Page 1

Svim građanima Crne Gore čestitamo 13. jul DAN DRŽAVNOSTI

TRINAESTOJULSKE NAGRADE PEROVIĆU, ŠEKULARCU I GORANOVIĆU

SLJEDEĆI BROJ DNEVNIH NOVINA IZLAZI U UTORAK, 16. JULA

Velika djela nikada ne mogu biti dovoljno nagrađena ■3

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019. BROJ 2424 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

U PRAZNIČNOM BROJU ZA PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ U EMISIJI ŽIVA ISTINA ■ 23 DNEVNE NOVINE GOVORE

UCrnojGorivišene otvaramokišobran kad počne kiša u Boris BeograduiliMoskvi Savić

Akademik Zuvdija Hodžić predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore

■ 45

Radoje Žugić

guverner Centralne banke Crne Gore

■ 1011

■ 1617

predsjednik Višeg suda u Podgorici

Veljko Bulajić

■ 89

legendarni filmski reditelj

Momčilo Otašević

Glumac

Nina Badrić

■ 4647 ■ 5859

pjevačica

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20252900


2

politika

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

predsjednik crne gore milo đukanović u emisi

Crkva da ujedinjuje, a n

N

ajbolji put za prevazilaženje podjela među pravoslavnim vjernicima je formiranje pravoslavne crkve Crne Gore, koja će otvoriti vrata svim vjernicima, poručio predsjednik Milo Đukanović, u emisiji “Živa istina” na Javnom servisu.

Glavna inspiracija za otvaranje crkvenog pitanja u Crnoj Gori je pokušaj pomirenja, a ocjene da će neko protjerivati Srbe iz crnogorske crkve su manipulacije kojima se želi zamagliti suština i vlastita odgovornost za duboku podijeljenost pravoslavnog bića u našoj zemlji, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, gostujući u emisiji “Živa istina” na TVCG. Govoreći o izazovima koji stoje pred regionom, o posljedicama nekritičkog prihvatanja Beograda da su Srbi ugroženi, Đukanović je kazao da treba pokazati razum i ne dozvoliti da se bilo kakva negativna posljedica prelije na naš prostor. “Danas smo u mnogo povoljnijoj poziciji nego devedesetih godina. Danas je Crna Gora ne samo nezavisna dr-

Putinova čestitka dobar znak Odgovarajući na pitanje o odnosima Crne Gore i Rusije i značaju čestitke ruskog predsjednika Vladimira Putina, Đukanović je ponovio da ti odnosi danas nijesu onakvi kakvi bi bili poželjni. “Rusija je ozbiljna i velika država sa velikim potencijalima, velikim zaslugama u istoriji, nesumnjivo uvijek važan igrač na globalnoj bezbjednosnoj sceni. Čestitka predsjednika Rusije pokazuje apsolutno poštovanje prema državi Crnoj Gori i njenoj slobodarskoj istoriji i predstavlja gest na koji treba reagovati civilizovano i pametno i pokušati da izlazimo iz stanja zaoštrenih odnosa koji su potpuno paralisali potencijalnu saradnju”, kazao je Đukanović.

Đukanović u emisiji “Živa istina” Darka Šukovića žava, nego država sa unaprijeđenim kapacitetima, u kojoj se ne otvara kišobran kad počne da pada kiša u Beogradu ili Moskvi”, poručio je crnogorski predsjednik.

■ Rješavanje cRkvenog pitanja pokušaj pomiRenja

Predsjednik model za prevazilaženje podjela vidi u formiranju Pravoslavne crkve Crne Gore, koja će otvoriti vrata za sve vjerujuće ljude pravoslavne vjeroispovijesti, a koja će doprinijeti daljoj društvenoj koheziji Crne Gore. “Želim da pomognem da izađemo iz ovog stanja dubokog raskola unutar pravoslavnog bića Crne Gore i iz tog projekta ni najmanje ne isključujem Mitropoliju crnogorsku – primorsku i njeno svještenstvo i vrata su im širom otvorena da budu dio ovog rješenja, a ne da tradicionalno ostanu dio problema”, rekao je Đukanović. Neupitno je da je postojala autokefalna Crnogorska pra-

voslavna crkva, koju je osnovao tadašnji gospodar Crne Gore Ivan Crnojević, kazao je Đukanović i napominje da brojni istorijski dokumenti svjedoče o autokefalnosti CPC. “Autokefalna pravoslavna crkva u Crnoj Gori ima svoju istoriju i tradiciju i zaista je neupitno pravo aktuelne Crne Gore da, baveći se identitetskim pitanjima i temeljeći svoju duhovnost, krene u operaciju obnove Crnogor-

ske pravoslavne crkve”, rekao je Đukanović. Govoreći o protivljenju obnovi CPC, Đukanović je kazao da su postojali i veliki otpori obnovi crnogorske državnosti. “Nijesmo ni državu obnovili za godinu dana, nećemo ni autokefalnu CPC. Potrebno je napraviti dobru strategiju i ja nemam dilemu kakav će biti ishod ove borbe. Dakle, Crna Gora će bez sumnje imati autokefalnu crkvu”, poručio je

predsjednik Đukanović.

■ Spc pRavi poklonike inteReSa SRbije

Govoreći o podijeljenosti pravoslavnog stanovništva u Crnoj Gori, Đukanović ocjenjuje da je ta podjela najvećim dijelom prouzrokovana djelovanjem Srpske pravoslavne crkve koja se, kako kaže, “ne bavi pastirskim poslom u Crnoj Gori”.

Dan Državnosti čestitao i amfilohije Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je čestitke najviših zvaničnika povodom 13. jula - Dana državnosti. Čestitku je uputio i mitropolit Amfilohije. “Povodom obilježavanja velikog i značajnog datuma za našu zemlju- dana međunarodnog priznanja Knjaževine Crne Gore i opštenarodnog ustanka protiv nacifašizma - 13. jula, čestitam Vam praznik”, navodi se u čestitki mitropolita crnogorsko primorskog.

Čestitke su uputili italijanski predsjednik Serđo Matarela, kralj Španije Felipe VI, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata Kalif bin Zajed al Nahijan, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan. Dan državnosti čestitali su i japanski car Naruhita, kralj Filip od Belgije, predsjednik Austrije Aleksander van der Belen, kralj Saudijske Arabije Salman Bin Abdulaziz Al-Saud, predsjednik Egipta Abdel Fatah el Si-

si, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, generalni guverner Australije David Harli, predsjednik Južne Koreje Moon Jae, kralj Švedske Karl Gustaf. Đukanović je primio čestitke i od generalnog sekretara Ujiednjenih nacija Antonia Gutereša, predsjednika NR Kine Si Đinpinga, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kao i od predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

politika

3 Foto: Igor Šljivančanin

iji rtcg ª živa istinaº

ne da dijeli “SPC pokušava da od vjernika stvori poklonike nacionalnih interesa države Srbije i to vrlo često radi na neprimjeren način, brutalnim rušenjem pravnog sistema države Crne Gore i brutalnim miješanjem u ono što su strateška opredjeljenja državne politike Crne Gore”, rekao je Đukanović, naglašavajući da se oko crkvenog pitanja javljaju manipulacije te da nema govora o ataku na Srpsku pravoslavnu crkvu i srpske interese. Ističe da je država u slučajevima crkve na Rumiji i krstionice na Miholjskoj Prevlaci pokazala višak tolerancije, ali i da ubuduće neće biti tako. Pravni sistem će se, kako navodi, morati poštovati. “Svako mora razumjeti da će biti lojalan građanin državi u kojoj živi i radi, ili će biti prestupnik. Prestupnici mogu biti i u odijelima, i u mantijama i završiće u zatvorskim uniformama, jer to je sudbina prestupnika”, poručio je Đukanović u “Živoj istini”.

■ Priča o ugroženosti srba oPasan teren

Komentarišući pitanje o navodnoj ugroženosti Srba, Đukanović je kazao da je problem ako se nekritički takva priča prihvati na nekoj drugoj susjedskoj adresi, u ovom slučaju beogradskoj. “U Beogradu se to prihvata kao inspiracija za bavljenje pravima Srba u Crnoj Gori. To je rizična tema i rizičan teren. To je tema koja je dovela do rata devedesetih godina. Odlično se sjećam da je krenulo tako što su se srpski lideri izvan Srbije žalili da su bili ugroženi, najdominantnije je to bilo u Bosni, onda je krenulo uplitanje Srbije u rješavanje problema i to je dovelo do ratova i hiljada postradalih ljudi i uništenih materijalnih dobara. Suviše su svježe te slike, da bismo mogli sebi dozvoliti da ponavljamo istu grešku i da ne primijetimo da se srlja u istu grešku”, upozorio je predsjednik Đukanović. Nisam siguran da li je nekom trebala neposredna komanda za Srebrenicu, jer je bila stvorena takva atmosfera da je to bio patriotski čin nekog pomahnitalog pukovnika ili generala... Svako ko to danas zaboravlja i

Opozicija ne može mentorima da opravda poraze

Govoreći o napadima ministara iz Vlade Srbije na njega i crnogorsku vlast, Đukanović je rekao da izjave beznačajnih ljudi ne treba komentarisati. “To što se premijerka Ana Brnabić nije ogradila od tih izjava je dio njenog vrijednosnog sistema. Ja bih se drugačije odnosio prema ljudima iz Crne Gore koji bi eventualno na taj način govorili o zvaničnicima neke susjedne države. Ona je na taj način sugerisala i nama na koji način treba da se odnosimo prema državi Srbiji”, kazao je Đukanović. On je rekao da manipulacije i lažne predstave o ugroženosti srpstva u Crnoj Gori stvaraju lideri prosrpskih partija u Crnoj Gori. “Mislim da to nije nešto što suštinski ugrožava Crnu Goru, ali nas usporava na putu prevazilaženja podjela i objedivanja potencijala. Sada imamo političku praksu da je opozicija uvijek na gubitku u odnosu na vladajuću koaliciju. Oni to sve teže podnose, jer im je teško da se opravdaju kod onih koji im daju moralnu, političku, medijsku i finansijsku podršku. Idu po principu: “Pobijedili bismo mi, ali smo ovdje ugroženi”. Čudno je da tu navodnu ugroženost srpskog naroda u Crnoj Gori ne primjećuje niko drugi, ni ovdje, ni u međunarodnoj zajednici”, kazao je Đukanović. ko ne anticipira da će i sam izgubiti kontrolu nad procesima koje provocira i pokreće, to je ozbiljan avanturista koji može tragično koštati i svoju državu i svoj narod i region u cjelini. Zato mislim da je ovo što se događa nešto na što treba otvoriti četvoro očiju, da treba pokazati razum, ne dozvoliti da se izmakne kontroli i da se bilo kakva negativna posljedica prelije na naš prostor. Danas smo u mnogo povoljnijoj poziciji nego devedesetih godina. Danas je Crna Gora ne samo nezavisna država, nego država sa unaprijeđenim kapacitetima, u kojoj se ne otvara kišobran kada počne da pada kiša u Beogradu ili Moskvi”, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. A. N. -M.P.

Brajović sa dobitinicima nagrade

trinaestojulske nagrade peroviću, šekularcu i goranoviću

Velika djela nikada ne mogu biti dovoljno nagrađena Predsjednik Skupštine Ivan Brajović juče je književniku Draganu Peroviću, istoričaru i publicisti Božidaru Šekularcu i književniku Pavlu Goranoviću uručio Trinaestojulske nagrade, naglasivši da stvaralačko djelo koje ostaje kao zalog budućim generacijama nikada ne može biti dovoljno nagrađeno. Perović je nagrađen za autorski TV serijal „Crnogorci sentom po svijetu“, ciklus emisija „Istjerivač mitova“ i knjigu „Stefan Perović Cuca - orepak bića“, Šekularac za knjigu „Crna Gora u doba Crnojevića“, a Goranović za knjigu „Poezija“. Brajović je kazao da je zadovoljan što uručuje nagrade za riječi pretočena u djela, a ne samo za stvaraoce. Kako je kazao, danas se sa pijetetom klanjamo crnogorskim žrtvama koje su život uzidale u branik od najvećeg zla čovječanstva – fašizma. “Njima slava, a vama dobitnici hvala na radu i pregnuću jer vaša uspjeh i dostignuća su uspjeh i dostignuća Crne Gore“, poručio je Brajović. On je rekao da Crna Gora nije ni najmanja ni najveća, već onolika kolika je dovoljna sebi i svima dobronamjernima. „Bez obzira kolika je, nemoćna ili snažna odvajkada je bilo onih koji su mislili da je Crna Gora lak zalogaj, nekada vojskama ideologijama i religijama, danas populisitima i demagozima. Ali opstajala je i nikada nije, niti će nestati“, poručio je Brajović. On je kazao da je 13. jul najljepša crnogorska priča ikada ispričana i napisana.

„Za nas građane 13. jul nije samo datum nego više od toga, on je Crna Gora, a trinaestojulski ustanak najplementiija istorijska knjiga Crne Gore, čija su olovna slova pretpoljena u zrno osvajala slobodu naše domovine, koja se i danas piše i koja nikada ne smije biti završena jer bi to bio kraj Crne Gore. Jer istorije se pišu, a države žive sa svojim narodima”, istakao je Brajović. Perović je, u ime nagrađenih, zahvalio žiriju na izboru, naglasivši da nagrada predstavlja krunu višedecenijskog rada, napora, odricanja i htjenja da se na neki način doprinese kulturnom miljeu u Crnoj Gori.

“Crna Gora je iznad svih nas, sa graničnicima koji čine slobodarstvo, čojstvo i nepokornost. Dosta se Crna Gora topila u tuđe nesreće, dozvoljavajući drugima da svoj manjak istorije nadoknađuju našim vrijednostima i dosta su Crnogorci bili tuđi meci. Dužni smo da se vratimo sebi i sudbinske odluke donosimo sami, oslonjeni na svoja pregnuća i svijetle tradicije”, naglasio je Perović. Odluku o dodjeli Trinestojulske nagrade za 2019. godinu donio je žiri u sastavu: predsjednik Rajko Todorović - Todor i članovi Miomir Vojinović, Igor Lakić, Ranko Milović i Jadranka Selhanović. A.N.

Ima mnogo razloga za zadovoljstvo i ponos

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović čestitao je građanima Crne Gore Dan državnosti - 13. jul i poručio da je država trasirala dobar put, koji nije lak, niti je bez izazova. On je rekao da je Dan državnosti svake godine prilika za podsjećanje na 1878. i Berlinski kongres, a potom na heroje veličanstvenog antifašističkog ustanka 1941. godine. „Dan državnosti je takođe prilika za preispitivanje da li smo dostojni nasljednici ratnih i mirnodopskih podviga naših predaka“, naveo je Brajović. Prema njegovim riječima, razloga za zadovoljstvo i ponos ima mnogo, ali i očekivanja za još bolje rezultate. Brajović je kazao da je Crna

Gora trasirala dobar put, koji nije lak, niti je bez izazova. „Građani svojom podrškom potvrđuju da žele upravo taj put evroatlantske i evropske Crne Gore - stabilne, moderne, ekonomski osnažene“, istakao je Brajović. Kako je rekao, čine se ozbiljni napori da svaki naredni 13. jul Crna Gora proslavlja još bliži Evropskoj uniji, ekonomski, infrastrukturno, institucionalno jača. Dan državnosti čestitali su i lideri Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović - Stanković, GP URA Dritan Abazović, Liberalne partije Andrija Popović, Demokrata Aleksa Bečić, kao i politički savez “Da svako ima”...


4

POLITIKA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

INTERVJU: ZUVDIJA HODŽIĆ, PREDSJEDNIK SUBNOR

PRILIKE U OKRUŽENJU MOG ALI I DA USPORE NAŠ PROE Da je istorijske pravde, crnogorski ustanak 13. jula 1941. godine, zbog svog značaja mogao bi biti i međunarodni, evropski Dan borbe protiv fašizma. Njegov fenomen nijesmo iskoristili da ga promovišemo i afirmišemo kako zaslužuje i kako zaslužujemo, kaže za DN Zuvdija Hodžić.

⌦ Goran Popović Predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i akademik CANU Zuvdija Hodžić, u prazničnom intervjuu za Dnevne novine podsjeća na herojski, prvi antifašistički ustanak u Evropi, crnogorski ustanak 13. jula 1941. godine, govori o aktuelnoj situaciji u „komšiluku“ i na globalnom planu, izazovima koji stoje pred Crnom Gorom na evropskom putu, potrebi efikasnijeg djelovanja države u otklanjanju recidiva anticrnogorske politike... DN: Dan državnosti, 13. jul , svojevrsna je vertikala crnogorske državnosti i objedinjuje dva važna datuma iz 19. i 20. vijeka. U kakvim uslovima ga danas, u 21. vijeku slavimo?

HODŽIĆ: Nekad bi rekli: sa novim radnim pobjedama. Trinaesti jul je naš najveći praznik i mi ga tako i slavimo. Da je pravde, zbog svog značaja mogao bi biti i međunarodni, evropski Dan borbe protiv fašizma. Njegov fenomen nijesmo iskoristili da ga promovišemo i afirmišemo kako zaslužuje i kako zaslu-

žujemo. Trinaest dana poslije ustanka i oslobođene gotovo čitave Crne Gore, Tito je pozvao srpski narod – da se ugleda na hrabri crnogorski narod... Na centralnoj proslavi u Danilovgradu podsjetićemo da smo u Podgorici podigli spomenik Titu; u Nikšiću Ljubu Čupiću i crnogorskim komitima, bili smo na Neretvi, Sutjesci, Drvaru, Jajcu, Kumrovcu, uživamo najveći ugled među boračkim organizacijama u bivšim jugoslovenskim republikama, izuzetno smo poštovani od evropskih asocijacija veterana i antifašista. Dakle, slavimo ga u prazničnoj atmosferi, i partizanskoj Crnoj Gori i složenoj međunarodnoj situaciji. DN: Nakon državnosti stečene na Berlinskom kongresu 1878. godine, Crna Gora je kao država „ u g a š e n a“ 1918. godine odlukama

tzv. Podgoričke skupštine. Krajem prošle godine, međutim, po Crnoj Gori se slavila 100. godišnjica tog anticrnogorskog čina. Kako to komentarišete?

Akademska zajednica „gleda svoja posla“ DN: Da li su crnogorske institucije i akademska zajednica dali dovoljan doprinos snaženju crnogorskog identiteta i Crne Gore kao građanske države ili su još u defanzivi u odnosu na neke nacionalne, pa i nacionalističke koncepte? HODŽIĆ: Možda se u odgovoru na ovo pitanje nalazi i dijelom objašnjenje pojave „unutrašnjeg neprijatelja“. Nacionalne, odnosno nacionalističke, kontrarevolucionarne, neofašističke i neočetničke snage su u ofanzivi. Država ne reaguje, još nije u pravom smislu ni pravna ni građanska. Ne može da donosi odluke i zakone, a da ih ne sprovodi – od uklanjanja crkvice na Rumiji, do krstionice u Tivtu, otimanja državne imovine, gradnje mini hidrocentrala i drugo. Institucije su zatvorene i začaurene, socijalne razlike velike, kriminal u porastu, moral u padu, na bitna mjesta se najčešće dolazi ne kvalitetom i stručnošću nego „partijskim raspodjelama funkcija“. Sve to utiče na akademsku zajednicu i intelektualce da se „primire i gledaju svoja posla“.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

politika

5

NOR-a i antifašista Crne Gore Nije EU idealna, ali ima

gu da pomognu, evropski put HODŽIĆ: Od Berlinskog kongresa do Podgoričke skupštine, dakle za 30 godina, Crna Gora je, zbog ostarjelog i u mnogo čemu zastarjelog kralja Nikole, njegovih nerealnih ambicija i neshvatanja međunarodnih prilika i interesa, dovedena do toga da joj Podgorička skupština ovjeri nestanak. Njegovo nakalemljeno srbovanje, uvođenje srpstva u svaku poru države nije ga odvelo ni na prijesto, ni „Onamo, namo...“, nego u izgnanstvo, u potpuni slom, a crnogorski narod ne samo da izgubi državu, nego da se biološki prepolovi. Zavedeni epikom, guslama o „Srpskoj Sparti“ i najčistijim Srbima učinilo je da i 100

Amfilohije je svojim umijećem i besprizornošću postao ekonomska sila. Bogatstvo se nagomilalo, duh je izašao iz boce, i šta sad? Da goluba u ruci pusti za vrapca na grani? Naravno, Srpska pravoslavna crkva će to bogatstvo, a ne vjeru, braniti „životom do posljednjeg monaha“

godina kasnije, pomognuti od „braće“ i izvanjaca, crkve i kvazi istoričara, „naši Crnogorci“ slave Podgoričku skupštinu. Propaganda je moćnije oružje od mitraljeza i topova – isticali su nacistički ideolozi. Pokazalo se to i slavljenjem tuđih pobjeda i svojih poraza.

