Issuu on Google+

AUTOPUT ● 2

●3

Mugoša uhvatio muštuluk Kinezima

GARANCIJE, REBALANS BUDŽETA I AFERE OTVORILE LICITACIJU O DATUMU IZLASKA NA BIRALIŠTA

Izbori na jesen

SASLUŠANJE ● 7

Uzimali struju, a zakon poštovali

● Član Predsjedništva SDP Džavid Šabović očekuje da će ta stranka samostalno izaći na nove izbore koje očekuje za koji mjesec

CENTRALNA BANKA ● 6

Zbog PDV, inflacija od tri do pet odsto Nikola Fabris

NEVOLJE ● 13

Samo čekaju da padne krov

O

sam godina je prošlo otkad stanari socijalnih baraka koje se nalaze između Starog aerodroma i Konika, tik uz Albonu, svakodnevno prolaze kroz pakao. Bara-

KVALIFIKACIJE ● 30-31

Crnogorski sadaddas asd trio na euro sceni

ke su stare 35 godina, ali sve do prije osam godina stanari su živjeli solidno, imali su problema sa vodom i kanalizacaijom, no sve se to, kako su kazali, moglo izdržati.

VIMBLDON ● 32

Novak bez problema u Londonu

U saradnji sa Institutom Lallemand Rosell

ce 30 nt i

ČETVRTAK, 4. 7. 2013. BROJ 577/ GODINA II

FIŠER ● 5

Bez uspjeha u borbi protiv korupcije

LICITACIJA ● 11

Šarići iz Hrvatske žele imovinu Darka i Duška ISTANBUL ● 4

Krivokapić na čelu Skupštine OEBS-a

Kako su saopštili DN kroz pakao su počeli da prolaze kada je srušen jedan dio baraka zbog izgradnje kružnog toka i od tog trenutka im prijeti urušavanje krova.

KALORIJE ● 35

www.probiotic.rs

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

Zdrava hrana nas može zavarati


2

Tema dana

ČETVRTAK, 4.7.2013.

EDITORIJAL

Ilustracija

VUK PEROVIĆ urednik

TIKET

Ko kaže da ne znamo da pokažemo šta nam je važno kada zagusti? Do čega nam je stalo za šta se vrijedi boriti. Svi kao jedan. Ko kaže da to ne umijemo da uradimo na demokratski način, civilizovano i sa dostojanstvom? Onako kako nas i uče iz te Evrope koja nam je eto došla na vrata. Samo je bilo pitanje vremena da nas taknu u ono što je nama važno, što nam život znači. Bez čega se brate ne može. Kad nije u redu, onda nije u redu. I mi ćemo to da kažemo, pristojno i vaspitano, kako dolikuje – perom. Olovku u ruke i na papir. Svi kao jedan. Nije u redu da se uvodi PDV na igre na sreću, to se nigdje u tom takozvanom civilizovanom svijetu kao ne radi. Ili možda radi. U ovom slučaju, sasvim je nebitno. Važno je da je peticija protiv PDV na igre na sreću prikupila više od 18.000 potpisa. Za dva dana. Protiv podizanja PDV sa 17 na 19 odsto stiglo se do 12.000. Tek da znamo šta nas više boli. Jer bez svega se može, ali dok je hljeba sa nižom stopom PDV-a i tiketa, sve ćemo lako. U ovim kriznim vremena odustaje se i od one rimske devize - hljeba i igara. Jer velika je frka, milioni dolaze na naplatu sa nekih drugih tiketa. Ali ko ne voli da se kladi sa tuđim parama. To što se one u ovom slučaju naše, samo pokazuje koliko razumjevanja imamo prema pravim igračima. Onima koji imaju herca. Široka nam duša. I onda je sasvim logično đe nas najviše boli. Ne diraj nam igre, nama samo toliko i treba. Za hljeb, kako god hoćeš. Ako prođe tiket biće i za hljeb po bilo kojoj stopi PDV-a. A šta ako ne proše, o tome već ne volimo da razmišljamo. Bez obzira što nam tiketi nešto ne prolaze u posljednje vrijeme. Ali baš niti jedan. Jeste, bilo je nekada i više potpisa. Ne tako davno. Taksa euro po euro je za sada šampion, ali slaba vajda. Nije to bilo dovoljno. I onda prestanemo da vjerujemo u potpis. Da on može nešto da promijeni. Sve je to lijepo, ali rezulatata nema, a nama lako da odustanemo. Čim ne upali prvi put, onda i ne ide. Sve tako do one prave muke. Sve, sve, samo nam tiket ne diraj. Tu već nikada ne znaš kada će sreća da te pogleda. Još samo ovaj put. Nada posljednja umire. E, baš zbog te nade nakupi se 18.000 potpisa. Kod nas se vjeruje samo u tiket, neki doduše i u crveno i crno. A ako toga ne bude, a ne bude, šta onda? I logično je da boli. Ali koliko god da boli, nikako da naučimo. Igara gospodaru, a ne hljeba. Iz 1 u 1 da smo sve ovo i zaslužili.

Meteo 05:09 20:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto. Vjetar slab do umjeren zapadni na otvorenom sjeverozapadni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 23 stepena.

DANAS

Promjenljivo oblačno mjestimično sa kišom a ponegdje i grmljavinom.

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

20 18 19 19 18 14 9 8 11 13

21 20 21 20 19 15 8 7 10 12

SJUTRA

32 31 30 31 31 26 24 21 27 28

33 32 31 31 32 27 22 19 26 27

Promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, u kontinentalnim predjelima ponegdje kratkotrajna kiša i grmljavina. Duvaće umjeren do jak sjeverni vjetar.

AUTOPUT

Mugoša uhvatio muštuluk Kineske kompanije najvjerovatnije danas, na sjednici Vlade Crne Gore, dobijaju posao, saopštio je gradonačelnik Podgorice Gradonačenik Podgorice Miomir Mugoša saopštio je juče u Kini da će posao gradnje auto-puta biti, na današnjoj sjednici Vlade, dodijeljen kineskim kompanijama. “Naša Vlada sjutra donosi jednu od najvažnijih razvojnih odluka koja se odnosi na izgradnju auto-puta kroz Crnu Goru. Po mojim saznanjima, postoji velika vjerovatnoća da taj složen posao, vrijedan najmanje 800 miliona eura, bude povjeren kineskoj kompaniji, što će biti najbolji izraz našeg povjerenja i podsticaj za jačanje odnosa NR Kine i Crne Gore”, rekao je gradonačelnik Mugoša. Te Mugošine riječi, kako se navodi u saopštenju, naišle su na odobravanje prisutnih kineskih zvaničnika. Mugoša je prvi visoki funkcioner koji je javno saopštio da su kineske kompanije CRBC i CCCC najbliže dobijanju posla vrijednog nekoliko stotina miliona eura. O auto-putu trebalo bi danas na sjednici da odluči crnogorska Vlada. Premijer Milo Đukanović kazao je u ponedjeljak da bi u četvrtak na sjednici trebalo da bude predlog odluke o izboru partnera i rangiranju zainteresovanih partnera za izgradnju auto-puta.

“U ovom trenutku ne bih da istrčavam ispred Vlade. U četvrtak ćete znati šta je finalni rezultat sagledavanja tri ponude koje imamo”, kazao je tada Đukanović. Kinezi su već tri godine intenzivno zainteresovani za posao čija vrijednost se procjenjuje na oko dvije milijarde eura. CCCC je kompanija koja ima predstavništva u 115 država, dok je CRBC, kćerka kompanija, specijalizovana za izgradnju puteva i ima predstavništva u 43 države svijeta. Projekat gradnje auto-puta podržala bi i kineska EXIM banka, koja je Vladi nedavno ponudila povoljnije uslove finansiranja nego ranije. Ranije se govorilo da bi kineske kompanije za manje od 800 miliona eura izgradile 42 kilometra auto-puta od Podgorice do Mateševa, što je Crnoj Gori prioritena dionica. EXIM banka je ponudila Vladi grejs period od pet godina na kredit sa kamatom od dva odsto na godišnjem nivou. Rok otplate, prema pisanju medija, bio bi 20 godina. Isto tako, Kinezi su odustali i od zahtjeva da Crna Gora uplati osiguranje kredita, koje se inače kreće od dva do šest odsto na ukupnu sumu. Crna Gora bi se svaka-

ko državnom garancijom obavezala da će kredit biti vraćen. Ukoliko kineska strana bude izabrana kao partner, krovni sporazum bio bi potpisan sa kompanijom CCCC, a izvođački ugovor sa CRBC. Osim kineske, na stolu je ponuda i američkog Behtela i turskog konzorcijuma DOGUS-GULSAN. Uslovi koje su ponudele te dvije kompanije, prema tvrdnjama iz Vlade, trenutno su nepovoljniji od onog što nude Kinezi. N.U.

Crna Gora baltička država Internet portal Crieglish. com izvještavajući o posjeti gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše Kini objavio je da ta zemlja u baltičku državu Crnu Goru investira 860 miliona dolara. Ta zanimljiva konstantacija veoma brzo se proširala putem društvenih mreža i medija, dokazujući da još ima onih koji i ne znaju na kojem se poluostrvu Crna Gora nalazi.

ČAKRABARTI

EBRD zainteresovan za gradnju auto-puta “Gradnja auto-puta je veoma važan projekat i mi smo zainteresovani za njega, ali moramo sačekati da bismo vidjeli hoćemo li biti u mogućnosti da ga finansiramo”, rekao je u intervju za Atlas televiziju predsjednik Evropske banka za obnovu i razvoj (EBRD) Suma Čakrabarti. “Bez vrhunske infrastrukture u zemlji veoma je teško privući investitore, domaće i strane, a to bi državu učinilo konkurentnijom. Treba se fokusirati na infrastrukturu jer bi to omogućilo implementaciju pojedinih projekata koji bi bili od pomoći”, kazao je Čakrabarti. Prema njegovim riječima, EBRD planira realizaciju od najmanje 20 projekata u Crnoj Gori. “Imamo sredstva vrijedna oko 118 miliona eura koja mogu biti dostupna Crnoj Gori tokom narednih nekoliko godina, pored 380 miliona koje smo već uložili. Imamo u vidu najmanje 20 projekata u Crnoj Gori. U nekim slučajevima, naročito kada se radi o pozajmicama malim i srednjim preduzećima, a EBRD to radi, moraćemo da obratimo pažnju na posebno kreirane kreditne linije za mala i srednja preduzeća”, objasnio je Čakrabarti. Komentarišući stanje u Kombinatu aluminijuma (KAP), predsjednik EBRDa je istakao da je najveći problem u vezi sa KAP-om neizvjesnost koju treba otkloniti. “Očigledno je da su u prošlosti spro-

vedene neke akcije u tom pravcu, ali sada je ključno otkloniti neizvjesnost o kojoj svi govore. Da li će biti reorganizovan ili ne. Mislim da je studija koju Vlada sprovodi važna stvar. Ne znam šta će proizići iz nje. Ali pitanje o reakcijama biste mi mogli postaviti za tri nedjelje jer ja sada, kao i vi, čekam da vidim šta će pokazati studija izvodljivosti”, kaže Čakrabarti. On tvrdi da je i u ovom slučaju važno dugoročno posmatrati cijene aluminijuma.

“Ponekad su ta predviđanja pogrešna i to se desilo na mnogim tržištima metala. Tako da to nije iznenađujuće, ali potrebna vam je veća diversifikacija ekonomije. Ukoliko ekonomija zavisi u toj mjeri od jednog proizvoda, to onda stvara probleme. Diversifikacija je veoma važna za Crnu Goru, kao i za sve ostale zemlje. I vi imate potencijala da to uradite, samo treba da sprovedete više reformi kojima ćete privući investitore iz drugih industrija”, zaključio je Čakrabarti. N.D.L.


Tema dana

ČETVRTAK, 4.7.2013.

3

Šabović: Nije strašno ako padne Vlada EPILOG

Adel Omeragić

r

ebalans budžeta vjerovatno će biti presudan momenat za nastavak funkcionisanja Vlade premijera Mila Đukanovića. Iako je Kabinet Đukanovića usvojio predlog rebalansa budžeta za ovu godinu, uz tri glasa protiv iz redova manjinskog koalicionog partnera SDP, potpuno je neizvjesno hoće li on dobiti “zeleno svijetlo“ u Skupštini Crne Gore.

Rebalans podrazumijeva 61 milion eura za izmirenje obaveza između Kombinata aluminijuma i Elektroprivrede Crne Gore. Sigurno je da će protiv izglasavanja predloženog rebalansa biti poslanici Demokratskog fronta, SNP, Pozitivne Crne Gore, dok stavove po ovom pitanju još nemaju u Bošnjačkoj stranci, Hrvatskoj građanskoj inicijativi i Forci. Dnevne novine saznaju da će poslanici BS ipak podržati najavljeni rebalans. Iz SDP je najavljeno da će biti uzdržani, što opet ne ide na ruku “starijem bratu” DPS koji će sa 30 poslanika (što je daleko od potrebne većine od 41) ostati usamljeni. Čak ni u slučaju da im se pridruže manjinske partije, to i dalje ne bi bilo dovoljno za prihvatanje rebalansa. Ukoliko predlog Vlade u Skupštini ne dobije potrebnu većinu, to bi u političkom smislu značilo i pad Vlade. Za člana predsjedništva SDP Džavida Šabovića to, kako kaže, ne bi bilo ništa strašno. “Bolje je bilo 61 milion dati radnicima KAP-a, nego da svake godine izdvajamo toliku sumu koja ide put Sibira. Nije pametno svake godine tražiti spas, moramo da nađemo konačno rješenje. Nećemo sigurno podržati rebalans budžeta, pa ako to znači pad Vlade, ništa strašno - i da padne ova Vlada,

nova će biti bolja. Nakon toga izbori na jesen, SDP, akobogda, samostalno izlazi, samo iz jednog razloga, a to je da potvrdimo da su onih 30.000 glasača ostali kućama zbog nas i da su naši”, kaže u izjavi za DN Šabović.

● Traže premijerovu osTavku

Poslanici Pozitivne Crne Gore neće podržati najavljeni rebalans i očekuju ostavku premijera i pad Vlade. “Sama činjenica da imamo vrlo tešku finansijsku situaciju, koja je zapravo ispostavljanje računa za višegodišnje nedomaćinsko poslovanje, koja treba da se prelomi preko leđa građana, navodi na razmišljanje da li će rebalans budžeta uopšte biti usvojen. Mi ga nećemo podržati. Ukoliko taj budžet ne bude usvojen, to znači da je Vlada izgubila podršku u Skupštini, što praktično znači da je Vlada pala. Ovakva ekonomska politika je poražavajuća i ponižavajuća za građane Crne Gore”, smatra poslanik Pozitivne Goran Tuponja. Ni DF neće podržati najavljeni rebalans. Poslanik DF-a Milutin Đukanović očekuje ostavku Vlade. “Nećemo podržati rebalans

budžeta jer Vlada vodi crnogorsku ekonomiju u sunovrat i bilo bi prirodno da podnese ostavku”, kaže Đukanović.

Šabović

● Daleko smo oD DemokraTije

Profesor predmeta Ustavno pravo Đorđije Blažić u razgovoru za DN objašnjava da kada je u pitanju rebalans budžeta i mogući pad Vlade postoje dva aspekta, politički i pravni. “Sa pravnog aspekta, neizglasavanje rebalansa ne znači i prestanak mandata Vlade. Ustav je utvrdio četiri razloga za prestanak mandata Vlade, od kojih je jedan vezan za budžet, ali ne za neusvajanje budžeta, nego ako Vlada ne predloži budžet do 31. marta tekuće godine. To nije uslov o kome je sada riječ. U političkom smislu neusvajanje rebalansa budžeta podrazumijeva podnošenje ostavke premijera. To je nešto što se po prirodi stvari dešava. To se dešava u normalnim sistemima, ali u Crnoj Gori se to, siguran sam, neće desiti. Ovdje nema društvene odgovornosti, pa se to neće ni desiti”, smatra Blažić. Na pitanje može li se očekivati da SDP podrži rebalans budžeta, a da na glasanju o povjerenji Vladi bude uzdržan, Blažić odgovara: “To je apsurdna situacija, to se ne može desiti u demokratskim sistemima. Ali u partitokratskim sistemima u kojima je svrha vlasti opstanak na vlasti, a ne interes građana, onda je to nešto što je, nažalost, normalno.

● Dps: rebalans opravDan U najjačoj partiji vjeruju da je najavljeni rebalans opravdan.

Ipak, napominju, da ako oni koji ne podrže rebalans pokrenu inicijativu o nepovjerenju Vladi, izbori su izvjesni. “Čvrsto vjerujem da je rebalans budžeta sasvim osnovan. Vlada je imala jake razloge i jako utemeljenje kada je rebalans poslat Skupštini na usvajanje. Vjerujem da će parlament, nakon što napravi analizu, dati po-

Odmah na izbore U javnosti su se pojavile opcije da u slučaju pada Vlade dolazi do formiranja tehničke ili prelazne Vlade. Profesor Blažić kaže da to ustavno-pravno nije moguće.

zitivno mišljenje. Vlada je dobila legitimitet na izborima, na izborima se on stiče i gubi. Ako oni koji budu glasali protiv rebalansa podnesu inicijativu za glasanje o nepovjerenju Vladi, onda vjerovatno da nas čekaju novi izbori”, kaže u izjavi za DN politički direktor DPS-a Tarzan Milošević.

Zgrada Vlade

“Ako padne Vlada, jedini način da se formira nova jeste da Skupština raspusti sebe i da se organizuju novi parlamentarni izbori. Drugih ustavno-pravnih mogućnosti nema”, kaže Blažić.

Blažić

Šoć: Ako je SDP protiv rebalansa, šta traži u vlasti? Bivši poslanik Narodne stranke i advokat Dragan Šoć u izjavi za DN kaže da ako SDP ne podrži rebalans, onda nema šta da traži u Vladi. “U političkom smislu, ako na

Skupštinu ne prođe rebalans budžeta to bi trebalo da znači kraj Vlade. Đukanović je to jasno rekao. Ali bi logičnije bilo da sam Đukanović kaže: “Predlažem rebalans na usvaja-

nje, kao i pitanje povjerenja Vladi”. To bi bilo logično, ali u ovoj državi teško da je išta logično. Ako SDP ne podrži rebalans, onda nema šta da traži u Vladi”, kaže Šoć.


4

Politika

ČETVRTAK, 4.7.2013.

ISTANBUL

Ranko Krivokapić na čelu Parlamentarne skupštine OEBS Za njega je glasalo 122 poslanika, a za njegovog protivkandidata švedskog poslanika Kenta Hardseta 74 Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić izabran je juče u Istambulu za novog predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS. Krivokapić je na tu veoma značajnu međunarodnu funkciju izabran na XII Godišnjem zasijedanju Parlamentarne skupštine OEBS-a. Time je Krivokapić zvanično postao prvi crnogorski političar koji je izabran na tako visoku međunarodnu dužnost. Predsjednik crnogorske Skupštine je nakon izbora u OEBS-u izjavio crnogorskim novinarima da naša država slavi zajdničku pobjedu. “Nas trojica iz crnogorske delegacije, kolege Goran Danilović, Milutin Simović i ja, bii smo tim koji se jedinstveno borio za Crnu Goru. Ovo je pobjeda i tog tima, ali je i prilika da čitava Crna Gora slavi izbornu pobjedu. Ovo je prva jedinstvena pobjeda Crne Gore. To je dokaz da i iz male zemlje možemo voditi visoke politike, a dobijamo šansu da afirmišemo Cnu Goru i pokažemo da imamo snagu liderstva i za najveću parlmentarnu organizaciju na svijetu”, kazao je Krivokapić. Krivokapić, iako dolazi iz jedne od najmanjih država članica OEBS-a, imao je izuzetnu podršku delegata iz SAD, Rusije, Srbije, Hrvatske, Grčke i domaćina Turske. Predstavnik Turske se čak odrekao kandidature u korist našeg predsjednika Skupštine. Krivokapićevu kandidaturu su podržali i crnogorski poslanici Goran Danilović i Milutin Simović. Krivokapić je do sada u OEBS-u obavljao funkciju člana ad hok Odbora za transparentnost i reformu OEBS-a. Njegov protivkandidat je bio šef švedske delegacije pri PS Kent Harsdet. Njega je podržavao Nordijski savjet, odnosno Danska, Island, Norveška, Finska i Švedska. “Sve to je znak da se ličnim radom i stvaranjem, a to je porukaz za sve nas u Crnoj Gori, može postići i ono što je izgledalo nemoguće. Kandidat iz Švedske je imao podršku najbogatijih zemalja Evrope i demokratija koje su respektabilne. Moram priznati da pobjeda sa ova-

ko velikom razlikom nije bila očekivna. Ova pobjeda je stimulans za sve u Croj Gori da pokažemo da možemo zajedno stvarati i ovo velike međunarodne pobjede, ističe Krivokapić. On naglašava da ima obavezu da bolje poveže istok i zapad, a da to ne bude kohabitacija, nego da se obezbijedi više kooperacije. “Imam obavezu prema svima koji su me podržali jer je sad mojim postavljanjem i ugled Crne Gore na velikoj sceni. Svi iz regiona ne samo da su me podržali, nego su se aktivno borili da ostvarim pobjedu. Ovo je posle ne znam koliko vremena jedinstveni nastup svih u regionu za nekoga. Ovo je pobjeda čitave bivše Jugoslavije i cijelog Balkana, Grčke, Bugarske, Rumunije… Sa velikom strašću su se borili da ja, kao njihov kandidat, pobijedim. Ovo je pobjeda reintegracije dobrih emocija na jugoslovenskom prostoru. Posebno mi je značila strastvena podrška srpske delegacije”, kaže Krivokapić. Dosadašnji vršilac dužnosti predsjednika Parlamentarne skupštine OBS-a, Austrijanac Volfgang Grosruk kazao je nakon izbora Ranka Krivokapića da je to dobra odluka i da se veoma raduje što će predstavnik jedne male zemlje ubuduće rukovoditi PS OEBS. Generalni sekretar OEBS Spenser Oliver pozdravio je imenovanje Krivokapića na funkciju predsjednika PS OEBS-a. On smatra da će Krivokapić pokušati da poveća moć glasa izabranih parlamenatraca.

●Na jeseN u Budvi

“Ključno je da podignemo ugled Parlmentarne skupšine i da se naše odluke bolje implementiraju. Već na jesen u Budvi ćemo to uraditi. Treba da ojačamo misije u zemljama članicama koje su važne za rad čitave organizacije. Potrebne su i neke unutrašnje promjene kako bi organizacija radila još efektnije. Puno posla, ali misim da će znanje koje smo stekli suočavajući se sa velikim problemima koristiti i Parlamentarnoj skupšti OEBS-a”, kazao je Ranko Krivokapić.

Velika je čast voditi najveću parlamentarnu orgnizaciju svijeta iza koje stoji milijardu građana iz 57 država. Ovo je jedina organizacija koja okuplja sve od Rusije do Amerike, od sjevra do juga. Posebnu jačinu svemu tome daje činjenica das mo dobili podršku svih ključnih zemalja, kaže Krivokapić.

Danilović: Najčistija pobjeda Funkcioner Goran Danilović je kazao da je glasao da Ranko Krivokapić bude na čelu Parlamentarne skupštine OEBS-a, jer je glasao za interes Crne Gore. “Čestitao sam Krivokapiću pobjedu. Rekao sam da mu je to najčistija od kada sam ja poslanik i jedina u fer uslovima i sa poštenim. Bilo je tajno i nismo morali tražiti ponavljanje izbora jer se podrazumijeva da je bilo poštenije nego naše glasanje putem pisma!!! Od dvojice kandidata koji su ranije istakli candidature, pobijedio je Ranko Krivokapić. Nisam na kraju precizno čuo, ali prilično ubjedljivo, recimo 120 prema 70”, istakao je Danilović. On, dalje ironično dodaje, da ga niko nije pitao za koga je glasao i zašto.

“Prijatelji, na mom listiću stavio sam kružić da me prepoznaju Rusi i trougao za Amerikance, krstić i kvadratić za Francusku i Njemačku. Dakle, vodio sam računa da se ne zamjerim stranim silama i upozorio Krivokapića da obrati pažnju na glasove sa sjevera, iz nordijskog Rožaera, koji bi mogli odlučiti”, istakao je Danilović. Na predsjedavanje Krivokapića Parlamentarnom skupštinom će imati uticaj i premijer Milo Đukanović, siguran je poslanik DF Emilo Labudović. “Jer je Đukanović gospodar svega i svačega u Crnoj Gori. Ono što je sigurno-Krivokapiću je obezbijeđena odstupnica kada ga smijenimo ovdje, u Crnoj Gori. Ja se iskreno nadam da će to biti brzih dana”, istakao je za Atlas televiziju Labudović.

DO KRAJA JULA

RADMAN TVRDI

Opozicija ª lovi izdajnikeº Izborom predsjednika opštine Budva, još jednom je potvrđen politički autoritet DPSa i naših koalicionih partnera i ubjedljiva podrška koju imamo od građana Budve i Crne Gore, ocijenio je član Izvršnog odbora DPS-a Andrija Radman. Istovremeno, po ko zna koji put, kako je dodao, dokazana je nemoć i nejedinstvo crnogorske opozicije, koja se danima bavi “lovom na izdajnike”, zaobilazeći tako suštinu samog procesa i rezultat koji je nedvosmileno pokazao da je kandidat Demokratske partije socijalista osvojio duplo više glasova od kandidata opozicije i time potvrdio volju građana Budve iskazanu na lokalnim izborima u oktobru prošle godine. “Umjesto što se DF i ostatak opozicije bave istražnim radnjama, treba možda da krenu od uzroka i kažu budvanskoj i crnogorskoj javnosti zašto je bilo potrebno da crveni fluo-

●Prvi iz istočNe evroPe

Diplomatski uspjeh predsjednika crnogorskog parlamenta, kao i Crne Gore, posebno dobija na značaju imajući u vidu činjenicu da je Krivokapić prvi političar iz istočne Evrope koji se nalazi na čelu PS OEBS-a. On će ovu funkciju obavljati godinu dana, s mogućnošću da mu mandat bude produžen još godinu. PS OEBS-a je najveća regionalna Parlamentarna skupstina na svıjetu koja predstavlja parlamentarnu dimenziju OEBS-a i broji 57 zemalja, odnosno, 323 člana čiji je glavni zadatak da olakša interparlamentarni dijalog. PS OEBS-a je ustanovljena 1990. godine na samitu u Parizu kako bi se promovisala veća uključenost nacionalnih parlamenata u OEBS-u i od tada je postala aktivan i cijenjen dio OEBS porodice. Parlamentarna skupština igra vodeću ulogu u oblasti posmatranja izbora u zemljama članicama OEBS-a još od 1993.godine. Prisustvo posmatrača dovodi do povećanja značaja zakonodavne vlasti, što, dalje, utiče na uspostavljanje ravnoteže sa izvršnom vlašću. Rifat Rastoder (SDP) je kazao da su izborom Krivokapića ponosni kao predstavnici SDP i Skupštine, ali i države Crne Gore. M. Prelević

rescentni flomasteri probijaju papir glasačkog listića i da li to znači da nijesu imali povjerenje čak ni u svojih sedam odbornika, pa su na prilično neuobičajen i malo diskutabilan način morali da se provjere među sobom?” Ovo, takođe, treba da bude i poruka svima da, kada je opozicija na lokalnom nivou na ovaj način spremna da izvrši pritisak na svoje članove i “obaveže” ih flomasterima, treba se zapitati šta se tek onda dešava na državnom nivou, kada se održavaju parlamentarni ili predsjednički izbori. “Kakvim se onda metodama služe? Kojim bojama se “zadužuju” njihovi glasači? Da li je pritisak koji se na ovaj način direktno sprovodi nad kontrolisanim biračima manje značajan od tzv. afera koje ista ta opozicija pokreće u cilju diskreditovanja vladajuće koalicije?”, zapitao se Radman.

DPS očekuje izmjene Ustava U Demokratskoj partiji socijalista (DPS) očekuju da izmjene Ustava mogu biti usvojene do kraja jula, dok iz Demokratskog fronta (DF) poručuju da promjene najvišeg pravnog akta kasne jer vlast ne želi da se odrekne uticaja na pravosuđe. Član Ustavnog odbora DPS-a Predrag Sekulić rekao je da i pored činjenice da to tijelo ne zasijeda, ne znači da njegovi članovi ne rade na izmjenama Ustava. “Vjerujem da ćemo vrlo brzo, do sredine ili kraja jula, završiti svoj dio posla i da će parlament verifikovati ono što Odbor predloži”, kazao je Sekulić agenciji Mina. On je optimista da se do kraja jula čitav posao može završiti i da parlament do tada može usvojiti izmjene Ustava. Član Odbora iz DF-a Nebojša Medojević kazao je da u tom savezu pažljivo prate kakav će biti konačan predlog amandmana, i da će učestvovati u radu Odbora kada amandmani budu utvrđeni. On je podsjetio da su na posljednjoj sjednici Odbora na kojoj je prisustvovao odbijeni svi predlozi

Sekulić

Fronta za izmjene Ustava, od vladajuće koalicije, ali i Pozitivne Crne Gore i Socijalističke narodne partije. “Činjenica je da obim promjena koji je prihvatljiv vlastima i dijelu opozicije nije adekvatan dubini krize u pravosuđu i težini zadatka koji stoji pred Tužilaštvom u susret evropskim pregovorima”, rekao je Medojević agenciji Mina.

On je podsjetio da je Front tražio da se nosioci pravosudnih funkcija moraju birati dvotrećinskom većinom, nezastarijevanje krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije i opšti reizbor tužilaca i sudija. Medojević smatra da je Front imao zaokružen koncept izmjena Ustava, ali da za to, očigledno, nije sazrela politička svijest. M.D.


Politika

ČETVRTAK, 4.7.2013.

Podrška integracijama

INTERVJU: PIUS FIŠER, AMBASADOR NJEMAČKE

Crna Gora neuspješna u borbi protiv korupcije Miraš Dušević

C

rnogorsko pravosuđe nije nezavisno. Mora se osloboditi političkog uticaja. Korupcija je i dalje veliki problem crnogorskog društva, a rezultati u borbi protiv nje su loši. Ovo u intervjuu Dnevnim novinama kaže ambasador Njemačke u CG Pius Fišer. Poručuje da na horizontu ne vidi nijednog viteza koji bi mogao spasiti KAP.

DN: Da li je crnogorsko sudstvo nezavisno ili još postoji veliki uticaj politike?

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić primiće danas Titusa Corlateana, ministra vanjskih poslova Rumunije. Ministri će potpisati Memorandum o razumijevanju između ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore i ministarstva vanjskih poslova Rumunije o saradnji u oblasti evropskih i evroatlantskih integracija, te Memorandum o razumijevanju o saradnji dvije diplomatske akademije. Kako je nedavno izjavio rumunski ministar vanjskih poslova, jedan od prioriteta njihove spoljne politike je rast i jačanje pozicije Rumunije u EU i NATO, a to podrazumijeva djelotvorniju i aktivniju promociju cilja: “transformacije našeg komšiluka, oblast Zapadnog Balkana, koji podrazumijeva i Crnu Goru, u region demokratskog prosperiteta i bezbjednosti”. Poručio je da energetika može povezati dvije države. Rumunija želi da ojača svoju pozitivnu i aktivnu uključenost u Crnoj Gori, na bilateralnom nivou i u okviru evropskih i regionalnih projekata, podržavajući unutar EU evropsku perspektivu Crne Gore putem bilateralne razmjene stručnog mišljenja.

Upravni sud Crne Gore je pokazao znatnu nezavisnost u nekoliko njegovih odluka. Ostali sudski slučajevi su otvorili određene sumnje u nezavisnost pravosuđa. U svakom slučaju, mogućnosti uticaja politike trebalo bi da se isključe ili eliminišu definisanjem primjerenih ustavnih pravila o sastavu pravosudnog i Tužilačkog savjeta, kao i za izbor predsjednika Vrhovnog, Ustavnog suda i Državnog tužioca. Venecijanska komisija je dala određene preporuke kako se to može učiniti. Sada je odgovornost političkih stranaka da slijede uputstva i dogovore se o odgovarajućem kompromisu o ovom značajnom pitanju. DN: Da li je dovoljno snažna naša borba protiv korupcije i organizova-

nog kriminala? Šta se može dodatno učiniti u ovoj oblasti? Skorije nijesam vidio velikog uspjeha u ovoj oblasti. Neke od presuda, a na koje smo gledali kao dokaz uspješne borbe s korupcijom i organizovanim kriminalom, pokazale su se kao nekompletne, i bile su poništene od viših sudskih instanci. Ipak, moram napomenuti da se tolerancija javnosti prema korupciji i društvena prihvatljivost koruptivnih praksi smanjila. Smanjio se prag tolerancije za izvršioce ovih djela, a porastao rizik da se počiniocima sudi za izvršeno krivično djelo. Ovo je ohrabrujući početak procesa transformacije i obuhvata cijelo crnogorsko društvo.

To će, zasigurno, biti jedan od najznačajnijih indikatora uspostavljanja vladavine prava i prekidanja diskriminatorskih praksi. DN: Da li očekujete da ustavne promjene budu usvojene do kraja jula? Svakako. Sve bi d r u g o n e g at i v n o uticalo na vremenski raspored otvaranja pregovora za poglavlja 23 i 24. DN: U kojim oblastima se refor-

me najsporije sprovode? Svi bi napore sada trebalo da usmjere na područja pokrivena poglavljima 23 i 24. Odlučeno je da će pregovori početi sa njima. Jedn o m ka d a s e t o uradi, može veoma brzo doći do t e m a e ko n o m skog upravljanja i z a š t i t e ž i vo t ne sredine. Neka će od ovih pitanja biti veoma teška i škakljiva.

DN: Hoće li razvoj situacije u istrazi o aferi “Snimak” biti ključni pokazatelj napretka u oblasti vladavine prava?

Samo vitez može spasiti Kombinat DN: Šta mislite o situaciji u Kombinatu aluminijuma Podgorica? Da biste vodili Kombinat aluminijuma uz profit treba da imate mnogo jeftine energije, jeftine sirovine ili jeftine radne snage. Ništa od ovoga nema u Crnoj Gori. KAP čak nije u stanju da plati račune za struju i nagomilao je gubitak od oko 400 miliona eura, ili više od 300.000 eura

CRNOGORSKA PARTIJA

po svakom od 1.200 zaposlenih. Rješenje situacije ne zavisi od mene, nego od crnogorske Vlade i parlamenta koji treba da odluče ima li ekonomskog smisla svake godine nadodavati na desetine miliona eura duga. Ne vidim na horizontu nijednog viteza koji bi mogao spasiti KAP, platiti dug, dovesti najsavremeniju tehnologiju u fabriku, učiniti KAP sigurnim za životnu sredinu i učiniti ga ekonomski profitabilnim.

OPTIMISTIČNO

Neće da budu dio vlasti SNP: Ispunili smo obećanja Crnogorska partija (CP) u Srbiji odbila je ponudu da bude dio vladajuće većine i da participira u vlasti, ne želeći da podrži kandidata Socijalističke partije Srbije (SPS) za predsjednika opštine Mali Iđoš. Iz CP je saopšteno da je u opštini Mali Iđoš, nakon maratonske sjednice SO, vlast preuzela nova koalicija koja se sastoji od Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) sa osam odbornika, Socijalističke partije Srbije (SPS) sa tri i Srpske napredne stranke (SNS) koja ima dva odbornika. “Crnogorska partija (CP) smatra da je izborom Marka Rovčanina (SPS) za predsjednika opštine lokalni parlament do krajnjih granica degradirao tu važnu funkciju. Crnogorska partija podsjeća da je Rovčanin, kao dosadašnji predsjednik Skupštine opštine, pokušao da sruši bistu Petra II Petrovića Njegoša koja je postavljena ispred Crnogorskog kulturnog centra u Lovćencu, da je javno negirao crnogorski jezik koji je u službenoj upotrebi u opštini Mali Iđoš, da je pokušao da zabrani tradicionalno nalaganje

5

crnogorskog Badnjaka koji se za crnogorsku dijasporu nalaže u Lovćencu od 2004. godine”, navodi se u saopštenju CP. Podsjećaju da je Rovčanin, kao predsjednik opštinskog odbora SPS, organizovao javne zborove usmjerene protiv aktivnosti Krstaša i Crnogorske partije. “Na jednom takvom zboru, 30. 10. 2010. u Domu kulture u Lovćencu, braneći crnogorsku čast i replicirajući Rovčaninu, od srčanog udara umro je istaknuti član crnogorske zajednice Milorad Mido Vujošević (1938). Lokalno rukovodstvo SPS-a, koja ima vlast u MZ Lovćenac, nikada nije dozvolila Crnogorskom kulturno-prosvjetnom društvu “Princeza Ksenija“ iz tog mjesta da nastupi na bilo kojoj manifestaciji u njihovoj organizaciji”, navodi se u saopštenju. Svjesni da ulazak u vladajuću koaliciju i participacija u vlasti donosi benefite koji olakšavaju dalji rad i omogućavaju napredak, Crnogorska partija je, kako navode, donijela odluku da to u ovom slučaju ne uradi. M.D.

Socijalistička narodna partija i lokalna vlast u Plužinama može odgovorno izaći pred građane, jer je u najvećoj mjeri realizovala sve aktivnosti i projekte iz izbornog programa. To je ocjena tamošnjeg opštinskog odbora SNP. Stranka je uvjerena da je od 2010. godine opravdala povjerenje njihovih članova i simpatizera. Smatraju da je od posebnog značaja što su uspjeli da urede rad Fabrike elektroda. Navode da je putna infrastruktura u prethodnom periodu predstavljala ključni problem, ali i osnovni potencijal budućeg razvoja opštine. “Prioritetno opredjeljenje lokalne samouprave je bila izgradnja, rekonstrukcija i asfaltiranje lokalnih puteva do mjesnih centara. Završetkom asfaltiranja puteva do mjesnih centara nastavljena je izgradnja i asfaltiranje do sela i kroz sela. Izgrađeni su lokalni putevi i, u najvećem dijelu, asfaltirani do svih sela. Izgradnjom putne infrastrukture stvaraju se uslovi za valorizaciju prirodnih resursa na ruralnom dijelu Opštine i poboljšanje uslova života i zadržavanje stanovništva na selu”, smatraju u SNP-u. OO SNP-a podsjeća da je završen put Plužine - Stabna – granica sa op-

štinom Gacko BiH, a da je u toku završetak asfaltiranja dijela putnog pravca Šćepan Polje – Crkvičko Polje – Trsa. Od 2005. godine, Skupština Opštine svake godine donosi Odluku o oslobađanju obaveze plaćanja poreza fizičkih lica na seoskom području za zemljište, stanove, poljoprivredne i pomoćne objekte. “U opštinskom centru završen je projekat uređenja naselja Rosulje. Na toj lokaciji Opština je besplat-

nim ustupanjem zemljišta i oslobađanjem plaćanja komunalija, pomogla u izgradnji stambene zgrade i rješavanju stambenog pitanja prosvjetnih radnika”, podsjećaju u SNP-u. Skupština Opštine Plužine je sa Fondom za solidarnu stambenu izgradnju potpisala ugovor o izgradnji stambene zgrade u naselju sa 58 stanova. “Opština je svojim ustupanjem zemljišta, obezbjeđenjem komunalne infrastrukture bez nadoknade i dodatnim finansijskim učešćem omogućila povoljnije rješavanje stambenog pitanja zainteresovanih građana”. Zajedno sa italijanskom nevladinom organizacijom KOSV, Opština je izvršila rekonstrukciju i opremanje Spomen-doma u Crkvičkom Polju. Opština Plužine je decembra 2010. godine potpisala, nakon dužeg perioda usaglašavanja, Ugovor sa Elektroprivredom Crne Gore EPCG o realizaciji neizvršenih obaveza ove kompanije prema Opštini po osnovu izgradnje HE Piva i potapanja teritorije ovog grada. “Preostale obaveze uglavnom se odnose na izgradnju i uređenje opštinskog centra”, poručuju iz SNP. N.Đ.


6

Ekonomija

ČETVRTAK, 4.7.2013.

CBCG

Cijene veće do pet odsto Novo povećanje poreza usloviće i rast inflacije za isti postotak

SINDIKAT

Radnici moraju da budu strpljiviji Samostalni sindkat rudnika Boksita pozvao je rudare na strpljenje i obećao da će učiniti sve kako bi se u što kraćem roku isplatile zaostale zarade, vodeći računa da ne dođe do prekida proizvodnje što je uslov opstanka preduzeća. Kako je saopšteno iz sindikata, dodatna kreditna zaduženja značila bi opterećenje što bi dovelo u pitanje nastavak proizvodnje. “Iz tog razloga moramo biti strpljivi i sačekati dodatnu prodaju rude kao i angažovanje sektora Tunelogradnje na dodatne poslove za šta postoje realne mogućnosti, što potvrđuju intenzivni pregovori sa potencijalnim kupcima rude kao i finalnim pregovorima za dobija-

Predstavnici Sindikalne organizacije farme Koka produkt iz Martinića, koja posluje u sastavu Panto grupe iz Herceg Novog, tražili su od predstavnika Vlade da se uključe u rješavanje problema zaposlenih. Oni su u dopisu ministrima rada i socijalnog staranja Predragu Boškoviću i finansija Radoju Žugiću naveli da im poslodavac duguje pet zarada, sedam onih koje primaju “na ruke”, kao i doprinose za obavezno osiguranje za više od četiri godine.

nje drugih poslova za koje imamo obučenu radnu snagu”, navodi se u saopštenju sindikata. Sindikat napominje da bi svaki potez, koji bi ugrozio proces proizvodnje, kao i isporuku rude kupcima iz Mađarske doveo do nesagledivih posljedica po radnike i opstanak Boksita. “Zato apelujemo na sve zaposlene za maksimalno angažovanje kako bi zajedno sačuvali Boksite i svoja radna mjesta. Moramo biti strpljivi jer očigledno raste potreba za našom rudom, a obučenost radnika sektora Tunelogradnje garantuje da ćemo nakon završetka radova na tunelu Tifran dobiti nove poslove”, ističe se u saopštenju. M.R.

Potpisana inicijativa Predstavnici Crne Gore, Makedonije i Srbije potpisali su Inicijativu za uključivanje u roming regulativu Evropskog parlamenta, koja bi doprinijela smanjenju roming cijena servisa, što bi omogućilo dalji razvoj konkurentnosti na tržištu. Potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, Vujica Lazović i resorni ministri Makedonije i Srbije, Ivo Ivanovski i Rasim Ljajić potpisali su inicijativu, koja će biti upućena generalnom direktoru KONEKT-a Evropske komisije, Robertu Madelinu u Brisel.

SIVA EKONOMIJA

Dileri soba i buka najveći problemi Inspekcijske službe na terenu, posebno u turističkim opštinama, najčešće evidentiraju probleme buke, nelegalne prodaje izletničkih programa i “dilere” soba, pa je dogovoreno da se u predstojećem periodu intenziviraju kontrole u tim segmentima, saopšteno je nakon jučerašnje sjednice Komisije za suzbijanje sive ekonomije, kojom je predsjedavao ministar finansija Radoje Žugić. Prema navodima u saopštenju na osnovu izvještaja predstavnika inspekcijskih službi, zaključeno da su u dosadašnjem periodu, kontrole vršene

u skladu sa planiranom dinamikom, uz ostvarenje visokog stepena saradnje između inspekcijskih službi i vidljive efekte po fisklani sistem, prenosi agencija Mina biznis. “Takođe su koordinatori inspekcijskih službi istakli probleme koji se najčešće evidentiraju na terenu, posebno u turističkim opštinama -”dileri” soba, buka, nelegalna prodaja izletničkih programa i drugo, pa je dogovoreno da se, u predstojećem periodu, intenziviraju kontrole u ovim segmentima”, ističe se u saopštenju. N.D.L.

