod njega, kucajte na vrata, dođite mu redovno u goste i u njegovoj sobi obavite najbitnije razgovore, igrajte se i pričajte o svemu. Osjećajem poštovanja, prika-

zanom ovakvim postupcima i pruženom ljubavlju, vaše dijete će shvatiti i prihvatiti najljepši osjećaj ljubavi. 4. Ljubav prema prijateljima Pravo prijateljstvo nema cijenu. Mnogi bi htjeli da se sa vama voze u lijepim kolima, ali ono što treba tražiti jeste osoba koja će biti sa vama u autobusu kada se taj isti auto pokvari. Prijatelji su oni koji su spremni da uvijek budu uz vas. Ako i nekada postupe neočekivano - ne zamjerite, vjerovatno nisu tako mislili. Prijateljstvo se gradi i održava čitavog života. Biti pravi prijatelj je veliki zadatak svake osobe. Možemo da živimo bez ljubavnika ili supružnika, te i bez bliže rodbine, ali bez prijatelja - teško. Uredite dnevni boravak tako da pojačate polje ljubavi prijateljstva. Barem jednom nedjeljno pozovite drage prijatelje na razgovor i druženje. Time vaš dom dobija dobru energiju.


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

LJUBAV

37

Ljubav izvlači ono najbolje iz ljudi. Ništa magičnije ne postoji od ljubavi muškarca i žene. Ta ljubav treba da bude jedna duša koja živi u dva tijela. Ljubav je: strpljenje, darežljivost, poniznost, razumijevanje, nesebičnost, odricanje, iskrenost i vjernost.

Ljubav prema sebi i ljubimcima 5. Ljubav prema sebi Ljubav prema sebi je temelj ljubavi koju pružamo ka svima drugima. Ne možemo voljeti nekoga ukoliko ne volimo sebe. Nezadovoljstvo sobom je navika. Počnite da volite sebe, svoje tijelo, svoje mane i nedostatke. Pohvalite sami sebe. Ako naučite da budete zadovoljni sobom sada, takvi kakvi jeste, onda ćete, kada vam dobro uđe u život, biti u mogućnosti da uživate u istom. Kupatilo je naša intima, mjesto gdje čistimo tijelo, mjesto gde smo sami sa sobom. Iskoristite moć ogledala i svaki dan počnite razgovorom sami sa sobom. Pohvalite se. Kažite kako ste lijepi. Obećajte sebi da ćete danas cvjetati kao najljepši cvijet.

6. Ljubav prema ljubimcima Ljubimci nisu vaša imovina. Oni su dio vaše porodice. Njihova bezuslovna ljubav je nešto najljepše, jer oni uče svoje vlasnike da budu brižni i da ne budu sebični. Ništa ljepše ne postoji od sreće koju pokazuje vaš pas kada vas, poslije nekog vremena, ugleda, ili maca koja skoči u krilo i prede. Zbog toga se oni koriste u bolnicama, radi bržeg oporavka pacijenata. Naučno je dokazano da maženje kućnog ljubimca smanjuje krvni pritisak. Pas može da nanjuši i opaku bolest. Oni su veliki izvor pozitivnog janga u našim domovima. Feng šui podsjeća da i kretanje ljubimaca sprečava stagniranje energije u kući.

Ljubav prema roditeljima utemeljena je u našem DNK. Roditelji nas čuvaju i njeguju od rođenja, pa do njihove smrti. I zato treba da smo im zahvalni. Najvažnija vrijednost u kineskoj kulturi predstavlja ljubav prema roditeljima.


38

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

FOTOUBOD

Pogled na La Paz, glavni grad Bolivije

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Mrgud

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3048

4 9

4

5

7

1

5 5

8

5

7 4

2 1

4 3

5

Sudoku puzzle No. 2609 2013-12-04

2 7 9 5 4 3 1 8 www.sudokukingdom.com

1 2

9

9

Medium level

7

8 4

Play sudoku online at:

2015-02-16

1

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2 8

3

7 7

6

8

4

1

2

7

6

5

3

9

5

3

6

9

1

8

7

4

2

9

1

4

7

8

5

2

6

3

3

8

7

6

2

1

9

5

4

6

5

2

3

9

4

8

1

7

7

6

3Puzzle 1 5 solution: 9 4 2

8

4

2

5

1

8

3

7

6

9

1 9 8 4 6 2 3 7 5 Sudoku puzzle No. 2754 2014-04-28 4

1

7

5

9

3

2

8

6

2

9

5

8

1

6

7

4

3

8

6

3

2

4

7

5

1

9

7

5

2

4

3

8

9

6

1

1

8

4

9

6

2

3

7

5

6

3

9

1

7

5

4

2

8

9

2

1

3

8

4

6

5

7

3

4

6

7

5

1

8

9

2

5

7

8

6

2

9

1

3

4

Daily Sudoku puzzle No. 3049

7

2015-02-17

4

Medium level

9

1

2 6

8

6 5

7

4

7

2

1

8 1 4 1 2

9

2 8

3

5 3 8

7

1 2 4


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

Word Search Puzzle #R829VE

R

S

C

S

P

D

A

U

Q

S

U

R

U

G

A

E

S

S

T

E

N

S

U

R

E

D

Y

N

R

S

D

A

N

T

S

T

O

C

I

R

P

A

D

A

K

R

M

R

S

K

E

R

T

S

S

T

E

E

O

C

U

A

D

D

Y

N

P

U

U

S

N

C

D

G

A

M

E

S

E

S

O

H

S

U

T

S

E

I

H

S

U

B

I

I

J

S

Q

M

L

P

G

R

O

V

E

L

C

U

L

V

U

S

Y

M

A

L

B

S

V

E

N

U

E

S

E

E

M

A

C

T

R

L

P

K

N

O

T

T

E

D

U

W

F

U

I

S

I

K

M

I

O

H

Z

A

M

S

O

L

V

E

N

T

S

D

A

T

E

S

P

S

I

R

C

G

N

I

Z

N

O

R

B

U

S

I

N

H

E

R

I

T

R

Y

O

U

T

N

Amass Apricots Amass Ardently Apricots Blitz Bronzing Ardently Bushiest Blitz Caged Close Bronzing Cornea Bushiest Crass Crisp Caged Dates Close Dotes Eases Cornea Ensured Crass