DN: U narodnooslobodilačkoj borbi, čije tekovine vi baštinite, dijelom je ispravljena istorijska nepravda i Crnogorci su postali kontitutivni narod, a Crna Gora federalna jedinica zajedničke države. Koliko je to bilo značajno za kasniju potpunu obnovu crnogorske državnosti? HODŽIĆ: Upravo sam to htio da kažem. Veličanstvena NOB-a, odluke AVNOJ-a, Tito i jugoslovenski revolucionarni kadrovi i vođstvo stvorili su Jugoslaviju, zajednicu ravnopravnih naroda i narodnosti, a Crnoj Gori i crnogorskom narodu omogućili demokratski razvoj i napredak. Iskustvo života u federaciji, posebno godine uoči njenog raspada, pomogle su da greškama drugih, sačuvamo sebe, svoju državu, obraz, nezavisnost i što je najvažnije – mir. DN: Od obnove nezavisnosti prošlo je 13 godina. Na međunarodnom planu Crna Gora je uvažena država, ali na unutrašnjem pla-

Trinaesti jul je naš najveći praznik i mi ga tako i slavimo. Da je pravde, zbog svog značaja mogao bi biti i međunarodni, evropski Dan borbe protiv fašizma nu ima još političkih i klerikalnih subjekata koji negiraju i crnogorsku naciju i crnogorsku državu. Kako to objašnjavate? HODŽIĆ: To što je Crna Gora uvažena na međunarodnom planu ne znači da je van geo-političkih, vojnih, vjerskih i drugih interesa i planova vodećih svjetskih sila, ali i drugih. Toga je uvijek bilo i biće. Nekome više, nekome manje, u ostvarenju tih interesa pomažu, bolje reći služe, i neki s kojima živimo, češće jedni pored drugih nego zajedno, koji time rade i protiv nas i protiv sebe. Mi, uglavnom, imamo opoziciju koja nije to vlastima. Da je tako svima bi bilo bolje, pa i vlastima, ali je naša opozicija državi, zbog čega nam je svima gore. DN: Ovih dana aktuelne su rasprave o novom zakonu o slobodi vjeroispovijesti. I pored zelenog svijetla Venecijanske komisije, SPC i njoj bliske prosrpske partije protiv su ovog rješenja kojim bi državi trebalo da se vrati imovina prak-

ogromne potencijale DN: Neki potresi unutar EU, i jačanje populističkih i nacionalističkih snaga u Evropi, usporavaju crnogorske integracije, iako je Crna Gora u pregovaračkom procesu daleko ispred svih drugih kandidata u regionu. Mislite li da ćemo u dogledno vrijeme ipak ući u EU? HODŽIĆ: Šta znači: u dogledno vrijeme? Godina, pet, deset? Put u Evropsku uniju nam je utaban i mi ćemo biti u Evropi jer je to i u njenom interesu. Nije Evropska unija idealna, ali je članstvo u njoj za nas ovakve kakvi smo i đe smo – najbolje. I vojnički, ekonomski, politički i kulturološ-

tično oteta 1918. godine. Zašto tolika buka oko ovog zakonskog rješenja? HODŽIĆ: Crna Gora je sekularna država, vjerske zajednice su zakonom odvojene, što je dobro i za nju i za njih, potvrda demokratske, etičke i ideološke zrelosti crnogorskog društva nastalog na partizanskim, da ne kažem – komunističkim temeljima. Sigurni u sebe i svoju državu, potcijenili smo „spoljnjeg i unutrašnjeg neprijatelja“, pokazali se čak i naivnim, što je iskoristila Srpska pravoslavna crkva i poklopila duhovni i teritorijalni prostor Crne Gore. Amfilohije je svojim umijećem i besprizornošću postao ekonomska sila. Bogatstvo se nagomilalo, duh je izašao iz boce, i šta sad? Da goluba u ruci pusti za vrapca na grani? Naravno, Srpska pravoslavna crkva će to bogatstvo, a ne vjeru, braniti „životom do posljednjeg monaha“. DN: Naš region je još ostao „trusno“ evropsko područje, prije svega zbog odnosa Srbije i Kosova, zbog ne-

ki. Nije Evropa imuna od desnice, nacionalizma, ksenofobije, rasizma, ali ima i ogromni demokratski, građanski intelektualni, ljudski i drugi potencijal i kapacitet, moć i snagu da ujedinjena i složna odgovori na sve izazove i zahtjeve – od ekonomije do ekologije, od terorizma do izbjeglica i da stvori bolji standard za sve. Nama u prilog ide i članstvo u NATO. Njegova podrška na spoljnjem planu je sve evidentnija, pa i na unutrašnjem. Učešće Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama doprinosi njenom ugledu i sposobnosti da odgovori svim zadacima. funkcionalne države BiH i tamošnjih stalnih nacionalnih tenzija, pa i zbog sve učestalijih čak i profašističkih incidenata u zemljama regiona. Kako i koliko refleksije tih procesa iz susjedstva mogu da utiču na unutrašnju stabilnost i proevropski put Crne Gore? HODŽIĆ: Događaji i prilike u komšiluku i okruženju mogu da pomognu, ali i da uspore naš proevropski put. Imamo sreću da su naši manjinski narodi, kao i većinski, iskreno privrženi Crnoj Gori i doživljavaju je svojom domovinom. Oni su i most saradnje sa susjedima. No, mogu biti i porušena ćuprija, jer istorijske, nacionalne, etičke, vjerske i druge veze Srba, Albanaca, Bošnjaka, manje Hrvatima, sa „maticom“, pogotovo kad se raspale strasti, sigurno negativno utiču na unutrašnju stabilnost. Ne uzdam se u Boga, nego u razum i mudrost naših ljudi, pa i snagu države da umijemo i da čuvamo i da unaprijedimo međuljudske, međuvjerske i međuetničke odnose po kojima smo prepoznati.

Siguran sam – crnogorska crkva je potrebna crnogorskom narodu DN: Malo je nelogično, ali danas samo pravoslavni Crnogorci nemaju svoju crkvu. Da li bi se, zato, i obnova autokefalnosti CPC mogla svrstati u proces zaokruživanja crnogorskog identiteta i državnog korpusa? HODŽIĆ: Ako se pravoslavne crkve krste nacionalnim imenom, zovu po državi, i ako

država postoji i drži do sebe, ispravno je da se i crkva, kao akademija, kao druge institucije, zove po njoj. Prema državnom i političkom rukovodstvu Crne Gore, mi u SUBNORu i antifašisti pokazujemo poštovanje i razumijevanje jer znamo da rade u interesu Crne Gore i da im nije lako, ali im zamjeramo na odnosu prema

Srpskoj pravoslavnoj crkvi, posebno prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Jednoj prepuštaju da radi šta hoće, drugoj onemogućavaju da uđe u svoje manastire. Mi, svjesni ugleda i uloge koje je Crnogorska pravoslavna crkva imala u našoj istoriji, iskreno vjerujemo da ona štiti i interese savremene Crne Gore na svim poljima

– državnim, vjerskim, međuvjerskim. Mi s ponosom podsjećamo da smo u NOB-u imali sveštenike koji su na kapi nosili krst i petokraku, crvene popove, sedam nosilaca „Partizanske spomenice 1941“, vijećnika AVNOJ-a i ZAVNO-a. Imamo narodnog heroja Marka Kulića na čijem spomeniku u Pivi su i krst i petokraka. Kad

je popa Mila Jovovića, poznatog crnogorskog junaka, kralj Nikola prekorio da malo vremena provodi u crkvi, odgovorio mu je: “Kad sam u crkvi, služim Bogu; van nje služim narodu, pa ti, Gospodaru, viđi kome sam potrebniji“. Crnogorska pravoslavna crkva, siguran sam, potrebna je crnogorskom narodu.


8

POLITIKA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

LEGENDARNI FILMSKI REDITELJ VE

Aprcović

ŽELJKO APRCOVIĆ IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOTOR

NEMA POBJEDNIKA I PORAŽENIH, SLIJEDI SANIRANJE STANJA

Predsjednik opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Kotor Željko Aprcović izabran je, jednoglasnom odlukom, za predsjednika te opštine. Sjednici je prisustvovalo 17 odbornika nove skupštinske većine (Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Liberalna partija, Hrvatska građanska inicijativa, kao i odbornica Socijaldemokratske partije Bruna Lončarević). Apcović je dao svečanu izjavu i najavio da će budžet opštine i Plan Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora biti donijet već naredne sedmice, a onda i prioritetno uslijediće saniranje stanja u Kotoru i završetak projekata koje su zanemarili prethodnici. Kazao je da je očekivao opoziciju u klupama, kao što su i oni bili u Skupštini kada su birali Perovićevu i Jokića, te da on predstavlja sve odbornike. Najavio je veću stručnu brigu i valorizaciju fortifikacijskih objekata, kroz urbanistički projekat, posebno srednjovijekovnih zidina, šetnice od Gurdića do sjevernih vrata. “Infrastruktura je neprofitabilna, ali neophodna. Postrojenje za preradu otpadnih voda Tivta i Kotora treba da preuzmu uskoro te opštine. Kotoru je cilj da zaštiti akvatorij Bokoktorskog zaliva, kroz gradnju kanalizacione i vodovodne mreže za Risan, Perast, Morinj, Kostanjicu, ali i Prčanj i Stoliv. Nema pobijeđenih i pobjednika. U ovoj priči smo svi zajedno. Vrlo brzo ćemo imati mjerljive rezutate onoga što ćemo ra-

diti narednu godinu”, naveo je Aprcović. Koalicioni partneri su čestitali Aprcoviću, a prethodno je Željko Avramović obrazložio da je DPS sa 12 mandata i sa njima, u kriznim trenucima u Kotoru, imao obavezu da “preuzme stvar u svoje ruke”. “DPS je predložio kandidata, predsjednika OO, čovjeka koji je četiri manadata odbornik i tri mandata poslanik, koji je radio u Opštini i aktivan u kulturnom i sportskom životu Kotora”, naveo je on. Mirko Vičević očekuje da Aprcović bude predsjednik svih građana, ponaša se u skladu sa zakonima Crne Gore, da konačno Kotor dobije zimski i ljetnji bazen, riješi ludilo u saobraćaju, da ostvari više od obećanog. Odbornica Bruna Lončarević kazala je da poslije dvije i po godine teškog stanja Kotoru predstoje teži dani. “Jer sada treba raditi. Lako je nešto nagrditi, ali teško je popraviti. Teško će biti u koži predsjednika Opštine ovih godinu, jer najviše boli Kotorane to što smo izgubili duh Kotora, prepustili smo grad ljudima koji ga nisu osjećali”, poručila je Lončarević. Podsjećamo, odbornici nove skupštinske većine 8. jula su po drugi put su smijenili Vladimira Jokića sa funkcije predsjednika Opštine Kotor. On je prvobitno smijenjen 24. aprila, ali je tu odluku preinačio Upravni sud. Dužnosti su, 27. juna, razriješili i predsjednicu SO Dragicu Perović, a 4. jula na tu funkciju je izabran sekretar lokalnog odbora DPS i odbornik te partije Jovo Suđić.M.P.

SUSRET MESIĆ - ĐUKANOVIĆ PRELOMNI TRENUTAK U ODNOSIMA DVIJE ZEMLJE

⌦ Vesna Šofranac

Legendarni filmski reditelj Veljko Bulajić, tvorac jednog od najgledanijih ratnih filmova u svijetu “Bitka na Neretvi”, jedan je od dobitnika nagrade Crne Gore – Uprave za dijasporu, za doprinos u kulturi. U intervjuu Dnevnim novinama govori o nagradi, dijaspori, kinematografiji, ali i o jednom događaju iz 2000. godine u Cavtatu kada je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pružio ruku pomirenja tadašnjem predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću, upućujući riječi izvinjenja zbog učešća Crnogoraca u napadu na Dubrovnik 1991 – 1992. godine. Proslavljeni reditelj lično je učestvovao u pripremi tog istorij-

skog susreta koji je, kako kaže, bio prelomni trenutak u odnosima Crne Gore i Hrvatske. „Učestvovao sam u pripremi tog značajnog događaja zajedno s Vukašinom Marašem, tadašnjim ministrom Vlade Crne Gore, svjedok sam fenomenalnog odjeka na koji je naišlo objašnjenje sukoba u kojem je Crna Gora, protivno volji naroda, bila manipulisana, a koje je već sjutradan cijela hrvatska javnost prihvatila kao osnovu budućih odnosa dviju prijateljskih država i naroda.

Sa jednog od snimanja

DN: Kako se odvijao sam događaj? BULAJIĆ: Zakazanog dana, rano ujutro, čamcem sam zajedno s predsjednikom Hrvatske Stipom Mesićem, krenuo iz

dubravačke luke u Cavtatu na zakazani sastanak s predsjednikom Đukanovićem i njegovim saradnicima. U dužem briljantnom izlaganju potkrijepljenim brojnim činjenica-

Tvorac najspektakularnijih filmskih ostvarenja

Veljko Bulajić, poznat kao autor najspektakularnijih filmskih ostvarenja jugoslovenske kinematografije, rođen je 23. marta 1928. godine u Vilusima, u blizini Nikšića. Filmsku režiju je završio u Rimu, u poznatoj školi legendarnog studija Ćinećita (Cinecita). Međunarodni uspjeh postigao je već prvim igranim filmom „Vlak bez voznog reda“ koji je osvoji nagradu

publike na Filmskom festivalu u Kanu. Godine 1962. snimio je film Kozara, a četiri godine kasnije – 1966 – legendarnu epopeju, film “Bitka na Neretvi”. Bulajić je dobitnik najvećeg crnogorskog priznanja – Trinaestojulske nagrade. U razgovoru za portal Analitika 2016. godine, Bulajić, koji više od 40 godina živi u Hrvatskoj, ovako je komentari-

sao nagradu: “S radošću sam čuo vijest o dodjeli visokog priznanja. Crna Gora je pred najvećim datumom svoje burne istorije, pred ulaskom u NATO... To je ostvarenje slobodarske tradicije, izraz slobodarskog duha. Kao svjedok ekonomskog i kulturnog iskoraka Crne Gore, s ponosom ću primiti priznanje za moj skromni doprinos Crnoj Gori”.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

POLITIKA

9

ELJKO BULAJIĆ ZA DNEVNE NOVINE Aktuelan film o knjazu Danilu DN: Željeli ste da snimite film o knjazu Danilu, međutim, do realizacije tog filmskog projekata nije došlo? BULAJIĆ: Projekat je i danas aktuelan. Tema filma je u fokusu interesa nekoliko inostranih partnera.

Nagradu Uprave za dijasporu za doprinos u oblasti kulture shvatio sam kao priznanje i istovremeno obavezu da svojim doprinosom pomognem i dalje u crnogorskoj dijaspori priznanje i istovremeno obavezu da svojim doprinosom pomognem i dalje u crnogorskoj dijaspori, da pomažem očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta Crne Gore, gradnji mostova saradnje i povjerenja s drugim narodima.

ma, dokazima, predsjednik Đukanović je skinuo crnu mrlju sa Crne Gore i pružio ruku pomirenja. Predsjednik Hrvatske Stipe Mesić prihvatio je pruženu ruku predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Odmah iza toga ruku je pružio i ugledni dugogodišnji predsjednik Opštine Konavle Luka Korda, bez obzira na to što su crnogorski ekstremisti ostavili loše tragove upravo u Konavlima. DN: S kakvim osjećanjem ste primili vijest da ste dobili nagradu koju Crna Gora, dodjeljuje najzaslužnijim pojedinicima i organizacijama u dijaspori? BULAJIĆ: Nagradu Uprave za dijasporu za doprinos u oblasti kulture shvatio sam kao

DN: Prije nekoliko godina u anketi filmskih redatelja, producenata i filmskih kritičara iz cijelog svijeta film “Bitka na Neretvi” izabran je u 10 najboljih ratnih filmova u svijetu. Objavljen je i podatak da je film vidjelo preko 550 miliona gledalaca. Koja je tajna tako značajnog, jedinstvenog uspjeha? BULAJIĆ: Nema tajne, moj autorski odnos prema temi filma, strpljiv, dug i naporan rad na filmu. DN: Koliko je ideja antifašizma, koja je obilježila još jedan Vaš ratni film „Kozara“, danas prisutna u regionu, ali i u Evropi? U jednom svom intervjuu izjavili ste da je Jugoslavija prošlost, ali da će antifašizam preživjeti. Mislite li i danas tako? BULAJIĆ: U cijeloj Evropi, ponegdje vrlo agresivno, ideja antifašizma se ugrožava. Na djelu su ekstremne aktivnosti protivnika antifašizma i situacija je slična onoj trideset i ne-

kih godina kada se fašizam u ruhu nacionalizma i šovinizma organizirano pojavio na političkoj sceni. DN: Kako danas živi i radi crnogorska dijaspora u Hrvatskoj? BULAJIĆ: Ne živi se u tzv. suživotu već u zajedničkom životu s većinskim stanovništvom u Zagrebu, Istri, Dalmaciji, Slavoniji. U programu Crnogorske nacionalne zajednice sada već sudjeluju i pripadnici druge i treće crnogorske generacije rođeni u Hrvatskoj. Njih tridesetak učestvuje u radu županijskih i gradskih vijeća, a sedmoro od njih, kao uspješni stručnjaci, ove je i prošle godine postalo doktorima nauka. DN: Vaš nedavno završeni film “Bijeg do mora” u koprodukciji hrvatskih, crnogorskih i makedonskih kinematografija i televizija imao je poziv za sudjelovanje na prošlom Kanskom festivalu… BULAJIĆ: Propuštena je velika šansa. Produkcija nije mogla završiti tehničku obradu filma do određenog roka. DN: Na kojem projektu danas radite? BULAJIĆ: Završavam finalnu obradu filma “Bijeg do mora”.

Sa sastanka

MARKOVIĆGRICAJ

Potrebno uložiti napore u poboljšanje odnosa U poboljšanje odnosa Crne Gore i Rusije potrebno je uložiti napore, uključujući i unapređenje ekonomske saradnje, ocijenili su premijer Duško Marković i ambasador Rusije u Podgorici Sergej Gricaj. Na sastanku je konstatovano da postoji dobar

trend saradnje u oblasti turizma, što je važno za stvaranje povoljnog ambijenta za građane obje države. Marković je, kako je saopšteno iz Vladine službe za odnose sa javnošću, primio Gricaja u oproštajnu posjetu. R.P.

DPS pozvao zainteresovane građane da postavljaju pitanja ministrima

foto: Igor Sljivancanin

DN: Kinematografija i televizija su mediji od najvećeg utjecaja u promociji ideja, država. Koliko ta dva medija Crne Gore uspješno promovišu Crnu Goru? BULAJIĆ: U zadnjih nekoliko godina i crnogorski film i televizija ostvarili su značajan iskorak prezentirajući Crnu Goru, njenu prošlost i sadašnjost što je doprinos kulturnom i javnom životu države Crne Gore.

