Izdanje 6. jun 2013. by Dnevne Novine

od 10.aprila do 11.juna

ce 30 nt i

VELIKA

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

ČETVRTAK, 6. 6. 2013. BROJ 557 557/ GODINA II

●4

ILEGALAN ODLIV NOVCA IZ CRNE GORE OD 2001. DO 2010. GODINE

Iznešeno više od 6 milijardi

Niko više ne traži bonuse

● Izvještaj Adriatik instituta za javnu politiku iz Rijeke pokazuje da je prema strukturi ilegalnog toka novca Crna Gora lider među zemljama regiona REAKCIJE ● 3

Medenica da kaže koji političari ometaju sudije

NAGRADNI KUPON

Ministarstvu finansija od početka godine nijedno državno preduzeće nije se obratilo sa zahtjevom za saglasnost za isplatu bonusa za 2012. GVOZDENOVIĆ ● 8

SINDIKAT KAP a ● 7

Nemojte se rugati narodu I

zjava potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Vujice Lazovića, da situacija sa KAP-om vodi gašenju fabrike, izrevoltirala je juče Sindikat aluminijuma, koji je poručio vladajućoj koaliciji da se konačno dogovore i da se ne rugaju više narodu. Oko 1.200 zaposlenih u Kombinatu aluminijuma smatra da bi bilo poštenije da Vlada podnese ostavku i kaže da ne umije sačuvati nijednu fabriku, nijedno radno mjesto, jer su zatvorili sve što radi, a i dalje vode i državu u propast. “Sjednite gospodo, dogovorite se i ne rugajte se ovom narodu. Poštenije bi bilo da podnesete ostavke i kažete: ne umijemo sačuvati nijednu fabriku, nijedno radno mjesto, nego da zatvorite sve što radi i da dalje vodite ovu državu u propast”, kazao je Dnevnim novinama Rade Krivokapić. Da živimo u zemlji gdje logike nema, kako je kazao Krivokapić, odličan je primjer vladajuća koalicija, u kojoj partneri različito vide budućnost aluminijumske proizvodnje u Crnoj Gori.

KORUPCIJA ● 16

Bivši premijer Slovenije dobio dvije godine zatvora PORUKE BIVŠIH SELEKTORA ● 26

File i Cico: sadaddasda asd Možete pobijedite

DODACI ● 2

MATURA ● 23

Graciozno u noći za nezaborav

Daleko je Crna Gora od ekološke države

PODGORICA ● 15

Objavljujemo imena dobitnika ª Lučeº

Tema dana

EDITORIJAL

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

VUK PEROVIĆ urednik

VRŠIOCI

U najboljem slučaju izgleda da ćemo na jesen dočekati novog Vrhovnog državnog tužioca. Do tada biće nam dobar i vršilac dužnosti, pošto ionako prefiks VD postaje preovlađujući na mnogim važnim državnim funkcijama, najviše kod onih što imaju veze sa pravom i pravdom. Već je očigledno da prethodni Vrhovni državni tužilac koji je i skraćenicu VDT učinio toliko prisutnom u javnosti, neće postati novi. Ranka Čarapić je imala jedinu valjanu prijavu na oglas za tu funkciju, ali joj je potrebna potvrda poslanika, a u Skupštini se niko nije izjasnio da će je podržati. Pojedini iz SDP čak traži i dvotrećinsku većinu za izbor VDT koja doduše nigdje nije propisana. U SDP ima i onih koji kažu i da im je Čarapić sasvim u redu, ali to nije prvi put da iz te partije dolaze sasvim opozitne poruke. Dakle, izgleda da većine nema, a o dvotrećinskoj da ne razgovaramo. Ono što više zabrinjava je ko se sve prijavio na oglas za jednu od najvažnijih funkcija u zemlji. Čak i kada bi mogli da iz cijele priče izuzmemo pregovore o tim poglavljima 23 i 24, o pravdi i korupciji, taj naš prvi korak ka EU od koga sve zavisi. A ne možemo. Ako prije toga ne bankrotiramo, onda će nam biti svejedno. Savjeti, ne samo u toj oblasti, sve su glasniji i direktniji, a ne izgleda baš kao da želimo da slušamo. Čak i ako ne želimo, bilo bi dobro da neko kaže zašto i predloži drugo rješenje. Ali se, osim toga doduše ne direktnog NE, ništa ne čuje. U takvoj atmosferi, nije ni čudo da je većini promaklo da ustvari trenutno niko ne želi da bude Vrhovni državni tužilac. Bila su tri kandidata. Osim dosadašnje VDT, preostala dvojica nijesu se izgleda ni trudila da ispune propisane uslove kako valja. A o onim nepisanim, nećemo ni pričati. S druge strane, većina koja iole poznaje prilike oko izbora VDT odmah je pretpostavila da od novog mandata za Ranku Čarapić neće biti ništa. Tako da je većini, vjerovatno i više nego dvotrećinskoj, bilo jasno da će ta funkcija ostati u VD statusu. Nije prvi put da se lako slože oko NE, biće zanimljivo vidjeti da li postoji ikakva šansa da se dvotrećinskom većinom dogovore oko DA. Za takvo nešto čekamo jesen. I vjerovatno pravog kandidata. Ako je to uopšte moguće. Jer, ako bude do dvotrećinske većine, onda je lakše izabrati premijera, nego Vrhovnog državnog tužioca. A dvotrećinska većina je neophodna i za još neke važne stvari koje nas čekaju. S druge strane, kreativno tumačenje pravila, prava, a i sopstvenih izjava i obećanja nije im strano. Ima do jeseni, tako da nam ne gine bar još jedno ljeto u VD stanju. A to nije nešto na šta nijesmo navikli.

DANAS SJEDNICA VLADE

Ko su loši ministri? Nakon 15-dnevne pauze danas će biti održana sjednica Vlade, sa očekivano kvalitetnijim dnevnim redom. Prethodne sedmice nije bilo sjednice jer premijer Milo Đukanović “nije bio zadovoljan radom pojednih ministara”. On ne želi da sjednice proteknu u protokoralnim zasijedanjima, što je može reći za posljednju koja je održana 24. maja. Da nije u saopštenju nagoviješteno da će biti povećana stopa poreza na dodatu vrijewdnost, sa te sjednice ne bi se imalo praktično ništa izvijestiti o usvojenim odlukama. Na toj sjednici na dnevnom redu su uglavnom bile uredbe, informacije, sporazumi sa drugim državama i platforme za učešće ministara na konferencijama ili bilateranim susretima. Ministar Ivan Brajović juče je novinarima poručio da je najbolje pitati Đukanovića kojim ministrom nije zadovoljan. “Kada premijer nešto izjavi najbolje je njega pitati na koga je mislio. Želim da ministarstvo koje vodim odgovorno obavlja svoj posao. U svakom slučaju, smatram da Vlada radi odgovorno da su pred njom veliki izazovi i da je trenutna situacija veoma komplikovana”, kazao je Bra-

jović novinarima u Bijelom Polju. Na današnjoj sjednici očekuje se prisustvo cijelog kabineta, osim ministarke odbrane Milice PejanovićĐurišić koja učestvuje na ministarstkom sastanku Sjevernoatlantskog saveza. Za sada nema najava o odsustvu drugih članova Vlade.

Ni ostali članovi kabineta ne smatraju da se to na njih odnosilo. Đukanović je još u ekspozeu najavljivao da teška ekonomska situacija nalaže najkvalitetnije ljude zbog čega će insistirati na maksimalnom angažovanju svih članova kabineta.

Imenovanje Stojanovića, Jevrića... Na sjednici Vlade danas bi trebalo da bude potvrđen izbor Slavka Stojanovića za direktora Uprave policije. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević dostavio je predlog Vladi da se za direktora izabere Stojanović. Stojanović je na čelu policije od februara kao vršilac dužnosti, a sada će biti predložen kao direktor na osnovu završenog konkursa. Prema saznanjima Dnevnih novina, Vlada će danas imenovati i novog vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća Regionalni vodovod. Na tu funkciju će doći diplomirani ekonomista Goran Jevrić, koji će zamijeniti Zorana Bošnjaka. Jevrić je bio član Odbora direktora Luke Bar. Očekuje se i da se danas riješi prilična misterija ko će biti na čelu nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz.

NEMA ZAHTJEVA

Meteo 05:06 20:17

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno do malo talasasto. Nikšić Vjetar uglavnom slab, na otvorenom moru sjeverozapa- Kolašin dni. Žabljak Pljevlja Temperatura vode na otvoBijelo Polje renom moru oko 21 stepen.

DANAS

Na jugu uglavnom suvo sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru promjenljivo oblačno, od sredine dana mjestimično kiša, ponegdje i pljusak praćen grmljavinom.

Danas

Đukanovićevoj Vladi niko ne smije ni da traži bonuse

Sjutra

min oC max oC

15 15 16 15 15 11 9 6 10 12

16 15 16 16 15 12 10 7 11 13

24 24 23 25 24 19 18 15 19 21

28 25 26 26 26 23 20 17 22 23

SJUTRA

Na jugu pretežno ili djelimično sunčano i uglavnom suvo vrijeme, a na sjeveru promjenljivo oblačno, mjestimično kiša i grmljavina.

Dobio bonus, ali neće da ga vrati i pored poziva kompanije: Zarija Franović

Ministarstvu finansija od početka godine nijedno državno preduzeće nije se obratilo zahtjevom da mu se izda saglasnost za isplatu bonusa za 2012. godinu, saopšteno je iz tog Vladinog resora Dnevnim novinama. Zaključcima Vlade iz prošle godine predviđeno je da se za isplatu bonusa u državnim fimrmam čiji je država osnivač ili većinski vlasnik informiše Vlada. Postoji mogućnost da neka od firmi traži to od resornog ministarstva, ali informacije do kojih su došle Dnevne novine, govore da takvih zahtjeva nema. Vlada je nakon što je usvojila odluke o smanjivanju zarada u državnim i javnim preduzećima, ostavila mogućnost menadžmentu da isplaćuje bonuse u slučajevima kada je ostvaren dobar poslovni rezultat ili za doprinos u radu kompanije. Ranijih godina su mnogi zloupotrebljavali isplatu bonusa, što potvrđuje i slučaj Luke Bar i Željezničke infrastrukture. Naime, Bord direktora Luke Bar, kojeg vodi, Predrag Ivanović i izvršni

direktor Slobo Pajović su prošle godine odredili bonuse za 11 članova menadžmenta za pozitivan poslovni rezultat u 2011. godini. Menadžmentu Luke Bar možda se ne može sporiti ostvaren rezultat, ali može način na koji su to odradili. Kasnije je svih 11 članova menadžmenta Luke Bar odlučilo da vrati bonuse, nakon samo jednog poziva Ministarstva finansija, koje čak nije ni navelo u izjavi tu barsku firmu. Ipak, najveću pompu izazvali bonusi koje je isplatila Željeznička infrastruktura. Dok je Franović uzeo tih skoro šest hiljada eura, ostali članovi su odbili da uzmu novac. Vlada je odlukom da se od nje traži saglasnost za isplatu bonusa, očigledno htjela da spriječi raznorazne zloupotrebe koje su se dešavale ranijih godina, a praksa je bila da se i novac isplaćuje u firmama koje godinama bilježe minus. Vlada tim potezom želi da jasno kontroliše nagrađivanje u državnim kompanijama, koje često van svake poslovne logike i najčešće po principu poslušnosti.

Tema dana

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

sudski problemi

Vesna Medenica da kaže ko vrši pritisak Jovana Đurišić i Nada Đurđevac

redsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je nedavno jasno rekla da političari pritiskaju sudije da donose odluke u njihovom interesu i da je Ustavni sud politički, što je začudilo pojedine pravnike i poslanike. Njima nije jasno zašto onda ne rješava taj problem. U razgovoru za Dnevne novine pojedini poslanici poručuju Medenici da kaže koji to političari ometaju rad sudija.

Sudeći po nedavnim izjavama predsjednice Vrhovnog suda, sudije ne mogu da rade valjano svoj posao zato što ih političari pritiskaju da donose odluke koje njima odgovaraju. Komentarišući to, bivši predsjednik Ustavnog suda prof. Blagota Mitrić kaže da mora naglasiti kako Medenica niti bilo ko drugi nije komentarisao nijednu ustavnu odredbu, zakona niti žalbe od političara kada je on bio na čelu tog suda. ● UZNEMIRILA JAVNOST “Zato me veoma čudi izjava da politički “ETAŽMENT” utiče na donošenje odluka sudija. To je za mene nezamislivo, zato se čudim da ako toga ima i ako je to istinito, kako to da ona nije preduzela neke korake”, kazao je Mitrić. On napominje da Medenica ima zakonske mogućnosti da se bori protiv pritisaka na rad sudova, ali da “nije džentlemenski da on uči predsjednicu Vrhovnog suda kako da se bori protiv toga, jer ona to sama bolje zna”. “Sudije su samostalni u svom radu i ne može niko od njih da prigovora i procjenjuje kvalitet odluke ni Višeg suda ni nijedne druge institucije. Mislim da su takve izjave neprimjerene i nepoznate međunarodnoj političkoj praksi i da nemaju previše uticaja na odluke sudova”, rekao je Mitrić. Sudija Ustavnog suda Miodrag Latković pozvao je predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu da objasni javnosti izjavu da je taj sud politički i koje su to njegove odluke proizvod političke pripadnosti su-

dija, a ne primjene Ustava i zakona. “Medenica tom izjavom uznemiri stručnu i laičku javnost i pridruži se onima koje već duže vrijeme neosnovano nastoje da izazivanjem nepovjerenja građana u najznačajnije državne institucije, na populistički i neustavan način, ostvare svoje političke ciljeve”, kaže se u reagovanju Latkovića. Prema njegovim riječima, težina izrečene ocjene Medenice i moguće posljedice nameću ozbiljnu polemiku, ali uz prethodnu njenu konkretizaciju. “Pozivam je da predoči javnosti koje su to sudije Ustavnog suda koje smatra političkim i koje su to odluke Suda proizvod političke pripadnosti sudija, a ne primjene Ustava i zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora”, navodi Latković. On kaže da je siguran da Medenica zna da takvih sudija i odluka u Ustavnom sudu nema. “Zato ostaje nejasno, odnosno treba dati odgovor i naći razloge zbog čega ona već duže vremena, van svog domena, neprimjereno javno iznosi neosnovane ocjene o radu Ustavnog suda i njegovih sudija”, kaže Latković. Prema njegovoj ocjeni, razlozi mogu biti brojni. “Jedno je sigurno da joj ovakve ocjene mogu obezbijediti naklonost kod onih poslanika čiji su glasovi presudni za potrebnu većinu za njen ponovni izbor za predsjednika Vrhovnog suda”, navodi Latković. Latković u reagovanju Medenicu označava kao “bivšu predsjednicu Vrhovnog suda sa uzurpiranim ne-

ograničenim mandatom, izabrana 2007. godine u parlamentu, na zajednički predlog predsjednika države, Skupštine i Vlade”.

● NA KOGA JE MISLILA Predsjednik Zakonodavnog odbora Džavid Šabović (SDP) je u razgovoru za Dnevne novine kazao da Medenica treba da kaže na koje političare je mislila i da prozove lidere stranaka ako je mislila na njih. “Jer smo izmjenama zakona sudstvu dali toliko prostora da sudije mogu da budu samostalne. Njih više ne bira Skupština, pa mi nije jasno kako možemo da vršimo pritisak na njih. Sudije su ojačale, primaju veću platu nego poslanici, zato ne postoji bojazan da ih neko drugi plati za posao koji obavljaju”, kazao je Šabović. Medenica je jasno kazala da nema dileme da li je Ustavni sud politički, sa čijom izjavom je saglasan Šabović. Svi saglasni da Ustavni sud ne obavlja posao kako bi trebalo, ali niko još ne odgovara zbog toga zato Šabović nudi rješenje. “Sudije Ustavnog suda treba da se biraju tako što će trećinu izabrati Sudski savjet, trećinu Skupština i na predlog predsjednika države. Današnje sudije su izabrani na predlog predjsednika Filipa Vujanovića, ali je problem što se poslanici samo izjašnjavaju o tom predlogu da li su “za” ili “protiv”, mi ne možemo da umjesto Petra predložimo Marka”, kazao je Šabović. Pošto je sudije Ustavnog suda predložio predsjednik Vujanović, upitan da li onda on treba da snosi odgovornost i podnese ostavku, Šabović se nasmijao. Da je izjava Medenice upozoravajuća smatra poslanik DPS-a Miodrag Vuković. “Nemam dokaze ni za ni protiv, nisam bio u situaciji da komuniciram sa sudom ni na koji način tako da mi ostaje da imam povjere-

ZboG rAsNe mrŽNJe

Medenica: “Političkih pritisaka imamo i svjedoci smo toga svakog dana”

Uzori Upravni sud, DRI i Agencija Pravnik Đorđije Blažić je saglasan sa Medenicom da političari svakodnevno pritiskaju sudije i da se funkcionisanje države dovodi u pitanje. “Ovaj problem treba riješiti, a to je pitanje svih institucija. Tu su časni izuzeci poput Upravnog suda, državne revizorske institucije i Agencije za zaštitu ličnih podataka. Ove institucije pokušavaju da se otrgnu oko naglašenog uticaja od politike. Političari treba da shvate da se ne mogu igrati sa institucijama, da one nijesu partijske i da ih građani plaćaju, a ne stranke”, kazao je Blažić. Upitan da li evropski zvaničnici pri-

nja u one koje nose najznačajnije funkcije i u njihove izjave. To što je ona rekla je upozorenje i za politiku i za sudove da se prestrojimo svi zajedno i napravimo napor da dignemo ruke od suda i da pustimo svakoj grani da radi svoj posao”, rekao

tiskaju crnogorske sudije svakodnevnim zahtjevima da država pokaže rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala hapšenjima, Blažić kaže da EU samo traži profesionalnu službu. “EU ne želi poslušnike i poltrone. Oni samo traže jasne standarde koje ima svaka savremena država u svijetu i ako to ne ispuni, nema šta da traži u EU”, kaže Blažić. Upitan da li je bilo političkog uticaja na aktuelne veće sudske presude, poput Zavale, Blažić kaže da je sve jasno kada je Medenica kazala da postoje sudije koje ne mogu da se izbore sa tim.

je Vuković. Optužujući recimo vlast da vrši pritisak na sudije, veliki dio političara bi želio da prikrije vlastito nedopustivo činjenje, smatra Vuković, ilustrujući to sintagmom “Držite vuka dok lisica meda jede”.

CrNA GorA i itAliJA

Zapaljen Islamski centar u Londonu Jačanje saradnje dvije države Crnoj Gori i Italiji predstoji period jačanja ekonomskih veza, a brojne uspješne privatizacije potvrđuju da ima prostora za intenzivniju saradnju, ocijenjeno je na sastanku ministra finansija Radoja Žugića i italijanskog ambasadora u Podgorici Vićenca Del Monaka. Žugić je, kako se navodi, kazao da je zadovoljan dosadašnjom saradnjom Crne Gore i Ita-

lije, ocjenjujući da je ona bila veoma uspješna. Monako je, kako je saopšteno, pohvalio napore Vlade u cilju uravnoteženja javnih finansija, kao i ostvarene efekte do sada implementiranih mjera. Tokom sastanka je bilo riječi o ukupnoj ekonomskoj i finansijskoj situaciji u Crnoj Gori, kao i o procesu fiskalnog prilagođavanja, kaže se u saopštenju. Žugić

Islamski centar u sjevernom dijelu Londona uništen je u požaru, a sve ukazuje na to da je u pitanju napad motivisan rasnom mržnjom, navodi britanski BBC. Londonska policija saopštila je da je u požaru uništen Islamski centar “Al rama” u oblasti Mazvel

Hil i da cijeli slučaj tretiraju kao sumnjiv. Istragu vodi londonska jedinica za borbu protiv terorizma. Policijski zvaničnik rekao je da su na zgradi sprejem nanijeti naziv engleske organizacije krajnje desnice “Engleska liga odbrane”. Gradonačelnik Londona Bo-

ris Džonson napad je nazvao “kukavičkim i patetičnim”. BBC javlja da su lideri Islamskog centra vidjeli grafite na zgradi i da su izrazili zabrinutost da je požar reagovanje na nedavno ubistvo britanskog vojnika u londonskom naselju Vulvič.

Politika

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

CRNA GORA

Iz zemlje odnijeto više od šest milijardi dolara U periodu od 2001. do 2010. iz balkanskih zemalja se odlilo 111,8 milijardi dolara, a iz Crne Gore 6,2 milijarde dolara ili 138 posto bruto nacionalnog dohotka u ilegalnim radnjama putem kriminala, korupcije i izbjegavanja poreza. Novac je završio na računima u inostranstvu, saopšteno je u Vašingtonu na Kapitol Hilu gdje je održana diskusija pod nazivom “Ilegalni odliv novca, strana pomoć, Hrvatska i balkanski putevi: Prijetnja ljudskim pravima, ekonomiji i sigurnosti”. Izvještaj je uradio Adriatik institut za javnu politiku iz Rijeke 13. maja, a prezentovan je juče u Vašingtonu. Prema strukturi ilegalnog toka novca Crna Gora je među zemljama regiona lider. Kada se cifra od 6,2 milijarde podijeli sa brojem stanovnika dobija se porazna činjenica da je po glavi stanovnika nelegalno iznešeno 9.841 američkih dolara. Na ovoj diskusiji je saopšteno i da se iz BiH odlilo 8,3 milijardi dolara, što je u procentima 46 posto bruto nacionalnog dohotka, a u Hrvatskoj je odliv novca iznosio 15,2 milijarde dolara ili 25 posto bruto nacionalnog dohotka. To ne uključuje transakcije napravljene u gotovini. Među govornicima su bili predstavnici Adriatik instituta za javnu politiku, kao i Vladinih i nevladinih organizacija koje se bave istraživanjem ilegalnog odliva koji škodi ekonomiji i sigurnosti balkanskih zemalja. Prema podacima organizacije Global Finansial Integriti, hiljadu milijardi dolara ilegalnog odliva novca dolazi iz ekonomija u razvoju. Sto milijardi se uliva u te zemlje putem strane pomoći, što znači da je odnos strane pomoći i ileganog odliva 10:1, prenosi agencija Fena. “Zato, ako se zapitate zašto je nekoj zemlji još potrebna strana pomoć, odgovor je - jer novac ilegalnim putem ide napolje”, naglašava Tom Kardamone, direktor američke organizacije Global Finansial Integriti i bivši izvršni direktor Centra za kontrolu oružja i neproliferaciju. U intervjuu za Glas Amerike on kaže da postoji čitav niz načina da se novac prebacuje, krije i pere. “U balkanskim zemljama postoje slabi sistemi vlade i nadgledanja, pogotovo kada se radi o odlivu novca iz vladinih računa ili trgovine dionica sa pogrešnom vrijednosti, što je na neki način u domenu carinske službe. Među mnogobrojnim mehanizmima ilegalnog odliva novca

su tajni bankovni računi, korporacije koje tajno vrše transakcije, poreska utočišta sa gotovo nikakvim regulativama. Sve te sisteme veoma lako mogu koristiti korumpirani pojedinci, kompanije, oni koji žele oprati novac od kriminalnih aktivnosti. Lako je ilegalno iznijeti novac iz ekonomija zemalja u razvoju”, kaže Tom Kardamone. Glas Amerike dalje javlja kako su u veliki dio tih šema bile umiješane austrijska banka Hypo Alpe Adria, kao i banka u Lichtensteinu. Tom Cardamone kaže da je teško utvrditi koliko je od tog novca povezano sa terorizmom. “To je teško reći jer je vlasništvo nad kompanijama tajno na mnogim mjestima. Teroristička ćelija nekad može imati kontrolu nad kompanijom koja vrši transakcije i koja ima bankovni račun. Zato je jedna od stvari koje zagovaramo javni registar vlasnika kompanija, odnosno onih koji imaju finansijske koristi od njih. Sada te informacije nijesu javne, ali zemlje G8 o tome sada govore i nastoje to učiniti jednom globalnom normom”, kazao je Cardamone. U region Balkana su se, kako se navodi, ulile i ogromne sume ruskog novca u gotovini. Bal-

Kardamone

Ne tučemo se sa DPS

kan je atraktivna ruta za kokain, koji se prebacuje iz Južne Amerike u zapadnu Evropu ili iz Avganistana, preko Irana i Turske, kroz Srbiju, Crnu Goru, BiH do zapadne Evrope. Balkan je ruta i za trgovinu oruž-

Nedostatak nezavisnog sudstva Nataša Srdoč, suosnivačica i predsjedavajuća Adriatik instituta za javnu politiku iz Rijeke kaže da BiH i cijeli region Balkana imaju sličan problem nedostatak nezavisnih sudija i transparentnog sudstva. Srdoč je u aprilu poslala otvoreno pismo njemačkoj kacelarki Angeli Merkel sa preporukom da Njemačka blokira ulazak Hrvatske u Evropsku uniju jer ekono-

mija te zemlje nije konkurentna zbog visoke stope korupcije i izbjegavanja poreza. Ona naglašava da se sistemi vladavine zakona u balkanskim zemljama moraju promijeniti. Hrvatski korumpirani političari i grupe organiziranog kriminala izvlače koristi od takozvane balkanske rute, koja kreće iz Avganistana i Pakistana, preko Irana i koja se koristi za krijum-

ZAKLJUČCI

zavisnost pravosudnog sistema u skladu sa preporukama Evropske komisije. Direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković kazala je da je Crna Gora, prepoznajći integritet kao važan princip i sredstvo u borbi protiv korupcije, uvela obavezu usvajanja planova integriteta za državne organe.J.Đ

Sjednica Radne grupe P re d s j e d n i k p a r l a m e n ta Ranko Krivokapić zakazao je za danas prvu sjednicu Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces. Zaključcima o izgradnji povjerenja u izborni proces, koje je Skupština usvojila prošle sedmice, predviđeno je formiranje Radne grupe koja će se baviti zakonima vezanim za sprovođenje izbornog procesa. Radna grupa će, kako je usaglašeno, cijeniti potrebu izmjena regulative vezane za izbore i eventualne predloge promjena dostaviti Skupštini najkasnije do 10. septembra.

Politički dijalog Crne Gore i Malte

Kamarata

Lakočević: Radimo na akcionim planovima za poglavlja 23 i 24 Pomoćnica ministra pravde za sektor pravosuđa i šef pregovaračke grupe za poglavlje 23. ‘’Pravosuđe i temeljna prava’’ Branka Lakočević kazala je da se intenzivno radi na izradi dva akciona plana za poglavlja 23. i 24. Ona je dodala da ne postoje krajnji rokovi za izradu ta dva

čarenje heroina, oružja, žena i djece u Evropu. Nekoliko balkanskih kriminalaca visokog profila, koji su uhapšeni u februaru 2012. godine u Španiji, imali su zvanične hrvatske pasoše. Istraga je vodila do hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova, ali nijedan zvaničnik na visokom nivou nije bio proglašen odgovornim, prenosi Glas Amerike.

SARADNJA

Neophodna reforma Crnoj Gori je neohodna reforma pravosuđa i izmjena Ustava u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, upozorio je predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) Alberto Kamarata. On je, na okruglom stolu “Prevencija korupcije, Implementacija planova integriteta”, ocijenio da korupcija i dalje ostaje jedna od najosjetljivijih oblasti u Crnoj Gori, navodeći da je neohodno krivično gonjenje u svim predmetima. “Najvažnije je da će reforma pravosuđa morati da se nastavi, zato što će se time pojačati kredibilitet u borbi protiv korupcije. U tom smislu i proces izmjena i dopuna Ustava je od ključnog značaja”, rekao je Kamarata. Prema njegovim riječima, EU podstiče sve političke snage u Crnoj Gori da nađu neophodni zajednički jezik i krenu dalje sa izmjenama Ustava kako bi se ojačala ne-

jem, kao i trgovinu ljudima. Prema raspoloživim podacima, od milion žena koje su žrtve trgovine ljudima 200.000 njih ide preko Balkana. Izvor: Agencije

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Vujica Lazović je izjavio da koalicija sa DPS dobro funkcioniše. “Ne tučemo se, nema fizičkih obračuna. Treba izaći iz klišea da svi, pa čak i unutar jedne partije, moramo isto misliti, isto raditi, isto glasati”, kazao je Lazović. On smatra da Ranka Čarapić ponovo treba da bude izabrana za Vrhovnog državnog tužioca i dodao da će SDP konačan stav po tom pitanju iznijeti uskoro. On je za Radio Crne Gore kazao da za sada ne vidi razloga da bude drugačije, s obzirom na dobru komunikaciju i dosadašnju saradnju sa Čarapić. “SDP se nikada nije ustručavao da saopšti ono što je srž političkog opredjeljenja i ne vodimo računa da li će se to svidjeti našem koalicionom partneru”, rekao je Lazović. N.Đ.

akciona plana, te da proces izrade ne zavisi samo od nas već od različitih faktora. “U taj proces su uključeni i međunarodne organizacije, nevladin sektor. Mi prosto pokušavamo da sve što dobijemo kao sugestiju uključimo u plan”, rekla je Lakočević.

Crna Gora može dosta naučiti iz iskustva Malte, a prema riječima ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića koji boravi u prvoj zvaničnoj posjeti toj zemlji, Crna Gora je posebno zainteresovana za iskustva u oblasti reforme i optimizacije administracije. On je juče razgovorao sa ministrom vanjskih poslova Malte Džordžom Velom i tom prilikom istakao da je važno da dvije zemlje održe politički dijalog jer Crna Gora može mnogo naučiti iz iskustva Malte. “Dozvolite mi da kažem i da smo posebno zainteresovani za iskustva Malte u oblasti reforme i optimizacije administracije. Evropska perspektiva zahtijeva da zemlje budu sposobne da se uhvate u koštac sa mnogim izazovima, da reformišu

zakone. Male zemlje treba da uče jedna od druge kako to uraditi na pravi način kako ne bi stvorile nepotrebene birokratske mehanizme, u stvari, kako bi mogle odgovoriti fleksibilno i inovativno kada je u pitanju adekvatna implementacije svih standarda”, rekao je Lukšić. On je iskazao zahvalnost na kontinuiranoj i nedvosmislenoj podršci Malte aspiracijama Crne Gore da postane članica EU. Lukšić je rekao da je sa kolegom iz Malte razgovarao o mogućnostima saradnje u različitim oblastima, posebno u turizmu. “Voljeli bismo da organizujemo “Dane Crne Gore u Malti” i da budemo domaćini “Dana Malte u Crnoj Gori” kako bismo probudili interesantne istorijske veze između dvije zemlje”, istakao je Lukšić. J.Đ

Politika

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

ALBANCI U CRNOJ GORI

Nezadovoljni jer su zakinuti Gegaj: Nema diskriminacije

Malesija i dalje čeka status opštine

Miraš Dušević

redstavnici pokreta “Samoopredjeljenje” prekinuli su u utorak skup u Prištini na kojem se raspravljalo o odnosima između Crne Gore i Kosova, upozoravajući da su Albanci u Crnoj Gori diskriminisani. Predstavnici albanskih partija u Crnoj Gori smatraju da njihov narod ima više razloga za nezadovoljstvo.

Predstavnici albanskih partija u Crnoj Gori smatraju da njihov narod ima više razloga za nezadovoljstvo. Aktivisti pokreta koji vodi Albin Kurti prekinuli su u utorak Forum prijateljstva Kosova i Crne Gore “Radovan Zogović” i ispred govornice istakli pano sa natpisom “Albanci u Crnoj Gori su diskriminisani, ovo nije prijateljstvo”. “Ne tretiraju ih ravnopravno sa drugima, diskriminišu pri zapošljavanju i investiranju. Nemaju prava na obrazovanje na albanskom jeziku i upotrebu nacionalnih simbola. Kada traže prava, hapse ih”, upozorili su aktivisti tog pokreta, aludirajući

na sunarodnike u Crnoj Gori. Predstavnik Građanske inicijative Vaselj Siništaj smatra da jedna vrsta diskriminacije Albanaca u Crnoj Gori i te kako postoji, ali da država mora da nađe mehanizme da sasluša glas albanskih predstavnika. “Mirno iskazivanje volje ili procjene stanja albanske manjine u Crnoj Gori, dopušteno je u drugoj državi. Mislim da postoji jedno ogromno nezadovoljstvo albanske manjine u Crnoj Gori bez obzira što većina podržava vladajuću garnituru”, kazao je Siništaj. Tvrdi da diskriminacija postoji u više oblasti kada je albanski živalj u pitanju. U prvi plan

ističe pitanje Opštine Malesija. “Postoji mnogo dvostrukih aršina kada je formiranje novih opština u pitanju. Dvoje poslanika opozicije, Genci Namanbegu i ja smo pokrenuli pitanje opštine u avgustu prošle godine, a skoro mjesec nakon nas Gusinje. Za njih nije bilo potrebe da se desi javni tender, niti javna rasprava o elaboratu, a nama je i to nametnuto”, objašnjava Siništaj. Predsjednik Demokratskog saveza, koja predstavlja etničke Albance u Crnoj Gori, Mehmed Bardhi, kazao je za CdM da su Albanci u Crnoj Gori više nego diskriminisani. “Albanci u Crnoj Gori nijesu ravnopravni sa ostatkom stanovništva, ne odlučuju o razvoju nad svojim vjekovnim ognjištima. Mi tražimo samo da budemo svoji na svome”, istakao je Bardhi. Prema njegovim riječima, ni vlast ni opozicija često nijesu imale sluha za zahtjeve Albanaca. Predsjednik Demokratske unije Albanaca DUA Mehmed Zen-

MUSTAFIĆ OCIJENIO

ka rekao je da su tačne tvrdnje da su Albanci zakinuti u mnogo čemu, ali tvrdi da se ne radi o klasičnoj diskriminaciji. “Tačno je da Albancima fali prava, da su zakinuti u Crnoj Gori u mnogo čemu”. Ipak, Zenka je optimista. “Optimista sam da će Albanci kroz institucije sistema ostvariti svoje zahtjeve u Crnoj Gori”, istakao je on.

Funkcioner DPS Nikola Gegaj za DN kaže da uvijek ima prostora za unapređivanje prava Albanaca u Crnoj Gori pogotovo u oblasti zapošljavanja gdje mora doći do većeg stepena zapošljavanja Albanaca, na lokalnom i državnom nivou, pogotovo ako je opštepoznata činjenica da su Albanci lojalni građani CG i da nikada nijesu niti će nauditi Crnoj Gori. “Ne mogu reći da je status Albanaca u Crnoj Gori idealan kao što nije ni status većinskog crnogorskog naroda, ali sa sigurnošću mogu reći da nema diskriminacije nad Albancima i da vlast u Crnoj Gori, opredjeljujući se za izgradnju građanskog društva i razvoj demokratije, i te kako vodila računa o poštovanju univerzalnih principa iz oblasti manjinskih prava. Ova orijentacija se u razvijenom svijetu doživljava kao pozitivan primjer multietničkog sklada i tolerancije. Danas smo primjer na ovom dijelu Evrope da nacionalna i vjerska različitost je prednost i vrijednost i da je Crna Gora pravi uzor kako je moguće živjeti zajedno u harmoniji i slozi bez obzira na razlike”.

Nimanbegu: Ima diskriminacije Jasno je da Albanci u Crnoj Gori osjećaju elemente diskriminacije nad njima. Jedan od plastičnijih primjera je zona obuhvata Morskog dobra, koja Opštinu Ulcinj maltene čini kontinentalnom. Privatizacija koja je dala velikom većinom negativan uticaj na ekonomiju i zapošljavanje, činila je da se poveća zaostajanje područja gdje žive Albanci u odnosu na druga područja. Sljedeći primjer je dugogodišnje odugovlačenje davanja punoprav-

nosti Opštini Malesija/Tuzi, kaže za DN poslanik Force Genci Nimanbegu. Velike diskriminacije, kaže naš sagovornik, bilo je ne samo na nacionalnoj, već i na partijskoj osnovi od strane samih Albanaca (DUA i DPS koalicija od 2006. do 2011). “Želimo vjerovati da je sve ovo zaostavština iz ranijeg perioda i da je na aktuelnoj političkoj eliti da radi na poboljšanju ljudskih i manjinski prava”.

BUNDESTAG

Bolja saradnja sa dijasporom Njemačka pohvalila napredak Crne Gore Potrebno je da saradnja Crne Gore sa našom dijasporom bude što intenzivnija, kako kroz skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike, tako i preko Vladinih institucija, rekao je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Suljo Mustafić tokom sastanka sa rukovodstvom udruženja iseljenika porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj. On je primio juče u svom kabinetu rukovodstvo udruženja porije-

klom iz Crne Gore, koji žive u opštini Bajrampaša u Istanbulu. Predsjednik udruženja Zahit Martinović – Bujukbajrak se u ime delegacije, zahvalio potpredsjedniku Mustafiću na prijemu. Istakli su da Turska usmjerava veliku pažnju na očuvanju i razvoju odnosa dvije države, a dobri sveukupni odnosi će rezultirati i unapređenju ekonomske saradnje, na čemu u narednom periodu treba posvetiti posebnu pažnju.

KONFERENCIJA

Jonica u Skoplju Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Snežana Jonica boravi u Skoplju, gdje učestvuje na Prvoj regionalnoj konferenciji o umrežavanju “Budi mentor, promijeni život”, saopšteno je iz te stranke. Iz SNP-a su naveli, da je Jonica na konferenciji, koju organizuje Makedonska mentorska mreža, jedini predstavnik iz Crne Gore, i u okviru Panela će imati diskusiju “Da li majčinstvo ima komplementarnu ili kontradiktornu ulogu u razvoju karijere”. “Konferencija ima za cilj razmjenu iskustava i znanja između preduzetnika, stručnjaka, poslovnih i vladinih zvaničnika, poslanica re-

gionalnih parlamenata i drugih, u cilju podsticanja značaja mentorskog procesa i umrežavanja žena preduzetnica koje postižu puni potencijal u biznisu”, saopšteno je iz SNP. Navodi se, da je jedan od ciljeva Konferencije, podrška i stvaranje najbolje mentorske mreže za mlade žene koje žele da uspiju kao preduzetnice, a podržana je i od američkog Stejt dipartmenta . Konferenciju je otvorio američki ambasador u Skoplju Paul D. Volers, a učesnicima će se obratiti i predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov. Na konferenciji će učestvovati predavači iz Makedonije i 14 drugih država.

“Potpredsjednik Mustafić je kazao da je potrebno da saradnja sa našom dijasporom bude što intenzivnija, kako kroz skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike tako i preko Vladinih institucija. Tokom razgovora, obje strane su istakle dobre odnose dvije države na svim nivoima, koje treba i dalje unapređivati naročito na ekonomskom i kulturnom planu”, ističe se u saopštenju iz Mustafićevog kabineta.

Jonica

Njemački Bundestag glasaće za otvaranje pregovora sa Crnom Gorom u poglavljima 23 i 24, saopštio je potpredsjedniku Vlade Dušku Markoviću, koji boravi u radnoj posjeti toj državi, predsjednik Odbora za evropska pitanja Gunter Krihbaum. On je pozvao Skupštinu da obaveze prema pregovorima postavi ispred svih ostalih pitanja, ističući da je podrška njemačkog parlamenta Crnoj Gori izvjesna u svim narednim koracima tokom pregovaračkog procesa. “Bundestagu je veoma stalo i pratimo učinke Crne Gore u građenju vladavine prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Smjer u kom se krećete pokazuje napredak. Ono što je jednako važno za uspjeh je saradnja parlamenta i Vlade. Obaveze iz pregovora treba da budu ispred svih ostalih pitanja i u Skupštini”, kazao je Kirhbaum. Njemačka ministarka pravde Sabin Lojthojs-Sharenberger saopštila je Markoviću da je impresionirama naporima koje preduzima Crna Gora kako bi osigurala otvaranje pregovara 23 i 24. “Jasno je da je vaša zemlja na

Marković

dobrom putu i da moj kolega čini sve kako bi stvorio uslove da do kraja godine uđete u pregovarački proces za poglavlja 23 i 24 . Moderna pravna država i nezavisnost pravosuđa odlučujuće su vrijednosti za državu i demokratiju. Mi ćemo kao Njemačka ostati uz vas, jer su pravda, sloboda, bezbjednost, osnovna prava i pravosuđe ključna poglavlja za napredak”, kazala je Lojthojs-Sharenberger.

Ekonomija

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

Vlada još ćuti

BRAJOvIĆ

Još analiziramo ponude za autoput Ministarstvo saobraćaja i dalje analizira dostavljene ponude za izgradnju autoputa, a do kraja mjeseca biće poznata i odluka, kazao je juče ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović u Bijelom Bolju. “Ministarstvo će do kraja drugog kvartala saopštiti Vladi i ona će usvojiti Odluku koje će dalje korake preduzeti, što

zavisi od izbora partnera”, kazao je Brajović. Za izgradnju autoputa Bar - Boljare do sada su interesovanje pokazali kineska kompanija za telekomunikaciju i infrastrukturu CCCC, koju podržava Exim banka, američkoturski konzorcijum Behtel – Enka i turski konzorcijum Dogus Gulsan. B.Č.-I.C.

SNP

Neplatiše na vidjelo Socijalistička narodna partija pozvala je Vladu da saopšti koji poslodavci u Crnoj Gori prilikom isplate zarada ne obračunavaju i ne uplaćuju doprinose za penzijsko-invalidsko i obavezno zdravstveno osiguranje. “Crnogorski građani imaju pravo i da znaju zbog čega sistem ne funkcioniše, ko je odgovoran za takvo stanje i kakve sve posljedice mogu nastupiti po korisnike penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja”, kazao je potpredsjed-

nik SNP Neven Gošović. On je dodao da građani imaju pravo da znaju koji poslodavci istovremeno sa isplatom zarada ne uplaćuju doprinose fondovima penzijskog i invalidskog i zdravstvenog osiguranja. Prema riječima Gošovića, od stepena naplate doprinosa za penzijsko-invalidsko i obavezno zdravstveno osiguranje umnogome zavisi finansijska stabilnost fondova, a time i ostvarivanje prava građana na isplatu penzija i adekvatnu zdravstvenu zaštitu. I.C.

Nova srpska demokratija pozvala je predstavnike Vlade da građanima saopšte konkretnije podatke o kupovini tri nova elektromotorna voza iz Španije za 13 miliona eura. Iz te stranke su podsjetili da su prije skoro mjesec pitali nadležne da li je postojala mogućnost da se po dva ili tri puta nižoj cijeni kupe vozovi iz Rusije, istog i boljeg kvaliteta, ali da nijesu dobili odgovor. “Niko od nadležnih očigledno nema hrabrosti da komentariše tu temu i odgovori na konkretna pitanja, što, između ostalog, pokazuje koliko aktuelna vlast poštuje građane Crne Gore”, navodi se u saopštenju Nove srpske demokratije. Oni su kazali da ćutanje Vlade i nespremnost da se građanima kaže gdje se i zašto troše njihove pare može da znači samo jedno - da se radi o krajnje problematičnom poslu.

Čekaju još osam dana Bivši radnici plužinskog Ugostiteljsko-turističkog preduzeća (UTP) “Piva” čekaće još osam dana da im se na ime otpremnina isplati posljednja rata od prošlogodišnje prodaje istoimenog hotela ili će, u suprotnom ,početi štrajk ispred podgoričkog Privrednog suda i Ministarstva turizma. Isplatu posljednje rate, od po 1.500 eura u prosjeku, čeka 70 bivših radnika UTP “Piva”. Oni su u dopisu upućenom Privrednom sudu, ministru održivog razvoja i turizma, Branimiru Gvozdenoviću, kao i stečajnoj upravi kompanije, podsjetili da je novac trebalo da bude isplaćen u junu prošle godine, kada je Hotelska grupa “Budvanska rivijera” izmirila posljednju ratu za kupovinu hotela “Piva”. “Prodaja je davno okončana, a mi još nijesmo dobili novac koji je trebalo da nam uplati stečajni upravnik, Veselin Raičević”, kazali su radnici. Oni su podsjetili da je spor oko isplate posljednje rate nastao kada je kupac restorana “Pivsko oko” na Goranskom Milovan Gogić iz Sombora tražio da mu se vrate 92.000 eura jer nije znao da mu zemljište na kojem se nalazi taj objekat ne pripada.