Zbog povećanja stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 17 odsto na 19 odsto ove godine, očekuje nas inflacija u rasponu od tri do pet odsto, saopštio je viceguverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Nikola Fabris. “Jasno je da će povećanje PDVa uticati na to da inflacija izađe iz ovih raspona i najnovija prognoza CBCG, koja bi trebalo da bude usvojena na sjednici Savjeta, koji je planiran za narednu sedmicu, jeste da se očekuje inflacija u rasponu od tri do pet odsto”, rekao je Fabris tokom rasprave o Izvještaju o radu CBCG u prošloj godini. Fabris je u Skupštini kazao da je ranija prognoza po kojoj je rast cijena predviđen na tri odsto rađena krajem prošle, kada se nije znalo da će biti rasta PDV-a i to se nije moglo uključiti, ali s obzirom na to da je postojala vjerovatnoća da će se tako nešto desiti u prognozama je eksplicitno navedeno da je to jedna od pretpostavki. Poslanik Liberalne partije Andrija Popović saopštio je da se sa ovogodišnjim poskupljenjima teško može očekivati procijenjena stopa inflacije za ovu godinu, koja bi prema optimističnim prognozama bila jedan i po odsto, realističnim dva i po odsto, a pesimističnim tri i po odsto. Iz CBCG su saopštili da su ekonomska kretanja u Crnoj Gori prošle godine bila pod jakim uticajem međunarodnog okruženja. “Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je bio predviđen na nivou od dva odsto, redukovan je u drugoj polovini godine na 0,5 odsto. Inflacije je bila na nivou od 5,1 odsto, što je znatno više od one u eurozoni”, navedeno je u izvještaju. CBCG je prošle godine ostvarila neto dobit od 761.000 eura, što je znatno niže nego 2011. godine. U bankarskom sektoru je, kako se dodaje, bio karakterističan pad kredit-

ne aktivnosti banaka, dijelom zbog izmještanja nekvalitetne aktive u faktoring kompanije ili strane fondove, kao i nelikvidnost realnog sektora. Novoodobreni krediti prošle godine iznosili su 702 miliona eura i činili su oko 35 odsto ukupno odo-

Porasle cijene voća i povrća u Crnoj Gori Crna Gora, Srbija i Hrvatska zabilježile su najveći rast cijena hrane među zemljama bivše Jugoslavije, a cijene povrća i voća su u našoj zemlji najviše rasle u regionu. Hrana je u Crnoj Gori i Hrvatskoj

u period od godinu dana, od maja prošle godine, rasla po stopama od 6,5 odsto, dok su u Makedoniji povećane za 5,3 odsto, a u Sloveniji 3,3 odsto, prenosi Poslovni dnevnik.

Vlada nas testira

Plužine

UTP PIVA

Tužilaštvo treba da ispita rad Raičevića Pravna zastupnica radnika UTP Piva, Snežana Mićanović juče je uputila dopise predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, presjedniku Privrednog suda, Draganu Rakočeviću i ministru turizma, Branimiru Gvozdenoviću u kojima traži da se ispita rad stečajnog upravnika Veselina Raičevića, kao i da se nađe rješenje za isplatu potraživanja radnicima. Mićanović je u dopisima navela da su radnici ogorčeni ponašanjem stečajnog upravnika koji im je kazao da nikada neće dobiti novac. “Do momenta podnošenja ovog dopisa radnicima nijesu isplaćena potraživanja, iako je cjelokupna imovina ovog društva prodata i novac od prodaje se nalazi u stečajnoj masi. S tim u vezi ukazujem da je stečajni sudija Veselin Vujošević dao nalog stečajnom upravniku Veselinu Raičeviću, da se od

brenih na nivou Crne Gore. Evidentiran je i rast depozita banaka, posebno stanovništva, a u posljednje vrijeme i privrede. Kamatne stope banaka i dalje su visoke, iako je u posljednje vrijeme zabilježena tendencija pada. I.B.

novca iz stečajne mase ne isplaćuju potraživanja radnika, dok se ne okonča postupak po tužbi Gogić Milovana, protiv tuženog UTP “PIVA” u stečaju. Bez obzira na ovu usmenu zabranu, sredstva iz stečajne mase konstatno koriste, pa se stvara utisak da se zabrana odnosi samo na isplatu potraživanja radnicima”, navodi se u dopisu upućenom vrhovnom državnom tužiocu Vesni Medenici. U dopisima se navodi da je u junu 2012. godine u stečajnoj masi bilo 101.756,39 eura, dok je u oktobru 2012. godine, ovaj iznos smanjen na 93.927,95 eura. Mićanović je naglasila da je povjeriocima u potpunosti onemogućen uvid u stanje na računu, te da oni “opravdano” vjeruju kako se ovaj iznos do jula 2013. godine znatno umanjio, zbog čega sumnjaju da neće biti u mogućnosti na namire svoja potraživanja. I.B.

Bivši radnici i povjerioci podgoričkog “Radoja Dakića” poručili su da od obustavljanja proizvodnje u toj fabrici 2006. godine, služe Vladi kao pokusni kunići na kojima obavljaju testiranja kako mogu da žive ljudi sa 33 eura mjesečno od Biroa rada. “Vrijeme je naš najveći neprijatelj, cijena neizvršenja sudske odluke plaćena je stotinama života i materijalnom štetom od 17 miliona eura zatezne kamate”, kazao je Vukčević agenciji Mina-biznis.

Manje nezaposlenih U Crnoj Gori je ove sedmice oko 30.000 nezaposlenih, što je oko jedan odsto manje nego prošle godine, saopšteno je iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG). Prema izvještaju stopa nezaposlenosti pala je sa 13,19 odsto na 13,05 odsto. Najveća stopa, oko 32 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, oko 10 odsto. Od početka godine Zavod je evidentirao oko sedam hiljada novozaposlenih, dok je u sezoni zaposleno skoro 6.620.


Ekonomija

ČETVRTAK, 4.7.2013.

7

Veselin Vučković i Miljana Radović

Vuković: Neovlašćeno preuzimanje nije krađa Plate i penzije neće kasniti Aktiviranje garancija Kombinata aluminijuma nije dovelo u pitanje stabilnost državnih finasija, rekao je ministar finansija Radoje Žugić, gostujući u drugom dnevniku Javnog servisa.

NELEGALNA POTROŠNJA

Struju uzimali, a zakon poštovali Prema Pravilniku iz osamdesetih, koji je još na snazi, isključenje struje Kombinatu bilo bi krivično djelo Ivana Cimbaljević

K

ontrolno saslušanje zamjenika Vrhovnog državnog tužioca juče nije mnogo pomoglo da se sazna ko je kriv što je KaP mjesecima nelagalno trošio struju. Zamjenik VDT-a Veselin Vučković juče je saopštio da je istraga u toku, ali da bi bilo neumjesno govoriti o konkretnoj krivičnoj odgovornosti prije njenog kraja. Jedina nova informacija koja se čula, bila je da Pravilnik iz osamdesetih, štiti KaP od isključenja struje. Za parlamentarnu opoziciju to pak nije dovoljan alibi za krađu struje i međunarodnu blamažu kojoj se Crna Gora izložila.

Vrhovno državno tužilaštvo formiralo je predmet o eventualnom nelegalnom snabdijevanju Kombinata aluminijuma strujom, ali s obzirom da je istraga u toku, ne bi bilo umjesno govoriti o eventualnoj konkretnoj krivičnoj odgovornosti, kazao je juče zamjenik Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet. On je objasnio da je na osnovu informacija iz medija saznao da je iz CGES uzimao energiju iz mreže evropskih operatera. “U fazi smo prikupljanja dokaza i ne bi bilo umjesno i profesionalno da pravimo bilo kakve procjene prije konkretnog, sveobuhvatnog rezultata. Rukovodićemo se samo načelom istine i rezultatom koji na osnovu toga dobijemo opredijelićemo svoju odluku”, kazao je Vučković. On je dodao da su iz CGES-a objasnili da bi svako neplansko isključivanje ćelija KAP-a imalo dalekosežne posljedice i da oni nijesu mogli jednostrano da donesu odluku o gašenju fabrike. Predstavnci opozicije smatraju da je Crnoj Gori zbog KAP-ove nelegalne potrošnje nanešena ogromna šteta, kao i da Vlada nije mogla da ne zna da fabrika krade struju. “Nemoguće je da KAP krade struju, a njemu struju doprema CGES. Vlada je većinski vlasnik CGES-a i nemoguće je da ne zna što se dešava”, kazao je Strahinja Bulajić iz Demokratskog fronta. On je podsjetio tužioca da prilikom istrage obrate pažnju na zakonik iz 1987. godine u kojem se navodi sa struja ne može da se ugasi bol-

nicama, zatvoru i KAP-u. Zoran Jelić iz DPS-a je objasnio da ovaj pravilnik ni nakon donošenje novog zakonika nije promijenjen, odnosno da je i dalje na snazi. “Ovim pravilnikom je propisano da isporuka elekrične energije ne može biti obustavljena Elektrolizi aluminijuma”, kazao je Jelić. Prema riječima njegovog kolege Milutina Đukanovića (DF), KAP nije mogao uzeti struju a da mu je neko ne da. “A dala mu je Vlada, odnosno institucije čiji je ona vlasnik. Mi vam iz Demokr,tskog fronta jasno signaliziramo ko je kriv”, kazao je Đukanović. On je dodao da ne bi volio da glavni alibi bude neki pravilnik iz 1987. godine. “Znači, dozvoljeno je i da se krade da bi se ispoštovao neki pravilnik”, kazao Đukanović. Nebojša Medojević (DF) pitao je Vučkovića li je tužilaštvo razmišljalo o oduzimanju putnih isprava licima koja su važna za istragu, kako ne bi naspustili zemlju, na šta je dobio potvrdan odgovor. On je juče na Odboru kazao da se više osoba udružilo sa ciljem da se napravi velika lična korist kroz planiranje čitavog niza radnji i postupaka, kao i da se ta grupa formirala 2004. godine. “Cilj je bio sticanje ogromne materijalne pomoći. Mislimo da se tu radi o licu M.Đ., diplomiranom ekonomisti iz Crne Gore i O.D., stranom državljaninu iz Rusije, koji su formirali tu organizaicju i udružili kapital sa ciljem da se napravi ogroman profit”, kazao je Medojević. Damir Šehović iz SDP-a sma-

tra da je neovlašćeno preuzimanje struje rezultiralo međunarodnom blamažom. Zamjenica VDT-a Ljiljana Radović rekla je da su formirali i posebni predmet u kome će se preispitati odgovornost vezana za izdavanje državnih garancija 2010. i 2011. godine, a na osnovu izvještaja koji je uradila DRI. “Ne bismo se ni u ovom segmentu mogli dotaći eventualne konkretne krivične odgovornosti s obzirom na to da je postupak prikupljanja podataka i dokaza u toku”, kazala je Radović. Guverner Crne Gore Milojica Dakić saopštio je juče je ta institucija ukazivala na problem davanja garancija i mogućnost njihovog pada, ali i da ona nema ingerencije u tom dijelu.

● Dožić pozvao DRi Da uđe u Kap

Predstavnik Vlade u Bordu direktora Kombinata aluminijuma Nebojša Dožić pozvao je juče predstavnike Državne revizorske institucije, koji su ranije tražili da im se obezbijedi dokumentacija kako bi provjerili sve dugove, da uđu u fabriku. “Radi ubrzanja procedure u ovim uslovima, pozivam predstavnike DRI da dođu u Kombinat i izvrše direktan uvid u potrebnu dokumentaciju”, kazao je Dožić Dnevnim novinama. On je objasnio da su u toku pripreme tražene dokumentacije iz Kombinata aluminijuma Podgorica za Državnu revizorsku instituciju, u KAP su ušli pripadnici Uprave policije, Sektora za privredni kriminal i zahtijevali da saradnja s njima bude prioritet u odnosu na sve ostale obaveze dostavljanja informacija, koja je i dalje u toku. Član DRI-ja Branislav Radulović iz Državne revizorske institucije podsjetio je da danas ističe rok do kojeg je Ministarstvo ekononomije trebalo da im odgovori u vezi sa urgencijom koju su im uputili i dodao će sva dokumentacija i informacije kojima raspolaže DRI biti dostup-

Poslanik Demoktatske partije socijalista Filip Vuković potrudio se juče da objasni da nema posla za istražne oragane kad je u pitanju nelegalno trošenje struje. On je to obrazložio činjenicom da infomacija iz Brisela nije stigla ni Skupštini, ni Tužilaštvu nego je došla direktno CGES-u. Iako je tu informaciju CGES direktno proslijedio medijima, Vuković je tvrdio da je ona “ilegelnim putevima stigla u javnost”. “Neovlašćeno uzimanje električne energije nije krađa. Za svaki kilovat sat koji je preuzet potpisana je otpremnica, tu nema posla za istražne organe”, objasnio je Vuković. On je dodao da se iz Evropskog interekonekcijskog sistema nije reagovalo ranije “zato što je to odgovaralo svima”. “Jer je u tom trenutku bilo viškova struje i ti viškovi struje su se plasirali u Kombinat aluminijuma”, objasnio je Vuković i dodao da kada preuzmete struju za kilovat-čas dobijete i 1,7 centi, tako da u tom trenutku to i nije bio loš posao. Predstavnici opozicije tokom i poslije Vukovićevog izlaganja prokona Vrhovnom državnom tužilaštvu

● KRivične pRijave pRotiv đuKanovića i LuKšića Mreža za afirmaciju nevladnog sektora podnijela je juče Vrhovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv više Vladinih funkcionera, uključujući sadašnjeg i bivšeg premijera Mila Đukanovića i Igora Lukšića, zbog nezakonitog izdavanja državnih garancija za kredite Kombinata aluminijuma Podgorica koje je već počelo da proizvodi štetne posljedice po budžet Crne Gore. Prijavom su obuhvaćeni i predsjednik Komisije za kontrolu državne pomoći Mitar Bajčeta, bivši ministar ekonomije Branko Vujović, nekadašnji direktor Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja i aktuelni ministar finansija Radoje Žugić, bivši direktor Zavoda za zapošljavanja Zoran Jelić i službenik Fonda za razvoj Branislav Janković. Oni se, kako je objašnjeno iz MANS-a sumnjiče da su, teškom zloupotrebom službenog položaja u produženom trajanju, donijeli niz štetnih odluka koje su rezultirale izdavanjem državnih garancija za kredite KAP-a u ukupnom iznosu od 131,6 miliona eura. “Aktiviranjem ovih garancija nastupa šteta za državni budžet, što je samo dio onoga što će iz džepova građana biti isplaćeno kako bi se namirili dugovi koje su vlasnici KAP-a napravili. Kada se ima u vidu da u ovu sumu nijesu uračunate kamate i troškovi odobrenih garancija, onda je jasno da su razmjere Vladine pogubne politike prema KAP-u neuporedivo veće i danas je svima postalo jasno da je ugrožen finansijski sistem države zbog poslova Đukanovića sa ruskim oligarhom Olegom Deripaskom”, navode objasnili su iz MANS-a. MANS traži da Vrhovno državno tužilaštvo pokrene hitnu istragu zbog niza teških zloupotreba Vladinih zvaničnika u “strateškom partnerstvu” sa Rusima, zbog kojih su, nakon aktiviranja državnih garancija, ugrožene isplate plata, penzija, socijalnih davanja, ali i zbog kojih

mentarisali da je dobro što se sjednice snimaju, pošto ne mogu da vjeruju da je neko konstatovao da neovlašćeno preuzimanje nije isto što i krađa.

Damjanović: Medojeviću, nisi mi simpatičan Sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i bužet obilježila je verbalna rasprava između predsjednika Odbora Aleksandra Damjanovića i poslanika Demokratskog fronata Nebojše Medojevića. Damjanović je nekoliko puta upozoravao Medojevića zbog trajanje njegovog izlaganja, koji mu je odgovorio da se nekoliko dana spremao za ovo i da ne može svoje izlaganje da svede u deset minuta. On je kazao da Damjanović ne mora da štiti državu i Vladu od njega, na šta mu je on odgovorio da mu nije simpatičan i da je zabilježio da je njegovo izlaganje trajalo 20 minuta.

je građanima Crne Gore uveden čitav niz novih poreskih nameta, uključujući i nedavno povećanje stope poreza na dodatnu vrijednost.


Društvo

8

ČETVRTAK, 4.7.2013.

UPOZORENJE

Studiraćemo u Pljevljima ili ćemo stupiti u štrajk

Studenti Mašinskog fakulteta u gradu pod Golubinjom pisali gradskoj upravi

POKAZAĆE ŠTA ZNAJU

Informatičari putuju na olimpijadu u Australiju Maturanti Luka Bulatović iz Podgorice, Ilija Radosavović iz Budve i Andrej Karadžić iz Tivta otputovaće danas za Australiju, kako bi učestvovali na 25. Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi, koja se održava u Brizbejnu od 6. do 13. jula. Na olimpijadi svake godine učestvuje od 85 do 90 zemalja svijeta. Prirodno-matematički fakultet iz Podgorice u saradnji sa DoMEn-om treću godinu zaredom organizovao je ciklus priprema za takmičenja iz programiranja, koje su koncipirane u duhu Međunarodne informatičke olimpijade (IOI) i

Korisnici Programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca imaće petnaest dana godišnjeg odmora, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Programom stručnog osposobljavanja preko kojeg je zaposleno 4.211 visokoškolaca, traje od 15. januara do 15. oktobra 2013. godine i za to vrijeme korisnici primaju 50 odsto prisječne zarade u Crnoj Gori za prethodnu godinu. Iz PR službe Ministarstva su kazali da korisnici Programa nijesu u random odnosu, ali pravo na 15 dana odmora ostvaruju u skladu sa odredbama Zakona o radu. “Korisnici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od 20 radnih dana godišnjeg odmora, propisanog Zakonom o radu, za svaki mjesec osposobljavanja”, kazali su iz Ministarstva. B.B.

Balkanske informatičke olimpijade (BOI). Profesor są tog fakulteta Goran Šuković kazao je da na takmičenju učenici dva dana rješavaju po tri takmičarska zadatka za pet sati. “Ovo nije samo naučna olimpijada u užem smislu, već je problemu potrebno pristupiti sa inženjerske strane, dakle da se rješenje koje su zamislili može primijeniti u jednom od programskih jezika za olimpijadu”, kazao je on. Maturanti su kazali da se za olimpijadu pripremaju već tri godine i da će uz malo sreće biti i “dobrih iznenađenja”. B.B.

Prosvjetari odmaraju cijeli jul Zaposleni u prosvjeti na određeno vrijeme imaće pravo na odmor tokom cijelog jula, a biće im isplaćena zarada za taj mjesec i obračunat radni staž.To je juče dogovoreno, kako je saopšteno iz Sindikata prosvjete Crne Gore (SPCG), na sastanku te organizacije i resornog Ministarstva.“Na sastanku je konstatovano da je obračun naknada za održane vanredne ispite u junskom ispitnom roku obavljen protivno Rješenju o visini naknada koju plaćaju vanredni učenici za pripremnu nastavu, polaganje ispita i o visini naknade za rad članova komisije, a isto je blagovremeno proslijeđeno ustanovama srednjih škola”, kaže se u saopštenju. Navodi se da SPCG zahtijeva da se obračun naknada za vanredne ispite obavi u skladu sa važećim Rješenjem Ministarstva prosvjete. B.B.

DOM

Konkurs do sredine jula Konkurs za smještaj u domove učenika i studenata za školsku 2013/2014. godinu je u pripremi i trebalo bi da bude objavljen najkasnije do sredine jula, saopšteno je Portalu RTCG iz Odjeljenja za studentski i učenički standard. “Takođe, i rokovi za predaju dokumentacije će biti utvrđeni konkursom”, saopštili su iz Odjeljenja za učenički i studentski standard. Saopšteno je i da će novi Studentski dom u Podgorici, takođe, biti spreman za prijem studenata u septembru. Inače, na ranijim konkursima pravo učešća na konkursu imaće studenti koji se školuju van mjesta stanovanja, imaju crnogorsko državljanstvo, koji su prvi put upisali odgovarajuću godinu studija i nijesu mijenjali studijski program, kao i učenici srednjih škola.

Konkurs u pripremi

Dom studenata u Podgorici ima 962 mjesta, u Nikšiću 250, Kotoru 240 i Cetinju 90, dok je kapacitet Doma učenika u Podgorici 180 mjesta, u Kotoru 30, Nikšiću 44, Baru 220, Plužinama 89, Cetinju 15 i Beranama 110. B.B.

Studenti Mašinskog fakulteta u Pljevljima, zatražili su juče od gradonačelnika Miloja Pupovića da im lokalna uprava omogući da započete studije završe u svom gradu, ili će u suprotnom stupiti u štrajk. Pljevaljska lokalna uprava saopštila je prekjuče da je rad isturenog odjeljenja Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, smjer Mehanička obrada drveta u Pljevljima, okončan odlukom Ministarstva prosvjete da neće finansirati studije u Akademskom centru za šest studenata druge i treće godine koji su se do sada školovali na teret budžeta, te da će oni školovanje morati da nastave u Podgorici, uz obezbijeđenje smještaja u studentskom domu i kredita. Studenti su zbog toga optužili Opštinu da se igra sa njima i njihovim studiranjem, te da problemu ne prilaze na ozbiljan način, sa željom da se zatvori Akademski centar. “Kada je otvoren Akademski centar u Pljevljima, to je bila velika prednost za većinu studenata i njihovih roditelja. I umjesto da bi njima smanjili troškove studiranja, otvaranjem čak i drugih smjerova i fakulteta u našem gradu, Vi očigledno želite da zatvorite tako dobro opremljen Akademski centar, povećate migraciju mladih, a studentima i njihovim roditeljima povećate troškove studiranja u drugim gradovima i državama“, naveli su studenti.Oni su istakli da je krajnje licemjerno da im se saopšti kako za njihovo studiranje nema novca, a da se istovremeno najavljuju razne rekonstrukcije i modernizacije u Pljevljima. Studenti tvrde i da među njima ima studenata svih profila, te da su se u Pljevljima upisivali ne samo iz finansijskih već i porodičnih razloga.

Mašinski fakultet u Pljevljima

Krstajić: Tražimo rješenje Sekretarka za društvene djelatnosti Slavica Krstajić demantovala je jučerašnje navode studenata, navodeći da je opština bila spremna da učestvuje u finansiranju školovanja studenata koji su započeli studije u Pljevljima, bez upisa nove generacije, ali da je Ministarstvo odlučilo da prekine sa finansiranjem studenata. Ona je kazala i da su uspostavljeni kontakti sa nekim fakulteti“Takođe, ima i studenata koji su u stalnom radnom odnosu, a paralelno završavaju i studije”, naveli su pljevaljski studenti.Opština je snosila troškove gradnje i opremanj, kao i izvođenja nastave na odjeljenju Ma-

ma kako bi se u direktnoj komunikaciji, uprkos činjenici da se na nedavni oglas za besplatno davanje na korišćenje AC nije javio niko, iznađe rješenje koje bi Pljevlja i dalje bila fakultetski grad. „Preduzeli smo određene aktivnosti u cilju obezbjeđenja izvođenja nekih studijskih programa u AC, ali je isuviše rano za konkretnije informacije o tome“, kazala je Krstajić. šinskog fakulteta za šta popularnom „mašincu“ u skladu sa Ugovorima duguje preko 300.000 eura, a jedino učešće države je bilo lani kada je 20 studenata primljeno na teret budžeta. D.K.

Oprez pred Amerikanci održali odmore OBUKA NA VODI

Podgorički policajci pozvali su sve sugrađane da obrate posebnu pažnju obezbjeđivanju svojih domova prije odlaska na ljetnje odmore kako bi se zaštitili od eventualnih krađa. Oni su podsjetili da Podgoričani ne treba da ostavljaju otvorena vrata i prozora na svojim kućama i stanovima kako bi izbjegli ušunjavanja lopova. Iz Uprave policije su apelovali na sve građane koji imaju bilo kakva saznanja koja bi pomogla u razotkrivanju provalnika da pozovu telefonski broj 122. B.R.

ª Kad pijem, ne vozimº Pivara “Trebjesa” u saradnji sa Nevladinom organizacijom Lake Fest realizovaće tradicionalnu akciju “Kad pijem, ne vozim”, čiji je cilj da informiše i upozori sve vozače na rizike vožnje u alkoholisanom stanju. ’’Apelujemo na sve vozače da, ukoliko budu konzumirali alkohol, prepuste volan prijateljima koji nijesu pili, pozovu taksi ili prošetaju do planiranog odredišta’’, kazali su iz Trebjese. Pivara je obezbjedila 50 odsto popusta na prevoz, tako da će karta od Krupca do Podgorice iznositi jedan i po euro, a iz Nikšića do Krupca će svi ljubitelji dobre muzike moći da se voze po cijeni od pedeset centi. B.B.

čas Crnogorcima Kadeti Nacionalne garde Mejn iz sastava Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država koji borave u Crnoj Gori su, u saradnji sa pripadnicima Vojske Crne Gore, izveli pokaznu vježbu - dio sadržaja iz obuke u veslanju. Vježba je izvedena juče na rijeci Zeti, kod Rogamskog mosta, a crnogorski i američki vojnici pokazali su vještine u veslanju, raftingu, iskakanje iz čamca i ulazak u čamac, prevrtanje čamca i vraćanje u početnu poziciju. Kadeti američke vojske od 15. juna borave u posjeti Vojsci Crne Gore. Planirano je da do 8. jula, koliko će biti ovdje, usvaje nova znanja i upoznaju sa načinom života i rada pripadnika VCG. Major VCG Zoran Vukadinović, komandir čete specijalnih snaga u brigadi KOV, rekao je da su za 20 dana, koliko su američki kadeti u

Crnoj Gori, pokazali kako pripadnici specijalnih snaga VCG izvode obuku, sam način izvođenja obuke i prezentovali im plan i program obuke. Vrijeme provedeno sa njima crnogorski vojnici su, rekao je on, iskoristili da usavrše engleski jezik. Iz VCG je pojašnjeno da je posjeta dogovorena Planom bilateralnovojne saradnje sa SAD i predviđeno je da u sklopu ‚“Cultural Understanding and Language Proficiency Program‚“ programa 22 kadeta i tri oficira Nacionalne garde Mejn obiđu kasarne u Danilovgradu, Kolašinu i Pljevljima, i upoznaju se sa njihovim načinom funkcionisanja. Kapetan Nacionane garde Mejn Kris Endži rekao je da je njemu i njegovim kadetima bilo sjajno u Crnoj Gori, da su naišli na sjajnog partnera - Vojsku Crne Gore.

UCG

Druga šansa za upis Univerzitet Crne Gore raspisao je danas konkurs za upis u prvu godinu osnovnih studija za 2013/14. godinu u II upisnom roku, kojim je predviđeno 136 mjesta za budžetske i 872 mjesta za samofinansirajuće studente. Prema konkursu, na Univerzitet će moći da se upiše i 187 stranih državljana. Kako je saopšteno iz Rektorata Univerziteta

Crne Gore, krajnji rok predaje dokumenata potrebnih za upis je petak, 5. jul. “Testovi za kandidate koji nijesu imali eksterni maturski ispit polagaće se 6. jula, a dopunski (prijemni) ispiti polagaće se 8. i 9. jula. Upis primljenih kandidata u drugom roku trebalo bi da se završi do 10. jula”, kazali su iz Rektorata. B.R.


Društvo

ČETVRTAK, 4.7.2013.

9

KO ĆE, A KO NEĆE

Liberalna, DPS i Pozitivna na paradi sa LGBT Dok se dio vlasti i opozicije izjasnio da će podržati “Povorku ponosa”, SDP, DF i SNP mudro ćute o šetnji zakazanoj za 27. oktobar u Podgorici Milica Krgović - Jelena Vađon Đurišić

D

emokratska partija socijalista, Pozitivna i Liberalna partija smatraju da je Crna Gora spremna za organizaciju “Parade ponosa” koja je zakazana za 27. oktobar i najavljuju da će u znak podrške LGBT populaciji učestvovati na njoj. Socijaldemokrate, SNP i Demokratski front nijesu se izjasnili oko ovog događaja, a nijesu ni odgovorili da li podržavaju “Paradu” i da li će u njoj učestvovati. Crnogorsku javnost uzburkala je ova tema baš u jeku teške ekonomske situacije, odnosno kada su aktivirane garancije KAP-a, te neizvjesne situacije oko te kompanije.

Demokratska partija socijalista (DPS), Pozitivna i Liberalna partija smatraju da je Crna Gora spremna za organizaciju Parade ponosa koja je zakazana za 27. oktobar i najavljuju da će u znak podrške LGBT populaciji učestvovati na njoj. Socijaldemokrate, SNP i Demokratski front (DF) nijesu se izjasnili oko ovog događaja, a nijesu ni odgovorili da li podržavaju Paradu i da li će u njoj učestvovati. Crnogorsku javnost uzburkala je ova tema baš u jeku teške ekonomske situacije, odnosno kada su aktivirane garancije KAP-a, te neizvjesne situacije oko te kompanije. Kada je riječ o spremnosti Crne Gore za najavljenu “Paradu ponosa” u oktobru i davanju podrške toj marginalizovanoj i diskriminisanoj grupi, domaći političari su podijeljeni na DPS, Pozitivnu i Liberale, koji je podržavaju u potpunosti, te SDP, SNP i Demokratski front, koji juče nijesu željeli da govore o tome. Poslanica DPS-a Nada Drobnjak smatra da “Paradu ponosa”, najavljenu za oktobar ove godine u Cr-

noj Gori, treba sagledati sa više aspekata. “Prvi aspekt je da niko ne smije da dovede u pitanje mogućnost da neka grupa izađe na zakonom propisan način i iskaže svoj stav o nečemu. “Parada ponosa” je izlazak na ulice marginalizovane i diskriminisane grupe koja želi da upozori crnogorsku javnost na to”, kazala je Drobnjak za DN i istakla da uopšte nije upitno da li to može i da li je to skladu sa crnogorskim zakonodavnim sistemom. Druga stvar je kulturni i politički kontekst u kojem se, kako je rekla, sve to dešava. “Uvijek je trenutak da se govori o ljudskim pravima i vjerujem da će institucije sistema, a prije svega mislim na policiju, učiniti sve da taj skup zaista bude bezbjedan. Treća stvar je da, nažalost, ne postoji jedinstvo nevladinih organizacija i pripadnika LGBT zajednice oko organizovanja “Parade ponosa”, što može da unese zabunu među ljude koji ih iskreno podržavaju”, smatra Drobnjak.

Ako odluče i ako “Parada ponosa” bude organizovana u oktobru, poručila je ona, imaće njenu punu podršku i ona ću sigurno biti sa njima. I Liberalna partija u potpunosti podržava i pozdravlja najavljeno održavanje “Parade ponosa” u Crnoj Gori. U toj partiji, kako je juče saopšteno, smatraju da je neophodna sveukupna i neupitna podrška svih nadležnih organa, institucija i nevladinih i političkih organizacija cilju kojem u ovom trenutku teže LGBTIQ osobe i asocijacije. “Država, kao servis građana, obavezna je da obezbijedi nesmetano održavanje najavljene “Parade ponosa”, kao i sigurnost i bezbjednost svih njenih učesnika. Posebno apelujemo na građanstvo koje treba da pokaže visok nivo tolerantnosti koje je naše društvo uvijek imalo ??? prema svim različitostima”, kaže se u saopštenju Liberalne partije. I poslanik Pozitivne Dritan Abazović smatra da je Crna Gora spremna za organizaciju “Parade ponosa”, ali kako je kazao za DN, nije siguran da li su institucije spremne da je podrže. “Mislim da kod nas treba da se održi “Parada ponosa” i da treba da poštujemo Ustav kojim je zabranjena diskriminacija po bilo kojem osnovu”, rekao je Abazović i dodao da ne zna da li je sad pravi momenat za otvaranje te teme jer imamo goruće ekonomske probleme kao što je aktiviranje garancija KAP-u. Iz SDP-a juče nijesu željeli da komentarišu da li je Crne Gora spremna za najavljenu “Paradu pono-

Ilustracija sa” i da li će je podržati. Iako je portparol Demogratskog fronta Jovan Vučurović novinarke DN uputio da stav te opozicione koalicije o tom pitanju traže od njegovog kolege poslanika Slavena Radunovića, ovaj nije imao komentar i juče nije želio da govo-

ri o tome da li je Crna Gora spremna za najavljeni skup i da li će podržati. Stav Socijalistričke narodne partije o tome juče nijesmo mogli dobiti jer se ni lider ni poslanici te partije nijesu javljali na telefon, niti odgovarali na sms poruke.

Očekuju podršku policije Crnogorska LGBTIQ Asocijacija Queer Montenegro zadovoljna je domaćom i podrškom iz regiona i Evrope koja je juče uslijedila poslije objave da će “Povorka ponosa” biti održana u oktobru ove godine. “Raduje nas podrška velikog broja LGBTIQ osoba iz Crne Gore koja je stigla putem društvenih mreža. Posebnu zahvalnost izražavamo prema profesionalnom odnosu Uprave policije koja nas je juče kontaktirala, ali i javno saopštila da će uskoro biti održan prvi sastanak tokom kojeg ćemo započeti saradnju na organizaciji “Povorke ponosa””, istakao je juče Danijel Kalezić iz NVO Queer Montenegro. On je rekao da očekuje da policija ima kapacitete da na viso-

ko profesionalnom nivou obavi taj zadatak jer je njihova uloga u obezbjeđivanju uslova za održavanje mirne “Povorke” od krucijalnog značaja za dalji napredak u borbi za zaštitu ljudskih prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori. “Veoma smo zadovoljni i podrškom koja je stigla iz Evropskog parlamenta i izjavom Jelka Kacina koji je prenio važnost uspješnog organizovanja “Povorke ponosa” u Crnoj Gori ove godine”, naglasio je Kalezić i dodao da će uspješno organizovanje i podrška “Povorci” u oktobru biti jedan od dokaza da je država spremna i odlučna da pokaže da se ljudska prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori poštuju i u praksi.

JAVNE NABAVKE U ZDRAVSTVU

Odbili saslušanje Radunovića i Hrapovića Odbor za zdravstvo nije prihvatio predlog poslanika DF Janka Vučinića o konsultativnom saslušanju ministra zdravlja i direktora Fonda za zdravstvo Skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje nije prihvatio predlog poslanika Demokratskog fronta Janka Vučinića o konsultativnom saslušanju ministra zdravlja Miodraga Radunovića i direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Kenana Hrapovića, o postupku javnih nabavki. Poslanik Fronta smatrao je da je to neophodno zbog, kako navodi, brojnih problema u oblasti javnih nabavki u zdravstvu. “Kad bi našli uzroke onda bi ih mogli lako i otkloniti jer problem koji je bio je nestašica insulina, tako da skoro osam hiljada građana koji imaju potrebu za tim insulinom jednostavno ostaju bez tog lijeka”, kazao je Vučinić. Inicijativu Vučinića je podržala je i Liberalna partija. Lider partije Andrija Popović smatra da su problem dobavljači koji se pojavljuju na konkursima javnih nabavki. “Ima tu poprilično sumnjivih dobavljača. Vidimo da se tu po-

javljuju uglavnom jedni te isti, tako da mislimo da bi ovo saslušanje svrsishodno, da se ipak te neke sumnje otklone”, kazao je Popović. Na Odboru je konstatvano da problem mogu biti i loša zakonska rješenja u Zakonu o javnim nabavkama, nesposobnost nadležnih institucija ili čak korupcija jer se u nabavci lijekova i ostalih medicinskih potrepština troši blizu 50 miliona eura” Član Odbora iz redova DPS-a Zoran Srzentić mišljenja je da Skupština ne treba sada da preduzima neke ingerencije na sebe. “Jesam kao poslanik stručan za onaj dio koji je moja profesionalna orjenatcija, ali ja da se bavim istragom? Mislim da nijesam kompetentan. Za to postoje organi koji treba da to rade”, kazao je on. Inicijativa, koju je Vučinić podnio i Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, nije dobila saglasnost četiri od ukupno sedam članova odbora. B.B.

Inicijativa nije dobila saglasnost četiri od ukupno sedam članova odbora

Muk: Da objasne javnosti zašto su glasali protiv Nakon odluke Odbora, odmah je reagovao Institut Alternativa, izražavajući najoštriji protest povodom odluke da se odbije inicijativa za organizovanjem konsultativnog saslušanja o javnim nabavkama u zdravstvu. “Ne možemo da razumijemo da Odbor koji u nadležnosti ima zdravstvo nije zainteresovan da sazna više o problemima u sektoru javnih na-

bavki, a čije je funkcionisanje neophodan preduslov za funkcionisanje zdravstvenog sistema i kvalitetnu uslugu pacijentima”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Stevo Muk. On je pozvao poslanike DPS koji su glasali protiv inicijative, Zorana Jelić, Halila Dukovića, Zoricu Kovačević i Zorana Srzentića da javnosti, građanima, a naročito pacijentima objasne razloge za glasa-

nje protiv ove inicijative. “Nije bilo ništa prirodnije od toga da u situaciji kakvu imamo, upravo ovaj Odbor inicira raspravu o ovom važnom pitanju. Očekujemo od Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da na narednoj sjednici stavi ovo pitanje na dnevni red i povrati povjerenje javnosti u Skupstinu Crne Gore”, navodi se u saopštenju Muka.


10 Hronika

ČETVRTAK, 4.7.2013.

UBISTVO U BUDVI

NAGI PODGORIČANIN

Od fontane u Bolonji do zatvora u Spužu Četrdesetogodišnji Podgoričanin L.T., čija je lascivna fotografija snimljena pokraj Neptunove fontane u italijanskom gradu Bolonja obišla svijet i to na Dan nezavisnosti Crne Gore, već nekoliko dana nalazi se u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, saznaju Dnevne novine. Prema nezvaničnim informacijama, ovaj Podgoričanin se prije nekoliko dana vratio iz Italije i sam se prijavio nadležnim organima, kako bi služio višemjesečnu zatvorsku kaznu, na koju je osuđen zbog imovinskog delikta. Italijanski mediji izvještavali su da je crnogorski državljanin, koji je bio nastanjen u Italiji, na veoma neobičan i smio način proslavio Dan nezavisnosti Cr-

Podgorička policija podnijela je prijavu protiv B.V. (16) iz Podgorice zbog sumnje da je počinio dvije teške krađe. Šesnaestogodišnjak se sumnjiči da je u noći između 24. i 25. juna ove godine, slomivši staklo auto-perionice iz Tuzi, iz objekta ukrao novac i elektro-kabl. Osim toga, kako navode u saopštenju Uprave policije, mladić se tereti da je počinio još jednu tešku krađu na štetu sugrađanina A.D. Naime, B.V. je takođe u junu, obio prozor na objektu u izgradnji oštećenog A.D. iz kojeg je zatim ukrao elektro - materijal, alat i armaturno željezo. O događajima je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici. M.V.P.

ne Gore. Potpuno nag, Crnogorac je kličući za slobodu Crne Gore šetao po fontani u Bolonji, nakon čega je skočio u vodi gdje je ponavljao “Slobodna Crna Gora”. Pošto mu ni to nije bilo dovoljno da ‘proslavi’ praznik, popeo se na fontanu. Cijeli događaj posmatrali su prolaznici, među kojim je bilo i italijanskih poslanika. Predstavu su prekinuli policajci. Kada je izašao iz fontane, policajci su ga prekrili nakon čega su ga sproveli u policiju kako bi ga identifikovali i ispitali za razloge ovog podviga. Crnogorac je prošao obavezni psihiloški test, ali nije objasnio razloge svog postupka. Po završetku ispitivanja, pušten je na slobodu uz prijavu kojom se tereti za kršenje javnog reda i mira. J.M.

Utopio se u Ulcinju Starni državljanin srednje starosne dobi, čiji identitet nije utvrđen do zaključenja lista, utopio se juče poslije podne na Velikoj plaži u Ulcinju, nezvanično saznaju Dnevne novine. Iako plivač, razlog za utopljenje ovog muškarca bio je njegovo loše zdravstveno stanje. Naime, prema prvim informacijama, do nesrećnog epiloga je došlo nakon što mu je pozlilo dok je plivao u vodi na desetak metara udaljenosti od obale. Policijski službenici su sinoć izvršili uviđaj na licu mjesta a obdukcioni izvještaj ljekara patologa naknadno će pokazati tačan uzrok smrti. S.K.

UBISTVO SVEKRA

Neće biti vještačenja Sudija Višeg suda u Podgorici Vesna Moštrokol odbila je predlog za novo neuropsihijatrijsko vještačenje Aleksandre Gaši, osumnjičene da je 2008. godine u Ulcinju ubila svekra Ljuzu Gašija, koji je podnio njen branilac, advokat Tomislav Dedić. On je ovaj predlog iznio uz obrazloženje da nalaz neuropsihijatra Stanka Milića i njegovog tima nije saglasan sa mišljenjem tima vještaka iz Beograda. Vještak Željko Golubović, koji je ostao pri stavu da je Gaši bila bitno smanjene uračunljivosti u vrijeme kada je počinila ubistvo, kazao je da ne postoje bitne razlike u vještačenjima, jer u psihijatriji ne postoji tačan i precizan pokazatelj neuračunljivosti. Beogradski vještaci su ocijenili da je uračunljivost optužene bila smanjena do bitnog ali ne i bitno, navodeći da su oni vještačenje bazirali isključivo na medicinskim činjenicama, ličnosti okrivljene, kao i porodičnim prilikama. Predstavnik beogradskog tima neuropsihijatar Ratko Kovačević objasnio je da su elementi, koji su ih naveli da ustanove da je uračunljivost bila smanjena, ali ne bitno gnjev srednjeg intenziteta, blaga alkoholisanost, kao i njeno potiskivanje nepri-

jatnih situacija sa kojima se suočavala ovom izjašnjenju prigovorio je advokat Dedić, navodeći da je kod Gaši u vrijeme ubistva bila bitno smanjena uračunljivost i da se to navodi u nalazu tima vještaka iz Podgorice. Sudija Moštrokol prihvatila je predlog advokata Dedića da se obavi uvid u zdravstveni karton iz ZIKS-a Gaši u kojem se navodi da je konstatovana neurotska depresija koja se liječi za nekoliko mjeseci. Neuropsihijatar Kovačević istakao je da bi upravo ta dokumentacija mogla dati odgovor na tadašnje duševno zdravlje optužene. Nastavak suđenja zakazan je za 11. septembar. M.V.P.

Provjeravaju osobe sa kojima je Vidaković bio u sukobu Zajednički tim inspektora crnogorske i srbijanske policije aktivno radi na slučaju surove likvidacije Miloša Vidakovića (28) iz Pančeva koja se prije tri noći dogodila na popularnim šankovima ispred zidina Starog grada u Budvi. Iako je policijska istraga usmjerena u više pravaca, na polju rasvjetljavanja ubistva policiji je najinteresantnije nedavno ranjavanje Vidakovića u Galenici, kao i sama osoba za koju postoje operativni podaci da je to učinila, saznaju Dnevne novine. Prema nezvaničnim informacijama iz policije, nakon tog okršaja, Vidaković je odbijao svaku saradnju policije na rasvjetljavanju slučaja, navodeći da će sam riješiti svoje probleme. Na licu mjesta tada nijesu nađene čaure ili drugi tragovi koji bi očigledno ukazivali na počinioca, ali je policija, nešto kasnije, ušla u trag osobi koja je pucala. Osim navedenog, policijski službenici Crne Gore i Srbije provjeravaju kontakte koje je stradali Pančevac stekao u zatvoru u kojem se nalazio do prije godinu dana. Takođe, na meti policijskih istraga su i

Forenzičari obavili uviđaj na mjestu zločina

poslovi kojima se bavio od izlaska i zatvora pa do njegovog pogubljenja. Miloš Vidaković izrešetan je sleđa, u ponedjeljak, tridesetak minuta nakon ponoći, dok je sa društvom ispijao piće na jednom od popularnih budvanskih šankova, pri samom ulazu u Stari grad Budva. Nepoznati napadač se neprimjetno probio kroz gužvu a kada mu je pri-

šao na rastojanju od oko pola metra, sasuo je kišu metaka u njegovom pravcu. Zatim je, iskoristivši paniku i stampedo koji je izazvao pucnjavom, pobjegao sa lica mjesta. Prvi rezultati istrage ukazali su da je riječ o ubistvu na organizovani način, a direktor srpske policije Milorad Veljović najavio je brzo rasvjetljenje ovog ubistva. S.K.