NOVA PRAKSA POSLANIČKOG KLUBA DPS

Građani pitaju ministre Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) uveo je novu praksu neposredne komunikacije sa građanima i na svojim društvenim mrežama pozvao zainteresovane građane da postave pitanja ministrima u Vladi Crne Gore. Kroz formu poslaničkih pitanja, teme koje zanimaju građane, biće upućene nadležnim mi-

nistrima, od kojih se, kako se navodi, očekuju odgovori. “Na ovaj način, DPS želi da javnosti pruži informacije sa najodgovornijih adresa u državi, u vezi sa konkretnim pitanjima koja se tiču svakodnevnog života građana, i taj način unaprijedi komunikaciju između javnosti i predstavnika vlasti”, navodi se se u saopštenju.


10

ekonomija

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

INTERVJU: RADOJE ŽUGIĆ, GUVERNER CENTRALNE BANKE CRNE GORE

MMF potvrdio da stečaj u dvjeMa bankaMa nije ugrozio bankarski sisteM

N

a osnovu posljednjih raspoloživih podataka za 13 banaka u sistemu, odnosno podataka sa kraja maja 2019. godine, u jednogodišnjem periodu, ključne bilansne pozicije bilježe rast, i to: aktiva 8,51%, krediti 8,95%, depoziti 6,16% i kapital 11,42%”, kaže u intervjuu Dnevnim novinama guverner centralne banke Crne Gore Radoje Žugić. Guverner Žugić ističe da su u toku aktivnosti na dodatnom unapređenju kapaciteta bankarske supervizije i stvaranju pretpostavki za adekvatnu primjenu novog regulatornog okvira koji je u pripremi. Ističe da je izuzetno zadovoljan nedavnim razgovorima sa delegacijom MMF-a, njihovom ocjenom da CBCG ide u pravom smjeru, a posebno konstatacijom da „nije bilo prelivanja efekata intervencije u dvije nesistemske banke na širi bankarski sektor“, što je sve vrijeme od uvođenja stečaja u Atlas i IBM banci CBCG i tvrdila. “Osim pozitivnih ocjena kada su u pitanju ekonomski rast Crne Gore i fiskalna konsolidacija koju Vlada odlučno sprovodi i koja značajno doprinosi una-

pređenju stanja javnih finansija, predstavnici MMF-a su, tokom prethodne misije, analizirali i situaciju u našem finansijskom sistemu. Generalna ocjena je da se CBCG kreće u ispravnom smjeru kada je riječ o aktivnostima usmjerenim na unapređenje strukture, instrumenata i procesa bankarske supervizije i sprečavanja pranja novca. Uz to, predstavnici MMF-a dijele stav CBCG o značaju implementacije planirane revizije kvaliteta aktive bankarskog sistema (AQR). Zajedno smo konstatovali da će AQR doprinijeti adekvatnijem vrednovanju kolaterala u postupku klasifikacije aktive i izdvajanju rezervacija za potencijalne kreditne gubitke u bankama, što će ukupan bankarski

Interesovanje za otvaranje novih banaka je stalno prisutno DN: Postoji li interesovanje za otvaranje neke nove banke, ko je u pitanju? ŽUGIĆ: Interesovanje za otvaranje novih banaka je u kontinuitetu prisutno. Bez obzira na navedeno, još nemamo u proceduri formalno podnesenih zahtjeva za dobijanje dozvole za rad banke. Stav Centralne banke po na-

vedenom pitanju je u potpunosti jasan: svi reputabilni investitori, koji ispunjavaju uslove propisane Zakonom o bankama, odnosno čije porijeklo novca je neupitno, sa dokazanim novčanim tokovima kojima mogu podržati poslovanje banke u Crnoj Gori i održivim poslovnim planovima su dobrodošli.

sektor učiniti još stabilnijim i otpornijim na potencijalne nepredviđene gubitke”, kaže guverner Centralne banke Crne Gore.

DN: MMF procjenjuje rast crnogorskog BDP na tri odsto u narednom periodu, uz ocjenu da postoje rizici da može biti manji zbog kompleksnih ekonomskih događaja, te da se dug države mora smanjiti. Kako Vi procjenjujete finansijska kretanja u državi? ŽUGIĆ: Prema prognozama CBCG, stopa rasta BDP-a u ovoj godini iznosiće oko 3%, što je u skladu sa projekcijama MMFa, Evropske komisije i Svjetske banke. Nakon izuzetno visoke stope ekonomskog rasta od 4,9% u prethodnoj godini, naša projekcija za 2019. godinu je niža, usljed jakog baznog efekta u posljednjih šest godina. I u ovoj godini očekujemo da će nosioci ekonomskog rasta biti: turizam, zasnovan na rastu kvaliteta turističke ponude; energetika, podstaknuta izgradnjom novih energetskih postrojenja i građevinarstvo, dominantno usljed nastavka gradnje autoputa i turističkih i energetskih objekata. Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, realna stopa rasta BDP-a u prvom kvartalu 2019. godine iznosila je 3%. Na osnovu do sada raspoloživih podataka, ne vidimo opasnost od faktora koji bi reducirali ovu stopu. Ipak, smatramo da samo snaženjem fiskalne održivosti, uz finansijsku stabilnost i sprovođenje strukturnih reformi, možemo održati projektovane visoke stope ekonomskog rasta.

Depoziti bilježe rast od 2,67 odsto

DN: Na kom nivou su depoziti u prvoj polovini ove godine, u odnosu na isti period prošle? ŽUGIĆ: U periodu od kraja prošle godine do maja 2019. godine, ukupni depoziti (isključujući depozite Atlas banke i IBM) bilježe rast od 2,67%. Pored navedenog, ohrabruje činjenica da je došlo i do rasta prosječnog stanja depozita. Naime, za 13 banaka u sistemu, u periodu od decembra 2018. godine do kraja maja 2019. godine, prosječno stanje depozita je poraslo za 83 miliona eura, odnosno za 2,58%. DN: Jeste li Vi, kao guverner CBCG koja je često bila na udaru javnosti od uvođenja stečaja u dvije banke, zadovoljni razgovorima sa misijom MMF? ŽUGIĆ: Izuzetno sam zadovoljan razgovorima u okviru posljednje posjete delegacije MMF-a, kao i ukupnom saradnjom koju imamo sa ovom veoma važnom međunarodnom institucijom. Istina je da je CBCG bila „na udaru“ dijela javnosti od uvođenja stečaja u IBM i Atlas banci i da su se često čule tvrdnje da su ova dva događaja „poljuljala“ stabilnost bankarskog sistema. U


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

namjeri da argumentovano demantujemo ovakve tvrdnje, a sa krajnjim ciljem da umirimo deponente i sačuvamo stabilnost finansijskog sistema, tokom prethodnih mjeseci smo imali veoma frekventnu komunikaciju sa javnošću. Redovno smo objavljivali informacije o stanju glavnih bankarskih indikatora na nivou sistema, koji su potvrđivali da ne postoje rizici za deponente drugih banaka. Posebno smo zadovoljni što je MMF u Završnoj izjavi prethodno pomenute misije potvrdio naše tvrdnje, konstatujući da „nije bilo prelivanja efekata intervencije u dvije nesistemske banke na širi bankarski sektor“. DN: Kakva je danas situacija u Centralnoj banci Crne Gore, odnosno da li ste se vratili na nivo kakav je CBCG imala prije uvođenja stečaja u IBM i Atlas banci? ŽUGIĆ: Uvođenjem stečaja u IBM i Atlas banci prestala je potreba za angažovanjem dijela zaposlenih na poslovima privremene uprave u navedene dvije banke. Svi zaposleni obavljaju redovne obaveze, u skladu sa opisom radnih mjesta koja pokrivaju i programom rada CBCG. U toku su aktivnosti na dodatnom unapređenju kapaciteta bankarske supervizije i stvaranju pretpostavki za adekvatnu primjenu novog regulatornog okvira koji je u pripremi. Nedavno smo formirali Komitet za superviziju, kao stručno savjetodavno tijelo, sa funkcijom unapređenja nadzora nad poslovima kontrole banaka. DN: Kakvi su trendovi kretanja u bankarskom sistemu Crne Gore? ŽUGIĆ: Na osnovu posljednjih raspoloživih podataka za 13 banaka u sistemu, odnosno podataka sa kraja maja 2019. godine, u jednogodišnjem periodu, ključne bilansne pozicije bilježe rast, i to: aktiva 8,51%, krediti 8,95%, depoziti 6,16% i kapital 11,42%. Ove kategorije bilježe značajan rast i u odnosu na kraj 2018. godine, pa je tako aktiva porasla 3,97%, krediti 7,23%, depoziti 2,67% i kapital 5,21%. Agregatni koeficijent solventnosti, kao relativni pokazatelj adekvatnosti kapitala, na kraju prvog kvartala 2019. godine je iznosio 16,64%, što je značajno iznad propisanog minimuma od 10%. Na kraju maja 2019. godine učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima iznosilo je 4,75%, dok je u istom periodu prethodne godine njihovo učešće iznosilo 6,33%. U odnosu na kraj 2018. godine, ovaj pokazatelj bilježi smanjenje od 0,49 procentnih poena. Takođe, uku-

ekonomija

11

Nema selektivnosti u kontroli niti skrivanja podataka

DN: U javnosti su često prozivali CBCG da navodno vrši selektivne kontrole, da odbijate superviziju kako bi zaštitili domaće banke, odnosno pojedine domaće banke. Vaš komentar? ŽUGIĆ: Takvi komentari su paušalni i u potpunosti neutemeljeni. Prilikom pripreme plana kontrola, Centralna banka se ne rukovodi kriterijumom vlasništva banke, već njenim rizičnim profilom, pozicijom na nivou sistema i rezultatima posljednje neposredne kontrole. Tokom 2018. godine, od 15 banaka koje su poslovale u tom periodu, 12 je bilo predmet neposredne kontrole, odnosno 80% ukupnog broja banaka. Centralna banka primjenjuje konzervativnu politiku vršenja neposrednih kontrole, tako da u kontinuitetu vrši veliki broj neposrednih kontrole na godišnjem nivou, kojima su obuhvaćene skoro sve banke u sistemu.

u jednogodišnjem periodu, ključne bilansne pozicije bilježe rast, i to: aktiva 8,51%, krediti 8,95%, depoziti 6,16% i kapital 11,42%”, kaže guverner radoje žugić pni krediti koji kasne preko 90 dana predstavljaju 2,94% ukupnih kredita, dok su u uporednom periodu prethodne godine predstavljali 4,29% ukupnih kredita. DN: Kakvi su pokazatelji profitabilnosti banaka? ŽUGIĆ: I pokazateji profitabilnosti banaka bilježe pozitivan trend u odnosu na uporedni period prethodne godine, pa je ukupan profit na nivou sistema, na kraju maja 2019. godine, iznosio 26 miliona eura. U posmatranom jednogodišnjem periodu (31.05.201831.05.2019.) ukupni depoziti (isključujući depozite Atlas banke i IBM) bilježe rast u iznosu od oko 192 miliona eura, odnosno 6,16%. Likvidna aktiva, takođe, u posmatranom jednogodišnjem periodu bilježi rast, i to od 53 miliona eura, odnosno 6,16%, pri čemu se i dalje nalazi na visokom nivou i predstavlja 21,07% ukupne aktive. DN: Ima li trenutno u Crnoj Gori “ranjivih banaka”? ŽUGIĆ: Termin „ranjive banke“ se odnosi na banke koje su u prethodnom periodu imale

DN: Prozivali su Vas i da krijete podatke… ŽUGIĆ: Bilo je u javnosti i komentara da CBCG “taji podatke o kontroli banaka” i time, navodno, krši načelo transparentnosti, što je ocjena koja je iznijeta apsolutno paušalno, bez osvrta na zakonsko rješenje koje precizira da izvještaji o kontroli banaka sadrže podatke i informacije koji predstavljaju bankarsku, odnosno poslovnu tajnu, te stoga imaju povjerljiv karakter. Zakonom o bankama je propisano da Centralna banka ove podatke ne smije učiniti dostupnim trećim licima, osim u izuzetnim slučajevima propisanim zakonom. Napomenuo bih da je ovo pitanje na isti ili sličan način riješeno i u zemljama regiona i Evrope i da je primarna namjera ovakvih zakonskih rješenja očuvanje zdrave konkurencije na bankarskom tržištu i, posredno, zaštita stabilnosti ukupnog finansijskog sistema. kvalifikovano mišljenje eksternih revizora na njihove finansijske iskaze. Kao što je poznato, „ranjivim“ su u prethodnom periodu označene tri banke, od kojih su dvije otišle u stečaj. Na osnovu posljednjih raspoloživih podataka, treća banka je iskoračila u prethodnom periodu i uspjela da dodatno unaprijedi parametre svog poslovanja. Naglasio bih da je ova banka bila u kontinuitetu predmet neposredne kontrole u prethodnih pet godina. Na osnovu posljednjih raspoloživih informacija, navedena banka ima koeficijent solventnosti iznad 12%, poslovala je na profitabilnoj osnovi i održava visok nivo likvidne aktive od preko 20% ukupne aktive, sa formiranim rezervama likvidnosti u obliku državnih obveznica. DN: Što su planovi za budući period, koji su Vam prioriteti? ŽUGIĆ: CBCG nastavlja da posvećeno radi na daljem jačanju stabilnosti i razvoju finansijskog sistema u cjelini, sprovodeći intenzivne aktivnosti na unapređenju regulatornog okvira, snaženju supervizije i jačanju segmenta prevencije pranja novca. Poseban segment naših aktivnosti u narednom periodu biće usmjeren na unapređenje platnog prometa. Uvažavajući značajne inovacije u industriji plaćanja i ubrzani razvoj digitalizacije, CBCG sagledava sve mogućnosti uvođenja servisa instant plaćanja u doglednom vremenu. V.Šofranac


14

EKONOMIJA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

PROSJEČNA POTROŠNJA PROŠLOG MJESECA

JUNSKI RAČUN ZA STRUJU 31 EURO Prosječan junski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 31,33 eura, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). Domaćinstva na Žabljaku su, kako su naveli u državnoj energetskoj kompaniji, prošlog mjeseca trošila najmanje struje, u prosjeku 19,6 eura, dok je najveća prosječna potrošnja od 40,68 eura očitana u Ulcinju. “Čak 63,4 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, a od 30 do

50 eura njih 20,6 odsto, od 50 do 100 eura 13,4 odsto kupaca, dok je potrošnja veća od 100 eura očitana samo kod 2,6 odsto kupaca”, kazali su EPCG. Junske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće 53,5 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 188.920 kupaca. Kada je riječ o potrošnji, domaćinstva su prošlog mjeseca potrošila 97,77 miliona kilovatsati električne energije, što je skoro tri odsto više nego u maju, odnosno devet odsto više nego u junu prošle godine. R.E. Foto:mirko savovic

Ilustracija

53,5

ODSTO DOMAĆINSTAVA DOBIĆE JUNSKE RAČUNE UMANJENE ZA IZNOS POPUSTA ZA REDOVNE PLATIŠE

PODACI CENTRALNE BANKE ZA JUN

U rezervi 245,4 miliona Obavezna rezerva bana- viđenju odnosi se 67,5 odka na kraju juna je iznosi- sto, a na oročene depozila 245,4 miliona eura, poka- te 32,5 odsto”, navodi se u zuju podaci Centralne ban- podacima. ke (CBCG). Banke u Crnoj Gori izdvoOd ukupnog iznojile su obaveznu rezersa na računima vu na osnovu odobavezne reluke CBCG. Tom zerve banaodlukom je uska u zemlji postavljen siizdvojeno je stem obraču56,7 odsto, a na obavezne rezerve prina računima CBCG u mjenom stope inostranstvu od 7,5 odsto na dio osnovice ko43,3 odsto. “Prosječno staju čine depoziti po CBCG nje ukupnih depoziviđenju i depoziti ugota banaka u maju, koji čine voreni sa ročnošću do jedosnovicu za obračun obave- ne godine i stope od 6,5 odzne rezerve, bilo je 3,31 mi- sto na dio osnovice koju čine lijardu eura. Od ukupnog depoziti ugovoreni sa ročnonivoa depozita na one po šću preko jedne godine.R.E.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

kliničkom centru donirali 50.000 eura

Crnogorske kompanije, članice Privredne komore (PKCG), obezbijedile su donaciju u vrijednosti od 50.000 eura Kliničkom centru, za nabavku ultrazvučnog aparata neophodnom Institutu za bolesti djece, kao i rekonstrukciju Interne klinike, saopšteno je iz PKCG. Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović uručio je juče ček direktoru Kliničkog centra Crne Gore Jevtu Erakoviću. “Privrednici su se organizovali i preko svoje Komore dodijelili zaista vrijednu donaciju Kliničkom centru koju ćemo upotrijebiti za nabavljanje najsavremenijeg ultrazvučnog aparata za potrebe Instituta za bolesti djece, a dio sredstava iskoristiti za rekonstrukciju Klinike za interne bolesti”, kazao je Eraković. R.E.

Privrednici su se organizovali i preko svoje Komore dodijelili zaista vrijednu donaciju Kliničkom centru koju ćemo upotrijebiti za nabavljanje najsavremenijeg ultrazvučnog aparata

novi pogon Uniproma počinje da radi Kompanija Uniprom otvoriće u ponedjeljak Fabriku za proizvodnju aluminijskih legura u formi malih ingota, saopšteno je iz kompanije. Novi pogon kompanije svečano će pustiti u rad predsjednik Vlade Duško Marković i vlasnik kompanije Uniprom Veselin Pejović. Fabrika se nalazi na prostoru nekadašnjeg Kombinata aluminijuma. R.E.

Ekonomija

15

PREMIJER U OBILASKU DIONICE VRIJEDNE 3,9 MILIONA EURA

Izgrađena dionica puta od Lovćena do Krsca Povećani su radijusi u oštrim krivinama, riješen je odvod atmosferskih voda izgradnjom betonskih rigola i cjevastih propusta i stabilizovane su nestabilne kosine

Novoizgrađenom dionicom puta Cetinje - Ivanova korita, od Lovćena do Krsca, vrijednosti 3,9 miliona eura, Cetinje dobija saobraćajnicu kojom će njegov turistički i sveukupni potencijal postati dostupan svima, ocijenio je premijer Duško Marković. On je ukazao da je saobraćajnica duga devet kilometara, urađena po standardima van uobičajenih za lokalne puteve. “Ovaj put ima sve karakteristike regionalnog. Čestitam i Direkciji za saobraćaj i izvođaču na izvanredno obavljenom poslu”, naglasio je Marković nakon obilaska dionice. Na taj način se, kako je istakao, nastavlja Vladina politika razvoja putne infrastrukture kao temeljnog oslonca ili pretpostavke za ukupni razvoj Crne Gore. “Nema razvoja Crne Gore i iskorišćenosti njenih potencijala bez kvalitetne saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture. Danas svjedočimo jednom projektu koji potvrđuje viziju razvoja nove i savremene Crne Gore”, istakao je Marković. Predsjednik Vlade je naveo i da Cetinje dobija infrastrukturni objekat koji prijestonicu otvara ne samo turistički, već sveukupni cetinjski društveni, kulturni i identitetski potencijal postaje dostupan ne samo građanima Crne Gore

Tokom obilaska dionice

Za održavanje i zaštitu 38 miliona eura Vlada je obezbijedila 38 miliona eura za redovno održavanje i zaštitu državnih puteva za četiri godine. “Uprava za saobraćaj objavila je tender za otvoreni postupak javne nabavke za te radove. Ponuda će biti otvorena 4. septembra”, saopšteno je u Vladi. nego i svima koji dolaze u Crnu Goru. Marković je podsjetio da je to samo jedna od investicija

koja je završena i da se radi i na drugim projektima. “Javnost je već obaviještena da je raspisan tender za gradnju novog puta od Cetinja preko Čeva do Nikšića, vrijednosti 37 miliona. Istovremeno, Direkcija za saobraćaj sa svojim timom radi na pronalaženju projektnog rješenja za novu saobraćajnicu od Krsca prema Kotoru, odnosno Radanovićima koji će dodatno spojiti Cetinje i naše crnogorsko primorje”, rekao je Marković. Premijer je uvjeren i da će Cetinje, svime što se radi, dobiti potpuno novu fizionomiju koja će biti podsticajna ne samo za taj grad, nego i cijelu crnogorsku ekonomiju. “Ovo je dobra politika ko-

ja mladim ljudima daje nove šanse da u Crnoj Gori rade, zarađuju, formiraju svoje porodice, a ne da odlaze iz Crne Gore”, naveo je Marković. Na rekonstruisanom putu proširen je kolovoz sa 3,5 do četiri metra, na minimum 6,6 metara, a na serpentinama i do 13,5 metara. Poboljšani su elementi puta na način što su povećani radijusi u oštrim krivinama, riješen je odvod atmosferskih voda izgradnjom betonskih rigola i cjevastih propusta i stabilizovane su nestabilne kosine. Radovi su počeli u martu prošle godine, a završeni u ponedjeljak. Izvođač radova je nikšićka kompanija Mehanizacija i programat. D.J.