Entry

Games Dotes

Grovel Eases Gurus Hoses Ensured Inherit EntryJunkie Knotted Games Lisps Grovel Mumps Murder Gurus Mustang Hoses Patient Pesky Inherit Recedes Junkie

Crisp

Knotted

Dates

Lisps

Sades Slunk Smarted Murder Solvents Mustang Sours Specious Patient Squad Squeeze Pesky Swamp Recedes Taken Trainees Sades Treks Slunk Tryout Smarted Venues Mumps

Squad Squeeze

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Imate mnogo obaveza na poslovnom polju. Dosta energije ulažete u posao kojim se bavite. Ne dopada vam se odnos s voljenom osobom. Otvoreno ćete joj pokazati šta mislite o vašoj vezi. Povećajte unos vitamina.

BIK Nema razloga da brinete kada je u pitanju posao. Samo se potrudite da se što bolje organizujete. Dolazi vam prilika da se upoznate s osobom koju posmatrate iz daleka već neko vrijeme. Stvarajte zdravije navike.

BLIZANCI Lako možete da pokrenete novi posao ako tako nešto planirate. Očekuje vas povoljan period za realizaciju ciljeva. Moguće je da će između vas i partnera biti manjih problema u komunikaciji. Mogući su problemi s plućima.

VAGA Želite da riješite probleme koje imate na polju posla, ali nemate dovoljno saveznika na svojoj strani. Imate utisak da voljena osoba nije sasvim iskrena prema vama i često sumnjate u nju. Problemi s disajnim putevima.

ŠKORPIJA Pazite na finansije jer biste zbog prekomjernih troškova mogli da imate probleme. Očekuje vas nepovoljan period za polje ljubavi. Ako ste u braku, očekuje vas veća kriza u odnosu s voljenom osobom. Problemi s hormonima.

STRIJELAC Povedite računa kada je u pitanju posao. Mnogo toga bi moglo da vas opterećuje na ovom planu. Skloni ste pretjerivanju u pokazivanju emocija prema osobi koja možda nije sasvim iskrena prema vama. Potrebno vam je više sna.

Swamp Taken Trainees Treks Tryout Venues

Solvents

Sours REBUS Specious

Copyright © Puzzle Baron December 27, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

RAK Očekuju vas manje prepreke koje ćete uspjeti da prevaziđete ako pokažete dovoljno inicijative. Dobro se osjećate pored voljene osobe i srećni ste. Vaš odnos može da traje na duže staze. Hronični problemi vam se vraćaju.

LAV Imate veoma dobru intuiciju i na vrijeme uspijevate da predosjetite kada treba da mijenjate posao. Odnos sa voljenom osobom je dobar i lijepo vam je kada ste zajedno. Očekuje vas povoljan period za ljubav. Moguć je nizak pritisak.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Dete Lina rado nosi

Nije povoljan dan i možete da očekujete stresove. Moguća je i manja šteta ili gubitak. S voljenom osobom ne dolazite lako do kompromisa. Ako ste slobodni, niste raspoloženi za nova poznanstva. Mogući su problemi s cirkulacijom.

JARAC Pred vama je nepovoljan period u kojem ćete imati probleme na polju posla. Platonska veza više ne može da se održi. Osjećate da vam je potrebno nešto drugo. Moguće je da se ne osjećate dobro. Posjetite ljekara na vrijeme.

VODOLIJA Povedite računa o komunikaciji koju stvarate sa saradnicima i nadređenima u poslovnom okruženju. Niste sigurni šta osjećate prema osobi sa kojom se viđate i često razmišljate o prekidu tog odnosa. Osjetljiv nervni sistem.

RIBE Možete da očekujete da ćete imati pozitivan dan za posao i da ćete generalno biti zadovoljni okolnostima na ovom polju. Niste spremni za ozbiljnije korake ni za brak. Još neko vrijeme želite da budete sami. Povedite računa o leđima.


petak,

40

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 4.12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI

PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


SRIJEDA, 4.12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


42

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

ZLATNA LOPTA KAO PRIZNANJE ZA INDIVIDUALCA KOJI JE ISKOČIO IZ KOLEKTIV

Redsi znaju Čarltonu, Ge

?

DA LI STE ZNALI

Disciplinska komisija FSCG je suspendovala trenera Koma Viktora Trenevskog na jedan meč zbog isključenja na utakmici protiv Rudara u Pljevljima proteklog vikenda. Trenevski je kažnjen i sa 300 eura, a sve to zbog nesportskog ponašanja - šef stručnog štaba Zlatičana će preskočiti meč sa Podgoricom, koji je na programu sjutra.

⌦ Bojan Topalović Zlatna lopta ili “Ballon d’Or” - oduvijek je izazivala kontroverze. I uvijek će! Pariz je donio najuzbudljivije glasanje još od 1978. godine (Kevin Kigen imao šest bodova više od Hansa Krankla) - Barselonin mađioničar Lionel Mesi je zagrlio istorijsku šestu Zlatnu loptu sa samo sedam bodova više od Liverpulovog stuba Virdžila van Dajka (686 - 679). Međutim, o Leovom ustoličenju se znalo danima unaprijed, pa se zato postavlja pitanje: u čemu je draž, kad se već unaprijed zna za koga su rezervisani blicevi!?

Lažni fudbaler mora u zatvor

■ Zlatna kopačka

je Za individualca, Zar ne?