SASLUŠANJE SVJEDOKA

Šef za narkotike ocu stradalog rekao da će mu se sin pojaviti Nastavljeno suđenje beranskim policajcima zbog smrti sugrađanina U nastavku suđenja policajcima iz Berana Željku Bojiću (33) i Adnanu Kožaru(31) koji se terete da su kao saizvršioci odgovorni za ubistvo sugrađanina Miroslava Šoškića (22), juče je saslušano nekoliko svjedoka. Okrivljeni su, prema navodima optužnice zamjenice Višeg državnog tužioca Nade Bugarin,17. decembra 2008. godine u ranim jutarnjim časovima na prostoru obale Lima, sa umišljajem ubili Šoškića. “Priveli su Šoškića kada je on bez njihovog znanja napustio prostorije i kada su ga sustigli više puta su ga tupotvrdim predmetom izudarali po glavi i tijelu. Nakon što su ga primorali da skoči u Lim kod oštećenog je nastupila smrt”, navodi se u optužnici. Tadašnja zvanična policijska verzija bila je da je pretresom Šoškićevog vozila pronađeno 1,5 grama heroina, te da je on iskoristio nepažnju Bojića i Kožara i pobjegao. Navodno se uputio prema gradu, a zatim mračnom i uskom ulicom skrenuo prema Limu, dok je za njim jurila policija. Mladić je, prema toj verziji, pred potjerom ušao u rijeku i zaplivao, dok ga je policija od toga odvraćala. Na obali je ostala samo njegova pocijepana jakna. Nakon četiri dana njegovo beživotno tijelo pronađeno je 18 kilometara nizvodno u mjestu Brzava.U prvom obdukcionom nalazu navedeno je da je smrt nastupila usljed utapanja i da su sve povrede po glavi i tijelu posljedica udaranja o stijene i kamenje u vodi. Tadašnji šef odjeljenja za narkotike u beranskoj policiji Gavrilo Barjaktarović u svojstvu svjedoka je izjavio da je za događaj saznao u jutarnjim satima putem telefona od Bojića kada mu je saopštio da je Miroslav Šoškić pobjegao nakon što su ga priveli u stanicu policije. “Rekao mi je da je Šoškić iskoristio momenat da pobjegne kada je on pošao da se uvjeri da li je Šoškićev “mercedes” zaključan. Bojić je trčao za njim, a pitao sam ga za Kožara i odgovorio je da je ostao u stanici sa privedenim Božom Vukadinovićem, te da je kasnije došao do Lima, kao i interventna”, kazao je Barjaktarović.

Privođenje Kožara u Viši sud u Bijelom Polju (Arhivski snimak)

Svjedok je rekao da je sa kolegom Drobnjakom pošao za Podgoricu, te da se ne može sjetiti da li je sjutradan po povratku iz Podgorice, razgovarao sa Vladimirom Šoškićem, ocem pokojnog Miroslava. “Vladimir je pitao “gdje mi je sin”, a ja odgovorio “da će doći”. Imao sam saznanje da je ušao u Lim, te da će se vjerovatno pojaviti. Vladimiru sam predao sinovljevu jaknu koja nije bila pocijepana. Nakon toga ponovo sam se vidio sa Vladimirom, čak smo mojim kolima pošli do Lima. Rekao sam mu da će se Miroslav pojaviti, jer smo se tome i nadali”, izjavio je Barjaktarović, dodajući da sa Vladimirom nije više kontaktirao pošto su se u novinama poja-

vile neke njegove izjave. Svjedok je na pitanje branioca okrivljenih, advokata Velibora Markovića odgovorio da na osnovu ponašanja Bojića i Kožara i ostalih kolega nije bilo nikakvih indicija da se radi o ubistvu, već da su se nadali da će se Šoškić pojaviti. “Nije bio ni prvi ni posljednji put da nam je neko po privođenju pobjegao iz stanice. Krivo mi je što sam malo bučnije reagovao na Bojića po saznanju da je Šoškić pobjegao. Nikada od građana nijesam imao primjedbu na rad Bojića i Kožara, koji su bili pravi profesionalci”, kazao je svjedok. Vladimir Šoškić prigovorio je iskazu svjedoka rekavši da ne govori istinu. B.Č.


Hronika 11

ČETVRTAK, 4.7.2013.

Članovi komisije Uprave za imovinu i advokat Štrbac koji je jedini dao ponudu za zakup

NEUSPJELA LICITACIJA

Šarići iz Hrvatske žele imovinu Darka i Duška Licitacija za zakup mašina i fabrike odbjeglog Pljevljaka i njegovog pritvorenog brata poništena, jer ponuđač nije upotpunio priloženu dokumentaciju

J

edini ponuđač za zakup oduzete imovine Duška Šarića na jučerašnjoj javnoj licitaciji bio je advokat Radovan Štrbac, branilac njegovog brata Darka, koji je ponudu iznio kao ovlašćeni predstavnik preduzeća “Scat-ing” D.O.O. iz Hrvatske. Vlasnici te firme su takođe braća Šarić, ali iz Hrvatske - Josip i Marijan. Štrbac je u ime preduzeća dao ponudu za zakup građevinskih mašina i dvije fabrike betona, odnosno, za svu ponuđenu imovinu osim diskoteke “Municipijum”. Zbog nepotpune dokumentacije ponuda je odbijena, a licitacija će biti ponovljena u roku od sedam dana.

Advokat Štrbac i njegova supruga Dubravka hapšeni su u februaru 2010. godine zbog sumnje da pripadaju kriminalnoj grupi odbjeglog narko-bosa Darka Šarića. Tada je iz srbijanske policije saopšteno da je advokat osumnjičen da je kao pripadnik Šarićeve organizovane kriminalne grupe imao zadatak da novac stečen kriminalnim aktivnostima klana, po nalogu Šarića, investira kupujući preduzeća u Vojvodini. Sumnja se da su u tome odgovarajuće uloge imali njegova supruga Dubravka i Stevica Kostić. Pošto je iznio ponudu, Štrbac je, na pitanja novinara odgovorio da jeste prijatelj odbjeglog Šarića, ali da on ne stoji iza preduzeća “Scat-ing”.

“Nećete vjerovati, ali vlasnici te firme su braća Šarići koji su Hrvati, Josip i Marijan koji su moji prijatelji 40 godina. Nevjerovatna koincidencija je da su vlasnici te firme Šarići, ali nijesu u vezi sa Darkom, kao što nijesam ni ja u vezi sa krivičnim djelom. Darko Šarić je moj prijatelj, ali ova firma apsolutno nije njegova i ovom licitacijom ne pokušava da ponovo dođe do svoje imovine”, tvrdio je Štrbac. On je kazao da u ovom slučaju ne postoji mogućnost da se stvori sumnja da za Šarića kupuje imovinu novcem stečenim kriminalnim aktivnostima, jer ovaj put imovinu prodaje država. Advokat je tvrdio i da se postupak

u Srbiji vodi protiv njega samo zato što je on Šarićev prijatelj i dugogodišnji advokat. “Radi se o potpunim nagađanjima bez ikakvih dokaza zato što sam ja Darkov advokat 12 godina. To je jedini razlog zbog čega sam dovođen u bilo kakvu vezu”, naveo je Štrbac. Kako je Štrbac u dokumentaciji podnio neovjerenu kopiju ovlašćenja od firme “Scat-ing”, i kako nije priložio finansijsku ponudu, komisija Uprave za imovinu nakon razmatranja, odbila je licitaciju kao neispravnu. Predsjednik komisije Nela Lekić kazala je da će nova licitacija biti obavljena po istom protokolu u roku od sedam dana. Uvjeren da neće biti problema i da je poštovana procedura nadmetanja, Štrbac nije sačekao odluku komisije. Protiv Šrbca se u Specijalnom sudu u Beogradu vodi postupak zbog optužbi da je učestvovao u pranju para Darka Šarića zbog čega mu je oduzeta licenca i dozvola za rad u Srbiji. “Za vrijeme trajanja krivičnog postupka za koji je izvjesnije da će trajati pet godina nego jednu godinu, ja

živim od toga što firmi Scat-ing pružam usluge zastupanja. Firma Scating je privatna firma od 1990. godine ima puno više mašina nego što ima firma za koju kažete da je Šarićeva Mat company”, kazao je Štrbac. Predviđajući da će Šarići biti oslobođeni krivične odgovornosti on je ocijenio i da će, kada se im vrati oduzeta imovina, biti problema u Upravi za imovinu, ali i u Vladi. “Pogledajte zakupe bilo gdje u Evropi i vidite da bilo koji lizing uzimate bilo koje polovne mašine, da ćete je dobiti pod istim uslovima, a da će ona za tri, četiri ili pet godina biti vaša. Uprava za imovinu Crne Gore uzima zakup da bi sačuvala strojeve za sebe. Ne može se poreći činjenica da je imovina privremeno oduzeta i da će se sjutra morati položiti račun vlasniku šta se desilo sa njegovom imovinom. Tada ne bih volio da budem u poziciji bilo koga iz ove uprave ili Vlade jer će biti raznih prigovora. Ti prigovori su svedeni na minimum samo zbog toga što su cijene apsolutno konkurentne u Evropi”, ocijenio je Štrbac. M.V.P.

Za mašine i fabrike nudili 11.400 eura Braća Šarić iz Hrvatske za zakup građevinskih mašina i dvije fabrike za beton, uz predviđene popuste, ponudili su 11.400 eura, dok za diskoteku “Municipijum” nijesu bili zainteresovani ni oni, niti bilo ko drugi. “Osnovna djelatnost firme je građevinarstvo, druga djelatnost je postavljanje vodovoda, kanalizacija i usko specijalizovanih građevinskih radova. S obzirom da oprema i mašine koje su ponuđene predstavljaju zaokruženu cjelinu u tehnološkom smislu to nas je navelo da ponudimo cijenu koju smo ponudili”, kazao je Štrbac. Iznoseći ponudu za zakup imovine, predsjednik komisije Uprave za imovinu Nela Lekić, kazala je da je imovina Šarića, bez dvije fabrike betona ponuđena za 131.840 eura mjesečno, te da je za šest mjeseci zakupa fabrike predloženo 19.000 eura.

OBUKA

BIJELO POLJE

Iskrvario do smrti Američki model za finansijske istrage Obducent ocijenio da je riječ o samoubistvu Cetinjanin Srdjan Jovićević (48), nastanjen u Beogradu, koji je u noći između ponedjeljka i utorka pronađen mrtav u svojoj podstanarskoj sobi u bjelopoljskom naselju Gornja Pruška, počinio je samoubistvo. To je, prema saznanju Dnevnih novina, pored ostalih prikupljenih dokaza, pokazala i obdukcija koju je u Podgorici obavio patolog dr Miodrag Šoć, čijim je nalazom ustanovljeno da je Jovićević preminuo usljed iskrvavljenja. Vlasnik kuće u kojoj je Jovićević bio podstanar primijetio je da Jovićević ne izlazi iz sobe, pa je alarmirao policiju

kako bi vidjeli o čemu je riječ. Policija je po dolasku, provalila vrata koja su bila zaključana iznutra. Beživotno tijelo nesrećnog čovjeka zatečeno je u sjedećem položaju, sa dvije posjekotine na vratu. Nalazio se u lokvi krvi između dva kauča, a u blizini je bio kuhinjski nož, kojim je, kako se sumnja, počinjen suicid. Pretpostavlja se da je Jovićević bio mrtav najmanje 12 sati. Prema saznanju Dnevnih novina, u Bijelo Polje se nastanio prije nekoliko mjeseci, a bio je lošeg zdravstvenog stanja. B.Č.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici i misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, u saradnji sa Centrom za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije Crne Gore, organizovali su 2. i 3. jula u Kolašinu obuku o finansijskim istragama i oduzimanju imovine za sudije, tužioce, policijske istražitelje i advokate, saopšteno je juče iz Američke ambasade. Tokom obuke, kako se navodi u saopštenju, učesnici su imali priliku da razmijene iskustva sa ekspertima iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Država. “Eksperti sa Balkana predstavili su pravnu regulativu i iskustva iz finansijskih istraga i oduzimanja imovine, uključujući slučajeve specijalizovanih jedinica koje se bave takvim istragama. Američki ek-

Sa obuke o finansijskim istragama i oduzimanju imovine u Kolašinu

sperti fokusirali su se na temu borbe protiv organizovanog kriminala kroz sprovođenje zakona o sprečavanju pranja novca, naglašavajući značaj međunarodne saradnje u rješavanju takvih slučajeva”, navodi se u saopštenju. Iz Ambasade su podsjetili da,

na osnovu bilateralnog sporazuma vlada SAD i Crne Gore, Ambasada SAD u Podgorici obezbjeđuje tehničku pomoć crnogorskim institucijama u oblasti krivičnog pravosuđa, uključujući obuke i posjete stručnjaka u oblasti vladavine prava. S.K.


12 Crna Gora

ČETVRTAK, 4.7.2013.

HERCEG NOVI

Ćapin nije ispoštovala zakon

RAdOVI

Nova fasada na zgradi Opštine BerANe - Nova fasada zgrade Opštine Berane završena je juče. U prethodnom mjesecu izvedeni su radovi na zamjeni fasadne bravarije (90 otvora) sa obradom unutrašnjih ivica i postavljanjem klupica na prozorima sa obje strane. Radovi su finansirani u partnerskom odnosu Caritas Luxembourga i Opštine Berane, a ukupna vrijednost izvedenih radova iznosila je 43.600 eura. Caritas Luxembourg je posredstvom Vlade Luksemburga obezbijedio 20.000 eura, a preostali iznos je učešće Opštine Berane.

Po riječima Šefa misije Caritas Luxembourga u Crnoj Gori, Ervina Mandžukića, cilj projekta je povećanje energetske efikasnosti u javnim ustanovama, koja će u znatnoj mjeri biti poboljšana zamjenom dotrajalih prozora. “Kancelarija Caritas Luxembourga je otvorena u Beranama 2001. godine. Od tada je uloženo više od 12 miliona eura u projekte implementirane na sjeveroistoku Crne Gore, u sektore obrazovanja, zdravstva, razvoj zajednice”, rekao je Mandžukić. M.T.

AuTOpREVOzNO

Ništa od parcele Grupa od tridesetak bivših radnika Autoprevoznog već 25 dana štrajkuje u prostorijama Saveza sindikata u Podgorici zahtijevajući isplatu optremnina od 250 eura po godini radnog staža. Iako su imali najave da bi se njihova situacija mogla riješiti početkom nedjelje to se nije dogodilo. Bivši zaposleni još čekaju zeleno svijetlo od Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore da u svoje vlasništvo preuzmu parcelu od čije bi prodaje namirili otpremnine. “Situacija je zaista teška, iz dana u dan postaje sve gore jer je ovdje veliki broj bolesnika. U posjetu nam svakodnevno dolazi hitna pomoć, a poslali smo dva čovjeka kući jer im je život ugrožen s obzirom na to da su teški šećeraši. Mi samo imamo obećanja i evo čekamo da nam se neko konačno obrati kako bi se na ovaj problem stavila tačka”, istakao je predstavnik radnika Milisav Đikanović.

Kako je naveo, sve dok ne dobiju pismene garancije za ono što im se obećava, neće prekidati proteste. “Jedino ko nas kontaktira jeste Danilo Popović iz Saveza sindikata, ali čekamo da se stvari konkretizujuju, usmena obećanja nam ništa ne znače. Iako je zdravsteno stanje veoma loše, nećemo odustati do kraja”, tvrdi Đikanović. Bivši radnici već 25 dana protestuju zatvoreni u prostorijama podgoričkog Saveza sindikata, dok su osam dana prije toga proveli štrajkujući na ulici ispred zgrade opštinskog sindikalnog povjereništva. Kako su naveli, među štrajkačima je većina sa više od 65 godina starosti, sa ozbiljnim zdravstevnim problemima. Oko 124 bivša radnika već dvije i po godine zahtijevaju isplatu otpremnina, koje je jedan dio njihovih kolega ranije dobio. J.L.

Herceg Novi - Predlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o organizovanju Javne ustanove “Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković” i izvještaj o radu Javnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” izazvao je veliku buru među odbornicima na nastavaku jučerašnje desete radovne sjednice Skupštine opštine Herceg Novi. U ime predlagača, sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti, vladimir Žutković objasnio je da vd direktor Javne ustanove “Gradski muzej i galerija Josip Bepo Benković” radmila Ćapin nije izvršila zakonsku obavezu da u roku od 90 dana registruje ustanovu. Odbornica DPS-a Tamara vlaović upitala je načelnika sekretarijata za društvene djelatnosti Vladimira Žutkovića da li je ikad uzeo u ruke Zakon o kulturi jer se pri izboru članova Savjeta nije poštovao Zakon. Njen partijski kolega Andrija radman kazao je da su ovo unutrapartijski sukobi vladajuće koalicije u Novom i nihova trvenja i borba za mjesta. “Pored pet potpredsjednika uveli ste i po dva direktora i ovu tačku treba skloniti sa dnevnog reda kako bi se izbjegli politički uticaji za vaše potrebe. Bilo bi krajnje profesionalno da ovo sklonite, sve radite na brzinu”, dodao je Radman. Odbornik SNP-a obrad gojković je kazao da su 7. aprila dobijeni izbori i da imaju pravo da postave koga hoće. “Ovdje imamo dvije političke opcije, prva DPS koji podržava dosadašnjeg vršioca dužnosti Radmilu Ćapin koju su i prije sami napadali, a sada uživa njihovu podršku. Naša jedina namjera je da ova Javna ustanova proradi punim kapacitetom i cilj nam je da oživimo muzej i povećamo broj posjetila-

DPS hoće vanrednu sjednicu Dok je trajala sjednica odbornici DPS-a su održali konferenciju za novinare na kojoj su istakli da na prekjučerašnjoj sjednici odbornici vladajuće koalicije nijesu prihvatili da se razmatra o turističkoj sezoni, ističući da će tražiti vanredno skupštinsko zasijedanje. “Poslali smo zahtjev za sazivanje vanredne sjednice u roku od 15 daca”, zaključio je Gojković. Odbornik DPS-a Zoran Bošnjak je odgovorio Gojkoviću da je ovo nebriga i politikanstvo, ističući da vladajuću koaliciju nije briga kakve kadrove stavljaju na čelo javnih ustanova. Na kraju, odbornici su predlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o organizovanju Javne ustanove “Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Jospi Bepo

na”, kazao je Andrija Radman. On je dodao da je haos u gradu. “Vlast je pokazala da je neodgovorna i da nema hrabrosti da se suoči sa evidentnim problemima u gradu. Bitno je direktore staviti u fotelje, podijeliti stanove, a zabranjena tema u gradu je voda i nečistoća. Vladajuća koalicija nema vremena da se bavi svojim gradom”, zaključio je Radman. Benković” Herceg Novi, usvojili sa 17 glasova za, šest protiv i sedam uzdržanih. Veliku polemiku izazvao je i izvještaj o radu JP “Vodovod i kanalizacija” za prošlu godinu i poslovni plan za period od 2013. do 2015. godine. U ime predlagača direktor hercegnovskog Vodovoda Zoran Šabanović je kazao da preduzeće posluje u gubitku. S.M.

TAKMIČENJE

Sportisti pošli na MOSI igre Mojkovački i kolašinski sportisti otputovali su juče na jubilarne 50. MOSI igre, koje počinju 3. jula, a završavaju se 7. jula u Prijepolju. Mojkovac će predstavljati 80 sportista, u disciplinama veliki i mali fudbal, muški i ženski rukomet, muško i žensko planinarstvo, šah i stoni tenis. Ispraćaju sportista pored roditelja prisustvovao je i predsjednik opštine Dejan Medoje-

vić, koji im je poželio da uspješno i dostojanstveno predstavljaju svoj grad, na najvećoj smotri amaterskog sporta u širem regionu Balkana. Kako tvrdu Đuro Milošević predstavnik kolašinskih sportista opština nije imala novca da pošalje svoje sportiste. “Bilo je da biramo koga ćemo da pošaljemo, a ko će da bude lišen učešća, a to nikako nijesmo mogli da uradi-

mo. Obratili smo se predsjedniku opštine Prijepolje emiru Hašibegoviću, koji nam je izašao u susret, i ukazao nam povjerenje da će sve obaveze biti izmirene u što kraćem roku, pa je pedesetak naših sportista krenulo na igre”, kazao je Milošević. Pored takmičara it Mojkovca i Kolašina na ovogodišnje MOSI igre pošlo je i 150 sportista iz Pljevalja. v.B.-Z.B.-D.K.

● FOtO priča

Asfaltiraju ulice

PLJevLJA – Radnici “Crnagoraputa” počeli su juče asfaltiranje najoštećenijih gradskih saobraćajnica u Pljevljima. “Crnagoraput” je ovaj posao dobio na tenderu, a iako je prema nalazima posebne opštinske Komisije potrebno sa-

nirati oko 17.500 kvadrata kolovoza, zbog nedostatka novca novim asfaltnim zastorom će biti presvučeno duplo manje ili oko 8.300 kvadrata. Vrijednost posla je oko 155.000 eura, a rok završetka radova 30 dana. D.K.


Crna Gora 13

ČETVRTAK, 4.7.2013.

muke

Vučem telefon dolje, a lopov gore Marija Obradović

O

sam godina je prošlo otkad stanari socijalnih baraka koje se nalaze između Starog aerodroma i Konika, tik uz Albonu, svakodnevno prolaze kroz pakao. Barake su stare 35 godina, ali sve do prije osam godina stanari su živjeli solidno, imali su problema sa vodom i kanalizacaijom, no sve se to, kako su kazali, moglo izdržati. Kako su saopštili DN, kroz pakao su počeli da prolaze kada je srušen jedan dio baraka zbog izgradnje kružnog toka i od tog trenutka im prijeti urušavanje krova.

PODGORICA - Stanari socijalnih baraka na Starom aerodromu Desanka Šundić i Milorad Dragović trenutno strahuju od svega. Dotrajale su kanalizacione cijevi, vodu ne plaćaju jer im kaplje sa svih strana, strahuju da se i ne zapale, jer kako su nam rekli, da izgori jedan stan svi bi izgorjeli. Stanari muku muče i sa Romima koji se u porušenim barakama skupljaju da piju. Pored toga, tu se nalazi još jedna ruševina, za koju stanari tvrde da je postala javni to-

alet, gdje svako svraća, a o raznorazne neprijatne mirise koji dolaze upravo iz ostataka srušene barake nijesu htjeli ni da komentarišu. Za svoju bezbjednost se boje, pa Šundić i Dragović dežuraju na smjene, u strahu da se ne desi još nešto gore od ovoga. “Dan i noć smo na terenu Desanka i ja jer tako jedino možemo sačuvati ovo malo što nam je ostalo. Obično dođu pa nam šetaju po krovu, a tamo su nam kablovi i od telefona i struje. Jednog da-

na sjedim u kući, a telefon mi šeta po plafonu, i od tog trenutka smo se odlučili na dežurstva”, kazao je Milorad Dragović. Istu situaciju sa telefonom imala je i Desanka Šundić koja tvrdi da se “vukla sa telefonom” sa nekim ko je bio na krovu. “Koliko nam je slab krov govori i to da nam preko njega vuku kablove od telefona, jedne prilike sjedim i gledam televiziju kad odjednom neko sa krova vuče kablove od telefona. On gore, a ja dolje”, rekla je stanarka baraka Desanka. Stanje zidova u kući je očajno, a kako kažu, djeca im spavaju u sobi punoj vlage. “Svake godine krečimo po dva puta jer ne možemo da gledamo djecu kako nam spavaju u sobi koja je puna vlage, zidovi su nam crni. Kad okrečimo pet dana je sve u redu, a poslije kao da nikad nijesmo krečili. Ne znamo šta da radimo, i ovo malo para što imamo sve

ulažemo u kuću kojoj nema spasa”, nastavlja priču Milorad. Dvadeset godina im obećavaju stanove, i to uvijek prije izbora. Posljednji put su im obećali da će im stanovi biti gotovi u julu 2014. godine, u šta oni iskreno i ne vjeruju. “Kada su nam posljednji put rekli da će stanovi biti završeni 2014. godine, ja sam im u oči rekao da lažu. Mi u to ne vjerujemo, obećali su nam stanove kod pijace Gintaš, a zgrada nije ni počela da se gradi”, kazao je Milorad. Od neprijatnog mirisa koji dolazi iz kanalizacionih cijevi ne mogu da žive, a Desanka je zbog vode koja joj je bila svuda po kupatilu bila prinuđena da ga i betonira. “Morala sam da betoniram kupatilo, dođem sa posla voda do ulaznih vrata. Kupam se ispred kuće, i ljeti, i zimi ogradim svoju terasu i tako se kupam”, kazala je Desanka.

Nijesmo ludi da palimo svoje Kada je prije pet godina izbio požar u barakama, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša je kazao da je to djelo stanara. Milorad Dragović međutim kaže da nijesu ludi da pale ono što su godinama stvarali. “Pa nijesmo valjda ludi da palimo sve što smo stvarali toliko godina, unutra su nam i stvari i sve. Kad je stigla policija privela je svu djecu iz baraka, čak su jednog tada maloljetnog dječaka i tukli da prizna nešto zašta nije kriv, sa ogorčenjem pričaju stanari baraka”, rekao je on.

tekstilac

react

Što više djece da se bavi folklorom

Smart defence u fokusu

BIJELO POLJE - Prigodnim koncertom u sportskoj dvorani u Nikoljcu bjelopoljsko KUD “Tekstilac” obilježilo je 49 godina postojanja i rada. Pred brojnom publikom nastupilo je oko 250 članova svih uzrasta sa izvedenih desetak koreografija iz bivših jugoslovenskih republika. Umjetnički rukovodilac Željko Cvijović saopštio je da su nastupili članovi počev od namlađih do prvog ansambla, te da je manifestaciji prethodio defile svih učesnika od centra grada do sportske dvorane gdje je organizovan nastup. Predsjednik KUD “Tekstilac” Tomislav Timotijević naglasio je da je koncert spoj mladosti i ljepote sažet u jednom estetskom prikazu. Podsjetio je da je klub osnovan pod okriljem nekadašnjeg giganta tekstilne industrije fabrike “Vunarski kombinat”, te da je prerastao u moderno kulturno-umjetničko

društvo koje je u proteklih 49 godina pronosilo slavu svog grada i Crne Gore. Timotijević je KUD okarakterisao oazom mirnog života sa pozivom da se što više djece uključi u folklor i time se udalje od raznih iza-

zova i poroka koje nudi savremeni život. Podsjetio je da je ove godine priređeno desetak koncerata, te da je planirano još toliko, ali da zbog nedostatka sredstava nijesu u mogućnosti da 19. avgusta održe koncert u Burgasu u Bugarskoj. B.Č.

NIKŠIĆ - Na ovogodišnjem Regionalnom evroatlanskom kampu REACT 2013, koji će se održati od 26. do 31. jula, učestvovaće predstavnici 25 zemalja. “U periodu od kraja maja do kraja juna ukupan broj pristiglih aplikacija za učešće na REACT-u je 411 iz 25 zemalja, dok će na REACT-u učestvovati 100 učesnika. Zadovoljstvo nam je da konstatujemo da će i ove godine REACT imati “proširenje” sa Turkmenistanom, Portugalijom i Ukrajinom”, kazao je za Dnevne novine direktor “Alfa centra” Aleksandar Dedović. Orgnizatorima REACT-a već su i predavači, njih 45, koji će učesnicima prenijeti iskustva i znanja o evroatlanskim integracijama, potvrdili učešće. “Pored predstvanika Ministartsva odbrane i Vojske Crne Gore, dipmlomatskog kora iza Crne Gore i zemalja regiona učešće na kampu je potvrdio predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, mi-

nistar bezbjednosnih snaga Kosova Agim Čeku, kao i novinar Miroslav Lazanski. Učešće su potvrdili predavači iz 20 zemalja”, istakao je Dedović. Pored tema kao sto su odbrana, bezbjednost, diplomatija, regionalna saradnja i kooperacija, ove godine posebno će se diskutovati o “Smart defense”, učešću u misijama postizanja i očuvanja mira, programu “Naukom za mir” i odnosima Crne Gore i NATO. “Očekujemo da će ove godine posebnu pažnju izazvati dan posvećen aktuelnim odnosima Srbije i Kosova, posebno imajući u vidu da su svoje prisustvo kampu najavili visoki predstavnici dviju Vlada”, rekao je Dedović. I od ovog kampa u Alfa centru očekuju kvalitetnu debatu, kao i da se u ambijentu crnogorskog sjevera, gdje će se i održati kamp, razvije mreža mladih ljudi koji će biti budući donosioci odluka. REACT će se održati u “Komnenovom etno selu” u Plavu. M.R.


14 Crna Gora

ČETVRTAK, 4.7.2013.

STANDARDI

Ne može se rukama vaditi sir iz kace HTP MILOČER

Traže upotrebnu dozvolu za spa centar BUDVA – Hotelsko-turističko preduzeće “Miločer”, koji je zakupac grad hotela “Sveti Stefan”, kompanija “Adriatic properties” i investitor grčka “Restis grupa”, predalo je zahtjev za upotrebnu dozvolu za spa centar. Spa centar izgrađen je na jednoj od najatraktivnijih lokacija Budvanske rivijere, na Kraljičinoj plaži u Miločeru, na svega desetak metara od mora. Izgradnju spa centra “Kraljičina plaža” je za grčkog investitora u maju prošle godine započela firma “Neksan”. Kako je navedeno na njihovom sajtu, projekat se sastoji od sedam nezavisnih manjih objekata, u kojima se nalaze svi potrebni sadržaji za jedan spa centar. “Svaki od njih spoljašnošću treba da se uklopi u ambijent ovog područja i da izgledom u potpunosti odgovara objektima koji su se tu gradili početkom prošlog vijeka. To podrazumijeva fasade od ručno klesanog kamena, drve-

ne prozore i vrata, crvene krovove i niz drugih armaturnih detalja. Završetak ovog projekta sredinom 2013. godine biće veoma važan momenat u razvoju naše firme u oblasti građevinarstva”, navedeno je na sajtu ove kompanije. Inače, Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju spa centra krajem aprila prošle godine, koju je potpisao tadašnji ministar Predrag Sekulić. Spa centar ukupne je površine 2.532 kvadrata, sa prizemljem, a u jednom dijelu i spratom. Urbanističko tehničkim uslovima je predviđeno da cijeli prostor treba da predstavlja rekonstrukciju travnatog teniskog terena u velnes sadržaje. Obaveza investitora je da očuva identitet tog mediteranskog ambijenta, kao i da primjenjuje prirodne i lokalne građevinske materijale, a sva vegetacija mora biti sačuvana. N.L.

BIJELO POLJE - Novoizgrađena bjelopoljska mliječna tržnica prije dvije sedmice eksperimentalno je puštena u rad i prema riječima direktora Komunalnog preduzeća “Lim” Sabra Čindraka, korisnicima se trenutno ne naplaćuje korišćenje. “Sa osnivačem-poslodavcem, lokalnom upravom, dogovorićemo kako da se koristi tržnica i da li postoji mogućnost da se smanji cijena njenog korišćenja”, kazao je Čindrak. On je podsjetio da je cilju poboljšanja higijenskih uslova za plasman osnovnih životnih namirnica u sklopu bjelopoljskog tržnog centra završena mliječna pijaca sa osam rashladnih vitrina površine po dva kvadrata.Komunalno preduzeće “Lim”, koje gazduje tržnicom, nedavno je objavilo javnu licitaciju za izdavanje rashladnih vitrina u zakup na godinu po cijeni mjesečne zakupnine u iznosu 140 eura. “Na licitaciju se niko nije javio a pravo učešća imala su sva pravna i fizička lica koja se bave proizvodnjom i prodajom mliječnih proizvoda. Prodavci koji uglavnom subotom kada je pazarni dan, prodaju mlijeko i mliječne proizvode smatraju da

je ponuđeni licitacioni iznos prevelik, iako postoji mogućnost da više njih zakupe vitrinu, čime automatski smanju troškove zakupa”, kazao je Čindrak. Kako je naveo, neke navike se moraju eliminisati i ispoštovati minimalni higijenski uslovi za prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda. Predsjednik NVO “Multimedial” Željko Đukić upozorio je da se moraju poštovati evropski standardi i sanitarno-higijenski uslovi za prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda. “Mliječna tržnica je urađena sa pratećim sadržajima. Ali i u toj vaznoj oblasti čovjekove djelatnosti moraju da se poštuju evropski standardi i da bi namirnice bile higijenski

ispravne potrebno je da i oni koji ih prodaju budu sanitarno ispravni. Na bjelopoljskoj tržnici moguće je vidjeti da se sir iz kace i kante vadi golim rukama, da prodavci nemaju rukavice, bijele narukvice i kecelje, a žene nemaju marame na glavi. Zaista jedna slika koja može negativno da se odrazi na zdravlje građana kada se ima u vidu da su trenutno velike vrućine i da su mlijeko i bijeli proizvodi skloni kvarenju i izvoru zaraze”, upozorio je Djukić. Kako saznajemo, Veterinarska inspekcija Uprave za inspekcijske poslove narednih dana će na novoj tržnici pojačati kontrolu bezbjednosti hrane i higijenskih uslova prodaje. B.Č.

TAKMIČENJE

Trud se isplatio BIJELO POLJE - Predsjednik opštine Aleksandar Žurić organizovao je prijem za učenika devetog razreda OŠ “Risto Ratković” Marka Vukovića koji je osvojio prvo mjesto iz ruskog jezikana 13. Međunarodnoj olimpijadi znanja u Rusiji na Univerzitetu “Lomonosov” i njegovu mentorku Veru Joksimović. Predsjednik Žurić im je uručio prigodne poklone, čestitao uspjeh i poželio još dobrih rezulata, ističući da je Opština Bijelo Polje uvijek spremna da podrži znanje i da da podsticaj mladim ljudima. “Uložili smo veliki rad i otišli spremni na takmičenje i, evo, rezulati su tu. U prvom krugu bilo je 3.700 učesnika iz 30 zemalja svijeta, onda se taj krug smanjio na 180 takmičara koji su se u Moskvi takmičili tri dana “oči u oči”. Nagrađenih je 20 u pet kategorija, a Marko je nagrađen diplomom pobjednika u kategoriji “ruski jezik kao strani” od 12 do 14 godina. Diplomu mu je uručio ministar obrazovanja i nauke Ru-

ske federacije D.V. Rivanov. Sami poziv Univerziteta “Lomonosov” i Ministarstva obrazovanja i nauke Ruske federacije za nas je bilo izuzetna čast, uz to još i uspjeh”, kazala je profesorica Joksimović, naglašavajući da su imali punu podršku od škole, direktora i cijelog kolektiva. Marko je takođe zadovoljan svojim uspjehom, ističući da se godina aktivnog pripremanja za ovo takmičenje isplatila. “Bilo je dosta odricanja, ali se isplatilo. Takmičenje “oči u oči” je podrazumijevao pismeni dio ispita gdje smo prvog dana imali sastav, kad sam to prošao uslijedio je usmeni test na temu “O čemu najviše volim da maštam” i “Razgovor o problemima sa drugim”, dok sam trećeg dana imao takođe usmeni ispit koji se sastojao iz gledanja filma, a onda odgovoranja na pitanja u vezi sa filmom”, kazao je Marko Joksimović, “lučonoša” i ovogodišnji đak generacije OŠ “Risto Ratković”. B.Č.

BAOŠIĆKO LJETO

U subotu počinje fešta HERCEG NOVI - Opštinа Herceg Novi i ove godine finаnsirа održаvаnje mаnifestаcije “Baošićko ljeto” kojom trаdicionаlno oznаčаvа početаk turističke sezone. Iz Mjesne zаjednice Bаošići informišu dа će u okviru turističko-zаbаvne mаnifestаcije orgаnizovаti druženje nа ribаrskom mulu u ovom mjestu. Uz prženu ribu, vino i zvuke bendа “Deka house band” orgаnizovаće i nekoliko trаdicionаlnih sportskozаbаvnih tаkmičenjа kаo što su potezаnje konopа, skidаnje

pršutа s pаle, jаkаnje nа gredi, preranjanje mаndrаćа. Uz poziv zаinteresovаnimа zа učešće nа tаkmičenjimа dа se prijаve u prostorijаmа Mjesne zаjednice Bаošići podsjećаju dа su zа pobjednike plаnirаne i vrijedne nаgrаde. Bаošićаni, kаo trаdicionаlno dobri domаćini pučkih svečаnosti, pozivаju grаđаne i goste nаšeg grаdа dа im se u subotu 6. julа od 21 sаt pridruže i u dobroj аtmosferi i rаspoloženju zаjedno oznаče početаk ovogodišnje turističke sezone. S.M.

IGRA

Tradicije se ne stidimo KOLAŠIN - Na poziv Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske KUD “Mijat Mašković” u saradnji sa Kolašinskim amaterskim pozorištem učestvovalo je na Danima crnogorske kulture u Hrvatskoj od 26. do 29. jula. Organizatori događanja su bili Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Bujština” iz Umaga, Nacionalna zajednica Crnogoraca iz Rijeke, i Zajednica Crnogoraca iz Splita. Izveden je program reprezenta-

tivnog karaktera sa etnomuzikološki i etnokoreološki obrađenim podacima prikupljenim na terenu, kao i prilagođenim pričama o običajima životnog i godišnjeg ciklusa. Kako je kazao direktor kolašinskog Centra kulture Branislav Jeknić, koji je ujedno bio i producent, nestajanjem veze sa tradicijom postajemo ono što nijesmo. On je naveo da ne bi trebalo da se stidimo svoje igre i pjesme jer njihova snaga leži upravo u toj težini izvođenja, koja je samo na prvi pogled jednostavna a zapravo pripada najtežem

i najstarijem tipu pjevanja koji poznaje etnomuzikologija. “Crnu Goru treba predstavljati crnogorskom tradicijom, ispravno, a ne, uz sve poštovanje, koreografijama, ritmičnošću i instrumentima oličenim u igrama susjednih zemalja. Da naše igre nijesu “dosadne” potvrdile su i reakcije publike, a podatak da je u trenutku ulaska Hrvatske u EU i Crna Gora dala svoj doprinos izvođenjem programa autentičnog karaktera, uz ogromnu posjećenost i najpozitivnije kritike”, kazao je Jeknić. Z.B.


Crna Gora 15

ČETVRTAK, 4.7.2013.

bolesti zavisnosti

Majke sinovima kupuju alkohol Mira Rovčanin

I

ako zavisnost od alkohola postaje sve češća bolest među stanovništvom Crne Gore, što dovodi do razaranja porodica i nesagledivih posljedica po društvo, ne postoji statistika o broju alkoholičara. Direktor Nevladine organizacije “Preporod”, koja jedina u našoj zemlji pomaže zavisnicima da se odviknu od konzumiranja alkohola, Jovan Bulajić kaže da je zavisnost od alkohola podjednako teška bolest kao i zavisnost od droge, te da se u borbu protiv te pošasti mora uključiti čitavo društvo.

NIKŠIĆ - Direktor NVO “Preporod” Jovan Bulajić rekao je u izjavi za DN da se posljednjih 15 godina bolest zavisnosti od alkohola potpuno neopravdano stavila u zapećak. On je naveo da je alkohol, za razliku od narkotika, dostupan na svakom koraku, a u većini slučajeva i maloljetnicima. Iako Crna Gora, kako je reko Bulajić, ne posjeduje zvaničnu statistiku o broju alkoholičara zabrinjava podatak Evropskog istraživanja o upotrebi duvana, alkohola i droge da je skoro svaki peti učenik pio 20 do 40 i više puta u životu od čega 29 odsto dječaci, a osam odsto djevojčice. “Podaci ESPAD-a su alarmantni i mora se pod hitno reagovati. Akcije inspekcije su dosad bile sporadične, zalažemo se da one budu sve češće i oštrije kako bi se smanjilo konzumiranje alkohola među maloljetnicima”, naglasio je Bulajić. Iako je zavisnosti od alkohola bolest koja je prisutna u čitavoj Crnoj Gori NVO “Preporod”, koja pomaže zavisnicima da

se izliječe, najčešće se javljaju Nikšićani i Podgoričani. “Prije devet mjeseci pokrenuli smo projekat odvikavanje od alkohola i imamo veliko interesovanje za način terapije i postupak izliječenja. Za sada oko dvadeset osoba, uglavnom muškarci stariji od 30 godina, prolazi porces odvikavanja kroz pojedinačne psihološke terapije sa psihologom koji posjeduju internacionalno iskustvo”, istakao je Bulajić. Iako zadovoljan brojem bolesnika koji su prihvatili liječenje Bulajić smatra da bi cifra mogla biti veća, kao i spremnost zavisnika da prihvataju grupno liječenje. “Psihološki tretman je individualan, ali ne može trajati manje od šest mjeseci. Prvo se sagledava da li se radi o zloupotrebi alkohola ili je nastupila zavisnost nakon čega se određuje vrsta tretmana. U proces liječenja uključuju se i porodice a postoji i poseban program za podržavaoce ili suzavisnike”, kazao je direktor Preporoda.

Najveći problem u procesu odvikavanja od alkohola predstavlja neprihvatanje zavisnika da je bolestan i da mu treba liječenje. “Zavisnici na samom startu daju do znanja da ne žele da se njihov život tretira na istom mjestu i na isti način kao zavisnicima od doroga što se kosi sa našim sagledavanjem problematike jer je zavisnost bolest bila ona od alkohola ili droge. Imamo i zavisnike koji počnu sa tretmanom i lako odustanu. Tek kada se suoče sa problemima, kada dođe do razaranja porodice, krivičnih djela onda postaju svjesni ozbiljnosti situacije u kojoj se nalaze”, naglasio je Bulajić. Dodatan probleme u radu sa alkoholičarima prave podržaoci zavisnika iz njihovog bliskog okruženja. “Imamo slučajeva da majke ku-

Vučeta Đura Smolović 3. jula 2013. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 4. jula u 15 sati na groblju u Potrku – Sokolovica.

Lazo pok. Milana Đuranović 2. jula 2013. u 63. godini. Sahrana će se obaviti 4. jula u 11 časova na mjesnom groblju Sv. Jovan – Pobrđe – Donji Grbalj.

Branka Obrenov Ceković (1965). Sahrana će se obaviti 4. jula 2013. u 14.30 na Novom groblju u Beogradu.

Sreten Petrov Đeković Prvog jula 2013. u 48. godini u Beogradu. Sahrana će se obaviti 4. jula u Nikšiću na groblju iza Manastira.

Dragoljub Mišo Blažov Vlahović učesnik NOR-a, 2. jula 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena 3. jula u 14 časova na groblju Babljak.

Milijanka Jagoša Ilić rođena Vuković, 2. jula 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 3. jula u 14 časova na Maštanskom groblju.

Ljubica Ljuba Leovac

ª Merak triciklº čuva leđa

Rezultat zavređuje pažnju jer je procenat riješenih slučajeva jako visok i prelazi 90 odsto, kazao je Radović, istakavši da su policajci obezbjeđivali skup bajkera u Tivtu i tokom dva dana nije zabilježen ni najmanji incident i čak n jedno lice nije zatražilo medicinsku pomoć. “Kad je u pitanju obezbjeđivanje masovnih skupova, to je nesvakidašnji podatak”, kazao je Radović, koji je prethodno na dužnosti bio u Odjeljenjima bezbjednosti Danilovgrad i Podgorica. Kroz akciju pomoć kolegama na Primorju, u Tivat je sa sjevera Crne Gore stiglo 15 policajaca, koji su raspoređeni na području Tivta. Z.K.

HeRCeG novi

„Izborª anketira građane Novog

ju primjedbe na čistoću i higijenu Gradske zelene pijace, volonteri “Izbora” su juče popodne oprali pijacu. Iz Udruženja su pozivali

rođena Šljivančanin, 3. jula 2013. u 83. godini. Sahrana će se obaviti 4. jula u 15 časova u Papama – Tomaševo.

rođena Arsenović, 2. jula 2013. u 69. godini. Sahrana je obavljena 3. jula u 16 časova kod Crkve Sv. Nikole u Kruševicama.

Novinari kod načelnika

HERCEG NOVI - Nevladina organizacija Udruženje građana “Izbor” od 27. juna počela je da obavlja istraživanje javnog mnijenja građana Herceg Novog, sa ciljem da dobije uvod u njihovo mišljenje o stanju u gradu. Volonteri ove organizacije već obilaze grad i anketiraju sugrađane, a u subotu 6. jula to će raditi na glavnom gradskom Trgu od osam do 12 sati i od 18 do 22 sata. Građani anonimnu anketu mogu preuzeti u kancelariji Udruženja “Izbor”, Njegoševa 106, zahtjevom na e-mail: izborhn@gmail.com, ili pozivom na fixni broj telefona 580-205 ukoliko žele da budu anketirani putem telefona. S obzirom na to da dosad obrađeni podaci urađenih anketa pokazuju da građani u velikom broju ima-

Božana Nikolina Zeković

Danica pok. Ilije Tomašević

oDJelJenJe bezbJeDnosti

TIVAT - U prostorijama tivatskog Odjeljenja bezbjednosti, juče je načelnik Milovan Mićo Radović organizovao prijem za tivatske novinare. Sastanku je prisustvovao i šef tivatske kriminalističke policije Jovica Stojković. Susret novinara i čelnika Odjeljenja bezbjednosti organizovan je u cilju pravovremenog i tačnog informisanja javnosti. U razgovoru sa medijima bilo je riječi o nastavku saradnje koja je i do sada bila veoma korektna. Radović tu funkciju u Tivtu obavlja dva mjeseca i u tom periodu dosta je urađeno na poboljšanju rješavanja procenta djela iz oblasti kriminaliteta.

puju sinovima alkohol da oni ne bi izlazili u grad jer su skloni pravljenju problema. Dešavalo se i da majka ne dođe na sastanak koji bi joj pomogao da se na pravi način ponaša prema sinu alkoholičaru jer nije svjesna koliko ona njega podržava u toj zavisnosti i koliko je odgovorna za njegovo stanje”, rekao je Bulajić. Konzumiranje alkohola u našoj sredini doživljava se kao pravilo, tradicija duboko ukorijenjena zbog čega se na “čašicu više” ne gleda kao na zavisnost već na potvrdu muškosti, smjelosti i jačine. Svi građani koji su svjesni koliko je ozbiljan problem pretjeranog konzumiranja alkohola, ali i oni zainteresovani za način odvikavanja i vrste tretmana koje nudi Preporod mogu se informisati na besplatan broj 080081400.