DNEVNI PROMEt IzNOSIO OKO 54.000 EURA, VEćI DIO OStVAREN NA SLOBODNOM tRžIštU

Promet na berzi u junu oko milion eura Ukupan promet na Montenegroberzi u junu je iznosio 1,08 miliona eura i bio je oko 98 odsto manji u odnosu na april. U poređenju sa junom prošle godine, kako pokazuju podaci, promet je manji 73 odsto. “Prosječan dnevni promet iznosio je 54.090 eura, a veći dio, oko 78 odsto, ostvaren je

na slobodnom tržištu”, navodi se u Biltenu Montenegroberze. Tokom 20 dana trgovanja u junu, zaključeno je 197 transakcija. Od ukupnog broja transakcija, 47 odsto je zaključeno na slobodnom tržištu. “Trgovinom akcijama 33 kompanije, ne uključujući

akcije fondova, ostvareno je 784.480 eura prometa ili 72 odsto od ukupnog i zaključeno 187 transakcija”, dodaje se u Biltenu. Trgovinom akcijama fondova sklopljeno je pet poslova, što je oko jedan odsto ukupnog broja i ostvaren promet od 1.470 eura. R.E.


16

HRONIKA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

INTERVJU: BORIS SAVIĆ, PREDSJEDNIK VIŠEG SUDA U PODGORI

SUDIJE TREBA DA SUD U SUDNICAMA, A NE U KANCELARIJAMA

⌦ Nataša Pajović

Iako kubure sa prostornim kapacitetom, kao i manjim brojem sudija od predviđenog, Viši sud u Podgorici, jedan od najznačajnih sudova u Crnoj Gori, u prošloj godini je postigao zavidan rezultat od 11.871 riješenih premeta, odnosno 100,1 odsto u odnosu na broj primljenih predmeta. Kako u intervjuu za Vikend novine ističe predsjednik tog suda Boris Savić, i pored činjenica da su radili sa dvoje sudije manje od predviđenog, uz nedostatak adekvatnih sudnica i opterećenost predmetima, naročito specijalnog odjeljenja, uspjeli su da ostvare pozitivan rezultat. DN: Ukupno gledano, kakvi su uslovi za rad sudija, da li kancelarije odgovaraju potrebama? SAVIĆ: U prethodnom periodu uloženi su napori da se barem kao minimum obezbijedi da svaki sudija ima kancelariju. Da bi se to obezbijedilo, ne samo da smo morali da zakupljujemo prostorije u drugom objektu, već smo i neke kancelarije koje su projektovane za sasvim druge potrebe pretvorili u kancelarije sudija. To znači da uslovi za rad sudija, barem što se tiče kancelarija, nijesu optimalni. Uostalom, obavljanje sudijskih funkcija, mislim na glavne pretrese i ročišta, u kancelarijama sudija, svakako nije pravo rješenje. I onaj koji nikada nije imao prili-

Dva sudijska mjesta su upražnjena zbog odlaska koelga/koleginica u druge sudove, a jedna sudija je sa punim radnim vremenom angažovana u radu Centra za obuku u sudstvu i tužilaštvu

ke da prisustvuje suđenjima može da zamisli atmosferu kada se u relativno maloj kancelariji, sudi za najteža krivična djela, a okrivljeni stoje neposredno pored oštećenih ili pripadnika njihovih porodica. Čak i u parničnim postupcima, boravak na tako skučenom prostoru dovodi do tenzija među strankama i u svakom slučaju otežava i usložnjava rad sudija. Zbog toga, stalno ističem da je neophodno da sudije sude u sudnicama, a ne u kancelarijama i ponovo izražavam nadu da ćemo izgradnjom Palate pravde riješiti taj problem. DN: Što se tiče prostornih kapaciteta - da li se javila potreba za još sudnica u Višem sudu u Podgorici, a ukoliko jeste, radi li se nešto po tom pitanju?

SAVIĆ: Prostorni kapaciteti su i dalje problem u radu ovog suda što se vidi iz proste činjenice da još sud funkcioniše u dva odvojena objekta i problem nedovoljnog broja sudnica je samo jedan od limitirajućih faktora vezanih za pitanje prostornih kapaciteta. Ono što smo uspjeli u prethodnom periodu, a za šta posebno moram da izrazim zahvalnost našim donatorima, jeste da smo u potpunosti opremili audio-vizuelnom opremom obje sudnice Višeg suda u Podgorici. Koliko sam upoznat, takva oprema će se vrlo brzo biti instalirana i u sudnici Osnovnog suda u Podgorici, tako da se, ukoliko se ukaže potreba, neka od suđenja mogu održavati i u prostorijama Osnovnog suda u Podgorici. Ovo je svakako trenutno rješenje, a mislim da trajno rješenje koje će riješiti problem i broja sudnica i ostalih pitanja vezano za prostorne kapacitete, predstavlja izgradnja Palate pravde. Takvo rješenje smatram najoptimalnijim za funkcionisanje pravosudnih organa i da bi isto trebalo biti prioritet u investicionim planovima u narednom periodu.

DN: Koliko je ukupno predmeta bilo u radu tokom prošle godine u Višem sudu u Podgorici i koliko je predmeta riješeno ? SAVIĆ: Prošle godine, ne računajući predmete sudske uprave, sud je zaprimio 11.859 predmeta, što je neznatno manje nego 2017. go-


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

HRONIKA

17

DE E

ICI

dine, koja je po broju zaduženih predmeta, bila rekordna u radu ovog suda. Riješen je 11.871 predmet ili u odnosu na priliv 100,1%. Dakle, sud je u potpunosti riješio priliv i zaostatak je smanjen sa 2.867 na 2.848 predmeta. U situaciji kada imamo veoma značajan priliv broja predmeta, koji je gotovo isti kao 2017. godine, odnosno znatno veći nego 2016. i ranijih godina, svaki rezultat rada koji podrazumijeva rješavanje broja predmeta koji odgovara količini godišnjeg priliva se mora ocijeniti kao pozitivan rezultat. Pojedinačno, svaki sudija u radu je riješio nešto preko 304 predmeta. A s obzirom na priliv predmeta svaki sudija mjesečno zaduži 25 novih predmeta. DN: Koliko sudija trenutno radi u Višem sudu, a koliko njih je u specijalizovanom odjeljenju. Da li je taj broj dovoljan imajući u vidu porast broja predmeta po optužnicama Specijalnog tužilaštva? SAVIĆ: Trenutno u Višem sudu u Podgorici sudijsku funkciju obavlja 37 sudija i predsjednik suda. Dva sudijska mjesta su upražnjena zbog odlaska kolega/koleginica u druge sudove, a jed-

37 na sudija je sa punim radnim vremenom angažovana u radu Centra za obuku u sudstvu i tužilaštvu. Ovaj kadrovski nedostatak svakako predstavlja kočnicu u radu, ali očekujem da će dva sudijska mjesta ubrzo biti popu-

I onaj koji nikada nije imao prilike da prisustvuje suđenjima može da zamisli atmosferu kada se u relativno maloj kancelariji, sudi za najteža krivična djela, a okrivljeni stoje neposredno pored oštećenih ili pripadnika njihovih porodica

SUDIJA TRENUTNO RADI U VIŠEM SUDU njena. U specijalizovanom odjeljenju počev od 2016, pa nadalje, bilježimo značajan broj novoprimljenih predmeta. Prošle godine primljena su 42 nova predmeta, a kako je neriješenih predmeta iz ranijih godina takođe bilo 42, ukupno je u radu bilo 84 predmeta. Kako je u tom odjeljenju postupalo pet sudija od kojih je jedno tročlano vijeće praktično cijele godine postupalo u samo jednom predmetu, to se odrazilo na rad u ostalim predmetima, tako da broj predmeta koji je u ovom momentu u radu prevazilazi mogućnosti zaduženja postojećeg broja sudija. Zbog toga su godišnjim rasporedom za 2019. godinu u to odjeljenje raspoređeni još dvoje sudija, a i okončanjem rada u prethodno pomenutom predmetu koji je zbog svog obima predstavljao značajno ograničenje za rad u drugim predmetima, vjerujem da će u ovom odje-

ljenju doći do napretka u broju završenih predmeta. Zbog toga bi odgovor bio da ćemo tokom 2019. godine ocijeniti, zavisno od broja završenih predmeta, da li je broj postupajućih sudija optimalan i u tom pravcu donijeti odgovarajuća rješenja. DN: Trenutno je u Višem sudu u Podgorici dvoje sudija za istragu, da li je taj broj dovoljan? SAVIĆ: Jedno od prvih odluka koje sam donio kao predsjednik Višeg suda u Podgorici je da povećam broj sudija za istragu sa jednog na dvoje. Smatram da je to optimalan broj i da bi dvoje sudija za istragu mogli da bez neprihvatljivo visokog stepena opterećenja, obavljaju svoje funkcije. Međutim, broj predmeta u ovom sudu je takav da je obojici sudija za istragu taj referat samo jedan od onih u kojima postupaju. Jedan od postojećih sudija osim istražnih predmeta zadužuje i provostepene krivične predmete, a drugi i drugostepene krivične predmete, tako da mislim da se radi o izuzetno zahtjevnim i iscrpljujućim zaduženjima, koji funkcionišu samo zbog izuzetnog angažovanja, požrtvovanosti i stručnosti postupajućih sudija.


18

hronika

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

suđenje kašćelanu, vlasnik prodavnice telefona:

Optuženi radili u mojim radnjama, nije bilo problema U nastavku suđenja Slo- liko je želio da zadrži broj bodanu Kašćelanu, optu- morao se registrovati kod ženom za zelenaštvo izvr- operatora. Ja znam da sam šeno na organizovan na- 25 od tih 100 kartica poslao čin, juče je u Višem sudu u u Tivat i Kotor”, naveo je LoPodgorici saslušan svjedok ris, dodajući da su u njegoIgor Loris, na okolnosti na- vim radnjama u Tivtu i Kobavke SIM kartica koje su toru radili optuženi okrivljeni u ovom poSiniša Vlahostupku, prema navić i Davor vodima optužniPrelević. ce Specijalnog Svjetužilaštva, kodok Loristili za upuris je istaćivanje prikao i jetnji osobada je ma od kojih za sesu iznuđivad a m li novac. Kong o dina kretno, kako svega tri stoji u optužnici, zadatak okrivputa pošao Kašćelan ljenog Siniše Vlahodo svojih radvića bio je da kao prodavac nji jer su oni dobro mobilnih telefona obezbije- obavljali posao pa nije imao di neregistrovane SIM kar- potrebe da ide. Naveo je i da tice članovima kriminalne dugo vremena poznaje pogrupe, koji su ih koristili za rodicu Vlahović, te da je upućivanje prijetnji osoba- riječ o dobrim i poštenim ma od kojih su iznuđivali ljudima. novac. Svjedok Loris, vlaNa pitanje predsjednika snik preduzeća za prodaju vijeća, sudije Dragoja Jovitelefona koji osim u Podgo- ća, zašto je kupio baš SIM rici ima radnje i u Kotrou i kartice sa početnim brojem Tivtu, pojasnio je da je ku- “067786...” svjedok je kazao pio 100 SIM kartica od Ulci- da ne zna kako su počinjanjanina Željka Rankovića li brojevi na karticama, te kako bi tokom ljeta proda- da to nikada nije gledao. vali turistima ili davali na Potom je sudija Jović pitao poklon uz kupljeni telefon. svjedoka zašto je naveo baš “Kartice su bile aktivne taj početni broj na saslušasedam dana i nije bilo po- nju kod SDT-a, svjedok Lotrebe za registracijom pri ris je kazao da ne može da kupovini, a nakon isteka se sjeti da je to rekao pred sedam dana korisnik uko- tužiocem.

Savović

Svjedok Loris je istakao i da je za sedam godina svega tri puta pošao do svojih radnji jer su oni dobro obavljali posao pa nije imao potrebe da ide. Naveo je i da dugo vremena poznaje porodicu Vlahović, te da je riječ o dobrim i poštenim ljudima

Kašćelan je prvooptuženi u ovom predmetu, i slovi za vođu “kavčana”, a osim njega optužnicom SDT-a terete se Stefan Brnović, Zlatko Samardžić, Ilija Dedović, Tripo Moškov, Aleksandra Bogdanović, Đerđ Camaj, Igor i Nikola Andrić i Goran Ljubatović i to za stvaranje kriminalne organizacije u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja, prodajom droge, davanjem mita i pranjem novca. Takođe, aktom Tužilaštva obuhvaćeni su Igor Božović, Vladimir Božović, Miloš Radonjić, Siniša Vlahović, Aleksandar i Igor Đurišić i Davor Prelević, koji su u bjekstvu i sudi im se u odustvu. Naredno suđenje zakazano je za 19. septembar. Bo.B.

krivokapić navodno nasrnuo na službenike msp

OmetaO inspektOre prilikOm Obavljanja nadzOra?

U Luci Kotor došlo je do incidenta u kome su se prvo verbalno, a onda i fizički sukobili inspektor sigurnosti plovidbe Željko Lompar i mlađi inspektori Ivan Vučeković i Đuro Kapetanović sa jedne, odnosno radnik kompanije Luka Kotor AD Davor Krivokapić sa druge strane, prenosi Boka News. Incident se dogodio u srijedu, a u inspekciji koja je podređena Ministarstvu pomorstva i saobraćaja (MSP),

nezvanično tvrde da je njihove pripadnike radnik Luke Kotor navodno ometao prilikom pokušaja obavljanja inspekcijskog nadzora nad jednim od plovila koje je uplovilo u Kotor, te da je prvo verbalno, a potom i fizički Krivokapić nasrnuo na inspektore. Navodno, on je bio u pripitom stanju, a sve se odigralo ispred očiju brojnih svjedoka – posebno turista i putnika brodova kojih je ovih dana

kotorska luka puna. Do incidenta je došlo na mjestu i koje je pokriveno video-nadzorom, pa će u daljem postupku istrage koju je pokrenula policija i tužilaštvo, biti izuzeti i snimci sa nadzornih kamera. Lompar i njegove kolege podnijeli su prijavu policiji, a ona je ODT-u u Kotoru procesuirala prijavu protiv Krivokapića koji se sumnjiči za napad na službeno lice i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.

osumnjičen da je ugrozio sigurnost sugrađanina igora tomkića

savoviću pritvor do 30 dana Rješenjem vanraspravnog krivičnog vijeća beranskog Osnovnog suda Aleksandru Savoviću (23) osumnjičenom za ugrožavanje sigurnosti, određen je pritvor do 30 dana. Pritvor mu je određen zbog posebnih okolnosti koje ukazuju da će dovršiti pokušano krivično djelo ili izvršiti krivično djelo kojim prijeti ili ga ponoviti, saopšteno je iz Osnovnog suda u Beranama. Podsjetimo, u četvrtak je nadležno tužilaštvo podnijelo optužni prijedlog protiv Beranca Savovića zbog sumnje da je ugrozio sigurnost sugrađanina Igora Tomkića. Savović je ranije lišen slobode po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama povodom snimka emitovanog na Instragam profilu u kom se upućuju prijetnje zbog iskazane podrške porodici Tomkić iz Berana. Savović je, kako je ranije saopšteno iz Uprave polciije, komentarima na društvenim mrežama ugrozio sigurnost Igora Tomkića. “Svima ćemo da vratimo, ne

znaju šta ih čeka, čeka ih krvna osveta, nijesu ni svjesni, osveta će biti strašna”, kazao je Savović na snimku objavljenom da društvenoj mreži Instagram. Podsjetimo, Savović je početkom juna osuđen prvostepeno u Osnovnom sudu u Beranama na godinu i dva mjeseca zatvora, zbog toga što je krajem marta u naselju Dolac zapalio kiosk Igora Tomkića, odnosno njegove supruge Ivane, kada mu je ukinut pritvor do pravosnažnosti presude. Bo.B.

Pritvor mu je određen zbog posebnih okolnosti koje ukazuju da će dovršiti pokušano krivično djelo ili izvršiti krivično djelo kojim prijeti ili ga ponoviti, saopšteno je iz Osnovnog suda u Beranama

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („ Sl.list CG“, br. 75/18 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Crnogorski Telekom AD, Moskovska 29 Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju bazne stanice mobilne telefonije „Ribarevine“, na dijelu kat.parcele br. 1328 KO Ravna Rijeka, opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje. co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.


20

DruŠtvo

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

Stupar-Đurišić: Mladi u Crnoj Gori počinju samo Procedura promjene prezimena: ■ Postupak promjene imena u Crnoj Gori regulisan je Zakonom o ličnom imenu. ■ Lično ime ili samo prezime ili samo ime može se promijeniti nakon promjene porodičnog ili ličnog statusa (usvojenje, utvrđivanje očinstva ili materinstva, sklapanje, razvod ili poništenje braka) ili po zahtjevu crnogorskog državljanina. ■ Zahtjev za promjenu ličnog imena crnogorski državljanin podnosi Područnoj jedinici ili Filijali za građanska stanja i lične isprave Ministarstva unutrašnjih poslova, u mjestu prebivališta. Uz zahtjev je dovoljno samo da priloži identifikacioni dokument i dokaz o uplati administrativne takse. ■ O zahtjevu za promjenu ličnog imena odlučuje se rješenjem u zakonskom roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu, podnosilac zahtjeva koji nije zadovoljan rješenjem, može izjaviti žalbu Ministarstvu unutašnji poslova. ■ Prilikom podnošenja zahtjeva za promjenu ličnog imena, prilaže se dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi u iznosu od 20 eura.

14

muškaraca preuzelo je ženino prezime prilikom sklapanja braka na teritoriji Podgorice tokom 2018. godine

124

osoba muškog pola promijenilo je prezime od početka godine u Crnoj Gori

U posljednje četir godine 35 Podgoriča uzelo ženino prezi Porodično prezime u Crnoj Gori je važno identitetsko, ali i kulturološko pitanje. Ipak, činjenica da je u posljednje četiri godine 35 muškaraca u Podgorici uzelo ženino prezime prilikom sklapanja braka, govori da se stvari polako mijenjaju.