ALARMANTNO

Plantaže u sve većim problemima? Aprilska plata, nakon deset godina, nedavno prvi put kasnila sedam dana Podgorička kompanija Plantaže 13. jul, kako saznaju Dnevne novine, zapala je u ozbiljne finansijske probleme. Prema navodima nekoliko radnika te kompanije, koji su kontaktirali naše novine, plata prvi put za deset godina kasni sedam dana. Oni su kazali i da je na nedavno održanom sastanku Sindikata i menadžmenta došlo do razmirica zbog kašnjenja, ali i najavljenog smanjenja plata, te da je izvršna direktorica Verica Maraš napustila sastanak. Prema njihovim navodima, kašnjenje je plate prvi zvanični pokazatelj, dok u kompaniji već nekoliko mjeseci unazad stvari idu loše. Sa računa kompanije, kako sumnjaju, nekoliko puta su podizane znatne sume novca, najvjerovatnije namijenjene rješavanju situacije u nekoj drugoj kompaniji. Ono što su dobili kao objašnjenje od menadžmenta za ovakvu je slaba naplata potraživanja, ali i slaba prodaja, niža od planirane. O naše pozive međutim oglušio se kompletan Odbor direktora, od koga je juče bilo nemoguće dobiti izjavu, kao i od izvršne direktorice Verice Maraš, dok su se drugi članovi Odbora branili neobaviještenošću. Kompanija Plantaže bila je

AuTOPRevOzNO

PKCG

Predstavnici bivših radnika Autoprevoznog iz Nikšića, koji od utorka štrajkuju glađu, pokušaće danas u Podgorici da sa predstavnicima Vlade i Saveza sindikata zajednički pronađu rješenje za njihov problem. Grupa od 123 radnika, koji već dvije i po godine zahtijeva isplatu otpremnina od 250 eura po godini staža, kazali su da će ovog puta istrajati i sačekati svoj novac. “Proteklih dva dana 35 radnika je provelo noć na ulici, odnosno ispred prostorija Saveza sindikata. Pošteđeli smo koleginice i poslali ih kući. Očekujemo dogovor i ovaj dan će biti dan D za nas. Očekujemo da nadležni imaju sluha za naše zahjeve”, poručio je predstavnik bivših radnika Autoprevoznog Milisav Đikanović. Radnici bi danas trebalo da razgovaraju sa predstavnikom Vlade Predragom Stamatovićem, predsjednikom Skupštine Saveza sidnikata Crne Gore Danilom Popovićem i generalnim sekretarom te radničke asocijacije Zoranom Masoničićem. Bivši radnici Autoprevoznog preduzeća su počeli su štrajk 28. maja ispred Upravne zgrade Rud-

Usklađivanje prava preduzeća sa pravnom tekovinom EU predstavlja važan je zadatak za Crnu Goru, jer je pravna regulativa temelj uređenja ekonomsko-socijalnih odnosa jedne zemlje, ocijenio je predsjednik Privredne komore (PKCG), Velimir Mijušković. On je na okruglom stolu o usklađivanju prava privrednih društava sa pravnom tekovinom EU, koji je organizovan u PKCG, kazao da je u Crnoj Gori neophodna regulativa koja utvrđuje uslove osnivanja, organizovanja i upravljanja preduzećima. “Postojeće stanje u ovoj oblasti u Crnoj Gori narušeno je zbog pravne nesigurnosti i česte zloupotrebe statusa osnivača društava sa ograničenom odgovornošću”, rekao je Mijušković. On je objasnio da do zloupotrebe dolazi zbog nepostojanja kapitala preduzeća, koji bi bio garancija za obaveze koje nastanu u pravnom prometu. “Nužno je unaprijediti i oblast pružanja informacija o predu-

jedna od rijetkih koja je i u uslovima krize poslovala sa dobitkom. Donedavno ta kompanija hvalila se velikim izvozom i mnogobrojnim priznanjima za kvalitet proizvoda. Ukupan prihod na kraju decembra iznosio je 37,46 miliona eura, što je 3,7 odsto manje nego u uporednom periodu. Poslovni rashod je blago porastao na 33,34 miliona eura. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi iznosili su 15,69 miliona eura, materijala 9,86 miliona, a amortizacije i rezervisanja 4,44 miliona eura. Ostali poslovni rashodi su na kraju decembra dostigli 2,86 miliona eura. Ukupna aktiva kompanije na kraju prošle godine iznosila je 128,06 miliona eura i bila je 3,3 odsto veća u odnosu na uporedni period. Najviše akcija Plantaža, 22,23 odsto, pripada Investiciono-razvojnom fondu. Fond PIO ima 21,49 odsto udjela u preduzeću, Sosiete General Monetenegro banka 9,22 odsto, a Zavod za zapošljavanje 8,52 odsto. Vlada raspolaže sa 3,67 odsto akcija Plantaža, fondovi HLT i Trend sa 2,46 odsto, odnosno 1,17 odsto, dok su vlasnici 1,35 odsto udjela skriveni iza CK Zbirnog kastodi računa 5. I.B.

Na ulici spavalo 35 radnika Neophodno unapređenje pravne regulative

nika Boksita i njena vrijednost iznosi 1,2 miliona eura. Ta lokacija je ponuđena umjesto placa, ali za nju ni nakon pet licitacija nije bilo kupaca, a koja se nalazi u Ulici Vuka Mićunovića. Radnici su poručili da će štrajk prekinuti isključivo kada na računima bude uplaćen novac i to svih 600.000 eura.

● Vlada razumije, ali ne može da pomogne Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Vujica Lazović, kometarišući proteste Autoprevoznog, kazao da Vlada ima razumijevanja za njihove zahtjeve, ali i da teško može naći normativno uporište da im pomogne. I.C.-J.L.

zećima i njihovom poslovanju, što trenutno nije na nivou interesa privrednika i pravne tekovine EU”, naveo je Mijušković. Državni sekretar za evropske integracije Aleksandar Pejović smatra da je potrebno obezbijediti povoljne uslove poslovanja koji će domaćim preduzećima omogućiti da postanu ravnopravni učesnici na jedinstvenom evropskom tržištu. On je kazao da bi dobar poslovni ambijent, doprinio i povećanju stranih direktnih investicija. “Zbog toga je značajno stvoriti povoljnu klimu za razvoj malih i srednjih preduzeća. Ne može se napredovati u oblasti vladavine prava, ako ekonomija ne funkcioniše dobro”, ocijenio je Pejović. On je podsjetio da usklađivanje crnogorskog sa zakonodavstvom EU, između ostalog, podrazumijeva i elektonsku registraciju preduzeća, pojednostavljenje te procedure, kao i niži osnivački kapital koji podstiče razvoj malog i srednjeg biznisa. I.B.

Ekonomija

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

SINDIKAT ALUMINIJUMA PORUČIO

Ne rugajte se narodu!!! Krivokapić: Dosta je bilo političke trgovine u vladajućoj koaliciji na štetu građana, a u korist fotelja

Ivana Cimbaljević

Situacija sa KAP-om vodi gašenju fabrike, jer se logika i surova ekonomska praksa ne može izbjeći, ocijenio je juče potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Vujica Lazović. “Oni koji su prihvatili ovakav model vjerovatno će tražiti neko rješenje. Naredni dani pokazaće šta će se desiti”, kazao je Lazović juče za Radio Crne Gore. Ova izjava Lazovića ponovo je izrevoltirala Sindikat aluminijuma. Predsjednik sindikata Rade Krivokapić poručio je Lazoviću da je “dosta je bilo političke trgovine proteklih godina”, koja je bila na štetu svih građana Crne Gore kako bi se dobila ministarska mjesta i direktorske fotelje

tako što su jedni bili za, a drugi protiv i, kad jedni ponude još jednu fotelju, drugi popuste. “Sjednite gospodo, dogovorite se i ne rugajte se ovom narodu. Poštenije bi bilo da podnesete ostavke i kažete: ne umijemo sačuvati nijednu fabriku, nijedno radno mjesto, nego da zatvorite sve što radi i da dalje vodite ovu državu u propast”, kazao je Dnevnim novinama Krivokapić. Da živimo u zemlji gdje logike nema, kako je kazao Krivokapić, odličan je primjer vladajuća koalicije, u kojoj partneri različito vide budućnost aluminijumske proizvodnje u Crnoj Gori. “Da je neko na vlasti ostao dvadeset godina, a da je ugasio svaku fabri-

ku koja je radila tu logike nema, da predsjednik Vlade kaže da KAP treba da radi, a potpredsjednik Vlade da ne treba da radi, tu logike nema”, kategoričan je Krivokapić. Sindikat je opet pozvao premijera Mila Đukanovića da izađe sa zvaničnim stavom Vlade i konkretnim odlukama u vezi sa Kombinatom aluminijuma i poručio da neće dozvoliti da pojedinci stvaraju atmosferu linča kako bi ubirali sitne političke poene. “Ukoliko to ne učinite Sindikat aluminijuma će početi sa aktivnostima u cilju odbrane Kombinata aluminijuma i naših radnih mjesta”, poručio je Krivokapić. Situacija u Kombinatu aluminijuma posljednjih dana se iskomplikovala, nakon što je Crnogorski elektoprenosni sistem dobio je upozorenje od Evropskog elektroenergetskog sistema, operatora iz Švajcarske, da podesi zaštitu prema KAP-u, tako da ako fabrika do ovog roka ne nađe snabdjevača, fabrika više neće imati struju. I dok nadležni traže rješenje za obezbjeđivanje struje za Kombinat aluminijuma, iz Evrope je stigao i rok do kojeg se mora taj posao završiti - 13. jun, do kada

Lazović se nada da trgovci neće povećavati cijene Potpredsjednik Vlade je, komentarišujuću najavljeno povećanje stope poreza na dodatu vrijednost, kazao da ako neko nekad u sistemu zataji, ne može se naći osnova da se to ispegla i ispravi. Novac poreskih obveznika, kako je kazao Lazović, ne može se nemilosrdno dijeliti zato što je neko nekad napraće EPCG isporučivati struju fabrici. Ukoliko do tog roka ne bude pronađeno rješenje, najvećem crnogorskom industrijskom gigantu će automatski biti isključena struja. Elektroprivreda Crne Gore prestala je da isporučuje struju KAP-u 1. oktobra, nakon čega je tu obavezu preuzeo Montengro bonus. Od Nove godine tu obavezu je preuzeo CGES, koji je to radio do 23. maja, kada je EPCG je odlučila da dnevno isporučuje dodatnih 84 megavat časova do 13. juna, do kada sve uključene strane, odnosno EPCG, Vlada, CGES, Montenegrobonus i Rudnik

vio grešku. “Udar, koji se očekivao povećanjem PDV-a, biće amortizovan zahvaljujući tome što su trgovci obećali da neće povećavati cijene. Tako da rast poreza na dodatu vrijednost neće ozbiljnije uzdrmati crnogorsku ekonomiju, niti uticati na životni standard građana”, tvrdi Lazović. uglja Pljevlja treba da definišu i potpišu sve potrebne izvršne sporazume, kako bi se pronašlo konačno i dugoročno rješenje za snabdijevanje KAP-a električnom energijom. ● MANS podNoSi tužbu Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijeće danas tužbu Upravnom sudu protiv Agencije za zaštitu ličnih podataka, jer su, kako navode, odbili žalbu MANS-a za slobodni pristup informacijama kojima su od Kombinata aluminijuma tražili da dostave podatke o poslovanju.

Društvo

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

TROŠIĆE SE MANJE

Renovirani ª studenjakº energetski unaprijeđen U renoviranom i energetski unaprijeđenom dijelu Novog Studentskog doma u Podgorici, koji su juče obišli predstavnici ministarstava ekonomije i prosvjete i Svjetske banke, studenti će, kako je kazala pomoćnica ministra ekonomije za energetsku efikasnist Dragica Sekulić, imati bolje uslove za život i učenje, a od sada će trošiti i manje električne energije. “U okviru rekonstrukcije Studentskog doma, koja je koštala 221.570 eura, zamijenili smo fasadnu stolariju na Prvoj i Drugoj fazi i dijelu restorana. Na Drugoj fazi rekonstruisana je termoizolacija i izvršeni zanatsko-stolarski radovi”, rekla je ona i poručila da su nadležni uradili sve što je bilo do njih, a sada je na studentima i osoblju da to održavaju. Poboljšanje energetske efikasnosti javnih objekata u Crnoj Gori veliki je uspjeh, a Ministarstvo ekonomije je na taj način, smatra vođa tima Svjetske banke za projekat “Energetska efikasnost u Crnoj Gori” Jari Vajnen pomoglo stvaranje ekonomske djelatnosti i otvaranju novih

Ministarstvo odbrane raspisalo je javni oglas za prijavljivanje kandidata za prijem na Vazduhoplovnu vojnu akademiju u Atini za narenu studijsku godinu, saopšteno je iz ovog Vladinog resora. “Za kandidate koji ispunjavaju uslove oglasa, Ministarstvo odbrane će organizovati testiranje iz engleskog jezika, psihološko testiranje, kao i provjeru fizičkih sposobnosti. Izabranim kandidatima Ministarstvo odbrane obezbjeđuje besplatno školovanje kao i mjesečna novčana primanja, a obaveza kadeta je da nakon završetka školovanja stupe u službu u Vojsci Crne Gore”, ističu iz Ministarstva odbrane. Javni oglas je otvoren do 19. juna, a prijavni formular može se naći na sajtu www.odbrana. gov.me, na linku Konkursi. B.B.

GVOZDENOVIĆ

Daleko smo mi od ekološke države radnih mjesta u sektoru građevinarstva, a i životna sredina se manje zagađuje. Rekonstrukcija Studentskog doma dio je Vladinog projekta “Energetska efikasnost u Crnoj Gori”, koji je obuhvatio 15 ustanova, osam škola, jedan studenstki dom i šest bolnica, za čiju realizaciju je dobijen kredit u iznosu 6,5 miliona eura od Međunarodne banke za obnovu i razvoj. J.V.Đ.

Stigao voz iz Španije Drugi od ukupno tri elektromotorna voza “Civity” španskog proizvođača CAF koje je Željeznički prevoz Crne Gore naručio za potrebe prevoza putnika u unutrašnjem željezničkom saobraćaju, stigao je u Podgoricu. Treći i posljednji voz, kako je saopšteno, očekuje se oko 20. juna. Vozovi su namijenjeni lokalnom prevozu putnika i kao takvi mogu se koristiti na svim relacijama, Bar - Bijelo Polje i Podgorica - Nikšić. “Trodjelni elektromotorni vozovi sa potrebnim rezervnim djelovima i potrošnim materijalom, specijalnim i standardnim alatom te priborom, koštali su 13.050.000 eura. Željeznički prevoz Crne Gore kupio ih je novcem od kredita EBRD-a za koji je garanciju dala Vlada. Željeznički prevoz putnika predstavlja djelatnost od javnog interesa, kod nas kao i u svijetu, zbog čega se na adekvatan način subvencioniše od strane države”, navodi se u saopštenju. Dodaje se da se vozovi CAF Civity kreću se projektovanom maksimalnom brzinom od 120 km/h. Crna Gora je posljednji put novi voz kupila 1984. godine. B.B.

Ministar turizma kazao da nas čeka dosta posla u oblasti životne sredine, dok iz Agencije najavljuju saniranje crnih eko tačaka

Crna Gora ima još puno posla, ukoliko želi da njen epitet ekološke države dobije svoje puno značenje, ocijenio je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović na skupu povodom obilježavanja Dana životne sredine. On je kazao da taj događaj predstavlja i zaključivanje projekta Podizanje ekološke svijesti, koji je finansirala Evropska unija (EU) i čiji je cilj bio unapređenje razumijevanja, svijesti i odgovornosti za pitanja održivog razvoja i životne sredine. “Jasno je da Crna Gora ima još puno posla ukoliko želi da epitet ekološke države dobije svoje puno značenje. Na tom putu imamo pomoć EU, ne samo kroz projekte, već i mnoge druge djelatnosti u kojima su prepoznate potrebe Crne Gore”, naveo je Gvozdenović. Šef Delegacije EU u Podgorici,Mitja Drobnič kazao je da pitanje zaštite životne sredine treba postaviti u središte donošenja odluka u svim politikama. “Iskreno vjerujem da je to neophodno uraditi, jer politika zaštite životne sredine ide ruku pod ruku sa ekonomskim razvojem. Vjerujem da je takozvani zeleni rast, dugoročno gledano, naš jedini izlaz iz ekonomske krize”, poručio je Drobnič. On je kazao da je jačanje svijesti javnosti o zaštiti životne sredine važno, jer će dodatno poboljšati uslove života i imidž Crne Gore, što će dalje djelovati kao katalizator za strane investicije, posebno u turizmu. Drobnič je naglasio da se nakon otvaranja pregovora za pristupanje sa Crnom Gorom, pojavila mnogo jača potreba i obaveza podizanja svijesti o zaštiti životne sredine. ●ZA KLJUČNE EKOLOŠKE PROBLEME 50 MILIONA Agencija za zaštitu životne sredine priključila se globalnoj kampanji povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine, čiji je ovogodnišnji slogan, “Misli.Jedi.Sačuvaj”, sa ciljem podizanja nivoa svijesti u Crnoj Gori i preduzimanja adekvatnih ekoloških akcija. Vršilac dužnosti direktora Agencije za zaštitu životne sredine Ervin Spahić ocijenio je da je pored primjene zakona neophodno spovoditi i stalne programe ekološke edukacije na svim nivoima. “Najmanje jedna trećina svega što se uzgaja u svrhu prehrane na ovoj planeti se izgubi između mjesta proizvodnje i potrošača. To je problem. Svako od nas može učiniti nešto povodom toga i to je razlog zašto je u svijetu pokrenuta kampanja ‘Misli, Jedi.

Podgorica dobila titulu eko-opštine Na skupu su uručeni sertifikati pobjednicima na konkursu za Ekoopštinu i Eko-preduzeće, a učesnicima dječjeg literarnog i likovnog konkursa uručene su nagrade. Žiri za izbor Eko-opštine od 12 prijavljenih lokalnih samouprava, proglasio je Podgoricu Eko-opštinom. Za Eko-preduzeće, u kategoriji velikih, proglašeno je Hotelskoturističko preduzeće Budvanska rivijera. U kategoriji srednjih preduzeća to priznanje dobilo je Niksen trejd Čavor sa Njeguša, a u kategoriji malih barska firma Hemosan.

Na dječjem literarnom konkursu na temu “Odložite otpad na pravilan način, neka naš dom bude čist”, prvu nagradu je osvojila Nevena Ivanović, učenica podgoričke Osnovne škole “Branko Božović”, drugu Milica Šarčević iz OŠ “Šukrija Međedović” Godijevo - Bijelo Polje, a treću Aida Škrijelj iz OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin”. Na likovnom konkursu na istu temu prve dvije nagrade dobile su Ksenija Čepić i Nikolina Raičević iz OŠ “Vlado Milić” iz Podgorice, i Ivana Zečević iz OŠ “Vuk Karadžić” iz Berana.

Sjever zapostavljen Iz Nevladine organizacije “Euromost” saopštili su da opštinama na sjeveru Crne Gore nedostaju novac i stručni kadar da bi se poboljšala njihova situacija u vezi sa zaštitom životne sredine, kao i da se te sredine nalaze u teškoj situaciji, da bi mogle bilo šta uraditi kada je u pitanju pomenuta oblast. “Sjever je zapostavljen, zbog nezainteresovanosti Ministarstva za održivog razvoja i Agencije za taj dio države, koje na tom polju vide samo Podgoricu, gdje se obično i realizuju neke aktivnosti. Zagađenost vazduha i rijeka, nelegalne deponije, nezakonita kao i nekotrolisana ekspolotacija šljunka, neopremljenost komunalSačuvaj’”, izjavio je Spahić. Savjetnica u Agenciji Almina Bučan smatra da o posvećenosti Vlade rješavanju najvećih ekoloških problema u državi govori upravo činjenica da je za tu potrebu predviđeno potpisivanje kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom u iznosu do 50 miliona eura. “Taj iznos neophodan je za nastavak projekta ‘Upravljanje industrijskim otpadom’ i čišćenje i očekuje se da kreditni aranžman postane efektivan već do kraja tekuće godine. Crne ekolške tačke, dakle, biće sanirane u naredne tri godine, kroz pomenuti

ne policije, nesprovođenje kaznenih mjera su samo jedan dio problema na sjeveru u toj oblasti na koje još niko nema rješenje. Razlog tome je i nedostatak novca kao i stručnog kadra, koji bi djelovao samo na tom polju u opštinama, istakla je koordinatorka za zaštitu životne sredine u Euromostu” Bilgena Hubanić. Ona je podsjetila da je šef odjeljenja Evropske komisije za međunarodne odnose i proširenja za životnu sredinu Nikolas Henli, u komunikaciji sa Euromostom, jasno dao do znanja da Crna Gora, mora da usvoji standarde iz oblasti životne sredine EU, kao jedan od uslova za ulazak u tu zajednicu. projekat”, kazala je Bučan. Govoreći o uticaju otpada na životnu sredinu, savjetnica u Agenciji, Tatjana Đoković saopštila je da je prema podacima Monstata 2011. godine u Crnoj Gori generisano 297.428 tona komunalnog otpada, odnosno više nego jedan kilogram dnevno po glavi stanovnika. Svečanosti koju je organizovala Agencija prisustvovali su i najmlađi ekološki aktivisti- učenici prvog razreda Osnovne škole “Maksim Gorki” iz Podgorice, koji su recitovali pjesme posvećene zaštiti životne sredine. M.M.K. - B.B.

Društvo

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

Traže Fakultet na albanskom Forca je zatražila od Univerziteta Crne Gore da u narednoj studijskoj godini smjer na Fakultetu za turizam na albanskom jeziku, i da sjedište te ustanove bude u Ulcinju. Član Glavnog odbora Force, Nail Draga, kazao je da se mora uzeti u obzir da se za Akademsku 2013/14 na prvu godinu studija učiteljskog smjera na albanskom nije prijavio nijedan student. Draga je dodao da je to zbog činjenice što je taj studijski program proizveo dovoljno kadrova učiteljskog profila, i da oni postaju suficitarni. “Uzimajući u obzir da za profil ove profesije, škole sa nastavom na albanskom jeziku u Crnoj Gori nemaju potrebu u narednih nekoliko decenija, predlažemo da se umjesto ovog profila otvori novi studijski program na albanskom jeziku”, navodi se u zahtjevu Force. U toj partiji smatraju da bi najpoželjniji profil za novi smjer bio turistički. B.B.

Crna Gora i dalje u ISAF misiji Ministar odbrane Milica Pejanović-Đurišić kazala je da će Crna Gora nastaviti sa angažovanjem u Regionalnoj komandi “Sjever” u okviru ISAF misije. Pejanović-Đurišić, koja je učestvovala na redovnom sastanku Sjeverno-atlantskog savjeta NATO na nivou ministara odbrane zemalja kontributora u ISAF misiji, kojim je predsjedavao generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmunsen, izrazila zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom Crne Gore sa partnerskim zemljama na terenu. Ministarka je, kako je saopšteno iz njenog resora, istakla da “Crna Gora planira učešće u post-tranzicionoj misiji nakon 2014. godine, koja će biti neborbenog karaktera”. “I prije svega će biti orijentisana u pravcu obuke i savjetovanja ANSF”, navedeno je u saopštenju. B.B.

SASLUŠANJE

Živković: Dođite na otvaranje 1. jula Migo obećao pomoć Azri Đečević Na inicijativu Zdenke Popović (SNP) i predsjednice Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, poslanici su otvorili žiro-račun za pomoć penzionisanoj nastavnici Azri Đečević. Na taj će račun poslanici uplatiti dio svojih zarada. “Azra Đečević nije sama, niti jedina. Ima takvih jako puno. Prosvjetni radnici dovedeni su na ivicu egzistencije”, kazala je Popović. Obećanje pomoći nije izostalo ni od Stijepovića. On je rekao da će pomoći ne samo lično, već i u ime resora koji predvodi.

DF nezadovoljan zbog probijanja rokova za izgradnju vrtića u Golubovcima, direktor Direkcije za javne radove dao novi rok do kraja mjeseca Bojana Brajović

ako je funkcioner Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević ocijenio da se gradnja vrtića u Golubovcima pominje kao investicija još od 2008. godine, što pokazuje odnos države prema predškolskom sistemu, direktor Direkcije za javne radove Žarko Živković obećao je da će objekat biti završen do kraja ovog mjeseca. Živković je, na sjednici Odbora za prosvjetu, kulturu, nauku i sport koji je obavio konsultativno saslušanje ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića, pozvao članove tog skupštinskog tijela da se nađu u prostorijama novog vrtića 1. jula.

I dok je Knežević podsjećao da je prvi završetak radova bio najavljen za septembar 2010. godine, pa prolongiran za isti mjesec 2011., odnosno 2012., pa februar ove godine, Živković je obećao da će radovi biti okončani do kraja ovog mjeseca. Kazao je i da će se zetski mališani naći u novim prostorijama već sa početkom školske godine, dakle u septembru. “Pozivam članove odbora da se 1. jula nađemo u novim prostorijama vrtića”, rekao je Živković, navodeći da će objekat površine 1.700 kvadrata, vrijednosti oko 1,6 miliona eura, moći da primi do 150 mališana.Pravdajući kašnjenje u izgradnji “vremenom potrebnim da se pribavi dokumanetacija da bi radovi mogli da počnu”, Stijepović je rekao da u takvim okolnostima “nijedno dijete nije ostalo neupisano”. Sa druge strane, Živković je ustvrdio da je glavni razlog kašnjenja u izgradnji nedostatak novca, ali i loši vremenski

uslovi. Stijepović je negirao konstataciju Kneževića da je Živkovića doveo na saslušanje, jer ga smatra krivim za probijanje rokova, iako on nije bio pozvan na sjednicu odbora. “Mislim da je on jedini nadležni koji može davati izjave po tom pitanju”, odgovorio je Stijepović. On je rekao da je cilj resora kojim rukovodi da što više djece bude uključeno u predškolsko obrazovanje. Ukazujući na prebukiranost vrtića, Zdenka Popović (SNP) je ostala uskraćena za ministrov odgovor na pitanje koliki je prosjek djece po grupama, te kakvi su evropski standardi po tom pitanju, već joj je pojasnio da ukupan broj upisane djece ne znači da su sva djeca svakog dana u vrtićima. I dok je Pozitivna ministru zamjerila zbog toga što se ne ulaže dovoljno u sjevernu regiju, iz Liberalne je partije stigla primjedba na mali udio upisane djece iz RE populacije.

DF: Ministar nije džentlmen Poslanica Jelisava Kalezić (DF) kazala je da je iznenađena rekacijom ministra kada su se pojedini poslanici nasmijali prilikom njegovog izlaganja, na šta im je on obrusio da ne zna šta je smiješno. Ona je ocijenila da niko nije zlonamjerno reagovao. Stijepović je na primjedbu poslanice DFa konstatovao da na političke uvrede ne može odgovoriti džentlmenski, naglašavajući da ako treba da ode, da će to i uraditi. Kalezić je nakon toga

rekla da je ministar trebalo da govori činjenično na osnovu istraživanja i rezultata “Strategije o predškolskom obrazovanju”, želeći da napusti sjednicu. Međutim, na molbu predsjednice Odbora Branke Tanasijević je ostala u sali, a tek nakon toga Stijepović je kazao da je u vrtićima sprovedeno istraživanje po kojem je 80 odsto roditelja zadovoljno tretmanom njihove djece, 18 djelimično zadovoljno, a dva procenta nezadovoljno.

INStItUt zA boLEStI dJEcE

SLUČAJ JELIĆ

Donacija zlatare ª Mikel Fº KCCG

Nakon kafe sa sudskim izvršiteljem, napustila stan

Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Milan Mijović i vlasnik zlatare “Mikel F” iz Podgorice Danijel Nuleši potpisali su juče ugovor o dugoročnoj donaciji. Riječ je o donatorskom projektu koji je pokrenula zlatara “Mikel F” sa ciljem da podrži Institut za bolesti djece Kliničkog centra. “Od svakog prodatog dragog kamena iz nove kolekcije pod nazivom “Life is brilliant” opredijelićemo 10 odsto za potrebe Instituta za bolesti djece. Akciju ćemo sprovoditi u kontinuitetu, dok god u prodaji bude ta kolekcija”, objasnio je Nuleši i najavio da će uskoro u ponudi biti i kolekcije nakita za vječanje od koje će zlatara

“Mikel F” takođe izdvajati 10 odsto. Direktorka Instituta za bolesti djece dr Danojla Dakić izrazila je nadu da će taj čin biti inspiracija i dobra ideja i za sve druge ljude koji imaju mogućnosti da pomognu. “Pravi prijatelji su kao dijamanti, sjajni, lijepi, vrijedni i uvijek potrebni, a to potvrđuje i ovaj prijateljski gest zlatare “Mikel F”. Nadam se da će ovo biti inspiracija i dobra ideja i za druge ljude, koji će napraviti slične korake, jer čovjek se poznaje po njegovim djelima, a naša je dužnost da učimo djecu da bogat nije onaj koji ima već ko mnogo daje”, kazala je Dakić. J.V.Đ.

Jelić juče napustila stan

Podgoričanka Svetlana Jelić juče oko deset časova, zbog neplaćenih dugova NLB lizingu, predala je sudskom izvršitelju ključeve stana u kome je prethodnih godina živjela sa dvoje maloljetne djece. Kako je i najavila, Jelić je bez drame dočekala sudskog izvršitelja sa kojim je juče popila prvu jutarnju kafu nakon čega je sa svojim stvarima napustila stan. “Utočište i privremeni krov nad glavom Svetlani je nakon jučerašnjeg iseljenja pružila jedna od brojnih prijateljica. “Trenutno živim kod drugarice, kćerka je već nedjelju dana kod mog bivšeg muža dok je dvogodišnji sin kod mojih roditelja. Od svih dešavanja posljednjih dana sam van sebe,

ali neće ni ovo trajati dovjeka”, priča Svetlana. Ona je kazala da joj je bivši muž, koji je zapao u finansijske probleme, obećao pomoć kada i sam stane na noge. Jelić, samohrana majka dvoje djece dospjela je u žižu javnosti kada je objavila prodaju bubrega kako bi platila zaostale dugove NLB lizingu i tako nastavila da živi u stanu koji se vodio na ime njenog bivšeg muža. Ona je prvi put za problem dugovanja saznala kada je prije dvije nedjelje u poštanskom sandučetu zatekla kovertu na kojoj je pisalo “Iseljenje”. Nakon toga počinju njeni bezuspješni pregovori sa bankom, u čiju korist je još prošlog ljeta Osnovni sud u Podgorici donio Rješenje o izvršenju. B.R.

10 Hronika

U autu držao skank Kotorska policija pronašla je u automobilu kojim je upravljao P.V. (21) iz tog grada, oko 50 grama skanka, saopšteno je juče iz Uprave polcicije. Nakon konsultacija sa nadležnim tužiocem, protiv P.V. je podnijeta odgovarajuća krivična prijava, a nađena droga upućena je na analizu u Forenzički centar u Danilovgradu, navodi

se u saopštenju. Policija je drogu pronašla nakon što je na starom putu za Nikšić, u naselju Bujevina kod Kotora, radi kontrole zaustavila autombil kojim je upravljao ovaj dvadesetjednogodišnjak. Pregledom vozila je, kod ručice mjenjača, pronađeno plastično pakovanje sa oko 50 grama skanka. S.K.

PUCNJAVA

Policija traži osumnjičenog Barska policija potražuje sugrađanina Stefana Mandića zbog sumnje da je u nogu ranio golmana FK “Petrovac” Luku Raičevića (19). Raičevića je metak okrznuo, a policija je ispitala okolnosti pod kojima se dogodio ovaj incident preksinoć oko 11 časova na gradskom šetalištu. Inspektori su tim povodom priveli trojicu Raičevićevih drugova Miloša Petrovića, Vladimira Živkovića i Nikolu Vujanovića, koji se terete za krivično djelo “nasilničko ponašanje”. Oni su juče u 15 časova privođeni na saslušanje kod Višeg

državnog tužioca u Podgorici. Nezvanično, Raičević i njegovi drugovi sreli su se sa Mandićem, kada je došlo do verbalnog sukoba i pucnjave. Navodno, potom su Raičevićevi drugovi napali Mandića i pretukli ga. Policija je poslije pucnjave i razgovora neformalnog razgovora sa povrijeđenim krenula u potragu za Mandićem, ali ga još nije pronašla. Prema nezvaničnim informacijama, vatreni obračun bio je nastavak sukoba od prije tri dana, kada su se Raičević i Mandić posvađali na utakmici u malom fudbalu. J.M.

JASAVIĆ:

Medenica ne smije braniti komentarisanje presuda Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić ocijenila je da je zahtjev predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, da se ne komentarišu pravosnažne sudske odluke, suprotan Ustavu, Evropskoj konvenciji i Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koji garantuju slobodu izražavanja. Ona je pozvala Medenicu da se “manje bavi komentarima poslanika, a da više radi svoj posao”. Po njenim riječima, odluka suda da oslobodi optužene u predmetu Deportacije, iako je utvrđeno njihovo nezakonito postupanje, suprotna je Krivičnom zakoniku i praksi Haškog tribunala, prema kojoj je dovoljno da je djelo izvršeno u vezi sa oružanim sukobima.

“A da je deportacija izvršena u vezi sa oružanim sukobima jasno je od momenta izvršenja djela”, kazala je ona, postavljajući pitanje zašto je porodicama stradalih priznat tužbeni zahtjev za naknadu štete, ako se ne radi o oružanom sukobu. Oslobađajuća presuda za Deportacije u kojoj je konstatovano da, iako je bilo protivpravnog postupanja, optuženi nijesu krivi jer nijesu bili strana u sukobu, za Jasavić je poražavajuća. “Na ovaj način po drugi put bezobzirno ponovo ubijamo ubijene, zaboravaljajući da smo kao društvo priznali tužbeni zahtjev njihovim porodicama za naknadu nematerijalne štete zbog ovog gnusnog čina”, istakla je ona. S.K.

Pištoljem na očevice Pripadnici kotorske policije uhapsili su M.K. (47) iz tog grada, zbog sumnje da je pokušao da ubije sugrađane M.K. (32) i G.P.(22), saopšteno je juče iz Uprave policije. Nakon što je juče oko podneva izazvao saobraćajni udes u blizini Kvantaške pijace u Industrijskoj zoni u Kotoru, M.K. je, kako sumnjaju u policiji, pokušao da, iz za sada neutvrđenih razloga, ubije M.K. i G.P., očevice saobaćajnog udesa. Nakon što je udario u automobil, fizički je nasrnuo na njegovog vozača, a zatim su mu pažnju privukli dvojica sugrađana koji su se nalazili u neposrednoj blizini. Uputio se ka njima ispalivši u njihovom pravcu nekoliko metaka iz revolvera “Smith & Wesson”. Ipak, hici nijesu pogodili nijednog od njih djelo je ostalo u pokušaju. M.K. se, osim za pokušaj ubistva, tereti i za držanje oružja bez posjedovne dozvole, saopštili su iz policije. S.K.

Krali elektro materijal Hercegnovska policija podnijela je poseban izvještaj protiv sugrađanina Ž.T. (34) i Nikšićanina M.P. (29), zbog sumnje da su tokom prošlog mjeseca počinili devet krađa, od čega je šest kvalifikovano kao “teške krađe”, saopšteno je juče iz Uprave policije. M.P. i Ž.T. su, kako se sumnja, tokom maja, počinili tri krađe na štetu J.M. iz Herceg Novog. Oni su, kako saopštavaju iz policije, sa njegovog placa koji se nalazi u mjestu Šćepoševići kod Herceg Novog, ukrali veću količinu rezanog željeznog materijala - dijelove građevinske skele, metalne cijevi, šine i druge metalne komponente, koje su potom prodali. U istom periodu počinili su i pet teških krađa na štetu M.J., takođe iz Herceg Novog. Prema sumnjama policije, obili su vrata magacinske prostorije M.J. u Šćepoševićima, a potom iz unutrašnjosti magacina, u više navrata, ukrali više alatnih i građevinskih mašina, građevinski i elektro-instalacioni materijal, koji su potom prodali. Pored navedenog, M.P. i Ž.T. se sumnjiče da su obili stan P.B. u Herceg Novom, a potom iz njegove unutrašnjosti ukrali više metalnih table, cijevi, kao i elektro-instalacioni kabl. S.K.

Danijel Botin se, posredstvom medija, zahvaljuje na saradnji sa crnogorskom policijom

UPRAVA POLICIJE:

Pripadnici LGBT zajednice zaštićeni Prvo zajedničko patroliranje predstavnika kanadske i crnogorske policije upriličeno je sinoć kada je u 8 časova sa Interventnim vodom Područne jedinice Podgorica u patroliranje krenula Danijel Botin, policijska službenica Toronto policije i LGBT kontakt policajac. Patroliranje Botin sa policajcima iz Crne Gore organizovano je u okviru Specijalističke obuke za domaće službenike policije za rad sa LGBT zajednicom koje ima za cilj njihovu integraciju u društvu, ali i, kako je kazala saradnica MUP-a za odnose s javnošću, Tamara Ralević, uspostavljanje “kontakt LGBT policajaca” koji će biti na usluzi pripadnicima ove zajednice. Ralević je pozvala pripadnike LGBT populacije da, ukoliko su žrtve bilo kakvog ugrožavanja prava i sloboda, to prijave policiji koja, će zaštiti njihova prava, ali i identitet. “Uprava policije u svom radu

poštuje ljudska prava i slobode, pa samim time i prava LGBT zajednice. Ova prva zajednička patrola crnogorske i kanadske policije je više simboličkog karaktera ali je izuzetno važna jer je to korak u cilju uspostavljanja saradnje između naših država i zajednica. LGBT zajednica u Crnoj Gori se bori za ostvarivanje svojih prava i sloboda i ima potpunu podršku Uprva policije u okviru policijskih nadležnosti. Ovim želim da pošaljem poruku Uprave policije LGBT osobama u Crnoj Gori da slobodno prijave bilo kakvu vrstu ugrožavanja njihovih prava i sloboda. Dakle, mogu slobodno da se obrate policiji, i ukoliko žele, možemo zaštiti njihov identitet”, kazala je Ralević. Dvodnevnu obuku na temu LGBT prava i unapređenja primjene policijskih ovlašćenja prema tim osobama pohađaće 54 policijska službenika iz svih sektora Uprave policije i njenih organizacionih jedinica. S.K.

POKAZNA VJEŽBA

Osnovci se divili vještim specijalcima Specijalna antiteroristička jedinica i Posebna jedinica policije organizovali su u ponedjeljak 3. juna prijem učenika i nastavnog osoblja Osnovne škole “Druga osnovna škola” iz Budve, na kojem su im prezentvovali svoj svakodnevni rad, saopšteno je juče iz Uprave policije. Grupa od oko 60 učenika pomenute škole, zajedno sa nastavnicima, najprije je posjetila Tim policije na konjima Posebne jedinice policije. Tom prilikom je, kako se navodi u saopštenju, priređen edukativni program, koji se sastojao u izlaganju osnovnih podataka o radu Tima policije na konjima uz odgovore na brojna pitanja učenika na temu rada ovog sektora policije. Učenici i nastavnici su istom prilikom posjetili i Centar za obuku Specijalne antiterorističke jedinice, gdje su im policijski službenici prikazali jednu od taktičko-pokaznih vježbi, navodi se u saopštenju. Nakon realizovane posjete nastavno osoblje “Druge osnovne škole” iz Budve je izrazilo zahvalnost Posebnoj jedinici policije i Specijalnoj antiterorističkoj jedinici Uprave policije, na prijemu svih članova grupe i prezentaciji zadataka iz svog djelokru-

Foto: Uprava policije

PRIJAVA

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

Osnovci se divili spretnostima SAJ-ovaca ga rada, “što je izazvalo pozitivne utiske učenika o posvećenosti i odgovornosti policijske profesije”, saopšteno je iz Uprave policije. S.K.

Hronika 11

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

RAČUNARSKA PREVARA

Viši sud još ne prihvata optužnicu protiv Zagoričana Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici drugi put je vratilo optužnicu Višem tužilaštvu radi dopune istrage i vještačenja po vještaku informaciono i tehnološke struke u predmetu protiv nekolicine lica kojima se stavlja na teret kriminalno udruživanje i računarske prevare. Optužnicom su obuhvaćeni Zagoričani Miloš Čujović, Nikola Marković, Vidoje Stanišić, Nebojša Marković, Saša Klikovac, Dragan Kovačević, Bojan Pejović, Radonja Vulević, Boris Petričević i Slađana Medenica. Grupa koju čine Zagoričani koji su od ranije poznati polciiji, uhapšena je u avgustu prošle godine u akciji “Fokus” koja je realizovana u više crnogorskih gradova, po nalogu višeg državnog tužioca, u saradnji sa Interpolom i Upravom za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Kriminalna grupa

E BANKING

Oprez pri davanju podataka Nakon pisanja Dnevnih novina o hakovanju klijenata Crnogorske komercijalne bake na način što su sa adrese customerservice.me pokušali da dođu do povjerljivih podataka klijenata, Mirjana Perišić, savjetnica za razvoj i unapređenje mjera na zaštiti podataka o ličnosti u Agenciji za zaštitu ličnih podataka, sugerisala je korisnicima bankovnih usluga da budu oprezni prilikom davanja podataka, te da, prije nego ih pošalju, provjere da li se radi o bančinoj adresi. Nedavni slučaj hakovanja CKB banke, kako je kazala, treba da bude opomena svim korisnicima bankovnih usluga. “Apelujemo na klijente banaka da prilikom dobijanja sličnih poruka, prije nego pošalju tražene podatke, kod poslovne banke provjere da li se radi o bančinoj adresi”, kazala je Perišić za portal Analitika. Perišić je u nastavku istakla važnost sadržine ugovora koji je klijent prethodno zaključio sa bankom. “Bitno je detaljno pročitati svaki ugovor koji klijent zaključuje sa poslovnom bankom, jer na taj način određuje obim prava koji banka ima nad njegovim ličnim podacima. Svako dodatno traženje ličnih podataka koje nije definisano ugovorom predstavlja potencijalni rizik i razlog za provjeru traženja tih informacija”, kazala je ona. Ovaj događaj, kako je navela, treba da bude opomena za sve građane da vode računa o svojim ličnim podacima, te da se podigne

Ilistracija

nivo svijesti, da su lične podatke dužni dati samo na zahtjev subjekta koji za njihovu obradu ima zakonski osnov. Američki hakeri napali su klijente crnogorske banke CKB koji koriste e-banking servis, tražeći da im korisnici dostave povjerljive lične podatke. CKB je, po saznanju za hakerski napad, obavijestila klijente da su, kako tvrde, internet kriminalci iz inostranstva, lažno se predstavljajući u ime te banke, u više navrata sa inostranih servera kontaktirali i pokušavali da ubijede bančine klijente da im dostave povjerljive podatke. Prema saznaju Dnevnih novina, ova sajber prevara otkrivena je 30. maja, nakon čega je CKB o tome obavijestila CERT (Tim za rješavanje kompjuterskih incidenata), u Ministarstvu za informaciono društvo, koje je odmah o tome upoznao kolege iz SAD, Kanade, ali i Turske, u čijem sajber prostoru je nastao ovaj program za takozvane “phishing” napade. Očekuje se da te organizacije, u saradnji sa lokalnim policijskim službama otkriju i procesuiraju aktere ovih prevara. Iako su napadi uglavnom usmjereni na klijente CKB-a, koji imaju praksu korišćenja usluga e-banking plaćanja i kupovine, za sada nije poznato da li je i koliko njih nasjelo na prevaru, jer još nije prijavljen nijedan takav slučaj. Iz CKB banke tvrde da nije ugrožen informacioni sistem banke već da su napadi usmjereni direktno na klijente. S.K.

