Page 1

BUDVA, KOTOR I HERCEG NOVI PRED NOVIM POLITIČKIM IZAZOVIMA

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ U RADNOJ POSJETI ■ 1213

Tri opštine, četiri krize

Vlada obezbijedila milion eura više za razvoj Plava

■ 89

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019. BROJ 2328 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

ZA SKI STAZU NA HAJLI

Cunami prljave kampanje MINISTAR ODBRANE PREDRAG BOŠKOVIĆ

Obogaćeni kapaciteti Mornarice

■ 11

U LUCI BAR ■ 17

Zaplijenjeno oko 30 kg kokaina

Tender za žičaru ■ 15

INTERVJU: VLADIMIR VOJINOVIĆ, KNJIŽEVNIK

Zbog mekog odnosa prema identitetu još nas gledaju kao plijen

U DŽAMIJAMA NA NOVOM ZELANDU UBIJENO NAJMANJE 49 LJUDI

Terorizam uživo: Snimao se dok je ubijao ljude

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■3839

■ 57

TEMA: ZA ČETIRI MJESECA 82 SLUČAJA NASILJA U PORODICI

■18 marketing@dnovine.me

Nasilje nije privatna, već javna stvar

+382 20252900


2

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

●NEZVANIČNO

Jeste da sam bio protiv ove države, ali mi moramo da volimo i poštujemo državu. Zato predlažem da uvedemo državni patriotizam, a ne ovaj ustavni, jer ja sam bio i protiv Ustava...

Nemoj tako Aleksa, ustavni patriotizam baš dobra stvar za naše građane i to treba da staviš u program svoje partije kad ga jednom budeš pisao...

Vi građani nemojte se razilazit subotu veče. Morate ostat dok ne propane ova država. Evo, ja ću vam nabavit šatore, a zvaću i one momke iz Bara te peku prasad na asfaltu. Ovoliki ražanj imaju. I ja ću biti stalno s vama i neću, ka Mandić, odit u Kristal i Buda bar.

PODGORICA: VUKOVIĆ I PURIŠIĆ OBIŠLI GRADILIŠTE

ŠTA RADE VRAČARE

Lovci u mutnom opasni po psihu i intelekt Kako im je proricanje sudbine na televiziji zabranjeno, vračare su svoju djelatnost u posljednje vrijeme preselile na društvene mreže gdje na profilima imaju i po nekoliko hiljada pratilaca. Stručnjaci, pak, upozoravaju da ovakve pojave na društvo mogu imati negativne posljedice u materijalnom, ali i duhovnom smislu.

● 20-21

DOM ZA STARE BIĆE ZAVRŠEN SREDINOM NAREDNE GODINE

MINISTAR SIMOVIĆ OBIŠAO SALON VINA

U registru 108 vinarija i 227 vinogradara

Za jedan od najznačajnijih infrastrukturnih objekata u gradu, čiji su radovi u toku, Vlada Crne Gore i Glavni grad izdvojili su 12.000.000 eura, što je najveći projekat u socijalnoj oblasti. Planirani rok završetka radova je 30 mjeseci, a kako ističe ministar Purišić, radovi će biti gotovi sredinom naredne godine, te da će biti ispoštovan rok za izgradnju. ● 24-25

SUBOTA

NEDJELJA

Jovetić: Neprihvatljiv pritisak na novinare bilo koje vrste

Bolnici u Risnu skener vrijedan 330.000 eura U Specijalnoj bolnici “Vaso Ćuković” pušten je u rad novi multislajsni skener vrijedan 330.000 eura, koji će građanima Risna, cijele regije i turistima omogućiti da dobiju savremenu medicinsku dijagnostiku, ocijenio je ministar zdravlja Kenan Hrapović. ● 22

Crnogorski sektor vinogradarstva i vinarstva ide krupnim koracima napretka i u narednim godinama imaće još snažniju podršku Vlade, poručio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović. ● 12

Sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla ili niska oblačnost. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -4 do 6, najviša dnevna 8 do 20 stepeni.

Malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima. Ujutru na sjeveru po kotlinama magla, a krajem dana u južnim i centralnim predjelima postepeno povećanje oblačnosti. Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -2 do 8, najviša dnevna 9 do 22 stepena.

Nakon što je urednik emisije “Okvir” koja se emituje na TVCG, Vukoman Leković optužio menadžment Javnog servisa za pritisak i nametanje teme i gostiju u emisiji, iz Savjeta te medijske kuće su uz ocjenu da je neprihvatljiv pritisak na novinare bilo koje vrste, tražili izjašnjenje menadžemnta, prije donošenja ● 23 konačne odluke.


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

GRADONAČELNIK GLAVNOG GRADA IVAN VUKOVIĆ

Očekujemo da ćemo biti dio vlasti u Tuzima Gradonačenik Glavnog grada Ivan Vuković kazao je juče da u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) očekuju da će biti dio vlasti u Tuzima. On je juče, nakon obilaska radova na izgradnji Doma za stare, kazao da nije tajna da su u DPS-u očekivali bolji izborni rezultat u najmlađoj crnogorskoj opštini. “Na kraju smo došli u situaciju da smo taj jedan mandat, koji je trebalo da bude jedanesti mandat za našu partiju, odnosno šesnaesti ukupno, izgubili za jedan jedini glas”, rekao je Vuković, odgovarajući na pitanje kako je zadovoljan izbornim rezultatom te partije u Tuzima. Prvi čovjek Glavnog grada postavio je pitanje onima koji vrlo često kritikuju DPS zbog navodnih politčkih praksi koje postoje u Crnoj Gori. “Da li je moguće da se u jednom nedemokratskom režimu desi da vladajuća partija izgubi mandat koji je ključno važan u procesu nastupajućeg formiranja vlasti u toj opštini za jedan jedini glas? Mislim da se odgovor sam po sebi nameće. Bez obzira na to, mogli smo i bolje proći, ali u svakom slučaju očekujemo da ćemo biti dio vlasti u Tuzima, jer govorimo o partijama sa kojima na državnom nivou konstituišemo vlast”, rekao je Vuković, dodajući da će Glavni grad nastaviti da pomaže razvoj opštine Tuzi. Upitan da li je delegitimisan parlament u Zeti, s obzirom da su njegovi članovi učesnici afere Koverta i da li podržava zahtjev opozicije iz Zete da se raspusti parlament i organizuju vanredni izbori, Vuković je odgovorio odrično. “Mislim da parlament nije delegitimisan i ne podržavam zahtjev za raspuštanjem parlamenta. Smatram da je to samo kontinuitet prilično destruktivnog političkog djelovanja tih političkih aktera u Crnoj Gori koji jedva čekaju bilo kakav povod da napuste institucije, pozovu na njihov bojkot i destrukciju”, rekao je Vuković, dodajući da to nije način da se problemi rješavaju u normalnim demokratskim društvima. “Mi ne bježimo od odgovornosti zbog onoga što se desilo, to je rekao i predsjednik parti-

DPS: U Skupštini o razvoju Zete, a ne o populizmu Iz odbora Demokratske partije socijalista Zeta juče je saopšteno da Skupština opštine u okviru Glavnog grada Golubovci mora da se bavi temama koje se tiču razvoja Zete i poboljšanjem životnog standarda njenih građana, a ne medijskim senzacionalizmom kroz iniciranje tema koje nijesu u nadležnosti tog organa. To je, kako su kazali, razlog zbog čega odbornici vladajuće većine u Skupštini opštine u okviru Glavnog grada Golubovci nijesu dozvolili “pokušaj političke promocije pojedinih partija, o trošku građana, kroz inicijativu opozicije da se raspravlja o Informaciji o preuzetim aktivnostima rukovodstva opštine u okviru Glavnog grada Golubovci povodom afere ‘Atlas’”. Kako dodaju, svima je, osim opoziciji u Zeti, jasno zašto je vladajuća većina odbila takvu inicijativu. “Ipak, javnosti radi, da podsjetimo prije svega na pravnu neutemeljenost i apsurdnost jedne ovakve inicijative, koja ni u kojoj varijanti ne može biti predmet rasprave u Skupštini lokalnog parlamenta Zete”, navode iz DPS-a. Posebna apsurdnost, kako ocjenjuju leži u, kako su kazali, vjerovatno namjernoj zamjeni teza od opozicije. “Da aktuelno rukovodstvo opštine nema legitimitet zbog afere koja se veže za parlamentarne izbore iz 2016. godine, iako je, naravno, aktuelno rukovodstvo legitimno izabrano kroz ubjedljivu pobjedu vladajuće većine na lokalnim izborima 2018. godine”, kazali su iz DPS Zeta. je, kao i akteri tog procesa. Ono što je naša obaveza u tom smislu mi ćemo je ispuniti, a to ne znači da je legitimitet političkog procesa u Crnoj Gori na bilo koji način ugožen”, rekao je Vuković. A.N.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

CUNAMI PRLJAVE KAMPANJE Iako su se neki naši mediji, šefovi nekih parapolitičkih nvo, a posebno opozicioni političari, već dokazali kao kreatori i protagonisti najprizemnijih oblika propagande protiv Crne Gore i njenog predsjednika Mila Đukanovića, još nije zabilježena ovakva koncentracija prljave političke i medijske kampanje kao ovih dana na ovdašnjoj javnoj sceni. Evo, juče ste mogli, u latiničnoj verziji biltena MANS-a, pročitati kako je „Đukanovićeva vila od 2.000 kvadrata, sa dva bazena i dvije bioskopske dvorane“, valjda preseljena sa brda Gorica u nikšićko selo Kočani. Istraživači sa neba su otkrili da na tri placa, ukupne površine 1488 kvadrata u Kočanima, postoji i neka betonirana staza koja dolazi do objekta koji je „sudeći prema izgledu, namijenjen za stanovanje“?! Ćirilična verzija MANS-ovog biltena bavila se juče poreskim dugovima „Milovih partnera sa Kipra“, ali tako da niko živ nije mogao da razumije o čemu se tu radi. Važno je da u opremi teksta stoji: Milo, partner, dug, pranje novca... I tako iz dana u dan. Malo latinicom, malo ćirilicom. Pravi cunami prljave kampanje. Kad čita i sluša što pišu i govore, čovjek bi glavom bez obzira pobjegao iz ove zemlje. Kao Duško Knežević. Koji već nedjeljama iz Londona najavljuje „politički cunami“ u Crnoj Gori. Ali ovaj lik sa crvene Interpolove potjernice sve je bljeđi, neuvjerljiviji. Pogotovo uz novi blam sa podnošenjem krivične prijave protiv Đukanović Mila, Žugić Radoja, Terić Tanje, Remiković Milana, Jovanić Blaža i Katnić Milivoja, „koji hoće da mu otmu imovinu“. Poslije konsultacija sa svojim advokatskim timom i organizatorima protesta D.K. je, dakle, odlučio da Katnića prijavi Katniću?! Pa ćemo vidjeti ko će na optuženičku klupu. Istovremeno, po ugledu na D.K. koji je pisao šefu Forin ofisa Hantu (a ovaj mu još nije odgovorio), Dritan Abazović je napisao pismo predsjedniku Njemačke Frank Valter Štajnmajeru, kojeg poziva da otkaže na najvišem nivou ugovorenu posjetu Đukanovića Berlinu?! Sa druge strane neki opozicioni političari su minulih dana saopštili kako su, u suštini, i oni građani, te da njihovo učešće ne ugrožava građanski karakter protesta. Naprotiv, može samo da koristi, jer oni kao poslanici imaju tri do četiri prosječne plate, tako da vrijede kao tri do četiri prosječna građanina, što značajno uvećava broj prisutnih. Usput su prekorili građanina Džemala Perovića, koji je reinkarnirao iz dvodecenijske političke hibernacije, jer je najavio da u subotu neće zanoćiti na Trgu nezavisnosti. Oni bi opet šatorsko naselje, prase na ražnju i besplatno pivo... Iako im je to već jednom propalo. Stvarno treba imati dobar stomak da se podnese mentalna i etička skarednost svih ovih karikaturalnih građansko-političkih egzibicija, stalno dopumpavanih besprizornim medijskim spinovanjem. A, kako veli A. Nikolaidis, ništa ne bazdi kao truo tekst! Baš bazdi. Džaba duva i sjever ovih dana. PS: Sva je sreća što samouvjerena i pompezna tupoumnost ima i slabu tačku, a to je da se potpuno razotkriva u svoj svojoj moralnoj i intelektualnoj bijedi. (S. Basara)


4

MARKETING

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

Obavještenje o katastarskom premjeru zemljišta Opštine Bijelo Polje Radimo zajedno, katastar nepokretnosti za uređeniju Crnu Goru!

Obilježi svoje! O B A V J E Š T E NJ E O KATASTARSKOM PREMJERU ZEMLJIŠTA OPŠTINA BIJELO POLJE Na osnovu člana 4. stav 1 zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti (sl.rcg.29/07) Uprava za nekretnine donijela je srednjoročni program radova na premjeru i izradi katastra nepokretnosti za period 2015-2020 godina. Cilj Uprave za nekretnine je da u narednom periodu, korak po korak, uspostavi katastar nepokretnosti za cijelu teritoriju Crne Gore. Prema programu u 2019. godini, između ostalog, vršiće se obilježavanje i snimanje dijela opštine Bijelo Polje i to u sljedećim katastarskim opštinama: Dobrakovo, Gubavac, Metanjac, Nedakuse, Njegnjevo, Potkrajci, Rasovo, Resnik, Unevina, Voljevac. Obilježavanje i fotosignalisanje granica posjeda će se izvršavati u periodu od 15.03. 2019 - 10. 04. 2019. godine. POZIVAMO SVE VLASNIKE KOJI IMAJU IMOVINU U NAVEDENIM KATASTARSKIM OPŠTINAMA DA IZVRŠE OBILJEŽAVANJE SVOJE IMOVINE DO 10. 04. 2019. GODINE. Za obilježavanje nepokretnosti vlasnik mora obaviti razgraničenje i fotosignalisanje i raščišćavanje okolnog drveća i rastinja kako bi se obezbijedila potrebna vidljivost signala iz aviona. Razgraničenje: 1. Prije početka snimanja detalja svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše razgraničenje parcela koje koriste i da granice obilježe trajnim graničnim biljegama. 2. Granice katastarskih parcela pod javnim objektima (putevi, željeznice, parkovi itd.) treba da obilježe (razgraniče) oni subjekti koji se o njima staraju (javna, državna ili privatna preduzeća). 3. Granične biljege treba postaviti na svim prelomnim tačkama linije parcele. Biljege moraju biti betonske, ili od prirodnog kamena, ili na prirodnoj stijeni ili metalne. FOTOSIGNALISANJE: 1. Prije snimanja detalja aerofotogrametrijskom metodom, saglasno Zakonu i Projektu, svi vlasnici, odnosno imaoci prava korišćenja na nepokretnostima obavezni su da o svom trošku izvrše fotosignalisanje graničnih tačaka svojih nepokretnosti (zemljišta i infrastrukturnih objekata). 2. Granične biljege (detaljne tačke) fotosignališu se fotosignalima kvadratnog oblika. Najmanja dozvoljena stranica kvadrata fotosignala je 30cm. Fotosignali moraju biti postavljeni čvrsto, u približno hoizontalan položaj i centar fotosignala se mora nalaziti u vertikali detaljne tačke. (centra granične biljege). 3. Fotosignali moraju biti dobro vidljivi iz vazduha, oštrih ivica i kontrasne boje u odnosu na okolinu. OBILJEŽAVANJE SVOJE NEPOKRETNOSTI POTREBNO JE OBAVITI BRZO I POTPUNO DO 10.04. 2019. GODINE. AEROFOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE PODRUČJA PREMJERA ZAVRŠIĆE SE 11.04.2019. GODINE. PREMA ČLANU 36. ZAKONA O DRŽAVOM PREMJERU I KATASTRU NEPOKRETNOSTI AKO IMALAC NE OBILJEŽI VIDNIM I TRAJNIM BILJEGAMA GRANICE ILI OBILJEŽAVANJE NEPRAVILNO IZVRŠI, MOŽE SE DOGODITI DA ORGAN UPRAVE IZVRŠI UPIS DRŽAVNE SVOJINE NA NEPOKRETNOSTI. Informacije na telefon: 020 444 001 067 615 594 067 256 438

Naručilac: Uprava za nekretnine Dragan Kovačević direktor


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

AKTUELNO

5

INTERVJU: VLADIMIR VOJINOVIĆ, KNJIŽEVNIK, PROFESOR FAKULTETA ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST NA CETINJU

ZBOG MEKOG ODNOSA PREMA IDENTITETU JOŠ NAS GLEDAJU KAO PLIJEN ■ „Mislim da posao nijesmo završili

2006. godine. Jer da jesmo, ne bismo konstantno bili u strepnji od rušenja Crne Gore onakve kakvu smo sazdali. Bez obzira na to što smo sve te godine bili pod raznim pritiscima i što je bezbjednost bila ugrožena, mek odnos prema identitetskim pitanjima poslao je po nas lošu poruku svima koji Crnu Goru vide kao plijen“.

■ “Crna Gora nije ośetila ratna

razaranja kobnih devedestih. Postaje to floskula, ali koliko god ona bila dosadna treba je ponavljati, Crna Gora je sačuvala multietnički sklad. Na toj osnovi, za koju je u dobroj mjeri zaslužan antifašizam i era ravnopravnosti naroda i narodnosti, moramo graditi našu budućnost”.

■ “Za očekivati je da smo meta

dijela ove ili one političke ili intelektualne elite, jer po mnogim definicijama te kategorije identitet i ne postoji ako ne postoji i neka druga strana koja ga pokušava osporiti. Ali, ne treba nas da brinu spoljnji osporavatelji, no domaći nevoljnici”.


6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

INTERVJU: VLADIMIR VOJINOVIĆ, KNJIŽEVNIK, PROFESOR FA

ZBOG MEKOG ODNOSA PREMA IDENTITETU JOŠ NAS GLEDAJU KAO PLIJEN

⌦ Vesna Šofranac

Bez obzira na to što smo sve ove godine bili pod raznim pritiscima i što je bezbjednost države bila ugrožena, mek odnos prema identitetskim pitanjima poslao je po nas lošu poruku svima koji Crnu Goru vide kao plijen. Zato i kod aktuelnih protesta, kako god na njih gledali, ne smijemo zanemariti da ima onih koji izvana naš suverenitet posmatraju kao svoj veliki propust“, kaže u razgovoru za Vikend novine naš književnik i profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, doc. dr Vladimir Vojinović. Vojinović, koji je do 2014. godine bio i predavač na Filozofskom fakultetu u Nikišću, govori o studentima,

iskustvu u radu sa njima, komentariše i pozive da se pridruže protestima, poručujući da svojim mladim kolegama kad god je u prilici, savjetuje da se klone politike.

VN: Kako Vi vidite aktuelna dešavanja na političkoj i društvenoj sceni, na nove pritiske o nasilnom preuzimanju vlasti, na uticaje sa strane...? VOJINOVIĆ: Mislim da posao nijesmo završili 2006. godine. Jer da jesmo, ne bismo konstantno bili u strepnji od rušenja Crne Gore onakve kakvu smo sazdali. Bez obzira na to što smo sve te godine bili pod raznim pritiscima i što je bezbjednost bila ugrožena, mek odnos prema identitetskim pitanjima poslao je po nas lošu poru-

ku svima koji Crnu Goru vide kao plijen. Da se razumijemo, niko od nas nije stariji od Crne Gore, niti će je iko nadživjeti. Pitanje je samo u kojoj formi će ona opstajati. Najsrećnije bi bilo da ona zauvijek zadrži multietnički duh i toleranciju, da nastavi da njeguje ovu jedinstvenu formu suživota. I kako god mi gledali na ove proteste, blagonaklono ili kritički, ne smijemo zanemariti dvije bitne činjenice. Prva je da ima onih koji izvana naš suverenitet posmatraju kao svoj veliki propust, kao udar na njihov nacionalni ponos i teritorijalne planove. A druga je da se protesti već u pojedinim interpretacijama i analizama posmatraju kao dio jednog šireg regionalnog talasa. Ni jedna ni dru-

ga činjenica ne idu u prilog Crnoj Gori. VN: Crnogorski identitet je u kontinuitetu meta dijela srpske političke i intelektualne elite. Da li Crna Gora dovoljno čini na očuvanju i razvijanju identiteta? Mnogi će reći da vlast u dovoljnoj mjeri ne stimuliše modernizaciju ustanova koje su organski nosioci identiteta… VOJINOVIĆ: Dok god budemo očekivali da aparat uredi naša životna pitanja čovjek će živjeti po mjeri mašine. Za očekivati je da smo meta dijela ove ili one političke ili intelektualne elite, jer po mnogim definicijama te kategorije identitet i ne postoji ako ne postoji i neka druga strana koja ga pokuša-

Crna Gora nije ośetila ratna razaranja kobnih devedestih. Postaje to floskula, ali koliko god ona bila dosadna treba je ponavljati, Crna Gora je sačuvala multietnički sklad. Na toj osnovi moramo graditi našu budućnost

va osporiti. Ali, ne treba nas da brinu spoljnji osporavatelji, no domaći nevoljnici. I njihova sumnja u vlastitost. A vjerujte, rješenja ovih problema su tako jednostavna, i obično kreću od naziva. Na primjer, zašto Radio-televizija Crne Gore, a ne Cr-

Rad sa studentima učinio je da bolje osjetim njihove potrebe i očekivanja

VN: Kakva su Vaša iskustva u radu sa studentima? Gdje završavaju najbolji, odnosno da li ih društvo prepoznaje i stimuliše? VOJINOVIĆ: Ponajmanje komunikaciju sa mlađim ko-

legama doživljavam kao rad. To je, prije svega, proces obostranog zrijevanja. Ne śećam se makar jedne negativne epizode, jer ako je nesporazuma i bilo oni su učinili da se prije svih promijenim ja, odnosno učinili su moja čula izoštre-

nijim za studentske potrebe i očekivanja. I čini mi se da je takav odnos donio rezultate i kolegama i meni. Znate, veliko je zadovoljstvo kad u svojstvu mentora pratite prvi diplomski rad ustanove u kojoj ste zaposleni, i kad ste u sa-

znanju da ste na toj istoj instituciji jedan od najangažovanijih mentora. A zadovoljstvo je veće kad znate da ste mlade ljude motivisali da nastave sa usavršavanjem. Dakle, diplomci Fakulteta za crnogorski jezik i književnost su

ili nastavili sa usavršavanjem na poslijediplomskim odnosno master studijama, ili se nalaze na stručnom usavršavanju u crnogorskim osnovnim i srednjim školama. Neki su u svojstvu pripravnika angažovani i na FCJK.


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

AKTUELNO

7

AKULTETA ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST NA CETINJU I simboli prošlosti mogu biti jake poruke VN: Vi ste predsjednik Savjeta za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova Skupštine Glavnog grada. Vraćen je spomenik Titu, ulice dobijaju imena zaboravljenih, a zaslužnih građana. Kakve poruke time šaljete? VOJINOVIĆ: Crna Gora nije ośetila ratna razaranja kobnih devedestih. Postaje to floskula, ali koliko god ona bila dosadna treba je ponavljati, Crna Gora je sačuvala multietnički sklad. Na toj osnovi, za koju je u dobroj mjeri zaslužan antifašizam i era

nogorska radio-televizija, ili zašto Univerzitet Crne Gore, a ne Crnogorski univerzitet? I da stvar bude paradoksalnija, ne pitam ništa novo, ništa što već moji mentori nijesu pitali crnogorsku javnost prije više decenija. Dakle, rješenja imamo, ponudili su ih kvalitetni pojedinci. Sluha za ta rješenja hoćemo li ikad imati, pitanje je. VN: Prisvajaju se crnogorski pisci, naše kulturno nasljeđe… Imamo li adekvatan odgovor? VOJINOVIĆ: Kako odgovoriti? Istom mjerom? Ne. Najbolje je što se može – raditi svoj posao, u školama i na fakultetima, i upoznavati omladinu s našim duhovnim nasljeđem. VN: Ponovo se pokušavaju animirati studenti Univerziteta Crne Gore da izađu na ulicu i pridruže se onima koji traže ispunjenje političkih zahtjeva. Kako Vi to, kao čovjek koji je jedno vrijeme bio predavač na Filozofskom fakultetu, danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost vidite? VOJINOVIĆ: Istina, bio sam dio Univerziteta, ali Uni-

verzitet Crne Gore sam napustio 2014. godine, a od tada do danas svi moji bivši studenti su okončali pohađanje nastave na osnovnim studijama. Dakle, ne poznajem izbliza situaciju na Univerzitetu, i ne mogu sa sigurnošću govoriti o razlozima studentskoga nezadovoljstva. Pravore-

ći, nije ni bilo razloga da se posredno pokušam upoznati sa stanjem na Univerzitetu. S druge strane, moje studente doživljavam kao sopstvenu đecu i kad god mogu savjetujem im da se klone politike. U toj životnoj fazi politika može značiti ili zlopotrebu ili kraći put do društvene prepoznatljivosti. Razumije se, ima osoba kojima je hitra prepoznatljivost bitnija od suštine, ali ako neko i bude za kratko vrijeme prepoznat u društvu zahvaljujući samo politici, taj rizikuje da sa promjenom političkoga trenda u društvu izgubi sve. No, kad je o konkretnome riječ, bilo bi lijepo viđeti kako kolege iz Rektorata i Upravnoga odbora Univerziteta Crne Gore sa

ravnopravnosti naroda i narodnosti, moramo graditi našu budućnost. Zato smatram opravdanim vraćanje Titova spomenika glavnom gradu. I zato s radošću dočekujem prijedloge kolega i sugrađana koji se obraćaju Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova Skupštine Glavnog grada Podgorice, sa željom da neke od novih gradskih ulica ponesu imena zaboravljenih ali zaslužnih revolucionara. Sa zadovoljstvom sam glasao za prijedloge da neke od ulica ponesu imena Tahira Hadžimuho-

vića, nosioca jugoslovenske i albanske spomenice, i Danila Jaukovića, general-pukovnika JNA i narodnog heroja. Dok god takvi simboli prošlosti našega grada i naše zemlje budu naše opredjeljenje, nemamo razloga da strahujemo da će oni povampireni nacionalizmi, koji drsko paradiraju po nekim zemljama u okruženju, moći da proizvedu bilo kakav rezultat i u Crnoj Gori. Nažalost, o partizanskom pokretu i crnogorskoj socijalističkoj eri sve manje se govori i sve se manje zna. A ne čini mi se da je to slučajno.

punim strpljenjem pristupaju tom pitanju.

teretima, a o čemu su čuli tokom tih tribina i predavanja.

VN: Na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Podgorici pokrenuli ste debate u vidu “crnogorskih razgovora”. Hoće li to postati praksa? VOJINOVIĆ: U cjelini gledano, to je bilo najuspjelije izdanje sajma do danas. Ta mlada manifestacija uspjela je da se i u regionu nametne kao ona koju izdavači s radošću uvrste u svoje planove i kalendare. S tim u vezi, “crnogorski razgovori” pokrenuli su neka pitanja koja su nama odveć poznata ali nijesu ljudima sa strane. Neki od gostiju saopštavali su mi kasnije da nijesu ni pomišljali da je Crna Gora pod takvim

VN: Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o akademskom integritetu kojim je predviđeno da naučni radnici potpisuju izjavu kojom pod krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđuju da je riječ o njihovom originalnom djelu. Vaš komentar? VOJINOVIĆ: Dovoljno će biti da u vezi s tim kažem kako zahtijevam od diplomaca da uz prijavu diplomskoga rada obavezno dostave i izjavu o autorstvu. Iako se to od njih aktuelnim pravilnikom ne traži, i iako je diplomski rad po prirodi stvari takav da on samo ukazuje na upućenost kandidata na određenu temu i na vladanje tehnikom izrade jednog takvog rada. S druge strane, na našoj ustanovi izučavaju se teme koje dosad nijesu niđe, pa je prirodno da i diplomski radovi katkad imaju karakter naučnih. Dakle, ne vidim problem u tome da i naučnik potpiše jedan takav akt.

Sa zadovoljstvom sam glasao za prijedloge da neke od ulica ponesu imena Tahira Hadžimuhovića, nosioca jugoslovenske i albanske spomenice, i Danila Jaukovića, general-pukovnika JNA i narodnog heroja. Dok god takvi simboli prošlosti budu naše opredjeljenje, nemamo razloga da strahujemo od povampirenog nacionalizma


8

aktuelno

poslanik dps-a nikola divanović

Koliko košta novi dogovor DF-a i Vijesti?

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

Da li je kotorski karneval najavio predizborne “svečanosti” u tri primorske opštine?