⌦⌦ Marina Ilić Muškarcima u Crnoj Gori ni promjena prezimena više ne predstavlja tabu. Tome u prilog idu podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) dostavljeni Dnevnim novinama. Naime, od početka godine u Crnoj Gori su prezime promijenile 124 osobe muškog pola, a kako iz MUP-a napominju, u taj broj spadaju i lica koja su preuzela prezime supružnika ili dodala svome supružnikovo prezime. Zanimljivo je da broj muškaraca koji mijenja prezime sa godinama raste. Tako je 2016. godine bilo 238 muškaraca koji su se odlučili na ovaj korak, u 2017. godini 301, a prošle godine čak 365 osoba muškog pola. U Sekretarijatu za lokalnu samoupravu Glavnog grada

za Dnevne novine, pak, navode da je prilikom sklapanja braka na teritoriji Podgorice u posljednje četiri godine 35 muškaraca preuzelo nevjestino prezime. Od početka ove godine sklopljeno je 268 brakova, a da suprug preuzme ženino prezime desilo se za sada u dva slučaja. Tokom prošle godine to je učinilo njih 14, 2017. godine 13, a 2016. godine njih šestoro.

■■ Kulturološke promjene

Psiholog Radmila Stupar-Đurišić objašnjava da je u Crnoj Gori prezime stvar porodičnog identiteta koje je kod nas uvijek bilo uslovljeno kulturološki. Međutim, ona kaže da ovi podaci govore da polako dolazi do odvajanja od uticaja socijalne sre-

dine i da mladi donose sami odluke kako će da se zovu i prezivaju. „Prezime nosi odgovornost prema porodici koju zastupate. Prezime nosi i slobodu i teret. Nažalost, nijesu sve porodice srećne i nijesu sva djeca odgajana s ljubavlju. Ne nose sva djeca ponosno svoje prezime i to je nešto što polako počinje da izlazi na vidjelo“, primjećuje Stupar-Đurišić. Ona navodi da u našem društvu djeca do skoro nijesu imala mogućnost da sama smišljaju kako će u životu da formiraju svoje poglede na svijet, već su imali smjernice od strane porodice. „To je jako lijepo kada je porodica složna, kada je na pravom putu, na putu poštenja i časti. Onda i djeca časno žele da nose prezime. Međutim, nije uvijek tako. U Crnoj Gori

Manifestacija neravnopravnosti Na teritoriji cijele Crne Gore je, prema podacima MUP-a, od početka godine 680 žena promijenilo prezime. U 2018. godini prezime su promijenile 3.082 žene, u 2017. godini 3.153, a u 2016. godini 3.070 pripadnica ženskog pola.

Raičević napominje da crnogorski brakovi još ne predstavljaju zajednice u kojoj su partneri ravnopravni, a da je priča o prezimenu jedna od vidljivijih manifestacija te neravnopravnosti. „Nasilje i nejednake pozicije u porodici, neravnopravna podjela kućnih obaveza i brige o zavisnim članovima porodice je ona manje vidljiva, ali zapravo suštinska i tu se stvari mora-

ju mijenjati. Pomenula bih i Zakon o životnom partnerstvu koji uvodi koncept registrovanog partnerstva koje nije tradicionalni brak i koji je važan jer prepoznaje istopolne životne zajednice koje de fakto postoje, ali ne omogućavaju uživanje osnovnih ljudskih prava, uključujući pitanja izdržavanja između partnera, starateljstvo, imovinske odnose itd.”, dodaje Raičević.

su postojale čitave porodice koje su mijenjale svoje prezime zbog toga što jedan član njihove porodice uradi nešto što ne bude časno i pošteno“, predočila je Stupar-Đurišić. Osim toga, ona ističe da postoje porodice kojima je važnije da im se prezime produži nego nekim drugim. „Dešava se da imate muškarca koji je iz porodice koja ima tri, četiri sina, a da je ćerka jedna jedina i onda oni dogovorom odlučuju da muškarac preuzme prezime supruge da bi djeca nastavila njeno prezime“, objašnjava StuparĐurišić i podsjeća da i djeca iz domova pri sklapanju braka često žele da promijene svoje prezime.

■■ Muževljevo pre-

zime preuzme oko 80 odsto žena

Međutim, iako je iz godine u godinu ova pojava sve češća kod muškaraca, podaci Sekretarijata ipak pokazuju da žene i dalje prednjače kada je promjena prezimena u pitanju. U posljednje četiri godine prilikom sklapanja ukupno 2.269 braka u glavnom gradu, muževljevo prezime su preuzele čak 1.903 žene, odnosno 83,87 odsto. Njih 234 (10,31 odsto) svom prezimenu su dodale suprugovo, a u svega 97 slučajeva (4,28 odsto) svako je zadržao svoje prezime prilikom sklapanja braka.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

DRUŠTVO

21

OSTALNO DA DONOSE ODLUKE PRI SKLAPANJU BRAKA

RI ANA IME

Ilustracija

Prezime nosi odgovornost prema porodici koju zastupate. Prezime nosi i slobodu i teret. Nažalost, nijesu sve porodice srećne i nijesu sva djeca odgajana s ljubavlju. Ne nose sva djeca ponosno svoje prezime i to je nešto što polako počinje da izlazi na vidjelo

Pitanje identiteta

602 ■ DJECI VAŽNO DA SE

SVI PREZIVAJU ISTO

Stupar-Đurišić je mišljenja da tako treba da bude, te

nevjeste preuzele su prezime muža prilikom sklapanja braka na teritoriji Podgorice tokom prošle godine, kada je u glavnom gradu sklopljeno ukupno 720 brakova

da u jednoj porodici svi treba da se prezivaju isto. „Obilježje jedne porodice je zajedničko prezime. Zo-

vemo se različito, ali se prezivamo isto jer to prezime označava pripadnost porodici. Porodica nastaje kada bračni par dobije dijete. Kao preduslov za stvaranje porodice je sklapanje braka prilikom čega partneri mijenjaju svoje da bi njihovo dijete imalo jedno prezime“, navodi Stupar-Đurišić i napominje da je djeci u porodici veoma važno da se svi prezivaju isto. „Djeca vole da se svi pre-

Posljednjih godina su mnoge buduće supruge u dilemi kada treba da odluče da li da mijenjaju prezime ili ne, zbog pitanja identiteta. Stupar-Đurišić smatra da je to normalno, jer se žene danas kasnije udaju. „U posljednje vrijeme se dešava da djevojke kasnije stupaju u brak, u momentu kada im je već identitet formiran. Mnogo je lakše promijeniti prezime kada imate 16, 17 ili 20 godina, a mnogo teže kada stupate u brak sa 30 kada ste već formirana ličnost i kada ste nekako srasli sa prezimenom oca pa tada ide malo teže“, navodi Stupar-Đurišić. Ipak, ona smatra da se taj problem javlja samo u prvim godinama braka, a da se sve mijenja kada dođu djeca. “U vrijeme kada sam se ja udavala nije postojala mogućnost da promijenite prezime, pa sam ja muževljevo dodala. Nakon 18 godina vidim da je to bilo pogrešno jer nema potrebe. Poslije toliko godina zaista želite da se prezivate isto kao vaša djeca”, kazala je Stupar-Đurišić. zivamo isto jer im to pomaže da je i njihova mama dio njih, a ne da je ostala nekakao vezana za prethodnu porodicu. Osim toga postavlja se pitanje ka-

kav primjer vi dajete svojoj djeci. Da li i oni sjutra treba da grade svoje porodice ili da zauvijek ostanu vezani za vas, vaše stavove, vrijednosti“, ističe Stupar-Đurišić.

■ PROBLEMI

ADMINISTRATIVNE PRIRODE

S druge strane, izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević smatra da žene preuzimaju prezime muža zbog još patrijarhalne svijesti i vaspitanja, tradicionalnog vjerovanja da je to ženina dužnost. „Ipak, vjerujem da se i to mijenja, nekad su to bili usamljeni primjeri, a sad je sve više žena koje se odlučuju da zadrže svoje prezime. Znam i par slučajeva gdje je suprug svom prezimenu dodao ženino, u pitanju su visokoobrazovani i emancipovani muškarci i žene. Vjerujem da žene koje se odluče da zadrže svoje prezime ne brinu previše o mišljenju okoline i da su problemi sa kojima se susreću više administrativne prirode, posebno kada su u pitanju djeca, njihov upis u matične knjige, školu, putovanja itd. Sve to negdje pokazuje da i pravne norme koje uređuju porodične odnose još odražavaju patrijarhalni poredak“, naglašava Raičević.


22

društvo

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

Prof. Vladimir Pešić odgoVorio Centru za građansko obrazoVanje:

Nije problem i da TužilašTvu objasNim meTodologiju pisaNja NaučNih radova

⌦ Marina Ilić Stiven Hoking je rekao „najveći neprijatelj znanja nije neznanje nego iluzija da znamo“. Jedna od veoma čestih metoda u pisanju radova je meta-analiza koja sublimira rezultate iz različitih radova, pri čemu nastaje novi rezultat. Povodom poziva CGO - želim istaći da nemam nikakvih problema da i Tužilaštvu objasnim metodologiju pisanja naučnih radova, predmet koji inače predajem, poručio je profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Vladimir Pešić u reakciji na saopštenje Centra za građansko obrazovanje (CGO). Naime, nakon Pešićevog pojašnjenja da rad profesorice Pravnog fakulteta Bojane Lakićević-Đuranović, objavljen u srpskom časopisu “Pravni život”, nije naučni plagijat, nevladina organizacija CGO je u saopštenju navela da je ova Pešićeva izjava “zlata vrijedna”, te su pozvali studente da uporede radove sa radovima svojih profesora, možda tu budemo imali i novih zanimljivih slučajeva. “Pozivamo i Tužilaštvo da ispita navode profesora Pešića da slučaj Lakićević-Đuranović nije usamljen, već da postoji ustaljena praksa takvog rada i da shodno tim njegovim saznanjima i dokazima postupe dalje u procesuiranju tih lica. Želimo da vjerujemo da će Pešić biti sa-

Pozivamo i TužilašTvo da isPiTa navode Profesora Pešića da slučaj lakićević Đuranović nije usamljen, već da PosToji usTaljena Praksa Takvog rada i da shodno Tim njegovim saznanjima i dokazima PosTuPe dalje u Procesuiranju Tih lica. želimo da vjerujemo da će Pešić biTi savjesTan svjedok i javno uoPšTen saoPšTen navod i kao naučnik PoduPrijeTi dokazima Pred TužilašTvom

Pešić vjestan svjedok i javno uopšten saopšten navod i kao naučnik poduprijeti dokazima pred tužilaštvom”, naveli su iz CGO.

■ Građani nek

provjere moje radove

Tim povodom, Pešić je pozvao građane da sami na internetu provjere sve njegove radove. “Svaki građanin može ukucati na internetu nekoliko ključnih riječi kao Vladimir Pešić i ResearchGate i dobiće listu onoga što sam kao naučnik i profesor uradio u posljednjih 20 godina. To se može uraditi i za ostale profesore na Univerzitetu Crne Gore. Kad pokušate da otkrijete šta su objavili i uradili ovi „eksperti“ čiji je prvi i jedini posao bio staž u nevladinim organizacijama, nećete naći ništa, odnosno što bi rekao jedan naš profesor (da citiram) „naći ćete samo maglu““, istakao je Pešić. On takođe smatra, i vjeruje da je to mišljenje većeg dijela akademske zajednice, da CGO svojim aktivnostima nije doprinio, niti doprinosi da se pitanje plagijarizma u Crnoj Gori, kao i na Univerzitetu sagleda na konstruktivan način i da se predlože rješe-

Svaki građanin može ukucati na internetu nekoliko ključnih riječi kao Vladimir Pešić i ResearchGate i dobiće listu onoga što sam kao naučnik i profesor uradio u posljednjih 20 godina. To se može uraditi i za ostale profesore na Univerzitetu Crne Gore. Kad pokušate da otkrijete šta su objavili i uradili ovi „eksperti“ čiji je prvi i jedini posao bio staž u nevladinim organizacijama, nećete naći ništa, odnosno što bi rekao jedan naš profesor (da citiram) „naći ćete samo maglu“

nje koja bi bila na dobrobit i društva i Univerziteta.

■ “Žali boŽe

Grantova što su dobili”

“Žali bože grantova što su dobili. To najbolje ilustruje poziv CGO studentima da kontrolišu radove profesora da im „oni“ nijesu nešto uzeli iz „njihovih“ radova! Seminarski i diplomski radovi su dio nastavnog procesa u kome studenti stiču

akademske i naučne vještine kroz direktan pristup sa profesorima koji su prošli različite stepenice u svojim akademskim karijerama (od doktorata pa do izbora u zvanja) što je zahtijevalo i zahtijeva ogroman rad i odricanje, a što javnost u Crnoj Gori često zaboravlja”, napominje Pešić. On podsjeća da je više puta ponovio da je jedini način rješavanja pitanja plagijarizma stalna edukacija na svim nivoima, a ne “kako to CGO doživljava kao “lov na vještice“ što u maloj sredini uvijek ima pečat ličnog i jeftinog senzacionalizma”. “Na kraju da se složim sa CGO, da ni ja nisam iznenađen njihovom reakcijom. Prije nekoliko godina sam napisao da se Crna Gora odavno našla u matriksu nekih nevladinih organizacija, koji samo sa slabim Univerzitetom koji treba prikazati u javnosti kao nekompetentan, i pasivan, mogu da dođu do svojih grantova, do zagarantovanih mjesta u raznim vladinim komisijama, pa čak i do toga da svoje „ekspertsko“ mišljenje pretvore u zakone kojim pokušavaju da regulišu pitanja nauke i akademizma na najznačajnijoj crnogorskoj instituciji, a to je bio i ostao i ostaće Univerzitet Crne Gore”, dodao je Pešić.

Izviđaj u toku Osnovno državno tužilaštvo provjerava navode CGO koje je 9. jula podnijelo krivičnu prijavu protiv vanredne profesorice Bojane Lakićević-Đuranović optužujući je da je povrijedila moralna prava autora i interpretatora studenta Đorđija Drinčića, kada je njegov rad navodno objavila kao svoj u jednom srpskom časopisu. “Tužilaštvo je pokrenulo izviđaj radi utvrđivanja da li je izvršeno prijavljeno krivično djelo”, rekla je za Dnevne novine portparolka Osnovnog državnog tužilaštva, državna tužiteljka Milica Mandić.

Ono što je prva lekcija na ovom predmetu jeste da saradnja dvije strane, kako između studenata i profesora, ali isto tako između javnosti koja ima pravo da zna i univerzitetske zajednice, jeste povjerenje koje bi trebalo da se bazira na činjenicama i argumentima


24

CRNA GORA

PROŠIRENJE DOMA ZDRAVLJA NA ZLATICI

Nova služba pedijatrije radiće od 7 do 15 sati

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

POTPREDSJEDNIK VLADE SIMOVIĆ NA OTVARANJU M

Ove godine podršku ostvarilo 95 mladih pčelara

Kavarić sa saradnicima na Zlatici cinaciju, što će, kako je ocijenio, značajno unaprijediti i sačuvati kvalitet njihovog zdravlja i život. Načelnica izabranih doktora za djecu Doma zdravlja Podgorica, Paša Divanović, kazala je da će u zdravstvenoj organizaciji Zlatica izabrani pedijatar raditi od sedam do 15 sati. “Naša djeca će moći da dobiju sve usluge, koje se prije svega odnose na preventivne preglede, kako za naše bebe, djecu pred školu, tako i za školsku djecu. Pored toga dobiće i kurativne preglede. Cilj nam je da smo što bliži našoj djeci i da im izlazimo u susret. Naše kolege koje imaju dugogodišnje iskustvo će učiniti sve da mali pacijenti, ali i odrasli, odnosno roditelji, budu zadovoljni”, navela je Divanović. Ona je apelovala na pacijente da dođu, da svoju djecu registruju blizu svojih domova, “a tu smo da ubuduće izlazimo u susret svim pacijentima, i da rješavamo sve probleme”. “Za sad će raditi jedan izabrani pedijatar, u periodu od sedam do 15 sati, a kako budu potrebe službe, tako će se i broj ljekara povećavati. Apelujem na roditelje da nam dovode djecu da radimo preventivne preglede, da ih vakcinišemo, odnosno da im damo prvu zaštitu i da im djetinjstvo protekne u zdravlju i veselju, odnosno da sjutra imamo zdrave građane našeg društva”, istakla je Divanović. Pedijatrica u Domu zdravlja Zlatica, Snežana Perazić, kazala je da je Dom zdravlja na Zlatici počeo sa registracijom djece na odjeljenju pedijatrije. R.C.G.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović prisustvovao je juče otvaranju pčelarske manifestacije „Miris lipe i meda“ koja se tradicionalno treću deceniju održava na Cetinju, na Petrovdan. organizaciji Udruženja pčelara sa Cetinja, najstarijeg u Crnoj Gori, i ovogodišnja manifestacija okupila je 50 izlagača meda i pčelinjih proizvoda dominantno sa ovog područja. Potpredsjednik Simović sa saradnicima obišao je izlagače i razgovarao sa pčelarima. On je ocijenio da ovogodišnja manifestacija ima posebnu vrijednost jer se slavi 30 godina od prve koja je održana na Balšiću pazaru. „Ova manifestacija pod nazvom „Miris lipa i meda“, predstavlja rad vrijednih domaćina, vrijednih pčelara koji na prostoru Cetinja povezuju svoj rad

i ono što su izdašni darovi prirode ovog područja. Kao rezultat toga spoja dobijamo ono što je posebno vrijedno i sa čim se možemo svi pohvaliti, ne samo ovdje, nego širom Crne Gore, a to je tradicionalni, autohtoni, kvalitetni crnogorski med. To je naša šansa i mogućnost koju nastojimo da valorizujemo, zajedničkim naporima pčelara, Prijestonice Cetinje, kao i ostalih lokalnih samouprava, vrijednog rada, pčelarskih udruženja i Saveza pčelarskih organizacija i Vlade koja duži niz godina kreira sve izdašniju podršku sektoru poljoprivrede, posebno pčelarstvu“, ocijenio je Simović u izjavi medijima. Kao posebno ohrabrenje u tom pravcu, Simović je ocijenio, sve veće interesovanje mladih da se bave pčelarstvom i uopšte poljoprivrednom pro-

izvodnjom, podsjećajući da je poseban segment agrarne politike podrška mladim farmerima i pčelarima, koji prepoznaju šansu da na svom imanju sa svojom porodicom osnuju održiv agrobiznis koji će biti garancija dobre porodične egzistencije. Zahvaljujući jednoj od mjera podrške namijenjenoj mladima, koji žele da se bave pčelarstvom, kako je kazao, svake godine porodica mladih pčelara biva sve brojnija. Ove godine 95 mladih pčelara ostvarilo je podršku u vidu pet košnica sa pčelinjim društvima, uz bespovratnu podršku od 50 odsto, a u posljednje tri godine njih 311. Otvarajući manifestaciju gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan ocijenio je da zahvaljujući proaktivnim politikama i podsticajima Vlade Crne Gore pčelarstvo postaje sve po-

PORTO MONTENEGRO BI

foto: radiotivar.com

U Domu zdravlja Zlatica otvorena je nova služba pedijatrije, kao poklon građanima povodom 13. jula Dana državnosti, a koje će, kako je saopšteno, učiniti da zdravstvene usluge u tom dijelu grada budu dostupnije. Direktor Doma zdravlja Podgorica, Nebojša Kavarić, rekao je da su prošireni kapaciteti te zdravstvene ustanove. “ P r i l i ko m o t va ra n j a objekta Doma zdravlja na Zlatici, koji je donacija Glavnog grada, preuzeli smo obavezu da proširimo kapacitete, u skladu sa potrebama građana ovog područja. Dom zdravlja Podgorica, za državni praznik, poklanja građanima ovog dijela grada, kojih ima preko 20 hiljada, a djece više od šest hiljada, otvaranje pedrijatrijske službe Doma zdravlja u novom objektu na Zlatici”, saopštio je Kavarić. On je ocijenio da će otvaranje podijatrijske službe imati veliki značaj za građane koji žive na Zlatici, jer neće, kako je rekao, morati da odlaze u druge domove zdravlja, što je bio slučaj do sada. “Ovaj dio grada je poprilično udaljen od grada i ovo je praktično jedna zaokružena gradska cjelina, sa velikim brojem građana. Djeca, kao najosjetljiviji dio populacije, zaslužuju svu pažnju Doma zdravlja”, napomenuo je Kavarić. Najavio je i proširenje kapaciteta na službu za genikologiju, čime će ovaj Dom zdravlja biti poput svih drugih velikih objekata u gradu. On je apelovao na roditelje da nastave sa tendencijom dovođenja djece na vak-

“POLO IN THE

Ilustracija

Od 1. do 3. avgusta Porto Montenegro biće domaćin prvog polo turnira u Crnoj Gori- najavila je u Radio Suncobranu Kristina Škanata, pr menadžer Porto Montengra. Ona ističe da će „Polo in the Port“ događaj okupiti četiri ekipe u kojima će biti poznata imena svjetskog džet seta i da se turnir organizuje u saradnji sa „Global citizen forumom“. „Svjetski džet set zaigraće polo, po prvi put u Crnoj Gori. Ovaj glamorozni sportski i li-


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

MANIFESTACIJE ¹ MIRIS LIPE I MEDAª

Simović u razgovoru sa mladim pčelarom pularniji i unosniji posao. “Zajedno sa cetinjskim pčelarima i njihovim gostima danas slavimo jedan od najčudesnijih proizvoda prirode, koji je prisutan u ljudskoj civilizaciji u različitim značenjima. Osim toga što se u mnogim narodima smatra ljekovitim i hranjivim, medu su u starim civilizacijama pripisivane i božanske moći, a služio je i kao sredstvo plaćanja. U savremenosti, med se smatra važnim dijelom svakodnevne prehrane. I dalje je visoko na ljestvici proizvoda kojima se pripisuju ljekovita svojstva, ima široku primjenu u turizmu i ugostitetljstvu, a zahvaljujući proaktivnim politikama i podsticajima Vlade Crne Gore pčelarstvo postaje sve popularniji i unosniji posao i kod nas”, kazao je Kašćelan. On je ocijenio da se u Crnoj Gori sa pravom može govoriti o me-

du kao nacionalnom brendu. U prvom redu zbog kvaliteta, kojem domaći proizvođači pridaju veliku pažnju, ali i zbog svih mjera koje se preduzimaju da se na tržište plasiraju originalni i bezbjedni proizvodi. Ovo posebno iz razloga što cetinjskih med i med crnogorskih pčelara ima dobru perspektivu za plasman većih količina na evropsko i druga tržišta, a tamo se brendu i dobrom imidžu pridaje veliki značaj”, poručio je Kašćelan. Pozdravljajući prisutne, predsjednik Udruženja pčelara sa Cetinja, Mladen Bošković posebno je izrazio zadovoljstvo zbog poboljšanja vremenskih uslova u posljednjih mjesec dana, što će poslužiti pčelarima, ne samo u Cetinju, nego širom Crne Gore, te da godina neće biti loša kako su vjerovali zbog kišnog proljeća. I.F.R.