Vidoje Stanišić nakon saslušanja kod tužioca

je, kako je tada saopšteno iz policije, u dužem periodu, sa računa crnogorskih banaka, podigla 195.474 eura, a na račune u Crnoj Gori prebacila 488.200 švajcarskih franaka i 555.428 eura. Taj novac su bloki-

rali nadležni organi. Članovi kriminalne grupe su hakovali sisteme crnogorskih banaka, a zatim novac sa računa nekoliko stranih državljana prebacili na svoje račune.

12 Crna Gora

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

herceg fest

Krivokapić u fotelji, Šućur na čekanju Sanja Milović

ovoizabrana direktorica “Herceg Festa” Branka Šućur, koju je na čelo ove javne ustanove postavio Upravni odbor, došla je juče na svoje novo radno mijesto, međutim u direktorsku fotelju nije mogla sjesti jer joj to nije dozvolila smijenjena v.d. direktorica Dijana Krivokapić.

HERCEG NOVI - Branka Šućur je nakon neuspješnog preuzimanje funkcije direktora “Herceg Festa” od Dijane Krivokapić ljutito napustila dvoranu “Park” ne želeći da daje bilo kakve izjave. “Sve je bilo po zakonu i zato sam došla na posao”, rekla je ljutito Šućur. Sa druge strane, predsjednik Upravnog odbora “Herceg Festa” Ivica Zidar potvrdio je da Krivokapić nije željela da napusti kancelariju, dodajući da će sudskim putem tražiti da se ispoštuje njihova odluka. Na konstataciju novinara da krši odredbu zakona, na koji su im ukazali i predsjednik OO Nove Jovan Subotić i predsjednik opštine Dejan Mandić, a prema kojoj bez odluke osnivača ne može biti izabran novi direktor, Zidar je kazao da da će to dokazati sud, dodajući da “misli da je sve po zakonu”. Na pitanje da li su se ovakvim odlukama članovi Upravnog Odbora ispred Nove srpske demokratije sukobili sa svojom strankom, Zidar je rekao da će to riješiti unutar partije. On je ponovio da je UO pokušao da riješi neka pitanja od interesa za “Herceg Fest” kao što je definisanje ugovora o zakupu sa RTCG i nepla-

ćanja zakupa, jer, kako je rekao, Javni servis duguje oko 8.000 eura. “Novim ugovorom smo htjeli da definišemo i cijenu zakupa jer je dosadašnja 1,60 eura po kvadratu zaista smiješna. Takođe smo htjeli da riješimo i pitanje zakupa Kanli kule i Španjole”, rekao je on. Zidar je dodao da za stanje u kakvom se trenutno nalazi Kanli kula neko mora da odgovora iz opštine ili “Herceg Festa”. Zidar je na pitanje novinara da li je kompetentan da donosi ovakve odluke, s obzirom da Zakon o kulturi tačno definiše ko može biti član Savjeta ustanova kulture, odgovorio da ne razumije pitanje. Zakon nije usvojen, odgovorio je, odnosno ne primjenjuje se u opštini Herceg Novi. Na pitanje da li je tačno da ima lične interese, zajedno sa sekretarom za društvene djelatnosti Opštine Herceg Novi Vladimirom Žutkovićem, koje nijesu bile u skladu sa odlukama v.d. direktora, Zidar je rekao da mu je jedini interes da dobija 150 eura nadoknade, koje ga sleduju kao predsjednika UO, ali da je do sada za godinu dana, koliko je na ovoj funkciji, dobio samo jedan honorar.

I predsjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije Jovan Subotić juče je bio u “Herceg Festu”, ali nije želio da bilo šta komentariše. Smijenjena direktorica Dijana Krivokapić kazala je da nema ništa novo da kaže oko njenog smjenjivanja, dodajući da je predhodnih dana imala više medijske pažnje nego što je htjela. Krivokapić je ponovila da je pokrenuta obustava i tužba pred Upravnim sudom, dodajući da su dalji koraci na organima koji su nadležni za rješavanje ovakvih situacija. Ona je navela da se nada da će ubuduće sarađivati sa novinarima ali “ljepšim povodom”.

ª Herceg Festº bitan za Novi Da je “Herceg Fest” veoma važna javna ustanova za Novu srpsku demokratiju govore i transkripti sa sjednice OO nekadašnjeg SNS-a 2008. godine. Na toj sjednici je sadašnji poslanik i direktor Nove Milutin Đukanović ukazivao članstvu u Herceg Novom da partiji trebaju što jače funkcije u lokalnoj vlasti kako mogli da vrše jači uticaj u narodu. “Čim imamo finansije, svaka

od ovih naših institucija, drastično se mijenja njen položaj. Znači i “Herceg Fest” postaje ono đe možemo da promovišemo stranku. Turistučka organizacija da ne govorimo da je vrlo značajno na ovom prostoru imati TO i jednostavno sve te, sva ta mjesta koja smo uzeli postaju vrlo značajna i mijenja im se u potpunosti smisao funkcionisanja sadašnjeg”, rekao je Đukanović 2008. godine.

događaj

Porto predstavio ponudu u Pekingu TIVAT - Kompanija “Adriatic Marinas-Porto Montenegro” krajem protekle sedmice je predstavila svoju ponudu na prestižnom događaju Luxury Property Showcase 2013, odnosno sajmu luksuznih nekretnina, koji je od 31. maja do 2. juna održan u Pekingu, saopštili su iz kompanije. Na najekskluzivnijem događaju ovog tipa u Kini, koji se bavi me-

đunarodnim projektima luksuznih nekretnina, Crnu Goru je osim Porto Montenegra predstavio i Atlas Invest uz snažnu podršku Ambasade Crne Gore u Kini i ambasadora Branka Perovića. Luxury Property Showcase objedinjuje svjetsku ponudu prestižnih luksuznih nekretnina a eko-osvještenih projekata, uslužnih djelatno-

sti u oblasti investiranja i zdravlja, ali i mnoge svjetski poznate luksuzne brendove. Kroz bogat raspored gala koktela, seminara, predavnja, sastanaka i promotivnih aktivnosti, izlagači su se obratili medijima, ali i potencijalnim partnerima i kupcima, istakli su iz Porto Montenegra. Sajam organizuje istoimena kompanija Luxury Property

Showcase, uz podršku magazine Interior Design, a ovogodišnji šou, kako navode iz Porta, priređen je u jednom od najluksuznijih zdanja u Pekingu, u hotelu Legendale, smještenom u centru grada, odmah preko puta Regent hotela, koji je ujedno i hotelski brend koji će se već sljedeće godine naći u Porto Montenegru. Z.K.

mojkovac

Na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava (Sl. List RCG, br. 6/02; 1/06; 2/07) stečajni upravnik dužnika ZZ „Eko Vrulja“ – u stečaju Pljevlja raspisuje OGLAS O prodaji stambenog prostora stečajnog dužnika Javnim nadmetanjem Predmet prodaje su stambeni prostori stečajnog dužnika, i to: 1. Stambena zgrada površine 97m2 u Vrulji, kat.p. 355/1 LN 169 KO Borova 2. Stambeni prostor površine 56 m2 u Stambeno poslovnoj zgradi u Vrulji, kat. p. 365/1, PD,2 LN 85 KO Potkrajci Početna licitaciona cijena pod tačkom 1. je 5.040,00 , a pod tačkom 2. 2.080,00 eura. Licitacija će se održati dana 01.07. 2013. godine u 9 časova u poslovnim prostorijama ZZ „Eko Vrulja“ u Vrulji. Imovina se prodaje u viđenom stanju i može se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 10 do 14 časova. Na licitaciji mogu učestvovati sva pravna i fizička lica, koja prije početka licitacije uplate depozit od 5% od početne cijene na žiro-računu ZZ “EKO VRULJA“ : 510-30367-22 kod CKB – Pljevlja. Status kupca steći će ponuđač koji ponudi najbolju cijenu. Steajni upravnik će u roku od tri dana donijeti rješenje o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Kupac je dužan da u roku od osam dana zaključi kupoprodajni ugovor, a licitacioni iznos uplati u roku od 15 dana od dana potpisivanja ugovora, u protivnom gubi prava na povraćaj depozita. Poreze i druge troškove snosi kupac. Učesnicima licitacije koji nijesu stekli status kupca depozit se vraća u roku Sve ostale informacije se mogu dobiti kod stečajnog upravnika na tel/067-301-881

Osnovali auto-moto klub MOJKOVAC – Prvi sportski automoto klub “Mojkovac” osnovan je juče u restoranu mojkovačkog školskog centra. Osnivačka skupština jednoglasno je za predsjednika kluba izabrala Zorana Ašanina, najiskusnijeg i najstarijeg aktivistu. Na početku osnivačke skupštine Goran Rabrenović pozdravio je sve buduće članove i istakao da je ideja o osnivanju kluba stara sedam godina. “Sve dosadašnje aktivnosti su ostvarivane preko drugih klubova, zato su ljudi iz Mojkovca, kao entuzijasti, riješili da osnuju svoj klub. U Mojkovcu se nalazi 36 aktivista uglavnom mladih ljudi, ljubitelja ovog sporta”, rekao je on. Rabrenović je upoznao prisutne i sa dosadašnjim aktivnostima, o opravdanosti osnivanja kluba sa prezentacijom i o daljim ciljevima i zadacima. “Uz saradnju lokalne Turističke organizacije i Opštine Mojkovac i medija, animiraće se Mojkovac sa svojom raznolikom turističkom ponudom i povećati još jedna ponuda u okviru razvoja sjevera Crne Gore”,

kazao je Rabrenović. Rukovođenje Skupštinom nastavio je Predrag Smolović, a razgovaralo se o daljim koracima, odnosno registraciji i radu kluba, Po izboru za predsjednika kluba, Ašanin je naglasio da će se založiti da se klub što prije registruje kako bi sa predstojećom turističkom sezonom krenuli u popularizaciju,

omasovljavanja tog sporta, i ostvarili saradnja sa drugim sličnim klubovima i organizacijama, kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu. Ašanin je naglasio da klub ima sve preduslove, da zaživi i traje, i da će ubrzo zakazati prvu radnu skupštinu, usvojiti statut, izabrati rukovostvo i krenuti u ostvarivanju ciljeva. V.B.

Crna Gora 13

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

Čiste na više lokacija PODGORICA - U sklopu redovnih aktivnosti, a ujedno sa ciljem da doprinese zaštiti životne sredine, JP Čistoća je angažovalo ekipe koje su čistile i uklanjale nelegalna odlagališta u više naselja. Ekipe prve smjene uz angažovanje mehanizacije uklanjaju nelegalna odlagališta oko kontejnera u naseljima Stari aerodrom, Konik, Donja i Gornja Gorica. Preduzeće je takođe angažovalo i ekipe na čišćenju brda Ljubović i park šume u Ulici Španskih boraca na Koniku. Radnici angažovani na sakupljanju otpada uz prilazne puteve, uklanjaju otpad uz putni pravac prema Cetinju. Kako bi spriječili stvaranje novih odlagališta, Glavni grad i ovo preduzeće, građanima i pravnim licima su omogućili da građevinski šut i zemljane iskope besplatno odlažu na odlagalištu Mojanski krst u GO Golubovci, dok je besplatno odlaganje biljnog i kabastog otpada omogućeno u 15 privremenih odlagališta postavljenih na prostoru grada i gradskih opština. Posebne vrste otpada iz domaćinstava građani mogu besplatno odlagati u reciklažno dvorište u Ulici Iva Vizina. A.G.

Ugradnja brojila Nova elektronska brojila u Podgorici biće ugrađivana na Trgu Božane Vučinić, Vodokršću, na Trgu vojvode Bećir bega Osmanagića, u ulicama Save Lubarde, Keše Djurovića, Kralja Nikole i Sahat kule. U Nikšiću brojila će se ugrađivati u Partizanski putu i u Ulici Vuka Mićunovića. Mještani Bajice na Cetinju dobiće nova brojila. Ulcinjani koji naseljavaju Pinješ, kao i Bjelopoljci koji žive u Malom Polju dobiće nova brojila. U toku radova na ugradnji novih brojila, u terminu od 8 do 18 sati, objekti u kojima se vrši ugradnja će biti bez napajanja električnom energijom. Detaljnije informacije potrošači mogu dobiti putem besplatne info linije, na broj 0800 80 785.

NACIONALNI PARK

Rade na štetu Durmitora

SADNJA

Tivćanima sadnice sezonskog cvijeća

ŽABLJAK – Izvršni koordinator “Mreža NVO Sjevera” Milorad Mitrović rekao je u izjavi za DN da su obrađivači Prostornog Plana unaprijed donijeli odluku koja ide na štetu NP “Durmitor” i svih onih načela za koje se na papiru zalažu. Izbacivanje dijela teritorije Nacionalnog parka “Durmitor” iz sadašnjih granica, umjesto izbacivanja zagađenja i zagađivača je, kako je rekao, njihov stručni i moralni kredo. “Kada i gdje će se stati sa nekim novim izbacivanjem iz granica Nacionalnog parka onog dijela koji je neko kriminalom devastirao niko ne može znati, ako se ovakav način rješavanja problema prihvati”, rekao je on. Mitrović smatra da se kriminalcima u Nacionalnom parku ne može davati amnestija i još se nagrađivati za kriminalno i nečasno djelo. “Neshvatljivo je stanovište koje je iznio predstavnik Javnog preduzeća “Nacionalni parkovi Crne Gore” da stepen zaštite NP Durmitor treba smanjivati. Ovo je ciničan paradoks koji je vjerovatno nezabilježen

u civilizovanom svijetu, da sami nacionalni park traži smanjivanje zaštite i odsijecanje svoje sopstvene teritorije. Ovo je jeziv dokaz da to preduzeće ne radi u svrhu zaštite najdragocijenijih prostora i ekoloških i prirodnih vrijednosti koje imamo”, kazao je Mitrović više nego ogorčen ovakvim stavom. O Predlogu plana, kako on tvrdi, nije se izjasnio Naučni savjet JPNPCG koji mora da sasvim jasno kaže što misli o prostornom planu u cjelini i o svakom dijelu koji dotiče zaštićeno dobro, kao što se mora izjasniti i svaka druga naučna institucija, a on smatra da se o ovom dijelu Prijedloga Plana mora izjasniti i Nacionalna komisija za UNESCO-a. Organizacija UN za nauku, kulturu i obrazovanje UNESCO, koji je zaštitio ovaj prostor kao Svjetsku baštinu, kako je Mitrović naveo, moraće se konsultovati o ovom kršenju Povelje od strane predlagača, odnosno države članice, ukoliko se ovakvo nešto usvoji u Skupštini Crne Gore. Z.B.

PRIJAVA

Fekalije se šire kroz Pržno BUDVA - Zbog oštećenja glavne kanalizacione cijevi u Pržnu i razlivanja fekalija kroz cijelo mjesto i u more, javno preduzeće Vodovod i kanalizacija i Komunalna policija podnijeće prekršajnu prijavu protiv kompanije “Aman Rizorts”, zakupca grad-hotela “Sveti Stefan”.Do havarije je došlo dok je građevinska operativa kompanije

“Neksan”, koja je angažovana na pripremi parcele koja se nalazi između hotela “Maestral” i “Kraljičina plaža”, oštetila kanalizacionu cijev. Mještani Pržna ovo su prijavili u utorak veče, a kako su kazali, odmah su pozvali Komunalnu policiju i Vodovod kako bi se zaustavilo izlivanje fekalija. Mještani su izvođenje radova prija-

vili Komunalnoj policiji i prije nego je oštećena kanalizaiona cijev jer od 1. juna važi zabrana izvođenja građevinskih radova u ekskluzivnoj, prvoj i drugoj zoni Budve. “Prijavili smo izvođenje radova i oni su ih obustavili kada je došla inspekcija. Poslije toga, čim su komunalni inspektori otišli, nastavljeno je kopanje. Pozvali smo ponovo inspekciju, a ubrzo je došlo i do havarije”, ispričao je mještanin. Ekipe Vodovoda juče su bile na terenu kako bi uspjeli da saniraju ovu havariju i spriječili dalje izlivanje fekalija koje šire neorijatan miris po mjestu. Direktor budvanskog Vodovoda Milenko Medigović kazao je da će podnijeti prekršajnu prijavu zbog oštećenja na kanalizacionoj cijevi. Kako navodi, radovi na sanaciji ove štete iziskuju velike troškove. Inspektori Komunalne policije juče su bili na licu mjesta i napisali prijavu zbog ovog incidenta. U Komunalnoj policiji takođe su naveli da će biti napisana prijava “Adriatic propertisu” zbog izvođenja radova i oštećenja kanalizacione cijevi. N.L.

TIVAT - Povodom obilježavanja 5. juna, Svjetskog dana zaštite životne sredine, tivatska Turistička organizacija juče je svim zainteresovanim Tivćanima dijelila sadnice sezonskog cvijeća. Tokom akcije podijeljeno je ukupno 200 ukrasnih sadnica cvijeća. Na štandu postavljenom ispred prostorija Turističke organizacije u centru grada, ukrašenom balonima i sadnicama ukrasnog cvijeća iz rasadnika Mondo verde, građani su mogli uzeti po jednu biljku za svoju baštu ili balkon, povodom skoro završene akcije “Turi-

PODGORICA - Ekipe JP Vodovod i kanalizacija juče su otpočele sa aktivostima na pripremnim radovima za postavljanje kanalizacione mreže u Ulici Ljuba Čupića u Zagoriču. Radilo se i na odgušenju kanalizacije u ulicama Kralja Nikole, Bratstva i jedinstva, kao i na ručnom i mašinskom ispiranju atmosferske mreže u Ulici Nikole Tesle, a odrađeno i generalno čišćenje fontane na Trgu Republike. Na Bulevaru Revolucije je otklonjen kvar na vodovodnoj mreži, dok se u Ulici 4. proleterske radilo na čišćenju vodovodnog šahta. Po prijavi potrošača, izvršena je opravka kvarova na 17 vodomjera, a četiri su zamijenjena. A.G.

stički cvijet”, koju lokalna TO realizuje već dvadeset godina u cilju što uređenijeg i ljepšeg grada. Ispred Turističkog biroa u Donjoj Lastvi zasađena je sadnica - Formium variagatum, koja je ppoklon rasadnika “Mondo verde”. Podijeljen je i određeni broj besplatnih sadnica za mještane. Iz TO Tivta su najavili da će se završna svečanost manifestacije “Turistički cvijet”, koja doprinosi hortikulturnom uređenju grada, održati 10. juna u hotelu “Mimoza” sa početkom u 20.30 sati. Z.K.

Turci prelomili HERCEG NOVI - Nakon devet mjeseci kašnjenja prije dva dana u Vodakomu je data garancija da će turska firma Mass Gintaš napokon početi sa izgradnjom fabrike za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama. Prema riječima izvršnog direktora za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u hercegnovskoj opštini Milorada Velaša, neophodno je da se u ovom momentu dobije saglasnost opštine kako bi se što prije otpočelo sa izvođenjem pripremnih radova. Velaš je dodao da je i ranije opština dala građevinsku dozvolu, tako da očekuju da se narednih dana početi sa radovima. On je istakao i da izvođač radova nije ranije otpočeo sa radovima, kako je i ugovorom precizirano, zbog finansijskih problema, dodajući da se fabrika može izgraditi za godinu dana. Podsjetićemo, izvođač radova turska firma Mass Gintaš ovakve projekte radila je u Albaniji, Bugarskoj i na Kosovu .S.M.

POŠUMLJAVANJE

Zasadiće 80 stabala CETINJE - Nevladina organizacija Forum MNE iz Podgorice, u subotu 08. juna, od devet do 12 časova organizuje volontersku akciju pošumljavanja parka “13. jul” na Cetinju, u okviru projekta “Mladi za zelenu Crnu Goru”. Tokom akcije biće zasađeno 80 stabala, a volonteri organizacije Forum MNE organizovaće promotivni punkt na kojem će informisati građane o akciji i proceduri sađenja. Akcija se sprovodi uz ekspertsku pomoć Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine prijestonice Cetinje i Javnog komunalnog preduzeća. NVO Forum MNE projekat “Mladi za zelenu Crnu Goru” realizuje uz finansijsku podrš-

ku “Rockefeller Brothers” fonda, a u partnerstvu Odjeljenja za podršku Nacionalnom savjetu za održivi razvoj Ministarstva održivog razvoja i turizma, kao i Centra za stručno obrazovanje Ministarstva prosvjete Crne Gore i prijestonice Cetinje. Opšti ciljevi projekta su: doprinos participativnom i inkluzivnom pristupu u dizajnu i implementaciji strategije za održivi razvoj i podrška reformi obrazovanja za uključivanje koncepta i prakse održivog razvoja kao dio nastavnog plana i programa. Projekat će trajati najmanje dvije godine (od septembra 2012. do septembra 2014. godine). Iz organizacije pozivaju sve građane Cetinja da se u subotu pridruže akciji. M.Z.

14 Crna Gora BIJELO POLJE

Magistrala gotova naredne godine

Bijelo Polje - U okviru radne posjete Bijelom Polju ministar pomorstva i saobraćaja ivan Brajović sa predsjednikom opštine Aleksandrom Žurićem obišao je gradilište rekonstrukcije puta Pavino Polje - Kovren u dužini 8,5 kilometara. Ministar je podsjetio da je ranije rekonstruican putni pravac Slijepač most - Tomaševo - Pavino Polje u dužini oko 22 kilometra vrijednosti oko šest miliona, te da će nova dionica koštati blizu četiri milona eura. “Radovi teku planiranom dinamikom i ukoliko vremenske prilike dozvole najveći dio zemljanih radova biće završen do kraja godine, a rekonstrukcija do sredine iduće. Ovaj važan posao predstavlja uvertiru za dalje rekonstrukcije koje će omogućiti najbržu komunikaciju od Slijepač mosta do Plljevalja i prema Podgorici”, kazao je Brajović. Ministar je najavio da će sa lokalnom upravom razgovarati o novim radovima na području opštine. “Trenutno se bavimo projektovanjem tri trake na magistralnom putu i kod Slijepač mosta, raskrsnica sa obilaznicom oko Bijelog Polja i drugim projektima koji su u interesu lokalnih uprava u Crnoj Gori. Kroz završetak navedene dionice ukljući-

ćemo se u priču dalje rekonstrukcije puta prema Pljevljima”, kazao je Brajović. Predsjedniko Žurić je istakao da su građani svjesni značaja završne etape puta kroz Vranešku dolinu. “Realizacija 10-ak kilometara od Pavinog Polja do Kovrena i Crkvica značiće i konačnu realizaciju dogovora koji su postigli Vlada i Opština na zadovoljstvo svih građana, a prvenstveno žitelja Vraneške doline. Dolina, sa ogromnom površinom i velikim poljoprivrednim potencijalom, nije valorizovana na pravi način i realizacijom tog posla stvoriće se pretpostavke za prosperitet ovog područja”, istakao je Žurić. Prdsjednik MZ Kovren Vukomir Varagić izrazio je zadovoljstvo početkom realizacije rekonstrukcije putnog pravca prema Pavinom Polju. “Taj put nama znači mnogo i da je sreće to bi počelo mnogo ranije. Nadamo se da će ovaj posao biti uvertira u prosperitet ovog područja”, kazao je Varagić. I predsjednik MZ Pavino Polje Slobodan leković ukazao je na značaj tog putnog pravca koji će predstavljati još bližu vezu sa gradom, a time i valorizaciju poljoprivrednih proizvoda po kojima je ovaj kraj prepoznatljiv. B.Č.

OLImPIJada znanJa

Uspjesi će dalje govoriti KolAŠiN – Petar Đerković učenik SMŠ “Braća Selić” osvojio je na “Olimpijadi znanja 2013” prvu nagradu iz programiranja, na državnom nivou, što je juče i bio glavni povod za prijem kod predsjednika Kolašinske opštine Darka Brajoškovića koji mu je uručio skromnu nagradu. Đerković je svima zahvalio na velikom broju čestitki ostavljajući ostali dio govora svom profesoru Goranu Živkoviću, a kako je kazao, njegovi će uspjesi dalje govoriti o njemu. “Iza jednog ovakvog uspjeha sto-

je tri godine Petrovog rada. Takmičio se u kategoriji srednjih škola, a ovo je njegova druga nagrada po redu. Naravno, očekujemo ih još”, kazao je Živković. Prošle godine Petar je bio treći na istom takmičenju, kako je istakao profesor, a učestvovao je, takođe prošle godine, na “Balkanijadi” u Beogradu, kao član crnogorske reprezentacije sa još jednim učenikom te škole. “Od četiri učesnika, dva su bila iz naše škole Pavlović Kosta. Petrova nagrada je sa maksimalnih sto poena”, kazao je Živković. Z.B.

OLImPIJada znanJa

Ispraćaj tivatskih polumaturanata TIVAT - U tivatskoj osnovnoj školi “Drago Milović” juče je održana svečanost povodom ispraćaja polumaturanata na kojoj su dodijeljene nagrade i diplome luča. Sve petice tokom osnovne škole imali su Arsenije Brajković, Božidar Ašanin, Danijela Zifra, Milica Manojlović, Anastasija Aleksić i Maja Vuletić i oni su zavrijedili diplomu “Luča”, dok je 29 đaka dobilo “Luču dva”. Govoreći na svečanosti, direktor škole Zoran Latković rekao je da je ovo bila specifična generacija. “Ni previše dobra, ni previše sla-

ba - osrednja generacija. Nije bilo ni mnogo učenika sa slabim ocjenama, a ni mnogo onih sa prosjekom 5,00”, kazao je Latković navodeći da su đaci završnih devetih razreda na kraju školske godine ostvarili vrlodobar uspjeh sa prosječnom ocjenom 3,73. Nastavničko vijeće škole bez dileme je za đaka generacije izabralo Milicu Manojlović koja je i odlična sportistkinja. Povodom ispraćaja polumaturanata u amfiteatru škole mlađi drugari izveli su prigodan kraći program. Z.K.

Crna Gora 15

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

PODGORICA

Priznanje za najbolje

PREMINULI Zarija Jagoša Stojović general-potpukovnik JNA u penziji, nosilac Partizanske spomenice 1941, 4. juna 2013. Sahrana će se obaviti 6. juna u 17 sati na gradskom groblju na Savini – Herceg Novi.

Georgijana-Danomira M. Šušić rođena Vemić, 4. juna 2013. u 75. godini. Sahrana će se obaviti 6. juna u 15 časova na mjesnom groblju u Donjoj Bukovici – Šavnik.

Draga Neđeljka Vojnović rođena Lješković, 4. juna 2013. u 65. godini. Sahrana će se obaviti 6. juna u 15 časova na mjesnom groblju Podosoje.

Nenad Miodraga Merdović 4. juna 2013. u 37. godini. Sahrana će se obaviti 6. juna u 14 časova na Čepurcima.

Stana Mijajlova Ognjenović rođena Đođić, 4. juna 2013. u 89. godini. Sahrana će se obaviti 6. juna u 14 časova na seoskom groblju u Mratinju.

Mevlida-Meša pok. Ivana Huić rođena Kusturica, 3. juna 2013. u 81. godini. Sahrana će se obaviti 6. juna u 15 časova na Savini.

Marija Obradović

ekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada 16. put zaredom, organizovaće tradicionalnu manifestaciju “dan najboljih”, posvećenu učenicima osnovnih i srednjih škola - dobitnicima diplome “luča”, đacima generacije, kao i učenicima završnog razreda koji su osvojili neko od prva tri mjesta na državnom takmičenju učenika osnovnih i srednjih škola. svečanost za učenike osnovnih škola održaće se u petak, 7. jun u velikoj sali KiC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 11 časova.

PODGORICA - Nagrade će uručiti Hamdo Kočan, v.d. sekretar Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. Svečanost posvećena najboljim maturantima zakazana je za utorak, u Hotelu “Crna Gora” u 18 časova. Nagrade maturantima uručiće gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša. JU OŠ “MarkO MilJanOv” Ašanin Marko, Bajramspahić Lejla, Jovović Mirko, Ivanović Andrija, Mijajlović Zoran, Tiganj Nikola, Milić Nina, Božović Anđela, Božović Anđela, Vukotić Jana, Vukotić Jana, Vukotić Jana JU OŠ “GOrnJa Zeta” Maraš Evica, Ilić Jovana JU OŠ “BrankO BOžOvić” Globarević Teodora, Mlađenović Anđela, Radinović Anđela, Tmušić Aleksandra, Vujošević Balša, Ivanović Nevena, Ilić Vuk, Jovanović Bojan, Jolović Tijana, Aleksić Radule, Doderović Maja, Doderović Milica, Milačić Andrea, Minić Luka, Stanić Tamara, Knežević Marija, Bukonja Ljubomir, Marković Matija, Radević Milena. JU OŠ “vUk karaDžić” Marković Vukašin, Ukšanović Marko, Šćepanović Sanja, Mitrović Milica, Popović Biljana, Račić Miodrag, Pekić Sanja. JU OŠ “ŠtaMPar MakariJe” Vukičević Aleksandra, Garović Marko, Garović Miljan, Đorojević Staša, Jušković Luka, Labović Lina, Medojević Mia, Radević Marija, Šljivančanin Jana, Vesković Luka, Đuranović Nikica, Jovović Andrija, Milić Aleksandra, Nikić Ivana, Raičević Nikola, Cerović Lazar, Bjelica Milica, Radonjić Marija, Stamatović Jovana, Stojkanović Sara, Šćepanović Nikola, Bajković Marijan, Janjušević Balša, Petričić Ivana, Radusinović Đuro, Đurišić Đorđe, Mićković Marko, Stefanović Danilo, Stevović Kristi-

na, Fuštar Tamara. JU OŠ “ZariJa vUJOŠević” Pepić Anid, Pepić Anida, Popović Risto, Raičević Miloš, Boljević Ivana, Lukačević Lazar, Mijović Marijana, Popović Nemanja. JU OŠ “Milan vUkOtić” Anđušić Željka, Vuletić Duško, Krstović Dušan, Krkotić Magdalena, Lađić Nikola, Ajković Vuk, Ajković Silvana, Krstović Živko, Radičević Filip, Matanović Anđela, Vuletić Dražen, Šuškavčević Anja, Zlatičanin Katarina, Mijović Milenko JU OŠ “29. nOveMBar” Kajošević Ermin, Ljuljanović Esmira JU OŠ “JeDinStvO” Dedvukaj Filje, Camaj Kristina, Junčaj Teuta JU OŠ “Pavle rOvinSki” Anđelić Jovana, Ilić Stojan, Popović Teodora, Lalić Ksenija, Crvenica Sanja, Vuković Balša, Divac Miloš, Tasić Martina, Tošić Danilo, Dujović Iva, Đuranović Una, Žižić Ana, Jevrić Ana, Nuculović Damjan, Šuntić Alen, Vujošević Ivan, Dragićević Iva, Zindović Nenad, Medenica Ivan, Paljušević Andrijana, Perović Ljubo, Radenović Ksenija, Rajković Sandra, Mraković Nikolina, Popović Balša, Radusinović Jelena. JU OŠ “vlaDO Milić” Brajović Ksenija, Đikanović Goran, Vlaović Isidora, Mugoša Nikola, Pavličić Milena, Filipović Aleksa. JU OŠ “MakSiM GOrki” Blagojević Lazar, Vulić Luka, Iković Jovana, Knežević Nada, Maraš Jovana, Nikolić Đorđe, Petrović Miličko, Miranović Jelena, Banović Danilo, Vujačić Đorđije, Gazivoda Ivana, Joksimović Novak, Kljajić Stefan, Marinović Marija, Mugoša Mia, Ognjenović Jovana, Pešić Dušan, Barović Nađa, Brnović Jovana, Vlahović Lazar, Vuksanović Katari-

na, Đukanović Marko, Mijović Milena, Pejović Milovan, Rolović Iva, Čejović Nađa JU OŠ “raDOJica PerOvić” Brajković Milica, Vemić Lazar, Marinović Anđela, Radinović Nevena, Savić Jovana, Abramović Sanja, Božović Marija, Mrvaljević Andrijana, Novović Anica, Pejović Dušan, Radusinović Tadija, Rogan Milica, Stojanović Anđela, Hristov Iva, Božović Aleksandra, Jovović Lana, Radonjić Filip, Barać Ivana, Trifunović Anđela, Barjaktarović Aleksandra, Božović Anja, Bubanja Mirjana, Egrić Anja, Raičević Tijana, Marković Marija, Raičević Tijana, Rondović Lazar, Vukadinović Katarina, Žunjić Simona, Janković Hajdana, Mirotić Milica, Mijatović Ognjen, Popović Jovana, Stamatović Dušan, Stamatović Miloš. JU OŠ “nikO MaraŠ” Klikovac Nataša, Dobrović Ana, Dobrović Velimir, Maraš Ivana. JU OŠ “Dr DraGiŠa ivanOvić” Golubović Sanja, Radonjić Anđela, Tapušković Teodora, Jeknić Ana, Popović Blažo, Popović Nikola, Petrušić Petar, Bujišić Nevena, Laban Jelena, Mumin NIkola, Popović Vuko, Čabarkapa Mia, Šćepanović Branislav, Rajković Jovana, Popović Vuk, Raković Anđela, Pavićević Vasilije. JU OŠ “MilOrad - MUsa BUrzan” Krsmanović Luka, Peličić Milena, Dedić Janko, Veličković Uroš, Jevremović Diko, Ležajić Kristina, Mandić Kristina, Petrić Neda, Savović Milana, Šuškavčević Todor, Novović Nina, Bešović Božica, Đurović Anđela, Sekulić Veljko, Terzić Damjan, Brajović Iva, Jovanović Darja, Kruščić Balša, Lekić Dino, Obradović Jana, Subačević Nina, Terzić Miloš. JU OŠ “OktOih” Jovićević Milica, Vukić Pavle, Drobnjak Jovana, Mišević Jovana, Pervan Lejla, Bošković Aleksandar, Muratović Haris, Veljković Sara, Martinović Mina, Drljević Dajana, Banjević Bojan, Perović Mitar, Šuškavčević Nikola, Šćepanović Jovana, Leposavić Luka, Šćepanović Staša, Rašović Vukica, Šoć Anja, Đurašković Andrea. JU OŠ “vlaDiMir naZOr” Drašković Nela, Đukanović Da-

nilo, Klepić Tamara, Laban Bojana, Milošević Ognjen, Odavić Tamara, Rašović Marija, Mitrović Nina, Popović Marko, Rabrenović Ivana, Radinović Petar, Radulović Balša, Stefanović Jelena. JU OŠ “SUtJeSka” Bajić Dušan, Dragićević Sara, Dragović Marija, Kankaraš Marko, Klikovac Milica, Perunović Jovan, Petričević Danilo, Rakčević Olja, Vukotić Mia, Vušanović Marija, Gazdić Anđela, Glomazić Sara, Lakočević Damjan, Ljumović Pavle, Manojlović Vojin, Marić Vladimir, Marojević Nađa, Stanišić Vuk, Brnović Tatjana, Zeković Jasna, Petričević Martina, Rakočević Luka, Rašović Andrija, Krivokapić Andrea, Mišković Matija, Mrkić Anđela, Popović (Vladimira) Đorđe, Popović (Darka) Đorđe, Savković Pavle, Uljarević Pavle JU OŠ “ĐOkO Prelević” Mijović Srđan. JU OŠ “SavO PeJanOvić” Nikolić Petar, Raspopović Danilo, Prelević Pavle, Ćetković Milica, Tuzović Lejla, Maraš Marija, Gordijan Teodora, Vujošević Filip, Mićanović Andrea, Pejaković Ana, Prelević Milica, Čelebić Elena, Grbović Slađana, Ćuković Sara, Šoć Danica. JU OŠ “BOžiDar vUkOvić - PODGOričanin” Boričić Ksenija, Kurgaš Amar, Fetić Ermina, Marković Danilo, Vujadinović Anastasija, Ajdarpašić Dalila, Bulatović Radule, Bulatović Anđela, Rebronja Edita. JU OŠ “21. MaJ” Knežević Tamara, Đukanović Milena, Janković Zorana, Minjić Katarina, Drinčić Miloš, Ćetković Vladimir, Rutović Danilo, Braunović Božidar, Vukotić Danilo, Mitrović Todor. JU OŠ “MahMUt lekić” Đeljević Aljban, Boljević Aljeksandar, Đokaj Antigon, Bojaj Bora, Adžović Emina, Nikolić Marina, Ljuljđuraj Martin, Siništaj Nora, Vuljaj Zana, Beriša Arben, Ljekočaj Drita, Ljekočaj Diana, Ljekočaj David, Siništaj Sara, Đoković Amina, Đokaj Eduard, Niković Dženisa, Adžiablahović Kemal, Drinčić Ivana, Drinčić Ksenija, Pepić Emir, Suljević Damir, Šabanadžović Kadir, Becić Amina, Pepić Dina.

Ulfeta Huseinova Vuković rođena Karailo, 4. juna 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 5. juna u 16 časova u Dobrim Vodama – Bar.

Veselin-Mile Save Obradović 4. juna 2013. u 64. godini. Sahrana je obavljena 5. juna u 14 časova na gradskom groblju u Žabljaku.

Saveta Nova Bulatović rođena Vidaković, 4. juna 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 5. juna u 15 časova na mjesnom groblju Brezovac – Žari.

Ivana Sekula Ivanović rođena Kanban, 4. juna 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 5. juna u 15 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Ljubomir-Ljubo Blaža Vukotić 4. juna 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 5. juna u 15 časova na groblju u Kočanima.

Jovanka Sava Savović rođena Đuranović, 4. juna 2013. u 88. godini. Sahrana je obavljena 5. juna u 16 časova na groblju u Danilovgradu.

Jelica Branislava Zečević rođena Popović, 4. juna 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 5. juna na mjesnom groblju u Lijevoj Rijeci u 16 časova.

Granica Krsta Delić rođena Jokić, u 74. godini. Sahrana je obavljena 5. juna 2013. u 15 časova na mjesnom groblju Krstac u Stevanovcu.

Cvijeta Časlava Pavićević rođena Ševaljević, 3. juna 2013. u 65. godini. Sahrana je obavljena 5. juna u Donjim Rsojevićima – Bjelopavlići u 15 časova.

Milunka Konatar rođena Radović, 3. juna 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 5. juna u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

AFERA ª PATRIJAº

Janši dvije godine zatvora zbog korupcije

LJUBLJANA - Donedavni slovenački premijer Janez Janša osuđen je na dvije godine zatvora i novčanu kaznu od 37.000 eura pošto ga je sud proglasio krivim za korupciju u aferi “Patrija”. Janez Janša je proglašen krivim za krivična djela davanja ili primanja poklona pri kupovini oklopnih vozila od finskog preduzeća Patrija. Presuda još nije pravosnažna. Prema riječima sudije Barbare Klanšek, doskorašnji slovenački premijer Janez Janša je primio nagradu, istovremeno kontrolisao proces i bio obaviješten o potkupljivanju u slučaju kupovine pomenutih oklopnih vozila za vojsku Slovenije. Pored Janše, za korupciju u slučaju “Patrija” zbog korupcije su osuđeni i vlasnik posredničke firme Rotis, Ivan Črnkovič i brigadir Slovenačke vojske Tone Krkovič. Pomenuta presuda se, u Sloveniji, čeka već nekoliko dana, zbog čega su se juče pred sudom ponovo okupile pristaše Janeza Janše, kao i njegovi protivnici. Sva trojica osuđenih negiraju optuž-

be još od početka suđenja 2011. godine i kažu da se radi o političkom procesu, posebno jer je predlog optužnice bio tako malo konkretan da im je onemogućio pravo na odbranu. Zbog korupcije u poslovanju sa finskom Patrijom je i u Austriji vođen proces, prilikom čega je zbog korupcije na tri godine zatvora, odnosno dvije godine uslovno, osuđen Volfgang Ridl. Ridl je osuđen zbog potkupljivanja, utaje poreza i pokušaja prevare, a austrijski sudija je tom prilikom rekla da nema sumnje da su u ovom slučaju i slovenački političari bili potkupljeni. U međuvremenu, sud se odlučio za izdvajanje postupka protiv austrijsko-kanadskog biznismena Valtera Volfa, optuženog za posredovanje nezakonitim provizijama “Patrije” i protiv nekadašnjeg poslanika Janšine Slovenačke demokratske stranke (SDS) Franca Zagožena, jer je Volf nedostupan sudu i nalazi se u Kanadi, dok je Zagožen teško bolestan.

Šarif premijer Pakistana ISLAMABAD - Poslanici pakistanskog parlamenta su u srijedu izabrali Navaza Šarifa za novog premijera ove države, što mu je treći mandat na tom mjestu, objavio je AFP. Skoro 14 godina nakon svrgavanja u vojnom udaru lider stranke Pakistanska muslimanska liga-N (PML-N) je nakon izglasavanja od Narodne skupštine ponovo izabran na dužnost. Šarif je izabran sa 244 glasa u parlamentu sa ukupno 342 poslanička mjesta. “Neću ništa kriti od naroda niti ću ih zavaravati. Ne planiram praviti lažna obećanja i lažne slike. Ljudi treba da znaju da je stanje u našoj državi neopisivo loše”, kazao je Šarif. On će treći put zaredom preuzeti mandat premijera Pakistana u vrijeme kada se država suočava sa brojnim problemima, od isključenja struje do talibana.

Kubanci na internetu HAVANA - Kubanske vlasti počele su da nude građanima pristup internetu u više od stotinu javnih računarskih centara širom zemlje, a sat korišćenja te usluge košta 4,5 dolara. Građani se već okupljaju u “sajber salonima” i čekaju u redovima ispred kompjuterskih terminala. Stanovnici Kube trenutno imaju pristup samo domaćoj varijanti interneta, a ne njegovoj globalnoj mreži, prenosi AP. Cijena usluge je, međutim, za uslove života na Kubi preskupa, jer mnoštvo Kubanaca dobija državnu platu od dvadesetak dolara mjesečno.

POPLAVE

Riješio je U najtežim poplavama još od 2002. godine stradalo jedanaest ljudi

unav, Laba i njihove pritoke zbog viskog vodostaja ugrožavaju jugoistočni i istočni dio srednje Evrope. U Njemačkoj su ugroženi gradovi na istoku zemlje, a Drezden je skoro potpuno poplavljen. Beč i Bratislava se spremaju za poplavu, u Pragu je najteže prošlo, dok je u Budimpešti zbog nadošlog Dunava proglašena uzbuna. Poplave su do sada uzele najmanje jedanaest života.

