Issuu on Google+

ce 30 nt i

USKORO! Nagradna igra Dnevnih novina!

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

SRIJEDA, 17. 7. 2013. BROJ 588/ GODINA II

● 11

PODGORIČKA POLICIJA POTRAŽUJE JOŠ DVOJE RUSKIH DRŽAVLJANA ZBOG KRAĐE STRUJE U KAPU

Mojsejeva traže radi saslušanja ● Kako Dnevne novine saznaju od izvora bliskog istrazi, osim Mojsejeva policija traži i zamjenicu finansijskog direktora Dmitrija Potrubača, Anu Stavilo FOTO PRIČA

Kran prijeti kućama i prolaznicima

PORODIČNI TURIZAM ● 9

Ispod hiljadarke u džepu ni do Brajića

PREMIJER ● 2-3

Da nema Kombinata, ja bih ga napravio

RIJEŠENA LIKVIDACIJA ● 10

Uhapšeni naručilac ubistva i egzekutor

ZIKS● 10

U

strogom centru grada, na gradilištu ispod Crkve Svetog Đorđa, na mjestu gdje se gradi poslovno-stambena zgrada sa dvije garaže, prizemljem, međuspratom i pet spratova, čiji je investitor Mitropolija crnogorsko-primorska, već nekoliko dana stoji na

detetak metara podignuta dizalica. Ništa ne bi bilo čudno da nije u pitanju dizalica teška nekoliko tona koja se od vjetra njiše i prijeti okolnim kućama. Ugroženi su i građani koji žive u blizini i mnogobrojni ljubitelji Gorice koji svakodnevno prolaze tuda. B.B.

KVALIFIKACIJE ZA LŠ ● 32

Zatvorenici štrajkom protiv amandmana

EUROBASKET JUNIORI ● 31

Sa mjesta ubistva (arhivski snimak)

J

edna osoba u Budvi i četiri u Beogradu uhapšene su juče popodne u sinhronizovanoj akciji crnogorske i srpske policije u vezi sa ubistvom Miloša Vidakovića (33) iz Pančeva, u noći 2. jula ispred zidina Starog grada u Budvi. Akcijom hapšenja rukovodili su

MILA ELEGOVIĆ ● 25

PROTIV Ja sam IDEALAN sadaddas asd REMI U NJEMACA ZA stara dobra TIRASPOLJU ČETVRTFINALE koka

direktori dvije policije Milorad Veljović i Slavko Stojanović iz službenih prostorija Direkcije policije u Beogradu. Sa njima su bili i tužilački timovi Srbije i Crne Gore, a među njima i zamjenik Višeg državnog tužioca u Podgorici Veljko Tomković.


Tema dana

EDITORIJAL

2

SRIJEDA, 17.7.2013.

“Neuka je dilema da li je za Crnu Goru bolje da sačuva aluminijsku industruju ili da izvozi električnu energiju. Izvoz električne energije, industrijski neprerađene, što je kao i izvoz stabla iz šume, je praksa kolonija koje se sirovinski eksploatišu, nesposobne da osmisle vlastiti razvoj”

NOVAK USKOKOVIĆ urednik

SASLUŠANJE

Dugo očekivani sastanak novinara sa premijerom Milom Đukanovićem održan je juče. Sa tog dodađaja imam nekoliko zapažanja. Recimo, van svih standarda sastanak novinara sa premijerom, ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem i savjetnicima Miloradom Katnićem i Rankom Milovićem trajao je skoro puna četiri sata. I, što je zanimljivo, razgovor je mogao još da traje jer se priči nije naslućivao kraj. Iako obično rasprave koje traju četiri sata teško mogu biti zanimljive, ova je imala određenu dinamiku u svakom dijelu. Isto tako, pokazali su juče Đukanović i njegovi saradnici nevjerovatnu želju da svaku nejasnoću objasne i da svaku odluku od 2006. godine do danas argumentovano obrazlože. O svakom detalju se vodilo računa. To bi mogao biti primjer i ostalim državnim organima i funkcionerima da takvi izlaze pred novinare, a ne poluspremni, a često, pojedini, neupućen i u osnovne stvari. Utisak je i da je jučerašnji sastanak sa novinarima bio pravo saslušanje koje parlamentarci nikada za sve ove godine nijesu uspjeli da organizuju bilo kojem predstavniku Vlade, a ni Đukanoviću. Često se dešava da u svakodnevnim saopštenjima opozicioni političari ili kritičari vrlo oštro komentarišu Đukanovića, a kada se nađu direktno sa njim, oni ustuknu. Novinari nemaju taj problem. Takođe, često su političari i neobaviješteni o problematici o kojoj govore. Juče su predstavnici Vlade dobijali pitanja o svim mogućim temama, dubinski i vrlo konkretno. Tako su se, recimo, dotakli i dijela subvencija za KAP, odnosima sa A2A, Termoelektrane. Bilo je i otvorenih kritika, čak jačih nego što ih premijer dobija na premijerskom satu. Uvažio je Đukanović juče sedmu silu 100 odsto. To se mora priznati, ma koliko to bilo nepopularno. Vjerovatno je namjera i Đukanovića bila da pokaže da nema šta da krije, već da javnosti saopštava sve do detalja. Utisak je i da se puno pričalo o prošlosti, ali to je, izgleda, nešto što je neminovno za sve priče koje su duge. Uostalom, to je i u mentalitetu ljudi sa ovih prostora. Kada se podvuče crta, sastanak je potpuno uspio. Dobili smo sve potrebne informacije, a novinari su pokazali da su kadri da ispituju najveće političke funkcionere bez kalkulacija.

Meteo 05:18 20:19

Izlazakk Sunca alazak Sunca Zalazak

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar sjevernih smjerova, umjeren do jak, popodne u postepenom slabljenju. Temperatura vode na otvorenom moru oko 25 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano. Popodne sjeverni i sjeveroistočni vjetar u slabljenju.

7

odsto rašće ove godine globalna potrošnja auminijuma u odnosu na 2012.

39,5

eura je cijena po kojoj je ruski parter plaćao megavat struje, skoro dvostruko više nego godinu ranije

20,44 eura bila je cijena megavat sata koju je KAP plaćao prije privatizacije

500

eura iznosila je prosječna plata zaposlenih u KAP-u prije ulaska Rusa u KAP. Prosječna zarada u maju iznosila je 1.050 eura

320

miliona eura iznosili su dugovi Kombinata aluminijuma prije privatizacije

16,5

miliona eura iznosi dug KAP-a prema EPCG prije privatizacije, koji je ruski CEAC platio prije preuzimanja. KAP je prije privatizacije plaćao samo 90 odsto ukupnog mjesečnog iznosa Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

22 21 22 21 21 14 8 8 10 12

22 21 22 20 20 15 10 9 12 13

34 32 31 32 31 28 24 20 25 27

SJUTRA

Pretežno sunčano i veoma toplo.

35 34 32 33 34 31 28 23 28 30

Očuvati koaliciju On je, govoreći o koaliciji sa Socijaldemokratskom partijom, rekao da nije neko ko tako lako mijenja stanovište. “Ako duže od 15 godina ostvarujem saradnju sa SDP, onda je jasno da sam i dalje sklon toj saradnji. Ali, mislim takođe da odgovor ne bi bio cjelovit ako ne podsjetim da smatram poželjnim vršenje vlasti i smatram važnim očuvanje koalicije samo u mjeri u kojoj je vlast u stanju da efikasnim radom rješava društvene probleme i ispunjava očekivanja građana. Od toga zavisi moj odnos prema ovoj i svakoj drugoj koaliciji”, saopštio je Đukanović.


Tema dana

srijeda, 17.7.2013.

3

Da nema KAP-a napravio bih ga ĐUKANOVIĆ

Novak Uskoković

K

ombinat alumnijuma Podgorica je održivo preduzeće za koje se mora naći rješenje, ocijenio je juče crnogorski premijer Milo Đukanović. On je u skoro četvoročasovnom razgovoru sa novinarima jasno saopštio da je svaka odluka Vlade donijeta u skladu sa najboljom praksom i interesima Crne Gore. Đukanović tvrdi da niko nije mogao iznijeti novac i da je to “politikantska prevara”. Idiotlukom je nazvao priče da je ugovor o prodaji sa vlasnikom “Rusala” Olegom Deripaskom zaključen uz viski u “Grandu”. Kada je riječ o rebalansu budžeta, Đukanović je bio jasan da to nije pitanje života ili smrti.

Vlada Crne Gore se opredijelila da opet pokuša da sačuva proizvodnju alumnijuma uvodeći stečaj u KAP, kako bi na taj način uložila još jedan napor da tu fabriku otrgne od lividacije i da ga kroz restrukturiranje pripremi za novi početak, riječi su premijera Mila Đukanovića. Jasno i prilično ubjedljivo Đukanović je skoro četiri sata izlagao i odgovarao na pitanja novinara u vezi sa Kombinatom alumnijuma. Cilj je jasan - sačuvati proizvodnju od 50.000 tona, uposliti 500 radnika, a cijena struje bi iznosila 27,5 eura po megavatu. Na tu cijenu struje država bi dodala deset eura kako bi EPCG bilo isplativo da isporučuje struju KAP-u. Vladin plan je šest godina jer je u tom roku moguća izgradnja novog energetskog bloka, ali i pronalazak strateškog partnera. Fokus je na pronalaženju nekoga ko bi aktivirao prerađivačke kapacitete. Đukanović je jasno poručio da ko god se bavio alumnijskom industrijom u svijetu u proteklih šest godina, samo je mogao da bude u gubitku. Odgovornost Na pitanje ko će snositi odgovornost zbog pasivnog pristupa u vođenju KAP-a, Đukanović je rekao da su sve odluke donešene u skladu sa najboljim ekonomskim i socijalnim interesima Crne Gore. “Niko nije krenuo da se skriva. Stojimo iza svojih politika, ali ukazujemo na greške u odlukama koje su donijeli državni organi. Da nema KAPa, ja bih ga napravio”, odgovorio je Đukanović. Dugovi Premijer je podsjetio da su dugovi prije privatizacije iznosili 320 miliona, što je približno današnjim. On poručuje da ga u političkoj praksi nikada nijesu vodile predrasude koje ima većina. “Nećete me ubijediti da je neko opljačkao Crnu Goru zahvaljujuči meni. Živimo u društvu u kojem se radije služimo etiketama, nego činjenicama. Crna Gora je platila cijenu tranzicije i to je činjenica”, poručio je Đukanović. Vlada, kako dodaje, traži rješenje za Kombinat aluminijuma, ali se ne može očekivati da se to dogodi ubrzo. “Pitanje KAP-a je izuzetno politizovano, a naša aktivnost se odvijala pod pritiskom globalne krize i isteka ugovora o poravnanju”, kazao je Đukanović. Prema njegovim riječima razmatrali su tri rješenja i to: gašenje proizvodnje, zamjenu postojećeg ili uvođenje još jednog investitora, kao i stečaj kako bi održali proizvodnju. On je ponovio da se Vlada u vezi sa rješavanjem situacije u Kombinatu alumnijuma Podgorica našla u trouglu nekooperativnosti koji čine parlament, KAP i EPCG. Parlament je odbio da “prihvati nužnost” izmirivanja fakture za potrošenu električnu energiju kroz kompenzacioni aranžman. KAP nije plaćao električnu energiju makar i bez potpisanog dugogodiš-

njeg ugovora. EPCG je odbila da potpiše ugovor o budućim isporukama dok se ne riješi pitanje ranijih dugova. “Vlada se zatekla još jednom pred iznuđenim rješenjem da obustavi proizvodnju”, naveo je Đukanović. Šansa Đukanović je jasno naznačio gdje je perspektiva za KAP. On je dodao da je rast potrošnje alumnijuma u periodu od 2010. do 2012. godine iznosio osam odsto, što je prevazišlo očekivanja rasta od 6,5 odsto za duži vremenski period od 2012 do 2020. godine, kada će se rast potrošnje udvostručiti. Isto tako, globalna potrošnja alumnijuma rašće po stopi od oko sedam odsto, računajući i Kinu. “Uspjeh ove operacije ne zavisi samo od Vlade. Ako ni od koga drugog, ova operacija zavisi od spremnosti parlamentarne većine da prihvati neku od mogućih formula rješavanja duga prema EPCG. Jednu takvu formulu je Vlada predložila nudeći rebalans”, poručio je Đukanović. On je dodao da se pametnim vođenjem politike restrukturiranja i punim osloncem na domaće resurse, odnosno Željeznicu, Luku Bar i druge, mogu stvoriti ekonomski efekti koji će na srednji rok biti važna podrška ekonomske i socijalne stabilnosti i razvoja Crne Gore. Krađa struje, “Grand” Đukanović je dodao da nije naređivao krađu struje. “Svaki kilovat struje se mora platiti. Idiotska je konstrukcija o zaključivanju ugovora o KAP-u uz viski u “Grandu”. Nemam ni finansijskih, niti bilo kakvih interesa u vezi sa KAP-om. Lažu svi, najgnusnije, koji kažu drugačije. Moja želja da sačuvam KAP je želja premijera da se spasi ono što je važno za razvoj Crne Gore”, poručio je Đukanović. On je dodao da neće biti premijer “dovijeka”, ali i da se neće seliti iz Crne Gore. Hapšenje Đukanović trvdi da je o hapšenju finansijskog direktora KAP-a Dmitrija Potrubača obaviješten iz medija i da mu je drago da nadležni organi donose odluke. “O razlozima hapšenja znam koliko i vi, iz medija”, tvrdi Đukanović. Đukanović je kazao da nema informacija o tome da je Oleg Deripaska formirao štab sa Vladom, te da dugo nije imao komunikaciju sa njim. “To je senzacionalistička informacija. Niti toga ima, niti je bilo najave o tome”, kazao je premijer. Rebalans nije pitanje života i smrti Đukanović se osvrnuo i na aktuelno pitanje rebalansa budžeta. “Rebalans budžeta je jedna opcija. On nije nužan, već je normativna tehnika kako da riješimo pitanje KAP-a. Ko god ima da pomogne i nudi neko drugo rješenje, spreman sam da saslušam. Za nas je loše da se produžava praksa neregularnih poslovanja”, istakao je premijer.

