Page 1

PODGORICA: KONFERENCIJA O IZBORNOM PROCESU ■ 6

CRNOGORSKI PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ ZA TELEVIZIJU BN:

Ne vidim prostor za sukob sa SPC

Brajović: Opozicija odgovorna za odlaganje izbornih reformi

■ 23

ČETVRTAK, 11. 7. 2019. BROJ 2422 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PODACI MINISTARSTVA FINANSIJA OD 2015. DO 30. JUNA OVE GODINE ■ 9

Kinezima za auto-put plaćeno 570 miliona PROFESOR TRIFUNOVIĆ O OBJAVLJIVANJU PRISLUŠKIVANIH PRIVATNIH RAZGOVORA

Straneslužbe prekosvojih medijaopet crtajumetu Đukanoviću POTPREDSJEDNIK VLADE MILUTIN SIMOVIĆ U MOJKOVCU

Za razvoj ruralnih područja na sjeveru četiri miliona eura ■ 18 ZA NAJBOLJE PONUDE:

BUDVA ■ 3

Carević uveo Crnogorsku u vlast, ona bi da ga izbaci marketing@dnovine.me

ZBOG POMORA RIBE U PLJEVLJIMA ■ 10

Krivična prijava protiv direktora TE i još tri lica ■8

■5

PODACI PORESKE UPRAVE OD POČETKA GODINE

NAPLAĆENO VIŠE OD POLA MILIJARDE EURA POREZA

+382 20252900


2

POLITIKA

UPUTILI ČESTITKE ĐUKANOVIĆU

Papa Franjo i Štajnmajer čestitali Dan državnosti

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo i predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer uputili su čestitke predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, povodom 13. jula - Dana državnosti. „Vama i vašim građanima upućujem pozdrave povodom proslave Dana državnosti Crne Gore sa molitvom mojom da svi nastavite da njegujete društvo na temeljima pravde, mira i solidarnosti. Neka Božji blagoslov bude nad Vašim narodom“, navodi se u čestitki pape Franja. Štajnmajer je rekao da je Crna Gora proteklih godina ostvarila mnogo. „U pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom vaša zemlja je daleko napredovala. Ovaj uspjeh zaslužuje veliko poštovanje. Tim važnije je sada da se proces reformi angažovano nastavi, prije svega u oblastima vladavine prava, borbe s korupcijom i organizovanim kriminalom kao i slobode medija“, rekao je Štajnmajer. Kako je kazao, promjene treba da osjete i sami građa-

PRIJEM NA CETINJU

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prirediće danas prijem povodom 13. jula - Dana državnosti u Rezidenciji na Cetinju. Na prijem su pozvani predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore, narodni heroji i raniji najviši državni funkcioneri. Svečanosti će prisustvovati predstavnici diplomatskog kora i visoki zvaničnici međunarodnih organizacija i institucija. Prijem će početi u 20 sati, saopšteno je iz kabineta Đukanovića. ni i građanke. “Na ovom putu Vama i Vašoj zemlji želim mnogo energije i uspjeha. Rado se sjećam našeg razgovora ovdje u Berlinu. Njemačka će i ubuduće pružati podršku kao prijatelj i partner”, poručio je Štajnmajer. R.P.

NA KONFERENCIJI O BEZBJEDNOSTI

STANIŠIĆ U LONDONU Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Obrad Mišo Stanišić učestvovaće na ekspertskoj regionalnoj konferenciji o reformi i upravljanju sektorom bezbjednosti, koja će se u organizaciji OEBS-a održati u Londonu danas i sjutra. “Regionalna konferencija ima za cilj razmjenu iskustava, percepcija i stavova o reformi i upravljanju sektorom bezbjednosti, naglašavajući ključne faktore za efikasan i održiv be-

zbjednosni sektor, doprinoseći boljem razumijevanju koncepta upravljanja ovim sektorom u kontekstu OEBSa, te promovišući regionalno umrežavanje nacionalnih i međunarodnih aktera”, saopšteno je iz Skupštine. Skup će, kako je najavljeno, okupiti predstavnike parlamenata i drugih institucija koji kreiraju politiku i sprovode nadzor nad sektorom odbrane i bezbjednosti, kao i predstavnike akademske zajednice i civilnog sektora.

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

CRNOGORSKI PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ U INTERVJUU TELEVIZIJI BN

NE VIDIM PROSTOR ZA SUKOB SA SPC

C

rnogorski predsjednik Milo Đukanović je u intervjuu televiziji BN rekao da ne vidi nikakav prostor za sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom i smatra da će se sačuvati dobra atmosfera između države i vjerskih zajednica koje funkcionišu na državnom prostoru Crne Gore. “U državnim strukturama ne vidimo nikakav prostor za taj sukob i nismo u donošenje zakona ušli sa idejom da se sukobljavamo, nego da pokušamo da donesemo novi zakon, kao dio novog pravnog sistema Crne Gore, koji treba da supstituiše zakon iz vremena bivše Jugoslavije iz 1976. ili 1977. godine. Naravno, kada donosite takav zakon kojim se definiše odnos države i crkve onda ne možete izbjeći i da ne definišete pitanje imovine”, rekao je Đukanović. Crnogorski predsjednik kaže da je to pitanje očigledno bilo vrlo problematično za Srp-

sku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori. “Konsultovali smo evropske eksperte iz oblasti prava i oni su nam dali za pravo da možemo ići tim putem kojim smo krenuli i da će to biti u saglasju sa onim što su pravni standardi Evrope u toj oblasti. Zaista mislim da imamo sve uslove da, nakon početnih tenzija se bolje razumijemo i da tu oblast uredimo onako kako treba da bude uređena, a da istovremeno sačuvamo dobru atmosferu između države i vjerskih zajednica koje funkcionišu na našem državnom prostoru”, istakao je Đukanović.

Upitan da li dogovor vlasti Tirane i Prištine o zajedničkom nastupu kada je riječ o njihovoj spoljnoj politici znači stvaranje “velike Albanije”, predsjednik Đukanović kaže da kada se negdje zamagli ili udalji evropska perspektiva onda se počnu porađati te ideje koje možda na početku i nemaju neki apsolutno loš predznak, kao što bi mi sada možda mogli pretpostavljati. “Kada dozvolite da se te ideje razmahnu, da duh izađe iz boce, onda se jako vara svako ko misli da će savršeno kontrolisati situaciju”, naglasio je Đukanović. Crnogorski predsjednik je kazao da bi mogao na bazi iskustva da potvrdi da su neki ljudi devedesetih godina bili daleko ozbiljnijeg kapaciteta nego neki koji su danas tu, pa su im stvari izmakle kontroli. “Dakle, vraćam se na osnov-

Odnosi sa Srbijom nisu kao što su bili

Kada su u pitanju odnosi sa Srbijom i predsjednikom Aleksandrom Vučićem, Đukanović kaže da oni nisu zahladili, ali nisu kao što su bili ranije. “Nisu zahladili naši odnosi. Sastanaka zvaničnih i nezvaničnih ima, malo više je bilo nezvaničnih i nije bilo tako davno, postoji komunikacija”, kazao je Đukano-

vić, priznajući da je došlo do promjene u tim odnosima. “Nije bilo tako davno kada su i sa jedne i sa druge adrese stizale poruke o odličnim međudržavnim odnosima, da bi danas, bez velike udubljenosti nego analizirajući samo ono što su političke javne poruke i ono što je uređivačka politika većine medija mogli da za-

ključimo da ti odnosi više nisu tako dobri kao što su bili u prethodnom periodu”, rekao je Đukanović Razlog vidi u tome što je otvoren prostor za obnovu, kako kaže, jako pogrešnih, nakaradnih teza koje su dovele do ugrožavanja vitalnih vrijednosti svih naroda koji su živjeli na prostoru bivše Jugoslavije tokom devedesetih.


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

POLITIKA

3

Foto: Dejan Lopičić

BUDVA: NAJAVA PREISPITIVANJA KOALICIONOG SPORAZUMA

Carević uveo Crnogorsku u vlast, ona hoće da ga izbaci Carević

Često se čujem sa Vučićem nu poruku. U mjeri u kojoj budemo pametni da se držimo strateškog kursa evropske integracije i u mjeri u kojoj budemo uspjeli da animiramo EU da suštinski, a ne samo deklarativno, svoja vrata drži otvorena za integraciju zemalja Zapadnog Balkana bićemo u neuporedivo boljoj šansi od retrogradne alternative o kojima pričamo”, kazao je Đukanović. Predsjednik Crne Gore kaže da je šansa Zapadnog Balkana evropska integracija i da bez toga nema ekonomskog i demokratskog razvoja, te da je interes ovog regiona da Evropa bude naša zajednička kuća, koja će biti konkurentna sa drugim velikim silama. “Mi svjedočimo globalnoj političkoj i bezbjednosnoj prekompoziciji i treba da budemo zainteresovani da Evropa sačuva konkurentnost”, kazao je Đukanović. Govoreći o zemljama Zapadnog Balkana, Đukanović kaže da se dosta trošilo neracionalno vrijeme i da smo došli u situaciju da su interes za ovaj prostor pokazali i drugi globalni igrači, koji imaju legitimne interese. “Zapadni Balkan mora biti civilizacijski, kulturološki, ekonomski dio Evrope. EU mora biti lokomotiva koja će to da povuče”, kazao je Đukanović, navodeći da se na tom putu posustalo i da je došlo do obnove,

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je u intervju BN TV, na pitanje da li se više čuje sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ili Kosova Hašimom Tačijem, odgovorio “sa Vučićem i to mnogo češće”, ističući da su to prijateljski razgovori. “To su razgvori dva državno odgovorna čovjeka. Razgovori u kojima se razlikujemo po određenim pitanjima, ali je ono prihvatljivo zato što je podrazumijevajuće da i jedan i drugi, i svaki sljedeći sa kojim razgovaramo, pokušavamo da primarno vodimo računa o interesima države koju predstavljamo. Naravno, sa sviješću da nikada ne možete apsolutizovati interese jedne države i da morate voditi računa da ti interesi budu kompatibilni sa onim što nam je zajednički regionalni interes, a to je stabilnost”, rekao je Đukanović. kako je rekao, loših politika kojima smo svjedočili devedesetih godina. “Pad entuzijazma za proširenje EU dovelo je do pooštrenih kriterijuma i uslova za ulazak u EU”, kazao je crnogorski predsjednik. On naglašava da zemlje Zapadnog Balkana imaju perspektivu u evropskim i evroatlanskim integracijama, što je Crna Gora prepoznala ranije i na tom putu u odnosu na druge je u odmakloj fazi.

Opštinski odbor Crnogorske upozorio je predsjednika opštine Budva Marka Bata Carevića da u najkraćem mogućem roku vršenje izvršne vlasti u toj opštini prilagodi Zakonu o lokalnoj samoupravi, Statutu opštine Budva, koalicionom sporazumu i programskim ciljevima svih konstituenata lokalne vlasti u Budvi. Kako su saopštili, ukoliko Carević, koji vlast vrši saglasno koalicionom sporazumu sačinjenom između Crnogorske, Demokratske Crne Gore, DF i ostalih političkih subjekata, ne uzme u obzir upozorenje, ta partija će preispitati koalicioni sporazum, što za posljedicu može imati uskraćivanje povjerenja i podrške Careviću. “Opštinski odbor Crnogorske u Budvi je jednoglasan u odluci da ni po koju cijenu ne omogući da lokalnu vlast u Budvi ponovo vrše oni koje smo pobijedili 2016. godine. Crnogorska nikada nije bila i nikada neće biti stranka korumpiranih ljudi”, naveli su iz te partije. Opštinski odbor Crnogorske ovlastio je Predsjedništvo budvanskog odbora da dalje postupa i odlučuje povodom ovog pitanja kako procijeni da treba. Povodom rada Marka Bata Carevića nedavno je zasijedalo i Predsjedništvo Crnogorske koje je saopštilo da se Budvom danas upravlja tako da se pokazuje elementarno nepoznavanje sadržine zakona o lokalnoj samoupravi,

Crnogorska kaže da je predsjednik opštine Budva Marko Bato Carević umislio da sa šest odbornika od 33, koliko ih ukupno ima u SO Budva, može da vrši 100 odsto vlasti

da je Demokratski front ušao u kampanju za izbore koju finansira opštinskim parama i da je partijsko zapošljavanje simpatizera Demokratskog fronta u Budvi prevazišlo rekorde koje je nekad u budvanskoj opštini ostvarila Demokratska partija socijalista. Predsjedništvo Crnogorske je konstatovalo da je Marko Bato Carević u prvih pola godine upravljanja opštinom u kontinuitetu pokazivao odsustvo svakog smisla za poštovanje svojih partnera u vladajućoj koaliciji i da je umislio da sa šest odbornika od 33, koliko ih ukupno ima u SO Budva, može da vrši 100 odsto vlasti. Na drugoj strani treba podsjetiti da je Crnogorska

ušla u budvansku vlast upravo zahvaljujući Marku Batu Careviću i Demokratskom frontu. Kada je budvanska vlast ušla u tešku političku krizu i kada je postojala mogućnost uvođenja prinudne uprave, Crnogorska je prije tačno godinu dana, iz opozicije prešla u vlast. Prekinuti su pregovori sa Demokratskom partijom socijalista upravo zahvaljujući Careviću i DF-u koji je “uveo Crnogorsku u vlast i dodijelio im mjesta koja po koalicionom sporazumu pripadaju DF-u”. “Insistirao sam da Crnogorska uđe u vlast iako su Demokrate bili skeptični, pa su za taj potez svu odgovornost prebacili na mene, sada zajedno kritikuju moj rad”, kazao je nedavno u razgovoru za Dnevne novine predsjednik opštine Budva li lider DF-a u ovom gradu, Marko Bato Carević. Očigledno da ovo nije bio dovoljan kredit za Carevića, pa treba očekivati u narednom periodu da inicijativa za njegovu smjenu stigne upravo iz Crnogorske. M. Prelević

Saglasje potpuno različitih “Iako su Demokrate bile energično protiv uvođenja Crnogorske u vlast i saopštili da DF i Carević preuzimaju apsolutnu odgovornost za njih, danas vidimo da postoji saglasje između dva politička subjekta koja su govorila da nikada ne-

će jedni sa drugima. Bojimo se samo da se istima ne priviđa DPS-a u tuđem dvorištu a da se zapravo nalazi u njihovom”, piše u saopštenju koje je nedavno objavio Demokratski front, komentarišući političke odnose u vladajućoj koaliciji u Budvi.


4

POLITIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

IZ OPŠTINSKOG ODBORA DPS PORUČILI

Jokić da sačuva barem trunku dostojanstva

Opštinski odbor DPS u Kotoru poručio je bivšem predsjedniku opštine Vladimiru Jokiću da je vrijeme koje je proveo na čelu grada isteklo, te da bude dostojanstven i povuče se sa mjesta predsjednika opštine kako civilizacijski i demokratski običaji nalažu. Naime, Demokrate su saopštile da Predlog za razrješenje predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića nisu potpisali odbornici DPS, SD, HGI, LP i bivša odbornica SDP-a Bruna Lončarević, već su za njega iskorišćeni potpisi iz dopisa od 13. juna, kojim se ta grupa odbornika obratila tadašnjoj predsjednici Skupštine opštine Kotor Dragici Perović, kako bi ona sazvala kolegijum i zakazala nastavak sjednice. U DPS-u smatraju da je Jokić u “novoj epizodi uveseljavanja narodnih masa prevazišao sam sebe”. “Ovog puta je došao na brilijantnu ideju da potpise inicijative za njegovu smjenu proglasi falsifikatima i time iznese još jednu laž u nizu – u koje je i sam, očigledno, počeo da vjeruje. Gospodin Jokić je veoma svjestan činjenice da je potvrda autentičnosti potpisa upravo njegova smjena koju je skupštinska većina dva puta potvrdila”, navode iz DPS-a. Takođe, dodaju, Jokić dobro zna da može da računa na veoma mali broj odbornika, što se i pokazalo tokom izvođenja njegovog posljednjeg performansa u vidu press konferencije, na kojoj se pojavilo samo devet odbornika da ga podrže u očajničkim vapajima kojiKotor

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Drašković: Odmah treba krenuti u ozbiljan posao Novi predsjednik opštine Kotor bira se u petak, a tada će se prema mišljenju Vida Draškovića, staviti tačka na ove probleme i krenuti u rad, jer više nema opravdanja. “Pred nama su problemi koje po prioritetima treba rješavati da bi se stvorili

ma pokušava da spasi fotelju, na uštrb ličnog ugleda. “Pored toga, bivši predsjednik je upućen u činjenicu da nema podršku većine odbornika još od 29. juna prošle godine, od kada se nizom podmetanja, ucjena koalicionih partnera i medijskim spinovanjima pokušava zadržati na vlasti”, ocijenili su opštinskom odboru DPS Kotor. Inače, bivša predsjednica SO Kotor Dragica Perović nije se juče pojavila na sjednici koju je sama zakazala i na kojoj bi se razmatralo o njenoj smjeni. Perović je smijenjena 27. juna, glasovima nove skupštine većine, koju čini 17 odbornika, a 4. jula je za predsjednika SO Kotor izabran Jovo Suđić. Predsjednik kotorskih Liberala i odbornik u SO Kotor Vido Drašković smatra da Perovićevoj ništa drugo nije preostalo i da se na taj način konačno stavila tačka na haos koji je Kotoru stvorila bivša vlast. On je ocijenio da je najbolji primjer nesnalaženja bivše vlasti u Kotoru podatak

uslovi za normalno funkcionisanje grada. Liberali će se dogovarati o svemu sa predstavnicima skupštinske većine kojoj pripadaju. Bitno je naći ljude, bez obzira iz koje su političke opcije, koji će odmah krenuti u ozbiljan posao”, navodi Drašković. da 15 mjeseci nije funkcionisala opštinska skupština. “Nije samo SDP opstruirala njihov rad. Jedno vrijeme su jasan odnos prema njima pokazivali i URA, pa čak i Front. Kakav je odnos prema njima najbolje je pokazala konferencija za medije koju je prije par dana organizovao Jokić na kojoj nijesu došli odbornici upravo ovih stranaka koje su bile dio koalicije na vlasti. Oni će sigurno pokušati da opravdaju i nađu razloge za uzroke. Opet će im drugi biti krivi”, jasan je Drašković. Na pitanje da li u ovom slučaju ima govora o političkoj korupciji, šef kotorskih liberala je saopštio da je kompletan Klub odbornika SDPa potpisao inicijativu, a da je dosljedna na kraju ostala samo Lončarević. Drašković se zapitao ko je onda u korupciji. “Oni koji su bili nedosljedni, potpisali inicijativu pa odustali, ili gospođa Lončarević koja je ostala dosljedna datoj riječi. Građani Kotora to znaju da cijene”, kaže Drašković. R.P.


POLITIKA

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

5

PROFESOR BEZBJEDNOSTI DARKO TRIFUNOVIĆ O OBJAVLJIVANJU PRISLUŠKIVANIH PRIVATNIH RAZGOVORA I NAJAVI NOVIH

STRANE SLUŽBE PREKO SVOJIH MEDIJA OPET CRTAJU METU ĐUKANOVIĆU

Za beogradskog profesora i stručnjaka za bezbjednost Darka Trifunovića nema sumnje da je objavljivanje privatnih razgovora, neovlašćeno prisluškivanih, dio psihološko-propagandnog rata protiv vladajuće strukture u Crnoj Gori, te da je pred crnogorskim institucijama, prevashodno tužilaštvom ovaj slučaj novi izazov. Potrebno je, kako kaže, prvo utvrditi da li su snimci autentični, a potom se mora dati odgovor javnosti ko je, zašto i po čijem naređenju snimao telefonske razgovore ambasadora jedne države, kako su dospjeli do medija i zašto su baš sada objavljeni. Trifunović kaže da indicije upućuju na to da su razgovori snimljeni od ruskih obavještajnih službi. A odgovor na pitanje kako su dospjeli do medija može da bude samo jedan – tako što su i ti mediji saradnici obavještajnih službi.

■ SJETITE SE PUKANIĆA I ĐINĐIĆA

Komentarišući naše pitanje da pojedini portali najavljuju navodne prisluškivane razgovore predsjednika države, Trifunović kaže da ga to ne čudi, jer je upravo predsjednik Đukanović bio i ostao

glavna meta. „Preko jednih te istih medija godinama se pokušava urušiti rejting gospodina Đukanovića, uporno se pokušava stvoriti slika o njemu kao kriminalcu, što vremenom stvara ambijent da je maltene normalno uzeti kamen i gađati predsjednika države ili bilo koga ko je njemu blizak. Ovo može da ima teške posljedice. Uzmimo na primjer slučaj bivšeg premijera Zorana Đinđića i urednika hrvatskog Nacionala Iva Pukanića. Pukanić je napisao više od 3.000 tekstova o Đinđiću koji je ubijen u atentatu 2003. godine. Takvim pisanjem stvoren je ambijent da je to čovjek koji je kriv za sve i svašta u Srbiji. Šta se dešava kod vas u Crnoj Gori? Imao sam prilike da pročitam da je u pojedinim medijima u vašoj zemlji o predsjedniku Đukanoviću za samo tri mjeseca objavljeno više od hiljadu negativnih informacija. Sami izvucite zaključak“, naglašava Trifunović. Sagovornik Dnevnih novina smatra da je ovo što se dešava, od odbjeglog biznismena Duška Kneževića i objavljivanje njegovih snimaka do danas, klasičan primjer hibridnog rata, na koji Crna Gora mora da ima odgovor. „Možda imam krivu sliku,

ali mi se čini da je vaš predsjednik ostavljen da se sam bori protiv svih napada. Gdje su intelektualci, gdje su univerzitetski profesori, gdje su profesori Fakulteta političkih nauka, bezbjednosti, da ukažu na sve psihološko - propagandne aktivnosti koje se vode protiv Crne Gore, da makar otvore priču o tome. Šta je sa institucijama? Objavljivanje neovlašćeno prisluškivanih privatnih razgovora je krivično djelo koje mora biti istraženo do kraja i sankcionisano, inače se ulazi u opasnu zonu da je sve dozvoljeno“, upozorava Trifunović.

■ PSIHOLOŠKO-PROPAGANDNI RAT

Stvaranje takvog ambijenta, kako kaže, ima i te kako veze sa medijima, jer ako se stvori slika da sve može, niko neće postaviti pitanje njihove odgovornosti za saučesništvo u pokušaju terorizma. „Ako imate medije koji brane teroriste, a napadaju tužioce i sudije, onda je to saučesništvo. Napadajući predsjednika države, tužioce, sudije, oni zapravo štite sebe od odgovornosti, pritom svjesno postajući oruđe u rukama stranih službi. Preko tih medija se unosi razdor unutar vladajuće partije,

AZLP i AEM nijesu nadležni

Povodom objavljivanja prisluškivanih privatnih razgovora Dnevne novine su se obratile Agenciji za zaštitu ličnih podataka i Agenciji za elektronske medije i dobili odgovor da nijesu nadležni za takve slučajeve. “U vezi sa vašim upitom kojim ste tražili odgovor na pitanje koji je način da se građani zaštite od iznošenja njihovih privatnih razgovora u javnost, obavještavam vas da Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nema nadležnosti da postupa u predmetnim slučajevima iz razloga što ista vodi upravni postupak, a što se u konkretnom radi o krivičnom djelu neovlašćeno prikupljanje i korišćenje, odnosno objavljivanje ličnih podataka. Lica čiji se lični podaci neovlašćeno prikupljaju, koriste i objavljuju imaju pravo da shodno čl. jer je opozicija pokazala da ne može ništa da uradi. Dakle, sada je na sceni poseban psihološko - propagandni rat da se uvuče sumnja među ljudima u vladajućoj partiji, ne bi li se kako izazvalo “pucanje”. Vjerujem da je to vašim liderima dobro poznato i da će uspjeti da daju pravi odgovor i na ovaj izazov“, ocjenjuje Trifunović.

183 a u vezi sa čl. 175 i 176 Krivičnog zakonika CG pokrenu sudski postupak za utvrđivanje odgovornosti podnošenjem privatne tužbe protiv odgovornih lica koji su iste objavili“, navodi se u odgovoru predsjednika Savjeta AZLP Mohameda Đokaja. Iz Agencije za elektronske medije dobili smo odgovor da su „pružaoci elektronskih publikacija slobodni u kreiranju i uređivanju sadržaja, uz poštovanje standarda koji se odnose i na poštovanje privatnosti i dostojanstva građana”. “Imajući u vidu da važeći zakonski okvir ne obezbjeđuje efikasnu implementaciju, jer Agencija nije u mogućnosti da pokreće postupak za utvrđivanje odgovornosti elektronskih publikacija ni da izriče sankcije, jedino sud može utvrditi potencijalnu odgovornost“, navedeno je u odgovoru AEM-a. Podsjetimo, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom tekstova na portalu IN4S, kao i tekstova u drugim medijima koji ovih dana prenose djelove prisluškivanih privatnih razgovora bivšeg ambasadora SRJ u Moskvi i savjetnika predsjednika države Milana Roćena. V.Šofranac


6

politika

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

u podgorici održana konferencija o izbornom procesu

Brajović: Opozicija odgovorna za odlaganje izbornih reformi

N

eučestvovanjem opozicije u radu Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva odlaže se dalje unapređenje izbornog zakonodavstva, ocijenio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović na konferenciji “Da fer izbori postanu navika! – Izgradnja povjerenja u integritet izbornog procesa u Crnoj Gori.

Nacionalna konferencija Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), održana je juče u Podgorici, u okviru projekta „Neka fer izbori postanu navika! – Izgradnja povjerenja u integritet izbornog procesa u Crnoj Gori“, kojeg finansira Evropska komisija, posredstvom Evropske unije, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Brajović je rekao da je rad na unapređenju izbornog ambijenta kontinuirani proces i da je aktuelno izborno zakonodavstvo proizvod dogovora vlasti i opozicije. “Kad danas čujete neke diskusije, izgleda kao da mi

imamo izborno zakonodavstvo koje je relikt neke daleke prošlosti i za koje svi subjekti koji učestvuju u izborima, sve međunarodne organizacije komentarišu i konstatuju da je katastrofalno. Uopšte to nije tako“, ocijenio je Brajović. Brajović je kazao da neučestvovanjem opozicije u radu Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva odlaže se dalje unapređenje izbornog zakonodavstva. “Vladajuća koalicija ne može biti odgovorna za to, jer je ona u Skupštini i upućuje pozive. Zato nemam razumijevanja za neučešće opozicionih kolega, koji uporno i glasno zagovaraju reformu izbornih uslova, a ne dozvoljavaju da se ta reforma završi njihovim izaglasavanjem“, istakao je on i opet pozvao opozicione kolege da učestvuju u radu Odbora. Brajović je poručio da ne treba polagati nade u prečice i instant rješenja, jer svako rješenje da bi bilo primijenjeno u praksi mora da prođe institucionalne procedure.

Vujović: Treba uvesti preferencijalno glasanje Na konferenciji je ocijenjeno da je preduslov za napredak Crne Gore u oblasti izbora mora biti iskrena volja države da reformiše izborni sistem na sveobuhvatan način, te da bi uvođenjem preferencijalnog glasanja bio bi ojačan uticaj birača na izbor njihovih predstavnika u crnogorskom parlamentu. Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović je kazao da je povjerenje građana u integritet izbornog procesa veoma nisko, dodajući da je potrebna reforma izbornog sistema i izborne administracije.

“To je nedovoljno da bismo bili zadovoljni - 40,3 odsto građana ima povjerenje u izborni proces, što je prilično nisko, iako je bolje nego godinu ranije, kad je bilo 35,4 odsto”, rekao je Vujović. On je kazao da proporcionalni sistem partijskih lista, sa zatvorenim i blokiranim kandidatskim listama nije dobar model. “Uvođenje preferencijalnog glasanja povećalo bi uticaj birača na izbor konkretnih kandidata i ojačalo vezu između građana i njihovih izabranih predstavnika”, ocijenio je Vujović.