Vodostaj Dunava u Austriji juče je dostigao vrhunac u Beču, dok okolnim gradovima prijeti dalji porast vodostaja. Jedan most u Beču je poplavljen od prekjuče, kao i neki restorani nadomak Dunava, dok bi mreža posebne kanalizacije trebalo da spase grad od poplave. Od početka poplava u Austriji dvije osobe su poginule, a dvije nestale. Plovidba Dunavom je zabranjena. Slovačka na svom dijelu toka Dunava očekuje da poplavni talas iz Njemačke i Austrije bude kao tokom razorne poplave 2002. godine. Gradonačelnik Bratislave Milan Ftačnjik proglasio je u utorak vanredno stanje. Večeras se u Bratislavi očekuje poplavni talas iznad deset metara, dok je Dunav juče ujutro dostigao vodostaj od 9,68 metara, što hidro-meteorolozi procjenjuju kao “stogodišnju poplavu”. “U Bratislavi nema potrebe da

se evakuišu građani. Mobilne barijere i nasipi bi trebalo da izdrže”, naveo je gradonačelnik Ftačnjik. Vatrogasci i spasioci su razmjestili vozila, čamce i pumpe duž cijelog toka Dunava kroz Slovačku. Vlada je poslala u pomoć 350 vojnika, a premijer Robert Fico je obećao da će se naći još novca ako zatreba. Budimpešta se priprema za rast vodostaja Dunava veći od rekordnog iz 2002. godine, kada su srednju Evropu pogodile katastrofalne poplave.”Po posljednjim podacima, veliki vodostaj će doći u ponedeljak, sa nivoom od 875 centimetara”, saopštilo je MUP Mađarske. Dunav je 2002. godine dostigao vodostaj od 849 centimentara. “Masa vode koja nam dolazi je ogromna i predstavlja pravu prijetnju za ljudske živote, ali možemo sve da zaštitimo ako radimo dobro”, rekao je premijer Viktor Orban i dodao da je narednih da-

Globus 17

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

Dunav da potopi Evropu Kancelarka Angela Merkel obišla je poplavljena područja

Srbi i Hrvati pripravni

U Njemačkoj je najviše stradao bavarski grad Pasau na moguća evakuacija stanovništva. Kriza koja od nedelje traje u slivu reke Vltave u Češkoj, prelila se u rijeku Labu koja poplavnim talasom s vodostajem kao u najvećoj poplavi 2002. godine, sada ugrožava sjever Češke. U Pragu koji je izbjegao poplavu svog istorijskog centra, ovog puta su se ulice u četvrtima uz rijeku pretvorile u kanale. Pošteđen

je i metro u koji je Vltava provalila i demolirala ga u poplavi 2002. godine. Vodostaj Vltave u Pragu je juče ujutro niži za čitav metar, pa metro ponovo saobraća, osim u najužem centru. U poplavama u Češkoj za četiri dana je poginulo osmoro ljudi, više od 8.000 je napustilo domove, a sa nabujalim rijekama bori se 14.000 vatrogasaca i 1.300 vojni-

Metro je ključno prevozno sredstvo u Moskvi i koristi ga do sedam miliona ljudi dnevno. Zatvaranje pojedinih stanica ili linija metroa je krajnje neuobičajeno, a ovaj metro se smatra najpouzdanijim načinom prevoza u ruskoj prijestonici.

ka. Orban je rekao da je za pružanje pomoći već spremno 3.600 policajca i 8.000 vojnika. Evropska komisija obećala je Njemačkoj, Austriji i Češkoj, zemljama koje su najteže pogođene poplavama pomoć iz specijalnog Fonda solidarnosti koji je Evropska unija formirala poslije poplava u Srednjoj Evropi 2002. godine.

Požar blokirao liniju metroa Evakuisano 4.500, a povrijeđeno 55 osoba MOSKVA - U požaru koji je juče izbio u metrou u Moskvi povrijeđeno je 55 osoba i njima je pružena ljekarska pomoć na licu mjesta, dok je 11 osoba smješteno u bolnicu, saopštilo je ministarstvo za vanredne situacije. Požar je izbio uslijed paljenja kabla sa visokim naponom između stanica ‘’Ohotni red’’ i ‘’Biblioteka Lenjina’’, a zbog vanredne situacije evakuisano je više od 4.500 ljudi, javio je Itar-tas. Gašenje požara trajalo je 40 minuta, a ta linija moskovskog metroa bila je zatvorena tri sata. Vlasti su ponovo zatvorile tranzitnu liniju manje od jednog sata pošto je puštena u rad jer se opet pojavio dim, sa istog mjesta odakle je počeo požar. Na mjesto požara, koji se dogodio u jutarnjem špicu, došlo je oko 25 vozila hitne pomoći, a najviše njih je bilo na stanici “Ohotni red”.

Neki od povrijeđenih su zatražili pomoć i zbog burnog reagovanja na stresnu situaciju, ne samo zbog udisanja dima. Za vrijeme požara, u tunelima su stajale kompozicije, a putnici zatečeni na stanicama su evakuisani. Za njihov prevoz, u vrijeme dok je metro bio zatvoren, angažovano je dodatnih 30 autobusa, šest trolejbusa a povećan je i broj tramvaja. Kako su naveli očevici, ljudi koji su evakuisani na ulicu sa stanice ‘’Ohotni red’’, bili su čađavi, mnogi su jako kašljali i imali problema sa disanjem. Ruska televizija prikazala je snimke dima koji izlazi sa stanice “Ohotni red”, jedne od najstarijih moskovskog metroa, koja se nalazi u blizini Kremlja i “Boljšoj teatra”. Istražna komisija je saopštila da će sprovesti istragu o mogućem nepoštovanju bezbjednosnih pravila u metrou.

poplava, kao i svakodnevnom angažovanju ljudstva i mehanizacije na saniranju i prevenciji problema, Beograd ne mora da strahuje pred vodenim naletima, navelo je to preduzeće. Glavni centar za obranu od poplava Hrvatskih voda upozorio je juče da će, prema prognozama, u Mađarskoj doći do novog maksimalnog vodostaja, najvišeg ikad zabilježenog na Dunavu, zbog čega se i Hrvatska mora pripremiti za vrlo ozbiljne situacije i ekstremno velik vodeni talas koji će ovog vikenda početi da ulazi u zemlju. “Vrh vodenog talasa očekujemo i u hrvatskom Podunavlju”, rekao je za Hinu voditelj Centra za obranu od poplava Zoran Đuroković.

DEmoNsTRACIJE

Protesti u Turskoj, šesti dan ISTANBUL - Antivladini protesti u Turskoj nastavljeni su šesti dan zaredom, uprkos pozivu Vlade da se neredi u kojima je poginulo dvoje ljudi okončaju. Zamjenik turskog premijera Bulent Arnic, koji se izvinio “zbog korišćenja prekomjerne sile” protiv demonstranata koji su pokušavali spasiti park u Istanbulu, juče se sastao sa demonstrantima u Ankari. On je razdvojio zaštitnike okoline koji su se zalagali za očuvanje parka od demonstracija koje su uslijedile. Policija je i juče ujutro koristila suzavce i vodene topove na prote-

INCIDENT u moskvI

Vodostaj Dunava kod Bezdana u Srbiji prešao je kotu redovne odbrane od poplava, ali po procjenama nadležnih ne prijeti opasnost od izlivanja te rijeke. “Nivo Dunava je jutros u 7 sati iznosio 490 centimetara i u odnosnu na prethodnih 24 sata je povećan za 53 centimetara”, rekla je juče Tanjugu hidrološkinja Republičkog hidrometeorološkog zavoda Jelena Jerinić. Zbog porasta nivoa Dunava nije ugrožen Beograd, a Javno komunalno preduzeće “Beogradvode” je saopštilo juče da preduzima sve mjere predostrožnosti. Zahvaljujući redovnom održavanju, brizi o nasipima i svim uočenim kritičnim tačkama odbrane od

stima stotina ljudi koji su ignorisali upozorenja da se raziđu u Istanbulu, Ankari i jugoistočnom gradu Hataju. Hiljade ljudi okupile su se u Istanbulu na Trgu Taksim uzvikujući slogane protiv premijera Redžepa Tajipa Erdogana, koji je ranije demonstrante nazvao “ekstremistima” i “vandalima”. U zapadnom gradu Izmiru policija je rano juče privela najmanje 24 ljudi, jer su preko Tvitera slali “klevetničke i lažne informacije” koje dovode u zabludu, javila je državna agencija Anadolija. Policija još traga za 14 drugih koji će biti uhapšeni na osnovu istih optužbi.

vLADImIR PuTIN:

Šverc droge globalni izazov MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da je trgovina narkoticima postala izazov za svjetsku zajednicu i široko rasprostranjen problem za pojedine države. Govoreći na Međunarodnoj konferenciji o borbi protiv nezakonitog prometa narkotika u Moskvi, Putin je istakao neophodnost saradnje među državama i podsjetio da je trgovina narkoticima osnov za organizovani kriminal, krijumčarenje i ilegalnu migraciju. Putin je pozvao na očuvanje i jačanje postojećeg međunarodnog pravnog okvira u sferi borbe protiv narkotika koji se zasniva na tri konvencije Ujedinjenih nacija. “Rusija podržava centralnu koordinacionu ulogu UN u borbi protiv trgovine drogom. Smatramo važnim ostvarivanje ciljeva ustanovljenih u Političkoj deklaraciji i Planu akcije za borbu protiv trgovine drogom i smanjenje proizvodnje najopasnijih droga, uključujući heroin i kokain, do 2019”, rekao je Putin, a prenio

Itar-tas. Jedan od ključnih zadataka u borbi protiv trgovine narkoticima je razvoj i izvođenje zajedničkih operacija, rekao je Putin. Ruski predsjednik je istakao da Rusija ima dovoljno iskustva u toj sferi i da su u okviru rusko-kirgistanske saradnje, samo tokom posljednje dvije godine, eliminisana 35 kanala trgovine heroinom. Putin je rekao da je u operaciji pod nazivom “Kanal transport” pod okriljem Organizacije za kolektivnu bezbjednost (CSTO) prošlog decembra otkriveno preko 1.500 krivičnih djela poveza-

nih sa drogom i zaplijenjeno više od 500 kilograma narkotika i 750 kilograma supstanci za pravljenje droge. Ruski predsjednik je pozvao na uspostavljanje saradnje u borbi protiv narkotika između CSTO i NATO. Putin je, takođe, pozvao na saradnju u okvirima Organizacije za kontrolu i sprečavanje pranja novca radi efikasnijeg otkrivanja, hapšenja i konfiskovanja sredstava i imovine, dobijenih ilegalnom trgovinom narkoticima. On je pozvao učesnike Konferencije da posebnu pažnju obrate na situaciju u Avganistanu. “Proizvodnja i promet opijata u Avganistanu stvara probleme za Rusiju i susjedne zemlje, kao i za Evropu, SAD i Kanadu”, rekao je ruski predsjednik i dodao da avganistanske vlasti očigledno ne raspolažu sa dovoljnim sredstavima da se bore protiv trgovine narkoticima. Putin je ukazao na značaj Ruske federalne službe za kontrolu narkotika, navodeći da je prošle godine više od 600 specijalista iz drugih država obučavano u Rusiji.

18 Kultura

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

PRIZNANJE

Princ od Asturije Antoniju Molini Španski pisac Antonio Munjoz Molina ovogodišnji je dobitnik španske nagrade za književnost Princ od Asturije, prenose svjetske agencije. Žiri nagrade obrazložio je da je Molina nagrađen, zbog svog intelektualnog djelovanja. “Pisac je ispričao značajne epizode iz života u svojoj zemlji”, saopštio je žiri u obrazloženju nagrade. Antonio Munjoz Molina dio je neobičnog rekorda, jer je kao dobitnik ove nagrade postao prvi pisac na španskom jeziku kome je prestižna nagrada pripala još od 2000. godine. Nagrada je prošle godine pripala američkom piscu Filipu Rotu. Molina je rođen 1956. godine u Andaluziji, gdje je radio kao direktor Instituta Servantes, a od 1995. član je Kraljevske akademije za španski jezik. Njegova djela “Zima u Lisabonu”, “Beltenebros”, “U Blankinom odsustvu” i “Fatalna strast u Buenos Ajresu” prevedena su i u eks jugoslovenskim zemljama. Munjoz Molina bio je u konkurenciji među 18 nominovanih pisaca iz 11 država. Ovo je peta od osam međunarodnih nagrada koje u fondacija Princ od Asturije svake godine dodjeljuje za izuzetan doprinos u različitim oblastima. Munjoz Molina živi i radi

u Njujorku. Prvi njegov objavljeni rad bio je “El Robinson urbano”, kolekcija novinarskih tekstova iz 1984. godine, a i danas on piše kolumne za evropske časopise. Prvi njegov roman objavljen je 1986. godine. Godinu kasnije za “Zimu u Lisabonu”, omaž žanrovima noar filma i džez muzici, osvojio je špansko nacionalno priznanje za naraciju.

Mistika mora i istorijske veze Izložba radova umjetnice Irene Marie Ganser pod nazivom “Mistika moreplovstva na Mediteranu” biće otvorena večeras u 18.30 u Ambasadi Austrije. Irene Marije Ganser, umjetnica porijeklom iz Gornje Austrije, danas spada među vodeće evropske umjetnike inspirisane nautikom. Zajednička istorija Crne Gore i Austrije, između ostalog, ogleda se i u nautici i jedrenju sve do današnjih dana, što je umjetnica uspjela da na optimalan način izrazi, ujedinjujući utiske s putovanja kroz Crnu Goru (i druge mediteranske zemlje) sa svojom pasijom za slikanje i fotografisanje. Početni umjetnički impuls, “fascinantne refleksije, strukture i dubine skrivene unutar medijuma vode”, kao i takmičarski duh sportova na vodi, mijenjao se tokom vremena, a umjetnica je u tome pronašla inspiraciju za autentičan i prepoznatljiv stilski izraz.

Brnović u Trebinju

UNdERhIllfEst

Dvije premijere Izložba radova crnogorskog slikara Saše Brnovića svečano će biti otvorena večeras u 19 sati u Domu kulture u Trebinju. Umjetnik se do sada likovnoj publici predstavio brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Postavku ove, njegove 28. samostalne izložbe, čini 20 slika u tehnici ulje na platnu. Riječ je o izložbi koja je u okviru manifestacije “Dani crnogorske kulture” u Republici Srpskoj predstavljena u Narodnom pozorištu u Banja Luci. U Tivtu je trenutno u toku i njegova izložba “Ikone i restauracija” koju je u okviru manifestacije “Noć muzeja 2013” organizovao Tivatski centar za kulRegionalna premijera filma “Duh Balkana” Hermana Vaskea biće održana večeras u 20.30 sati u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici, u okviru četvrtog Međunarodnog Telekom UnderhillFesta. U 22.30 sata biće održana i premijera filma “ACHTUNG ACHTUNG” Dragana Dubljevića. Herman Vaske je film snimio po sopstvenom scenariju u svojoj produkciji uz pomoć ZDF/ Arte. Vaske polazi od toga da je Balkan evropska regija koja živi i odiše kreativnošću. Gdje su korijeni tako svježe i radikalne keativnosti? Koliko je Balkanu bitna kreativnost da bi preživio? Kako se balkanska kreativnost u vremenu evropske krize hvata u koštac sa zapadnim predstavama i predrasudama? Filozof Slavoj Žižek vodi nas u vratolomnu vožnju kroz kreativni svijet Balkana. To je istraživanje raznovrsnih oblika kreativnosti: kulturne, filozofske, političke i umjetničke. Gosti filma su svjetski poznata performans umjetnica Marina Abramović i glumica Anđelina Džoli, koja je izabrala balkansku

temu za svoj debitantski autorski film. Muzičari Baba Zula i Goran Bregović i legendarne filmadžije kakav je Dušan Makavejev. Režiseri tako različiti kao Jasmila Žbanić i Emir Kusturica. Konačno, prezentujući mladu kreativnost autor razgovara sa umjetnicima poput Flake Haliti i Eleni Angelopoulos. Reditelj Herman Vaske je režiser, pisac i producent. Kao režiser radio je sa glumcima kao što su Denis Hoper, Harvi Kaitel i Džon Kliz. Laureat je Grim nagrade (Njemački TV Oskar) i više od 100 kreativnih nagrada uključujući Kanske lavove i Clios. Film “Achtung,achtung” po scenariju i u režiji Dragana Dubljevića, nastao je u želji da se zabilježe probe i nastajanje barskog sastava Spiral Frequency. Zbog nestandarnih pitanja, kao i Dubljevićevog prisnijeg poznanstva sa muzičarima, nastali su zanimljivi razgovori i gorke šale koji će film sasvim sigurno učiniti interesantim, te na taj način i promovisati kompletnu alternativnu scenu Crne Gore. Muziku u filmu radili su Ivan Marović – Iskra Besamrtna, Little Radojica i drugi.

Žene koje čiste Komad “Žene koje čiste”, autorski projekat rediteljke Selme Spahić večeras u 20 sati biće igran na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Peta, ujedno i posljednja premijera nacionalnog teatra u ovoj sezoni nastala je po predlošku drame “Sluškinje” francuskog pisca Žana Ženea. U predstavi igraju Nada Vukčević, Kristina Stevović i Radmila Božović. Dramaturg predstave je Stela Mišković, kompozitor Draško Adžić, autorka scenografije i kostima Natalija Vujošević, asistenktinja režije Ivana Ćetković, a izvršni producenti Ivana Čejović i Marko Gošović. Komad je posvećen istraživanju odnosa dominacije i potčinjenosti. “Žene koje čiste” i u naredne dvije večeri u istom terminu biće na repertoaru CNP-a.

Kultura 19

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

Milena Živković u ª Bluzuº

Mjesta kao Underhill su utočište za film FESTIVAL

Dokumentarac “Misterija Makavejev” premijerno prikazan u Podgorici Jelena Boljević

reditelj Dragomir Zupanc

editelj Dragomir Zupanc bio je gost 4. Telekom Underhillfesta na kojem je u regionalnoj kolekciji prikazan njegov najnoviji dokumentarac “Misterija Makavejev”. Zupanc je i sam bio učesnik zlatnog doba jugoslovenske filmske scene o kojoj je snimio nekoliko filmova. Ovdašnjoj publici ovaj televizijski stvaralac poznat je i kao nekadašnji urednik i autor programa na TVCG.

Izložba radova umjetnice Milene Živković pod nazivom “Jedan dan” biće otvorena večeras u 22 sata u podgoričkom “Bluz baru”. Milena Živković rođena je 1982. godine na Cetinju. Diplomirala je na FLU na Cetinju 2006. godine, na odsjeku grafike u klasi profesorice Anke Burić, kod koje je i magistrirala. Nagrađena je Godišnjom nagradom FLU u oblasti grafike. Izlagala je na više kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Od 2007. godine u članstvu je ULUCG. “Jedan dan” je njena magistarska izložba.

Skulpture i crteži

USpjEh

Tri nagrade za naše gitariste Troje mladih gitarista iz Crne Gore i dvojica iz Hrvatske pobjednici su u pet kategorija na Prvom međunarodnom takmičenju mladih gitarista - Youth International Guitar Competion, koje se 1. i 2. juna održano u Tivtu. Pobjednici su Anja Vujačić (Crna Gora) u prvoj kategoriji, Stipe Bogdanović (Hrvatska) u drugoj kategoriji, Lovro Bašić (Hrvatska) u trećoj kategoriji, Vasilije Toljić (Crna Gora) u četvrtoj i Saša Mitrić (Crna Gora) u petoj kategoriji. Na konkursu je učestvovalo 35 mladih izvođača iz regiona, koji su se takmičili u pet starosnih kategorija. Nagrađeni su dobili diplome, poklon paket Muzičkog centra i Euro Unit Grupe, kao i besplatno učešće na gitarskim festivalima u Novom Sadu, Omišu, Nikšiću i Grožnjanu. Takmičenje su organizovali Nikšić Guitar Festival, Opština Tivat i Centar za kulturu tog grada, uz podršku Muzičkog centra Crne Gore i Euro Unit Grupe koja zastupa Jamahu. Stručni žiri činili su akademski profesori: Goran Krivokapić iz Ko-

blenca, Vojislav Ivanović iz Sarajeva, Maroje Brčić iz Splita i Danijel Cerović sa Cetinja, kao i predavači muzičih škola Antonio Rumenović iz Koprivnice, Neno Munitić iz Splita i Goran Perišić iz Nikšića. Oni su se složili u ocjeni da su “kandidati pokazali visok svirački i umjetnički nivo”. I Drugo međunarodno takmičenje za mlade gitariste biće održano krajem maja 2014. godine, takođe u Tivtu.

ren je i jedan sloj filmskih kritičara koji su sazrijevali zajedno sa filmom. Na sve strane imali sjajne poznavaoce filma - u Ljubljani, Zagrebu, u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji. Imali smo sjajne ljude koji su bili obrazovani i koji su znali šta je film.” Pored proslavljenog reditelja u njegovom kolažnom portretu pojavljuju se i druge poznate ličnosti jugoslovenskog filma - Svetozar Cvetković, Branko Vučićević, Miša Radivojević, Pega Popović, Eva Ras, Zdravko Randić, Slobodan Šijan, Želimir Žilnik i drugi. Film je sa velikim uspjehom prikazan u Parizu, Pragu, Amsterdamu i cijeloj regiji. “U Kino savezu Hrvatske film je frenetično pozdravljen. Makavejev je kao neka šifra koja vraća sistem u ravnotežu iako je baš on taj koji je sistem napadao”. Produkcijski film se radio dugo (pet godina) jer se mijenjala medijska slika, objašnjava Zupanc. “Više to nije bila ista televizija kao kad mo radili prva tri filma. Situacija se dramatično mijenjala i mi smo iz jednog relativno komfornog procesa ušli u čitav niz problema. Sve se komplikovalo do te mjere da nisam mogao napraviti ugovore sa saradnicima na filmu poput Ramba Amadeusa i Raše Popova.” Reditelj napominje da je veoma važno da se filmovi poput ovog o Makavejevu i filma o Živku Nikoliću (koji je takođe prikazan na Underhillu) predstave mladoj publici. “Potrebno je da se upamte ovi autori - inovatori, ljudi sa dušom koji su znali da daju filmu poetsku i likovnu snagu. Važno je da se vraćamo njihovim filmovima da bi smo shvatili ko smo u suštini. Ako samo pratimo dnevnu sliku o ovim pro-

foto: Darko Jovanović

Prva samostalna izložba akademskog vajara Mitra Živkovića biće otvorena večeras u 20 sati, u galeriji “Velimir A. Leković” Kulturnog centra u Baru. Živković je diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Pavla Pejovića, a magistrisao na ALU u Ljubljani, u klasi profesora Dušana Tršara. Prvo predstavljanje ovog talentovanog umjetnika prikazaće Živkovića u heterogenom spektru tehnika i medija, pa će posjetioci biti u prilici da vide radove iz cikluisa “Majka” i “Žena sa mačkom”, rađene u gvašu, olovci i ugljenu, kao i 14 skulptura rađenih u kamenu, drvetu i gipsu. Izložba, koju će otvoriti istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović, biće u postavci u barskoj galeriji do kraja juna.

Film “Misterija Makavejev” o proslavljenom jugoslovenskom reditelju nastao je kao logičan slijed višedecenijskog bavljenja filmom reditelja Dragomira Zupanca. Ovo je četvrti u nizu filmova koje je uradio sa idejom da napravi televizijsku istoriju jugoslovenskog filma. Serija je počela sa nagrađivanim filmom “Želimir Žilnik: Prilozi za istoriju YU filma i politpornografija” (2004), a uslijedili su filmovi o Branku Vučićeviću i Karpu Godini. Film o Makavejevu Zupanc doživljava kao neku vrstu životnog zadatka, a napominje i to da je u filmu samo dio onoga što bi se moglo reći o velikom reditelju. “On je umjetnik koji može da se uporedi sa velikanima kao što su Bergman, Felini i Kjubrik koji je strašno volio “Misteriju organizma”. Oni su ga smatrali ravnopravnim kolegom i stavljali ga u sam vrh evropskog filma”. Zato će Makavejev ostati vječiti “l’enfant terrible” jugoslovenskog filma, a njegova pozicija u avangardi i dosljednost u igranju sa filmskim sredstvima će još dugo ostati aktuelna, smatra Zupanc. Poznanstvo dvojice reditelja traje veoma dugo. “Znamo se još iz doba njegovih prvih filmova i festivala gdje sam kao kritičar i sam bio učesnik svega što se se dešavalo u jugoslovenskom filmu. To je bila posebna atmosfera koja je zaista najviše odgovarala ambijentu u kome je nastao novi jugoslovenski film”, prisjeća se Zupanc napominjući da često novi talas pogrešno zovu crni talas. “Borim se da skinem tu sintragmu crni talas koja ne priliči jednom od najboljih vremena koje je ovdje imao film. U to vrijeme stvo-

storima ispada da nismo ništa uradili, ali nije tako. Kada se pogledaju opusi reditelja kao što su Nikolić, Petrović, Makavejev, Pavlović vidi se i te kako da istorijska i umjetnička stvarnost postoji. Zupanc smatra da dolazi vrijeme novih autora a da su festivali poput Underhilla tipičan primjer kako se pripremaju scena i ambijent za dolazak novih autora i filmova.

“Ovakvi festivali su mjesta koja ukazuju na film kao umjetnost, na filmsko biće. U ovakvim okupljanjima na krovu gradske garaže, u Maloj sali biblioteke ulazi se u tu mitsku situaciju gdje se filmovi i autori prepoznaju i idu dalje. Uvijek će se okupljati jedna nova grupa onih koji odražavaju prostor koji zovemo filmska umjetnost”, kazao je Zupanc.

20 Zabava

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

IZBOR

NATAŠA BEKVALAC

Kraljica novih ljubavi

Viktorija žena decenije Viktorija Bekam proglašena je ženom decenije na ceremoniji dodjele Glamour Women Of The Year Awards u Londonu. Viktorija se pojavila na događaju s mamom i najstarijim sinom Bruklinom. “Moja majka je žena godine. Sigurna sam da mnogi ljudi to govore za svoje majke, ali ona to zaista jeste. Večeras je tu”, rekla je Viktorija u svom govoru. Prisutne je iznenadila stilom jer prvi put nije obukla svoju kreaciju. “Zaista volim žene, ali u svijetu nema dovoljno žena koje će podržati druge žene. To je ono što trebamo raditi, podržavati jedna drugu i zato sam večeras ovdje”, dodala je Poš. Atraktivna Nikol Šercinger je proglašena najboljom TV ličnosti, pjevačica Rita Ora za najbolju solo pjevačicu, a komičarka Miranda

Hart za najbolju književnicu. Zvijezda Hari Potera, Danijel Redklif proglašen je muškarcem godine. Pjevačica Džesi Dž osvoji-

la je posebnu nagradu urednika, a Majlin Klas koja je dizajnirala kupaće kostime za bebe proglašena je najboljom preduzetnicom.

Reagovanje Pop zvijezda Nataša Bekvalac objavila je tizer za pjesmu “Kraljica novih ljubavi”, koju je navodno posvetila bivšem dečku Vladi Vuksanoviću. Spot za pomenutu pesmu, koji je Nataša snimila sa drugaricama i sestrama na Ibici, ugladaće svjetlost dana za koji dan.

Tekst za ovu pjesmu potpisuje Natašina stalana saradnica, Marina Tucaković, dok je za muziku i aranžman bio zadužen Damir Handanović. Donosimo vam dio pjesme: “Na koga si lep, na koga si lud, noćas te neću pitati, al’ ne pitaj ni ti, na koga sam ja kraljica novih ljubavi”.

Povodom članka objavljenog u “Dnevnim novinama” 04. 06. 2013. godine “Za pravdu časti i ugleda odgovor će dati sud” navodim sljedeće: Kategorično tvrdim da nijesam pomenula ime nikoga pojedinačno da je bio u alkoholisanom stanju. Tako nešto nijesam rekla. Čule su se glasine o nekoliko njih koji su prisustvovali koktelu i ponašali se nedolično. To nijesam pomenula, kao ni druge ružne riječi koje su bile meni upućene. I neću da

komentarišem takve stvari jer mi to ne dolikuje. Meni je stvarno žao, svi se trude da bi pobijedili, ali treba imati dostojanstvo u svakoj situaciji. Ako je nekome krivo što nije prošao ,neka se obrati žiriju, to nije moja stvar. Po mom mišljenju, žiri je korektno odradio svoj posao i iz razgovora sa mnogim kolegama i prisutnima sam zaključila isto. Radila sam u Beogradu i inostranstvu, tako da u ovoj sredini nemam posebna poznanstva u struci. Što nije slučaj sa dotičnom koja je izjavila

da je i tri dana prije žiriranja znala koje će bodove žiri dati. Meni su takve zakulisne igre koje ona navodi strane. Za konkurs sam saznala iz novina, prijavila se jer spadam u kategoriju dizajnera, kako po godinama, tako i po svemu što je bilo strogo po propozicijama takmičenja. S poštovanjem, Savremeni i scenski kostimograf, Jelena Roganović - Đurić Objašnjenje redakcije: *Dotična - Milena Đurđić

Zabava 21

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

RAZGOVOR

Dosta je bilo krivo izgovorenih riječi Maya Sar za Dnevne novine govori o albumu prvijencu Zlatko Šebek

aya Sar, pjevačica koju domaća publika prepoznaje po numeri “Moj je život moja pjesma”, ali i učešću na Pjesmi Evrovizije prošle godine kada je BIH predstavljala kompozicijom “Korake ti znam“ , ove sedmice objavila je album prvijenac pod nazivom “Krive riječi“. U toku su promotivne aktuvnosti, a već na jesen kreće u koncertnu promociju kada se nada da će posjetiti i Crnu Goru.

Maya Sar je u razgovoru za Dnevne novine otkrila da su promocije u Sarajevu i Banjaluci protekle idealno i najavila promociju u Mostaru, Zagrebu, Beogradu, ali i u Podgorici ukoliko bude interesovanja. “Doći ću ako me pozovete”, našalila se Maya kazavši da zna da u našoj državi ima dosta publike koja je podržava i redovno piše putem socijalnih mreža. Ona nam je ispričala da su joj za

pripremu albuma trebale skoro četiri godine, ali i da je zadovoljna finalnim proizvodom. “Na CD-u ima 12 žanrovski različitih pjesama kojima je zajednička jedna stvar, a to je rukopis. Autor sam svih numera, ali da bih sve uradila kako sam zamislila pomoglo mi je više od 15 muzičara koji su radom, savjetima i znanjem doprinijeli da pjesme ovako zvuče”, kaže pjevačica koja je promociju albuma započe-

la singlom “O meni nikom ne pričaj” koju je uradila sa Marijanom Brkićem (članom grupe “Parni Valjak”). Na pitanje zašto je album nazvala “Krive riječi”, te da li je u pitanju neka skrivena poruka, Sar je kazala da istoimena balada otvara album i da je priča pjesme interesantna. “To je ustvari jedna učestala fraza. Dok sam pisala tekstove o tome sam malo više razmišljala i shvatla da je većina mojih pjesama nastala zbog riječi koje su krivo izgovorene i koje onda nose za sobom neke određene konsekvence”, kaže ona. Kada je Eurosong u pitanju, Maya je izrazila žaljenje što BiH ove godine nije imao predstavnika, prisjećajući se koliko je bila srećna što je prošle godine kao neko nov, uspjela da se plasira u finale uprkos muzičkim imenima koja su i po 20 godina na sceni.

“Evrovizija nije krajnji cilj u mojoj karijeri, ali je svakako bila bitna stepenica. Učešće mi je pomoglo da unaprijedim karijeru i da me ljudi prije svega u regionu brže upoznaju. Prolazak u finale je zaista bio prelijep osjećaj i drago mi je što su ljudi uspjeli da prepoznaju emociju koju pjesma “Korake ti znam” nosi”, sjeća se ona. Maya je otkrila da joj je najveća želja je da se njena muzika što dalje čuje, te da se vrate stare navike tradicije održavanja koncerata i snimanja albuma, otkrivši kako izgleda njena svirka u klubu. “Imam bend sa kojim sarađujem još od vremena kada sam bila u bendu Dina Merlina i moram da se pohvalim da su u pitanju vrhunski muzičari. Tu je i ritam sekcija, ali i prateći vokali, pa nas je skoro deset ljudi na sceni. Biramo repertoar na osno-

vu mjesta na kojem sviramo i to su pjesme koje su provjereni hitovi kod publike”. Iako tokom zime Maya sa svojim mužem, a ujedno i producentom Mahirom Sarihodžićem skoro svaki vikend provodi na Jahorini, kazavši da im skijanje pomaže u fizičkoj i mentalnoj rehabilitaciji, tokom ljeta nazaobilazna stanica im je crnogorsko primorje. “Cijelo svoje djetinjstvo sam provela u Budvi, Baošićima, Đenovićima, Herceg Novom. Vežu me divne uspomene za taj period. Sada posjetimo Crnu Goru i kad nije ljeto jer imamo divno prijateljstvo sa Sergejem Ćetkovićem sa kojim se družimo i sarađujemo”, priča Maya najavljujući jesenju koncertnu turneju u okviru koje vjeruje da će posjetiti i više gradova kako na sjeveru tako i na jugu naše države.

POROdicA SOPRAnO

Najbolja serija svih vremena

Serija o životu porodice mafijaškog bosa Tonija Soprana, proglašena je za najbolju seriju svih vremena. Priča o šefu italo-američke mafijaške porodice Toniju Sopranu, koja je emitovana od 1999. do 2007. godine na kanalu HBO, našla se na vrhu 10 najboljih TV serija u istoriji. Serija je osvojila brojne nagrade,

uključujuću 21 Emi i pet Zlatnih globusa. Kao jedan od najpoznatijih proizvoda popularne kulture 2000-ih, serija je postala predmet mnogih analiza, kontroverzi i parodija, a proširila se i na knjige, video igre, muzička izdanja i niz drugih komercijalnih proizvoda. “To nije slučajno, budući da se taj

period poklopio sa značajnim porastom broja originalnih programa na kablovskim mrežama, na kojima su scenaristi dobili više slobode da istražuju moralnu kompleksnost društvenih sredina koje su kreirali”, objasnilo je WGA u saopštenju. Drugo mjesto na listi zauzela je popularna humoristička serija “Sajnfeld”, a treće “Zona sumraka”, kultna serija iz 1950-ih, spoj fantastike, naučne fantastike i horora. Retro serija “Ljudi sa Menhetna” našla se na sedmom mjestu, “Breaking Bad” na 13, “Dekster” na 66, a “Igra prestola” na 40. Nijesu zaboravljena ni scenarija animiranih serija, pa su tako urnebesni “Simpsonovi” dospjeli na 11, a “South Park” na 63. mjesto. Deset najboljih serija na osnovu scenarija: 1. Porodica Sprano (1999 - 2007) 2. Sajenfeld (1990 - 1998) 3. Zona sumraka (1959) 4. All in the Family (1971 - 1979) 5. M*A*S*H (1972 - 1983) 6. The Mary Tyler Moore Show (1970 - 1979) 7. Ljudi sa Menhetna (2007 - u produkciji) 8. Kafić uzdravlje (1982 - 1993) 9. Doušnici (2002 - 2008) 10. Zapadno krilo (1999 - 2006)

HOT!

Ukoliko do sada nijeste čuli za nju, Džozefina Kistrnas je model koji dolazi iz Češke. Ova mlada djevojka je sve češće na naslovnicama različitih magazina, a razlozi za to su savršeno jasni. Ženske adute je otkrila pozirajući u bikinijima.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

22 Zabava/Slobodno vrijeme

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2412 sudoku 2013-05-21

Medium level

Teža

8 8

6 2

1 5

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

1 3

Daily Sudoku puzzle No. 2411

Lakša 2013-05-20

1 Medium level

7 8

8 1

4 7 1

Page 1/2

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 8

3 2

Hongkong

45 ekoloških taksija. Kineski proizvođač, Bi-Vaj-Di (BYD), ima ambiciozan plan – da u naredne tri godine u saobraćaju bude čak 3.000 vozila. Vozilo E6 se prodaje u Kini po cijeni od 60.000 dolara, u Hongkongu je nešto jeftiniji, 57.000 dolara. Međutim, jedna saobraćajna nesreća u Kini prošle godine sa fatal-

nim ishodom, kada se E6 zapalio, pokrenula je pitanje bezbjednosti tog vozila. Liu Sijelang, direktor prodaje Bi-Vaj-Di za azijsko-pacifički region, kaže da su tokom procesa dizajniranja vozila načinili mnoga poboljšanja, posebno na planu bezbjednosti.

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2410 2013-05-19 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2409 2013-05-18 1

vicevi

Uveli taksi na baterije

Prva električna taksi vozila predstavljena su u Hongkongu. Proizvodi ih “BYD”, kineski proizvođač ekoloških proizvoda koji je u vlasništvu američkog milijardera Vorena Bafeta. Cilj vlasti Hongkonga je da se smanji zagađenost u tom gradu. Na ulicama Hongkonga saobraća

Zove Perica mesaru i pita: - Imate li teleću glavu? Page 1/2 Mesar odgovara: - Da, imam. - A imate li pileće noge? - Naravno. - A ćureće grudi? - Da. - A svinjsku njušku? - Da. - Pobogu, čovječe, na šta ti ličiš! *** Pita mama Pericu: -Perice, čula sam da si dobio keca iz bosanskog, radili ste pismenu, koja je bila tema? Perica: -’’Kako sam se proveo na ljetnom raspustu’’ Mama: - I šta si ti napisao? Perica: -Dobro, hvala na pitanju. *** Prolazi jedan čovjek i vidi Pericu kako plače i ga upita: - Je li mali, zašto plačeš? - Pa sanjao sam kako škola gori.

- Ma to je bilo samo u snovima. - Pa zato i plačem. *** - Voze se dvije plavuše u kolima kad pored njih na trotoaru druge dvije plavuše veslaju na suvom. Kaže jedna plavuša iz kola: - Vidiš zbog kakvih debilki nas nazivaju glupima, sad da znam da plivam zapamtile bi me. *** Zaustavlja plavuša (policajka) plavušu. Policajka: - Vašu vozačku. Plavuša: - Kako to izgleda? Policajka: - Kockasto je i ima vaša slika. Plavuša nađe ogledalo, pogleda da je kockasto, a ima njena slika i reče: - Evo ga. Policajka pogleda, vidi sebe i reče: - Izvinite koleginice. ***

Zabava/Slobodno vrijeme 23

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

NEZVANIČNO Ali, da idemo tamo skroz do jezera. Kažu ima restorana.

Čuli smo da je to žitnica Crne Gore.

Mi bi da posjetimo Zetu.

Oni bi, izgleda, da bucaju mesa. Samo bi jeli, pili i smijali se.

Ko dolazi? Milo ili Mank?

Koji god da dođe, dobro je.

Word Search Puzzle #N187VW OSMOSMJERKA

HOROSKOP

AHEAD AUDITORY Ahead BLESS Auditory BLUER Bless BRIBERY Bluer CANED Bribery CASTERS Caned CATER Casters CLUNG Cater COMET COMIC Clung DUSKY Comet

FILCH FLATS Filch FLORAS Flats GENERICS Floras GODCHILD Generics GRAVEN Godchild HUMBLY Graven LICHEN Humbly MERIT Lichen MINES MINIBUS Merit MINORED Mines

MODES MOUSSE Modes NATIONS Mousse PRESS Nations PROUD Press RACKS Proud RANTS Racks RAZED Rants RISEN Razed ROSTRUM ROTTED Risen RUMMY Rostrum

Comic

Minibus

Rotted

Dusky

Minored

Rummy

Moram ugrijati ruku. Ako je Milo da ga ne prehladim.

SHEATHED SLOPPY Sheathed STEMSSloppy STIFF Stems THIEFStiff THRONG Thief TOENAILS Throng TRICKERY UNDIDToenails Trickery UNFURL

OVAN Sve možete da postignete kada se nalazite u centru glavnih dešavanja. Uspjeh Vam se nalazi nadohvat ruke, učinite sve sto je potrebno da ostvarite profesionalni i lični maksimum u različitim pravcima.

BIK Skloni ste pretjeranom detaljisanju, ali nije sve onako kao što pretpostavljate u duhu svojih teorija. Neophodna su Vam praktična rješenja, potrudite se da ubrzate svoj poslovni ritam i da završite sve što ste započeli.

BLIZANCI Jasno Vam je da u nekim važnim situacijama nemate dovoljan uticaj na razvoj poslovnih događaja. Zatražite nečiju podršku, postoje rešenja koja iziskuju novi kompromis. Razmjena ideja i timski rad uvijek potencijalno donose bolje rezultate.

RAK Ne želite da neko mijenja Vašu poslovnu orjentaciju ili da upravlja Vašim planovima. Potrebno je da se detaljno informišete o svim mogućnostima, spoj dobre intuicije i analitičke procjene donosi novi uspjeh.

VAGA U želji da ostvarite izuzetne rezultate pristajete na izvjesnu improvizaciju. Ponekad bez većeg rizika nema ni zapaženog uspjeha ili šireg odjeka među saradnicima. Pokazaće se da imate dobru poslovnu procjenu i rješenja.

ŠKORPIJA Imate dovoljno iskustva da realno sagledate sve prednosti ili nedostatke koji proizilaze iz mogućeg poslovnog udruživanja. Razmislite, intelektualne sposobnosti su presudne u procjeni dobre poslovne prilike koja Vam se nudi.

STRIJELAC Vješto koristite svoje sposobnosti u različitim situacijama i ne odustajete od svojih poslovnih vizija. Uspjeh je na Vašoj strani, dok god imate jasnu predstavu o tome šta i koliko želite da ostvarite.

JARAC Važno je da imate poslovni cilj, ali još važnije je da odredite pravi način ili sredstvo koje će Vam omogućiti njegovu uspješnu realizaciju. Djelimična rešenja Vas samo nepotrebno usporavaju i podstiču Vašu nesigurnost.

Undid Unfurl

Označili mjesta za ljubljenje Na 13 lokacija u Novom Sadu, u Srbiji, osvanuli su natpisi “Mjesto Copyright © Puzzle Baron June 5, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! za ljubljenje”. Na tim mjestima svako može stati i poljubiti koga god želi sve dok i druga osoba na to pristaje. Natpise “Mjesto za ljubljenje” kreirao je Boris Ljubičić, student Fakulteta tehničkih nauka, u želji da u svakodnevni život Novosađana unese malo razonode. “Prvi put sam ovako nešto vidio u Beogradu i oduševio se. Odlučio sam isto učiniti i u Novom Sadu jer ovakva mjesta mogu biti inspiracija onima koji su izašli na sastanak, pa tek treba da se poljube”, rekao je Ljubičić.

LAV Stalo Vam je da budete zapaženi na različitim stranama i u tom smislu koristite najjače adute sa kojima raspolažete. Velike ambicije ponekad donose niz novih prednosti i pozitivnu dominaciju u odnosu na saradnike.

DJEVICA Spremni ste na profesionalno dokazivanje pod različitim uslovima. Obratite pažnju na neke korisne informacije koje će Vam olakšati put do uspjeha. Računajte na nečiju podršku kada se nalazite u “kritičnim situacijama”.

VODOLIJA U skladu sa prethodnim iskustvom sada mijenjate svoj stil ili poslovnu strategiju u odnosu na okolinu. Imate značajnu prednost u odnosu na saradnike i ništa ne prepuštate slučaju. Važno je da ostanete dosljedni svojim ciljevima.

RIBE Jasno Vam je da završni rezultati zavise od sposobnosti da se pravilno organizujete. Pažnju prvenstveno usmjeravate na osnovne ciljeve, ali ne odustajete ni od nekih alternativnih ideja. Podstičite kod sebe bolju koncentraciju.

24 Matura

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

Slavilo se do jutra VESELJE

Sa proslave polumature nikšićke OŠ “Olga Golović” u SC “Nikšić” Učenici devetog razreda Osnovne škole “Olga Golović” prije nekoliko dana proslavili su u Sportskom centru Nikšić završetak školovanja, pa se uz profesorki nadzor slavilo do ranih jutarnjih sati. Ponosni roditelji i mnogobrojna rodbina ispra-

tili su ih do ulaza, kada su budući srednjoškolci promarširali svečano obučeni i dotjerani. Budući srednjoškolci su kazali da će dosadašnje školovanje pamtiti po lijepim trenucima, najboljim drugovima i nastavnicima. J.L.