On je kazao da pitanje rebalansa budžeta nije pitanje života i smrti. “Njega će ili neće prihvatititi parlament. Za mene nije pitanje prihvatanje rebalansa, već to da se vidi rješenje za opstanak aluminijumske industrije i rješavanje dugova. Nije pitanje života i smrti opstanak ni ove, ni one koalicije na vlasti. Mislim da je smisleno biti dio Vlade koja realizuje obećanja. Neću provesti dan na mjestu premijera kada vidim da neću moći da riješim nešto i snosim odgovornost za određena pitanja. Neću biti dio Vlade koja ne ispunjava obećanja”, poručio je Đukanović. Na pitanje zašto Elektroprivreda Crne Gore nije naplatila dugovanja KAP-a kroz stečaj, Đukanović je kazao da država nije za likvidaciju fabrike, već za proizvodnju i da zaposleni rade. Drugačiji bi sada bio sastav Vlade Đukanović je poručio da bi sada vjerovatno na drugačiji način koncipirao Vladu nego što je to uradio u decembru, navodeći da to ne znači da vidi ograničenja u sprovođenju politike. On je dodao da za njega rekonstrukcija nije nešto što bi bila politička atrakcija. “Ona je, svakako, u svakom društvu medijska atrakcija, za mene nije, za mene je to otvoreno pitanje prilagođavanja Vlade i njenog personalnog sastava na svim pozicijama onome što su izazovi sa kojima se Vlada suočava”, poručio je Đukanović. On je dodao da ne bi bio iskren ako ne bi kazao da je u dosadašnjem periodu rada Vlade uočio i njene dobre i slabe tačke. “I da bih već sada vjerovatno drugačije koncipirao Vladu, kroz neka personalna rješenja, nego što sam to uradio u decembru. Ali to ne znači da tu vidim neke limite u realizaciji Vladine politike”, objasnio je Đukanović On je rekao da se svi moraju angažovati i vidjeti kako razriješiti probleme u korist efikasnog funkcionisanja svih djelova sistema vlasti u interesu građana. “Ne otimam se za posao, znam koliko je ogromna odgovornost Vlade i uvijek ću sa zadovoljstvom prihvatiti svačiji savjet i pomoć, ali smatram da nije dobar pristup u kojem se na određenim političkim mjestima u državi sa viškom politizacije i zamjenom ciljeva da se naudi Vladi, zapravo nanose dugoročne štete po ekonomske i društvene interese Crne Gore”, rekao je Đukanović.

Pet neistina o KAP-u

1.

“Kap je bio uspješno preduzeća koje je upropašteno lošom pljačkaškom privatizacijom”. OBRAZLOŽENJE: - nagomilani dugovi prema državi, preduzećima, bankama, EPCG i problem likvidnosti

2.

“Privatizacija KAP-a je najlošiji posao ili najveća pljačka u istoriji Crne Gore, obavljena nezakonito, nedovoljno javno, nestručno, koruptivno, na štetu interesa Crne Gore, uz viski u “Grandu””. OBRAZLOŽENJE: - privatizacija obavljena u skladu sa zakonima Crne Gore - konzorcijum stranih konsultanata kojeg je predvodio BNP Paribas preporučio potpisivanje ugovora - ugovor prije potpisivanja dostavljen Skupštini i Državnom tužilaštvu - cijena akcije po kojoj je prodat KAP iznosila 7,78 eura, što je za 2,73 eura više od nominalne vrijednosti ili više od 12 puta od berzanske

3.

“Novi vlasnik od samog početka nije ispunjavao odredbe Ugovora i iz Crne Gore je odnosio ogroman novac građana, zahvaljući neodgovornosti i korumpiranosti Vlade”. OBRAZLOŽENJE - plaćena kupoprodajna cijena od 48,5 miliona eura, uplaćeno 28 miliona eura - u potpunosti i na vrijeme izmirene su naslijeđene obaveze KAP-a prem akreditorima i povjeriocima - EPCG plaćeni dugovi koji su nastali prije privatizacije - u prvoj godini privatizacije Luka Bar uvećala prihod od KAP-a za oko 40 odsto, slično i Željeznica, Montenegrobonus naplotio svoj dug - plate radnika su porasle sa 500 eura na 839 eura (januar 2009), kasnije i više - ispunjavao najznačajnije ugovorom

4.

“Zaključcima Skupštine od 12. 06. 2007. kojima je tadašnja Vlada prisiljena da poništi raspisani tender za prodaju TE PLjevlja, napravljen je odgovoran i patriotski potez u korist elektroenergetskog sistema, privrede i građana”. OBRAZLOŽENJE: - Britanska kompanija CRU je u analizi iz 2007. godine konstatovala da je KAP bio jedan od proizvođača koji je plaćao najveću cijenu električne energije - struja iz TE Pljevlja, iako ubjedljivo najskuplja, bila jedini mogući izvor za vlasnika KAP-a - neodrživo visoka cijena struje (39,5 eura za megavat) bila je protivna interesu Crne Gore da uz uspješnu EPCG imamo i održiv KAP koji je zapošljavao do 3.000 ljudi - Ruska EN plus grupa prvorangirana na tenderu prihvata da nakon kupovine TE preuzme obaveze države za snabdijevanje KAP-a strujom - zaključcima Skupštine propuštena mogućnost za održivo rješenje za snabdijevanje KAP-a električnom energijom i nanijeta šteta imidžu države u očima investitora - zaključci iz 2007. godine prekretnica ka negativnoj fazi u radu KAP-a “Ugovor o poravnanju napravljen nesavjesno na štetu države - stranom partneru dato više nego što je bilo neophodno”. OBRAZLOŽENJE: - cijena alumnijuma na berzi u julu 2008. godine iznosila je 3.375 dolara po toni, a u februaru 2009. godine 1.275 dolara, što dovodi u težak položaj aluminijske kompanije. Američki aluminijski gigant Alkoa u dvije godine otpustila 50.000 radnika uz gubitak od 985 miliona dolara - KAP po svakoj proizvedenoj toni gubio 1.000 dolara -intervencija države kroz ugovor o poravnanju uslov za opstanak KAP-a u godini globalnog sloma aluminijske industrije zbog sunovrata berzanske cijene alumnijuma

5.

2006 - 2012. ukupan prihod 1,25 milijardi eura ukupni troškovi 1,35 milijardi eura saldo: minus od 96 miliona eura


4

Politika

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

Saslušavaju Referendum nakon izbora u Podgorici Tarzana Miloševića TUZI

Referendum za samostalnu opštinu Tuzi neće biti održan do kraja seprembra. Biće ga tek nakon lokalnih izbora u Podgorici, tvrdi za Dnevne novine odbornik Građanske inicijative u Skupštini GO Tuzi Vaselj Siništaj. Sve je ovo, kaže, politička igra. “Podgorica je veoma blizu, ako već nije u rukama opozicije. Taj strah će dovesti da se mandat odradi do kraja. Pokušaće da dobiju na vremenu, da se stabilizuju i da se dobije neka nova većina koja bi ojačala položaj DPS u glavnom gradu. Mislim da je to razlog što neće biti referenduma”, tvrdi Siništaj. Mada, on se u zakonskoj proceduri ne može održati kako su planirali. To što je donijeta odluka o održavanju referenduma više je želja da se ispravi greška koja je izrečena u predizbornoj kampanji, nego što je stvarna namjera DPS da se to tako uradi. Siništaj iznosi još jednu tvrdnju. Kaže da u GO Tuzi trenutno nema administrativnog kapaciteta, nema kadra koji je sposoban da je vodi kao što to priželjkuju građani Malesije. Odbornici u Skupštini glavnog grada su na martovskoj sjednici usvojili Informaciju o inicijativi za raspisivanje konsultativnog referenduma za teritorijalnu promjenu za područje Gradske opštine Tuzi, izdvajanjem gradske opštine u novu opštinu. Rok za održavanje referenduma, kako je saopšteno na Skupštini, jeste septembar ove godine i na njemu će se građani Tuzi, koji imaju biračko pravo, izjasni-

ti o teritorijalnoj promjeni gradske opštine. Odbornik SNP u GO Tuzi Kolja Ljuljđuraj za DN kaže da neće biti referenduma u septembru. “Aktuelni režim obećava godinama to, ali njima to ne odgovara. Građani Malesije su još jednom prevareni. Vlast u Podgorici želi da sprovede makar još jedne izbore u GG prije nego se održi referendum u Malesiji”, tvrdi Ljuljđuraj. Poručuje da su građani Malesije politički taoci uskostranačkih interesa rukovodstva Demokratske partije socijalista (DPS) i sigurne procjene da bi u Podgorici izgubili vlast bez njihove podrške. Kaže da je predsjednik DPS Milo Đukanović, tokom svih predizbornih kampanja ponavljao isto obećanje o samostalnoj opštini Tuzi samo da bi, kako je rekao, na prevaru pridobio glasove Albanaca sa tog područja. M.Dušević

Tuzi

Milošević: Zakon prije svega Odgovorajući na pitanje da li će do kraja septembra biti održan referendum o samostalnoj opštini Tuzi, politički direktor DPS Tarzan Milošević za Dnevne novine kaže da je najvažnije ipoštovati zakonsku proceduru. “Siguran sma da građani Tuzi to razumiju, i da žele da odluka bude zakonski utemeljena i čista u odnosu na neki fiksni datum. Naš apel je da se GO, GG i resorna ministarstva drže zakonom propisanih

rokova i što prije omoguće izjašnjavanje građana Tuzi o samostalnoj opštini”. Funkcioner DPS Nikola Gegaj za DN kaže da će DPS ispoštovati svaku većinsku odluku građana Gradske opštine Tuzi na demokratskom referendumu. “Moram reći da oprezno i sa punom odgovornošću moramo ući u one projekte koji će zauvijek uticati na život građana Malesije. Takođe, mogu naglasiti da

je referendum najbolje i najdemokratskije rješenje o iskazanoj građanskoj volji”. Gegaj kaže da će o svim detaljima elaborata o ekonomskoj opravdanosti opštine Tuzi građani biti obaviješteni na organizovanim javnim raspravama, te tako neće i ne smije ostati nijedna dilema kod nijednog građanina GO Tuzi, pogotovo oko fiskalnih kapaciteta, tj. ekonomske održivosti punopravne opštine.

STRATEGIJSKI PREGLED ODBRANE

Nedostatak Crnogorskoj vojsci fali oficira adekvatnih helikoptera Organizaciona struktura Vojske Crne Gore nije usklađena sa principima organizacije vojnih snaga zemalja članica NATO saveza, posebno kada je u pitanju brojna veličina, piramidalna struktura oficirskih činova i starosna struktura profesionalnog kadra. Crnogorskoj vojsci nedostaje 57 oficira, 69 podoficira, 138 vojnika po ugovoru, piše u strategijskom pregledu odbrane, koji će biti predstavljen danas u Podgorici. U dokumentu se navodi da za formacijske potrebe vojsci trebaju dva generala, dok trenutno samo jedan general radi u Vojsci Crne Gore. Od potrebnih 21 pukovnika, samo 11 radi u vojsci. Formacijska potreba za majorima iznosi 111 mjesta, dok je trenutno zaposleno 65. Projektovana struktura kadra na osnovu planirane reorganizacije Vojske i prelaska sa brigadne na bataljonsku organizaciju iznosiće 1950 ljudi, odnosno smanjenje za oko 5%. Planira se uspostavljanje nove strukture do kraja 2014. godine. Predviđa se, da će rješavanje problema sa viškom infrastrukture i vojne opreme biti završeno do

2018. godine. Ovo će omogućiti racionalizaciju brojnog stanja Vojske i njeno smanjenje na 1800 lica. Smanjenje će se odnositi prije svega na Mornaricu i logistiku. Vojska Crne Gore u narednom periodu fokus pažnje usmjeriće na obrazovanje i edukaciju mladih kadrova. Iako je oficirski kadar u prosjeku mlad, postoji potreba za stalnim prijemom oficira na početne dužnosti. Poseban problem predstavlja nepopunjenost i nepovoljna starosna struktura vojničkog kadra, višak podoficira starije dobi i nedostatak mlađih podoficira. U dokumentu piše da u Vojsci Crne Gore trenutno u višku ima ukupno 950 motornih vozila i inžinjerijskih mašina, 8 vazduhoplova i 8 plovnih objekata i potrebno je proces rješavanja završiti do kraja 2016. godine. U Crnoj Gori se nalaze 242 lokacije koje je koristila Vojska Crne Gore, sa oko 1450 objekata visokogradnje. Određeni broj lokacija se aktivno koristi, dok veći broj objekata nije u funkciji. Objekti visokogradnje, elektro, vodovodne i druge instalacije na ovim lokacijama su uglavnom zastarjele,

neupotrebljive i iziskuju značajna novčana sredstva za održavanje. Planirana je nabavka srednjih višenamjenskih helikoptera, koji će imati kapacitete za izvršavanje vojnih i civilnih zadataka, a dugoročno i nabavka vojnog osmatračkog radara. Navodi se da je dugoročni cilj razvoj jedinica Vojske koje će biti rasporedive, efikasne, opremljene i popunjene obučenim i motivisanim kadrom. Predviđena je decentralizacija funkcije komandovanja. “Dnevno komandovanje Vojskom biće u nadležnosti Komandnooperativnog centra, a Generalštab će biti stručni i štabni organ Ministarstva odbrane i baviće se implementacijom politika odbrane, planiranjem upotrebe Vojske, razvojem vojne saradnje i izradom doktrinarnih i normativnih dokumenata”, kaže se u Strategiji. Realizacijom ključnih razvojnih prioriteta iz Strategijskog pregleda odbrane, Ministarstvo i Vojska će biti u mogućnosti, kako se ocjenjuje, da odgovori izazovima i obavezama, u skladu sa Ustavom, zakonima i međunarodno obavezama. A.O.

Zbog neposjedovanja višenamjenskih srednjih helikoptera Vazduhoplovstvo VCG nije u mogućnosti da pruži adekvatnu podršku civilnim institucijama u reagovanju na vanredne situacije (traganje i spašavanje, gašenje požara, medicinska evakuacija-MEDEVAC, transport i dr.). Takođe, zbog neposjedovanja adekvatnih helikoptera nije moguće dostići potrebnu mobilnost kopnenih snaga, koja obzirom na konfiguraciju terena može biti od presudnog značaja za efikasno i adekvatno reagovanje na moguće bezbjednosne izazove. Imajući u vidu mogućnosti aviona G-4, troškove obuke, eksploatacije i održavanja aviona i naoružanja, te ograničeni vijek upotrebe, neracionalno je njihovo dalje zadržavanje u operativnoj upotrebi.

Sjednica Anketnog odbora, koji utvrđuje činjenice u vezi sa aferom “Snimak”, biće održana danas, a na pitanja članova tog tijela odgovaraće politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević. Milošević, bivši ministar poljoprivrede, je prema transkriptima sa sjednice Glavnog odbora DPS kazao da pet miliona eura koje će Svjetska banka dati u okviru MIDAS projekta, namijenjenog poljoprivrednim proizvođačima, može biti od koristi partiji u “sljedećih mjesec”, a uoči kampanje za oktobarske parlamentarne izbore. Odbor je do sada saslušao 13 funkcionera DPS, a do kraja svog mandata na pitanja poslanika odgovaraće lider te stranke Milo Đukanović i lokalni funkcioneri Miomir Mugoša i Vladan Vučelić. A.O.

Zamijenite stare lične isprave Ministarstvo unutrašnjih poslova inteziviralo je aktivnosti na izdavanju ličnih isprava starim i iznemoglim licima upotrebom mobilnih stanica, a posebno u Prijestonici Cetinje, Mojkovcu i na području Petnjice. Razlog su predstojeći lokalni izbori koji će biti održani u narednom periodu. Ministarstvo je uputilo pisma gradonačelniku Prijestonice, te predsjednicima opština Mojkovac i Berane, kako bi motivisali građane da izvrše zamjenu starih ličnih isprava. Prema podacima MUP-a, u Mojkovcu 254 crnogorska državljanina nijesu zamijenila stare lične isprave, čiji je rok važenja istekao krajem 2012. godine. U Prijestonici Cetinje 557 crnogorskih državljana nije zamijenilo stare lične isprave, dok je broj crnogorskih državljanja na području Petnjice 416.