Divanović Po svemu sudeći, pao je dogovor između Demokratskog fronta i vlasnika Vijesti. Nezadovoljstvo čelnika ovog saveza činjenicom da se protesti neće pretvoriti u danonoćne, i traženje krivca među vlasnicima ovog medijskog koncerna, izgleda da je uspješno neutralisano, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Divanović. Prema njegovim riječima, “naslovna strana Vijesti od prije dva dana, na kojoj svjedok saradnik, u slučaju pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, Saša Sinđelić poručuje da se naknadno dosjetio kako je ruski agent GRU-a zapravo bio putopisac, a ne nalogodavac i organizator planiranih nereda u Crnoj Gori, najbolji je dokaz naših sumnji”. “Posebno ako se zna da je ova “ekskluziva” koja je zavrijedila naslovnicu Vijesti, zapravo reciklirani tekst sa portala (biltena Demokratskog fronta) objavljen dan ranije. Dakle, ni po jednom kriterijumu profesionalnog novinarstva, ne zaslužuje plasman kakav je juče doživjela u ovom mediju”, smatra Divanović. Kako navodi, poznato je da istorija odnosa DF i Koncerna bilježi uspone i padove. “Svakako, kao svijetli trenutak treba izdvojiti plodnu saradnju pred izbore 2016. kada je prema riječima Milana Kneževića, DF ubacio u ovaj medij 300.000 eura. Za te pare trebalo je medijski osnažiti političku agendu ovog saveza i njihovih mentora. Jednostavnije rečeno,

nije se šteđelo kada je trebalo spriječiti ulazak Crne Gore u NATO, i zaustaviti je na putu ka EU. Svaki posao ima svoju cijenu, a ovaj je, kako nam je pomenuti čelnik DF saopštio, sa velikim zadovoljstvom, dočekan od strane urednika ovog lista. I naplaćen – 300.000 eura”, istakao je Divanović. Prema njegovim riječima, na sreću scenario DF-a i njegovih mentora je propao, a glavni protagonisti našli su se pred Vijećem Višeg suda u Podgorici. Kako dodaje, sada se pred tim istim sudom očekuje iznošenje završnih riječi, a uskoro i prvostepena presuda. “Jasno je da je cilj Demokratskog fronta da se na svaki mogući način ovaj čin spriječi. Danonoćni protesti, šatorsko naselje, ubacivanje radikalnih elemenata među građane, i ostale već viđene metode, učinili su im se kao idealno sredstvo za ometanje pravde. Svakako da ovako osmišljenom revolucionarnom djelovanju dodatno gorivo daje adekvatna medijska logistika. Naslućujemo da se, po već uhodanim metodu, njome i ovoga puta pozabavio nikšićki biznismen Daka Davidović. Nije mu prvi put. Sličnu ulogu imao je i 2016. godine. Efekte njegove misije vidjeli smo na jučerašnjoj naslovnici Vijesti. Vodeći se ovim primjerom, predlažemo kreatorima projekta #razgovarajmo da u svoj dijapazon tema uvrste i medijsko beščašće. Imalo bi se o tome štošta prozboriti. Za moderatora predlažemo lično Davidovića”, zaključio je Divanović. R.P.

Budva, kotor i Herceg novi pred nov

Tri opšTine, če

⌦ Mili Prelević

B

udva, Kotor i Herceg Novi, crnogorske primorske opštine od izuzetnog značaja za turizam, u narednu turističku sezonu ulaze sa bremenom teških političkih kriza, kojima se, u ovom trenutku, ne nazire kraj.

Budvanska vlast je, u protekle dvije i po godine od izbora, postigla izuzetne rezultate u saniranju finansijske situacije, ali je uvijek bilo pod prijetnjom raspisivanja vanrednih izbora. U početku kriza je izazivana nezadovoljstvom nezavisnog odboranika Stevana Džakovića, a nakon ulaska u vlast Crnogorske, došlo je do rotacije pa je na mjesto predsjednika opštine umjesto Dragana Krapovića iz Demokrata, došao Marko Bato Carević iz Demokratskog fronta. Njegova odluka da da za savjetnika postavi DPS-ovu Jelenu Baštricu, izazvala je buru negodovanja Demokrata, pa su članovi kolegijuma predsjednika opštine iz ove partije odbili da učestvuju na sastancima kod Carevića. Prema našim saznanjima nijesu se pojavili ni na kolegijumu u utorak. Uslijedilo je prepucavanje po medijima, a trenutno je stanje status quo, odnosno, i jedni i drugi čekaju ko će povući prvi potez.

U Kotoru ima više kriznih situacija, a najnovija je inicijativa Socijaldemokratske partije za smjenu predsjednika opštine Vladimira Jokića, zbog njegovog glasanja za koncesije Luke Kotor, iako, kako tvrde u SDP, većina koalicionih partnera smatra da to nije smio da uradi. U ovom gradu se još govori o 14 nezakonitih odluka predsjednika Jokića, pa je potpuno neizvjesno kako će se i da li će se ova politička kriza završiti. Tako da Kotor drmaju dvije političke krize istovremeno. Nezadovoljni odlukom Jokića iz URE poručuju da je na vanrednoj sjednici kotorske skupštine, predsjednik opštine Kotor pokazao svu nezrelost u obavljanju funkcije, kao i sav nedemokratski potencijal, jer potpuno oglušio o preporuke većine koalicionih partnera i glasao za nakaradni “Investicioni plan AD Luke Kotor” u narednih 12 godina, suprotno zaključ-

cima koji su mu dostavljeni, kazali su iz GP URA Kotor. “Neka Jokić radi šta hoće, a ono što ćemo mi preduzeti je pokretanje Inicijative za skraćenje aktuelnog skupštinskog mandata”, poručuju oni. Presjednik OO DPS Kotor Željko Aprcović je za Skala radio izjavio da su juče sve stranke dobile pismo od GP URA koje predstavlja pismo namjere o skraćenju mandata SO koje nema formalno pravni karakter. Onog trenutka kada akt bude pravno valjan, organi DPS-a će se prema tom pitanju odrediti. Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije i poslanik u crnogorskoj Skupštini, kaže da lokalna vlast u Kotoru već duže vrijeme po svim ključnim kotorskim projektima simbolično rečeno funkcioniše kao rogovi u vreći. “Ne vjerujem puno u raspad te i takve koalicije. Ipak ih na kraju uvijek ujedini opstanak na vlasti po svaku cijenu, a bombastične najave o raspadu koalicije i međusobne uvrede se brzo zaborave”, kaže Popović. I Herceg Novi drma politička kriza zbog ukidanja mjesta šefice Kancelarije za međunarodnu saradnju, koje je pokri-


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

aktuelno

9

crnogorski zvaničnici osudili teroristički akt

OdlučnO prOtiv svih vidOva ekstremizma

vim političkim izazovima

Najviši crnogorski zvaničnici osudili su juče teroristički akt na Novom Zelandu, tokom kojeg je više desetina osoba stradalo u pucnjavi u džamiji u Krajstčerču. Crnogorski predsjednik Milo Đukanović uputio je telegram saučešća generalnoj guvernerki Novog Zelanda Petsi Ridi. “Crna Gora najoštrije osuđuje ovaj bezumni teroristički akt i ostaje odlučan saveznik u borbi protiv svih vidova nasilja, ekstremizama, mržnje i netolerancije, i vjerskog fanatizma”, navodi se u telegramu Đukanovića. Premijer Duško Marko-

vić uputio je telegram saučešća predsjednici Vlade Novog Zelanda Džasindi Arden. “Svjetska javnost je ponovo potresena još jednim terorističkim napadom, koji nanovo upozorava i šalje jasnu poruku da moramo i dalje stajati zajedno u borbi protiv terorizma i odbrani zajedničkih, civilizacijskih vrijednosti. Crna Gora oštro osuđuje ovaj nedopustivi čin i ponavlja opredjeljenje da nastavi da kontinuirano daje doprinos iskorjenjivanju svih oblika nacionalne, rasne i vjerske mržnje”, navodi se u telegramu saučešća. Predsjednik Skupštine

Ivan Brajović uputio je izraze saučešća predsjedniku Predstavničkog doma Novog Zelanda Trevoru Malardu. Kako je naveo, Crna Gora je sa nevjericom primila vijest o terorističkom napadu sa velikim brojem žrtava u Vašoj cijenjenoj zemlji, koja po mnogo čemu predstavlja harmonično okruženje različitih nacija, vjera i kultura. “Neka ovaj nesrećni događaj bude opomena za još snažnije djelovanje u cilju iskorjenjivanja terorizma u svijetu, čemu će Crna Gora i dalje pružati iskreni doprinos”, navodi se u telegramu. R.P.

Članstvo u Eu spona eTiri krize CrnE GorE i turskE drljević razgovarao sa ambasadorkom ozan

Carevića ne interesuje politička pripadnost Gradonačelnik Budve je ranije kazao da ga ne zanima politička pripadnost, obrazlažući dolazak Jelene Baštrice u njegov kabinet. Baštrica je članica Izvršnog odbora budvanskog DPS-a i nalazi se među 25 članova koji rukovode tom najjačom opozicionom partijom. Dok je DPS upravljala gradom obavljala je nekoliko značajnih funkcija u opštini. Nedavno su se pojavile i nezvanične informacije da je Carević razgovarao i sa članom glavnog odbora DPS-a Mersadom Muje-

vala Simonida Kordić iz Demokratskog fronta. Podsjetimo, odsustvo predsjednika opštine Herceg Novi, Stevana Katića na neki način je iskoristio potpredsjednik opštine Miloš Konjević i ukinuo mjesto koje je pokrivala Simonida Kordić. Nakon početnog revolta DF-a, sve je stalo, ali je ostalo nejasno da li Simonida Kordić ima svoje radno mjesto ili ne. U u ovom slučaju kao u Budvi, žarište postoji, ali je trenutno stanje status quo.

vićem, kojemu je ponuđeno mjesto konsultanta za javne nabavke u opštini Budva. Mujević je nekadašnji direktor Uprave za javne nabavke Crne Gore. Carević je razgovarao i sa do skoro glavnom planerkom u Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje (RZUP) Svetlanom Jovanović. Ona bi trebalo da bude angažovana kao savjetnica za urbanizam i rukovodila bi izradom Prostorno-urbanističkog plana Budva. Većinski vlasnik Zavoda je Aco Đukanović. U svakom slučaju, kriza vlasti u ove tri primorske opštine pokazuje da je teško upravljati kada to čine koalicije sastavljene od dijametralno programski i ideološki suprotnih političkih partija i grupacija. Do sada su se u Budvi, Kotoru i Herceg Novom rogovi u vreći, ipak, slagali, u posljednjem trenutku da bi izbjegli gubitak vlasti. Do kada će to trajati? To ne znaju ni akteri ovih političkih kriza.

Drljević i Ozan Članstvo u Evropskoj uniji zajednički je spoljnopolitički cilj Crne Gore i Turske i intenziviranje saradnje i razmjena iskustava iz tog procesa u interesu je obje zemlje, ocijenjeno je na sastanku glavnog pregovarača Aleksandra Drljevića i turske ambasadorke Songul Ozan. Drljević je istakao prijateljski odnos dvije države, koji se ogleda u bezrezervnoj podršci koju je Turska pružala Crnoj Gori u procesu pristupanja NATO-u, ali i kroz 306 razvojnih projeka-

ta vrijednosti oko 20 miliona eura, koji su sprovedeni putem turske Agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA). Kako je kazao, jedna od mnogih spona Crne Gore i Turske je cilj kojem teže obje države, a to je članstvo u Uniji. “Crna Gora posvećenost tom cilju dokazuje kontinuiranim napretkom i liderskom pozicijom u pregovaračkom procesu. Spremni smo da iskustva podijelimo i razgovaramo o mogućno-

stima konkretizovanja i intenziviranja saradnje koristeći fondove Unije u oblastima od zajedničkog interesa”, istakao je glavni pregovarač. Ozan je ocijenila da se odnosi dvije države konstatno razvijaju na svim poljima, uz visok nivo političkog dijaloga i saradnje, podsjećajući da je u Crnoj Gori prisutan stalan porast turskih investicija. Ona je istakla spremnost da tokom svog mandata doprinese unapređenju dobrih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Turske. R.P.


10

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

vlada usvojila izvještaj o realizaciji akcionog plana za 2018. o informisanosti građana

Crna Gora Evropsku uniju vidi kao svoj izbor

Vlada je na posljednjoj sjednici usvojila izvještaj o realizaciji Akcionog plana za 2018. za sprovođenje Strategije informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji 2014-2018 u kojoj se navodi da je podrška građana za proces pristupanja Crne Gore Uniji i dalje stabilna i da iznosi 65,9 odsto. Kako se kaže u izvještaju, u potpunosti je realizovano 86,48 odsto aktivnosti koje su bile usmjerene na blagovremeno i tačno informisanje građana o procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. “Sprovedene aktivnosti pozitivno su uticale na građane, što potvrđuje i posljednje istraživanje javnog mnjenja, finansiranog i sprovedenog od EU, koje pokazuje da stepen informisanosti građana, u različitoj mjeri, prelazi 82 odsto, da je podrška građana za proces pristupanja Crne Gore Uniji i dalje stabilna i da iznosi 65,9 odsto, dok pozitivan stav prema EU ima 67,4 odsto građana Crne Gore”, navodi se u izvještaju. Premijer Duško Marković je na sjednici kazao da takav stepen povjerenja u Evropsku uniju pokazuje da građani Crne Gore vide EU kao svoj izbor, te da u njoj prepoznaju vrijednosti kojima teže. “Pored narastanja nacionalizama i trenda snaženja nacionalnih država, koje direktno ugrožavaju EU, mi imamo u Crnoj Gori značajan građanski potencijal podrške koji treba da nas podsta-

Nova strategija U usvojenom izvještaju se

navodi da se novom Strategijom informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU 2019 – 2022 potrebno fokusirati na efikasniju koordinaciju između svih učesnika u procesu komuniciranja, tako što će se, između ostalog, unaprijediti efikasnost rada Operativnog tijela za praćenje sprovođenja Strategije informisanja, učešće lokalnih samouprava kroz formiranje opštinskih timova za komunikaciju evropske integracije, kao i komunikacija između Vlade, Skupštine i drugih državnih institucija i civilnog sektora. “Imajući u vidu da kvalitetno i efikasno vođenje procesa komuniciranja, zahtijeva adekvatno finansijsko planiranje, potrebno je obezbijediti konkretne budžetske linije koja će obezbjeđivati implementaciju aktivnosti predviđenih akcionim planovima; uvesti nove formalne i neformalne oblike komuniciranja kojima će se jačati saradnja s medijima”, kaže se u izvještaju. kne da na pitanjima EU integracije radimo još direktnije, snažnije i sadržajnije”, rekao je Marković. Kako se kaže u Izvještaju, dobri rezultati istraživanja javnog mnjenja su pokazatelj da je petogodišnja primjena

Strategije informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU, dala rezultate. “To se, prije svega, odnosi na ispunjavanje postavljenih ciljeva i ciljani pristup različitim strateškim javnostima. Iskazani stepen podrške javnosti pristupanju Crne Gore EU, pokazuje da su sve aktivnosti usmjerene na informisanje javnosti o integracijskom procesu imale dobar odjek i dale rezultate koje su građani prepoznali i daje legitimitet aktivnostima Vlade i drugih segmenata društva na ovom polju”, navodi se u izvještaju. U Vladinom dokumentu se navodi da je petogodišnje sprovođenje Strategije osnažilo kapacitete institucija i organizacija i unaprijedilo saradnju Vlade sa Skupštinom, lokalnim samoupravama, civilnim društvom, akademskom i poslovnom zajednicom i medijima. U sklopu sprovođenja Strategije informisanja, do sada je realizovano pet godišnjih akcionih planova. Akcionim planom za realizaciju Strategije informisanja u 2018. utrošeno je 500.360 eura. “Od tog iznosa, iz državnog budžeta je utrošeno 226.404 eura, iz budžeta Odbora za evropske integracije 400 eura, dok su sredstva iz EU i drugih projekata, kao i budžeta Zajednice opština Crne Gore, lokalnih samouprava i nevladinih organizacija iznosila 273.556 eura”, kaže se u Izvještaju. A. Nikočević

Sa sjednice Vlade


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

aktuelno

11

filip vujanović na globalnom baku forumu

Sačuvaćemo liderstvo u evropskim integracijama

Crna Gora će sačuvati liderstvo u evropskim integracijama da bi, vrednujući individualni pristup, doprinijela evropskoj integraciji regiona, rekao je bivši predsjednik države Filip Vujanović, koji je učestvovao na Globalnom Baku forumu, u organizaciji Nizami Ganjavi internacionalnog centra iz Azerbejdžana. On je tom prilikom kazao da je Crna Gora pokazala da je dijalog osnov sporazuma, a kompromis model suživota i budućnosti. Kako je rekao, Crna Gora ne želi da sadašnjost i budućnost žrtvuje zbog prošlosti i spremna je da afirmiše regionalnu saradnju i evropske integracije uz ekspertsku pomoć EU i svojih kreativnih potencijala posebno uvažavajući interese mladih. “Novi narativ i viziju Za-

ministar odbrane predrag bošković

padnog Balkana možemo kreirati samo ako uvažimo geografske, istorijske i vrijednosti ukupnih potencijala ovog regiona”, kazao je Vujanović. On je rekao da su privredni i potencijali nauke i kulture Zapadnog Balkana ogromni i neiskorišćeni. “Na ovoj osnovi novi narativ Zapadnog Balkana je nužan, a vizija do 2030. godine jasna. Dosadašnji narativ je udaljavao države, narode i građane, usporavao integracije i otežavao razvoj”, kazao je Vujanović. On smatra da novi narativ treba da olakša i osigura evropske integracije Zapadnog Balkana, da afirmiše dijalog i sporazumijevanje. “Novi narativ ne smije da dozvoli da Zapadni Balkan bude žrtva i talac istorije i mora da mobiliše sve nauč-

ne i ekspertske potencijale i kreativnost mladih koji treba da ostanu u regionu i posvete mu se”, ocijenio je Vujanović. Prema njegovim riječima, takav narativ i takvu viziju ima Crna Gora. “Od Beogradskog sporazuma Crne Gore i Srbije, koji joj je omogućio državnu samostalnost, preko privremenog graničnog sporazuma sa Hrvatskom oko poluostrva Prevlaka, do sporazuma o državnoj granicu sa BiH i Kosovom. Crna Gora je pokazala da je dijalog osnov sporazuma, a kompromis model suživota i budućnosti”, kazao je Vujanović. On je najavio da će već narednog mjeseca u Crnoj Gori eksperti EU, naučnicu i akademici dati viđenje odnosa na Zapadnom Balkanu u oblasti nauke, istraživanja i inovacija. R.P.

Tokom posjete Boškovića Mornarici

Obogaćeni kapaciteti Mornarice Vojske Crne Gore

Vujanović u Bakuu

Konverzijom topovnjače u patrolni brod Mornarica Vojske Crne Gore značajno je obogatila svoje kapacitete, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković i najavio nova ulaganja. Bošković je sa načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnim generalom Dragutinom Dakićem juče posjetio Mornaricu Vojske Crne Gore, a povod za posjetu bila je prezentacija kapaciteta novog patrolnog broda 105, koji je dobijen konverzijom nekadašnje topovnjače 405. Bošković je najavio da je ovo samo prvi brod koji je rekostru-

isan za potrebe Mornarice, a time i VCG, a da će uskoro početi sličnu rekonstrukciju i konverziju topovnjače 406. Kako je naveo, zadovoljan je radovima koji će se u potpunosti okončati krajem aprila, da bi se praktično novi brod do Dana nezavisnosti upisao u plovnu listu crnogorske Mornarice. “Patrolni brod isplovio je jutros iz Luke Bar, napravio krug do voda nadomak Valdanosa, da bi potom otplovio na mjesto sa kojeg je obavljeno gađanje iz topova, ručno i preko radara, na mete koje su bile postavljene na oko šest milja od obale”, navodi se u saopštenju.

usvojen finansijski i izvještaj o radu

na trgu nezavisnosti

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ostvarila je u prethodnoj godini značajne rezultate u svim oblastima iz svoje nadležnosti, uz dosljednu i neselektivnu primjenu zakona, konstatovano je na jučerašnjoj sjednici Savjeta Agencije. Kako je saopšteno nakon sjednice, Savjet je usvojio Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj ASK-a za prošlu godinu. “Kada su u pitanju konkretni rezultati, registrovan je rast za-

Novi građanski protest pod nazivom Odupri se – 97 hiljada biće održan danas na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Organizatori su najavili da će, nakon govora, protestna šetnja krenuti Ulicom slobode ka stadionu, zatim Bulevarom Ivana Crnojevića, Ulicom Stanka Dragojevića, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog i nazad Ulicom slobode do Trga nezavisnosti. “Protestnom šetnjom ćemo, kao i do sada, obići in-

ASK dosljedno primjenjivala zakon Danas peti protest

htjeva javnih funkcionera i organa vlasti za davanje Mišljenja o postojanju sukoba interesa i ograničenja u vršenju jav-

nih funkcija za oko 45 odsto u odnosu na 2017. godinu”, navodi se u saopštenju, Kako je saopšteno, evidentan je visok procenat poštovanja mišljenja i postupanja po odlukama Agencije, na šta ukazuje rast broja datih ostavki sa javne funkcije (77) u odnosu na prethodnu godinu, dok su organi vlasti razriješili pet javnih funkcionera. U izvještaju se navodi da je evidentiran i rast broja prijava zviždača. R.P.

stitucije sistema koje ne rade u interesu građana”, saopštili su oni. Pozvali su sve slobodne ljude da se pridruže u što većem broju, jer je, kako su kazali, to jedini način da budu ispunjeni zahtjevi građana za oslobađanje zarobljenih institucija i korjenite promjene sistema. Ističu da i ovaj protest, kao i svi do sada, treba da protekne mirno, dostojanstveno i nenasilno.


12

AKTUELNO

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ U RADNOJ

U budžet je otišlo 91,8 miliona

REZULTATI UPRAVE CARINA VEĆI OD PLANA

Za dva mjeseca naplaćeno 93 miliona eura prihoda Uprava carina naplatila je u prva dva mjeseca ove godine 93,18 miliona eura prihoda, što je 6,4 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Neto naplata, kako su kazali u Upravi, iznosila je 91,88 miliona i bila je 3,8 odsto veća od planirane, dok je vraćeno 1,3 miliona eura. “Prema strukturi naplaćenih prihoda, naplata poreza na dodatu vrijednost pri uvozu iznosila je 60,11

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

miliona eura, čime je ostvaren rast prihoda od 8,27 odsto. Naplata po osnovu carine iznosila je 3,17 miliona eura, što je 9,6 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Prihodi od poreza na kafu iznosili su 294.040 eura, a ostali prihodi 7.690 eura”, navodi se u saopštenju. Po osnovu akciza naplaćeno je 29,59 miliona eura, tri odsto više nego u uporednom periodu. R.E.

VLADA OBEZBIJED EURA VIŠE ZA RAZ Došao sam u Plav da bismo mijenjali stvari na bolje i da bi Plavljani osjetili benefite Vladine politike regionalnog razvoja, rekao je Marković

Vlada Crne Gore obezbijedila je milion eura više iz državnog budžeta za razvoj opštine Plav u ovoj godini, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković tokom jučerašnjeg sastanka sa rukovodstvom te lokalne samouprave. On je ukazao na važnost stabilizacije lokalnih javnih finansija, ali i na izdašnu podršku Vlade kako direktnu, tako i kroz investicije iz kapitalnog budžeta, koji je najveći od obnove nezavisnosti Crne Gore. “Došao sam u Plav da bismo mijenjali stvari na bolje i da bi Plavljani osjetili benefite Vladine politike regionalnog razvoja”, rekao je Marković. Premijer je, kako je saopšteno iz Vladine Službe za odno-

SJEVER MOŽE OČEKIVATI ZNAČAJNE BENEFITE I OD PROGRAMA EKONOMSKOG DRŽAVLJANSTVA OD KOJEG ĆE SREDSTVA BITI KORIŠĆENA ZA IZGRADNJU INFRASTRUKTURE U SJEVERNIM OPŠTINAMA Portonovi

1,5 MILIONA EURA VRIJEDNI SU INFRASTRUKTURNI PROJEKTI KOJI SU U TOKU U PLAVU

se s javnošću, istakao i da sjever može očekivati značajne benefite i od programa ekonomskog državljanstva od kojeg će sredstva biti korišćena za izgradnju infrastrukture u sjevernim opštinama. Na sastanku je naglašeno da su u toku brojni infrastrukturni projekti vrijedni više od milion i po eura. “Posebno su važni milion eura vrijedni projekti dječjeg igrališta i sportskih terena, kao i rekonstrukcija škole u Vojnom selu”, naveli su u Vladi. Istaknut je značaj puteva Plav-Dečani, Plav-Bogićevica kao i putnog pravca od Podgorice preko Dinoše do Cijevne Zatrijebačke koji će približiti Plav cen-

tralnom i južnom dijelu države, a koji je vrijedan 11 miliona eura. Zajednički je konstatovan značaj revitalizacije i zaštite Plavskog jezera bez kojeg se Plav ne može razvijati i iskoristiti potencijale. Predsjednik opstine Plav Mirsad Barjaktarević izrazio je zadovoljstvo posjetom i pozitivno ocijenio ukupni doprinos predsjednika Vlade razvoju sjevera. “Vi ste prijatelj svih nas u lokalnim samoupravama i borac za razvoj sjevera”, poručio je predsjednik Skupštine opstine Plav Šefket Jevrić. Marković je nakon posjete medijima kazao da će se raditi na rješavanju pitanja Plavskog jezera. “To je velika investicija i veliki projekat. Studija je završena. Ove godine krećemo u izradu idejnog rješenja odnosno projekta za njegovu sanaciju, a u sljedećoj godini biće konkretan novac za početak realizacije toga projekta”, naveo je Marković, dodajući da odlazi iz Plava ohrabren motivom i željom rukovodstva da se svim pitanjima pozabavimo na odgovoran i sadržajan način, ne potcjenjujući ni jedan problem. R.E.

OTVARANJE TURISTIČK

Portonovi pred Rizort Portonovi, čije se otvaranje očekuje tokom predstojeće ljetnje sezone, predstavljen je u prvoj polovini marta evropskim tržištima Švedskoj, Švajcarskoj i Francuskoj, saopšteno je iz kompanije Azmont koja realizuje ovaj projekat. Ovog mjeseca svjetsko tržište nekretnina poželjelo je dobrodošlicu Portonovi rizortu na prestižnim Private Wealth forumima u Stokholmu i Ženevi, a posljednji događaj u


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

aktuelno

13

POSJETI PLAVSKOJ OPŠTINI

dila milion zVoj PlaVa

Uslov za prijavu tri do pet uslovnih grla stoke

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE OBJAVILO NOVE JAVNE POZIVE

Podrška unaPređenju standarda na farmama

Podržava se upravljanje đubrivom i nabavka opreme za štale Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa ovogodišnjim Agrobudžetom, objavilo je ove sedmice još dva javna poziva kroz koje poljoprivredni proizvođači mogu dobiti podršku za unapređenje standarda na farmama. Kroz javni poziv za dodjelu podrške za upravljanje stajskim đubrivom obezbijeđena je podrška za izgradnju i rekonstrukciju bazena za skladištenje đubriva ili nabavku specijalizovanih tankova za lagerovanje stajnjaka. “Poljoprivredna gazdinstva

imaju mogućnost da dobiju bespovratnu podršku u iznosu 60 odsto ukupne vrijednosti investicije, a mladi poljoprivrednici 70 odsto podrške. Na ovaj poziv mogu konkurisati gazdinstva koja posjeduju najmanje pet uslovnih grla, a rok za podnošenje zahtjeva za odobravanje projekta je 13. april”, naveli su u Ministarstvu. Javni poziv za podršku dostizanju standarda dobrobiti životinja u stočarstvu prvi put je objavljen ove godine. Bespovratna podrška u iznosu do 50 odsto

se može ostvariti za nabavku gumenih podloga za ležišta, boksova za orezivanje papaka, boksova za telad, automatskih pojilica. “Za podršku po ovom Javnom pozivu mogu konkurisati sva poljoprivredna gazdinstva koja posjeduju najmanje tri uslovna grla. Maksimalno prihvatljiva investicija iznosi 3.000 eura, za šta je podrška do 1.500 eura. Minimalno prihvatljiva investicija je 500 eura, a rok za podnošenje zahtjeva za odobravanje projekta je 15. april”, zaključili su u Ministarstvu. R.E.

U PKCG SMATRAJU DA JE PREDLOG OPRAVDAN

Čekaju pare Marković

KOG RIZORTA TOKOM PREDSTOJEĆE SEZONE

dstavljen evropskim tržištima tom nizu u maju će biti održan u Londonu. “Portonovi je tradicionalno učestvovao i na MIPIM-u, najvećem svjetskom sajmu nekretnina u sklopu delegacije crnogorskog Ministarstva za održivi razvoj i turizam. Posjetioci crnogorskog štanda, na kojem je predstavljen i Portonovi, imali su priliku da upoznaju dio onoga što će rizort imati u ponudi, ali i da dobiju više informacija o mogućnostima za investiranje”, naveli su u kompaniji.

Taj rizort, kako dodaju, želi da promoviše Bokokotorski zaliv i Crnu Goru širom svijeta. “Pored velikog interesovanja koje već postoji sa svih krajeva svijeta, ova neotkrivena turistička i rezidencijalna destinacija na Mediteranu, pružaće najviši standard usluge i besprekornog luksuza”, kazali su u kompaniji, dodajući da je otvaranje Portonovog jedno od najiščekivanijih globalnih otvaranja u ovoj godini. Z.K.

Bivši radnici Kombinata aluminijuma (KAP) okupili su se ispred zgrade Ustavnog suda, kako bi podsjetili nadležne u toj instituciji da preduzmu mjere u cilju što bržeg donošenja odluke u vezi sa stambenim parama, koje pripadaju nekadašnjim zaposlenima. Predstavnik penzionisanih radnika Nikola Raković kazao je da su bivši radnici tim povodom blagovremeno podnijeli dozvoljenu ustavnu žalbu tom Sudu krajem januara 2017. godine. “Više puta smo napravili urgenciju preko advokatske kancelarije “Velimirović”, koja nas zastupa da u okviru nadležnosti Ustavnog suda preduzmu potrebne mjere u cilju što bržeg donošenja rješenja kojim se usvaja naša ustavna žalba i ukida presuda Vrhovnog suda, kako bi se predmet vratio na ponovni postupak”, rekao je Raković agenciji Mina-biznis.