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

PROVOD

Matura 25

Djevojke su zračile gracioznošću Bjelopoljski učenici srednje Elektro-ekonomske škole proslavili maturu

Tradicionalni defile maturanata bjelopoljske Srednje Elektroekonomske škole Ulicom slobode ispratilo je nekoliko hiljada Bjelopoljaca. Djevojke su zračile gracioznošću, a ni mladići nijesu zaostajali za njima, elegantno obučeni u odijela. Igralo se, pjevalo, ludovalo u toj nezaboravnoj noći. Slavljenici ističu da su ambijent i atmosfera sjajni i da su u potpunosti ispunili njihova očekivanja. “Dragi maturanti, ovo je vaša noć, za koju se živi, o kojoj se sanja. Vi ćete koliko sjutra poći na više i visoke škole, da stičete nova znanja i da se profesionalno pripremate za nova životna iskušenja i u tom pravcu neka su vam srećni puti”, poručio je direktor Miloš Marić. Direktor je ocijenio da slavljenička generacija nije najbrojnija, ali po uspjehu koji je donijela, jedna je od najuspješnijih. Slavljenica Nikolija Knežević, kazala je da je veoma uzbuđena i

puna emocija. “Želja mi je da svi ostvarimo velike uspjehe i nastavimo druženje i nakon ove večeri. Pamtiću sve lijepe dane i godine provedene u školi, razne doživljaje, šale, bježanje sa časova. To je vrijeme koje će svima nama biti duboko urezano u sjećanje, ali od večeras svako od nas bira svoj životni put. Teško se odlučiti kuda dalje, ali ne sumnjam da ćemo svi izabrati pravi put”, kazala je Nikolija. I Haris Banda je istakao da je u školi doživio nezaboravne trenutke. “Ne mogu da vjerujem da sam završio srednju školu i ušao u punoljetstvo. Žalim i za profesorima koji su nam bili kao roditelji i zaista ne znam šta više da kažem osim da sam radostan, a istovremeno tužan. Moji planovi za budućnost su da upišem Ekonomski fakultet u Podgorici, a za dalje, rano je govoriti”, kazao je Banda. B.Ć.

26 Sport

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

puta je Lebron Džejms proglašavan za najboljeg igrača lige dok je trener Greg Popovič osvojio četiri prstena u šampionatu. Zbog toga, mnogi su okarakterisali finalni dvoboj kao - sudar najboljeg igrača i najboljeg trenera.

DA LI STE ZNALI

DA LI STE ZNALI?

Da je San Antonio do sada igrao četiri finala NBA lige i sva četiri puta postao šampion. Tim iz Teksasa je bio prvak 1999, 2003, 2005. i 2007. godine.

NBA FINALE

Bogovi kreću u rat Bitka za slavu i prstenje: Večeras na tlu Floride, u 03.00 sata po našem vremenu, kreće prvi finalni obračun Majamija i San Antonija daje Florida protiv čari Teksasa, zvjezdani Istok protiv skromnog Zapada, opaka “vrelina” oči u oči sa viteškim “mamuzama”. Mladi 42-godišnji stručnjak Erik Spoelestra kreće u šahovsku partiju sa 22 godine starijim kolegom Gregom Popovičem, nezaustavljivog Lebrona Džejmsa čeka vječni mag Tim Dankan, a Dvena Vejda čarobnjaci Manu Đinobili, Toni Parker ... Još prije početka sezone bilo je zapisano upravo finale između Majamija i San Antonija, kao dva čelična tornja u najjačoj ligi svijeta, koji su oborili sve prepreke koje su im se našle na putu do same završnice.

je njegov Klivlend morao da položi oružje pred starom gardom. “Mislim da je moj Klivlend tada bio neiskusan. Sada je Majami mnogo iskusniji od tog tima tada. A, što se mene tiče, ovo će biti naše treće uzastopno finale i ja sam sa godinama stasao. Tačnije, 50 puta sam bolji igrač nego što sam bio te 2007. godine. Ipak, čeka nas fenomenalno finale, protiv odličnog sastava, ali želimo da se domognemo novog trofeja”, zaključuje popularni “kralj”.

●VEJD: IGRAĆEMO PROTIV PAKLENOG TIMA On bi, kao što je često bio slučaj, mogao da bude “tas na vagi”. On je Dven Vejd i do sada je u prosjeku, protiv San Antonija, postizao preko 24 poena. Međutim, to ne zavarava superosničnog igrača Majamija, koji najavaljuje bitku svih bitaka. “Igramo protiv paklenog tima. Moraćemo da budemo složni i maksimalno skocentrisani ako želimo da ostvarimo povoljan rezultat. Jer, mi znamo sve o njima, dok oni gotovo da nemaju slabu tačku”, priznaje Vejd, dok prva violina Lebron Džejms ima priliku da se osveti Sparsima zbog poraza u finalu 2007. godine, kada

●DANKAN: OBEĆALI SMO DA ĆEMO BITI ŠAMPIONI Kada igrate 16 godina u NBA ligi, pritom samo za jedan tim, onda stičete status Boga. Upravo u tom statusu uživa 37-godišnji Tim Dankan - centar, koji nije atraktivan, kojem je draže da položi loptu od table, nego da zakucava, ali koji je jedan od najboljih “teškaša” u istoriji lige. “Od početka smo željeli ovo finale i dočekali smo ga. Obećali smo sebi, ali i svojim navijačima, da ćemo postati prvaci i to namjeravamo da ispunimo. Naravno, kao kod nas tako i na suprotnoj strani igraju neki nevjerovatni igrači, što garantuje fantastičnu košarku i borbu do kraja”, ističe Dankan, za kojeg je trener Greg Po-

Aleksandar Popović

O Da fudbalska mafija godišnje zaradi nekoliko stotina milijardi eura, otkrio je generalni sekretar Interpola Ronald Nobl u Rimu, na konferenciji o korupciji u fudbalu. On je naglasio da su prihodi fudbalske mafije jednaki onima koje godišnje ostvaruje kompanija “Koka-Kola”.

TIKET DANA KINA UZBEKISTAN TIP 1

KVOTA 2.20

ŠPANIJA U21 RUSIJA U21 TIP 1

KVOTA 1.45

HOLANDIJA U21 NJEMAČKA U21 TIP X

KVOTA 3.30

JERMENIJA U21 ISLAND U21 TIP 1

KVOTA 2.00

NIGERIJA U20 PORTUGAL U20 TIP 2

KVOTA 1.85

BELGIJA MEKSIKO TIP 2

KVOTA 1.90

Milvoki (4:0), Čikago Buls (4:1) i Indijana (4:3) stradali su do sada u režiji aktuelnog šampiona, čije mašine žele da samelju i posljednjeg rivala, kako bi odbranili titulu šampiona i treći put dočekali naklon planete. Sa druge strane, oduvijek skroman, ali jednako moćan sastav iz Teksasa preslišao je Lejkerse (4:0), Golden Stejt (4:2), odnosno Memfis u finalu Zapada sa svih četiri pobjede u isto toliko odigranih mečeva, zbog čega sa pravom konkuriše na svoju petu krunu u istoriji. Dakle, sprema se jedan istinski košarkaški spektakl, koji se može odužiti i na čak sedam veličanstvenih činova.

ROLAN GAROS 1/4 FINALE

Zagrijavanje Nola i Rafe uoči spektakla Monolog Novaka Đokovića za 2 sata i 13 minuta, protiv 35-godišnjeg Tomija Hasa, rezultirao je laganim trijumfom u četvrtfinalu Rolan Garosa i 12. uzastopnim polufinalem Gren Slem turnira! Prvi reket svijeta se plasirao među četiri najbolja tenisera, gdje će ga čekati preporođeni Rafael Nandal (bez problema odradio Stanislasa Vavrinku), za najveći mogući spekakl u ovom trenutku. “Prije ili kasnije bih se sastao sa njim. To je već tradicija na Rolan Garosu posljednjih pet, šest godina. On je najboljji igrač na šljaci, njega treba pobijediti i veliki je to izazov”, naglasio je popularni Nole, kojem će se u finalu, ukoliko eliminiše Španca, suprostaviti Žo-Vilfrid Conga ili David

Ferer, koji će se sastati danas. U ženskoj konkurenciji su polufinale dohvatile Marija Šarapova i Viktorija Azarenka. Ruskinja je nakon katastrofalnog prvog seta (0:6) protiv Jelene Janković, zaigrala mnogo bolje i preokretom stigla do velike pobjede, dok se Bjeloruskinja mučila u prvom setu protiv Marije Kirilenko, a zatim dovršila posao. Upravo će se dvije igračice danas sastati u “sovjetskom polufinalu”, kao i Serena Vilijams i Italijanka Sara Erani. SEMAFOR (M): Nadal - Vavrinka 3:0 (6:2, 6:3, 6:1), Đoković - Has 3:0 (6:3, 7:6, 7:5). (Ž): Šarapova - Janković 2:1 (0:6, 6:4, 6:3), Azarenka - Kirilenko 2:0 (7:6, 6:2). A.Popović

godina Greg Popovič vodi San Antonio Sparse. Sjajni 64-godišnji stručnjak radio je u klubu od 1988. do 1992. kao asistent, a trener je postao 1996. godine. Takođe, iako duplo mlađi od njega, strateg Majamija Erik Spoalestra broji svoju 16. godinu od kada je u klubu iz Floride. On je sa svojih 26. godina stigao 1997. godine, a radio je kao asistent sve do 2008. Nakon toga je postao šef i već pet godina obavlja tu funkciju sa velikim uspjesima. povič jednom rekao ... “Pitate me kako kako moj tim funkcioniše u kontinuitetu? Pa, imam Tima Dankana i to je to”, odgovorio je na pitanje novinara Popovič, čiji miljenik već neko vrijeme ide stopama legendarnog centra, sa kojim je već i igrao, Dejvida Robinsona.

Sport 27

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

CRNO BIJELO VEČE

Partizan razbio Crvenu zvezdu Košarkaši Partizana savladali C.Zvezdu (82:54) i poveli trku u finalnoj seriji

Košarkaši Partizana napravili su prvi korak ka 12. uzastopnoj tituli prvaka Srbije, pošto su na početku finalne serije plej-ofa deklasirali Crvenu zvezdu sa 82:54 (23:16, 20:12, 17:20, 22:6). Iako su crveno-bijeli uspješniji ove sezone, pošto su slavili na četiri od prethodnih šest međusobnih duela, Partizan je popravio pobjedu u važnom trenutku, nošen fantastičnom podrškom sa tribina. Drugačije nije moglo da bude, jer je Dragan Milosavljević odigrao partiju karijere, Zvezdini košarkaši nijesu nikako mogli da ga zaustave, pa im je ubacio 28 poena. Kada se na to dodaju loša izdanja Savovića, Simonovića i nedovoljno oporavljenog Rakočevića, crveno-bijeli nijesu mogli da se oslone jedino na Nelsona i Katića. Puleni Dejana Radonjića su toliko loše ušli u meč da su četiri minuta bili bez koša, što su crno-bijeli kaznili serijom 10:0 u kojoj je bilo prostora i za zakucavanja Lučića i Muslija. Očajan početak Zvezde prekinuo je Nelson sa penala, a prvi poeni iz igre uslijedili su u šestom minutu kada je američki plej pogodio trojku. ●BEZ GREŠKE “Odigrali smo odlično utakmicu. Ispoštovali smo sve što smo se dogovorili, a kao nagrada došao je povoljan rezultat. Znali smo koliki je

ulog i šta nam znači ovaj meč, tako da smo odigrali bez greške i poveli trku u finalnoj seriji”,kazao je nakon meča Milosavljević. Silovit početak Partizan je krunisao sa “+11” (16:5 i 18:7) a u tim momentima, dva minuta prije malog odmora, blistao je Dragan Milosavljević. Kao nikada u karijeri bio je raspoložen bek Partizana i igrao je možda partiju života. Nastavio je da cijepa mrežicu rivala sve do sredine druge dionice, a prednost crno-bijelih rasla je iz minuta u minut. Ubacio je Milosavljević trojku za 30:18, a i kada bi promašio, hvatao bi loptu pod košem rivala, pa se serija domaćih košarkaša produžila do 15:4 i najveće prednosti od “+18” u 16. minutu - 38:20. ●IMA JOŠ DA SE IGRA “Kao da nijesmo bili spremni za ovaj meč. Odigrali smo ispod nivoa i ispod očekivanja i Partizan je zasluženo slavio. Međutim ovo je tek prvi meč, vjerujem da ćemo u petak odigrati mnogo bolje i potpuno se vratiti u igru za titulu”,kazao je centar crveno bijelih Raško Katić. U nastavku je aktuelni šampion dodao gas, na terenu je postajala samo jedna ekipa, a već nakon treće četvrtine slavlje crnobijelih je moglo da počne. M.P.

Priznanja za Adžića, Kaću i Milenu Selektor naše ženske rukometne reprezentacije Dragan Adžić najbolji je trener sa ovih prostora, Katarina Bulatović je najbolja igračica, dok je Milena Knežević dobila priznanje za najbolju igračicu koja je nastupala u klubovima sa prostora bivše Jugoslavije, epilog je glasanja za izbor najboljih za sezonu 2012/2013, koji tradicionalno već petu godinu organizuje specijalizovani rukometni portal Balkan-Handball.com. Do ovih rezultata došlo se nakon glasanja žirija u kojem su bili novinari iz bivše Jugoslavije, te posjetioci sajta Balkan-Handball.com, koji su glasali od 24. maja do 3. juna. Za najboljeg igrača koji je nastupao u ekipi sa prostora bivše SFRJ je Slovenac Borut Mačkovček, lijevi bek Celja, koji će od naredne sezone igrati za njemački Hanover. Pored Mačkovšeka, kao najboljeg lijevog beka, u najboljoj sedmorci regiona je i pivot Metalurga i crnogorske reprezentacije Mladen Rakčević. M.P.

Vranješ precrtao Nikčevića i Toskića Selektor muške reprezentacije Srbije Ljubomir Vranješ, objavio je skraćeni spisak igrača na koje računa u dva odlućujuća meča kvalifikacija za odlazak na EP 2014 u Danskoj. Rusima u Astrahanu 12. juna, odnosno BiH u Nišu četiri dana kasnije, suprostaviće se sledeći sastav. Na iznenađenje svih na spisku ovog puta nema fenomenalnog Ivana Nikčevića i Alema Toskića. Golmani: Darko Stanić (Metalurg), Slaviša Đukanović (Sen Rafael), Mihailo Radovanović (Partizan); Krila: Nemanja Ilić (Partizan), Filip Marjanović (Metaloplastika), Rajko Prodanović (Seged), Bogdan Radivojević (Partizan). Pivoti: Rastko Stojković (Kjelce), Bojan Beljanski (Gepingen), Mijajlo Marsenić (Partizan). Bekovi: Marko Vujin (Kil), Nemanja Zelenović (Celje), Nikola Manojlović (Koper), Momir Ilić (Kil), Momir Rnić (Gepingen), Draško Nenadić (Gvadalahara), Petar Nenadić (Visla). M.P.

TRANSFER

Managarova pojačava ª plaveº Budućnost dovela svoje peto pojačanje za sljedeću sezonu Čelni ljudi ŽRK “Budućnost” definitivno vuku prave poteze što se pojačanja tiče - nastoje da dovedu relativno mlade igračice, a da pritom iste imaju kvalitet, ali i rutinu kako bi se makar iz sjenke išlo na najveće domete u Ligi šampiona. Novo ime u “Morači” naredne sezone biće reprezentativka Ukrajne - Julija Managarova. Dvadeset četvorogodišnja rukometašica koja igra na poziciji desnog krila u Budućnost stiže iz

Olkima, koji se nalazi u veoma lošoj finansijskoj situaciji, tako da je šampiona Rumunije napustilo već deset igračica. Naše reprezentativno krilo - Radmila Miljanić će tako imati veliku konkurenciju na desnoj strani, s obzirom da je Managarova na 68 mečeva u reprezentativnom dresu postigla 234 gola, međutim izgleda da će ona biti rešenje “plavih” na duže staze s obzirom da je Radmila najavila

da će igrati još samo godinu. Podsjećamo, sljedeće sezone će Radmili na dresu umjesto Miljanić pisati Petrović s obzirom da se udaje za mjesec dana. Managarova je peto pojačanje Budućnosti u ovom prelaznom roku. Prije nje paraf na vjernost “plavom” klubu su stavile Neagu, Dalbi, Žderić i Bizdra. Prema infromacijama koje imamo, Budućnost bi mogla do kraja mjeseca da potpiše ugovor sa još jednom igračicom. M.P.

SPORTSKI EKRAN 13:00 15:00 16:30 17:00 17:25 19:00 20:00 20:00 21:00 22:50 00:30 03:00 03:00

Biciklizam Azarenka - Šarapova, tenis Erani - S. Vilijams, tenis Lokomotiva K. - CSKA, košarka Fleš sport Gem, set i Mets Atletika Hrvatska - Crna Gora, košarka (ž) Saragosa - Real Madrid, košarka Sport Sao Paolo - Gojas, fudbal Kruzejro - Korintijans, fudbal Majami - San Antonio, košarka

Eurosport Eurosport Eurosport2 SportKlub RTCG2 Eurosport Arena2 SportKlub+ Arena1 TV Vijesti Arena3 Arena3 SportKlub

NE PROPUSTITE Majami San Antonio (SportKlub 03:00) Nema spavanje, u ranim jutranjim časovima budite uz TV ekrane, jer kreće veliko finale NBA lige - prvi meč je zakazan u domu “vreline” na Floridi.

ODBOJKA

Strugar među odabranima Selektor naše odbojkaške reprezentacije Nikola Matijašević donijeo je odluku da u najbolji sastav uvrsti korektora Budućnosti Bojana Strugara, koji će se selekciji priključiti danas na pripremama u Budvi. Strugar će tako dobiti pravu šansu da pokaže svoj potencijal u mečevima Evro-lige s obzirom da se prvi korektor Miloš Ćulafić povrijedio (van terena) u Makedoniji. Strugar je imao odličnu sezonu, proglašen je za najboljeg igrača u kadetskoj i juniorskoj konkurenciji u državi, a kao ogroman potencijal priključen je senior-

skoj reprezentaciji. “Čast mi je što ću biti dio seniorskog tima i učiti od tako iskusnog stručnjaka. Željan sam rada i stalnog usavršavanja tako da ne bježim od izazova. Spreman sam, maksimalno motivisan i nadam se d aću opravdati ukazano povjerenje”, kazao je za Dnevne nvoine Strugar. Podsjećanja radi osim Ćulafića na turniru u Mađarskoj neće biti kažnjenih Sima Dabovića i Marka Bojića. Ovogodišnje izdanje Evro-lige će se igrati po turnirskom sistemu od 13.juna do 07.jula. M.P.

28 Sport

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

Martinez trener Evertona

ŽOZE MURINJO

Ronaldo misli da je najpametniji Portugalac kritikovao svog zemljaka i jednog od najboljih igrača današnjice Nakon tri sezone završila se avantura Žozea Murinja u Real Madridu. Većina igrača mu je odala priznanje i poštovanje, baš kao i Iker Kasiljas, koji zbog Portugalca nije branio mjesecima. Međutim, jedan igrač je totalno ignorisao odlazak velikog stručnjaka - naravno, u pitanju je njegov zemljak Kristijano Ronaldo. On se u finišu sezone posvađao sa Murinjom jer ga je trener napao da taktički ne ispunjava sve obaveze na terenu. Dvojac nije uopšte komunicirao u posljednje vrijeme, a harizmatični strateg je iskoristio priliku za odlazak kako bi otkrio svoje mišljenje o nezaustavljivom fudbaleru. “Imao sam jedan veoma jednostavan problem sa Ronaldom. On nije znao da podnese kritiku kada je taktika u pitanju i poboljšanja igre. Možda je mislio da zna sve i

da trener tu ne može da mu pomogne”, istakao je Murinjo, nastavivši u nešto pomirljivijim tonovima. “Imao je tri fenomenalne sezone samnom. Ne znam da li su mu to i najbolje u karijeri, jer je imao fantastične trenutke i dok je igrao za Mančester junajted, ali je kod mene uvijek bio centralna figura, čemu najbolje svjedoče njegovi golovi u dresu Reala”, zaključio je novi šef stručnog štaba Čelzija, gdje priprema pravo jezgro zvijezda. Na njegovoj listi želja, koje vlasnik Roman Abramovič mora da ispuni, nalaze se Rafael Varan i Luka Modrić (Real Madrid), Edinson Kavani (Napoli) i Vesli Snajder (Galatasaraj). Sa svima je Žoze sarađivao u prošlosti, osim sa napadačem iz Urugvaja, u čije se kvalitete uvjerio još iz vremena dok je vodio Inter. A.Popović

NEZADOVOLJNI VEJN RUNI

Ja sam napadač i ništa drugo “Šrek” ne želi da igra na drugim pozicijama Vejn Runi je, bez sumnje, napadač zlatnog sjaja. Međutim, već godinama popularni “Šrek” ne igra (samo) u napadu, već pomaže odbrani, popunjava vezni red, asistira onom ispred sebe, što je bio Robin van Persi tokom cijele prethodne sezone. Takođe, neke je važne mečeve, kao onaj protiv Real Madrida u Ligi šampiona gledao sa klupe, zbog čega je reprezentativac Engleske zatražio transfer. Ser Aleks Ferguson je odbio takav scenario, prepustivši nakon toga “vrući krompir” u ruke novog menadžera Junajteda Dej-

vida Mojesa. “U godinama koje dolaze možda bih i mogao da igram na nekoj drugoj poziciji, ali u ovom sam trenutku centarfor. Želim i dalje da postižem golove. Igrao sam nekoliko puta sam u napadu za Junajted i to je uloga u kojoj se osjećam vrlo ugodno i sa kojom nemam problema. Nadam se da ću nastaviti igrati na toj poziciji”, poručio je sve nezadovoljniji Runi, kojeg engleski mediji posljednjih sedmica sve češće povezuju sa Arsenalom, Čelzijem, Bajernom i Pari Sen Žermenom. A.P.

Slavni engleski klub Everton pronašao je nasljednika Dejvida Mojesa, koji je otišao u Mančester junajted. U pitanju je 39-godišnji Španac Roberto Martinez, stručnjak koji je sa Viganom osvojio FA Kup, ali i ispao iz Premijer lige. “Fudbalski klub Everton sa velikom radošću može potvrditi da je Roberto Martinez novi trener ekipe. Španski menadžer dolazi iz Vigana i potpisao je četvorogodišnji ugovor”, saopštile su putem zvaničnog saopštenja “karamele” iz Liverpula. Katalonac je za 1,5 miliona funti stigao na “Gudison”, a tokom karijere je vodio još Svonsi od 2007. do 2009. godine. A.P.

Transfer Nejmara neregularan?

Sjajni Nejmar postao je igrač Barselone za 57 miliona eura, ali će cijeli transfer najvjerovatnije ispitati FIFA. Santos je imao 55 posto prava na Nejmara, investiciona grupa DIS držala je 40 posto, a investiciona grupacija TEISA pet posto. Od 57 miliona je DIS trebao da dobije 40 posto, odnosno 22.8 miliona, a zaradio je samo 9,6. “Nama je Santos rekao da odšteta iznosi 17 miliona. Očito su zaobišli istinu kako bi investitori dobili manje novca”, rekao je bijesni direktor DIS-a Roberto Moreno, koji planira da cijeli slučaj prijavi Svjetskoj kući fudbala (FIFA). A.P.

MOGUĆA TRAMPA

Roben za Suareza Bajern za urugvajskog napadača nudi Liverpulu holandskog junaka sa “Vemblija” Trenutno suspendovani Luis Suarez (zbog ujedanja Branislava Ivanovića) bio je blizu Real Madrida, ali se sada u trku uključio i Bajern Minhen. Navodno, novi strateg šampiona Evrope, Pep Gvardiola, želi da vidi u svojoj ekipi fantastičnog napadača, ali i problematičnog momka. Kako bi realizovao svoju želju Katalonac je spreman da ponudi Liverpulu “glavu za glavu”, odnosno Arjena Ro-

bena, koji bi se u trampi preselio na “Enfild”. Vjerovatno bi Njemci pridali i još novca za dolazak Urugvajca, čija je avantura na Ostrvu pri samom kraju, sa obzirom da ne može podnijeti maltretiranja engleskih novinara, koji ga optužuju za njegovo nedolično ponašanje. Ako “redsi” prihvate ponudu, stigao bi junak sa “Vemblija”, čiji je gol donio timu sa “Alijanc Arene” 5. titulu Lige šampiona. A.P.

ROBERT LEVANDOVSKI

Želim u klub svojih snova

Najbolji strijelac Bundeslige i Dortmundova mašina za golove, Robert Levandovski, odlučan je da napusti klub na ljeto, iako ga ugovor sa “milionerima” veže na još godinu dana. “Očekujem da će se sve riješiti i da ću ovo ljeto preći u svoj klub iz snova. To je u interesu svih. Borusija Dortmund je

sjajna i uvijek će imati posebno mjesto u mom srcu. Međutim, sada mi treba novi izazov”, priznao je 24-godišnji Poljak u razgovoru za “Bild”. Za njegove usluge se interesuje pola Evrope, a među najvećim kandidatima su Bajern Minhen i Mančester junajted. A.P.

● KARIKATURA DANA

Berluskoni želi Kaku Prema pisanju “Korijere dello Sporta” vlasnik Milana Silvio Berluskoni odlučan je da u klub vrati Brazilca Kaku. On je, navodno, razgovarao sa Masimlijanom Alegrijem o povratku 31-godišnje legende “rossonera”, koja se nije snašla u dresu Real Madrida. Takođe, Berluskoni je savjetovao treneru da odbaci formaciju 4-3-3 i da se vrati onoj 4-3-1-2, u kojoj bi upravo Kaka ima ulogu polušpica. Podsjetimo, popularni “Riki” je na “San Siro” stigao 2003. godine iz Sao Paula, gdje je igrao šest godina, a onda otišao u Madrid za 67,2 miliona eura. U 270 mečeva Kaka je postigao 95 golova, a 2007. godine je osvojio “zlatnu loptu”. Brazilac ima ugovor sa Realom do 2015. godine, a vrijednost mu se procjenjuje na 16 miliona eura. A.P.

Eva, Čelzijeva zečica Već godinu dana, i više, brigu o Čelzijevim igračima, kada su u pitanju problemi sa povredama, vodi aktraktivna fizioterapeutkinja Eva Karneiro. Navijači “plavaca” su jednostavno ludi za njom, a i ne čudi kada se igrači londonskog tima “valjaju” po terenu,

samo kako bi njihova “zečica” pristigla u pomoć. Naravno, kada imate Davida Luiza, koji često voli da iscenira prekršaj i time potroši malo vremena, onda je prelijepa Eva mora da interveniše, što većini predstavlja, narodski rečeno - raj za oči.

Sport 29

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

BARAŽ ZA DRUGU LIGU

Detalj sa jučerašnjeg prekinutog duela FOTO: D. Lopičić

Sramota: Tuča na Zlatici

Gem, set - Mogren Zabjelo kao domaćin na Starom aerodromu deklasirano od Mogrena - 1:6

Utakmica Kom Cetinje prekinuta u 89. minutu pri rezultatu 0:0 zbog udaranja sudije Pajovića Utakmica 4. kola baraža za Drugu ligu, između fudbalera Koma i Cetinja, prekinuta je u 89. minutu zbog napada na sudiju! U trenutku prekida rezultat je bio 0:0, a do prekida je došlo nakon što je sudija Radoje Pajović dosudio jedana-

BARAŽ

esterac za Kom. Uslijedili su protesti fudbalera Cetinja, koji su opkolili sudiju, a u gužvi neko od igrača

ga je i udario. Pajović je, nakon što su se strasti smirile, označio kraj utakmice. MINA

Na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava („Sl.list RCG“, br.06/02 i 02/07) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St.br.177/09 od 07.10.2009.godine, stečajni upravnik „AGROEKONOMIK“ d.o.o u stečaju Podgorica. o g l a š a v a JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA „AGROEKONOMIK“ d.o.o u stečaju Podgorica I. PREDMET PRODAJE Predmet prodaje je imovina Dužnika, i to: Zemljište, upisano u list nepokretnosti br. 550 KO Bandići, potes Mitrovske njive, ukupne površine 2.273 m², a na kat.parcelama: br. 1222/1, površine 1.189m² i br.1223/1, površine 1.084m² (obim prava: svojina 1/1) na kojoj postoji upisano založno pravo-hipoteka u korist Crnogorske Komercijalne Banke AD Podgorica.

PODGORICA - Stadion: FK “Mladost”. Gledalaca: oko 2000. Golovi: 1:0 Rašović u 30, 1:1 Vujović u 35, 1:2 Peličić u 42, 1:3 Zec u 71, 1:4 Vujović u 75, 1:5 Milović u 78, 1:6 Vujović u 79. minutu. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Dević (Bar) 7, N. Razić (Podgorica) 7. Igrač utakmice: Nikola Vujović (Mogren). ZABJELO: Asanović 5,5, Mijović 6 (od 73. Vlahović - ), Jovanović 5, Kljajević 5,5, Vukčević 5,5, Nenadović 5,5, Todorović 5 (od 49. Kraljević 5), Kopitović 5,5, Rašović 6, Kaluđerović 5 (od 60. Popović 5,5), Ljumić 5. Trener: Milan Ražnatović 6. MOGREN: Butorović 6,5, Ivanović 6,5 (od 74. Racković - ), Bojić 7, Milović 7, Popović 7, Lagator 6 (od 58. Ćosić 6), Mijušković 6,5, Peličić 7,5, Pržica 7, Đurović 6,5 (od 64. Zec 7,5), Vujović 8. Trener: Branislav Milačić 7,5. Sa jedne strane terena supermotivisana ekipa iz podgoričkog naselja, sa druge veliki favorit iz Budve koji poslije prvih 90 minuta baraža može da slavi opstanak u eliti - na stadionu Mladosti na Starom aerodromu Zabjelo - Mogren 1:6! A, nakon prvih pola sata sve je mirisalo na toliko sanjano čudo

“republikanaca”. Sa ogromnom dozom želje, nošeni “ludim” navijačima formalni domaćin je došao do prednosti poslije dobrog centaršuta Vladana Mijovića i majstorske reakcije Miloša Rašovića - bivši napadač Mladosti je efektno, iz makazica, pogodio mrežu rivala za ludnicu na tribinama, za (ne)stvarnih 1:0. Minus od jednog gola probudio je uspavane momke u žutom - samo nekoliko trenutaka poslije republikanskog šoua najbolji igrač na terenu Nikola Vujović dobro se snašao u srcu šesnaesterca, pa je poravnao rezultat na 1:1. I taman, kada je izgledalo da će drugoligaš otići sa aktivnim rezultatom na odmor “sijevnula” je akcija iz udžbenika Marka Đurovića i Bracana Popovića koju je na pravi način realizovao Zarija Peličić sa par santimetara. Zabjelo je u nastavku dalo 110% mogućnosti kako bi došli do pogotka (šanse imali Mijović i Blagota Popović), a upravo ih je ta želja za dobrim rezultatom koštala snage što su odlično redom koristili Ratko Zec, Vujović, pa Miloš Milović glavom poslije kornera, da bi se za totalni potop i konačan rezultat pobrinuo Vujović potpisavši “het-trik” na Starom aerodromu. U.R.

Početna a ujedno i najniža cijena je 22.000,00 € (slovima:dvadesetdvijehiljadeeura) II. NAČIN PRODAJE Prodaja imovine Dužnika vrši se: Javnim nadmetanjem-putem pribavljanja pisanih ponuda u zatvorenoj koverti, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: PRIVREDNI SUD U PODGORICI, ul. IV Proleterske br. 2 neposredno na arhivi Suda ili putem pošte, preporučenom pošiljkom, sa naznakom „ZA JAVNO NADMETANJE „AGROEKONOMIK“ - NE OTVARAJ“. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, najkasnije dana 27.juna 2013.godine do 15.00 časova, kada će se obaviti otvaranje punuda, u prisustvu ponuđača koji to žele, u Privrednom sudu u Podgorici-kancelarija broj 26/II-na spratu. III. PRAVO UČEŠĆA NA JAVNOM NADMETANJU Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju: pravna i fizčka lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit. Depozit: ponuđači (učesnici na javnom nadmetanju) dužni su da uplate depozit, u iznosu od 10% od iznosa početne cijene. - Uplata depozita vrši se isključivo na žiro račun stečajnog dužnika kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, broj: 510-31510-85 ili se prilaže garancija banke plativa na prvi poziv. - Dokaz o uplati depozita (u origilnalu ili ovjerenoj kopiji) prilaže se uz ponudu ili mora se predati stečajnom upravniku, najkasnije, prije početka javnog nadmetanja. Ponuda za učešće na javnom nadmetanju treba da sadrži: - Za pravna lica: firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB) i PDV broj, fotokopiju registracije. Ponuda mora biti ovjerena i potpisana od lica ovlašćenog za zastupanje. - Za fizička lica: potpisanu prijavu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj računa i fotokopija lične karte. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. Prodavac NEMA OBAVEZU da sa drugorangiranim ponuđačem zaključi ugovor o kupoprodaji, ali to može učiniti ako je ponuda veća od početne cijene, u slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od kupoprodaje. Uslovi za održavanje javnog nadmetanja: Javno nadmetanje, održaće se ako najmanje 1 (jedan) ponuđač ispuni propisane uslove. Predstavnici pravnih lica moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu kartu ili drugu ispravu, pogodnu za identifikaciju. IV. movina Dužnika prodaje se u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju, a prodaće se ponuđaču koji ponudi najviši novčani iznos. Brisanje hipoteke izvršiće se nakon uplate kupoprodajne cijene. Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najskasnije u roku od 3 (tri) dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Sa najpovoljnijim ponuđačem sačiniiće se notarski zapis ugovora o kupoprodaji najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenje odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, s tim što je ponuđač dužan, prilikom zaključivanja ugovora priložiti dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. V. Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a u slučaju da kupac odustane od kupovine nepokretnosti, depozit mu se neće vratiti, a ako je umjesto depozita data bankarska garancija, ista će se naplatiti. Ponuđačima, čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije u roku od 3 (tri) dana od odluke stečajnog upravnika o prodaji nepokretnosti. Kada kupac isplati cijenu, na kupca se prenosi pravo svojine bez tereta i ograničenja i bez obaveza nastalih prije izvršene kupoprodaje. VI. Porez i svi troškovi vezani za prenos vlasništva padaju na teret kupca. VII. Kada kupac isplati cijenu, na kupca se prenosi pravo svojine bez tereta i ograničenja i bez obaveza nastalih prije izvršene kupoprodaje. VIII. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 067 813 134. STEČAJNI UPRAVNIK

Jučerašnji duel Mirze Ljumića i Veselina Bojića. FOTO: D. Lopičić

BARAŽ

Drevni grad slavi Miloša Nikezića Kotorani stigli do minimalne pobjede nad Mornarom - 1:0 KOTOR - Stadion: pod Vrmcem. Gledalaca: oko 700. Golovi: 1:0 Nikezić u 45+1. minutu. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje) 7. Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) 7, Đ. Ražnatović (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Todorović, Mikijelj, Nikezić, Spalević (Bokelj), Ivanović, Metović, Gačević (Mornar). Igrač utakmice: Miloš Nikezić (Bokelj) BOKELJ: Petković 7, V. Pavićević 6,5, Mikijelj 7,5, Todorović 6,5, Martić 7, Takacuka 7, Rašović 6 (I. Pavićević 6), Pajović 6 (Mršulja - ), Učida 6 (Šekarić 6), Nikezić 7,5, Spalević 6,5. Trener: Slobodan Drašković 7 MORNAR: Radanović 6, Kajević 6,5, Skopljak 7, Vojvodić 6, Gačević 6, Obradović 5,5, Krstović 6, Divanović 5,5 (Jovović - ), Metović 6, Bogdanović 5 (Jovančov 6), Rotković 5,5. Trener: Obren Sarić 6,5 Veliku borbu sa mnogo taktiziranja u drevnom gradu prelomio

je Miloš Nikezić - u prvom meču doigravanja za popunu elitnog fudbala Bokelj je u Kotoru sa 1:0 savladao Mornar golom pomenutog napadača! Kao što se i očekivalo primorski derbi je bio mnogo neizvjesniji od utakmice na Starom aerodromu prvi duel u Kotoru je pokazao da su ekipe približnih kvaliteta, te da će revanš koji je zakazan za nedjelju u Baru biti veoma uzbudljiv na Topolici. Što se tiče jučerašnje utakmice prvo poluvrijeme pod Vrmcem je mirisalo na 0:0 - ekipe su bile svjesne koliki je ulog u meču, međutim u sudijskoj nadoknadi ofanzivac domaćina Nikezić je rutinski savladao Miloša Radanovića za veliko slavlje. U nastavku, gosti sa istočne strane crnogorske obale su na razne načine pokušavali da dođu do poravnanja, ali Kotorani su odoljeli i sa veoma povoljnim rezultatom čekaju revanš i mogući povratak u elitu nakon godinu dana pauze. S.R.

30 Sport

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

PORUKA BIVŠEG SELEKTORA

Slavili ste tamo, što da ne i pod Goricom

Optimista: Zoran Filipović, prvi selektor Crne Gore

Zlatko Cico Kranjčar veliki optimista pred okršaj sa Ukrajinom - tipuje na vedete Serije A Mirka Vučinića i Stevana Jovetića

RIJEČ PRVOG SELEKTORA

Savić? Šteta, ali skupićemo se...

Zoran Filipović savjetuje bivše učenike da igraju hrabro, da budu puni samopouzdanja Odmarao je u Podgorici, razgovarao sa dragim prijateljima, planirao da iz svečane lože stadiona pod Goricom gleda jubilarnu 50. utakmicu Crne Gore u čijoj je istoriji učestvovao, ali hitan poziv iz Beograda ga je vratio u Srbiju - prvog selektora “hrabrih sokolova” Zorana Filipovića na telefonskoj liniji smo zatekli kako završava lične obaveze... Gospodine Filipoviću, imate li malo vremena? “Naravno, uvijek”, bio je raspoložen File za razgovor sa Dnevnim novinama. Dolazite li na utakmicu u petak? “Ne znam. Bio sam dolje, nijesam mislio da se vraćam za Beograd, ali hitno je hitno. Možda stignem. Volio bih”. Kakva su očekivanja od duela sa Ukrajinom? Trijumf “crvene” vodi gotovo u baraž, te omogućava borbu za prvo mjesto... “Treba biti optimista pred utakmicu koja nam mnogo znači. Igrali smo sa Poljacima, Englezima, ali dosta stvari može da se riješi protiv Ukrajine što se tiče cijele kampanje u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo”, upoznat je sa značajom velikog meča proslavljeni golgeter Crvene zvezde. Šta je plus učenika Branka Brnovića u odnosu na Ukrajince? Žuta podmornica je vezala odlične rezultate u posljednje vrijeme - pet utakmica (dvije kvalifikaci-

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

je, tri prijateljske) nemaju poraz... “Momci su hrabri, imaju samopouzdanje... Neće biti lako, daleko od toga, ali pored sjajnih naših igrača plus je ambijent koji navijači naprave. Stvarno je lijepo nalaziti se na stadionu kada Crna Gora igra mečeve”. Posao će protiv Anatolija Timoščuka i družine biti dodatno otežan, jer Stefan Savić ne igra povrijedio je ligamente zgloba Dnevne novine su to objavile... “Ne igra? Šteta, šteta. To je veliki minus, jer je Savić sjajno igrao kvalifikacije. Znači sada se Marku Baši traži partner u defanzivi”, presabrao se malo File znajući da nema Miodraga Džudovića, te računajući da će u udarnih 11 istrčati Ivan Kecojević koji je ostavio odličnu sezonu u turskom Gazijantepsporu... “Ma, dobro ko god istrči, skupićemo se nekako. Povrede se dešavaju u sportu, ni do sada nijesmo bili kompletni. Pokriće ga neko, samo momci trebaju da budu pravi”. Koja je formula za sanjanu pobjedu? “Jedna jedina - kolektiv je može donijeti. Svi moraju biti na jako visokom nivou, svi moraju biti maksimalno koncetrisani”, poručio je gospodin Zoran Filipović, prvi selektor nezavisne Crne Gore, čovjek koji je odradio možda i najteži posao pri formiranju reprezentacije... B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: ivanka FATić RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: nikola MiJuŠKOvić (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOvAnOvić (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš AnTić (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOvAnOvić (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: nikola vuKOTić (nikola.vukotic@ dnovine.me) Marketing: Bojana BECić (bojana.becic@dnovine.me)

Čekao je avion iz Istanbula za Iran kako bi na početku priprema skockao svoj Sepahan sa kojim napada titulu koju je prošle sezone preoteo Esteglal. I odvojio je malo vremena za Dnevne novine - Zlatko Cico Kranjčar se obradovao kada je čuo nekoga iz Crne Gore... Prvo, šta ima novo kod Vas? Od kada je bilo priče da bi mogli da sjednete na klupu Rapida iz Beča gdje ste igračka legenda nema Vas u medijima... “To je bilo samo neko razmišljanje pošto se Rapid ne nalazi u idealnoj situaciji, nije došlo do nekih zvaničnih kontakata”, rekao nam je u telefonskom razgovoru bivši selektor Crne Gore, koji je dodao: “Ništa, potpisao sam ugovor sa Sepahanom na još godinu dana, tamo sam sigurno još sljedeću sezonu. Pripreme mi počinju u petak, želim da sve bude kako treba. Eto, pripreme mi se poklapaju sa kvalifikacionim utakmicama širom Evrope, ali neću ih propustiti”. Da li ćete gledati Crna Gora Ukrajina? Sigurno je da će to biti u fokusu pored Hrvatska - Škotska... “Naravno da ću pratiti. Zar postoji sumnja u to?”, pitao nas je legendarni golgeter Dinama iz Zagreba. Znači, Mirko Vučinić i drugovi će u dalekom Iranu sigurno imati jednog navijača... “Sto odsto. Želim svima uspjeh. Posebno momcima, te Branku Brnoviću koji radi sjajan posao. Brna je dokazao da je zreo za ulogu selektora,

Aplauz za Brnu i momke: Zlatko Cico Kranjčar, bivši selektor Crne Gore Crna Gora igra odlične kvalifikacije. Želim uspjeh Brni, igračima, Savezu, navijačima... Publiku ne smijemo nikako da zaboravimo, jer je sjajna. Uvijek su uz fudbalere”. Crnu Goru trese euforija, to znate, radili ste u Podgorici, ali postoji i druga strana - Ukrajina je jako kvalitetna reprezentacija... “Tačno, niko ne smije da ih potcijeni. Međutim, Crna Gora ima velike šanse da pobijedi. Igrači su stekli iskustvo, znaju da se nose sa pritiskom, znaju da im tri boda donose baraž, a onda je otvorena borba za direktan odlazak u Brazil na Svjetsko prvenstvo”, prati “hrabre soko-

Super atmosfera: Miloš Krkotić na treningu

MILOŠ KRKOTIĆ

Pozitivan pritisak

Vezista Dačije je protiv Engleske imao debi iz snova - poštuje Ukrajince Mislilo se da je tu kako bi popunio spisak, a onda je bljesnuo na svom debiju - Miloš Krkotić je u remiju sa Engleskom (1:1) pod Goricom oduševio sve! Na zelenom tepihu je izgledao kao da ima 100 reprezentativnih utakmica u nogama. A, kao takav mogao bi da bude od pomoći protiv Ukrajine. Kakva su očekivanja? “Siguran sam da će pokušati da nas napadnu. Ukrajina je odlična reprezentacija, uvijek znaju šta žele. Fizički su veoma jaki, taktički odlično stoje, bolje igraju na strani”, rekao je Krkotić za magazin FSCG. “Međutim, spremni smo za Ukrajinu, ne plašimo se nijednog protivnika naročito kada igramo pred našim navijačima. Nećemo srljati, a uvjeren sam da ćemo ostvariti rezultat koji želimo”, dodao je vezista moldavske Dačije. Crna Gora ima problema pred petak veče - Stefan Savić se povrijedio, a od ranije je jasno da neće igrati Miodrag Džudović, Mitar

Novaković (kartoni), Nikola Drinčić (povreda), te Simon Vukčević i Milan Jovanović (nemaju klub)... “Jasno je da će nam nedostajati, ali sam siguran da će svako ko dobije šansu dati sve od sebe i pomoći reprezentaciji da ostvari dobar rezultat. Uprkos problemima, atmosfera u selekciji je fantastična”, poruka je 25-godišnjeg Krkotića. Miloš nije dugo u crvenom dresu, ali je i sam bio navijač, pa zna da pritisak postoji... “Vidim da u javnosti vlada veliki optimizam, čak i doza potcjenjivanja protivnika. Čini mi se da su nam mnogi prerano upisali tri boda. Siguran sam da neće biti nimalo lako, jer igramo protiv jedne izvanredne ekipe. Ipak, ne plašimo se i osjećamo samo pozitivan pritisak. Napašćemo pobjedu”, rekao je Krkotić za magazin FSCG, gdje je još pohvalio Branka Boškovića koji utiče znanjem i iskustvom, te Marka Bakića koji ima veliki potencijal... B.T.

love” Cico Kranjčar. Šta bi moglo da prelomi borbu prsa u prsa na podgoričkoj areni u petak veče? “Može Mirko Vučinić. Može Stevan Jovetić. Ostavili su odlične sezone iza sebe, imaju potencijal”, nije se mnogo pokolebao Kranjčar kada smo mu saopštili da Stefan Savić preskače utakmicu... “Uvijek je bilo problema. Stevan i Mirko su dva nevjerovatna fudbalera, malo ih ko ima. Ako je Crna Gora pobijedila Ukrajinu u Kijevu, zašto ne bi pod Goricom u užarenoj atmosferi?”, pitanjem je poentirao Cico. B.T.