Krivokapić uputio čestitku Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić uputio je povodom 17. jula – Dana opštine Andrijevica - telegram čestitku građanima, predsjedniku opštine Srđanu Mašoviću, predsjedniku SO Zoranu Vukoviću i odbornicima. “Prirodno bogatstvo, šumski fond i ekološki čista okolina kojom raspolaže Andrijevica su sigurnost i izuzetan potencijal za dalji razvoj. Država je u obavezi da se stara o ravnomjernoj i pravičnoj alokaciji svih njenih resursa i da posebnu pažnju usmjeri razvoju śevera i boljem životu svih građana. Na vama je da svojim vrijednim radom i mudrošću pomognete valorizaciju prirodnih bogatstava kojima vaš kraj obiluje, a država je dužna pružiti vam podršku i razumijevanje na tom putu”, rekao je Krivokapić.


Politika

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

5

SDP-DPS

Nema raskida koalicije Nada Đurđevac

a

ko je ko i pomislio da će SDp učiniti radikalan potez i raskinuti koaliciju sa DpS, zato što je aktuelno neslaganje oko rebalansa i Kapa po ko zna koji put djelovalo kao kap koja će preliti čašu tolerancije, sva je prilika, to se neće dogoditi. Čelnik ove partije ranko Krivokapić je jasno poručio da će vladajuća koalicija i pored spora o ekonomskoj politici imati snage da premosti probleme.

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider SDP je u intervjuu za beogradski dnevnik Danas kazao da će vladajuća koalicija riješiti aktuelne probleme. “U Crnoj Gori postoji spor unutar vladajuće koalicije oko ekonomske politike. Mislim da će koalicija koja 15 godina vodi Crnu Goru kroz bombardovanje, sukob s Miloševićem, tranziciju, teške odnose s tadašnjim premijerom Vojislavom Koštunicom do referenduma bez slomljene čaše i postanka lidera u evropskim integracijama na Balkanu, imati snage da premosti probleme”, kazao je Krivokapić. Andrija Popović (LP) lider partije koja je raskinula koaliciju sa DPS zato što ta partija nije poštovala sporazum kaže da SDP izvanredno pliva u moru bez obzira na valovitost. DPS i SDP su bezbroj puta do sada bili u sličnim problemima, zato Popović ne sumnja da će pronaći način da riješe nesuglasice. “SDP ide do jedne izvjesne granice i normalno tu granicu nikad ne prelazi. Možda je malo neobično za političke crnogorske vode da se ide do nekih granica, pa se više ne zna ko je pozicija a ko opozicija.

Narod je do maksimuma zbunjen. E sad, jedno su očekivanja javnosti o raskidu koalicije, ali je drugo realna situacija i interes partije što ne bih da komentarišem”, kazao je Popović.

● Zajedničke tačke Analitičar Andrija Đukanović nije iznenađen najavom da će se DPS i SDP opet “pomiriti”. On kaže da SDP ne vuče principijelne poteze i da često zamajavaju građane vodeći političku igru kojom ne žele da riješe krupna i katastrofalno teška pitanja u našem društvu. “Tobožnji sukob oko velikih pitanja završiće se još jednim “pomirenjem” uz prijetnju da se ovako nešto više ne ponovi i sličnim besmislenim rješenjima. Ova koalicija se ne zasniva na principima. SDP ostaje u vlasti, jer kaže da njihov izlazak ništa ne bi promijenio, pa je onda ljepše sjedeti u fotelji i gledati raspad nego izaći i barem pokazati jasan stav prema politici DPS koju tako jako kritikuju. Priča zvuči populistički i nimalo analitično, ali mislim da se radi o goloj želji za vlašću i nemanju odgovor-

Iz srećnih vremena nosti prema društvu. Toliko besmisla ima u politici SDP-a. Oni kažu da Vlada radi pogrešne stvari koje su rezultat korupcije ili neznanja. S druge strane Krivokapić govori da ima razlika između njega i Đukanovića, ali da su oni “časni” protivnici. Imaju, kažu, časne namjere, samo što DPS krade građane. Nebulozno. Odnos SDP i DPS me podsjeća na ono kad smo kao djeca krali šljive ili neko drugo voće pa jedan krade a drugi mu drži lopovsku”, kaže Đukanović. Iako je SDP najavila da će samo-

Đurović: SDP gubi rejting Pozitivna Crna Gora nije iznenađena što će SDP opet sklopiti primirje sa DPS. Goran Đurović (Pozitivna) kaže da SDP pravi greške koje mogu ugroziti njen rejting koji je popravljen u proteklom periodu.

“Sve to mogu da anuliraju. Svako ko je očekivao da će SDP napraviti demokratski iskorak i uraditi ono što da će zarad svih dešavanja raskinuti koaliciju nisu u pravu, u pravu su oni koji su tvrdili da

je to brak iz interesa, a da je, nažalost, puno jači i vredniji od demokratskog društva. Možda se očekivalo da će SDP napraviti iskorak i uraditi nešto za dobrobit Crne Gore”, kaže Đurović.

ª ZAPADNOBALKANSKA ŠESTORKA +1º

EU u Crnoj Gori, ambasadora Mitje Drobniča i generalnog sekretara Savjeta za regionalnu saradnju, Gorana Svilanovića. “Iako već članica EU, Hrvatska je, pridružujući se inicijativi, prihvatila da pruži svoj doprinos prenosom integracionih iskustava drugim članicama, nastavljajući na taj način partnerski odnos sa zemljama regiona”, saopšteno je iz MVPEI. Sastanku je u svojstvu posmatrača prisustvovao i predstavnik Slovenije. Delegaciju Crne Gore predvodio je državni sekretar za politička pitanja ambasador Vladimir

Radulović. “Učesnici su potvrdili spremnost za saradnju u ponuđenom formatu regionalne saradnje, čiji je ključni cilj brža evropska integracija zemalja članica, uz uvažavanje principa vrednovanja napretka svake države pojedinačno u tom procesu, tj. regata pristupa”, saopšteno je iz MVPEI. Drobnič je potvrdio stav komesara EU za proširenje i evropsku politiku susjedstva da ova inicijativa Crne Gore dolazi u pravo vrijeme i da kvalitetno tretira ključna pitanja integracionog procesa od interesa za zemlje učesnice. M.D.

POVODOM HAPŠENJA AKTIVISTA MANS

Abazović traži saslušanje direktora Uprave policije Poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović podnio je Odboru za ljudska prava i slobode inicijativu za kontrolno saslušanje direktora policije Slavka Stojanovića povodom hapšenja aktivista Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). U obrazloženju inicijative Abazović je naveo da nedavno privođenje predstavnika MANS-a upućuje na nezakonito postupa-

nje policije. Prema njegovim riječima, u javnosti su se pojavile velike nedoumice vezane za pravni osnov takvog postupanja. “S obzirom da se ovakav ili sličan odnos prema predstavnicima MANS-a ponavlja u kontinuitetu u nekoliko slučajeva koji su poznati javnosti, kontrolno saslušanje direktora policije može pomoći članovima Odbora da riješe dileme veza-

● Spušta Se prašina I dok se ovih dana spušta prašina koju je SDP podigla, funkcioner Emilo Labudović (DF) kaže da je to samo jedan u nizu manevara koji primjenjuje Krivokapić sa svojom partijom, jer tako opstaju na sceni. “SDP se prvo izjasni o rešavanju ekonomske i političke situacije, a onda testiraju stav javnosti i opozi-

cije. Onda se povuku i ponašaju po sistemu ni luk jeli ni luk mirisali. Što se tiče mogućnosti da dođe do nekih unutrašnjih sukoba ova će vlast trajati 100 godina. Jedini način je da je smjene građani. SDP nikada sama neće presjeći granu na kojoj sjedi i na kojoj joj je veoma udobno. Ne očekujem radikalniji potez, jer nebrojeno puta smo se uvjerili u taj kliše i to može da samo zavara one krajnje neupućene”, kazao je Labudović. Pošto je nedavno poslanik Džavid Šabović (SDP) objelodanio ideju da treba da se formira novi građanski pokret u kojem bi bili pojedini predstavnici opozicije i osvješćeni dio DPS, Labudović kaže da je za to saslušana reakcija javnosti, opozicije i onda kao da se ništa nije desilo. “Nema tu većih poteza. S vremena na vrijeme Šabović glasa sa opozicijom i glumi nezavisnog poslanika, ali tu DPS vodi magistralni pravac”, kaže Labudović.

CKM TVRDI

Zajedno brže do EU Inicijativa “Zapadnobalkanska šestorka + 1”, čiji je ključni cilj brža evropska integracija zemalja članica, uz uvažavanje principa vrednovanja napretka svake države pojedinačno u tom procesu, dolazi u pravo vrijeme, ocijenio je šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič. Juče je u Pržnu održan konsultativni sastanak političkih direktora Albanije, Bosne i Hercegovine BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije na temu novog koncepta regionalne saradnje pod radnim nazivom “Zapadnobalkanska šestorka + 1”, uz učešće šefa delegacije

stalno da nastupi na lokalnim izborima analitičar je siguran da to ne vodi bilo kakvim promjenama u odnosima u koaliciji. DPS-u se očigledno dopadala izjava Krivokapića kada je rekao da će i ovog puta riješiti unutarkoalicijska neslaganja, pa Tarzan Milošević (DPS) kaće da je vjeruje da će tako biti. “Vjerujem da kao i mnogo puta ranije da će se naći “zajedničke tačke” i oko trenutnih različitih pogleda na dalje rješavanje značajnih ekonomskih pitanja”, kaže Tarzan.

ne za zakonitost postupka policije i otklone sve nedoumice oko ponašanja policije u ovom i drugim slučajevima koji se odnose na aktivnosti ove NVO”, obrazložio je Abazović. Predstavnici MANS-a, njih šest, privedeni su nakon performansa povodom usvajanja izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodatu vrijednost uz obrazloženje da uništavaju državnu imovinu.A.O.

Ambasada opstruirala proslavu u Vrbasu

Ambasada Crne Gore opstruirala je organizaciju proslave Dana državnosti u Vrbasu, tvrdi Crnogorska kulturna mreža CKM. Kako je saopšteno, CKM je na sastanku održanom u zgradi Ambasade Crne Gore u Beogradu, upoznala ambasadora Igora Jovovića i Mirka Zečevića sa detaljima projekta proslave 13. Jula- Dana državnosti Crne Gore. “Prvobitna ideja je bila da se proslava organizuje u Lovćencu i informisali smo ambasadora da želimo da događaj partnerski ralizujemo samo sa Ambasadom, a ne sa Udruženjima Crnogoraca, iz razloga njihove podijeljenosti. Ambasador je pozdravio našu ideju, obavijestio nas da Ambasada nema finasije ni za tekuće troškove, pa da nije u mogućnosti da obezbijedi traženo (tehničku pro-

dukciju i pansionski smještaj za 20 osoba), i predložio nam da proslavu organizujemo u Vrbasu, gradu u kome živi najveći broj deklarisanih Crnogoraca, kao i da je Lovćenac “čudna sredina koju je marketinški izdigao manipulant Nenad Stevović”, saopšteno je iz CKM-a. Kako su istakli, CKM je insistirao da Ambasada bude pokrovitelj bez učešća bilo koje vrste, što je ambasador prihvatio. “Uvažili smo sugestije ambasadora, izmijenili prvobitnu ideju i odlučili da proslavu organizujemo u Vrbasu, a Mirko Zečević nam je zakazao sastanak kod Predsjednika Opštine Vrbas, Milana Stanimirovića, koji je prihvatio našu ideju i obavezao se da će Opština Vrbas biti pokrovitelj proslave Dana državnosti Crne Gore”, ističu u CKM-u.


6

Ekonomija

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

Manje nezaposlenih

SNP

Nadležni da stave tačku na pljačku Demokratska javnost u Crnoj Gori očekuje da hrabrost, profesionalnost, samostalnost i hitno postupanje Državne revizorske institucije, državnog Tužilaštva, Uprave policije, Privrednog suda u Podgorici i drugih nadležnih organa koji su ušli u KAP, mogu zaustaviti nastavak pljačke i znatno umanjiti štetu zbog koje će, nažalost, generacije u Crnoj Gori još godinama ispaštati, ocijenio je juče poslanik Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović. “Zaustavljanje nastavka najveće pljačke Crne Gore u njenoj istoriji, zbog koje ponavljamo ocjenu da je u pitanju izdaja ekonomskih interesa Crne Gore, predstavlja kako profesionalnu, tako i patriotsku obavezu odgovornih u navedenim institucijama Crne Gore. Nadamo se da će se prema tim obavezama adekvatno odnositi jer je riječ o problematici od najvišeg državnog interesa”, kazao je Kaluđerović. Poručuje da su institucije čiju

nadležnost dotiče aktuelna problematika KAP-a na izuzetno ozbiljnom ispitu provjere hoće li, poštujući Ustav i zakone Crne Gore, konačno zaštiti interese države i svih njenih građana ili će podleći pritisku pojedinaca koji su štetnim ugovornim aranžmanima Crnoj Gori oteli više milijardi eura. “Već prepoznajemo namjeru vrha vlasti da u javnost plasira kao svoj veliki uspjeh za koji, tobože, zaslužuje pohvalu, što je pred zaključivanjem novih kreditnih aranžmana koji će privremeno prikrpiti ogromnu rupu od više od 100 miliona eura zbog pada državnih garancija datih KAP-u”, navodi Kaluđerović. On je dodao da se angažovanje Montenegrobonusa, koji je u gotovo stopostotnom državnom vlasništvu, samo nevješto prikriva da se na državu i na sve njene građane priprema prelivanje novih obaveza iz poslovanja KAP-a koje je vrh Vlade davno osmislio sa inostranim partnerima u toj fabrici. I.C.

STRANI INVESTITORI

Mnogo prepreka na tržištu rada Šulc: Trebalo bi poboljšati i oblasti opšte vladavine prava i razvoja nekretnina U Crnoj Gori je moguće napraviti dobar posao, ali je u cilju boljeg poslovanja potrebno je ukloniti barijere u oblastima tržišta rada, korporativnog upravljanja i oporezivanja, ocijenio je izvršni direktor Crnogorskog telekoma Rudiger Šulc. On je, kao član menadžmenta kompanije koja posluje u Crnoj Gori i predsjednik Savjeta stranih investitora, naveo da bi, pored navedenih, trebalo poboljšati i oblasti opšte vladavine prava i razvoja nekretnina. “Ukoliko želimo da privučemo kompanije da dođu u Crnu Goru, moramo uspostaviti lijepo igralište. Fleksibilnost na tržištu rada je vrlo važna za privlačenje stranih investitora. Tržište rada i dalje je vrlo složeno, sa mnogo ozbiljnih prepreka u realizaciji poslovnih projekata”, ocijenio je Šulc u intervjuu za Glasnik Privredne komore (PKCG). On smatra da su pitanja vlasništva takođe problem. “Ukoliko pokrenete posao u Crnoj Gori, a ne znate da li je neka zgrada ili druga investicija stvarno vaša imovina, kako napraviti održivu analizu isplativosti. Kod oporezivanja je dobro to što su porezi koje plaćaju kompanije još relativno niski, pa bih preporučio da tako ostane, jer su nam potrebne firme koje će doći u Crnu Goru”, rekao je Šulc. On je dodao i da je neophodno poboljšati stečajni postupak, kako bi bio pouzdaniji. “Gledajući na ljude koji idu u bankrot i u stanju su da započnu novi posao, a nemaju podršku za to, onda je iz perspektive korporativnog upravljanja vrlo teško baviti se tim malim firmama”, saopštio je Šulc. Crnogorski telekom, u finansij-

skom izvještavanju, ima visok nivo transparentnosti, ali je, kako je kazao, prilično rijedak primjer u Crnoj Gori. “Sudski sporovi predugo traju, a potrebne su brze i pouzdane odluke”, naveo je Šulc. Kada je riječ o zaradama, on je kazao da ga raduju Vladine aktivnosti usmjerene na povećanje prosječne plate, ali i da bi prethodno trebalo podići produktivnost. “Moramo prvo povećati produktivnost, imati iste ljude sposobne da rade više i tek onda možemo razgovarati o povećanju plata, a ne obrnuto”, objasnio je Šulc. On smatra da Crna Gora uvozi previše vode i hrane, što je začuđujuće s obzirom na okruženje i povoljne vremenske uslove, jer to upućuje na mogućnost da se u poljoprivredi uradi mnogo više. “Crna Gora je mala zemlja i dosta je teško postići efekte ekonomije obima, što je moguće jedino kroz partnerstvo. Vlada je učinila dosta na unapređenju odnosa sa drugim zemljama - postoji dobra saradnja sa njemačkom, austrijskom i mađarskom vladom”, kazao je Šulc. On je ocijenio da Telekom igra važnu ulogu u Crnoj Gori, kao i da ne postoji samo jedan razlog koji je doprinio nečijem značaju i uspjehu.