Sa konferencije Predsjednik Skupštine je kazao da bi bilo bolje da preostalih nekoliko poslanika učestvuje u skupštinskom radu. „Prepoznajem da njihov interes nije povratak, iznošenje stavova o brojnim pitanjima i neminovnost suočavanja sa drugim poslanicima. To sam ponavljao više puta. Činjenica je da postoje pojedinci koji u različitim svojstvima, nekad kao političari, nekad kao predstavnici nevladinih organizacija, nekad kao eksperti, a uz podršku dijela medija koji imaju svoj interes u svemu, pokušavaju da stvore utisak krize u državi i da uđu u vlast bez izbora“, smatra Brajović. Počasni predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić ocijenio je da izbori postaju dodatno obesmišljeni i da su institucije zarobljene, te da je tehnička vlada bila enormni pomak naprijed za Crnu Goru. „To što neko vidi kao uspjeh samu promjenu vlasti u Crnoj Gori, ona treba da bude rezultanta, a ne cilj per ipso. Uvjeren sam da kroz taj model dijaloga i tehničke vlade kao prvog garanta, nema pozitivnog procesa u

ove tri godine u političkom životu Crne Gore“, istakao je Krivokapić. Lider DEMOS-a Miodrag Lekić kazao je da je potrebno vidjeti sve strane, i pozitivne i negativne, uvođenja otvorenih listi. Kako je rekao, izbori su važan element demokratije, ali je suština kako se vrši vlast i da li je ona odgovorna. Član Građanskog savjeta za slobodne i fer izbore Đorđije Blažić kazao je da je reforma izbornog zakonodavstva ozbiljno i kompleksno pitanje, navodeći da mu je žao što opozicija ne učestvuje u radu Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Na drugom dijelu konferencije bilo je riječi o radu Državne izborne komisije. Istraživač javnih politika u CeMI-ju Nikola Zečević kazao je da bi profesionalizacija DIK-a uticala na njen ozbiljniji i profesionalniji rad, dok je njen predsjednik Đorđije Vukčević kazao da ponekad ima suviše neopravdanih i neutemeljenih prigovora i kritika. “Čini mi se da postoji određeno nepoznavanje uloge DIK-a. DIK u ovom sastavu je političko tijelo, jer imate četiri predstavnika

pozicije, četiri opozicije, jedan je predstavnik manjinskih naroda, jedan NVO sektora i tu je predsjednik DIKa“, naveo je Vukčević. A.N.

Orav: Nizak nivo povjerenja Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav kazao je da je i dalje nizak nivo povjerenja u izborni okvir i da su preporuke ODIR-a i dalje na snazi. „Odbor za reformu i dalje ima ambicioznu agendu. Ne radi se samo o divnoj prilici, već o obavezi svih političkih partija da unaprijede izborno zakonodavstvo“, rekao je on. Orav je kazao da Državna izborna komisija treba da ima proaktivan stav i da pojača administrativne i tehničke kapacitete. On je kazao da imaju velika očekivanja od Agencije za sprečavanje korupcije u dijelu nadzora finansiranja političkih partija. „Preduslov za napredak zemlje je iskrena želja države da reformiše izborno zakonodavstvo“, dodao je Orav.


CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :


uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.12200 0.89928 122.200 1.11330 71.2695 117.715 7.39350

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

au = 1,409.38

monTEnEgRo berza

Ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

8

aG=15.24

Naziv JGPK TECG LUBA MIPR TREN

Najveći promet CijeNa 12,0000 1,5500 0,2060 0,8110 0,0491

KoličiNa 2.710 6.827 7.000 560 5.000

obim u € 32.520,0000 10.581,8500 1.442,0000 454,1600 245,5000

PODACI PORESKE UPRAVE OD POČETKA GODINE

Ilustracija

Naplaćeno više od pola milijarde eura poreza Poreska uprava (PU) je od početka godine naplatila 536,49 miliona eura bruto, što je deset odsto više nego u istom periodu prošle godine. Kako je saopšteno iz PU, naplata je od početka godine bila sedam odsto viša od planirane. “U junu je ostvareno 92,64 miliona eura bruto naplate, čime su plan i ostvarenje iz maja premašeni četiri, odnosno pet miliona eura. Posmatrajući polugodišnji period, izdvajaju se ključne vrste prihoda kod kojih je rast zabilježen kako u odnosu na plan, tako i u odnosu na ostvarenje iz prošle godine”, rekli su u PU. Bruto naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 118,43 miliona, što je 13 odsto više nego prošle godine, a deset odsto iznad plana. Po

92,6 Foto:Iva Mandić

miliona eura bruto naplate ostvareno je u junu, čime su plan i ostvarenje iz maja premašeni četiri, odnosno pet miliona eura

Poreska uprava

osnovu poreza na dobit, kako su precizirali predstavnici PU, ostvarena je bruto naplata od 56,08 miliona eura, što je deset odsto više nego u istom periodu prošle godine. “Iznos od 242,06 miliona eura naplaćen je po osnovu doprinosa za obavezno osiguranje, što je 6,5 odsto više nego u prošloj godini i šest odsto iznad plana. Naplata poreza na dohodak građana iznosila je 79,62 miliona, što je 11 odsto više nego prošle godine i 17 odsto iznad plana”, pokazuju zvanični podaci. Kada je riječ o koncesionim naknadama, njih je naplaćeno 19,58 miliona što je 11 odsto više nego prošle godine, dok je naplata poreza na promet nepokretnosti od 9,58 miliona premašila prošlogodišnje ostvarenje veće od milion eura. U PU su kazali i da ljetnji mjeseci predstavljaju najvažniji period za ostvarenje budžetskih prihoda, s obzirom na to da turističku sezonu obilježava značajno povećanje obima poslovanja, posebno u ugostiteljskom i uslužnom sektoru. “Očekuje se da će se uz intenzivne aktivnosti tokom jula, avgusta i septembra naplatiti preko 300 miliona eura”, zaključili su u PU. R.E.

PromjeNa 0,33% 3,33% 7,29% 1,38% 0,00%

UPRAVA ZA SAOBRAĆAJ RASPISALA TENDER

U izgradnjU pUta Cetinje Čevo Uložiće se 37 miliona Vlada Crne Gore opredijelila je 37 miliona eura za izgradnju puta Cetinje - Čevo - Nikšić, dionica Cetinje - Čevo, saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću. Tender za izgradnju ovog puta dužine oko 23 kilometra, kako su kazali u Vla-

di, raspisala je Uprava za saobraćaj. “Javno otvaranje ponuda održaće se 15. avgusta 2019. godine. Izgradnja saobraćajnice biće od izuzetnog značaja za stanovnike ovog kraja, ali će dati dodatan kvalitet i podsticaj za razvoj Cetinja i Nikšića”,

istakli su u Vladi. Oni su dodali i da je unapređenje putne i sveukupne infrastrukture prioritet Vlade Crne Gore, jer je to ključni preduslov za ostvarivanje dinamičnijeg razvoja, a samim tim i obezbjeđivanja kvalitetnijeg života građana. R.E.

NURKOVIĆ NA SASTANKU SA AMBASADORKOM SAD

Američke kompanije interesuju budući projekti u Crnoj Gori

Američke kompanije pokazuju veliko interesovanje za naredne projekte u Crnoj Gori, a znanjem i tehnologijama mogu dati doprinos razvoju saobraćajne infrastrukture, ocijenila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici Judy Rising-Reinke. Ona je na sastanku sa ministrom saobraćaja i pomorstva Osmanom Nurkovićem kazala da je zainteresovana da se da šansa američkim kompanijama, koje pokazuju veliko interesovanje za naredne projekte u Crnoj Gori. “Ministar je podijelio informacije o konkretnim projektima koji se trenutno realizuju sa posebnim osvrtom i detaljnim informacijama o auto-putu Bar

Nurković i Rising-Reinke - Boljare, roku završetka i izgradnji prve dionice od Smokovca do Mateševa”, saopšteno je nakon sastanka. Nurković i Rising-Reinke su razgovarali i o Jadransko-jonskom auto-pu-

tu, tačnije brzoj cesti duž crnogorskog primorja, koja će povezati Crnu Goru sa Hrvatskom i ostalim zemljama EU sa jedne i Albanijom i Grčkom sa druge strane. R.E.


DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

LUBA TECG MIPR JGPK TREN

0,2060 1,5500 0,8110 12,0000 0,0491

7.000 6.827 560 2.710 5.000

1.442,0000 10.581,8500 454,1600 32.520,0000 245,5000

7,29 3,33 1,38 0,33 0,00

Publikacija o investicionim prilikama Dokument o poslovnim i investicionim prilikama u Crnoj Gori, Montenegro Investment and Business Opportunities (MIBO) ima za cilj da predstavi crnogorske ekonomske i razvojne potencijale kako bi privukli strane investitore u Crnu Goru. Generalni direktor za ekonomsku i kulturnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova Veljko Milonjić kazao je da je MIBO, koji je predstavljen juče, polugodišnja publikacija putem koje će se strani investitori upoznati sa prethodnim poslovima i projektima. R.E.

Sa prezentacije

Investiraju 112.000 eura Podrška razvoju sektora privrede, procesa strateškog planiranja razvoja jedinica lokalne samouprave, kao i razvoja nacionalnog brenda, biće i ove godine u fokusu zajedničkog projekta Ministarstva ekonomije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), za koji je opredijeljeno 112.000 eura, saopšteno je iz Ministarstva. Cilj projekta, koji je nastavak saradnje Ministarstva i UNDP-a, jeste jačanje sektora mikro, malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, kao i klastera. R.E.

NAZIV TREN JGPK MIPR TECG LUBA

9

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

GUBITNICI

CIJENA 0,0491 12,0000 0,8110 1,5500 0,2060

KOLIČINA 5.000 2.710 560 6.827 7.000

OBIM U € 245,5000 32.520,0000 454,1600 10.581,8500 1.442,0000

PROMJENA 0,00 0,33 1,38 3,33 7,29

Radovi na mostu Moračica

PODACI MINISTARSTVA FINANSIJA OD 2015. DO 30. JUNA OVE GODINE

KINEZIMA ZA AUTO-PUT ISPLAĆENO SKORO 570 MILIONA Od početka izgradnje, po osnovu aranžmana sa Exim bankom, iz kredita je isplaćeno 483.631.891 eura, dok je iz budžeta isplaćeno 85.346.506

Crna Gora je kineskoj kompaniji Chine road and Bridge Corporation (CRBC) za izgradnju prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, od početka izvođenja radova 2015. godine do kraja juna ove, ukupno isplatila 568,97 miliona od planiranih 809,57 miliona eura, saopšteno je Dnevnim novinama u Ministarstvu finansija. Za saobraćajnicu od Smokovca do Mateševa je, kako su kazali, iz kredita sa kineskom Exim bankom izdvojeno 483,63 miliona, dok je iz državnog budžeta opredijeljeno 85,34 miliona. “O d po četka izgradnje auto-puta, po osnovu aranžmana sa Exim bankom, iz kredita je isplaćeno 663.446.229 dolara, odnosno 483.631.891 eura, dok je iz budžetskih sredstava isplaćeno 85.346.506, što ukupno predstavlja 568.978.398, zaključno sa 30. junom 2019”, precizirali su u Ministarstvu. Kada je riječ o ovoj godini, Kinezima je u prvoj polovini isplaćeno 57,29 miliona eura, od čega iz kredita 52,30 miliona, a iz budžeta 4,99 miliona eura.

Među glavnim zanatskim radovima na mostu su instalacioni

analiza projekta pokazala je da povratak sredstava za gradnju prioritetne trase iznosi 17 godina od perioda gradnje, odnosno 13 godina od početka njegove eksploatacije.

■ IZGRADNJA

Kada je riječ o ovoj godini, Kinezima je u prvoj polovini isplaćeno 57,29 miliona eura, od čega iz kredita 52,30 miliona, a iz budžeta 4,99 miliona eura

“Najviše novca isplaćeno je u januaru ove godine i to 24.022.843 eura”, na-

veli su predstavnici resora kojim rukovodi Darko Radunović.

■ ZADUŽENJE Država se za prvu dionicu od Smokovca do Mateševa kod Exim banke zadužila 688,16 miliona eura ili 85 odsto, dok je ostatak od 121,44 miliona ili 15 odsto obezbijeđen iz budžeta. Rok otplate kredita je 20, grejs period šest godina, a godišnja kamatna stopa iznosi dva odsto. Socio-ekonomska

Na auto-putu Bar-Boljare planirana je gradnja 42 tunela i 92 mosta i vijadukta. Najzahtjevniji projekat na prioritetnoj dionici Smokovac-Uvač-Mateševo, dugoj 41 kilometar, je izgradnja mosta Moračica čiji su radovi u toku, a kako je ranije najavljeno most će biti spojen do septembra. Na gradilištu Moračice, u šta se uvjerila ekipa Vikend novina tokom posljednje posjete projektu u aprili, završene su oko dvije trećine rasponske konstrukcije. Među glavnim zanatskim radovima na mostu su instalacioni, radovi na postavljanju osvjetljenja i vodosnabdijevanja. Najavljeno je i da će se graditi vjetrobrani visine do četiri metra. Planirano je da most, koji će nositi stubove i do 180 metara, bude dug 960 metara. D.J.


10

hronika

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

Zbog ubistva NovljaNiNa stefaNa Šarovića

Crna Gora još prije sedam dana tražila izručenje Šilja

Ministarstvo pravde Crne Gore zvanično je zatražilo od nadležnih organa Bosne i Hercegovine izurčenje njihovog državljanina Dušana Šilja, koji je navodno povezan sa ubistvom Novljanina Stefana Šarovića. “Ministarstvo pravde, na osnovu člana 31 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima Crne Gore i čl. 1, 4, 7, i 22 Ugovora između Crne Gore i Bosne i Hercegovine o izručenju, podnijelo je 4. jula 2019. godine molbu za izručenje lica Šilj Dušan, radi predaje nadležnom organu u cilju vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tačka 1 i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore”, kazali su iz Ministarstva pravde Dnevnim novinama. Podsjetimo, Šilj je uhapšen 28. juna u Republici Srpskoj gdje se, nakon bjekstva

Zbog pomora ribe u pljevljima

Krivična prijava protiv direktora TE i još tri lica

iz Crne Gore, krio. ‘’Šilj se potraživao međunarodnom potjernicom NCB Interpol Podgorica koja je raspisana na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici, radi vođenja krivičnog postupka zbog osnovane sumnje da je, zajedno sa Nikolom Ivovićem, na štetu Stefana Šarovića u Herceg Novom, 06.06.2019. godine, počinio krivično djelo teško ubistvo kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, saopšteno je iz Uprave policije ranije.

mrvaljević uhapŠeN u srbiji

“Pao” zbog lažne lične

Pripadnici MUP-a Srbije, u saradnji sa Tužilaštvom za organizovani kriminal, uhapsili su Z.M. (42), crnogorskog državljanina zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična djela trgovina uticajem i falsifikovanje isprave. Prema pojedinim informacijama, riječ je o Zoranu Mrvaljeviću Mrvi, navodno pripadniku “škaljarskog klana”, koji je od ranije poznat policiji, ali i javnosti po brojnim pucnjavama. Podsjetimo, Mrvaljević je ranjen 2015. kada su na njega pucala trojica nepoznatih napadača i ranili ga. On je napadnut i 2017. a mediji su napade na njega dovodili u vezu sa ratom “škaljarskog” i “kavačkog klana”.

Inače, ranije je uhapšena J.P. (39), službenica Policijske uprave Novi Sad, za koju se sumnja da je dala crnogorskom državljaninu Z.M. podatke Branka Perišića iz Novog Sada, za kojeg je utvrdila da nema biometrijska dokumenta. Mrvaljević se sumnjiči da je zatim pribavio falsifikovani izvod iz matične knjige rođenih, kao i knjige državljana, koje je J.P. iskoristila kako bi mu sredinom marta izdala ličnu kartu na ime Branko Perišić. Mrvaljeviću je određeno zadržavanje do 48 sati, dok će protiv J.P. biti dopunjena ranije podnijeta krivična prijava. U akciji je privedena još jedna osoba za koju se sumnja da je učestvovala u izvršenju ovih krivičnih djela. E.H.

Osim uhapšenog Šilja, na meti istražitelja je i Nikola Ivović, koji je i dalje u bjekstvu. Operativni podaci ukazuju na to da se ubijeni mladić opirao, a Novljanin je imao više ustrelnih rana i pogođen je u predjelu vrata, potom grudnog koša, podlaktice, nogu i stomaka, a pronašao ga je sugrađanin D.S. Osumnjičeni su poznavali Šarovića i sa njim bili u korektnim odnosima. Prema zvaničnim podacima, Ivović i Šilj imaju ulogu saizvršioca u ovom krivičnom djelu. E.H.

priZNao krivicu

Godina za marihuanu

Sutkinja Višeg suda u Bijelom Polju Sanja Konatar osudila je na godinu zatvora Adnana Pepeljaka (23) iz Rožaja koji se tereti za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Presuda je donešena na osnovu sporazuma o priznavanju krivice. Pepeljak se tereti da je 17. maja ove godine u porodičnoj kući u Rožajama, neovlašćeno radi prodaje držao oko 21 gram opojne droge marihuane upakovane u devet ručno pravljenih zamotuljaka. Od predmetne droge maloljetnom I.Š. prodao je jedan zamotuljak za iznos od pet eura koju su ovlašćeni službenici pronašli i oduzeli od maloljetnika. B.Č.

Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv odgovornih lica – jednog pravnog i četiri fizička, koja su osumnjičena za zagađenje životne sredine i nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine, a u vezi sa događajem usljed kojeg je došlo do ekološkog incidenta i pomora ribe u rijekama Vezišnica i Ćehotina, saopšteno je iz Uprave policije. “Policijski službenici Sektora kriminalističke policije – Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta su u sadejstvu sa službenicima CB Pljevlja, a u koordinaciji i po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevaljima, preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti i prikupili dokaze koji ukazuju na sumnju da su preduzeće EPCG – TE Pljevlja i odgovorna lica u navedenom privrednom društvu počinili krivična djela zagađenje životne sredine i krivična djela nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine, te su stoga navedenom tužio-

cu podnijeli krivičnu prijavu protiv sljedećih lica: Elektroprivreda Crne Gore – AD Nikšić – Termoelektrana Pljevlja, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršila krivično djelo zagađenje životne sredine; Vladimira Šestovića izvršnog direktora TE Pljevlja, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zagađenje životne sredine i krivično djelo nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine; D.B., rukovodioca Sektora za operativnu kontrolu i planiranje u TE Pljevlja, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zagađenje životne sredine; R.D., smjenskog inžinjera u TE Pljevlja, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zagađenje životne sredine i S.V., stručnog lica za zaštitu životne sredine u TE Pljevlja, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine”, kazali su iz policije. E.H.

od beZbjedNosNo iNteresaNtNih lica

Pronađeno i oduzeto oružje, municija i droga Podgorička policija je uhapsila dvije bezbjednosno interesantne osobe kod kojih je pronašla oružje, municiju, novac i drogu. Kako je saopšteno iz Uprave policije, uhapšeni su S.R. (34) i S.R. (31). “Policijski službenici su pronašli i oduzeli: pištolj marke CZ model M70, 24 komada municije, 17 pvc pakovanja heroina težine oko 112 grama, 137 tableta koje su na listi opijata, novac u iznosu od 620 eura, tri vage za pre-

cizno mjerenje, četiri rokovnika u kojima su navedena imena i novčani iznosi dugovanja i pet mobilnih telefona”, navode u Upravi policije. S.R. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a da se S.R. zbog sumnje neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. E.H.


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

HRONIKA

11

tužilaštvo odbilo prijedlog sporazuma o priznanju krivice

Bulatović danas pred sudom

Bulatović

Podgoričanin Željko Bulatović (50) danas će se naći pred sudijom Osnovnog suda u Podgorici Nadom Rabrenović, nakon što je njegov pokušaj da postigne sporazum o priznanju sa tužilaštvom propao, nezvanično saznaju Dnevne novine. Njemu se na teret stavlja nedozvoljeno držanje oružja. Bulatović je početkom jula preko svog advokata podnio prijedlog za zaključivanje sporazuma o priznanju krivice Osnovnom državnom tužilaštvu, zbog čega je i ročište koje je bilo zakazano za 5. jul u Osnovnom sudu u Podgorici i odloženo. Bulatović je uhapšen 20. maja u jednom podgoričkom lokalu nakon što je policija dobila rezultate vještačenja dva pištolja pronađena početkom tog mjeseca. “Kontrolom bezbjednosno interesantnih lica, u jednom lokalu pronađena su dva odbačena pištolja, koja su poslata na vještačenje. Utvrđeno je da su na oba pištolja “kolt” i “pjetro bereta”, biološki tragovi Bulatovića, zbog čega je i uhapšen”, saopšteno je tada iz policije. Iz Uprave policije pojasnili su da je Bulatovića tada saslušao viši tužilac zato što je bezbjednosno interesantna ličnost, iako je krivično djelo koje mu se stavlja na teret

Kontrolom bezbjednosno interesantnih lica, u jednom loKalu pronađena su dva odbačena pištolja, Koja su poslata na vještačenje. utvrđeno je da su na oba pištolja “Kolt” i “pjetro bereta”, biološKi tragovi bulatovića, zbog čega je i uhapšen nadležnost Osnovnog tužilaštva. U isto vrijeme kada je hapšen policija je pretresala njegov stan u kom su pronašli kriptovani telefon i dvogled za noćno osmatranje. Iz Uprave policije saopštili su da je Bulatović uhapšen nakon što su vještačenja potvrdila njihove sumnje da su pištolji pronađeni 6. maja u Ulici 8. marta. Policija je tada pronašla odbačeni revolver “kolt”, a nakon toga i pištolj “pietro beretta” bez fabričkog broja sa metkom u cijevi i pet u okviru. “Za koje se posumnjalo da su odbačeni od strane Ž.B. kojeg su policijski službenici tog dana kontrolisali u neposrednoj blizini”, piše u saopštenju UP. Pojasnili su da su na pištoljima pronađeni njegovi tragovi koji su dostavljeni tužiocu, nakon čega je izvršen pretres

stana i drugih prostorija koje koristi Bulatović. Podsjećamo, Bulatović je prije 18 godina odgovarao za ubistvo sportiste Samira Usenagića (36). On je za ubistvo Usenagića bio osuđen na 14 godina zatvora. Bulatović je, prema navodima presude, 8. maja 2001. godine u 13.20 časova u bašti picerije “Leone” u Podgorici ubio Usenagića i pritom s umišljajem doveo u opasnost živote Damira Mandića, Izudina Suljevića i Dejana Ražnatovića. Dodaje se da je Bulatović sjedio u bašti picerije kada su naišli Usenagić i trojica mladića. Okrivljeni je potegao pištolj i u pravcu Usenagića ispalio sedam hitaca, od kojih su ga pogodila najmanje dva, a jedan Mandića. Bulatović je u Istražnom zatvoru u Spužu od 27. juna 2002. godine, po potjernici uhapšen je u Valensiji krajem juna 2002. godine, pa mu je nakon izručenja iz Španije suđenje obnovljeno. Tri godine ranije 1998. godine Bulatović je odgovarao zbog ugrožavanja oružjem pri tuči i svađi. Prije pet godina 2014. teretio se za iznudu na Mirka Simonovića, vlasnika restorana „Garden“. Tada je uhapšen sa Sašom Klikovcem i Vidojem Stanišićem zbog iznude. N.P.

ministar nuHodžiĆ na sastanku sa misijom oebs-a

Ojačati svijest o opasnosti od nasilnog ekstremizma i terorizma Iako slabo izraženi fenomeni, poput nasilnog ekstremizma i terorizma, zavređuju punu pažnju nadležnih institucija u Crnoj Gori, a naročito u dijelu prevencije i podizanja svijesti javnosti o opasnostima koje ove pojave sa sobom nose, poručio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić na sastanku sa predstavnicima ekspertske misije za terorizam i nasilni ekstremizam koju je predvodio šef Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasador Aivo Orav. “Sastanak je bio prilika da

se kroz sažeti presjek predstave dosadašnje aktivnosti koje Crna Gora preduzima na planu borbe protiv radikalizacije, nasilnog esktremizma i terorizma. Nuhodžić se osvrnuo na normativni i strateški okvir koji je Crna Gora usvojila, podsjetio na mjere u oblasti ilegalnih migracija, kao i na to da su u toku aktivnosti na izradi novih strateških dokumenata u oblasti sprječavanja terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma, kao i suzbijanja nasilnog ekstremizma”, navodi se u saopštenju.

On je takođe podsjetio da je, kada je u pitanju institucionalni okvir, značaj ovih pitanja prepoznat i kroz novu organizacionu strukturu Uprave policije, gdje su formirane posebne organizacione jedinice koje tretiraju ovu problematiku, kao i da je u okviru Biroa za operativnu koordinaciju i usklađivanje aktivnosti organa koji čine obavještajno bezbjednosni sektor formiran Nacionalni tim za borbu protiv nasilnog ekstremizma, na čijem je čelu državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslo-

Sa sastanka va Dragan Pejanović. Na sastanku je takođe ocijenjeno da je za borbu protiv ovih globalnih fenomena neophodno uključivanje svih društvenih subjekata, kako institucija na državnom i lokalnom nivou, tako

i civilnog sektora i medija, u cilju podizanja svijesti javnosti o bezbjednosnim izazovima i prijetnjama, koje iz tradicionalnih sve češće prelaze u hibridne oblike, i koji se šire putem interneta i društvenih mreža. E.H.


12

hronika

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

Foto:Iva Mandić

počela akcija ª helikopterº , pomoćnik direktora Up janjUšević

Za deset godina prepolovljen broj stradalih na drumovima Policijski helikopter od juče će svakog dana nadgledati najfrekventnije magistralne puteve i kontrolisati drumski saobraćaj iz vazduha u okviru akcije “Helikopter” koja se sprovodi za vrijeme turističke sezone godinama unazad. Po m o ć n i k d i r e ko t ra Uprave polcije i rukovodilac Štaba Operativne akcije „Ljeto 2019“ Nikola Janjušević, kazao je da je formiran Štab Operativne akcije čije je zadatak saradnja sa drugim organima i institucijama, kao i preduzimanje mjera i aktivnosti u cilju bezbjednog odvijanja turističke sezone. “Štab napravio operativni plan svih organizacionih jedinica koje participiraju u njegovom radu. Jedan od posebnih segmenata jeste međunarodna policijska saradnja, koja se osmu godinu za redom

sprovodi kroz projekat raz- nogorskih policajaca angamjene službenika u ljetnoj žovano u ljetnoj turističkoj turistickoj sezoni”, naveo je sezoni u policijsku Upravu Janjušević. Dubrovačko-neretvansku u On je dodao da je spo- Hrvatskoj. razum sklopljen sa policiKako je kazao poseban jama Srbije, Hrvatske, Al- akcenat u ljetnjoj turističbanije, Italije i prvi koj sezoni jeste bezbjednost put Rumunije, drumskog čiji će služsaobraćabenici biti stacioja. narani „Crna Good Ulcira ima nja do d o Herceg bre reNovog, zultau tri te u besmjezbjedne po 20 n o s t i dana. “Za tri saobraćaja mjeseca anproteklih deJanjušević gažovano je 48 set godina, jer službenika, što znase kada se uporedi či da će u jednoj smje- sa današnjim bilježi znatni biti njih 16”, istakao je no smanjenje saobraćajnih Janjušević. nezgoda, smrtno stradalih On je kazao da je šest cr- i povrijeđenih osoba“, ista-

kao je Janjušević. On je naglasio da je broj poginulih u odnosu na 2009. i 2010. godinu smanjen za više od 50 odsto. „Po podacima nacionalne Turističke organizacije Crnu Goru je prošle godine posjetilo više od dva miliona turista, a na graničnim prelazima registrovano je preko pet miliona motornih vozila, što znači da se ove godine očekuje povećanje“, naveo je Janjušević. Turistička sezona je, po-

jasnio je Janjušević poseban izazov za pripadnike Uprave policije i oni će preduzeti sve mjere u skladu sa zakonima Crne Gore kako bi osigurali stabilan javni red i mir, obezbijedili ličnu i imovinsku sigurnost turista i crnogorskih građana. „Apelujem na sve učesnike u saobraćaju da poštuju propise kako bi na taj način spriječili izazivanje najtežih saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama“, zaključio je Janjušević. N.P.