Neradna nedjelja neće smanjiti broj radnika Uvođenje neradne nedjelje u sektoru trgovine pozitivno će uticati na cjelokupne ekonomske aktivnosti i olakšati organizacija rada, te neće dovesti do smanjenja broja radnika, smatraju u Privrednoj komori (PKCG). Predstavnica PKCG Milica Tomašević kazala je da su inicijativu podnijeli trgovci, koji zbog nedostatka odgovarajućeg kadra nijesu u mogućnosti da na adekvatan način obezbijede proces rada. “Nedostatak odgovarajućeg kadra i pitanje slobodnog dana su problemi zbog kojih je pokrenuta ova inicijativa, a argumenti za navedeni predlog su i činjenice da će se na taj način povećati produktivnost rada”,

kazala je Tomašević agenciji Mina-biznis. Ona je, na pitanje da li će neki radnici ostati bez posla zbog smanjenog profita, rekla da neće doći do smanjenja radnika, zato što su oni i do sada imali pravo na korišćenje jednog slobodnog dana. “Na ovaj način će se olakšati organizacija rada, jer će svi imati taj slobodan dan nedjeljom tako da će se aktivnosti prenijeti na ostale dane”, istakla je Tomašević, dodajući da će radnici biti zadovoljniji radnim mjestom, poslodavci će razviti veću društvenu odgovornost, a smanjiće se troškovi održavanja i angažovanja dodatne radne snage. R.E.


14

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

Simović prilikom obilaska sajma

Podsjetimo da smo 2007. godine, kada smo krenuli u snažan projekat razvoja ovog za Crnu Goru važnog sektora, imali u registru svega četiri vinarije

ministar simOViĆ OBiŠaO saLOn Vina ª mOntEVinO 2019º

U registru 108 vinarija i 227 vinogradara Crnogorski sektor vinogradarstva i vinarstva ide krupnim koracima napretka i u narednim godinama imaće još snažniju podršku Vlade, poručio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović. On je kazao da je jedan od pokazatelja razvoja sektora podatak da u ovoj godini u vinogradarskom registru imamo upisanih 227 vinograda-

ra i 108 vinarija. “Podsjetimo da smo 2007. godine, kada smo krenuli u snažan projekat razvoja ovog za Crnu Goru važnog sektora, imali u registru svega četiri vinarije”, rekao je Simović, prilikom obilaska Internacionalnog salona vina “MonteVino 2019” u Podgorici. Prema njegovim riječima, veoma je važno što se naše vinarije, najvećim dijelom, na-

sEDmiCa na mOntEnEGrOBErZi

Pale akcije Luke Bar Na Montenegroberzi ove sedmice ostvareno je 228.126 eura prometa, a najveći dio trgovinom obveznicama Hipotekarne banke u iznosu od 194.110 eura. Zaključene su 26 transakcije, a prednjačila je trgovina akcijama Luke Kotor u iznosu od 17.600 eura i Jugopetrola od 4.486 eura. Kada su u pitanju kompanije čijim je akcijama trgovano, najveći rast cijene u iznosu od tri odsto zabilježile su akcije Zetatransa, dok su najveći pad imale dionice Luke Bar od deset odsto. Indeks MNSE10 je u pret-

hodnoj nedjelji zabilježio pad vrijednosti od 1,24 odsto i u petak se našao na nivou od 817,74 poena. Pao je i index MONEX 1,04 odsto na 10.530 poena. R.E.

10 odsto pala je vrijednost akcija luke bar ove sedmice

laze na utabanim vinskim putevima koji znatno doprinose razvoju crnogorskog turističkog brenda. “Primjećujemo i dnevno svjedočimo da se rekonstruišu stare vinarije, da se modernizuju i osavremenjavaju, grade nove savremene vinarije. Sve su to znaci koji više nego jasno govore da naš vinogradarsko - vinarski sektor ide putem razvoja”, ocijenio je

Posjetiocima su se predstavila 22 domaća izlagača Simović, navodeći da je Vlada odlučna da preko Ministarstva poljoprivrede u narednim godina još snažnije podrži razvoj ovog sektora. Na salonu vina predstavljaju se 22 vinarije iz Crne Gore, a Simović je izrazio uvjerenje da će domaćih izlagača narednih godina biti još više. “Naravno, prisustvo vinarija iz drugih zemalja, posebno regiona, svaka-

ko je dobrodošlo. Time iz Crne Gore šaljemo poruku otvorenosti, spremnosti i dosljednosti u poštovanju potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini, ali istovremeno očekujući da na takvu poruku dobrodošlice nailaze i crnogorska vina kada nastupaju na regionalnim tržištima. Ti putevi moraju biti dvosmjerni”, kazao je Simović. R.E.

ZaVrŠEn saJam inVEstiCiJa i nEKrEtnina

U Kanu predstavljeni investicioni potencijali Investicioni potencijal, kao i projekti koji se trenutno rade u Crnoj Gori, predstavljeni su na jednom od najvažnijih svjetskih sajmova investicija i nekretnina MIPIM, koji je juče završen u Kanu. Posjetiocima štanda i potencijalnim investitorima predstavljene su aktivnosti koje Vlada sprovodi u cilju turističke valorizacije potencijala sjevernog regiona. “Predstavljena su ulaganja u izgradnju turističke infrastrukture na sjeveru, što

stvara uslove za privlačenje novih investicija. Posjetioci se upoznaju i sa podsticajnim mjerama i olakšicama koji se investitorima nude na državnom i lokalnom nivou”, naveli su u Ministarstvu. Državni sekretar u Ministarstvu Damir Davidović tokom sajma je imao niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima Vlada zemalja učesnica sajma, potencijalnim investitorima, developerima, hotelskim operaterima i planerima prostora.


aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

15

TRAŽI SE IDEJNO RJEŠENJE

Objavljen tender za žičaru na Hajli

Vlada je objavila tender za izradu idejnog rješenja, glavnog projekta i izvođenje radova na izgradnji šestosjedne isklopive žičare, po principu projektuj i izgradi, kao i za izradu idejnog rješenja ski staza na lokalitetu Hajla i Štedimu Rožajama. “Procijenjena vrijednost iznosi devet miliona eura, a rokovi za navedene radove su od dva do 12 mjeseci. Ži-

čara je kapaciteta 2.600 skijaša na sat, dužina žice je oko 1.400 metara”, saopšteno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću. Izgradnja žičara je, kako su istakli, samo jedan od projekata kojim će se valorizovati potencijali Hajle u Rožajama. “Planirana je izgradnja ski-staza, baznih stanica, pratećih objekata, elektroenergetske, saobraćajne, ko-

16

Planina Hajla

miliona eura je procijenjena ukupna vrijednost investicije ski centar na Hajli

munalne i ostale infrastrukture, kao i nabavka opreme i mehanizacije te ostalog neophodnog za stavljanje u funkciju ski-centra”, naveli su iz Vlade. Procijenjena ukupna vrijednost investicije Ski-centar na lokalitetu Hajla iznosi 16 miliona eura. Bo.D.

ATLAS GRUPA TRAŽI DA SE PONIŠTI GLASANJE O REORGANIZACIJI fAbRIkE vODE

Zatraženo izuzeće Anđelića i Jovanića Kompanije Atlas Grupa, Atlas invest i Zeta invest zatražile su da se poništi glasanje o planu reorganizacije Fabrike vode Lipovo u stečaju zbog neregularnosti, kao i izuzeće sudije Privrednog suda Miodraga Anđelića zbog nezakonitog postupanja i neobjektivnosti, saopšteno je iz kompanija odbjeglog biznismena Duška Kneževića.

Oni su zatražili i izuzeće predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića zbog, kako kažu, mogućeg pristrasnog postupanja prilikom ocjene za izuzeće Anđelića. “Razlog je taj što je u predmetu Meljine kompleks, u koji je Jovanić bio uključen, on već izuzet zbog postojanja sumnje u njegovu objektivnost. Protiv Jovanića je predsjednik

Atlas Grupe Duško Knežević podnio krivičnu prijavu kao člana organizovane kriminalne grupe koja djeluje sa ciljem da Kneževiću bude oteta sva imovina koju posjeduje u Crnoj Gori”, naveli su u Atlas grupi. Anđelić je, tvrde oni, prilikom glasanja o planu reorganizacije Fabrike vode Lipovo postupak vodio suprotno članovima 166 i 167

Zakona o stečaju. “Nije uvažio osnovane primjedbe punomoćnika kompanija Atlas Grupa, Atlas invest i Zeta invest, više puta je prekidao vještaka finansijske struke i tražio od njega da skrati izlaganje, isto kao i punomoćnika još jednog privrednog društva koje je povjerilac trećeg isplatnog reda”, istakli su u Atlas grupi. R.E.

Visina snijega u ski centrima Savin Kuk 40-65 centimetara Javorovača 40 centimetara Vučje 25 centimetara Kolašin 1600 57-88 centimetara

Privredni sud

Kolašin 1450 40 centimetara


16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

PRITVOR MALOLJETNICIMA ZBOG ZLOSTAVLJANJA DJEVOJČICE

KOPROMITUJUĆIM SNIMCIMA TRI MJESECA UCJENJIVALI UČENICU Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo je pritvor do 72 sata trojici osumnjičenih maloljetnika koji se terete, da su sa još dvojicom dječaka seksualno zlostavljali, duži period dvanaestogodišnju djevojčicu sa kojom su iši u istu školu. Maloljetni R.J.(15) se sumnjiči za obljubu, nedozvoljene polne radnje i ucjenu, dok je B.B.(15) osumnjičen za obljubu i dječiju pornografiju dok se L.M.(14) sumnjiči da je počinio krivično djelo nedozvoljene polne radnje, njima je određeno zadržavanje. Zbog sumnje da je ucjenjivao djevojčicu podnijeta je krivična prijava R.M. (14) , dok se A.M. sumnjiči za obljubu nad djevojčicom. Kako su saopštili iz Višeg tužilaštva u Bijelom Polju, postupajući po krivičnoj prijavi policije fomirani su

spisi predmeta protiv tri mlađa maloljetnika zbog sumnje da su počinila više krivičnih djela protiv polne slobode. Naime, policija je privela pet učenika, zbog sumnje da su od decembra 2018. godine do februara ove godine zlostavljali dvanaestogodišnju djevojčicu. Sumnja se da su dječaci djevojčicu u više navrata, ucjenjivali i prisiljavali da im donosi novac i druge vrijedne stvari, a vodili su je i na izletište koje se nalazi u blizini škole. Osumnjičeni su je navodno ucjenjivali eksplicitnim video-snimkom. Djevojčicu je u prisustvu roditelja i psihologa pregledao ljekar, nakon čega je otvorena istraga i pokrenut postupak. Sa saslušanja je napravljen i zapisnik u prisustvu roditelja i radnika Centra za socijalni rad. N.P.


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

aktuelno

oPet odložene završne riječi za Pokušaj terorizma

advokat tražio odlaganje da bi se upoznao sa predmetom

17 Ilustracija

Braniće se sami

Završne riječi u procesu za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine nijesu počele ni juče jer je novi advokat dodijeljen po službenoj dužnosti okrivljenoj Branki Milić, kojoj se sudi u odsustvu, tražio da se postupak odloži kako bi se upoznao sa predmetom. Advokati odbrane Dražen Medojević, Miroje Jovanović, Nikola Medojević, Nikola Bulatović i Dušan Radosavljević nijesu se ni juče pojavili na ročištu, a sudija Suzana Mugoša upozorila ih je da dođu na sljedeće koje je zakazano za 19. mart, jer “drugi poziv neće dobiti”. Božo Milonjić, novi advokat Branke Milić, zatražio je da se zbog složenosti spisa predmeta, ročište odloži kako bi mogao da pripremi završnu riječ. ‘’Ja sam rješenjem ovog su-

da angažovan kao branilac po službenoj dužnosti. Predao sam zahtjev za kopiranje spisa. Pošto se radi o složenom postupku i zbog zaštite interesa mog klijenta tražim da se glavni pretres odloži. Milić Branka je lice kojoj se sudi u odsustvu i sada je faza završne riječi. Meni je potrebno da izvršim uvid u sudske spise i da pripremim završne riječi. Nije mi namjera da prolongiram sudski postupak koji već dugo traje. Svjestan sam da suđenje već dugo traje i da određeni koji su u pritvoru trpe štetu zbog odlaganja, ali ja danas nisam spreman da na bilo koji način učestvujem u današnjem pretresu. Sve ovo tražim jer jednostavno da zaštitim kodeks advokatske etike i prava na odbranu bilo koga, a naročito mog klijenta Branke Mi-

Andrija Mandić, Milan Knežević i Mihailo Čađenović u nastavku suđenja za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora braniće se sami, ali to ne znači otkazivanje punomoćja njihovim advokatima. To je na pres konferenciji kazao jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić koji je poručio da on, Knežević i Čađenović preuzimaju odgovornost za sva dalja dešavanja u Crnoj Gori i dalji dio sudskog postupka. Mandić je zahvalio svojim braniocima, koji su im pomogli da raskrinkaju montirani državni udar. “Milan Knežćević, Mihailo Čađenović i ja nastavićemo odbranu onako kako smo mi procijenili, branićemo se sami. Dodatno ćemo raskrinkati ovaj proces, ali to ne znači da otkazujemo punomoćje našim advokatima, nego im se zahvaljujemo”, rekao je Mandić.

lić’’, kazao je Milonjić. Izlaganje završnih riječi je trebalo da započne prije dva ročišta, ali je to onemogućeno, prvo zbog izlaska advokata iz sudnice nakon odbijanja sudskog vijeća da uvrsti novodostavljene video-snimke, a potom, na sljedećem ročištu, zbog nedolaska advokata koji su napustili sudnicu. N.P.

Policija Pretresala stan Prošle godine

Krivična prijava protiv D.D. iz BuDve zBog oružja i Droge

Budvanska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv bezbjednosno interesantne osobe D.D. (43) iz tog grada zbog oružja i droge, saopšteno je iz Uprave policije. Njega sumnjiče za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava i šverc droge. Kako dodaju, vještačenjem je potvrđena sumnja policije da dva pištolja cal. 7,65 mm, osam komada municije i 65 grama marihuane, koji su pronađeni u hodniku zgrade u kojoj D.D. sta-

nuje, pripadaju njemu. D.D. je prethodno procesuiran krivičnom prijavom za 4,3 grama kokaina koji je tom prilikom pretresom pronađen u njegovom stanu. Iz policije podsjećaju da su 8. septembra prošle godine kontrolisali sumnjive osobe, te su pretresom stana D.D. tada pronašli i oduzeli dva pištolja, municiju, kokain, marihuanu i novac za koji se sumnja da je pribavljen prodajom droge. “Pretresom su u stanu

pronađena dva zamotuljka kokaina, težine 4,3 grama. Pronađeni su i vaga za precizno mjerenje kao i novac za koji se osnovano sumnjalo da potiče od prodaje narkotika. U hodniku ispred stana koji koristi D.D., u ložištu peći na drva, pronađena su dva pištolja kalibra 7,65 mm sa po četiri metka u okvirima, kao i biljna materija zelene boje za koju se osnovano sumnjalo da se radi o marihuani težine 65 grama”, navode iz policije. E.H.

višednevna akcija

u Luci Bar zaplijenjeno 30 kilograma kokaina Pripadnici Uprave carina, u saradnji sa tužilaštvom i policijom, zaplijenili su sinoć oko 30 kilograma kokaina, koji je pronađen u jednom od kontejnera u Luci Bar. Kontejner, u kojem je sinoć pronađen kokain, dva dana je bio u luci, a policija je čekala u zasjedi da vidi ko će doći da ga preuzme. Obzirom da se niko nije pojavio, policija je dobila nalog Višeg državnog tužioca da ga otvori. Detaljnom policijskom

kontrolom, pronađeno je oko 30 kilograma kokaina, koji je bio skriven na više mjesta unutar kontejnera. Iako se ne zna kome je kontejner namijenjen, on je u Bar stigao brodom MSC klase. Bijela praškasta materija, za koju istražitelji sumnjaju da je kokain, bila je raspoređena u 27 paketa. Zapljena je, kako su kazali iz policije, rezultat višednevne akcije tužilaštva, policije i Uprave carina. E.H.

iz atlas gruPe tvrde:

nepoznata osoba htjela da uđe u Kneževićeve prostorije u Londonu

Nepoznata muška osoba pokušala je da uđe u prostorije u Londonu koje koristi odbjegli biznismen Duško Knežević, tvrde u Atlas grupi. “Kada je primijetio da su u hodniku nadzorne kamere, muškarac srednjih godina se brzo udaljio iz hola i napustio zgradu”, navode oni. Tvrde da se incident desio u noći između 13. i 14. marta. “Ubrzo su na lice mjesta došli pripadnici interventne jedinice britanske policije. Sa detaljima su upoznate nadležne službe, a Knežević je prebačen na novu lokaciju”, kazali su u Atlas grupi. Navode da su pripadnici obezbjeđenja Kneževića snimili osobe koje su u proteklih nekoliko dana pratile njegovo kretanje u Londonu. “Postoje i snimci osoba koje su pratile Kneževića tokom februara”, ističu u Atlas grupi. Knežević je, dodaju,

upoznao nadležne u Velikoj Britaniji sa sumnjama i saznanjima o načinu funkcionisanja sistema čijim se razotkrivanjem bavi. Specijalno državno tužilaštvo Kneževića tereti za organizovanje kriminalne grupe, utaju poreza i pranje novca u, za sada, pet predmeta. Za njim je raspisana crvena Interpolova potjernica. E.H.


18

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

Za čEtIrI mjESEca 82 SLu

Saradnja ZIKS-a I HELP

Za realizaciju projektnih aktivnosti 30.000 eura

Direktor Zavod za izvršenje krivičnih sankcija Milan Tomić potpisao je juče sa predstavnikom HELP-a Klausom Mockom Memorandum o razumijevanju u cilju implementacije projektnih aktivnosti koje se odnose na obezbjeđivanje dodatne opreme za potrebe zatvorske kuhinje, nabavku opreme za pokretanje proizvodnje betonskih blokova, nabavku traktora i sprovođenja stručnih obuka zatvorenika za poslove kuvara, kao i za plasteničku proizvodnju. Potpisivanju me-

moranduma prisustvovao je i zamjenik ambasadora Njemačke u Crnoj Gori Tomas Meindl. “Realizacijom navedenih projektnih aktivnosti nastaviće se stvaranje uslova za povećanje broja radno angažovanih zatvorenika u okviru zatvorskog sistema, a time i stvaranje uslova da se kroz radno-okupacionu terapiju pospješi resocijalizacija i reintegracija zatvorenika. Finansijska sredstva za realizaciju projektnih aktivnosti iznose 30.000 eura i obezbijeđena su od stra-

ne njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, preko Pakta za Stabilnost za jugoistočnu Evropu, u iznosu od 15.000 eura, dok su preostala sredstva, opredijeljena iz budžetskih sredstava Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija za 2019”, naveli su iz ZIKS-a. U posljednjem kvartalu 2018., kako dodaju, sa HELPom je realizovan projekat koji se odnosio na rekonstrukciju poljoprivrednog objekta za 1.700 koka nosilja i njegovo opremanje hranilicama i pojilicama. E.H.

na GranIčnom PrELaZu VraćEnoVIćI

policija Zaplijenila 93 kilograma marihuane

Na Graničnom prelazu Vraćenovići uhapšen je J.B. (33) iz Beograda, nakon što su službenici Uprave policije i Uprave carina u pregradama patosa njegove prikolice otkrili 93 kilograma marihuane, za koju se sumnja da je prevozio radi krijumčarenja preko granice i prodaje. Kako je saopšteno iz Uprave policije, nikšićka policija i carinici iz ispostave Vraćenovići su oko 19 časova na izlazu iz Crne Gore, kontrolisali džip „mercedes“ ML270, srpskih registarskih oznaka, sa prikolicom „Tema Kar“, koji je vozio J.B. “Policajci i carinici su uz pomoć specijalističke opre-

me – videoskopa, otkrili 91 pakovanje marihuana, mase oko 93 kilograma”, navode u Upravi policije. Obaviješteni su nikšićka policija i Odsjek za borbu

protiv droge, koji su izvršili uviđaj. “Nakon izvršenog uviđaja, droga, vozilo i prikolica, kao i novac u iznosu od 1.500 eura za koji se sumnja da je stečen vršenjem krivičnog djela, oduzeti su od J.B”, dodaju u crnogorskoj policiji. J.B. je uhapšen i biće, uz krivičnu prijavu, priveden tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. “Ovo je najveća zapljena narkotika na Graničnom prelazu Vraćenovići u proteklom periodu”, ističu u Upravi policije. R.C.H.

Nasilje N privatNa

U posljednja četiri mjeseca u Crnoj Gori izvršena su 82 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, podaci su iz Izvještaja Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici. Nažalost, kako mnoge žrtve često odluče da ne prijave nasilničko ponašanje ta brojka je vrlo vjerovatno mnogo veća, navodi za Vikend novine porodična psihoterapeutkinja Jovana Strugar. Potrebno je, ističe Strugar, da kao društvo zajednički mijenjamo svijest i odnos prema nasilničkom ponašanju. “Tako ćemo olakšati žrtvama koje pate da istupe iz privatne sfere i prijavljuju nasilje jer nasilje nije i nikada ne treba da bude privatna, već javna stvar. Kao društvo često normalizujemo nasilje, pravimo se da ga ne vidimo i biramo uloge pasivnih posmatrača – time samo dodatno produbljujemo problem”, pojašnjava Strugar. Ona navodi da se svijest o nasilju gradi u zajedničkoj akciji svih nas počevši od porodice, školskog sistema, preko organizacija koje se bave ove problematikom, institucija sistema koje treba da reaguju pravovremeno i u skadu sa zakonima. “Time gradimo društvo u kojem važi pravilo da nasilje nije opcija”, kazala je Strugar.

■ Žrtve često

budu stavljene na stub srama

Iz više razloga žrtve nasilja odbijaju da prijave nasilje, navodi Strugar. “Različiti su faktori koji žrtve nasilja mogu opredijeliti da reaguju pasivno, tj. da ne prijavljuju nasilje. Tu možemo govoriti o ličnim, ekonomskim ali i kulturnim i socijalnim faktorima. Sa druge strane, žrtve osjećaju strah, bespomoćnost i često ne vide izlaz iz svoje situacije. U tom smislu je i te kako važan odnos koji društvo gradi prema nasilju: kada govorimo o nasilju prema djeci često stavljamo u kontekst opravdanog vaspitavanje fizičkom kaznom ili kada je riječ o nasilju prema ženama same žr-

Kada govorimo o nasilju prema djeci često stavljamo u kontekst opravdanog vaspitavanje fizičkom kaznom ili kada je riječ o nasilju prema ženama same žrtve budu osuđene i stavljene na stub srama po matrici “same su to tražile” tve budu osuđene i stavljene na stub srama po matrici “same su to tražile””, pojasnila je Strugar. Kako dodaje, sve su to faktori koji otežavaju žrtvama da prijave, a nama kao društvu da se izborimo sa fenomenom nasilja. “Jedini pravilan odgovor na takvo stanje je edukacija da nasilje nije način, time preveniramo da do nasilja uopšte dođe – a u situacijama u kojima do njega dođe važna je pravovremena, jasna i solidarna akcija svih društvenih činilaca u njegovom suzbijanju”, kazala je Strugar. Navodi da statistika i medijski izvještaji o sve češćem nasilničkom ponašanju treba da nam posluže kao crveni alarm da se ozbiljno i odgovorno pozabavimo ovim društvenim fenomenom. “Takođe, edukacija o tome šta je sve nasilje je veoma važna za društvenu zajednicu i suzbijanje ovog negativnog fenomena. Fizičke posljedice nasilja su vidljive i u tom smislu prepoznatljivije, dok one druge psihološkog, emocionalnog ili ekonomskog tipa kao društvo, često normalizujemo, a one su jednako pogubne i uvijek prethode samom fizičkom činu nasilja”, zaključuje za VN Strugar.

■ 582 prekršaja U periodu od 20. oktobra prošle do 20. februara ove godine osim 82 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, izvršeno je sedam krivičnih djela nedavanje izdržavanja, po dva krivična djela oduzimanje maloljetnog lica i ugrožavanje sigurnosti, kao i po jedno krivično djelo neovlašćeno prisluškivanje i snimanje, zatim vanbračna zajednica sa maloljetnikom, te ubi-


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

aktuelno

19

učaja nasilja u porodici, porodična psihoterapeutkinja:

Nije i Ne treba da bude a, već javNa stvar

7

⌦--------------------------------------------------Kao društvo često normalizujemo nasilje, pravimo se da ga ne vidimo i biramo uloge pasivnih posmatrača – time samo dodatno produbljujemo problem

---------------------------------------------------⌦

krivičnih djela nedavanje izdržavanja izvršeno je od 20. oktobra prošle do 20. februara

13

predmeta u prošloj godini pristiglo je kod zaštitnika, a odnose se na rodno zasnovano nasilje - osam predmeta su po osnovu materinstva, četiri predmeta po osnovu pola, a dva po osnovu trudnoće.

Jedinstvena elektronska baza za nasilje u porodici

U sklopu programa „Podrška antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti“, koje sprovodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a finansira Evropska unija, izrađen je novi Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Rad na izradi Protokola počeo je u II kvartalu 2018, angažovanjem međunarodne ekspertkinje od strane UNDP koja je izradila nacrt

Protokola uz pomoć Ministarstva rada i socijalnog stranja. Finalna verzija protkola je potpisana 28. septembra 2018. “U sklopu Protokola biće formirana jedinstvena baza podataka koja će prvo uvezati Upravu policije i Centre za socijalni rad čime bi se ispunila i obaveza iz Akcionog plana za Poglavlje 23. U toku je priprema sistema Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi mogao da se uveže sa informacionim sistemom Ministarstva

rada i socijalnog staranja”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije. U sklopu projekta E-socijalni karton – Informacioni sistem za socijalno staranje (ISSS), u decembru 2018. napravljena je jedinstvena elektronska baza za nasilje u porodici koja uvezuje Ministarstvo rada i socijalnog staranja, centre za socijalni rad i Ministarstvo unutrašnjih poslova. “U toku je testiranje automatizovane razmjene poda-

taka (interoperabilnost), kao i dorada i na strani modula Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva rada i socijalnog staranja za poslovnu analitiku. Međutim, prije puštanja baze u operativni rad planiran za kraj marta 2019, u oba resora potrebno je uraditi dodatna testiranja, uputstva i obuku zaposlenih za primjenu ovog sofverskog rješenja”, precizirano je u Izvještaju, gdje se dodaje da je za te potrebe ukupno izdvojeno oko 34.000 eura.

stvo i teško ubistvo. “Krivična djela su izvršena od strane 97 izvršilaca (86 muškog i 11 ženskog pola), nad 112 žrtava (36 muškog i 76 ženskog pola). Takođe su izvršena 582 prekršaja od strane 595 izvršilaca (477 muškog i 118 ženskog pola), nad 640 žrtava (217 muškog i 423 ženskog pola)”, podaci su Izvještaja Operatvnog tima u okviru kvartalnog Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori. Prema preliminarno statistički obrađenim podacima za 2018, zbog diskriminacije po osnovu pola Zaštitnik je u radu imao ukupno 27 predmeta. U 13 predmeta kvalifikacija djela odgovara rodno zasnovanom nasilju, osam predmeta su po osnovu materinstva, četiri predmeta po osnovu pola, a dva po osnovu trudnoće. Bo.B.


20

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

Vračare se sa TV ekrana preselile na društvene mre

Lovci u mutnom opasni po psihu i intelekt

⌦⌦ Marina Ilić

K

ako im je proricanje sudbine na televiziji zabranjeno, vračare su svoju djelatnost u posljednje vrijeme preselile na društvene mreže gdje na profilima imaju i po nekoliko hiljada pratilaca. Stručnjaci, pak, upozoravaju da ovakve pojave na društvo mogu imati negativne posljedice u materijalnom, ali i duhovnom smislu. Imate problem? Sve vam je naopako!? Sumnjate da nešto nije u redu i da vašim životom upravlja negativna energija!?! Na pravom ste mjestu! Riješite svoj problem! U posljednje vrijeme, često možemo pročitati ovakve poruke na društvenim mrežama, iza kojih se kriju razni magovi, vračare, proroci i gatare. Oni su svoj procvat doživjeli na ovim prostorima tokom devedesetih godina. Neki od njih stekli su veliku popularnost u čitavom regionu zahvaljujući svojim televizijskim emisijama, putem kojih su od lakovjernog naroda uzimali velike sume novca u zamjenu za proricanje sudbine ili uklanjanje crne magije. Iako su kasnije njihove emisije i rad bili zabranjeni, oni su danas našli nov način da dopru do ljudi koje bezizlazna životna situacija ili radoznalost tjeraju da im se obrate. Tako sada njihove profile na društvenim mrežama prati i po nekoliko hiljada ljudi, a uz pomoć sponzorisa-

nih objava oni šire svoj uticaj iz dana u dan.