Danski drugoligaš Viborg je prije nedjelju dana prijavio policiji novog fudbalera Bernija Ferhagena, koji se od tada nalazi u pritvoru zbog prevare - protiv 25-godišnjeg Holanđanina je zvanično podignuta optužnica. A vijest je samo nastavak višednevne afere - brojni danski mediji su otkrili da Ferhagen nije profesionalni fudbaler, već da je dobio ugovor u Viborgu nakon lažnih mejlova koje je klubu poslala kompanija Stelar grup. Tom prilikom kompanija je obećela Viborgu brda i doline, kao i dovođenje investitora iz Kine. Pored Viborga, lažne mejlove kompanije dobili su i klubovi Lingbi, Nestved i Hobro, ali se nijesu upecali na prvu loptu. Bernio Ferhagen ostaje u pritvoru do 16. decembra i biće optužen za pljačku, nasilničko ponašanje i prijetnje.

SAVIĆEVIĆ O 1991.

Za razliku od Žan-Pjera Papena, iza sebe nijesam imao mašineriju. Zlatna lopta je tada bila sramota. To je bio dogovor Tapija (gazda Marselja, prim. aut.), Adidasa i francuskih novinara

A i poslije “Grada svjetlosti” ostaje da lebdi dilema: da li bi nagradu trebalo da dobije individualac koji je iskočio iz pobjedničkog kolektiva ili neko ko je statistički napravio više, ali je ekipa kao ekipa ispaštala što se tiče rezultata? Za ove druge postoji Zlatna kopačka, zar ne? Tako da se poslije nove Zlatne lopte nameće logično pitanje - da li su Mesijev individualizam i titula šampiona Španije važniji od Alisonove Lige šampiona sa Liver-

6

Zlatnih lopti u svojoj trofejnoj sali ima lionel mesi, jednu više od Kristijana ronalda, doK mišel platini, marK van Basten i johan Krojf imaju po tri pulom i Kopa Amerike sa Brazilom (primio gol tek u finalu), Maneove LŠ i pozicije vicešampiona Afrike, Van Dajkovog ušatog pehara i preporoda Holandije sa njim na čelu... Ali nepravdi je uvijek bilo, a najveća je ta što se sve do 1995. godine Zlatna lopta dodjeljivala samo igračima iz Evrope. Međutim, imali smo i zanimljivih kompenzacija. Prvi laureat je bio Stenli Metjuz 1956. sa 41 godinom (i dan danas je najstariji osvajač), a to je bila nagrada za sve što je do tada dao fudbalu. A onda je četiri godine kasnije “ispaštao” Ferenc Puškaš - nikada nije dobio laskavo priznanje u finalu Kupa šampiona je

KADETI, ŽRIJEB ZA EP - CRNA GORA U ELITI SA ITALIJOM, POLJSKOM I VELSOM, A U PRELIMINARN

I jedna I druga grupa su teške Kadetska selekcija Crne Gore se u novembru plasirala u elitnu rundu kvalifikacija za EURO 2020, a juče je na žrijebu u Nionu dobila protivnike - “sokolići” će igrati u grupi 2 sa Italijom, Poljskom i Velsom. Domaćin turnira je Poljska, utakmice se igraju od 25. do 31. marta 2020. “Očekivano težak žrijeb. Mislim da smo približnog kvali-

teta kao Vels, Poljska je trenutno nepoznanica za nas, dok je Italija apsolutni favorit grupe. Nama predstoji mnogo rada u narednom periodu, kako bismo u što boljoj formi dočekali turnir elitne runde”, rekao je selektor kadeta Slobodan Drašković. Plasman na Evropsko prvenstvo u Estoniju (21. maj 6. jun) uz domaćina će izbori-

ti osam prvoplasiranih ekipa i sedam drugoplasiranih ekipa iz osam grupa elitne faze. A Kepovi učenici su dobili i protivnike u preliminarnoj rundi kvalifikacija za EURO 2021 - “crveni” će igrati u grupi 6 sa Portugalom, Češkom i Kosovom, a domaćin turnira je Portugal od 7. do 13. oktobra 2020. “Veoma teška grupa za nas.

Kadeti su znali da proslave plasman u elitnu fazu


SRIJEDA, 4. 12. 2019.

SPORT

43

VA ILI ZA STATISTIČKI NAJBOLJEG IGRAČA

u kako je bilo eniju, Rivi... postigao četiri gola protiv Ajntrahta, te godine je dao 42 pogotka ukupno, ali je priznanje otišlo u ruke napadača Barselone Luisa Suareza. Godinu dana nakon Svjetskog kupa u Engleskoj 1966. opet se pominje riječ kompenzacija! Bobi Čarlton 1967. donosi prvu titulu prvaka Evrope Mančester junajtedu, ali Zlatnu loptu podiže Florijan Albert u ime svih magičnih Mađara koji je nijesu dobili: Puškaša, Kočiša, Božika, Cibora... Dvije godine kasnije Milan je na krovu Evrope, a najbolji igrač je Đani Rivera - Italijani su često pisali o “lobiju”, jer je na Sardiniji fudbal od koga zastaje dah igrao Điđi Rivera, “žrtva malog kluba”, koji je čitavu karijeru proveo u Kaljariju i 1970. osvojio titulu prvaka. Bilo je to čudo nad čudima.

■ PAPEN JE IMAO MAŠINERIJU

Osamdesete pripadaju Mišelu Platiniju (tri puta zaredom osvajao Zlatnu loptu - 1983, 1984. i 1985), ali baš u tom periodu događa se još jedna nepravda. Kralj Enfilda Keni Dalgliš sa “redsima” osvaja “pehar sa ušima”, klupski fudbal polako preuzima primat u odnosu na reprezentativni, ali ostaje iza Francuza. Uz Puškaša i Rivu, nepravdu prema Dalglišu mnogi smatraju za najveću.