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

hronika

13

nakon tri godine otkriven počinilac ubistva u Đenovićima

NikšićaNiN osumNjičeN za ubistvo matovića

Policijski službenici Sektora kriminalističke policije i Centra bezbjednosti Herceg Novi nakon, tri godine, uspjeli su da rasvijetle ubistvo Radovana Matovića Rakele iz Herceg Novog koje je izvršeno u noći između 20. i 21. februara 2016. godine u mjestu Đenovići. Njegovo beživotno tijelo pronađeno je 21. februara 2016. godine oko 11.10 časova, u njegvom vozilu “audi” u Đenovićima. Policija je nakon višegodišnje istrage za izvršenje ovog krivičnog djela osumnjičila M.Ž. (50) iz Nikšića, koji nije dostupan nadležnim organima i protiv njega je podnijeta krivična prijava. Za njim će biti raspisana nacionalna potjernica, a slijedi raspisivanje i međunarodne. Kako ističu iz Uprave policije, radeći na rasvjetljavanju ubistva Matović, preduzete aktivnosti dovele su do identifikovanja M.Ž.. “Na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela radio je i Tim za rasvjetljavanje teških krivičnih djela iz oblasti krv-

nih delikata koji je u oktobru prošle godine formirao direktor Uprave policije. Nakon počinjenog krivičnog djela policijski službenici su izvršili uviđaj, kojim je rukovodio nadležni tužilac, a tokom kojeg su izuzeti tragovi i predmeti koji su upućeni u Forenzički centar radi vještačenja.

Na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela radio je i Tim za rasvjetljavanje teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata koji je u oktobru prošle godine formirao direktor Uprave policije

Policija je, radi rasvjetljavanja ubistva, sprovela kriminalističku obradu nad više lica i preduzela niz operativno – taktičkih i tehničkih mjera i radnji koje su dovele do identifikovanja lica osumnjičenog da je izvršilo navede-

no krivično djelo”, navodi se u saopštenju policije. Ističe se da je prioritet u radu Uprave policije preduzimanje mjera i radnji na sprečavanju i rasvjetljavanju najtežih krivičnih djela protiv života i tijela. “Po formiranju navedenog Tima, u kontinuitetu su, od pripadnika Sektora kriminalističke policije i Centra bezbjednosti Herceg Novi, preduzimane policijsko – tužilačke aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Matovića. Na osnovu svih preduzetih aktivnosti, u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, prikupljeni su materijalni i personalni dokazi koji ukazuju na osnovanu sumnju da je M.Ž. lišio života Matovića. Policija je protiv M.Ž. državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijela poseban izvještaj, kao dopunu krivične prijave prethodno podnijete po nepoznatom izvršiocu, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvo-

ljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Osumnjičeni M.Ž. je trenutno nedostupan nadležnim pravosudnim organima Crne Gore. Slijedi preduzimanje potražnih aktivnosti i na međunarodnom nivou u cilju lociranja i lišenja slobode ovog lica”, navodi

se u saopštenju policije. Policija je na tragu ubici bila odavno. Naime, sumnja se da je osoba koja je posljednja preko telefona razgovarala sa Matovićem, i na čiji poziv je žrtva otišla da sretnu u Đenovićima umiješana u njegovu likvidaciju. N.P.

kum Slobodan Stevović zbog svađe pucao na nekoliko momaka iz tog klana. Vještak je kazao da je Pavićević 22. septembra imao 24 komunikacije sms porukama. Od tog broja, uređajem za vještačenje XRY je iz telefona Pavićevića izvučeno pet neobrisanih poruka i 17 obrisanih poruka koje je uređaj uspio da povrati. Lakić je kazao

da se Pavićević u 18.44 časova nalazio u području bazne stanice Spuž C. “Signal te bazne stanice počinje u mjestu Spuški mlin a završava se u mjestu Jelenak. Korisnik telefona se mogao nalaziti bilo gdje između te dvije tačke. Tačnu poziciju korisnika telefona nije moguće utvrditi između te dvije tačke”, pojasnio je vještak. E.H.

Foto: Iva Mandic

suĐenje zbog likvidacije Đurića u ziks-u

Pavićević u vrijeme ubistva bio u sPužu

U podgoričkom Višem sudu juče je nastavljeno suđenje za ubistvo Kotoranina Dalibora Đurića u ZIKS-u 2016. godine, po optužnici Specijalnog državnog tužilaštva kojom su obuhvaćeni Dejan Pavićević i Miloš Trbo. Vještak informacione tehničke struke Marko Lakić prezentovao je na jučerašnjem suđenju dopunski nalaz u kome su obrađeni podaci izuzeti iz telefona optuženih Pavićevića i Trba i njihovo kretanje na osnovu baznih

stanica. Listinzima je utvrđeno da je Pavićeviću u 18.42 sata, 22. septembra 2017. stigla sms poruka: “Ubiše onog Đurića u ZIKS”, od kontakta memorisanog pod imenom Simo. Pavićević je pojasnio da mu je Simo dugogodišnji prijatelj i da je upućen u sukob koji je imao prije 15 godina sa pokojnim Đurićem i “škaljarskim klanom” kojem je pripadao. “Sjećam se da sam se čuo sa Simom tog dana. Njemu je neko sa ekonomije javio da je

Đurić ubijen, a onda on meni. Meni su ti ljudi radili o glavi prije deset godina, i to je razlog što mi je javio”, pojasnio je Pavićević, navodeći da je sa Simom optužen u drugom predmetu i da je mu je to prijatelj sa kojim se gleda kada je u Podgorici. Pavićević je, tokom davanja odbrane, kazao da je prije deset godina neko iz škaljarskog klana, kome je pripadao pokojni Đurić, pucao na njega. U sukob sa “škaljarcima” Pavićević je došao kada je njegov


14

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

ANALIZE MAKEDONSKE LABORATORIJE ª AMBIKONº POKAZALE

NA POLIGONU KRIVOLAK NIJE BILO ZAGAĐENJA

Na poligonu Krivolak u Sjevernoj Makedoniji tokom vojne vježbe koja je trajala mjesec nije zagađen prostor, odnosno voda, vazduh i zemljište, pokazale su dvije odvojene analize, saopšteno je iz crnogorskog Ministarstva odbrane. Resor na čijem je čelu Predrag Bošković je, kako su kazali, zatražio i dobio na upotrebu rezultate analiza kontaminacije koje je Ministarstvo odbrane Sjeverne Makedonije uradilo za svoje potrebe, povodom međunarodne vježbe “Odlučni udar”, koja je završena u utorak na poligonu Krivolak. “Tamo su tokom više od mjesec izvedena bojeva gađanja u srazmjeri koju Vojska Crne Gore neće izvesti ni tokom desetogodišnjeg korištenja prostora na Sinjajevini. Dvije odvojene analize utvrdile su da nema apsolutno nikakve kontaminacije prostora (voda, vazduh i zemlja) u periodu tokom izvođenja vježbe”, kazali su iz Ministarstva i naglasili da su na taj način opovrgnute sve sumnje da bi korištenje prostora Sinjajevine moglo izazvati bilo kakve negativne ekološke posljedice.

Sa jedne od vježbi makedonske vojske na Krivolaku

PEŠIĆ: RAD ĐURANOVI ⌦ Marina Ilić

N Rukovodilac terenske laboratorije “Ambikon” profesor Dejan Mirakovski objasnio je za makedonske medije da su u saradnji sa ministarstvima odbrane i zaštite životne sredine i prostornog planiranja perimetarski monitoring postavili na tri lokacije u oblasti Krivolaka, u pravcima istog, zapad i jug, te da su dobijeni rezultati u granicama normale. “Monitoring je bio permanentan u periodu od 30. maja do 30. juna. U realnom vremenu mjerila se koncentracija suspendovanih čvrstih čestica. U skladu sa perimetrom ni jedan od rezultata nije nadmašio dozvoljene norme u toku 24 sata. U prosjeku se kretala od 20 do 30 mikrogra-

ma po metru kubnom. Istovremeno je na jednoj od lokacija u vojničkom kampu bio postavljen i gravimetrijski sempler, koji služi za provjeru hemijskog sastava prašine. Analizirali smo sve neorganske elemente i nijedan od teškim metala nije van granica dozvoljenog”, kazao je Mirakovski istakavši da je tipična prašina u skladu sa geološkim porijeklom u podlozi u oblasti Krivolaka, odnosno da se u sastavu prašine nalazi ispod dva odsto od ukupnog sadržaja metalnih komponenti. Rezultati dvije pomenute studije, poručili su iz Ministarstva, biće stavljene na uvid javnosti Crne Gore narednih dana. J.V.Đ.

DANAS PREZENTACIJA NA TEMU NASILJA NAD ŽENAMA

Podgorica nema mehanizme zaštite od online nasilja

Istraživanje na temu Online nasilje nad ženama i djevojkama biće prezentovano danas u Podgorici, saopšteno je iz NVO Sigurna ženska kuća (SŽK). Iz SŽK su objasnili da je istraživanje javnog mnjenja o zastupljenosti online nasilja i nasilja posredovanog komunikacionim tehnologijama nad djevojkama i ženama sprovedeno na uzorku od 700 ispitanica, reprezentativnom za Podgoricu, tokom juna ove godine. „U glavnom gradu još ne

PRAVNI FAKULTET DA JAS

postoje adekvatni mehanizmi zaštite koji se odnose na preventivne i pravne oblike zaštite od online nasilja. Brojke govore da je u zemljama EU prosječno jedna od deset žena bila žrtva nasilja putem interneta, a istraživanje pokazuje da je situacija slična i kod nas“, navodi se u saopštenju. Kako su objasnili, problem online nasilja nad ženama i djevojkama neophodno je učiniti vidljivim, kako građanima/kama, tako i predstavnicima institucija nadležnih za kreiranje

javnih politika. Istraživanje je dio projekta “Prekinimo vezu online nasilja”, koji se sprovodi u Podgorici, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). ReLOad program koji finansira EU, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj, u Crnoj Gori se realizuje u partnerstvu sa opštinama Tivat, Kotor, Nikšić, Pljevlja i Podgorica. Prezentacija će biti održana u EU info centru. R.D.

aučni rad profesorice Pravnog fakulteta Bojane Lakićević-Đuranović nije plagijat s obzirom da su njemu korišćeni dijelovi specijalističkog rada koji je u naučnom svijetu neformalna publikacija, kazao je DN profesor Vladimir Pešić. Ipak, Pravni fakultet po ovom pitanju, smatra on, treba jasno da se oglasi kako bi se sumnje u akademsku zajednicu odagnale.

Akademska zajednica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore treba da iskaže jasan stav po pitanju slučaja navodnog plagiranja specijalističkog rada studenta od strane profesorice Pravnog fakulteta Bojane LakićevićĐuranović, kazao je Dnevnim novinama profesor Prirodnomatematičkog fakulteta nekadašnji predsjednik naučnog odbora UCG Vladimir Pešić. Podsjećamo, prema tvrdnjama NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO) profesorica Lakićević-Đuranović je u decembru 2018. godine u stručnom časopisu Pravni život, tematski broj 12 Pravo i zapovest razuma, objavila rad „Uloga i značaj Suda pravde Evropske unije u stvaranju, tumačenju i primjeni prava – primjeri iz prakse“, a on je, kako su istakli, identičan sa radom studenta Đorđija Drinčića. Lakićević-Đuranović, kako su naveli, Drinčiću je bila mentorka za specijalistički rad pod nazivom „Uloga i značaj Suda pravde u stvaranju, tumačenju i

Pešić

primjeni prava EU“, koji je odbranio u junu 2018. godine na Pravnom fakultetu UCG. Međutim, Pešić tvrdi da u ovom slučaju nije riječ o naučnom plagijatu, s obzirom da je, kako objašnjava, Lakićević-Đuranović u naučnom radu koristila dijelove specijalističkog rada studenta, koji važi za neformalnu publikaciju. “Koleginica je objavila taj naučni rad, a ono što ljudi obično zaboravljaju jeste da su u naučnom svijetu diplomski radovi, specijalistički radovi, pa čak i kategorija magistarski radovi neformalne publikacije. Publikacija postaje naučna kad se objavi u nekom naučnom časopisu, kad prođe recenziju i kad u pravom smislu postane naučna publikacija. Tako da je taj specijalistički rad neformalna publikacija. Naravno, to ne oslobađa koleginicu od etičke odgovornosti, ali mi često govorimo o terminu plagijarizam, a u ovom slučaju nije naučni plagijarizam. Dakle, neko nije prepisao


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

društvo

15

sno iznese stav o navodnom PrePisivanju Profesorice

formalnu, nego neformalnu publikaciju”, pojasnio je Pešić.

■ Zaustaviti

“lov na vještice”

On, takođe, napominje da je ova praksa odomaćena, ne samo u Crnoj Gori nego i u zemljama u regionu. “Često su se koristili specijalistički i diplomski radovi gdje su obično profesori uzimali određene dijelove, sublimirali, skraćivali i onda sa tim učestvovali na konferencijama itd. To je bio dio jedne tradicije i inercije koja je postojala na ovim prostorima. Koleginicu ne opravdavam, ona je trebalo da se konsultuje sa svojim kandidatom, da to upodobi na određenom

mjestu. Međutim, treba da znate da u mnogim slučajevima i profesori daju studentima određeni materijal koji je dovoljan da bi oni mogli da završe taj specijalistički rad. Ponavljam, to nije naučni rad i on ima ulogu da studentu omogući da nauči osnovne stvari”, napominje Pešić koji smatra da se oko slučaja Lakićević-Đuranović podiglo mnogo prašine. “Moguće je da je u ovom slučaju profesorica studentu dala veliki dio tog materijala koji je on samo uobličio. U svakom slučaju, nije sve crno-bijelo. Nijesmo dovoljno edukovani šta znači termin plagijarizam pa se sve u Crnoj Gori pretvori u lov na vještice. Naša sredina je mala, u njoj se svi poznajemo i u njoj upravo edukacijom treba da utičemo da te mlade ljude popravljamo, a ne da lovimo profesore koji su možda iz neke dobre namjere htjeli da pomognu studentu”, ističe Pešić.

Koleginica je objavila taj naučni rad, a ono što ljudi obično zaboravljaju jeste da su u naučnom svijetu diplomsKi radovi, specijalističKi radovi, pa čaK i ■ akademska Zajednica da Kategorija magistarsKi raZauZme stav dovi neformalne publiKacije. Kako napominje, on nije publiKacija postaje naučna Kad se objavi u neKom nauč- spreman da apsolutno osuđuje nekoga bez konačnih dokaza. nom časopisu, Kad prođe re“Očekujem da Pravni fakulcenziju i Kad u pravom smi- tet kao najviša instanca reaguslu postane naučna publi- je, prije svega akademska zajedKacija. taKo da je taj spe- nica koja po ovom pitanju treba da zauzme stav. Dobro znamo cijalističKi rad neformalna da je to bila praksa, ne samo na publiKacija. naravno, to ne Pravnom fakultetu, da su prooslobađa Koleginicu od etič- fesori često za potrebe konferencija koristili materijal koji Ke odgovornosti

Foto: Mirko Savović

d Bojane Lakićević ić nije naučni PLagijat Student Pravnog fakulteta Đorđije Drinčić nije želio da komentariše navodno plagiranje njegovog specijalističkog rada, već je za Dnevne novine samo kazao da ostavlja nadležnim institucijama da ispitaju ovaj slučaj. “Prepuštam nadležnim institucijama i organima da utvrde stanje stvari”, naveo je kratko Drinčić.

je na neki način već bio obrađen u specijalističkim i diplomskim radovima kandidata. Očekujem da Pravni fakultet zauzme jasan stav o tome”, kazao je Pešić. On, takođe, smatra da je potrebno pokrenuti postupak povodom ovog slučaja i utvrditi prave činjenice. “Ovde je najgore što su određene stvari ostale nedorečene i ostaje sumnja u laičkoj javnosti da se nešto dešava na Pravnom fakultetu i na Univerzitetu i da je plagijarizam isključivo vezan za naučnu i akademsku zajednicu u Crnoj Gori za koju ja vjerujem da apsolutno svoj posao radi maksimalno pošteno. To treba građani Crne Gore da znaju”, poručio je Pešić.

Nije bilo žalbi na izbor Lakićević-Đuranović Iz Dekanata Pravnog fakulteta su naglasili da Univerzitet Crne Gore ima Etički kodeks, s kojim su upoznati svi članovi akademske zajednice. Takođe, oni napominju da na izbor Bojane Lakićević-Đuranović u zvanje vanredne profesorice nije bilo žalbi.

“Uslovi za izbor u akademska zvanja na Univerzitetu Crne Gore regulisani su Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom UCG i pravilima o izboru u akademska zvanja, uz mišljenja i odluke stručnih tijela Univerziteta Crne Gore, pa je po istim

Drinčić: Nadležni da ispitaju slučaj

kriterijumima izvršen izbor dr Bojane Lakićević-Đuranović u zvanje vanredne profesorice. Odluka Senata UCG o izboru u zvanje je konačna. Nije bilo žalbi na ovu odluku u zakonom ostavljenom roku”, saopšteno je DN iz Dekanata Pravnog fakulteta.

■ na poteZu vlada S druge strane, Dnevne novine od Dekanata Pravnog fakulteta nijesu juče dobile jasan odgovor da li će na nivou ove institucije biti pokrenut postupak povodom slučaja Lakićević Đuranović. Oni podsjećaju da su Zakonom o akademskom integritetu regulisana pitanja vezana za akademski integritet cjelokupne akademske zajednice, “posebno imajući u vidu član 14. ovog Zakona, kojim je propisana nadležnost Etičkog komiteta”. Podsjećanja radi, CGO je zatražio od Tužilaštva i Univerziteta Crne Gore da se procesuira i sankcioniše slučaj vanredne profesorice Lakićević-Đuranović. Međutim, iz najveće obrazovne institucije u zemlji su za DN samo kratko saopštili da će “shodno Zakonu o akademskom integritetu, Univerzitet Crne Gore postupiti u okviru svojih nadležnosti”.

■ preZentovanje

Zajedničkog rada korisno

Ipak, iz saopštenja Dekanata Pravnog fakulteta dostav-

ljenog DN, zaključuje se da je njihov stav da je prezentiranje zajedničkog rada mentora i studenta korisno. “Ukoliko su mentor i student u zajedničkom radu došli do rezultata koji nisu zvanično prezentovani u akademskom glasilu ili na konferenciji, a potrebno je da se saznaju, jer mogu doprinijeti nauci u ovoj oblasti i koristiti akademskoj zajednici, prezentiranje ovih rezulta trebalo bi, složićete se, da bude korisno široj akademskoj javnosti”, pojasnili su iz ustanove na čijem je čelu Aneta Spaić. Kako su dodali, na Pravnom fakultetu ne podržavaju bilo kakav oblik prevarnih radnji, a naročito plagiranje rada studenta od strane profesora. “Ne podržavamo i smatramo nedopustivim svaki oblik prevarnih radnji, a naročito plagiranje rada studenta od strane profesora, koji je dokazan u zakonom utvrđenoj proceduri, jer je akademski integritet nastavnog osoblja Pravnog fakulteta od posebnog značaja za stvaranje novih, uspješnih generacija pravnika, sudija i advokata”, zaključili su iz dekanata Pravnog fakulteta.


16

ZApošljAvAnje

Bar zaInteresovan za domaće sezonce

Nezaposlenost ispod državnog prosjeka Stopa nezaposlenosti u barskoj opštini ispod je državnog prosjeka i iznosi 9,77 %. U minuloj godini opala je skoro četiri odsto (3,86%), a 1. jula prošle godine bila je 13,6 %. Na evidenciji barskog biroa rada trenutno se nalazi 1.588 nezaposlenih, što je manje za 628 ili 28,34 % u poredjenju sa 1. julom lani. Među nezaposlenim je 401 lice sa invaliditetom, od toga broja 243 su žene. I u barskoj opštini realizuju se mjere aktivne politike zapošljavanja. Šef Biroa rada Bar Željko Rolović ističe da su u toku kurs računara za 15 lica i obuka za računovodstvenog tehničara za deset polaznika, dok će se na jesen 12 nezaposlenih obučavati za zanimanje zaštitar. Rolović posebno akcentira aktivnosti na sezonskom zapošljavanju, u čemu se, kako kaže, postižu dobri rezultati. Skoro da je i ispunjen godišnji plan na nivou Područne jedinice Bar, koja pokriva i opštine Budva

i Ulcinj. U te tri opštine već je zaposleno 2.814 sezonaca, a planirano je 2.826. Sezonske poslove rade 1.302 lica sa barske evidencije, sa ulcinjske angažovana su 794 nezaposlena, a 718 iz Budve. “U barskoj regiji iskazano je veće interesovanje za domaćom radnom snagom, u odnosu na prethodne godine”, sa zadovoljstvom ističe Rolović, naglašavajući da su poslodavci objavili 1.309 oglasa. Po njegovim riječima, velika hotelska preduzeća popunila su radna mjesta i trenutno nemaju potrebu za kadrom. “Aktuelni su nam zahtjevi manjih privatnih preduzeća i to, uglavnom, za pomoćnom radnom snagom mahom u ugostiteljstvu”, kaže Rolović. On navodi podatke o preostaloj ponudi, pripremljenim i zainteresovanim licima sa evidencije za sezonske poslove: 190 iz Bara, 55 iz Ulcinja i 12 iz Budve.

Željko Rolović

Izdate 15.802 radne dozvole za strance

Najviše radnika dolazi iz Srbije, Turske, BiH... Od početka godine do 26. juna izdate su 15.802 radne dozvole za rad i zapošljavanje stranaca (u kvoti 9.851, van kvote 5.951), što je za 8,07% više u odnosu na isti period prošle godine. Kada je u pitanju zapošljavanje stranaca po zemlji porijekla, u ovom periodu, najviše radnih dozvola, oko trećine, iz-

dato je licima iz Srbije (5.255 dozvola ili 33,2% ukupnog broja izdatih dozvola),Turske (2.110 ili 13,4%), Bosne i Hercegovine (1.848 ili 11,7%), Albanije (1.281 ili 8,1%), Kine (1.278 ili 8,1%), Ruske Federacije (1.010 ili 6,4%), Kosova (853 ili 5,4%), Makedonije (558 ili 3,5%), dok je iz ostalih zemlja 1.609 dozvola ili 10,2%.

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

na evIdencIjI Pj BIjelo Polje regIstrov

Među nezapos prednjače sred

Programima aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini obuhvaćeno je 219 lica sa evidencije. Na sezonskim poslovima iz Bijelog Polja angažovano 606 radnika Na evidenciji Područne jedinice Bijelo Polje nalaze se 3.553 nezaposlena lica, što daje stopu nezaposlenosti od 24,12%. Skoro polovina nezaposlenih (48,94 % ili 1.741) je sa završenom srednjom školom lll i lV stepen stručne spreme.

■ Struktura Više od trećine njih (38,45 % ili 1.368) su polukvalifikovani i bez zanimanja i bez stručne spreme. Deset odsto nezaposlenih su visokoškolci: 14 je magistara, 356 lica sa visokom stručnom spremom, sa V i VI stepenom stručne spreme je njih 77. Među visokoškolcima najviše je ekonomista i menadžera svih usmjerenja 97, zatim pravnika različitih smjerova 85 i 51 lice sa završenim visokim obrazovanjem na studijskim programima za rad u prosvjeti. “Programima aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini obuhvaćeno je 219 lica. Početkom maja otpočela je realizacija devet programa javnih radova kroz koje je uključeno 50 nezaposlenih lica sa evidencije Područne jedinice. Tri programa se bave personalnom asistencijom licima sa invaliditetom, radi njihovog uključivanja u svakodnevne aktivnosti i poboljšanja njihovog opšteg položaja. Ostalih šest programa javnih radova imaju za cilj poboljšanje statusa marginalizovanih društvenih grupa, zaštitu i uređenje životne sredine, afirmaciju osoba sa invaliditetom i unapređenje pčelarstva”, navodi načelnica Područne jedinice Bijelo Polje Slađana Nedović. Učesnici javnih radova zaposleni su na period od četiri mjeseca. Kroz javni rad “Ne-

Programima aktivne Politike zaPošljavanja u ovoj godini obuhvaćeno je 219 lica. Početkom maja otPočela je realizacija devet Programa javnih radova kroz koje je uključeno 50 nezaPoslenih lica sa evidencije Područne jedinice. ka bude čisto” doo “Komunalno – Lim” iz Bijelog Polja angažovalo je pet lica sa evidencije nezaposlenih. Ovaj javni rad traje pet mjeseci.

■ Obuke Nedović objašnjava da je u 12 programa obrazovanja i osposobljavanja odraslih uključeno 120 nezaposlenih lica sa područja Bijelog Polja i Mojkovca. Programe sprovode osam organizatora obrazovanja odraslih. Realizacija programa sticanja ključnih vještina obuhvata usavršavanje nezaposlenih lica iz oblasti rada na računaru, učenja engleskog jezika i obuka za vozače B i C kategorije. Kroz programe sticanja stručnih kvalifikacija, znanja će, kroz prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i stručno osposobljavanje, steći budući kuvari, pomoćni kuvari, muško-žen-

10

ski frizeri, ženski frizeri, računovodstveni tehničari, zaštitari imovine i lica i rukovaoci građevinskim mašinama. Programi traju od jednog do tri mjeseca, zavisno od pro-

odsto nezaposlenih su visokoškolci, 48,94 odsto srednjoškolci (iii i iv stepen stručne spreme)


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

vane 3.553 osobe beZ posla

sleniMa dnjoškolci

ZApošljAvAnje

17

Delegacija ZZZcg u raDnoj posjeti Hrvatskom ZavoDu

Primjer dobre prakse u korišćenju grantova za samozapošljavanje

Predstavnici Zavoda za zapošljavanje dobili su korisne informacije i upute od kolega iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji će biti od značajne pomoći prilikom realizacije grantova za samozapošljavanje iz evropskih fondova. Delegacija Zavoda, u sastavu: pomoćnici direktora mr David Perčobić i mr Goran Bubanja, te načelnica Službe za finansije i preduzetništvo mr Svetlana Krgović i savjetnica za kreditiranje Alma Mahmutović, boravila je u radnoj posjeti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Središnji ured

u Zagrebu. Pošto će ZZZCG, kroz Sektorski operativni program 2015-2017. dodjeljivati grantove za samozapošljavanje, a Hrvatski zavod za zapošljavanje ima dugogodišnje iskustvo na ovom polju, povod podsjete je bio, upravo, upoznavanje sa iskustvom i procedurama iz ove oblasti. “Na sastancima su prezentovane sljedeće teme: organizacija i rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sprovođenje mjera aktivne politike zapošljavanja, sa posebnim osvrtom na samozapošljavanje, korišćenje instrumenata pretpristupne pomoći

(IPA), proces pripreme i prijave projekata, kao i praćenje i evaluacija projekata”, kaže Svetlana Krgović. Delegaciji iz Podgorice domaćini su bili: Ante Lončar, direktor HZZ-a, Vilma Mostahinić, rukovoditeljica Odjela za odnose sa javnošću i međunarodnu suradnju, Ivana Mikek Kupres, Odsjek za provedbu i praćenje mjera aktivne politike zapošljavanja, Jakov Butković, Odsjek za pripremu i provođenje projekata, Ivan Vladić, Odjel za provođenje projekata i Ognjen Zebić, Odjel za koordinaciju i informiranje.