U Crnoj Gori je ove sedmice 30.080 nezaposlenih, 0,06 odsto manje nego prošle. Prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje, stopa nezaposlenosti pala je sa 12,97 odsto na 12,96 odsto. Najviša stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto. Od početka godine Zavod je evidentirao 8.130 novozaposlenih, dok je u sezoni zaposleno 8.080. Zavod je od početka godine registrovao 182 pripravnika, a izdato je 14.540 radnih dozvola nerezidentima.

POSKUPLJENJE

Litar eurodizela košta 1,29 eura

Cijene benzina ostaju iste naredne dvije sedmice

Odliv 26 odsto manji

Ukupan priliv stranih direktnih investicija u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 153,1 milion eura, dok se istovremeno iz zemlje odlio 41 milion eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke. Ukupan odliv je, u odnosu na isti period prošle godine, smanjen 25,8 odsto. Odliv po osnovu povlačenja novca nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosio je 34,1 milion eura, dok su ulaganja rezidenata u inostranstvo iznosila 6,8 miliona eura. Neto strane direktne investicije, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u prvih pet mjeseci su iznosile 112,1 milion eura, 5,5 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu. “U maju je zabilježen rast priliva stranih direktnih investicija u odnosu na april, kao i u poređenju sa istim periodom prošle godine”, navodi se u Biltenu CBCG.

Eurodizel i lož ulje od ponoći skuplje je četiri, odnosno pet centi. Cijene benzina ostaće iste narednih petnaest dana, saopšteno CDM-u iz Ministarstva ekonomije. Litar eurodizela od ponoći je biti skuplji pet centi i košta 1,29 eura, dok je cijena eurodizela za komercijalne svrhe porasla četiri centa na 1,07 eura. Lož ulje i lož ulje za grijanje takođe će poskupiti četiri centa na 1,26 eura, odnosno 98 centa. Cijene benzina ostaće nepromijenjene, pa će litar bezolovnog eurosupera 98 i 95 i naredne dvije sedmice koštati 1,41 eura, odnosno 1,38

eura. Maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori posljednji put su promijenjene 1. jula, kada su porasle dva do tri centa zbog povećanja stope poreza na dodatu vrijednost (PDV). Naredni obračun biće obavljen 29. jula, dok će eventualne nove cijene naftnih derivata važiti od 30. jula. Maksimalne maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori usklađuju se svakog drugog ponedjeljka u zavisnosti od promjene cijena naftnih derivata na međunarodnom tržištu (Mediterranean Platt’s Ground) i valutnog odnosa eura i američkog dolara. I.B.

TEHNOLOGIJA

Luksuz sa pokrićem dolazi iz Samsunga

Sjutra o Vektri Boki Četvrta sjednica Komisije za kontrolu i praćenje postupaka privatizacije na kojoj će poslanici raspravljati o postupku privatizacije u hercegnovskom preduzeću Vektra Boka, biće održana sjutra. Na dnevnom redu će se naći i usvajanje zaključaka u vezi sa privatizacijom nikšićkog preduzeća “Onogošt”. Članovi skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije prethodno su održali tri sjednice na kojima su raspravljali o prodaji tog hotelsko-turističkog preduzeća, a do sjutrašnje sjedice dogovorili su da usaglase zaključke o njegovoj privatizaciji. Predstavnici opozicije tada su poručili da smatraju da bi trebalo pokrenuti inicijativu prema nadležnim organima i Vrhovnom državnom tužilaštvu da ispita poslovanje “Onogošta” pod upravom predstavnika HLT fonda. Takođe, na sjednici će biti izabran i zamjenik predsjednika Komisije.

Na tržištu Crne Gore uskoro će se pojaviti prvi smart telefon sa 10 puta optičkim zumom. Riječ je o uređaju koji prvi put objedinjuje performanse smart telefona i fotoaparata, a njegova cijena kako saznajemo biće veoma popularna u odnosu na performanse koje nudi (oko 500 eura). Samsung GALAXY S4 Zoom, predstavlja kombinaciju smart telefona GALAXY S4 i naprednih fotografskih mogućnosti. “Kao pripadnik porodice GALAXY S4, GALAXY S4 Zoom predstavlja ispunjenje Samsungove misije da kreira uređaj koji može da ispuni očekivanja vodećeg smart telefona na tržištu i najmodernijeg kompaktnog fotoaparata”, naveli su iz kompanije Samsung.

Osim novina u telefoniji na ekskluzivnom sajmu luksuza “24 hours of elegance”, koji je za vikend organizovan u budvanskom Hotelu Avala, kompanija Samsung Electronics predstavila je svoj revolucionarni televizor Samsung S9 UHD TV. “Najveći komercijalni UHD TVa na svijetu, sa ekranom dijagonale impresivnih 85 inča (214 centimetara) i rezolucijom koja je četiri puta veća od uobičajnih HD televizora, privukao je veliku pažnju brojnih posjetilaca ovog sajma. Jednostavno, predstavljen je revolucionarni TV koji omogućava korisnicima da uživaju u nepromijenjenom, integrisanom i vrhunskom iskustvu zabave”, kazali su iz Samsunga. I.B.


Ekonomija

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

7

ZVANIČNO

Struja za domaćinstva od avgusta skuplja 2,38 odsto Povećanje niže od projektovanog

Nemanja Lacman

C

ijena električne energije za domaćinstva sa dvotarifnim brojilom od avgusta do jula naredne godine biće veća oko 2,4 odsto, dok će za distributivne potrošače od 10, odnosno 35 kilovolti, doći do povećanja od 2,4 do 3,3 odsto, kazao je član Odbora direktora Regulatorne agencije za energetiku Branislav Prelević nakon sjednice skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Prema njegovim riječima prvobitno planirano povećanje od 6,17 odsto je korigovano, a novo poskupljenje će biti manje zbog nižih troškova energetskih subjekata.

Ono o čemu se mjesecima unazad spekulisalo juče je potvrđeno na predstavljanju Izvještaja o stanju u energetskom sektoru za prošlu godinu na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Član Odbora direktora RAE Branislav Prelević saopštio je juče da će građani Crne Gore od 1. avgusta potrošenu struju plaćati 2,4 odsto više nego do sada. “Praktično dolazi do povećanja cijena 1,36 odsto za sve kupce. Za domaćinstva sa dvotarifnim brojilom cijena će biti povećana za 2,38 odsto, dok će za distributivne potrošače od 10, odnosno 35 kilovolti, kao što su luke, vodovodi, rudnici, pekare, mljekare, doći do povećanja od 2,4 do 3,3 odsto”, objasnio je Prelević nakon sjednice. Izvještaj o stanju u energetskom sektoru juče je izazvao veliku polemiku među članovima Odbora. Predsjednik tog tijela Aleksandar

Damjanović saopštio je da je krađa struje u Crnoj Gori uzela maha, te da je svaki peti kilovat ukraden. “Gubici prouzrokovani krađom struje su veliki, a to ima veoma loš uticaj na redovne platiše kao i na elektroprenosni sistem. Sa gubicima, i to šest miliona, poslovao je EPCG , zatim Rudnik uglja 1,2 miliona eura. CGES i Jugopetrol, koji nije državna firma, godinu su završili u plusu”, objasnio je Damjanović. S druge strane, Regulator tvrdi da je prethodne godine dosta pozitivnog urađeno.“Prije svega, 2012. godinu je obilježilo uvođenje novih metodologija za obračun prihoda i tarifa, ostale promjene u regulatornom okviru energetskog sektora, prvenstveno prestanak regulacije proizvodnje električne energije i uvođenje novih brojila”, objasnio je Prelević. Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić oštro je komen-

tarisao pojedine djelove izvještaja, objašnjavajući da ugradnja novih brojila nije dala velikih rezultata. “Smatram da ne treba raspravljati o tome da li je izvještaj pozitivan ili negativan, nego kakvo tržište imamo. Treba utvrditi da li su zaštićeni interesi svih građana. Što se tiče ugradnje brojila, taj projekat je pokušaj da se smanji krađa električne energije, a koliko vidim, velikih gubitaka i dalje ima”, istakao je Milić. Sa druge strane, poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović tvrdi da izvještaj ne prikazuje realnu sliku, jer je slika mutnija kada je posrijedi Montenegro bonus. “Podnijeli su zahtjev za dobijanje licence 24. septembra prošle godine, izdata im je 28. septembra, a doku-

mentacija im je bila teška 800 stranica”, konstatovao je Đukanović. Odgovor Prelevića na konstataciju Đukanovića bio je vrlo kratak. “Prethodno je bilo toliko sastanka sa njima da je praktično bila formalnost da li će dobiti licencu, jer smo bili do detalja upoznati sa stvarima koje su im potrebne za dobijanje licence”, istakao je Prelević. Đukanović je juče kazao i da Elektroprivreda Crne Gore uzima komercijalne kredite, a ima na računu 96 miliona eura, što je, prema njegovim riječima, veoma zbunjujuće. “Nije mi jasan ni odnos EPCG i Prve banke Crne Gore. Prvo su dali devet miliona za navodnu dokapitalizaciju, da bi kasnije još šest miliona bilo uplaćeno pod izgovorom za

Povećanje cijena električne energije za domaćinstva od 2,4 odsto od 1. avgusta znatno je niže od onoga što je bilo projektovano prošlogodišnjim metodologijama, saopštio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić. On je kazao da je poskupljenje struje, utvrđeno tabelama Javnog snabdjevača koje je danas usvojio Odbor Regulatorne agencije za energetiku (RAE), znatno niže od očekivanih 6,17 odsto, koliko je bilo predviđeno prošlogodišnjim metodologijama. “Mislim da će ove godine biti moguće očekivati i smanjenje cijene za neke od indsustrijskih potrošača”, rekao je Kavarić na sastanku premijera Mila Đukanovića sa novinarima. subordinirani kredit. Takođe, smatram da je Crnoj Gori neophodan neki novi energetski objekat”, naveo je Đukanović. Prelević je priznao da što se tiče pitanja oko transporta gasa RAE ima veliki minus jer nema stručnih ljudi za tu oblast.


8

Društvo

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

ZAKONODAVNI ODBOR

Zeleno svijetlo za set zakona iz obrazovanja ŽRTVE DISKRIMINACIJE

Mladi sa hendikepom pisali Krivokapiću Predstavnice Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić i Miroslava Mima Ivanović bile su žrtve diskriminacije zbog nepristupačnosti zgrade Skupštine, saopšteno je iz Udruženja. One su o tome, kako se dodaje, 8. i 10. jula obavijestile imejlom predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića i zatražile hitan sastanak. Marina Vujačić i Miroslava Mima Ivanović ispred Udruženja prisustvovale su juče sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, na kojoj je raspravljano o setu obrazovnih zakona. “S obzirom da nije bilo odgovora na poslate imejlove, 16. jula je predat i pisani dopis u kome se zahtijeva sprovođenje mjera radi prilagođavanja zgrade Skupštine, jer će u suprotnom Miroslava Mima Ivanović zatražiti sudsku zaštitu svojih prava”, navodi se u saopštenju koje je potpisala Marina Vujačić.

Ona je zahvalila članovima Odbora za prosvjetu koji su jednoglasno podržali predlog predsjednice Branke Tanasijević da se to radno tijelo obrati Kolegijumu u cilju rješavanja pomenutog problema. “Napominjemo da se na osnovu zakona o zabrani diskriminacije i o zabrani diskriminacije lica s invaliditetom može pokrenuti tužba zbog nepristupačnosti javnih ustanova i nepreduzimanja radnji za otklanjanje iste, u roku od tri mjeseca po pretrpljenoj diskriminaciji. Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata definisan je rok za prilagođavanje objekata u javnoj upotrebi, koji ističe u avgustu ove godine”, ističe se u saopštenju. U Udruženju očekuju da će institucija u kojoj je usvojen set zakona kojima se obezbjeđuju ljudska prava osoba s invaliditetom, posebno Ustav Crne Gore, te iste zakone ispoštovati u praksi. M.M.K.

ŽIVOTNA SREDINA

Mora se brinuti o budućim generacijama

Zaštita životne sredine je veliki biznis, a potrebno je poštovati međunarodne standarde u ovoj oblasti, ocijenjeno je na okruglom stolu “Birati održivu budućnost - Učiti iz iskustva – Ekoselo u Itaki (SAD)” na Cetinju. U pozdravnom govoru ambasadorka SAD u Crnoj Gori Su K. Braun poručila je da Amerika podržava očuvanje životne sredine. “Vi morate da brinete o budućim generacijama. Važno je da se poštuju međunarodni standardi u oblasti očuvanja životne sredine”, ocijenila je ambasadorka Braun. Vršilac dužnosti direktora Agencije za zaštitu životne sredine Ervin Spahić upoznao je učesnike okruglog stola sa radom Agencije i ukazao na značaj očuvanja životne sredine. “Prepoznajući značaj očuvanja životne sredine, Agencija je

kao samostalan organ osnovana 2009. godine”, rekao je Spahić. Prema njegovim riječima, Agencija realizuje više projekata u saradnji sa domaćim i stranim partnerima. Spahić je posebno ukazao na uspješnu saradnju sa Fondacijom “Petrović Njegoš” i nevladinim sektorom. Princ Nikola Petrović Njegoš poručio je da eko i etno selo nijesu isto, te da je zemlja bogatstvo, na šta su nam i preci ukazivali. Direktor projekta Ekoremedijacija u Crnoj Gori Dani Vrhovšek smatra da je zaštita životne sredine veliki biznis. On ističe da u Crnoj Gori treba puno ulagati u edukaciju. Iskustva eko-sela u Itaki učesnicima okruglog stola predstavila je Liz Walker, nakon čega je odgovarala na brojna pitanja učesnika, među kojima je bilo studenata iz zemlje i inostranstva. M.M.K.