Mladi bolji od Egipta 3:1 ŠPANIJA - Stadion: u Pinataru. Golovi: 0:1 Đorđević u 17, 0:2 Vukčević u 22, 0:3 Vukčević u 67, 1:3 Koka u 90. minutu. Sudija: Hoze Hoakin (Španija). Pomoćnici: Garsija Herandez (Španija), Lun Maritnez (Španija). Žuti kartoni: Gouma (Egipat), Kosović, Vujačić (Crna Gora) EGIPAT: Avad (Hamdi), Samir, Ibrahim, Gouma (El Sajed), Hamad (Basan), Gali (El Šerif), Ibrahim, Trezege, Kaharaba (Vahid), Šadi (Koka), Metvali. Selektor: Rabi Jasin. CRNA GORA: Ljuljanović (Radović), Bogdanović, Bakrač, Alić (Vujačić), Vukčević, Kosović, Janković (Hočko), Zorić, Mugoša, Boljević (Vučinić), Đorđević (Raspopović). Selektor: Dušan Vlaisavljević. Generalna proba pred početak kvalifikacija za EP se može okarakterisati kao uspješna mlada reprezentacija Crne Gore je juče u Španiji sa lakih 3:1 savladala odgovarajuću selekciju Egipta i pokazala da je maksimalno spremna pred prvi kvalifikacioni duel sa Farskim Ostrvima koji je zakazan za 11. jun. Izabranici Dušana Vlaisavljevića su od samog starta bili mnogo bolji od “faraona” što je potvrdio Luka Đorđević pogotokm u 17. minutu nakon odlične asistencije Darka Zorića. Nedugo nakon toga prednost je uvećao Marko Vukčević pokupivši “otpadak” poslije udarca Stefana Mugoše sa distance. Velikih 3:0 donio je opet član Budućnosti, nakon još jedne fenomenalne asitencije Zorića. Počasni pogodak za Egipćana postigao je rezervista Ahmed Koka. U.R.

Sport 31

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

MILORAD PEKOVIĆ

Zreli smo, sada samo pametno

1. Crna Gora 2. Engleska 3. Poljska 4. Ukrajina 5. Moldavija 6. San Marino

A, o tome je malo ko mogao da sanja kada se stvarala reprezentacija Crne Gore - crvena ekspedicija igra treće kvalifikacije, a samo u prvom ciklusu nijesmo imali nikakve šanse. Bili smo početnici... “Niko nije vjerovao kada se reprezentacija stvarala da ćemo se tako brzo boriti za nešto veliko. Ali, to nije slučajno, jer smo u prošlim kvalifikacijama pokazali koliko vrijedimo. Sada smo zreli kao ekipa, imamo potrebno iskustvo, nadam se da ćemo doći do cilja, a cilj je Mundijal”, svjestan je borbeni 35-godišnji vezista Milorad Peković da je njemu i pojedinim momcima Brazil posljednja prilika da se sa A selekcijom nađu na nekoj velikoj smotri. A, džinovski korak se može napraviti protiv Ukrajine - pobjeda donosi baraž, borbu za lidersku poziciju... “Svi smo svjesni koliko je ta utakmica važna. Spremamo se dovoljno dugo. Imamo peh sa povredama, eto i mali Savke se povrijedio, ali susretali smo se sa tim tokom kvalifikacija. Jednostvano, imamo igrače koji će da nadomjeste odsutne”, zna Peko da pored Stefana Savića sa “hrabrim sokolovima” nijesu Miodrag Džudović, Mitar Novaković, Nikola Drinčić, Milan Jovanović i Simon Vukčević. Nešto o Ukrajini? “Znamo maltene sve o njima. Pokazali smo da možemo da igramo protiv Ukrajine, da možemo da ih dobijemo. Sigurno da utakmica neće biti ista kao tamo, jer smo se u Kijevu povukli, pustili njih da igraju, čekali svoju šansu i tako došli do pobjede”, vratio se Peković na čarobnu kijevsku noć, a onda je dodao: “Kući ne možemo da igramo na taj način, ali nećemo ni srljati. Pametnom igrom ćemo doći do povoljnog rezultata koji svi sanjamo”, poruka je ratobornog defanzivnog

2012 Sep 7 Sep 11

Okt 12 Okt 16

Nov 14 2013 Mar 22 Mar 26 Nećemo srljati: Milorad Peković, ratoborni vezista veziste. Razmišlja li se o neriješenom ishodu? “Bod je dobar, ali sa tri boda rješavamo baraž. Igramo pred svojim navijačima, nema potrebe da se plašimo. Respektujemo Ukrajinu, znamo kakvu su ekipa, ali spremni smo. Važno je da njihove kontre onemogućimo, a da mi budemo pametni i strpljivi”, rekao je na jučerašnjem brifingu Milorad Peković, momak koji cijelog sebe daje za baš svaku loptu na zelenom tepihu.

2 3 2 2 1 0

0 0 1 1 4 6

14:3 21:3 11:6 6:4 3:10 0:29

14 12 8 8 4 0

GRUPA H FOTO: D. Lopičić

oslije herojskog remija sa Engleskom ispraćen je kao fudbaler Grojter Firta, a pred Ukrajinu (petak, 20.30) se pojavio kao igrač Hanze iz Roštoka - Milorad Peković klupske boje baš kao svaki reprezentativac ostavi po strani kada je na programu okupljanje A selekcije. Jer, svi sanjaju isti san - Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine...

4 3 2 2 1 0

Mundijal 2014

Iskusni vezista kao cijela nacija sanja Mundijal u Brazilu - Peko kaže da crveni znaju sve o Ukrajini Bojan Topalović

6 6 5 5 6 6

Jun 7

Ukrajina stiže Žuta podmornica na tlu Podgorice - Ukrajina će danas oko 12.00 časova sletjeti na aerodrom u Golubovcima, a onda će produžiti u hotel Podgorica gdje će biti smješteni tokom boravka u Crnoj Gori. Četa Mihaila Fomenka će na stadionu pod Goricom trenirati od 19.30 časova, dok će se pola sata ranije Ukrajinci obratiti sedmoj sili...

Sep 6 Sep 10 Okt 11

Fešta na treningu

Okt 15

Posljednji trening reprezentacija Crne Gore pred utakmicu sa Ukrajinom će odraditi večeras od 18.30 časova na Starom aerodromu, a to neće proći nezapaženo - crveni navijači će

Izvor: FIFA

okupirati tribinu trening Kampa FSCG, a kako smo čuli negdje oko 18:45 će biti zapaljeno oko 100 baklji. Biće veselo večeras na crvenom treningu - to je sigurno...

Crna Gora Moldavija Engleska San Marino Poljska Engleska Moldavija San Marino Ukrajina Poljska Crna Gora

Poljska 2:2 Engleska 0:5 Ukrajina 1:1 Crna Gora 0:6 Moldavija 2:0 San Marino5:0 Ukrajina 0:0 Moldavija 0:2 Crna Gora 0:1 Engleska 1:1 San Marino3:0

San Marino Moldavija Poljska Crna Gora Ukrajina Poljska Moldavija CRNA GORA Poljska Ukrajina Engleska San Marino Ukrajina Moldavija Engleska Ukrajina Engleska San Marino CRNA GORA

Engleska 0:8 Crna Gora 0:1 Ukrajina 1:3 Engleska 1:1 Moldavija 2:1 San Marino 5:0 Poljska Ukrajina CRNA GORA San Marino Moldavija Poljska Engleska San Marino CRNA GORA Poljska Poljska Ukrajina Moldova © GRAPHIC NEWS

DRAGOJE LEKOVIĆ

Jubilej ne opterećuje fudbalere

Crna Gora u petak protiv Ukrajine igra 50. utakmicu od postojanja - momcima je glava na mjestu Crveni stručni štab je imao izaslanika u Kijevu na sparing utakmici Ukrajina - Kamerun (0:0) veliki profesionalac Dragoje Leković je snimio do detalja učenike Mihaila Fomenka. Ali, nije samo tada rađena analiza - čim je Crna Gora završila kvalifikacioni okršaj sa Engleskom krenulo se sa skeniranjem žute podmornice... “Ukrajina je odlična reprezentacija. Najjača oružja su im odlična konrola lopte na sredini terena, kao i izvanredna transforma-

cija po osvojenoj lopti. Koliko dobro kažnjavaju greške protivnika najbolje pokazuje utakmica protiv Engleske na Vembliju gdje su igrali neriješeno, ali i pobjeda na gostovanju u Varšavi protiv Poljske. Naročito su opasni kada igraju u gostima”, rekao je trener golmana A reprezentacije za magazin FSCG. Ukrajincima igra samo trijumf kako bi se potpuno vratili u bitisanje grupe H - hoće li se otvoriti? “Ukrajina će respektovati našu pobjedu u Kijevu, mislim da će

opreznije ući u utakmicu. Taj poraz je svjež u njihovom sjećanju, pa mislim da neće krenuti otvoreno već da će čekati neku našu grešku. Očekujem veoma tešku i tvrdu utakmicu”. Veliki duel sa Ukrajinom je pored toga što je važan i - jubilarni. Crna Gora igra 50. utakmicu od postojanja. Da li su igrači opterećeni? “Ne, mislim da igrači nijesu opterećeni time. Razmišljaju samo o narednom protivniku i maksimalno su skoncentrisani na

Ukrajinu. Jubilej je važnija priča za ljude koji se bave statistikom nego što zaista ima neku specifičnu težinu”, riječi su popularnog Jegulje, koji zna da je publika 12. igrač Crne Gore... “Izvanredno je kada navijači naprave pravu atmosferu, jer igračima mnogo znači podrška. Važno je samo da ne istupe iz granica sportskog navijanja, da se ne ponove nemile scene koje smo imali prilike da vidimo na nekoliko prethodnih utakmica”, poentirao je Leković. B.T.

FOTO: D. Lopičić

Timski rad se bilduje u svakom trenutku: Reprezentativci pomjeraju gol na jučerašnjem treningu

Totalno druga priča od herojske u Kijevu JOŠ JEDAN DAN

ejan Boske Damjanović je uvijek raspoložen, nasmijan... I uvijek je optimista. A, u kvalifikacijama za Mundijal 2014. godine u Brazilu mu je baš krenulo - odlučio je u Kijevu na sjajnu asistenciju Stevana Jovetića, pogodio je protiv Engleske poslije rikošeta...

Bilo bi lijepo da seriju nastavi protiv njegovih mušterija. Sigurno da Boske ne bi imao ništa protiv... “Pred nama je totalno drugačija utakmica od one u Kijevu. Tamo su nas potcijenili, mislili lako ćemo. Sada će biti potpuno drugačije”, jasno je Dejanu Damjanoviću da se žuta ekspedicija vratila u borbu u grupi H... “Ukrajini je utakmica sa nama posljednja šansa da uhvate priključak. Sigurno će uraditi sve da nas iznenade, kao što smo mi njih u Kijevu. Međutim, ako budemo pravi, uz navijače koji su stalno sa nama mislim da neće biti problema”, poručio je Boske. Kako igrati? Jasno je da će se sjutrašnji meč razlikovati od kijevskog... “Nećemo juriti rezultat, ali nećemo ni stati, te čekati remi. Jednostavno, takva smo ekipa, uradićemo sve da postignemo gol. Kažem, nećemo srljati, sačekaćemo ih da izađu”. A, kako će igrati Ukrajinci?

Nabildovali su samopouzdanje na posljednjih osam utakmica imaju poraz samo od nas... “Pokušaće da nas ugroze iz kontri, to je njihov stil igre. Počeli su da vjeruju u Brazil. Vjeruju u sebe, vjeruju da mogu da naprave nešto veliko. Međutim, ne želimo da razmišljamo o tim stvarima. Na našem stadionu se mi pitamo”. Gdje se nalazi reprezentacija, tu je neizostavni pritisak. Osjećate li ga, jer na svakom uglu se priča o trijumfu koji bi reprezentaciju primakao Brazilu... “Ne osjećamo veći pritisak nego što je bio recimo pred Englesku. Jednostavno, iskusniji smo”, rekao je Damjanović. A, onda je upitan koliko je Ukrajina kao utakmica slična onoj sa Bugarskom iz prošlih kvalifikacija - i tada smo bili prvi, a na kraju smo u baražu ostali bez Evropskog prvenstva... “Naučili smo na greškama koje smo pravili u prošlosti. Mnogim igračima su ove kvalifikacije po-

sljednji voz da se nešto veliko učini, a igrati SP sa Crnom Gorom, i to samo poslije sedam godina postojanja je nevjerovatna stvar”, nada se zemlji sambe i fudbala rođeni Mostarac... “Daćemo maksimum da obradujemo naciju, da iznenadimo svijet, da napravimo čudo”. Da li je me č sa žutima najvažniji? “Nama je svaka utakmica najvažnija. Izgleda da ne možemo da priuštimo sebi to zadovoljstvo da kažemo: “Ovo će bti lagano”. Ali, takva je grupa”, rekao je Damjanović, da bi zatim pogledao u nebo... “Nadam se da će se malo razvdedriti, da će teren biti u dobrom stanju. Probaćemo da završimo utakmicu sa Ukrajinom kako treba, jer ćemo sa tri boda obezbijediti baraž”. I za kraj - Stefan Savić se povrijedio na preksinoćnem treningu? Opet nećemo biti kompletni što nije novost... “Od kada sam u reprezentaciji, a to je dugo vremena nijesmo mogli da izvedemo najboljih 11, ali uvijek smo pravili dobre rezultate. Pehovi nas prate, ali moramo biti pravi. Siguran sam da će svaki momak dati maksimum”, završio je Boske. A, na jučerašnjem treningu sa reprezentacijom je radio lijevi bek/štoper Budućnosti Mihailo Tomković...

Savić ne igra! Informacija Dnevnih novina je nažalost bila tačna - Stefan Savić neće igrati protiv Ukrajine zbog povrede! Jedan bezazlen sudar sa golmanom Mladen Božovićem na treningu prije dva dana je bio koban - Savke je povrijedio ligamente u zglobu, pa će odmarati izvjesno vrijeme. Uprkos povredi ostao je uz reprezentaciju - pratio je jučerašnji trening na kome je selektor Branko Brnović uvježbavao posljednje zamisli.

KUPON 42

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Bojan Topalović

FOTO: D. Lopičić

Meč viner iz Ukrajine Dejan Boske Damjanović obećava posljednji atom snage za tri poena

četvrtaK, 6. 6. 2013. broj 414 GoDINA II

33 žEnA FRIZURA

Šiške kao iz salona Sve to može se izbeći dobrim feniranjem pa vam donosimo nekoliko savjeta za šiške frizerke Kristin Es. 1. PRONAĐITE DOBRU ČETKU Šiške zahtijevaju kvalitetnu i čvrstu četku pa uložite u ovaj mali “alat” koji će vam itekako olakšati život. 2. PRAVILNO IH PROSUŠITE Šiške treba, za početak, prosušiti feniranjem odozgo prema dolje, kako bi vazduh išao niz dlake, te ih tako zaglađivao. 3. SMANJITE DOŽIVLJAJ S PROIZVODIMA ZA KOSU Djevojke često pokušavaju da

ukrote šiške voskom, gelom i lakom za kosu, ali rezultat su “rezanci” koji neprivlačno više niz čelo. Šiške dobro isfenirajte i eventualno blago poprskajte lakom iz udaljenosti od tridesetak centimetara, piše Index. 4. FENIRATE SE U JEDNOM SMERU? POGREŠNO! Šiške fenirajte u svim smjerovima kako biste im omogućila fleksibilnost. Pomjeraće se tokom dana pa je važno da lijepo padaju. Fenirajte ulijevo, udesno, pa prema dolje. I to ponavljajte sve dok se dobro ne osuše, savjetuje Kristin.

MODnI DODATAK

Okrugle naočare su in

BJUTI

Krastavac za cijelo tijelo D

a je krastavac omiljeno povrće širom svijeta, govori i činjenica da gotovo i ne postoji zemlja koja ga ne proizvodi. Ovo povrće ima veoma malu energetsku vrijednost uslovljenu malim sadržajem bjelančevina, masti i velikim procentom vode. Krastavac zato obiluje mineralima kalcijumom, fosforom, natrijumom, gvožđem, manganom i jodom, a sadrži i vitamin C i vitamine B grupe. Koliko je krastavac koristan u ishrani, toliko je i u njegovanju kože, pa ga možete koristiti i u pripremi domaćih maski, losiona i kupki.

Maska za masnu kožu Svjež krastavac sitno izrendajte i pomiješajte sa pet kašika kisjelog mlijeka i kašičicom meda. Sokom iz smjese tamponirajte čistu kožu (prethodno uradite piling sa mekinjama). Gustinu, ako je potrebno, regulišite integralnim brašnom, kako bi maska mogla lako da se maže. Držite masku oko pola sata, a potom operite mlakom, pa hladnom vodom. Ako vam je jako masna koža, ostavite je bez kreme neko vrijeme. Suvu kožu namažite serumom, antiridom i hidrantnom kremom. Maska za suvu kožu Krastavac operite i usitnite u blenderu, a potom ga iscijedite i dodajte malo pavlake. Nanesite masku na lice, vrat i dekolte, a možete i na ruke. Držite je oko pola sata, potom je isperite mlakom vodom, obrišite kožu i nanesite odgovarajuću kremu. Losion za masnu kožu Izmiksajte veći krastavac sa korom i procijedite sok pa u njega dodajte sok od limuna, kašičicu meda i čašu rakije kao konzervans i držite ga u frižideru. Kada se god sjetite, bar pet puta dnevno, istrljajte masnu kožu, najbolje tuferom gaze. Poslije nedjelju dana ovakve njege, koža će se preporoditi, oslobođena toksina i umora, i postaće svježija i mlađa. Losion za suvu i normalnu kožu

Sok od krastavca, koji ste ocijedili poslije miksanja, sipajte u flašicu i pomiješajte sa sokom nekog sezonskog voća ili povrća, a možete da dodate i malo meda. U losion dodajte i čašicu rakije kao konzervans. Ovim losionom često osvježavajte suvu i stariju kožu, kako bi bila svježa i nježna, baršunasta i podmlađena. Losion za sve tipove kože Izblendirajte zrele krastavce sa korom da dobijete 300 g soka i sipajte sve u flašu. Dodajte 100 g alkohola ili rakije, kašiku glicerina i pola kesice limunske kiseline. Losion držite na suncu dvadesetak dana i procijedite. Ovaj losion odlično hidrira kožu. Nanosite na lice, vrat i dekolte, a možete ga koristiti preko cijele godine. Maska za normalnu kožu Izrendajte krupnije krastavac sa korom i dodajte kašičicu sitno izrendane šargarepe i kašičicu meda. U sočni dio maske namočite veću gazu i stavite preko lica, vrata i dekoltea. Preko gaze rukom nanesite ostatak maske i držite pola sata. Skinite gazu sa maskom, operite je, pa njom blago očistite lice i nanesite kremu. Za umornu kožu Da biste osvježili kožu napravite masku od rendanog krastavca, 2 kašike mladog sira i kašike pavlake. Nanesite je na lice, vrat i dekolte, držite je pola sata, pa je poslije 20 minuta isperite mlakom vodom i namažite odgovarajuću kremu.

Za izbjeljivanje i njegu podočnjaka Zreo veći krastavac presijecite na pola i kašikom izvadite sjemenke. Stavite sjemenke u mikser sa pola vezice peršunovog lista, dodajte kašičicu meda i dobro izmiješajte. Stavite ih preko gaze na podočnjake, a oči zaštitite malim tamponima. Ako napravite veću količinu, masku možete da nanesete i na lice. Maska za bijeljenje i uklanjanje pjega Sok od cijelog i zrelog krastavca pomiješajte sa istom količinom limunovog soka, pa unutra narendajte svježi ren (na primjer u 150 g tečnosti ide oko 25 g rena). Ova masa treba da odstoji preko noći i procijedi se. U losion umočite gazu i prekrijte mjesta sa pjegama i flekama. Možete da ga koristite nedjelju dana, pa napravite pauzu, a onda ponovite dok se fleke potpuno ne uklone. Kupka od krastavca za suvu kožu Krupno izrendajte nekoliko čistih zrelih krastavaca sa korom. Posebno umutite dva cijela jaja i u njih sipajte kašiku pavlake i rendane krastavce. Obavezno se istuširajte i tijelo istrljajte mekinjama da skinete mrtve ćelije sa površine kože i ponovo se istuširajte. Na čistu kožu namažite masku i potopite se u mlaku vodu i ostanite u njoj oko 15 minuta, a za to vrijeme masirajte se lufa rukavicom da pojačate cirkulaciju. Potom se istuširajte i namažite odgovarajućim mlijekom. Ako želite, ovu masku možete da stavite i na lice i kosu. Protiv opekotina od sunca Nasijecite deblje komade krastavaca i sa njim prekrijte opekotine i crvenilo od sunca. Ako vam je zgodnije, krastavac možete izrendati i staviti preko gaze na crveno ili opečeno mjesto, a oblogu promijenite čim se zagrije.

Okrugle naočale već neko vrijeme prosto su nezaobilazan asesoar svih modno osviješćenih dama. Bijonse, Rejčel Zoe, Meri Kejt Olsen, Aleksa Čang i ostale zvijezde sebi su nabavile nekoliko modela sunčanih naočara okruglog okvira pa zašto ne biste i vi. Okrugle sunčane naočare za sezonu proljeće/ljeto 2013. godine promovisali su brendovi poput Prade, Miu Miu, Iv Sent Lorana, Linde Farou, Stele Mekartni, Dolče i Gabane. Paleta boja je raznovrsna, pa osim u standardnoj crnoj i braon boji, veoma su popularni i oni u jarkim bojama poput plave i narandžaste, ali i pastelne nijanse koje odlično pristaju na osunčan ten. Bez obzira na to volite li upečatljive velike plastične okvire ili one metalne prosto morate nabaviti barem jedne. Ovakav okvir se lako kombinuje uz razne odjevne kombinacije i stilove. Iako podsjeća

na one koje su se nosili u hipi eri 70-ih godina prošlog vijeka, ovaj model naočara nije samo za buntovnice i one koje preferiraju boho stil. Ovakav okvir lako se kombinuje i uz elegantnije odjevne kombinacije, pogotovo ako je u crnoj boji ili sa zlatnim detaljima, poput modela koji je lansirao brend Dolče i Gabane. Za dame koje vole velike modele upravo je brend Linda Farou idealan, a za one koje vole da su u trendu i da elsperimentišu sa modnim stilovima Miu Miu modeli svakako će biti najprimamljiviji.

SAVJETI

Za lijepe usne Koža na usnama je tanja nego na ostalim djelovima tijela i ne sadrži lojne žlijezde. Zato usne zahtijevaju stalnu i posebnu njegu. Da bi izgledale lijepo, budite pažljive prilikom odabira kozmetičkih sredstava i riješite se loših navika. VODA, VODA, VODA Pijte najmanje devet čaša vode kako bi vaše usne, a i cijelo telo, bilo hidrirano. OPREZNO SA LIZANJEM Pljuvačka sadrži enzime koji oštećuju zaštitnu barijeru usana i koji mogu da izazovu njihovo isušivanje. Odolite iskušenju i ne ližite svoje usne. Ovu naviku zamijenite upotrebom labela. NE ZABORAVITE BALZAM ZA USNE Prilikom odabira balzama za usne, provjerite da li on sadrži šea buter, vitamin E, ulje badema, jojobe i kokosa, sastojke koji njeguju usne. Žene sa osjetljivim usnama treba da koriste balzam koji u sebi ima kamfor jer on štiti od iritacija. N A B AV I T E O V L A Ž I VAČ VAZDUHA Suv vazduh ne prija usnama. Da biste spriječili njegova negativna dejstva, nabavite ovlaživač vazduha koji će zaštiti usne od dehidriranja. RADITE PILING USANA Za odstranjivanje mrtvih ćelija kože usana koristite sredstva sa voćnim alfa i beta hidroksilne kiseline. Ukoliko imate osjetljive usne, piling nemojte da radite više od jednom nedjeljno. U suprotnom mogu da se jave iritacije, bol i crvenilo usana.

ZAŠTITITE USNE OD SUNCA Usne su podložne opekotinama od sunca jer nemaju melanin, piogment koji štiti kožu od negativnog dejstva sunčevih zraka. Zato ne izlazite iz kuće ili stana prije nego što na usne stavite preparat sa visokim zaštitnim faktorom. SKIDAJTE KARMIN Ako ruž dugo stoji na vašim usnama, postoji velika mogućnost da one postanu suve. Ne zaboravite da šminku uklonite sa lica posle određenog vremena. Ovo ne znači da žene treba da se odreknu karmina. Međutim, kada biraju ruž, najbolje je da se odluče za onaj bogat vitaminom E i glicerinom.

34 Žena

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

Šta radite u 14.55? Šta radite u 14.55 sati? To je vrijeme najmanje produktivnog dijela dana većine zaposljenih. Tada provjeravamo statuse na Fejsbuku i očajnički želimo kafu ili čokoladu da se pokrenemo sa mjesta.Od ovog problema pate i najmarljivije kancelarijske pčelice. Nakon dugog i ludog radnog dana, pažnja počinje da opada, pa čak i oni najvrjedniji počnu da gledaju fotografije svojih prijatelja na Fejsbuku ili da šaju poruke na Tviteru. U britanskoj anketi u kojoj je učestvovalo 420 kancelarijskih radnika, 14.55 sati je vrijeme kada najčešće ulaze u zatišje nakon ručka. Najveći broj ispitanika provjeriće stanje na društvenim mrežama kako bi razgovarali sa prijateljima, dok će drugi u to vrijeme najverovatnije početi sa planiranjem svojih večernjih aktivnosti.

Problematični poslovi Knjiga “The Wisdom of Psychopaths: What Saints, Spies, and Serial Killers Can Teach Us About Success” otkriva koji su to poslovi na kojima postoji najveća šansa da ćete naići na psihopatu. Autori kažu da većina ljudi misli da su psihopate ubice, silovatelji i monstrumi i da im to praktično na čelu piše. Istina je da nije baš tako, u poslovnom okruženju je još teže prepoznati osobe sa psihopatološkim karakteristikama piše Dominomagazin.com. Ovo su poslovi u kojima ima najviše psihopata: 1. Direktori 2. Advokati 3. Marketing 4. Prodaja 5. Hirurzi 6. Novinari 7. Policajci 8. Vjerske vođe 9. Kuvari 10. Zaposleni u javnim preduzećima A ovi ljudi će imati najmanju šansu da budu psihopate: 1. Medicinski asistenti 2. Medicinske sestre 3. Terapeuti 4. Zanatlije 5. Kozmetičari i modni radnici 6. Humanitarci 7. Nastavnici 8. Umjetnici 9. Doktori 10. Knjigovođe

EMOCIJE

Svađa razbukta strasti ili vas pretvara u strance

vi vi koji imate svoju bolju polovinu - dečka, partnera, muža, ženu, djevojku, ljubav života, sasvim sigurno znate koliko seks pomirenja može biti ludo dobar, žestok i vatren! No, naravno, ima onih koji ne mogu zamisliti da nakon burne svađe vode ljubav s partnerom. Zašto svađa nekima razbukta strasti, a druge pretvara u strance?

U svakoj zdravoj vezi osim lijepih trenutaka postoje i oni manje lijepi - svađe, nesuglasice, sukobi većih ili manjih razmjera... Do njih mora doći prije ili kasnije, jer koliko god vaš partner bio idealan, ipak se ne možete složiti baš u svim stvarima. Tokom svađe, u vama se podiže nivo testosterona, a taj isti hormon odgovoran je za seksualnu želju i libido. Zato je i posve normalno da se čovjek poželi osloboditi tog hormonskog viška koji se u njemu nakupio. Najbolji način oslobađanja je, naravno, seks! Seks je više nego samo spoj dva tijela. On je kombinacija duhovnosti, misli, srca i osjećaja. I, naravno,

PREDSTAVLJAMO 20 STVARI

luda igra hormona! Emocionalne prednosti seksa pomirenja Jedna od najvećih prednosti seksa nakon svađe jeste to što dva partnera jednostavno prestanu razmišljati o razlikama među njima, o tome ko je u pravu, a ko nije. Njihovi umovi su tada usmjereni na nešto puno bolje. Fokus je na dvije stvari. Prvo, oni su usmjereni na svoje zadovoljstvo u tom trenutku. A drugo, ono što seks čini još boljim, usmjereni su na zadovoljstvo osobe koju vole. Seks takođe oslobađa hormone koji stvaraju osjećaj euforije. Kada dvoje ljudi dijeli ovaj osjećaj, vrlo brzo sve negativne emocije

stvorene za vrijeme svađe odlaze u zaborav. Ljutnju i povrijeđenost zamjenjuje mir i sreća. Pa kome to ne bi odgovaralo? Za vrijeme seksa fizička intimnost i povezanost žene i muškarca je neopisiva, a od takvog fizičkog kontakta vrlo je teško ostati ljut na nekoga, pogotovo ako je razlog svađe bio nešto što možda i nije tako važno. Takođe, žene oslobode svoju intimnost do maksimuma te imaju priliku biti “glavne”, što muškarcima odgovara. A to je odmah i prilika za postizanje snažnog orgazma, koji oslobađa oksitocin, hormon ljubavi, odanosti i privrženosti. Kad se on luči u tijelu, podstiče se seksualni zanos, zagrljaji, te povezivanje s voljenim osobom. Osim seksa, vjerovatno znate koliko je teško ostati ljut na nekoga koga volite ako vas milo pogleda ili dodirne ruku. A kako je tek nemoguće ako postoji puno više od tog kontakta! Guranje problema pod

tepih... S druge strane, postoje oni skeptici kojima se čini da je seks pomirenja samo “stavljanje flastera” na pravi problem koji se tako privremeno rješava. Psiholozi tvrde da to nije tako i da je takav seks vrlo ljekovit za vezu. Većina svađa i nesuglasica zapravo i nijesu tako važne kao što se možda čine u trenutku ljutnje i bijesa. Ali, bez obzira što je tako dobar i nezaboravan, te sto puta bolji od “normalnog” seksa, ne bi se, dakako, trebalo svađati samo zbog seksa koji slijedi ili stvarati “vještačku” napetost u odnosu samo kako bi seks bio uzbudljiviji. To sigurno neće pomoći vašoj vezi da napreduje. Naravno, s vremena na vrijeme dobro dođe jer, bez obzira riješi li se tako problem ili ne, u trenutku zanosa, sreće, strasti i naleta snažnih osjećaja, na prvom mjestu je ljubav, a ne svađa. Zato, uživajte u seksu, uvijek i svugdje!

HOROSKOP

Greške za dvadesete Kako da ga zavedete u junu Predstavljamo vam 20 stvari koje ste radili ili koje ćete raditi u dvadesetim, a zbog kojih ćete se sigurno kajati. 1. Napravićete modnu kombinaciju koje ćete se kasnije stidjeti; 2. Popićete previše; 3. Živjećete sa cimerom/cimerkom koji su odvratne osobe; 4. Bićete ubijeđeni u nešto, a kasnije će se ispostaviti da ste totalno pogrešili; 5. Zaljubićete se u pogrešnu osobu; 6. Radićete barem jedan posao koji mrzite; 7. Uvijek ćete govoriti: “Odvratno je biti odrasla osoba”, a pritom ćete uvijek misliti da nijeste odrasli; 8. Pravićete se da volite muziku koja vam se ustvari ne dopada; 9. Nećete imati dovoljno novca da platite sve račune i moraćete da ga pozajmite od svojih roditelja;

10. Donijećete glupu finansijsku odluku; 11. Dozvolićete da vaši prijatelji utiču na mišljenje koje imate o sebi; 12. Trebaće vam barem pet godina da se naviknete na činjenicu da više nijeste u školi; 13. Nenamjerno ćete upropastiti potencijalno prijateljstvo; 14. Nećete ostati u kontaktu sa nekim osobama koje vas najbolje poznaju; 15. Ostaćete bez “prebijene pare” barem jednom; 16. Pogriješićete pri računanju taksi koje treba da platite; 17. Raskinućete sa svojom velikom ljubavlju (najvjerovatnije); 18. Istetoviraćete nešto čega ćete se kasnije stidjeti; 19. Namjerno ćete raditi stvari za koje ste sigurni da ćete se pokajati. Neće vam izgledati kao velika stvar...bar dok ne zažalite; 20. Nećete ništa uštedjeti;

Ovnove odvedite na koncert, a Jarca na pješačenje, oni će znati kako da vam uzvrate… Ovan Iznenadite ga kartama za fantastično ludi koncert na otvorenom i izduvajte svu napetost iz sebe. On će željeti da vas impresionira opakim plesnim pokretima. Bik Organizujte piknik uz sir i vino. I pobjegnite na udaljeno mjesto okruženo prirodom. Blizanci On žudi za novinama u spavaćoj sobi. Osvojite njegovo tijelo na novi izazovan način, a on će vam rado vratiti istom mjerom. Rak Vesela žurka gdje može da vas predstavi svom velikom društvu će ga oduševiti. Osvojite ga tako što ćete umjeti da ga saslušate. On je strpljiv sa vama, zato mu uzvratite istom mjerom. Lav Okružen je kolegama koje okupiraju njegovo vrijeme. Budite stalo-

ženi i poštujte njegov posao. Djevica On dosta razmišlja o svojoj karijeri. Pronađite korisne članke na internetu koji će ga inspirisati i ohrabriti. Vaga Prekinite rutinu u svojim izlascima. Nađite se u nekom novom baru, umjesto da dolazite zajedno na omiljeno mjesto, i iznenadite ga drugačijim odjevnim stilom.

Škorpija On se osjeća nadahnuto. Pridružite mu se na projekciji nekog dokumentarnog filma ili zajedno posjetite izložbu o kojoj priča cijeli mjesec. On želi da podijeli interesovanja sa vama. Strijelac Lijepi dani ga čini energičnim. Sad je čas da mu nagovijestite o kojim fantazijama maštate u posljednje vrijeme. Ne budite stidljivi! Jarac On naporno radi na poslovnom projektu. Predložite da zajedno odete na pješačenje, to će mu pomoći da se opusti. Vodolija Sport mu je na umu ovog mjeseca pa zato budite opuštena djevojka koja može nedjeljom da kulira sa njegovim drugarima na bejzbolu. Otkrijte ko su njegovi omiljeni igrači. Igra počinje! Ribe On želi da se ušuška i priljubi uz vas na kauču. Planirajte veče laganih filmova.

Žena 35

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

SAVJETI

Šakirine metode za ravan stomak

ZA DO K

OSMIJEH

Voće za bjelje zube

Ako želite zdrave i bijele zube jedite voće koje garantuje blistavi osmjeh, poručuju izraelski naučnici. Kiselina iz narandže i ananasa sadrži enzime koji ubijaju bakterije, između ostalih i one zaslužne za loš zadah, piše Dejli mejl. Ovo voće takođe povećava izlučivanje pljuvačke koja ispira hranu, koja ostavlja mrlje na zubima, poput kafe, soka i crvenog vina. Pomorandže i ananas imaju čvrstu strukturu, koja djeluje kao prirodna četkica za zube. Dok se žvaću jabuke, komadići se zavlače između zuba i kofein, a brza, pržena hrana ne dolazi u obzir, kao ni cigarete. Šakirin dijetalni jelovnik Tipičan Šakirin doručak uključuje parče dinje ili ananasa sa sokom od grejpfruta ili narandže; tost od cijelih žitarica s niskomasnim sirom, kafa bez kofeina ili čaj sa malo nemasnog mleka. Za ručak joj serviraju krti biftek

na žaru, špagete s povrćem i salatu od paradajza. Za večeru jede supu od povrća, dva parčeta hljeba od cijelih žitarica, voćnu salatu i jabuku ili breskvu. Za međuobroke prije ručka i prije večere jede voće (jabuku, breskvu ili dva kivija) s nemasnim jogurtom, sok od paradajza i tost od integralnih žitarica s niskomasnim sirom.

ISTRAŽIVANJE

TO RA

P I TA

Šakira je visoka 157 centimetara, tako da bi na njoj svaki kilogram viška bio itekako vidljiv. Da bi izgledala jednako dobro kao i prije trudnoće, vrijedno vježba uz pomoć svog trenera Ane Kajzer. Četiri do pet treninga nedjeljno “Šakira je dolazila na treninge četiri do pet puta nedjeljno. Treninzi su uključivali kombinaciju vježbi za snagu i fleksibilnost, a važan dio je bio ples”, rekla je Ana Kajzer. Ples nije samo zabavan, već može biti i vrlo naporna i djelotvorna opcija za kardio vježbe. Plesna rutina je uključivala mnogo trbušnog plesa, što joj pomaže da zadrži lijepe trbušne mišiće. U kombinaciji sa programom vježbi snage i fleksibilnosti, Šakira je dobila zaokružen trening koji joj je dao fenomenalne rezultate. Kazjer je otkrila da je Šakira radila sa tegovima. “Dizale smo težine prikladne za postporođajni period. Važno je da se postepeno pojačava intenzitet treninga i da se izbjegava forsiranje. Porođaj i briga oko djeteta iscrpljuju, pa treba čekati da se snaga i izdržljivost poprave”, rekla je Kajzer. Ples na prvom mjestu “Moj program fitnesa se temelji na višečasovnom dnevnom plesanju. Mnogi potcjenjuju ples kao sport i kao djelotvornu vježbu, ali ako provodiš puno vremena plešući, sigurno ćeš potrošiti mnogo kalorija i izgubiti kilograme”, rekla je Šakira. Ipak, teško je izgledati kao ona samo uz pomoć vježbanja. Vježbe prati i zdrava ishrana, raznovrsnost namirnica, među kojima su najbitnije bjelančevine, što održava metabolizam aktivnim i sprečava napade gladi. Izbjegavati šećer i

Kontrast u tanjiru za uspješnu dijetu

Molim Vas da mi objasnite dijagnozu ein, koja je utvrđena nakon histopatološkog pregleda polipa endometrijuma. U pitanju je pacijentkinja koja ima 33 godine, nikad nije rađala i uvijek je imala sve uredne nalaze na redovnim ginekološkim pregledima. Polip je slučajno otkriven nakon hsg-a, a nije se mogao ultrazvučno uočiti. Da li postoji mogućnost izljećenja i šansa da se iznese trudnoća? Poštovana, Terapija je hirurška. Polip se odstranjuje (polipektomija). Kod manjih polipa to se može uraditi tokom histeroskopije kojom se postavi dijagnoza i odstrani polip. Zatim se izvrši histološki pregled odstranjenog polipa da bi se potvrdila dijagnoza. Manji polipi se mogu odstraniti kiretažom. Inače, može poslije toga da se iznese trudnoća.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

desni, a u usnoj duplji stvara se pljuvačka koja čisti od bakterija, neutrališe kiseline i na taj način čuva zube od karijesa. Jagode godinama važe za namirnice koje su veoma zdrave, jer sadrže voćnu kiselinu koja čini zube bjeljim i sjajnijim, a sprečava i nastanak mrlja uzrokovanih hranom i napicima. Stručnjaci savetuju da se zubi izbijele korom od banane, tako što će se unutrašnjim dijelom masirati zubi i desni najmanje dva minuta, a nakon toga ih treba oprati pastom.

Kako se pravilno računaju plodni dani Plodni dani su, naravno, oni u kojima žena može da zatrudni. Saznajte na koji način izračunati plodne dane u zavisnosti od dužine trajanja ciklusa. Začeće je kod zdravih žena moguće svega nekoliko dana tokom ciklusa, a samo su dva najplodnija dana. Oni se računaju u zavisnosti od trajanja ženinog ciklusa, ali upamtite da i on varira, te se mijenja s godinama. Koji period se računa kao plodan? Plodnim razdobljem se obično smatra četiri dana prije ovulacije i tri dana nakon nje, iako su najplodniji dani sam dan ovulacije, te dan prije i dan poslije. Većina trudnoća je rezultat seksualnog odnosa koji se dogodio tri dana prije, na dan ili dan nakon ovulacije. Spermatozoidi u tijelu mogu da prežive tri do pet dana, a jajašce do 24 sata, zato plodni dani traju i do sedam dana.

Ako računate od prvog dana menstruacije, pod pretpostavkom da imate uredan ciklus koji traje 28 dana, plodni su vam dani 11, 12, 13, 14, 15, 16. i 17. dan. S tim da su 13, 14. i 15. najplodniji. Kako da tačno izračunate plodne dane? - Ako žena ima uredne menstrualne cikluse (razmak od 1. dana menstruacije do 1. dana iduće), s trajanjem od 26 do 34 dana, tada plodne dane možemo izračunati na sljedeći način: - Od najkraćeg zabilježenog ciklusa odbija se 18 dana da bi se dobio prvi plodni dan ciklusa. Od najdužeg opaženog ciklusa odbija se 11 da se dobije posljednji plodni dan ciklusa. U pravilnom 28-dnevnom ciklusu plodni su dani od 10. do 17. 28 – 18 = 10. dan (početak plodnih dana) 28 - 11 = 17. dan (završetak plodnih dana)

TANOREKSIJA

Kombinovanje namirnica po kontrastnim bojama pomaže u dijeti jer naš mozak porcije vidi kao veće, isto kao što više popijemo ako pijemo iz manjih čaša. Ako pripremate špagete carbonara i servirate ih u svijetlom tanjuru, poješćete više nego da ste to jelo poslužili u crvenom ili tanjiru neke druge kontrasne boje, pokazala je studija Univerziteta Kornel. Ona je pokazala da ljudi unesu i do 20 odsto kalorija više ako jedu hranu slične boje kao što je tanjir. Poznavaoci smatraju kako je uzrok tom fenomenu to što razlika u bojama daje naglasak na veličinu porcije, a naš mozak to nesvjesno percipira i prilagođava mu osjećaj gladi. Čaša diktira žeđ Znanje o ponašanju za stolom nam otkriva da ćemo popiti više ako pijemo iz kratke i široke čaše nego iz one uske, mada u njih stane jednako tečnosti. Teorija je da nam kraća čaša daje privid da smo manje

popili, pa je nekoliko puta punimo. Neprirodne boje obuzdavaju apetit Drečavo plava boja koju najmanje povezujemo s hranom pomaže u kontroli apetita jer je ta boja najmanje prisutna u prirodi, pokazuju istraživanja. Zbog toga je visokokalorične grickalice najbolje posluživati u plavim tanjirima, a možete pokušati i obojiti kuhinju u plavo, savjetuju stručnjaci. I hranu u frižideru sortirajte po bojama Mentalno označite gdje se šta nalazi u vašem frižideru, pa na jednu policu stavite zelenu ili zdravu hranu, manje zdravu, poput mliječnih proizvoda, označite žutom bojom, a onu s najmanje nutritivne vrijednosti, poput prerađenih salama, crvenom. Ovo će vam pomoći u obuzdavanju želje za nezdravom hranom, a što je manje crvene hrane u vašem frižideru, to je znak da se zdravije hranite.