Hercegnovski biro raDa kontroliše iZvođenje javniH raDova

Na četiri mjeseca zaposleNa 44 lica

grama obrazovanja odraslih, nakon čega svi polaznici, koji uspješno završe program obrazovanja, dobijaju odgovarajući sertifikat o stečenoj kvalifikaciji. Radi pružanja podrške u zapošljavanju mladih na problemu suzbijanja sive ekonomije i pružanja tehničke podrške i pomoći službenim licima Poreske uprave, Uprave za inspekcijske poslove, Uprave policije i Uprave carina angažovano su 43 visokoobrazovana lica sa evidencije nezaposlenih iz Bijelog Polja. Oni su

kroz Program “Stop sivoj ekonomiji” zaposleni na period od šest mjeseci. U podsticaj samozapošljavanja i stimulisanje preduzetništva usmjereno je 30.000 eura, čime je otvoreno šest novih radnih mjesta. Registrovano je zapošljavanje šest lica sa evidencije i to: tri osobe u poljoprivredi, jedna u zanatstvu i dvije u građevinarstvu. Po riječima načelnice na sezonskim poslovima, od početka godine, angažovano je 606 lica sa evidencije Biroa rada Bijelo Polje.

Ekipa hercegnovskog biroa rada obilazi izvođače javnih radova i neposrednim uvidom kontrolišu realizaciju jedne od mjera aktivne politike zapošljavanja. Za realizaciju programa javni rad opredijeljena su sredstva u iznosu od 14.154,36 eura, za zapošljavanje 44 lica iz kategorije teže zapošljivih, na period od četiri mjeseca. U okviru javnog rada Personalni asistent pet izvođača zapošljava 21 lice pripremljeno za taj posao. Ostala tri izvođača zapošljavaju 23 lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. NVO „Nova šansa u Novom” zapošljava pet lica na poslovima personalni asistent. Isto toliko asistenata angažovala je i NVO „Sunčev zrak“, dok NVO „Zrak sunca“ zapošljava tri lica, „Organizacija slijepih za Kotor, Herceg Novi, Budvu i Tivat zaposlila je pet asistenata, a NVO “Evropski dom“ Tivat zapošljava tri asistenta. Druge programe javnog ra-

Detalj iz radionice nakita da izvode tri nevladine organizacije. NVO „Novska kredenca“ Herceg Novi kroz rad „Snaga ukusa Boke“, zapošljava četiri lica na promociji proizvodnje tradicionalnih, lokalnih poljoprivredno-prehrambenih i zanatskih proizvoda sa područija Boke Kotorske. NVO „Mladi Romi“ Herceg Novi, u radu „Dorra nuova Rukotvorine“, zapošljava 15 lica,većinom žene iz RE populacije. Oni sprovode aktivnosti kroz dvije faze i to: izrada nakita i rukotvorina i orga-

nizovanje izložbi. NVO „Mare Mare“ realizuje rad „Ukrasi Boke“, i zapošljavaju četiri lica. Kroz radionice, koje se organizuju u sklopu javnog rada, njeguju se tradicionalne vještine ručnih zanata: vez, šivenje, heklanje, pletenje i izrada suvenira. U toku je i realizacija projekta “Neka bude čisto”, koji se sprovodi u saradnji sa komunalnim preduzećima Herceg Novi i Tivat. Zaposleno je po šest lica sa evidencije novskog i tivatskog biroa rada.


18

CRNA GORA

TIVAT: UGOVORI U RELOAD PROGRAMU

Sredstva dobile četiri NVO U Tivtu je juče potpisan ugovor o finansiranju projekata sa nevladinim organizacijama iz Tivta kojima su sredstva odobrena nakon sprovedenog konkursa u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), koji finansira Evropska unija (EU), a sprovode Opština Tivat i UNDP. U ime partnera u programu, ugovore su potpisali stalna predstavnica UNDP-a Daniela Gašparikova i ovlašćena lica nevladinih organizacija. Predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac zahvalio je na prilici da Opština Tivat bude jedna od pet lokalnih samouprava u kojima se ReLOaD realizuje. „Opština Tivat nastoji da unapređuje modele projektnog finansiranja nevladinih organizacija posebno onih koje doprinose ostvarivanju prioriteta iz strateško-razvojnih planova. Upravo su neke nacionalne NVO u istraživanjima prepoznale Opštinu Tivat kao jednu od tri najtransparentnije u Crnoj Gori“, rekao je on. Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Gašparikova, ukazala je na značaj partnerstva između nevladinog sektora i lokalnih samouprava. “Vi ste prepoznali individualnu i kolektivnu odgovornost koju svi društveni akteri treba da imaju, kako bi se obezbijedio bolji kvalitet života za sve građane. ReLOaD okuplja sve ključne aktere oko istog cilja, a to je: unapređenje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti uprava na lokalnom nivou,”

istakla je Gašparikova. Na javni konkurs, koji je bio otvoren od 2. aprila do 23. maja, prijavile su se četiri nevladine organizacije kojima su odobreni projekti. Marina Vuksanović iz NVO “Maslinarsko društvo Boka”, objasnila je da će projekat “Osnažimo poljoprivredu – oživimo selo” (16.520 €) trajati osam mjeseci i doprinijeti razvoju ruralnih potencijala Opštine Tivat sa ciljem podsticanja ekonomske diversifikacije poljoprivredne prozvodnje. Tereza Kiš iz NVO “Centar za savjetovanje i lični razvoj“, sa projektom “Školica dojenja – Tivat“ (15.665 €), najavila je ciklus radionica za trudnice i majke, u cilju promocije dojenja kao osnove za cjeloživotno zdravlje. NVO “Centar za omladinsku edukaciju”, sa projektom “Youth Cultural Activism” (14.391.20 €), kako je naveo Jugoslav Radović, predvidio je promociju kulturnih sadržaja i kulture mladih, obilježavanje Dana mladih, priređivanje sajma hobija, te redizajn sajta Omladinskog kluba. Ekonomsko osnaživanje žena odnosno pokušaj da se žene sa margina društva osnaže za preuzimanje inicijativa kako bi znanje i vještine prezentovale široj javnosti u domenu turističke i kulturne ponude, prema riječima Ive Gobčević-Čelanović, iz NVO “Kreativni centar Tivat”, u fokusu je projekta “Žensko socijalno preduzetništvo u kulturi” (18.000 €). Z.K.

Kusovac sa potpisnicima ugovora

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka prateće opreme za motorna vozila prema uslovima i zahtjevima postavljenim u tenderskoj dokumentaciji ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-5657/19-5 od 10.07.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 10.07.2019. godine. Lice za davanje informacija: Nikola Vuković, telefon: (+382) 20 483 445 i (+382) 67 319 256, e-mail: nikola.vukovic@mod.gov.me.

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

POTPREDSJEDNIK VLADE MILUT

ZA RAZVOJ RURA NA SJEVERU ČETI

Kroz projekat razvoja ruralnih područja, koji realizuje Vlada Crne Gore uz podršku Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD), u ovoj godini biće investirano novih četiri miliona eura. Investicije će biti realizovane u sedam opština koje su uključene u projekat: Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Mojkovcu, Žabljaku, Petnjici i Šavniku, u kojima će biti izgrađeni novi vodovodi, novi kilometri puta i podržan značajan broj poljoprivrednih gazdinstava u dijelu unapređenja proizvodnje i plasmana proizvoda, saopštio je juče potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović. On je ocijenio da je uspješna realizacija i ovog projekta još jedna potvrda da će ova godina biti godina značajnih investicija u crnogorsku poljoprivredu, da se nastavlja uspješna saradnja sa EU i drugim međunarodnim partnerima i da Vlada u kontinuitetu posebnu pažnju posvećuje razvoju sjevera. „Danas smo u prilici da sve to ponovo potvrdimo i to ponovo na terenu, kod vrijednih

Sa jučerašnje posjete potpredsjednika Vlade Mojkovcu domaćina. Sa nama su danas i predsjednici i potpredsjednici opština sa kojima partnerski realizujemo ovaj projekat“, kazao je Simović na konferenciji za medije povodom predstavljanja rezultata ovogodišnjih javnih poziva za podršku kroz ovaj projekat, održanoj na poljoprivrednom gazdinstvu Ratka Smolovića u Slatini, koji je jedan od korisnika podrške. Potpredsjednik Simović najavio je da će kao rezultat ovogodišnjeg javnog poziva kroz projekat biti asfaltirano 45 seoskih puteva u dužini 32 km, u šta će biti uloženo 2,24 miliona eura. Asfaltiraće se putevi u ruralnim područjima od Velimlja i Trubjele u Nikšiću, do Vrbice i

Radmanaca u Petnjici, od Prošćenja i Žari u Mojkovcu, do Rasova i Čeoča u Bijelom Polju, od Njegovuđe i Motičkog gaja na Žabljaku i Boana u Šavniku do Polica i Štitara u Beranama kao i brojni drugi širom sjevera Crne Gore“, kazao je Simović. Simović je saopštio da će u projekte vodosnabdijevanja kroz Program razvoja ruralnih područuja biti investirano oko 900.000 eura u osam akumulacija i 13 vodovoda. Kako je istakao, kvalitetno vodosnabdijevanje i putevi predstavljaju neophodan uslov za dalji razvoj ruralnih područja, ali i nasušnu potrebu lokalnog stanovništva. Zbog toga se pažljivo planira svaki projekat,


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

TIN SIMOVIĆ U MOJKOVCU

ALNIH PODRUČJA IRI MILIONA EURA

19

CRNA GORA

PREDSTAVNICI KOSOVSKIH OPŠTINA U PLAVU

Put Plav - Dečani ojačaće trgovinske i turističke veze Izgradnjom puta Plav - Dečani stvoriće se preduslovi za jačanje i razvoj trgovinskih, turističkih i svih ostalih privrednih aktivnosti između Plava i kosovskih opština, zaključeno je na radnom sastanku rukovodstva Opštine Plav sa predsjednicima kosovskih opština Dečani, Junik i Orahovac, koji su boravili u zvaničnoj posjeti Opštini Plav. Predsjednik Mirsad Bajraktarević poželio je dobrodošlicu kolegama sa kosovske strane prilikom čega je istakao punu posvećenost realizaciji projekta izgradnje putnog pravca Plav – Dečani, koji zbog svog značaja po lokalno stanovništvo i razvoj našeg kraja spada u prioritetne infrastrukturne projekte. Predsjednik Opštine Dečani, Bashkim Ramosaj upoznao je sagovornike sa dinamikom radova na teritoriji

Kosova kao i sa planovima na izgradnji navedenog putnog pravca. Tokom sastanka posebno je naglasio neophodnost usaglašavanja projektne dokumentacije na osnovu koje bi se izvodili radovi, kako bi u konačnom imali zajedničku tačku spajanja. Sagovornici su konstatovali da je poželjno da sprovode zajedničke, koordinisane aktivnosti i prema vladama dviju zemalja kako bi ubrzali procedure i pokazali odlučnost i posvećenost u realizaciji navedenog projekta. Na sastanku su učestvovali predsjednik Opštine Plav Mirsad Bajraktarević, predsjednik Skupštine Šefket Jevrić, potpredsjednik Nihad Canović kao i glavni administrator Ervin Kandić, dok su Ramosaja, sa kosovske strane u satanku učestvovali predsjednik Junika Agron Kuci i predsjednik Orahovca Smail Latifi. I.F.R.

Tokom posjete Otkupnom centru

Podrška u pravom trenutku Obraćajući se u ime domaćina, predsjednik opštine Mojkovac Ranko Mišnjić kazao je da je podrška kroz ovaj projekat mojkovačkoj opštini došla u pravom trenutku, kada rade na unapređenju putne infrastrukture i vodosnabdijevanja u najmanje razvijenim ruralnim područjima opština. „Svjesni smo realnog stanja na terenu, kada je u pitanju razvoj poljoprivrede, svih izazova sa kojima se trenutno bore naši poljoprivredni proizvođači, kako oni manjeg tako i oni većeg obima proizvodnje. Jako smo, takođe, svjesni i potencijala koje zajedno kao lokalna zajedniprati njegova realizacija. „I radujemo se njihovom uspješnom završetku. Radujemo se jer ovakvim konkretnim projektima unapređujemo kvalitet života u ruralnim područjima i unapređujemo uslove za bavljenje poljoprivredom“, poručio je potpredsjednik Vlade. Simović je dodao da su kroz

ca imamo i puta koji je do sada pređen kada se radi o unapeđenju uslova za pokretanje i razvoj proizvodnje na poljoprivrednim gazdinstvima“, kazao je Mišnjić, ističući da na putu stvaranja Mojkovca kao sredine gdje će poljoprivreda biti jedna od nosećih razvojnih grana imaju u Ministarstvu poljoprivrede pouzdanog i jakog partnera. Takođe, saradnja i razmjena znanja, iskustava i vrijednosti, prema njegovim riječima, potrebna je i među poljoprivrednicima iz opština posebno na sjeveru, kao što je potrebna i lokalnim administracijama, kao njihovoj podršci na putu razvoja. komponentu jedan ovog projekta u toku investicije vrijedne oko 850.000 eura za primarnu proizvodnju, preradu, otkup i skladištenje, kojima je nabavljeno oko 600 grla krupne i sitne stoke, preko 200 komada sitne mehanizacije i opreme i izgrađena dva otkupna centra. Podsjetio je da je kroz broj-

ne programe bespovratne podrške samo u posljednje tri godine nabavljeno oko 7.000 komada krupne i sitne stoke i preko 4.200 komada mehanizacije i opreme. Investicije koje su podržane svim ovim projektima predstavljaju realizaciju programa ukupne vrijednosti preko 14 miliona eura, u čemu Vlada učestvuje sa 8,1 milion, od čega 3,9 miliona sredstava iz povoljnog zajma IFAD-a, zatim IFAD sa 1,9 miliona granta i opštine sa 1,6 miliona eura. U nastavku posjete, potpredsjednik Simović je obišao i Otkupni centar za mlijeko u Poljima, koji je rekonstruisan i opremljen u okviru Projekta razvoja ruralnih područja. Otkupni centar će, kako je ocijenjeno, biti značajan zamajac razvoja stočarstva i brojnih poljoprivrednih gazdinstva koja se bave proizvodnjom mlijeka na području mojkovačke opštine i širem području. Potpredsjednik Simović je tokom boravka u Mojkovcu održao i pojedinačne radne sastanke sa predsjednicima opština. R.C.G.

Sa skupa u Plavu

TIVAT: AKCIJA OREZIVANJA STABLA

ALPINISTA ANGAŽOVAN NA UKLANJANJU GRANA

Iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj saopštili su da je za sjutra planirano orezivanje stabla alepskog bora (Pinus halepensis Miller) u Velikom gradskom parku, na prostoru u blizini spomenika narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri i šetališta Kapetana Marka Krstovića. U okviru predviđenih radova biće uklonjene polomljene grane koje se nalaze u vršnim djelovima krošnje, kao i suve i bolesne grane. Usljed velike visine stabla koje je predmet planiranih radova, i specifičnosti lokacije, orezivanje će vršiti alpinista Dejan Verigo iz

PK „Subra“ u saradnji sa „Komunalno“ d.o.o. Tivat. Iz Sekretarijata mole građane da radi lične bezbjednosti u petak ne koriste prostor Velikog gradskog parka u blizini spomenika Spasiću i Mašeri. Z.K.

Veliki gradski park


20

crna gora

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

Herceg Novi: izrađeNo idejNo rješeNje uređeNja obale

Nakon sezone izgradnja šetališta Bijela - Kamenari

Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog izradila je idejno rješenje za uređenje dijela obale, odnosno izgradnju trotoara uz magistralni put Bijela - Kamenari, u zoni morskog dobra. Izgradnja ove dionice koštaće 150.000 eura. Opština se obavezala preko Agencije da uradi projekat koji će biti doniran Morskom dobru, a ono će preuzeti finansiranje radova. Izgradnjom trotoara uz magistralni put Bijela - Kamenari biće kreirana jedinstvena funkcionalna povezanost Bijele sa Kamenarima - formiranjem sigurne pješačke komunikacije, u skladu sa odgovarajućim standardima i tehničkim propisima. Trotoar će, kako kažu, biti dostupan i licima sa smanjenom pokretljivošću. Sa portala Radio Jadran navode da je projekat predat glavnoj gradskoj arhitektici na saglasnost, nakon čega bi trebalo da bude dostavljen Morskom dobru koje će izabrati izvođača radova i nadzor. Iz Agencije za izgradnju i razvoj su istakli da uređenje pješačke komunikacije – šetališta, obuhvata potez u dužini od 640 metara, uključujući uređenje dijela slobodnih površina sa južne strane raskrsnice lokalnog puta za Bijelu prema moru, zatim postojeću pješačku stazu koja vodi do rta Sv. Neđelje u dužini od 460 metara, kao i dva postojeća proširenja u

okviru ove trase. Na ukupnoj površini zahvata od 2.053 kvadratnih metara, predviđene su minimalne i ekonomične intervencije, uz maksimalno uvažavanje izuzetnih vizura i svih elemenata postojećeg stanja, radi sanacije, uređenja i valorizacije prostora. Parterno i hortikulturno uređenje podrazumijevaće betoniranje podnog zastora šetališta, uvođenje dodatne kontinualne “bočne” rasvjete šetališne staze (trotoara) u okviru parapeta potpornog zida prema moru, sanaciju oštećenih dijelova postojećeg parapetnog kamenog zida uz magistralni put prema konzervatorskim principima, kontinualni nastavak ovog zida linijskom sadnjom žive ograde u dužini od 203 metra (bezbjednosna barijera). Takođe, uređenje podrazumijeva i odgovarajući razvod površinskih atmosferskih voda, uređenje dijela obalne linije kamenim nabačajem na mjestima postojećeg proširenja šetališta, kao i opremanje ovih proširenja – vidikovaca adekvatnim urbanim mobilijarom (klupe, korpe za otpatke i slično). Osnovni koncept pejzažnog uređenja terena bazira se na kombinovanju pošljunčanih i travnih površina po principu preplitanja “talasa”, radi lakog održavanja, uz sadnju agava i lavande, kao autohtonih mediteranskih vrsta otpornih na uslove sredine.

Kako se navodi, predviđeno je uklanjanje, redefinisanje ili dislociranje svih postojećih elemenata koji degradiraju prostor (bilbordi, turistička i saobraćajna signalizacija postavljena na samoj stazi, niše za kontejnere postavljene na najatraktivnijim mjestima koje kvare vizuelni identitet prostora i sl.). Takođe, izdvojen je odgovarajući parking prostor za parkiranje automobila uz lokalni put ka Bijeloj, kao i proširenje za privremeno zaustavljanje vozila interventnih ekipa, na način da se ne remete pješački niti saobraćajni tokovi. Direktor Morskog dobra Predrag Jelušić kazao je prošle sedmice tokom obilaska sličnog, ali četiri puta dužeg šetališta Risan-Perast, da bi radovi u Bijeloj trebalo da počnu na jesen.

MaNifestacija ª sportski raspustº

Na pet lokacija sportske aktivnosti za osnovce Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica, u saradnji sa profesorima fizičkog vaspitanja, četvrtu godinu za redom organizuje manifestaciju “Školski sportski raspust”, koja počinje od utorka, 16. jula, i trajaće mjesec dana. Cilj realizacije programa Školskog sportskog raspusta jeste da se, kroz besplatne sportske sadržaje, tokom ljetnjeg školskog raspusta uključi što veći broj djece osnovnih škola u programirane sportske aktivnosti i da se kroz te aktivnosti razvije ljubav prema sportu, zdravom načinu života i aktivno provodi slobodno vrijeme. Planirano je da se na pet lokacija u gradu sprovode sportsko-rekreativne aktivnosti, uz nadzor i koordinaciju profesora fizičkog vaspitanja. Aktivnosti će se sprovoditi dva-tri puta sedmično

Izgradnja ove dionice koštaće 150.000 eura. Opština se obavezala preko Agencije da uradi projekat koji će biti doniran Morskom dobru, a ono će preuzeti finansiranje radova

u narednih mjesec dana. Lokacije terena su Zlatica (balon sala Cross, kod Trim staze), srijednom i petkom od osam do 10 i od 18 do 20 sati, Zabjelo (balon sala Kalezić), utorkom i četvrtkom od devet do 11 i od 18 do 20 sati, Stari aerodrom (balon sala OŠ “Pavle Rovinski”), utorkom i četvrtkom od osam do 10 i od 18 do 20 sati, Preko Morače (balon sala OŠ “Štampar Makarije”), utorkom i četvrtkom od osam do 10 i od 16.30 do 18.30 sati, Brdo Gorica (Avanturistički park), ponedjeljkom, srijedom i petkom od devet do 11 sati. Svi zaintere s ovani osnovci mogu da se prijave u navedenim terminima i danima. Sve informacije mogu se dobiti i u Sekretarijatu za kulturu i sport Podgorice, kao i na telefon 225-168; 225-144 ili putem e-mail-a: kultura. sport@pggrad.co.me.

Na parkiNgu u arseNalskoj ulici

Foto: Radio Jadran

Tivat dobija punionicu za električna vozila Stanica za punjenje vozila nove generacije - električnih automobila u vlasništvu tivatskog gradskog preduzeća Parking servis biće svečano puštena u rad danas u 11 sati na parkingu u Arsenalskoj ulici. Punionica je javna, a ugradio je Hrvatski Telekom u saradnji sa Crnogorskim Telekomom. Putem mobilne aplikacije Plugsarfing (a uskoro

i sa ostalih mobilnih aplikacija) svi korisnici električnih vozila u Evropi su upoznati da na javnom parkingu u Tivtu mogu napuniti svoje vozilo. Punjenje se za sada ne naplaćuje. Sve vrste električnih vozila, bez obzira na model, mogu puniti baterije. U pripremu terena, nabavku punionice i instaliranje, Parking servis je investirao više od sedam hiljada eura. Z.K.


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

CRNA GORA

21

BIJELO POLJE: DEVETA SJEDNICA SO

Bećirović i Suljević novi potpredsjednici opštine N

ermin Bećirović (SD) i Ernad Suljević (BS) novi su potpredsjednici bjelopoljske opštine, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta, glasovima odbornika vladajuće koalicije.

Obrazlažući prijedlog o imenovanju dva potpredsjednika, predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović, kazao je da je Demokratska partija socijalista odlučila da teret odgovornosti podijeli sa koalicionim partnerima, Socijaldemokratama i Bošnjačkom strankom, kako bi zajednički radili na razvoju Bijelog Polja. Prvi čovjek opštine uvjeren je da će novoizabrani potpredsjednici, Bećirović i Suljević, ljudskim, moralnim i profesionalnim kvalitetima dati doprinos razvoju lokalne uprave. Jasmin Kijamet (BS) i Azem Idrizović (SD) pohvalili su predlog o izboru potpredsjednika, uz konstataciju da očekuju da će Suljević i Bećirović kvaliteno obavljati povjerene poslove. Odbornik SDP-a Adnan

Striković kazao je da od potpredsjedničkih funkcija bitno zavisi kvalitet razvoja Bijelog Polja, te da je očekivao da će predsjednik Opštine izabrati neke politički iskusnije saradnike. Nikola Raosavljević, iz Ujedinjene Crne Gore, apostrofirao je da je prijedlog o izboru potpredsjednika isključivo politička odluka. “Ja to razumijem, ali radi se o ljudima koji nijesu završili prestižne univerzitete”, konstatovao je Raosavljević. Većinom glasova odbornika vladajuće koalicije, sa 21 glasom za, pet protiv i dva uzdržana, usvojen je i Prijedlog završnog računa Budžeta Opštine Bijelo Polje za 2018. godinu. Predsjednik Smolović je istakao da konsolidacija opštinskih finansija teče planiranom dinamikom, te da

Sa jučerašnje sjednice SO se sve tekuće obaveze redovno servisiraju. On je tokom diskusije naveo da ni njegov prethodnik, Aleksandar Žurić, niti on, nijesu napravili ni euro dodatnog duga. U obrazloženju Prijedloga završnog računa budžeta sekretarka Sekretarijata za finansije Alida Nuhodžić, iznijela je da su izdaci za 2018. godinu ostvareni u iznosu od 13.033.248 eura, a primci od

13.578.938 eura. Predsjednica Kluba odbornika DPS-a Vesna Pavićević pohvalila je završni račun budžeta za prošlu godinu i navela razloge zbog kojih odbornici vladajuće partije daju podršku. Odbornik DPS-a Abaz Kujović izrazio je uvjerenje da će ove godine Opština postići stabilnost i ostvariti finansijsku konsolidaciju. “Prošle godine je isplaće-

no 14 zarada, ove godine se isplaćuju sve redovno, što govori u prilog tome da ćemo stabilnost postići i prije nego što smo očekivali”, istakao je Kujović. Radosav Nišavić (SNP) ukazao je da odnos između primitaka i izdataka pokazuje da je Opština Bijelo Polje imala suficit budžeta što, kako je kazao, nije jasno s obzirom na velika zaduženja. B.Č.

VELIKO NEVRIJEME U BARU I ULCINJU NANIJELO ŠTETU GRAĐANIMA I ZAKUPCIMA PLAŽA

Vjetar lomio drveće i nosio krovove kuća utorka i srijede navodno je izgubio oko 200.000 eura. Jak olujni vjetar praćen kišom i grmljavinom čupao je drveće i nosio krovove s kuća i u opštini Bar, ali srećom ni tamo nije bilo povređenih. Na društvenim mrežama tokom jučerašnjeg da-

Velika plaža terijalna. Škrelja navodi da su u nevremenu uništeni svi suncobrani, a da ih je bilo oko 350. Gradske službe juče su raščićavale stabla sa puta od Ulcinja ka Adi Bojani, gdje je bilo više oborenih

na osvanulo je na desetine fotografija sa posljedicama nevremena, te srušenim stablima preko vozila i uništenim gradskim mobilijarom. Iz ulcinjske Službe zaštite navode da su porušena stabla uništila najmanje 50 automobila. Foto: mne.ul-info

Mini ciklon koji je preksinoć zahvatio crnogorsko primorje, nanio je veliku štetu građanima i zakupcima lokalnih plaža u Baru i Ulcinju. U naseljima Liman, Pinješ i Meterizi jak vjetar je nosio krovove sa kuća, lomio drveća, čak i stoljetna stabla masline, koja su otporna i na veoma jake udare vjetra. Potpuno je uništen i mobilijar sa popularne ulcinjske plaže “Copacabana Giovanni’s beach”. Zakupac Marko Škrelja je poslao fotografije na kojima se vidi kako izgleda taj dio Velike plaže i potpuno uništeni suncobrani od trske i razbacane ležaljke po plaži. On napominje da je stanje katastrofalno, ali i na sreću da je šteta samo ma-

stabala. Mještani Štoja navode da je većina priključnih puteva u ovom ulcinjskom naselju juče bila blokirana oborenim stablima. Materijalna šteta se tek procjenjuje, a samo vlasnik Luna parka u noći između


22

Svijet

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

ft: sa kojim izazovima će se suočiti novi šef evropske doplomatije

gdje će biti odgovoran za posredovanje u situaciji kada su odnosi Beograda i Prištine sve kompleksniji. FT navodi da je njegov mandat kao ministra spoljnih poslova Španije definisan u najvećoj mjeri protivljenju nezavisnosti Katalonije, gdje je odrastao. “To pokreće pitanja o mogućnosti da bude viđen kao neutralan posrednik, posebno što je Španija jedna od pet zemalja članica EU koje ne priznaju nezavisnost Kosova”, piše FT. Oni koji ga podržavaju ističu da bi Borel mogao da “okrene u svoju korist” to što je osjetljiv na pitanje Katalonije jer će obje strane u balkanskom sporu, kako smatra FT, biti oprezne u vezi sa njim, ali iz različitih razloga. Borel će najvjerovatnije zadacima pristupiti sa samouvjerenošću političara od karijere i bez manjka ambicije. Kada su ga u junu upitali da li bi prihvatio visoku poziciju u EU, on je kao iz topa odgovorio: “ako je sam vrh”.