Opasnost za džep i psihu Međutim, sociolog Andrija Đukanović upozorava da je opasnost od oglasa koje daju vračare u tome što ljude mogu prije svega materijalno oštetiti, ali i duhovno unazaditi. “Zastupljenost ovih ljudi u medijima bilo koje vrste veoma je loša jer forsira jednu vrstu razmišljanja koja nije dobra u savremenom načinu života. Ipak se stvari dešavaju iz mnogo racionalnijih razloga da bi se mogle objasniti ili predvidjeti gledanjem u pasulj ili solju kafe. Mislim da se život ne može predvidjeti i da je mnogo složeniji od vizije raznoraznih gatara. Opasno je po psihu i intelekt čovjeka oslanjati se previše na ono što vračare govore”, predočio je Đukanović. On za Vikend novine kaže da je razlog za sve češću poja-

⌦-------------------------------------------------Kad je ekonomska i društvena situacija loša i besperspektivna javljaju se ovi lovci u mutnom kako bi ponudili rješenje ljudima, rješenje koje je naravno lažno. Oni za novčanu nadoknadu nude ljudima utjehu i izlaz iz teških životnih sitaucija

--------------------------------------------------⌦


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

aktuelno

21

eže, stručnjaci upozoravaju građane da budu oprezni Razdvojiti astrologiju od gatanja

Stupar-Đurišić naglašava da ipak treba razdvojiti astrologiju od pukog proricanja sudbine, jer se radi o, kako kaže, svojevrsnoj nauci. “Astrologija je nešto potpu-

vu vračara teško utvrditi, ali da iskustvo od ranije pokazuje da se oni javljaju u vrijeme društvenih kriza. “Kad je ekonomska i društvena situacija loša i besperspektivna javljaju se ovi lovci u mutnom kako bi ponudili rješenje ljudima, rješenje koje je naravno lažno. Oni za novčanu nadoknadu nude ljudima utjehu i izlaz iz teških životnih sitaucija”, navodi Đukanović. On objašnjava da ljudi koji su očajni traže bilo kakvu pomoć, a proroci i vračare im se čine kao oni koji im tu pomoć mogu pružiti. “Svakom čovjeku je potrebna sigurnost i svako želi da njegov život bude što lakši i ljepši. Stoga i kad su u najgorim mogućim situacijama oni tragaju za rješenjima koja će im ponovo vratiti volju za životom. Vračare se u takvim sitaucijama nude kao spas. Uvjerljivi su u svojoj priči i uz saradnju sa drugim ljudima daju lažnu sliku da zaista jesu od pomoći. Na taj način uvlače lakovjerne i pomoći željne ljude u svoju mrežu laži, naravno uz veliku nadoknadu”, naglašava Đukanović. Meta ovakvih ljudi su, kako ističe, različiti profili, ali su ipak to prije svega oni koji su pogođeni nekom teškom situacijom i kojima treba što brži izlaz. “To mogu biti i nepismeni i visokoobrazovani ljudi. Nema velike razlike. Kad doživimo neko gorko iskustvo svi želimo samo jedno - rješenje te situacije. U tim trenucima okrećemo se bilo čemu što nam može pomoći, često se potpuno iracionalno ponašajući. Velika većina ljudi nije spremna i do-

Nije bilo prijavljenih prevara

U Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama za VN kažu da nije bilo prijavljenih prevara od strane “samozvanih proroka i vračara” na internetu. Oni pak upozoravaju građane da vode računa kome i u koje svrhe da-

ju lične podatke. “Obavještavamo vas da tzv. vračare i proroci nemaju svojstvo rukovaoca zbirkama ličnih podataka u smislu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti te shodno tome nijesu subjekti nadzora ove Agencije. Ističe-

mo da u dosadašnjem radu nijesmo dobijali ovakve prijave i podsjećamo da svaki pojedinac mora da vodi računa kome i u koje svrhe dostavlja lične podatke kako bi se izbjegle eventualne zloupotrebe istih”, kazali su iz Agencije.

no drugo. Astrologija je nauka i to vrlo ozbiljna, samo što ona još nije zašla u prave naučne okvire, za šta će biti potrebni mjeseci ili godine. Astrologija je napravila iskorak od vještičarenja i pukog

Proroštvo i gatanje postoje duže nego nauka. U narodu je praznovjerje duže ustaljeno kao praksa nego vjerovanje u nauku. S druge strane, mi živimo u iluziji da smo obrazovano društvo. Mi smo i dalje vrlo slabo naučno obrazovani kao društvo u cjelini. Velika većina stanovništva je i dalje neobrazovana. Kada imate neobrazovanje kao dominantnu kategoriju onda vam je veštičaranje jedan od načina rješavanja životnih i zdravstvenih problema. voljno jaka da na racionalan i razložan način reaguje kad se nađe u lošoj sitauciji. Dakle, želja za utjehom ili izlazom iz negativnih situacija ista je kod svih ljudi bez obzira na nivo obrazovanja. Ipak smatram da obrazovani ljudi malo drugačije shvataju svijet i da nijesu baš u tolikoj mjeri podložni praznovjerju i uticaju vračara”, dodaje Đukanović.

Iluzija o obrazovanom društvu S druge strane, psiholog Radmila Stupar-Đurišić napominje da je iluzija da smo mi obrazovano društvo, te da nije riječ o sve češćoj pojavi, već je stvar u tome da su vračare sada samo našle novo sredstvo komunikacije. “Proroštvo i gatanje postoje duže nego nauka. U narodu je praznovjerje duže ustaljeno kao praksa nego vjerovanje u nauku. S druge strane, mi živimo u iluziji da smo obrazovano društvo. Mi smo i dalje vrlo slabo naučno obrazovani kao društvo u cjelini. Većina stanovništva je i dalje neobrazovana. Kada imate neobrazovanost kao dominantnu kategoriju onda vam je vještičarenje jedan od načina rješavanja životnih i zdravstvenih problema. To što se ljudi koji se bave time reklamiraju preko društvenih mreža, samo koriste savremena sredstva komuni-

propricanja sudbine. Ona još nije prihvaćena od zvanične nauke ali ima ozbiljne dokaze da je ozbiljna nauka. Astrologija, takođe, postoji skoro koliko i medicina”, napominje Stupar-Đurišić. kacije. Gatare i vračare su tu godinama i čak većina ima dugo godina tradiciju”, istakla je Stupar-Đurišić. Ona pojašnjava da se u ovom “poslu” znanje prenosi sa koljena na koljeno i da zato postoji mnogo lica koja se time bave. “Drugo, treće koljeno koje se uspješno bavi proricanjem i pomaganjem. Kada imate takvu tradiciju i neobrazovano društvo, praznovjerje, a s druge strane nebrigu o sebi u pravom smislu, onda je razumljivo da se ljudi i dalje obraćaju vračarama i vračevima”, kazala je Stupar-Đurišić.

Ljekari degradirani Ona, takođe, napominje da obrazovanje ne podrazumijeva i znanje iz oblasti medicine, te da ako ste obrazovani u okviru jedne sfere medicine, ne mora da znači da ste osviješćeni. “Pogotovo u našoj zemlji gdje ljekari nisu na visokoj ljestvici u društvu. Ne zbog toga što nemaju znanja već zbog toga što nemaju poštovanja od strane, što vlasti, što građanstva. Ljekari bi trebalo da budu uvažena gospoda koja i platom i poštovanjem i ugledom u društvu zaslužuju da im se vjeruje. Oni su degradirani zbog plata, uslova rada, što im ovaj narod i država daje. Kada ih vi sistemski degradirate svakodnevno, mene i ne čudi što jveštičarenja i gatanja nalaze plodno tlo”, navodi Stupar-Đurišić. Da bi se ova pojava iskorijenila, ona smatra da je potrebna akcija države. “Zabraniti gatare, vračare. Zabraniti sve ono što nema naučnu potporu, a podići ugled medicine, podići ugled ljekara kao predstavnika pametne, obrazovane i znalačke misli u oblasti medicine, zdravlja i pomaganja ljduima. To mora država. Narod je dosta nepismen po tom pitanju i ima dugogodišnju tradiciju da vjeruje nekim bakama na kraju ulice”, zaključuje Stupar-Đurišić.


22

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

aparat će građanima risna, cijele regije i turistima omogućiti savremeniju dijagnostiku

U Specijalnoj bolnici “Vaso Ćuković” pušten je u rad novi multislajsni skener vrijedan 330.000 eura, koji će građanima Risna, cijele regije i turistima omogućiti da dobiju savremenu medicinsku dijagnostiku, ocijenio je ministar zdravlja Kenan Hrapović. On je, svečano puštajući u rad skener, kazao da je to, pored skenera u Bijelom Polju, Beranama i Nikšiću, četvrti u nizu, za koji je novac opredijelila Vlada Crne Gore. Zaposleni i građani te regije su, kako je podsjetio, u prethodne dvije godine imali probleme zbog kvara na starom skeneru. Fond za zdravstveno osiguranje je, kako je ukazao, izdvojio 53.000 eura za rekonstrukciju i adaptaciju prostora, gdje je smješten skener. “Vlada je opredijelila preko 160.000 eura za nabavku

druge nove, savremene medicinske opreme. Na taj način se podiže kvalitet pružanja zdravstvene zaštite. Upravo je to politika Vlada, da građani u mjestu življenja i boravka dobiju uslugu, a ne kao što je bilo ranije, da zbog određenih usluga, dijagnostičkih i operativnih procedura, idu u Kotor, Bar, Cetinje, ili u Klinički centar Crne Gore”, naveo je Hrapović. On je rekao da je, kroz Projekat energetske efikasnosti, koji sprovode Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomije, opredijeljeno dodatnih 80.000 eura za naredni period. “Za Projekat energetske efikasnosti, koji se ogleda u rekonstrukciji fasade Bolnice u Risnu, ove godine će biti raspisan tender, nakon čega će projekat biti realizovan. Do

Foto: PR centar

Bolnici u Risnu skeneR vRijedan 330.000 euRa

Krapović najavio i rekonstrukciju jednog dijela bolnice u Risnu

Vlada je opredijelila preko 160.000 eura za nabavku druge nove, savremene medicinske opreme. Na taj način se podiže kvalitet pružanja zdravstvene zaštite. Upravo je to politika Vlada, da građani u mjestu življenja i boravka dobiju uslugu, a ne kao što je bilo ranije, da zbog određenih usluga, dijagnostičkih i operativnih procedura, idu u Kotor, Bar, Cetinje, ili u Klinički centar Crne Gore

sada je kroz Projekat energetske efikasnosti uloženo preko 300.000 eura u ovu bolnicu”, kazao je Hrapović. Kao važan iskorak, kako je rekao, definisana je rekonstrukcija jednog dijela bolnice. “Imamo gotova idejna rješenja i gotov projekat za rekonstrukciju u vrijednosti od skoro 900.000 eura. Ministarstvo i Vlada će kandidovati taj projekat, kroz kapitalni budžet za iduću godinu, i siguran sam da će građani ovog kraja dobiti taj projekat i da ćemo u narednom periodu imati još bolje i kvalitetnije

uslove za liječenje naših građana”, ocijenio je Hrapović. Direktor Specijalne bolnice Risan Vlado Popović, rekao je da je puštanje u rad skenera veliki dan za ustanovu, pacijente, i veliko rasterećenje za zaposlene. Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, kazao je da Kotor ima privilegiju da bude regionalni medicinski centar i da pored Opšte bolnice, ima Specijalnu bolnicu u Risnu, Psihijatrijsku bolnicu i Dom zdravlja. On je rekao da se nada da će i ubuduće Vlada Crne Gore investirati u bolnice u Kotoru. R.D.


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

AKTUELNO

23

Kolegijum TVCg dosTaVio odgoVor poVodom opTužbi uredniKa ª oKViraº , saVjeT na poTeZu

JOVETIĆ: NEPRIHVATLJIV PRITISAK NA NOVINARE BILO KOJE VRSTE Nakon što je urednik emisije “Okvir” koja se emituje na Televiziji Crne Gore, Vukoman Leković optužio menadžment Javnog servisa za pritisak i nametanje teme i gostiju u emisiji, iz Savjeta te medijske kuće su uz ocjenu da je neprihvatljiv pritisak na novinare bilo koje vrste, tražili izjašnjenje menadžemnta, prije donošenja konačne odluke. Međutim, Kolegijum Televizije Crne Gore dostavio je Savjetu juče popodne odgovor u kome se navodi da Lekovićevo obraćanje javnosti dolazi u trenutku izuzetno jakih političkih pritisaka na Javni servis, prije svega, zbog poziva nekih stranaka na bojkot gostovanja, te na poziv uposlenima da odbijaju radne zadatke. Konstatuju i da problemi sa emisijom “Okvir” i njenim urednikom Lekovićem nijesu od juče.

vić možda neće biti u prilici da se pojavi, odlučeno je da to bude najaktuelnija tema - završetak procesa za pokušaj terorizma”, navodi se u pismu. Lekoviću su, kako se dodaje, u ponedjeljak, 11. marta, saopšteni tema i gosti. “Počeo je da se buni i da pojedine goste kvalifikuje na izuzetno neprimjeren način, odbijajući da uradi emisiju, uz takozvani prigovor savjesti. I pored toga izraženo je razumijevanje, ali mu je saopšteno da će emisiju ipak uraditi drugi novinar, jer su gosti već dali pristanak. Promjena gostiju, uz Lekovićevo obrazloženje kako su oni “nerelevantni

■ SAVJET NA POTEZU Kad je riječ o Lekovićevom prigovoru da se emisija “Okvir” bavi isključivo ekonomskim temama, oni podsjećaju da se, zbog njegovog odsustva i nedostatka novinara koji specijalizova-

Čeka se izjašnjenje menadžmenta

■ ODGOVOR

Foto: Iva Mandić

KOLEGIJUMA TVCG

“Novinar, Vukoman Leković požalio se krajem januara da mu je bolesna majka. Rečeno mu je da ima neograničen broj dana da bude pored nje. Kazao je da će, uprkos tome, nastojati da odradi emisiju, te da će nas o svemu na vrijeme obavijestiti. Na dan emitovanja, obavijestio nas je da ne može da uradi emisiju, zbog čega “Okvir” nije ni emitovan. Pretrpjeli smo opravdanu kritiku javnosti i Savjeta RTCG”, navodi se u izjašnjenju Kolegijuma. Nakon povratka u redakciju Leković je, dodaju, uradio jednu emisiju. “Saopštio je da ima novi problem i da mu je otac, takođe teško obolio, ali da postoji mogućnost, da i pored toga, dođe i uradi narednu emisiju. Poučeni prethodnim iskustvom da može doći do ponovnog, neželjenog, otkazivanja emisije, Lekoviću je već tokom rada na “Okviru” emitovanom 10. marta, saopšteno, da će uredništvo, kako bi mu olakšalo posao, obezbijediti narednu, aktuelnu temu i goste za 17. mart. S tim je i on bio saglasan. Imajući u vidu da Leko-

i u javnosti uglavnom prokazane ličnosti” nije dolazila u obzir. Leković je, tom prilikom, zaprijetio da će se obratiti javnosti, što je i učinio, pri čemu se nije samo zaustavio na javnom diskvalifikovanju gostiju, nego i kolege koji će profesionalno uraditi emisiju koju je Leković odbio”, saopštio je Kolegijum Javnog servisa.

no prate ekonomiju, “Okvir” bavio i čempresima, zdravstvom i turizmom. “Kolegijum konstatuje da Lekovićevo obraćanje javnosti dolazi u trenutku izuzetno jakih političkih pritisaka na Javni servis, prije svega, zbog poziva nekih stranaka na bojkot gostovanja, te na poziv uposlenima da odbijaju radne zadatke. Kolegijum konstatuje da problemi sa emisijom “Okvir” i njenim urednikom Lekovićem nijesu od juče, o čemu svjedoče i gotovo identične polemike s prethodna dva uredništva ove kuće”, navodi se odgovoru koji je Savjetu RTCG uputio Kolegijum TVCG.

Podsjetimo, prethodno je urednik emisije “Okvir” Vukoman Leković na svom FB profilu objavio, kako je naveo, “Obraćanje i poziv da se spriječi brukanje RTCG” predsjedniku i članovima Savjeta RTCG, u kojem je, između ostalog, rekao da mora da zaštiti lični integritet jer su mu gosti i tema emisije, kako je napisao, nametnuti. Naveo je i da tema odstupa i od koncepta emisije, koja se bavi ekonomskim i socijalnim pitanjima.

■ ZVANIČAN

ZAKLJUČAK

“Ukoliko su navodi novinara, autora i urednika emisije ‘Okvir’ na Televiziji Crne Gore Zorana Lekovića tačni, stav dijela članova Savjeta RTCG iz nezvanične komunikacije je da je to neprihvatljivo”, kazao je Dnevnim novinama ranije juče predsjednik Savjeta RTCG Ivan Jovetić. On je objasnio da je Savjet, prije nego što je informacija procurjela u javnost, tim povodom preduzeo mjere i uputio zahtjev prema generalnom direktoru Božidaru Šundiću da se direktor Televizije Crne Gore Slavko Đurđić o tome izjasni. Podjetimo, Leković je kazao da mu je Đurđić u hodniku Televizije saopštio da ne brine za temu i goste emisije. “Tražili smo izjašnjenje gospodina Đurđića i da nam on predoči situaciju. Savjet će shodno izjašnjenju i analizi oba stava donijeti zaključak. Izjašnjenje od gospodina Đurđića još nijesmo dobili, ali iz onoga što smo već nezvanično iskomunicirali dio članova Savjeta je na stavu da ako su navodi iz pisma gospodina Lekovića tačni, to je neprihvatljivo. Ne smije se nikako gušiti sloboda novinara i novinari moraju biti oslobođeni pritiska bilo koje vrste. Novinari moraju imati profesionalnu slobodu i odgovornost i ne smiju im se nametati nikakve ideje, teme, gosti i slično”, istakao je Jovetić i dodao da će zvanični zaključak Savjet RTCG donijeti kada dobiju i analiziraju stavove obje strane. J.V.Đ.


24

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

Podgorica: vuković i Purišić o

Dom za stare bić sreDinom nareD

Požar u naselju Bioče

PotPuno uništen objekat za Potrebe radnika na auto-Putu Objekat u kome su smješteni radnici angažovani na izgradnji auto-puta BarBoljare izgorio je u potpunosti u požaru koji je izbio juče ujutro. Tom prilikom, na sreću, nije bilo povrijeđenih. Iz Glavnog grada su naveli da je Služba zaštite dobila dojavu u ranim jutarnjim satima, da je došlo do požara na objektu za smještaj za-

poslenih radnika u naselju Bioče. “Službi zaštite upućena je dojava u 7.22 sati, a na lice mjesta upućene su tri posade. Požar je stavljen pod kontrolu u 8.05 sati. Povrijeđenih nije bilo, a u požaru je izgorio dvospratni objekat veće površine namjenjene za smještaj radnika”, saopštili su iz Glavnog grada.

aktivnosti Preduzeća ª Puteviº

Saniran parking na ulazu u klinički centar crne gore

U sklopu redovnih aktivnosti u prethodnoj nedjelji “Putevi” Podgorica bili su angažovani na više lokacija, pa su u ovom periodu izvođeni brojni radovi, kao i čišćenje snijega na ruralnom području. Ekipe tehničkog operativnog sektora Putevi izvodili su radove po zahtjevima pravnih lica za pripremne i asfalterske radove na Bulevaru Radoja Dakića, na saobraćajnici u zahvatu DUPa “Servisno skladišna zona” (Tuški put), i saobraćajnici u zahvatu DUP-a 9 “Ulica 2 i dio ulice 11”. Takođe, izvode se i radovi na proširenju saobraćajnice sa parking provršinama ispred JU “Zavoda Komanski most”, a juče je završena i sanacija parking prostora ispred Hemodijalize na ulazu u

Klinički centar, saobraćajnica u MZ Barutana na lokalnom putnom pravcu Šteke – Korneti, kao i saobraćajnice u MZ Gornja Gorica i MZ Donja Gorica. U ulicama Vasa Raičkovića, Branka Deletića, Rusa Radulovića i Ličkoj završena je sanacija oštećenih asfaltnih površina. U MZ Rogami, MZ Dajbabe, MZ Botun i MZ Tološi ugrađeni su usporivače brzine kretanja motornih vozila. Na prostoru MZ Lijeva Rijeka, na putnim pravcima Opasanica - Kurlaj i Veruša - Groblje Milačića izvodili su se radovi na čišćenju snijega. Tokom ove sedmice završeni su i pripremni radovi na putnom pravcu Zlatica - Kupusci na dužini od jednog kilometra.

Za jedan od najznačajnijih infrastrukturnih objekata u gradu, čiji su radovi u toku, Vlada Crne Gore i Glavni grad izdvojili su 12.000.000 eura, što je najveći projekat u socijalnoj oblasti. Planirani rok završetka radova je 30 mjeseci, a kako ističe ministar Purišić, radovi će biti gotovi sredinom naredne godine, te da će biti ispoštovan rok za izgradnju. “Ovaj dom će obezbijediti kvalitetno i humano staranje našim sugrađanima, a na ovaj način ćemo im vratiti sve ono što su zaslužili. U objektu će takođe naći posao veliki broj ljudi. Uvjerili smo se da najveći projekat iz oblasti socijalne zaštite napreduje planiranom dinamikom. Izvođači su kvalitetno odradili svoj dio posla, čak i nešto ispred dinamike finansiranja”, kazao je Purišić. U Domu će biti mjesta za 270 penzionera, a prema riječima gradonačelnika Vukovića, osim smještajnih jedinica objekat sadrži dnevne boravke, trpezarije, kuhinju, kao i prostor za medicinsko osoblje. Izgradnja Doma je zajednički projekat Vlade i Glavnog grada. Osim finansijskih sredstava koje je izdvojila Vlada, Glavni grad je obezbijedio zemljište i komunalne naknade. “Zajedničkim snagama će-

mo uspjeti da ostvarimo cilj, a to je da dobijemo jedan ovakav objekat koji će nam svima služiti na ponos, a najviše na zadovoljstvo pripadnika najstarije populacije. Ovo predstavlja samo dio priče o brizi glavnog grada za najstariju populaciju”, istakao je Vuković. Objekat je bruto površine

Radovi na donjogoričkom bulevaru ponovo kasne Izgradnja bulevara u Donjoj Gorici neće biti završena ni u martu, potvrdio je gradonačelnik Vuković, navodeći da radovi u tom dijelu magistralnog puta sigurno neće dočekati sezonu i turiste. “Rok je prolongiran već dva puta, a kako sada stvari stoje desiće se još jedno prolongiranje roka, što naravno nikog od nas ne raduje. Potpuno razumijem nezadovoljstvo ljudi koji tamo žive u otežanim uslovima već godinu i po, ali želim da apelujem na sugrađane da se svi zajedno strpimo, jer je u pitanju infrastruktur-

ni objekat vrijedan 10.000.000 eura i kroz taj projekat ne samo da rješavamo saobraćajnu vezu sa tim dijelom Podgorice, nego potpuno mijenjamo ono što je infrastruktura i vodovodna i elektromreža, kao i ono što je jako važno - tim projektom započeli smo realizaciju projekta sistema za prečišćavanje otpadnih voda”, kazao je Vuković. Podsjećamo, radovi na bulevaru kroz Donju Goricu trebalo je da budu završeni još krajem prošle godine, zatim je rok pomjeren za 28. mart, koji će očigledno poprilično biti probijen.

od 11.225 metara kvadratnih, dok je korisna površina objekta 9.807 kvadrata. U njemu je predviđen boravak 270 korisnika smještenih u 97 dvokrevetnih, 36 jednokrevetnih, pet četvorokrevetnih soba i 12 apartmana. Pored smještajnih jedinica, sadrži dnevne boravke, tr-


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

aktuelno

25

obišli gradilište

će završen Dne goDine ⌦------------------------------------------------Za jedan od najZnačajnijih infrastrukturnih objekata u gradu, čiji su radovi u toku, vlada Crne gore i glavni grad iZdvojili su 12.000.000 eura

-------------------------------------------------⌦

Podgorica: akcija Preduzeća ª zeleniloº

U Tološkoj šumi i Kraljevom parku posađeno 40 sadnica

pezarije, kuhinju sa pratećim sadržajima, vešeraj, prostorije za upravu, medicinski blok, prateće tehničke prostorije. Objekat ima odvojene cjeline za dementne korisnike i za korisnike koji su na dnevnom boravku. Predviđena je izgradnja 61 parking mjesta, dvije saobra-

ćajnice, pješačke staze, platoa za manifestacije različitih tipova i natkrivenog prostora za sjedenje, a dio kompleksa biće pod zelenim površinama. Radovi su počeli krajem 2017. godine, a ugovoreni rok izgradnje je polovina 2020. godine. Izvođač radova je kompanija IGP “Fidija”. N. Ašanin

Gradsko preduzeće Zelenilo, u saradnji sa Kulturno-ekonomskim centrom Azerbejdžana u Crnoj Gori i kompanijom Azmont Investments, juče je zasadilo 40 sadnica za pošumljavanje u park-šumi Tološi. Akciji pošumljavanja prisustvovali su v.d. izvršne direktorice “Zelenilo” Daca Popović, otpravnik poslova Diplomatske misije Azerbejdžana u Crnoj Gori Anar Adžamov, konzul u diplomatskoj misiji Azerbejdžana u Crnoj Gori Orhan Alijev, direktor Kulturnoekonomskog centra Azerbejdžana Crne Gore Sejran Mirzazada, v.d. rukovodio-

ca Službe za međunarodnu saradnju Glavni grad Podgorica Dragutin Đeković i direktor Nove banke Kamran Mamadov. “Ovo je samo početak svih akcija koje će naše društvo imati u narednom periodu i zahvaljujem Kulturno - ekonomskom centru Azerbejdžana koji je donirao 40 sadnica za pošumljavanje, koje su posađene u park-šumi Tološi i u Kraljevom parku. Podsjećam da je ‘Zelenilo’ u prethodnoj godini zasadilo 1.738 stabala, od čega je 721 odraslo stabalo, dok je ostali sadni materijal bio za pošumljavanje. U ovoj godini akcenat je na sadnji koja će

biti znatno veća nego prethodne godine. Koristim priliku da pozovem sve društveno odgovorne kompanije da doniraju sadnice i da u zajedničim akcijama naš grad učinimo ljepšim”, kazala je Daca Popović, navodeći da je simbolično izvršena sadnja dvije mlade sadnice čempresa u Kraljevom parku. Cilj ove aktivnosti, kako su naveli, bio je davanje doprinosa za očuvanje zajednice u kojoj živimo i radimo, kao i širenje svijesti o važnosti očuvanja prirode i prirodnih resursa, a sve kako bi se stvorilo bolje mjesto za život svih nas.

donacija komPanije ª koraliº

Kontejneri za odvajanje “suve” i “moKre” fraKcije Rukovodstvo gradskog preduzeća “Čistoća” d.o.o. upriličilo je juče sastanak sa predstavnicima kompanije “Korali” iz Kraljeva, tokom kojeg su vođeni razgovori na temu dosadašnje saradnje ovog društva i pomenutog proizvođača polupodzemnih kontejnera. Takođe, bilo je riječi o bu-

dućim vidovima saradnje, prvenstveno imajući u vidu razvojnu viziju Glavnog grada i potrebe da se postavljanjem podzemnih kontejnera unaprijedi upravljanje otpadom u Podgorici, kroz podršku započetog koncepta “suva” i “mokra” frakcija. Dogovoreno je da pred-

stavnici “Korala” narednih dana doniraju polupodzemni kontejner sa sadržajem za odvajanje “suve” i “mokre” frakcije, vrijednost donacije uslovljena je tehničkim rješenjem, dok će termini isporuke biti dogovoreni u narednom periodu, u što kraćem roku.


26

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

MINISTARKA VUČINOVIĆ U POSJETI OPŠTINI DANILOVGRAD

Pomoć Vlade za najugroženija poljoprivredna domaćinstva

Ministarka bez portfelja u Vladi Crne Gore Marija Vučinović posjetila je juče opštinu Danilovgrad kako bi se uvjerila u stanje nakon nedavne elementarne nepogode, kao i brojem pristiglih zahtjeva. Vučinović se sastala sa predsjednicom opštine Danilovgrad Zoricom Kovačević, predsjednikom SO Zoranom Boškovićem, potpredsjednikom Opštine Iliji Grgurovićem, predstavnikom CEDIS-a Rankom Šaranovićem, kao i predsjednicom Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda opštine Danilovgrad, Natašom Bulatović i predsjednicima mje-

snih zajednica sa najugroženijih područja. Predsjednica opštine Danilovgrad obavijestila je ministarku o nedavnoj elementarnoj nepogodi, kao i brojem pristiglih zahtjeva, kojom prilikom su se sagovornice usaglasile da od 30.000 eura, koje je Vlada opredijelila na ime urgentne pomoći opštini Danilovgrad, jedan dio iznosa opredijeli Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, najugroženijim poljoprivrednim domaćinstvima, a drugi dio će opredijeliti opština, a sve shodno odštetnim zahtjevima. Nakon sastanaka u op-

štini, ministarka i predsjednica opštine su obišle poljoprivredna domaćinstva - vlasnike plastenika, koji su najviše pogođeni nedavnim elementarnim nepogodama. Ministarka Vučinović je izjavila da će Komisija kojom rukovodi, na osnovu stručne i precizne procjene štete od strane Opštine Danilovgrad preduzeti urgentne mjere, kako bi se omogućila nadoknada štete domaćinstvima pogođenim nedavnim nevremenom. Vučinović će u narednom periodu obići i ostale opštine, koje su pretrpjele štetu u elementarnim nepogodama.

RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

TIVAT: LUŠTICA BAY BAZAR NAREDNOG VIKENDA

PROMOCIJA DOMAĆIH PROIZVODA

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Dvodnevni bazar hrane i domaćih proizvoda Boke i okruženja pod nazivom “U susret proljeću” (Hello Spring), biće održan u subotu i nedjelju, 23. i 24. marta od 10 do 18 sati, na šetalištu u marina naselju Luštica Bay, saopštili su iz ove kompanije. Organizatori bazara domaće hrane i proizvoda, kompanija Luštica Development i Sekretarijat za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat, obezbijedili su učešće oko 20 poljoprivrednih proizvođača, potom članova preduzetničke sekcije OŠ “Drago Milić” i JU SMŠ “Mladost” iz

Tivta, Instituta za zdravu (organsku) hranu Agrovita, i proizvođača Agro klastera Nikšić. Među individualnim izlagačima su proizvođači sira, rakije, zimnice, slatkog, meda, sapuna i ljekovitog bilja: Olga Ovčar, Vidak Tomašević, Julka Radmanovic, Predrag Klakor, Mileta Dačević, Rašo Miljanjić i drugi. Proizvode će ponuditi i proizvođači voća, povrća, domaćeg vina, sokova i ulja Bosiljka Vuksanovic, Etno selo „Đedovina“ i Đorđije Bulajić, Vebija Abazović, te Vesna Pavić Mamula, Gvozden Kankaraš i Je-

lena Pejanović. Bukete od povrća i druge rukotvorine prikazaće Andrej Zasidko. Proizvode od maslina predstaviće porodica Moric, kao jedan od preduzetničkih vizionara na poluostrvu Luštica i koji je među prvima stavio u funkciju dugo porodično nasljeđe. Za sve izlagače i posjetioce u nedjelju će biti održani seminari dr Ilije Morica na temu „Poljoprivredni turizam“, Đorđa Bulajića o klasterima i organskoj poljopriredi, kao i inženjera Svetozara Radonjića iz Agrovite na temu „Crnogorski brendovi u hrani“. Z.K.


AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

27

KOLAŠIN: ODLOŽILI SISTEMATIZACIJU, IZ OPŠTINE TVRDE

POVUČENA ZBOG DORADE NA KVALITETNIJI I OPTIMALNIJI NAČIN

Predložena sistematizacija, koja treba da uredi novi model organizacije lokalne uprave u Kolašinu, privremeno je povučena kako bi se doradila na kvalitetniji i optimalniji način. Iz PR službe kabineta predsjednika opštine Kolašin Milosava Bata Bulatovića, navode da to nije urađeno zbog bilo čijih pritisaka i obraćanja, već isključivo zbog održivog modela, koji će omogućiti efikasno funkcionisanje kolašinske lokalne uprave. “Planom optimizacije javne uprave Crne Gore za period 2018 – 2020. godina, predviđene su i mjere optimizacije za lokalne uprave,

pa je zbog toga neophodno sagledati stanje, potreban broj zaposlenih službenika i namještenika, kao i uspostavljanje optimalne organizacione strukture organa lokalne uprave stručnih, odnosno posebnih službi”, saopštili su iz PR službe kabineta predsjednika opštine. Nadležnim opštinskiim starješinama naloženo je da u roku od 30 dana dorade predložene modele Sistematizacije uvažavajući pomenute planove optimizacije, realne potrebe i odgovornosti organa lokalne uprave i opštinskih službi. “Svjesni značaja Sistematizacije za buduće što efika-

HERCEG NOVI: POČELO ODVOŽENJE GRITA

U Bijelu uplovio prvi od planiranih 20 brodova U Bijelu je juče stigao prvi od planiranih 20 brodova, Muzzafer Bey, pod panamskom zastavom, kojim će grit biti odvozen u špansku Sevilju. Za odvoz je spremno oko 20.000 tona grita mada će u prvoj turi biti izvezeno pet hiljada. Na brodu je trenutno inspekcija koja obavlja kontrolu broda, mjeri težinu i provjerava gaz, nakon čega bi trebalo da se krene sa utovarom. Za sada, kako javlja Radio Jadran, još nije poznato kada bi brod trebalo da isplovi, mada kako su ranije kazali u kompaniji Valgo koja tretira grit, isplovljavanje bi trebalo da bude nakon 48 sati. Prema nezvaničnim in-

formacijama, na mjesečnom nivou iz JBB trebalo bi da isplovljavaju tri broda, na svakih deset dana. Brod je iz Italije prethodno u Zelenici imao policijsku i carinsku kontrolu, gdje će takođe biti na kratko prije isplovljavanja. Na prečišćavanju i utovaru grita angažovano je sada 25 bivših radnika JBB. U Španiju će brodovima, koje je angažovala francuska kompanija Valgo, pored grita iz Bijele, biti izvezeno i preko 6.000 kubika iz bivšeg Arsenala. Već nekoliko dana traje transport grita koji je uskladišten u dijelu marine Porto Montenegro, na lokaciji UP41.

snije funkcionisanje lokalne uprave. Nastojaćemo da dođemo do pravog i održivog modela. Zbog toga ćemo u predstojećem periodu, zajedno sa svim subjektima lokalne vlasti, nastaviti da dorađujemo narednu fazu sistematizacije i da što prije omogućimo njeno usvajanje i primjenu u funkcionisanju lokalne uprave. Privremeno povlačenje Sistematizacije, radi dorada i tehničkih dopuna, nije urađeno zbog bi-

lo čijih pritisaka i obraćanja, već isključivo zbog našeg opredjeljenja da dođemo održivog modela koji će omogućiti efikasno funkcionisanje lokalne uprave”, saopšteno je iz kabineta prvog čovjeka grada na Tari. Predsjednik kolašinske opštine nedavno je pojasnio donošenje sistematizacije, navodeći da su na njoj predano radili prethodnih mjeseci. Bulatović je istakao da cilj nije otvaranje novih rad-

nih mjesta u lokalnoj, odnosno državnoj upravi, već da bi podigli kvalitet rada opštinske administracije. On je nedavno istakao da će svi sekretari, koji su rukovodioci i koji su predložili tu sistematizaciju biti odgovorni za postakvu, unutrašnji sistem, kadrovski raspored i sve ono što su predložili, te da će građani moći da se uvjere da svako radno mjesto ima efekta, odnosno učinak. Z.B.

NESVAKIDAŠNJI DOGAĐAJ U TIVATSKOJ MARINI

Polo meč u avgustu u Porto Montenegru

Nakon završetka rezidencijalnog objekta Elena i novog krila Baia hotela Regent, iz kompanije “Adriatic Marinas - Porto Montenegro” najavljuju nastavak investicionih ulaganja. Sa izgradnjom rezidencijalnog objekta Elena kompanija “Adriatic Marians Porto Montenegro” uložila je više od 580 miliona eura u izgradnju. PR menadžer kompanije Danilo Kalezić naveo je da će ulaganja na prostoru bivšeg Arsenala, od 24 hektara, s obzirom da nisu ni na polovini, biti još tolika ili veća. “Rastemo i kada su ljudski resursi u pitanju. Kompanija je 2007. godine poče-

la da radi sa 10, a sad imamo 360 zaposlenih samo u Adriatic Marinasu. Tokom sezone Porto zaposli više od 1.000 ljudi”, istakao je Kalezić. On je najavio ovogodišnji, osmi po redu, Dan otvorenih vrata, koji će se održati 22. marta u Upravnoj zgradi kompanije na Seljanovu. Ove godine u ponudi je 250 novih sezonskih radnih mjesta, kako u Hotelu Regent, na bazenu Lido, tako i u čitavom naselju, jer i zakupci takođe traže radnike. U istoriji Crne Gore prvi put će se desiti da neko uvozi 52 konja zbog polo meča, koji će se ove godine u Por-

to Montenegro održati od 1. do 4. avgusta. Iza međunarodne škole nalazi se velika zelena površina na kojoj, kako kaže Kalezić, u narednom periodu sigurno neće biti gradnje. “Pregovaramo sa vrlo interesantnim operaterima iz različitih djelatnosti da dovedu svoj biznis u Crnu Goru, sadržaje koji nisu baš tipični za marine i nautička naselja kao što je polo, jer nikad se u istoriji polo nije igrao u jednoj marini. To radimo sa jednom ekipom iz Londona, koji su do sada radili polo u parku, polo u palati u Abu Dabiju i polo u Portu”, rekao je Kalezić. Z.K.


U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MARTOVSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države


32

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

Kuba: KaripsKa država, jedna od posljednjih sv

OstrvO bOja, salse Kuba je raj je za avanturiste, neelitiste i hedoniste, antiglobaliste, anarhiste i ljevičare, boeme, sanjare i umjetnike

A

ko ste među onima koji vole otmjena i glamurozna mjesta, vrhunski šoping i sterilno čiste zemlje, onda Kuba - nije za vas. Ostrvska karipska država, jedna od posljednjih svjetskih oaza komunizma, raj je za avanturiste, neelitiste i hedoniste, antiglobaliste, anarhiste i ljevičare, boeme, sanjare i umjetnike.

Utočište je za one koji žele da pobjegnu od stresa, užurbanosti, materijalizma i ružnog vremena te uživaju u vrhunskoj muzici, piću i cigarama, ljepoti španske kolonijalne arhitekture i očaravajućoj prirodi. Reklo bi se da je Kuba savršena zemlja, ali nije. Prosječna plata je 30 dolara, u većinu zemalja Kubancima je zabranjeno da putuju, ograničeni su im ili onemogućeni internet, privatno poduzetništvo i političke slobode, a trgovine su zbog ekonomskog embarga poluprazne. No, Kubu treba vidjeti i doživjeti jer je i nakon vladavine braće Kastro ostala jedinstvena. Baš kao i njena prijestonica Havana gdje živi oko dva miliona ljudi, što je čini najvećim gradom na Kubi, ali i u karipskoj regiji.

■ Havana grad bogatog noćnog života

Na nimalo moderan aerodrom Hose Marti, nazvan po kubanskom pjesniku i revoluci-

onaru, sletjeli smo kasno noću, ali neka čudna energija držala nas je budnima. Što zbog ugodne temperature, što zbog buđenja kad smo umjesto klasičnog taksija ugledali Ka-

Tipična slika sa Kube, širokim ulicama prolaze oldtajmeri, vraćajući vas u neka prošla vremena

Cienfuegos, u prevodu sa španskog znači “stotinu vatri”

dillak i nasmijanog mladog vozača Karlosa. On je prijatelj vlasnika stana koji smo unajmili u četvrti Vedado, diplomirani informatičar koji za život zarađuje kao taksista i mašta o životu u bogatijem Urugvaju. Savršeno priča engleski, što na Kubi nije čest slučaj, pa nam je pomogao oko prevođenja s gazdaricom Mari Karmen, otmjenom univerzitetskom profesoricom čiji su sinovi emigrirali s Kube. Jedan živi u SAD-u, a drugi u Argentini, objasnila nam je na španskom koji smo s njom natucali prisjećajući se meksičkih telenovela. Bila je nevjerojatno simpatična, a još nam se više svidjela kad nam je u znak dobrodošlice servirala cubu libre, koktel od ruma, cole, limuna i limete. Otad smo, zapravo, koktele na bazi tradicionalne kubanske rakije konzumirali češće nego vodu. Iz slavine se ionako ne smije piti, pa smo za tri CUC-a, što je oko tri eura, naručivali cubu libre, pina coladu, mojito, daiquiri... Ili bismo za pet eura kupili bocu ruma, čiji je ukus mnogo bolji od onoga za mamine kolače, pa sami mućkali koktele. A koliko god ih popili, mamurluka nije bilo. Naš vodič po Havani bio je Joan, mladić u čijoj je kući prije nekoliko godina odsjela jedna

moja prijateljica. Naučio je engleski pa nam je ispričao nešto o istoriji Havane i proveo nas živopisnim ulicama Obispo, Mercaderes i Paseo del Prado, šetalištem pored obale u Maleconu, pokazao nam barokne trgove Plaza Vieja, Plaza de la Catedral i Plaza nacionalizacije ranih 60-ih preselila u Hamilton na Bermudi. U Havani su me oduševili i sigurnost te bogat noćni život. Klubovi rade skoro svaku veče, najčešće do tri ujutro, a među najpopularnijim mjestima za izlaske je Fabrica de arte Cubano. Nekadašnja fabrika zapravo je kulturni centar, a noću klub na nekoliko spratova u koji uglavnom dolaze turisti. Stoga nas je Joan odveo i u La Grutu, diskoteku u koju dolaze lokalci, slušaju latinoameričku muziku i plešu salsu. Imali smo osjećaj da tu sve pršti od erotske energije: u polumračnom prostoru polugola tijela su se okretala u ritmu salse, stiskala, izvijala, ali bez vulgarnosti. Tada smo se uvjerili da su ljudi s Kube jednostavno rođeni za muziku i ples pa nam nije padalo na pamet odmjeravati snage s njima. Želite li u gradu dobro da jedet, posjetite restoran El Chanchullero gdje je hrana toliko ukusna da ćete na sto morati čekati. Jela su


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

reportaže

33

vjetsKih oaza Komunizma i raj za avanturiste

e i nasmijanih ljudi Životopisne ulice Havane

Većina Kubanaca s kojima smo razgovarali ne dovodi u pitanje ispravnost Revolucije, ali priželjkuju da njihov novi predsjednik Miguel DiazCanel napravi neke iskorake prema demokratiji.

Trinidad, grad bronzanih statua hrtova i fontana s početka 19. vijeka Idući grad koji smo posjetili je Trinidad, 80 kilometara udaljen od Cienfuegosa. Nalazi se u pokrajini Sancti Spiritus, između gorja Escambray i Karipskog mora, a poseban je po građevinama jarkih boja i kamenim uličicama kojima prolaze oldtimeri i jahači na konjima. Trinidad je u 16. vijeku osnovao konkvistador Diego Velazquez de Cuellar kao i Havanu - i dao mu ime Villa de la Santisima Trinidad (Naselje Presvetog Trojstva). Od kraja 18. do kraja 19. vijeka bio je središte proizvodnje šećera i jedan je od najočuvanijih gradova iz toga od četiri do šest eura, a tradicionalni specijalitet je ropa vieja, govedina s pirinčem, povrćem i tamnim pasuljem.

■ CIENFUEGOS GRAD “STOTINU VATRI”

Od grada do grada smo išli taksijem, nakon cjenkanja s vozačima. Najskuplja vožnja bila je od Havane do 250 kilometara udaljenoga grada Cienfuegosa, naše druge tačke tokom 17-dnev-

doba. Zbog toga je 1988., zajedno s obližnjom dolinom Valle de los Ingenios, uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Sve ulice u gradu od 70 hiljada stanovnika vode do Plaze Mayor, glavnog trga na kojem su i najvažnije istorijske građevine: samostan Sv. Franja, crkva Sv. Trojstva te neoklasicističke palate Brunet i Cantero. Središnji park krase bronzane statue hrtova, fontane s početka 19. vijeka i kip Zevsove kćeri Terpsihore, muze plesa i muzike. Latino ritmovi odzvanjaju u klubu Casa de la Musica (Kunog putovanja. Bilo nas je petoro pa je taksist svakome naplatio 25 eura. Iako je poprilično oronula, kolonijalna arhitektura među najljepšima je u latiskoj Americi. Uz Špance, na nju su trag ostavili i amerikanci. Pristao je i za tri sata nas dovezao U Cienfuegos, u prevodu sa španskog “stotinu vatri”. Mnogo je mirniji i manji od Havane (ima oko 170 hiljada stanovnika), a u 19. vijeku su ga osnovali Fran-

ća glazbe), a tamo smo probali i canchancharu, tradicionalni koktel na bazi bijelog ruma, meda i limete. Odličan noćni provod nudi i Ayala, diskoteka sagrađena u špilji. Ulazak je pet eura, za što se dobije i jedno piće, a puštaju se i latino muyika i svjetski hitovi. Nedaleko od Trinidada je plaža Ancon do koje se može doći autobusom za dva eura. Pješčana plaža i kristalno čisto more su kao s razglednice pa nije neobično što su tu sagrađeni prvi hoteli nakon komunističke revolucije 1959. i dolaska Fidela Castra na vlast. cuzi, što se vidi po neoklasicističkoj i istorijskoj arhitekturi. Ulice su pravilne i široke, a glavno prevozno sredstvo još su kočije pa smo imali osjećaj kao da smo se vratili u prošlost. Središte grada je trg Plaza de Armas, a treba vidjeti i Slavoluk pobjede (jedini na Kubi), park Jose Marti s Gradskom skupštinom, katedralu Bezgrešnog Začeća te raskošne palate Valle i Azul. Nedaleko je i Zaliv svinja, poznat po neuspješnoj invaziji Kubanaca u eg-

zilu 1961., koje je trenirala CIA. Tu smo se kupali u moru i cenotama (prirodni bazeni sa slatkom vodom) te otišli na farmu krokodila. Ponudili su nam i meso tog predatora, ali nijesmo ga probali.

■ POSLJEDNJA BITKA KUBANSKE REVOLUCIJE

Premda sam se svim silama opirao odlasku u all inclusive resort, društvo me nagovorilo da dva dana ljenčarimo u turističkom kompleksu na ostrvu Cayo Coco u Atlanskom okeanu. Boravak u resortu, gdje sam noćenje sa svim obrocima platio 70 eura, bio mi je poput zatvora. Hrana je bila konfekcijska, kokteli loši, a među gostima nije bilo Kubanaca. Oni su na takvim mjestima samo radna snaga i uvijek na usluzi Europljanima i Kanađanima koji vole takav vid turizma. Jedva smo čekali da osjetimo nešto autentično pa smo se zaputili do 200 kilometara udaljene Santa Clare, grada u kojem živi oko 240 hiljada ljudi i u kojem se odigrala posljednja bitka kubanske revolucije. Tamo treba vidjeti Park Vidal, pozorište La Caridad, katedralu Sv. Klare Asiške, nekadašnju Gradsku skupštinu u kojoj je

sada knjižnica Marti te, naravno, Mauzolej Ernesta Če Gevare. Ispred njega je šest metara visoka bronzana statua argentinskog marksističkog borca. Većina Kubanaca s kojima smo razgovarali ne dovodi u pitanje ispravnost Revolucije, ali priželjkuju da njihov novi predsjednik Miguel Diaz-Canel napravi neke iskorake prema demokratiji. Naša kubanska priča završila je u čarobnoj dolini Vinales u pokrajini Pinar del Rio, do koje smo se iz Havane taksijem vozili dva i po sata. Područje od 132 kvadratna kilometra okruženo je gorjem Sierra de los Organos, a poznato je po uzgoju kafe, šećerne trske i duvana. Kubanske cigare vrlo su skupe - kutija dostiže cijenu i do 340 eura - pa je najbolje kupiti ih od farmera u Vinalesu za višestruko manju cijenu. Dolinu crvene zemlje i bujne zelene vegetacije obišli smo na konjima, a ta četiri sata svako je platio 25 eura. U Vinalesu se može i prespavati, no kako nas je idući dan čekao povratak kući, iste smo se večeri vratili u Havanu. Otišli smo u posljednji izlazak u La Grutu, popili oproštajni cuba libre i obećali sebi da se moramo vratiti na Kubu prije nego postane dio potrošačkog kapitalističkog svijeta. (jutarnji.hr)


34

KULTURA

ANA VUKAZIĆ NASTUPILA U BARU

Ovacije za fantaziju na temu “Još ne sviće rujna zora” Mlada barska pijanistkinja Ana Vukazić nedavno je nastupila u punoj sali Dvorca kralja Nikole, u sklopu crnogorske muzičke selekcije Zimske scene “Barskog ljetopisa”. Vukazićeva, rođena Baranka, iza sebe ima već dug niz nastupa širom svijeta. “Uzbuđenje je uvijek dodatno kada nastupam u ovoj sali gdje sam, prije svega, započela svoje prve korake. Zahvaljujem Zimskoj sceni ‘Ljetopisa’ na ukazanom povjerenju, i ovaj koncert je to definitivno opravdao”, istakla je ova profesorica klavira i korepeticije u muzičkoj školi u Baru, koja je koncert na Zimskoj sceni “Ljetopisa” završila obradom tradicionalne crnogorske kompozicije “Još ne sviće rujna zora”, što je naišlo na veliko oduševljenje publike i sta-

jaće aplauze. “Ovu fantazija na temu ‘Još ne sviće rujna zora’ radio je moj kolega Aleksandar Basarab koji inače predaje harmoniku. Prvenstveno je nastala kao djelo za glas i klavir, potom za kamerne sastave, i onda je pred njim bio veliki izazov da pretoči u kompoziciju za solo klavir. Hvala mu na tome, i nadam se da smo uspjeli da zvuči pijanistički i prijemčivo”, zaključila je Ana Vukazić. Sljedeći četvrtak rezervisan je za likovni program u okviru kojeg će 21. marta u Dvorcu kralja Nikole, biti otvorena samostalna izložba Jelene Vušurović, mlade akademske slikarke sa Cetinja. Ovom izložbom, pod nazivom “Flame”, ujedno će biti zaokružen likovni segment programa ovogodišnjeg izdanja Zimske scene. R.K.

POVODOM 150 GODINA DANILOVGRADA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

PIJANISTKINJA MARIJA SKEND KONCERTA ª KOMPOZITORKE IZ

UZ VEĆU PODR UMJETNICI BI OSTAJALI U ZE

⌦ Marija Roganović

Komad “Suze su O.K.” C u čast velikog jubileja

rna Gora zapravo ima vrlo talentovanu i dobru djecu. Bitno je da se samo što prije kvalitetno usmjere i da imaju svijest o tome da ne treba imati osjećaj hendikepa jer smo iz male sredine. Naš obrazovni sistem sigurno nije savršen, ali ko želi može da stekne jako dobro bazično muzičko obrazovanje, poručila je Marija Skender.

Predstava “Suze su O.K.”, po tekstu Mirjane Bobić-Mojsilović, u režiji Milana Karadžića, biće izvedena u nedjelju u 19 sati u Centru za kulturu, povodom obilježavanja 150 godina od osnivanja Danilovgrada. U predstavi igraju Tanja Bošković, Rade Marjanović, Petar Mihailović i Milan Caci Mihailović. “Suze su O.K.” jedna je od najdugovječnijih predstava u Beogradu, premijerno izvedena u Narodnom pozorištu Beograd, 16. marta 1999. Ova uzbudljiva melodrama sa zanimljivim krajem, priča je o pjesnicima i njihovoj muzi, o želji da se ostavi trag u životu, a inspirisana je Daglasom Sirkom, velikim holivudskim biserima žanra.

“Suze su O.K. je priča o suzama, strastima, razočarenjima, o pjesnicima i njihovim muzama, o pjesmama koje nikada neće biti napisane, i o onoj koja stiže kasno. To je priča o Mariji Kalić, pjevačici hora Radio Beograda u penziji, koja obožava poeziju i pjesnike. Između uspomena na starog i uspješnog pjesnika, i stvarnosti - sa mladim pjesnikom od koga mnogo očekuje, Marija Kalić nam priča priču o svima nama - o ljubavi, čežnji, razočarenju i tihom snu da za sobom ostavimo nekakav trag. Autorka Mirjana Bobić-Mojsilović je objasnila da je to “priča o ženi koja neće da izgovori čežnju svake žene - ako ne mogu da budem pesnik, daj mi, Bože, da bar budem poezija”. M.Rog.

Duo posvećen izvođenju savremene muzike “Illegal” iz Štutgarta, koji čine crnogorska pijanistkinja Marija Skender i sopran Alesija Hjunkjung Park iz Južne Koreje nedavno je gostovao u Podgorici povodom martovskog ciklusa “Kompozitorke iz sjenke”. Ljubiteljima muzike predstavile su se djelima autorki mlađe i srednje generacije, koje su kreirale specijalno za ciklus “Kompozitorke iz sjenke”, među kojima su Lucija Ronćeti iz Italije, Karola Baukholt iz Njemačke, Dženifer Valš iz Irske, Elena Mendoza iz Španije, Rebeka Saunders iz Velike Britanije, Ana Korsun iz Ukrajine i Eun Ji Ana Li iz Sjeverne Koreje. Zahvaljujući tako osmišljenom programu, muzika navedenih kompozitorki premijerno je izvedena u Crnoj Gori, uključujući i svjetsku premijeru “Serenade” za sopran i klavir sjeverno-korejske kompozitorke Eun Ji Ane Li.

■ AVANGARDNI DUH

NA DOMAĆOJ SCENI

U razgovoru za VN pijanistkinja Marija Skender istakla je da je na njeno zadovoljstvo ovo bio prvi put da se ovaj duo publici u našoj zemlji predstavi cjelovečernjim programom. “Bilo mi je zadovoljstvo da se crnogorskoj publici predstavim sa svojim duom, sa sopranistkinjom Alesijom Hjunkjung Park. Publici je svakako bilo potpuno novo iskustvo, da čuje nova savremena djela i to u nestandardnom izvođenju. Naš utisak je da je publici bilo zanimljivo i da smo uspješno donijeli malo avangardnog duha

Naš cilj je da savremenu muziku približimo koliko je moguće široj publici i to kroz nestandardne i zanimljivije forme izvođenja. U tu svrhu smo recimo program u KIC-u objedinile kratkim teatarskim međuscenama. Uz dozu uzbuđenja osjećali smo i odgovornost, jer od uspješnosti našeg izvođenja zavisi dalji interes publike za ovu vrstu umjetnosti

na crnogorsku muzičku scenu. Kao duo nastupile smo u Baru i Cetinju prije otprilike četiri godine, ali samo kratko. Ovo je prvi put da se crnogorskoj publici predstavimo cjelovečernjim programom”, istakla je Skender. Ideja za nastup u KIC-u potekla od muzičkog selektora programa KIC-a, Maje Popović, a Serdar i Hjunkjung Park imale su zadatak da osmisle program sa isključivo savremenim ženskim autorima, pa da je stoga i vladalo određeno uzbuđenje zbog premijernog izvođenja. “Na muzičkoj sceni Evrope ima srećom sve više žena kompozitora, i to vrlo kvalitetnih, tako da nije bilo lako napraviti izbor. Gledale smo da na koncertu budu zastupljeni različiti kompozitorski stilovi. Od onih koji koriste između ostalog i šum kao gradivni materijal, do onih koji koriste materijal tradicionalne klasične muzike, zatim novu perspektivu gledanja na uloge muzičara u duu sopran-klavir, širok spektar novih tehnika, klasičan ili teatarski pristup izvođenja, ali u svakom slučaju, savremene teme. Naš cilj je da savremenu muziku približimo koliko je moguće široj publici i to kroz nestandardne i zanimljivije forme izvođenja. U tu svrhu smo recimo program u KICu objedinile kratkim teatar-


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

KULTURA

35

DER NAKON Z SJENKEº

RŠKU VIŠE EMLJI

Duo “Illegal” u KIC-u “Budo Tomović skim međuscenama. Uz dozu uzbuđenja osjećali smo i odgovornost, jer od uspješnosti našeg izvođenja zavisi dalji interes publike za ovu vrstu umjetnosti”, pojasnila je pijanistkinja.

■ DOPRINOS SFERI SAVREMENE MUZIKE

Foto: Oliver Rockle

Serdar koja za sebe često kaže da je “zavisnik o savremenoj muzici” i te kako ima uzora i među klasičarima, koji su je formirali. “Svoj muzički ukus sam i formirala na osnovu kvalitetne klasične muzike, samo me radoznalost povela u ovom pravcu. Smatram da lično mogu više da doprinesem u sferi savremene muzike. Momenat kad otkrivate nečiji novi stil, ulazite u kompozitorov zvučni svijet, posmatrate djelo u potpunosti iz današnje perspektive, uviđajući kako se današnji momenat reflektuje kroz njegov/njen izražajni umjetnički jezik, ne može da se poredi sa iskustvom sviranja klasičnih komada iz starijih epoha. Treba da koristimo tu prednost što uglavnom imamo mogućnost da kompozitora lično kontaktiramo i zajedno ‘čitamo između redova’. Privatno slušam vrlo različite muzičke žanrove i narodnu, zabavnu, pop-rok...”, kazala je ona.

Pijanstkinja je osnovno i srednje muzičko obrazovanje stekla u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić”, gdje je učila klavir u klasi Lidije Ferdinandi Skender. Nekoliko godina kasnije majstorskim radionicama na teme “Savremena muzika za klavir” i “Razlike u vokalnoj tehnici između klasičnog i savremenog pjevanja” vratila se tu gdje je započeo njen put u svijet muzike i pokazala je da nije zaboravila korijene. Iskustvo koje nosi sa tih radionica još jednom je uvjerilo da naša zemlja, makar što se muzičkog talenta tiče, ne zaostaje za svjetskim metropolama, ali da je pravilno usmjeravanje od presudnog značaja za uspjeh.

■ IMAMO VRHUNSKE

MUZIČKE PEDAGOGE

“Alesija je klasama solo pjevanja predstavila nove proširene tehnike za glas u savremenoj muzici, a zatim i ja nove klavirske tehnike. Prisutna su bila djeca iz srednje škole. Sa velikom pažnjom i radoznalošću su slušali. Nekoliko djevojaka sa odsjeka solo pjevanja je učestvovalo na našem posljednjem komadu na koncertu, kao ad hoc hor. Bile su odlične. Stekla sam utisak da su odgovorne, perspektivne i jako drage. Crna Gora zapravo ima vrlo talentovanu i dobru djecu. Bitno je da se samo što prije

kvalitetno usmjere i da imaju svijest o tome da ne treba imati osjećaj hendikepa iako smo iz male sredine. Naš obrazovni sistem sigurno nije savršen, ali ko želi može da stekne jako dobro bazično muzičko obrazovanje. Na mnogim odsjecima imamo zbilja vrhunske pedagoge”, smatra članica dua “Illegal” koja živi i radi u Štutgartu. Ona podsjeća i na činjenicu da je naša zemlja iznjedrila nekoliko svjetski priznatih umjetnika u sferi muzike, ali da su to nažalost oni koji su otišli iz naše zemlje. “Da, to je jedna malo tužna činjenica… postali su svjetski priznati oni koji su otišli iz Crne Gore. Istina je da smo malo tržište i da je to jedna otežavajuća okolnost, ali mislim da bi kvalitetni umjetnici više ostajali tu ako bi imali veću podršku i mogućnost da kao umjetnici dišu punim plućima, budu kreativni, a pritom neopterećeni egzistencijalnim pitanjima. Kada radite na nekom projektu u Štutgartu recimo, u okviru neke institucije, ne morate da mislite da li je nešto tehnički izvodljivo ili ne. Tu je tim ljudi koji se brine o tome da sve funkcioniše. U Štutgartu takođe imam osjećaj da mogu da živim intenzivnije život umjetnika, kroz susrete sa ljudima koji dijele slične poglede na umjetnost i naravno kroz mogućnosti za češće javno nastupanje”, zaključila je naša mlada pijanistkinja.