PREMINULI

građane da i dalje sugerišu šta je po njihovom mišljenju potrebno uraditi u narednom period i da im se u akcijama pridruže. S.M.

BIJELO POLJE - Milovan Cvišić iz Ravne rijeke kod Bijelog Polja neobičnim prevoznim sredstvom plijeni poglede sugrađana. Naime, Milovan se na svom ležećem triciklu može vidjeti gotovo na svim putnim pravcima u opštini i novinar DN bio je u prilici da se srete sa njim i razgovara u naselju Potkrajci na dionici magistralnog puta Bijelo Polje – Prijepolje. Milovan priča da je tricikl sam napravio prema ideji koju je preuzeo sa interneta. “Sugrađani su mom prevoznom sredstvu dali ime Crnogorski ili Merak bicikl. Ugradio sam brzinomjer i kilometražu i već smo prešli 900 kilometara. Na nizbrdici razvija brzinu 46 kilometara, a u ravnici izmedju 25 i 35 kilometara na čas. Potrebno je da se pređe oko 2.000 kilometara da bi se mišići potpuno adaptirali na ovaj prevoz. Ima prenosni mehanizam za uzbrdicu i preporučljiva je jedino vožnja po asfaltu. Makadam nije poželjan jer leđa moraju da trpe truckanje”, priča Milovan. Prije nego je nastavio putovanje, džentlmenski je ponudio autoru teksta da se provoza jedan krug, što je ovaj sa osmijehom odbio. Milovan je kratko dobacio, da je tricikl dobar jer se leđa odmaraju i drže u pravilnom položaju i uz otpozdrav rukom nastavio putovanje. B.Č.

rođena Savić (1928), 2. jula 2013. Sahrana je obavljena 3. jula u 14 časova na groblju u pljevaljskom naselju Potrlica.

Svetozar Miško Radov Šarović 2. jula 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 3. jula u 16 časova na mjesnom groblju u selu Virak.

Slobodan Slobo Milosava Jokić 2. jula 2013. u 70. godini. Sahrana je obavljena 3. jula u 14 časova na srpskom pravoslavnom groblju u Beranama.

Lazar Lazo Gojka Pavlićević 2. jula 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 3. jula u 17 časova kod Crkve Sv. Stefana u Sasovićima.

Božidar Punišin Vukoslavović 2. jula 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 3. jula u 15 časova na mjesnom groblju u Bioču.

Mihailo Mišo Mirka Utješanović 2. jula 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 3. jula u 15 časova na starom groblju u Kočanima.

Savo Rade Mikonjih Marojević 2. jula 2013. u 71. godini. Sahrana je obavljena 3. jula na mjesnom groblju u Morakovu.

Milorad Miodraga Janković policajac iz Peći, 30. juna 2013. u 39. godini. Sahrana je obavljena 3. jula u 15 časova na gradskom groblju u Beranama.


16 Globus

ČETVRTAK, 4.7.2013.

PREVRAT U EGIPTU

Vojska svrgnula Mohameda Morsija

K

airo - sinoć oko 21 čas završena je konferencija za medije egipatske vojske, na kojoj je glavnokomandujući abdel Fatah al-sisi saopštio plan nakon svrgavanja predsjednika Muhameda Morsija. Ustavni sud vodiće državu dok se ne izabere novi predsjednik. Neposredno nakon televizijskog obraćanja generala al-sisija, na centralnom trgu u Kairu izbilo je veselje. To su posljednje informacije koje su pristigle neposredno pred zaključenje našeg lista.

General Abdel Fatah al-Sisi u televizijskom obraćanju naciji objavio je kako je privremeno suspendovan Ustav Egipta, a da će kao privremeni predsjednik države uskoro položiti zakletvu predsjednik Ustavnog suda. Najavio je da će tokom tranzicionog perioda biti osnovana privremena vlada, u koju bi trebalo da budu uključene sve struje egipatskog društva, kao i da će ta vlada biti zadužena za organizaciju parlamentarnih i predsjedničkih izbora. U prelaznom periodu trebalo bi da bude donešen i etički kodeks za medije. Predsjednik Egipta Muhamed Morsi odbio je juče ultimatum egipatske vojske. Njegov kabinet predložio je formiranje koalicione vlade, ali nije ponuđen kompromis. Čelnici vojske su po isteku ultimatuma saopštili Muhamedu Mursiju da više nije predsjednik, objavio je vodeći egipatski list AlAhram, dok je njegov vojni savjetnik izjavio da je u Egiptu sinoć bio u toku vojni udar. Izvještači agencije AP rekli su da su vojnici, uz podršku oklopnih transportera i u punoj borbenoj opremi, bili raspoređeni na mostovima i strateškim lokacijama u blizini mjesta na kojima su u toku bili skupovi pristalica proislam-

skog predsjednika Mohameda Morsija. Stotine hiljada pristalica i protivnika proislamskog predsjednika okupilo se juče širom Kaira, iščekujući da se oglasi vojska. Morsi je saopštenje u kom odbija da se povuče sa vlasti, dodajući da koncentraciona vlada treba da izvuče Egipat iz krize, izdao ubrzo nakon što je u 16.30 istekao ultmatum koji mu je prekjuče dala vojska. Par sati ranije armija je zauzela zgradu državne televizije u Kairu. Morsijev savjetnik za nacionalnu bezbjednost i Muslimanska braća tvrdili su da se u Kairu odvija vojni udar. “Dok ovo pišem svjestan sam da je to možda posljednje što ću napisati ovdje! Zbog dobrobiti Egipta nazovimo ovo što se događa pravim imenom: vojnim udarom! Stotine hiljada ljudi okupilo se na Trgu i neće otići! Kako bi ih sklonili, sigurno će doći do nasilja. Samo je pitanje ko će ih rastjerati - vojska, policija ili plaćenici. Kako god bilo, krvoproliće je neizbježno”, napisao je Esam El-Hadad, Morsijev savjetnik za nacionalnu bezbjednost na službenoj Fejsbuk stranici. Strani mediji javili su da su se vojna vozila i nekoliko stotina vojnika nalazili na putu ka rezidenciji predsjednika Egipta, ali i na uli-

cama blizu Univerziteta u Kairu, gdje je u utorak veče došlo do sukoba u kojima je stradalo 16 Morsijevih pristalica. Dodali su i da su egipatske snage bezbjednosti Morsiju uvele zabranu putovanja. ● Ko je čovjeK Koji je zbacio Morsija? General Abdel Fatah al-Sisi glavni je komandant Vojske Egipta. Strani mediji i politički analitičari analiziraju poteze generala Sisija prema aktuelnoj vlasti Muhameda Morsija kao i motive zbog kojih je odlučio da egipatsku vojsku stavi na stranu protivnika islamističkog pokreta “Muslimanska braća.” Politički analitičar sa Univerziteta u Kairu Kamel al-Sajed smatra da je Sisi i u prošlosti preduzimao korake na pronalasku rješenja za nagomilane probleme u zemlji.

“General Sisi je već pokušao da podstakne nacionalni konsenzus krajem prošle godine tokom krize koja je nastala zbog novog ustava, ali je u tome naišao na protivljenje Muslimanske braće”, podsjeća Sajed. Političari i novinari koji su imali prilike da sarađuju sa Sisijem vjeruju da je njegova glavna preokupacija da se ponovo izgradi reputacija vojske, zamrljanom zbog njene uloge u upravljanju zemljom u okviru Vrhovnog savjeta oružanih snaga, navodi AFP. Sa svojih 58 godina, Sisi je 20 go-

dina mlađi od svog prethodnika, feldmaršala Huseina Tantavija, veterana arapsko-izraelskih ratova i jednog od najbližih Mubarakovih saveznika. Sisi je ro]en u Kairu 1954. godine, a diplomirao je na egipatskoj Vojnoj akademiji 1977. On se takođe obučavao u Britaniji 1992. i SAD 2006. godine. Kada je predsjednik Morsi u avgustu prošle godine smijenio Tantavija i na njegovo mjesto postavio Sisija javile su se spekulacije o mogućem savezništvu između vojske i novih islamskih lidera, prema kojima je vojska u prošlosti bila neprijateljski raspoložena. Generala Sisija opisuju i kao religioznu osobu, a njegova supruga nosi veo kojim prekriva cijelo lice, što je, kako taj list ocjenjuje, pomalo i neobično. Kao i većina egipatskih oficira, i on je jedan od vjernih poštovalaca nekadašnjeg predsjednika Gamala Abdela Nasera.

NOVI ZAKON

Na osnovu člana 336, 337, 338, 341, 342, 344 i 345 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (,,Sl.List RCG,,br.19/09), KNJAZ REAL ESTATE AGENCY – DOO iz Podgorice , u svojstvu ovlašćenog lica za sprovođenje postupka Vansudske prodaje nepokretnosti,radi namirenja potraživanja Hipotekarnog Povjerioca EPCG – AD – Nikšić ,po osnovu Protokola o dinamici i izmirenju duga za utrošenu elek.energiju br. 10-00-19403 od 01.06.2012.godine te Protokola o dinamici i izmirenju duga trećeg lica ,br. 10-00-19404 od 01.06.2012.godine ,kao i Ugovora o hipoteci za obezbjeđenje duga UZZ br.289/2012 od 08.06.2012.godine objavljuje: PO SEDMI PUT VANSUDSKU PRODAJU NEPOKRETNOSTI PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETANJA IZ PREDMETNOG UGOVORA O HIPOTECI, EVIDENTIRANE U :

Samo hetero parovi mogu da usvajaju rusku djecu

L.n – br. 499 – KO – Topla i to poslovni prostor označen kao PD 4 u površini P= 211m2 u objektu br.1 sagrađenom na kat.parceli 667. Početna cijena predmetne nepokretnosti iznosi : 600.000,00 eura. Ukupan dug po osnovu Protokola o dinamici i izmirenju duga za utrošenu elek.energiju broj 10-00-19403 od 01.06.2012.godine te Protokola o dinamici i izmirenja duga trećeg lica ,broj 10-00-19404 od 01.06.2012.godine zaključen između Hipotekarnog povjerioca ,Hipotekarnog dužnika i dužnika ,,VEKTRA BOKA,, AD Herceg Novi, iznosi 498.483,07 eura, plus kamate koje se obračunavaju do konačnog namirenja potraživanja kao i troškovi sprovedenog postupka vansudske prodaje. Način, mjesto, vrijeme i uslovi prodaje : Vansudska prodaja nepokretnosti evidentirane u L.n – br. 499 – KO – Topla i to poslovni prostor označen kao PD 4 u površini P= 211m2 u objektu br.1 sagrađenom na kat.parceli 667, izvršit će se javnim usmenim nadmetanjem koje će se sprovesti dana 12. Jula 2013.godine ,sa početkom u 13 časova u poslovnim prostorijama Hipotekarnog povjerioca – Elektroprivrede Crne Gore AD – Nikšić ,Elektrodistribucija Herceg Novi u Ulici X - Hercegovačke brigade br.55 u Herceg Novom. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima , koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene hipotekovane nepokretnosti. Depozit se uplaćuje prije početka postupka prodaje na ž.račun EPCG – AD Nikšić br: 535-55-11 kod Prve banke Crne Gore Ad, za učešće na javnom nadmetanju . Od polaganja depozita je oslobođen Hipotekarni povjerilac u slučaju da se javi on kao ponuđač. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od drugog učesnika . Postupak usmenog javnog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene . Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ,ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Prijave za učešće na javnom nadmetanju podnose se ovlašćenoj agenciji za sprovođenje postupka vansudske prodaje ,,DOOKNJAZ REAL ESTATE AGENCY- Podgorica ,Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.79 u Podgorici, najkasnije 24 časa od dana održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku ,,za javno nadmetanje-ne otvaraj,,. Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su uz prijavu dostaviti i dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke: - Fizička lica – ime i prezime , adresu stanovanja , matični broj , broj lične karte , dokaz o uplati depozita; - Pravna lica – naziv i sjedište, registarski broj iz CRPS-a kod koga je registrovan, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica,dokaz o uplati depozita. Ovlašćeno lice za sprovođenje postupka vansudske prodaje će obaviti registraciju lica prijavljenih najkasnije jedan sat prije otpočinjanja postupka javnog nadmetanja. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Prodaja je okončana kad ni na treći poziv lica koji vodi postupak prodaje nijedan od učesnika ne da povoljniju ponudu. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem , a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da u roku od 7 dana od dana javnog nadmetanja, zaključiti ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa ovlašćenom agencijom za vođenje postupka javnog nadmetanja. Ukoliko Kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku , gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem – učesnikom navedenog javnog usmenog nadmetanja , a koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret Kupca. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja , a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije - zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koji sprovodi postupak Vansudske prodaje predmetne nepokretnosti – Siniša Mugoša izvršni direktor ovlašćene agencije putem telefona 067 622 224 .

MOSKVA - Poslanici ruske Dume usvojili su juče nacrt zakona kojim se uvode oštre restrikcije za usvajanje ruske siročadi u zemlje u kojima je istopolni brak legalan. Nacrt zakona zabranjuje ljudima iz više od 12 zemalja da usvajaju rusku siročad čak i ako su u pitanju samci, javila je agencija Frans pres. Novi propis usvojen je u trećem i posljednjem čitanju u Donjem domu ruskog parlamenta sa velikom većinom od 444 glasa za i nijednim glasom protiv. Nacrt zakona sada mora da usvoji i Gornji dom parla-

menta, nakon čega, da bi postao zakon, mora da ga potpiše predsjednik Vladimir Putin. Francuska je istopolne brakove odobrila prošlog mjeseca, a to su ranije uradili Argentina, Belgija, Brazil, Kanada, Danska, Island, Holandija, Novi Zeland, Norveška, Portugal, Južnoafrička Republika, Španija, Švedska i Urugvaj. Putin je još u martu zatražio od vlade i Vrhovnog suda da do 1. jula pripreme predlog izmjene zakona kako bi se inostranim gej parovima zabranilo da usvajaju rusku siročad.

960

960 milijardi eura iznosiće ukupan budžet EU za period od 2014. do 2020. koji je juče izglasan u Evropskom parlamentu u Strazburu. Izglasavanje budžeta uslijedilo je pošto je postignut dogovor prošle nedjelje između grupe evropskih poslanika, ministara i Evropske komisije. Prvi put budžet predviđa smanjenje potrošnje, naveo je Bi-Bi-Si. Ovo je prvo glasanje o budžetu, a konačno glasanje biće održano u septembru ili oktobru. Prije 2009. godine Evropski parlament nije imao zakonodavna ovlašćenja da formira budžet EU.


Globus 17

ČETVRTAK, 4.7.2013.

DŽOZEF BAJDEN O ZAPADNOM BALKANU:

Sporazum je prilika bez premca Na prvo mjesto treba staviti budućnost i djelovati radi dobrobiti generacija koje dolaze, poručio američki potpredsjednik LONDON - Potpredsjednik SAD Džozef Bajden ocijenio je da su Beograd i Priština, kroz dijalog premijera Ivice Dačića i Hašima Tačija, postigli istorijski sporazum. On je naveo da su oni dali svojim građanima “prliku bez premca”, ali je upozorio da naredni koraci neće biti jednostavni. “Srbija i Kosovo bili su zarobljeni u dubokoj i ogorčenoj borbi sve do sada. Kroz dijalog, saradnju, ali i bolne kompromise, premijeri Ivica Dačić i Hašim Tači postigli su istorijski sporazum o normalizaciji odnosa”, napisao je Bajden u autorskom tekstu u londonskom dnevniku Fajnenšel tajms. “Naredni koraci neće biti jednostavni, ali ovi lideri svojim su građanima dali priliku bez premca da izgrade budućnost na temelju poštovanja prava, zajedničkog prosperiteta i mirne koegzistencije”, ocijenio je on. Bajden je pohvalio napore Zagreba koji su završili ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, a u posebnom osvrtu na stanje u BiH poručuje da “narod zaslužuje bolje”. Uspjeh Hrvatske, prema njegovim riječima, svjedoči o hrabrosti njenih građana i lidera, koji su prevazišli izazove ultranacionalizma i ozlojeđenosti. “Ostavljanje prošlosti iza sebe znači svakodnevnu borbu. Hrvati su, iz dana u dan, nastavljali da vjeruju u ambicioznu viziju i grade demokratske institucije, što im je otvorilo vrata NATO, a sada i EU”, naveo je Bajden u tekstu. Američki potpredsjednik je ocijenio da novo proširenje EU daje priliku i susjedima Hrvatske jer bi granice Unije, s vremenom, trebalo da ujedine zemlje jugoistočne Evrope, a ne da ih razdvajaju. “Ali, susjedi Hrvatske moraju da donesu neke teške odluke koje će utrijeti njihov put ka Evropi. U in-

teresu je SAD, Hrvatske i ostatka Evrope da oni u tome uspiju”, naveo je Bajden. Evrointegracija, prema njegovim riječima, obezbjeđuje ne samo da se ne ponove sukobi iz prošlosti, već garantuje mir i slobodu, a ujedinjena Evropa je, čak i u ovim teškim vremenima, bolja opcija od podjele i nestabilnosti. “Proteklih mjeseci sam se sastao s nekoliko lidera sa zapadnog Balkana. Uvjeren sam da, ukoliko donesu ispravne odluke, svaki susjed Hrvatske može da stigne tamo (u EU)”, dodao je Bajden. On je, takođe, ocijenio da Crna Gora i Albanija napreduju na putu ka EU, da Makedonija mora da nastavi da sprovodi reforme, otklanja problem međuetničkih sukoba i, zajedno s Grčkom, smogne hrabrosti za pronalaženje obostrano prihvatljivog rješenja za svoje ime. Bajden je ukazao na to da “ima još nekih koji su zapeli na etničkim žalopojkama, ličnim sukobima i pristupu koji ne donosi nikakvog napretka”. “Prije četiri godine bio sam u Sarajevu. U Parlamentu sam rekao političarima i zvaničnicima da su vrata otvorena i za BiH da postane sastavni dio Evrope te da SAD želi da im pomognu u tome. Da bi se to desilo, bio je potreban dogovor o eliminisanju diskriminacije manjina iz Ustava BiH i odluka o registrovanju vojne imovine. Ništa od toga se nije desilo. Narod Bosne zaslužuje bolje”, podvukao je Bajden. Navodeći da nijedna zemlja ne može u potpunosti da ostavi za sobom svoju istoriju niti da zaboravi tragedije, niti to treba da učini, Bajden je poručio na prvo mjesto treba staviti budućnost i djelovati radi dobrobiti generacija koje dolaze, poručio američki potpredsjednik.

PRIZEMLJENJE PREDSJEDNIKA BOLIVIJE

Bijesni Morales odletio kući, žaliće se UN Moralesov avion na aerodromu u Beču

“U 19. vijeku, kolonije su bile u Latinskoj Americi, a sada su kolonije u nekim zemljama Evrope”, rekao ambasador Bolivije u UN BEČ, LA PAZ - Predsjednik Bolivije Evo Morales poletio je juče, nešto prije podneva, za La Paz, nakon što su španske vlasti odobrile prelet i slijetanje na ostrvo Gran Kanaria radi dopune goriva. Morales je proveo oko 13 sati u Beču, pošto je u noći između utorka i srijede bio prinuđen da prekine let ka La Pazu iz Moskve gdje je učestvovao na konferenciji proizvođača prirodnog gasa jer mu je više evropskih zemalja zabranilo prelet. Dozvole za prelet su odbijene zbog sumnje da se u avionu nalazi bivši američki obavještajac Edvard Snouden, koji je razotkrio aferu prisluškivanja od strane američke Nacionalne agencije za sigur-

nost (NSA). Poslije prinudnog sletanja aviona u Beč zbog sumnje da je u njemu Snouden, nastala je čitava zbrka, jer bjegunac nije nađen. U letjelici su bili samo Morales i njegovih šest saradnika, kojima su prekontrolisani pasoši. Bolivija je juče uložila žalbu UN protiv nekoliko evropskih zemalja koje su blokirale let predsjedniku Evu Moralesu iznad njihovog vazdušnog prostora. “Već smo se žalili UN, a u narednih nekoliko dana ćemo uložiti žalbu i visokom komesaru UN za ljudska prava”, rekao je potpredsjednik Bolivije Alvaro Garsija i naveo da je taj potez podstaknut međunarodnim kršenjem prava. Ambasador Bolivije je

ranije juče najavio da će uložiti žalbu Ban Ki Munu zbog poteza evropskih zemalja da blokiraju let predsjedniku Moralesu iznad njihovog vazdušnog prostora. “Odluka tih zemalja predstavlja kršenje međunarodnog prava. Mi smo već preduzeli proceduru za osudu tih odluka”, rekao je ambasador Bolivije u UN Saća Ljorenti novinarima u Ženevi, istakavši da uopšte nema sumnje da je to bilo naređenje Bijele kuće, prenijela je agencija AFP. Ljorenti je naglasio da je to “akt agresije” protiv Bolivije, da je isto što i “kidnapovanje” Moralesa i da može da prouzrokuje “nepopravljivu štetu” u diplomatskim odnosima.

“Bolivija ne samo da osuđuje taj čin, već će preduzeti i međunarodne zakonske korake”, dodao je bolivijski diplomata. “Uopšte ne sumnjamo da je to naredila Bijela kuća. Ne sumnjamo uopšte. Bez ikakvog razloga diplomatski avion sa predsednikom je preusmeren sa svoje rute i primoran da se prizemlji u drugoj zemlji”, rekao je Ljorenti. Bolivija je jedna od 21 zemlje kojima je Snouden uputio zahtjev za politički azil, iako je Ljorenti rekao da nikakav zahtjev nije stigao. Sve te zemlje su oruđe u rukama SAD, kazao je Ljorenti naglasivši da “u 19. vijeku, kolonije su bile u Latinskoj Americi, a sada vidimo da su ko-

lonije u nekim zemljama Evrope”. Ministar spoljnih poslova Bolivije David Čokeuanka kritikovao je “neosnovane priče o Snoudenovom prisustvu u tom avionu” i rekao da ne zna ko je izmislio “ovu ogromnu laž”. On je rekao da će La Paz zatražiti objašnjenje od Lisabona i Pariza, ističući da su prekršena međunarodna pravila o avio-saobraćaju, kao i da je time bio ugrožen život predsjednika Moralesa. Zbog peripetija predsjednika Moralesa negovodovali su zvaničnici Ekvadora i Venecuele, a u La Pazu je nekoliko desetina ljudi protestovalo zbog odbijanja Pariza da otvori svoj vazdušni prostor za predsjednika Bolivije.


18 Kultura

ČETVRTAK, 4.7.2013.

INFANT

Trijumf ª Rozamundeº Najbolja predstava u cjelini na 40. Festivalu alternativnog i novog teatra u Novom Sadu

Kompanija NARODNA KNjIGA osnovana je 2002. godine. Početak rada se zasnivao na distribuciji i prodaji knjiga, a kako se tržište postepeno mijenjalo, a naši afiniteti počeli usmjeravati na zahtjeve i zadovoljenje Kompanija NARODNA KNjIGA osnovana 2002. godine. Početak rada kupaca, odlučili smo da počnemo i saje izdavaštvom. Za deceniju se zasnivao na distribuciji i prodaji knjiga, a kako se tržište postepeno postojanja, objavili smo više od 200 naslova. mijenjalo, a naši afiniteti počeli usmjeravati na zahtjeve i zadovoljenje kupaca, odlučili smo da počnemo i sa izdavaštvom. Za deceniju postojanja, objavili smo više od 200 naslova.

IZ IZLOGA KNJIŽARE

Predstava „Rozamunda“, u koprodukciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, hrvatskog Teatra &TD i Kazališta Hotel Bulić, osvojila je nagradu za najbolju predstavu u cjelini na 40. Festivalu alternativnog i novog teatra – INFANT u Novom Sadu. Predstavu je režirala Senka Bulić. Žiri je jednoglasno donio odluku uz obrazloženje „da je rediteljka u predstavi moćnih glumačkih kreacija i raskošne vizuelne ljepote sugestivno scenski prikazala vječnu misteriju muško-ženskog odnosa“. Crnogorska glumica Tihana Ćulafić kao Rozamunda zajedno sa Markom Cindrićem u ulozi Fulvija, ra-

zapeta je žudnjom između senzualnog i intelektualnog, snovidnog i trivijalnog, jagoda i krvi, između psa i vuka. Predstava „Rozamunda“ čulno-kognitivno prenosi filozofiju nobelovke Elfride Jelinek na rediteljski promišljen, senzitivan i duboko istinit način. Međusobna dosljedna razigranost ravnopravnih scenskih elemenata – glumačke igre, vizuelnosti i zvučne slike – gradi cjelinu koja svojom emocionalnom snagom suočava i osvješćuje najdublje porive, želje i strasti kroz vječnu agoniju muško-ženskog principa u strindbergovskom proždiranju polova“.

KOTOR APSS

S one strane svjetlosti Konkurs u starom zatvoru CALIGAT IN SOLE KATARINA SARIĆ Boris R. Dragojević Doslovni prijevod ove latinske sentence, bio bi sljedeći: slijep na suncu. Mi bismo rekli: slijep kod očiju. Ova volšebna igra riječi - imaće za posljedicu dvostruki kobni završetak, razaranje pseudromantičkog mita: Dvoje kao jedno. Shodno tome, moj slobodan prijevod glasi: imaginarno sljepilo. (Mati Evgenija) “Konstruktivni dekonstruktivizam”- ova premisa francuskog filozofa Žaka Deride, najpotpunije definiše stvaralački princip romansijerke Katarine Sarić. Empirijskom preciznošću, autorka romana crta mapu složenog, bipolarnog univerzuma muško-ženskih odnosa. Hladno, bez lažnih emocija i patetike, razbija romantičarski mit o jedinstvu suprotnosti muškarac-žena i egzistiranju tog dualiteta u principu: dvoje u jednom. “Caligat in sole” je prvi roman u najavljenoj trilogiji Sarićeve i predstavlja značajan pomak u literalnoj analizi ambivalentne prirode žene. Ovaj roman, uslovno klasifikovan, kao podžanr “ženski roman”, omogućava identifikaciju široj čitalackoj publici, bez obzira na rodnu pripadnost. Kroz ličnu, intimnu ispovijest glavne junakinje romana, poći ćemo u uzbudljivu literalnu avanturu i otkriti čitav jedan egzotičan, neobičan svijet…. Krunoslava je lijepa, inteligentna, preosjetljiva djevojka, odrasla u okrilju i pod budnim okom bake Vidne. Roditelje ne pamti. Taj usud, da bude siroče, otvoriće joj u životu neslućene horiznote. Napustivši svoju baku Vidnu, poći će u iscrpljujuću potragu za identitetom i uznemirujućim porodičnim korijenima…. Na tom putu upoznaće neobične ljude, gubiti i ponovo pronaći sebe… prolazeći kroz živopisne pejzaže svoje duše… “Caligat in sole” (S one strane svjetlosti) strukturiran je u postmodernističkom maniru. Spisateljica Katarina Sarić je hrabro i vješto ukomponovala različite i raznorodne literarne elemente. Dok teče radnja romana, kreće i ispovijest glavne junakinje u prvom licu, ređaju se fragmenti realnog života, citati velikana svjetske i jugoslovenske književnosti : Andrića, Ničea, Platona, Lajbnica..., pa lirski stihovi, citati Starog i Novog zavjeta... Svi ovi elementi, monolitno su se stopili u jedinstveno tkivo romana. Retrospektivni metod naracije, ćesti flešbekovi glavne junakinje, neometano nas uvode u glavne likove romana, njihovu geometriju, međusobne odnose, uzročno-posljedične pojave i događaje… Sarićeva postavlja pitanja: vjerujemo li u ljubav, porodicu, prijateljstvo... u pojedinačnog čovjeka - sebe. Autorka ne sugeriše odgovore, samo naglas razmišlja, iskreno, na papiru, prenosi otkucaje svog srca, svoje damare, slutnje, snove…Nemogućnost emotivnog zaokruženja i ispunjenja sa voljenom osobom čini uzaludnu potragu glavne junakinje za idealom, ”imaginarnim sljepilom”, što više puta konstatuje spisateljica. Taj emotivni patos je nosilac cijelog romana, kojeg Sarićeva izuzetno dobro kontroliše. Top lista 10 najčitanijih knjiga u knjižarama “Narodne knjige”:

1. NaTop krilima leptira – Lisaknjiga Klejpas lista 10 najčitanijih u knjižarama “Narodne knjige”: 2.1.Treća alternativa Kavi Na krilima leptira––Stiven Lisa Klejpas 3.2.Poruka tvom srcu – Grin Treća alternativa – Niv Stiven Kavi 4.3.Poslednji begunac Ševalije Poruka tvom srcu – – Trejsi Niv Grin 5.4.Opčinjena Katrin Harison Poslednji – begunac – Trejsi Ševalije 6.5.Pandorina – Hana Ričel Opčinjenakutija – Katrin Harison 7.6.Čovek koji jekutija zaboravio Pandorina – Hanaopstvenu Ričel ženu – Džon O’ Farel 8.7.Plavo je koji za sreću – Amanda Kvik ženu – Džon O’ Farel Čovek je zaboravio opstvenu 9.8.Lolina tajna – Monika Makinerni Plavo je za sreću – Amanda Kvik 10.9.Plamen istoka– –Monika Kejt Fernival Lolina tajna Makinerni 10. Plamen istoka – Kejt Fernival

DONOSIOUCU OVOG KUPONA ODOBRAVAMO DONOSIOUCU OVOG KUPONA ODOBRAVAMO

20% 20%

POPUSTA POPUSTA NA KUPOVINU SVIH NA KUPOVINU NAŠIH IZDANjA SVIH NAŠIH IZDANjA

Najmlađi segment Međunarodnog festivala Kotor Art, Kotor APSS (Architectural Prison Summer School) počinje večeras u 20 sati otvaranjem izložbe „ The Competitive Hypothesis“ u nekadašnjem austrougarskom zatvoru u kotorskom Starom gradu. Izložba je otvorena početkom godine u Njujorku, a evropsku turneju, zahvaljujući zalaganju naših programkoordinatora, počinje upravo iz Crne Gore, odnosno Kotora. “The Competitive Hypothesis” dio je godišnjeg programa Think Space Past Forward i predstavlja izložbu koja preispituje kulturu arhitektonskih konkursa. Tema su „ponovljeni“ arhitektonski konkursi iz skorije prošlosti, „trikovi“ koji su korišćeni za pridobijanje naklonosti žirija, hipnotička diorama sačinjena od fragmenata koji se učestalo koriste pri stvaranju trodi-

menzionalnih prikaza održivih gradskih pejzaža, te kratki tekstovi i autoportreti nepoznatih umova koji su bili dio timova nagrađivanih konkursnih radova. Izložba “The Competitive Hypothesis” nastoji da istakne dvojaka značenja sadržana u pojmu arhitektonskih konkursa i takmičenja: s jedne strane, odnoseći se prema konkursima kao mehanizmima za stvaranje projekata, a s druge strane uzimajući u obzir ethos koji prožima današnju arhitektonsku praksu. Ovom izložbom počinje i desetodnevna internacionalna arhitektonska radionica, a uvodna predavanja predviđena su za sjutra. Izlaganja će imati velika međunarodna imena arhitekture – Boštjan Vuga iz Ljubljane, koji je ujedno i predavač na Tehničkom univerzitetu u Berlinu, te Sajmon Hartman iz prakse HHF iz Ba-

zela. Riječ će imati i domaći arhitekti – Marko Stjepčević i Ivan Milošević, kao predstavnici nove crnogorske arhitektonske scene, a predavanje će imati direktorka APSS-ovog programa, arhitektica Dijana Vučinić. Večernje predavanje će u subotu imati gostujući predavač Borislav Vukićević, koji je, možda i jedini u Crnoj Gori koji aktivno piše tekstove o temama iz oblasti arhitekture. U nedjelju je, takođe u večernjem terminu, zakazano izlaganje arhitekte Veljka Radulovića iz studija „Grad“. Svi će govoriti na temu ovogodišnjeg Kotor APSS-a – planiranje gradnje na mediteranskoj obali. Glavni pokrovitelj Kotor APSSa je Ministarstvo kulture. Podršku su pružilii i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo nauke, te niz komercijalnih sponzora.

Na osnovu člana 337,338,342,344 i 345 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (,,Sl.List RCG,,br.19/09), “KNJAZ REAL ESTATE AGENCY" – DOO iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za sprovođenje postupka javne vansudske prodaje nepokretnosti,radi namirenja potraživanja Fiducijarnog Povjerioca ,,LB INTERFINANZ,, DOO BEOGRAD, po osnovu Ugovora o Fiducijarnom prenosu prava svojine, zaključenog na Cetinju,dana 22.Novembra 2005.godine, ovjerenog pred Osnovnim Sudom na Cetinju, Ov.br.5802/05, objavljuje: PO DRUGI PUT JAVNU PRODAJU NEPOKRETNOSTI PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETANJA: Nepokretnosti koje su predmet javne prodaje: Nepokretnosti koje su predmet javne vansudske prodaje, upisane su u Listu nepokretnosti br. 2085 KO Budva, u svojini privrednog društva „LB InterFinanz” DOO Beograd, u obimu prava 1/1, u objektu na kat. parceli br. 1424/11, označene kao: - Poslovni prostor PD1, spratnost P, površine 28 m2 - Poslovni prostor PD3, spratnost P, površine 40 m2, - Poslovni postor PD4, spratnost P, površine 39 m2 i - Stambeniprostor PD19, spratnost P2, površine 102 m2. Početna ukupna cijena svih predmetnih nepokretnosti zajedno iznosi: 396.000,00 eura. Ukupan preostali dug po osnovu Ugovora o Fiducijarnom prenosu prava svojine zaključenog između Fiducijarnog Povjerioca ,,LB INTERFINANZ,, DOO BEOGRAD I Fiducijarnih Dužnika: “GP CETINJE”DOO i GLENDŽE DUŠKA zaključenog u Cetinju, dana 22.Novembra 2005. godine, Ov.br.5802/05, ovjerenog pred Osnovnim Sudom na Cetinju, na dan 04.06.2013. godine, iznosi 380.887,69 eura, od čega iznos od 276.670,44 eura po osnovu glavnice, a preostali iznos po osnovu ugovorene zatezne kamate i troškova postupka prinudnog namirenja. Način, mjesto, vrijeme i uslovi prodaje: Prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem dana: 12.Jula 2013.godine,sa početkom u 11:00 časova u Budvi u Ulici Mediteranska bb,Poslovne prostorije Nlb – Montenegrobanke AD – Podgorica Filijala Budva. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju, imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10%, od početne cijene predmetne nepokretnosti ili prilože dokaz o izdatoj bankarskoj garanciji na taj iznos. Depozit se uplaćuje prije početka postupka prodaje na žiroračun„NLB Inter Finanz AG” Cirih, Švajcarska br: 00-502-0005068.9 kod NLB Montenegrobanke Ad –Podgorica za učešće na javnom nadmetanju. Od polaganja depozita je oslobođen Fiducijarni povjerilac u slučaju da se javi on kao ponuđač. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od drugog učesnika. Postupak usmenog javnog nadmetanja se završava, ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju,ako se u naznačeno vrijeme prijavi maker jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Prijave za učešće na javnom nadmetanju podnose se ovlašćenoj agenciji za sprovođenje postupka javne vansudske prodaje ,,DOO-KNJAZ REAL ESTATE AGENCY –Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.79 u Podgorici, najkasnije 24 časa prije dana održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku,,za javno nadmetanje – ne otvaraj,,. Učesnici javnog nadmetanja su uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati depozita ili o izdatoj bankarskoj garanciji i sljedeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte i potpisanu prijavu sa izjavom o namjeri za učestvovanje u javnom nadmetanju. Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica sa izjavom o namjeri za učestvovanje u javnom nadmetanju. Ovlašćeno lice za sprovođenje postupka javne vansudske prodaje će obaviti registraciju lica prijavljenih najkasnije jedan sat prije otpočinjanja postupka javnog nadmetanja. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Prodaja je okončana kad ni na treći poziv lica koji void postupak prodaje, nijedan od učesnika ne da povoljniju ponudu. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa ovlašćenom agencijom za vođenje postupka javnog nadmetanja. Ukoliko Kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem – učesnikom navedenog javnog usmenog nadmetanja, a koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Na prvom javnom nadmetanju za prodaju predmetne nepokretnosti ista se ne može prodati ispod utvrđene–procijenjene vrijednosti. Ako se nepokretnost ne proda na prvom javnom nadmetanju, ovlašćeno lice za sprovođenje postupka javne vansudske prodaje zakazaće drugo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti. Ako se nepokretnost ne proda ni na drugom javnom nadmetanju, ovlašćeno lice za sprovođenje postupka javne vansudske prodaje će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod utvrđene vrijednosti, bez ograničenja, uz prethodnu saglasnost Fiducijarnog povjerioca. Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret Kupca. Uplaćeni deposit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja, a deposit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani - mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koji sprovodi postupak prodaje predmetne nepokretnosti – SinišaMugoša, izvršni director ovlašćene agencije ,putem telefona +382 67 622 224.


Kultura 19

ČETVRTAK, 4.7.2013.

Slike Anđelka Arnautovića u Modernoj Izložba slika Anđelka Arnautovića biće otvorena večeras u 20 sati, u Modernoj galeriji, u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. Autor će se likovnoj publici glavnog grada predstaviti sa 43 slike nastale u posljednje dvije i po godine. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica Petrica Duletić. U uvodnom tekstu kataloga Duletić je, između ostalog, zapisala: “Arnautović crpi nepresušne inspiracije primorskog kraja. Žene, more, ribari i školjke su najčešći motivi na njegovim slikama. Atmosfera tišine, tajanstvenost tipično mediteranskih zakutaka, dali su umjetniku snagu da izrazi jedan fenomen omamljujući po svojoj suštini svedenom pričom, poetski i doživljeno. Figure smješta u pejzaž u kojem je sve istovremeno i realnost i iluzija”.

Radovi Stojanovića u Tivtu Izložba crteža, reljefa, asamblaža i skulptura vajara Milije Stojanovića biće otvorena večeras u galerijskom prostoru srednjovjekovnog ljetnikovca Buća - Luković u 21.30 sati, u okviru likovnog programa festivala Purgatorije. “Ono što se odmah uočava pri posmatranju izloženih radova, a što nije u savremenoj umjetnosti podrazumijevajući kvalitet, jeste snažan osjećaj stvaralačke discipline i etičnost autora. Svaki rad je besprekorno realizovan nerutinskim, nepotrošenim postupcima koji odišu zadovoljstvom samozaboravnog prepuštanja ekspresivno-manuelnoj aktivnosti. Upravo takav pristup umjetnika čini da njegova djela iznenađuju, između ostalog, i svojom strukturalnom ljepotom”, zapisila je o Stojanovićevim radovima istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić.

jubilej

Najveća literarna zagonetka svijeta Obilježava se 130. godišnjica od rođenja velikog književnika Franca Kafke Nataša Bućković

D

jela književnika koji je prodrmao dvadeseti vijek još se analiziraju, tumače na različite načine, svrstavaju u različite pravce, ali isto tako izmiču svakoj kategorizaciji, tako da je najpravilnije svrstati ih pod pojam “kafkijanizam”. Jubilej 130 godina od rođenja slavnog pisca obilježava Muzej Franca Kafke, a globalnoj proslavi pridružio se i Internet pretraživač Gugl koji je svoju naslovnu stranu juče posvetio ovom piscu.

Franc Kafka rođen je 3. jula 1883. godine u blizini jevrejskog geta u Pragu. Govorio je i pisao svoja djela na njemačkom jeziku, a ujedno je dobro znao i češki. Mnogi kritičari u njegovoj književnosti ispunjenoj strahovima i nervozama ljudske egzistencije, otkrivaju elemente egzistencijalizma, ali se slažu da djela Franca Kafke izmiču svim književnim okvirima. Franc Kafka je na očevu želju upisao prava i po završetku studija dobio posao u Agenciji za osiguranje radnika. Važio je za odličnog pravnika i idealnog pregovarača. Njegova argumentacija je gotovo uvijek bivala prihvaćena. Uostalom, dobijao je skoro svaki spor, kaže Kafkin biograf Rajner Štah. No, Kafka je želio da napusti Prag, da se oslobodi porodičnih obaveza, da se pridruži vjerenici Feliciji Bauer u Berlinu i da počne da piše. Iako talentovan i dobro obrazovan, Kafka je djela pisao ne kao profesionalni književnik, nego iz pasije poslije završetka posla u osiguravajućem društvu koji je beskrajno prezirao. Nakon završenih studija u časopisu “Hiperion” 1908. godine objavio je osam proznih skica pod zajedničkom naslovom “Razmatranje”. Nastavlja da piše (Opis jedne borbe, Pripreme za vjenčanja na selu) i ponešto objavljuje - “Preobražaj”, “Osuda”, “U kažnjeničkoj koloniji”, “Seoski ljekar”, “Umjetnik u gladovanju”). Ta njegova djela do nas su doprla u fragmentima i različitim verzijama jer ih je pisac sam uništavao. Vanredno strog prema sebi i svom radu, pisao je sporo i sa prekidima, isprav-

FeSTiVAl POZORiŠTA ZA DjeCu

ª Kukuriku pričeº Predstava “Kukuriku priče”, njemačkog teatra Paspartu biće izvedena večeras na Trgu Sv. Luke u 20 časova, dok će predstava “Planeta Fudbal” Teatra Lalek Guliver iz Varšave biti odigrana na Ljetnjoj pozornici od 21. 30 časova, u okviru glavnog programa Kotorskog festivala pozorišta za djecu. U okviru pratećeg programa Teatar Glazalmaz iz Moskve nastupiće i u četvrtak pred kotorskom publikom sa novom predstavom. Riječ je o komadu „Veterinar“ koju će igrati na Pjaci od kina od 19. 30 časova. Dramski studio Sunce iz Bara, nastupiće od 20 časova na Trgu od oružja sa predstavom „Ljubav i vrijeme”, a na Pjaci od kina od 20. 30 časova, uz pomoć Dramskog studija Budva, biće predstavljena knjiga „Male morske i obalske priče” Radmile Knežević i izdavačke kuće Pčelica iz Čačka. Sparkle Theatre iz Sofije nastupiće sa pred-

Izmiče književnim okvirima; Franc Kafka

stavom „Kresivo” u 21 čas u Kulturnom centru, a od 21. 30 časova veliku feštu na Trgu od oružja pripremaju kotorske Mažoretke Fešta.

ljao i dotjerivao stalno, a svoje rukopise je davao na objavljivanje samo kada bi bio zadovoljan “150 odsto”. Djela koja su mu donijela svjetsku slavu: “Procеs”, “Zаmаk” i “Аmеrikа” objavljena su poslije njegove smrti i zahvaljujući Maksu Brodu koji nije ispunio Kafkinu posljednju želju da ih spali. Brod je to odbijao jer je među prvima uvidio značaj Kafkinih rukopisa, čija vrijednost do današnjeg dana nije iscrpljena. Kafkina djela i danas ukazuju na neka nova sagledavanja. “Uvijek kažem kako je u njegovoj glavi bilo uvijek kao u bioskopu. Uvijek je vrtio neki film. Drugi to dožive ili pod uticajem neke droge, ili u pubertetu”, tvrdi Štah. Kafka je obraćao veliku pažnju na jezik i njegove skrivene nagovještaje, u čemu je bio blizak sa njemačkim egzistencijalnim filozofima. Zbog mračnog načina pisanja i stavljanja likova u situacije koje u stvarnosti ne postoje, pisac je samom sebi otežao jer je time spriječio da tokom života od šire publike bude priznat kao autor. Za života je obično bio štampan na lijepoj hartiji i u malom tiražu. Njegovo djelo, najvećim dijelom, je prikaz apsolutne nezaštićenosti pojedinca i nemoći pojedinca u savremenom društvu, u kojem je čovjek nerijetko suočen sa potpuno nevidljivim i neprepoznatljivim silama i motivima. Germanista Tomas Anc sa Univerziteta u Marburgu koji je proučavao život i rad Kafke vidi ga kao “velikog pisca apsurda”. Kafkina zatvorena i zagonetna literatura, smatra Anc, neka je vr-

● FOtO priča

sta formalnog ekvivalenta šturim pravosudnim organima ili moćnicima sa kojima se njegovi likovi suočavaju. To se posebno odnosi na državne službe koje Kafka opisuje u romanu “Proces” ili u pripovjeci “U kažnjeničkoj koloniji”. Oba teksta opisuju nemoć pojedinca nasuprot anonimnoj moći civilnog, odnosno vojnog suda. Izvršio je veliki uticaj na brojne stvaraoce, a usvojen je čak termin

“kafkijanska atmosfera”. Riječ je o nazivu za situaciju bespomoćnosti, koja karakteriše moderna, masovna društva. Franc Kafka je umro 3. juna 1924. godine u sanatorijumu Kirling u blizini Beča. Od 2001. godine grad Prag i Društvo Franca Kafke dodjeljuju godišnju nagradu “humanističkog kraktera za doprinos kulturnoj, nacionalnoj, jezičnoj i vjerskoj toleranciji”.