Pred Borelom pet testova, među njima i Kosovo Budući šef evropske diplomatije Žosep Borel suočiće se s pet testova na novoj funkciji, a među njima je i pitanje odnosa Beograda i Prištine, piše Fajnenšel tajms. Borela, nasljednika Federike Mogerini, očekuju i pitanja Irana, Venecuele, Kine i odnosa sa SAD. “Španski veteran će se suočiti sa ispitima od Venecuele do Balkana u vrijeme opadajućeg uticaja EU”, konstatuje FT, dodajući da su tenzije između Beograda

i Prištine u porastu uprkos posredovanju EU. Borel je, navodi britanski list, označio Rusiju kao “starog neprijatelja”, napadao je “kaubojsku politiku” američkog predsjednika Donalda Trampa prema Venecueli, a žalio se i da su sastanci EU o spoljnoj politici “dolina suza”. Sada je ovaj borbeni španski političar nominovan za budućeg izaslanika EU za svijet, dodaje list. Pred Borelom je poseban test što se tiče Kosova,

ursula fon der lajen, kandidatkinja za predsjednicu ek

Vrata EU trebalo bi ostaviti otvorena za Zapadni Balkan Kandidatkinja Evropske unije za funkciju predsjednice Evropske komisije, Njemica Ursula fon der Lajen juče je boravila u Evropskom parlamentu. Cilj njene posjete jeste da ubijedi poslanike da glasaju za nju naredne nedjelje u Strazburu. Njemica, koja je izabrana za kandidata 2. jula na samitu lidera EU, bliska je kancelarki Angeli Merkel i članica je vladajuće njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU). Očekuje se da će dobiti većinu od 374 poslanika u Evropskom parlamentu. Sjednica je predviđena naredne nedjelje, u utorak ili srijedu, ali nije isključena mogućnost da Ursula fon der Lajen odloži glasanje za septembar kako bi imala više vremena da ubijedi skeptike. Tokom ove posete Briselu poručila je da vrata EU treba da ostanu otvorena za zemlje Zapadnog Balkana. Ona je to rekla na sastanku sa evropskim poslanicima, istakavši da će u centru njene pažnje biti promovisanje

biće dug 2.000 kilometara

Počinje gradnja autoputa od Kine do Rusije

vladavine prava, konkurentnost, digitalizacija i borba protiv klimatskih promena. “Evropska unija je zasnovana na principima”, poru-

čila je ona, iznoseći prioritete svoje buduće politke, prvi put od kako je nominovana za predsjednicu EK, prenio je Rojters.

Premijer Rusije Dmitrij Medvedev odobrio je izgradnju oko 2.000 kilometara dugog autoputa koji bi trebalo da poveže Rusiju sa Kinom, objavila je ruska državna agencija RIA Novosti. Ruski premijer je odobrio prvu fazu projekta, koja će biti realizovana kao privatno-javno partnerstvo između privatnih investitora i državnih sredstava. Cio projekat koštaće nevjerovatnih 9,4 milijardi dolara, a RIA Novosti prenijela je da je do sada kupljeno preko 80 odsto zemljišta na kom će se protezati budući autoput. Autoput će se od rusko-kineske grani-

ce prostirati na zapad i predstavljaće najkraći put za kopneni transport robe iz Kine u Evropu. Takođe, olakšaće će automobilski saobraćaj između Evrope, Zapadne Rusije i Centralne Azije. Autoput Meridijan samo je jedan od projekata koji imaju za cilj da poboljšaju infrastrukturu u tom dijelu svijeta. Kineski predsjednik Si Đinping lansirao je 2013. godine globalnu infrastrukturnu politiku u cilju izgradnje luka, puteva i željeznice kako bi se stvorio novi trgovinski koridor koji će povezati Kinu sa Azijom, Afrikom i Evropom.


Svijet

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

23

nakon objave mejlova u kojima je kritikovao trampa

Britanski ambasador u SAD podnio ostavku

Britanski ambasador u SAD koji je zbog komentara o Trampu “digao dosta prašine” u odnosima dvije zemlje, podnio je ostavku, javio je Bi-Bi-Si. Britanski ambasador u SAD Kim Derok ocijenio je, u procurjelim mejlovima, da je administracija predsjednika Donalda Trampa nesposobna i disfunkcionalna. Derok je ocijenio da je mala vjerovatnoća da će se poboljšati, otkrivaju diplomatske depeše koje su u nedjelju procurile u javnost. Dokumenta koja je objavio “Mejl on Sandej” sadrže veoma kritične komentare ambasadora Deroka o trenutnom stanju Trampove administracije i pružaju rijedak uvid u to kako neki visoki britanski diplomata gleda

Dokumenta koja je objavio “Mejl on Sandej” sadrže veoma kritične komentare ambasadora Deroka o trenutnom stanju Trampove administracije i pružaju rijedak uvid u to kako neki visoki britanski diplomata gleda na vladu najbližeg saveznika svoje zemlje.

na vladu najbližeg saveznika svoje zemlje. “Ne vjerujemo baš da će ova administracija postati suštinski normalnija, manje disfunkcionalna, manje nepredvidiva, manje podijeljena, manje diplomatski nespretna i nesposobna”, na-

pisao je Derok u jednom od nizu procurjelih dokumenata koji se odnose na period od 2017. do danas. U dokumentima se takođe Trampova politika o Iranu ocjenjuje kao “nekoherentna i haotična”. Derok navodi i da sumnja u to da će Bijela kuća “ikad izgledati kompetentno”. U svojoj ostavci ambasador je, između ostalog, napisao da je sada, nakon objavljivanja tajnih depeša, postalo nemoguće obavljati posao ambasadora, pogotovo što su odmah krenule spekulacije i nagađanja o njegovoj poziciji i o tome koliko će ostati na poziciji ambasadora. Odluku o ostavci Deroka potvrdilo je britansko ministarstvo spoljnih poslova.

Derok

treći put u posljednjih dvadesetak dana

Merkel se ponovo tresla tokom zvanične ceremonije pariz priznao da je oružje njihovo

Francusko oružje nađeno kod generala Haftara Francusko ministarstvo odbrane priznalo je juče da su projektili koje je zaplijenila takozvana Libijska nacionalna armija (LNA), pripadali francuskoj vojsci. U izjavi je navedeno da su projektili američke proizvodnje bili namijenjeni zaštiti francuskih antiterorističkih snaga u Libiji i da zbog toga ne predstavljaju kršenje embarga na oružjem, kao i da su bili oštećeni i neupotrebljivi pa su do uništenja smješteni u skladište. To otkriće bi moglo biti veoma ponižavajuće za Francusku, koja

je ranije pružila podršku lideru LNA Halifi Haftaru. Haftar pod kontrolom drži veliki dio istočne Libije i u ofanzivi je protiv naoružanih grupa u Tripoliju koje podržavaju međunarodno priznatu vladu. Provladini borci su u junu oduzeli od Haftarovih vojnika američke i ruske protivtenkovske projektile i bespilotne letilice proizvedene u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Francuska je negirala da je Haftarovim snagama dala projektile i navela da su Amerikanci obaviješteni o svemu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel ponovio se tresla tokom javnog nastupa, treći put u posljednje tri sedmice, prenio je AP. Kako se navodi, Merkel se vidno tresla dok je juče u Belinu stajala pred počasnim vodom pored premijera Finske Anti Rinea. Portparol njemačke kancelarke saopštio je da se ona osjeća dobro i da razgovor Merkelove i finskog premijera nastavlja po planu. Kadrovi koje su ranije objavili mediji, prikazuju Merkelovu kako vidno drhti dok stoji pored finskog premijera, čiji je dolazak obilježen vojnim počastima u Berlinu. Slične probleme Merkel je imala 18. i 27. juna i oba puta brzo se oporavljala i nastavljala da hoda. Prvi put se to dogodilo dok je dočekivala ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kada joj je pozlilo dok je sa Zelenskim slušala intoniranje himni na jakom suncu. Na tadašnjem snimku se vidi kako Merkelova podrhtava i kao da teško

održava ravnotežu, a tada je rekla da se oporavila nakon što je popila vodu. Prvi incident se desio po velikoj vrućini, ali je vrijeme u berlinu juče bilo prohladno, naveo je AP. Drugi put se tresla tokom ceremonije postavljanja novog ministra pravde u Berlinu pored predsjednika Njemačke Frank-Valtera Štajnmajera, kada se

moglo videti da se kancelarka Merkel drži za ruke i pokušava da smiri drhtavicu. Poslije dva minuta se smirila i rukovala sa novom ministarkom pravde. Na samitu G20, koji je održan u Japanu 29. juna, Merkel je rekla novinarima da razumije njihovo interesovanje za njeno zdravstveno stanje, dodavši “Dobro sam”.


24

svijet

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

aleksandar lukašenko već 25 godina suvereno vlada bjelorusijom

Četvrt vijeka na vlasti i kraj se i dalje ne vidi On je sada “Broj jedan”. Nakon ostavke predsjednika Kazahstana Nursultana Nazarbajeva u martu, Aleksandar Lukašenko je šef države sa najdužim stažom na post-sovjetskom prostoru. Taj 64-godišnji autokrata sa prepoznatljivim brkovima slavi svoju 25. godišnjicu na vlasti.

■ autoritarni otac zemlje

Kada je 10. jula 1994. šef sovhoza, velike državne farme, izabran za prvog predsjednika Belorusije, bivša sovjetska republika na istočnoj granici Evropske unije bila je nezavisna tek tri godine. U to vrijeme, Lukašenka su u narodu od milja zvali “Baćk a ” (otac). L i d e r skom stilu oca nacije ostao je vjeran sve do danas. Brine se, recimo, da krave nisu previše prljave i da imaju dovoljno hrane. To je tipično za Lukašenka. Tako je u martu, zbog lošeg stanja na jednom poljoprivrednom gazdinstvu, otpustio nekoliko funkcionera, uključujući i ministra poljoprivrede. Često se čuje da je Lukašenko u svojoj republici sa

oko deset miliona ljudi održao neku vrstu “mini-Sovjetskog Saveza”. To se odnosi na relativno uspješan industrijski i poljoprivredni sektor koji ima koristi od državne podrške, a prije svega od političkog saveza s Rusijom. Ali to je takođe dovelo i do zavisnosti – koju Rusija voli da koristi. Na primjer, Moskva je uvela ograničenje uvoza za bjeloruske mliječne proizvode. U mračne strane njegove vladavine spada krajnje personalizovani autoritarni režim. Lukašenko se oslanja na obavještajnu službu KGB, koja u Bjelorusiji i dan-danas nosi to ime, kao nekada u Sovjetskom Savezu. Putem referenduma donio je izmjene zakone i ustava kako bi imao više ovlašćenja i neograničen reizbor. Parlamentu je oduzeta moć, liberalna opozicija skrajnuta, a mediji cenzurisani. Neki opozicioni političari su nestali bez traga, protesti su bili ugušeni. Valerij Karbalevič, politički stručnjak i autor Lukašenkoove biografije, o pojavi autoritarne vladavine u Bjelorusiji kaže: “S jedne strane, Lukašenko je bio

gladan vlasti i nije želio nikakva ograničenja. S druge, u društvu je postojala čežnja za redom u sovjetskom smislu.” Na Zapadu se Lukašenko smatrao “posljednjim diktatorom Evrope”. Evropska unija je njemu i njegovoj eliti nametnula sankcije.

■ Približavanje

zaPadu Poslije 2014.

Međutim, ta vremena su prošla – najkasnije 2014, nakon što je Rusija u Ukrajini uradila to što je uradila. Lukašenko je u toj krizi ostao neutralan i stekao međunarodni ugled zahvaljujući pregovorima o istoč-

noj Ukrajini u bjeloruskom glavnom gradu Minsku. Takođe, predsjednik je oslobodio i neke opozicione aktiviste, i tako otvorio put ka ukidanju sankcija EU, što se i desilo 2016. Ipak, zemlja nije postala demokratska. Prema specijalnom predstavniku UN u Bjelorusiji, ljudska prava se tamo i dalje redovno krše. Ponovno približavanje Zapadu trebalo je da bude krunisano u februaru. Planirano je prvo učešće Lukašenka na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Ali putovanje je neposredno pred sam događaj – otkazano. Vijest je uslijedila nakon jednog sastanka Lukašenka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je dovelo do spekulacija o mogućoj povezanosti ta dva događaja.

■rastući Pri-

tisak iz rusije Lukašenko je od početka održavao bliske odnose s Rusijom. Sa Borisom Jeljcinom, Putinovim prethodnikom, 1997. je osnovao zajed-

ničku rusko-bjelorusku državu, uniju koja je do sada postojala više na papiru. Bjelorusija je takođe bila osnivač Evroazijske ekonomske unije – inače, Putinov omiljeni projekat čiji je cilj reintegracija bivših sovjetskih republika. Međutim, posljednjih meseci Lukašenko je trpio sve veći pritisak iz Moskve da se još više poveže. Tako je ruska ekonomska politika dovela do toga da Bjelorusija manje profitira od ruske nafte, od njene prerade i preprodaje na Zapad. Bilo je i spekulacija da Kremlj želi da oživi projekat ruskobjeloruske države kako bi se Putinu omogućio reizbor. Poslije dva mandata, šef Kremlja više ne može da se kandiduje, a mandat mu ističe 2024. godine. Lukašenko se uplašio za svoju moć i – ako uopšte postoje – odbacio takve planove. Rusiju je kritikovao neobično oštro, ali je izbjegao direktne napade na Putina. Najveći izazov za Lukašenka tek predstoji: njegov odlazak sa vlasti. Nedavno je najavio da će naredni predsjednički izbori biti održani kako je i planirano: 2020. godine. On bi mogao da se kandiduje. Lukašenko je “talac” sistema koji je sam stvorio, piše Valerij Karbalevič, autor Lukašenkove biografije. “Lukašenko nema izbora osim da pokuša da ostane na vlasti do kraja života”, rekao je Karbalevič. Njegov odlazak bi doveo do promjene režima, a nasljednika je teško zamisliti.

Foto:VASILY FEDOSENKO

A

leksandar Lukašenko vlada Bjelorusijom već 25 godina. Na Zapadu više nema reputaciju “posljednjeg diktatora Evrope”, piše Dojče vele. Međutim, najvec´i izazov mu tek predstoji – odlazak s vlasti.


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

KULTURA

VELIKI USPJEH OSTVARENJA CRNOGORSKOG REDITELJA IVANA MARINOVIĆA

FILM “ŽIVI I ZDRAVI” NA MARKETU U SARAJEVU Ovih 17 projekata obilježava njihova raznolikost – od stilova autora, preko godina, iskustva, do žanra i formata. Svih 17 projekata obećavaju uzbudljivu budućnost za regionalnu kinematografiju

Još jedno remek-djelo Irvinga Stouna, knjiga o rađanju impresionizma, o životu Kamija Pisaroa: o njegovoj umjetnosti, porodici koja ga je odbacila zbog njegovih izbora, danima provedenim u slikanju u prirodi, nevoljama, bijedi i tek ponekim trenucima bezbrižnosti, ali i o velikoj ljubavi prema jednoj ženi uprkos strogim društvenim konvencijama.

REPERTOAR DANAS 11.7.2019.

FILM

SPAJDERMEN DALEKO OD KUĆE 15:30 / 17:30/ 18:45 / 20:00 / 21:15 / 22:30h

REŽIJA: Džon Vots

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 11.7.2019.

FILM

ANABEL 3 POVRATAK KUĆI 19:45 / 22:00h

REŽIJA: Geri Doberman

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

25

Projekat “Živi i zdravi” (Forever Hold Your Peace), reditelja Ivana Marinovića, odabran je za učešće na CineLink koprodukcijskom marketu (CineLink Co-production Market 2019) u okviru Sarajevo Film Festivala, koji će se održati od 16. do 23. avgusta. “Sedamnaest projekata odabrano je u dvije faze. Prva faza je obuhvatila osam dugometražnih filmskih projekata u ranom razvoju,

dok su projekti odabrani u drugoj fazi bliži završetku. Ovih 17 projekata obilježava njihova raznolikost – od stilova autora, preko godina, iskustva, do žanra i formata. Svih 17 projekata obećava uzbudljivu budućnost za regionalnu kinematografiju”, u obrazloženju je navela direktorica CineLink-a Amra Bakšić Čamo. Devet projekata odabranih u drugom krugu za koprodukcijski market koji se

održava tokom 25. Sarajevo Film Festivala su: “A Hope” (Ümit Köreken), “Death of the Little Match Girl” (Goran Kulenović), “Democracy Work In Progress” (Mihály Schwechtje), “Forever Hold Your Peace” (Ivan Marinović), “Mignon” (Sofia Georgovassili), “Mother Mara” (Mirjana Karanović), “The Happiest Man In the World or Lessons In Love” (Teona Strugar Mitevska) i “Trust” (Emanuel Parvu).

Odabrani projekti će se pridružiti onima koji su se razvijali u okviru CineLink radionice za razvoj projekata u aprilu. Bitno je istaći da je među selektovanim projektima tada bio i projekat “Sirin” crnogorskog reditelja Senada Šahmanovića koji sa Klaudijom Botino iz Francuske potpisuje i scenario, i producenta Veliše Popovića. Projekat “Živi i zdravi” podržan je na konkursima Filmskog centra Crne Gore za razvoj scenarija i razvoj projekta. R.K.

fic formu, kao i umjetničku knjigu. Dobitnica je više internacionalnih nagrada za grafiku i crtež, a učestvovala je na preko 120 grupnih i 20 samostalnih izložbi širom svijeta. Članica je Udruženja likovnih umjet-

nosti BiH, Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split, a od 2010. godine radi na Odsjeku grafika Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Izložba “Sedam mora” biće otvorena do 23. jula. R.K.

IZLOŽBA RADOVA U BUDVI

Sedam mora bosanske umjetnice Renate Papišta

Izložba radova “Sedam mora” umjetnice Renate Papišta, biće otvorena večeras od 21 čas u galeriji “Marko Krstov Gregović” u Budvi. Kustoskinja izložbe je mr Milijana Istijanović. “Inspiraciju za umjetnički izraz Papišta nalazi u kretanjima u prirodi, posebno u protoku vode, tačnije mora. More je vrlo značajno za nju: ono predstavlja njenu blisku vezu sa jugom, ali i živi organizam koji autorka upoređuje sa vlastitom umjetnošću, za koju kaže da egzistira kao

živo tkivo. Papišta u motivima mora i njegovih tragova vidi ponavljajući, ali iznova novi ciklus postojanja motiva – početak, preobražaj i kraj, koji se smatra rođenjem nove forme”, stoji u katalogu izložbe koji potpisuje Silvija Dervišefendić. Renata Papišta, vizuelna umjetnica iz Sarajeva, završila je diplomske i postdiplomske studije na Akademiji likovnih umjetnosti, odsjek grafika. Za svoj likovni izražaj koristi različite medije: grafiku, fotografiju, crtež, site-speci-


26

KULTURA

ª NEVJEROJATAN DOGAĐAJº NA LJETOPISU

Borba za opstanak i spas iz tranzicionih vremena Autorski projekat ugledne i nagrađivane hrvatske rediteljke Ivice Boban, “Nevjerojatan događaj”, teatra “Exit” iz Zagreba, opravdao je naziv, ali i ujedno oduševio gledaoce Barskog ljetopisa. Naime, iako je kiša nakon 60 minuta prijetila da sve prekine, odustajanje nije bilo opcija ni za glumce ni za publiku. Tara Rosandić, Anja Matković, Erna Rudnički i Filip Detelić u virtuoznoj pozorišnoj igri punoj zapleta pokazali su izuzetne sposobnosti improvizacije, a barska publika je još jednom pokazala koliko voli pozorište i cijeni svaku posvećenost. Predstava u stilu savremene komedije dell’arte govori o borbi za opstanak i spas iz bolno stvarnih problema i bezizlaznih situacija tranzicionog neoliberalno-kapitalističkog vremena koje živimo. Šarmantni Filip Detelić, koji je pobrao sve simpatije publike, kazao je da se mnogi mogu prepoznati u ovoj predstavi.

“Najsmješnije su upravo situacije u kojim se prepoznate, i nije da je ovo vrijeđanje publike, već su zapravo sve ovo životne situacije. A kad kažem publika, želim ih sve pohvaliti što su uprkos kiši ostali do kraja”, zaključio je Detelić, a njegova partnerka na sceni, Anja Matković, dodala je da predstava donosi lepezu emocija te tako dopire do publike. “Ima i tuge i smijeha, to su životne priče i u momentu kada se nađu na sceni oni su svi u najkriznijoj situaciji i krenu pričati svoju piču iz koje proizađu pravi životni problemi”, kazala je Matković. Sedam glavnih i još petnaestak sporednih likova pričaju svoje istovremeno smiješne i tužne priče i razotkrivaju i ono što nikome ne mogu, nemaju ili ne bi rekli. Na pozornici do kraja uspiju razgolititi i stvarnost i našu intimu, nasmijati nas do suza tuđim i našim slabostima, glupostima, pa i nesrećama. R.K.

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

Nikola Nikolić i Damir Karakaš

HRVATSKI PISAC DAMIR KARAKAŠ NA TRGU

PISANJE JE ZA M ILI PLES SA DEM

K

njiževni program 33. Grada teatra započeo je gostovanjem Damira Karakaša, jednog od najuglednijih i najčitanijih hrvatskih pisaca i dramatičara, dobitnika brojnih priznanja (među kojima su i „Kočićevo pero“, nagrada „Fric“...), čija su djela prevođena na desetak jezika.

U CENTRU SAVREMENE UMJETNOSTI

Dijalog našeg i hrvatskog umjetnika u formi mozaika Izložba radova umjetnika Matka Kezelea i Petra Vujoševića pod nazivom “Adriatik” biće otvorena večeras od 20 časova u galeriji Centar, u Centru savremene umjetnosti Crne Gore. “Mozaik kao samostalno umjetničko djelo datira još iz drevnih vremena sumerske umjetnosti. Danas, kada se na umjetnost može primijeniti Bourriaudov termin relaciona estetika, mozaik opstaje u savremenoj umjetničkoj

praksi kao i druge slikarske tehnike. Zajednička izložba hrvatskog umjetnika Matka Kezelea i crnogorskog autora Petra Vujoševića zamišljena je kao neka vrsta dijaloga, s mogućnošću poređenja dva duktusa unutar ovog načina umjetničkog izraza”, zapisala je o izložbi istoričarka umjetnosti Nataša Nikčević. Izložbu će otvoriti Biljana Keković, rukovoditeljka galerije Centar, a može se pogledati do 30. septembra. R.K.

Pisac koga kritičari svrstavaju u klasike, koji je sve svoje knjige napisao na način na koji je govorio Krleža - da treba pisati “mrko, okrutno, beskompromisno, neumoljivo, bez samilosti, i sa začepljenim nosnicama ako treba”, na Trgu pjesnika predstavio je svoj novi roman “Proslava”, a medijator razgovora sa njim bio je kritičar Nikola Nikolić. Zanimljivo je da je ovaj roman, još dok je bio u nastajanju, u ukoričenim fragmentima i u engleskom prevodu, predstavljen na pariskom Sajmu knjiga Livre Paris… Dio “Proslave” nastao je u samostanu Svetog Frane na Cresu (tokom rezidencijalnog programa u sklopu projekta Rijeka EPK 2020), roman je iskucan na pisaćoj mašini, a u svojoj misiji pisanja, kako je izjavio, Karakaš je pokušao da na 120 stranica, u četiri poglavlja, opiše tri generacije i dva rata, zapravo, kraj jednog i najavljivanje drugog, jer rat nikada ne pre-

staje, posebno na Balkanu. Ali, ovaj roman je, isto tako, i priča o milosrđu, o umjetnosti, i žrtvi pisanja i stvaranja… Na njemu je Karakaš intenzivno radio sedam godina, jer on, kako je objasnio, ne piše, nego radi…

■ ČOVJEK I NJEGOVE MANE

“Zanima me čovjek sa svim svojim manama i vrlinama. Uvijek pokušavam ući u mračne kutke i iznijeti na svjetlo dana. Samo pisanje je neka borba sa demonima, kao ples sa demonima… Kada pišem imam osjećaj da raspolažem sa malo municije i da svaki moj metak mora pogoditi u srce demona da bih morao ići dalje. Radnja “Proslave” se veže za poslijeratno vrijeme, međutim, iako poslijeratno – novi rat je u najavi i radnja je sama po sebi napeta, sumnjičava, ohola, beskompromisna…, i mene je više zanimala priroda ljudi i alegorični pri-

kaz mentaliteta, nego oslikavanje onoga što rat nosi. To je neki opis stanja prostora i vremena u kojima ljudi postaju istovremeno i žrtve i krvnici”. Ovim romanom Karakaš se vraća u Liku, gdje je rođen, među sjene i magle, tišinu i zvukove, boje i mirise zavičajnog krajolika i njegovih ljudi, i vodi čitaoce na uzbudljivo putovanje kroz vrijeme, prirodu, običaje, putovanje na kojem, pak, kao da sve stoji… Sam naslov romana proizašao je iz teksta, jer je, kako je istakao, htio pisati roman o liku koji je izašao iz našeg podneblja, ljudima koji su istovremeno i žrtve i krvnici, i taj naslov mu je nekako bio adekvatan. Radio je sedam godina, “da riječima bude usko, a mislima široko”, i jako puno ga je kratio…

■ UBISTVO IZ MILOSRĐA

“Kada pišem knjigu, puno istražujem. Na primjer, izabrao sam da u jednoj priči pišem o čovjeku koji je pripadao đavolu u vojsci. Zanimalo me je kako se on našao tu, kako se svi mi u životu nađemo u raznim okolnostima. Ljudi se uvijek nastoje afirmisati i dokazati u neče-


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

KULTURA

27

POČINJU XVIII KOTORART DON BRANKOVI DANI MUZIKE

Dva savremena djela premijerno za 13. jul Don Brankove dane muzike obilježiće 28 programa i uz učešće umjetnika iz svijeta

U PJESNIKA U BUDVI

MENE BORBA MONIMA mu, a u vremenu rata, a u ratu je Sotona dominantan, jednostavno se pokušavaju afirmisati na loš način, jer neko je umjetnik sa gitarom, a neko je umjetnik i sa nožem. Bavio sam se ovdje i ubistvom iz milosrđa. To je specifičan motiv i pojava koja je svuda drugačija, od naroda do naroda. Sa jednom profesoricom Filozofskog fakulteta sam proučavao kako su te stvari ljudi rješavali kod nas. Znale su to biti neke vrlo gadne situacije, i još ima tragova toga u našem mentalitetu. Da bih pisao o nekim stvarima, pokušavam što bolje da ih upoznam, istražim, prepoznam… Pokušavam naći uglove iz kojim najbolje mogu vidjeti, razumjeti i prenijeti šta se to u mom kraju dogodilo i zašto se tako događalo. Takav je mentalitet svih nas, jer u zavisnosti od okolnosti, čovjek može biti svašta.

Kao zanimljivost Karakaš je naveo i primjer da je sa svojim knjigama nastupao u Berlinu, u kultnom kinu “Babilon”, u Lisabonu, Lajpcigu…, ali da ga za dvadeset godina, koliko objavljuje, niko ni iz jedne knjižare u Lici nije pozvao. “Ne samo da nisam baš omiljen u svom kraju, nego poslje romana “Proslava” ne smijem više dolaziti tamo, jer je to za mene postalo opasno i nezgodno, ali i za moje roditelje koji zamo žive. Ipak, smatram da je prirodna pozicija pisca da bude u nesporazumu sa okolinom, i uvijek sam bio skeptičan prema piscima koji su obožavani i kojima se dižu spomenici u mjestima odakle su. Kad pišem o Lici, pišem o sebi i dajem svoj maksimum, drugačije i ne pišem. Bit mog pisanja je život i/ili smrt”, istakao je Damir Karakaš.