A početak devedesetih ćemo svi pamtiti po onome što je učinjeno našem Dejanu Savićeviću - sve što je uradio 1991. (Drezden, Švedska, Bajern, Mančester junajted) bilo je malo, zbog Žan-Pjera Papena, koji je upravo od Genijeve Crvene zvezde izgubio Ligu šampiona. “Za razliku od Žan-Pjera Papena iza sebe nijesam imao jaku mašineriju, zvala se ona veliki klub, velika država ili velika nacija. U tom smislu te 1991. bili smo slabi, nikakvi. Zlatna lopta je tada bila sramota. To je 100 odsto bio dogovor Tapija (gazda Marselja, prim. aut.), Adidasa i francuskih novinara”, pričao je Savićević mnogo godina kasnije. A onda 2010. godina - Mesijeva Argentina je doživjela blamažu u Južnoj Africi, mađioničar iz Rozarija nije postigao nijedan gol, a sa druge strane Andres Injesta donosi Španiji “boginju”, a Vesli Snajder ostaje vicešampion svijeta, ali i čovjek koji je osvojio sve što se moglo osvojiti sa Interom (Seriju A, Kup Italije, Ligu šampiona). Međutim, Mesi je na tronu... I 2012. je bila je sumnjiva, ali ne kao 2010 - Frank Riberi sa Bajernom uzima sve, Bavarci daju Barseloni sedam golova u dva meča polufinala LŠ, ali Mesi je bio blizu magičnog broja 100 što se tiče golova. Ali, za to mu je bila dovoljna valjda Zlatna kopačka!?

NOJ FAZI SA PORTUGALOM, ČEŠKOM I KOSOVOM Portugal i Češka se izdvajaju, uvijek su jaki u mlađim kategorijama. Takođe, iz četvrtog šešira smo dobili najtežeg protivnika - Kosovo je veoma neugodna ekipa. Ali, šta je tu je, spremaćemo se za kvalifikacije, nadamo se da u teškoj konkurenciji ponovo možemo da napravimo neko iznenađenje”, rekao je Drašković. Plasman u elitnu rundu izboriće dvije prvoplasirane ekipe iz svih 13 grupa, kao i četiri najbolje trećeplasirane reprezentacije. B.T.

LN  OMLADINCI SA AZERBEJDŽANOM, F. OSTRVIMA I ANDOROM

DOBAR ŽRIJEB, ALI... Liga nacija - po prvi put u konkurenciji omladinaca! I kao probni balon za kadete... Omladinska reprezentacija Crne Gore (2003. godište i mlađi) je na jučerašnjem žrijebu u Nionu dobila protivnike u grupi Lige nacija za plasman na Evropsko prvenstvo 2022 “sokolići” će igrati u grupi 3 najniže Lige C sa selekcijama Azerbejdžana, Farskih Ostrva i Andore. Umjesto jednog kvalifikacionog turnira, sve reprezentacije će u novom formatu takmičenja imati priliku da nastupe na dva od predviđena četiri turnira. Igrači će takmičenje započeti kao mlađi omladinci (U18), kako bi u vrijeme odigravanja finalnog turnira imali 19 godina. Prvi turnir na kojem će nastupiti naša selekcija održaće se u Andori od 22. do 28. septembra 2020. godine. “Dobra grupa za nas, ali moramo dobro da se pripremimo za turnir, posebno jer nikoga ne smijemo da potcijenimo. Azerbejdžan nam je sigurno najveći konkurent u grupi, ali tu je i Andora, koja će - kao domaćin - biti maksimalno motivisana”, rekao je Milorad Peković, selektor omladinaca. Novi format takmičenja

Ukrajina, Izrael, Bjelorusija... Dok ne počne Liga nacija za omladince, učenici Milorada Pekovića će po starom dobrom običaju odigrati još jedne kvalifikacije po starom sistemu - Crna Gora će u preliminarnoj rundi kvalifikacija za EURO 2021. igrati sa Ukrajinom, Izraelom i Bjelorusijom. “Sokolići” su smješteni u grupu 2 čiji je domaćin Izrael od 10. do 16. novembra 2020.

“Grupa je jaka, dobili smo kvalitetne protivnike, ali obzirom da smo žrijeb dočekali u posljednjem šeširu, onda i možemo biti zadovoljni. Ukrajina je favorit, a mi ćemo probati da dođemo do drugog mjesta. Nadam se da ćemo imati sreće u ovim kvalifikacijama”, poručio je Peković. A iz 13 grupa preliminarne runde plasman u elitnu rundu će obezbijediti po dvije najbolje ekipe iz svake grupe, kao i najuspješnija trećeplasirana selekcija. trajaće dvije godine i mjesto na finalnom turniru, koji će se 2022. godine održati u Slovačkoj, izboriće sedam najboljih selekcija uz domaćina koji je već siguran učesnik Evropskog prvenstva. Dakle, samo osam selekcija će učestvovati na EP od ukupno 54 koje su raspoređene u tri Lige na osnovu koeficijenta - Liga A broji 20 selekcija, Liga B se sastoji od 16 reprezentacija, dok Liga C ima 19 selekcija. Ukoliko se novi sistem kvalifikacija pokaže kao uspješan, biće primijenjen i na kvalifikacije za U17 Evropsko prvenstvo od 2023. godine. B.T.


44

SPORT

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

PRVI TRIJUMF NOVLJANA U LŠ, ALI SA STILO

Jadran torpedova

Spremni smo: Miloš Vujović

Stop za Splićane: Rino Burić bio je sinoć bez šansi protiv Đura Radovića

RADOŠEVIĆ SE 7. DECEMBRA VRAĆA U RING

Prekretnica u Hemelnu Malo više od pola godine stiže povratak u ring. Poslije poraza od Džama Saidija u Podgorici Predrag Radošević će ponovo boksovati. Crnogorski borac u četvrtak putuje za njemački Hemeln, gdje će 7. decembra imati meč protiv Isama Asabova. Protiv Njemca pred svojom publikom propustio je priliku da objedini evropske titule u verzijama WBO i IBF, a protiv turskog borca koji nastupa pod njemačkom zastavom će pokušati da izbori novi meč za pojas. “Nemam mnogo informacija o protivniku, ali je jasna moja želja da se nakon poraza od Saidija vratim na pravi put. Ovo je za mene kontrolni meč i predstavlja prekretnicu, jer bih pobjedom dobio novu šansu da se borim za sam vrh. Dobro sam treni-

rao i nadam se da ću odraditi dobar meč”, rekao je Radošević. Ukoliko slavi protiv Asabova, već u junu naredne godine boksovaće na Trgu nezavisnosti. “To mi je dodatni motiv. Želim da u Podgorici, pred mojim prijateljima, ponovo boksujem i pokažem koliko vrijedim. Zbog toga je važno da trijumfujem u Njemačkoj”, dodao je Radošević. Crnogorski bokser je do sada u profesionalnom ringu imao 36 borbi, ostvario je 33 pobjede i tri poraza, a osim poraza od Saidija u Podgorici, poražen je oba puta u mečevima za titulu - od Feliksa Šturma i Lijama Smita. U Hemelnu će mu ovo biti drugi duel, nakon onog protiv Ronija Gabela za WBO titulu. A.K.