IĆE DOMAĆIN PRVOG POLO TURNIRA U CRNOJ GORI

PORT“ OD 1. DO 3. AVGUSTA festyle događaj sa konjima i jahačima sa palicama održaće se na polo pop-up areni PM Areni i biće otvoren za javnost. Ovo će zasigurno donijeti novu dimenziju zabave i iskustva u Porto Montenegro i najveći je događaj ovog ljeta. Trodnevni događaj će okupiti svjetsku i nautičku klijentelu, crnogorsku klijentelu, ljubitelje pola i sve one koji žele da sa porodicom i prijateljima dožive ovaj spektakl – ujedno i domaće i goste“, rekla je Škanata. Jednodnevna karta za prvi

polo turnir u Crnoj Gori iznosi 20 eura, a gosti će uživati uz muziku, koktele, paradu konja, gradske muzike i mažoretki korz naselje. Global citizen forum je sličan događaj ranije priredio i na plaži u Rovinju, a Porto Montenegro je dobio priliku da na najbolji način promoviše turističku destinaciju. Govoreći o broju posjetilaca ovoga ljeta, Kristina Škanata je istakla da tu statistiku vode na sedmičnom i nivou i da je posjeta na prošlogodišnjem nivou. R.C.G.

CRNA GORA

25

NIKŠIĆ: NA SJEDNICI SO USVOJEN ZAVRŠNI RAČUN ZA 2018.

Stabilne finansije potvrda dobre pozicije opštine Skupština opštine Nikšić usvojila je Predlog odluke o zavšnom računu budžeta za 2018. godinu. Prema riječima Sanije Fatić iz opštinskog Sekretarijata za finansije završni račun za minulu godinu predstavlja još jednu potvrdu stabilizacije lokalnih finansija čime je poboljšana cjelokupna pozicija opštine Nikšić. „Ostvarenje primitaka u 2018. godini iznosilo je oko 24, 1 miliona eura i isti su za 21, 6 odsto veći od plana, a u onosu na ostavrenje 2017. godine za 20 odsto. Ostvarene primitke čine sredstva prenešena iz predhodnog perioda oko 3, 2 miliona eura i 20, 9 miliona odnosi se na prihode ostavrene u 2018. godini. Ostvareni izdaci iznosili su oko 17, 7 miliona eura, a razlika između ostavrenih primitaka i ostavrenih izdatak predstavlja stanje na žiro računi i blagajni i na 31. decembar 2018. godine iznosila je oko 6, 4 miliona eura“, istakla je Fatić. Stanjem u lokalnoj kasi zadovoljan je i prvi čovjek grada pod Trebjesom Veselin Grbović koji kaže da je ostavreni budžet sa suficitom od oko četiri miliona potvrđuje napore lokalne uprave da se naplate svi mogući prihodi i da se umanje planirani rashodi. “Neke nove prihode mi da dobijemo to je praktično nemoguće. Dešavaju se neprijatne situacije, a to su pritisci od privatnih domaćih i stranih investitora, pokušaji da se kod lokalnih uprava smanje neki naši prihodi. Bilo je

Dobri rezultati i u prvoj polovini 2019. godine Po tvrdnjama Fatić do sada je ostvareno 67 odsto planiranog budžeta za tekuću godinu. Izvršenje investicionog budžeta je svega 10 odsto zbog loših vremenskih prilika početkom godine, koje nijesu dozvoljavale da se predlga da se ukinu prihodi za pristupni put za pojedine privatne objekte gdje smo mi imali oko 360.000 eura prihoda. Ja sam čini mi se uspio da sprječim to. Nažalost Ministarstvu saobraćaja je naloženo da se neki prihodi smanje, tako da bojim se da teško možemo uspjevati da ostavrujemo bolje uštede“, naglasio je Grbović. U loklanoj upravi prilikom planiranja budžeta za prošlu gdoinu nijesu računali da će prihodi od poreza na nepokretnost za vjetrenjače na Krnovu iznositi oko 900.000 eura. “To je jedan prihod koji će nama godinama ići i to je značajna stavka. Imali smo i dug Elektroprivrede iz predhodnih godina od oko milion eura koji su isplatili 2018. godine. Samo po ta dva osnova blizu dva miliona povećan je budžet“, istakao je Grbović. Kada je riječ o investicionom budžetu urađeno je ono što je bilo realno moguće, uz veliku pomoć Vlade. Grbović kaže da je dobijena i saglasnost da se izabere izvođač radova Doma za stare, čija je

planiranom dinamikom počne sa izvođenjem radova. “Realizacija budžeta u skaladu je sa očekivanim. Očekujemo da će se ovaj trend nastaviti i da ćemo imati budžet na nivou prošlogodišnjeg“, poručila je Fatić. vrijednost oko 6 miliona eura. Radiće se i zapadna tribina stadiona fudbalskog kluba Sutjeska. “Samo u te dvije investicije oko 12 miliona eura biće uloženo u Nikšiću. Tu je i rekonstrukcija dvorca Kralja Nikole vrijedna oko 2,5 miliona koja bi trebalo brzo da počne. Krenulo se u rekonstrukciju zgrade Opštine. Očekujemo rekonstrukciju Zahumlja, a brzih dana ćemo raspisati i dva tendera za dva prostora u Domu revolucije. Uskoro će i na aerodoromu Kapino polje biti gradilište na kojem će raditi i lokalna samouprava i Vojska Crne Gore“, naglasio je prvi čovjek opštine. U ovoj godinu predstoji završetak radova na niz privatnih poslovnih objekata u centru grada koji će otvoriti nova radna mjesta. „Nijesam bio toliki optimista da će stepen nezaposlenosti biti toliko smanjen koji je sada prema evidenciji Biroa rada sa 18 pao na 12,53 odsto. Sa ovim investicijama koje idu mislim da će on značajno pasti“, poručuje Grbović. M.R.

Grbović izlaže na lokalnoj skupštini


26

crna gora

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

Zbog kiše i grada neće biti mnogo šumskih jagoda i pečurki

U jesen se očekuje bolji period za gljive

V

eoma dug kišni period uništio je ovogodišnji rod šumskih plodova. Tako je najviše stradala šumska jagoda kao i najtraženije pečurke vrganj i lisičarka. Ipak, očekuju bolji period za pečurke u jesen. Kako je kazao Radosav Puletić Major koji se bavi otkupom i preradom pečurki i bobičastog voća, kiša i grad uništili su ovogodišnji rod. „Za naredno bobičasto voće koje prispijeva zavisi koliko je ranije bilo pogođeno gradom, jer je dva dana grad padao i kako se od toga oporavlja, jer borovnica je bila dobro „zametnula“ a šta je ostalo od nje opet ostaje da se vidi. Pečurka je zbog prevelike vlage vrlo lošeg kvaliteta i trunula je, a poslije toga su nastupile vrućine pa opet kiša, tako da je i vrganj koji je jedan od najpopularnijih šumskih plodova vrlo lošeg kvaliteta. Ista je situa-

cija i sa šumskom jagodom. kilometara pređe u potrazi Šta će se dešavati dalje za njima. „Na ovom područopet zavisi od vremenskih uslova ju uglavnom bei za jesenji dio. ru se dvije vrste Ukoliko bude pečurki vrganj povoljno vrii lisičarka. Vrganj je trebajeme vrganj će biti dolo da počne da brog kvalise bere u Kolašinu još poteta, a moguće je da će ga četkom juna, ali biti u većoj kolizbog lošeg vremečini“, kazao nam je na padavina i hladPuletić Puletić. noće on kasni, lisičarka No bez obzira što je šumpo pravilu ide prije vrgnja a skih plodova veoma malo, a sada za njim kasni 20 dana. i to malo je lošeg kvaliteta, Ove godine je pečurka nikacijene su ostale iste, odnokog kvaliteta i sva je crvljisno na nivou prošlogodišva i trula iz zemlje. Otkupna cijena sirove pečurke je dva njih. Šumske jagode u prodaji će se naći po istoj cijeni eura prve klase, dok je druga od pet eura. klasa jedan euro, a treća klaKolašinka Dragica Bojić sa se ne otkupljuje, nju sušido ove godine išla je skoro mo. Najviše se isplati za besvakodnevno u berbu pečurače prodaja sirove pečurke raka tokom sezone, i jedna jer oko suše treba dosta raje od najboljih poznavalaca da, i treba da nabereš 10 kiterena na kojima rastu. Ona la sirove da dobiješ 1kg suve, kaže da se isplati prodaja, ali ako je prve klase onda to kida je i naporno jer se i do 30 lo može da se proda kod ot-

da ne doneseš ni jednu jekupljivača i do 25 eura i modinu pečurku a nekad i po ra biti bijela kao papir”, kazala je Bojić. 20 kg nabereš. Sve zavisi od Ona takođe tvrdi da lisivremenskih uslova i mjesta čarku gotovo niko u Kolagdje se pronađu. Onima koji su mladi i imaju snage za šinu ne otkupljuje, ali da ne zna razloge zašto je to tako. hodanje isplati se branje pe„Vrganj je mnogo kvaličuraka. Sjećam se kad smo tetniji i zdraviji za organi- kuću gradili 90 posto hrane zam od lisičarke. Lisičarka za radnike spremila sam od branja pečurki”, kazala jeste zdrava ali nije je dobro jesti često, jer zna da izazove je ona. alergiju. Nju treba prije upoZa branje pečurke, kako trebe obariti u slanoj vodi, Bojić ističe, postoje dva pedok vrganj odmah može rioda ljetnji i jesenji, a najda se sprema. On u bolji je upravo jesenji period, koji je posebi sadrži supstancu ‘mačetkom avgusta i nitol’ koji se septembra. Takao lijek dakođe, kako ona je ljudima kaže, najbolje su one pečurkoji su imake koje rastu u li moždani šumi za razliudar. U peku od livadskih, čurke sam te da su pečurke znala u četiri sata ujutru da koje rastu u bukovoj Lisičarka krenem, ali do četišumi odličnog kvaliteta ri popodne se ne možeš vraali da nema ravnoj pečurki titi kući a pređe se preko 30 po kvalitetu od one koja rakilometara. Nekad se desi ste u jelovoj šumi. Z.B.


28

svijet

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

micotakis ne gleda isto kao cipras na prespanski sporazum

Da li je moguća nova kriza u odnosima Atine i Skoplja Sporni član 19

Ukoliko dođe do odustanja od pune implementacije Prespanskog sporazuma, nakon promjene vlasti u Grčkoj, postoji mogućnost stvaranja krize. Tačnije, to bi moglo da dovede do fundamentalne krize, smatraju analitičari. Prepsanski sporazum, koji podrzumjeva promjenu imena bivše jugoslovenske republike Makedonije u Republika Sjeverna Makedonija postignut je prošle godine, a usaglasile i potpisale su ga vlasti u Atini i aktuelne vlasti u Skoplju. Ostaje da se vidi kako će nova vlast u Grčkoj, na čelu sa premijerom Kirjakosom Micotakicem tumačiti taj sporazum, rekli su analitičari za Agenciju Anadoija. Na prijevremenim izborima u Grčkoj, održanim 7. jula pobijedila je politička stranka Nova demokratija koju je predvodi Micotakis sa osvojenih 40 odsto glasova birača, dok je Siriza dosadašnjeg premijera Aleksisa Ciprasa i potpisnika Prespanskog sporazuma izgubila izbore.

Predsjednik Sjevernoatlantskog saveta Sjeverne Makedonije i politički analitičar Ismet Ramadani kaže da postoje različita mišljenja u pogledu implementacije Prespanskog sporazuma od kada je došlo do promjene vlasti u Grčkoj, u kontekstu prepreka za tumačenje samog sporazuma. “Ali ovdje imamo rezerve, posebno u članu 19 Sporazuma (član 19 upućuje obje strane na Međunarodni sud pravde u Hagu, kako bi riješili određene sporove koji bi se pojavili tokom sprovođenja obaveza preuzetih sporazumom) kada s vremena na vrijeme, takvo tumačenje sporazuma može biti u rukama generalnog sekretara UN-a i Međunarodnog suda”, rekao je Ramadani. Dodao je da se raduje jer misli da takvih situacija neće biti s obzirom na to da su pitanja vezana za istorijske ličnosti između dvije države riješena.

■ Stroži priStup

implementaciji Sporazuma

Politički analitičar Petar Arsovski za AA kaže da su, ako se isključi pitanje imena, odnosi između Sjeverne Makedonije i Grčke tradicionalno uvijek bili dobri. Arsovski je dodao da je Grčka jedan od najvećih investitora u Sjevernoj Makedoniji, kao i diplomatski odnosi, te da nikada nije bilo drugih otvorenih pitanja. Prema tome, na tehničkom nivou, smatra analitičar, odnosi će i dalje biti dobri, jer Grčka je između ostalog i jedan od najboljih promotera balkanskih zemalja za članstvo u EU. Ali što se tiče perspektive odnosa u prizmi Prespanskog sporazuma i njegove primjene, Arsovski naglašava da je nakon izbora u Grčkoj sada na vlasti čovjek koji ima drugačiji

odnos prema Prespanskom sporazumu. “Sa promjenom vlasti u Grčkoj, vladu većinom čine predstavnici Nove demokratije, koji u vezi sa pitanjem Prespanskog sporazuma, problemom imena u Republika Sjeverna Makedonija, ima romantičniji nacionalni narativ od svog prethodnika Ciprasa. Osim kada je u pitanju lokalna politika, rekao bih nacionalistička, patriotsko-populistička priča. U tom smislu,

Prespanski sporazum ne može biti ukinut ili zamijenjen nečim drugim jer je to sada državni sporazum i ovdje Micotakis nema mnogo prostora za manevar”, rekao je Arsovski. On, kaže, očekuje da bude nekih zabrinjavajućih tumačenja tog sporazuma tamo gdje još ima prostora za tumačenje. “Uglavnom se radi o reviziji istorije Prespanskog sporazuma. Ovdje očekujem da Micotakis preduzme kora-

ke koji se mogu protumačiti kao politički marketing u svojoj zemlji, što znači stroži pristup Grčke prema Prespanskom sporazumu u njegovoj daljoj implementaciji”, rekao je Arsovski.

■ Dobri oDnoSi Sa

atinom Strateški intereS Skoplja

Prema Arsovskom, sadašnja vlada u Skoplju ima strateški interes da održi dobre odnose sa Atinom i nagla-

sio da su to prvi koraci vlade u tom pravcu. Glavno pitanje, prema njemu, je kako bi bilo koja druga vlast, uslovna desnica, “igrala” sa Micotakisom. “Sadašnja ljevičarska vlada u Skoplju takođe želi da sa Micotakisom ima odlične odnose jer želi implementaciju Prespanskog sporazuma. Može doći do fundamentalne krize ako imamo dvije vlade, kako u Skoplju, tako i u Atini, koje ne žele implementaciju Prespanskog sporazuma. Onda imamo problem. Onda može doći do provokacija koje bi mogle ugroziti implementaciju Prespanskog sporazuma. Možete da bude stavljen jednostavo u ‘’status kvo’’, što znači da se ne čini ništa, a to ne bilo dobro za region”, rekao je Arsovski.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

SVIJET

29

SRPSKA PREMIJERKA ANA BRNABIĆ

“SRBIJA NE SPORI DA JE U SREBRENICI POČINJEN ZLOČIN” Srbija ne spori da je u Srebrenici počinjen zločin, izjavila je srpska premijerka Ana Brnabić i dodala da izražava duboko saučešće i saosjećanje porodicama i prijateljima žrtava. Na pitanje novinara zašto je problem da Srbija kaže da je u Srebrenici počinjen genocid, ona je rekla

da kao predsjednica Vlade Srbije može da se rukovodi samo onim što je reklo najviše zakonodavno tijelo, Skupština Srbije, kroz Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici. Premijerka je podsjetila da je u Podrinju ubijeno 3.267 građana srpske nacionalnosti za koje “niko nije odgovarao i

nikome nije žao”. “Da vidimo ko je taj ko negira zločine, ko je taj ko nije priveo pravdi ljude koji su ih počinili. Zar 3.267 ljudi nije mnogo, zar nisu važni”, upitala je premijerka. Ona je rekla da Srbija ne veliča ratne zločine, niti pribjegava revizionizmu i da je jedina zemlja u re-

gionu koja je sarađivala i isporučila sve ljude koji su bili optuženi u Hagu, kaznila sve za zločine. Podsjetila je da je direktor Centra “Simon Vizental” Efraim Zurof rekao da u Srebrenici nije bilo genocida . “Pitajte njega, on je veći stručnjak za genocid od Ane Brnabić. On je rekao da

u Srebrenici nije bilo genocida i da bi to bila relativizacija riječi genocid”, navela je premijerka. Priznaje da joj nije laka nijedna godišnjica zločina u Srebrenici, ali da Srbija za to nije kriva, nije odgovorna, nije pomagala i nije učestvovala. “Srpski narod ne može da se tereti za to”, zaključila je ona.