Osamnaesto izdanje KotorArt Don Brankovih dana muzike počeće tradicionalno umjetničkim programom na Dan državnosti, 13. jula u 22 časa, ispred Katedrale sv. Tripuna. Programom se umjetnički obilježava 40 godina od razornog zemljotresa 1979. godine i, ujedno, stavljanje Kotora na UNESCO-vu listu kulturne i prirodne baštine. Tom prilikom premijerno će biti izvedene dvije kompozicije porudžbine Festivala, festivalskoj publici dobro poznatih crnogorskih kompozitora Nine Perović i Ivana Marovića. Uz pratnju Festivalskog orkestra KotorArta i pod dirigentskom palicom maestra Julija Marića, kao solisti će nastupiti crnogorske sopranistkinje Olivera Tičević, Marijana Šovran i Milica Milanović, kao i rep grupa iz Kotora Who See. Veče muzičkih premijera biće zaokruženo i filmskom – emitovanjem dokumentarnog filma reditelja Dušana Vulekovića, takođe porudžbine Festivala. Film se bavi refleksijama stanovnika Boke i njihovim ličnim iskustvima ovog tragičnog događaja, kao i važnosti prisustva UNESCO-a za obnovu, razvoj i očuvanje Grada i Boke. KotorArt svoju misiju ne

Saradnja s Borisom Liješevićem Karakaš je na Trgu pjesnika govorio i o divnoj saradnji sa Borisom Liješevićem, koji je u zagrebačkom Satiričnom kazalištu Kerempuh re-

žirao predstavu po njegovom bestseler romanu „Blue moon“, koju je publika Grada teatra prije nekoliko večeri ispratila ovacijama.

Sa konferencije za novinare

doživljava kao “spektakl per se”, “zabavu za mase” ili tek kao pokriće za “koktel poslije”, istakao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare direktor festivala Ratimir Martinović. “Duboko i ozbiljno promišljamo koncepte i programske detalje kroz koje, njegujući tradicionalne vrijednosti zapadne umjetničke muzike, procjenjujući potrebe našeg društva i potrebe struke, još kako osluškujemo, provociramo, inspirišemo i sarađujemo sa mladim, novim snagama koji svojim idejama, novim izrazom i tumačenjima, obilježavaju i oblikuju novo vrijeme koje živimo, a koje se jasno očitava i u umjetničkoj muzici”, kazao je Martinović. On je ovom prilikom ujedno i podsjetio javnost da se “naš odnos prema umjetnosti i kulturi uopšte ne smije se svoditi samo na ‘pitku zabavu’ za turiste ili ‘elitistička’ okupljanja malobrojnih kroz umišljaj važnosti ionako kratkoročnog sjaja”. Konferenciji za novinare prisustvovao je i mađarski ambasador u Crnoj Gori Jožef Neđeši, koji se osvrnuo na centralne događaje predstojećeg izdanja. “Na čelu sa simfonijskim orkestrom iz Budim-

pešte, Obudai Danubia Zenekar, koji se po svečanosti i umjetničkom značaju izdvaja kao centralni događaj ‘Nedjelje mađarske kulture’, u okviru KotorArta nastupaju i drugi značajni umjetnici i muzičari, poput mađarske rok zvijezde Ildiko Keresztes i džez pjevačice Myrtill Mišeler. Putem kulturne diplomatije možemo podići mostove, koji ne bi mogli biti izgrađeni na drugi način”, zaključio je ambasador. PR Menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić podsjetio je na nedavno održani koncert Lene Kovačević i RTS Big Bend-a na Sinhro sceni, ali i ujedno najavio koncert No Borders Orchestra 28. jula na Porto Montenegro Jaht klub bazenu. A Jelena Ljoljić, direktorica muzičke škole “Vida Matjan” iz Kotora, izrazila je zadovoljstvo zbog partnerstva sa KotorArt festivalom, kao i zbog činjenice da đaci ove škole imaju priliku da nastupe rame uz rame sa istaknutim umjetnicima. R.K.

PROGRAMOM SE UMJETNIČKI OBILJEŽAVA 40 GODINA OD RAZORNOG ZEMLJOTRESA 1979. GODINE


28

Drugi pišu

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

FT: dokumenT koji je predsTavljen briTanskoj vladi

Velikoj Britaniji prijeti raspad u slučaju Bregzita bez sporazuma

Postoji realan rizik od raspada Ujedinjenog Kraljevstva, pri čemu bi sve četiri nacije krenule svojim putem, u slučaju “Bregzita” bez sporazuma. To piše “Fajnenšel tajms”, koji navodi da nije riječ o njihovoj procjeni već o dokumentu koji je predstavljen britanskoj Vladi. Dejvid Lidington, neformalni zamjenik premijerke u ostavci Tereze Mej, izvjestio je o tom istraživanju članove kabineta, i to u samom finišu borbe između Borisa Džonsona i Džeremija Hanta za mjesto čelnika Konzervativne stranke i, samim tim, i borbe za mjesto britanskog premijera, prenio je Sputnjik. “FT”, međutim, nije objavio kada je Vlada obavještena o ovim zaključcima, ali je zanimljivo da je list dobio uvid u dokument upravo na dan debate između Džonsona i Hanta, koja je održana u utorak 9. jula. Prvi je zagovornik izlaska iz EU bez dogovora, dok drugi smatra da bi to bio samo ultimativni potez. Fajnenšl tajms, Sputnjik

Šta su zaključci pomenutog dokumenta ŠkotSka:

Pokret za nezavisnost predstavlja važan i urgentan politički izazov koji bi mogao da se poveća ukoliko Škotska nacionalna partija (SNP) osigura

većinu na izborima za lokalni parlament 2021. godine.

velS:

Rastuća podrška lokalnoj stran-

ci Plaid Kajmru potvrđuje da “ne možemo da budemo spokojni kada je riječ o odnosu Velsa prema Uniji i nezavisnosti”.

egzit bez sporazuma, koji bi tražio da se nužno uvede direktna uprava Londona nad Sjevernom Irskom, samo bi dodatno zaoštrio situaciju”.

Sjeverna irSka:

engleSka:

Posebno zabrinjavajuće djeluju zahtevi za “glasanjem o granici”, što bi moglo da dovede do ujedinjenja Irske. Na umjerene glasače u Sjevernoj Irskoj posebno privlačno djeluje društvena liberalizacija u Republici Irskoj (ukinut stari zakon o abortusu, omogućene istopolne zajednice, smanjen uticaj Katoličke crkve na društvena pitanja). “Br-

Posljednja istraživanja pokazuju da su Englezi postali indiferentni prema Uniji. To se posebno odnosi na engleske članove Konzervativne stranke: 63 odsto njih prihvatilo bi nezavisnost Škotske kao cijenu za Bregzit. Riječ o prvom javno potvrđenom dokumentu koji govori da bi direktna posljedica Bregzita mogao biti raspad Ujedinjenog Kraljevstva.

Situacija Sa ŠkotSkom nije novoSt Nikola Stardžon, prva ministarka, više puta je jasno rekla da Škotska nacionalna partija (SNP) čeka da se proces Bregzita završi, a da će odmah zatim pokrenuti kampanju za novi referen-

dum o nezavisnosti. Novi referendum bi trebalo da se održi i prije sljedećih izbora. Podrška u javnosti za takav korak je oko 65 odsto. Laburisti su u više navrata rekli da će, ako budu

na vlasti, onemogućiti referendum. Međutim, SNP već traži pravne korake kojima će moći da se tome suprotstavi. Novost je situacija sa Velsom, koji je, sve do sada, bio smatran čvrstim upori-

štem zajedništva. Ali, situaciju je katalisala odluka kompanije „Ford“ da zatvori fabriku, što su učinile i neke druge kompanije. A uticala je i spoznaja da će poljoprivrednici ostati bez

subvencija iz EU. Posebno je osjetljiva Severna Irska. Razlozi koji su iznijeti pred britansku Vladu pokazuju da je situacija ozbiljna: ni Belfast ni Dablin ne žele granicu.


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

Drugi pišu

29

učestali slučajevi pronalaska pakovanja kokaina na filipinima

Plaže na koje more izbacuje pakete droge

M

ore mjesecima na plaže na Filipinima izbacuje pakete kokaina - vjerovatno izgubljene na putu do Australije ili bačene zbog racija.

Posljednjih nekoliko mjeseci na obalama Filipina mogu se naći paketi kokaina čija se tržišna vrijednost mjeri milionima dolara. Posljednji put se u nedjelju na jednoj filipinskoj plaži pojavilo sedam paketa. Vjeruje se da je u njima kokain. U maju je ribar pronašao 39 paketa kokaina. Ulična vrijednost bila bi više od četiri miliona dolara. Policija vjeruje da su paketi ispali sa brodova koji su krijumčarili kokain u Australiju - državu u kojoj je potražnja za ovom drogom velika. Ipak, niko sa sigurnošću ne može reći zašto su se ovi čvrsto oblijepljeni paketi pojavili na obali.

■ KoliKo KoKaina je pronađeno?

U nedjelju je jedna porodica tokom piknika na plaži u opštini Mauban u provinciji Kvezon, ugledala pakete koji su plutali u vodi. Pokupili su ih i kada su shvatili da bi u paketima mogla biti droga, trgovac ribom Ruel Perez odmah je pozvao policiju. Policijski zvaničnici potvrdili su za medije u Mani-

U nedjelju je jedna porodica tokom piknika na plaži u opštini Mauban u provinciji Kvezon, ugledala pakete koji su plutali u vodi. Pokupili su ih i kada su shvatili da bi u paketima mogla biti droga, trgovac ribom Ruel Perez odmah je pozvao policiju.

li da pakovanja sadrže bijelu supstancu, da su oblijepljeni selotejpom i da je na paketima logo energetskog pića. Sadržaj se i dalje ispituje. Ulična vrijednost ove količine kokaina iznosila bi oko 682.000 dolara. Ovo je mala količina u poređenju sa količinama pronađenim u februaru kada je za sedam dana u četiri provincije pronađen kokain čija je vrijednost procenjena na nekoliko miliona dolara. Lokalna policija saopštila je da u regionu Surigao del Norte stanovnicima ponudila vreću pirinča u zamjenu za svako predato pakovanje kokaina. Prema podacima filipinskog zavoda za statistiku, jedan kilogram pirinča košta oko 0,68 dolara.

■ Zašto se ovo dešava?

“Postoji nekoliko razloga za to”, rekao je Sanjo Tre, saradnik na Projektu za politiku o drogama pri američkom Institutu za političke studije. “Ponekad brodovi u brzini odbace višak tereta, posebno ako ih neko juri i žele da unište dokaze, a morske struje su ove pakete mogle donijeti do Filipina.” Kaže da je moguće i da su paketi bili dio pošiljke koju su krijumčari izgubili tokom puta. “Ponekad ribari sidrima ili udicama podignu te pakete sa

morskog dna, a paketi nekad i sami isplove.” Ipak, u filipinskoj Agenciji za borbu protiv narkotika sumnjaju da je “plutajući ko-

Ovo je mala količina u poređenju sa količinama pronađenim u februaru kada je za sedam dana u četiri provincije pronađen kokain čija je vrijednost procenjena na nekoliko miliona dolara.

kain” jedna vrsta diverzije narko-kartela. “Dok su sve vladine snage usmjerene na operacije u vezi sa kokainom, vjerujemo da bi karteli mogli da iskoriste priliku da krijumčare šabu”, izjavio je generalni direktor ove agencije Aron N. Akuino u saopštenju poslatom medijima u februaru. Šabu je filipinska riječ za kristal met - jednu od najčešće korišćenih droga na Filipinima. Borba protiv kristal meta bila je u središtu “brutalnog rata protiv droge” predsjednika Rodriga Dutertea. Hiljade dilera i korisnika narkotika ubijeno je u ovom “ratu” - što u policijskim akcijama, što u sukobima sa običnim građanima. Akuino je rekao da kokain nije “izbor Filipinaca i da su zato [krijumčari] možda namjeravali da žrtvuju kokain kako bi krijumčarili šabu”. Međutim, šef filipinske nacionalne policije Oskar Abaialde ne vjeruje da bi narko-karteli izabrali ovako skupu taktiku. On smatra da je vjerovatnije da su paketi bačeni. U septembru prošle godine, policija je na Solomonskim ostrvima pronašla 500 kilograma kokaina koji bi na ulici vrijedio do 300 miliona dolara. Moguće je da su najnoviji paketi bili dio tovara koji je bio namijenjen Australiji, ali su bačeni u more dok su dileri pokušavali da izbjegnu policijske racije. Pretpostavlja se da su bili namijenjeni australijskom tržištu na kom je kokain tražen. Bi-Bi-Si


30

ZABAVA

NAKON PET DANA IZBROJALI GLASOVE

Grupa Eastock iz Užica pobjednik ZBRKA festa O debi izdanju Zbrke, festivala demo bendova pod vođstvom NVO Društvo prijatelja rijeke Zete, koje je “održano” minulog petka i subote na Glavi Zete, nažalost, neće se pričati zbog

U finalu demo bendova nastupili su Dead man’s bells, Štrajk mozga, Sound floor, Eastock i Sestra

kvalitetne muzike i dobrog provoda, već zbog brojnih problema i nerazjašnjenih dešavanja. Drugo veče obilježio je nestanak struje, a u finalu demo bendova nastupili su Dead man’s bells, Štrajk mozga, Sound floor, Eastock i Sestra. Pobjednik je obznanjen tek juče, a ukupnim zbirom glasova to je sastav Eastock iz Užica, drugoplasirani je sastav Sestra, takođe iz Užica, i trećeplasirani sastav Štrajk mozga iz Nikšića. “Nagrade za prvoplasirane bendove biće uručene u skladu sa ranije propisanim uslovima učešća na festivalu”, rekli su iz organizacije. Fi.J.

Eastock

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

MARKO LOUIS ZA DN PRED NASTUP NA PROSLAVI DANA DRŽAVNOSTI U PODGORICI

KADA TE PRIHVATI CRNA GORA TE NE PUŠTA

⌦ Danilo Brajković

S

rbijanski muzičar Marko Louis, pred sjutrašnji nastup u Njegoševom parku, u okviru programa povodom proslave Dana državnosti, poučen prošlogodišnjim koncertom u KIC-u, očekuje da ga crnogorska publika još jednom inspiriše na putu do trijumfalne svirke.

TRI NOVA FILMA U CINEPLEXXU

PO DVIJE KARTE ZA DVA NAJBRŽA ČITAOCA

Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za tri nova filma. To su: “Ortaci na točkovima”, “Plijen” i “Ortovna ruža”. U srijedu 17. jula biće premijerno prikazano Diznijevo novo ostvarenje Kralj Lavova i to u 18.30 časova sinhronizovana verzija, a u 20 časova originalna verzija sa titlom. Ulaznice su već u prodaji. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju sa po dvije karte za film po izboru. Fi.J.

Glavni grad nedavno je predstavio muzički program kojim će obilježiti i proslaviti Dan državnosti. U saradnji sa Ministarstvom kulture, u Njegoševom parku će sjutra (početak u 21 čas, kraj četiri časa nakon ponoći), nastupiti DJ i producent James Zabiela, Marko Louis, DJ crew Beat At Joe’s i bend Freedom. Marku Louisu pripala je čast da otvori program u 22 časa, a biće to njegov svojevrstan povratak na mjesto uspjeha, pošto je nedaleko od Njegoševog parka, tačnije u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, lani održao fenomenalan koncert, debitantski u Podgorici. Govoreći o novom izazovu, Marko Louis za Dnevne novine nije mogao a da se prvo ne osvrne upravo na koncert u KIC-u, koji mu je, kaže, jasno stavio do znanja da na podršku crnogorske publike može računati u svakom trenutku.

■ ZALJUBIO SAM SE U CRNOGORSKU PUBLIKU

“Ne mogu vam opisati koliko sam srećan, jer smo konačno zakazali nastup u Crnoj Gori, a prije svega jer je u pitanju baš Podgorica. Taj koncert u KIC-u me je bukvalno oduvao i mogu da priznam da je jedan od boljih. Malo

sam se uplašio tada, iskreno, jer je riječ o sjedećim mjestima, ali na kraju niko nije sjedio, svi su đuskali, pjevali, peli se na binu. Crnogorska publika teško nekoga prihvata, ali kada se to desi onda te ne pušta. Zaljubio sam se u nju. Volim da uporedim crnogorsku i podgoričku publiku sa novosadskom. Slična atmosfera se desi u tim gradovima i mnogo mi je drago zbog toga. Bilo mi je krivo što poslije izlaska albuma ‘Euridika’ nisam došao u Crnu Goru da predstavim te pjesme. Nekako smo dugo razmišljali šta da zakažemo i kada, čekali smo i onda se ukazala lijepa prilika za Njegošev park. Tačnije, nije moglo ljepše od ovoga”, srećan

Znam otprilike koje će pjesme ići, ali volim i sebe i publiku i svoje muzičare na bini da iznenadim novim trenutkom. Sigurno će me inspirisati crnogorska publika da se desi nešto novo


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

Marko Louis

Foto: Ivan Miladinović

Bilo mi je krivo što poslije izlaska albuma ‘Euridika’ nisam došao u Crnu Goru da predstavim te pjesme. Nekako smo duje Marko na od sedam pjesago razmišljali šta da zakažemo Louis. ma na spontanom i kada, čekali smo i onda se ukaalbumu “Berlin”, u Sada nezala lijepa prilika za Njegošev ma bojazni park. Tačnije, nije moglo ljepše saradnji sa Petrom od ovoga Zorkićem (alijas Peod stolica i sjedjenja, a iako je tarZ). Organizatori Exita, ovog puta pod otvotim povodom, podsjetili su da renim nebom - Marko Louje numera svojevremeno predis kaže da se koncepcija nastupa stavljena slučajnim prolaznicineće mijenjati, ali hoće stajling. ma na ulicama Berlina, a privu“Promijeniće se veoma bitna kla je ogromnu pažnju zaraznom stvar - nosiću, možda, neke san- melodijom, u toj mjeri da je i podale (smijeh). Ne, ne mijenja se licija morala da interveniše kako koncept, njega zapravo stvaram bi utišala svirku. Naravno, Marko na bini. Znam otprilike koje će Louis nije zaboravio ovu avantupjesme ići, ali volim i sebe i pu- ru, a ispostavilo se da će na najbliku i svoje muzičare na bini da ljepši način valorizovati tu ideju iznenadim novim trenutkom. Si- baš na Exitu. gurno će me inspirisati crnogor“Veliki trenutak za mene, i ska publika da se desi nešto novo”, zbog saradnje sa Exitom i zbog one sa prijateljom Petrom. Mi ubijeđen je Marko Louis. smo stvarno za svoju dušu na■ ”TRIBE” - OD BERLINA pravili taj album, prodavali ga u Berlinu, a nastao je za dva dana. DO NOVOG SADA Komponovanje i produkcija pjeA za muzičarovo lijepo raspo- sme ‘Tribe’ trajali su svega neloženje pred dolazak u naš glav- koliko sati. Sjećam se da smo tani grad, između ostalog, zaslu- da sjedjeli u studiju, vrištali i gožan je Exit. Naime, tema tek za- vorili kako ćemo se sjećati svega vršenog festivala u Novom Sadu, toga jednog dana. I desilo se to. koji je okupio više od 200.000 po- Kada sam prošle godine vidio da sjetilaca, bila je: Exit Tribe (Ple- je tema sljedećeg festivala - Trime), aludirajući na činjenicu be, rekao sam organizatorima da se posjetioci festivala osjeća- da imam pjesmu za njih, i tako ju kao jedno i da ih sve povezuje je krenulo naše zajedničko putoljubav ka muzici i Exitu. U čast te vanje. Nećemo nikada zaboraviti teme, Marko Louis predstavio je kakva je bila energija dok smo raspot za istoimenu numeru, koja dili ovu numeru”, zaključuje Marje nastala 2013. godine, kao jed- ko Louis.

ZABAVA

31

TRI NOVA UČESNIKA STIŽU NA NIKŠIĆKI FESTIVAL

Gramophonedzie, bend Ki i Srđine strijele za jači Lake

Gramophonedzie - novo ime Lake festa Nikšićki Lake fest, čije je deveto izdanje od 8. do 10. avgusta na Krupačkom jezeru, pojačao je lajnap - ranije potvrđenim učesnicima pridružili su se Gramophonedzie, grupa Ki i Srđine strijele. Takođe, organizatori su objavili i satnicu svih festivalskih nastupa, koja je dostupna na Fejsbuk stranici Lake festa. Podsjetimo, cijena karte je 10 eura za jedno veče, odnosno 25 eura za tri večeri. Prve večeri će nastupiti Srđine strijele, Akademia, Stereo Banana, TBF, Željko Bebek, Dog Eat Dog

i

(SAD) i Nikola Vranjković. Druge večeri na binu stižu Off Duty, Killo killo banda, Ibrica Jusić, Bombaj štampa, Punkreas, Prti Bee Gee i Gramophonedzie. Posljednju noć obilježiće Aklea Neon, Kolja i Grobovlasnici, Ki, Artan Lili, Kerber, Najda i Smak, Love Hunters. Povodom najave nastupa Vranjkovića, organizatori festivala proslijedili su medijima kratak intervju sa vrsnim muzičarom, koji je obećao da će u Nikšiću svirati presjek karijere, dakle dosta starih pjesama i nekoliko sa

albuma “Veronautika”. “Bio sam dosta puta na Lake festu i kao izvođač i kao ton majstor. Volim taj festival, jer je dobra atmosfera, kao i zvuk i svijetlo. Ne spremamo ništa specijalno, oni koji nas prate znaju kako će nastup otprilike izgledati, a oni koji nas ne prate će ionako da odu kući prije našeg nastupa, jer sviramo posljednji. Ove godine još nismo nijednom svirali u Crnoj Gori, pa je ovo prilika da svi ljudi koji prate naš rad dođu na koncert”, poručio je Vranjković. D.B.

IZJAVA DANA

Vudi Alen: Ima toliko kritika i žalbi na račun Trampove administracije da se to pretvorilo u najbolji i najkreativniji satirični humor posljednjih godina u SAD. Komedija praktično funkcioniše u svim prilikama, bilo da je smijeh glasan ili neurotičan.


ZDRAVLJE

Roditeljstvo

32

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

Maloj djeci davati manje šećera i više povrća

Količinu šećera u hrani za bebe treba smanjiti, a roditelji bi trebalo da maloj djeci daju više povrća kako bi spriječili razvoj želje za slatkišima, piše u istraživanju zdravstvenih stručnjaka. Istraživanje pokazuje da hrana za bebe na kojoj piše “bez dodatog šećera”, često sadrži šećer, med ili voćni sok. Sa Kraljevskog koledža za pedijatriju i zdravlje djece kažu da bi roditelji trebalo da nude i gorke ukuse, jer bi to djecu štitilo od propadanja zuba, loše ishrane i gojaznosti. Smanjenje gojaznosti djece je prioritet u svim djelovima Velike Britanije, s tim što se Engleska i Škotska obavezuju da će prepoloviti taj broj do 2030. godine. Označavanje hrane sa

velikom količinom šećera i masti je važan dio tog procesa, nakon uvođenja poreza na slatka pića u Engleskoj 2018. godine. U izvještaju se navodi da bi vlada trebalo da uvede obavezne granice za količinu šećera, uključujući i šećer u voću i u dječijoj hrani. Piše i da bebama ne treba davati slatka pića. Umjesto toga, trebalo bi da konzumiraju šećer u prirodnom obliku, kao što je svježe voće, mlijeko ili nezaslađeni mliječni proizvodi. Profesorka Mari Fjutrel, rukovodilac istraživanja za ishranu djece na Kraljevskom koledžu za pedijatriju i zdravlje djece rekla je da proizvodi za bebe često imaju visok procenat od voća ili slatkog povrća. “Pasirana ili tečna dječija

hrana upakovana u kesice takođe ima visok procenat šećera”, kaže ona. Ona dodaje da ukoliko dijete isisava hranu iz kesice, teže kasnije uči da jede na kašiku. “Hrana za bebe može biti označena kao da u njoj nema dodatog šećera, ali šećer iz voća takođe utiče na zube i metabolizam”, kaže Fjutrel. Brokoli i spanać Ona je rekla da bebe imaju sklonost prema slatkim ukusima, ali roditelji to ne bi trebalo da podstiču. “Bebe su voljne da isprobaju različite ukuse, ako im se pruži šansa”, kaže profesorka i dodaje da je važno da se oni upoznaju sa raznim ukusima, pa treba da jedu brokoli i spanać od malih nogu.

Profesorka Fjutrel je navela da roditelji treba da uče o uticaju šećera na dječiji organizam. “Višak šećera je jedan od vodećih uzroka za propadanje zuba. Čak 23 odsto petogodišnjaka ima problema sa zubima”, kaže ona. Unos šećera doprinosi da djeca postanu gojazna. Naučni savjetodavni odbor za ishranu preporučuje da šećer ne čini više od pet odsto dnevnog unosa energije za one koji imaju dvije i više godina, a još manje za djecu ispod dvije godine. Međutim, rezultati Nacionalne ankete o ishrani ukazuju da je prosječan dnevni unos za djecu između šest mjeseci i tri godine 11,3 odsto, što je dvostruko više od preporučene količine. (Roditelji.me)


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

ZDRAVLJE

33

Djeci kojoj je bio uskraćen industrijski šećer iz ishrane, za samo devet dana snižen je krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi. Zaključak je da šećer sam po sebi predstavlja uzrok bolesti srca i dijabetisa. Isto tako je dokazano da ne treba puno vremena da se preokrenu efekti nakon ukidanja šećera. Ova studija je definitivno pokazala da šećer utiče na metabolizam, ne zbog svojih kalorija ili efekata na težinu već je metabolički štetan.

Uticaj šećera na djecu Eksperiment koji je pokazao uticaj šećera na djecu sproveli su američki doktori sa univerziteta Kalifornija u San Francisku. Djeci kojoj je bio uskraćen industrijski šećer iz ishrane, za samo devet dana snižen je krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi. Zaključak je da šećer sam po sebi predstavlja uzrok bolesti srca i dijabetisa. Isto tako je dokazano da ne treba puno vremena da se preokrenu efekti nakon ukidanja šećera. Ova studija je definitivno pokazala da šećer utiče na metabolizam, ne zbog svojih kalorija ili efekata na težinu već je metabolički štetan. Robert Lustig sa Univerziteta u Kaliforniji San Francisku, koji je vodio studiju rekao je da su djeci oduzeti samo industrijiski obrađeni šećeri. Lustig i Žan-Mark Švarc sa Univerziteta Kalifornije, sproveli su eksperiment na 43 gojazne djece (latino i afro-američkog porijekla), uzrasta od devet do 18 godina koja su takođe imala visok krvni pritisak, nezdrav nivo holesterola ili znakove previše masti u jetri. To su sve simptomi metaboličkog sindroma, koji pokazuju da se radi o ljudima sa visokim rizikom od bo-

lesti srca, moždanog udara i dijabetesa zbog nezdrave težine, loših navika u ishrani ili nedostatka vježbe. Djeca su stavljena na restriktivnu dijetu. Oni su i dalje konzumirali nezdravu hranu – jeli su pecivo, tjestenine i pice – ali bez dodatog šećera iz sokova, slatkiša i druge hrane. Tim je bio oprezan da nahrani djecu sa istim brojem kalorija kao i obično, koju bi jeli u jednom danu. Smanjen je šećer u ishrani sa 28 odsto ukupnih kalorija za oko 10 odsto. “Mi smo im uskratili samo obrađeni šećer”, rekao je Švarc, “a efekti su bili zapanjujući”. Nakon devet dana, krvni pritisak je pao u prosjeku za pet bodova, mjerenje triglicerida holesterola opao je za 33 poena, (LDL ili “loš” holesterol) opao je za 10 bodova, kao i nivo šećera u krvi i nivo insulina. “Uprkos intenzivnim naporima da se održi tjelesna težina učesnika, ona je smanjena za oko 2 kg za 10 dana.. Osim toga, djeca su rekla da nisu osjećala glad. “Rekli su nam da se osjećali sito, kao da jedu mnogo više hrane iako je konzumiran isti broj kalorija kao prije, samo sa značajno manje šećera”.