36

MEČEVA U PROFESIONALNOM RINGU ODRADIO JE PREDRAG RADOŠEVIĆ DO SADA, A UPISAO JE 33 POBJEDE I TRI PORAZA



Dugo su momci sa Škvera osjećali miris trijumfa u Evropi, čak i protiv moćnih timova bili u igri da upišu pobjedu, ali ona im je nekako uvijek izmicala... A onda su sve “naplatali” u Splitu protiv imenjaka. Vaterpolisti Jadran Carina “torpedovali” su imenjaka na Poljudu - 12:6. Za prvi trijumf u Ligi šampiona, trijumf koji otvara vrata i za mnogo važnije priče u eliti u nastavku sezone. “Mislim da smo zasluženo slavili, dugo smo čekali

FOTO PRIČA

PODGORIČANIN UZ MIHU

Fiorentina je odradila Citadelu u Kupu Italije na stadionu Artemio Franki, a na tribinama je bila vidljiva poruka za bivšeg trenera “viole” Sinišu Mihajlovića! Mladi trener iz Podgorice Luka Popović je prisustvovao utakmici “ljubičastih”, a sa sobom je nosio transparent na kome je pisalo: “Miha, imaš najboljeg imaginarnog druga na svijetu. Volim te najviše, do pobjede”.

pobjedu ove sezone i ona je napokon došla”, rekao je nakon meča Petar Mijuš-

GRUPA A

ković, koji je juče postigao dva gola. Tokom prve dvije četvr-

GRUPA B

Sinoć Jadran ST - Jadran HN 6:12 Jug - Solnok 14:11 Barseloneta - Olimpijakos 11:11 Sintez - Špandau 11:12

Danas 18.30h Dinamo T - V. Hanover 18.30h OSC - Pro Reko 19.00h FTC - Mladost ZG 20.30h Marsej - Terasa

1. Olimpijakos 2. Jug 3. Barseloneta 4. Solnok 5. Špandau 6. Jadran HN 7. Jadran ST 8. Sintez

1. FTC 2. OSC 3. Pro Reko 4. Mladost 5. Marsej 6. Terasa 7. Hanover 8. Dinamo T.

6 6 6 6 6 6 6 6

5 5 4 3 1 1 1 1

1 0 1 0 2 1 1 0

0 16 1 15 1 13 3 9 3 5 4 4 4 4 5 3

5 5 5 5 5 5 5 5

4 4 3 3 3 1 0 0

1 0 2 1 0 0 0 0

0 1 0 1 2 4 5 5

13 12 11 10 9 3 0 0

NAJVEĆA SPORTS

DEPORTIVO O derbi galego. O noso derbi. Prevedeno - derbi Galicije ili naš derbi. Pojednostavljeno - fudbalske utakmice Deportiva La Korunje i Selte iz Viga. Najveći klubovi Galicije su se prvi put sastali 1928. godine, posljednji 5. maja 2018, a ta pokraji-


foto: tportal.hr

ao imenjaka JADRAN ST

JADRAN HN

6 12

2 2 1 1 Anić Burić 1 Zović 1 Bego Butić 1 Pejković Pauer Vrdoljak Visković 2 Delić 1 Čondić Kadmenović Borovčić Kurir Sučić

4 1 4 3

Tešanović Čagalj 1 Popadić 1 Obradović 1 Banićević 1 Averka 3 Mijušković 2 Vučurović Đ. Radović 1 Spaić 1 Gardašević Petković 1 I. Radović

SPLIT - Bazen u Poljudu. Sudije: Marjai (Mađarska), Ahladiotis (Grčka). Igrač više: Jadran ST 10 (2), Jadran HN 7 (4).

PETAR MIJUŠKOVIĆ tine u Splitu uglavnom se igralo “gol za gol”, činilo se i tada da naš prvak kontroliše dešavanja u bazenu, a onda je “eksplodirao” u nastavku. Pri rezultatu 5:5, momci Petra Radanovića super serijom 7:0 završili su priču u srcu Dalmacije. “Prve dvije četvrtine bile su teške, ali kasnije smo došli do svog ritma i slavili na veoma teškom bazenu”, istakao je Radanović. Koliko su njegovi momci sinoć bili pravi tim najbolje govori podatak da

Mislim da smo zasluženo slavili, dugo smo čekali pobjedu ove sezone i ona je napokon došla. se čak njih devet upisalo u listu strijelaca - samo su Mijušković i Kanstantin Averka (tri gola) više od jednom tresli mrežu Splićana. Do kraja 2019. Jadran očekuje još samo jedan meč - takođe u Ligi šampiona, protiv Sinteza u HerK.B. ceg Novom.

SKA RIVALSTVA

SELTA na živi za novi susret, jer se ove sezone neće nadmetati pošto je Deportivo u Segundi, a Selta u Primeri. Do sada su odigrali 126 utakmica, Selta ima 50 pobjeda, Deportivo pet manje, dok je 31 meč završen nariješenim rezultatom. Svaka pobjeda je slatka, svaki poraz težak, ali uvijek će se pamtiti najubljedljviji trijumf, a potpisao ga je Deportivo 27. aprila 1941 - 8:0.