GIBRALTAR O ZAPLJENI IRANSKOG TANKERA

Plovilo zaplijenjeno zbog kršenja sankcija EU

PREDSJEDNIK TRAMP NAREDIO PROGLAŠENJE VANREDNOG STANJA

Oluja “Beri” se bliži Nju Orleansu, grad strahuje od reprize Katrine

Tropska oluja “Beri” polako se kretala prema obali Luizijane u petak, prijeteći da će u nekim područjima donijeti padavine od 30 do 60 centimetara kiše. Nacionalni meteorološki centar SAD saopštio je da se očekuje da će oluja postati uragan u petak uveče ili rano u subotu. Američki predsjednik Donald Tramp proglasio je vanredno stanje dok se tropska oluja Beri približava Nju Orleansu. Nju Orleans se priprema na obilnu kišu i sa

strahom se prisjeća uragana Katrina koji je pogodio grad 2005. godine, piše Indeks. Nevrijeme je posljednjih dana u Nju Orleansu izazvalo velike poplave. Kako piše Hina, a prenosi Indeks, prema Centru za uragane, snaga vjetra se pojačala na 80 kilometara po času uz snažne udare, a oluja bi mogla da izazove potencijalno smrtonosne poplave u obalnim područjima i duž rijeka. “Veliki dio Luizijane će pogoditi obilni pljuskovi”,

upozorio je guverner te države Džon Bel Edvards kojem je Tramp odobrio proglašenje vanrednog stanja. Ta mjera određena je u četvrtak uveče i omogućuje saveznim agencijama učestvovanje u pomoći. Američki predsjednik je pozvao stanovnike tih područja da slijede upute saveznih i lokalnih vlasti. “Molim vas budite pripremljeni, oprezni i na sigurnom”, napisao je na Tviteru.

Gibraltar je donio odluku o zapljeni iranskog tankera prošle sedmice samo zato što je brod prekršio sankcije Evropske unije, a ne na zahtjev bilo koje druge zemlje, izjavio je šef vlade te britanske teritorije Fabijan Pikardo. “Grajs 1” su zaplijenili britanski kraljevski marinci na obali Gibraltara zbog sumnje da je prekršila sankcije protiv Sirije, prenio je Rojters. “Odluke vlade Njenog veličanstva u Gibraltaru donijete su pot-

puno samostalno, na osnovu kršenja postojećih zakona, a ne na osnovu stranih političkih razmatranja”, rekao je Pikardo parlamentu Gibraltara. “Ove važne odluke o kršenju naših zakona nisu bile odluke koje se donose na osnovu političke molbe ili uputstva bilo koje druge države ili treće strane”, rekao je Pikardo. Iran je zatražio da Britanija oslobodi brod i negirao da je prenosio naftu Siriji i time prekršio sankcije.


30

svijet

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

Sjedinjene američke države najavile Sankcije

Djelovi PVO sistema S-400 stigli u Tursku Prva serija komponenti ruskog PVO sistema S-400 isporučena je vazduhoplovnoj bazi nedaleko od Ankare, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Gardijan ocjenjuje da bi SAD zbog toga mogle da uvedu sankcije Ankari, svojoj saveznici u NATO-u. Preostale komponente S-400 biće isporučene narednih dana, izvjestila je turska uprava industrije odbrane, prenijela je agencija Tas. U Tursku su juče sletjela najmanje dva teretna aviona An-124, a ruska služba za vojnu i tehničku saradnju je potvrdila da je počela isporuka i da se nastavlja prema planu. SAD se protive tom sporazumu i pokušavaju da spriječe Ankaru u njenoj namjeri da kupi ruski raketni

S-400 može da pogodi mete na udaljenoSti od 400 kilometara i na viSini do 35 kilometara. turSka je odbila da Se povinuje američkom pritiSku, inSiStirajući da kao Suverena zemlja ima pravo da odlučuje o kupovini vojne opreme sistem, za koji kažu da nije kompatibilan sa naoružanjem NATO-a. Vašington je ranije zaprijetio Ankari da će je isključiti iz programa F-35 ako taj sistem kupi od Rusije. Ankara je poručila da je S-400 potreban iz strateških razloga, posebno zbog odbrane južne granice

sa Sirijom i Irakom. S-400 može da pogodi mete na udaljenosti od 400 kilometara i na visini do 35 kilometara. Turska je odbila da se povinuje američkom pritisku, insistirajući da kao suverena zemlja ima pravo da odlučuje o kupovini vojne opreme. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je nakon nedavnog susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom rekao kako SAD neće posezati za tim sankcijama, dok je Tramp izjavio da se SAD nije pošteno odnosio prema Turskoj, ali nije isključio mogućnost uvođenja sankcija. SAD tvrdi da ruski sistem S-400 nije kompatibilan sa odbrambenim sistemima NATO-a i da može ugroziti avione F-35.


Imate prijatelje!

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

INTERVJU: IZVRŠNI DIREKTOR VLADIMIR LUČIĆ

M:tel u prvoj polovini godine uvećao dobit

O

Ostvaren je i rast tržišnog učešća u svim segmentima, a ove godine smo prešli i 300 miliona eura ulaganja za 12 godina i time smo među najvećim investitorima u Crnoj Gori ikada, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama izvršni direktor M:tela Vladimir Lučić. On je istakao i da sa optimizmom mogu planirati da do kraja godine budu lideri i u fiksnom internetu i televiziji.

kurentskim prednostima doći do određenog tržišnog učešća. Mislimo da je naš ulazak dosta uticao na konkurentnost prvo u mobilnoj, poslije u fiksnoj telefoniji. Ono što mogu da istaknem kao veliki uspjeh, koji je vrlo rijedak u svjetskoj praksi, je da je treći operator koji je krenuo 2007. godine došao do broja jedan po broju korisnika mobilne telefonije. Ono što je još rjeđe je da smo u fiksnoj telefoniji, poslije samo tri godine rada, došli do 40 odsto tržišnog učešća u fiksnom internetu. Vjerujući u lokalne ljude i investiranjem u kvalitet, mislim da smo bili korak ispred konkurencije. Time smo i pobijedili.

DN: Kako je izgledao M:tel-ov put od prvog trenutka kada ste kročili na crnogorsko tržište, do današnjeg dana? Šta je najznačajnije što se postigli u proteklih 12 godina? Lučić: Iako sam direktor posljednjih šest godina, počeo sam projekat M:tela u decembru 2006. kada je Crna Gora raspisala tender za treću licencu. Bilo je izazovno, jer je već 2007. godine više od 100 posto korisnika imalo mobilne telefone. Ulazak na tržište sa zasićenom konkurencijom, kakve su Dojče Telkom i Telenor je veliki izazov, ali vjerovali smo našoj strategiji da možemo kon-

DN: Osim konkurencije, koji su još izazovi sa kojima je M:tel bio suočen na početku? Lučić: Možda najveći izazov je relativno malo tržište. Morate da izgradite mrežu kao konkurencija, da imate isti broj poslovnica kao konkurencija, da imate iste troškove, a relativno je malo tržište sa prihodima. Crna Gora je za nas dosta stabilno tržište što je očigledno da će u sljedećih 10-15 godina samo prosperirati, jer se priblažava ulasku u EU. To znači da će se povećati standard stanovništva, broj roming korisnika i to nam dosta znači. Drugi izazovi su tehnološki-socijalne mreže po-

perativna dobit kompanije M:tel u prvoj polovini ove godine veća je deset odsto nego u istom periodu prošle, dok su prihodi porasli pet odsto.

put Vibera, WhatsApp-a. Oni su nam na kraju bili veći konkurenti od same konkurencije ovdje. Značajno su nam smanjili prihod koji smo imali od poziva i SMS-a. Dolazi do pregrupisavanja. Tu vidimo šansu da u jačem pozicioniranju u zemljama Zapadnog Balkana budemo lokalni lider u telekomunikacionim uslugama. DN: Koliki prihod, a koliku dobit je ostvario M:tel u prvoj polovini ove godine u poređenju sa istim periodom prošle? Lučić: Operativna dobit u prvoj polovini ove godine veća je deset odsto nego u istom periodu prošle, dok su prihodi porasli pet odsto. Ove godine smo prešli i 300 miliona eura ulaganja za 12 godina i time smo među najvećim investitorima u Crnoj Gori ikada. Najbitnije je što smo te pare uložili u digitalnu infrastrukturu, u optičku mrežu koju smo izgradili preko mreže Elektroprivrede. Njena vrijednost je omogućila da skoro 80 odsto stanovništva može da ima optički internet što je rijetkost čak i u Evropi, a to će se tek u budućnosti vidjeti kao prednost. DN: Pomenuli ste da do kraja ove godine planirate da budete lider u fiksnom internetu i televiziji. Lučić: Ulaskom u fiksnu telefoniju generalno smo pokazali da želimo da ostanemo

vrsta kultnog mjesta za digitalnu promociju.

Korisnici treba da nam vjeruju zato što im pružamo dobar kvalitet i trudimo se da kontinuirano dajemo novosti. Ne mogu sve da odam, ali ćemo u sljedećih godinu i po biti veoma inovativni

na ovom tržištu. Došli smo do više od 40 odsto korisnika interneta i 33 odsto u televiziji. Naš trend rasta pokazuje da sa optimizmom možemo planirati da do kraja godine budemo prvi i u tom segementu. Što se tiče digitalnih servisa, u Crnoj Gori smo pomogli sa jednim velikim iskorakomotvaranjem M:tel digitalne fabrike. Ponosan sam, jer je to prvi ICT hub u Crnoj Gori, mjesto gdje se startapovi druže. Internet je jedna velika izvozna šansa i dosta mladih ljudi ima kreativne ideje, ali nema načina na koji bi ih realizovali. Hubovi služe da povežu one koji imaju kreativnu ideje, programere, dizajnere, nas koji možemo da finansiramo i pomognemo kako bi se digitalne ideje kreirale i prodavale. Fabrika radi godinu i po i postala je neka

DN: Koji su planovi kompanije do kraja godine, kada je riječ o društveno odgovornom poslovanju? Lučić: Glavno nam je da završimo veliki, možda i najveći projekat donacije u Crnoj Gori, vrijedan više od milion eura povezivanje izdvojenih bolnica sa Kliničkim centrom. U prvoj fazi smo napravili sale u Beranama, Pljevljima, Baru, Kliničkom centru, a sada implementiramo opremu kojom će moći da se prebacuju snimci, tako da će poslije druge faze implementacije stanovnici Berana, Pljevalja ili Bara moći u svojim gradovima da urade snimak i da doktor iz Podgorice vidi snimak u realnom vremenu i da dijagnozu. Drago mi je što smo krenuli u tu donaciju. DN: Zbog čega korisnici treba da nastave da vam vjeruju? Lučić: Korisnici treba da nam vjeruju zato što im pružamo dobar kvalitet i trudimo se da kontinuirano dajemo novosti. Ne mogu sve da odam, ali ćemo u sljedećih godinu i po biti veoma inovativni i mislim da ćemo se definitivno pozicionirati kao apsolutni lider u inovativnim digitalnim servisima i sadržajima, tako da ćemo „skočiti“ u odnosu na konkurenciju, generalno u regionu. D.J.


Imate prijatelje!

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

NAGRADNA IGRA ZA ODLAZAK NA SVJETSKO PRVENSTVO U KINI JOŠ TRAJE

“NAVIJAJ SRCEM” ZA NAŠE KOŠARKAŠE K

ompanija M:tel za svoje korisnike mobilne i fiksne telefonije, televizije i interneta organizuje od 11. juna do 10. avgusta organizuje nagradnu igru pod nazivom “Navijaj srcem” koja uključuje pet aranžamana za odlazak na Svjetsko prvenstvo u košarci, a koje će se održati u Kini početkom septembra ove godine. Aranžman od 12 dana, pored bodrenja košarkaša na utakmicama 1, 3. i 5. septembra u Nanjingu, uključuje i obilazak Šangaja i Pekinga. “Putovanje M:tel petorke traje od 29. avgusta 2019. godine, do 9. septembra 2019. Aranžman uključuje avio prevoz, smještaj,

vizu i karte za utakmice crnogorske reprezentacije na svjetskom prvenstvu”, najavili su u M:telu.

| DVA KOLA Nagradna igra ima dva kola. Prvo je trajalo od 11. juna do 9. jula, dok je drugo u toku i trajaće do 10. avgusta. “Pravo učešća u nagradnoj igri imaju prepaid korisnici koji u toku trajanja nagradnog kola dopune svoj račun sa najmanje pet eura, gdje se pojedinačne dopune tokom tog perioda sabiraju. Postpaid korisnici koji do kraja tekućeg kola plate posljednji telefonski račun, nemaju zaostali dug i primaju račun na mail, ili se prijave za pri-

manje računa na mail u toku trajanja nagradnog kola. Pravo učešća imaju i oni postpaid korisnici koji su dio nekog biznis pa-

Putovanje M:tel petorke traje od 29. avgusta 2019. godine, do 9. septembra 2019. Aranžman uključuje avio prevoz, smještaj, vizu i karte za utakmice crnogorske reprezentacije na svjetskom prvenstvu

keta i koji su u potpunosti odgovorni za plaćanje svog računa, te koji do kraja tekućeg kola plate posljednji telefonski račun, nemaju zaostali dug i primaju račun na mail, kao i korisnici BOX paketa koji do kraja tekućeg kola plate posljednji račun, nemaju zaostali dug i primaju račun na mail”, navodi se u pravilima nagradne igre.

| IZVLAČENJE Izvlačenje nagrada za korisnike koji su ispunili sve uslove, obavljaće se pod nadzorom posebne tročlane komisije, metodom slučajnog odabira za svako kolo pojedinačno i to za prvo kolo 12. jula, u kojem se iz-

vlače tri nagrade i za drugo kolo 12. avgusta 2019. godine, u kojem se izvlače dvije nagrade. “Dobitnici će biti kontaktirani od strane M:tel-a telefonski ili putem SMS-a i dobiće obavještenje o nagradi, kao i mjestu i načinu podizanja odluke o dodjeli nagrade. Rezultati izvlačenja biće objavljeni na web sajtu m:tel-a, prvog radnog dana po izvlačenju”, saopštili su ranije iz kompanije. Jedan korisnik može dobiti samo jednu nagradu, a ukoliko dobitnik nije u mogućnosti da iskoristi nagradno putovanje, isto može ustupiti drugoj osobi, uz pisanu saglasnost dobitnika i osobe kojoj se nagradno putovanje ustupa.


Imate prijatelje!

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

BLIŽI SE DRUGI ROĐENDAN M:TEL DIGITALNE FABRIKE - SRCA DIGITALNE ZAJEDNICE CRNE GORE

OTVORENA VRATA NOVE BUDUĆNOSTI Z

a nepune dvije godine od otvaranja, M:tel digitalna fabrika postala je srce digitalne zajednice Crne Gore, omiljeno mjesto za okupljanje onih koji imaju ideja i hrabrosti da ih realizuju. I upravo za te ljude vrata M:tel digitalne fabrike su širom otvorena, kazala je Dnevnim novinama PR menadžer M:tel digitalne fabrike Bojana Maraš.

Za nepune dvije godine od otvaranja, M:tel digitalna fabrika postala je srce digitalne zajednice Crne Gore, omiljeno mjesto za okupljanje onih koji imaju ideja i hrabrosti da ih realizuju. I upravo za te ljude vrata M:tel digitalne fabrike su širom otvorena, kazala je Dnevnim novinama PR menadžer M:tel digitalne fabrike Bojana Maraš. Ona ističe da pravi put potvrđuju uspjesi ljudi sa kojima sarađuju. “Cijelo ljeto u M:tel digitalnoj fabrici mirisaće na uspjeh, jer su freelanceri koji borave u našim prostorijama, članovi startup tima Uhura solution dobili investiciju od

kmičenje završili na trećem mjestu. Ideja „NaPut“ tretira oblast putnih naloga i omogućava njihovu izradu u tri koraka”, podsjetila je Maraš.

| INTERESOVANJE | ZA STARTAP

U coworking prostoru trenutno boravi 30 freelancera 400.000 eura. To je znak da Crna Gora može i da njeni startapovi imaju potencijala”, naglasila je Maraš.

| VIŠE OD 200 | OKUPLJANJA Okupljanja na temu digitala, preduzetništva, startapovanja, kojih u fabrici ima više od 200, dvije Startap akademije, hakaton, brojne

radionice o 3D štampi, robotici i programiranju samo su neki od koraka kojima je M:tel digitalna fabrika počela da trasira domaću startup i digitalnu scenu od njenog otvaranja u septembru 2017. godine. Fabrika je otvorena i kao centar za razvoj tehnološkog preduzetništva, ali je oblast njenog djelovanja mnogo šira i kompleksnija. Nedavno je završena i druga Startap akademija, sa kojom je M:tel Digitalna fabrika počela svoj razvojni put. “Kreator startupa Marleq Milo Radulović pobjednik

je druge Startup akademije M:tel digitalne fabrike. Radulovićev startup predstavlja platformu koja pomaže kandidatima u traženju posla u inostranstvu, kako bi lakše i brže došli do napretka u karijeri. On i njegov tim na Demo danu dobili su 2.000 eura. Drugo mjesto i nagradu od 1.000 eura dobili su Rajko Orman i Marija Čvorović, čija ideja ArchCRM predstavlja kontrolu poslovanja na jednom mjestu. Kompanija M:tel dva Samsung Galaxy S9 telefona dodijelila je tvorcima ideje NaPut koji su ta-

Ona je dodala i da je Startap akademija ove godine izazvala veliko interesovanje, pa je na adresu fabrike stiglo na stotine prijava. “Ipak morali smo da se odlučimo za one koji su imali konkretnu ideju i biznis plan, što ne znači da ostali neće imati priliku da sarađuju sa nama. M:tel digitalna fabrika vjeruje da ljudi u Crnoj Gori imaju potencijala za kreiranje startupa koji će sigurno pomjeriti granice i učiniti našu državu planetarno poznatom”, istakla je Maraš. Kako smatra, ljudi u Crnoj Gori ne vjeruju u potpunosti da bi mogli da uspiju, te da bi baš oni mogli da kreiraju startup koji će odmah nakon Crne Gore moći da uspije na svjetskom tržištu. Kako je podsjetila, u fabrici je prošle godine održan i prvi hakaton posvećen posvećen mobilnom plaćanju. “Hakaton je iznjedrio izvanredna rješenja za plaćanje putem mobilnih telefona, a sigurni smo da će iz M:tel digitalne fabrike ubrzo izaći proizvod koji će pokazati da mi možemo da kreiramo startup podjednako dobar kao i svjetski poznati”, zaključila je Maraš. D.J.

Coworking prostor i dalje besplatan Cilj Digitalne fabrike, kako je ukazala Maraš, jeste osnaživanje lokalne digitalne i startup zajednice zbog čega svake nedjelje po dva puta organizuju besplatna okupljanja i predavanja. Bojana Maraš

“Besplatan je i coworking prostor, moderno opremljen u srcu Podgorice u Ulici Vuka Karadžića 2-6, koji je otvoren od devet do 21 čas svakog radnog dana, odnosno od 13 do 21 sata subotom. U sklopu coworking prostora dostupna je

sala za rad, sastanke, meetupove, playroom, učionica, kuhinja. Trenutno u našem coworking prostoru boravi oko 30 freelancera, koji su već počeli da se umrežavaju i rade zajedno tako da od njih očekujemo velike stvari”, navela je Maraš.


Imate prijatelje!

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

M:TEL SA ZAPOSLENIMA PROSLAVIO 12 GODINA POSLOVANJA NA CRNOGORSKOM TELEKOMUNIKACIONOM TRŽIŠTU

Nagradili 16 najistaknutijih radnika di Vuković i Nemanji Raduloviću. Iz Sektora za korporativne poslove nagrađeni su Dušan Popović i Saša Škuletić, dok su priznanja u Sektoru za finansije dodijeljena Sanji Jestrović i Rosi Ivanović. M:tel je za radnike godine proglasila i Veska Vujovića iz Sektora za ljudske resurse, Bojanu Maraš iz Službe M:tel digitalne fabrike, Sanju Bečić iz Sektora za veleprodaju i Draganu Pajković iz Sektora za strategiju i rizike.