Set zakona iz obrazovanja čiji je cilj, prema ocjeni predlagača, kvalitetnije usaglašavanje sa zakonodavstvom Evropske unije dobio je juče podršku Zakonodavnog odbora. Polemiku je izazvao član 5 Zakona o visokom obrazovanju koji propisuje da visoko obrazovanje ne može biti uskraćeno nikome zbog niza razloga, između kojih i imovinskog stanja, a zbog kojeg je poslanik Demokratskog fronta Emilo Labudović glasao protiv svih predloga zakona. “Iz golog revolta glasam protiv ovih zakona. Ovdje broj ruku opredjeljuje da li je nešto u skladu sa Ustavom ili ne. Niko me ne može ubijediti da u situaciji kad se i na državnom Univerzitetu plaća školarina, može da stoji odredba da nikome ne može biti uskraćeno obrazovanje zbog imovinskog stanja”, poručio je Labudović i kazao da glasa u skladu sa političkim stavom. Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kazao je da se na Zakonodavnom odboru glasa o ustavnosti zakona. Poslanik Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović nije saglasan sa konstatacijom Labudovića da broj ruku određuje da li je nešto u skladu sa Ustavom. Zato on predlaže da se na tom odboru dvostruko glasa, o postojanju ustavnog osnova i o postajanju usklađenosti sa pravnim sistemom. “Dok je jedno glasanje, neko može samo zbog jednog od ta dva razloga da glasa protiv ili drugačije”, smatra Kaluđerović. Predlog o dvostrukom glasanju dopao se i predsjedavajućem iz SDP Džavidu Šaboviću. Prigovor Labudovića uvažio je predlagač, pa će iz člana 5 Zakona o visokom obrazovanju, kako je

Sa jedne od sjednica Zakonodavnog odbora

nešto kasnije kazala na Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović, biti izbrisano “zbog imovinskog stanja”. Poslanika SNP Nevena Gošovića interesovalo je da li stupanjem na snagu Zakona o gimnaziji prestaje da važi Zakon o srednjoj školi, te koji će se zakon primjenjivati za druge srednje škole. Savjetnik ministra i šef pravne službe u Ministarstvu prosvjete Mijajlo Đurić objasnio je da će tu oblast regulisati dva zakona, o gimnaziji i stručnom obrazovanju. “Zakon o gimnaziji se ne primjenjuje samo u gimnazijama, već i u mješovitim stručnim školama, u odjeljenjima gimnazije, i obrazovnim centrima, a Zakon o stručnom obrazovanju odnosi se na stručne škole, ali takođe na mješovite i na obrazovne centre”, pojasnio je Đurić. I dva amandmana poslanika Pozitivne Srđana Perića i Gorana Tuponje o povećanju članova školskih odbora sa pet na sedam i da se besplatni udžbenici obezbijede za sve

Za stare studente još dvije godine Ministarstvo prosvjete prihvatilo je i u Zakon o visokom obrazovanju uvrstilo amandman Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport da se studentima koji studiraju po starom programu produži rok za još dvije godine da završe studije. Riječ je o oko 300 studenata, većinom sa Pravnog i Filozofskog fakulteta u Nikšiću, koji su se, prema riječima predsjedavajuće Branke Tanasijević, odboru obratili sa inicijativom da im se taj rok produži za godinu. “Izašli smo im u susret i rok će im biti produžen na dvije godine”, kazala je Tanasijević. učenike srednjih škola dobili su podršku Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. J.V.Đ.

KOŠTAĆE OKO 4 MILIONA

Udžbenici kao hljeb nasušni Državni budžet besplatni udžbenici za učenike koštali bi četiri miliona eura za tri godine, jer se knjige štampaju na tri godine, a đaci su u obavezi da ih čuvaju. To je saopštio poslanik Pozitivne Srđan Perić, koji je, zalažući se za amandmane te partije na set zakona iz oblasti obrazovanja, a tiču se besplatnih udžbenika, iznio računicu na Odboru za nauku, prosvjetu i sport. “Nepristojno je da komplet udžbenika za jedan razred košta 105 eura, a toliko je koštao komplet za sedmi razred prije dvije godine”, kazao je Perić Suma od četiri miliona eura, kako je istakao, može biti prepolovljena raznim uštedama, između ostalog i oslobađanjem od poreza na dodatu vrijednost štamparija. “Nažalost, sve je manje roditelja kojima ne trebaju besplatni udžbenici. Pređite granicu Bioča da vidite kako žive ljudi na sjeveru”, kazao je Perić kolegama iz odbora koji su iznijeli stav da ima i onih roditelja koji tu pomoć ne bi prihvatili. Za poslanicu SDP Draginju Vuksanović amandman Pozitivne je prihvatljiv, s tim da će do plenuma ostati uzdržani zbog dvostruke dileme. “Prva je da li besplatne udžbenike podijeliti svim učenicima ili samo onima kojima su potrebni, i kako se zaštiti od zloupotreba i dizanja cijena u slučaju takve odluke države, što se dešava u regionu”, kazala je Vuksanović i precizirala da je konkretno u Hrvatskoj ta odluka državu koštala 30 miliona eura. Slične dileme imali su još neki poslanici, a poslanicu SNP Zdenku Popović brinulo je kako da Crna Gora ima besplatno obrazova-

nje kad roditelj koji ima tri djeteta svake godine treba da izdvaja znatna sredstva za udžbenike. “Lično se zalažem da sva djeca dobiju besplatne udžbenike, jer bi

se na taj način onemogućila diskriminacija djece. A svi oni koji imaju bolje finansijske prilike mogu pomoći školi na druge načine”, smatra Popović. “Projekat besplatnih udžbenika vrijedi 5,5 miliona eura”, kazao je savjetnik i šef pravne službe u Ministarstvu prosvjete Mijajlo Đurić, s tim da dio udžbenika ne bi mogao biti ponovo upotrijebljen jer je riječ o radnim sveskama u kojima se u toku škole piše. Predlog je prihvatljiv za predlagača s tim da, kako je kazao Đurić, amandman treba da se odnosi na zakon o osnovnom, a ne opštem obrazovanju, što je Perić i prihvatio da izmijeni. J.V.Đ.

CGO: Neobezbjeđivanje udžbenika nezakonito Odredba iz seta zakona iz oblasti obrazovanja, kojom je onemogućeno da osnovci dobiju besplatne udžbenike, tvrdi koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović, nezakonita je i protivustavna, a ukoliko Skupština ne izglasa tu normu, CGO će, kako je najavila, uputiti inicijativu Ustavnom sudu. “To se, još se nadamo, neće dogoditi, jer je pomenuta norma jedino pravo rješenje zaštićeno Ustavom Crne Gore”, smatra Kaluđerović. Ona dodaje da je pristup članova Odbora za prosvjetu neozbiljan. Neobezbjeđivanje besplatnih udžbenika najviše će pogoditi ekonom-

ski najugroženije porodice koje imaju dvoje i više djece, a takvih je, kaže, danas mnogo. “Zbog obaveznog osnovnog obrazovanja te porodice iscrpljuju svoj budžet kupujući često samo dio udžbenika, a to za posljedicu ima frustriranost i nezainteresovanost djece za nastavu, jer im se nijesu obezbijedili kompleti knjiga, čime se dovode i u neravnopravan položaj u odnosu na drugu čiji roditelji imaju više materijalnih mogućnosti”, smatra Kaluđerović i podsjeća da je svrha Zakona o zabrani diskriminacije da se odredbama i u drugim zakonima poput takvih koji se tiču obrazovanja zaustavi diskriminacija.


Društvo

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

9

PORODIČNO LJETOVANJE

Ispod hiljadarke ni do Brajića

U jeku turističke sezone DN su istraživale koliko prosječnoj četvoročlanoj porodici treba novca za sedmodnevno ljetovanje Bojana Brajović

S

udeći po cijenama aranžmana za turističku sezonu koja hvata puni zalet, ali i troškovima koji ne obuhvataju samo smještaj u nekom od domaćih ljetnjih centara, moglo bi se reći da je za prosječnu crnogorsku porodicu odlazak na godišnji odmor, kako se nekada praktikovalo, sada samo san. Kad se podvuče crta i na papir stave svi troškovi ljetovanja, naši građani zbog sve “mršavijih” novčanika, mogu samo da sanjaju o sedmodnevnom porodičnom odlasku na more.

Da se kriza duboko uvukla u džepove Crnogoraca potvrđuje i to što sve više naših sugrađana nije u stanju da sebi priušti ni produženi vikend na moru. Sve je teže na more otići i na dan jer je za tu eksukrziju potrebno najmanje 20-ak eura, samo za gorivo i eventualno “Sozinu”, ako se odlučite za kupanje na tom dijelu naše obale. U jeku turističke sezone u Crnoj Gori i trenutku kada je krenula i sezona godišnjih odmora, DN

su istraživale koliko prosječnoj četvoročlanoj porodici treba novca za sedmodnevno ljetovanje. Da se odavno ne odmara kao nekada, te da porodični odmor sve manje građana može sebi da priušti, zbog čega upravo ta ekskurzija postaje luksuz, svjedoče i cijene aranžmana. Naime, sedmodnevni boravak za četvoročlanu porodicu u hotelskom apartmanu sa pet zvjezdica, u čiju su cijenu uračunati doručak i večera, košta oko 2.000 eura.

Nešto skromnija usluga, u hotelima sa četiri zvjezdice košta oko 1.500 eura, dok boravak u hotelima sa tri zvjezdice za sedam dana košta oko 600 eura. S obzirom na standard, većina građana se odlučuje na privatni smještaj, ali kada se saberu svi dodatni troškovi, koji podrazujevaju kupovinu hrane i sokova za pripremu obroka u apartmenu, dođe se do cijene koja iznosi koliko i boravak u hotelu, jer bi za kupovinu namirnica bilo potrebno najmanje 100 eura. Apartmani za četvoročlanu porodicu u metropoli turizma, Budvi, kreću se od 120 do čak 200 eura po danu. Herceg Novi je pristupačniji, pa se apartmani mogu naći po cijeni 75 eura po danu. U zavisnosti od lokacije, cijene apartmana u Tivtu su od 24 do 50 eura, dok se u Kotoru privatni smještaj po danu kreće oko 40 eura. Nešto jeftinije su so-

DEINsTITucIONALIzAcIJA

Cilj da svako dijete raste u porodici Smanjenje broja djece u Dječijem domu u Bijeloj i povećanje hraniteljstva u Crnoj Gori idu u dobrom smjeru, ali je nedovoljno za ono što mi želimo i čemu težimo, kazao je ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković na konferenciju na visokom nivou o deinstitucionalizaciji u hotelu “Maestral” u Budvi. Na konferenciji je bilo riječi o rezultatima istraživanja koja ukazuju da život u instituciji može naškoditi razvoju djeteta i ograničiti njegove potencijale, kao i o tome zašto su alternativni oblici zaštite djece dugoročno ekonomski isplativiji. Bošković je napomenuo da je u toku izrada protokola o prevenciji smještaja djece u institucije sa nagalskom na djecu do tri godine, kao i transformacija samog Dječijeg doma u Bijeloj. Šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks pozdravio je posvećenost Crne Gore obezbjeđenju porodice za svako dijete u zemlji, što je jedan od vodećih principa u reformi dječje zaštite. “Danas u zemljama tranzicije

imamo 1,3 miliona djece koja ne žive u porodicama. Broj djece bez porodica je veći u našem regionu nego bilo gdje drugo u svijetu. Zato su 22 države, uključujući i Crnu Goru, prihvatile obavezu da smanje smještaj djece do tri godine starosti u institucije”, dodao je on. Perks je podsjetio da je to inicijativa čitavog regiona koju podržava Evropski parlament, UNICEF Kancelarija visokog komesara za ljud-

ska prava. On je uvjeren da će Crna Gora ostati posvećenja smanjenju broja djece koja su smještena u ustanovama, posebno one do tri godine starosti. “Bilo bi veliko dostignuće ukoliko bi Crne Gore bila jedna od prvih zemalja u regionu koja bi potpuno iskorijenila smještaj djece uzrasta do tri godine u institucije rezidencijalnog tipa”, naglasio je Perks. Zamjenica šefa operativnog sektora u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Don Edi Berd kazala je da crnogorsko društvo mora da osigura da svako dijete raste u zdravoj porodici i da može da osigura svoja prava. “Studije pokazuju da institucije koštaju tri puta više nego hraniteljske porodice. EU je tu da pomogne u ovom procesu, izdvojila je tri miliona eura iz IPA fondova za programe crnogorske Vlade, a posebno Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Ministarstvu nauke kako bi se reformisao sistem dječje zaštite”, zaključila je ona.

Budva

Apartmani: od 120 do 200 eura Ležaljke i suncobran: od 5 do 15 eura (za dvoje) Parking: od 0,60 do 1,20 eura

Tivat

Apartmani: od 24 do 50 eura Ležaljke i suncobran: od 5 do 8 eura (za dvoje) Parking: 3 eura (cjelodnevni)

be, koje se duž obale mogu naći za desetak eura. Ukoliko bi prosječna četvoročlana porodica odlučila da se počasti ručkom, u najboljem slučaju bi ceh iznosio od 20 do 50 eura, pod uslovom da se otvori četvoro očiju prilikom odabira jela iz menija. Svakodnevno kupanje i sunčane na plažama takođe košta. Dvije ležaljke i suncobran kreću se od pet do 15 eura, dok se na nekim manjim plažama može naći i za tri i po eura. Za četvoročlanu porodicu, to je, naravno, duplo toliko novca. U troškove boravka treba računati i rezervoar goriva, pet eura karte za tunel, ako se ide kroz “Sozinu”, te plaćanje parkinga koji se kreće od pedeset centi do euro i dvadeset po satu, u zavisnosti od lokacije. Ukoliko porodica ide na odmor u Herceg Novi dodatni trošak je devet eura, koliko košta prevoz trajektom sa jedne strane zaliva na drugu. Da je prosječnoj crnogorskoj porodici potreban magični štapić da bi odmor provela na nekoj od crnogorskih plaža potvrđuje primjer Podgoričanke Žane Bulajić koja je Dnevnim novinama kazala kako se više i ne sjeća kad je posljednji put godišnji odmor provela sa porodicom u hotelu. Prisjećajući se davnih vremena, kad je u vrijeme stare Jugoslavije ljetovala u Makarskoj, a onda i obavezno nedjelju dana u Budvi ili Petrovcu, sagovornica navodi kako su joj djeca danas “željna mora”. Iako je more danas, kad je riječ o prevozu i putnoj infrastrukturi, bliže nego ranijih godina, Žana navodi da to ne znači da je lakše poći na odmor.