Foto: FIBA LŠ

OM  U SPLITU JE PAO JADRAN

45

SPORT

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

Sutjeska nastavlja da sanja Sutjeska nastavlja sa sjajnim partijama u Drugoj ABA ligi, Nikšićani su još jednom pokazali da se ozbiljni kandidati za plej-of regionalnog takmičenja... Nova “žrtva” košarkaša Zorana Glomazića bio je Široki - 82:73, u Nikšiću. Za treće mjesto na tabeli. Sutjeska je uglavnom vodila od početka, a kada je Široki sredinom treće četvrtine uspio da zaprijeti (55:55) Nikšićani su trojkama (Nikola Đoković dvije, Boris Lalović jedna) činilo se zadali konačni udarac gostima iz Bosne i Hercegovine. Ipak, Široki se još jednom vratio (65:65), a onda je Sutjeska novom serijom 14:0 završila posao u sjajnom ambijentu Sportskog centra “Nikšić”. Sutjesku su do trijumfa vodili Ismet Sejfić sa 19 poena, Nikola Pavlićević je dodao 14, a Draško Knežević deset. Svoj meč 10. runde Lovćen će odigrati sjutra u gostima kod Sparsa, trenutno najslabijeg tima lige. K.B.

ABA 2 10. kolo Sinoć Split - Helios 90:79 Sutjeska - Široki 82:73 Večeras 19.00h Rogaška - Sloboda 19.00h MZT - Novi Pazar Četvrtak 18.00h Spars - Lovćen 19.00h Borac - Dinamik 1. Borac 2. MZT 3. Sutjeska 4. Helios 5. Split 6. Široki 7. Rogaška 8. Novi Pazar 9. Dinamik 10. Lovćen 11. Sloboda 12. Spars

9 9 10 10 10 10 9 9 9 9 9 9

8-1 7-2 6-4 6-4 5-5 5-5 5-4 4-5 4-5 4-5 2-7 0-9

17 16 16 16 15 15 14 13 13 13 11 9

Dan za prvi trijumf: Derik Nidam, plej Mornara

LŠ  MORNAR ČEKA GACIJANTEP 20.00

Red je da krenemo sa pobjedama u Evropi Možda u FIBA Ligi šampiona Mornar ove sezone nije imao imperativ, niti velike planove, ali 0-6 pored imena našeg viceprvaka ne prija nikome u timu iz Bara. Da li je kucnuo idealan trenutak za prvu evropsku radost? U “Topolicu” na megdan Mornaru stiže turski Gacijantep - meč na jadranskoj obali počinje u 20 sati. “Ekipa Gacijantepa je kvalitetna, sastavljena od iskusnih profesionalaca, ali mislim da je red da krenemo sa pobjedama i u Ligi šampiona”, više je nego jasan trener Mornara Mihailo Pavićević. “Vjerujem da ćemo svi biti zdravi i fokusirani da ostvarimo prvu pobjedu.” Utakmica sa turskim predstavnikom dolazi samo par dana nakon trilera, velike borbe i dva produžetka u crnogorskom derbiju ABA lige protiv Budućnosti (poraz od 95:92). “Nije to bila vrhunska igra, ali je pristup bio sasvim drugačiji. Vidjeli smo dosta pozitivnih stvari u odnosu na pret-

IZJAVA DANA Prije tačno deset godina prišao mi je dječak i želio da se slika sa mnom. Obećao sam mu da ćemo se slikati nakon utakmice, ali sam ga na kraju odbio, jer je to bila ona utakmica protiv Barselone 2009, kada smo pokradeni. Bio sam toliko iznerviran sudijskim odlukama da nijesam pristao na fotografiju. Kasnije sam saznao da je to Kilijan Mbape i došlo je vrijeme da mu ispunim obećanje. Bivši napadač Čelsija Didije Drogba o tome kako 11-godišnjem Kilijanu Mbapeu, koji je bio na probi u taboru “plavaca”, nije ispunio želju

GRUPA C Sinoć Peristeri - Nimburk 75:65 Tenerife - Bamberg 82:64 Danas 17.00h Nižnji - Riga 20.00h Mornar - Gacijantep 1. Tenerife 2. Nimburk 3. Peristeri 4. Bamberg 5. Nižnji 6. Gacijantep 7. Riga 8. Mornar

7 7 7 7 6 6 6 6

7-0 5-2 4-3 4-3 3-3 2-4 1-5 0-6

14 12 11 11 9 8 7 6

hodne utakmice. Nadam se da ćemo krenuti da dižemo formu”, dodao je šef stručnog štaba Mornara. Gacijantep do sada u FIBA Ligi šampiona ima dvije pobjede - protiv Rige u gostima i Nižnjeg Novgoroda na svom parketu. K.B

MIHAILO PAVIĆEVIĆ Čeka nas kvalitetna ekipa, sastavljena od iskusnih profesionalaca, ali mislim da je red da krenemo sa pobjedama i u Ligi šampiona.


46

SPORT

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

SVJETSKO PRVENSTVO: KAD JE VAŽNO, LAVICE POKAZALE ZUBE, RANO JUTROS MEČ I SA RUMUNIJOM

RASPORED GRUPA A Juče, 3. kolo Holandija - Kuba 51:23 Slovenija - Angola 24:33 Norveška - Srbija 28:25 TABELA: Norveška 6, Srbija 4, Holandija 4, Angola 2, Slovenija 2, Kuba 0. GRUPA B Juče, 3. kolo Koreja - Brazil 33:27 Francuska - Australija 46:7 Danska - Njemačka 25:26 Danas, 4. kolo 07.00h Australija - Koreja 11.00h Njemačka - Francuska 12.30h Danska - Brazil TABELA: Njemačka 6, Koreja 5, Danska 3, Francuska 3, Brazil 1, Australija 0. GRUPA C Juče, 3. kolo Mađarska - Crna Gora 24:25 Španija - Senegal 29:20 Rumunija - Kazahstan 22:20 Danas, 4. kolo 07.00h Crna Gora - Rumunija 07.00h Kazahstan - Španija 11.00h Mađarska - Senegal TABELA: Španija 6, Crna Gora 6, Rumunija 4, Mađarska 2, Senegal 0, Kazahstan 0.