Nova knjiga Joko Ono Gotovo pola vijeka poslije konceptualne knjige “Grejpfrut”, umjetnica, pisac i mirovni aktivista Joko Ono objavila je nastavak za koji se nada da će inspirisati ljude na razmišljanje i čitanje. “Žir” (Acorn), knjiga 100 “instrukcijskih pjesama” i crteža u knjižare stiže 15. jula i seže u prošlost jer, kako kaže udovica Džona Lenona, bila je zamišljena za internet na početku 1990. Svakog dana, tokom 100 dana, ona je davala različite ideje ljudima za razmišljanje. Sada ih je skupila u knjigu.


20 Reportaže

ČETVRTAK, 4.7.2013.

Ovjenčan slavOm

Nebeski vitez

Sjećanja na legendarnog pilota Savu J. Mikića, rođenog Crnogorca, proslavljenog solunskog pilota i nosioca Legije časti Beća Čoković

R

ođen na katunu Ječišta, kod Boana 1892. ili 1894. godine, od čobančeta sa Sinjajevine Sava J. Mikić postao je diplomirani pravnik i proslavljeni pilot sa Solunskog fronta. Iako naše gore list, o ovom legendarnom pilotu danas se kod nas ne zna puno, a njegov potomak Vukosav Vule Mikić ispričao nam je da mu je žao što nije pošao njegovim stopama.

Mladost, poletnost i patriotizam naveli su Savu da još kao đak četvrtog razreda Gimnazije uoči Balkanskih ratova, postane dobrovoljac, raspoređen u rezervnu vojnu bolnicu, a na početku Prvog svjetskog rata, kao pomoćnik u vojnoj bolnici u Kragujevcu, nestrpljiv da što prije priđe borbenim linijama. Kao učesnik Solunske đačke čete prošao je golgotu povlačenja preko Albanije. Za predanost vojnoj službi, izražavanje patriotizma i hrabrosti kroz požrtvovanost u ratnim akcijama, zajedno sa savezničkim, francuskim i engleskim pilotima, odlikovan je brojnim uglednim priznanjima, među kojima su tri Ratna krsta, Albanska spomenica, dva Ordena Svetog Save, dvije Legije časti. “Život seljaka bio je mukotrpan i težak kroz sva vremena i takav je ostao do naših dana. Seljak se rađao i umirao u borbi sa prirodom. Stoički je sve podnosio i bio vezan za svoju udžericu, u kojoj je provodio trenutke odmora i zadovoljstva u krugu svojih sapatnika, članova po-

rodice”, govorio bi Sava J. Mikić sjećajući se života na selu i djetinjstva. Preko 30 dodijeljenih mu odlikovanja, potvrda su hrabrosti i poštovanja koje su mu u međuratnom periodu ukazivale jugoslovenska i vlade savezničkih zemalja, za žive veze među borcima Srbije, Crne Gore, Francuske, Velike Britanije, Grčke i Italije, za čije je održavanje bio veoma zaslužan. U memoarima o legendarnom pilotu Savi J. Mikiću, njegov rođak Savo V. Mikić govori o njegovom nesvakidašnjem životnom putu. “Sava Mikić je davne 1910. godine, kao čobanče sa Sinjajevine, stupio na pločnik Beograda. Učio je, ratovao, letio, radio i živio za slobodno plavo nebo i Jugoslovensko vazduhoplovstvo. Konkurs za pristupanje vazduhoplovstvu izmijenio je njegovu vojničku karijeru. Prijavio se za avijatiku i u maju 1917. godine upućen na školovanje u Francusku. Završio je pilotsku školu u Šartru i u novembru iste godine vratio se na Solunski front. Kao pilot

raspoređen je u francusko-srpsku eskadrilu. Leteći na avionu “AR-1”, izvršavao je mnoge ratne zadatke, izviđanja neprijateljskih položaja, bombardovanja, fotografisanja i korekture artiljerijske vatre. Sa više takvih zadataka vraćao bi se u matični aerodrom iako bi mu aeroplan bio pogođen od artiljerijskih granata. Proveo je 104 sata i 48 minuta u avionima na bojnom polju u Prvom svjetskom ratu”, zapisao je u memoarima Savov imenjak i rođak. Znameniti pilot i vojnik sahranjen je na Topčiderskom groblju u Beogradu. “Nebeski vitez, Sava Mikić najstariji pilot sa naših prostora iz Prvog svjetskog rata, odlaskom iz života, otišao je pravo u legendu”, zapisano je nakon njegove smrti 14. septembra 1982. godine. Bjelopoljac Vukosav Vule Mikić, nekada poznati fudbaler lokalnog tima FK “Jedinstvo” ispričao je za DN da mu je predak Sava uzor i da je namjeravao da krene njegovim stopama. “Planirao sam da, nakon završene osnovne škole upišem vazduhoplovnu akademiju u Zagrebu. Zakasnio sam sa upisom i odustao od te namjere. Žalim što nijesam otišao u pilote, jer bih danas vjerovatno upravljao putničkim avionima, što bi vjerovatno i djed želio”, kazao je Mikić.

Sava J. Mikić prima legiju časti

ª Plava krvº

Kako sam se oženio od loze Erakovića Petar Rudić je bio odlučan kada je tražio mladu: mora biti u bliskoj vezi sa vladarskom porodicom Petrović-Njegoš Petar Rudić, penzioner iz Bijelog Polja, slovi za osobu opsjednutu crnogorskom istorijom i tradicijom. Zbog ljubavi prema lozi Petrovića kao mladić je odlučio da se oženi djevojkom iz tog bratstva ili makar iz srodničke porodice. Potraga za mladom je malo potrajala, ali je na kraju uspješno okončana i Petar se oženio Marijom Popović, čiji je predak niko drugi do serdar Đuro Petrović, član Njegoševog senata. “Kao učenik starijih razreda osnovne škole najviše sam čitao knjige iz crnogorske istorije i književnosti i svu pažnju usmjerio na Njegoša i ostale Petroviće, a prijateljima govorio da mi je želja da se oženim od loze Erakovića sa Njeguša. Zbog ideala koji su me “morili” i “satirali” napustio sam dalje školovanje”, priča Petar Bogdanov Rudić (80), penzioner iz Ravne Rijeke kod Bijelog Polja. Nakon što je završio osnovnu školu prekinuo je školovanje. Međutim, za njegov dalji razvoj smatra presudnim služenje vojske u mornarici u Kotoru. Dok je služio, kako nam je ispričao, “sreća mu se osmjehnula”, pa je upoznao Danicu Petrović. “U Kotoru sam upoznao Rada L. Petrovića sa Njeguša i njegovu kćerku Danicu. Pošto je jedan mornar neumjesnim šalama uvrijedio Danicu, osjetio sam se pozvanim da zaštitim njenu čast. Umalo nijesam izgubio život zbog tog sukoba”, prisjeća se Petar. Ipak, ovaj nemili događaj ostao je u sjenci susreta sa Danicom i pokušajem da je osvoji, a potom i isprosi. “Iskoristio sam momenat da se njenom ocu predstavim i predočim mu svoju nadahnutost crnogorskom istorijom i tradicijom.

Rekao sam mu da iz ljubavi i poštovanju prema porodici Petrovića želim da se oženim Danicom. Ta priča nije zainteresovala mog nesuđenog tasta. Kazao mi je da je socijalizma, da ljudi više ne žele da žive starim načinom života i da njegov budući zet treba da ima drugačije manire”, sjeća se živo događaja Petar. Još mu je Rade zamjerio što sam, iako sam bio tako mlad, “suviše konzervativan”. Pokušao sam da objasnim da je moj djed Joco bio barjaktar u crnogorskoj vojsci i da potičem iz siromašne, ali čestite i ponosite seljačke porodice. Ubijeđen sam da sam se dopao Danici, ali morala je poslušati svog strogog oca”, prisjeća se Rudić i dodaje da se njegova “epopeja sa Danicom” završila prije nego je i počela. On ne krije da mu je trebalo nekoliko godina da se oporavi i ponovo pokuša da potraži životnu saputnicu na Njegušima. “Zaposlio sam se i nijesam odustajao od namjere da se oženim od loze Erakovića koja je u bliskom srodstvu sa Petrovićima i Popovićima. Sredinom marta 1959. godine osnovan je Zavičajni muzej u Bijelom Polju i među prvima sam počeo da radim. Iste godine oženio sam se Marijom Popović sa Njeguša koja je potomak serdara Đura Petrovića, člana Njegoševog senata. Izrodili smo sinove Preljuba i Andriju i kćerku Anu. Kuriozitet je da sam, iako to nije bilo uobičajeno, lično otišao u kuću moje buduće supruge da od njenog oca zatražim njenu ruku. Ušao sam u kuću, predstavio se i za tadašnja shvatanja drsko pitao imaju li djevojku za mene. Nakon upoznavanja sa Marijom sebi sam rekao da će ona biti moja supruga. Tako je i bilo. Beća Čoković

Od osnivanja Zavičajnog muzeja Petar je radio u toj instituciji, a po penzionisanju nastavio je da proučava crnogorsku istoriju i tradiciju. “Društvo prijatelja Nikšića i bratstvo Kovačevića pokrenuli su inicijativu da se u Grahovu podigne spomenik Petrovićima koji su poginuli 1836. godine. O tom događaju napisao sam zapažen članak pod naslovom “Šta sam našao o jednom bratstvu - istorija i legenda o Popovićima iz Njeguša” i krvavom događaju kod Grahova kada je poginulo devet Petrovića, koji je objavljen u časopisu Stvaranje.


22 Zabava

ČETVRTAK, 4.7.2013.

ª FARMAº

Jovana otišla, Danijel tužan

ª 24 SATA ELEGANCIJEº

Sajam luksuza i prestiža Glamurozni događaj “24 sata Elegancije”, nakon ogromnog uspjeha u Beogradu, održava se prvi put u Crnoj Gori, u Budvi i Porto Montenegru, od 12. do 14. jula 2013. godine, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore. Prema riječima organizatora, ovaj jedinstveni lajfstajl događaj posvećen je prelijepim klasičnim automobilima i predmetima izuzetnog kvaliteta i vrhunske izrade. “Naši specialni gosti, članovi ekskluzivnog auto kluba “Allegri del volante” iz Firence, vlasnici su bogatih kolekcija klasičnih automobila koji će bi-

ti izloženi ispred hotela “Avala”, u Budvi 12. jula i u okviru Porto Montenegra 13. jula. Takođe, za obožavaoce prestižnih klasičnih automobila, biće priređena izbložba - Allegri del Volante Classic Car Photo Session, u Porto Montenegru 13. Jula”. Okupljanje će početi u petak, 12. jula, svečanim prijemom u luksuznom hotelu “Avala”, kada će biti predstavljena i ekskluzivna kolekcija ručno rađenih odijela po mjeri Sciamat, prezentacija prestižnih Tag Heuer satova, izložba Lusso namještaja kao i drugi sadržaji, kojima će prisustvovati brojne VIP zvanice. E.Z.

Danijel Alibabić već drugog finalnog dana rijalitija Farma ostao je bez svoje vjerenice. Naime manekenka i radnica na šalteru bioskopa Jovana Nikolić izbačena je iz seoskog rijalitija odlukom glasova publike regiona koja je procijenila da njena pojava nije dovoljno interesantna, ali očigledno ni zalaganje dovoljno da bi osvojila 50.000 eura, koliko iznosi glavna nagrada. Mlada Jovana je tokom razgovora sa voditeljkom sebe prvo nazvala djevojkom ubrzo se ispraviviši riječima kako će uskoro biti žena, ponosno ističući da je zadovoljna boravkom na Farmi, te da je tamo našla “svog čovjeka”, ali da nije tužna što je ispala jer će konačno vidjeti porodicu. Ona smatra da je u rijalitiju pokazala svoje vrline, ali možda i mane, a o seksu koji se desio nije željela da priča. “Mislim da sam na tu temu rekla Ognjenu sve šta sam imala. Ne demantujem ništa, niti potvrđujem”, zagonetno je kazala Nikolić. Iako su joj gledaoci konstantno zamjerali na tome što u prevelikoj mjeri konzumira alkohol, te da je opijenu niko nije mogao probuditi, ona je pokušala da se opravda podatkom da su svi farmeri sa velikim nestrpljenjem iščekivali petak kada im je zadruga priređivala žurke. “Nijesam primijetila da toliko pijem, ali ako publika misli da ja toliko pijem, nije me sramota. U takvim neuslovima kao na Farmi, teško je ostati svoj”, požalila se Jovana negirajući da je na početku ovog rijaliti programa pokušala da ostvari emotivni odnos sa reperom Ša. Ona je kazala da nije u pitanju nikakav flert.


Zabava 23

ČETVRTAK, 4.7.2013.

INTERVJU

Vlado Georgiev mi odgovara po senzibilitetu Saška Janković priča za Dnevne novine o karijeri i učešću u Prvom galsu Filip Jovanović

S

aška Janković učestovala je na “Sunčanim skalama” sa numerom “Ono kad”, a pjesma je ubrzo postala radijski hit. Inače, Saški ovo nije prvo učešće na “Skalama” jer je 2010. nastupala sa Nikolom Sarićem Sajkom kada su izveli pjesmu “Uhvati dan”. Jedan od najboljih vokala drugog serijala “Prvog glasa”, po završetku ovog šou programa izdala nekoliko pjesama, među kojima su se izdvojile numere “Ćošak” i “Duga u tvojim očima” koju je izvela na ovogodišnjoj Beoviziji i osvojila treće mjesto. U razgovoru za DN Saška govori o muzici.

Mladu pjevačicu Sašku Janković mnoge starije kolege smatraju jednim od najboljih vokala na prostoru Srbije. To je dokazala nekoliko puta izvodeći vrlo zahtjevne pjesme u Prvom glasu. Hvalili su je Aleksandra Radović, Vlado Georgiev, Saša Milošević Mare, ali i mnogi drugi. Iza sebe ima veliko muzičko iskustvo, nastupala je na mnogim festivalima u zemlji i inostranstvu, a imala je priliku da pjeva himnu Republike Srbije više puta i to na svečanom otvaranju i zatvaranju EYOF-a (Evropski omladinski olimpijski festival) 2008. i Univerzijade 2009, kao i na svečanim dočecima koji su priređivani za srpske sportiste poslije osvajanja svjetskih medalja. Na pitanje da li broji festivale, Saška je kroz smijeh odgovorila: “Počela sam da ih brojim još od malena, no sam se negdje u tom brojanju i zabrojala. Više su mi značili kada sam bila dijete, ali od Prvog glasa sam ponovo počela da ih bilježim. Ovo je drugi na kojem učestvujem od kada se završio Prvi glas. Prvi na kojem sam učestovala je bila Beovizija, sa numerom “Duga u tvojim očima”, a ovo je drugi. Moramo da grabimo punim korakom ka karijeri. Ali opet niša brzo. Stepenik po stepenik”. Ona dodaje da u muzici treba prtatiti trend, ali nikako po svaku

cijenu. “To su emocije i nikako ne mogu one da postanu trend kao što je to slučaj sa modom. Muzika mora da ima svoj pečat, jer prenosimo kroz nju svoja osjećanja. Kao što svaki dizajner ima ime i prezime, prepoznatljiv je po svom radu, tako i muzičar mora da bude. Pravac po kojem će biti prepoznatljiv, način izvođenja, muzika koju bira, mora da bude njegov pečat. Da bude on, da ostane svoj. Ono što je tačno, jeste da se neki parametri moraju poštovati, što kažu školski primjeri mora da postoji, ali tu se sve završava”, kaže ona. Saška dodaje da mladom čovjeku trebaju muzički talent-šou programi, kako bi mu pomogli u promociji. “To je savršena prilika za nas koji su nerado pojavljivali u medijima, pa im ovaj šou program dođe kao dobar put da se mladi ljudi takmiče i pokažu svoj talenat, a ujedno i nauče neke stvari. Svakako da vam dobro dođe i to ako imate prije samog šou predznanje, možda i karijeru. Kada ljudi otkriju gdje ste bili i šta ste prije toga radili to može da bude samo plus. Tada ćete se bolje snaći u šou programima. Ovakav vid takmičenja je svuda u svijetu popularan”, priča Saška. Ona ističe da nije za drugu vrstu rijatlija, osim muzičkog i da nikada u ostalima ne bi učestvovala. “Imate pjevača danas koji su po-

pularni u svijetu, a karijeru su započeli u šou programima. Cijenjeni su i kvalitetni”, ističe ona. Na pitanje koga posebno od članova žirija u Prvog glasu cijeni, te čije kritike je prihvatala kaže: “Svi su oni kompetentni da daju kometnare. Možemo da budemo za i protiv toga, ali oni su profesionalci u svom poslu. Aleksandra je odličan vokal, završila je Akademiju, Vlado je super kantautor. Svi su oni različiti. Ali, ako moram nekog da izdvojim, onda za nijansu to Vlado. Po senzibiltetu mi prija. Mislim da smo u istoj muzici privatno, pa i po tome kakvi smo ljudi”. Iako je jedno vrijeme bila član

jednog beogradskog benda, a kasnije nastupala pod pseudonimom Miss Jukebox, Saška kaže da bi ponovo voljela da je član nekog sastava. “Bila sam član ‘Vivo benda’, koji su ujedno moji prijatelji. Šest momaka i ja. Poslije kada sam izašla iz grupe, nastupala sam pod pseudimom Miss Jukebox gdje sam izdala nekoliko pjesama. To je bio moj solo projekat. Inače, ako već pričamo o grupama, voljela bih da se ponovo desi saradnja sa Vivom. Zaista, smo imala hit ‘Ljubav je opet u modi’ koji je publika odlično prihvatila. Možda čim prođe ljeto dođe do neke saradnje. Ja bih baš voljela”, kaže Saška.

Ona dodaje da završava album, te da se posvetila promociji pjesme “Ono kad”, ali i da sprema nastup na još jednom festivalu. Inače, album radi u kreativnom ateljeu “Save Room” čiji je član godinama. Glavni saradnici na albumu su Nikola Jezdić – Pindo, multi-instrumentalista (primarno gitarista), kompozitor, prateći vokal i Vladimir Jovančić – Vlasta, kompozitor, pjevač, gitarista, producent. Kao prvi singl sa debi albuma čiji izlazak slijedi, je numera “Nikom nije lako”, za koji je uradila spot, a na CD-u će se naći i pjesme sa kojima je učestvovala na festivalima.

SAJT EURONEWS

Exit opet među 10 najboljih Sajt Euronews svrstao je festival Exit u top 10 najboljih muzičkih evropskih festivala. Exit se nalazi na šestom mjestu ove liste, dok se na prvom nalazi španski festival Benikasim, koji svake godine okupi blizu 500.000 posjetilaca. Na drugom mjestu je festival “Nuit Sonores” koji se održava u Lionu u Francuskoj i koji kombinuje u svom programu muziku, grafički dizajn, scenografiju, vizuelne kreacije i digitalnu kulturu, dok je na trećem mjestu danski festival Roskilde. Tu su i muzički festivali Glastonberi (Velika Britanija), Rock am Ring and Rock im Park (Nemačka), a na šestom mjestu je Exit za koji se na sajtu Euronews kaže da je za “samo 13 godina taj festival uspio da stekne pozitivnu međunarodnu reputaciju”. “Svake godine posjećuje ga oko 130.000 ljudi, zahvaljujući jedinstvenoj lokaciji i raznolikim muzičkim žanrovima. Exit je 2007. godine proglašen za najbolji evropski festival na dodjeli Britanskih festivalskih nagrada”, navodi se na sajtu. Iza Exita nalaze se na sedmom mjestu Tomorrowland (Belgija), Paleo Švajcarska, Sziget (Mađarska) i Przystanek Woodstock (Poljska).

HOT! Melisa Riso američka ljepotica je koja se u nekoliko navrata pojavila na naslovnicama pojedinih magazina, ali njena popularnost nije baš na najvišem nivou. No, to bi se uskoro moglo promijeniti s obzirom na to da ona izgleda sve bolje.


24 Zabava

ČETVRTAK, 4.7.2013.

POKLON ZA FANOVE

Sara kreira majice Popularna srpska pjevačica Sara Jovanović, koja je u žižu javnosti došla nakon pojavljivanja u muzičkom takmičenju “Prvi glas Srbije”, kao i učešću na ovogodišnjoj Evroviziji sa koleginicama Nevenom Božović i Mirnom Radulović, nedavno je počela da kreira odjevne predmete. Popularna Sara Jo prvo je uradila majicu sa svojim likom, koja će nesumnjivo obradovati njene fanove. “Trenutno nemam dečka i jedini muškarac koji zaslužuje prvu majicu koju sam uradila jeste moj otac”, kazala je Sara, i dodala da muzika i dalje ostaje njena primarna profesija, a da se u kreiranje upustila jer voli modu. E.Z.

Koncert pod nazivom “Podgorička melem pjesma” u izvođenju tamburaškog orkestra “Zvuci sa Ribnice” i ŽAD Podgorica, održava se u nedjelju u 7. jula, u Velikoj sali KIC “Malesija” u Tuzima, sa početkom u 21 čas. Orkestar broji 11 članova, a njeguje starogradski melos i etno stil muzike stare Podgorice i Crne Gore. U okviru programa nastupaju i solisti: Zoran Kalezić, Ljilja Jelić, Nađa Asanović, Rade Bulatović, Mirsad Gruda, Nino Krnić i humorista Gojko Martinović. Voditelj programa je Džoni Hodžić, a ulaz je besplatan. E.Z.

Ekrem ne razumije Cecino pjevanje Farmer Ekrem Jevrić nije bio baš oduševljen što im je omogućeno da prate koncert Cece Ražnatović sa “Ušća”, a i priznao je da je ne voli uopšte. “Lepu Brenu, kao što znate, cijeli svijet voli i prava je pjevačica i gospođa, ali Ceca mi se nešto ne sviđa i završena priča. Ne sviđa mi se Ceca nikako”, izjavio je Ekrem. Goca Božinovska mu se sve vrijeme podsmijavala i rekla je da nju voli cijeli svijet i da nije važno što je on jedan ne voli. “Jes‘, voli je cio svijet. Imala je 100.000 sinoć, a vi svi za Cecu. Prvi sam rekao da je ne volim. Ja sam isto zvijezda pjevač. Rekao sam prvi: “Ne volim je””, rekao je Jevrić. Pjevač, koji se proslavio hitom “Kuća pos’o”, dodao je da ne razumije Cecu kada pjeva i da mu se ne sviđa nimalo njena muzika.

SEKSI

Rijana bez donjeg veša

Ekscentrična američka pjevačica Rijana očigledno odlično zna kako da uzdrma svaki događaj na kojem odluči da se pojavi, te tako i revija “Chanel Haute Couture” na Fashion Week-u u Parizu nije izuzetak. Atraktivna megazvijezda se pojavila bez donjeg veša ispod svoje neobične kreacije i svu pažnju medija skrenula na sebe. Rijana je do sada u mnogo navra-

ta proglašavana za pravu modnu ikonu, a “džemper na raskopčavanje” u ulozi haljine i biseri na njoj izgledaju potpuno glamurozno. “Otišla sam pravo na ‘Chanel Couture show’ rano ovog jutra bez spavanja! I vrijedelo je”, napisala je Rijana na društvenoj mreži Tvitter, a zatim je fotografije sa događaja objavila na Instagramu.

Žeri sam dao dozvolu da prepjeva pjesmu SVE JE LEGALNO

Vanja Radovanović za Dnevne novine priča o karijeri, ljetnjem odmoru i novim pjesmama Zlatko Šebek

P

oznati pjevač Vanja Radovanović otkrio je za naš list na koji način je ustupio prava za pjesmu “Milo moje” grupi Crvena jabuka, ističući da je ponosan na ostvarenu saradnju. Kazao nam je da je završio snimanje novog CD u Zagrebu kod poznatog producenta Denisa Mujadžića Denikena, te da će ljeto provesti na moru nastupajući širom obale.

Pjevač Vanja Radovanović našao se ovih dana u žiži interesovanja domaćih medija, ali ne zbog svog novog singla ili albuma, već informacije da je grupa Crvena jabuka obradila njegovu autorsku kompoziciju. Naravno, odmah su počela nagađanja i priče zasnovane na “teoriji zavjere” kako je mladi umjetnik pokraden te da su članovi popularnog benda bez pitanja i konsultacije presnimili numeru “Milo moje” koju je Radovanović promovisao 2010. godine. “Ma ne, nema ništa tačno u tim pričama. Crvena jabuka je prepjevala pjesmu sa mojom dozvolom i na CD-u sam uredno potpisan kao autor. Album je izdat u Hrvatskoj koja je uređena država kada su autorska prava u pitanju, tako da je sve oko naše saradnje legalno i legitimno”, ispričao je Radovanović. On je kazao da velikih dogovora o saradnji nije bilo, te da ga je kolega Božo Bulatović pozvao telefonom i upitao je li čuo kako zvuči “Milo moje” na Jabukinom albumu. “Nijesam znao da će zaista da je stave na album. Jedan moj prijatelj bio je sa Žerom (pjevač Crvene jabuke) u autu kada je čuo moju pjesmu. Odmah su me pozvali i pričali smo o tome kad je pjesma izdata, da li se nalazi na nekom nosaču zvuka i ko posjeduje prava”, otkriva Vanja i dodaje da se bez razmišljanja složio da ustupi pjesmu bendu koji je dio njegovog djetinjstva. “Ponosan sam na to što je Crve-

na jabuka obradila moju pjesmu. To je bend uz koji sam odrastao i sazrijevao kao muzičar, a njihovu karijeru poštuju mnoge generacije. Ponavljam, meni je pripala čast što su obradili ovu pjesmu”, priča nam Vanja i ističe da je zadovoljan kako pjesma zvuči, ali i da nije imao nikakvu ulogu u stvaranju “Jabukine” verzije. “Eto, pogodilo se da sam i ja odlučio da joj dam novo ruho i uvrstim je na novi CD. Nekako se koncepcijski i stilski uklapala u ono što pripremam, a publika će izabrati koja verzija im se više dopada”, priča kroz osmijeh Radovanović. Crvena jabuka je obradila njegovu pjesmu, a mi smo ga znatiželjno upitali da li na svirkama izvodi pjesme upavo ovog benda. “Pa naravno, to su pjesme koje svi vole. Bend i ja smo obrađivali više njihovih pjesama u džipsi-džez maniru i davali im neki svoj pečat. Recimo, u posljednje vrijeme najčešće izvodimo numeru “Ona dolazi” koja je apsolutni hit na svirkama”, otkriva naš sagovornik koji zbog brojnih obaveza nije uspio da svoj album završi prije ljeta, pa je izdavanje ostavio za jesen. “Bilo je puno posla i često sam bio na putu. Trebalo je da snimim i spot kako bih najavio album, ali nije bilo vremena pa će publika još malo morati da sačeka. Biće tu jedno malo lijepo iznanađenje, ali sada ne mogu da govorim o tome”, tajnovito govori Vanja, koji će ljeto

provesti na crnogorskom primorju. “Kombinovaću rad i odmor. Sa porodicom sam smješten u Tivtu, ali ću nastupati svuda jer ima dosta poziva”. Slobodno vrijeme, kako kaže, provodi na plaži posvećen sinu Davidu. “David nam je menadžer, on nam govori šta da radimo, kako da se ponašamo i kuda da se krećemo. Uglavnom trčimo za njim”, povjerio nam se Vanja kroz smijeh.


Zabava 25

ČETVRTAK, 4.7.2013.

VLADIMIR VUKSANOVIĆ

INDIRA VLADIĆ

Opasna sam kao vatra Lena najbolje jaše Indira Vladić je nedavno sa svojim bendom Kolonija bila specijalni gost na velikom koncertu Halida Bešlića u Sarajevu. Temperamentna vladarka scene je sa Borisom Đurđevićem, koji piše sve tekstove pjesama i Tomislavom Jelićem, koji radi aranžmane, i atraktivnim plesačicama naprosto protutnjala scenom na Koševu. Harmonikašica iz Županje već 18 godina članica je popularne hrvatske grupe, a od ranog djetinjstva znala je da će se u životu baviti muzikom. “Od malih nogu sam sa sestrama u muzici. Od 13. godine sam svirala klarinet koji je moja najveća ljubav. Poslije sam svirala i harmoniku, koja mi je savršeno

zvučala kad na njoj izvedem neku klasiku”, kaže Indira. A ovom prilikom u razgovoru za bosanske medije je otkrila da je ime dobila po indijskoj premijerki Indiri Gandi. “Otac mi je bio opčinjen ovom indijskom političarkom. Mislim da nije nimalo pogriješio. Indira u prevodu znači živa vatra i mislim da sam to upravo ja. Ime o meni govori sve. Temperamentna sam i kada planem najbolje je pobjeći što dalje od mene”, iskrena je pjevačica, ali dodaje da zbog njenog temperamenta bend ne trpi i da kod njih nema šefova. “Veliki smo prijatelji i nekako je prijateljstvo uvijek ispred posla, a taj recept mora funkci-

onisati. Kada gledam u budućnost, želim zdravlje i dobre pjesme. Na prošlost se ne obazirem i ne opterećujem se time što donosi budućnost. Pjevanje me ispunjava”, kaže Vladić. Pjevačica Kolonije kaže da je uvijek zaljubljena i da se u vezi ne daje sto posto nego sto i jedan posto. “To je jedino pravo, ali isto tražim zauzvrat. Ljubav me pokreće i daje mi vjetar u leđa i to se na meni vidi. Zračim i kad sam zaljubljena, nema toga što ne mogu da uradim. Dogovorila sam se s Halidom Bešlićem davno, on mi dolazi na drugo vjenčanje, znači muziku smo riješili - sad još samo muža”, kaže kroz smijeh harizmatična pjevačica.

Popularni maneken Vladimir Vuksanović dobio ulogu u novoj sezoni serije “Žene sa Dedinja”. On će tumačiti lik instruktora jahanja, a kako dodaje, sa zadovoljstvom je prihvatio ovu ulogu. “Prvi put sam na filmu i rekli su mi da sam se super snašao. Moja uloga nije velika. Snimio sam pet do šest scena. Zaista nije bilo naporno snimanje, ekipa glumaca je odlična”, rekao je za Dnevne novine Vladimir.

Na pitanje ko najbolje jaše u seriji, Vladimir je kroz smijeh odgovorio: “Lena Bogdanović. Ona se bavila jahanjem i odlično to radi. Vidi se da dobro jaše”. Vuksanović koji za sebe kaže da mu se svidjelo da se bavi jahanjem, te da je i ranije jahao. On je dodao da sada na godišnjem odmoru i da će se posvetiti plivanju i lijepom provodu na moru. F.J.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme DN

CRTAČ U SLADUVJEŠT NJAVO ALVOJNIČKI CRTANOM KOHOLNO POSTUPAK FILMU PIĆE (MN.)

KOJI U SEBI SADRŽI AZOT

INSTINKT, NAGON

MJESTO KOD GACKOG

DRUGI NAZIV ZA KELJ

ČETVRTAK, 4.7.2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2438 sudoku 2013-06-16

FRANNAUKA O VRSTA KOJI SE ENGLEODNOSI KRATKOG CUSKA GLUMICA, SKOM MAČA NA ROBU MIREJ JEZIKU (FRANC.)

1

OZLJEDICA

6 8

INICIJALI RUSKOG BASNOPIS. KRILOVA DRŽAVA U AZIJI SRPSKA GLUMICA, EVA SIMBOL HRIŠĆAN.

VARLJIVA OZNAKA KINE KRATAK REKLAM. SNIMAK

FRIGIJSKO BOŽANSTVO (GRČ.MIT.)

RADIJUM GLAVNI GRAD JAKUTIJE U RUSIJI PRISTALICA SKOLASTIKE NAPADI, NASRTAJI

4

6

9

7

7

3

9

7

5

ITALIJA KOJI JE ZAOSTAO (TUR.)

9

4

7

Play sudoku online at:

9

6

1

www.sudokukingdom.com

NJEMAČKI FILOZOF, JOHANES AŽDAJA, NEMAN

TRSTENIK IZVRŠILAC ASANACIJE

GRČKO SLOVO

OZNAKA ZA JUG

2

KLASA (SKR.) PRISVAJATI TUĐE

3

3

4

NJEMAČKI VOZAČ FORMULE 1

AUTOR: BANE

8

7

KOJI NIJE U SVIM PRAVCIMA (GrČ.)

KOJI IZAZIVA POVRAĆANJE (GRČ.)

Medium level

Teža

8

ZAKRŽLJA LI PRSTI PAPKARA POKOJNA PJEVAČICA PAJČIN

7

6 5

Daily Sudoku puzzle No. 2437

SREDSTVA ZA ZAUSTAVLJANJE KRVI (MED.)

5

Lakša 2013-06-15

2 Medium level

4

9

BOJA ZA KOSU (MN.)

9

5

1

7

4

3

8

VRSTA KITA

2

1

5

8

3

TRLJATI

3 VOJNIČKA KOMANDA

8

6

4

4

2

Page 1/2

Play sudoku online at:

KIRILA OD MILJA

Play sudoku online at:

3

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: RADAMANT, UK, CRNOGORSKI, PRETRAGA, UĆ, U, KEGLATI SE, H, ANAEROB, N, AVANGARDNO, STA, FA, A, AS, KACIR, ŠKART, UN, LIP, LAKOMA, PTIČAR, TIJANA, UZAN, Š, RAČIĆI, EMANAT.

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 1

4

9 3

ZANIMLJIVO

ži kancelarijski prostor, tržne centre, mediteransko selo, sinepleks bioskop sa 14 sala i dvoranu za klizanje u kojoj komotno mogu da se održavaju svetska prvenstva.U samom srcu zdanja je ogroman vodeni park, nazvan Rajsko ostrvo.Zanimljiv je podatak da je čak

400.000 metara kvadratnih posvećeno šopingu. Centar je lociran u sredini novoplanirane zone Čengdua, glavnog grada pomenute provincije, i stoji nasuprot Centru savremene umjetnosti koji je projektovala Zada Hadid, čuveni irački arhitekta.

6

Puzzle solution:

6

Puzzle solution:

1

Sudoku puzzle No. 1942 2012-02-06 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1943 2012-02-07 5

1

4

8

6

2

7

9

3

1

7

6

8

2

4

5

3

9

2

6

7

5

3

9

8

1

4

9

3

8

6

5

1

2

7

4

9

8

3

1

7

4

2

5

6

5

4

2

3

9

7

8

6

1

3

5

8

6

2

7

9

4

1

3

6

7

5

1

8

9

4

2

7

2

6

9

4

1

5

3

8

4

9

1

2

7

6

3

8

5

4

9

1

3

8

5

6

7

2

8

2

5

9

4

3

6

1

7

8

3

5

7

1

6

4

2

9

7

5

3

4

8

2

1

9

6

6

7

2

4

9

3

1

8

5

6

1

9

7

3

5

4

2

8

1

4

9

2

5

8

3

6

7

2

8

4

1

6

9

7

5

3

vicevi

Kinezi napravili najveću zgradu

Riječ je o “New Century Global” centru, megazgradi u provinciji Sečuan na sjeverozapadu Kine. To je i zvanično najveća samostojeća zgrada na svijetu.Ne najviša (to je Burdž Kalifa u Dubaiju), već najveća.Kinezima je trebalo tri godine da je izgrade, a sadr-

5

Upisao se Mujo na hor i ide svako veče na probe, pa ga Page 1/2 jednog jutra pita Haso, znajući da Muju inače Fata ne pušta nigdje samoga: - Bolan, Mujo, pa je l’ ti dobro na tom horu? Mujo se veselo nasmije: - Jašta, Haso, pravo je dobro… Haso se zbuni pa upita: - Pa šta radite tamo, kad je tako dobro? Mujo se nagne i tiho mu kaže: - A slušaj, pijemo, tulumarimo, štipamo konobarice… Haso se totalno zblene: - Pa dobro, kad onda pjevate? Mujo se nasmeje: - Pa kad idemo kući! *** Bili Bosanac i Japanac i Japanac kaže Bosancu: - Hoćeš li da ti pokažem nešto japansko? - Hajde, reče Bosanac. Japanac ga prebije i kaže mu: - E to ti je karate.

Pita ponovo japanac bosanca. - Hoćeš li da ti pokažem nešto japansko? Bosanac pristade. Japanac ga opet prebije i kaže mu: - E to ti je džudo. Kad se bosanac prisjeti i pita japanca: - Hoćeš li ja tebi da pokažem nešto japansko? Japanac sav srećan pristade. Bosanac dohvati jednu šipku i udari Japanca. Japanac sav krvav ustaje i pita: - Pa dobro brate, šta je tu japansko? - Poluosovina od tojote! *** Otac stigao kući prije ručka, a sin mu se igra u dvorištu loptom. Pridruži se on sinu pa krenu zajedno da se dobacuju loptom. U jednom momentu pita sin oca: - Tata, a kol’ko su para tebi dali čika Mile i mama da se igraš dok su oni gore? ***


Zabava/Slobodno vrijeme 27

ČETVRTAK, 4.7.2013.

NEZVANIČNO Sve sam one snimke preslušao i ništa mi nije jasno.

Jasno je tebi no ne smiješ reći.

Word Search Puzzle #U286HAOSMOSMJERKA

HOROSKOP

M

W

T

F

Y

M

P

D

R

A

E

H

N

U

I

M

O

L

A

R

S

K

E

I

N

J

B

H

D

E

E

M

E

D

E

N

O

T

S

T

C

H

W

A

R

T

C

E

J

E

U

R

S

A

C

I

I

D

U

U

O

N

I

L

L

O

E

I

A

K

V

O

D

Y

T

T

E

J

O

L

N

N

L

I

E

W

N

J

K

A

E

R

B

T

U

O

O

N

S

G

E

C

R

S

M

S

V

U

Z

S

R

G

P

U

E

N

R

W

E

A

K

E

R

R

I

P

R

N

D

I

E

E

D

E

N

A

R

C

E

M

A

S

G

N

U

R

I

G

E

N

I

E

S

E

C

H

E

I

S

C

E

T

P

O

U

N

C

E

T

O

D

D

E

S

P

O

O

N

F

U

L

T

E

T

O

M

S

F

I

E

S

T

A

I

L

S

MIDWIVES MOLARS Necktie NECKTIE Nerve NERVE Outbreak OUTBREAK Pounce POUNCE PRONOUNS Pronouns REUSES Reuses RIGHT Right ROOST Roost RUNGS

BLEACH CALORIES Bleach CARPS Calories CRANED Carps DEEMED Craned EDGED EJECT Deemed ENDURE Edged FEIGN Eject FIESTA Endure GENIES

GONER GUNSHOT Gunshot HIKING Hiking JETTY Jetty LEARN Learn LEERY LISTED Leery LOZENGES Listed MATURE Lozenges MEADOW Mature MEETS

Fiesta

Meets

Screws

Genies

Midwives

Scrub

Goner

Molars

Skein

Feign

Meadow

Rungs

Mi smo prva izmjena tako da se nadam najboljem.

Samo Vlada da ne padne jer u drugu ulazit neću.

SCREWS SCRUB Smote SKEIN Spoonful SMOTE Stone SPOONFUL Tails STONE TAILSTears TEARS Totes TOTESUnheard UNHEARD Weaker WEAKER

Fijatov novi 500L living Svečano predstavljanje novog modela „fijat 500L living“ kompanije „Fijat automobili Srbija“ (FAS) zakazano je za 4. jula u © „Našoj Copyright Puzzle faBaron July 3, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! brici“ u Kragujevcu.„Fijat 500L living“ idealan je spoj efikasne upotrebe prostora i nepogrešivog „Fijat“ dizajna, navodi se u saopštenju kompanije. Novi model će se proizvoditi u fabrici u Kragujevcu, dok će početak primanja porudžbina biti u julu u Italiji, nakon čega će se proširiti i na ostale zemlje u Evropi.

OVAN Primjećujete da među saradnicima postoje različiti interesi i da se to zatim automatski odražava na zajednički dogovor. Učinite sve što je potrebno da opravdate svoju ulogu u poslovnoj saradnji, pokažite dodatnu mjeru odgovornosti.

BIK Nečiji poslovni maniri ili ponašanje djeluju zbunjujuće, ali istovremeno ni Vi ne nudite dovoljno ubjedljive odgovore na neka osnovna pitanja. Ponekad je teško tačno procijeniti, ko ili koliko dobija u poslovno-finansijskoj saradnji.

BLIZANCI Ideju koju imate ne treba isticati kao najbolje poslovno rešenje, strpljivo sačekajte na nečiju podršku koja Vam nedostaje.Biće Vam jasno na koga možete u potpunosti da računate u saradnji. Vaše nemire neko objašnjava na pogrešan način.

RAK Ponekad stvari izgledaju drugačije od prvog utiska koji stičete na osnovu nečije priče. Provjerite različite informacije koje utiču na dalji tok poslovne saradnje. Nema razloga da donosite ishitrene odluke na svoj uobičajeni raspored.

LAV Dok Vi možda trpite zbog negativnih uticaja ili zbog nečije samovolje, saradnici djeluju relativno bezbrižno i ne obraćaju pažnju na Vaše zamjerke. Ipak, nema razloga da se sukobljavate sa osobom kojoj nedostaje osnovna tolerancija.

DJEVICA Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i imate istančan sluh za procjenu dobrih poslovnih ideja ili mogućnosti. Slobodno pokrenite inicijativu u više pravaca, dovoljno ste sposobni da prevaziđete prosječna mjerila ili osrednje ocjene.

VAGA Pokušavate da razumijete nečije motive i tražite efikasno rešenje koje zadovoljava zajedničke poslovne interese. Dobro razmislite prije nego što prihvatite nečije uslove, nema razloga da Vas forsiraju na ubrzane odluke.

ŠKORPIJA Vaša intuicija djeluje skoro nepogrešivo u različitim situacijama. Imate važnu ulogu u procjeni dobrih ideja, koje utiču na završne rezultate ili na nivo uspjeha u poslovno-finansijskoj saradnji.

STRIJELAC Nekome nedostaje nota iskrenosti a Vama dodatno strpljenje, tako da se zajednički susret pretvara u raspravu o značaju različitih poslovnih ciljeva. Važno je da izvučete određenu pouku iz sadašnje situacije.

JARAC Napravili ste pogrešnu poslovnu procjenu, tako da Vam preostaje da istrpite nečije komentare. Strpljivo sačekajte na novu priliku i izbjegavajte odgovore na neka dvosmislena pitanja koja unose dodatnu pometnju u poslovne odnose.

VODOLIJA Na pomolu su novi događaji na poslovnoj sceni i diže se velika pašina oko nekih sporednih situacija. Pokušavate da odredite svoje mjesto u poslovnim krugovima, ali i da sačuvate dobar odnos sa provjerenim timom saradnika.

RIBE U ovom trenutku nečije riječi ne znače mnogo, potrebno je da preuzmete aktivnu ulogu ili više da se orijentišete ka praktičnim rešenjima. Pokazaće se da je sreća na Vašoj strani, nema razloga da se povlačite u stranu.


28 Sport

DA LI STE ZNALI

ČETVRTAK, 4.7.2013.

BUDVANI PRAVE TIM

Kapiten ostaje još godinu Budvanska rivijera produžila saradnju sa iskusnim srednjakom Milanom Miloš Pavićević

N

akon što su Budvani saznali rivale u grupnoj fazi Lige šampiona (Rešovija, Pari Volej, Češke Budjeovice) čelni ljudi kluba su odmah krenuli u formiranje kvalitetnog tima za sezonu koja slijedi. Zato su odlučili da temelj ekipe - kapiten Milan Marković koji igra sve bolje i naredne sezone predvodi naš najbolji odbojkaški tim u elitnom takmičenju.