Kompanija M:tel je svoj 12. rođendan, koji obilježava 9. jula, proslavila sa svojim zaposlenima i tim povodom nagradila one najistaknutije. Među njima su zaposleni u Sektoru za tehniku Tanja Dožić, Ivan Veličković i Đoko Sajčić. Izvršni direktor kompanije Vladimir Lučić uručio je nagrade i priznanja radnicima iz Sektora za marketing, prodaju i brigu o korisnicima Edinu Pijuku, Miloradu Sorajiću, Draganu Vlahoviću, Na-

POKLON KORISNICIMA KABLOVSKIH USLUGA

Otključani svi kanali do 31. avgusta

Korisnici kablovske televizije kompanije M:tel moći će do 31. avgusta da gledaju sve televizijske kanale. Povod za otključavanje svih kanala je, kako su naglasili u M:telu, 12. rođendan kompanije. “U rođendanskom duhu poklanjanja, nakon specijalnih akcija u mobilnoj telefoniji i sniženih cijena telefona, imamo još iznenađenja za korisnike kablovskih usluga - od danas do 31. avgusta otključaćemo sve TV kanale. Svim korisnicima m:BOX paketa, bez

1600

POVJERENJE KOJE TRAJE VIŠE OD DECENIJU

Za 12 godina prijateljstva, 12 najsavremenijih telefona Povodom 12 godina uspješnog poslovanja u Crnoj Gori kompanija m:tel je od 24. juna pripremila 12 modela telefona po ekstra sniženim cijenama uz Urban Neo postpaid pakete. Predstavnici vodećeg mobilnog operatera po broju korisnika navode da svi koji žele da se pridruže m:tel-ovom krugu prijatelja, kao i za postojeće korisnike, u ponudi su modeli proizvođača Samsung, Huawei, Nokia i Xiaomi. “Sve ljubitelje Samsung telefona obradovaće ponuda najsavremenijih modela sa cijenom sniženom čak do 276 eura. Tako je za model S10+ uz Urban XL nova rata 30,5 eura mjesečno. Kupovinom modela S10 uz Urban Neo L paket korisnici će uštedjeti 204 eura, a odabirom modela S9+ i Samsunga S9 240 eura. Uz Urban Neo L nova rata za model Galaxy Note 8 iznosi samo 12,5

eura, čime korisnik ima uštedu od 216 eura”, precizirali su u kompaniji. Ljubitelji Huawei telefona moći će za jedan euro da kupe telefon Huawei Mate 20 lite uz paket Urban Neo L i uštede 168 eura. Huawei P smart 2019 DS ima novu ratu od samo 2 eura mjesečno uz

Predstavnici vodećeg mobilnog operatera po broju korisnika navode da svi koji žele da se pridruže m:tel-ovom krugu prijatelja, kao i za postojeće korisnike, u ponudi su modeli proizvođača Samsung, Huawei, Nokia i Xiaomi.

paket Urban Neo M. “Nokia 5.1 Plus DS uz najjeftiniji paket Urban S košta samo jedan euro jednokratno, a Nokia 8.1 DS Blue uz Urban Neo M ima novu ratu od samo eura mjesečno, pa će kupac ovog telefona uštedjeti 216 eura”, objasnili su u M:telu. Oni ističu i da je sve više korisnika koji se odlučuju za modele Xiaomi proizvođača, pa je u ponudi model Xiaomi pocophone f1 snižen za 144 eura, tako da sada mjesečna rata uz Urban Neo M iznosi samo dva eura, a rata za Xiaomi Mi A2 EU 4+64 jedan euro uz Urban Neo S. Jednokratnim plaćanjem od jednog eura uz paket Urban Neo S dostupan je telefon Xiaomi Redmi 6A EU 2+16. Urban NEO postpaid paketi imaju neograničene minute ka svim mrežama u Crnoj Gori, uz more Interneta čak do 150 gigabajta mjesečno.

je pozivni broj na koji će ljubitelji filmskog programa moći da aktiviraju gratis HBO pakete

obzira na paket koji koriste, biće otključani svi kanali iz ponude, uključujući ekskluzivne kanale dodatnih paketa”, saopštili su predstavnici kompanije.

Ljubitelji filmskog programa moći će da aktiviraju gratis HBO pakete pozivom na 1600. Svi ostali kanali biće otvoreni automatski – bez posebne aktivacije”, rekli su u M:telu i dodali da je promotivan pristup omogućen i korisnicima MOVE usluge. Više informacija o cjelokupnoj ponudi m:tel-a, korisnici mogu naći na Facebook stranici Mtel Imate prijatelje, web site-u www.mtel.me kao i pozivom Korisničkog servisa na broj 1600.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

kultura

45

MultiMedijalna platforMa Ministarstva kulture

“Živimo kulturu” od jeseni na internetu Ministarstvo kulture juče je ozvaničilo izradu multimedijalne online platforme “Živimo kulturu”, koja će od jeseni biti dostupna korisnicima interneta. Platforma će imati niz sadržaja, koji će biti namijenjeni posjetiocima iz zemlje i inostranstva. Uz klasični internet portal, na kojem će biti objedinjene najsvježije multimedijalne vijesti iz kulture, najave svih dešavanja, posebno će biti predstavljena kulturna baština Crne Gore. Znatan prostor biće posvećen i svim ustanovama kulture i organizacijama iz svih crnogorskih gradova.

Fokus će biti i na mladim stvaraocima, okupljenim kroz program “Kreativna Crna Gora”, a poseban ujedno i jedan od najznačajnijih segmenata platforme biće Art market. Zahvaljujući tom servisu, svi crnogorski umjetnici moći će da prodaju na internetu svoja djela – i to auditorijumu iz čitavog svijeta. Art marketom će upravljati Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore. Na platformi će biti prezentovani i budući servisi u funkciji kulturnog turizma, investicioni potencijali kulturne baštine, ali i oni posvećeni promociji Crne Gore kao filmske destinacije.

Biće to i jedinstvena platforma kada je riječ o našoj državi, ali i kada je u pitanju kultura i umjet-

nost na širem području. Izrada platforme “Živimo kulturu” već je počela, i to u saradnji Mini-

starstva kulture, Progama Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i studija “Fleka”. R.K.

okonČan eu projekat Music up close network

Muzički centar predstavio se na konferenciji u Italiji Muzički centar Crne Gore učestvovao je na Međunarodnoj konferenciji na kojoj su predstavljeni rezultati projekta Music Up Close Network, EU programa Kreativna Evropa. u radu konferencije su učestvovali deset uglednih institucija iz osam zemalja Evrope: Holandski simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar Barselone, Nacionalni orkestar Lila, Državna akademija „Santa Ćećilija” iz Rima, Sarajevska filharmonija, „Branimir Slokar“ akademija iz Ljubljane, Međunarodna fondacija „Jehudi Me-

njuhin” iz Brisela, Regija Lacio i Ređestra (Italija). Ispred Muzičkog centra Crne Gore (MCCG), predstavnica instutucije Vanja Vukčević na konferenciji je prezentovala aktivnosti i postignute rezultate tokom prethodne tri godine trajanja projekta, dok je na temu “Kulturne regionalne politike i međunarodna saradnja” govorio Janko Ljumović, profesor na Akademiji dramskih umjetnosti sa Cetinja. Music Up Close Network, jedan je od najznačajnijih oblika međunarodne sarad-

U radu Okruglog stola učestvovao je Janko Ljumović

nje Muzičkog centra u proteklom periodu, kojim se namjeravalo dodatno djelovati u cilju približavanja klasične muzike najširem krugu slušalaca, a posebno mladoj publici. Značajnu vrijednost projekta predstavlja činjenica da su različite, mahom koncertne aktivnosti, realizovane u gradovima širom Crne Gore (Podgorica, Nikšić, Cetinje, Tivat, Herceg Novi, Pljevlja), i to sa popularnim repertoarom muzike pisane za simfonijski orkestar. Porudžbinama dva nova djela za orkestar od mladih

Deset uglednih institucija iz osam zemalja Evrope učestvovalo je na konferenciji crnogorskih umjetnika, na najdirektniji način stimulisano je savremeno muzičko stvaralaštvo, a u okviru segmenta „Razgovori pred koncert“ sa kompozitorima, izvođačima i muzikolozima, dodatno je objašnjen proces nastanka muzičkog djela, kao i ideje, poruke i muzički jezik autora u svijetlu savremenih muzičkih stremljenja. Za nastavnike i učenike nižih i srednjih muzičkih škola u Podgorici i Nikšiću priređeno je i pet majstorskih radionica za različite instrumente, koje su pobudile veliko interesovanje i privukle značajan broj učesnika. S druge strane, projekat je bio usmjeren i na jačanje međunarodne saradnje. Kao posebno zanimljive i uspješno realizovane aktivnosti, treba izdvojiti dvije koprodukcije koncerata za djecu, realizovane sa timom Akademije „Santa Ćećilija“ iz Rima i Sa-

rajevskom filharmonijom, a uz učešće glumaca i muzičara iz Italije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Ne manje dragocjen segment ovog projekta bila je i razmjena profesionalnog kadra u okviru koje su zaposleni u MCCG imali priliku da posjete partnerske institucije u Italiji, Holandiji, Španiji, Francuskoj i Bosni i Hercegovini, ali i da ugoste njihove predstavnike, sve u cilju razmjene znanja i iskustava, kao i upoznavanja sa načinima funkcionisanja ovih organizacija. U okviru segmenta „Muzičko stažiranje“, sedmoro mladih muzičara su kao predstavnici Muzičkog centra učestvovali u izvođenju značajnih simfonijskih djela i pohađali posebno organizovane seminare na „Branimir Slokar“ akademiji u Ljubljani i na „Jehudi Menjuhin“ u Briselu. R.K.


46

KULTURA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

INTERVJU: GLUMAC MOMČILO OT

Sa prošlogodišnjeg izdanja

OPEROSA OD 21. DO 24. AVGUSTA U NOVOM

“SAN LJETNJE NOĆI” I SVJETSKA PREMIJERA

Operosa Montenegro opera festival 2019. održaće se od 21. do 24. avgusta u Herceg Novom na tradicionalnim lokacijama Kanli kula i Forte Mare. I ove godine, Operosa je pripremila spektakularni operski performans u Herceg Novom, u saradnji sa svjetskim operskim kućama i festivalima (European Network of Opera Academy). Tako će ovogodišnje izdanje festivala najprije donijeti premijeru opere “Be My Superstar” kompozitora Šimona Vosečeka i rediteljke Aleksandre Lakroa 21. i 22. avgusta od 21 čas. Opera je interaktivna, i njena priča uvodi u vršnjačko nasilje tako da je 20 mladih po izvođenju uključeno u samu režiju. Treći dan Operose, 23. avgust, sa početkom od 20 časova, rezervisan je za “Veče kamerne muzike”, dok je posljednjeg dana festivala, 24.

avgusta, od 21 čas na tvrđavi Kanli kula, zakazan scenski spektakl “San ljetnje noći” kompozitora Feliksa Mendelsona, uz vokalne solistkinje, hor i Operosa Festival orkestar. Tradicionalno, i ove godine prije same premijere organizuje se VIP koktel na kome će prisustvovati lokalne i nacionalne diplomate i predstavnici vlasti, ministri, ambasadori, renomirani biznismeni, sponzori i prijatelji Operose, kao i lokalni i internacionalni mediji. Samo održavanje festivala ne bi bilo moguće bez lokalnih institucija kao što su Turistička organizacija Herceg Novi, opština Herceg Novi, Herceg fest, ali i sponzori poput Luštice Bay, Mamule, EXO Commodities, Gibson Dunn, Kylla i Societe Generale Montenegro i UNDP (United Nations Development Programe) u okviru projekta “Niskokarbonski turizam”. R.K.

MI KOJI SMO SVE OD SEB Najviše volim scenu, nema laži i nema prevare, jer je sad i odmah i do kraja

⌦ Marija Roganović Jednom od najuspješnijih crnogorskih glumaca mlađe generacije Momčilu Otaševiću, pripala je čast da bude prvi Hamlet u istoriji crnogorskog Nacionalnog teatra. U razgovoru za VN, Otašević ističe da je uloga danskog kraljevića bila “divan test samog sebe”, da je postavljanje klasika pitanje opšte kulture i obrazovanja, ali i ujedno se osvrće na glumačke izazove sa kojima se susrijetao, kulturnu politiku u našoj zemlji, predstojeće projekte... VN: Kako biste opisali Hamleta Ane Vukotić? Kako ste ga vi doživjeli? Otašević:Kako je istakao Božo Koprivica, Hamlet je glad za apsolutnom iskrenošću. Iskrenost je neodbranjiva žrtva. Žrtva kao odluka, kao radost, kao milosrđe. Hamlet je mladićka zvjerska glad za slobodom, za harmonijom. Za mene je Hamlet bio divan poligon za glumačku igru. Divan test samog sebe. Teren za preispitivanje glumačkog habitusa. Povratak sebi. Napredak. VN: Kako ste prišli ulozi, šta vam je bio najveći izazov i možete li opravdati Hamleta i njegove izbore? Otašević: Prišao sam ulozi kao i svakoj drugoj do sad. Branio sam svoj lik iz sve snage i dao maksimum. Najveći izazov je bio pobijediti samog sebe, doći do nečeg novog, biti ili ne biti. Kao glumac se uvijek trudim opravdati sve svoje likove i njihove radnje, tako da apsolutno opravdavam svaki Hamletov potez.

VN: Koliko ste donekle imali tremu zbog veličine samog književnog lika koji tumačite, ali i činjenice da je ovo prvo izvođenje Hamlet CNP-a, što vas samim tim svrstava i u istoriju Nacionalnog teatra? (ne računamo Milatovićevog Hamleta) Otašević: Rijetko imam tremu. Moram ispraviti svoj odgovor iz nekog prethodnog intervjua. Hamleta je kod Sloba Milatovića igrao Gojko Burzanović, ne Žarko Laušević (kako je meni rečeno), a na tu moju grešku prijateljski mi je ukazao Blagota Eraković, upravo nakon premijere Hamleta u CNP-u.

JAKO JE VAŽNO VRAĆATI SE KLASICIMA, OSIM ŠTO SMATRAM DA JE TO PITANJE OPŠTE KULTURE I OBRAZOVANJA, PODSJEĆA NAS NA KRHKOST LJUDSKOG BIĆA KOJA SE VJEKOVIMA SUSRIJEĆE SA ISTIM DILEMAMA, STRAHOVIMA, RANJIVOŠĆU I PROMAŠAJIMA VN: Koje su to hamletovske dileme danas na snazi, tačnije, zbog čega se ovo po mnogima remek-djelo, može primijeniti na svaku eru i svaku državu iznova i iznova?

Otašević: Zato što otvara svevremenska pitanja o moralnim načelima, životnim odlukama, izborima, dužnostima, ljubavi, religiji... VN: Šta je trulo u državi Danskoj 2019. godine? Otašević: Nešto. VN: Koliko je bitno u pozorištu, ali i u životu vraćati se klasicima kao što je Šekspir? Prethodna izvođenja “Bure” i “Zimske bajke” naišla su na odličan odziv publike... Otašević: Mislim da je jako važno, osim što smatram da je to pitanje opšte kulture i obrazovanja, podsjetiti se na krhkost ljudskog bića koja se vjekovima susrijeće sa istim dilemama, strahovima, ranjivošću i promašajima. VN: Film, serija ili teatar - gdje se najbolje osjećate i zašto? Otašević: Na svakom terenu se osjećam dobro i mislim


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 13, 14. I 15. 7. 2019.

KULTURA

47

OTAŠEVIĆ

O U KULTURI DAJEMO BE DA BUDE BOLJE da je to jako važno. Ne bih radio nešto kad se ne bih tako osjećao. Najviše volim scenu, nema laži i nema prevare, jer je sad i odmah i do kraja. Nema drugog dubla, nema popravke. Volim tu tišinu, volim taj odnos sa publikom, volim što je stvar živa. Na kraju krajeva, uživo je. Takođe, volim i film i serije. Jako volim da snimam. Iak o se

sredstva i način razlikuju u odnosu na pozorište, gluma je gluma, a ja obožavam da se bavim glumom. Generalno se osjećam dobro u svim svojim ulogama i rado ih igram ponovo. Draža mi je komedija, izazovnija i zanimljivija, ali ne bježim od raznih drugih žanrova. Ne ograničavam se ni u kom smislu. VN: Da li ste zadovoljni kulturnom politikom i odnosom prema kulturi u našoj sredini? Ili se odgovor sam nameće, činjenicom da ste više zapošljeni u regionu? Otašević: To što radim puno van svoje zemlje ne znači da sam nezadovoljan već samo prilično angažovan, a skoro svi projekti koje sam radio prikazani su ili se još prikazuju i u Crnoj Gori, tako da sam s te strane jako zadovoljan. Mi smo malo tržište, i s obzirom na to, mislim

da se dosta toga događa kod nas. Snimaju se filmovi, rade se predstave, naravno da uvijek može više i bolje, ali ljudi rade, stvaraju i to je za svaku pohvalu. Kad god mogu - radim kući i tako će uvijek i biti. Što se odnosa prema kulturi tiče, mi koji smo u kulturi dajemo sve od sebe da bude bolje i vjerujem da jedino tako možemo naprijed. VN: Šta savremenoj teatarskoj sceni, u Crnoj Gori nedostaje prema vašem mišljenju?  Otašević: Nedostaje nam scena i nedostaje nam samostalnih projekata. Mislim da se još nijesmo osvijestili, i da ne shvatamo da ne treba da čekamo da nas neko pozove da radimo, nego da možemo da se bacimo na posao, da napravimo predstavu, igramo je. Ne moramo da zavisimo ni od koga. Na žalost ili na sreću, često snimam pa nijesam imao vremena da radim tako nešto, ali planiram... VN: Koliko je podneblje ex Yu, konkretno Hrvatske zahvalnije za bavljenje glumačkim pozivom, u odnosu na Crnu Goru ili ste mišljenja da bez obzira na zemlju kvalitet uvijek presudi? Otašević: Ne razmišljam o tome na taj način. U kulturi granica nema, na filmu granica nema... Svakako da veće tržište pruža i veće mogućnosti, ali mislim da nije neophodno biti u Zagrebu ili Beogradu. Splet okolnosti, slučajnosti, kasting, sudbina, ljubav, mene su odveli u Zagreb,

Foto: Duško MIljanić

Volim tu tišinu, volim taj odnos sa publikom, volim što je stvar živa. Na kraju krajeva, uživo je

Otašević kao Hamlet ali sam stalno na relaciji Zagreb, Cetinje, Beograd, stalno sam u pokretu i to mi odgovara. Nije uvijek sjajno, letovi, granice, noći bez sna, ali volim svoj posao pa mi sve lakše pada. Kvalitet i rad se uvijek isplate. VN: Prošle godine smo imali priliku da vas gledamo mahom u serijama. Nešto o planovima za ovu

godinu? Otašević: Ove godine sam završio jednu seriju, radio Hamleta, trenutno snimam drugu seriju, očekuje me završetak snimanja filma ‘Posle zime’ - Ivana Bakrača, kao i snimanje filma Stanislava Tomića u Hrvatskoj... Sve u svemu, ovo je još jedna prilično radna godina, ne smijem se žaliti.


Profile for Dnevne Novine

Dnevne novine 13,14-15. jul 2019.  

Dnevne novine 13,14-15. jul 2019.

Dnevne novine 13,14-15. jul 2019.  

Dnevne novine 13,14-15. jul 2019.