Opsjednuti sunčanjem Potrebu za pretjeranim sunčanjem i tamnom kožom, uprkos stalnim upozorenjima o štetnom djelovalju ultraljubičastih zraka, stručnjaci podvode pod novu vrstu zavisnosti, poznatu kao tanoreksija. Profesor dr Šeri Pagoto sa Univerziteta Masačusets već deset godina proučava posljedice bespoštednog izlaganja suncu. Ističe da mnogi ljudi, nalik drugim zavisnicima, u sunčanju traže bijeg od stresa koji izaziva škola, posao, depresija ili nešto drugo zbog čega trpe pritisak. Pojedini ljekari porede sunčanje sa zavisnošću od cigareta. Ovakvu tvrdnju objašnjavaju aktiviranjem endorfina, hormona zadovoljstva koji se luči u obje situacije. Ističu da je osobama izloženim ultraljubiča-

stim zracima aktivan dio mozga kao i kod pušača dok puši cigaretu. Zanimljivo je i da ovaj tip osoba, iako svjestan posljedica sunčevog zračenja, i dalje ostaje na suncu, a čak četvrtina oboljelih od melanoma nikada nije na kožu nanijela nikakvu zaštitnu kremu.

36 Žena

UTORAK, 6.6. 2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Banana kolač

SASTOJCI:

NEPEČENE POSLASTICE

Nove keks torte

Mame najčešće spremaju kolače s keksom jer se lako i brzo prave, a nema djeteta koje ih ne voli. Predlažemo vam da napravite nove vrste. Izdvojili smo tri provjerena recepta. RUMBA TORTA Sastojci: 400 grama keksa, 100 militara mlijeka, kašika ruma, 500 militara slatke pavlake, 300 grama neslanog sremskog sira, 100 grama šećera, kesica želatina, kašika kakaoa. Za glazuru: 150 grama čokolade za kuvanje, kašika rendane čokolade. Priprema: Umutite slatku pavlaku sa šećerom i sastavite sa sirom. Želatin rastopite u malo vode na laganoj vatri, prohladite i sipajte u umućenu slatku pavlaku. Trećinu fila odvojte i umiješajte kakao. Keks umačite u mlijeko pomiješano s rumom, složite jedan red na duguljastoj tacni, pa po njemu rasporedite polovinu bijelog fila. Složite zatim red keksa umočenog u mlijeko s rumom i premažite filom s kakaom. Ređajte, a na kraju tortu premažite rastopljenom čokoladom. ČOKO ROLAT Sastojci: 1,5 litar mlijeka, 100 grama čokolade za kuvanje, 4 pudinga od čokolade, 10 kašika šećera,

2 vanilin šećera, 300 grama keksa. Priprema: U šerpu sipajte 1,2 litra mleka, dodajte šećer, vanilin šećer i kuvajte dok ne proključa. Posebno sjedinite ostatak mlijeka s praškom za puding od čokolade, pa ga sipajte u ključalo mlijeko i kuvajte na umjerenoj temperaturi miješajući sve vrijeme dok se ne zgusne. U topao puding dodajte otopljenu čokoladu, izlomljen keks i polako promješajte. Kalup za komisbrot obložite aluminijskom folijom, pa razlijte pripremljenu smjesu i ostavite da se ohladi. KEKS TORTA Sastojci: 500 grama keksa, šolja skuvane crne kafe, 250 grama margarina, 16 kašika šećera u prahu, 10 štangli čokolade, 4 jajeta, 200 grama mljevenih lješnika. Priprema: Umutite margarin sa šećerom u prahu, dodajte žumanca, pet štangli rastopljene čokolade, mljevene propržene lješnike, kesicu vanilin šećera i umućena bjelanca. Keks umačite u kafu i poređajte po tacni. Preko prvog reda keksa premažite fil, pa postupak ponavaljajte dok ne potrošite materijal. Završite keksom. Od preostale čokolade, margarina i mlijeka napravite glazuru i premažite tortu. (Žena)

BADEM

Kako da budu ukusni i hrskavi U pripremi poslastica badem je čest i veoma poželjan dodatak. Osim toga što je izuzetno zdrav, njegova bogata aroma tako fino zna da zaokruži ukus kolača ili torti. Dodaje se u tijesto, filove, kremove, a odličan je i za dekoraciju. NAJBOLJI SU S LJUSKOM Najbolju aromu imaju bademi u ljusci, ali njih ćete u prodavnicama rijetko naći. Zato birajte one sa kožicom koja se lako skida. Svježi bademi imaju slatki i orašasti miris, a ukoliko je on oštar i gorak, bademi su užegli. LAKO LJUŠTENJE Da biste im skinuli ljusku bademe kratko spustite u ključalu vodu, ocijedite ih, operite pod mlazom hladne vode i lagano istisnite iz ljuske i ostavite da se prosuše. PREPECITE ZA KOLAČ Ukoliko vam za određeni kolač ili tortu trebaju pečeni bademi, ugrijte rernu na 75 stepeni i pecite ih 15–20 minuta, uz povremeno miješanje. Za razliku od, recimo lješnika, badem mora da ostane bijel kad se peče i zato zahtijeva veoma nisku temperatu-

ru pečenja. BEZ DODATNIH MASNOĆA Cijele, sjeckane, mljevene ili u listićima, možete da ih pečete i kratko u tiganju, bez dodavanja masnoće, ali obavezno ih povremeno promješajte da ne zagore. Listići badema su vrlo osjetljivi, pa njih samo kratko prodrmajte u tiganju. Tako propržene bademe nemojte da ostavljate u tiganju već ih prespite na tanjir da se hlade.

Desert

3 šargarepe 2 kašike putera 2 kese smrznu tog graška 150 g kisjele pa vlake 200 ml bijelog vina so, biber 1–2 kašike šeće ra

Zagrijte pećnicu na 190 stepeni. Keks sameljite u multipraktiku i dodajte rastopljeni margarin i šećer. Kalup namastite i dobro utisnite smjesu keksa. Pecite u pećnici na 190 stepeni pet do osam minuta. Ohladite. Narežite banane na kolutove (poprskajte s malo limunovog soka da ne potamne) i ugrijte malo nutelu. Namažite podlogu od keksa nutelom, posložite banane. U posudi izmiksajte instant puding s 250 ml mlijeka i 250 ml slatke pavlake i izlijte na banane. Prelijte preko pudinga i ukrasite naribanom čokoladom.

Pileće rolnice SASTOJCI:

Supa sa graškom Očistiti šargarepu i isjeći je na nešto deblje kolutove. Rastopiti puter u maloj šerpi i prodinstati šargarepu. Doliti malo vode i poklopiti. Krčkati 15 minuta. U međuvremenu, u jednom velikom loncu zagrijati vodu i kuvati grašak oko 10 minuta. Odvojiti pola šoljice zrna za ukrašavanje. Dodati šargarepu i ispasirati sve u blenderu. Umiješati kisjelu pavlaku, naliti bijelo vino, posoliti, pobiberiti i dodati šećer. Servirati supu u činijice i ukrasiti sa po nekoliko zrna graška. Služiti dok je topla, uz prepečeni hljeb.

4 fileta od pileći h grudi 80 g gorgonzole so, biber 2 kašike ulja 2 ljubičasta luka 1 kašika meda 200 ml pilećeg bujona 100 ml soka od pomorandže

SASTOJCI:

Zarežite komade mesa tako da dobijete “džepove”, u njih gurnite po list gorgonzole, pobiberite meso i učvrstite čačkalicom. U tiganju na zagrijanom ulju sa svih strana propržite meso da porumeni i izvadite. Na masnoći od mesa propržite na rebarca siječen luk, dodajte med i kad se karamelizuje, sve podlijte bujonom i sokom. Vratite meso u tiganj i poklopljeno dinstajte 15-ak minuta. Poslužite uz prilog po želji.

200 g keksa po želji 1/3 margarina 3 kašike šećera 2 - 3 banane nekoliko kašik a nutele 1 puding od vani le 250 ml mlijeka 500 ml slatke pa vlake malo naribane čokolade

ZANIMLJIVO

Najpoznatiji svjetski sirevi Postoji nekoliko kriterijuma prema kojima se sirevi mogu dijeliti u grupe - po vrsti mlijeka od kojeg se napravljeni, prema sadržaju mlječne masti u suvoj materiji, konzistenciji, teksturi, na osnovu tehnologije proizvodnje. Pročitajte koji su to najpoznatiji. Edamer Napravljen je od punomasnog ili djelimično obranog mlijeka. Prije upotrebe ovaj sir zri 2-3 mjeseca, pa tako i omot u kojem se prodaje može biti crven ili crn što upućuje na zrelost. Blijedožute je boje i blagog mirisa, sadrži mnogo manje masnoće od ostalih sireva, pa se dobro slaže s voćem. Ementaler Izvorno potiče iz Švajcarske, a danas se njegove različite varijante proizvode širom svijeta. Ovaj sir sadrži 45 odsto masnoće. Pravi se od kravljeg mlijeka, a najpoznatiji je po “rupama” koje su rezultat dejstva plina tokom procesa zrenja sira. Feta Ovaj sir su u Grčkoj prije nekoliko hiljada godina počeli da prave u planinskim predjelima pastiri od nepasterizovanog mlijeka. Kako tradicija nalaže, ovaj sir se pravi u obliku kocki. Proizvodi se širom svijeta, ali mahom od kravljeg mlijeka,

pa je i drugačijeg ukusa nego originalna feta. Zahvaljujući posebnom načinu proizvodnje, feta je priznata kao grčki nacionalni proizvod. Gauda Najpoznatiji i najcjenjeniji holandski sir. To je ujedno i jedan je od najpoznatijih sireva u svijetu. Gauda se proizvodi još od 6. vijeka, a

Holanđani je izvoze u mnoge zemlje svijeta već više od 700 godina. Gauda je polutvrdi kravlji masni sir, blagog je ukusa i svijetložute boje. Zri dva do šest mjeseci. Prodaje se u manjim kolutovima. Osim što se koristi za hladne i tople sendviče, poslužuje se u hladnim predjelima uz suhomesnate proizvode i salate.

PREFINJENO I UKUSNO

Hljeb sa pomorandžom

• 1 šolja niskomasnog mlijeka (do 2% mm) • ¼ šolje maslaca • ¼ šolje običnog bijelog šećera • ¼ šolje vode • 1 kašičica soli • 4 šolje brašna za hljeb • 2 ½ kašičice instant kvasca • 1 veliko jaje, izmućkano • ½ šolje šećera • 2 kašike narendane kore pomorandže • ¼ šolje maslaca, istopljenog • Ulje za kuvanje • ½ šolje šećera u prahu • 1 kašika iscijeđenog soka pomorandže Priprema:

1. Spojite prvih 5 sastojaka i pustite da proključaju (ili 3 minuta na jakoj vatri u mikrotalasnoj pećnici). Pustite da se smjesa hladi 5 minuta. 2. Brašno pomiješajte sa mliječnom smjesom, kvascem i umućenim jajetom te spiralnim metlicama za miješanje, mikserom izradite glatko tijesto. 3. Izbacite ga na pobrašnjenu površinu i mijesite još 30 sekundi. Pokrijte tijesto i pustite da odmori 10 minuta. podijelite tijesto na 24 jednake „loptice“ (tijesto koje trenutno ne obrađujete držite pokriveno kako se ne bi isušilo). 4. Pomiješajte ½ šećera sa korom pomorandže. Umočite svaku lopticu tijesta u ¼ šolje istopljenog maslaca, pa uvaljajte u šećer sa korom pomorandže. Ređajte pošećerene loptice u kalup za pečenje koji ste namastili uljem. Pokrijte i pustite da nadođe na toplom mjestu bez promaje oko 45 minuta ili dok se tijesto udvostruči. 5. Rernu ugrijte na 180 stepeni C. Pecite hljeb 35 minuta, pa pustite 5 minuta da se prohladi na kuhinjskoj žici. Potom ga izvadite iz kalupa i pustite još 15 minuta da se hladi nepokriven. 6. Pomiješajte ½ šolje šećera u prahu i sok pomorandže, te polijte vrući hljeb. Služite ga dok je još topao. TIP: Zbog načina oblikovanja i ređanja tijesta u pleh, ovaj hljeb spada u grupu „pull-apart“ kolača koji se bez rezanja, rukom „odvajaju“ poput naših pogača i božičnih hljebova. EXTRA TIP: Što više soka i kore pomorandže stavite (možete i u tijesto), ovaj će hljeb biti pikantniji i izraženiji po ukusu. Za zimsku varijantu ovog hljeba dodajte cimet. PRO TIP: Preliv za ovaj hljeb možete ugrijati sa malo mlijeka i takvog ga posuti preko vruće vekne. • ¼ kašičice šafranovih končića • 2 kašičice tople vode • 3 žumanceta • ¾ šolje tople vode • 2 kašike maslaca, omekšalog • 2 kašike bijelog kristal šećera • 350g brašna za hljeb • ½ kesice instant kvasca • ¼ kašičice soli • Prstohvat šećera • ½ šolje suvih zlatnih (ne tamnih) grožđica • ½ šolje nasjeckanih oraha • 1 kašika vode • Braon šećer

Priprema: 1. Uspite šafran u 2 kašike vode u manjoj posudi i pustite da odstoji 5 minuta. Potom ovu vodu sa šafranom, 2 žumanca, ¾ šolje tople vode i slijedećih 6 sastojaka mijesite u vangli uz pomoć miksera i spiralnih metlica za izradu tijesta sve dok ne dobijete dobro umiješano, ujednačeno tijesto. 2. Izbacite tijesto na blago pobrašnjenu podlogu i premijesite nekoliko puta. Oformite veknu hljeba i ubacite u pravougaoni, uži kalup za hljeb koji ste prethodno blago namastili. Pustite da tijesto raste na toplom mjestu bez promaje narednih sat vremena, ili dok se uvdostruči. 3. Izmiješajte preostalo žumance sa 1 kašikom vode; uz pomoć kuhinjske četke (silikonske ili od prirodne dlake) ovom smjesom premažite svoj hljeb, pa ga pospite bran šečerom. 4. Pecite na 170 stepeni C 35 minuta ili dok ne dobije zlatnu boju. Izvadite iz kalupa i pustite da se sasvim ohladi. TIP: Da bi hljeb što bolje zadržao svoju formu, hladite ga na kuhinjskoj rešetki položenom na stranu a ne dno vekne, kako se pekao. PRO TIP: Za tri manje vekne, savršene porcije za doručak, izrađeno tijesto odvojite u 3 dijela i svaki stavite u 3 mala namašćena kalupa. Pustite da se tijesti diže 40 minuta a onda veknice pecite oko 20 minuta ili dok ne dobiju zlatnu boju.

20 korisnih recepata + specijal iz restorana "kUŽina"

Pull-apart hljeb

PECIVA

HLJEB ZA DORUČAK

specijalitet

CHALLAH IZRAELSKA PLETENICA

šafran i grožđice

SuperMaxi Cetinjski put bb Podgorica ; Maxi 24.novembar bb Bar ; Maxi 26.novembar bb Bar Ulcinj ; Mini Maxi Veliki pijesak bb Bar-Dobre Vode ; Mini Maxi Njegoševa 2 Žabljak ; Tempo Rudo polje bb Nikšić ; Maxi Škaljari bb Kotor ; Maxi Dobrota bb Kotor ; Mini Maxi Prčanj bb Prčanj ; Mini Maxi Stari grad bb Kotor ; Maxi Sv.Stasije bb Kotor ; Mini Maxi Obala bb Kotor ; Mini Maxi Tabačina bb Kotor ; Maxi Rozino 2 Budva ; Maxi Jadranska magistrala bb Kotor ; Maxi Sava Ilića 30 Igalo ; Maxi Trg Mata Petrovića bb Kotor ; Mini Maxi Mainski put 9 Budva ; Maxi Mirošića 1 Bar ; Maxi Vukice Mitrović bb Podgorica ; Maxi Stjepana Šarenca 17 Herceg Novi ; Maxi Kralja Petra bb Pljevlja

● Krompirove pogačice

čokoladni brioš

Napravite sami: Đevrek

● Italijanski hljeb

NJEGOVO VISOČANSTVO, BRIOŠ:

Bogatu lepezu recepata nastavljamo sa nezaobilaznim gostom svake trpeze: pecivom. Od domaćeg hljeba, do jamajčanske verzije sa bananom i rumo, preko italijankih tijesta pa sve do prefinjene francuske kuhinje – u ovom broju Maxijevog kuvara, Dnevne novine vas vode u avanturu svih čula! Naučite kako da majstorski napravite tijesto za picu, domaće lepinje koje svi volimo ili đevreke koji se kuvaju prije pečenja. Probajte novi omiljeni recept za „pull-apart“ hljeb koji se ne reže i prosto topi u ustima! U svoje omiljeno tijesto dodajte grožđice, koru pomorandže ili šafran i putovanje u zemlju užitaka može da počne! Bon apetit!

Neka vas ne zavara duga lista potrebnih sastojaka: ova tropska, osvježavajuća verzija poznatog klasika pomoći će vam sa onim zrelim bananama koje više nisu za salatu, a ni za bacanje • Ulje i brašno za podmazivanje pleha • 2 kašike maslaca, omekšalog • 2 kašike niskomasnog krem sira, omekšalog • 1 šolja šećera • 1 veliko jaje • 2 šolje višenamjenskog brašna • 2 kašičice praška za pecivo • ½ kašičice sode bikarbone • 1/8 kašičice soli • 1 šolja izgnječenih zrelih banana • ½ šolje nemasnog mlijeka • 2 kašike tamnog ruma ili ¼ kašičice ekstrakta (imitacija ukusa ruma) • ½ kašičice narendane korice

limete • 2 kašičice soka limete • 1 kašičica ekstrakta vanile • ¼ šolje nasjeckanih indijskih oraha, tostiranih (proprženih u neljepljivom tiganju bez masti) • ¼ šolje kokosovog brašna Za preliv: • ¼ šolje krupnijeg tamnog šećera • 2 kašičice maslaca • 2 kašičice svježeg soka limete • 2 kašičice tamnog ruma • 2 kašike nasjeckanih indijskih oraha, tostiranih • 2 kašike kokosobog brašna

ZA POSEBNE PRILIKE

Jamajčanski banana hljeb

Priprema: 1. Zagrijte rernu na 180 stepeni C. Kalup za hljeb koji će te koristiti namastite uljem, pobrašnajte i stavite sa strane. 2. U veću posudu stavite 2 kašike omekšalog maslaca i krem sira i miješajte mikserom, srednjom brzinom, dok se ne ujednače. Dodajte šolju šećera i dobro izmiksajte. Dodajte jaje i miksajte dok se sve dobro ne sjedini. 3. Spojite brašno, prašak za pecivo, sodu bikarbonu i so, te promiješajte žičanom mutilicom. Posebno spojite bananu sa slijedećih 5 sastojaka uključujući vanilu i dobro promiješajte. Sipajte naizmjenično brašno i miks sa bananom u izmiksanu smjesu sa maslacem. Dobro promiješajte te dodajte ¼ šolje oraha i ¼ šolje kokosovog brašna. 4. Sipajte smjesu u pripremljeni kalup i pecite 50 – 60 minuta, odnosno dok čačkalica zabodena u centar tijesta izađe čista. Pustite 10 minuta da se prohladi u kalupu pa hljeb izbacite na kuhinjsku rešetku da se dalje hladi. 5. Radite preliv: U neljepljivoj šerpici za sos pomiješajte braon šećer i po 2 kašičice maslaca, soka limete i ruma, te pustite da se ugrije skoro do ključanja – ne dajte da provri. Zagrijavajte 1 minut, neprestano miješajući, pa sklonite sa vatre. Umiješajte po 2 kašike oraha i kokosa te kašikom pospite preko hljeba da ga natopite.

Francuski hljeb sa čokoladom Mjere za ovaj plemićki hljeb date su u izvornim količinama i prave 2 veće vekne. Vi po potrebi možete smanjiti ili prepoloviti sve potrebne sastojke • 1 ½ šolje tople vode • 1 ½ kašika suvog kvasca • 1 ½ kašika krupne soli • 8 jaja, lagano istučenih • ½ šolje meda • 150g maslaca + kašika za kalup • 7 ½ šolja višenamjenskog brašna • 1 jaje + 1 kašika vode Napravite tijesto: Električnim mikserom u posudi izmiješajte kvasac, so, jaja, med i istopljeni maslac sa vodom. Uzmite spiralne mutilice i počnite sa dodavanjem brašna dok ga svog ne potrošite. Tada prekrijte posudu i pustite je da 2 sata odmara sa tijestom na sobnoj temperaturi. Kako bi ste kasnije lakše radili sa tijestom, potrebno je da ga nakon ovog perioda prebacite u posudu sa poklopcem i ostavite u frižideru. Ovako spremljeno, tijesto na pripremu brioša u frižideru može čekati narednih 5 dana. Čolokadni ganaš, za fil: • 150g kvalitetne crne čokolade, sitno nasjeckane • 2 kašike maslaca • 4 kašičice nezaslađenog kakao praška • 5 kašika meda • 1 bjelance, lagano razmućkano sa 1 kašikom vode • Kristal šećer za posipanje

Priprema: 1. Čokoladu otopite na pari pa sklonite sa vatre i dodajte maslac, miješajući dok se sav ne istopi a smjesa ujednači. 2. U drugoj posudi, pomiješajte kako sa medom i žicom dobro izmiješajte da nema grudvica. Dodajte u smjesu sa čokoladom i sve promiješajte. 3. Pleh / kalup koji će te koristiti ili obložite masnim papirom za pečenje ili namastite omekšalim maslacem. Tijesto iz frižidera prvo pospite brašnom pa pdvojite nožem koliko vam treba za 1 veknu hljeba (na pr. polovina ili trećina tijesta). Odvojeni dio pospite sa još brašna i premijesite ga u loptu. Uz pomoć oklagije razvaljajte pravougaono tijesto na debljinu od oko 6mm i posipajte usput brašnom po potrebi, da vam se ne bi lijepilo. 4. Odvojite polovinu ili trećinu fila (u zavisnosti od toga koliko ste tijesta uzeli) i rasporedite je po „kori“ koju ste razvaljali, ostavljajući sa svake strane po 2,5cm „suvog“ tijesta. Počnite od kraće strane i rolajte tijesto dok ne stignete do ivice; dobro je zatvorite pritiskanjem, „šav“ okrenite tako da hljeb leži na njemu; krajeve podvijte ispod vekne tako da hljeb nije „otvoren“ sa strane. Veknu rukama „izdužite“ u ovalni oblik i stavite je u kalup. Pustite tijesto da odstoji 1 ½ sat na mjestu bez promaje (može u isključenoj rerni). 5. Rernu (bez hljeba u njoj) stavite da se zagrije na 170 stepeni C. Uz pomoć kuhinjske četke, bjelance koje ste razmitili sa vodom premažite preko cijele površine hljeba i onda ga pospite kristal-šećerom. 6. Brioš pecite 45 minuta ili dok površina ne postane zlatno-braon boje a šećer se karamelizuje. Izvadite hljeb iz rerne i prohladite ga. Ponovite sa ostalim veknama (ukoliko ih imate), a preostali ganaš ponovo ugrijte i „isprskajte“ njime površinu prohlađenog hljeba. TIP: Služite uz blagi čaj, toplo ili hladno.

domaći ajivar od pečenih paprika

U bukvalom prevodu sa francuskog jezika „izgubljeni hljeb“ – predstavlja jednostavan doručak sa jučerašnjim hljebom, natopljenom u mućenim jajima i pečenom u tiganju na maslacu. Slično našim prženicama, ali u dekadentno-slatkoj varijanti sa voćem i vinom • 1 ½ šolja niskomasnog mlijeka • 2 jaja • ¼ šolje kristal šećera • ½ kašičice mljevenog cimeta • ½ kašičice mljevenog oraščića • 1 ½ kašičice ekstrakta vanile • ¼ kašičice soli • 16 dijagonalno isiječenih parčadi bilo kojeg manjeg hljeba (baget) • ¼ šolje maslaca, podijeljeno • 2 šolje vode • ½ šolje suvog bijelog vina • ¼ šolje kristal šećera • 1 kašika gustina • 2 šolje svježih malina • 1 šolja svježih kupina • 1 šolja svježih borovnica • ½ šolje svježih polovina jagode • 1 kašika šećera u prahu

Pain perdu

1. Pomiješajte prvih 7 sastojaka; dobro izmiješajte žičanom mutilicom. Poređajte hljeb u veći pleh i polijte svako parče smjesom od mlijeka, pustite da odstoji 2 minuta, od hljeb sve upije. 2. Istopite 2 kašike maslaca u većem neljepljivom tiganju i poređajte parčiće hljeba, koliko vam može stati u jednom redu odjednom. Pecite po 3 minuta sa svake strane ili dok hljeb ne dobije zlatnu boju. Sklo-

Večernje rolnice

Sa korijenima u aristokratskoj engleskoj kuhinji, ovi hlepčići najbolje se služe uz jela od teletine. Tijesto napravite 2 sata prije planiranog pečenja, uz dodatnih 15 minuta u frižideru. Možete ih peći u kalupima za mafine, ali su najbolji oni dublji i uži, jer je onda oblik ovih hlepčića dramatičniji i izvorniji: treba da se „prelivaju“ preko ruba kalupa

Priprema:

ZAMIJESITE TIJESTO PRIJE POSLA I KASNIJE UŽIVAJTE SA PRIJATELJIMA

Hlepčići sa majčinom dušicom

nite iz tiganja i ponovite postupak dok ne prepečete sav hljeb. Ne zaboravite da stavite novi maslac da se topi prije dodavanja hljeba u tiganj. 3. Pomiješajte 2 šolje vode, vino, ¼ šolje kristal šećera i gustin u šerpici, miješajući žičanom mutilicom dok ne uzavri. Kuvajte sve dok ne smanjite smjesu na oko 1 šolju tečnosti (to će trajati oko 5 miuta). Sklonite sa vatre pa dodajte voće, energično miješajući kako bi ga sos obložio sa svake strane. Poslužite sos preko hljeba koji ste pripremili, pa svaku porciju „zaprašite“ šećerom u prahu.

• 250g kisjele pavlake • ½ šolje maslaca ili margarina • ½ šolje šećera • 1 ¼ kašičice soli • 7g instant suvog kvasca • 1 šolja tople vode • 2 velika jaja • 4 šolje višenamjenskog brašna • 2 kašike maslaca ili margarina, istopljenog, za premazivanje tijesta

Priprema: 1. Stavite prva 4 sastojka u šerpicu i miješajte na srednjoj vatri dok se maslac sasvim ne istopi. Pustite da se prohladi (do otprilike 40 stepeni C). 2. Pomiješajte kvasac i ½ šolje tople vode i pustite da odstoji 5-1o minuta, dok ne nabubri. Jaja, brašno, smjesu sa pavlakom i kvasac pomiješajte u većoj posudi dok se svi sastojci dobro ne izmiksaju. Pokrijte prozirnom folijom da vazduh ne ulazi i ostavite 8 sati u frižideru da se tijesto hladi. 3. Podijelite tijesto na četvrtine i od svakog dijela napravite loptu. Svaku loptu razvaljajte na pobrašnjenoj površini na tijesto debljine oko ½ cm. Vadite krugove prečnika 5-7 cm, te svaki jednako premažite istopljenim maslacem. Po sredini svakog kruga nožem utisnite „crtu“ po kojoj će te krug „presaviti“ na pola. Nježno pritisnite ivice da se zatvore. 4. Polovine ređajte u pleh obložen papirom za pečenje (ili ako imate, na silikonski list), tako da im se stranice dodiruju. Pokrijte i pustute da na toplom mjestu bez promaje tijesto raste 45 minuta ili dok se ne udvostruči. Ne brinite ako vam se polovine „pootvaraju“ – to će se svakako desiti u toku pečenja. 5. Pecite na 190 stepeni C 12 – 15 minuta, pazeći da vam rolnice dobiju boju ali da ne pocrne previše. Poslužite sa krem sirom i suhomesnatim proizvodima. PRO TIP: Loptice ovog tijesta veličine „rafaelo kuglica“ ili manje, možete vaditi i pojedinačno ih mazati maslacem, te ih po 3 slagati u svaki kalup za mafin. Dobićete pogačice zanimljivog izgleda, posebno ako ih pospete susamom. EXTRA TIP: Takođe ih možete oblikovati u prstiće/prutiće, koje će te zavezati u čvor i tako ih peći. Izgledaće odlično sa kimom preko.

• 1 šolja višenamjenskog brašna • 2 kašičice nasjeckane svježe majčine dušice • ½ kašičice soli • 1 šolja niskomasnog mlijeka, 1% mm • 2 velika jaja • 1 kašika maslaca, istopljenog • Ulje za podmazivanje modli • 1 kašika sitno rendanog parmezana Priprema: 1. Ugrijte rernu na 190 stepeni C. 2. Spojite brašno, majčinu dušicu i so, miješajući žičanom metlicom. Spojite mlijeko i jaja i mutite žicom dok se dobro ne promiješaju. Pustite da sve odstoji 30 minuta. 3. Postepeno sipajte brašno u smjesu sa mlijekom, dobro muteći pjenjačom. Na kraju umiješajte istopljeni maslac. 4. Uljem namastite modle za mafine a sir rastresite jednako u svaki kalup, kao što bi ste brašnom obložili tepsiju sa svake strane da vam se tijesto ne zalijepi. Ubacite prazne modle u rernu na 5 minuta da se pleh ugrije a sir otopi, izvadite pa sipajte tijesto jednako u svaki kalup. 5. Pecite 40 minuta ili dok hlepčići ne dobiju zlatnu boju. Poslužite odmah. TIP: Za slatku elegantniju varijantu, umjesto parmezana iskoristite šećer a služite tople, vertikalno prerezane sa sladoledom i svježim jagodama u sredini. Pospite laganim slojem šećera u prahu. Ili ih prosto poslužite sa džemom uz doručak. • 250g brašna za hljeb • ½ kašičice soli • 1 kašika maslinovog ulja • 1 kesica suvog instant kvasca • 150ml tople vode • 100g grčkih maslina, bez koštica, prepolovljenih • 30g crvenog luka, sitno nasjeckanog • 1 manja šaka svježih listova peršuna, nasjeckanih Priprema: 1. U veću posudu sipajte brašno, so i ulje. Kvasac rastopite u toploj vodi, sačekajte 5 minuta da nabubri pa ga dodajte u brašno. Polako dosipajte toplu vodu dok miješate rukama, sve dok ne dobijete mekano, glatko tijesto. 2. Izbacite ga na pobrašnjenu radnu površinu i mijesite 8 – 10 minuta, pa ga vratite u posudu, prekrijte i ostavite da na toplom mjestu nadolazi još oko sat vremena. 3. Nakon sat vremena, umijesite masline, luk i peršun. Tepsiju koju će te koristiti namastite u pobrašnajte. Tijesto ubacite u pripremljeni kalup, okrugli ili četvrtasti, pa ga dodatno po površini pospite brašnom i zarežite nožem srednje „X“ slovo. Prekrijte namašćenom (najbolje maslacem) folijom i ostavite da odmata još sat vremena na toplom mjestu. 4. Rernu ugrijte na 220 stepeni C pa hljeb pecite oko 30 minuta, dok ne dobije zlatnu braon boju. Pustite ga da se ohladi. TIP: Ukoliko vam se čini da vam je tijesto previše „vlažno“ i da ne „drži oblik“, prosto dodajte malo po malo brašna, dok ne budete zadovoljni.

Hljeb sa Kipra

100% narandža

Cimet rolnice Za tijesto: • 4 veća žumanca, sobne temperature • 1 veće jaje, sobne temp • ¼ šolje kristal šećera • 6 kašika maslaca, otopljenog • ¾ šolje margarina, sobne temperature • 4 šolje višenamjenskog brašna • 1 kesica isntant suvog kvasca • 1 ¼ kašičice soli Za fil: • 1 šolja braon šećera • 2 kašike mljevenog cimeta • 2 kašike maslaca, otopljenog Za preliv: • 30g krem sira, omekšalog • 4 kašike maslaca, sobne temperature • ¾ šolje šećera u prahu • Prstohvat soli • 1 kašičica ekstrakta vanile • 2 kašike mlijeka

Priprema tijesta: 1. Električnim mikserom umutite žumanca, cijelo jaje, šećer, otopljeni maslac i margarin dok sve dobro je ujednačite. U posebnoj posudi pomiješajte 2 šolje brašna, kvasac i so. 2. U smjesu sa jajima lagano dodajte kašiku po kašiku brašna dok smjesa ne bude vlažna i fino izmiješana. 3. Prebacite se na spiralne metlice za miješanje tijesta. Dodajte 1 ¼ šolje brašna, ponovo malo po malo, i mijesite na niskoj brzini oko 5 minuta. provjerite tijesto: treba da je mekano i po malo vlažno, ali ne i da se lijepi za prste kad ga uštinete. Ukoliko je tijesto i dalje ljepljivo, dodajte još brašna, kašiku po kašiku, miješajući niskom brzinom još oko 5 minuta. rezultat treba da bude glatko i elastično tijesto (kao na slici). 4. Izbacite tijesto na laga-

no pobrašnjenu površinu i rukama premijesite još oko minut, pa oblikujte u loptu i ostavite sa strane. Lagano namastite veću činiju i prebacite tijesto, okretajući ga da se „umasti“ sa svake strane. Pokrijte i ostavite sa strane 2 do 2 ½ sata (dok vam se ne udvostruci – možda nije potrebno toliko vremena – zavisi od uslova u kojima ste mijesili i ostavili tijesto). Priprema fila i rolata: 1. Prije nego će te izvaditi tijesto, u posebnoj činiji dobro promiješajte braon šećer, cimet i so i stavite sa strane. Maslacem namastite pleh u kojem će vam se peći rolnice i njega stavite sa strane. 2. Lagano pobrašnajte radnu površinu i izbacite tijesto. Uz pomoć oklagije razvaljajte tijesto u pravougaoni oblik, tako da je duža strana do vas. Četkom premažite cijelu površinu tijesta istopljenim maslacem,

ostavljajući „suvu“ traku pri vrhu suprotne duže ivice tijesta širine oko 1,5cm. 3. Ravnomjerno rasporedite fil od šećera i cimeta preko tijesta, ostavljajući suvu ivicu od oko 1,5 cm koju niste premazivali. Rukama nježno utisnite fil u tijesto. 4. Počevši od duge strane tijesta koja vam je najbliža, zavijte tijesto u čvrsti rolat (kao palačinku). Postarajte se da vam rolat bude baš Čvrsto zavijen, jer će se u suprotnom rolnice raspasti i „odviti“. Kad ga uvijete do kraja, ivicu koju niste mazali niti posipali filom prstima „ištipajte“ i pritisnite da bi se dobro zalijepila za rolat. 5. Okrenite rolat tako da leži na ovom „šavu“. Uz pomoć nazubljenog noža ili konca za zube, rolat presjecite na polovine, pa polovine na četvrtine i tako sve dok ne dobijete 16 rolnica. Poslažite ih na kalup za pečenje (mo-

žete staviti masni papir) tako da se dodiruju (ne ostavljajte praznine). Prekrijte prozirnom folijom i pustite da odmaraju i još malo narastu oko 60 minuta. 6. Ugrijte rernu na 180 stepeni C. Prije pečenja, rolnice možete politi glazurom od šećera i vode ili bjelanca i vode (ovaj korak nije obavezan). Pecite 30 minuta ili dok rolnice dobiju zlatnu boju. Priprema preliva: 1. Dok se rolnice peku, elektičnim mikserom sjedinite krem sir i maslac. Miksajte srednjom brzinom sve dok smjesa ne postane lagana i kremasta. Postepeno dodajte šećer i prstohvat soli, miksajući najnižom brzinom, dok se ne sjedini. Onda dodajte jednu kašiku mlijeka i ekstrakt vanile, pa ponovo ujednačite smjesu. Na kraju dodajte preostalu kašiku mlijeka i još jednom izmiksajte dok ne dobijete kre-

mastu, laganu smjesu. Premažite preko toplih rolnica i uživajte! TIP: Cimet rolnice jedu se vruće. Ukoliko ih nećete odmah poslužiti, ugrijte ih prije serviranja u mikrotalasnoj pećnici 15 – 20 sekundi, ili u prethodno ugrijanoj rerni oko 5 minuta. PRO TIP: Ukoliko planirate da ih pečete sjutra dan, možete ih spremiti u frižider dobro upakovane preko noći, ili do 16 sati max. U tom slučaju, na dan pečenja, izvadite ih iz frižidera i stavite u hladnu rernu. Ispod pleha sa rolnicama, stavite drugi dublji pleh napunjen do 2/3 ključalom vodom. Zatvorite vrata pećnice i pustite rollnice da rastu 30 minuta uz pomoć vodene pare. Onda iz rerne izvadite i rolnice i pleh sa vodom, da bi je ugrijali na potrebnu temperaturu. Pecite kako je opisano u koraku br 6.

ª Rastavljeniº hljeb sa biljem i sirom • 2 šolje brašna za hljeb • 1 šolja višenamjenskog brašna • 1 šolja tople vode • 1 kesica instant suvog kvasca • 3 kašike šećera • ¾ kašičice soli • 2 kašike maslaca, istopljenog Fil: • 1 glavica prodinstanog crbog luka • 1 čen bijelog luka, sitno nasjeckanog • ¾ šolje nasjeckanog svježeg začinskog bilja po izboru Priprema: 1. Uz pomoć električnog miksera pomiješajte vodu, šećer i kvasac. Dodajte prve 2 šolje brašna i miksajte dok ne ujednačite smjesu. Prebacite se na spiralne metlice za izradu tijesta i miješajući niskom brzinom, dodajte treću šolju brašna, kašiku po kašiku, dok se ne formira glatko tijesto. Mijesite 8 – 10 minuta, dok ne dobijete gipko tijesto koje se više ne lijepi za strane posude u kojoj miksate (sve ovo možete ručno izraditi – dok se tijesto više ne lijepi za ruke). 2. Izbacite tijesto na pobrašnjenu površinu i mijesite ručno dok formirate loptu. Prebacite u blago nauljenu posudu i pustite da raste 1 – 2 sata, dok se ne udvostruči. 3. „Ulubite“ tijesto da izađe vazduh pa ga ponovo premjestite na pobrašnjenu površinu i pustite da odmori 5 minuta. u međuvremenu nasjeckajte bilje, luk i bijeli luk, te otopite puter i narendajte sir koji će te koristiti. Kašičicu puter,a luk i bijeli luk stavite u vruć tiganj i kratko prodinstajte dok luk ne promijeni boju i zamiriše. Izvadite na kuhinjski papir da se ocijedi. Dodajte začinskom bilju i promiješajte. 4. Tijesto razvaljajte u pravougaonik i premažite sa 2 kašike otopljenog maslaca pa fil od luka i bilja jednako rasporedite i pospite narendanim siro m. Posolite i pobiberite. 5. Izrežite tijesto na 6 jednakih traka i poslažite ih jednu na drugu. Ovako dobijenu „traku“ izrežite na 6 jednakih kvadrata. Podmažite kalup za hljeb, oborite ga sa strane kako bi lakše naređali kvadratiće; ako vam u procesu ispadne dio fila, kalup ispravite a fil pospite preko. Nalijte preostale 2 kašike istopljenog maslaca preko ovako formiranog hljeba, prekrijte čistom krpom i pustite još 40 minuta da naraste. 6. Rernu ugrijte na 170 stepeni C. Hljeb pecite 35 – 45 minuta, ili dok vrhovi ne porumene a sredina hljeba se ispeče. Ako površina hljeba prebrzo dobija boju, prekrijte hljeb alu-folijom i nastavite pečenje. 7. Izvadite iz rerne i pustite da se prohladi najmanje 20 minuta. nožem olabavite ivice i izbacite hljeb na tanjir za serviranje. Komadi će se lagano „rastavljati“ bez rezanja. Otuda ovom hljebu zanimljivo ime „pull-apart“. TIP: Napravite pull-apart pizza hljeb! Umjesto sastojaka za fil navedenih ovdje, dodajte svoje omiljene sastojke za picu (šunku, trapist, pršutu, pečurke, etc.) i radite po istom postupku. Bićete oduševljeni rezultatom!

DEZERTNI KARAMEL PRELIV

Anđeoski biskviti

PECIMO ZAJEDNO INTERNACIONALNO OMILJENO PECIVO:

Đevrek

• 1 kesica suvog kvasca • ½ šolje tople vode • 5 šolja višenamjenskog brašna • ¼ šolje šećera • 1 kašičica praška za pecivo • 1 kašičica sode bikarbone • 1 kašičica soli • ½ šolje margarina • 2 šolje jogurta • List papira za pečenje • 1 kašika maslaca, istopljenog Priprema: 1. Kvasac sipajte u toplu vodu i pustite da nabubri (5 ili više minuta). 2. Pomiješajte brašno sa slijedeća 4 sastojka, zaključno sa solju, u većoj posudi. Dodajte nasjeckani margarin i izradite mikserom sa spiralnim metlicama za tijesto. Dodajte vodu sa kvascem i jogurt i miksajte tek toliko da tijesto postane vlažno. 3. Dobro pokrijte prozirnom folijom da vazduh ne ulazi u posudu i stavite u frižider da se hladi sat vremena. 4. Rernu ugrijte na 220 stepeni C. 5. Tijesto izbacite iz vangle na dobro pobrašnjenu radnu površinu i lagani premijesite 5 puta. Oklagijom razvaljajte na debljinu od oko 1cm i vadite biskvite pobrašnjenim vrhom čaše željenog oblika i prečnika. Ređajte ih na pleh obložen papirom za pečenje, a onda premažite istopljenim maslacem. 6.Pecite oko 12 minuta ili dok ne dobiju zlatnu boju. TIP: Poslužite sa medom i različitim džemovima.

Italijanski hljeb Izrada ovog hljeba zahtijeva vrijeme. Onako kako su ga bake pravile • 1 kesica suvog instant kvasca • 3 ½ šolje brašna • 1 ½ šolja vode sobne temperature • ½ kašike soli • ½ kašičice šećera • 1 kašika kvalitetnog maslinovog ulja • 3 kašike palente

Priprema: 1. U staklenoj čaši pomiješajte pola šolje tople vode i šećer. Dodajte kvasac i ostavite 5 minuta na toplom ili dok ne počne da dobija balončiće. 2. Električnim mikserom promiješajte brašno i so i stavite spiralne metlice za izradu tijesta. Dodajte maslinovo ulje, vodu i smjesu sa kvascem. Počnite sa miksanjem najmanje brzine kako bi promiješali sve sastojke, pa povećajte na srednju brzinu i tako mutite 5 minuta. Potom pustite tijesto da se odmori 10 minuta. 3. Sad miksajte srednjom – velikom brzinom punih 15 minuta. ukoliko vam se tijesto čini previše tvrdo, možete dodati još pola šolje vode – ali sipajte oprezno, kašiku po kašiku, dok ne budete zadovoljni. Nemojte odmah sasuti svu vodu jer će tijesto postati gnjecavo. 4. ¼ šolje brašna izručite na čistu, suvu površinu i izbacite tijesto. Premijesite otprilike 10 puta i formirajte loptu od tijesta. Lagano nauljajte čistu posudu i u nju ubacite tijesto, prebacivši ga još jednom, da se „omasti“ sa svake strane. Dobro zatvorite plastičnom folijom i prebacite peškir preko posude: stavite tijesto na toplo mjesto (možete i u rernu – samo da nije upaljena. Zatvorite vrata rerne da nema promaje) i pustite da tijesto raste narednih 1 ½ sat ili dok se ne udvostruči. 5. Otkrijte nadošlo tijesto i „udarite“ ga pesnicom sve do dna, da izbacite zarobljeni vazduh. Ponovo formirajte tijesto u loptu, pokrijte i pustite da ponovo raste - ovoga puta sat vremena. Za to vrijeme pripremite pleh: stavite papir za pečenje i pospite ga palentom ili prezlom (hlebnim mrvicama). 6. Nakon drugog uvećavanja, izbacite tijesto na pobrašnjenu površinu i formirajte veknu hljeba. Prebacite je na pleh sa palentom. Oko hljeba postavite 4 visoke čaše da vam služe kao „stubovi“ na koje će te staviti vlažnu krpu iznad hljeba – to će spriječiti da se isuši u narednih sat/sat ipo vremena, koliko ponovo morate pustiti hljeb da poraste. 7. Rernu ugrijte na 190 stepeni C. Pažljivo sklonite krpu i čaše oko hljeba i ne dirajte nadošlo tijesto! Ovo je veoma važno. Pleh stavite na srenju rešetku u pećnici i pecite 40 minuta ili dok lijepo porumeni. Izvadite iz rerne i ostavite hljeb ispod suve krpe da se hladi. TIP: Ako volite tvrđu koru, ne prekrivajte ga krpom kad ga izvadite iz rerne.