36

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

MONOGRAFIJA ª SAVREMENA KNJIŽEVNA MONTENEGRISTIKA  UTEMELJIVAČIº

PORTRETI I DJELA IZUČAVALACA CRNOGORSKE KNJIŽEVNOSTI

Autori koji su zastupljeni u ovoj knjizi, po sudu Aleksandra Radomana, pripadaju krugu utemeljivača savremene književne montenegristike, koji su svoj naučni doprinos osnivanju te discipline dali tokom sedamdesetih i osamdesetih godina XX vijeka

⌦ Sofija Kalezić Kritička monografija Aleksandra Radomana pod nazivom “Savremena književna montenegristika − utemeljivači”, publikovana je u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (biblioteka Montenegrina). U okviru monografije autor je hermeneutički predstavio stvaralaštvo petnaest proučavalaca književnosti: Radovana Zogovića, Ratka Đurovića, Radoja Radojevića, Milorada Stojovića, Krsta Pižurice, Radoslava Rotkovića, Slobodana Tomovića, Slobodana Vujačića, Sretena Perovića, Danila Radojevića, Novaka Kilibarde, Vojislava P. Nikčevića, Vojislava Minića, Milorada Nikčevića i Božidara Pejovića. Opredjeljujući se za termin književne montenegristike, koji je sadržan u naslovnoj sintagmemi ove knjige, autor podrazumijeva onaj segment nauke o književnosti koji je posvećen dijahronijskom proučavanju crnogorske književnosti. On smatra da se izučavanje pojedinih pisaca koji pripadaju crnogorskoj književnosti može podijeliti na tri perioda. Prvi čini početke književne montenegristike, od pojave tekstova o pojedinim autorima i djelima crnogorske književnosti početkom XIX vijeka (F. M. Apendini, V. Balović, T. Smeća), do nestanka crnogorske države 1918. godine. Riječ je o periodu u kojem se javljaju prvi prilozi o pojedinim piscima, svedeni na osnovne biobibliografske podatke (S. Vulović, M. Dragović, J. Ivanišević), kao i biografistička metoda mo-

nografske obrade Petra II Petrovića Njegoša (P. A. Lavrov, P. A. Rovinski, V. Vrčević, L. Tomanović), te prvi filološki radovi (V. S. Karadžić, V. Vrčević, V. Bogišić, M. Rešetar). Drugi period, od 1918. do 1968. godine u najvećoj mjeri karakteriše pozitivistički pristup proučavanju autora i djela crnogorske književnosti, pri čemu se taj entitet tretira u sklopu širih literarnih i kulturnih tradicija (srpske, hrvatske, srpsko-hrvatske, jugoslovenske). Posebnu pažnju istraživača privlače teme usmene književnosti i Njegoša, a od autora koji su doprinijeli razvoju montenegristike ističu se Vido Latković, Nikola Banašević, Radosav Medenica, Risto Dragićević, Niko S. Martinović, Novica Šaulić, Đuza Radović, Trifun Đukić, Jovan Vukmanović, Vukoman Džaković i drugi. Treći period počinje od 1968. godine i traje do danas. Radoman ga naziva savremenom književnom montenegristikom jer sa jedne strane označava raskid sa tradicionalističkim tretmanom crnogorske književnosti budući da je riječ o samosvojnom istorijskom i književnom fenomenu, a sa druge – otvara cjeline u njenom proučavanju, poput srednjovjekovne i ranonovovjekovne književne baštine, djela S. M. Ljubiše, M. M. Popovića, M. Lalića i međuratnih pisaca socijalne

orijentacije. Nauka o književnosti u Crnoj Gori puni je zamah dobila autorima koji su djelovali šezdesetih godina XX vijeka. Riječ je o stvaraocima koji su crnogorskoj književnosti pristupili kao autohtonom entitetu, ovladav-

ši književnoteorijskim saznanjima i pristupima. Petnaest autora koji su zastupljeni u ovoj knjizi, po sudu Aleksandra Radomana, pripadaju krugu utemeljivača savremene književne montenegristike, koji su svoj naučni doprinos osnivanju te discipline dali tokom sedamdesetih i osamdesetih godina XX vijeka. Radoman nije ponudio portrete autora po redosljedu značaja stvaralaca za crnogorsku kulturnu emancipaciju, već po godinama njihovog rođenja, smatrajući da je u ovoj knjizi primijenjen princip prvenstva − čelno bi mjesto pripalo Radoju Radojeviću. Monografija Aleksandra Radomana Savre-

15

AUTORA KOJI SU SE BAVILI PROUČAVANJEM CRNOGORSKE KNJIŽEVNOSTI PREDSTAVLJENI SU U MONOGRAFIJI “SAVREMENA KNJIŽEVNA MONTENEGRISTIKA - UTEMELJIVAČI” mena književna montenegristika – utemeljivači, ukoliko bi bila dopunjena s još jednim tomom portreta autora koji su kroz raznovrsne vidove stvaralaštva pružili važan doprinos razvoju književne montenegristike sve do našeg vremena, može biti knjiga koja ima ulogu sličnu onoj koju je u srpskoj književnosti odigrala dvotomna sinteza Predraga Palavestre Istorija srpske književne kritike (1768−2007). Aleksandar Radoman pruža portrete ličnosti i djela utemeljivača književnoistorijske i književnokritičke montenegristike na naučno postupan i pedantan način, osvjetljavajući njihov rad u najširim dijapazonima, argumentovano i objektivno dajući vlastite vrednosne sudove. Knjiga je nastala kao rezultat projekta Filolozi i Crna Gora, koja je pod rukovodstvom dr Adnana Čirgića u proteklih deset godina realizovan u okviru tri ustanove – Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje “Vojislav P. Nikčević” (2008–2010), Instituta za crnogorski jezik i književnost (2010–2014) i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (od 2014).


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

drugi pišu

37

austrija: drugi put sahranjen david dragičević, mladić iz banjaluke

Davor Dragičević: “Moja će biti zadnja”

David Dragičević, čija je smrt, pod nerazjašnjenim okolnostima, krajem prošle godine izazvala višenedjeljne proteste u Banjaluci, sahranjen je na groblju u Vinernojštatu, u Austriji. Davidovi posmrtni ostaci ekshumirani su prije dva dana sa groblja u Banjaluci na zahtjev roditelja. David Dragičević je nestao 18. marta u Banjaluci, a njegovo tijelo je pronađeno šest dana kasnije na ušću rječice Crkve u Vrbas. Devet mjeseci su trajala okupljanja građana, koja su pokrenuli roditelji, koji tvrde da je njihov sin ubijen, te optužuju vrh policije da je umiješan u sve što se dešavalo. Davor Dragičević, Davidov otac, nedavno je rekao da neće dozvoliti da posmrtni ostaci njegovog ubijenog djeteta ostanu u “zločinačkoj državi”. Dragičević je rekao novinarima da je premjestio sinovljeve posmrtne ostatke da na njegov grob ne bi mogle da dođu njegove ubice, te naveo da je Milorad Dodik prisustvovao sahrani u Banjaluci. “Ovdje neće moći više da dođu na njegov grob”, rekao je Dragićević. Najavio je dalju borbu protiv sistema RS, Ministarstva unutrašnjih poslova, tužilaštva, “nenarodne” skupštine...”Krenućemo još jače, kako u RS, tako i BiH.

Moja će biti zadnja”, kazao je Dragićević. Davidova majka Suzana Radanović, koja inače živi u Austriji, je najavila da će pravdu nastaviti da traže u Evropi. Sahra-

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU Dom starih „ Pljevlja” , Dušana Obradovića 20, Pljevlja, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Sukcesivna nabavka Medicinskog potrošnog materijala i ljekova , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 16.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me_ dana 15.03.2019. godine. Lice za davanje informacija Bojana Sekulić, telefon +382 68 850 891, e-mail sekulicbojana04@yahoo.com.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za poljoprivredu, turizam, vodoprivredu i zaštitu životne sredine Opštine Berane

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je investitor „Beton promet“ d.o.o. iz Berana, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za projekat “Poslovno proizvodni objekat - pilana”, čija realizacija se planira na kat.parceli br. 677 KO Donje Luge, u zahvatu urbanističke razrade PUP-a „Berane“, opština Berane. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za poljoprivredu, turizam, vodoprivredu i zaštitu životne sredine Opštine Berane, ul. Polimska br.66, radnim danima od 12 do 14 časova, kao i na web stranici Opštine Berane, www.berane.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata ili na email: poljoprivreda@ berane.co.me , je 22.03.2019.godine.

Davidov otac nedavno je rekao da neće dozvoliti da posmrtni ostaci njegovog ubijenog djeteta ostanu u “zločinačkoj državi”

ni u Vinernojštatu prisustvovali su članovi grupe “Pravda za Davida”, prijatelji, rodbina, te visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko.

sudski proces za nasilje u makedonskom parlamentu 2017.

Bivšem ministru policije 18 godina zatvora

Bivši ministar i direktor makedonske policije Mitko Čavkov osuđen je na 18 godina zatvora i to ja najviša kazna u sudskom procesu za nasilje u parlamentu u aprilu 2017. Zajedno sa Čavkovom koji je tada, kao direktor policije, bio zadužen za bezbjednost parlamenta i poslanika, krivični sud u Skoplju je na sedam do 15 godina osudio još 15 optuženih za učešće u nasilnom upadu i nasilju u parlamentu, među kojima su tadašnji pripadnici policije i državne bezbjednosti, kao i članovi takozvanih patriotskih udruženja. Sudija Do-

brila Kacarka je za 16 optuženih, kojima je suđeno za terorističko ugrožavanje ustavnog poretka i bezbjednosti pri napadu na parlament, izre-

Čavkov

kla ukupno 211 godinu zatvora, dok je 17. optuženi, operski pjevač i jedan od vođa protesta Igor Durlovski, oslobođen. Prema njenim riječima, Čavkov i drugi optuženi pripadnici policije nisu preuzeli ništa da spriječe ulazak mase naroda u makedonski parlament i da zaštite poslanike tadašnje opozicije. “Nesporno je da su događaji od 27. aprila, koji su prenošeni uživo, raskrvaljene glave poslanika i ponašenje gomile izazvali strah i nesigurnost među građanima i sa pravom je taj dan nazvan krvavi četvrtak”, rekla je Kacarska.


38

SVIJET

N

ajmanje 49 osoba je ubijeno, a desetine su ranjene u pucnjavama u dvije džamije na Novom Zelandu. Muškarac koji je izvršio najgori teroristički napad u istoriji te zemlje identifikovan je kao Australijanac Brendon Tarant i uhapšen je. Napad je počeo juče u vrijeme molitve oko dva sata po lokalnom vremenu. Pucnjava je krenula u džamiji Al Nur, u centru Krajstčerča na Novom Zelandu. Napadač je prvo zapucao na dio džamije u kom su muškarci, a zatim krvavi pir nastavio u prostoriji gdje su žene. I u džamiji u predgrađu Linvud izveden je napad. Komesar novozelandske policije Majk Buš naveo je kako je 49 osoba ubijeno u dvije džamije, te kako je jedan muškarac od četvoro uhapšenih optužen za ubistvo. Buš je rekao kako je u jednoj džamiji ubijena najmanje 41 osoba, sedam u drugoj, te kako je jedna osoba podlegla u bolnici. “Veliki je broj žrtava, u ovom trenuku ne mogu da potvrdim tačan broj nastradalih. Uhapsili smo četvoro ljudi, ali u ovom trenutku ne možemo da pretpostavimo da li je još neko u bjekstvu”, rekao je Majk Buš, iz policije uprave u Krajstčerču. Među stradalima ima i djece. Napadač, identifikovan kao Australijanac Brendon Tarant (28) je uhapšen. Takođe, uhapšena su još dva muškarca i jedna žena. U njiho-

AMERIČKI PREDSJEDNIK DONALD TRAMP OSUDIO JE, KAO JE NAVEO, UŽASNI MASAKR U NAPADU NA DVIJE DŽAMIJE NA NOVOM ZELANDU. “MOJE NAJDUBLJE SAUČEŠĆE UPUĆUJEM NARODU NOVOG ZELANDA NAKON UŽASNOG MASAKRA U DŽAMIJAMA. UBIJENO JE 49 NEVINIH LJUDI I MNOGI DRUGI SU RANJENI. SAD STOJE UZ NOVI ZELAND KAKO BI POMOGLE NA SVAKI MOGUĆI NAČIN”, - NAPISAO JE TRAMP NA TVITERU.

Ubica: Brendon Tarant

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

TERORISTIČKI NAPAD U DŽAMIJAMA NA NOVOM ZELANDU  UBIJENO NAJMANJE 49 LJUDI, DESETINE POVRIJEĐENE

TERORIZAM UŽIVO: SNIMAO SE DOK JE UBIJAO LJUDE I MASAKR PRENOSIO NA FEJSBUKU


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

39

SVIJET

Mediji: Napadač slušao pjesmu o Karadžiću Na internetu kruži snimak, za njug pozivajući se na Dejli Mejl. spominje ime haškog osuđenika koji ne postoji potvrda autentičnosti niti kada je snimljen, na kome se vidi kako Brenton Tarrant, učesnik u masakru u džamijama na Novom Zelandu, nosi oružje na kojem su ćirilicom ispisana i dva srpska imena, prenio je Ta-

Takođe, na internetu se pojavio snimak iz automobila napadača prije nego što je izvršio masakr, čija autentičnost takođe nije potvrđena, na kome se čuje kako muškarac sluša pjesmu „Od Bihaća do Petrovca sela“ u kojoj se

Radovana Karadžića. Na fotografijama se kako su na šaržerima koje je ubica koristio ćirilicom ispisana imena Stefan Lazar, Miloš Obilić, Marko Miljanov Popović, Bajo Pivljanin i neka druga.

vim automobilima je pronađena velika količina eksplozivnih naprava. Ovo je najsmrtonosniji napad u istoriji Novog Zelanda. Do sada, najveći dogodio se 1990. godine, kada je u Aramoani stradalo 13 osoba.

■ PREMIJERKA: TERORISTIČKI NAPAD

Kako je navela premijerka Novog Zelanda Jakinda Ardern, približno 20 ljudi je u kritičnom stanju nakon “terorističkog” napada. “Jasno je da je ovdje riječ o terorističkim napadima”, rekla je Ardern, premda se policija u početnim saopštenjima i izjavama nije izjašnjavala o prirodi i motivima napada. Dodala je da je na Novom Zelandu proglašeno stanje povišene bezbjednosne pripravnosti, kao i da su napadači ranije izražavali “ekstremističke stavove”, ali nisu bili na policijskim spiskovima praćenih osoba. “Iz onoga što znamo, čini se da je napad bio dobro isplaniran. Dvije eksplozivne naprave prikačene na vozila osumnjičenog sada su pronađene”, rekla je Ardern, dodavši da su četiri osobe uhapšene, a jedna od njih je javno navela da je rođena u Australiji. “Ovim napadom najdirektnije su pogođeni migranti Novog Zelanda. Oni su izabrali da Novi Zeland bude njihov dom... Svima je jasno da nema mjesta na Novom Zelandu za ovakva ekestremna i nasilna djela”, rekla je premijerka. Približno 48 osoba, među kojima ima i djece, zbrinuto je u bolnici u Krajstčerču, saopštili su ndaležni. Ističu kako ozbiljnost rana i povreda varira od lakših do kritičnih.

■ TERORISTIČKI MANIFEST OBJAVIO NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

Australijski premijer Skot Morison opisao je napadača Brendona Taranta kao “pripadnika desnice” i “nasilnog teroristu”. Mediji pišu da je Tarant nekoliko dana prije napada na društvenim mrežama objavio manifest na 74 strane, u kom je najavio da će izvršiti napad. U tom manifestu on hvali djela Andresa Brejvika, norveškog teroriste koji je 2011. u centru Osla ubio 77 osoba. Iz manifesta se može zaključiti da je Tarant opsjednut nadmoćnošću

Profil teroriste: Ostavio posao radi putovanja Brenton Tarant (28) je djetinjstvo proveo u Graftonu, malom gradu na sjeveru Novog Južnog Velsa u Australiji. Njegov je otac bio profesionalni sportista koji je iza sebe imao 75 triatlona, a umro je od raka 2010. sa samo 49 godina. Majka mu još uvijek živi u Graftonu. Tarant je pohađao lokalnu srednju školu, a potom se 2009. zaposlio kao personalni trener u fitnes centru Big River Džim gdje je radio do 2011. Vlasnica teretane Trejsi Grej rekla je za Ej-Bi-Si da je bio jako disciplinovan, pridržavao se zdrave prehrane i strogog režima vježbanja, a otkaz je dao kako bi putovao svijetom. Dodala je da nikad nije pričala s njim o političkim ili vjerskim stavovima, te da

ga nije nikad čula da drugima priča o tome. “Iz razgovora o životu koje smo vodili, nije mi se činio kao neko ko ima esktremne stavove niti bilo kakav initeres u tome. Ali znam da je puno putovao otkako je napustio Grafton. Išao je na druge kontinente. Znam da je bio u raznim zemljama i doživljavao razna iskustva pa bih rekla da se na tim putovanjima njemu nešto dogodilo. Na svojim putovanjima posjetio je Evropu, jugoistočnu i istočnu Aziju. Između ostalog bio je u Sjevernoj Koreji gdje se fotografisao pozirajući s grupom turista. Opisao se kao “običan bijeli muškarac iz obične, radničke porodice sa niskim primanjima”.

bijele rase nad ostalima, pogotovo muslimanima. Sebe opisuje kao “etno nacionalističkog eko fašistu” koji se prethodno identifikovao kao komunista, anarhista i libertarijanac. Napisao je da vjeruje u etničku autonomiju za sve ljude”. Mediji prenose da su na njegovoj odeći i oružju bili uočljivi rasističkih i nacistički simboli, između ostalih “Crno sunce” i amblem zloglasne SS divizije “Princ Eugen”. “Želim da pokažem osvajačima da naše zemlje nikada neće biti njihove zemlje, naše domovine su naše i da, sve dok bijeli čovjek živi, oni nikada neće osvojiti naše zemlje i oni nikada neće zamijeniti naše ljude. Po definiciji, onda da. To je teroristički napad. Ali ja verujem da je to partizanska akcija protiv okupatorske sile”, prenio je Dejli Mejl djelove manifesta pomahnitalog terorsite. Tarant je na Tviteru naveo kako je, osim Brejvikom, bio inspiriran i desničarskim pokretima i ličnostima širom svijeta - iz Rusije, Bugarske, uključujući i Balkan. Također, Tarant je pokazivao naklonost prema srpskim i crnogorskim istorijskim i epskim junacima - knezu Lazaru, Milošu Obiliću, Marku Miljanovu i Baju Pivljaninu “zbog njihove borbe protiv Otomanske imperije”. Neka od tih imena ispisana su ćirilicom i na oružju koje je koristio tokom napada na džamije, kao i spremnicima za municiju. Tarant u manifestu spominje i učestvovanje Sjedinjenih Država i NATO-a u događajima na Kosovu. Nazivajući proces balkanizacijom, Tarant piše da “neće dopustiti da se ikada više ponovi da se SAD i NATO bore na strani muslimana i ubijaju hrišćane u Evropi”. Kao jedno od glavnih opravdanja za napad Tarant je u manifestu naveo osvetu za ubistvo 11-godišnje Ebe Akerlund u terorističkom napadu na Stokholm 2017. Tad je Uzbekistanac Rahmat Akilov kamionom pokosio grupu ljudi i ubio četiri osobe. Napisao je da se djevojčica vraćala iz škole kući kad ju je ubio islamista. “Nisam više mogao da ignorišem napade. To su napadi na moje ljude, napadi na moju kulturu, napadi na moju vjeru i na moju dušu. Ne mogu se ignorisati”, napisao je.

■ NAPAD UŽIVO NA FEJSBUKU

Tarant je napad prenosio uživo preko Fejsbuka kako puca na vjernike. Snimak u trajanju od 16 minuta postavljen je na stranicu koja pripada Tarantu, ali ga je Fejsbuk ubrzo obrisao. Snimak je napravljen očigledno preko kamere koju je nosio na svojoj glavi. On pokazuje muškarca kako se u borbenoj vojnoj opremi vozi do džamije Al Nur u centru Krajstčerča. Pošto je parkirao vozilo, uzima jednu od više pušaka iz kola i ulazi u džamiju. Zatim, približivši se vratima počinje da puca. Na snimcima se vidi i kako je ovaj muškarac proveo u džamiji nekoliko minuta, mijenjajući municiju nekoliko puta. U jednom trenutku izlazi iz džamije da uzme još jedno oružje iz automobila, puca na ljude na ulici a zatim se vraća i sistematski puca u tijela. Zatim odlazi, pucajući u još jednu prolaznicu na ulici, prije nego što se odvezao svojim automobilom, ispalivši još jedan hitac kroz prozor. Policija je saopštila da radi na tome da ukloni snimak sa Interneta. Oglasio se i “Fejsbuk” navodeći da je uklonio zabrinjavajuće profile i da je obrisao sve poruke podrške napadima. Stanovnicima najvećeg grada na Južnom ostrvu savjetovano je da ne izlaze iz svojih domova nakon napada. Djeca su bila zaključana u školama. Stepen bezbjednosne prijetnje na Novom Zelandu podignut je na najviši nivo, piše Bi-Bi-Si. Građani su šokirani zbog napada jer Novi Zeland važi za jednu od najbezbjednijih zemalja na svijetu.

Tarant je naveo kako je napad planirao dvije godine i kako je lokaciju odabrao prije tri mjeseca. “Napad na Novom Zelandu privući će pažnju istini o napadu na našu civilizaciju, kako nigdje na svijetu nije bezbjedno, kako su osvajači u svim našim zemljama i nigdje nije sigurno od masovnog useljavanja”, napisao je i dodao kako on predstavlja “milione Evropljana i drugih etnonacionalista”


40

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

Sve Spremno za drugi LovefeSt fire

Dixon i Gerd Janson najavljuju avgustovsko izdanje Lovefesta ⌦ Fi.J. Beogradski, ali i regionalni klaberi će poslije samo dvije nedjelje ponovo biti dio drugog Lovefest Fire spektakla. Danas će na ovoj manifestaciji nastupiti nemački di-džej Dixon, kome će ovo biti premijerno predstavljanje publici festivala ljubavi. Za ovu priliku, Dixon je odlučio da u Beogradu provede čak nekoliko dana kako bi imao vremena da upozna grad i uživa u njemu. Na Lovefest Fire stiže i Gerd Janson, producent koji je prošle godine oduševio nastupom na Energy bini u Vrnjačkoj Banji. Domicilna podrška biće Nikola Vemić i Kristijan Molnar. Prema riječima organizatora, kao i prije dvije nedjelje, klabere ponovo čeka nesvakidašnja produkcija i još bolja zabava. Posebna pažnja

ponovo je posvećena vizuelnim efektima, kao i specijalnoj scenografiji. Ulaznice za Lovefest Fire mogu se kupiti u svim poslovnicama Tickets.rs (bivši Eventim) i Gigstixa, a cijena karte je 15 eura, dok je cijena VIP karte 19 eura. Prema najavama organizatora ostao je veoma mali broj ulaznica, pa je još uvijek neizvjesno da li će biti karata u slobodnoj prodaji i 16. marta. Upravo zbog toga, organizatori skreću pažnju svima da dođu ranije i izbjegnu gužve na ulazu. Inače, da podsjetimo, Lovefest će ove godine biti održan od 1. do 3. avgusta u Vrnjačkoj Banji, a na čak pet muzičkih bina očekuje se više od 300 izvođača iz cijelog svijeta, a objava lajnapa za pvu godinu biće za samo nekoliko dana.

veder najavio evropSku SoLo turneju

Najbliži koncert u Firenci zakazan za 15. jun Frontmen benda Pearl Jam Edi Veder najavio je novu solo turneju po Europi. Turneja počinje 9. juna u Amsterdamu, a završava 6. jula u Londonu. Ukupno će biti dvanaest koncerata, a nama najbli-

ži je koncert u Firenci, koji će biti održan u sklopu Firenze Rock Festivala 15. juna. Ulaznice za ovu turneju su već u prodaji, ali samo za članove fan kluba, regularna prodaja kraće 22. marta.

metaLLica počeLa da radi na novom aLbumu

Biće to sinteza posljednja dva izdanja Od albuma “Death Magnetic” do “Hardwired… To Self–Destruct” prošlo je osam godina, a kako basista Robert Trujillo kaže, fanovi Metallice mogu očekivati novi album što prije. U razgovoru za The Music podcast, Robert je re-

kao: “Uzbuđen sam zbog novog albuma. Biće to kulminacija posljednja dva izdanja i još jedno putovanje. Imamo dovoljno originalnih ideja i to je odlična stvar kad si u bendu. Ovaj put mislim da ćemo brže ući u studio nego pri-

je i da ćemo početi s radom na albumu. Obećali smo da će se novi album desiti što prije”. Metallica će novi album “Hardwired… To Self–Destruct” promovisati šitrom Evrope, na turneji koja počinje 1. maja u Lisabonu.


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

ZABAVA

41

SVEMIR PREDSTAVIO SINGL ª PLUS ČETRDESETº

NUMERA PITKOG LIRSKOG RUKOPISA I PAMTLJIVE MELODIJE Pošto su u posljednjih nekoliko mjeseci fanovima poklonili akustične, kod kuće snimljene verzije dvije nove pjesme kojima su najavili novi album pod nazivom “Strah od dubine”, bend Svemir predstavlja i prvi zvanični, studijski singl. “Pjesma ‘Plus četrdeset’ ima sve ono što ste do sada kod Svemira voljeli, pa i više od toga: prepoznatljiv lirski ruko-

pis teksta i pamtljivu melodiju koju nosi fino uigran bend, a ovoga puta sve još zaogrnuto horskim dionicama koje dižu cijelu pjesmu u neke više sfere”, kažu iz benda. Album “Strah od dubine” biće uskoro objavljen za izdavačku kuću Mast produkcija, a bend će ga promovisati 10. aprila intimnom svirkom u Zagrebu. “Strah od dubine” sniman

je u tonskom studiju Sunday studios (snimatelj: Sven Pavlović), produkcija i miks djelo su Dražena Gavrilovića u njegovom Pod.room studiju, a master je radio Pavle Miholjević. Ekipu benda Svemir čine: Zvonka Obajdin (vokal, gitara, klavir), Daniel Rodik (solo gitara, prateći vokali), San Mikulec (bas gitara, prateći vokali) i Matko Borišić (bubnjevi). Fi.J.


42

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

SINGL I SPOT ª OSTARIHº PRED PUB

Sa koncerta u Kotoru

PROJEKAT ª BEZ DILEME - ANTIFAŠIZAMº

Ako furAš on A kAdA kopir

KIC Pop hor i Kotorani oborili silu i nepravdu E

⌦ Danilo Brajković

Podgorički KIC Pop hor u Velikoj sali kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković” prije dvije večeri koncertno je predstavio projekat “Bez dileme antifašizam”, koji je obuhvatio dvadesetak pjesama takozvanog partizanskog programa, izvještavaju domaćini koncerta. “Program je počeo uz spot pjesme ‘Bilećanka’, crnogorsku i jugoslovensku himnu, ‘Internacionalu’. Tokom jednoipočasovnog koncerta, pjevale su se partizanske pjesme ‘Crveni makovi’, ‘Ciao bella’, ‘Kaćuša’, ‘Ide Tito preko Romanije’, ‘Oj, đevojko drugarice’, ‘Mlada partizanka’ i druge. Koncert je praćen audio-video zapisima, slajdovima i fotografijama iz rata, koje su pratile svaku pjesmu i dale joj

simboličan pečat. Ove pjesme su podstakle publiku da ‘pusti’ glas i na obostrano zadovoljstvo zapjeva ‘Padaj silo i nepravdo’, koja je izazvala posebne emocije i pokazala da istorijski junaci i danas žive i da nam se stalno vraćaju”, navodi se u saopštenju iz KC “Nikola Đurković”, uz napomenu da je hor prvi put u Kotoru nastupio na otvaranju 16. Internacionalnog ljetnjeg karnevala, ispred Katedrale Svetog Tripuna, 1. avgusta 2017. godine. “Na kraju koncerta, goste je pozdravila Snežana Burzan, direktorica KIC-a ‘Budo Tomović’, pod čijim krovom hor radi, koja je u ime hora zahvalila kotorskoj publici i obećala im ponovno druženje”, zaključuje se u saopštenju. D.B.