Da je najljepša priča ovogodišnjeg Vimbldona (čuvenog teniskog turnira koji se igra na travi) Sabine Lisicki alergična na travu. Zanimljivo, njemačka teniserka do sada najbolje rezultate ima upravo na ovoj podlozi (dva puta polufinale), a o svom problemu je rekla. “Mrzila sam travu jer sam jako alergična na nju. Teško mi je, redovno pijem ljekove, ali vremenom sam se navikla i naučila kako da sredim ovaj problem”.

TIKET DANA HIBERNIANS VOJVODINA TIP 2 TORPEDO ŽILINA TIP X

KVOTA 1.40

KVOTA 3.25

LA FLORITA VALETA TIP 2

KVOTA 1.35

ŽALGIRIS ST. PATRIKS TIP 1

KVOTA 1.90

FLORA KUKEŠI TIP X

KVOTA 3.75

TETEKS PJUNIK TIP 1

KVOTA 2.50

Budvanska rivijera je nakon Ivana Rašovića i Marka Vujovića potpisala jednogodišnju saradnju sa iskusnim blokerom, koji je na protekla tri turnira Evropske lige prikazao fenomenalne partije.

Ječmenica umjesto Marćela Naši najbolji odbojkaši su juče otputovali za Češku, gdje će odigrati poslednji turnir u sklopu Evropske lige, a sa “crvenima” nije otputovao kapiten Milan Marković zbog lakše povrede ahilove tetive. Umjesto njega selekciji se priključio bloker Budućnosti Ivan Ječmenica koji je bio na širem spisku selektora Nikole Matijaševića.

“Drago nam je što će Marković i naredne sezone biti dio našeg tima i što ćemo tako zadržati kostur ekipe od prethodne sezone. Produžena je saradnja sa Rašovićem i Vujovićem, važeći ugovor ima i Ćaćić, dok smo u pregovorima sa još nekoliko igrača. U svakom slučaju smatram da ćemo napraviti respektabilan tim, te da ćemo u Ligi šampiona sigurno imati šta da kažemo”, poručila je Nela Lukšić, organizacioni direktor Budvanske rivijere. ● LIJEPO MI JE U BUDVI Najiskusniji igrač Budvana takođe nije krio zadovoljstvo što ostaje u crnogorskoj prijestonici turizma. “Biće to moja četvrta godina u Budvi i zaista se radujem zbog toga, jer se ovdje lijepo osjećam. Takođe nam puno znači što ćemo igrati

Ligu šampiona, nadam se da ćemo imati i bolji tim u odnosu na prošlu sezonu, te da ćemo tako pružati još bolje partije”, kazao je za Dnevne novine Marković. ● DOBAR ŽRIJEB Kapiten “narandžastih” je zadovoljan žrijebom u Beču. “Smatram da smo dobili dobru grupu, po kvalitetu sličnu kao prethodne sezone. Međutim ovog puta smo iskusniji, uigraniji i sa par pojačanja mislim da možemo napraviti dobar rezultat u takvoj konku-

renciji. Takođe mnogo nam je značilo učešće u Evropskoj ligi, gdje je gro igrača iz Budvanske rivijere”. Marković je ponikao u Budućnosti, iz koje se, nakon četiri sezone, u Rivijeru preselio 2000. godine. U prvom boravku u Budvi osvojio je titulu prvaka Jugoslavije (2001), prvu za crnogorsku odbojku, potom i dva nacionalna Kupa (2001, 2002). Marković se 2003. godine preselio u Olimpijakos, a u Grčkoj je po sezonu nosio dres i Patre i Kifisiasa. U Turskoj je igrao za Arkaš, Galatasaraj i IBV Istanbul.

Božo Ćuk u Narbonu Primač crnogorske odbojkaške reprezentacije Božidar Ćuk prema našim informacijama dogovorio je sve sa francuskim prvoligašem Narbonom. Momak koji je odbojkaški sazreo u Budvanskoj rivijeri nije pronašao zajednički jezik sa čelnicima našeg šampiona oko produžetka saradnje, a takođe nije ostao imun na ponudu iz Francuske, tako da je već spakovao kofere i po završetku Evropske lige preseliće se u ovaj

mediteranski gradić. Ćuk je pravu šansu u Budvanskoj rivijeri dobio protekle sezone u Ligi šampiona, kada je pokazao ogroman potencijal, a podsjećanja radi prije samo mjesec dana je momak iz Ljubinja dobio crnogorski pasoš, a zatim i premijerno u Kečkemetu obukao “crveni” dres. Na protekla tri turnira bio je jedan od najboljih crnogorskih igrača.

RADOŠEVIĆ VS STURM

Ogromno interesovanje za Peđin meč karijere Crnogorski bokser Predrag Radošević i Feliks Šturm odradili su juče javni trening i zvanično najavili predstojeći duel. Radošević i njemački bokser, čije je rođeno ime Adnan Čatić, boriće se 6. jula u Dortmundu. “Medijski nastup dvojice boksera izazvao je ogromno interesovanje njemačke javnosti, tako da je veliki broj ljubitelja boksa i obožavalaca Šturma, kao i novinara ispratio događaj”, navodi se u saopštenju štaba crnogorskog boksera. Očekuje se da će meč izmešu Šturma i Radoševića biti pravi sportski spektakl. “To potvrđuje ogromno interesovanje kompletne, ne samo evropske sportske javnosti. Nesumnjivo je da će u subotu dvorana Vestfalen biti ispunjena do posljednjeg mjesta, što zna i 16.500 gledalaca”, piše u saopštenju.

Meč između Radoševića i Šturma biće glavna borba večeri, a planirana je za 23 sata. U okviru manifestacije biće održano ukupno osam borbi. Supervizor manifestacije biće predsjednik IBF federacije, Amerikanac Lindzi Taker. Šturm je nekadašnji prvak svijeta u srednjoj kategoriji, u verziji WBA. U karijeri imao je 43 borbe, od kojih je 37 dobio, tri je izgubio, dvije boksovao neriješeno, a jednu bez odluke. Poražen je od Oskara de la Hoje, Australijanca Danijela Gila i Španca Havijera Kastilja. Izgubio je i od Sema Solimena, ali je utvrđeno da se Australijanac dopingovao pa je borba upisana bez pobjednika, odnosno odluke. Šturm, koji je 2000. godine bio prvak Evrope u amaterskoj konkurenciji, pojas u profesionalnoj osvajao

Radošević i Šturm nakon jučerašnjeg obraćanja medijima

je tri puta. Radošević je kao profesionalac ostvario svih 27 pobjeda. Borba Šturma i Radoševića u

IBF verziji, predviđena je da traje 12 rundi. Zvanično mjerenje zakazano je za petak u hotelu Radison Blu.


Sport 29

ČETVRTAK, 4.7.2013.

Mijušković u Kangasu

TUR DE FRANS

Kevendiš trijumfalno kroz vreli Marsej Super finišom Mark Kevendiš slavio na petoj etapi, ispred Edvalda Hagena i Petera Sagana

Nikšićanin Mile Mijušković nakon tri sezone provedene u Budvanskoj rivijeri karijeru će nastaviti u španskom Kangasu. Prema našim informacijama Mijušković je juče potpisao dvogodišnji ugovor sa španskim rukometnim prvoligašem, čiji je dres protekle sezone branio njegov sugrađanin Marko Lasica, dok je još jedan Nikšićanin – Alen Muratović vrhunsku karijeru počeo da gradi iz ovog kluba. Dvadesetdevetogodišnji čuvar mreže je u karijeri nastupao za Lovćen sa kojim je osvojio dva trofeja, a bio je i najzaslužniji što je Sutjeska prije pet sezona osvojila trofej namijenjen osvajaču Kupa. M.P.

Odbojkašice četvrte na Balkanu Britanski biciklista Mark Kevendiš iz Kvik Step tima triumfovao je na petoj etapi Tur de Fransa, voženoj od Kanj sur Mera do Marseja, dok je drugi kroz cilj prošao Norvežanin Edvald Boason Hagen iz Skaja, a treći je bio Slovak Peter Sagan iz Kenondejla. Australijski biciklista Sajmon Gerans iz Orkia Grinedž tima zadržao je žutu majicu vodećeg u generalnom plasmanu, pošto je kroz cilj prošao u istom vremenu kao i pobjednik etape.

Etapu dugu 228,5 kilometara od Kanja do Marseja, Kevendiš je prešao za pet sati, 31 minut i 51 sekundu, a isto vrijeme imalo je još 14 biciklista. Britancu je ovo bila 24. pobeda na Turu - naravno u super ludom finišu. U generalnom plasmanu nije bilo većih promjena, isto vrijeme kao Gerans imaju njegovi suvozači Deril Impej iz Južne Afrike i Mihael Albasini iz Švajcarske. Na Turu će se danas voziti ravna etapa duga 176,5 kilometara od Eks an Provansa do Monpeljea.

Ženska odbojkaška reprezentacija Crne Gore osvojila je četvrto mjesto na kadetskom prvenstvu Balkana u turskom gradu Tekirdagu. Crnogorske odbojkašice poražene su u meču za treće mjesto od Srbije 3:0 (25:20, 25:9 i 25:10). Srbija je do pobjede i bronzane medalje došla nakon 66 minuta igre. Crnogorska selekcija izgubila je i prvi međusobni duel u grupi, a nastup na šampionatu završila je sa pobjedom i četiri poraza.

SPORTSKI EKRAN 12:00 12:30 12:30 13:00 14:00 14:00 17:25 17:25 18:00 20:00 20:25 22:30 22:50

Euroliga, žrijeb Vimbldon Vimbldon Vimbldon Vimbldon Tur de Frans Čelik - Honved, fudbal Fleš sport Odbojka na pijesku Atletika Rudar - Mika, fudbal Vimbldon, pregled Sport

SportKlub SportKlub SK Prime SportKlub RTCG 1 Eurosport RTCG 1 RTCG2 Arenasport 1 Arenasport 1 RTCG 2 RTCG 1 TV Vijesti

NE PROPUSTITE ČELIK - HONVED, RUDAR - MIKA (RTCG 1, 17.25h, RTCG 1, 20.30h) Sva tri crnogorska predstavnika igraju mečeve kvalifikacija za Ligu Evrope. Rudar će pod Goricom dočekati Miku iz Jermenije, Mladost gostuje Videotonu, dok će najzanimljivije biti u Nikšiću - popularnim “metalurzima” na megdan dolazi klub koji je proslavio legendarni Ferenc Puškaš. FAP mašina je spremila spektakl kraj Bistrice, a RTCG dupli prenos za domaće fudbalske gurmane.


30 Sport

ČETVRTAK, 4.7.2013.

TRAŽI SE TRIJUMF

Šanse su pola-pola, ali remi nije opcija

Rudar pod Goricom (20.30, RTCG 2) igra protiv Mike u 1. kolu kvalifikacija za LE - ulaz besplatan Dejan Kandić

E

vropa nije prijala Rudaru raniji sezona! Koliko god su Pljevljaci u prijateljskim mečevima (najčešće u Antaliji) rezultatski i igrom parirali (nerijetko i nadvisali) evropskim klubovima u kvalifikacijama za Ligu Evrope i Ligu Šampiona su bili nemoćni - bili su za klasu slabiji i potpuno bezopasni po gol rivala. Ne računajući nejaki Tre Fiori iz San Marina “rudari” su u Evropi postigli samo jedan gol, lani u revanšu protiv Širaka, ali ni taj pogodak nije njihovo djelo već autogol.

Stoga, skor od dvije pobjede (protiv Tre Fiorija 4:1 i 3:0), jedan remi (1:1 sa Širakom u revanšu u Jermeniji), te čak sedam poraza uz gol razliku 0:15 upozorava i opominje pred večerašnju utakmicu protiv Mike - utakmica se igra na stadionu pod Goricom od 20.30 - ulaz je besplatan. “Vjerujem u dobar rezultat. Bilo koji trijumf bi bio sjajan, ali moramo da čuvamo svoju mrežu, jer pobjeda bez primljenog gola bi nam odlično došla. Remijem sigurno ne bih bio zadovoljan”, rekao je prvi trener Mirko Marić, na čije se riječi nadovezao njegov pomoćnih Vuko Bogavac. “Šanse su u najgorem slučaju pola - pola”, govori Bogavac, koji je oprezan iz razloga što su Pljevljaci prošle godine ispali od Širaka velikog protivnika Mike u jermenskoj ligi. “Lani je Širak bio u prednosti jer je iza sebe imao desetak odigranih prvenstvenih utakmica. Sada smo na nuli, Jermeni su pripreme počeli nešto prije nas, ali nijesu imali prvenstvenih mečeva”, dodao je Bogavac. Kada su prošle sezone ispali od Širaka, “rudari” su imali mnogo ja-

RUDAR - MIKA

či sastav - tada su u prvih 11 bili Vladan Adžić, Ivica Jovanović, Igor Ivanović (sada igraju za OFK Beograd), Ermin Alić (prešao u Viljareal), Blažo Igumanović (igra za Astanu). Posljednja dvojica su tek nedavno napustili Rudar. “Otišli su Alić i Igumanović, ne možemo ih nadoknaditi. To što imamo - imamo. Radili smo dobro na pripremama, vjerujem da će momci ostaviti posljednji atom snage. Nadam se da smo izvukli pouke od prošle godine. Svi znamo kakvi smo mi Crnogorci, kada izvučemo neki tim iz bivšeg SSSR-a volimo da kažemo: “Lako ćemo”. Uopšte nije tako”, jasan je Marić. I Bogavac zna da neće biti lako, ali vjeruje da Rudar po kvalitetu ne zaostaje za rivalom - potpisao bi minimalan trijumf. “Ne zaostajemo za Mikom. Još ako nas malo “pogura” podgorička publika, zašto da ne vjerujemo u plasman u drugo kolo“, rekao je Bogavac, koji je dodao: “Mislim da bi pobjeda od 1:0 apsolutno zadovoljila naše ambicije uoči revanša. Najvažnije je da mi pružimo dobru igru”. Stručni štab se upoznao sa Mikom - večerašnjeg protivnika su

SANJAJU IZNENAĐENJE

Rudar želi u 2. kolo kvalifikacija za Ligu Evrope: Lijevi bek Dušan Nestorović slavi jednu od pobjeda pod Goricom

gledali preko CD-ova. Marić je vidio rusku školu fudbala. “Radi se o klasičnoj tvrdoj ekipi. Veoma su čvrsti, dobro spremni i jaki u duelima. Ne smijemo ih potcijeniti”, jasna je poruka šefa stručnog štaba Rudara. Kakva će utakmica biti? Šta će odlučiti pobjednika? “Biće dosta tvrdo. Vjerujem da ćemo greške svesti na minimum, vjerujem u moje momke i neki njihov individualan potez. Imamo igrače koje krasi dobar udarac sa distance i prekid, pa to može donijeti prevagu. Potrebna nam je dobra igra, koja će na kraju prelomiti utakmicu, te nama donijeti dobar rezultat pred revanš”, zaključio je Mirko Marić.

VIDEOTON - MLADOST

Bitan je dobar utisak

VJEROVATNI SASTAVI Azatjan

Nestorović Šljivančanin Šljivan čanin

Vukliš Petrović Petrovi ć Damjanović Damjanovi ć

KaluđerovićStojanović Vlahović Vlahovi ć

Brnović Brnovi ć

Ge. Bogosjan Kačatrijan

Adamjan A.Enrike Movsisjan Voskanijan

Karapetjan

Muradijan

Jeknić

Jovanović Jovanovi

Mkrtčijan Mkrt čijan

Go.Bogosjan

RUDAR - MIKA PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 11.800. Početak: 20.30 časova, TV prenos (RTCG 2). Sudija: Mihael Johansen (Danska).

Videoton je veliki favorit, ali će Mladost skupo prodati kožu: Ermin Seratlić bi mogao da pravi probleme mađarskoj odbrani

Mladost u Sekešfehervaru gostuje (20.30) Videotonu u 1. kolu kvalifikacija za LE - Mađari su veliki favoriti, ali predaje nema

Sekešfehervar je dočekao crvene momke sa Starog aerodroma - grad gdje je velika zvijezda bio reprezentativni golman Mladen Božović (prešao u ruski Tom) svjedočiće Videotonovom (utakmica počinje u 20.30) napadu na Mladost. Jasno je da su učenici Nikole Rakojevića diletanti naspram viceprvaka Mađarske, jer “crveno - plavi” ciljaju grupnu fazu Lige Evrope - fazu koju su igrali prošle sezone... “Nadam se da će se ekipa prikazati u što boljem svijetlu”, rekao je šef stručnog štaba “romantičara” popularni Peco pred prvu utakmicu 1. kola kvalifikacija za Ligu Evrope na stadionu “Sostoi”. Mladost je iznenada saznala da može u Evropu (Budućnost i Grbalj nijesu dobili licence), doveli su samo provjerenog golmana Miroslava Vujadinovića koji će biti tu tokom avanture kroz Stari kontinent... “Plus, ne možemo da računamo na Vladimira Mandića koji je povrijeđen. Praktično sa istim igračkim kadrom koji je iznio prošlu sezonu ulazimo u utakmicu sa Videotonom. Kažem: očekujem da momci daju sve od sebe, a vidjećemo da li će to biti dovoljno za pozi-

Trener: Hoze Manuel Gomeš

Trener: Nikola Rakojević VJEROVATNI SASTAVI

Hektor

Tujvel Kande Kaneira

Solnoki

Vujadinović Vujadinovi

Kaljević Kaljevi

Mitrović

Oliveira

Živković

Savićević

Mitrovićć Mitrovi

Torgele Nikolićć Nikoli

Tomić Tomi

Sanković Sankovi Šofranac

B. Marković Markovi

Braki

Tot

Seratlićć Seratli

Taku

VIDEOTON - MLADOST SEKEŠFEHERVAR - Stadion: Sostoi. Kapacitet: 15.000. Početak: 20.30 časova. Sudija: Andreas Ekberg (Švedska). tivan rezultat”, jasan je Rakojević. Peco ne može da izgovori velike riječi tipa “prolazimo dalje”, jer je svjestan ko mu je protivnik - Videoton godinama ulaže veliki novac, redovno potpisuju solidne Portugalce i Brazilce, sa prostora bivše SFRJ uzimaju dobre igrače...

“Igrali su prošle sezone Ligu Evrope, vicešampioni su Mađarske, među 18 fudbalera imaju 1213 dobrih stranaca. Velika je razlika između nas i njih”, svjestan je Rakojević baš kao i cijela sportska javnost da je njegov tim veliki autsajder... “Plus, iskustvo je na strani Vide-

otona, s obzirom da u ekipi imaju igrače koji su igrali u Portugalu, Španiji, Italiji... Opet ponavljam: daćemo sve od sebe, pa ćemo poslije sumirati koliko smo dobri ili loši bili”, jasan je Peco. Do sinoć najbolji igrač Mladosti Marko Šćepanović nije stigao u Sekešfehervar što implicira da je jako blizu dogovora sa iranskim Rah Ahanom, a sa crvenima u Mađarsku nije putovao ni Nemanja Vuković koji pregovara sa jednim neimenovanim klubom iz Ukrajine. Ta dva momka bi dobro došla Mladosti... “Iskreno, volio bih da iznenadimo Videoton. Znam da će biti teško, znam kakva su ekipa, ali nećemo se predati unaprijed, uprkos

tome što su Mađari veliki favoriti”, riječi su pojačanja Miroslava Vujadinovića, golmana kome konkurenciju u Sekešfehervaru na treninzima pravi Nikola Marčelja, pošto je Vuk Radović ostao u Podgorici. Vujke je poznat kao veliki optimista. Takav je i pred večerašnji okršaj... “Razmišljam pozitivno, nadam se da možemo izvući dobar rezultat. Videoton je u prednosti svakako, imaju iskustvo, igrali su velike mečeve, ali pokušaćemo da ih iznenadimo”, riječi su Vujadinovića, koji će se poslije evropske odiseje Mladosti vratiti u Albaniji ili pojačati neki klub u Grčkoj ili Turskoj, jer iz tim zemalja ima interesanata... B.T.


Sport 31

ČETVRTAK, 4.7.2013.

Jovetu sada šalju u Napoli

Evropa je inspiracija: Darko Zorić bježi Radenku Kamberoviću

NEMOGUĆA MISIJA

Napad na začetnika čuvene lake konjice

Čelik kraj Bistrice u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope dočekuje Honved (17.30, RTCG 1)

Kroz vrata crnogorskog fudbala prošao je klub čije se ime u dalekim 50-im i 60-im izgovaralo sa ogromnom dozom respekta - Honved Budimpešta! Dom “lake konjice”, slavni tim gdje su ponikli mađarski virtuozi fudbala Ferenc Puškaš, Šandor Kočiš, Jožef Božik i Zoltan Cibor će danas od 17.30 časova (RTCG 1) kraj Bistrice ukrstiti koplja sa Čelikom u 1. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope. Sada su se stvari u Honvedu promijenile - šampionski prsten nije osvojen od 1993. godine, ali talentovani ofanzivac “metalurga” Darko Zorić zna da najslavniji mađarski klub nikada ne može da ode u - zaborav. “Nijesmo imali sreće na žrijebu, ali šta je tu je. Pred nama je veoma težak meč. Na papiru Honved je izraziti favorti, jer imaju bolju ligu, bolje uslove, kvalitetnije se radi”, govori nam juče mladi reprezentativac Crne Gore koji dodaje: “Ali, svi smo svjesni da je teren pravo mjerilo. Ubijeđen sam da ćemo svi pružiti maksimum kako bi ostvarili što bolji rezultat. ●SPORA ODBRANA A, šta je to dobar rezultat? Pobjeda jeste svakako. Remi? Remi bez primljenog gola? ČELIK “Gledali smo njihove utakmica, primjetili da su nešto sporiji u odbrani, tako da ćemo pokušati da iskoristimo brzinu po bokovima. Najljepše bi bilo kada bi otvorili utakmicu ranim golom, ali smo svjesni da moramo sačuvati svoju mrežu, jer tako jedino možemo da se nadamo nečemu u revanšu. Nadam se da ćemo na najbolji način iskoristiti prednost domaćeg terena”, optimi-

stičan je 19-godišnji ofanzivac, koga će danas pratiti razni menadžeri. Pripreme su dobro odrađenje, ali već na startu vježbanja je postalo jasno za Nikšićane u evro utakmicama neće igrati Đorđije Đikanović, Dilijan Kolev i Rodoljub Marjanović, koji su razdužili crvenu opremu. Pojačanja nije bilo. “Atmosfera u ekipi je odlična, jer svi znamo da bukvalno cijelu sezonu igramo zbog evro utakmica. Oslabljeni jesmo, jer su nas napustili dobri igrači, ali ne smijemo da tugujemo. Imamo dobre momke i ekipi, siguran sam da će svi izginuti kako bi se ostvario dobar rezultat”, jasan je Zorić. ● NAVIJAČI ČEKAMO VAS Zeta je uspjela da dođe do 4, (posljednjeg) kola kvalifikacija, pa je tako jedan crnogorski tim potvrdio tezu da je u fudbalu sve moguće. Ali kako protiv Honveda? “Teško, veoma teško, ali u fudbalu može svašta da se desi. Važno je da veoma koncetrisano i dobro uđemo od prvog minuta. Imamo dobre krilne igrače, visokog napadača Stevana Račiča, ubijeđen sam da nekim individualnim potezom, centaršutom ili prekidom možemo doći do pravog rezultata”, ima ideju biser nikšićkog fudbala. “Greške ne smijemo da pravimo, HONVED jer Evropa to ne prašta”, dodao je Zorić, koji je na kraju razgovora pozvao jednu od najjačih snaga Čelika da bude na nivou - znaju da naprave dobru atmosferu. “Pozivam navijače da dođu u što većem broju. Oni su naša najveća podrška i 12. igrač. Siguran sam da će stadion kraj Bistrice biti popunjem ‘FAP mašinama’ i ostalima koji će navijati za nas”. U.R.

Trener: Slavoljub Bubanja

Trener: Marko Rosi VJEROVATNI SASTAVI

Bulatović

Banović Radovićć Radovi Vuković Vukovi

Dubljević

Ivanovićć

Barat Kemeneš

Živanović Živanovi ć

Adrović

Bulajić Bulaji ć

Martinez

Račić Ra čić Jovovićć Jovovi

Zorić Zori

Tandija Vermez

Hidi

Dijabi Vesei

ČELIK - HONVED NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Kapacitet: 10.800. Početak: 17.30 časova, TV prenos (RTCG 1). Sudija: Martin Strombergson (Švedska).

Lovrić Lovri Nađi đi

Novi dan i naravno novi klub za crnogorskog dijamanta - mediji iz Italije, Španije i Engleske nastavljaju da se “kockaju” sa fudbalskim životom Stevana Jovetića koji bi po njihovom pisanju sada mogao da završi u Napoliju! Kolege sa “čizme” javljaju da su Napolitanci dobro odriješili kesu kako bi doveli majstora “viole” - navodno, čelnici kluba sa “Sao Paola” spremni su da izdvoje 27 miliona eura za Jovetu. Međutim, kao što je poznato Napoli je samo jedan od “milion” klubova koji žele Jovetu - u ringu se nalaze Juventus, Real Madrid, Arsenal, Mančester siti i Čelzi, a svi se iskreno nadamo da će se saga što prije riješiti, te da će naš reprezentativac pronaći najbolje gnijezdo. U.R.

Ninković od danas Zvezdin

INTERESOVANJE

Kasalica ide kod Damjanovića

Seul zove - reprezentativac Crne Gore ima ponudu da pojača šampiona Južne Koreje

Rusija (Terek ga prati već duže vrijeme) je realna opcija, Ukrajinci još uvijek vagaju da li im je potreban, a sada se u borbu uključio šampion Južne Koreje - ofanzivac Crvene zvezde Filip Kasalica ima ponudu na stolu da pređe u Seul! Klub u kome je glavna faca Filipov drug iz A selekcije Crne Gore Dejan Boske Damjanović nije dobro startovao u 2013. godini (trenutno su na 9. mjestu, imaju 20 po-

ena iz 16 utakmica), pa im je osvježenje u ofanzivi prijeko potrebno... Kako javljaju mediji iz Srbije Seul je baš zapeo za rođenog Užičanina, poslaće dobru ponudu na adresu Crvene zvezde, a nikoga neće iznenaditi činjenica ako “crveno - bijeli” prodaju Kasalicu, jer im je pod jedan: potreban novac, pod dva: napad Zvezde je ionako prebukiran, pa bi lako mogao neko da ode... B.T.

OSTAJE

Volkov: Tu sam dok smo u Evropi Prošlo je dosta dana, mnogo upta su pregovorali, a na kraju odlični vezista dogovorio transfer u Crvenu Zvezdu - Miloš Ninković se dogovorio sa potpredsjednikom “crveno - bijelih” Slavišom Kokezom, pa bi danas trebao da bude predstavljen na Marakani. Prema pisanju srpskih medija 28-godišji fudbaler (igrao za Čukarički, Dinamo Kijev, Evijan) će odraditi ljekarske preglede, a onda će sa Zvezdom potpisati dvogodišnji ugovor - godinu plus godinu. Navodno, Kokeza je sa Ninkovićem pregovarao više od pet sati i uspio je da ga ubijedi, pa je povremeni reprezentativac Srbije tako odbio ponude Viljareala i Evijana. Ninković će biti četvrto pojačanje Crvene zvezde, pošto su prije njega u Beograd sletjeli Đorđe Rakić (povrijedio se na pripremama, odsustvovaće vjerovatno pola godine), Nikola Mijailović i Nejc Pečnik. U.R.

Perutović napustio Petrovac Nakon što je Marko Radulović otišao u Sarajevo, Nemanja Leverda u OFK Beograd, Petrovac je tokom pauze ostao bez još jednog igrača - bivši član Lovćena, Domžalea i Budućnosti Blažo Perutović u narednoj sezoni neće braniti nebesko-plave boje. Iskusni 29-godišnji napadač je u prošloj sezoni u prvom dijelu branio boje Lovćena, a poslije finansijskog kolapsa preselio se na primorje gdje je odigrao svega desetak mečeva bez pogotka. U.R.

Selektor Crne Gora Branko Brnović ga vidi na lijevom krilu, bivši trener Partizana Vladimir Vermezović ga nije imao u planu (igrao samo Ligu Evrope), a sadašnji šef “crno bijelih” Vuk Rašović ima puno povjerenje u njega - Vladimir Volkov nema namjeru da napušta Beograd dok Partizan igra kvalifikacije za Ligu šampiona. Srećan je na lijevom beku gdje ga vidi Rašović...

“Za kvalifikacije sam tu, to je sigurno. Da je klub htio, prodao bi me Verderu, jer sam čuo da je postojala i zvanična ponuda iz Bremena”, čini se da je postojala ponuda iz Bundeslige za reprezentativca Crne Gore... “Mnogo toga će zavisiti i od ishoda kvalifikacija za Ligu šampiona ili Ligu Evrope. U slučaju da uđemo u grupu, da obezbijedimo Evropu, ostajem do zime”, poručio je ljevak Volkov. B.T.

● KARIKATURA DANA

Lionel Mesi je moj idol - ispalio je Mario Gece na predstavljanju u Bajernu iz Minhena gdje je zadužio dres sa brojem 19. To je insipiraslo Omara Momanija - možda Pep Gvardiola od Gecea napravi novog Mesija.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)


Supermen Marej! VIMBLDON (1/4 FINALE)

Totalnim preokretom Škot savladao Verdaska i obezbijedio duel sa Janovičem - osveta Đokovića i dominacija Del Potra

Aleksandar Popović

B

ritanija je bila u šoku. Njen idol Endi Marej gubio je 2:0 u setovima od sjajnog Fernanda Verdaska, a London već krenuo da oplakuje Škota. Kapitulacija je vrebala iza ugla, a onda je viđeno pravo vaskrsnuće. Poput pravog Supermena, drugi teniser planete je krenuo iz početka, smajnio prednost Španca, a zatim poravnao rezultat. Nakon toga je “na mišiće” oduzeo rivalu servis u 11 gemu petog seta, i uz fudbalski huk sa tribina, na čelu sa Ser Aleksom Fergusonom, slomio Madriđanina, za trijumfalni krik u legendarnoj teniskoj jazbini! Time je mag iz Glazgova ostao jedini (na pipiru) istinski rival najvećem favoritu Novaku Đokoviću, sa kojim se može sresti tek u velikom finalu.

“Neplanirano sam izgubio prvi set, a u drugom sam pravio mnogo grešaka. Ali, osjećam da sam jednostavno morao da preokrenem sve u jednom krajnje emotivnom meču. Verdasko je igrao ekstremno dobro i to je jako moćan igrač. Međutim, uz nevjerovatnu atmosferu i moje kvalitetnije izbore u nastavku meča uspio sam da se plasiram u polufinale”, remizirao je Endi Marej, najavivši duel sa 22-godišnjim Jeržijem Janovičem. “On je jedan od najboljih mladih igrača na turniru. Ima nevjerovatan servis i jako je agresivan, pa ne sumnjam da će i to biti jako težak meč”, rekao je za kraj Škot. A, upravo je Janoviču pripao istorijski poljski okršaj protiv Lukaša Kubota. Fantastični 22. igrač svijeta savladao je svog zemljaka (3:0), ostaviši ga bez samopouzdanja u prvom setu, nakon čega je završio posao za najveći uspjeh u karijeri!

●Dupla osveta Đokovića

Iz poena u poen, seta u set, meča u meč sve više miriše jul 2011. godine, kada je Novak Đoković doživio ekstazu. Prvi reket svijeta pobijedio je Tomaša Berdiha, čime je obezbijedio polufinale Vimbldona, ali i režirao osvete za majski poraz u četvrtfinalu Rima, odnosno londonsku eliminaciju iz polufinala 2010. godine. Nošen podrškom Nemanje Vidića,

popularni Nole je lomio meč u prvom setu, nakon čega je prepustio Čehu da prakitčno sam sebe pošalje kući. “Bilo je prilično gusto u jednom trenutku meča, naročito kada je on poveo sa 3:0 u drugom setu. Ipak, uspio sam jakim riternima i dobrim servisom da postavim stvari na svoje mesto. Bio je to jako uzbudljiv meč koji je mogao da završi i drugačije. Berdih je mogao da osvoji prva dva seta, jer je imao duplu brejk priliku u drugom. Ne znam kako sam preokrenuo. Ali, želim da idem do kraja!”, poručio je Novak Đoković nakom meča i plasmana u polufinale, gdje ga čeka Huan Martin Del Potro.

●Del potro jači oD Ferera i povreDe

Najveći uspjeh u svojoj karijeri, kada je u pitanju najprestižniji Gren Slem, ostvario je Huan Martin Del Potro. Momak iz provincije Buenos Ajresa oduvao je “električnog zeca” Davida Ferera 3:0, iako ga je u jednom trenutku toliko mučilo koljeno da je razmišljao i o odustajanju. “Presrećan sam. Jednostavno, igram svoj najbolji tenis na travi ikada. Međutim, zbog bolova sam čak i razmišljao da predam meč. Ali, ljekar mi je očigledno dao neke čarobne tablete”, našalio se 24-godišnji Argentinac, pro-

komentarisavši kratko veliku bitku za finale. “Đoković je veliki favorit, ali mene u ovom trenutku puno više brine ova povreda. Moram biti oprezan narednih dana, da se ne bi situacija pogoršala”, istakao je osmi igrač svijeta. SEMAFOR: Đoković - Berdih 3:0 (7:6, 6:4, 6:3), Del Potro - Ferer 3:0 (6:2, 6:4, 7:6), Janovič - Kubot 3:0 (7:5, 6:4, 6:4), Marej - Verdasko 3:2 (4:6, 3:6, 6:1, 6:4, 7:5).

5

godina zaredom je Endi Marej učesnik polufinala Vimbldona. Tri puta je ispadao, dok je prošle sezone izgubio u finalu od Rodžera Federera. Takođe, četvrto uzastopno polufinale igraće Novak Đoković. On je trijumfovao 2011. godine pobijedivši Rafaela Nadala.

Da li ste znali? Da Novak Đoković, u muškoj, i Marion Bartoli u ženskoj konkurenciji, na putu do polufinala, nijesu izgubili niti jedan jedini set ove godine na Vimbldonu.

Dame danas love finale Dok će teniseri danas odmarati, dame spremaju lov na finale. Na papiru, najveći favorit jeste četvrta teniserka svijeta Agnješka Radvanjska, koja će igrati protiv nezaustavljive Sabine Lisicki. “Pružiću svoj maksimum, uprkos povredi butine koja me muči”, obećava 24-godišnja Radvanjska, koja je prošle godine igrala finale. Na drugoj strani, 23-godišnja Njemica i 24. igračica planete želi po ko zna koji put da iskoristi uloPonovo autsajder: Sabine Lisicki

gu autsajdera. “Stekla sam iskustvo i bez pritiska čekam današnji šlager”, najavljuje dželat Serene Vilijams. U drugom polufinalnom okršaju sastaće se 28-godišnja Marion Bartoli i 27-godišnja Kirsten Flipkens. Dakle, francuska finalistkinja iz 2007. godine i 15. teniserka WTA liste protiv najvećeg iznenađenja iz Belgije. Djevojke koja je prošle godine bila 262. igračica planete.


četvrtAk, 4. 7. 2013. broj 577 GoDINA II

33 žena Savjeti

Kako da ª nositeº miris tokom ljeta Jedna od najgorih stvari koje vam se mogu desiti ljeti je da završite u autobusu koji nema dobru ventilaciju sa nekim ko je pretjerao sa špricanjem nekog teškog i jeftinog parfema. Taj miris preplavljuje vazduh i na vrućini koja se ne može izbjeći svi počinju da osjećaju mučninu. Možda bi najbolje bilo da tokom zagušljivih, vrelih i sparnih ljetnjih dana preskočimo parfem, ili bar svedemo njegovu količinu na minimum. Ukoliko stavimo samo jedan sloj nekog umjerenog i svježeg mirisa, mirisaćemo lijepo, a nećemo dovoditi ni sebe ni duge u opasnost od kolabiranja.

KUPKA Prvo izaberite kupku koja vam se dopada i koja vas osvježava. Bitno je i da njen miris potpuno odgovara vama i vašem tijelu. Zatim definišite jednu mirisnu notu te kupke i nađite mlijeko za tijelo koje tu notu dodatno naglašava. DEZODORANS Neka čitav mirisni stil pojača i dezedorans koji podržava miris koji ste odabrali. PARFEM Ukoliko baš insistirate na parfemu, odaberite manje intenzivnu, svježiju varijantu koja nije teška ni preplavljujuća. Neka glavne note koje nosite budu inspirisane livadama, proljećnim cvijećem.

prada

Angažovali tamnoputu manekenku Ljepota i zdravLje

Tamni lak je loš za nokte Nokti gube vodu 100 puta brže nego koža. Vratite im vlažnost, pa će uvijek biti zdravi i lijepi

N

okti vam se listaju i lome, rastu nadolje, nijesu glatki, već izbrazdani? Ako su vaši nokti izgubili kvalitet zbog agresivnih deterdženata, intenzivnog kvašenja ruku i drugih spoljašnjih uticaja, pomoći će vam kozmetički tretmani i preparati.

Promjene na noktima ponekad ukazuju i na određene bolesti unutrašnjih organa, pa se u skladu s tim određuje terapija. Kako god bilo, pojačana hidratacija samo može da pomogne. VRATITE IM VLAGU Kalcijum ne utiče na čvrstinu nokatne ploče, tj. tvrdoću nokta. Nokti su krti i listaju se najviše zbog isušivanja, tako da njihova savitljivost i mekoća zavise prije svega od količine vode koju sadrže. Osim krema i pakovanja, za vraćanje vlage odlična je i maska od mlijeka. Zagrijte mlijeko da bude prijatno na dodir, pa potopite ruke na pet minuta. Ova jednostavna i jeftina procedura ojačaće i hidriraće vaše nokte jer je mlijeko puno laktozne kiseline, kao i prirodne alfahidroksilne kiseline, koja nježno

uklanja mrtve ćelije s kože. BUDITE UPORNI Da biste povećali vlažnost, elastičnost i glatkoću nokatne ploče, birajte preparate s lanolinom i njegovim derivatima, pčelinjim voskom, jojobinim uljem, alfa-hidroksi kiselinom, ureom, te glicerolom. Bilo koji preparat da odaberete, čak i najskuplji, očekujte rezultate tek nakon tri mjeseca kontinuirane primjene. Prije nego što nanesete određeni preparat, držite prste u mlakoj vodi desetak minuta, zatim ih dobro osušite, pa tek onda utrljajte sredstvo. Kad ste to uradili, na ruke navucite pamučne rukavice i tako prespavajte. MAŽITE IH REDOVNO Ako imate slabe, lomljive nokte, mažite ih bezbojnim lakom, i to u dva sloja. Tako će manje pucati.

BOLEST SE NA NOKTU VIDI Promjene na noktima ukazuju na razne bolesti. Ako imate neki od ovih simptoma, obratite se ljekaru. Blijedi nokti – dijabetes, anemija, urođena srčana mana Žuti nokti – štitna žlijezda, psorijaza Plavi nokti – nedostatak kiseonika, plućne bolesti

Bijeli nokti s tamnim rubom – loš rad jetre, hepatitis Talasasti nokti – artritis, psorijaza Suvi nokti koji pucaju – štitna žlijezda Tamne linije ispod nokta – melanom Upaljene, otečene zanoktice – poremećaj vezivnog tkiva, lupus

Dugotrajna upotreba tamnog laka može izazvati pigmentaciju nokta, pa u tom slučaju bezbojni lak predstavlja odličnu podlogu. Međutim, prečesto skidanje i nanošenje laka isušuje nokte, tako da je najbolje da ih lakirate jednom nedjeljno. Sredstva za skidanje laka uglavnom sadrže aceton koji oštećuje nokte i zato koristite što kvalitetnije skidače s uljem i vitaminima. U njima nema acetona.

SUPERSAVJETI ZA SUPERNOKTE 1. Unosite dovoljne količine proteina i jedite što više svježeg voća i povrća. 2. Zaštitite nokte i ruke gumenim rukavicama kad god koristite deterdžente, bez obzira na to što na nekima od njih piše da nijesu štetni za kožu. 3. Ne grickajte nokte. Tako se oštećuje okolno tkivo, pa i najmanja povreda omogućava bakterijama da se nastane na prstima i izazovu infekciju. 4. Izbjegavajte sapun i vodu, oni isušuju kožu i nokte, čine ih krhkim i lomljivim. Ako često perete ruke, koristite sapun neutralne pH-vrijednosti pa ih dobro obrišite. 5. Kada nanosite kremu za ruke, utrljajte je i u nokte jer tako hidrirate i kožu i sam nokat. Hidratantnu kremu za ruke i nokte stavljajte poslije svakog pranja i prije spavanja.

Rasizam u modi nije u potpunosti iskorijenjen, ali se čine ustupci da on konačno postane prošlost. Nova kampanja modne kuće “Prada” primjer je i jednog i drugog slučaja. Makenenka Malaika Firt (19) dio je “Pradine kampanje” za jesen/zimu 2013. i to je prvi put od 1994. godine da ovaj modni brend sarađuje sa nekom tamnoputom manekenkom. Malaika je rođena u Keniji, odrasla je u Velikoj Britaniji, a modom se bavi od 2011. godine. Pored nje dio kampanje je i kineski model Fei Fei San, pa novi reklamni potez modnog giganta, koji rijetko zapošljava tamnopute i modele iz Azije, predstavlja pravu prekretnicu u svijetu mode. Koliko je

rigorozna “Prada” u svojim odlukama, pokazuje to da je 1994. godine angažovala Naomi Kembel i onda je riješila da se u njenim kampanjama ne pojavljuju tamnopute ljepotice. Izuzetak je napravila 2008. godine, ali samo za potrebe revije, kada je njene modele ponijela Džordan Lan.

možda još nije kaSno

Savjeti za seksi tijelo na plaži Skidanje u kupaće kostime može biti odličan motiva za dijetu i fitnes program vježbanja, ali šta raditi kada vam ponestane vremena i počne vas hvatati panika. Kako biste je spriječili, slijedite savjete ispod. 1. Pravilno odabran kupaći kostim može učiniti čudo. Odaberite ga tako da naglašava vaše najbolje strane, a prekriva nedostatke. Kupite kupaći prema obliku tijela. 2. Koristite modne dodatke kako biste kreirali stilizovan look, pa kupite šešir, naočare, narukvice, peškir, sandale… 3. Savršeno depilirano tijelo, pedikir i manikir daće vam samopouzdanje pa ćete ponosnije pokazivati svoje tijelo. 4. Iako se celulita ne možete riješiti u jednom danu, masaža i kreme protiv celulita zategnuće kožu i popraviti ukupni utisak. 5. Kvalitetan puder, BB krema ili krema u boji prekriće nedostatke na licu. Pravilno odabrana njega lica već je pola posla. 6. Morate ipak malo smršati? To nažalost u jednom danu ne možete, ali možete lažirati gubitak kilograma unosom manje soli. Tako ćete smanjiti nadutost. Voće i po-

vrće može pomoći pri eliminaciji viška tečnosti. Pijte dovoljno vode i smanjite obroke. 7. Sa gaziranih napitaka se prebacite na nezaslađenu limunadu. 8. Krenite s trbušnjacima. Napravite već danas maksimalan broj trbušnjaka koliko možete, a da ne uzrokujete upalu mišića i tako nastavite sve do odlaska na more, a i dok ste na odmoru.


34 Žena

Ljubavna pravila

ČETVRTAK, 4.7.2013.

SEKS

Doživite vrhunac zajedno

I Postoje brojna nepisana pravila koja se tiču ljubavnih veza, ali da li ih treba poštovati. 1. Nikada ne pominjite bivšeg Velika je razlika između konstantnog brbljanja o prošlosti i toga da se spomene bivša veza u razgovoru. To je dio vašeg života, koji ne možete da promijenite, prema tome zašto ga skrivati? 2. Nemojte da budete previše osjećajni Ako odmah pokažete svoja osjećanja, nećete mu biti toliko zanimljivi. Pitamo se šta je toliko loše u pokazivanju osjećanja prema nekome? 3. Samo polako Svaka veza ima svoj tempo kojim se razvija. Prema tome, nemojte se zamarati ide li vaša prebrzo ili presporo, dokle god vas ona čini srećnom. 4. On je centar svijeta Više nijeste sami, on je sad ušao u vaš život treba da ulagažete u vašu vezu. To je istina, ali to nipošto ne znači da treba da zapostavite svoja interesovanja i ljude koji su dosad bili u vašem životu. 5. Bez zanovijetanja Muškarci ne vole djevojke koje su naporne. Muškarci svašta ne vole. Znači li to da sve moramo da mijenjamo? Treba znati prilagoditi se drugoj strani, ali i reći kada vam nešto smeta, bez straha kako će on reagovati. To uostalom i nije zanovijetanje.

stovremeni orgazam je oduvijek smatran mitom i važio je za nešto nedostižno - sve do sada. Pročitajte naše tajne za dostizanje zajedničkog vrhunca, a kada vam to jednom pođe za rukom, istovremeno oslobađanje hormona će još više produbiti povezanost sa vašim dragim, a odnos će vam postati još strastveniji.