U sudaru superteškaša Crna Gora nokautirala Mađarsku

Pravog razloga za brigu nakon nešto slabije igre protiv autsajdera na startu očigledno nije trebalo da bude kada su krenule prave stvari na Svjetskom prvenstvu, “lavice” su “pokazale zube”. I velikom rivalu Mađarskoj i sudijama iz Španije, koji su učinili da Crna Gora praktično pola prvog poluvremena igra sa rukometašicom manje - uz sve to Andrea Klikovac je zaradila crveni karton, iako je bilo očigledno da je nenamjerno zakačila Aniko Kovačic po licu. Crna Gora je na “tri od tri” na startu rukometnog Mundijala, Mađarska je “nokautirana” u velikoj borbi (25:24), a glavna faza praktično je u rukama. Već rano jutros po

PER JOHANSON:

Ovaj karakter - to je Crna Gora. Tako moramo da igramo, bez velikog srca nijesmo dobar tim. Danas smo imali srce, lavice su se vratile.

našem vremenu (07.00h) djevojke Pera Johansona jurile su novi važan trijumf protiv Rumunije. “Ova utakmica je bila kao borba dva superteškaša Mađarska je izašla jako, sa snagom i mišićima. Mi isto tako, plus sa karakterom i velikom željom da pobijedimo”, bio je slikovit nakon meča naš selektor Johanson. A velika borba vodila se od samog starta, “lavice” su plesale u napadu zahvaljujući magiji Milene Raičević i brzini i hladnokrvnosti Jovanke Radičević. Kada je trebalo, “bombardovale” su Đurđina Jauković i Katarina Bulatović, a odbrana je ko-

7

puta su španske sudije Garsija i Marin juče isključile neku od rukometašica Crne Gore, uz to dodijeli su im i jedan crveni karton (Andrea Klikovac) načno bila čelična - uz sjajan učinak sve tri golmanke. “Ova utakmica je bila jedna od važnijih, praktično biti ili ne biti, a mi smo pokaza-

MAĐARSKA - CRNA GORA 24:25 (12:13) KUMAMOTO - Dvorana Regionalne gimnazije. Gledalaca: 1.600. Sudije: Ignjasio Garsija i Andreu Marin (Španija). Sedmerci: Mađarska 6 (4), Crna Gora 5 (5). Isključenja: Mađarska 4, Crna Gora 16 minuta. Crveni karton: Andrea Klikovac.

Trifa, Biro (10 odbrana), Kiš, Tovizi 1, Šacl 7, Kovačic, Klujber 2, Marton, Kovač, Vamoš, Hafra 2, Faluvegi 2, Lukač 6, Sabo 2, Tomori 2, Tot.

Rajčić (pet odbrana i sedmerac), Nenezić (sedmerac), Batinović (četiri odbrane), Radičević 8, Jauković 4, Klikovac, Knežević, Ujkić, Premović, Bulatović 2, Brnović 2, Mugoša, Ramusović, Mehmedović 1, Despotović 1, Raičević 7, Grbić.

le karakter kad je bilo teško”, poručila je Raičević. “Ovaj tim ima ono što nijedan drugi nema - srce i karakter”, dodala je kapitenka Radičević. Kada su preživjele veliki broj isključenja u prvom dijelu, “lavice” su početkom drugog poluvremena najavile veliku pobjedu (16:13). Mađarice su posljednji put zaprijetile u finišu (24:23), ali je onda zemlju u kojoj nastupa za Đer kaznila Katarina Bulatović (25:23) i tada je praktično bilo jasno da će naša selekcija upisati velika dva boda. “Znao sam da imamo ovakav potencijal”, naglasio je Johanson. “Mislim da smo kontrolisali utakmicu u drugom poluvremenu. Ovaj karakter - to je Crna Gora. Tako moramo da igramo, bez velikog srca nijesmo dobar tim. Danas smo imali srce, ‘lavice’ su se vratile.” Nakon današnjeg meča sa Rumunijom, Crnu Goru do kraja prve faze očekuje još i duel protiv Španije u petak najvjerovatnije za prvo mjesto u grupi. K.B.

GRUPA D Juče, 3. kolo Rusija - DR Kongo 34:13 Kina - Argentina 28:34 Švedska - Japan 34:26 TABELA: Rusija 6, Švedska 6, Japan 4, Argentina 2, DR Kongo 0, Kina 0.

Nema prolaza: Aniko Kovačic bila je nemoćna protiv Tatjane Brnović i Eme Ramusović

Foto: IHF

* U glavnu rundu proći će po tri najbolje selekcije iz svake grupe, a tamo će grupu 1 činiti najbolji iz grupa A i B, dok će grupu 2 formirati po tri tima iz C i D.


SPORT

SRIJEDA, 4. 12. 2019.

● tifo kutak

47

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 06:50 ___________Rukomet SP (Ž): Crna Gora - Rumunija 10:50 __________ Rukomet SP (Ž): Francuska - Njemačka 12:20 _________________ Rukomet SP (Ž): Danska - Brazil

NOVA SPORT 20:30 ____________________ Premijer: M. jun - Totenhem

SK 1 CG 14:25 ________________________ Fudbal: Erzurum - Bursa 16:55 _____________________________Fudbal: Kluž - Sepsi 21:10 ____________________ Premijer: Liverpul - Everton 00:25 ________________________Odbojka: Kruzeiro - Lube

GRLO I DLANOVI SA OSTRVA, ALI ITALIJANSKOG Romantična i egzotična Sardinija italijansko je ostrvo koje je uvijek bilo prepoznatljivo i po sjajnim navijačima - prije svih zahvaljujući ultrasima Kaljarija. A navijači kluba koji je ove sezone hit u Seriji A organizovano postoje od kraja osamdesetih i jedna su od rijetkih apolitičkih grupa - glavna grupa naziva se ‘’Sconvolts’’. “Sconvoltsi”, što bi u slobodnom prevodu značilo “smućeni”, u početku su širili totalno novo viđenje ultras pokreta, da bi se sve promijenilo na ljeto 1990. Te godine Italija je organizovala Svjetsko prvenstvo, a Engleska i njeni ozloglašeni huligani poslati su baš na Sardiniju, gdje je “gordi Albion” igrao mečeve u grupi. “Sconvoltsi” tada radikalno mijenjaju svoj stil - nema više bubnjeva i papirića kao u Argentini, ne postoje vođe - od tada samo grlo i dlanovi. Kao na jednom drugom ostrvu, kao u Engleskoj i Velikoj Britaniji. K.B.