KVALITETNA SARADNJA U NAJAVI

Bajagino pero stvara pjesmu jasne gospić Bajaga i instruktori nedavno su održali koncert u Pragu, gdje ih je dočekala Jasna Gospić, bosanskohercegovačka pjevačica, nekadašnja prva dama Ambasadora, koja već duže živi u glavnom gradu Češke. Nakon koncerta, Gospić i Momčilo Bajagić Bajaga spojili su lijepo i korisno, pa ćemo tako u budućnosti čuti Jasninu pjesmu s autorskim potpisom muzičkog majstora. “Kroz Bajagine pjesme osjetila sam njegov poseban senzibilitet i jedva čekam da podijelim tu pjesmu napisanu za mene. Bajagi se divim. Neko ko piše takve tekstove i komponuje takve pjesme sigurno nije osoba koja se kreće i živi po površini života. Sposobnost da kaže ono što osjeća jednostavnim riječima i u sažetoj formi ko-

ja se mora prilagoditi muzičkoj matrici je veliko umijeće”, istakla je Gospić, a prenose Večernje novosti. Podsjetimo, Gospić je prije dvije godine objavila album duetskih pjesama “Muzici s ljubavlju”. Na njemu se nalazi i pjesma “Da si tu” sa našim Sergejom Ćetkovićem, rame uz rame sa Halidom Bešlićem, Mladenom Vojičićem Tifom, Goranom Karanom... D.B.

Gospić

lvir Laković Laka i njegova sestra Mirela (Lela) juče su predstavili numeru “Ostarih” i prateći spot, nešto više od godinu nakon prethodnog poteza - “Lizala”. Laka, autor i muzike i teksta noviteta, publici kratko poručuje - kome se sviđa neka sluša, ćuti i ne ostavlja za sjutra ono što može uraditi danas. Inovativnost i maštovitost, za koje muzički kritičari kažu da i te kako nedostaju današnjoj muzičkoj sceni, naročito na prostoru bivše Jugoslavije, uvijek su bili zaštitni znak Lake. Muzički pravac koji gaje Elvir Laković Laka, njegova sestra Mirela Laković Lela i ostali članovi benda, još od albuma prvijenca “Zec” iz 2007. godine zadržao je autentičnost, uz neskriven ekstravagantni stil, scenske nastupe koji obiluju šarenim koloritom, naizgled neozbiljne tekstove, a zapravo veoma poučne osvrte na život. U sve navedeno uvjerili smo se prethodnih godina - između ostalih, uz evrovizijski “Pokušaj”, singlove: “Gasovi”, “Poželjenje”, “Životinje”, “Malokrvna”, “Lizalo”, a od juče je pred nama i “Ostarih”. Laka se još jednom oslonio na autorski talenat i u muzičkom i u tekstualnom polju, Lela ga je opet podržala u vokalnim dionicama, a poslije zvanične premijere na Jutjubu - Vikend novinama poručuje da je zadovoljan učinjenim, mada nije bilo lako, a sada je na potezu publika. “Preteško je bilo, nikada ne možeš da napraviš kraj pjesme, a u jednom trenutku moraš da odustaneš, jer inače ode to u beskonačnost. I spot smo puštali nekoliko puta određenim ljudima, nekome se dopada ovo, nekome ono. Najbolje da ne pokazuješ nikome ništa i da samo pustiš. Pa kome se sviđa - neka sluša. Ne možeš ugoditi svakome, nisu to pare. Zadovoljni smo.

Preslušao sam je milion puta, meni je to dosadno. Htio sam da brojim koliko sam puta preslušao pjesmu, ali sam i zaboravio, pa ću to uraditi kada budemo snimili sljedeću”, obećava Laka da će se potruditi.

■ NajpošteNije -

Neka svako sluša šta voli

Kada je riječ o autorskom dijelu i naslovu pjesme, Laka cijeni da je najbolju definiciju odavno ponudio narod. “Kada sam htio da organizujemo promociju, sestra mi kaže - moraš smisliti šta si htio da poručiš, zbog novinara. Onda sam kontao šta sam to htio da kažem. Opet sam pisao tako što sam se oslonio na talenat. Tema? Kada hoćeš da uradiš nešto u životu, a onda to ostavljaš, pa kažeš poslije - možda neće biti vremena, moram ga sada uraditi ili neću nikad... Eto, davno je narod rekao - ne ostavljaj za sjutra ono što možeš učiniti danas”, nastavlja Laka. Oslanjanje na sopstveni talenat, koji Laka praktikuje, koliko god čudno zvučalo danas je nešto poput endema. Mnogi tvrde da talenat nije presudan, naročito u svijetu muzike, kada novac vrti gdje burgija neće. Laka ne osuđuje nikoga i pritom podsjeća da se o tome ne priča samo u našem dvorištu. “Svako ima izbor da radi šta hoće. Slušaj svoju muziku i ćuti. Kada sam bio u Americi, vidio sam da ima i tamo kiča, da se radi sve to za šou ili da bi se zaradio

Laka i Lela nedavno su nastupili u revijalnom dijelu druge večeri Beovizije


43 BLIKOM - LAKA ZA VIKEND NOVINE O TEŠKOM MOMENTU zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

Foto: Edvin Kalić

no svoje - nemA pArA, rAš - ondA nemA tebe novac, da budeš popularan. Imao sam talenat, a slučajno sam došao do toga da budem pjevač. Nema ni u svijetu kvalitetne muzike, a kamoli kod nas. Sad, šta je to kvalitetna muzika? Ima hiljadu definicija. Najbolje je rečeno - neka svako sluša šta voli. To je najpoštenije”, dodaje Laka.

■ Više noVca uz harmoniku i trubu

Elvir Laković Laka i Mirela Laković Lela - sa snimanja spota “Ostarih” Foto: RTS

Brat i sestra su snimili spot u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a za režiju je bio zadužen Edvin Kalić, sa kojim uspješno sarađuju godinama. Laka ocjenjuje da ni u vizuelnom dijelu nije htio da odustane od onoga što smatra ispravnim, iako je svjestan da bi ga, možda, poneka promjena tog tipa vodila i do debljeg novčanika. “Sestri sam govorio - ugradi velike sise i guzove, pjevaj na plejbek i uzećeš lovu. Zavisi šta ko hoće. Nisam nikada razmišljao da nešto promijenim. Možda bismo zaradili više novca da ubacimo harmonike ili trube. Nemaju svi ljudi isto uho, a ni oko. Nekome je nešto i nametnuto. I ja sam kao mlađi slušao ono što mi se nametalo televizijom. Nisam se rodio prepametan, bio sam prvo glup, pa sam onda počeo da razmišljam svojim mozgom”, prisjeća se Laka. Dodatni izazov, iz vizure publike, prilikom pronalaska kvalitetnog sadržaja jeste zatrpanost svim i svačim. Nekada je bilo manje kvantiteta, a više kvaliteta. Ili, pak, nije bilo tako, pita Laka. “Ne znam da li je prije bilo kvalitetnije. Kada su nastajale prve stvari, nisi ih imao sa čim upoređivati. Sve je počelo da se pravi na varijacije Bitlsa i onoga što se prvo pojavilo. Danas je preteško, jer je svakome sve dostupno, pa ne možeš da nađeš sebe. Ako nekoga kopiraš, pa ko si onda ti? Treba svako svoje nešto da

Nemaju svi ljudi isto uho, a Ni oko. Nekome je Nešto i NametNuto. i ja sam kao mlađi slušao oNo što mi se Nametalo televizijom. Nisam se rodio prepametaN, bio sam prvo glup, pa sam oNda počeo da razmišljam svojim mozgom fura, ali onda ne dolaze pare. Sada je važnije da budeš popularan. Volim i ja pare, vjerovatno bih prestao da me nisu zarazile. Pogurao nas je Eurosong”, objašnjava Laka.

■ bez poziVa iz crne Gore

Na pitanje zašto se bend već godinama ne usuđuje da izađe pred publiku sa novim albumom, Laka odgovara da “ne možemo ni zamisliti” kako funkcioniše proces na relaciji bend-izdavači. “I ostale kolege vide da nema puno smisla objavljivati album. Kada ste posljednji put preslušali cijeli album? Ne sjećate se. Ili - nikad. Imali smo problema sa izdavačkim kućama. Ne znate vi kako je to. Oni uzimaju novac od autorskih prava. Pripremili smo već sljedeću pjesmu, ali dok pohvatam ljude sa kojima radim - to traje godinu. Ne radim to smišljeno, već jer nemamo brzinu. Kad bih mogao, izbacivao bih svakog mjeseca po jednu numeru”, navodi Laka, koga ćemo večeras gledati u emisiji “Svakog gosta sat i po dosta” na programu Javnog servisa, ali pitanje je kada ćemo na našem terenu uživati u koncertu benda. “Na festivalima su menadžeri koji samo vrte svoje bendove, a mi nemamo ‘štelu’. Imamo dogovorene neke svirke, ali iz Crne Gore još ništa. Ko bude htio - zvaće nas”, zaključak je Lake.


NUMEROLOGIJA

Dnevni broj četiri

44

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

PROGNOZA ZA DANAS U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG BROJA Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 14. oktobra izračunava se na sljedeći način: 14+10=24=2+4=6. Bioritamski broj 1: Danas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u ostvarivanju svojih planova, jer vibracije današnjeg dana donose stalne promjene. I sami ćete željeti da mijenjate nešto i da se stvari odvijaju brže. Moguća je promjena rasporeda namještaja u kući, pisanje pisama i poruka, odlazak na kraće putovanje, odlazak u pozorište ili druženje sa prijateljima. Čuvajte se u saobraćaju. Poslovanje sa mlađim ljudima može donijeti profit. Bioritamski broj 2: Harmonija, ritam, ljepota i kul-

tura danas zaokupljuju vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate enterijer u svom domu ili kancelariji. Sve što je u vezi sa umjetnošću može vam donijeti profit. Ljubav, porodični život i prijateljstva takođe padaju pod ovaj pozitivni uticaj, pa ćete biti u stanju da pomognete drugima u rješavanju njihovih problema, na taj način ćete učvrstiti veze sa vama bitnim ljudima. Bioritamski broj 3: Dan je kao stvoren za meditiranje, za duhovno bogaćenje. U odnosima sa ljudima osjećate napetost i uznemirenost. Više računa povedite o svom domu i obavite važan razgovor sa voljenom osobom. Što se finansija tiče, možete naići na poteškoće, zato ne ugovarajte neke veće poslove. Današnji dan je povoljan i za razmišljanje o budućnosti, provjeru zdravstvenog stanja, započi-

njanje nekih psiholoških proučavanja, vođenje domaćih poslova. Bioritamski broj 4: Vrlo povoljan dan za pravljenje finansijskih aranžmana i rješavanje materijalnih pitanja. Možete preuzeti inicijativu, jer je sve pod vašom kontrolom, a vibracije Univerzuma vas podržavaju. Koji god cilj da sebi postavite, ako budete disciplinovani, moći ćete da ostvarite. Emotivno ste jači nego prethodnog dana, stoga se nećete lako vrijeđati niti će vas reakcije drugih ljudi pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmemo biće ostvareno sa uspjehom. Bioritamski broj 5: Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to. Napišite pisma i poruke koje je

odavno trebalo da pošaljete, objektivno sagledajte situaciju oko sebe i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog vašeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas. Bioritamski broj 6: Sve ono što vas je prethodnih dana mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za susrete sa novim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava. Danas možete napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima i susretu sa važnim ljudima.


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

NUMEROLOGIJA

45

Jana Luković, numerolog i autorka teksta

Brojevi od sedam do devet Bioritamski broj 7: Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da povedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bolje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuiciji i prepustite se ljubavi. Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavljivanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog problema. Bioritamski broj 8: Vibracije današnjeg dana povoljne su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom takođe neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo. Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stva-

ri. Kupite poklon dragoj osobi, a ostalim novcem platite račune. Početak nekog kursa ili bavljenje pravnim poslovima danas ide od ruke. Ukoliko treba da vodite sastanak sa bitnim ljudima za vašu karijeru ili da zatražite unapređenje na poslu, uradite to danas. Bioritamski broj 9: Moguće je da se osjećate sputanim zbog mnoštva obaveza koje čekaju na vas i nedostatka vremena za njihovo izvršavanje, ali danas učite veliku lekciju o tome da više cijenite vašu duhovnu snagu. Uspješno obavljate sve što je u vezi sa poslom i velikim organizacijama, kao i intelektualnim poduhvatima. U odnosima sa ljudima morate biti strpljivi, a kada je odnos sa partnerom u pitanju, suzdržite se od nametanja svojih ideja.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com


46

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

FOTOUBOD

Englezi vjeruju da crna mačka donosi sreću Put na Madagaskaru

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

2015-04-16

Medium level

2 7

5

2

7 3

1 9

1

9

4

Sudoku puzzle No. 3377 2016-01-11 Daily Sudoku puzzle No. 2058

5

9

6

7

6

4 4

8

6

4 8

5

1

2012-06-01

Medium level

Play sudoku online at:

1

7

4

3

5

8

6

2

9

8

5

2

9

1

6

4

7

3

3

9

6

2

7

4

5

8

1

4

2

7

5

8

1

9

3

6

5

8

1

6

3

9

2

4

7

7

1

5

4

9

3

8

6

2

2

4

8

1

6

7

3

9

5

www.sudokukingdom.com 6 3 9 7 4 2 1 5 8

8 6

2

2 8

2

TEŽA

Puzzle solution:

7 8

8

3

7

2

4

5

1

9

7

2

4

5

9

1

8

6

3

1

5

9

3

6

8

2

7

4

2

7

5

6

8

3

4

9

1

9

6

1

2

4

7

3

5

8

4

3

8

9

1

5

7

2

6

3

9

6

8

5

2

1

4

7

8

4

2

1

7

6

9

3

5

5

1

7

4

3

9

6

8

2

5 7

6 2

9 6 puzzle 3 8 No. 2 1821 5 7 2011-10-08 1 4 Sudoku

6

2

3 3 7

1

2

8

1

7

7

6 8

5 8

7

2

4 5

9

2

2 1

8 3


47

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

FOTOUBOD 300 godina staro kedar drvo

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Ajkule unutar talasa, Australija Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2408

1

5

2013-05-17

9

Medium level

8

3

9 2

2

8 4

3

1

9

4 6

8

3

1

6

2 6

9

6

1

8

3

4

7

2

5

3

8

7

5

6

2

9

4

1

6

7

5

3

4

1

8

6

9

2

1

4

1

8

2

9

6

5

3

7

2

9

6

7

5

3

1

8

4

6

7

2

9

4

1

8

5

3

8

3

5

6

2

7

4

1

9

Puzzle solution:

7 5

8

Medium level

4

3

7

9

2

5

6

1

8

2

8

6

1

4

7

3

9

5

9

5

1

6

8

3

7

4

2

7

2

5

4

3

9

8

6

1

6

9

3

8

5

1

2

7

4

1

4

8

2

7

6

5

3

9

5

1

9

3

6

8

4

2

7

3

7

4

5

9

2

1

8

6

8

6

2

7

1

4

9

5

3

7

1 8

3

4 9

9

1 4 puzzle 9 3 No. 8 2058 5 2 2012-06-01 7 6 Sudoku

4

2015-04-17

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com 5 2 4 1 7 9 3 6 8

5 7

LAKŠA

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16 Daily Sudoku puzzle No. 3108

1

3

8

www.sudokukingdom.com

8 5

5 3

3 5

2 7 9

7 6

1

5 4

4

5

2

3

7

8 9


petak,

48

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17.3. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

OBAVJEŠTENJE Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

RAZNO

malog oglasa do

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

20 riječi slati na:

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

   20  1  1 

marketing@dnovine.me

marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

LASOPROM d.o.o. Podgorica SVE VRSTE LIMARSKIH RADOVA

OLUCI OPŠIVKE ATIKA OPŠIVKE DIMNJAKA VJETAR LAJSNE KROVOPOKRIVANJE UGRADNJA SENDVIC PANELA

068 574 493 Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Martovski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019 .

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


50 LISTA STRIJELACA

9 7 6 5 4

Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN)

Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Aleksandar Vujačić (PETROVAC/BUDUĆNOST), Nikola Krstović (ZETA) Stefan Đorđević (GRBALJ), Božo Marković (SUTJESKA), Šo Jamamoto (PETROVAC), Igor Ivanović (BUDUĆNOST) Mihailo Perović (BUDUĆNOST), Goran Vujović (LOVĆEN), Vladan Kordić (GRBALJ) Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar, Marko Ćetković, Bojan Božović (SUTJESKA), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Radomir Đalović (RUDAR), Driton Camaj (LOVĆEN), Miloš Kalezić, Benjamin Kacić (PETROVAC) Vasko Kalezić, Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč (RUDAR), Jovan Vučinić (PETROVAC), Danilo Pešukić (ZETA), Marko Vučić (SUTJESKA), Stefan Milić (BUDUĆNOST), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN)

3

25. KOLO Nedjelja, 17. mart 13.00 Sutjeska - Zeta (TV Arena sport 1) 15.00 Grbalj - Budućnost 15.00 Mornar - OFK Titograd 15.00 Lovćen - Iskra 15.00 Petrovac - Rudar

Defanzivac Stefan Cicmil je pod znakom pitanja u taboru Sutjeske, dok Zeta ne može da računa na štopera Jovana Baošića koji je povrijeđen. Grbalj ne može da računa na Dejana Kotorca i Marka Merdovića zbog kartona, Aleksandar Macanović i Aleksandar Milić su povrijeđeni, dok je Ivan Vuković upitan. Sa druge strane, Budućnost na raspolaganju neće imati Stefana Milića (kartoni), te povrijeđene Igora Bašića, Miloša Krkotića, Miloša Raičkovića i Milivoja Raičevića. Mornar je lišen usluga povrijeđenog golmana Marka Novovića, dok OFK Titograd nema problema sa sastavom. Lovćen ne može da računa na povrijeđene Jovana Vujovića i Mirka Radišića, a Iskra na Nikolu Zvrka i Danila Tomića takođe zbog povreda. Petrovac u sastavu neće imati povrijeđenog Lazara Pajovića, dok je Kristijan Vuljaj pod znakom pitanja, a Rudar nema problema sa sastavom.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

U NEDJELJU 25. RUNDA TELEKOM 1. CFL  SUTJESKA ČEK

SVI TRAŽE MIR P

⌦ Bojan Topalović

Subota je po navici rezervisana za Telekom 1. CFL, ali zbog prenatrpanog kalendara i umora na početku proljeća nedjelja će biti svjedok 25. kola domaćeg loptanja. Tako će prvoligaši odigrati šest utakmica za tačno mjesec dana... I svi jedva čekaju dvonedjeljnu reprezentativnu pauzu zbog početka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine. I naravno, svi traže mir - od prvoplasirane Sutjeske do posljednjeplasiranog Mornara. A mir “kupuju” samo rezultati...

■ ŠAMPION VRAĆA DUG ILI...

Lider i šampion u svom Nikšiću napada trećeplasiranu Zetu derbi kraj Bistrice (13.00) će prenositi TV Arena sport 2, a “plavo - bijeli” imaju namjeru da ne izgube i 13. utakmicu zaredom, pošto su vezali devet pobjeda i tri remija. I da zadrže minimum “plus pet” u odnosu na Budućnost... “Radimo mirno i ne opterećujemo se. Znamo da je Zeta dobra i poletna ekipa, ali vjerujemo u svoj kvalitet i gledamo sebe. Nadam se da ćemo izgledati

dobro i da će rezultat biti dobar, te da ćemo na pauzu otići potpuno mirni”, jasan je šef stručnog štaba Sutjeske, iskusni Nikola Peco Rakojević. A ako neko zna kako se pobjeđuju Nikšićani u gradu piva i čelika, onda je to Zeta - “vukovi” su prvom dijelu sezone, 15. septembra 2018, slavili sa 1:0. To je jedan od samo dva poraza Sutjeske na svom terenu ove sezone. “Igramo protiv najbolje ekipe u ligi, ali daćemo sve od sebe da ih opet savladamo”, rekao nam je Nikola Krstović, strijelac jedinog pogotka na pomenutom meču... “Dobili smo ih već, tako da postoji recept. Nadam se da će nam uspjeti i ovaj put”, jasan je mladi napadač Zete.

■ PLAVI RUŠE ČVRSTI GRBALJ

Najglasniji izazivač u borbi za titulu putuje na teško gostovanje - Budućnost je na početku proljeća upisala pet pobjeda uz gol razliku 20:1, smanjila je zaostatak na “minus pet” u odnosu na Sutjesku, ali protivnik u Radanovićima (nedjelja, 15.00) je čvrsti Grbalj. “Nadamo se da ćemo otići na pauzu sa pobjedom. Igramo dobro, ta igra se ponavlja se iz ko-

1. SUTJESKA

24

14

7

3

36:15

49

2. BUDUĆNOST

24

12

8

4

36:13

44

3. ZETA

24

10

9

5

21:14

39

4. PETROVAC

24

10

5

9

35

5. OFK TITOGRAD

24

10

5

9

35

6. GRBALJ

24

7

10

7

26:19

31

7. RUDAR

24

5

14

5

19:22

29

8. ISKRA

24

6

9

9

9. LOVĆEN

24

3

8

13

19:45

17

10. MORNAR

24

1

9

14

11:34

12

27

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

la u kolo i mislim da su svi zadovoljni”, rekao je Dejan Mrvaljević, pomoćnik Branka Brnovića, koji poštuje “trikolore” koji su na startu proljeća ostvarili pobjedu,

SUTJESKA

Giljen Grivić Ciger Nedić Bulatović Stefanović Janković Ćetković Osmajić Ma. Vučić Božović Trener: Nikola Rakojević

ZETA

GRBALJ

M. Kordić Kašćelan Jović Đukanović Ze Markos Mijušković Dragićević Montenegro Vukčević Džugurdić Đorđević Trener: Vesko Stešević

Namaško Tuzović Vujačić Đ. Vukčević Sekulić Milojko S. Krstović Jamoa Pešukić Bošnjak N. Krstović Trener: Aleksandar Kaluđerović

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Pomoćnici: Danijel Dević (Bar), Ivan Bogdanović (Cetinje). Početak: nedjelja, 13.00, TV Arena sport 2.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

tri remija i poraz... “Grbalj je dobra ekipa, vodi ih dobar trener Stešević, ali smo u dobrom ritmu i nadam se da ćemo i tu utakmicu odraditi kako

57 21 12 24

BUDUĆNOST

Mijatović Pešukić Filipović Damjanović Boljević Mirković Božović Mijić Ivanović Stoiljković Vujačić Trener: Branko Brnović

RADANOVIĆI - Stadion: u Donjoj Sutvari. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Nikola Radulović (Podgorica). Početak: nedjelja, 15.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 47 Pobjeda Grbalj: 7 Neriješeno: 12 Pobjeda Budućnost: 28


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

KA ZETU, BUDUĆNOST U RADANOVIĆIMA

PRED PAUZU

desi da nemam posla, ali kada imam, moram da pružim maksimum”, poručio je Mijatović, koji se ističe za “jedinicu” reprezentacije, s obzirom da Danijel Petković ne brani u Lorijenu. “Od mene se očekuju dobre partije, a da li ću braniti ja ili neko drugi - nebitno je! Što se tiče utakmice sa Grbljem, ako bi je otvorili u prvom dijelu kao do sada, sigurno bi nam bilo lakše. Grbalj je dobar, dobro je vođen, ali se nadam novom trijumfu”, jasan je Mijatović.

■ PETROVAC, DG ARENA, DANILOVGRAD...

Petrovac pod Malim brdom (nedjelja, 15.00) dočekuje Rudar - “nebeskoplavi” žele da se približe trećoj poziciji i vrate na pobjednički kolosjek nakon poraza

DA LI STE ZNALI? Sutjeska i Zeta igraju derbi kraj Bistrice: Nikola Krstović šutira pored Stefana Stefanovića

6

treba. Ima zamora kod igrača, tako da će nam pauza dobro doći kako bi imali širi roster ubuduće”, jasan je Mrvaljević. Reprezentativni golman Mi-

UTAKMICA ZAREDOM BUDUĆNOST NE ZNA ZA PORAZ OD GRBLJA “PLAVI” SU OSTVARILI TRI POBJEDE I TRI REMIJA, A “TRIKOLORI” SU POSLJEDNJI PUT SLAVILI 30. APRILA 2017. SA 2:0 POD GORICOM

DA LI STE ZNALI? Petrovac je vezao tri pobjede protiv Rudara - dvije pod Malim brdom, jednu pod Golubinjom - rezultatima 4:0, 3:1 i 2:0.

lan Mijatović nema previše posla, ali je uvijek na visini zadatka kada protivnik zaprijeti... “Igramo takav fudbal - napadamo, dominiramo... Nekada se

Na posljednjih pet međusobnih utakmica Sutjeske i Zete nije palo više od dva gola - jednom je bilo 0:0, jednom 1:1, jednom je slavila Zeta sa 1:0, a dva puta Sutjeska sa po 1:0.

MORNAR

TITOGRAD

LOVĆEN

Raičević Rudović Marković Vlahović Martinović Brnović B. Merdović Vukmarković Škrelja Klikovac Račić Trener: Igor Raičević

Ljuljanović Roganović Bakrač Ojdanić Živković Nikolić Novović Pavlović Miličković Petrović Pavićević Trener: Peter Pakult

Perović Radunović M. Draganić Rajović Igumanović Kaluđerović Eraković Marković Camaj Pejaković G. Vujović Trener: Aleksandar Miljenović

DANILOVGRAD - Stadion: Braća Velašević. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Dragan Vujović (Cetinje), Nenad Živković (Podgorica). Početak: nedjelja, 15.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mornar: Neriješeno: Pobjeda Titograd:

28 8 5 15

MEČA UZASTOPNO SUTJESKA NE ZNA ZA POBJEDU NAD ZETOM - DVA PUTA JE BILO NERIJEŠENO, JEDNOM SU SLAVILI “VUKOVI”

od Budućnosti u prošlom kolu, a “rudari” nemaju namjeru da upišu poraz na šestom meču tokom proljeća, jer su do sada ostvarili četiri remija i pobjedu. Lovćen će kao domaćin protiv Iskre (nedjelja, 15.00) igrati na DG areni, a i jedan i drugi tim traže reakciju - prijestoničani osam utakmica ne znaju za pobjedu (dva remija, šest poraza), posljedni put su savladali upravo Iskru u Danilovgradu sa 3:1, dok “građani” tri meča čekaju na trijumf nakon dva remija i jednog poraza. A u Danilovgradu, Mornar će dočekati OFK Titograd (nedjelja, 15.00) - “mornari” su remijem protiv Iskre upravo u srcu Bjelopavlića (to im je bio drugi vezani neriješen rezultat) oživjeli snove o baražu za ostanak u Telekom 1. CFL, dok “romantičari” hitno moraju da reaguju, jer su vezali četiri poraza.

PETROVAC

ISKRA

Blažić Malešević Drinčić Lakić Pejović Rogošić Burzanović Boričić Đurišić Karaklajić Nikač Trener: Aleksandar Nedović

PODGORICA - Stadion: DG arena. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Veselin Đuranović (Podgorica). Početak: nedjelja, 15.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Lovćen: Neriješeno: Pobjeda Iskra:

3

13 5 3 5

51

SPORT

Popović Kajević Medigović Mikijelj Tačibana Marković Kalezić Kacić Muharemović Jamamoto Kopitović Trener: Rudolf Marčić

RUDAR

Kuč Mećinović Kartal Sopo Ražnatović Golubović Marković Zečević Vuković Nijaveđi Đalović Trener: Nenad Vukčević

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Jovan Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: Miodrag Brajović (Podgorica), Nikola Vujović (Bar). Početak: nedjelja, 15.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjeda Rudar:

53 15 11 27

DRUGA LIGA

Drevni grad u fokusu Razlika između prvoplasirane i drugoplasirane ekipe je ogromnih 10 bodova, ali kada se sastaju vodeći timovi na tabeli, onda je to definitivno - derbi! Bokelj u drevnom gradu, na stadionu pod Vrmcem, u okviru 22. kola Druge lige dočekuje Mladost Lješkopolje. “Bokelji” će pokušati da smanje zaostatak i održe nadu za prvim mjestom koje direktno vodi u elitu, ali su “žuti” favoriti - posebno ako se zna da Mladost nije poražena na prethodnih 11 utakmica (osam pobjeda, tri remija). A zanimljivo će biti i na Zlatici gdje će trećeplasirani Kom (ima isti broj bodova kao Bokelj) dočekati četvrtoplasirani Otrant Olimpik - Kom će uraditi sve da sa nova tri boda odgurne Ulcinjane od sebe (možda preuzme i drugu poziciju), dok će Otrant pokušati baš na Zlatici da se umiješa u borbu za baraž za Telekom 1. CFL. Plav će svjedočiti okršaju Jezera i Dečića, Igalo će na svom stadionu dočekati Jedinstvo, dok će Arsenal biti gost Beranama na jednom od najboljih terena u državi... RASPORED 22. KOLA (nedjelja, 15.00): Berane - Arsenal, Kom - Otrant Olimpik, Jezero - Dečić, Igalo - Jedinstvo, Bokelj Mladost Lješkopolje. B.T.