Stvorite trenje S obzirom na to da je većini žena potrebno mnogo više vremena nego muškarcima da dostignu vrhunac, isplanirajte strategiju tokom predigre kojom će vas dovesti do ivice orgazma. Bilo kakva vrsta dodira koja uključuje trljanje o vaš klitoris će dodatno podstaći cirkulaciju krvi u vašoj V-zoni i još više vas uzbuditi. Prekrstite noge, pritisnite ih jednu uz drugu i pravite pokrete karlicom uz njegovo tijelo, vaše prste ili vibrator. Igrajte toplo-hladno Usporite njegov tempo da bi se uskladio sa vašim tako što ćete smanjiti broj ritmičnih pokreta. Na primjer, izludite ga tako što ćete kliziti rukom niz njegov penis koristeći čvrst i vlažan stisak samo na minut i prije nego što se previše uzbudi, pređite na lagane i nježne pokrete, kao što je na primjer lizanje vrha njegovog penisa. Na taj način ćete imati kontrolu, ali i dalje održavati njegovo uzbuđenje. Bonus: mijenjajući intenzitet pokreta prilikom predigre će eventualno intenzivirati njegov osjećaj prilikom vrhunca. Licem u lice Poza “licem u lice” kojom postižete kontakt očiju će vam pomoći da dostignete zajednički vrhunac jer ćete tako oboje pokazivati neverbalne signale pomoću kojih ćete znati koliko je ko od vas blizu vrhunca. Plus, to dodatno učvršćuje vašu intimnost.

Budite na visini zadatka Razne poze gdje je žena na vrhu, kao na primjer “kaubojka”, gdje ste vi nagnuti napred preko njegovih grudi, ili poza gdje ga vi opkoračite dok on sjedi na stolici, vaša su sigurna karta za dostizanje. Na taj način možete praviti spore pokrete koji će stimulirati vašu G-tačku i ubrzati orgazam. Do istovremenog orgazma ovo će istovremeno držati njegov “magični štapić” u pripravnosti. Crveno, pa zeleno svijetlo Ako osjećate da je blizu vrhunca, a vi nijeste, zaustavite ga i provedite nekoliko minuta radeći nešto drugo: ljubite se, razmenite seksi masažu, uživajte u uzajamnom oralnom seksu, prljavom razgovoru dok se dodirujete ili mu tražite da vam miluje grudi. Kad se on primiri, nastavite odnos. Samo se potrudite da “pritisnete pauzu” pre nego što bude prekasno. Vježbajte zajedno Kegelove vježbe nijesu samo za žene. I muškarci mogu da ih rade i fenomenalan su način kojim može da produži vrijeme koje mu je potrebno do dostizanja vrhunca, zato ga naučite ovoj tehnici. Kada osjeti da se približava orgazmu, recite mu da uradi jednu dugu i sporu kontrakciju i da duboko udahne dok mu se ne smanji nagon. Koristite i vi svoje “ljubavne mišiće” Sa druge strane, Kegelove vjež-

be mogu dovesti i do toga da brže dođete do vrhunca. Kad osjetite da vam uzbuđenje raste, brzo kontrahujte karlične mišiće nekoliko puta. Ovo će ubrzati protok krvi do vaše vagine, čime ćete izazvati eksplozivan orgazam. Rokenrol Pravi ritam je tajno oružje koje će njega dovesti do eksplozije. Zato prestanite sa pokretima napred-nazad, nego se bacite na ritmično ljuljanje. Ljuljanjem ćete takođe uposliti i vaš klitoris i tako ubrzati postizanje orgazma. Pružite sebi “ruku spasa” Još jedan siguran način da pošaljete sebi veliki talas uzbuđenja: mazite svoju V-zonu za vrijeme seksa ili držite vibrator uz klitoris. Povežite se Bitan dio simultanog orgazma je da naučite da tumačite pokrete tijela jedno drugom da biste mogli da znate koliko je ko blizu vrhunca. Isprobajte tehniku gdje ćete jednu noć da prove-

dete, umjesto da vodite ljubav, mazeći jedno drugo potpuno goli, ali izbjegavajući grudi i genitalije. Radite istu stvar i naredne večeri, ali dodajte igranje sa grudima. Potom nastavite sa dodirima ispod pojasa, oralnim seksom i konačno, seksualnim odnosom. Iskoristite pozu “kašike” Sinhronizovano disanje takođe može da podstakne zajednički finiš, i dobar način da to vježbate je u pozi kašike. Neka vas zagrli oko stomaka, tako da može da osjeti vaše disanje i uskladi ga sa svojim tempom i ritmom. Poslije nekoliko minuta osjetićete da dišete istovremeno. Komunicirajte preko kože Smislite vašu ličnu šifru kojom ćete mu pokazati koliko ste blizu orgazma. Na primjer, stisak ruke može da znači da ste vrlo blizu orgazma, a dva stiska da ste na samoj ivici. Ili, neka dodirivanje grudi bude znak da se zahuktavate, a oblizivanje usana da samo što nijeste eksplodirali.

SAVJETI

PREPORUKA

Kako da partnera pretvorite Pitanja koja žene u ljubavnika iz snova ne vole da čuju Autor knjige “Double Your Dating” Dejvid Deanđelo izdvojio je nekoliko stvari koje muškarci nikako ne bi treba da pitaju žene. Upozorava da oni koji ovo ne upamte, mogu da zažale. Mogu li da te poljubim? Ukoliko muškarac postavi ovo pitanje, u očima žene izgledaće kao dječak, a ne muškarac, što nikako nije privlačno. Da li mogu da te izvedem na večeru? Žena želi partnera vođu koji ima kontrolu, a ne nekoga ko traži dozvolu da joj se udvara. Teme o automobilima i nekretninama treba izbjegavati Diskusiju na ovu temu žena će shvatiti samo kao pokušaj muškarca da je impresionira.

Šta želiš da radimo večeras? Žene vole muškarce sa planovima, muškarac uvijek treba da ima ideju prije nego što pozove nježniju polovinu na sastanak. Da li ti se sviđam? Ovo pitanje nikako ne može donijeti ništa dobro muškarcu. Ukoliko postavi ovo pitanje, pokazaće da nema samopouzdanja. Sa koliko muškaraca si spavala? Postaviti ovakvo pitanje je znak nesigurnosti muškarca. Muškarci ne treba da otkrivaju svoje namjere odmah Ako muškarac otkrije svoje namjere na početku veze, rizikuje da ne bude izazov za nju i tu gubi svaku šansu.

Partner vam odgovara na svim poljima, osim što je pomalo izgubljen “tamo dolje”? Nema razloga za tugu i paniku jer uz nekoliko jednostavnih saveta vrlo brzo možete da ga pretvorite u ljubavnika iz snova. Ne želi da vam pruži oralni seks? Ako muškarac smatra da vaši intimni djelovi tijela služe samo za jednu stvar, onda zaista imate problem. Takođe, problem je i ako pristaje na oralni seks, ali svaki put morate da ga molite. Kako biste problem riješili jednom zauvijek, sipajte dvije čaše vine, sjedite nasuprot njega, skupite hrabrosti i jednostavno ga pitajte u čemu je problem. U zavisnosti od odgovora, možda će vam trebati još jedna čaša vina ili neki novi seksi savjeti. Previše petlja? Većina muškaraca zna da postoje određena ključna mjesta čijom stimulacijom djevojci mogu da priu-

šte pravi užitak. Međutim, veliki broj muškaraca nijesu baš sigurni pri lociranju tih tačaka. Ako smatrate da je vaš muškarac pomalo izgubljen, nemojte da ćutite, već mu jasno dajte uputstva do cilja. Ne koristi ruke? Uz usta i intimne djelove, ruke su

zaista jedan od najvažniji seksualni alatki, posebno kada se radi o pružanju užitka partnerki, bilo oralnim seksom ili penetracijom. Ako vaš muškarac to radi pogrešno, lagano mu uzmite ruku i položite na pravo mjesto i time mu jasno pokažite i recite kako i šta želite.


Žena 35

ČETVRTAK, 4.7.2013.

TEORIJA

Da li je biološki sat tačan?

N

ZA DO K JE

relim podacima, prikupljenim pre antibiotika, naprednih medicinskih tretmana i poboljšanja kvaliteta života. Profesorka Tvindž napisala je knjigu “Vodič za žene koje su nestrpljive da zatrudne”, i tvrdi da je i sama bila suočena sa strahom da ako ne zatrudni do 30, neće moći da postane majka. “Čitala sam članak u kome je rečeno da svaka treća žena od 35 do 39 godina ne može da ostane trudna ni poslije čitave godine pokušaja. Pisalo je i da žene u kasnim tridesetim godinama imaju trećinu šanse da ostanu bez djece. Svaki put kad sam nailazila na statistiku ovog tipa, osjećala sam se uplašenom i kao da imam kamen u stomaku”, rekla je profesorka Tvindž. Ona tvrdi da su ovakve statistike nastale na osnovu podataka koji su

stari i po nekoliko vjekova, pa se zato ne mogu smatrati relevantnima. Ona smatra da žene koje planiraju porodicu ne treba da svoje planove oslanjaju na ove studije koje treba svrstati u kategoriju antikviteta, i da žene treba da potraže mnogo modernije analize, koje bi ih više ohrabrile kada je reč o potencijalnom materinstvu. Te nove studije pokazuju da žena u kasnim tridesetim godinama koja ima odnose bez zaštite bar dva puta nedjeljno ima 82 odsto šanse da zatrudni u prvih godinu dana. Ista studija pokazala je i da je plodnost ovih žena i deset godina mlađih budućih majki na gotovo identičnom nivou. Ovo bi trebalo da bude značajno olakšanje ženama koje su u dvadesetima imale druge prioritete jer i u tridesetima imaju manje-više jednake šanse da zatrudne. Profesorka Tvindž, koristeći sopstveni primjer, pokušava da dokaže da je panika pod pritiskom uvjerenja da više nema vremena, najveći razlog za otežano začinjanje djeteta u kasnim godinama treće decenije. Ipak, njene komentare stručnjaci su dočekali sa puno kritike. Oni tvrde da godine itekako utiču na plodnost kod žena. Lord Vinston tvrdi, prenosi magazin “Tajms”, da podaci prikupljeni u posljednjih 20 godina pokazuju da plodnost kod žena znatno opada sa starenjem. Doktorka Valentina Akenda tvrdi da plodnost žene polako opada od 31. do 37. godine, poslije ovog perioda taj pad je mnogo veći, da bi u 41. godini postao dramatičan.

KALORIJSKI TRIKOVI

TO RA

P I TA

Postoje samo marginalne razlike u plodnosti između žena u dvadesetim i tridesetim godinama, tvrdi psiholog Džin Tvindž. Ona upozorava da su neka današnja opšteprihvaćena mišljenja nastala na podacima koji su prikupljani od 1670. do 1830. godine. Mnogo žena koje žele i karijeru i provod i putovanja i djecu, plaše se da zbog biološkog sata neće imati vremena za sve. Ali jedna profesorka sa Univerziteta u San Dijegu odbacuje teoriju da poslije tridesete godine počinju problemi sa plodnošću. Profesorka Džin Tvindž tvrdi da zapravo nema mnogo razlike u tome da li ćete zatrudnjeti sredinom dvadesetih ili u tridesetim godinama. Ona tvrdi da mnoge žene čitaju statistiku zasnovanu na zasta-

Poštovani, Pošto sam igrač folklora i time se bavim, zanima me koliko traje oporavak nakon operacije u smislu da mogu posle toga da zaigram. U pitanju je operacija nosne devijacije sa dorađivanjem estetskog dijela. Pošto bih volio što prije da zaigram, interesuje me za koliko to mogu uraditi, naravno, da se to posmatra pod nekim normalnim okolnostima oporavljanja jedne osobe. I zanima me još jedna stvar, da li bih se ja mogao operisati u avgustu? Da li se ne preporučuje operacija nosa u tom periodu? Poštovani, Nije važno doba godine za operaciju, odnosno dobro je svako vrijeme koje odgovara pacijentu da nema obaveze. Pošto folkolor spada sasvim sigurno u veoma fizički naporne i zahtjevne “sportove”, potrebna je pošteda od tako intenzivne aktivnosti u trajanju od šest nedjelja (svojim pacijentima savjetujem šest nedelja da ne idu na fitnes, karate, teretane, trčanje). Aktivnosti tipa šetnja i slično su, naravno, dozvoljene poslije sedam dana od skidanja spoljašnje maske. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Zdrava hrana nas može zavarati

NEVJEROVATNO

Okidači migrene

Oni koji su iskusili migrenu znaju da je riječ o izuzetno neprijatnoj glavobolji. Donosimo vam pregled nevjerovatnih stvari koje izazivaju migrene, a brojni ljudi to ne znaju. PREDUGO SPAVANJE Dokazano je da se migrena češće javlja poslije dužeg sna. Zašto? Migrena ne voli mijenjanje rutine, a dugo spavanje je nešto što pokreće bolove. ODMOR POSLIJE STRESA Tijelo na stres reaguje povećanim nivoom hemikalija koje se kada prođe kriza naglo spuštaju. Nagla promjena nivoa hormona može da uzrokuje migrenu. To je razlog zašto vam se migrene mogu javiti tokom vikenda ili čim odete na godišnji odmor.

KIŠA Iako nema konkretnih dokaza, zabilježeno je da se migrene češće javljaju tokom kišnih dana. NEKI PARFEMI Jaki parfemi kod nekih ljudi mogu da izazovu snažne migrene. Jaki mirisi podstiču određene centre u mozgu koji potom pokreću migrenu. KAFA Kafa je prilično zbunjujuća namirnica jer nije dobro kad je pijemo, ali nije dobro ni kad je ne pijemo. I jedno i drugo može izazvati migrenu – i previše kofeina, ali i premalo kofeina. SEKS Ovo je stvarno za vjerovali ili ne - čak i seks može da izazove migrenu. Stručnjaci ne znaju zašto se to događa, ali vjeruju da je povezano s hemijskim promjenama u mozgu koje se događaju prilikom seksa.

HIGIJENA

Navika koja topi masti Poznato vam je da stomatolozi često naglašavaju čišćenje zuba koncem, a studije pokazuju da tek oko 49 odsto Amerikana to i čini, dok 10 odsto baš nikada. Zašto se čišćenje zubnim koncem ipak isplati? Mark Burene, stomatolog, napominje da ignorisanje zubnog konca može dovesti do upale desni (70 do 80 ljudi u SAD je ima), iritacije i upale zubnog mesa. Tokom ispitivanja nad životinjama, naučnici su otkrili moguću vezu između upale desni i gojenja. Životinje s bolesnim desnima su najčešće bile gojazne. Kada bi infekcija bila izliječena, one su gubile na težini. Burene ističe da upala uzro-

kuje stres koji remeti rad metabolizma. A kada masne ćelije zahvati upala one ne mogu da kontrolišu insulin, što čini da se glukoza taloži u obliku masnih naslaga umjesto da se koristi za stvaranje energije. Iz upaljenih ćelija takođe mogu da cure masne kisjeline, koje mogu da izazovu hipertenziju i visoki holesterol. “Budući da nad ovom vrstom upale imamo mogućnost kontrole, brigom o zubima možemo imati i dobro zdravlje. Možda ćete primijetiti da ste zbog redovnog čišćenja zuba jači u teretani, brži na stazi, a bićete sigurno i vitkiji”, zaključuje dr Mark Burene.

ISTRAŽIVANJE

Bebe znaju ko se kako osjeća

U studiji koju je sproveo magazin “Forbs”, a objavio časopis “Journal of Consumer Psychology”, anketirani su imali zadatak da procijene kalorijski iznos obroka sa zdravom osnovom, poput salate, te one s nezdravom osnovom, poput kolača. Kad je preliv od voća dodat komadu torte, anketirani su procijenili da takav obrok ima 16 odsto manje kalorija od onog čiju su kalorijsku vrijednosti procijenili bez zdravog preliva. To znači, objašnjava Forbs, da naš mozak očito misli kako zdravi dodatak hrani na neki način oduzima kalorije hrani koja deblja. Kada su procjenjivali broj kalorija u zdravom jelu, ocjene učesnika bile su više ili manje tačne, bez obzira jesu li prelevi bili zdravi ili nezdravi. Kaloričnu tortu od mrkve, naprimjer, ocijenili su, i to samo zato

što sadrži povrće, zdravijom od čokoladne torte, iako je kolač od mrkve imao dvostruko više ugljikohidrata i masti. Istraživanje je takođe pokazalo da će konzumenti pojesti veće količine nezdrave hrane ako taj obrok ima zdrav preliv. Prije tri godine časopis “Dietary Decoys” objavio je slično istraživanje koje je istraživalo kako naš mozak reaguje na određene namirnice na jelovniku. Istraživači su ponudili studentima jelovnike iz dva restorana: jedan koji je nudio pomfrit, pileće medaljone i pečeni krompir, a drugi isto to uz salatu. Trideset odsto studenata odabiralo je pomfrit s menija na kojem je ponuđena salata, iako se pomfrit smatra jednom od najmanje zdravih namirnica. Nasuprot tome, samo deset odsto ispitanika iz druge grupe izabralo je pomfrit. (Tportal)

Bebe stare svega nekoliko mjeseci mogu jedna drugoj da “čitaju” raspoloženja, pokazuju rezultati novog istraživanja. Naučnici su otkrili da one mogu da razumiju emocionalne signale kroz međusobni “razgovor” zvucima koje ispuštaju umjesto govora, u kombinaciji sa facijalnom ekspresijom. Na ovaj način, one prepoznaju da li druga beba ima pozitivne ili negativne emocije. “Novorođenčad ne mogu da verbalizuju roditeljima da li su gladni ili umorni, ali je zato prvi način na koji komuniciraju kroz emocije”, rekao je psiholog Ros Flom. Kako bi testirali reakcije novorođenčadi, istraživači su pratili reakcije 40 beba na raspoloženja drugih njihovih vršnjaka i primjetili su da bebe duže zadržavaju pogled na nasmijanim licima sa pozitivnom facijalnom ekspresijom. Bebe su takođe sposobne da negativne zvuke iz videa koji su im istraživači pustili povežu sa tužnim izrazima lica, piše “Dejli mejl”.

“Ovo je prva studija koja pokazuje mogućnost razumijevanja među ovako malom djecom. Oni uspiju da prepoznaju raspoloženja kod drugih beba jer im je poznat način na koji one izražavaju emocije i komuniciraju”, rekao je psiholog Flom.


36 Žena

ČETVRTAK, 4.7.2013.

PRIRODNI LIJEK

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Čoko mafini

SASTOJCI:

500 g kora za gi banicu 2 dl pavlake 4 jaja malo origana 200 g kečapa 300 g trapista 400 g salame

Pasta sa slaninom

U jednoj posudi sastaviti brašno, šećer, kakao, prašak za pecivo, vanilin šećer i prstohvat soli, u drugoj umutiti jaja, pa dodati mlijeko i ulje. Kada to umutite dodajete sve iz prve posude, i sve to sjediniti. U međuvremenu napraviti puding kao što je napisano na kesici. U svaki kalup stavljati po kašičicu pripremljene mase, (u manje kalupe stane jedna, a u one veće malo više od jedne) pa onda stavljati puding (opet količina zavisi od veličine kalupa). Za kraj, opet preko pudinga ide prva smjesa. Peći na 200 stepeni, 20 minuta.

SASTOJCI:

Pica rolat Podijeliti kore za pitu kako bi uvili dva rolata. Umutiti jaja, ulje, jogurt, brašno, pecivo i so. Smjesa je malo gušća od one za palačinke. Ovom smjesom premazati koru i ređati jednu na drugu. Preko poslednje premazati kečap, narendati suhomesnato i kačkavalj, po ukusu posuti origanom. Zatim uviti u rolat i staviti u podmazan pleh. Isto ponoviti i sa drugom polovinom kora. Ostaviti malo smjese od jaja kako bi premazali rolate i posuli susamom. Peći na 220 stepeni dok ne porumeni.

4 komada tikvi ca 4 komada para dajza 200 g slanine 2 čena bijelog lu ka veza sjeckanog peršuna po ukusu vegeta,so,biber 400 g makaron a

Isjeckanu slaninu kratko propržiti da pusti masnoću, potom, na to dodati očišćen paradajz i tikvicu, isječenu na krupnije kocke. Pržiti dok ne pusti sok, a zatim se kuva u sopstvenom soku 15-ak minuta. Po potrebi dodati 1 dl vode. Pred kraj dodati sitno sjeckan bijeli luk, začine po ukusu. Posebno obariti makarone (ili neku drugu tjesteninu) u slanoj vodi i procijeđene dodati u sos od tikvica i paradajza. Na samom kraju dodati puno peršuna.

UKUSNO I ZDRAVO

Posna salata

Ukoliko ste u nedoumici koju salatu pripremiti za ručak, nudimo vam savršeno rješenje, koje osim toga što je veoma ukusno sadrži i dosta hranljivih sastojaka. S obzirom na to da je riječ o posnoj salati, možete je obogatiti posnim majonezom. Prijatno! Sastojci: 500 g kukuruza šećerca 1 struk praziluka 150 g tunjevine iz konzerve 250 g posnog majoneza

Špargla čuva vitkost i srce

mješavina začina so Priprema: Kukuruz šećerac obariti u slanoj vodi pa ga ocijediti od suvišne tečnosti. Praziluk očistiti i isjeći na kockice. Tunjevinu izvaditi iz konzerve i ocijediti od suvišne masnoće. U odgovarajućoj posudi sjediniti kukuruz šećerac, tunjevinu i praziluk. Dodati posni majonez i začine po ukusu, te polako promiješati da se dobije ujednačena smjesa.

SASTOJCI:

5 jaja 1 šolja šećera 2 šolje brašna pola šolje kaka a 1 prašak za peci vo 1 šolja mlijeka 50 g margarina za kolače

Iako se smatra delikatesnom i dragocjenom namirnicom zbog sastojaka koje sadrži, špargla nije dovoljno prisutna na našoj trpezi. Sladokusci cijene šparglu kao istinsku poslasticu. Najviše ima kalijuma, fosfora, sumpora, kalcijuma i magnezijuma, a u izvjesnoj količini sadrži i druge mikroelemente, kao što su gvožđe, bakar, cink, fluor, jod. Od vitamina ima najviše C, gotovo sve vitamine B grupe, kao i provitamin A. Blagotvorno je sredstvo protiv zatvora, a preporučuje se i anemičnim i malaksalim osobama, dijabetičarima, rekonvalescentima. U tradicionalnoj medicini koristi se i kao oblog protiv ekcema. Ipak, najviše je potvrđena kao diuretik kod osoba koje otežano mokre, ili su oboljele od gihta i reume. I ne treba da brine ukoliko nakon uzimanja većih količina špargle urin poprimi karakterističan neprijatan miris. To je samo potvrda da se podstiče izlučivanje otrovnih materija iz organizma. Međutim, ima i onih ko-

jima se konzumiranje špargle izričito zabranjuje. To su bolesnici sa akutnom upalom zglobova, mokraćnih puteva i prostate. Nije pogodna ni za nervozne i osobe koje pate od nesanice. Špargla može da se jede kuvana, a pogodna je i za konzerviranje. Od nje mogu da se prave supe, salate i variva. Ali, važno je znati da spoljašnji slojevi špargle imaju najviše vitamina i mineralnih soli, zbog čega je treba ljuštiti. Špargla posjeduje i jak antioksidans glutanin koji organizam štiti od slobodnih radikala, takođe izazivača raznih oblika karcinoma. Bogata je i inulinom, probiotikom koji podstiče razvoj probiotičkih bakterija, a neutrališe djelovanje patogenih koje se nalaze u crijevima. Zanimljivo je da šparglu još od drevnih vremena smatraju dobrim afrodizijakom. Ona sadrži izuzetno velike količine vitamina E, za koji se smatra da predstavlja vitamin plodnosti jer stimuliše proizvodnju seksualnih hormona.

AKO STE U PRILICI

Konzumirajte smokve Smokva, rajsko voće koje obnavlja, osnažuje, održava zdravlje i briše bore. Biljka koja puno daje, a malo joj treba, tek siromašno tlo i pokoja kap vode, hvale vrijedna i namirnica koja je poznata po ljekovitim svojstvima. 1. Magnezijum je jedan od osnovnih elemenata koji štite naš živčani sistem od stresa. Vrlo je bitan za kosti, imunitet, zdravlje mozga. Pomaže zdravlju i vitalnosti liječi brojne bolesti, te znatno usporava proces starenja. Sušene smokve sadrže trostruko više magnezijuma nego svježe. 2. Obiluje kalijumom, kalcijumom, željezom, fosforom, bakrom te vitaminima B6, C i betakarotenom. Vrlo nizak sadržaj masnoća i veći sadržaj vlakana nego bilo koje drugo voće i povrće jedan su od razloga zašto bi smokvu trebali konzumirati svaki dan. Pektin je topivo vlakno koje smanjuje holesterol u krvi, dok triptofan pomaže kod problema s cirkulacijom i kod nesanice. 3. Visoki udio prirodnih šećera osiguraće da vaš mozak radi brže, bolje prima i razvrstava informacije. Naravno oprez postoji kod dijabetičara prilikom konzumacije suvih smokava koje sadrže dvostruko više šećera negoli svježe. 4. Suve smokve izvrstan su izvor

brojnih nutrijenata i ujedno praktičan i nutritivno vrijedan obrok za sportiste rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealan međuobrok. Čaj od smokve liječi bolesti jetre, grla, disajnih organa, žučnog kamenca, bešike. 5. Sadrže i biljne masnoće, kojima je dokazano povoljno djelovanje na nivo holesterola u krvi. Biljne masnoće poput stigmasterola i lanosterola, koje sadrže smokve vežu se na molekule holesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju.

6. Brojna istraživanja otkrila su spojeve s potencijalnim antikarcinogenim djelovanjem, benzaldehid i kumarini kojima smokva obiluje. 7. Svježa smokva sadrži do 80 posto vode i 60 posto prirodnog šećera pa je dobrobit konzumiranja smokve mnogostruka baš kao i načini konzumiranja. Slatkasti bogati ukus smokve savršeno se slaže sa slanim ukusima, poput ovčjeg ili kozjeg sira, možemo je dodati raznim kompotima ili jelima od živine. Od svježe smokve možemo napraviti kompot, pekmez i fermentirana pića.


Battenberg

20 KORISNIH RECEPATA + SPECIJAL IZ RESTORANA " SICILIA"

Espreso kolačići

DESERTI Ovaj jednostavni kolač osmišljen je 1884. godine da proslavi vjenčanje germanskog Princa Luja od Batenberga i Princeze Viktorije (unuke Kraljice Viktorije). Legenda kaže da obojena polja u kolaču predstavljaju Batenberg prinčeve Priprema: 1. Maslac izmiksajte sa šećerom dok ne postane lagan i vazdušast. Jaja izmutite u posebnoj posudi pa ih polako dodajte u maslac. Ako smjesa počne da vam se zgrušnjava, dodajte kašiku brašna. Ubacite ostatak brašna, malo po malo, spatulom miješajući, dok vam smjesa ne postane ujednačena. Ako smjesa neće da vam padne sa kašike, previše je gusta. U tom slučaju dodajte malo tople vode. 2. Podijelite smjesu u dvije posude: u jednu dodajte boju i eromu ruže a u drugu mljevene bademe. Obje smjese nježno mutite spatulom

• 250g marcipana • 1 tegla džema od breskve ili jagode • 100g maslaca, omekšalog • 100g kristal šećera • 2 srednje velika jaja • 100g brašna • 1 kašičica praška za pecivo • Par kapi roze/crvene boje za kolače • ½ kašičice arome ruže • 50g mljevenih badema dok se sastojci ne prožmu. 3. Dva visoka, duguljasta pleha (kao za hljeb) namastite i pobrašnajte pa uspite različite smjese zasebno. Pecite u rerni prethodno ugrijanoj na 180 stepeni C oko 20 minuta. tijesto je gotovo kad drveni štapić zaboden u centar kolača izađe čist. Izvadite modle iz rerne i stavite na kuhinjsku žicu da se hlade. 4. Kad su se kolači ohladili, uz pomoć nazubljenog noža izrežite ih uzduž na jednake pravougaonike. Uz pomoć velikodušnog sloja džema koji će poslužiti kao lijepak, nasložite kolače različitih boja jedan na drugi tako da formi-

rate prepoznatljivi Batenberg dezen. 5. Marcipan razvaljajte na debljinu od kovanice od 2 eura i pazite da je dovoljno velik da vam obloži cijelu tortu. Sada i spoljašnjost nasloženog kolača obilno premažite džemom i prekrijte ga marcipanom. Višak marcipana odrežite kuhinjskim makazama kao i krajeve kolača, kako bi dobili jasan oblik i čistiji izgled.

ORIGINAL

TIRAMISU

italijanski recept

TIP: Umjesto marcipana, možete koristiti fondan ili kolač prosto premazati umućenim šlagom od vanile.

SuperMaxi Cetinjski put bb Podgorica ; Maxi 24.novembar bb Bar ; Maxi 26.novembar bb Bar Ulcinj ; Mini Maxi Veliki pijesak bb Bar-Dobre Vode ; Mini Maxi Njegoševa 2 Žabljak ; Tempo Rudo polje bb Nikšić ; Maxi Škaljari bb Kotor ; Maxi Dobrota bb Kotor ; Mini Maxi Prčanj bb Prčanj ; Mini Maxi Stari grad bb Kotor ; Maxi Sv.Stasije bb Kotor ; Mini Maxi Obala bb Kotor ; Mini Maxi Tabačina bb Kotor ; Maxi Rozino 2 Budva ; Maxi Jadranska magistrala bb Kotor ; Maxi Sava Ilića 30 Igalo ; Maxi Trg Mata Petrovića bb Kotor ; Mini Maxi Mainski put 9 Budva ; Maxi Mirošića 1 Bar ; Maxi Vukice Mitrović bb Podgorica ; Maxi Stjepana Šarenca 17 Herceg Novi ; Maxi Kralja Petra bb Pljevlja

● Starinska torta sa vinom

Čizkejk

Bečke šnite

● Cimet rolnice


2

Višnjin kolač Deserti u mnogim kuhinjama predstavljaju obiljeni dio obroka. Zato im posvećujemo posebnu pažnju brižljivim odabirom recepata koji vam se mogu „naći“ za svaki dan, ili pak, za savladavanje naprednijih poslastičarskih vještina. Tu su poslastice iz bakine dobro čuvane i rado dijeljene knjižice recepata, rame uz rame sa francuskim virtuoznim slasticama i italijanskim delikatesima i klasicima. Od tiramisua, preko patišpanja i pralina, probaćemo čokoladne bečke šnite, cimet rolnice i nezaobilazni čizkejk. Super-jednostavna starinska torta sa vinom balansira složenost maržolena koji se priprema nekoliko dana. Izaberite svoje favorite i uživajte. Bon apetit!

15 UKUSI IZ DJETINJSTVA Priprema: 1. Cijela jaja umutiti sa šećerom u gustu smjesu, dodati ulje, zatim sve ostale sastojke po redu. Upaliti rernu da se zagrije na 180 stepeni C. 2. U manju tepsiju, podmazanu i posipanu hljebnim mrvicama, izliti pola smjese pa zapeći 10-ak minuta. Potom po kolaču rasporediti višnje, preliti ostatkom smjese i peći još oko 25 minuta. Pečen kolač posuti šećerom u prahu.

• 3 kom jaja • 150g šećera • 1dl ulja • 1,5dl mlijeka • malo ribane limun.korice • 1 kašičica cimeta • 200g griza • 100g brašna • 1 prašak za pecivo • 250g očišćenih višanja • Šećer u prahu, za posipanje

• 115g tostiranih, mljevenih lješnika • 260g omekšalog maslaca • 225g bijelog mekog brašna • 2 kašičice praška za pecivo • 4 veća jaja, lagano umućena • 130g šećera u prahu • 130g javorovog sirupa (ili meda) • 1 veći limun, naribana korica • 150g krem sira, sobne temperature • 100g omekšalog maslaca • 350g šećera u prahu • 1 kašika soka limuna • 2 kašike slatkog od borovnica • 200g svježih borovnica • + šećer u prahu za posipanje

Torta sa borovnicom Priprema: 1. Rernu ugrijte na 160 stepeni C, sa ventilatorom (180 bez ventilatora). Namastite i obložite pek-papirom dva kalupa prečnika 20 cm. Brašno i prašak za pecivo prosijte u zasebnu posudu i ostavite sa strane. 2. Maslac i šećer mikserom izradite dok ne postane lagan i mekan. Dodajte izmućeno jaje malo po malo (dodajte malčice brašna ako vam se učini da vam smjesa izgleda zgrušano) i na kraju sirup. Nježno umiješaj-

te brašno sa praškom za pecivo i mljevenim lješnicima. Tijesto podijelite u dva pripremljena pleha. 3. Pecite u sredini rerne 25-30 minuta. kore za tortu treba da su nadušene i zlatne, a drveni štapić zaboden u centar treba da izađe čist. Izvadite iz rerne i ostavite na rešetci da se prohlade u kalupima (tepsijama) 5 minuta, pa ih izvrnite, izbacite iz modli i pustite da se sasvim ohlade. 4. Za fil, izmiksajte krem sir i maslac

par minuta, dok ne postanu glatki. Dodajte malo po malo šećera dok ne dobijete mekanu masu koja se lako maže. Dodajte limunov sok i nježno ga spatulom umiješajte u krem zajedno sa slatkim od borovnica. To će dati predivnu boju i ukus. Fil namažite na jednu od kora te poklopite drugom. Sačuvajte malo fila za gornju koru, te je bogato pospite svježim borovnicama i za dekorativan izgled pospite šećerom u prahu.


14

PREMIA KISJELA PAVLAKA

SAVRŠENO ZA POPODNE SA PRIJATELJIMA:

Vijenac od jabuka i brusnice

Nastao od riječi „tira-mi-su“, što u prevodu znači „podigni me“, ovaj poznati italijanski klasik ne prestaje da osvaja srca i nepca ljudi širom svijeta. A kad je original toliko dobar, zašto ga mijenjati?

3

• 1 veće pakovanje piškota • 4 jaja • 500g Mascarpone sira • 150 g šećera (ili po ukusu) • 250 ml crne kafe + kašičica Ruma Za posipanje: • 3 kašike gorkog kakao praha • 100g tamne čokolade, narendano

Uz ovu količinu dobićete dva čajna vijenca dekorativnog izgleda • 5 šolja višenamjenskog brašna • 1 ½ šolja pšeničnog brašna za peciva • 1 ½ šolja niskomasnog mlijeka • ½ šolje margarina • ½ šolje šećera • 4 ½ kašičice suvog instant kvasca • ½ šolje tople vode • 1/3 šolje meda • 1 ½ kašičica morske soli Fil: • 1 ½ šolja nasjeckanih jabuka • 2/3 šolje grubo nasjeckanih suvih brusnica • 1 ½ šolja braon šećera • 2 kašičice cimeta • ½ šolje višenamjenskog brašna Preliv: • 1 šolja šećera u prahu • 2 kašike jabukovog sirćeta • 2 kašičice meda

Priprema: 1. Rernu upalite da se grije na 180 stepeni C a dva pleha obložite pek-papirom. 2. Umutite mlijeko, šećer i margarin u šerpici na umjerenoj vatri dok se margarin otopi. Pustite da se hladi dok ne bude mlako na dodir. 3. U vangli za miksanje pomiješajte kvasac i ½ šolje tople vode i pustite da odstoji 10 minuta. umiješajte smjesu sa mlijekom, pšenično brašno za peciva, 2 šolje višenamjenskog brašna, so i med. Postepeno ubacujte preostalo brašno, sve dok vam tijesto prestane biti ljepljivo na dodir. Koristite električni mikser sa metlicama za miješenje tijesta i „mijesite“ ga 6-8 minuta. ili tijesto izbacite na pobrašnjenu površinu i ručno ga izradite 6-8 minuta ili dok tijesto ne očvrsne. Oblikujte tijesto u loptu i prebacite ga u blago nauljenu posudu, te

ga prevrnite jednom kako bi se i druga strana namastila. Pustite da raste oko sat vremena ili dok se ne udvostruči. 4. Tijesto „izdušite“ šakom i prebacite ga na pobrašnjenu površinu. Presijecite ga na dva jednaka dijela i pustite da odmara dok pripremite ostale sastojke. 5. U posebnoj posudi pomiješajte sve sastojke za fil sem margarina: njega će te uz pomoć dvije viljuške „upasirati“ u smjesu sve dok ne postane mrvičasta. Potom ubacite nasjeckane jabuke. Sada jednu polovinu tijesta oklagijom razvaljajte u pravougaonik po kojem će te ravnomjerno rasporediti polovinu fila. Preko toga pospite polovinu nasjeckanih brusnica a tijesto urolajte počevši od duže stranice. Uštipnite krajeve kako bi ih zatvorili. Ponovite postupak sa drugom polovinom tijesta.

6. Prebacite „rolate“ na odvojene plehove i svaki formirajte u krug, štipajući krajeve kako bi prionuli jedan na drugi i zatvorili „vijenac“. Potom svuda u krug pravite rezove sa spoljašnje strane vijenca (ne do kraja!), razmaka od po 2,5 cm. Svaki od ovih „prstiju“ izvrnite tako da vam se gore vidi filing. Pustite vijence da narastu još 30 minuta. 7. Pecite na 180 stepeni 20-25 minuta ili dok ne dobiju zlatnu boju. Kad je kolač gotov, pustite ga da se sasvim ohladi i pripremite preliv: u manjoj posudi pomiješajte šećer u prahu, jabukovo sirće i med te ovom smjesom poprskajte gotovi kolač. TIP: Druga odlična varijanta ovog recepta jeste fil od sjeckane čokolade i pudinga od vanile. Tada bi vam preliv bio čokoladni ili karamel-sos.

IZVORNI ITALIJANSKI RECEPT

Tiramisu

Priprema: 1. Odvojite žumanca i bjelanca. Miksajte žumanca i šećer do glatke mase. Od bjelanaca napravite čvrsti snijeg. Dodajte omekšali mascarpone sir u žumanca pa varjačom lagano umiješajte istučena bjelanca u tu masu. 2. Piškote vrlo kratko umačite (jednu po jednu- ne smiju se raspadati a jako su nježne) u kafu i obložite rubove zdjele. Zatim ih posložite i na dno posude. Pokrijte ih prvim slojem mascarpone mase pa pospite malo čokolade i kakao praha na taj prvi sloj. 3. Slažite i drugi red namočenih piškota, pa opet mascarpone. Slažite tako najmanje 3 reda, a možete i više – u zavisnosti od veličine posude. 4. Zadnji sloj mora biti sloj mascarponea kojeg pospete gorkim kakaom ili rendanom crnom čokoladom.

BOGATA BAKINA POSLASTICA KOJA VRAĆA U DJETINJSTVO

Starinska torta sa vinom Još jedan bružno čuvani dragulj iz požutjele sveščice sa receptima

• 200 ml bijelog vina • 200 ml ulja • 50 g vanilin šećera • 50 g bagremovog meda • malo mljevenog cimeta • malo mljevenog klinčića • malo mljevenog muškatnog oraščića • 1 kašičica naribane korice limuna • 2 kašičicepraška za pecivo • 100g pekmeza od šljiva, za premazivanje • Šećer u prahu, za posipanje

Ne treba vam mikser – ova torta priprema se varjačom. 1. Vino, ulje, šećer, vanilin šećer i med promiješajte. Dodajte sve začine i limunovu koricu. 2. Prašak za pecivo i brašno pomiješajte, pa postepeno dodajte ostalim sastojcima. Sve zajedno dobro promiješajte i povežite. 3. Kalup za tortu prečnika 24 cm obložite papirom za pečenje (i dno i stranice jer je smjesa polutečna). Smjesu izlijte u kalup i stavite peći u rernu zagrijanu na 200 °C. Temperaturu zatim smanjite na 180 °C i pecite 25 minuta. Nakon toga smanjite temperaturu na 150 °C i pecite još 15 minuta. 4. Topao kolač premažite pekmezom i ostavite da se hladi. Ohlađen kolač pospite šećerom u prahu i poslužite.


4

Ražene pahuljice pRemia

Sfogliatelle

FRANCUSKA SUPER POSLASTICA - MARJOLAINE

Maržolen

13

Za prave poslastičare, kojima se svaki trud isplati.

• 450 g glatkog brašna • 200 ml vode • 10 g soli • 10 g meda • 150 g masti Punjenje: • 200 ml mlijeka • 65 g griza • 200 g Ricotta sira • 100g šećera u prahu • 1 kom jaje • kandirana korica narandže ili ribana kora narandže • 1 kašičica cimeta

Priprema: 1. Od brašna, soli i meda otopljenog u vodi zamijesite tijesto. Premažite ga otopljenom mašću pa ostavite u frižider na 2 h. 2. Zatim što je tanje moguće razvaljajte prvi list otprilike 15 x 30cm i 1 mm debljine, premažite ga otopljenom mašću i čvrsto ga zarolajte. Razvaljajte drugi list, premažite s otopljenom masću i prvu rolnicu stavite na početak drugog lista i zajedno ih zarolajte; zatim razvaljajte treći list, premažite s mašću, pa sad rolnu stavite na početak trećeg lista i zarolajte, pa četvrti list i tako svih 6 listova. Zamotajte u krpu ili prozirnu foliju i ostavite u frižideru najmanje 2 sata. 3. Za punjenje u mlijeku skuvati griz i ohladiti ga. Rikotu, šećer, jaja, cimet i koricu narandže izmiješati, te dodati ohlađeni griz. 4. Nakon 2h u frižideru, tijesto (rolnicu) izrežite na ploške debljine 1 cm. Koristeći palčeve umočene u ostatak otopljene masti, pritisnite središte ploškice i gurajte ga da oformite kornetić ili kapicu. 5. Napunite filom te lagano pritisnite da se spoji. Premažite mašću i pecite 15 - 20 min na 180°C, na plehu sa pek-papirom. Gotove kapice možete posuti šećerom u prahu.

Pravo iz ruku oca moderne francuske kuhinje, Fernand Point-a, stiže nam ova nezaboravna poslastica. Recept poklanjamo neustrašivim sladokuscima koji se u kuhinji osjećaju kao na plesnom podijumu i žude za novim izazovima. Za kore: • 8 većih bjelanaca • 265g šećera • 1 kašika kukuruznog brašna • Prstohvat soli • 75h lješnika, tostiranih, bez opni, samljevenih • 1 kašika kakao praha Priprema: 1. Namastite i obložite pek papitom dva pleha. Rernu ugrijte na 180 stepeni C. 2. Bjelanca umutite dok se ne pojave mekani vršci. Pomiješajte šećer, kukuruzno brašno i so. Povećajte brzinu na mikseru i dodajte ovu smjesu, kašiku po kašiku, u bjelanca dok se opet ne stvore meki vrhovi. Podijelite smjesu u dvije posude. U jednu ubacite lješnike a u drugu kako. Spatulom nježno pomiješajte sastojke u obje posude. 3. Smjesu sa lješnikom sipajte u pleh približnih dimenzija 30x22cm, a smjesu sa kakom u drugi takav pleh. Pecite 20-25 minuta ili dok ne dobiju zlatnu boju pa ih izvadite iz rerne i pustite da se sasvim ohlade. (Dobro umotane u prijanjajuću foliju, možete ih držati do tri dana.) Za pralinu: • 100g kristal šećera • 65g badema, tostiranih i nasjeckanih Priprema: Pleh obložite pek-papirom. Šećer uspite u neljepljivi tiganj dok ne počne da

se topi po ivicama. Uzmite silikonsku spatulu a šećer tjerajte put centra tiganja sve dok se sav ne otopi i šećer dobije tamnu boju ćilibara. Sklonite sa vatre i umiješajte nasjeckane bademe. Izručite ovu smjesu u pleh koji ste pripremili pa poravnajte da dobijete ujednačen sloj i ostavite da se sasvim ohladi i stvrdne. Tada ga ubacite u blender i na brzinu procesirajte da dobijete grubi prah. (Ovako pripremljena pralina može stajati nedjelju dana, za slučaj da želite unaprijed da je spremite.) Za čokoladni krem: • 180g neutralne pavlake za kuvanje • 280g tamne čokolade, sitno izlomljene Priprema: Ugrijte pavlaku u šeršici dok ne krene da ključa, sklonite sa vatre pa uspite izlomljenu čokoladu. Ostavite tako na minut pa miješajte sve dok se čokolada sasvim ne otopi. (Važno je izlomiti čokoladu što sitnije a pavlaku dobro ugrijati, ili bi se krem mogao razdvojiti.) Ostavite sa strane da se hladi. Za krem od praline i vanile: • 180g pavlake za kuvanje • 60ml slatke pavlake • 30g kristal šećera • ½ kašičice ekstrakta vanile • 1 doza praline (ranije pripremljena) • 1 kašika likera od vanile i lješnika (ili drugog likera)

Priprema: Mikserom umutite neutralnu i slatku pavlaku, šećer i vanilu; mutite srednjom brzinom dok smjesa ne postane sjajna i čvrsta. Nemojte pretjerati. Izmjerite 180g ove smjese u posebnoj posudi u koju će te umiješati usitnjenu pralinu. Ostavite sa strane. Za krem od vanile, dodajte liker u preostali dio umućene pavlake i promiješajte. Ostavite i ovaj krem po strani. Sklapanje Maržolene: 1. Prerežite obje kore uzdužno na pola tako da dobijete 4 pravougaonika dužine oko 30cm i širine 11 cm. Prekrijte pleh prozirnom folijom i postavite 1 koru od lješnika. Razmažite 180ml čokoladne kreme po prvoj kori pa poklopite kakao korom. (Ostatak čokoladnog krema stavite u frižider za sjutra.) Ovu koru premažite cijelim kremom od vanile pa poklopite korom od lješnika. Premažite cijelim kremom od praline pa poklopite posljednjom kakao korom. Cijeli kolač dobro umotajte u prijanjajuću foliju pa i njega ostavite da se preko noći stegne u frižideru. 2. Narednog dana izvadite čokoladnu kremu iz frižidera i pustite je da se ugrije toliko da se može mazati. Izvadite Maržolen iz frižidera, sklonite prijanjajuću foliju i postavite na tanjir za serviranje. Premažite vrh i strane čokoladnom kremom pa vratite u frižider da se stegne. TIP: Maržolen je najbolji kada se služi na sobnoj temperaturi. PRO TIP: Da bi ste ga što lakše izrezali koristite nazubljeni nož koji će te oprati ispod mlaza vrele vode prije rezanja svakog novog parčeta. EXTRA TIP: Maržolen se odlično slaže uz kuglu sladoleda od vanile ili kafe.