Naučni savjetodavni odbor za ishranu preporučuje da šećer ne čini više od pet odsto dnevnog unosa energije za one koji imaju dvije i više godina, a još manje za djecu ispod dvije godine. Međutim, rezultati Nacionalne ankete o ishrani ukazuju da je prosječan dnevni unos za djecu između šest mjeseci i tri godine 11,3 odsto, što je dvostruko više od preporučene količine


zdravlje

Škode mentalnom zdravlju

34

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

Promijenite loše navike Svakog dana donosimo odluke, male i velike, pravimo izbore koji utiču na naš život. Neke od “malih” djeluju beznačajno, ali utiču na to kako se osjećamo. Ove uobičajene navike mogu da škode vašem mentalnom zdravlju mnogo više nego što biste pretpostavili. Loš način ishrane Polje psihologije ishrane bavi se, između ostalog, i pitanjem uticaja hrane koju jedemo na naše psihološko stanje. Dokazano je, recimo, da konzumiranje pretežno prerađene hrane (keksa, čipsa i uopšte svega što dolazi u kutijama ili kesicama) povećava rizik od depresije kod nekih osoba. Pa, ako se borite sa depresijom, možda u fazama kad vam je malo bolje možete da pokušate da se hranite malo zdravije. Preporuke su konzumiranje više voća, povrća, orašastih plodova, žitarica cjelovitog zrna, ribe i zdravih masti, kakve su recimo one u maslinovom ulju, dok bi prerađenu hranu trebalo da svedete na minimum. Mediteranska ishrana, dokazano, pozitivno utiče na fizičko i mentalno zdravlje. Možete da pokušate ovo: za početak, dovoljno je da se potrudite da jedan obrok u toku dana bude zdraviji nego do sada. Recimo, jaja umjesto peciva iz pekare. Ili, breskva umjesto čokolade. Ne mora-

te praviti dramatične rezove, dobre stvari uvijek počinju malim koracima. Ne krećete se dovoljno Ljudski organizam je stvoren za kretanje, ali što smo stariji, sve više vremena provodimo u sjedeći. A što ste manje fizički aktivni, veći je rizik da se jave anksioznost, depresija, hronični bolovi... Možete da pokušate ovo: ne morate da “zapnete” odmah. Šetajte, recimo, dvaput nedjeljno po sat vremena. Odaberite dva dana u nedjelji kad ćete odvojiti malo vremena za sebe, i prošetajte. Ne boravite na svježem vazduhu Koliko puta vam se desilo da osim što ste otišli na posao i vratili se, nos niste pomolili iz kuće u toku dana? Boravak u prirodi, makar ta priroda bila i lokalni parkić, pozitivno utiče na naše mentalno zdravlje. Možete da pokušate ovo: obećajte sebi da ćete svakog vikenda malo “pobjeći” u prirodu. I držite se toga. Ljeto je, nemate izgovor. Zalijepljeni ste za telefon Ne možete da izbjegnete ekrane u današnje vrijeme: mejlovi, poruke, društvene mreže, danonoćno praktično. Cijena toga je sagorijevanje na poslu, problemi u odnosima sa drugima, poteškoće sa spavanjem… I, da, dokazano je da su osobe koje

Ljudski organizam je stvoren za kretanje, ali što smo stariji, sve više vremena provodimo u sjedeći. A što ste manje fizički aktivni, veći je rizik da se jave anksioznost, depresija, hronični bolovi


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

mnogo vremena provode na društvenim mrežama generalno manje zadovoljne svojim životom, što može da dovede do problema sa mentalnim zdravljem. Možete da pokušate ovo: idite u šetnju s nekim koga volite bez telefona. Preživjećete, obećavamo, a možda vam se i dopadne. Da biste bili dobro, stvarno dobro - morate se postarati da sebi obezbijedite ono što vam je potrebno. Ako se sami ne pobrinete za to, niko neće. Zapitajte se zato šta je ono što stvarno želite, svakog dana. I idite ka tome. (Mondo.rs)

zdravlje

Kontrola stresa U redu, ovdje ne možete mnogo da uradite. Teško se živi, ali, iako ne možete da se oslobodite stresa u potpunosti, možete da naučite da ga držite pod kontrolom, da ne bi on vas držao pod kontrolom. Možete da pokušate ovo: dišite dijafragmom. Sjedite, spustite jednu šaku na stomak, a jednu stavite na grudi i dišite “stomakom”. Vježbu radite dobro ako vam se snažno pomjera samo stomak, dok grudni koš ostaje relativno miran.

35

Koliko puta vam se desilo da osim što ste otišli na posao i vratili se, nos niste pomolili iz kuće u toku dana? Boravak u prirodi, makar ta priroda bila i lokalni parkić, pozitivno utiče na naše mentalno zdravlje

Ne možete da izbjegnete ekrane u današnje vrijeme: mejlovi, poruke, društvene mreže, danonoćno praktično. Cijena toga je sagorijevanje na poslu, problemi u odnosima sa drugima, poteškoće sa spavanjem


36

Život

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

isprobana metoda i zaista daje rezultate

Izbjegavajte konflikte U današnje vrijeme su neizbježna razilaženja mišljenja, ali nekad sukob mišljenja pređe u svađu, a postoje i ljudi koji su po naravi svađalice. Ruski psiholog Aleksander Svijaša otkriva kako treba postupiti ako neka osoba, bilo da je vaš partner, prijatelj, kolega, šef, komšija, poznanik, započne svađu, a vi želite po svaku cijenu da je izbjegnete. Ovo je jednostavna, isprobana metoda i zaista daje rezultate. Zapamtite - za svađu je potrebno dvoje Kada vam se neko obrati svađalačkim tonom, gledajte da ostanete smireni i ukratko analizirajte koji je dublji uzrok takvog ponašanja, šta joj nedostaje i šta očekuje od vas, te zbog toga započinje prepirku. To što

Kada vam se neko obrati svađalačkim tonom, gledajte da ostanete smireni i ukratko analizirajte koji je dublji uzrok takvog ponašanja, šta joj nedostaje i šta očekuje od vas, te zbog toga započinje prepirku.

je muči može biti nedostatak nedostatak povjerenja i samopoštovanja, nedostatak ljubavi, topline i pažnje, strah od nečega… Zatim, dobro razmislite i dajte toj osobi ono što joj treba.

Za ovo vam treba dovoljno smirenosti, snaga karaktera i tolerancija… Kažite u sebi: - Šaljem ti razumijevanje (povjerenje, ljubav, brigu, sigurnost, optimizam; prihvatam te takvog/u kakav jesi. - Nikako nemojte da odgovarate na provokacije te osobe. Normalno se ponašajte i ponavljajte više puta u mislima šta joj šaljete. - Tada će ta osoba podsvjesno primiti vaš dar, umiriće se za neko vrijeme (dok nastavlja da provocira ili viče) i ostaviti vas na miru. Ne očekujte nikakvu zahvalnost, neka vam bude dovoljno što ćete svi dobiti ono što vam treba - toj osobi vaše dobre vibracije, a vama mir. (Stil)


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

Život

37

posjeduju različite i jedinstvene kvalitete ličnosti

Rođeni u julu su smireni i pametni Zavisno od toga u kojem mjesecu su rođeni, ljudi posjeduju različite i jedinstvene kvalitete ličnosti. Kratak opis osoba rođenih u julu bio bi - marljivi i vrlo zaštitnički prema ljudima i stvarima koje vole. Ali, to nije sve... Puni razumijevanja Kada je riječ o razumijevanju drugih, osobe rođene u julu zaista osvajaju srca. Kada im neko govori o nekom svom problemu, oni se istinski trude da razumiju i nastoje da se fokusiraju i pažljivo slušaju. Stalo im je do osoba koje imaju dobro srce. Pametni Moguće ih je prevariti ali takav se pokušaj uredno vrati “pošiljaocu”. Recimo da se neko pokuša našaliti na njihov račun, pa čak i uspije u tome, ali može biti siguran da neće sve na tome završiti. Ljudi rođeni u julu će se pobrinuti da tu osobu na inteligentan način poduče i zatvore joj usta. Vole da pomognu Njihov najbolji kvalitet je -

istinski vole pomagati. I pritom ne očekuju ništa zauzvrat. Čine to jednostavno zato što se tako ponašaju humana ljudska bića. To je glavni ra-

zlog zbog kojeg ih ljudi smatraju dobrim prijateljima. Smireni Kada je riječ o čekanju, imaju visok nivo strpljenja.

Nije važno koliko vremena treba da prođe da bi se nešto dogodilo, njihovo strpljenje čitavo vrijeme ostaje jednako.

Bitne su im male stvari Možda neće pokazati svoje emocije i koliko ih je nešto stvarno povrijedilo, ali pokazuju koliko im znače male stvari. Porodičnim, prijateljskim i ljubavnim odnosima pristupaju ozbiljno i daju sve od sebe da bi uspjeli. Zaštitnički Ponekad znaju pretjerati u brizi za one koje vole, ali jedno je sigurno, ljudi rođeni u julu iskreno žele pomoći i zaštititi. Usmjereni na porodicu Za njih je porodica na prvom mjestu prioriteta. Šta god da se dogodi unutar porodice, svi njeni članovi znaju da na njih mogu računati. Od osoba rođenih u julu zaista se može puno naučiti o ljubavi i poštovanju među članovima porodice. Odlično pamte Ako pokušate da ih lažete o detaljima nekog prošlog događaja, uhvatiće vas u laži. To je zato što imaju vrlo dobro pamćenje i ono sa godinama ne slabi. (Sensa.hr)


38 DN

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

FOTOUBOD

ŽIVONAČIN ARGEN- PROVJERA ŽIVJETI U GUBITI NA OPERSKA TINJSKA PRIPOVI- IKARSKI OZNAKA OZNAKA ENGLESKA ZA TINSKI PIJANSTVA PJEVAČICA PRIRODA JEDANJA KOMUNIST ZA ROPSTVU VRIJED- IZ ZA TEMPO MJERA FUDBALER SJEVER DUŽINU NOSTI KOTORA (LAT.) VOZAČA (LAT.) ERNAN

JEDAN ODSJEK NA FILOZOFSKOM FAKULTET VRSTA SELJAČKE OBUĆE (JEDN.)

NAUČNA FANTASTIKA (SKR.)

NATIONAL RUGBY LEAGUE ITALIJAN. INSTITUT ZA KULT.

VRSTA ČEKA VAŽAN ZAČIN KOJI JE VELIKIH OČIJU

STARI AMERIČKI GLUMAC HRIŠĆAN. POTOMAK STARIH EGIPĆANA PAPAGAJ

ZGRADICA ZA MLADENCE UZ KUĆU (MN.)

TAJLANDSKO OSTRVO GRADSKO VIJEĆE

DJELO ŽANA RASINA BIVŠI HRVATSKI MUZIČAR I PRODUCENT

ŠVEDSKA AUSTRIJA MJESTO KOD DUBROVNIKA ŠKOTSKE ČETE

AZERBEJDŽAN POTROŠNJA

OZNAKA ZA ISTOK KOJI IMA VELIKE UŠI

Kad uskočiš u hladnu vodu MALIŠAN, KLINJO

SASTANAK DRŽAVNIKA (MN.) TRBUH RUDNIK LIGNITA JERMEN. KOMPOZITOR HAČATURJAN

RIJEKA U FRANCUSKOJ

BITI PRIMORAN

PROŽET ŠARAMA

Play sudoku online at: TANKA, VITKA

www.sudokukingdom.com

IVAN KRILOV

Play sudoku online at: MICANJE

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PRIJEVAREN, AJK, AMERIKA, LE, ELIZABET, OSAT, LIMARI, MIŠA ZVEREV, PIS, DOAJENI, RC, PAL, ANJ, S, IAKO, AKCENT, S, RZN, TMINA, RUKAV, ALENA, SATIR, ATACI, NIŠAN.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3080

6

3

8

1

5

8 5

8

9

6

5

7

4

7

4

4 8

9

6

7

9

2

5

4

3

8

9

2

5

3

4

8

1

7

6

3

4

8

7

5

2

6

1

9

7

1

6

4

3

9

2

8

5

5

9

2

1

8

6

7

4

3

8

5

1Puzzle 2 6 solution: 7 3 9

4

6

3

9

7

8

1

4

5

2

Daily Sudoku puzzle No. 3027

2

1

2 7 4 5 9 3 8 6 1 Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26 3

5

9

2

4

7

8

1

6

8

2

4

6

9

1

3

5

7

6

7

1

8

3

5

4

9

2

8

2

8

6

5

1

9

7

4

3

9

4

3

7

6

2

1

8

5

5

5

1

7

3

8

4

6

2

9

7

3

5

4

2

8

9

6

1

4

9

2

1

7

6

5

3

8

1

6

8

9

5

3

2

7

4

7

6

Sudoku puzzle No. 3130 2015-05-09

4 8 3 6 7 1 9 5 www.sudokukingdom.com

4 9

Medium level

8

5

3

Play sudoku online at:

5 7

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-03-20

9

Podzemna pećina

2015-01-26

9 8 6

Medium level

7

1

6 7

7 3 1

9

4

4

3 8 5

8

4

4

2 6

6

6 9

6

2

9

6

5 4


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

Word Search Puzzle #F697FM

W

L

P

S

N

F

H

D

O

I

D

A

R

E

Y

C

O

E

Z

I

E

S

L

O

S

E

L

E

B

O

L

D

S

L

A

G

F

E

K

B

N

G

S

M

A

A

G

Z

T

G

N

C

M

C

F

A

C

P

R

N

Z

E

H

S

A

A

T

O

U

K

L

O

I

I

G

U

E

H

D

R

R

M

N

C

W

S

P

R

S

N

R

R

T

G

E

A

E

E

A

E

R

I

D

K

I

E

O

U

N

E

M

R

R

S

A

U

T

F

I

K

T

E

C

S

H

W

B

E

T

N

T

C

A

E

E

D

H

E

S

H

I

N

T

T

S

E

H

L

S

E

E

G

E

I

T

I

L

I

T

A

P

I

D

T

S

R

R

M

E

V

E

S

L

S

H

S

N

O

R

E

F

S

R

E

S

U

M

E

S

T

A

G

E

M

O

A

Adri Adrift Again Again Amble Arbiter Amble Argued Arbiter Azure Bolds Argued Brawl Azure Cease Comae Bolds Composes Brawl Cuckoo Cease Drips Elite Comae Forgo Composes Cuckoo

DripsFreshmen

Sedan Seeking Prattles Seize Sense Radio Sheds Range Singled Resumes Snore Spleen Riskiest Stage Steak Sedan Totes Seeking Trenches Seize Vines Weans Sense Whims

Hacker Elite Heather Lemon Forgo Lodge Freshmen Merges Omega Hacker Pitching Heather Pizzas Polar Lemon Prattles Lodge Radio Merges Range Resumes Omega Riskiest

Polar

Pizzas

Singled

Pitching

Snore Spleen

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Neplanirani troškovi vas izbacuju iz ravnoteže. Ne razumijete zbog čega, iako ste angažovani do iznemoglosti, ne možete finansijski da sastavite kraj s krajem.

BIK Uključuju vas u sva dešavanja koja su oko vas. Osjećaj da ste pozvani da reagujete na sve je rezultat vašeg pređašnjeg unošenja u tuđe probleme. Inače vam to ne smeta.

BLIZANCI U misli vam se uvukao neki nemir, nikako da odgonetnete šta je to što vas muči. Tenzija vas onemogućava da sagledate situaciju u realnosti, pa je najbolje da odagnate teške misli.

VAGA Odličan je trenutak da privremeno zakopate ratne sjekire i razmislite o putu na kome biste riješili svoje nesporazume. Ako propustite ovu priliku, novu ćete dugo čekati.

ŠKORPIJA S jedne strane imate vama nadređene ljude, a s druge strane one koji su ispod vas i čekaju vaš potez od koga zavisi njihova sudbina. Morate pošteno odmjeriti.

STRIJELAC Ako ste na začetku novog projekta, ovaj dan vam može donijeti mogućnost da jednu fazu privedete kraju. Mnogo ste očekivali i svojim prevelikim ambicijama ometali realizaciju.

Stage Steak Totes Trenches Vines Weans Whims Wreckage

RAK Ukoliko razmišljate o novčanim pozajmicama, najbolje je da odustanete jer će vas kasnije iznenaditi nepovoljni detalji. Najbolje je da troškove svedete na minimum.

JARAC Možete upasti u sukobe i probleme sa saradnicima. Vaša karijera bi mogla poći silaznom putanjom ako se dodatno ne angažujete i preduzmete odlučujuće korake.

Sheds

REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron February 8, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Ako biste racionalno analizirali svoju poziciju, priznali biste da ona i nije toliko loša. Problem je u tome što ste skloni kukanju i kritikovanju, pa takve ljude okupljate oko sebe.

DJEVICA Odnos s voljenom osobom nije onakan kakav biste željeli. Možda vas je ona pomalo razmazila pa ste bez svjesne namere ušli u ulogu žrtve kojoj je sve dopušteno.

Rješenje iz prethodnog broja: Malko čitaš narode

VODOLIJA Vaš odnos prema obavezama izgleda previše opušten. Obavljajte posao odgovornije i bez suvišne priče. Rijetko ko zna da je vaša šaljivost, u stvari, odbrambeni mehanizam.

RIBE Vraćaju vam se samouvjerenost i optimizam. Imate priliku da izgladite stare nesporazume i ponovo pokrenete aktivnosti sa ljudima koje ste prije izvjesnog vremena eliminisali.


petak,

40

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

OBAVJEŠTENJE Poš t ova n i ko ris n ici oglas n og prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me

APARATI/OPREMA

RAZNO

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020-023, 067/342-392

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

POSAO Restoranu Atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • •

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

GRAĐEVINSKE USLUGE

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

• • • •

osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Julski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


Sport

42

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

BRAZILCU POZLILO NA PREDSTAVLJANJU

Težak prvi dan u Madridu za pojačanje kraljeva Trenutak panike u Madridu - nakon prezentacije najnovijeg pojačanja Reala Brazilca Edera Militaoa. Militao je na pres konferenciji najprije pozirao za fotografe, a nakon toga odgovarao na pitanja novinara, a prilikom razgovora sa sedmom silom 21-godišnjem Brazilcu, koji je u Madrid stigao iz Porta, iznenada je pozlilo. On je najprije pokušao da otkopča košulju kako bi došao do vazduha, a nakon to-

ga je rekao kako osjeća vrtoglavicu, pa su u Realu odlučili da prekinu pres i svoje novo pojačanje su izveli na čist vazduh. “Real je ogroman klub i u njemu uvijek postoji pritisak, ali nadam se da ću imati dobru sezonu ovdje”, rekao je nešto ranije Militao, vjerovatno ni sam ne sluteći koliko će ga brzo taj pritisak prvi put slomiti. Militao je u Real stigao za 50 miliona eura.

Militao tokom presa u Madridu

DONARUMA OSTAJE VJERAN MILANU

Donaruma stavio tačku, vratimo Milan u Evropu

KUCNUO JE ČA POKAŽEMO DA

Drugi put u Estoniji, a prvi još od daleke 1995, Intertoto kupa i duela sa Tervis Parnuom - fudbaleri Budućnosti najljepši dio sezone i evropske avanture otvaraju na Baltiku protiv Trans Narve. Prvi meč 1. kola kvalifikacija za Ligu Evrope u Rakvereu, gradu 116 kilometara udaljenom od Narve, počinje u 17.30 sati. Žrijeb za evropske mečeve bio je takav da se upravo samo za Budućnost od crnogorskih klubova može reći da je favorit - svjestan je toga i trener Branko Brnović, koji je kao i uvijek bio pun optimizma. “Mislim da smo spremni da odgovorimo ovom zadatku. Iskreno ne želim nikoga da potcijenim tako ni Estonce, ali uvijek govorim da samo gledam svoju ekipu i vjerujem u nju”, jasan je Brnović. “Mislim da je došlo vrijeme da ovi momci i Evropi pokažu da vrijede i da je ovo prava uta-

7

MEČEVA ZAREDOM TRANS NARVA JE BEZ POBJEDE U ŠAMPIONATU ESTONIJE - POSLJEDNJI TRIJUMF OVAJ TIM UPISAO JE 22. MAJA

Donaruma Iako je postajala mogućnost da ovog ljeta napusti Milan Đanluiđi Donaruma je stavio tačku na ovu priču odlučio je da ostane i pomogne klubu da se vrati na stare staze slave. “Imao sam razgovore sa klupskim čelnicima, bilo je jako emotivno, kao da je prvi put. Jako sam uzbuđen i ne mogu da dočekam da sve počne”, poručio je golman

BUDUĆNOST AVANTURE U LIGI EVROPE PO

kojeg svake godine povezuju sa odlaskom sa San Sira. Milan ove sezone neće igrati evropska takmičenja... “Što se mene tiče, jako sam sazreo poslije prošle sezone. Iako sam mlad, želim da zahvalim Milanu na svemu, što su napravili čovjeka od mene. Sad moramo da se usmjerimo da vratimo Milan u Evropu”, zaključio je popularni Điđo.

kmica za njih”. Pripreme za novu sezonu krenule su praktično samo što se završila prethodna, a već u julu i utakmice. “Zaista sam zadovoljan odnosom mojim momaka prema poslu, radu, treninzima, njihovim ponašanjem, spremnošću... Radili su maksimalno i stvarno sa optimizmom ulazimo u prvo kolo kvalifikacija za Ligu Evrope”, dodao je Brnović.

■ BUDUĆNOST MORA DA MISLI NA EVROPU

Od kada je u trenerskim vodama za Brnovića je uvijek bilo važnije ono što se dešava u njegovom dvorištu nego snaga rivala. Naravno, to ne znači da Trans Narva nije analizirana. “Malo bi bilo nezbiljno da ih nismo analizirali - imaju četiri igrača koji su baš kvalitetni. Prije svih napadač iz Sjedinjenih Američkih Država (Erik Mekvuds) i trojica vezista koji znaju da igraju fudbal”, istakao je Brnović. “Vidjeli smo stvari u kojima su dobri, ali i one gdje su loši i njih ćemo morati da iskoristimo. Najbitnije je da mi kao ekipa izađemo na teren kako treba i smatram da smo spremni za to”. Prvi meč u gostima - dobro ili loše za Budućnost? “Smatram da je dobro, jer bismo u Podgorici morali od prvog minuta da napadamo. Ovako ćemo u prvih desetak minuta moći da vidimo šta možemo da očekujemo od rivala, a onda da krenemo sa

TRANS NARVA Merits Nesterovski Tamberg Saliste Elisi Prošin Poljakov Zakarljuka V. Mihajlov N. Mihajlov Mekvuds Trener: Andrej Semin

BUDUĆNOST Dragojević Vučić Milić Damjanović Boljević Mirković Božović Mijić Ivanović Perović Bakić Trener: Branko Brnović.

RAKVERE - Stadion “Rakvere linastadion”. Kapacitet: 1.785. Sudija: Sergej Cinkevič (Bjelorusija). Asistenti: Vitalij Maljutin, Jevgenij Romanov (Bjelorusija). Početak: 17.30h.

BRANKO BRNOVIĆ:

Ne bih bio zadovoljan remijem ni protiv jedne ekipe na svijetu. Fudbal je čudan, sve može da se desi, ali igraćemo našu igru, napadački i mislim da je ekipa koju vodim sposobna pritiv svakog tima da postigne gol ili dva. Tako da idemo na pobjedu

ESPANJOL, PARTIZAN I CRNA GORA NISU IMALI OVAKVU GRUPU IGRAČA Pred put u Estoniju trener Budućnosti Branko Brnović još jednom je apostrofirao momke sa kojima sarađuje. “Znam sastav za ovaj meč, možda postoji jedna dilema,

ali kažem - slatka dilema. Momci su pripreme odradili maksimalno u fenomenalnom ambijentu”, rekao je Brnović. “Već sam istakao da sam igrao u Espanjolu, Parti-

zanu, Budućnosti, vodio reprezentciju Crne Gore, ali ovakvu grupu momaka nisam imao priliku da vidim. Uživamo svi u radu, a nadam se da ćemo i u pobjedama”.


v

Sport

43

Četvrtak, 11. 7. 2019.

očinje u estoniji protiv trans narve

as da i evropi a vrijedimo

Kaluđerović

Milačić

CrnogorCi dijele pravdu u ligi evrope

Kaluđerović u Minsku, Milačić na ostrvima

Novo priznanje za crnogorske arbitre - koji će suditi mečeve u kvalifikacijama za Ligu Evrope. Sudijski komitet Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) delegirao je dva tima crnogorskih sudija za dijeljenje pravde na utakmicama prvog kola kvalifikacija za Ligu Evrope. Jovan Kaluđerović danas predvodi sudijsku četvorku u Bjelorusiji, u duelu domaćeg Šahtjora iz So-

ligorska i Hibernijansa sa Malte. Pomoćne sudije u ovoj utakmici biće Danijel Dević i Ivan Bogdanović, dok je četvrti sudija Mileta Šćepanović. Sudijski tim na čelu sa Milovanom Milačićem dijeliće pravdu na Farskim Ostrvima 18. jula, gdje se sastaju domaći B96 i Krusejders iz Sjeverne Irske. Milačiću će pomagati Milutin Đukić i Vladan Todorović, dok je četvrti sudija Predrag Radovanović.

Oduševljen svojim momcima: Branko Brnović sa Mihailom Perovićem našom igrom”, potencirao je nekdašnji fudbaler Budućnosti, Partizana i Espanjola. Šef struke našeg osvajača Kupa potencirao je i važnost evropskih takmičenja za njegov klub... “I na kraju sezone sam rekao da ova Budućnost mora da razmišlja o evropskim utakmicama - trenutno je samo Evropa ono što nas interesuje. Nisu to ni prvenstvo ni Kup”. Pobjednik ovog duela u narednoj rundi ide na noge ukrajinskoj Zorji, a upravo je to jedina stvar koja trenutno nije po volji Branka Brnovića. “Jedino što mi se malo ne sviđa je što se već prča o narednom kolu, pominju su Ukrajinci, ali ne - moji momci i ja mislimo samo na Trans Narvu”, jasan je Brnović.

■ Nema ekipe sa ko-

jom bih želio remi

Budućnost revanš igra pred svojim navjačima, pa bi u ta-

Neka u Estoniji bude kao 1995.

Budućnost će danas drugi put u svojoj istoriji igrati protiv nekog kluba iz Estonije. Prvi put se to desilo u grupi Intertoto kupa daleke 1995, kada su “plavi” u Talinu sa 3:1 savladali Tervis Parnu. Naš tim slavio je golovima Srdana Dmitrovića,

kvoj situaciji i remi u Estoniji bio dobar rezultat, ali... “Ne bih bio zadovoljan remijem ni protiv jedne ekipe na svijetu”, jasan je Brnović. “Fudbal je čudan, sve može da se desi, ali igraćemo našu igru, napadački i mislim da je ekipa koju vodim sposobna pritiv svakog tima da postigne gol ili dva. Tako da idemo na pobjedu”. Plavi neće biti kompletni na startu evropske sezone... “Aleksandar Vujačić (najbolji strijelac plavih u sezoni za nama) je otputo-

Nenada Vukčevića i Nebojše Jovovića. Bio je to meč prvog kola (u grupi se nisu igrali revanši), ali Budućnost do kraja, ipak, nije mogla do Uefa kupa u grupi sa Bajerom iz Leverkuzena, timom OFI iz Grčke i Nea Famagusta sa Kipra. vao sa nama, a imali smo hendkep da se Petar Grbić povrijedio. Volio bih da je tu, ali imamo zamjenu - ne kukam i koga nema bez njega se mora i može. I sa ovim momcima uvijek imam slatke muke u napadu”. Budućnost je tokom priprema odigrala dvije utakmice, Trans Narva u prvenstvu oko 17 mečeva - ali ni to nije problem. “Mislim da to nije hendikep, poznajemo se, uigrani smo tako da to nije problem”, zaključio je Brnović. K.B.