TABELA 1. Mladost Lj. 2. Bokelj 3. Kom 4. Otrant O. 5. Arsenal 6. Igalo 7. Dečić 8. Jedinstvo 9. Jezero 10. Berane

21 21 21 21 21 21 21 21 21 21

13 9 9 8 7 7 8 5 5 1

5 7 7 7 8 6 5 11 7 3

3 5 5 6 6 8 8 5 9 17

44 34 34 31 29 27 26 26 22 3


52

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

Liga šampiona (žrijeb): jedan derbi u četvrtfinaLu, spektakLi u poLufinaLu

Ole na Nou Kampu - 20 godina kasnije Uefa je “vratila” žrijeb od prije godina, pa su juče u Nionu izvučeni parovi četvrtfinala Lige šampiona, ali i potencijalna polufinala - za ovu sezonu kuglice su završile svoj posao. I čini se bile naklonjene favoritima, pa će se tako jedini superderbi igrati između Barselone i Mančester junajteda. Ostali parovi su Liverpul - Porto, Ajaks - Juventus, kao i engleski okršaj Totenhen - Mančester siti. U polufinalu će ukrstiti pobjednici duela Barselona/Junajted - Liverpul/Porto odnosno Ajaks/Juve - Totenhem/Siti. Barsa i Junajted - koliko samo istorije i velikih duela između ova dva velikana. Uostalom, u posljednjih deset godina dva puta su se sudarili u finalu Lige šampiona - 2009. i 2011. Oba puta je slavila “blaugrana”, ali i bez obzira na to “đavole” za Barsin hram “Nou Kamp” vežu najljepše uspomene - posebno njihovog novog trenera Ole Gunara Solskjera. Prije tačno 20 godina Junajted je na “Nou Kampu” u nezaboravnom finalu, golovima u 91. i 93. “okrenuo” Bajern Minhen (2:1) i postao šampion Evrope. Upravo je gol za krunu u 93. postigao Solskjer. “Teško da postoji ljepša uspomena od te. Bila je to divna noć. Prošlo je 20 godina i biće lijepo vratiti se na Nou Kamp”, istakao je Solskjer za norveški VG. “Žrijeb je težak, ali volimo takve utakmice. Baš kao što je bila ona u Parizu”. Kuglice su u četvrtfinalu donijele još jedan klasik, mada čini se, ipak, sa izrazitim favoritom - Juventus će, sa Kristijanom Ronaldom, pokušati da protiv senzacije iz osmine finala Ajaksa opravda tu ulogu.

22 5 4

Prvi mečevi četvrtfinala igraju se 9. i 10. aprila.

gola postigao je lionel Mesi protiv engleskih klubova u lŠ - viŠe od bilo kojeg drugog fudbalera

puta je kristijano ronaldo igrao protiv ajaksa postigao je sedaM golova

“Kada sam bio dijete Kristijano Ronaldo je već bio top igrač, a sada ću imati priliku da igram protiv njega. Sjajno”, istakao je Ajaksov mladi majstor Frenki de Jong, inače od ljeta fudbaler Barselone. “Juventus je favorit, vjerovatno su tamo zadovoljni što su nas izvukli, ali samo neka pogledaju kako igramo”. Kako je Engleska imala četiri tima na žrijebu jednostavno kuglice su morala sastaviti i jedan par sa Ostrva, pa će tako Totenhem na Siti. Po mnogima favoriti su “građani”, ali tre-

puta je siti u evropi igrao protiv engleskih tiMova i svaki Meč je izgubio - dva od čelsija 1971. i dva proŠle godine od liverpula

Ú

FOTO PRIČA

U Nionu su juče izvučeni i parovi četvrtfinala Lige Evrope, kao i mogući dueli u polufinalu. Naravno, veliki derbi igraće Napoli i Arsenal.

ba znati da u evropskim takmičenjima nikada nisu uspjeli da eliminišu sunarodnike. Na kraju, čini se da je najbolje prošao Liverpul, koji će igrati protiv Porta, kojeg je prošle godine već nakon prvog meča osmine finala eliminisao - pobjedom od 5:0 u Portugalu. K.B.

as tvrdi da je došLo do svađe našeg stefana savića i kondicionog treneraoskara ortege

Reci mi to u lice, pacove Prvi put otkako je Dijego Simeone stigao na crveno-bijelu stranu Madrida mediji pišu o obračunima u Atletiku. A u glavnim ulogama nekako neočekivano našao se naš Stefan Savić i kondicioni trener Oskar “El profe” Ortega. Kako piše As, Ortega je navodno nakon meča sa Leganesom (1:0) u svlačio-

nici rekao. “Ovaj ne može da stoji”, “promrmljao” je “El profe” prema Saviću, ali ne obraćajući se lično crnogorskom štoperu. Upravo to naljutilo je Savića, koji je imao šta da kaže Ortegi. “Šta si to rekao za mene? Kaži mi to u lice, pacove”, urlao je navodno Savić,

a nije ga smirilo ni to što je Ortega pokušao da se izvadi tvrdnjom da nije na njega mislio. As tvrdi da je Savić krenuo i da se fizički obračuna sa trenerom, pa čak i da ga udari, a navodno ga je gađao i kopačkom, koja je polomila jedan od televizora u svlačionici. Na kraju je sve smirio Simeone koji je razgovarao sa Savićem, ali nije kao što je SaOrtega i Savić na zagrijavanju vić navodno tražio, zahti-

jevao od Ortege da se izvini za provokaciju. Da nije sve idilično sa Ortegom govori i to da je kapiten Dijego Godin odbio da se isteže nakon meča sa Juventusom, što potom nije uradio nijedan od igrača. Igrači Atletika ove sezone su pretrpjeli već 48 povreda, među kojima je baš i Savić, koji je zbog svega i pod znakom pitanja za mečeve Crne Gore protiv Bugarske i Engleske. K.B.


SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

SK 1 CG 12.00 13.15 16.15 19.00

Košarka, žrijeb za SP FA kup: Votford - K. Palas La liga: Real M - Celta ATP Indijan Vels

11.00 13.00 16.00 18.20 20.55

Košarka: Bahčešehir - Ankara La liga: Ueska - Alaves Fudbal: Stouk - Reding FA kup: Svonzi - Man. siti FA kup: Vulvs - M. junajted

SK 2

SK 3

17.00 19.00 21.00 00.00

● NE PROPUSTITE ABA: FMP - Partizan ABA: C. zvezda - Mega Fudbal: Orlando - Montreal Fudbal: Rasing - Belgrano

ARENA SPORT 2 15.00 18.00 20.30 23.00

Serja A: Sasuolo - Sampdorija Serija A: Spal - Roma Serija A: Torino - Bolonja NCAA LIGA

ARENA SPORT 3

15.30 Košarka: Aon - Galatasaraj 18.30 La liga: Atl. Bilbao - Atl. Madrid 20.30 Fudbal: Olimpija - Maribor

15.00 Fudbal: Lokomotiva - S. Belupo 18.00 Fudbal: Čikago F - Sijetl S. 20.00 Liga 1: Kaen - St. Etjen 01.00 Fudbal: DC junajted - Real SL

SK 4

ARENA SPORT 4

12.30 Košarka: LokomotivA - UNIKS 16.00 Fudbal, Premijer liga 18.00 Košarka: Efes - B’kmeče 20.30 Odbojka (Ž): Kuneo - Coneljano

SK 5 13.30 15.30 18.00 20.30

Fudbal: Lids - Šefield j. Košarka: Tofaš - Sakarija Odbojka (M): Monca - Sijena Rukomet (M): Loka - Koper

13.30 15.45 18.00 20.30

Ragbi: Italija - Francuska Ragbi: Vels - Irska Ragbi: Engleska - Škotska Vaterpolo: C. zvezda - Steaua

Košarka: Karšijaka - Banvit Fudbal, Premijer liga Košarka: Z. Gora - Zenit Fudbal: Porto - Maritimo

SK HD 17.00 19.45

Fudbal: Bešiktaš - Geztepe Fudbal: Fejenoord - Wiljem II

ARENA SPORT 1 15.00

Fudbal: Partizan - Spartak

NEDJELJA

ARENA SPORT 5 17.00 19.00 21.00

Liga 1: Nica - Tuluz Futsal: Levante - Kartagena NHL: Florida - Los Anđeles

SK 6 13.15 16.00 18.00 21.30

BITKA ZA MILANO I LŠ: Milan se probudio, dok je Interu krajnje vrijeme da se probudi. Veliki derbi Milana i borba za Ligu šampiona - TV Arena sport 2, 20.30h.

EUROSPORT 1 09.15 10.15 12.00 15.15 17.00

Skijanje (M), veleslalom 1 Skijanje (Ž), slalom 1 Skijanje (M), veleslalom 2 Biciklizam: Pariz-Nica Ski skokovi, Vikersund

EUROSPORT 2 13.00 15.30 18.30

Skijanje (Ž), slalom 2 Bundesliga: Šalke - Lajpcig Bundesliga: Herta - Dortmund

● NE PROPUSTITE

RTCG 2 18.50

ABA: Budućnost - Cibona

SK 1 CG 06.10 12.15 15.15 17.30 20.45 23.30

F1 Australija - TRKA Fudbal: Venlo - PSV Premijer: Fulam - Liverpul Premijer: Everton - Čelsi La liga: Betis - Barselona ATP Indijan V, finale

SK 2 12.00 14.00 16.00 18.30 21.00

La liga: Eibar - Valjadolid Fudbal: Kajzeri - Bašakšehir Fudbal: Bazel - J. Bojs La liga: Valensija - Hetafe WTA Indijan V, finale

13.00 15.00 17.00 19.00 20.30

Džudo, Jekaterinburg FA kup: Milvol - Brajton Fudbal: Bursa - Galatasaraj Odbojka (M): Modena - Trentino NASCAR

SK 3

SK 4 15.00 17.00 20.00

Košarka: Bajern - M’dojčer Fudbal: Horsens - Brondbi Fudbal: Las Palmas - Majorka

13.00 15.30 18.30

FA kup, mladi: L’pul - Votford Košarka: Bešiktaš - Gaziantep Fudbal: Olimpik - Dinamo K.

SK 5

09.00 12.30 15.00 17.00 19.00 21.00

ARENA SPORT 2 13.00 15.00 18.00 20.30

La liga: Espanjol - Sevilja Fudbal: Moreirense - Benfika

12.00 14.30 18.00 20.30

Fudbal: Ovijedo - Himnastik Fudbal: AZ - Ajaks Košarka: Istanbul - Darušafaka NBA: Milvoki - Filadelfija

SK HD KUGLICE SU NA POTEZU - Košarkaši Crne Gore saznaće imena rivala na istorijskom nastupu na Mundobasketu. Tačno u podne po našem vremenu - SK 1 CG.

ARENA SPORT 1

1.CFL: Sutjeska - Zeta Liga 1: Rem - Nant Serija A: Napoli - Udineze Serija A: Milan - Inter

ARENA SPORT 3 12.30 14.40 17.00 21.45

Košarka: Mursija - Saragosa Liga 1: Lion - Monpelje Liga 1: Bordo - Ren Fudbal: River - Independijente

ARENA SPORT 4 13.30 15.00 17.00 18.45 21.00 23.00

Rukomet: Lemgo - RN Leven Serija A: Atalanta - Kjevo ABA: Igokea - Zadar Košarka: Barsa - Estudijantes ABA: Krka - Olimpija NHL: Njujork I - Minesota

ARENA SPORT 5 15.00 18.00 20.00 22.00

Odbojka, finale Kupa Turske Fudbal: Ostende - Anderleht Fudbal: Njujork siti - LA FC Fudbal: Sinsinati - Portland

EUROSPORT 1

SK 6 16.15 18.30

Fudbal: Sidnej - Melburn s. Serija A: Đenova - Juventus Serija A: Lacio - Parma Fudbal: Rad - C. zvezda ABA: Budućnost - Cibona Liga 1: PSŽ - Marsej

09.15 10.15 12.30 17.00

Skijanje (Ž), veleslalom 1 Skijanje (M), slalom 1 Skijanje (Ž), veleslalom 2 Ski skokovi, Vikersund

EUROSPORT 2 13.30 15.30 18.00

Bundesliga: Bajer L - Verder Bundesliga: Ajntraht- Nirnberg Bundesliga: Bajern M - Majnc


54

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

aba: Cedevita obezbijedila 2. mjesto

Bez poklona za plave Foto: ABA Duel Pulena i Pavića na sinoćnjem meču

Posljednja šansa da Budućnost u polufinalu ima prednost domaćeg ostala je u Zagrebu. Košarkaški Mornara “rasterećeni” oko opstanka nisu uspjeli u posljednjem kolu ABA lige da naprave malo čudo i sruše Cedevetu (94:80), pa je hrvatski klub obezbijedio poziciju “broj dva” pred doigravanje. Za Budućnost sada ostaje da sačuva treće mjesto u nedjelju protiv Cibone, kako bi izbjegla okršaj sa Crvenom zvezdom. Mornar, koji je sinoć nastupio bez Nemanje Vra-

ABA, 22. KOLO Cedevita - Mornar 94:80 Subota 17.00h FMP - Partizan 19.00h C. zvezda - Mega Nedjelja 17.00h Igokea - Zadar 19.00h Budućnost - Cibona 21.00h Krka - Olimpija 1. C. zvezda 21 20-1 41 2. Cedevita 22 16-6 38 3. Budućnost 21 15-6 36 4. Partizan 21 14-7 35 5. Mega 21 10-11 31 6. FMP 21 9-12 30 7. Cibona 21 9-12 30 8. Mornar 22 8-14 30 9. Zadar 21 7-14 28 10. Igokea 21 7-14 28 11. Olimpija 21 6-15 27 12. Krka 21 6-15 27

nješa i Nikole Rebića, dobro se držao u “Domu sportova” u prvom poluvremnu (44:37), ali su momci Slavena Rimca u trećoj četvrtini “odletjeli” na “plus 19” (71:52) i praktično je tada bilo riješeno pitanje pobjednika. Za Mornar sada ostaju još obaveze u domaćem šampionatu, gdje brani titulu. K.B. CEDEVITA

MORNAR

94 80

26 18 28 22 20 17 22 21 Pulen 21 Kobs 17 Krušlin 15 Žganec 4 Stipanović 4 Banić 7 Kuk 18 Ramljak Mustapić Murić 8 Trener: Slaven Rimac

Jelenić 7 Najt 13 Mićović 3 Mijović 9 Mugoša 9 Drenovac 8 Pavić 8 Vujošević 2 Pavićević Voler 8 Sane 10 Luković 3 Trener: Mihailo Pavićević

ZAGREB - Dvorana: Dom sportova. Gledalaca: 500. Sudije: Marko Juras, Uroš Nikolić i Ivan Stefanović.

Nidam u velikanu iz Litvanije Nakon nezaboravnih partija u dresu Crne Gore u finišu kvalifikacija za Mundobasket, Derek Nidam je spreman za nove avanture - ovog puta u Litvaniji. Plej Crne Gore novi je član

čuvenog Ritasa, ekipe koja je ove sezone ispala u četvrtfinalu Evrokupa od Valensije i Bojana Dubljevića. Tim iz Viljnusa očigledno želi da u finišu domaćeg prvenstva zaprijeti moćnom Žalgirisu.

Partija ispod nivoa: Edvin Džekson je nadigran od strane Patrisija Garina sinoć u Feranando Buesa areni

novo gostovanje i novi poraz budućnosti u evroligi

Neke stvari se ponavljaju i to brine sve navijače Novo gostovanje u Evroligi i BASKONIJA BUDUĆNOST novi poraz, 20. u najjačem košarkaškom takmičenju - Budućnost Voli je u 26. rundi lako istakla bijelu zastavu na gostovanju Baskoniji, tim iz Vitori23 16 25 18 15 19 15 13 je koristio je sve propuste u igri izabranika Jasmina Repeše i Penava - Džekson zasluženo slavio 82:62 (23:15, Vildoza 8 Kol 17 16:19, 25:15, 18:13). Gonzales - Su. Šehović U prelijepoj Fernando Bue- Vojtman 4 E. Klark 13 sa areni šampion ABA lige Sederkerskis 4 Barović igrao je samo 20 minuta - sve Uertas 13 K. Klark 9 nakon toga bilo je za zaborav. Diop - Se. Šehović Plavi su tokom prve dionice Poirie 8 Gordić 6 imali i prednost (5:9, 12:15), u 9 Popović drugoj četvrtini znali da odgo- Džons Garino 16 Bitadze 7 vore nakon prve velike serije 12 Bel 8 domaćina - sa 27:15 stigli na Šilds 2 8 Vilijams 33:30, ali je to bilo sve od Kola Hiliard Trener: Jasmin i družine. Nakon veliog odmo- Trener: Velira na parketu je postajao sa- mir Perasović Repeša mo domaći tim. Bilo je jasno da od reprize one epske novem- VITORIJA - Dvorana: Fernanbarske večeri kada je Baskoni- do Buesa. Gledalaca: 9963. ja pala u Morači nakon dale- Sudije: Latisevs, Koromilas kometne paljbe (21 trojka, re- i Viklicki. Slobodna bacanja: kord Evrolige) nema ništa i da Baskonija 11-14 (78,6%), Buje šesti vezani evroligaški po- dućnost 8-16 (50%). Šut za dva: Baskonija 22-44 (50%), raz neminovnost. NonšalanBudućnost 21-44 (47,7%). Šut tnost, nezainteresovanost na za tri: Baskonija 9-27 (33,3%), jednoj (i takva igra se ponavlja Budućnost 4-17 (23,5%). Skoove sezone prečesto i brine sve kovi: Baskonija 12+32, Bunavijače pred ple-of ABA lige), dućnost 6+28. Asistencije: a previše lakih poena i ozbilj- Baskonija 20, Budućnost 9. nost tima Velimira Perasovi- Ukradene lopte: Baskonija 7, ća na drugoj strani - prednost Budućnost 5. Greške: Baskoje rasla iz minuta u minut do nija 10, Budućnost 12. Blokarekordnih +24 u dva navrata de: Baskonija 2, Budućnost 4. Faulovi: Baskonija 17, Buduć(73:49, 82:58). nopst 15. U paklenom ritmu za plave

82 62

Kapiten Suad Šehović i petar popović Sinoć niSu odigrali ni SeKundu protiv BaSKonije, doK niKolić i ivanović niSu Bili u SaStavu nema odmora - već u nedjelju je Cibona u Morači (meč “pod moranjem” kako bi se sačuvala treća pozicija u ABA ligi), pa duplo evroligaško kolo i sudari sa turskim gigantima (Fenerom u Istanbulu u utorak, pa u četvrtak sa Efesom u Podgorici). M.A.

EvrOLigA CSKA - Panatinaikos 77:78 Fenerbahče - Barselona 88:82 Baskonija - Budućnost Voli 82:62 Himki - Real Madrid 75:100 Žalgiris - Bajern 85:79 Makabi - Efes 71:79 Milano - Olimpijakos 66:57 Gran Kanarija - Darušafaka 84:64 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

Fenerbahce CSKA Real Madrid Efes Barselona Baskonija Milano Olimpijakos Panatinaikos Makabi Bajern Žalgiris Himki Gran Kanarija Budućnost Darušafaka

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

22 20 20 17 15 14 14 13 13 12 12 11 9 7 6 3

4 6 6 9 11 12 12 13 13 14 14 15 17 18 20 23


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

sport

andRija čađenović izabRan za pRedSjednika novoG džUdo Saveza

Stari savez: protivzakonito

Da džudo sportu vratimo slavu

Novi Džudo savez Crne Gore juče je dobio rješenje Ministarstva sporta i mladih o upisu u registar sportskih organizacija, a Andrija Čađenović je imenovan za predsjednika, Novica Milović je na čelu Skupštine, dok je Srđan Mrvaljević izabran za sportskog direktora. Kako je saopšteno nova asocijacija nije pravni nasljednik Džudo saveza, već potpuno nova organizacija, kao i da je osnivačka Skupština održana 1. marta. “Zbog perioda koji je iza

nas i problema sa kojima se džudo susreo u minulom periodu taj sport je doživio stagnaciju. Naš zadatak je da postavimo organizaciju i izgradimo harmoniju koja će raditi za dobrobit svih sportista i sportskih radnika, da damo naš maksimalni doprinos tome”, poručio je Čađenović na jučerašnjem presu. “Nastojaćenmo da džudo sportu vratimo slavu koju zaslužuje”. Novica Milović je naglasio da će Savez biti otvoren za sve i da će rad novoformirane asocijacije biti ja-

RSCG StipendiRa oSam talenata

Mislimo na budućnost

Katarina Džaferović, Nađa Kadović, Maša Mitrović, Jelena Vukčević, Arsenije Dragašević, Radojica Čepić, Marko Abramović i Bogdan Mijušković od direktora muške i ženske reprezentacije, kao i selektora mlađih nacionalnih selekcija prepoznati su kao vrhunski talenti, pa će u narednom periodu primati stipendiju Rukometnog saveza Crne Gore. Ugovori su potpisani juče, a predsjednik RSCG Petar Kapisoda je između ostalog istakao. “Na ovaj način pokazu-

jemo brigu o njima i odajemo im priznanje za uloženi trud i vrhunski odnos koji su u dosadašnjim karijerama pokazali prema obavezama. Ove stipendije su usmjerene na našu budućnost”, poručio je Kapisoda. U ime stipendista zahvalio se Radojica Čepić. “Za nas je velika čast što smo izabrani za stipendiste u veoma širokom krugu perspektivnih rukometaša i rukometašica”, jasan je Čepić. Stipendije će na mjesečnom nivou biti 200 eura. K.B.

Sa potpisivanja ugovora

Džudo savez, na čijem je čelu Dragomir Bečanović, optužio je Ministarstvo sporta da protivzakonito osniva paralelnu asocijaciju, falsifikujući rješenja klubova osnivača. Navodi se da je ministar sporta Nikola Janović izdao rješenje grupi svojih prijatelja koje je nazvao Džudo savez Crne Gore. “Samo rješenje nije čak ni potpisao, nego je to podmetnuo na potpis direktoru Direktorata za sport Milošu Laleviću. Na taj način pokušava da se zaštiti od tužbi koje je Džudo savez pokrenuo pred nadležnim institucijama”, poručili su iz tog saveza. van i transparentan. “Bićemo partner svim klubovima koji žele časno i pošteno da obavljaju svo-

Redakcija: 020/252-900

Crnogorski stonoteniser Filip Radović osvojio je zlatnu medalju na Masters turniru koeficijenta 20 u italijanskom Linjanu. On je u finalnom meču kategorije S 10 pobijedio devetog igrača svijeta Francuza Matea Bohasa. Radović je juče kao prvoplasirani, sa sva tri maksimalna trijumfa, završio takmičenje u B grupi. Savladao je Argentinaca Andreasa Darija Neiru 3:0, Italijana Lorenca Kardua 3:0 i Rusa Maksima Čiznova. U četvrtfinalu bio je bolji od Francuza Beoa Graseta 3:0, dok je u polufinalu eliminisao Igora Mištala iz Poljske. Drugi crnogorski predstavnik, Luka Bakić juče je sa jednom pobjedom i dva poraza završio nastup u grupi, na prvom paraolimpijskom turniru u klasi S 10.

(desk@dnovine.me)

su kriminalci i pravosnažno osuđena lica, već dokazani ljudi u oblastima u kojima se bave. K.B. Nova nada Ferarija: Šarl Lekler

Zlato za Filipa

Vesna ŠofrANAc, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

ju dužnost”. Sportski direktor Srđan Mrvaljević istakao je da čelnici novog saveza nije-

Stoni teniS

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

55

F1: U nedjeljU (06.10h) počinje nova Sezona

Ferari u novom pokušaju Albert park, čuvena staza pored jezera i zvuk motora... Jasno je - kreće nova sezona Formule 1. Prva trka tradicionalno Velika nagrada Australije na programu je u nedjelju od 06.10 sati po našem vremenu. Od 2014. šampion je samo jedan - Mercedes. Četiri puta je najbolji bio aktuelni šampion Luis Hamilton, dok je jednom trijumfovao Niko Rozberg. Godinama se dakle čeka povratak Ferarija, a od ove

sezone čuveni italijanski tim uz nekadašnjeg šampiona Sebastijana Fetela činiće i supertalentovani Šarl Lekler. Navijači Fererija se nadaju, ali opet će Hamilton biti glavni favorit, iako... “Ferari je trenutno korak ispred, gledajući poboljšanja koja će svaka ekipa unijeti u ovogodišnji šampionat”, upozorio je Hamilton. Vrijeme je za uživanje kreće Formula 1. K.B.

Ekonomija: Bojana DESpOTOvIć (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša pAJOvIć (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana pEJOvIć (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEvIć (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOvIć (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOvOvIć (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIć (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić


SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 3. 2019.

CRNA GORA DANAS 11.45H SAZNAJE RIVALE ZA MUNDOBASKET U KINI

POČINJE UŽIVANJE Bej arena u Šenženu biće domaćin današnjeg žrijeba za Mundobasket u Kini Istorijski 25. februar još se pripričava, epske scene iz “Morače” nakon slatkog poraza od Letonije ostaju za sva vremena, a dvadesetak dana nakon toga selimo se u Kinu - ne, ne počinje još Mundobasket (održava se od 31. avgusta do 15. septembra), ali će košarkaška reprezentacija Crne Gore danas nešto iza podneva saznati imena rivala u grupnoj fazi Svjetskog prvenstva. Glamurozna scena futurističke, multifunkcionalne Bej arene u Šenženu glavnom gradu provincije Gvangdong na južnom obodu Kine - je spremna, a 8.000 srećnika imaće privilegiju da uživo isprati ples kuglica i istinski spektakl

92

UTAKMICE ODIGRAĆE SE ZA 16 DANA U OSAM RAZLIČITIH GRADOVA (PEKING, VUHANG, NANĐING, ŠANGAJ, GVANGŽU, FOŠAN, ŠENŽEN I DONGUAN) u režiji domaćina. ”U vazduhu se osjeća veliko uzbuđenje i svi nestrpljivo iščekuju da na djelu vide ovaj jedinstveni Svjetski kup. Siguran sam da ćemo počev od današnjeg žrijeba, a onda i na samom takmičenju navijačima ponuditi spektakl kakav ova

NAJPOŽELJNIJA VARIJANTA

Argentina - Nemaju tim kao nekada, ali su “gaučosi” sa predvodnikom Fakundom Kampacom uvijek opasni na velikim takmičenjima. Ipak, čini se da su najpoželjnija varijanta iz drugog šešira. Rusija - Zbornaja je uvijek jaka, sa Švedom i Mozgovom juriće minimum četvrtfinale, ali čini se da je bolji izbor od Australije i Italija, dok Brazil po pravilima žrijeba ne bi mogao da bude u istoj grupi sa Argentincima. Angola - Po FIBA rang listi najlošiji tim sa afričkog kontinenta od ponuđenih iz sedmog šešira.

magična igre zaslužuje”, rekao je dan uoči žrijeba Oracio Muratore, Argentinac koji je od 2015. godine na čelu FIBE. Kina će prvi put u istoriji biti domaćin najvećeg košarkaškog događaja, a da sve bude na vrhunskom nivou pobrinuće se promoteri Mundobasketa - najčuvenije kinesko košarkaško ime Jao Ming, nekadašnji NBA as Kobi Brajant, kao i američka pjevačka zvijezda Džejson Derulo. “Da li sam nervozan? Ne, uopšte ne. Siguran sam da će biti sve kako treba, iako ovo prvi put radim u životu”, istakao je Kobi Brajant na pitanje kako se osjeća u ulozi glavnog protagoniste žrijeba. A Crna Gora iz šestog šešira zajedno sa reprezentacijama Kanade, Južne Koreje i Filipina čeka rivale, a već je poznato da će to biti po jedna selekcija iz drugog (Srbija, Argentina, Litvanija ili Grčka), trećeg (Rusija, Australija, Brazil i Italija) i sedmog (Nigerija, Senegal, Novi Zeland i Angola) šešira. I da će se mečevi naše grupe (B, D, F ili H) igrati u Vuha-

nu, Nanđingu, Fošanu ili Dongguanu). Da bi se ispoštovali geografski principi samo iz Evrope se više reprezentacija može naći u jednoj grupi - sa ostalih kontinenata to žrijebom neće biti dozvoljeno. Ekipe će u prvoj fazi biti podijeljene u osam grupa sa po četiri reprezentacije. Po dvije najbolje ekipe iz svake grupe, formiraće nove četiri grupe, iz kojih dvije prvoplasirane idu u četvrtfinale. “Nemamo specijalnih želja, ostvarili smo veli-

NAJTEŽA VARIJANTA Srbija - Ukoliko Đorđević okupi sve što Srbija ima, jasno je da su “orlovi” među favoritima za medalju. Sa Jokićem, Boganovićem, Bjelicom, Teodosićem... - tim za izbjegavanje, iako imamo pozitivna iskustva u međusobnim duelima. Australija - Nacija puna talenta, sa nekoliko NBA igrača vrhunskog kalibra i atipičnim stilom igre. Nigerija - Gledajući FIBA rang listu najbolji afrički tim na 33. poziciji. Fizički dominantni, prva zvijezda Ekpe Judo (Juta, eks Fenerbahče), a tu su i Ezeli (Golden Stejt) i Laval (Barselona) od poznatih faca.

ki uspjeh samim plasmanom na Mundobasket, ali nećemo u Kinu ići samo na izlet”, poručio je selektor “crvenih” Zvezdan Mitrović. Crna Gora je priželjkivala sudar sa američkim Drim timom (bez obzira što bi doživjeli poraz od 30+ razlike, jasno je da bi taj meč bio prava nagrada za naše momke), žrijeb u prvoj fazi to neće dozvoliti, ali možda se Dubljeviću i družini putevi sa NBA asovima ukrste u narednoj fazi. Bilo bi to ostvarenje sna. M.A.

Profile for Dnevne Novine

Dnevne novine 16-17. mart 2019.  

Dnevne novine 16-17. mart 2019.

Dnevne novine 16-17. mart 2019.  

Dnevne novine 16-17. mart 2019.