Herceg Novi

Apartmani: oko 75 eura Ležaljke i suncobran: od 3,5 do 5 eura (za dvoje) Parking: od 0,50 do 0,80 eura

Kotor

Apartmani: oko 40 eura Ležaljke Oko 8 eura (za dvoje) Parking: 2 eura (cjelodnevni)

“Naprotiv, danas teško da možete otići i na dan da se okupate, a kamoli da sastavite sedam dana. Danas vam treba samo 20 eura da platite gorivo i parking. Da ne govorimo o piću, sendvičima, ne daj bože ručku, poslastici za djecu”, kaže Žana. Prisjeća se da je sa porodicom “u srećno vrijeme” birala hotel u kojem će odmarati tokom jula ili avgusta. “Ovo je danas sramotno. Da, kao rođena Crnogorka, nemam mogućnosti da makar vikend provedem u nekom od hotela. A tad sam mogla i deset dana da priuštim. Došlo je vrijeme da je pristupačnije otići na ljetovanje u Grčku ili Tursku, nego u Budvu”, naglasila je ona. Uporede li se cijene u Crnoj Gori s onima što nude konkurentska mediteranska tržišta, naša zemlja je u nezahvalnom položaju, jer cjenovno spada u sami vrh, dok onime što se za plaćeni aranžman dobije - debelo kaska za ostalima. Osim visokih cijena smještaja, turisti u Crnoj Gori nerijetko zamjeraju i astronomske cijene u špicu sezone kada je riječ o trgovinama i restoranima. Koliko god se dičili domaćim specijalitetima, ne smijemo zaboraviti da turisti znaju računati. Očigledno je da je naša zemlja preskupa postala i domaćim turistima kada se plaćanju smještaja i hrane dodaju cijene goriva, trajektnih i karata za parking... Ako se već sakupi za godišnji odmor, mnogi će ga radije provesti u inostranstvu jer će manje platiti, a moći će se pohvaliti da su bili na nekoj “egzotičnijoj” destinaciji.

Supply of building material EuropeAid 130265/L/ACT/ME – CRIS No: 2010/256/597/5 The Municipality of Danilovgrad intends to award a supply contract for the building material in Danilovgrad, Montenegro with financial assistance from the IPA programme of the European Union and from the Conditional Grants of the Government of Montenegro, in accordance with the rules of IPA programme. The tender dossier is published on the web site of the Union of Municipalities of Montenegro: http:// www.uom.co.me/?page_id=1507. The deadline for submission of tenders is 10:00 a.m. Montenegrin time, 16th of August 2013.. Possible additional information or clarifications/ questions shall be published on the web site of the Union of Municipalities of Montenegro: http://www.uom.co.me/?page_id=1507.

Nabavka građevinskog materijala EuropeAid 130265/L/ACT/ME – CRIS No: 2010/256/597/5 Opština Danilovgrad raspisuje konkurs za sklapanje ugovora za nabavku građevinskog materijala u Danilovgradu, Crna Gora, sa finansijskom podrškom iz IPA programa Evropske Unije i Uslovnih dotacija Vlade Crne Gore, u skladu sa pravilima IPA programa.Tenderski dosije je objavljen na sajtu Zajednice opština Crne Gore: http://www. uom.co.me/?page_id=1507. Rok za dostavu ponuda je 16.avgust 2013.godine u 10.00 časova. Eventualne dodatne informacije ili objašnjenja/pitanja biće objavljeni na sajtu Zajednice opština Crne Gore: http://www.uom.co.me/?page_ id=1507.


10 Hronika

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

RIJEŠENA LIKVIDACIJA

Naručilac i egzekutor uhapšeni u Beogradu, a logistika u Budvi Srpska i crnogorska policija u zajedničkoj istrazi rasvijetlile ubistvo Miloša Vidakovića (33) iz Pančeva Marija Palibrk i Jasmina Muminović

J

edna osoba u Budvi i četiri u Beogradu uhapšene su juče popodne u sinhronizovanoj akciji crnogorske i srpske policije u vezi sa ubistvom Miloša Vidakovića (33) iz Pančeva, u noći 2. jula ispred zidina Starog grada u Budvi. Akcijom hapšenja rukovodili su direktori dvije policije Milorad Veljović i Slavko Stojanović iz službenih prostorija Direkcije policije u Beogradu. Sa njima su bili i tužilački timovi Srbije i Crne Gore, a među njima i zamjenik Višeg državnog tužioca u Podgorici Veljko Tomković.

U okviru petnaestodnevne istrage o surovoj likvidaciji Miloša Vidakovića iz Pančeva, operativci dvije kriminalističke policije uspjeli su da sklope mozaik zločina, povežu djelovanje naručioca, izvršioca i njegove logistike, a onda juče i da izvedu odvojene akcije hapšenja u prijestonici crnogorskog turizma i glavnom gradu Srbije.Nakon su juče u akciji, koja je koordinirana iz kabineta direktora policije Milorada Veljovića, uhapšena četvorica Beograđana, direktor crnogorske policije Slavko Stojanović je svojim unaprijed pripremljenim saradnicima dao zeleno svjetlo da se krene u akciju. Nakon što je u Budvi uhapšen Beograđanin Miloš Delibašić, on je sinoć oko 22.30 časa, trebalo da bude priveden u Više tužilaštvo na saslušanje.Policija je sinoć pretresla stanove i kuće na nekoliko lokacija, gdje se, kako se sumnja prije i poslije ubistva, krio ubica i njegovi pomagači. Da li je i šta zaplijenjeno u tim objektima, sinoć nije bilo moguće saznati.

● TOKOM RVANJA ISPAO PIŠTOLJ, VRIŠTALA I DARA BUBAMARA Na gotovo spektakularan način juče popodne četvorica inspektora u civilu hitro su prišla Beograđaninu Milošu Delibašiću dok se potpuno ležerno kretao od hotela “Avala” ka zidinama Starog grada i bašti restorana “Mocart” u Budvi. Delibašić je presretnut na samo nekoliko desetina metara od mjesta gdje je prije 15-tak dana muškarac sa bijelim šeširom na glavi prišao Vidakoviću s leđa i izre-

šetao ga, a onda prilikom bijega lakše ranio još četiri osobe. Nekoliko očevidaca hapšenja ispričalo je sinoć za Dnevne novine da se sve odigralo veoma brzo. Policiji je trebalo svega nekoliko minuta da savlada krupnog i utreniranog muškarca.“Četiri muškarca u civilu skočila su na njega, vičući ‘Policija stoj’! On se otimao i dozivao u pomoć. U tom momentu, nekome od njih ispao je rasklopljeni pištolj. Ne znam da li inspektorima ili uhapšenom”, ispričao je jedan od sagovrnika. Neki očevici ispričali su da je su trenuci hapšenja bili veoma stresni za goste obližnje bašte i prolaznike, koji su se u strahu i panici pitali šta se događa. “Prva je zavrskala pjevačica Dara Bubamara, koja je sa prijateljima sjedjela u “Mocartu”. Na metar od policajaca i Delibašića našla se žena sa bebom u kolicima, koja je izbezumljeno pobjegla”, ispričao je jedan od svjedoka nesvakidašnje drame.

● KONOBAR PRIVOĐEN JER JE POMAGAO UHAPŠENOM Dok je Delibašić dozivao u pomoć, prvi mu je u susret pritrčao konobar iz “Mocarta” Ratko Vujović iz Nikšića, koji je pokušao da ga odbrani od policije. Inspektori su onda priveli i njega, ali su ga nakon obavljenog informativnog razgovora pustili na slobodu. Ekipa DN zatekla je sinoć Vujovića na radnom mjestu, ali nije bio raspoložen za razgovor. Na pitanje da li i kako poznaje Delibašića, koji ga je tokom borbe sa inspektorima dozivao po imenu, on je kratko odgovorio: “Pusti me, dosta mi je hapšenja!”

Mjesto na kojem je uhapšen Delibašić

Sa mjesta ubistva (arhivski snimak)

Delibašić član razbojničke grupe Delibašić je u Srbiji poznat kao član razbojničke grupe Branislava Bojanića, vođe jednog od razbogničkih klanova u Begoradu. Njemu se, zajedno sa još trojicom među kojima je i Bojanić, sudi zbog sumnje da je u junu 2008. godine opljačkali zlataru „Izrael dajmond centar” u centru Beograda te ukrali nakit vrijedan 3,3 ,miliona eura. Pored toga, na teret im se stavlja da su tri mjeseca ranije na Dorćo-

lu opljačkali preko sto hiljada eura iz kombija za prevoz novca. Prilikom iznošenja odbrane pred Specijalnim sudom u Beogradu, Delibašić je negirao da je učestvovao u pljački zlatare, a takvu strategiju odbrane imao je i u ranijim predmetima. Prije nego je optužen za razbojništvo juvelirnice u centru Boegrada, osuđen je na godinu i dva mje-

seca zatvora zbog drugog razbojništava i čitavog arsenala oružja koji je nađen u stanu koji je iznajmio. Prije toga, prema mišljenju tužioca u aktuelnom predmetu, plan mu je bio da u bijelom „puntu“ na kojem je napisao „policija“ presretne i opljačka kamion „Maksi diskonta“. Za to djelo je, po ocjeni tužioca, osuđen na skoro tri puta manju kaznu od predviđene zakonom.

Veljović: Tražimo dokaze i za druga ubistva U Beogradu su tokom jučerašnjeg dana uhapšene četiri osobe, čiji se identitet drži u strogoj tajnosti. Prema nezvaničnim informacijama, jedan od njih sumnjiči se da je direktni izvršilac zločina, a drugi da ga je naručio. Riječ je o veoma opasnoj grupi, koja se, prema riječima direktora srpske policije Milorada Veljovića dovodi u vezu sa još dvije likvidacije u Srbiji i Crnoj Gori. Policija sada ispituju i moguću umiješanost ove grupe sa ubistvom Darka Bugarina u Kotoru, ali i likvidacijom Vidakoviće-

vog druga Đuro Sanader, koji je ubijen 25. aprila na kućnom pragu u Pančevu i to samo nekoliko dana pošto je Vidaković uspio da izbjegne sigurnu smrt u tom gradu.Postoji spekulacija da bi ova hapšenja mogla pomoći i u istrazi o ubistvu Nikole Bojovića, brata vođe zemunskog klana Luke Bojovića. “U Budvi je uhapšena jedna osoba, a u Beogradu četiri. U toku su saslušanja, a u cilju istrage prije sjutra ne mogu saopštiti više detalja o tome”, kazao je Veljović za DN, podsjećajući da mu je juče

u cjelodnevnoj posjeti kolega Stojanović i timovi iz dva Tužilaštva. “Sada radimo na tome da se nađu materijalni dokazi za još neka ubistva koja su se dogodila u dvije zemlje. Zato nam je potrebna podrška tužilaštva”, kazao je on, navodeći da je ova istrga sprovedena u ovkiru nedavno potpisanog sporazuma o saradnji i zajedničkom djelovanju. Veljović je samo dan nakon ubistva u Budvu poslao tri operativca kriminalističke policije, a za DN tada je najavio da će ubistvo Vidakovića biti riješeno za nekoliko dana.

ZIKS

Zatvorenici štrajkom protiv amandmana Damjanovića U Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija nezadovoljni ponuđenim zakonskim rješenjem poslanika SNP Oko 250 zatvorenika ZIKS-a u Spužu stupilo je u štrajk glađu zbog najave poslanika SNP-a Aleksandra Damjanovića da će na predlog Zakona o amnestiji kojim se osuđenici, pod određenim uslovima, oslobađaju od izvršenja 25 odsto kazne zatvora, podnijeti amandmane kojima se ograničava to pravo. Iz Ministarstva pravde su najavili da će preduzeti sve aktivnosti iz svoje nadležnosti povodom davanja mišljenja na dostavljeni predlog zakona, te da će nezadovoljne zatvorenike, u cilju pronalaska kompromisnog rješenja, danas posjetiti generalna direktorka za izvršenje krivičnih sankcija Slavica Ra-

brenović. Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu sjutra će razmatrati predloženi Zakon. Uz inicijativu za usvajanje zakona koju je potpisalo oko 20.000 građana, na dnevnom redu nadležnog skupštinskog odbora naći će se i Damjanovićevi predlozi kojima bi se amnestija zabranila onima koji su već imali prilike da uživaju u njenim blagodetima, kao i onima koji su osuđeni za teško ubistvo ili pokušaj teškog ubistva. Upravo takvi amandmani naveli su zatvorenike da stupe u štrajk glađu. Oni su u dopisu upućenom DN istakli da se do 2010. godine u tom pogledu nije pravila razlika između

počinioca teškog ubistva i ostalih zatvorenika, te da je do tada amnestija bila dozvoljena svim zatvorenicima, bez obzira da li su ranije pomilovani. “Odbor za ljudska prava zauzeo je stav da su počinioci teškog ubistva ili pokušaja teškog ubistva diskriminisani prilikom donošenja Zakona o amnestiji 2010. godine. Identičan stav zauzeo je i ombudsman, uprava ZIKS-a i ministar pravde čiji stav nam je prenio direktor ZIKSa na jučerašnjem sastanku”, navodi se u dopisu zatvorenika ZIKS-a. Uvažavanjem takvih predloga, pojasnili su, amnestirale bi se osobe koje su ubile nekog, ali im nije suđeno za teško ubistvo, a ne bi oni

koji su ranili nekog, a suđeno im je za teška ubistva u pokušaju. Pozivajući se na odredbu zakona da je “svako osuđeno lice dužno da izdrži polovinu zatvorske kazne” zatvorenici su naveli da “ne postoje zakonske smetnje da osobe koje su ranije dobile amnestiju, ponovo budu amnestirane”. Nezadovoljne zatvorenike koji su štrajk započeli u kantini, a potom ga nastavili u sobama, juče je obišao direktor ZIKS-a Spuž Miljan Perović. “Direktor Zavoda je sa svojim pomoćnicima razgovarao sa osuđenim licima na njihovu molbu. Direktor ZIKS-a je saopštio da su Ministarstvo pravde i ZIKS podrža-

li donošenje Zakona o amnestiji, a Vlada je svojim mišljenjem od 11.03, dostavljenim Skupštini, dala saglasnost za donošenje Zakona”, saopšteno je juče iz Ministarstva pravde. Zatvorenici vjeruju da bi se donošenjem novog zakona o amnestiji bez pomenutih amandmana trajno riješilo pitanje diskriminacije osuđenika, ali bi se i rasteretili zatvorski kapaciteti, a osuđenicima bi se dala šansa za novi život. Iako voljni da nađu zajedničko rješenje, iz Ministarstva pravde su ukazali da “štrajk nije način rješavanja potencijalnih sporova i nikako legitiman pritisak na kreiranje politike u ovoj oblasti”. S.K.


Hronika 11

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

NEgIRALI KRIVICU

Kragujevčanin uhapšen zbog silovanja Policija Srbije uhapsila je Slavka Šofrana (58) iz Kragujevca, za kojim je bila raspisana poternica podgoričkog Interpola, saopštila je Uprava policije Crne Gore. Policija je navela da je međunarodna poternica za Šofranom bila raspisana na zahtev crnogorskih pravosudnih organa. Šofran se potražuje radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od devet godina i šest mjeseci, na koju ga je 2011. godine osudio Viši sud u Podgorici, zbog počinjenog krivičnog djela silovanja u sticaju sa krivičnim delom otmice, saopštila je crnogorska policija. Dodaje se da slijede kontakti nadležnih organa dve države radi ekstradicije Šofrana Crnoj Gori.

Komišije uočile pljačkaša Pripadnici podgoričke policije podnijeli su izvještaj protiv maloljetnog sugrađanina B.V. (16) zbog sumnje, da je počnio krivično djelo “teška krađa” na štetu M.C. iz Tuzi. Iz policije su saopštili da su dva dana ranije, primili prijavu da je iz komšijske kuće vlasnika M.C. koji trenutno ne stanuje u njoj, primijećena nepoznata osoba koja napušta kuću. Postupajući po prijavi, policijski službenici su izašli na lice mjesta i zatekli B.V., koji je, kako se sumnja, prethodno obio komarnik na prozoru od kupatila kuće, a potom ušao u unutrašnjost, gdje je izvršio premetačinu i sumnja se, otuđio mobilni telefon, novac i više komada zlatnog nakita.