Ú

FOTO PrIČa

AMERI VOLE FUDBAL I SVOJE DAME - Spektakularan doček za fudbalerke Sjedinjenih Američkih Država priredili su Njujorčani. Dame ove zemlje prije nekoliko dana osvojile su Svjetsko prvenstvo u Francuskoj. Kako su igrale i koliko su bile dominantne u odnosu na ostatak planete takav doček su i zaslužile. K.B.


44

SPORT

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

Zasluženo: Novi ugovor za Origija

Divok Origi je potpisao novi višgodišnji ugovor sa Liverpulom, saopštio je šampion Evrope. Belgijanac je u finišu sezone postigao nekoliko golova koji se zbog svog značaja mogu smatrati istorijskim. Prvo je bio dvostruki strijelac u pobjedi nad Barselonom (4:0), kojom su Redsi napravili veliki povratak u polufinalu Lige šampiona, a potom i u finalu LŠ protiv Totenhema. Pamti se i njegov pogodak u derbiju sa Evertonom. Sve to iz drugog plana, jer u početku nije bio u ozbiljnijim planovima Jirgena Klopa.

Eriksen ne zanima Zidana

U fazi sam karijere kada bih volio da probam nešto novo - rekao je Kristijan Eriksen prije više od mjesec, mediji su odmah potekli priču da će ovog ljeta potpisati za Real Madrid, ali... Ne samo da do transfera nije došlo, nego Madriđani nisu ni poslali ponudu za Danca. Razlog je jednostavan - trener Zinedin Zidan ne vidi Eriksena u svojoj ekipi. Francuski stručnjak je kao svoju želju upravi istakao Pola Pogbu, pa iako je klub pratio igre sjajnog veziste londonskog kluba u pethodnom periodu, od transfera se odustalo.

Mečevi za koje se borimo: Goran Milojko, kapiten Zete

ZETA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE OTVARA PROTIV JAKOG MOL FEHERVARA

Mladi vukovi ne znaju za strah

Bez nosilaca igre iz prošle sezone Stanislava Namaška, Igora Vujačića i Nikole Krstovića, sa pojačanjima (Elom Kođo Nijaveđi i Alfonso Denis Sopo) koji zbog vize još nisu u kombinaciji za tim i bez povrijeđenog Jovana Baošića “vukovi” otvaraju novu stranicu na međunarodnoj sceni. Vrijeme je za prvu evropsku utakmicu u Podgorici ove sezone - Zeta od 20.30h dočekuje MOL Fehervar u prvom meču 1. kola kvalifikacija za Ligu Evrope. Mađarski tim (ranije Videoton i MOL Vidi) prošle godine je preko Didelanža, Ludogoreca, Malmea i AEK-a iz Atine stigao do grupne faze Lige Evrope, gdje je ukrstio koplja i sa kasnijim osvajačem Čelsijem, pa je jasno ko je veliki favorit večeras pod Goricom. “Imamo male šanse za plasman u drugo kolo, ali bez obzira na sve i njihove ambicije, a to je ulazak u Ligu Evrope, vjerujem da naša mladost nema straha protiv njih”, poručio je na sinoćnjem presu trener Zete Dejan Roganović. “Radili smo godinu za ovo i željeli da izađemo u Evropu. Dobili smo najatraktivnijeg rivala, koji je malo promijenio ekipu, ima niz internacionalaca uz nekoliko mađarskih reprezentativaca. Znamo sa kim igramo i vjerujem da smo se pripremili na pravi način”.

ZETA Aković Tuzović Đ. Vukčević Ceklić Sekulić S. Vukčević Milojko S. Krstović Goranović I. Vukčević Bošnjak Trener: Dejan Roganović

MOL FEHERVAR Kovačik Fiola Juhas Vinisijus Stopira Patkaj Nikolov Hadžić Husti Šćepović Milanov Trener: Marko Nikolić

PODGORICA - Stadion: Pod Goricom. Kapacitet: 11.500. Sudija: G. Vadačkorija. Asistenti: D. Čigogidze i Z. Mentešašvili (Gruzija). Početak: 20.30h.

■ NIKOLIĆEVE EKIPE ZNAJU ŠTA HOĆE

Fehervar je kombinacija mađarskih i uglavnom istočnoevropskih internacionalaca, ali čini se da je prva zvijezda tima trener nekadašnji šampionski šef struke beogradskog Partizana Marko Nikolić. “Veliki je taktičar, trofejan i odličan trener”, pohvalio je svog kolegu Roganović. “Njegove ekipe u svakom momentu znaju šta hoće i odlično stoje na terenu. Fehervar ne žuri nigdje, čeka grešku protivnika i svakog trenutka mo-

že da iznenadi i ugrozi protivnički gol. Gledali smo ih i znamo da imamo rivala za respekt”. Zeta, s druge strane, želi na pravi način da promoviše svoju mladost. “Nije mala stvar kada neko sa 17-18 godina istrči pod Goricom protiv rivala kakav je Fehervar. Vjerujem da ćemo kroz ove mečeve afirmisati još njih i da će iskoristiti šansu. Nemamo što da izgubimo, a možemo mnogo da dobijemo”, smatra Roganović.

■ KAPITEN: ZA OVO SE BORIMO

Slično kao njegov trener razmišlja i kapiten Zete Goran Milojko... “Cijelo prvenstvo se borimo za Evropu i sada smo je dočekali. Imamo dozu poštovanja prema rivalu, ve-

U KVALIFIKACIJAMA ZA LIGU EVROPE U SEZONI 2013/14 NAŠ PREDSTAVNIK MLADOST (DANAŠNJI TITOGRAD) ELIMINISAO JE VIDEOTON (DANAS MOL FEHERVAR). liki su favoriti, razlika je ogromna u svakom smislu, ali nijesmo uplašeni”, jasan je Milojko. Nepoznanica kada je u pitanju tim koji je bio dio Lige Evrope teško da može biti. “Igrali su neriješeno sa Čelsijem i to govori sve o kakvoj se ekipi radi. Vidjeli smo da protiv svih igraju smireno, izgledaju kao vojska, čekaju šansu. Pokušaćemo sve da zatvorimo”, zaključio je kapiten “vukova”. K.B.

Nikolić: Zeta jeste oslabljena, ali... Sa Partizanom je u Srbiji pokazao da titule mogu da se osvoje i kada se čini da je sve izgubljeno, dok je u Mađarsku “doveo” moćni Čelsi. Srpski stručnjak Marko Nikolić sigurno je najjače oružje MOL Fehervara, a pred večerašnji meč je poručio. “Činjenica je da je Zeta oslabljena, ali vidio sam nove kvalitetne momke i ne smijemo dozvoliti da se razmah-

nu”, jasan je Nikolić. “Ekipe sa ovih prostora imaju sjajan mentalitet, siguran sam da će igrači Zete dati sve što imaju i ići u kost, ginuti za svaku loptu kao da je posljednja”. Javnost u Mađarskoj očekuje rutinu Fehervara... “Ne i ja. Moramo biti ozbiljni i na maksimumu motivacije, samo tako možemo doći do rezultata koji očekujemo”, dodao je Nikolić.


ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

SPORT

45

KVALIFIKACIJE ZA LŠ: HRABRA SUTJESKA DO REMIJA U BRATISLAVI

PIKSIJEV EVROGOL ZA EVROPSKE SNOVE MANIFESTACIJA ŠKOLSKI SPORTSKI RASPUST

Sport je idealan za ljetnji raspust

Majstor je majstor: Damir Kojašević slavi golčinu i remi Sutjeske u Bratislavi Navikao nas je ranije na sjajne poteze u reprezentaciji Crne Gore, a onda kada su ga možda mnogi zaboravili Piksi je na evropskoj sceni podsjetio kakav je majstor. Golčinom Damira Kojaševića u posljednjoj sekundi utakmice Sutjeska je “zgrabila” veliki remi protiv Slovana u Bratislavi - 1:1, u prvom meču 1. kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Zahvaljujući njegovom evrogolu crnogorski prvak sada može da sanja nastavak takmičenja u evropskoj eliti. Preživjela je Sutjeska sinoć pritisak domaćina, nekoliko dobrih šansi Slovana, ali iako autsajder pokazala da nije lošiji rival od prvaka Slovačke, pa je tako i prije Kojaševićeve majstorije mogla do gola u gostima. Velike šanse imali su Aleksandar Šofranac (njegov šut glavom

NIKOLA RAKOJEVIĆ: Igrali smo hrabro protiv jakog rivala, ali imali smo i sreće, jer Slovan nije iskoristio svoje šanse. Uglavnom smo sastavljeni od domaćih igrača i moramo biti zadovoljni sa 1:1. Ipak, Slovan i dalje ostaje favorit. Revanš? To je jedan meč, igramo kod kuće i pokušaćemo da prođemo dalje.

odbranio Greif), ali i Bojan Božović (na sličan način). Tako se dugo činilo se da će Sutjeska uspjeti da sačuva 0:0, a onda je u 82. minutu Erik Danijel sjano ubacio u peterac Nikšićana gdje Andraž Šporar nije pogriješio (1:0). A onda kada su svi već upisali trijumf Slovana

ROLOVIĆ SREDIO ŠERIF

Na jučerašnjim mečevima kvalifikacija za Ligu šampiona zablistao je još jedan Crnogorac. Ognjen Rolović je golom za Saburtalo najavio veliki trijumg tima iz Tbilisija protiv moldavskog Šerifa u gostima (3:0).

SLOVAN

SUTJESKA

Šporar 82’ Greif Apau Bajrič Božikov Suhockij Ljubičič Ratao (od 64. De Kamps) Dražič Čavrič (od 64. Holman) Šporar Moha (77. Danijel) Trener: Martin Ševela

Kojašević 95’ Giljen Ciger Nedić Šofranac Bulatović Kojašević Ćetković Eraković Janković Marković (od 88. Božović) Vučić (81. Osmajić) Trener: Nikola Rakojević

1 1

BRATISLAVA - “Narodni stadion”. Gledalaca: 10.000. Sudije: Vitalij Meškov (Rusija). Asistenti: Maksim Gavrilin i Aleksej Lunev (Rusija).

“eksplodirao” je Kojašević. Najprije je na desnoj strani prošao nekoliko defanzivaca domaćih, namjestio “ljevicu” i bombom sa 25 metara pogodio dalji gorni ugao - 1:1 u 95. minutu. Gol iz snova i gol koji je Sutjeska zaslužila. Revanš je za šest dana u Nikšiću - Sutjeska može da osjeti zov naredne runde kvalifikacija za Ligu šampiona. K.B.

Manifestacija Školski sportski raspust zvanično će početi u utorak i trajaće mjesec, saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. Navodi se da je cilj realizacije programa da se, kroz besplatne sportske sadržaje u toku ljetnjeg školskog raspusta, uključi što veći broj djece osnovnih škola u programirane sportske aktivnosti. “Da se kroz te aktivnosti razvije ljubav prema sportu, zdravom načinu života i aktivno provodi slobodno vrijeme. Svi zainteresovani osnovci mogu da se prijave kad god budu slobodni i da se pridruže”, rekla je samostalni savjetnik u sekretarijatu za sport Nela Tatar agenciji MINA. Ona je kazala da je planirano da se na pet lokacija u gradu sprovode sportsko-rekreativne aktivnosti, uz nadzor i koordinaciju profesora fizičkog vaspitanja. “Te aktivnosti sprovodiće se mjesec, dva puta nedjeljno, po dva sata ujutro i poslije podne”, istakla je Tatar. Ona je naglasila da će u ponudi, osim balon sala sa terenima za mali fudbal, biti i tereni za košarku i odbojku. Kao i prošle godine u ponudi biće i Avanturistički park na Gorici.

PLANIRANO JE DA SE NA PET LOKACIJA U PODGORICI SPROVODE SPORTSKOREKREATIVNE AKTIVNOSTI, UZ NADZOR I KOORDINACIJU PROFESORA FIZIČKOG VASPITANJA. “Sve aktivnosti biće sprovođene u balon sali Cross, kod Trim staze na Zlatici (srijeda i petak - od 8 do 10 i 18 do 20 sati), Kalezić na Zabjelu (utorak i četvrtak, od od 9 do 11 i od 18 do 20), balon sali OŠ “Pavle Rovinski” Stari aerodrom (utorak i četvrtak od 8 do 10 i od 18 do 20), kod OŠ “Štampar Makarije”, (utorak i četvrtak, od 8 do 10 i od 16.30 do 18.30) i na brdu Gorica (Avanturistički park, ponedjeljak, srijeda i petak, od 9 do 11)”, rekla je Tatar. Ona je naglasila da se svi zainteresovani osnovci mogu javiti na tim lokacijama u navedenim danima i terminima. “Sve informacije mogu se dobiti i u Sekretarijatu za kulturu i sport Podgorice na telefone 225-168 i 225-144 ili putem imejla kultura.sport@ pggrad.co.me”, zaključila je Tatar.


46

SPORT

Budućnost želi Čerija Od odlaska Nemanje Gordića Budućnost je u potrazi za plejmejkrom, a rješenje bi mogao da bude momak koji ima iskustva u ABA ligi. Crnogorski šampion je zainteresovan za američkog pleja Vila Čerija. Nekadašnji košarkaš Cedevite, piše “Basketball sphere”, prvi je pik ne poziciji jedan koji bi trebalo da pređe u redove Podgoričana. Ovaj 28-godišnji plej ranije je nastupao za Cedevitu, bio je član Žalgirisa i Albe, a prethodne sezone nastupao za Santa Kruz Voriorse i nakratko za Olimpijakos. Budućnost je već dovela dva pojačanja - Hasana Martina i Martinša Mejersa.

Đurišić u Bešiktašu Nakon Poljske (Zjelona Gora), Njemačke (Bon) i Belgije (Ostende) vrijeme je za jednu od najjačih liga Evrope - crnogorski košarkaš Nemanja Đurišić novi je igrač turskog Bešiktaša. Kako piše Eurohoops Đurišič će potpisati jednogodišnji ugovor, a u klub koji vodi naš Duško Ivanović stiže kao slobodan igrač. K.B.

Sagan preletio Kolmar Biciklista tima Bora Peter Sagan pobjednik je pete etape Tur de Fransa, vožene od Sent Di des Voža do Kolmara u dužini od 175 kilometara. Sagan, koji ima 29 godina, ostvario je dvanaestu pobjedu u karijeri na najprestižnoj biciklističkoj trci na svijetu. Slovak je na petoj etapi ovogodišnjeg izdanja Tura slavio u grupnom sprintu ispred Vuta van Aerta, Matea Trentina, Sonija Kolbrelija i Grega van Avermeta. U generalnom plasmanu nije bilo promjena. Žutu majicu i dalje drži Žulijen Alafilip sa 14 sekundi prednosti u odnosu na Vuta van Aerta, odnosno 25 u odnosu na Stivena Krujisvika. Šesta etapa Tur d’Fransa vozi se danas, a start je u Mulou - ovo će ujedno biti i prva brdska etapa 106. izdanja Tur de Fransa.

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

KOMPLETIRANA POLUFINALA NA VIMBLDONU, NA REDU KLASIK FEDERER  NADAL

Super trio plus Bautista-Agut

100 POBJEDA UPISAO JE RODŽER FEDERER NA VIMBLDONU

Očekivano super trio svjetskog tenisa i “uljez” Roberto Bautista Agut - Vimbldon je dobio svoje polufinaliste, a uz Španca to su dobro poznata imena Rodžer Federer, Rafael Nadal i Novak Đoković. A borba za finale donijeće klasik, jedan od najprestižnijih mečeva u istoriji između Federera i Nadala, dok će na drugoj strani Đoković biti veliki favorit protiv Bautiste-Aguta.

SEMAFOR Četvrtfinale (M) Federer - Nišikori 3:1 (4:6, 6:1, 6:4, 6:4) Nadal - Kveri 3:0 (7:5, 6:2, 6:2) Đoković - Gofan 3:0 (6:4, 6:0, 6:2) Bautista-Agut - Pelja 3:1 (7:5, 6:4, 3:6, 6:3) Polufinale (M), petak Nadal - Federer Đoković - Bautista-Agut DANAS Polfinale (Ž) 14.00h Svitolina - Halep 15.30h S. Vilijams - Stricova

“Uljez” među četiri najbolja igra sjajan tenis: Roberto Bautista-Agut Srpski teniser, inače branilac titule na londonskoj travi plasirao se među najbolja četiri tenisera, pošto je pobijedio 23. tenisera svijeta Belgijanca Davida Gofana - 6:4, 6:0, 6:2. Federer je, poslije izgubljenog prvog seta, “odradio” Japanca Keija Nišikorija sa 4:6, 6:1, 6:4, 6:4 i tako je stigao do 100. trijumfa na Vimbldonu. Nadal je bio više nego ubjedljiv u duelu sa Ameri-

kancem Semom Kverijem i slavio sa 7:5, 6:2, 6:2, dok je Bautista Agut savladao Gvida Pelju iz Argentine sa 7:5, 6:4, 3:6, 6:3. Inače, polufinale Vimbldona biće 40. međusobni meč Federera i Nadala, a Španac vodi sa 24:15 u pobjedama. Danas su na Vimbldonu na programu polufinala kod dama, a sastaće se Elina Svitolina - Simona Halep odnosno Serena Vilijams Barbora Stricova. K.B.

MONTENEGRO WATER POLO CAMP ODRŽAĆE SE I OVOG LJETA U TIVTU

Damjan i Vjeko nastavljaju da uče djecu Sjajna priča koja se rodila prošle godine, svoju drugu stranicu okrenuće ovog ljeta. Na istom mjestu - u Tivtu. Internacionalni “Montenegro water polo camp” ove godine biće organizovan u dvije grupe od 22. do 28. jula i od 5. do 11. avgusta na već poznatoj lokaciji u hotelu Kamelija u ovom bokokotorskom gardiću. Inicijatori ideje su proslavljeni reprezentativci Crne Gore Damjan Danilović

i Vjekoslav Pasković, a ova vaterpolo škola svoj zainteresovanoj djeci, osim glavnih aktivnosti vezanih za ovaj sport, pružiće i sadržaje koji se tiču sportske medicine, psihologije i ishrane sportista, stvaranja timskog duha i igre, kao i osjećaja za fer-plej. Inače, kamp je internacionalnog karaktera, pa će u Tivtu učestvvati i klinci iz Italije, Španije, Njemačke, SAD i naravno Crne Gore. “Prošlogodišnji MWPC je

Sa prošlogodišnjeg kampa u Tivtu

sa relevantnih adresa ocijenjen kao visoko profesionalan. Imajući u vidu veliki broj učesnika iz drugih zemalja, idealan je promoter Crne Gore i prilika da djeca unaprijede komunikacione vještine i prošire svoja znanja o drugim kulturama”, poručili su organizatori kampa. K.B.

Kamp će ove godine biti organizovan u dvije grupe od 22. do 28. jula i od 5. do 11. avgusta.


47

SPORT

ČETVRTAK, 11. 7. 2019.

AJKULE PORAŽENE OD SAD U KINI

Muke sa napadom i pred novo prvenstvo

2010. TRANS NARVA

2

BUDUĆNOST Od njegovog pogotka za 4:4 ajkule nisu postigle gol: Bogdan Đurđić Na tačno pet dana do početka Svjetskog prvenstva vaterpolisti Crne Gore pokazali su slabosti tamo gdje su imali i najviše muka posljednjih godina u napadu. “Ajkule” su juče u finalu prijateljskog turnira u Kini poražene od Sjedinjenih Američkih Država (8:4, po četvrtinama 2:2, 3:2, 0:0 i 3:0), s tim da su svaki od četiri pogotka naši momci postigli u prvom poluvremenu. Napad jednostavno nije postojao u drugom dijelu utakmice - punih 17 minuta i 19 sekundi. Tačnije od gola za 4:4 koji je postigao Bogdan Đurđić. Inače, u trećoj četvrtini ni “Ameri” nisu blistali u napadu (0:0), ali su momci Dejana Udovičića u posljednjem periodu sa nova tri gola završili priču. Crna Gora je prje par da-

FOTO PRIČA

TIKI-TAKA KONAČNO POKORILA PLANETU CRNA GORA U FINALU PROTIV SAD NIJE POSTIGLA GOL OD FINIŠA DRUGE ČETVRTINE - TAČNIJE PUNIH 17 MINUTA I 19 SEKUNDI. na istog rivala savladala 14:13 i to bez Aleksandra Ivovića, kojeg je tada odmarao selektor Vladimir Gojković. Osim Đurđića golove za našu selekciju postigli su Nikola Murišić (dva) i Đuro Radović. Osim SAD Crna Gora je u prvom dijelu turnira u Kini savladala domaćina i Kanadu. Vaterpolo Mundijal Kvangdžuu počinje 15. jula, a naši momci otvoriće ga velikim derbijem sa Srbijom - u grupi su još domaćin Južna Koreja i Grčka. K.B.

KVANGDŽU JE SPREMAN - Grad u Južnoj Koreji od 14. jula biće domaćin Svjetskog prvenstva u vodenim sportovima, a na fotografiji se vidi da su sportski kompleksi spremni za najbolje na planeti. U centralnom dijelu fotografije nalazi se bazen na kojem će se vaterpolisti Crne Gore boriti za svjetsku krunu.

Španija u finalu Mundijala u Južnoj Africi savladala Holandiju (1:0) i prvi put postala šampion planete. Meč riješio majstor Andres Injesta u produžecima.

RTCG 2 20:20

SK HD Fudbal: Zeta - Fehervar

SK 1 CG 12:30 22:00

Vimbldon Vimbldon, studio Vimbldon Fudbal LE: Olimpija - Riga Odbojka (M) F6: Iran - Poljska Odbojka (M) F6: Rusija - Francuska

SK 3 14:00 16:15 18:30 20:45

Košarka U18 (Ž) EP, 1/4 finale 1 Košarka U18 (Ž) EP, 1/4 finale 2 Košarka U18 (Ž) EP, 1/4 finale 3 Košarka U18 (Ž) EP, 1/4 finale 4 Vimbldon

SK 5 12:00

Vimbldon

SK 6 12:00

Vimbldon

18:00 21:00 01:00 04:00

Fudbal KAN: O. SLonovače - Alžir Fudbal KAN: Madagaskar - Tunis Fudbal: Kruzeiro - Atletiko MG Skokovi u vodu SP

ARENA SPORT 2 17:30 02:30

Fudbal: Vest Hem - Altah Fudbal: Kolon - Argentinos

EUROSPORT 1

SK 4 12:00

12:00

ARENA SPORT 1

SK 2 12:00 20:00 00:00 03:00

Nije Budućnost veliki favorit, ali vjerujemo da su plavi kvalitetniji od estonskog predstavnika u Ligi Evrope.

Vimbldon

12:55

Tur de Frans, 6. etapa

EUROSPORT 2 10:00 13:55 16:00 19:55

Atletika: EP U23 Vimbldon Vimbldon Košarka: Univerzijada, finale MOGU LI VUKOVI DA POKAŽU ZUBE: Zeta na startu kvalifikacija za LE dočekuje Fehervar - tim koji je prošle godine igrao grupnu fazu ovog takmičenja - RTCG 2, 20.20h.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me


aktuelno

zanimljivo

nesvakidašnji poklon u gradu česiru u engleskoj

Penzioner osoblju bolnice poklonio tortu s kanabisom podgorica

Cvijet SrebreniCe kod Sahat kule Juče su u Podgorici, povodom obilježavanja dana sjećanja na genocid u Srebrenici, članovi Stranke pravde i pomirenja Petnjica dijelili cvijet Srebrenice i letke sa porukom da se ne zaboravi taj zločin. “Želimo podsjetiti i na druge genocide koji su se

nama Bošnjacima kroz historiju dešavali. Od prošlosti nećemo i ne želimo praviti utočište tugovanju, već ukazujemo da, kao narod, moramo preduzeti sve kako bismo izbjegli takva dešavanja”, rekao je Almir Muratović predsjednik OO SPP Petnjica

Kako bi se zahvalio osoblju bolnice Vorington u Česiru u Engleskoj, jedan penzioner poklonio im je tortu, ne znajući o kakvoj torti se radi. Ono što dobronamjerni čovjek nije shvatio bilo je da je domaća poslastica, poznata kao “svemirska torta”, puna droge klase B. Očigledno je bilo da se radi o torti s kanabisom tek nakon što je jedna medicinska sestra probala poslasticu.

U saopštenju na Fejsbuk stranici Fondacije Vorington i Halton Hospitals NHS Trust, glavna sestra Kimberli Salmon-Džejmison kazala je da je tortu probao samo jedan član osoblja. “Samo jedan član osoblja je pojeo mali komad kolača, nije trpio nikakve posljedice, a nakon toga je brzo završio smjenu”, kazala je glavna sestra. Osjetivši čudan miris iz kolača, viši službenici su

obavijestili policajce iz Česira koji su uklonili i kasnije uništili tortu. Međutim, jedan član osoblja u bolnici tvrdio je da su barem tri ili četiri medicinske sestre konzumirale tortu, koje su se nakon toga smijale sve vrijeme i bila je opuštena atmosfera. Policija u Česiru saopštila je da nisu preduzete nikakve mjere protiv čovjeka koji je u bolnicu donio tortu.

platiće ih 1,2 milijarde dolara

Bugarska kupuje osam novih lovaca F-16 Bugarska vlada odlučila je da za 1,2 milijarde dolara kupi osam novih lovaca F-16, piše bugarski sajt Novinite. Novi avioni biće nabavljeni, kako bi zamijenili već dotrajale avione Mig-29, koji su kupljeni krajem osamdesetih i početkom devedesetih. Nabavka osam letelica F-16 “blok 70” najvrijednija je na-

bavka oružja u Bugarskoj u posljednjih 30 godina. Kupovina aviona, oružja, prateće opreme i sistema obaviće se kroz četiri različita tendera. Ministarstvo finansija Bugarske je nešto ranije saopštilo da će za kupovinu ovih aviona Bugarska uzeti kredit u visini od oko 170 miliona dolara.

nezvani gost

Aligator se naselio u parku u Čikagu Čikaška policija potvrdila je da u laguni jednog od najpopularnijih parkova u Čikagu živi aligator. Da u parku boravi nezvani gost utvrdili su istražitelji, koji su otkrili da je riječ o aligatoru dužine oko metar i po. Portparol čikaške policije Entoni Giljelmi re-

kao je da su istražitelji otišli u lagunu Humbolt parka na zapadu grada i utvrdili da se tamo nalazi neobični stanovnik, što su prethodno objavili građani na društvenim mrežama. Zvaničnici nemaju odgovor na pitanje kako se životinja tu našla, prenio je AP. Grad-

ski čelnici navode da su u laguni postavljene zamke za aligatore u nadi da će životinja uplivati u jednu od njih i biti bezbjedno uklonjena. Guljelmi navodi da se očekuje da će krokodil biti uhvaćen i prebačen u zoološki vrt, gdje će ga pregledati veterinari.

u vazdušnom prostoru katara

SudAr vojnih AvionA

Senka

Dva katarska vojna aviona sudarila su se u vazduhu. Piloti su se katapultirali, saopštilo je katarsko ministarstvo odbrane. “Tokom trenažnog leta sudarila su se dva aviona. Piloti su uspjeli bezbjedno da se katapultiraju”, navelo je katarsko ministarstvo na Tviteru. U saopštenju se ne navodi o kojim avionima je riječ. U Kataru se

nalazi velika vazduhoplovna baza Al Udeid, u kojoj se nalazi američka Centralna komanda, iz koje nisu komentarisali incident.

Profile for Dnevne Novine

Dnevne novine 11. jul 2019.  

Dnevne novine 11. jul 2019.

Dnevne novine 11. jul 2019.  

Dnevne novine 11. jul 2019.