• 1 manja limenka tamnog piva, podijeljeno • 1 šolja vode • 1 kesica suvog kvasca • 1 veliko bjelance, lagano umućeno • 4 ½ šolje brašna za hljeb, podijeljeno • 1 ½ kašičica soli • Ulje za mazanje posude • 4 šolje vode • 1 kašičica braon šećera • 1 kašičica kukuruzne krupice/palente • 1 kašičica vode • 1 veće žumance • 1 kašičica susama • 1 kašičica maka

Priprema: 1. Ugrijte ½ šolje piva i 1 šolju vode u šerpici debelog dna na tihoj vatri na temperaturu od oko 40 stepeni C. Prebacite ugrijano pivo u veću posudu i uspite kvasac, miješajući dok se ne istopi. Pustite da odstoji 5 minuta. Umiješajte istučeno bjelance. Lagano dodajte 4 ¼ šolje brašna i so, miješajući dok se ne oformi meko tijesto. Izbacite tijesto na pobrašnjenu površinu i mijesite dok ne postane glatko i elastično (oko 8 minuta); dodajte jednu po jednu kašiku preostalog brašna, kako vam se tijesto ne bi lijepilo za ruke (imaćete osjećaj da je ljepljivo). 2. Prebacite tijesto u veliku činiju namašćenu uljem, te ga prebacite jednom da bi se „omastilo“ sa svake strane. Pokrijte i pustite da na toplom mjestu (30 stepeni C) bez promaje raste 1 sat i 15 minuta ili dok se ne udvostruči. (Lagano dva prsa pritisnite u tijesto: ukoliko udubljenje ostane, tijesto je dovoljno naraslo.) Tijesto pritiskom spustite (udarite) na dno činije, pokrijte i pustite da odmori 5 minuta. 3. Izbacite tijesto na lagano pobrašnjenu površinu i podijelite u 10 jednakih porcija. Radeći pojedinačno sa svakim dijelom tijesta (ostatak pokrijte da se ne suši), formirajte ga u lopticu. Napravite rupu u sredini svake loptice uz pomoć kažiprsta, te prstima obje ruke lagano razvucite tijesto od centra da bi dobili rupu prečnika oko 3-4 cm. Ređajte đevreke na pleh obložen masnim papirom za pečenje. Na kraju ih sve lagano premažite uljem i pokrijte prozirnom folijom. Pustite da odmore 10 minuta a rernu ugrijte na 200 stepeni C. 4. Pomiješajte preostalo pivo, 4 šolje vode i šećer u većoj šerši i pustite da prvri. Smanjite vatru i ostavite da krčka. Lagano spustite 1 đevrek u ovu

pivsku vodu i kuvajte 30 sekundi. Đevrek okrenite uz pomoć rupičaste kašike i kuvajte još 30 minuta. prebacite đevrek na žičanu rešetku namašćenu uljem. Ponovite postupak sa preostalim đevrecima. 5. Posložite đevreke na pleh sa kuhinjskim papirom posutim palentom. Pomiješajte 1 kašičicu vode i umance u manjoj posudi pa dobro izmutite viljuškom. Đevreke premažite ovom smjesom pa pospite susamom i makom. 6. Pecite oko 17 minuta ili dok ne dobiju zlatnu boju. Prebacite na rešetku da se ohlade. Klasičan đevrek pojedite sa maslacem ili ga zasladite uz dodatak marmelade. Za zdravi doručak obogatite ga kolutićima banane i medom; kao slanu užinu presjecite ga i napunite pršutom, sirom i salatom. Za ekstravagantniji doživljaj, u tijesto ubacite sitno sjeckano raznovrsno suvo voće a đevrek nakon pečenja i hlađenja pred serviranje ukrasite šlagom od vanile.

6 Krompirove pogačice PREMIA SO

Pica hljeb

Dodajavnje krompira tijestu daje laganiju texturu

• 2 šolje krompira za pečenje, nasjeckanog na kockice • 4 kašičice šećera, podijeljeno • 1 kesica suvog instant kvasca • 4 ¼ šolje brašna za hljeb, podijeljeno • 3 kašike maslaca, podijeljeno • 1 ½ kašičica soli • 1 veliko jaje • Brašno za posipanje

Priprema: 1. Stavite krompir u srednju šerpu i prekrijte vodom. Pustite da provri pa smanjite temperaturu i krčkajte još 15 minuta ili dok ne postane mekan. Procijedite sačuvajući 1 šolju vode od kuvanja. Ugnječite krompir viljuškom. 2. Prohladite sačuvanu vodu do otprilike 40 stepeni C (toplija voda, nije vrela) i ubacite 1 kašičicu šećera i kvasac. Pustite 5 minuta. 3. Pomiješajte pire od krompira, kvasac, 4 šolje brašna, 1 kašiku šećera, maslac, so i jaje u velikoj posudi i energično miješajte dok se svi sastojci ne ujednače. Izbacite tijesto na pobrašnjenu površinu i mijesite oko 10 minuta ili dok tijesto ne postane glatko i elastično. Dodajte preostalu ¼ šolje brašna, kašiku po kašiku, dok tijesto ne prestane da se lijepi za ruke. 4. Stavite tijesto u veću namašćenu posudu i okrenite ga da se namasti sa obje strane. Pokrijte i pustite da raste na toplom mjestu bez promaje 45 minuta ili dok se ne udvostruči. Udarite tijesto odozgo da splasne, pa ponovo pokrijte i pustite još 10 minuta da odmori. 5. Na pobrašnjenoj površini, podijelite tijesto na dva dijela, a sva-

ki od njih u 12 jednakih porcija. Dok radite sa jednim dijelom, praveći blago ovalni oblik, ostatak tijesta neka vam stoji pokriven da se ne bi isušio. Svaki debeljuškasti „oval“ urolajte u „pužić“ i pritisnite krajeve kako bi se dobila „loptica“, odnosno pogačica. Ređajte ih u pleh obložen papirom za pečenje tako da leže na „šavu“. Ponovite postupak sa ostalim djelovima tijesta; vjerovatno će vam biti potrebna dva pleha. 6. Preko gotovih rolnica kroz sito pospite brašno, lagano ih prekrivajući. Potom ih pokrijte krpom i pustite još 45 minuta ili dok se ne udvostruče. Rernu ugrijte na 180 stepeni C. 7. Pecite 10 minuta tako da vam je jedan pleh na donjoj a drugi na srednjoj rešetci. Zamijenite im mjesta i pecite još 10 minuta ili dok rolnice nisu tamnije na dnu, zlatne odozgo i zvuče šuplje kad ih potapkate. Izvadite ih iz pleha i ostavite da se hlade na kuhinjskoj rešetci. TIP: Ove pogačice možete ispeći i mjesec dana unaprijed, ukoliko ih skroz ohladite pa dobro umotate alu-folijom i zamrznete. Kad vam zatrebaju, otopite ih sasvim i u foliji pecite na 200 stepeni C 12 minuta ili dok se ugriju. EXTRA TIP: Ostaci ovog tijesta odlični su za sendviče sa dimljenom ćuretinom i salatom.

Želite ukusan hljeb za grickanje uz omiljeni namaz? Napravite trougliće od pica tijesta, umačite ih u sos od paradajza ili poslužite uz suhomesnate proizvode • 160 ml tople vode (oko 40 stepeni C) • 1 kašika šećera • 1 kašika kvasca • ½ kašike soli • 1 kašika maslinovog ulja • 250g brašna

Priprema: 1. Sipajte kvasac i šećer u čašu tople vode. Pustite 5 – 10 minuta da kvasac počne da pjeni. Tada dodajte so i ulje. 2. Postepeno sipajte brašno istovremeno miješajući smjesu. Znate da ste dodali dovoljno brašna kad smjesa postane previše gusta da bi se miješala. Sada nastavljate miješanje u posudi, ali rukama, lagano dodavajući po malo brašna, dok tijesto postane svilenkasto, gipko i prijanjajuće za ruke – ali nikako ljepljivo da vam ostaje na rukama. Znaćete da je gotovo kad ga možete uštinuti sa strane, a tijesto je dovoljno elastično da se skoro providi. 3. Dobro pobrašnajte radnu površinu, izbacite tijesto. Ukoliko vam je i dalje previše vlažno ili ljepljivo, pospite ga sa svake strane sa još brašna i premijesite. Skupite tijesto u gomilu, gurajći ga u sredinu, pa ga dlanovima gurajte dolje ka radnoj ploči, i blago unaprijed. Najdalju stranu tijesta podignite blago uvis i onda je prekalupite ka sredini tijesta, ponovo je dlanovima utiskavajući u ostatak tijesta. Iznova formirajte lopte od tijesta i mijesite ih, blago okrećući tijesto svaki put. 4. Pustite tijesto da na sobnoj temperaturi raste sat vremena (u činiji, zatvorenoj prijanjajućom folijom) – ili pet sati u frižideru (ako vam treba za kasnije a ne odmah). Tijesto ponovo vratite na pobrašnjenu površinu i pospite brašnom. Podijelite u dva dijela i ponovite slijedeći postupak za svaku polovinu: spljoštite je rukom na debljinu od oko 2 – 4 cm. Podižite ivice tijesta, redom ih štipajte i rastežite po malo ka spolja, sve dok niste završili cijeli krug. Ovo je važan korak. 5. Kad je krug od tijesta dovoljno rastegljiv da bi mogao biti lagano podignut od površine, počnite sa procesom bacanja tijesta ovako: Stegnite šaku i stavite tijesto preko nje, da pada sa strana. Napravite šaku i od druge ruke i ubacite je ispod tijesta, do prve ruke. Pažljivo razdvajajte ruke ispod tijesta jednu od druge, razvlačeći tijesto. Pomjerajte ruke (lijevu ka licu a desnu od lica) kako bi tijesto i rotiralo dok ga razvlačite. 6. Kad ste tijesto razvukli na oko 20cm u prečniku, budite pažljivi da ne pocijepate tijesto dok ga budete spuštali nazad na radnu površinu. Ukoliko vam se tijesto ipak pocijepa, nemojte brinuti: vratite ga u loptu i uradite cijeli proces okretanja na pesnicama iznova. TIP: Nemojte staviti previše brašna jer će tijesto biti presuvo a ne elastično, i cijepaće se. EXTRA TIP: Tijesto ne morate razvaljati da bude veliko: možete peći manje, unaprijed izrezane pica-pogačice koje će vam u obliku „naćosa“ još bolje poslužiti za poslijepodnevno grickanje uz TV.

SMRZNUTI BROKOLI PREMIJA

UZ POPODNEVNI ČAJ I KAFU

Veknice sa voćem i suncokretom

Challah pletenica 7

• 2 šolje višenamjenskog brašna • 1 šolja palente • 2 kašičice sode bikarbone • ¼ kašičice soli • 2 šolje jogurta sa vanilom • ½ šolje ulja od sjemenki grožđa/ulje repice/ suncokretovo • ½ šolje sirupa javora/ možete zamijeniti rumom • ½ šolje meda • 1 kašičica ekstrakta vanile • 1 šolja nasjeckanog suvog voća • ½ šolje sjemenki suncokreta • 1 kašičica svježe rendane kore pomorandže • Ulje za prženje

Priprema: 1. Rernu ugrijte na 170 stepeni C. Pomiješajte brašno i slijedeća 3 sastojka, zaključno sa ¼ kašičice soli, u većoj posudi. 2. Posebno pomiješajte jogurt, ulje, sirup, med i vanilu, te ovu smjesu dodajte u brašno i promiješajte tek toliko da smjesa postane vlažna. Ubacite voće, sjemenke suncokreta i koru pomorandže. 3. Ubacite tijesto u 4 mala kalupa za hljeb namašćena uljem. Pecite 35 minuta ili dok drvena čačkalica zabodena u centar vekne izađe čista. Izvadite hlepčiće iz kalupa i pustite da se sasvim ohlade. TIP: Ove male vekne idealne su za poklon! Umotajte ih u bijeli masni papir, zavežite kuhinjskim konopcem i obradujte prijatelje u popodnevnoj posjeti.

Hljeb sa jabukama Kisjela pavlaka je tajna bogate, sočne teksture ovog hljeba. U tijestu nema ni maslaca ni ulja – samo u prelivu

• 1 ½ šolja nasjeckanih lješnika, podijeljeno • 250g kisjele pavlake • 1 šolja kristal šećera • 2 velika jaja • 1 kašika ekstrakta vanile • 2 šolje višenamjenskog brašna

• 2 kašičice praška za pecivo • ½ kašičice sode bikarbone • ½ kašičice soli • 1 ½ šolja sitno nasjeckanih jabuka Greni Smit • ½ šolje maslaca • ½ šolje braon šećera

Priprema: 1. Rernu ugrijte na 180 stepeni C. Pola šolje nasjeckanih lješnika rasprostrite po plehu obloženom papirom za pečenje i pecite 6 – 8 minuta ili dok ne poprime boju i počnu da mirišu, miješajući nakon 4 minuta. 2. Električnim mikserom (najmanja brzina) umutite pavlaku i slijedeća 3 sastojka; miksajte 2 minuta ili dok se sve dobro ne pomiješa. 3. Pomiješajte brašno i slijedeća 3 sastojka. Dodajte smjesi sa kisjelom pavlakom, miksajući vrlo kratko, tek toliko da se sastojci prožmu. Umiješajte jabuke i ½ šolje tostiranih lješnika. Kašikom ubacite smjesu u namašćeni i pobrašnjeni kalup za hljeb, te pospite preostalom šoljom nasjeckanih lješnika; lagano utisnite komadiće lješnika u tijesto. 4. Pecite oko sat vremena ili dok drveni štapić uboden u centar hljeba izađe čist. Hljeb nakon 40 minuta zaštitite alu-folijom kako ne bi previše potamnio. Nakon pečenja izvadite ga na kuhinjsku rešetku da se u kalupu hladi 10 minuta. Izvadite hljeb iz kalupa i ostavite ga na rešetci da se hladi samostalno dok pripremite preliv. 5. Maslac i smeđi šećer stavite u šerpicu sa debelim dnom da se na srednje jakoj vatri zajedno otope. Pustite da provre i onda još 1 minut krčkajte pa sklonite sa vatre i tako vrelo polijte uz pomoć kašike ravnomjerno preko hljeba. Pustite da se hljeb sasvim ohladi (oko sat vremena). TIP: Ovaj hljeb možete i zamrzavati! Nakon što se sasvim ohladio, dobro ga umotajte u prozirnu foliju, pa potom u aluminijumsku. Možete ga držati zamrznutog do 3 mjeseca! Kad ga izvadite, pustite da se otopi na sobnoj temperaturi i spreman je za novo gustiranje :)

• 1 kesica suvog instant kvasca • 1 šolja tople vode • 3 kašike meda • Prstohvat šafranovih vlasi, izgnječenih u avanu • 3 kašike maslaca, istopljenog i ohlađenog • 1 kašičica soli • 1 veliko jaje • 3 šolje brašna za hljeb, podijeljeno • Ulje za mazanje posude • 1 kašičica palente • 1 kašičica vode • 1 veće žumance, lagano istučeno • ¼ kašičice maka

Tradicionalna jevrejska pletenica pravi se sa 6 „pramenova“ tijesta, i to u dvije porcije, kako bi predstavljala 12 izraelskih plemena. Ovdje ćemo pripremu pojednostaviti pletenicom od svega 3 dijela tijesta Priprema: 1. Rastvorite kvasac u 1 šolji tople vode u većoj posudi, umiješajte med i šafran. Pustite da odstoji 5 minuta. dodajte otopljeni maslac, kašičicu soli i jaje, te dobro izmijršajte žičanom mutilicom. 2. Dodajte 2 ¾ šolje brašna u smjesu sa kvascem i miješajte dok se formira mekano tijesto. Pokrijte i pustite da odmori 15 minuta. Izbacite tijesto na pobrašnjenu površinu i mijesite oko 8 minuta, dok ne postane elastično. Dodajte dovoljno od preostalog brašna, kašiku po kašiku, dok tijesto ne prestane da vam se lijepi za ruke (tijesto će biti veoma meko). 3. Prebacite tijesto u veliku činiju namašćenu uljem i okrenite ga da se umasti sa svake strane. Prekrijte i pustite da na toplom mjestu bez promaje raste 40 minuta ili sok se udvostruči.

(Pritisnite 2 prsta u tijesto: ako udubljenje ostane, tijesto je dovoljno raslo.) 4. Udarite tijesto da se spusti, premijesite ga jednom ponovo u loptu i vratite u činiju. Pokrijte i pustite da raste još 40 minuta ili dok se ne udvostruči. Opet ga udarite, prekrijte i ostavite dodatnih 15 minuta da miruje. 5. Podijelite tijesto u 3 jednake porcije na blago pobrašnjenoj površini, i svaku razvaljajte u „prut“ ili „prst“ dužine 60 cm sa blago pljosnatim krajevima (dok radite sa jednim dijelom, neka su druga dva pokrivena da se ne suše). Na pleh koji ste obložili papirom za pečenje i posuli palentom, premjestite sva tri „pramena“, jedan uz drugi, tako što će te gornja tri pljosnata vrha „utisnuti“ jedan preko drugog, pritiskajući prstima da se zalijepe. Ispletite od tijesta pletenicu od tri pramena pa sa krajevima postu-

pite isto kao sa vrhovima tijesta, pritiskajući ih zajedno. Pokrijte i pustite da raste 20 minuta ili dok se skoro ne udvostruči. 6. Rernu ugrijte na 190 stepeni C. Pomiješajte 1 kašičicu vode i 1 veće žumance, miksajući viljuškom dok se ne ujedine. Otkrijte pletenicu i lagano je premažite ovom smjesom te ravnomjerno pospite makom. Pecite 30 minuta ili dok ne počne da zvuči prazno kad je potapkate rukom. Ohladite na kuhinjskoj rešetci. TIP: Davanje tijestu da raste tri puta omogućava kvascu da se bolje razvije, pa je ukus pletenice mnogo bogatiji i složeniji. PRO TIP: Iako se ovaj hljeb jede na dan pripreme, možete ga spremiti dan unaprijed. Onda ga sasvim ohladite, dobro umotajte u prozirnu plastičnu foliju pa u alu-foliju i ostavite na sobnoj temperaturi.

Lepinja

Arapski hljeb koji se služi uz meso (na pr ćevape ili doner). Tijesto se tokom pečenja naduši tako da se stvori „džep“ koji možete puniti po ukusu • ½ kesice suvog instant kvasca • 2,5 dl vode • 1 kašičica soli • 600g brašna

Priprema: 1. Kvasac stavite u čašu tople vode i promiješajte da se rastopi. Dodajte so i većinu brašna. Mijesite tijesto dok ne počne da se odvaja od posude. Prekrijte ga i ostavite sat vremena na toplom mjestu bez promaje da se udvostruči. 2. Rernu ugrijte na 250 stepeni C. Tijesto izvadite, premijesite i podijelite u 2 jednaka dijela. Svaki razvaljajte u duguljasti valjak i narežite ga na 4 jednake kriške. Zagrijte pleh za pečenje (nemojte ga prethodno namastiti niti obložiti papirom za pečenje, sve dok ne postane JAKO VRUĆ). 3. Kriške tijesta razvaljajte u krugove i premjestite koliko vam odjednom može stati na pleh, u zavisnosti od veličine lepinje, 3 – 6 komada. Pecite lepinje u sredini rerne 4-5 minuta ili dok ne dobiju boju i naduvaju se. Prekrijte ih krpom i ostavite da se ohlade. Zarežite otvor uzduž i poslužite.

PREPORUČUJE NACIONALNI RESTORAN KUŽINA

Domaći hljeb

Za pripremu ovog jela potrebno je izdvojiti 45 minuta i svega tri sastojka 800 grama brašna 1 kafena kašika soli 10 grama germe

TIP: Lepinje su najbolje kad se služe vruće ih pećnice.

SPREMITE BRZO I JEDNOSTAVNO

Pivski hljeb sa medom • 3 šolje višenamjenskog brašna • 1 kašika praška za pecivo • 2 kašike šećera • 1 kašičica soli • 2 kašike meda • 1 manja limenka piva • ¼ šolje maslaca, istopljenog

Priprema: 1. Ugrijte rernu na 170 stepeni C. Pomasnite kalup za hljeb sa malo otopljenog putera a dno obložite papirom za pečenje. Ostavite sa strane. 2. U posudi žičanom mutilicom promiješajte brašno, šećer, so i prašak za pecivo. Uz pomoć drvene kašike, umiješajte pivo i med, vrlo kratko – tek toliko da se sastojci pomiješaju i prožmu. (Ukoliko vam je med previše tvrd, ugrijte ga 5-10 sekundi u mikrotalasnoj ili u šerpici na šporetu da omekša kako bi se lakše umiješao). 3. Polovinu istopljenog maslaca sipajte u kalup pa preko kašikom ubacujte tijesto, te na kraju ostatak maslaca sipajte preko tijesta. Poslužite se kuhinjskom četkom za tijesto da ga ravnomjerno rasporedite po površini. 4. Pecite 50 – 60 minuta, dok vrh površina hljeba ne dobije zlatnu boju a čačkalica ubodena u centar hljeba izađe čista. TIP: Istopljeni maslac nikako ne smijete koristiti dok je vruć! Prohladite ga na sobnoj temperaturi ili ga ubacite na kratko u frižider prije upotrebe.

Domaći hljeb može da ide uz sva jela, posebno uz kuvanu i pečenu teletinu i jagnjetinu, po želji.

Priprema: Za spremanje hljeba, navedene sastojke umijesite sa toplom vodom i pustiti da tijesto raste 30 minuta. Tijesto ne smije biti tvrdo, već mora biti malo rjeđe. Tijesto zatim premjestite u namašćenu tepsiju i ostavite ga da raste dodatnih 10-ak minuta. Tepsiju premjestite u rernu prethodno ugrijanu na 200 stepeni C (ili ako imate, peć na drva) i stavite hljeb da se peče 15-30 minuta, zavisno od temperature. Ako vam hljeb prebrzo tamni, pokrijte ga folijom. gotov je kad čačkalica zabodena u centar tijesta izađe čista. Izvadite iz rerne, pokrijte kuhinjskom krpom i sačekajte 10-ak minuta da se prohladi. Služite vruće.

Restoran KUŽINA možete naći u Podgorici na Trgu Božane Vučinić 2 . Kuhinja je otvorena 07-24 (nedjeljom 08-24), a rezervaciju možete ostvariti na br. tel. 020 633-833 i 069 100-300

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ”Vektra”ova šifra Rimski osnovaTrg za 44 reklamacije. Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 P 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16PRODAJA h biće objavljeni nakon dva danIZDAVANJE: a 36m2/4- Sity kvart; 26m2/4-St.Aerodrom; 33m2/2- Centar ; Poslovnismisla p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; Prodajem kuću, na placu 3. 84m2, Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bezS.Aerodrom; promjene osnovnog oglasa!60m2(su+pr)-P.Morače 55m2/3-P.Morače; 49m2/545m2/5-V. Pijaca; Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma od 1.000m2 sa vinogradom i 58m2/2- Pobrežje; 81m2/5-P.Morače; 53m2/3-Krivi most; 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 110m2/2-Momišići; 118m2/3-Tološka šuma; 93m2/1-Univ. Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom voćnjakom u naselju Murtovina. Praz.stan: 42m2/2-Blok IX; 82m2/4-Blok IX. 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je datacentar; putem oglasa! Tel.069/883-220 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); 63m2/6-p.Morače; 100m2/2-Centar Kućajer 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, placprimljen. 1.000m2- Praz.stan: 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ vaš oglas neće biti Umjesto navedenih Zagorič; Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2-Zlatica; Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska znakova Prodajem nedovršenu kućudovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

INekretnine

površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.meili pozvati na tel: +382 77 300 104 PLOVILA

Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148

RENT-A-CAR MNE - CAR

tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

Kralja Nikole, 26,5m2/1 namj. 33500e, nov. PRODAJA Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Blok VI (Zetagr.), 26,3m2, 34115e Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar M.brdo, 40m2/priz., reg.pp., 29000e, odličan V.Raičkovića 32m2/polusut (jednos) 23000e V.most, 45m2/I, 53000e, odličan L.Kata, 62m2/IV, 60000e, odličan IZDAVANJE V.most, 58m2/I, 61500e, odličan Blok IX, 82m2/IV, odličan, 350e Kod ‘’Delte’’, 53m2/V, 59500e, odličan Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e V.most, 67m2/I, dvosoban, namješten, 300e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! VOLKSWAGEN

Prodajem kuću u centru Podgorice, 55m2 (38+17). Može i putem kredita. Pogodna za poslovni prostor. Tel.068/610-313, 067/735-675 Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel. 069/567440

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

I

IZGUBLJENO NAĐENO Povoljno izdajem namješten jednosoban stan Preko Morače. Tel.069/551717

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

PLACEVI

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370629

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Izdajem nov namješten dvosoban stan na Starom aerodromu. Tel.069/497-527

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767

Izdajem jednosoban namješten stan u Zagoriču. Blizu škole. Internet gratus. Tel.069/418-042

Izgubljen papagaj nimfa, žute boje, u Kotoru, naselje Dobrota. Moli se osoba koja ga je pronašla da se javi. Hvala. Tel.069/846-480

Izdajem dvosoban komforan i namješten stan. Klima, extra TV. Donja Gorica, Podgorica. Tel.069/029-060

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem kuću u Baru - Šušanj 200m2 stambenog prostora i 500m2 placa. Udaljena od plaže 500m. Povoljno. Tel. 067/496-625, 069/927-440, 067/261-107

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

069 559-555 068 733-333

Prodajem imanje-plac, 5. 000m2, starim putem PG-DG, asfalt, voda, struja, telefon. Idealan za sve namjene, povoljno. Tel.069/091-668

Nikšić - prodajem povoljno dobar trosoban stan od 100m2, preko puta bolnice. Ugrađena PVC eloksirana, klimatizovan, na 1. spratu. 57.500 eura! Tel.067/272-015

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508-250

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

067 24 99 11 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249-299

VOZILA AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Audi Q7 3.0 TDI, 2006. god, crna metalik, dva seta guma, kompletno servisiran, jastučar, kamera triptonik na volanu, DVD, muzika, alu felne20© . Tel.067/527-558 Polo 1.4 TDI 2002. god, 4 vrata, siva metalik, el. podizači, izuzetno mali potrošač! Odrađen kompletan servis. Odličan! Tel.068/000-381

ČETVRTAK, 6. 6. 2013.

MALI OGLASI

Prodajem jeep grand cherokee, limited, disel 3.1 TD, 103 kw, februar 2000. godine. 5.500e. Tel.067/603743 Fiat punto 1.2, kraj 2001. godine, 4 vrata, mali potrošač. Registrovan do aprila 2014. Ful oprema. U besprekornom stanju. Tel.069/536/478 Mini cooper S john cooper works, kabriolet, 1.6 automatik, 211 KS, 34.155 km, mat crni, registrovan i servisiran u BMW Voli. 21.500. Tel.067/248-899

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Potreban restoranski konobar sa poznavanjem engleskog jezika. Tel.069/551-661

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188 Knjigovodstvene usluge, izrada zavšnih računa. Knjigovođa sa dugogodisnjim iskustvom. Tel.067/647-939

Expo Commerce d.o.o., Kotor raspisuje

oglas za Merchandisera (unapređivače prodaje) za područje Cetinja, Tivta i Budve . Potrebno posjedovanje sopstvenog automobila i vozačke dozvole B kategorije, srednja strucna sprema je neophodna, a VSS je poželjna. Zainteresovani kandidati mogu poslati biografiju na e-mail: expo.jankovic@t-com.me. Kontakt telefon 020/269-902 i 020/269-903 Radim grobnice od betonskog bloka. Radovi sa mojim materijalom. Zidam kamenom i fugujem. Tel.067/524-393

KOZMETIČKE USLUGE

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494

Profesionalno šminkanje i svečane frizure. Akcijska cijena u toku maja i juna. Šminka 15, frizura 10, čupanje obrva 2 eura. Zlatica kod stadiona Koma. Tel.069/186-783

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

POLJOPRIVREDA

Električar, popravka kućnih aparata, TA peći, šporeta, bojlera. Besplatan dolazak. Tel.068/807-858

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

Prodajem pčele i opremu. Povoljno. Može kompenzacija. Tel.067/500-495

LIČNO Muškarac želi da se javi savremena dama za udobna druženja. Tel.069/635-261

APARATI I OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem bansek za rezanje drva sa električnim motorom i kružnom testerom prečnika 35 cm. Vrlo povoljno! Podgorica. . 067/262-061 i 020/513-778. ( Zvati poslije 16.00h ). Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188

NASTAVA

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

četvrtak, 6. 6. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

PODGORICA – RIM (FCO) Ponedjeljak u 12.00 Utorak u 10.30 Četvrtak i subota u 11.50 Petak u 08.30 Nedjelja u 17.00 RIM (FCO) – PODGORICA Ponedjeljak, četvrtak i subota u 09.40 Utorak u 12.40 Petak u 10.30 Nedjelja u 19.00 Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija: Tajna starog mosta/r 06:55 Crtana serija: Porodica Kremenko 07:40 Exploziv/r 08:00 Exkluziv/r 08:15 DoÄ&#x2018;i na veÄ?eru/r 09:00 TaÄ?no 9 09:45 Serija: Tajna starog mosta 10:30 Serija:V.I.P. 12:00 Sport: Rolan Garos Masters 16:00 DoÄ&#x2018;i na veÄ?eru 17:00 Exploziv 17:25 Exkluziv 17:45 Sport: Rolan Garos Masters 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:PorodiÄ?ne tajne 20:15 Serija:TraÄ?ara 21:00 Radna akcija 22:00 Dosije 22:55 Film:Odmazda na mafijaĹĄki naÄ?in 00:30 Exkluziv/r 00:45 Serija:TraÄ?ara/r

PRVA Radna akcija 21.00

06.30 09.06 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.35 14.00 14.05 15.30 16.06 17.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 22.00 22.30 23.00 00.00 00.05

Dobro jutro Crna Goro Ĺ˝ivot-dok. serijal Dnevnik Serija: DjevojaÄ?ki institut/r NauÄ?no â&#x20AC;&#x201C; obrazovni program Vijesti Crtana serija: Ĺ trumfovi Muzika Vijesti Serija/r Dnevnik 1 Strani dok. program Crna Gora uĹživo Serija: DjevojaÄ?ki institut Znam da znaĹĄ Dnevnik 2 Sport Film Dnevnik 3 U centar Igrani serijal Vijesti Meridijani

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:00 23:00 00:30 00:40 02:15

City kidâ&#x20AC;&#x2122;s Dobro jutro Farma- uĹživo City TaÄ?no u podne Farma â&#x20AC;&#x201C; uĹživo Serija: Naslednici Serija:Simar Teen pleme City Farma-uĹživo Serija: NeĹželjene Serija: MjeĹĄoviti brak Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevjesta Farma â&#x20AC;&#x201C; pregled dana Serija:Eskobar Neobjavljene priÄ?e Sve za ljubav Teen pleme Farma- uĹživo City

06:45 Boje jutra 09:05 Kako vrijeme prolazi/r 09:55 Serija:RuĹža vjetrova/r 10:00 Vijesti u 10 10:35 Lud, zbunjen, normalan/r 11:07 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:07 Serija:Bandini 13:45 Extra lifestyle 14:00 Vijesti u 2 14:10 Serija:Larin izbor/r 15:05 Serija:Kad liĹĄÄ&#x2021;e pada 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Extra lifestyle 17:05 Serija:RuĹža vjetrova 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Kako vrijeme prolazi 20:40 Extra lifestyle 20:50 NaÄ?isto sa Petrom KomneniÄ&#x2021;em 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Serija:Ubistvo 23:25 Film:Oskar 01:10 Extra lifestyle

PINK Sve za ljubav 23.00

VIJESTI Kad liĹĄÄ&#x2021;e pada 15.05

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 SmijeĹĄna Top Lista 15:45 Na domaÄ&#x2021;em terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Ĺ˝estoko 18:15 Konzilijum 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker

08:30 Al jazeera 09:00 Lijek iz prirode 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Nokaut 13:00 Interfejs 14:30 Lijek iz prirode 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Plodovi zemlje 20:55 Farma 22:10 Interfejs 23:30 Al jazeera 00:00 Astro num caffe

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Jutarnji program 10:30 Ukusi Ĺživota 11:00 Jutarnji program 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 MeÄ&#x2018;u nama/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 1na1/r 19:55 PriÄ?e za laku noÄ&#x2021; 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi Ĺživota 21:00 Konzilijum 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5 /r 00:00 Konzilijum 01:00 Forum/r

ATLAS Forum 22.00

TV PREPORUKA ODMAZDA NA MAFIJAĹ KI NAÄ&#x152;IN Prva 22.55

Frankie Delano tjelesni je Ä?uvar postarijeg AnÄ&#x2018;ela Aliegierija koji je godinama na Ä?elu mafijaĹĄke organizacije. Vjeran svom ĹĄefu, Franki ne moĹže oprostiti sebi ĹĄto ga je na trenutak ostavio bez zaĹĄtitepa je to iskoristio profesionalni ubica Bruno i likvidirao AnÄ&#x2018;ela. NastojeÄ&#x2021;i odrĹžati rijeÄ? koju je dao ubijenom ĹĄefu, Franki posjeti njegovu kÄ&#x2021;erku DĹženifer koja nije ni znala da ima oca mafijaĹĄa. Franki se malo-pomalo zbliĹži s novom ĹĄtiÄ&#x2021;enicom koja upravo prolazi kroz razvod od supruga Kipa.

08.30 09.15 10.05 11.00 12.00 12.30 15.00 15.30 17.00 18.05 19.00 19.30 20.45 21.30 22.20 23.05

Serija:Ä&#x152;istaÄ?/r Dok. program:Radjanje filma Serija:Posjetioci iz praiskona Program za djecu Vijesti Film: Izbor srca/r Zapis/r Serija:Grmalj Serija:Izlog strasti Serija:Badi Farou/r Serija za djecu:Lutkokaz Dnevnik 2 Serija:Badi Farou Serija:Druga porodica Serija:Medium Dok. program: Radjanje filma/r 00.00 Film:Amber Fraj

RTCG 2 Serija:Medium 22.20

777 Zabavni Magazin 16.00

MBC Plodovi zemlje 20.15

07:35 09:15 10:00 12:00 14:20 16:00 16:40 16:45 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 21:45 00:00

MONTENA Zelena patrola 21.35

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: â&#x20AC;&#x153;Ono kao ljubavâ&#x20AC;? 10.05 Sasvim prirodno 10.40 Moja lepa Srbija 11.10 Jugoslavija u ratu 12.15 Dnevnik 12.30 Sport plus 12.40 Vreme, stanje na putevima 12.46 Serija: â&#x20AC;&#x153;Mesto zloÄ?inaâ&#x20AC;? 13.25 Film: â&#x20AC;&#x153;Susediâ&#x20AC;? 13.31 Evronet 14.35 Stranac u Srbiji 15.05 Ovo je Srbija 15.55 Serija: â&#x20AC;&#x153;Selo gori a baba se Ä?eĹĄljaâ&#x20AC;? 17.00 Dnevnik 17.20 Ĺ ta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.00 Serija: â&#x20AC;&#x153;Selo gori a baba se Ä?eĹĄljaâ&#x20AC;? 21.07 -Da, MoĹžda, Ne 23.00 Vesti 23.05 Serija: â&#x20AC;&#x153;Mesto zloÄ?inaâ&#x20AC;? 23.50 Dnevnik -00.05 â&#x20AC;&#x201C;Evronet RTS 2 08.05 Deni i Dedi, animirana serija 08.12 Zooteka plus 08.38 Znakopis 08.51VeÄ?ni sjaj detinjstva, ĹĄkolski program 09.22 Velikani 10.12 Srpske sportske legende 10.44 Trag u prostoru 11.16 Obrazovni program 11.45 U svetu 12.10 VeÄ?e Riharda Vagnera 12.50 Beokult 13.20 Trezor 14.20 Zooteka plus 14.26 Znakopis 14.39 VeÄ?ni sjaj detinjstva, ĹĄkolski program 15.10 Velikani 15.20 Datum 15.27 Verski

DANAS U GRADU

kalendar 15.45 TV lica 16.30 Obrazovni program 17.00 Serija: â&#x20AC;&#x153;Herojiâ&#x20AC;? 18.05 Jovan MaljokoviÄ&#x2021; i Balkan salsa bend 18.35 Emisija iz kulture19.05 Bandolero, animirana serija 19.06 PÄ?elica Maja, animirana serija 19.30 Deni i Dedi, animirana serija 19.37 Datum 19.45 Verski kalendar 20.00 Ĺ˝ivot i standardi 20.30 Metropolis 21.00 Serija: â&#x20AC;&#x153;Herojiâ&#x20AC;? 22.30 Film 23.50 Bunt 00.20 Filmska muzika Zorana SimjanoviÄ&#x2021;a HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vesti 10.15 Daleki evropski sever 11.10 U svetu nekretnina 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: â&#x20AC;&#x153;Naslednica s Vendavalaâ&#x20AC;? 13.25 Dr Oz 14.35 Trenutak spoznaje 15.55 Serija 16.45 Hrvatska uĹživo 17.43 Kuvarski duet 18.10 Serija: â&#x20AC;&#x153;KuÄ&#x2021;a puna Ra eraâ&#x20AC;? 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 MoÄ&#x2021; boja 20.40 Spektar 21.30 Paralele 22.05 Pola ure kulture 23.05 Vesti iz kulture 23.20 Film 00.55 Film HRT 2 07.00 Mala si 10.00 caâ&#x20AC;? 10.45

SvjeĹži u dan Crtani filmovi Putopisi /r. Crtani film -Mumijevi Auto Shop /r. Serija: Distrikt /r. Montena SHOP Majstor kuhinje MuziÄ?ki program Crtani film /r. PG Raport Info Zelena patrola Montena Business Broadcasting PonoÄ&#x2021;ni Info

TV 07.55 TeletabiSerija: â&#x20AC;&#x153;Dolina sunFilm 12.10 Bono

fest 13.40 Film 14.45 Serija: â&#x20AC;&#x153;Degrasiâ&#x20AC;? 15.15 Ĺ kolski program 16.35 Serija: â&#x20AC;&#x153;Dolina suncaâ&#x20AC;? 17.20 Dokumentarni film 18.35 TuristiÄ?ka klasa 19.05 Mala TV 19.30 Dokumentarni film 20.05 Atletika, Dijamantska liga, Rim 22.05 Simpsonovi 22.30 Serija: â&#x20AC;&#x153;Red i zakonâ&#x20AC;? 23.15 Serija: â&#x20AC;&#x153;Dva i po muĹĄkarcaâ&#x20AC;?23.40 Serija: â&#x20AC;&#x153;Eurekaâ&#x20AC;? HBO 09.25 Film: â&#x20AC;&#x153;Zeleni fenjerâ&#x20AC;? 11.15 Film: â&#x20AC;&#x153;Velika godinaâ&#x20AC;? 12.50 Film: â&#x20AC;&#x153;Poslednji zvezdani boracâ&#x20AC;? 14.30 Film: â&#x20AC;&#x153;ZvonÄ?ica i tajna krilaâ&#x20AC;? 15.45 Film: â&#x20AC;&#x153;Ujedi Ĺživotaâ&#x20AC;? 17.20 Film: â&#x20AC;&#x153;Skubi Duâ&#x20AC;? 18.35 Film: â&#x20AC;&#x153;Otet, priÄ?a o Tifani Rubinâ&#x20AC;? 20.05 Bijonse - Ĺ˝ivot je san 21.35 Film: â&#x20AC;&#x153;KoÄ?nicaâ&#x20AC;? 23.05 Serija: â&#x20AC;&#x153;Uzvratni udaracâ&#x20AC;? FOX LIFE 13.50 Ukrasi moj dom 14.45 Serija: â&#x20AC;&#x153;Sve ĹĄto niste znali o ljubaviâ&#x20AC;? 15.40 Sudije za stil 16.00 Serija: â&#x20AC;&#x153;Kako je biti Erikaâ&#x20AC;? 16.55 Serija: â&#x20AC;&#x153;Houp i Fejtâ&#x20AC;? 17.2 Serija: â&#x20AC;&#x153;Kako sam upoznao vaĹĄu majkuâ&#x20AC;? 17.50 Serija: â&#x20AC;&#x153;Grad kuguaraâ&#x20AC;? 18.20 Serija: â&#x20AC;&#x153;Ludnica u Klivlenduâ&#x20AC;? 18.50 Serija: â&#x20AC;&#x153;Osvetaâ&#x20AC;? 19.45 Se-

rija: â&#x20AC;&#x153;Seks i gradâ&#x20AC;? 20.55 Serija: â&#x20AC;&#x153;Telo je dokazâ&#x20AC;? 21.50 Serija: â&#x20AC;&#x153;DĹžordanino raskrĹĄÄ&#x2021;eâ&#x20AC;? 22.45 Serija: â&#x20AC;&#x153;Osvetaâ&#x20AC;? SPORT KLUB 12.45 Top tenis 13.15 Ä&#x152;elzi TV: Frenk Lampard - rekorder 14.15 Barsa TV - proslava titule 14.45 KoĹĄarka: Nju DĹžersi - Njujork, 1983. 16.15 ATP iza kulisa 16.45 Premijer liga, golovi sezone 18.00 Vesti 18.15 Svet fudbala -19.00 -Premijer liga 19.30 Magazin ĹĄpanske lige 20.00 Auto magazin 20.30 KoĹĄarka. VTB liga finale 22.00 Program iz studija 22.30 NBA Action -3.00 Najbolja utakmica sezone Premijer lige ARENA SPORT 08.30 Fudbal, pregled grÄ?ke lige 09.00 KoĹĄarka, Srpska liga, polufinale 11.00 Fudbal: AjaÄ?io - Nica 13.00 Fudbal: Gojas - Korintians 15.00 Fudbal: Nevels Old Bojs - Boka Juniors 17.00 Fudbal: Ĺ iroki - Ĺ˝eljezniÄ?ar 19.00 KoĹĄarka, Srpska liga, polufinale, prenos 21.00 KoĹĄarka, Srpska liga, polufinale, prenos 23.00 Fudbal, pregled MLS lige -00.00 Poker 01.00 NHL prenos

CINEPLEXX

Mamurluk 3 16.00; 17.00; 18.00; 19.00; 20.00; 21.00; 22.00; 23.00; Paklene ulice 6 15.20; 17.20; 20.20; 22.30; Najbolja ponuda 22.50; Star trek, prema tami 3D 22.40; Veliki Getsbi 3D 16.10; 18.50; 21.30; Veliki Getsbi 19.50; Ä&#x152;uvari tajnog kraljevstva 3D 16.30; 18.30; Ä&#x152;uvari tajnog kraljevstva 15.30; Iron man 3 3D 17.40; VjenÄ?anje godine 20.40; Mrak film 5 15.00 CNP

Po drami Ĺ˝an Ĺ˝enea â&#x20AC;&#x153;SluĹĄkinjeâ&#x20AC;?: Ĺ˝ene koje Ä?iste 20.00