12

Rolada od lješnika i čokolade

5

LAKO I BRZO DO SLATKIŠA ± MOGU PRAVITI I DJECA SLADOLED MINI 4YOU PREMIA • 200g tamne čokolade • 110g lješnika • 4 bjelanca većih jaja • 225g šećera u prahu • 570g slatke pavlake

Priprema: 1. Tanko namastite pleh za pečenje kolača dimenzija 25,5x35cm dubok 2 cm i obložite ga pek papirom tako da 2,5cm prevazilazi visinu pleha. Rernu uključite da se grije na 190 stepeni C. Lješnike istostirajte na najvisočijoj rešetci 8 minuta. Ohladite ih i sameljite. 2. U čistoj, suvoj posudi mikserom umutite bjelanca dok ne počnu da se formiraju meki „vršci“. Žičanom mutilicom nježno umiješajte šećer, malo po malo. Uz pomoć metalne kašike mljevene lješnike spojite sa snijegom od bjelanaca. Smjesu ravnomjerno rasporedite po obloženom plehu. 3. Pecite u sredini rerne 20 minuta, prohladite pa izbacite na pek-papir nešto širi od kore za rolat. Lagano odlijepite papir sa kojim se kora pekla. 4. Čokoladu izlomite, na pari otopite i pustite da se prohladi. Slatku pavlaku umutite u dvije posebne činije dok ne dobijete čvrst šlag. Otopljenu čokoladu ubacite u jedan dio šlaga i spatulom brzo izmiješajte (sačuvajte 4 kašike otopljene čokolade za dekoraciju). Krem treba da vam izgleda kao čokoladni mus (pjena); ravnomjerno ga namažite po kori za rolat, ostavljajući 1 cm po ivicama. Drugu polovinu šlaga premažite preko. 5. Uz pomoć pek papira na koji ste stavili rolat, okrenite ga tako da vam duža strana bude bliža pa pažljivo umotajte koru da dobijete duguljasti rolat. Ne brinite ako vam kora puca – to je dio izgleda ovog kolača. Važno je da vam kolač leži na „šavu“ rolata. Uz pomoć kašike, preostalu topljenu čokoladu poprskajte po vrhu kolača cikcak pokretima. Prebacite na duguljasti tanjir za kolače i držite u frižideru. 15 minuta prije serviranja, izvadite iz frižidera i pustite da omekne na sobnoj temperaturi prije sječenja.

Pužići sa pistaćima • Lisnato tijesto • Šećer • Sjeckani pistaći • Drveni štapići za ražnjiće Priprema: 1. Zamrznuto lisnato tijesto ostavite na sobnoj temperaturi da omekne, otprilike 20 minuta. Ne dozvolite da se sasvim otopi jer nećete moći formirati pužiće a ne smije biti ni tvrdo jer će pucati kad ga budete savijali. Upalite rernu na 200 stepeni C. 2. Ispravite tijesto u pravougaonik (u slučaju da ste ga kupili „prekalupljenog“, kako obično bude upakovano) i pospite željenom količinom šećera, te željenom količinom pistaća. Nemojte pretjerati jer će fil samo ispadati. Urolajte tijesto tako da dobijete duguljaste rolatiće,

Ovo je jedan od onih recepata koje možete bezbrojno mijenjati i kombinovati u skladu sa sastojcima koji vam se nađu pri ruci. Važno je, naravno, samo da imate smrznuto lisnato tijesto. Količine za fil određujete po sopstvenom ukusu. Mi vam ovdje predlažemo jednostavnu kombinaciju pistaća i šećera koji će ga karamelizovati u toku pečenja.

ne previše debele. Tako dobijen rolat sijecite ravnomjerno na „kolutove“ odnosno pužiće koje će te položiti na pleh obložen pek-papirom i probušiti drvenim štapićima kao da su lizalice. 3. Pecite 20 minuta na 200 stepeni C (180 ako vam je rerna prejaka), i dok ne vidite da se šećer topi. TIP: Probajte sa čokoladom, nasjeckanim suvim voćem, orasima, bademima ili u slanoj varijanti sa rendanim sirom i šunkom, te maslinovim uljem, bijelim lukom, sosom od paradajza, itd.


11 Prsten od

6

PROVJERENO DOBRO: • 12 jaja • 12 kašika šećera • 12 kašika brašna • 1 kesica praška za pecivo • korica limuna, sok limna, rum.. (po zelji)

Patišpanj lješnika Posebno popularan za uskrs, ovaj kolač dolazi nam iz Banata • 400g brašna • ½ kesice kvasca -10g • prstohvat soli • 80g margarina • 70g šećera • 130ml mlijeka • 1 kašika jogurta • 1 jaje Punjenje: • 100g sitno mljevenih lješnika • 100g pečenih, nagrubo samljevenih lješnika • 100g šećera • rendana korica limuna

Priprema: 1. Zagrijati mlijeko, margarin i šećer dok se margarin sasvim otopi. Ne smije proključati niti biti vrelo. Prespite u posudu u kojoj će te mijesiti tijesto I dodajte jaje. Kvasac rastopite u malo mlake vode pa ga dodajte u ovu smjesu. 2. Dodajte brašno i izradite fino, glatko tijesto. Ostavite ga sat vremena na toplom mjestu da se udvostruči. Tijesto zatim premijesite na pobrašnjenoj površini i oklagijom ga izradite u pravougaonik. Preko tijesta pospite lješnike i šećer pa ga uvijte u rolnu. Rolnu potom uhvatite

da obje strane i zavijajte u suprotnim smjerovima (kao da cijedite mokar peškir) kako bi ste dobili “spiralu”. 3. Kalup za kuglof u kojem će se peći kolač namastiti margarinom I pobrašnati te staviti vijenac. 4. Dok se tijesto još malo odmara, uključite rernu da se grije na 180 stepeni C. Drvenim štapićem/čačkalicom provjerite da li je kolač pečen. TIP: Ovaj kolač veoma je dekorativan upravo zbog pečenja u modlu za kuglof, što ostavlja prostora da se dodatno ukrasi. Po želji u tijesto možete dodati grožđice, drugo suvo voće, orahe i sl.

Praline od čokolade i kikirikija Od ove količine dobićete 24 mini ili 12 većih korpica

• 350g polu-tamne čokolade • 1 kašičica morske soli • ½ šolje putera od kikirikija, iz frižidera • 2 kašike šećera u prahu • Neslani pečeni kikiriki, za ukras • Modle za mafine/projice

Priprema: 1. U modle ubacite papirne korpice. Čokoladu usitnite pa je na pari istopite uz neprestano miješanje. Kad se sva rastopila, dodajte so i dobro izmiješajte. Uz pomoć dvije kašike u svaku papirnu korpicu ubacite tanak sloj čokolade pa modle prebacite u frižider na par minuta kako bi se „dno“ vaše praline steglo. 2. U drugoj posudi, pomiješajte puter od kikirikija i šećer u prahu, te kašičicom ubacite u korpice sa stvrdnutom čokoladom. 3. Potom radeći brzo da vam se čokolada ne stegne, rasporedite topljenu čokoladu preko putera od kikirikija u modlama. Na vrh svake praline stavite po 2-3 polovine neslanog kikirikija a modlu odmah vratite u frižider da se sasvim stegne. Ohlađene praline sa korpicama vadite iz modli i služite uz kafu ili poslije laganog obroka jer su kalorične.

Poslužiti nekoga ovim kolačem u vrijeme kada se u Crnoj Gori nije imalo za kulinarske užitke, bila je velika čast. Dijelimo sa vama ovaj recept kako bi ste i vi učestvovali u tradiciji prenošenja ove bezvremene slastice narednim generacijama. Priprema: Mikserom dobro umutiti jaja i šećer. Potom postepeno dodati 12 kašika brašna pomiješanog sa praškom za pecivo. Lagano miješati spatulom dok se brašno sjedini sa ma• • • • •

12 jaja 12 kašika šećera 10 kašika vode 3 kašike kakaa ½ kesice praška za pecivo • 250g brašna

Fil • 1/2 l mlijeka • 5 kašika bra šna • 1 vanilin šećer • 150g šećera • 125g margarina • 100g šećera u prahu

Priprema: 1. Uključiti rernu da se ugrije na 180 stepeni C. 2. Umutiti bjelanca sa 50g šećera. 3. Žumanca i 100g šećera pjenasto umutiti, zatim dodati vodu, brašno izmiješano s praškom za pecivo i kakao kojeg ste prosijali. Na kraju lagano dodati snijeg od bjelanaca. 4. Dva lima od rerne obložiti papirom za pečenje te staviti peći (u zagrijanu pećnicu) svako tijesto po 20 min na 180 stepeni C. 5. Za fil staviti mlijeko, brašno, 150g šećera i vanilin šećer da se skuva. U ohlađenu smjesu do-

som. Dodati koricu limuna, pomorandže ili arome po želji. Smjesu sipati u namašćen i pobrašnjen kalup. Peći na 160 stepeni C oko 30 minuta. Čačkalicom zabodenom u centar provjeriti da li je kolač gotov: dovoljno se pekao ako čačkaOstalo 100g čokolade za kuvanje 5 dag margarina 2 kašike ulja 150g kokosa

dati pjenasto izrađen margarin sa 100g šećera u prahu. 6. Od biskvita rezati krugove sa najmanjom čašom ili kalupom. Spajati po dva kruga kremom, premazati kremom i strane spojenih krugova te uvaljati u kokosovo brašno. Na kraju gornji dio kapica premazati čokoladnom glazurom (najlakše kašičicom). TIP: Ukoliko imate visok kalup možete premazati jedno tijesto, prekriti drugim pa zajedno rezati i odmah dobiti spojene krugove :)

lica izađe čista. Pustiti da se prohladi 5 minuta pa izvaditi patišpanj iz kalupa i posuti ga šećerom u prahu. Sačekati da se sasvim ohladi pa sjeći i služiti uz napitak poput kafe, mlijeka, limunade, domaćeg soka, itd.

BAKIN RECEPT

Ruske kapice


10 Lješnik-espreso kolačići

ŠEĆER KRISTAL PREMIA

Smjesa je dovoljna za 14 „sendviča“

Priprema: 1. Pomiješajte espreso prah, brendi i vanilu. Maslac nasjeckajte na što manje kockice. Brašno, lješnike, šećer so i začine ubacite u procesor hrane i miješajte dok ne dobijete fini prah. Dodajte maslac i procesirajte dok smjesa ne počne da se se grudva. Ubacite espreso tečnost i miksajte tek toliko da se sjedini. 2. Podijelite tijesto na dva dijela a svaki stavite između dva sloja prozirne folije, oklagijom oblikujući „palačinke“ debljine oko 6 mm. Stavite ih jednu na drugu (sa folijom dobro zalijepljenom) na pleh ili veći tanjir u frižider i dobro ohladite (najbolje preko noći). Tako će tijesto najbolje zadržati oblik kada se bude peklo. 3. Rernu ugrijte na 180 stepeni C. Iz tijesta vadite krugove prečnika oko 6 sm i ređajte ih na pleh obložen pek-papirom. Pecite 12-14 minuta. Pustite da se potpuno ohlade. 4. Potom čokoladu iskomadajte i skupa sa maslacem otopite na vodenoj pari. Sve vrijeme miješajte žičanom mutilicom da se sjedine. Sklonite sa vatre i pustite 10-ak minuta da se čokolada prohladi.

• 2 ½ kašičice espreso praha • 1 kašika + 1 kašičica brendija • 1 ½ kašičica vanile • 220g maslaca • 2 šolje brašna • 1 šolja lješnika, tostiranih • ¾ šolje šećera • ¼ kašičice soli • ½ kašičice cimeta • 1/8 mljevenog pimena (nije neophodno) • 170g tamne čokolade • 90g maslaca • 2 kašike tostiranih lješnika, grubo nasjeckanih 5. Na polovinu kolačića kašičicom stavite „grumen“ čokolade; drugu polovinu djelimično umočite u preostalu čokoladu. Napravite „sendvič“ od svake dvije različite polovine i ukrasite nasjeckanim lješnicima dok je čokolada još uvijek ljepljiva. Poređajte kolačiće na kuhinjsku rešetku da se osuše. TIP: Lješnike tostirajte raširene po plehu u jednom sloju na 180 stepeni C 10-15 minuta ili dok vi-

dite da su im kore ispucale. Pazite ih jer lješnici postanu gorki ako ih predugo pečete. Izvadite iz rerne i stavite u krpu na 1 min da se zapare. Trljajte ih u krpi jedan o drugi kako bi im korice popadale. Pustite da se sasvim ohlade. EXTRA TIP: Lješnike koje nećete ubrzo koristiti držite hermetički zatvorene u zamrzivaču.

Francuski kolač od badema • 110g maslaca, nasjeckanog na sitne kocke, omekšalog • 120g kristal šećera • 3 veća jaja, lagano umućena • 90g mljevenih badema • 40g običnog brašna • ½ kašičice praška za pecivo • Prstohvat soli • 1 kašika mlijeka • 1 kašičica ekstrakta vanile (nije neophodno) + • 1 kašika listića badema za posipanje • Šećer u prahu za posipanje

Cimet rolnice

• 35g instant suvog kvasca • ½ kašičice + ¼ šolje šećera • ½ šolje mlijeka sobne temperature • 2 kašike smeđeg šećera • �� kašičice ekstrakta vanile • 1 jaje • 1 žumance • 2 ¾ šolje višenamjenskog brašna, prosijanog + još za miješenje • ¾ kašičice soli • 8 kašika maslaca na sobnoj temperaturi + još za namašćivanje tepsije Fil: • ½ šolje šećera

• ¼ šolje braon šećera • ¼ šolje sitno nasjeckanih indijskih oraha • ¼ šolje sitno nasjeckanih oraha • ¼ šolje nasjeckanih grožđica • 1 kašika mljevenog cimeta • ½ kašičice soli • 1/8 kašičice mljevenog karanfilića • 2 kašike javorovog sirupa (med ako nemate sirup) • 100g krem sira, sobne temperature Preliv: • 2 šolje šećera u prahu • ¼ šolje mlijeka • 2 kašike maslaca

Priprema: 1. U posudi za miksanje pomiješajte kvasac, ½ kašičice šećera i ¼ šolje tople vode, te pustite da odstoji 10-ak minuta dok se ne stvori pjenica. Dodajte preostali šećer, mlijeko, braon šećer, vanilu, jaje i žumance. Mutite žučanom metlicom dok sve dobro ne pomiješate. Dodajte brašno i so i miksajte električnim mikserom sa metlicama za tijesto, srednjom snagom, dok se ne formira tijesto. Onda pojačajte jačinu miksera i naredna 4 minuta ravnomjerno „mijesite“. 2. Dodajte maslac pa mijesite još 6 minuta. tijesto će biti vlažno i ljepljivo. Prebacite ga na pobrašnjenu površinu i umijesite ručno još oko 1/3 šolje višenamjenskog brašna u tijesto. U redu je ako vam je tijesto i dalje po malo ljepljivo. Prebacite tijesto u veću nauljenu posudu i pokrijte ga prozirnom folijom pa krpom kako bi na toplom mjestu raslo narednih 1 ½ - 2 sata, ili dok se udvostruči. 3. U međuvremenu pripremite fil: pomiješajte šećer, braon šećer, orahe, grožđice, simer, so i karanfilić u većoj špsudi. Umiješajte sirup, dobro promiješajte i ostavite sa strane. 4. Kad je naraslo, tijesto izbacite na dobro pobrašnjenu površinu i nježno mijesite dok prestane da se lijepi. Možda će te morati dodati još par kašika brašna. Mijesite 1 – 2 minuta pa kad više nije ljepljivo, pokrijte ka krpom da odmara 5 minuta prije nego ga razvaljate. 5. Tijesto oklagijom razvaljajte u kvadrat od 25x25 cm. U manjoj posudi ispasirajte krem sir dok ne postane mekan za lagano mazanje; premažite tijesto. Preklopite ga na tri dijela kao što bi ste papir prije stavljanja u usku kovertu. Otvorene krajeve uzmite i tijesto ponovo preklopite na tri dijela, ka-

DR. OETKER PREDLAŽE:

Mekan i sočan, ovaj kolač je elegantnija verzija našeg patišpanja

Jednostavan i sočan Priprema: 1. Rernu ugrijte na 180 stepeni C. Maslacem namastite strane i dno kalupa za pečenje te obložite pek-papirom i ostavite sa strane. 2. Maslac, šećer i jaja stavite u posudu za mućenje pa dodajte mljevene bademe, brašno, so, prašak za pecivo, mlijeko, vanilu i električnim

mikserom dobro izradite da dobijete laganu, pjenastu smjesu. Uspite je u pripremljeni kalup i ravnomjerno rasporedite. Pospite listićima badema. 3. Pecite 30-35 minuta ili dok kolač na dodir ne počne da se lagano vraća (možda će vam trebati i 40 minuta), a čačkalica zabodena u cen-

tar izađe čista. Pazite da kolač pokrijete folijom ako nakon 20-ak minuta počne da dobija previše boje. Treba da ostane svijetao. 4. Kolač izvadite iz kalupa uz pomoć tankog noža i stavite ga na kuhinjsku rešetku da se hladi. Pospite šećerom u prahu i možete poslužiti čim se malo prohladio.

7

VOLJENI RECEPT SA DETALJNIM INSTRUKCIJAMA:

Priprema: 1. Mikserom izradite maslac sa šećerom, vanilin šećerom i soli. Kad dobijete glatku smjesu dodajte 1 po 1 jaje. Brašno pomiješajte s praškom za pecivo pa polako dodajte smjesi od jaja i maslaca. Na kraju umiješajte pomorandžinu koricu. Stavite u veći pleh (oko 40/30 cm) i pecite na 180 stepeni C oko 25 minuta.

ko bi ste dobili manji kvadrat od tijesta. Okrenite tijesto tako da je „šav“ dolje pa uz pomoć oklagije ponovo razvaljajte tijesto, ovoga puta u pravougaonik dimenzija 25x50 cm. Budite nježni sa tijestom dok ga budete tanjili do željene veličine. Okrenite tijesto tako da su kraće strane paralelne sa vama, jer će te ga motati od kraće strane. 6. Površinu tijesta premažite polovinom otopljenog maslaca. Sav fil istresite na tijesto i ravnomjerno ga rasporedite, ostavljajući „čist“ rub od oko 2,5 cm na kraćoj strani tijesta koja vam je dalja, kako bi ste lakše zatvorili tijesto nakon rolanja. Lagano pritisnite fil u tijesto. Krenite sa motanjem tijesta u stisnuti rolat; kad završite, položite ga da leži na „šavu“ odnosno završetku tijesta. Oštrim nožem odsijecite neravnomjerne krajeve a rolat izrežite na 8 jednakih kolutova. 7. Pleh obložite pek-papirom (tepsiju, modlu ili vatrostalnu posudu), rolnice položite da jednakom rastojanju jednu od druge (ili ih nagurajte zajedno u tepsiju) te prekrijte prozirnom folijom i pustite da na toplom mjestu rastu 2 sata. (Rolnice možete držati u frižideru preko noći.) 8. Rernu ugrijte na 180 stepeni C, skinite foliju sa rolnica i pecite oko 30 minuta, dok ne dobiju zlatnu boju a čačkalica ubodena u centar tijesta izađe čista. Ako ste ih držali u frižideru, prije pečenja ih pustite da odstoje na sobnoj temperaturi 15 minuta. 9. Dok se rolnice peku, pripremite preliv: šećer, mlijeko i maslac žicom mutite sve dok se maslac ne istopi. Rolnice izvadite da se hlade, četkom premažite preostalim istopljenim maslacem pa ostavite još 5 minuta da miruju. Zube viljuške umočite u preliv pa prskajte po rolnicama. Služite odmah.

Bijeli kolač • 300g maslaca ili margarina • 300g šećera • 1 vanilin šećer • prstohvat soli • 5 jaja • 300g oštrog brašna • 1 prašak za pecivo • naribana korica 1 pomorandže

Za natapanje: • 200ml soka od pomorandže • 1 limun, sok • 80g šećera • naribana korica 1 pomorandže Preliv: • 80g bijele čokolade • 1 kašika ulja

2. Za natapanje izmiješajte sok od pomorandže i limuna, šećer i koricu. Još vrući kolač izbodite viljuškom ili čačkalicom, pa zalijte prelivom i ostavite da se ohladi. 3. Za preliv otopite čokoladu na pari s uljem i išarajte ohlađeni kolač. TIP: Ovaj kolač može se i zamrznuti. EXTRA TIP: Bijelu čokoladu možete zamijeniti prelivom od šećera u prahu (100g) i 2 kašike soka od pomorandže ili limuna.


ORIGINALNI RECEPT IZ NJU JORKA ± DETALJNO OBJAŠNJENJE

Krempita

Cheesecake

9

• 125 g mljevenog keksa • 60g maslaca, istopljenog • 1 kašika kristal šećera • 1/2 pomorandže, iscijeđen sok • 360g kisjele pavlake • 500g krem sira Mascarpone • 1/2 šolje kristal secera • 1/2 limuna • 1/3 šolje slatke pavlake • 1 vanilin šećer • 4 jaja • 20g maslaca • 1 kašičica arome vanile

Priprema: 1. Uključite rernu na 160 stepeni C. namastite kalup u kojem će te peći kolač I obložite mu I obruč I dno pek papirom. 2. Za prirpemu kore, u vanglu izručite mljeveni keks, dodajte kašiku šećera, te istopljeni maslac i sok od iscijeđene polovine pomorandže i sve dobro izmixajte. Tijesto za koru treba da je rastresito i u “mrvicama”. Onda ga prespite u kalup za pečenje, dobro “utabajte” dnom čaše da se kompresuje na dnu i stavite u rernu na 10-15 min, da se prosuši i sjedini. Onda ga izvadite i ostavite sa strane da se hladi u kalupu. Rernu ne gasite. 3. Pripremite krem: u veću i dublju posudu ubaciti kisjelu pavlaku i kremasto umutiti, pa dodati sav krem sir i šećer, te izmixati najmanjom briznom. Maslac skroz istopiti na ringli pa ga prohladiti (može na kratko u frižider – odmah se ohladi), pa ga dodati kremu i opet lagano mixati. Na kraju dodati naribanu koricu i sok od pola limuna, te čajnu kašičicu arome vanile. Sve vrijeme mutiti minimalnom brzinom, da se u kremi ne bi stvorili mjehurići. 4. U drugu posudu izmiješati slatku pavlaku, vanilin šećer i 4 jaja, pa onda sve to lagano dodavati u krem, opet lagano mixajući samo dok ocijenite da se fino pomiješalo – ne mixati predugo. 5. Ako se za to vrijeme pleh prilično ohladio, gotovu smjesu sipati i poravnati površinu. Možete par puta pleh malo podići sa radne površine i “baciti” ga na istu, kako bi lupanjem istjerali napolje eventualne mjehuriće koji su ostali unutra – jer se zbog njih pri pečenju cheesecake podigne a onda pri hlađjenju spusti, tj. zna da “padne”.

Bečke šnite Čokoladne i otmene • 100 g maslaca • 150 g čokolade • 100 g šećera u prahu • 2 kašike brašna • 4 jaja fil • 350 g čokolade • 1/2 l slatke pavlake • 3 kašike ruma • 3 kašike šećera u prahu ukrašavanje • 50 g čokolade • 1 kašika ulja

6. Priprema kolača je time gotova, a slijedi “tehnički dio”: ugrijte vodu koju će te ubaciti u malo dublji pleh koji je veći od vašeg okruglog pleha sa cheesecake-om; njega će te staviti ili na rešetku ispod kolača, ili na dno rerne, kako bi voda koja isparava spriječila da cheesecake izgori, presuši se ili ispuca. 7. Oba pleha ubaciti u rernu na 160 C i peći narednih 50 minuta. Prvih pola sata rernu Ne otvarati da se kolač ne bi spustio, a onda, ako bude potrebe, možete to učiniti da bi dodali vode koja može ispariti iz većeg pleha u toku pečenja. 8. Ako pri kraju pečenja cheesecake počinje da bude “zlatan”, ne vadite ga već prekrijte pek papirom da površina ne izgori. Nakon 50 minuta izvadite ga i “protresite” – cheesecake treba da se “drma” kao puding pri sredini a pri ivicama da je čvrstiji. Ako to nije slučaj, vratite ga u rernu pokrivenog pek papirom još 10 minuta. 9. Nakon toga, otvorite vrata rerne i ostavite kolač da se sam ohladi pa ga premjestite u frižider, takođe u kalupu, da se stegne preko noći jer će tek tada postati čvrst a kremast. 10. Narednog dana kolač izvadite iz pleha, lagano odlijepite pek papir i uživajte! TIP: Classic NY Cheesecake služi se sam, ali vi možete napraviti šlag, sirup, dodati voće ili umutiti želatinasti preliv koji se par sati nakon što je cheesecake odležao u frižideru doda dok je kolač još u kalupu. PRO TIP: Svi sastojci u trenutku pravljenja kolača treba da su vam mekani i sobne temperature. Zako ako planirate da pravite cheesecake, par sati unaprijed izvadite iz frižidera i jaja i maslac i posebno krem-sir. Priprema: 1. Umutiti omekšali maslac i šećer u prahu. Odvojiti žumanca od bjelanaca. Čokoladu otopiti na pari. Bjelanca umutiti u čvrst snijeg. Dodati jedno po jedno žumance, brašno i otopljenu čokoladu. Dobro izmiješati. Na kraju dodati bjelanca i lagano izmiješati varjačom/spatulom. 2. Veliki pleh obložiti pek papirom, sipati pripremljenu smesu i peći na 200 stepeni C oko 30 minuta. Ohladjenu koru presjeći na pola. 3. Čokoladu za fil izlomiti na manje komade, pomiješati sa slatkom pavlakom i kuvati na pari dok se ne dobije ujednačena smjesa. Fil ostaviti da se hladi u frižideru 2 sata. 4.U ohladjeni fil dodati šećer u prahu i mutiti dok se ne dobije čvrst šlag. Na kraju dodati rum i još malo mutiti. 5. Na tacnu staviti koru, premazati je filom, prekriti drugom korom i ukrasiti otopljenom čokoladom.

Sastojci za osam osoba • 0,500 kg kora - lisnato tijesto • 6 jaja • 1 vanilin šećer • 10 kašika šećera • 6 kašika brašna • 1l mlijeka • 2 kašike gustina • 1 kesica šlaga

Priprema: Vrijeme pripreme 40 minuta Na početku lisnato tijesto razvući i peći, potom pripremiti krem. Miješati jaja, šećer, i vanilin šećer, dodati brašno i ukuvati u mlijeko. Zatim miješati na laganoj vatri od 10 do 15 minuta dok se smjesa ne zgusne. Kada se smješa ohladi dodati umućeni šlag i lagano sastaviti. Potom krem staviti na list od krempite, premazati višnjom, preko višnje staviti jednu kesicu umućenog šlaga preko kora i na kraju posuti šećerom u prahu.

Restoran Sicilia možete naći u Podgorici, Ivana Vujoševića Radno vrijeme kuhinje: 07-23 sata Rezervaciju možete ostvariti na br. tel. 067 262 662

Kuvarica: Olivera Čobeljić


37

ČETVRTAK, 4. 7. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE STANOVI

P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686

AS NEKRETNINE IZDAVANJE

PRODAJA

D.bolnica, 99m2 / II, 88.000e, nov -T.Put „Cijevna“, 89m2 / IV, 78.000e - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -P.M., 65m2, vis.priz., 60.000e -S.A”SPONA, 70m2 / II, 61.000e -Centar, N.Miloševa, 21m2 / I, 33.600e -Zabjelo, 28m2 / II, 28.000e, nov -Kod Univerziteta, 42m2, vis.priz. 47.000e -D.bolnica, 38m2 / I, 41.000e, nov -B.S.P.Cetinjskog, 45m2 / IV, 51.000e -Delta “Čelebić”, 53m2 / V, 65.000e, useljiv

Novaka Miloševa 32

„Gintaš“, 70m2 / I, 270e, namj. Gintaš, 40m2, namj. 200e Delta „Čelebić“, 50m2 / V, 300e, namj. Delta „Abex“, 40m2 / II, 220e, prazan S.A. Bulevar, 64m2 / I, 200e, prazan Centar, 42m2 / I, 300e, namj. Vez.most, 70m2 / I, 300e, prazan B.Jedinstva, 85M2 / I, 450e, namj. Blok V Vojna, 80m2 / IV, 350e, namj. Centar, 80m2 / I, 450e, namj.

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com Izdajem poslovni prostor u centru grada, 32m2, pogodan za kancelarije. Tel.069/703-301

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem jednosoban stan u Bijelom Polju 41 m2, centar, vlasništvo 1/1, može zamjena za Podgoricu. Tel.067/345-050 Budva, dvokrevetna soba, sezonski, centar, povoljno. Tel.069/080691

Podgorica, Donja Gorica, porodična kuća lux 460m2, plac 500m2, cijena 195.000e. Može dokup plac. Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 5080.000e. Tel.067/824-411 Prodajem jednoiposoban stan u centru Tivta. Prizemlje, novogradnja. Tel.067/637-762

I

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1756: Ljubovic, 81/pr n 62: P.Morace, 59/IV 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 1810: Zabjelo, 76/IV 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 289: Blok V, 60/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 635: St.Aerod, 50/VI 472: St.Aerodr, 41/II 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 418: St.Aerodr, 78/V 1979:P.Morace,38/v.pr. 2061:P.Morace, 78/I 1898: Zabjelo, 83/III 2075: St.Aerod, 60/v.pr

Izdajem sobu sa tri kreveta, kupatilom i kuhinjom, zaseban ulaz. Bijela 100 m od mora. Tel.069/210775, 069/210-770 POSLOVNI PROSTOR

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666-966 Izdajem jednosoban nenamješten komforan stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, interfon, klima, dvije terase, parking. Tel.067/439-702 Izdajem namješten jednosoban stan u Staroj varoši iznad Skalina, 150 eura. Tel.067/625-157 Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077

2091: Blok V, 85/VII n 150: Centar I, 80/III n 1338: P.Morace, 44/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2049: M.Brdo, 21/III n 2079: P.Morace,20/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodaje se porodično imanje, selo Prediš, Bjelice, Cetinje. Voda, ubao i zidovi kuće na imanju, šuma za sječu, asfaltni put i struja u blizini imanja. Cijena po dogovoru. Tel.041/234-062, 067/443-454, 041/233-884 Podgorica, Donja Gorica, placevi 760m2, 870m2, 1.750m2 i 3.360m2. Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20.000 do 70.000 e. Tel.067/824-411

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 1944: Zabjelo, 50/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767

Prodajem placeve u blizini Spuža. Tel.067/206-566 VOZILA/AUTO DJELOVI Izdajemo u Spužu 2 (dva) magacina po 400 m2, prilaz dobar uz magistralu. Tel. 069/830-330, 020/272-405

Beograd - Zemun, tražim partnera za gradnju dvije porodične kuće na urbanizovanom placu od 14 ari. Tel.069/324-690

Z Mjenjam stan u Podgorici, 42m2 plus 4m2 balkon, zgrada Splićanka, za stan na Zabljaku. Tel.069/260-827

K Kupujem jednosoban stan u Podgorici. Tel.069/407-346 SOBE Izdajem dvokrevetne sobe (kuhinja, kupatilo) zaseban ulaz, blizu Palade. Tel.067/555-065, 069/305-363

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249-299 Prodajem reno twingo, 97. godište. U odličnom stanju, registrovan do 10. mjeseca. Tel.069/050036


38

ČETVRTAK, 4. 7. 2013.

MALI OGLASI

PLOVILA

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 POSAO

Mlađi momak traži situiranu damu iz PG, diskrecija. Prvo SMS. Tel.069/271-969

Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše knjigovodstvene usluge. Povoljne cijene knjigovodstvenih i pravnih usluga. cljubo55@gmail. com Tel.069/221-974

Momak iz PG, 1.86, 82 kg, prijatnog izgleda, sportski gra]en, želi upoznati finu šarmantnu savremenu gospođu-icu do 43 god. Diskrecija zagarantovana. Tel.069/631-306

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409729 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

NASTAVA

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 NAMJEŠTAJ Prodajem veći trpezarijski ovalni sto, drvo, nov. Gratis tepih. Tel.069/260-827

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Penzioner u poodmaklim godinama, dobro situiran, bez obaveza, isključivo radi braka, želi upoznati Malisorku 60-tih godina. Znanje crnogorskog jezika nije uslov. Tel.069/468-488. Na poruke ne odgovaram.

LIČNO Novodoseljen u Crnu Goru, slobodan, materijalno situiran i motorizovan, rado bi upoznao razumnu žensku osobu. Tel.067/563-541

APARATI/OPREMA Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474188 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563, 067/927-1103

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

četvrtak, 4. 7. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730, fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu od 05:00-1000h i od 17:00 do 20:00. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija:Tajna starog mosta/r 07:30 Exploziv/r 07:50 Exkluziv/r 08:10 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija:Odbačena/r 10:45 Serija:Ponor ljubavi/r 11:30 Serija:Tajna starog mosta 12:15 Serija:Nesreće u vazduhu 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:V.I.P. 14:45 Serija: Dva i po muškarca/r 15:05 Serija:Tračara/r 16:00 Dođi na večeru 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Ponor ljubavi 20:15 Serija:Tračara 21:00 Radna Akcija 22:00 Dosije 23:00 Serija: Nesreće u vazduhu/r 23:45 Exkluziv/r

PRVA Radna Akcija 21.00

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.05 14.05 15.30 16.05 17.00 18.55 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.30 00.00

Dobro jutro Crna Goro Univerzum-dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Naučno – obrazovni program/r Strani dok. program Dnevnik 1 Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve Crna Gora uživo Serija za djecu Dnevnik 2 Sport Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve Strani dok. program Dnevnik 3 Wimbldon, pregled Igrani serijal: Bliski odnosi Vijesti

RTCG 1 Crna Gora uživo 17.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Farma- uživo 11:50 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Farma – uživo 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija: Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma-uživo 16:45 Serija: Neželjene 17:15 Serija: Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Kuvanje i muvanje 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma: specijal 23:00 Teen pleme 23:10 Farma- uživo 02:15 City

PINK Serija: Mala nevjesta 19.30

06:45 Boje jutra 10:00 Vijesti u 10 10:07 Kako vrijeme prolazi/r 11:07 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:07 Serija: Bandini 13:50 Extra lifestyle 14:00 Vijesti 14:07 Serija: Asi/r 15:05 Serija: Kad lišće pada 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 16:55 Serija:Silikonske ljepotice 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Kako vrijeme prolazi 19:55 Serija.Asi 20:35 Extra lifestyle 21:50 Načisto sa Petrom komnenicem 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Serija:Ubistvo

VIJESTI Serija: Kad lišće pada 15.05

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:00 Top Shop 09:30 Serija 10:00 5 do 5 Summer/r 11:00 Radio u boji 12:00 Film/r 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 Summer 18:00 Forum 18:30 Film 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5 Summer/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA PRIRODNE PLAVUŠE Vijesti 23.25

Di i Davn dvije su luckaste plavuše, obožavateljke ružičaste boje koje će se slučajno upoznati i pokušati zaraditi na temelju svojih dosadnih života, sve dok ih ne snađe niz dogodovština kada prihvate posao u lokalnom striptiz klubu. Naime, zamijeniće ih za dvije opasne tamnokose ubice, poznate kao Ket i Kit, koje su unajmljene da ubiju vlasnika kluba, mafijaša uključenog u program zaštite svjedoka. S dva uporna, ali nesposobna FBI-eva agenta za petama, luckaste Di i Davn pokušavaju biti korak ispred zakona, kao i otkriti što se zapravo događa.

08.30 Serija: Naša ljeta 09.15 Wimbldon 2013 – pregled/r 10.15 Dok. program:Dom/r 11.00 Program za djecu: 1. Rafaga 12.00 Vijesti 12.30 Film 15.00 Zapis/r 16.10 Serija 17.00 Serija:Izlog strasti 19.00 Crtani film:Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.15 Stižu bebe 20.45 Serija:Krtice 21.30 Serija: Druga porodica 22.20 Serija:Medium 23.05 Dok. program:Dom/r 23.50 Film

RTCG 2 Stižu bebe 20.15

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 18:15 Konzilijum 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker

777 Konzilijum 18.15

08:30 Aljazeera 09:00 Lijek iz prirode 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Nokaut 13:00 Interfejs 14:30 Lijek iz prirode 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Plodovi zemlje 20:55 Farma 22:10 Interfejs 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija. “Otvorena vrata” 09.40 Gastronomad 10.00 Vesti 10.10 Sasvim prirodno 10.40 -Moja lepa Srbija 11.15 Via militaris 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.20 Film: “Deca s ostrva s blagom 2” 14.45 Stranac u Srbiji 15.00 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.00Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.00 Film: “Iluzionista” 23.20 Vesti 23.25 Serija: “Mesto zločina” 00.00 Dnevnik 00.25 Evronet RTS 2 08.15 Zooteka plus 08.41 Znakopis 09.08 Večni sjaj detinjstva, školski program -09.38 Velikani 09.48 Pozitivna energija 09.53 Verski kalendar 10.15 Srpske sportske legende 10.40 Trag u prostoru 11.05 Obrazovni program 11.30 U svetu 12.00 U slavu španskih boraca 12.30 Beokult 13.00 Trezor 14.00 Zooteka plus 14.27 Znakopis 14.42 Večni sjaj detinjstva,

školski program 15.12 Velikani 15.25 TV lica 16.20 Tur d Frans, prenos 17.20 Serija: “Heroji” 18.10 Garavi sokak 18.40 Plava ptica 19.05 Plesna akademija, animirana serija 19.30 Pink Panter, animirana serija 19.45 Datum 19.50 Verski kalendar 20.00 Život i standardi 20.30 Metropolis 21.00 Serija: “Heroji” 21.45 Autorsko veče Nebojše Jovana Živkovića 22.15 Kroz Srbiju 23.15 Tur d Frans, pregled 00.35 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vesti 10.15 Putovanja železnicom 11.10 Mesto pod suncem 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.25 Dr Oz 14.45 Film: “Samo za jednu noć” 16.10 Vrhovi sveta 17.15 Hrvatska uživo 17.43 Kuvarski duet 18.15 Serija: “Miris kiše na Balkanu” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Stipe u gostima” 20.40 Moć boja 21.45 Serija: “Borgen - sedište moći” 23.30 Film: “Lepi moj sine” 01.15 Serija: “Ludnica u Klivlendu HRT 2 10.45 Rekonstrukcija 12.10 Šaptač psima 13.00 Toskana na tanjiru 13.15 Serija: “Doktor Hu” 14.45 Serija: “Degra-

07:03 09:15 10:00 11:32 12:00

Svježi u dan Crtani filmovi Putopisi /r. Životinjske lakrdije Crtani filmMumijevi 12:35 Dok.Program 14:20 Auto Shop /r. 16:00 Serija: Distrikt /r. 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdije/r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r. 20:02 PG Raport 21.00 Info 21:35 Zelena patrola 21:45 Montena Business Broadcasting 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Zelena patrola 21.35

DANAS U GRADU si” 15.10 Sad ili nikad 15.38 Ružiona 16.35 Osmi kat 17.20 Serija: “Dolina sunca” 18.05 Siti folk 20.00 Serija: “Gli” 21.00 Film: “Vladarka začina” 22.30 Serija: “Roditelji i deca” 23.15 Serija: “Dva i po muškarca” 23.40 Serija: “Na ivici” HBO 09.55 Film: “Ljudi poput nas” 11.50 Film: “Gnev titana” 13.30 Serija: “Filmovi i zvezde” 14.00 Film: “Promena igre” 15.55 Film: “Do ludila” 17.25 Film: “Ples malog pingvina 2” 19.05 Serija: ���Redakcija” 20.05 Kejt Peri - Deo mene 21.35 Film: “Dva dana u Njujorku” 23.10 Razgolićeni 23.40 Serija: “Igra prestola” 01.35 Serija: “Spartak” FOX LIFE 11.50 Serija. “Ludnica u Klivlendu” 13.30 Porodično blago Džina Simonsa 14.20 Projekat Modna pista 15.55 Serija: “Džordanino raskršće” 18.25 Serija: “Očajne domaćice” 20.55 Serija: “Telo je dokaz” 21.50Serija: “Džordanino raskršće” 22.40 Serija. “Šapat duhova” 23.30 Serija: “Telo je dokaz” 00.20 Serija: “Džordanino raskršće” FOX CRIME 11.15 Serija: “Bolni propusti” 13.15 Serija:

“Mornarički istražitelji” 14.10 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 15.00 Serija: “Imitator” 15.55 Serija: “Novi stari slučajevi” 20.00 Serija: “Mornarički istražitelji” 20.55 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 21.55 Serija: “Imitator” 22.45 Serija: “Zločinački umovi” 23.40 Serija: “Jedinica” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Nansi - Marsej 13.00 Fudbal: Kluž - Mančester junajted 15.00 Fudbal: Čivas - LA Galaksi 17.00 Fudbal Football’s Greatest Managers: Sir Alex Ferguson 17.30 Fudbal Football’s Greatest Managers: Mario Zagallo 18.00 Fudbal: Donji Srem - Partizan 20.00 Košarka: Partizan -Crvena zvezda 22.00 NHL: Boston -Čikago 00.00 Poker 01.00 Odbojka: Iran -Srbija, 2. Utakmica SPORT KLUB 10.00 Vimbldon, program iz studija 10.30 Vimbldon, pregled dana 11.30 Vimbldon, program iz studija 12.00 Žreb Evrolige 12.30 Vimbldon, program iz studija 13.00 Tenis, Vimbldon, prenos 22.00 Vimbldon, program iz studija 22.30 Vimbldon, pregled dana 23.30 Magazin Premijer lige 00.00 Trans vorld sport 01.00 Tenis, Vimbldon

CINEPLEXX

Čovjek od čelika 3D 17:15 ;20:00;22:00; Čovjek od čelika Digital 16:00 ; Čuvari tajnog kraljevstva 3D sinh.15:15 ; Mamurluk 15:30; 19:30; 22:50 Mlađi referenti 15:45 ;18:00 ;20:15 ; 22:30 Svetski rat Z 3D 17:40; 19:45; 21:30 Univerzitet za monstrume 3D 16:30 ;18:30; Univerzitet za monstrume Digital 15:30 ;17:30;Velika iluzija Digital 20:30; 22:40 Živjela Francuska Digital 19:00; 22:50;


Izdanje 4. jul 2013.