Mislili da ima psihički problem U Višem sudu u Podgorici svjedočili ljekari optuženi za smrt Cetinjanke Ivane Šoć Ljekari Kliničkog centra Crne Gore Dragan Obradović i Brankica Dupanović, optuženi da su nesavjesnim postupanjem učinili niz propusta u liječenju Cetinjanke Ivane Šoć, čime su uzrokovali njenu smrt, kazali su da se ne osjećaju krivim. Obradović i Dupanović terete se za teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi. Prema navodima optužnice, Ivana Šoć liječena je na Infektivnoj klinici od 12. do 18. februara 2011. godine, kada je otpuštena u veoma teškom stanju, da bi nepuna 24 sata nakon toga preminula na Cetinju. Iako je obdukcioni nalaz pokazao da je preminula od virusa AH1N1 (svinjskog gripa), doktori nijesu uspostavili sumnju na grip, niti odmah dali antivirusnu terapiju. Ostali su uporni u tvrdnji da se radi o lakom virusnom oboljenju, bez komplikacija, a da je uzrok kliničkom stanju psihičke prirode. “Ne osjećam se krivim ni u ljudskom, ni u profesionalnom smislu. Sve što je bilo u mojoj moći da učinim tokom liječenja sam uradio”, kazao je Obradović na početku iznošenja svoje višečasovne odbrane. On je naveo da je tokom liječenja Cetinjanke preduzeo sve mjere koja propisuju načela medicine. “Iz cetinjske bolnice dostavili su dokumenta u kojim je pisalo da su nalazi srca i pluća normalni, ali da je pacijentkinja blago dehidrirana zbog čega su je poslali u Podgoricu. U toj dokumentaciji pisalo je da je alergična na brojne ljekove, da ima povišenu temperaturu, jezu, drhtavicu i osjećaj gušenja. Ja sam je pregledao, razgovarao sa njom i njenom sestrom i rekle su mi da su se simptomi pojavili dva dana ranije. Pregledom je ustanovljeno da joj je temperatura 37,2, da normalno diše, da je svjesna, orijentisana”, kazao je Obradović, dodajući da tokom pregleda Šoć nije imala gušenje. Upravo zato što su simptomi trajali duže od dva dana i što Šoć nije bila u “rizičnoj grupi”, objasnio je doktor, nije joj dat lijek za svinjski grip “tamiflu”, jer on slabo djeluje nakon 48 sati. “Nedugo zatim dogodilo se nešto veoma čudno. Pacijentkinja je imala osjećaj gušenja u toku kojeg je pravila bizarne pokrete, zijevala, plazila

jezik. Kada sam joj rekao da prestane, ona je prestala. Upravo zato sam zaključio da nije u pitanju gušenje, već psihološki problem”, objasnio je optuženi. U konsultaciji sa drugim ljekarima, Šoć je ponovo vraćena u UC, a psihijatar joj je propisao terapiju od koje su nestali sporni simptomi. “Saznao sam i da je Šoć preživjela anafilaktički šok, pa prema mom mišljenju, njeno ponašanje je bilo posljedica toga. Takođe, saznao sam i da je u cetinjskoj bolnici odbijala da prima infuziju i da je slomila toplomjer. To je dodatno potvrdilo da je u pitanju psihijatrijski problem”, naveo je Obradović. Naredna dva dana on je bio slobodan, a iz UC mu je javljeno da je Cetinjanka tih dana imala temperaturu 39 i 38. “Nalaze smo radili maltene svakodnevno i bili su uredni. Onda, 18. sam joj rekao da ide kući. Samo je zatvorila oči i legla, što govori na povećanu aksioznost. Dan kasnije saznao sam da je umrla. Bio sam u šoku. Ni dlaka s glave nije pomislila da bi moglo da joj bude loše, kamoli da bi umrla”, dodao je Obradović. Na pitanje pravnog zastupnika oštećene porodice, advokata Duška Jovovića, od kojeg virusa je izliječena Šoć, pošto je tako pisalo u otpusnoj listi, optuženi je odgovorio: “Nijesmo mogli dokazati u kojem virusu se radi. U pitanju je bila blaga virusna infekcija bez komplikacija”. Odgovarajući na pitanje svog branioca, advokata Zdravka Begovića, Obradović je kazao da se prema njegovom mišljenju smrt nije mogla očekivati ni preventirati jer je nastala kao posljedica burne reakcije imunološkog sistema. Maltene iste navode odbrane iznijela je i optužena Dupanović. Ona je kazala da je i ona za vrijeme svog dežurstva redovno radila nalaze Šoć koji su bili uredni. Doktorica je tvrdila i da je novo mjerenje kiseonika u krvi uradila 17. februara kada je Šoć dobila iste simptome osjećaja gušenja. “Tokom noći desetak puta sam ulazila kod nje i spavala je. Ujutru sam predala dežurstvo i na kolegijumu sam prenijela stanje pacijenta”, kazala je Dupanović.

KRAĐA STRUJE U KAP-U

Traže još dvoje Rusa radi saslušanja

Podgorička policija potražuje još dvoje ruskih državljana kako bi obavili sa njima informativni razgovor povodom krađe struje u KAP-u. Kako Dnevne novine saznaju od izvora bliskom istrazi, riječ je o zamjenici finansijkog direktora Dmitrija Potrubača, Ruskinji Ani Stavilo i izvršnom direktoru Juriju Mojsejevu. Prema nezvaničnim informacijama, policajci su njih i Potrubača, koji je uhapšen u srijedu 10. jula, u tri navrata tražili u KAP-u, pokušavajući da im uruče pozive na informativni razgovor. Izvor DN je kazao i da Rusi koji se potražuju nijesu u Crnoj Gori, da za sada nemaju status osumnjičenih te da se za dalje poteze čeka naredba Osnovnog državnog tužilaštva koje vodi istragu. Potrubač je uhapšen na Graničnom prelazu Dubrakovo prilikom pokušaja da izađe iz države. Navodno, u automobilu koji je bio ispred njegovog na graničnom prelazu, iz Crne Gore izašla je Stavilo. Potrubač je uhapšen zbog sumnje da je on sa KAP-om protivpravno prisvojio električnu energiju u količini od 190.515 MW/h, vrijednosti 9.640.079 eura, čime su, za toliki iznos, oštetili Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES). Nakon saslušanja, Rusu je određen pritvor do 30 dana. Prije desetak dana, specijalni tužilac za organizovani kri-

minal Đorđina-Nina Ivanović naredila je hitnu istragu o krađi struje u KAP-u. Tako su inspektori za privredni kriminal ušli u upravnu zgradu fabrike iz koje su izuzeli sva dokumenta, da bi zatim uzeli i nekoliko kompjutera. Na osnovu preduzetih radnji pojavila se sumnja da je finansijski direktor jedan od odgovornih za krivično djelo “teška krađa”, te je počela potraga za njim, kako bi se obavio informativni razgovor. Pošto Potrubača nije bilo moguće pronaći, za njim je raspisana lokalna potjernica. M.V.P.

Obišli ga prijatelji iz Rusije Potrubača su juče u pritvorskim prostorijama u Spužu obišli prijatelji iz Rusije, koji su mu donijeli stvari i hranu, saznaju Dnevne novine. On se u protvoru, koji mu je odredio sudija za istrage osnovnog suda u Podgorici Miladin Pejović nalazi od prošlog petka, a njegovo hapšenje izazvalo je burne reakcije u Rusiji, zbog čega je diplomatskim kanalima upućena i protesna nota Crnoj Gori.

TAg

Oduzeto oružje

Falsifikovana otpusna lista? Pravni zastupnik porodice Šoć kazao je da oni sumnjaju da je otpusna lista falsifikovana, odnosno da nijesu iste ona u dokazima i ona koja je iz KC-a predata porodici. Uz tu tvrdnju on je pokazivao sudiji dvije otpusne liste, ali kako se ne nalaze u spisima pred-

meta, sudija nije dozvolila njihovo razmatranje. Optuženi Obradović kazao je da je mjesec-dva nakon smrti djevojke Komisija za kontrolu kvaliteta liječenja ustanovila da nije bilo propusta u postupanju sa mladom Cetinjankom.

UDES NA SLIJEPAČ MOSTU

Pjevač teško povrijeđen

Laketić u bolničkoj postelji

Pjevač izvornih pjesama Milisav Moto Laketić (55) zadobio je teže, a njegov sinovac Miloš (20) lakše povrede u lančanom saobraćajnom udesu koji se dogodio juče oko 11 časova u mjestu Slijepač most, na dionici magistralnog puta Ribarevine - Podgorica. Milisav Laketić je putovao kao suvozač u “golfu” kojim je upravljao Miloš, kada je u njihovo vozilo otpozadi udarila “opel astra“ (RG VA O31 P) kojom je upravljao Milan Kamenica (66) iz Valjeva. “Golf” Laketića je usljed lančane reakcije udario u “golf” (PG DP586), za čijim upravljačem je bio Milan Krstić, koji je zaustavio vozilo i dajući znak namjeravao da skrene

u pravcu regionalnog puta prema Pljevljima. U bjelopoljskoj bolnici su kazali za Dnevne novine da su starijem Laketiću slomljena dva vratna pršljena i da je njegovo stanje stabilno, dok je Miloš na sopstvenu inicijativu upućen na kućno liječenje. “Osjetio sam stravičan udar, isto kao da je bomba bačena. Nesrećni turista koji je putovao vozilom iza nas u jednom trenutku je mahinalno pogledao prema željezničkom mostu na Slijepač mostu i taj trenutak nepažnje bio je sasvim dovoljan da izazove lančani sudar”, ispričao je Milisav Laketić. Uviđaj su obavili ovlašćeni službenici bjelopoljske policije. B.Č.

Ilustracija Policijski službenici iz Herceg Novog su, protekle sedmice, podnijeli krivične prijave protiv sugrađana Z.Đ. (49) i J.M. (31), zbog sumnje da su pojedinačno počinili krivična djela “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”. Od Z.Đ. je, kako piše u saopštenju policije, uz potvrdu oduzet pištolj marke “Crvena za-

stava”, kalibra 7,62 mm za koji nije posjedovao dozvolu, a istovremeno je od njega oduzeto i 38 komada municije za taj pištolj. Prošle sedmice je od J.M. iz tog grada oduzeto više komada pištoljske i puščane municije različitog kalibra koja je otkrivena tokom pretresa njegovog stana u Igalu. S.K.


12 Crna Gora

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

Zakupci plaža

rok do 25. jula

ULCINJ - Nakon prvog sastanka na kojem su zakupci plaža zatražili pomoć od predsjednika opštine Ulcinj u riješavanju njihovih problema sa inspekcijskim organima, juče je u kabinetu predsjednika opštine Nazifa Cungua održan sastanak i sa predstavnicima ovih organa. Pored predstavnika Uprave za inspekcijske poslove i Poreske uprave, na sastanku je bio i Prelja Škrelja kao predsjednik NVU “Korisnici plaža Velike plaže” Ulcinj. U ime svih članova saopštio je sve probleme sa kojima se zakupci plaža susreću i zbog kojih nijesu bili u mogućnosti da završe sve potrebne obaveze za dobijanje odo-

brenja za rad. On je naveo da su svi članovi udruženja voljni da ispoštuju sve zakonske obaveze, ali da zbog finasijskih uslova koje nameće potpisivanje ugovora sa JP Morsko dobro nijesu bili u mogućnosti da završe ove obaveze. Škrelja je obavijestio da će održati sastanak sa članovima udruženja i tražio od inspekcijskih organa da se zakupcima plaža omogući novi vremenski rok za pribavljanje odobrenja za rad do 25. jula. Predsjednik Cungu će nakon dobijanja izvještaja sa sastanka koji će Škrelja održati sa zakupcima uputiti zahtjev prema JP Morsko dobro kako bi se izašlo u susret njihovom zahtjevu. S.G.

lipka

Kad spašavaju KAP, neka spasu i nas

KOLAŠIN – Radnici hotela “Lipka” čekaju finansijsko vještačenje kako bi se zakazalo ročište pred sudom. Inače, situacija u tom hotelu ostala je nepromijenjena, “Lipka” je zatvorena od maja, radnicima se duguje šest plata i doprinosi. Osim toga, poslanički klub SNP-a je tokom premijerskog sata predočio stanje u hotelu premijeru Milu Đukanoviću, ali povratne informacije i odgovora nije bilo. Jedan od radnika hotela Boban Medenica zapitao se šta da očekuju radnici kada premijer ne odgovara na poslanička pitanja. Po njegovim riječima, najveći problem je dokumentacija koja je još u hotelu. “Čekamo da se obavi finansijsko vještačenje, kako bi se zakazalo novo ročište, a pošto je sad sezona odmora, do jeseni nećemo biti oslobođeni hotela ‘Lipke’”, kazao je Medenica.

Sljedeći njihov korak, kako je najavio Medenica, biće zvanični dopis Ministarstvu rada i socijalnog staranja, kako bi se i ministar Predrag Bošković upoznao sa radničkom situacijom. “Pismo kojim ćemo se obratiti ministru Boškoviću je samo dio birokratske procedure koju moramo da ispoštujemo kako bismo ispunili uslov za ulazak u pravni postupak po kojem ćemo tužiti to resorno ministarstvo, jer ne rade svoj posao. Obratićemo se i Privrednom sudu i tražiti pokretanje stečajnog postupka, jer su već odavno stečeni uslovi za to, pa neka onda država preuzme obaveze oko nas, jer ako su mogli za KAP, mogu i za nas”, kazao je Medenica. Sudski vještak Ilija Bubanja, kako tvrdi, uspio je da dođe do dokumentacije koja je potrebna kako bi obavio vještačenje, koje bi trebalo da bude gotovo narednih dana. Z.B.

osvojio elbrus

Nikšićanin na vrhu Evrope NIKŠIĆ - Član Planinarskog društva “Nikšić” Vlatko Kontić osvojio je 7. jula, alpskim stilom, najviši vrh Evrope Elbrus (5.642m) kao član međunarodne ekspedicije “Elbrus 2013”, koju je organizovalo Planinarsko društvo “Balkan” iz Beograda. U ekspediciji, koju su činila 42 planinara iz sedam zemalja, Vlatko je bio jedini predstavnik Crne Gore. Vlatkov uspon na Elbrus trajao je 14 sati. Iako iskusan planinar, koji se susreo i sa ćudima Everesta, Kontić za DN kaže da mu je ovo bio jedan od najtežih uspona. “Od 42 učesnika, 39 je izašlo na vrh i, po riječima predstavnika agencije koja je pružala servisnu podršku planinarima i izdala sertifikate za uspješno osvajanje vr-

ha, to je najveća ekspedicija koja je izašla na Elbrus. Uspon je bio težak i zahtjevan. Završno penjanje dodatno je otežalo loše vrijeme i jak vjetar. Uspon je jako dug i sa razlogom planinu zovu ‘mučitelj ljudskih duša’, jer se čitavo vrijeme borite sa sobom a ne sa planinom. Neophodna je ogromna spremnost i volja da se izdrži do kraja”, priča Kontić. Koliko je osvajanje najvišeg vrha Evrope bio težak, potvrđuju i promrzline prstiju na nogama pojedinih planinara, kao i sniježno sljepilo. Na sreću, Vlatka su zdravlje i fizička spremnost dobro poslužili. Put do planine Elbrus, koja se nalazi u evropskom dijelu Rusije, pa je većina alpinista smatra najvišim vrhom Evrope, trajao je pet dana. Uče-

snici ekspedicije, koji su krenuli iz Srbije 26. juna, na putu do Rusije imali su priliku i da se upoznaju sa ljepotama Bugarske, Turske i Gruzije. Osvajanje Elbrusa za Vlatka je nezaboravno iskustvo kao i prijateljska atmosfera među učesnicima ekspedicije koji su, kako objašnjava, funkcionisali kao ekipa, bodrili i pomagali jedni drugima. Podršku Vlatku u pohod na Elbrus dali su sponzori iz Nikšića Erlang, pekara “La Montenegro”, pekara “Trend”, Stambeno d.o.o., Ural–Mont, kao i sidikat Uprave policije. Posebnu zahvalnost, kako kaže Kontić, duguje prijateljima iz Odjeljenja granične policije Nikšić - kancelarija za strance, koji su ga podržavali od samog početka. M.R.

