26
KULTURA
ª NEVJEROJATAN DOGAĐAJº NA LJETOPISU
Borba za opstanak i spas iz tranzicionih vremena Autorski projekat ugledne i nagrađivane hrvatske rediteljke Ivice Boban, “Nevjerojatan događaj”, teatra “Exit” iz Zagreba, opravdao je naziv, ali i ujedno oduševio gledaoce Barskog ljetopisa. Naime, iako je kiša nakon 60 minuta prijetila da sve prekine, odustajanje nije bilo opcija ni za glumce ni za publiku. Tara Rosandić, Anja Matković, Erna Rudnički i Filip Detelić u virtuoznoj pozorišnoj igri punoj zapleta pokazali su izuzetne sposobnosti improvizacije, a barska publika je još jednom pokazala koliko voli pozorište i cijeni svaku posvećenost. Predstava u stilu savremene komedije dell’arte govori o borbi za opstanak i spas iz bolno stvarnih problema i bezizlaznih situacija tranzicionog neoliberalno-kapitalističkog vremena koje živimo. Šarmantni Filip Detelić, koji je pobrao sve simpatije publike, kazao je da se mnogi mogu prepoznati u ovoj predstavi.
“Najsmješnije su upravo situacije u kojim se prepoznate, i nije da je ovo vrijeđanje publike, već su zapravo sve ovo životne situacije. A kad kažem publika, želim ih sve pohvaliti što su uprkos kiši ostali do kraja”, zaključio je Detelić, a njegova partnerka na sceni, Anja Matković, dodala je da predstava donosi lepezu emocija te tako dopire do publike. “Ima i tuge i smijeha, to su životne priče i u momentu kada se nađu na sceni oni su svi u najkriznijoj situaciji i krenu pričati svoju piču iz koje proizađu pravi životni problemi”, kazala je Matković. Sedam glavnih i još petnaestak sporednih likova pričaju svoje istovremeno smiješne i tužne priče i razotkrivaju i ono što nikome ne mogu, nemaju ili ne bi rekli. Na pozornici do kraja uspiju razgolititi i stvarnost i našu intimu, nasmijati nas do suza tuđim i našim slabostima, glupostima, pa i nesrećama. R.K.
ČETVRTAK, 11. 7. 2019.
Nikola Nikolić i Damir Karakaš
HRVATSKI PISAC DAMIR KARAKAŠ NA TRGU
PISANJE JE ZA M ILI PLES SA DEM
K
njiževni program 33. Grada teatra započeo je gostovanjem Damira Karakaša, jednog od najuglednijih i najčitanijih hrvatskih pisaca i dramatičara, dobitnika brojnih priznanja (među kojima su i „Kočićevo pero“, nagrada „Fric“...), čija su djela prevođena na desetak jezika.
U CENTRU SAVREMENE UMJETNOSTI
Dijalog našeg i hrvatskog umjetnika u formi mozaika Izložba radova umjetnika Matka Kezelea i Petra Vujoševića pod nazivom “Adriatik” biće otvorena večeras od 20 časova u galeriji Centar, u Centru savremene umjetnosti Crne Gore. “Mozaik kao samostalno umjetničko djelo datira još iz drevnih vremena sumerske umjetnosti. Danas, kada se na umjetnost može primijeniti Bourriaudov termin relaciona estetika, mozaik opstaje u savremenoj umjetničkoj
praksi kao i druge slikarske tehnike. Zajednička izložba hrvatskog umjetnika Matka Kezelea i crnogorskog autora Petra Vujoševića zamišljena je kao neka vrsta dijaloga, s mogućnošću poređenja dva duktusa unutar ovog načina umjetničkog izraza”, zapisala je o izložbi istoričarka umjetnosti Nataša Nikčević. Izložbu će otvoriti Biljana Keković, rukovoditeljka galerije Centar, a može se pogledati do 30. septembra. R.K.
Pisac koga kritičari svrstavaju u klasike, koji je sve svoje knjige napisao na način na koji je govorio Krleža - da treba pisati “mrko, okrutno, beskompromisno, neumoljivo, bez samilosti, i sa začepljenim nosnicama ako treba”, na Trgu pjesnika predstavio je svoj novi roman “Proslava”, a medijator razgovora sa njim bio je kritičar Nikola Nikolić. Zanimljivo je da je ovaj roman, još dok je bio u nastajanju, u ukoričenim fragmentima i u engleskom prevodu, predstavljen na pariskom Sajmu knjiga Livre Paris… Dio “Proslave” nastao je u samostanu Svetog Frane na Cresu (tokom rezidencijalnog programa u sklopu projekta Rijeka EPK 2020), roman je iskucan na pisaćoj mašini, a u svojoj misiji pisanja, kako je izjavio, Karakaš je pokušao da na 120 stranica, u četiri poglavlja, opiše tri generacije i dva rata, zapravo, kraj jednog i najavljivanje drugog, jer rat nikada ne pre-
staje, posebno na Balkanu. Ali, ovaj roman je, isto tako, i priča o milosrđu, o umjetnosti, i žrtvi pisanja i stvaranja… Na njemu je Karakaš intenzivno radio sedam godina, jer on, kako je objasnio, ne piše, nego radi…
■ ČOVJEK I NJEGOVE MANE
“Zanima me čovjek sa svim svojim manama i vrlinama. Uvijek pokušavam ući u mračne kutke i iznijeti na svjetlo dana. Samo pisanje je neka borba sa demonima, kao ples sa demonima… Kada pišem imam osjećaj da raspolažem sa malo municije i da svaki moj metak mora pogoditi u srce demona da bih morao ići dalje. Radnja “Proslave” se veže za poslijeratno vrijeme, međutim, iako poslijeratno – novi rat je u najavi i radnja je sama po sebi napeta, sumnjičava, ohola, beskompromisna…, i mene je više zanimala priroda ljudi i alegorični pri-
kaz mentaliteta, nego oslikavanje onoga što rat nosi. To je neki opis stanja prostora i vremena u kojima ljudi postaju istovremeno i žrtve i krvnici”. Ovim romanom Karakaš se vraća u Liku, gdje je rođen, među sjene i magle, tišinu i zvukove, boje i mirise zavičajnog krajolika i njegovih ljudi, i vodi čitaoce na uzbudljivo putovanje kroz vrijeme, prirodu, običaje, putovanje na kojem, pak, kao da sve stoji… Sam naslov romana proizašao je iz teksta, jer je, kako je istakao, htio pisati roman o liku koji je izašao iz našeg podneblja, ljudima koji su istovremeno i žrtve i krvnici, i taj naslov mu je nekako bio adekvatan. Radio je sedam godina, “da riječima bude usko, a mislima široko”, i jako puno ga je kratio…
■ UBISTVO IZ MILOSRĐA
“Kada pišem knjigu, puno istražujem. Na primjer, izabrao sam da u jednoj priči pišem o čovjeku koji je pripadao đavolu u vojsci. Zanimalo me je kako se on našao tu, kako se svi mi u životu nađemo u raznim okolnostima. Ljudi se uvijek nastoje afirmisati i dokazati u neče-