DN TIKET

1 2

2 4+ X 2

M. JUNAJTED TOTENHEM SELTIK HAMILTON VULVS VEST HEM UDINEZE BOLONJA

UKUPNA KVOTA: 43,8

3 GOLA I ČETIRI ASISTENCIJE UPISAO JE FUDBALER KALJARIJA RAĐA NAJNGOLAN TOKOM NOVEMBRA, PA JE LOGIČNO DOBIO NAGRADU ZA FUDBALERA MJESECA U SERIJI A.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

SK 2 11:00 _________________ Fudbal: H. Trabzon - Bašakšehir 15:00 _________________________ Kopa: Sasuolo - Peruđa 17:55 ________________________ Fudbal: Rudar - Maribor 21:00 ________________________ Kopa: Udineze - Bolonja

SK 3 14:30 _____________________________ KHL: Bars - Jokerit 22:00 _______________________ Odbojka: Zenit - Al Rajan

SK 4 20:30 _________________________ Premijer: Čelsi - A. Vila

SK 5 20:30 ________________________ Premijer: Vulvs - V. Hem

SK 6 20:30 ___________________ Premijer: Sautempton - Norič

SK HD 18:00 _______________________________ Kopa: Spal - Leće 20:30 ______________________ Premijer: Lester - Votford

ARENA SPORT 1 15:00 _____________________ Fudbal: Mladost - C. zvezda 17:00 ____________________ Fudbal: Partizan - Napredak 19:00 __________________________ Liga 1: St. Etjen - Nica 21:05 ______________________________ Liga 1: PSŽ - Nant 03:00 __________________________ NBA: Juta - LA Lejkers

ARENA SPORT 2 11:00 __________ Rukomet SP (Ž): Njemačka - Francuska 12:30 _________________ Rukomet SP (Ž): Danska - Brazil 20:00 ____________________ FIBA LŠ: Mornar - Gaziantep

ARENA SPORT 3 17:45 ______________________ Fudbal: Lehija G - Z. Lubin 20:45 _____________________ Fudbal: Aberdin - Rendžers

ARENA SPORT 4 19:00 __________________________ Liga 1: Tuluz - Monako

ARENA SPORT 5 20:00 ___________________Rukomet: RN Leven - Hanover Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)


zanimljivo

aktuelno

predsjednik bjelorusije aleksandar lukašenko tokom obraćanja u parlamentu srbije:

Nemoguće orgaNizovati slobodNije izbore Nego što su bili u bjelorusiji

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je juče tokom zvanične posjete Beogradu da je nemoguće održati slobodnije i demokratskije izbore nego što su to bili nedavni parlamentarni izbori u njegovoj zemlji, a na kojima opozicija nije osvojila nijedan mandat. “Ne mogu se bolje organizovati izbori. Mnogo smo se trudili da zadovoljimo i svoje sponzore i navijače na istoku i EU. Jedni su bili odušev-

ljeni razultatima, a drugi su rekli da je to što opozicija nije ušla nesreća, da je to loše. Da to znači da se radi o diktaturi i da nema slobode”, rekao je Lukašenko u obraćanju srpskom parlamentu. On je navode o nedemokratičnosti izbora odbacio kao “glupost, jer tada nije ni bio u zemlji”. “Želio sam da u parlamentu bude tri ili pet predstavnika opozicije, ali kako da ih dovedem ako su dobili samo dva ili tri odsto? Kako

da ih demokratski dovedem u parlament? Nijesam mogao da ih povedem za ruku”, rekao je bjeloruski predsjednik. Kako je naveo, on sam je na čelo države došao iz redova opozicije, iako “konstruktivne”. “Nijesam šetao ulicama, ništa nijesam rušio. Bio sam za stvaranje nečega”, rekao je Lukašenko. On je naveo da je “nesreća što opozicija radi samo na dan izbora, ili par nedjelja pred izbore” i upitao “kakav narod bi izabrao takvu opoziciju”.

zbog štrajka radnika poštanske službe

PreMijer Finske Podnio osTavku

Erin podijelila snimak na tviteru

Melanija Tramp okitila Bijelu kuću

U susret predstojećim praznicima neki su već okitili novogodišnju jelku, neki čak i više od jedne, kao na primjer prva dama Amerike. Supruga

američkog predsjednika Melanija Tramp pohvalila se kako je ukrasila Bijelu kuću. Na prazničnom videu koji je objavljen na Tviteru, prva da-

ma u bijelom kaputu dekoriše rezidenciju. Prema pisanju Dejli mejla, Melanija i njeno osoblje počeli su pripreme za dekoraciju još ljetos.

Predsjednik Vlade Finske Anti Rine podnio je ostavku na tu funkciju nakon štrajka radnika državne poštanske službe koji se proširio i na druge sektore. Predsjednik Finske Sauli Ninisto prihvatio je ostavku premijera, javio je Rojters. Anti Rine se našao pod pritiskom da podnese ostavku zbog načina na koji se njegova vlada nosila sa dvonedjeljnim

štrajkom radnika državne poštanske službe. Štrajk se proširio na nacionalnu avio-kompaniju i druge sektore. Inače, ovo je drugi put da Finska ostaje bez premijera ove godine. U martu je cjelokupna finska vlada podnijela ostavku zbog nemogućnosti sprovođenja reforme zdravstvenog sistema. U aprilu su, zatim, održani parlamentarni izbori.

Profile for Dnevne Novine

Dnevne novine 4. decembar 2019.  

Dnevne novine 4. decembar 2019.

Dnevne novine 4. decembar 2019.  

Dnevne novine 4. decembar 2019.

Advertisement