invalidi rada

Pale svijeće propaloj privredi

opoMena

Osigurajte jahte HERCEG NOVI - Iz Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore podsjećaju da je osiguranje svih plovila obavezno. Nacionalni biro osiguravača Crne Gore (NBOCG) i ove godine, u jeku nautičke sezone, podsjeća sve korisnike i vlasnike plovnih objekata da je Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju utvrđena obaveza osiguranja vlasnika plovnih objekata za štete pričinjene trećim licima. Kako je navedeno u saopštenju Biroa, Zakonom je jasno definisano da je svaki vlasnik odnosno ovlašćeni korisnik plovnog objekta koji je upisan u registar plovnih objekata dužan da zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju upotrebom plovnog objekta pričini licima nanošenjem tjelesnih povreda, oštećenjem zdravlja i smrti. Vlasnik plovnog objekta koji ne podliježe obaveznom godišnjem pregledu

dužan je da zaključi ugovor o osiguranju prije dobijanja dozvole za plovidbu koja važi duže od jedne godine i da osiguranje obnavlja u periodu važenja te dozvole. Takođe, Zakonom jasno je definisano da je “zabranjena upotreba plovnog objekta u pomorskom saobraćaju bez zaključenog ugovora o osiguranju”. Ova odredba se odnosi i na vlasnike tj. ovlašćene držaoce inostranih plovila koji plove domaćim vodama. Upotreba takvog plovnog objekta u pomorskom saobraćaju nije dozvoljena bez zaključenja ugovora o osiguranju. Prema podacima kojima raspolaže NBOCG u toku 2012. godine izdato je ukupno blizu 1.800 polisa osiguranja od odgovornosti plovila, za sve kategorije plovila, što je na osnovu raspoloživih podaka daleko ispod ukupnog broja plovila upisanih u registre nadležnih organa. S.M.

BIJELO POLJE - Predstavnici propalih bjelopoljskih preduzeća i invalida rada juče su održali sastanak i dogovorili da 24. jula u pet do 12 u Ulici slobode u blizini parka zapale svijeće u znak pomena nekadašnjem “nosiocu življenja” a sada propaloj privredi čiji radnici traže milostinju. Predsjednik Udruženja invalida rada Lazar Knežević saopštio je da su, pored ostalog, zahtjevi da se invalidima rada izađe u susret, poboljša status i omogući izmjena zakona kod Fonda PIO. “Tiče se prijevremenog penzionisanja gdje bi se u radnu grupu koja će raditi na izmjenama i dopunama

uključili predstavnici našeg udruženja. Tražimo da se svim radnicima koji su predali zahtjeve prema Fondu rada u vezi sa isplatom zaostalih potraživanja iz radnog odnosa, u najkraćem roku odgovori i postupi po njihovim zahtjevima. Takođe zahtijevamo da se svim radnicima koji su ostali bez posla na sjeveru države isplate otpremnine po godini staža kao što je to urađeno radnicima u Podgorici i gradovima na jugu Crne Gore”, iznio je Knežević. On je kazao da je razlog protesta ignorantski odnos institucija, a prije svega Ministarstva rada prema njihovim zahtjevima.

“Posebno nam je teško palo obrazloženje kojim je odbijen naš zahtijev da smo mi teret Fonda PIO. Teret nijesu njihove dnevnice, putovanja, penzije koje premašuju 1.500 eura, otpremnine koje se kreću i do 100.000 eura. Takvi njihovi troškovi nijesu teret države a crkavica za invalide jeste”, kazao je Knežević. Predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva Bogdan Krgović, koji je juče prisustvovao sastanku predstavnika propalih preduzeća sa invalidima rada, kratko je prokomentarisao da podržava njihove opravdane zahtjeve koji se tiču ostvarivanja prava iz radnog odnosa. B.Č.


Crna Gora 13

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

klizište

Opština će sanirati tlo Sanja Milović

M

ještani naselja Crnica kod Herceg Novog, koje je već šest godina ugroženo klizištem, juče su uspjeli postići dogovor sa predsjednikom opštine Dejanom Mandićem, tako da su odustali od blokade puta Meljine - Petijevići. Dogovor podrazumijeva da opština polovinom oktobra uđe u sanaciju tla i pojedinačnih objekata po projektu Rudarskogeološkog fakulteta iz Beograda.

HERCEG NOVI - Predsjednik opštine Dejan Mandić je istakao da 360.000 eura, koliko je bilo potrebno sakupiti minulih godina, lokalna samouprava nije imala, ali da sada zbog izmirenja dugova ka državi, te obećavajuće sezone, novca ima na raspolaganju, te da će do dugo očekivane sanacije ipak doći. On je kazao i da će narednih dana opština ući u raspisivanje javnog poziva za najpovoljnijeg izvođača za sanaciju terena, tako da za dva mjeseca očekuje da bude gotova tenderska dokumentacija. “Obići ćemo objekte sa stručnom ekipom koja je i radila tehničku i projektnu dokumentaciju, da provjerimo

da ukoliko postoji hitnoća, da priđemo intervenciji na pojedinim objektima i prije završetka tenderskog postupka na način što postoji zakonska mogućnost da u hitnim slučajevima možete intervenisati i van tenderskog postupka. Očekujem da će ta ekipa doći ovdje za 15 dana i obići teren. Projekat sanacije podrazumijeva jedan red šipova i intervencije na pojedinačnim ili grupnim objektima na način da se pored takvih objekata postavljaju šipovi ili kontrafori”, objasnio je gradonačelnik Mandić. On je obećao i da će opština finansijski pomoći ljudima i da saniraju kuće, a da će od sudskog epiloga, ko-

ji treba da utvrdi krivca za pokretanje klizišta, zavisiti i da li će pomenutih 360.000 koje se opredjeljuju iz budžeta biti refundirano. Milun Šapić, koordinator aktivnosti mještana Crnice, ocijenio je da je djelimično zadovoljan ishodom razgovora, naglasivši da kada su mještani već pokazali strpljenje šest godina, pokazaće i naredna tri mjeseca, ali da svakako od zahtjeva za hitnu sanaciju neće odustati. Mještanin Mića Knežević je istakao da su se obećanja već naslušali i izrazio skepsu prema posljednjem obećanju gradonačelnika Mandića. “Nesreća nam svakodnevno visi nad glavama. Ko je kriv za situaciju u kojoj smo se našli daće sud i Građevinski fakultet, ali treba reći da su tri profesora sa ovog fakulteta prethodno dala izjave sudu da je isključivi krivac pokretanja klizišta divlja deponija”, poručio je Knežević Podsjećamo da se 20. februara 2008. godine u zaseoku Crnica na Podima kod Herceg Novog pokrenulo klizište, koje je uništilio 24 kuće i prinu-

kom radova na putu Meljine - Petijevići, tužili su opštinu Herceg Novi i firme Univerzal monte i Prijedor putevi. S.M.

nova nvo

budi odgovoran.me

Žele da urede taxi djelatnost u Budvi BUDVA – Nekoliko budvanskih taxi preduzeća osnovalo je NVO Montenegrotaxi, kako bi uz saradnju sa nadležnim opštinskim i državnim službama pokušali da uvedu red u taxi djelatnost u Budvi. Pozvali su i sve legalne firme i taxi preduzetnike da im se pridruže. Kako kažu, na osnivanje NVO natjerala ih je besomučna borba protiv nelegalne i nelojalne konkurencije, kao i nesavjesni rad određenih opštinskih i državnih struktura. “Iz godine u godinu se pogoršava stanje na ulicama Budve što se tiče taxi prevoza. Na ovaj način želimo

da se predstavimo javnosti kao firme koje žele da daju svoj doprinos uređenju ove djelatnosti u našem gradu. Smatramo da uz malo dobre volje i boljom kaznenom politikom bi moglo vrlo brzo da se riješi postojeće stanje i dovede u red. Mislimo da bi to svima bilo u interesu, i građanima i turistima, kojih je sve više. Pozivamo sve leglane firme i preduzetnike koji se bave taxi prevozom da se pridruže našoj inicijativi”, poručili su osnivači nove NVO. Kako navode, pokušaće da ostvare saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova - Područnom je-

dinicom u Budvi, Ministarstvom turizma, Ministarstvom rada, Poreskom upravom, lokalnom Komunalnom policijom i svim opštinskim organima. N.L.

turizam

otpad

Uspomena koju gosti nose kući BAR - Ekološki pokret Ozon prijavio je juče barskoj Komunalnoj policiji nelegalnu deponiju na kojoj preovlađuje životinjski otpad, a koja se nalazi između tunela Ćafe i Utjin. Kako se navodi u saopštenju Ozona, deponiju su prijavili inostrani turisti, koji su na tom mjestu zastali kako bi uživali u pogledu na more. Turisti su, kako su ocijenili iz ove NVO, bili potpuno zgroženi deponijom, koja će, kako vjeruju, uticati na njihov konačan utisak o Crnoj Gori. “Nadamo se da će Komunalna policija opštine Bar odmah reagovati i u skladu sa svojim nadležnostima uticati da se lokacija sanira, jer postojeći problem nanosi višestruku štetu i lokalnoj zajednici i državi, koja je, da podsjetimo još jednom, Ustavom deklarisana kao ekološka”, saopštili su iz Ozona. Dodaje se da se nakon više od 260 prijavljenih divljih deponija može ustvrditi da je komunalnim policajcima potrebna dodat-

dilo osam porodica da potraže drugi privremeni smještaj. Budući da krivca u pokretanju klizišta mještani prepoznaju u divljoj deponiji nastaloj to-

na tehnička podrška, naročito tokom ljeta, ukoliko Crna Gora želi da se Zakon o upravljanju otpadom konačno počne primjenjivati. Problem je u tome, kako tvrde u Ozonu, što se većina sredstava davala za “promašene strategije” i projektnu dokumentaciju “neostvarivih projekata”, dok se o onima koji zakon treba da primjenjuju nije vodilo računa. “Da bi se stanje popravilo, biće potrebno uložiti i u izgradnju kapaciteta komunalnih policija, i to ne samo u dijelu obučenosti za upotrebu pendreka i lisica, što predlaže nacrt zakona o komunalnim djelatnostima, koji je na čekanju u skupštinskoj proceduri više od godinu. Mišljenja smo da su neophodne i značajne kadrovske promjene u ovoj oblasti, jer je očigledno da je potreban dijametralno suprotan pristup od dosadašnjeg, koji je bio katastrofalan”, zaključeno je u saopštenju Ozona. V.K.

Prijem u ECTAA velika obaveza BUDVA – Ulaskom Crnogorskog turističkog udruženja u Evropsku asocijaciju putničkih agencija i turoperatora ECTAA, Crna Gora ima otvoren prostor i mogućnost da ide ka otvorenoj mreži agencija, turoperatora i organizatora putovanja koji postoje na evropskom prostoru i kroz te kontakte da ostvaruje komeracijalne benefite. To je na konferenciji za novinare povodom prijema CTU u ovu asocijaciju kazao predsjednik ECTAA-e Boris Žgomba. CTU je 30. maja ove godine i formalno postalo član ECTAA, a time Crna Gora 32 članica te evropske asocijacije. Inače, Crna Gora je jedina zemlja koja nije članica Evropske unije a primljena je kao punopravni partner u ovu najznačajniju asocijaciju, koja kreira turističku politiku Starog kontinenta. Navodeći da prijem CTU u ECTU predstavlja veliku čast, ali i veliku obavezu, predsjednik CTU Žarko Radulović kazao je da je u posljednjih desetak godina započela obnova našeg turizma, te da se nada da će narednih godina biti mnogo bolje i uspješnije. “Sa onim što imamo mi smo zaslu-

žili i zavrijedili da nas priznaju kao punopravnog člana ECTAA. Učlanjenjem u ovu organizaciju nalazimo se na izvoru gdje se kreira turizam, a ECTAA je upravo mjesto gdje se turizam kreira za narednih pet, deset ili 20 godina. Imamo i veliku obavezu, jer moramo da postanemo i postignemo one standarde koje imaju ostale članice ove asocijacije”, kazao je Radulović. ECTAA predstavlja 31. zemlju u Briselu pri Evropskoj uniji, a kako je ka-

zao generalni sekretar Michel de Blust, pokušavaju da budu glas turizma unutar institucija EU, kao i da ojačaju poslovne odnose među 31 zemljom koje su dio EU. U okviru ECTAA godišnje se ostvaruje 300 milijardi eura prometa, a kako je kazala pomoćnica ministra turizma Željka Radak-Kukavičić, iskustva i znanja članica ECTAA poslužiće u daljem razvoju crnogorskog turizma. N.L.


14 Crna Gora IZGRADNJA KOLEKTORA

Sanacija puteva traje još nekoliko dana

HERCEG NOVI - Izvršni direktor Društva sa ograničenom odgovornošću za izgradnju kanalizacione i vodovodne infrastrukture u Herceg Novom Milorad Velaš najavio je da će turska firma Čeltičoglu još nekoliko dana raditi na sanaciji puteva nakon izgradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture i kolektora u ovom gradu. U pitanju su, kako je pojasnio, manje korekcije u Kumboru i tunelu Meljine-Zelenika, koje neće uticati na normalan protok saobraćaja. Velaš je istakao da je u planu potpuna sanacija zaobilaznice kroz Lalovinu, ali i da će stari željeznički tunel od Zelenike ka Meljinama biti osposobljen za pješake. On je još dodao da postoji mogućnost da radovi budu nastavljeni i tokom ljeta na lokaciji kod Vatrogasnog doma i bivše kasarne Orijenski bataljon u Kumboru, ukoliko za njih dozvolu da predsjednik opštine Dejan Mandić.

Inače, za devet mjeseci Čeltičoglu je uspio postaviti pola od ukupno 30 km duge vodovodne i kanalizacione dionice, a ovaj posao, za koji je krajnji rok februar 2014. godine, biće nastavljen od septembra. S.M.

KNJIŽEVNI SUSRETI

Pjesnička riječ na izvoru Četreset treći književni susreti “Pjesnička riječ na izvoru Pive” biće održani od 19. do 21. jula u Plužinama. Ova tradicionala manifestacija, koju već 43. godinu u organizuje plužinski Centar za kulturu, počeće sa brojnim promocijama, izložbom karikatura, te predstavlenjem zavičajnih pjesnika i dodjelom ovogo-

dišnjih nagrada laureatima pjesničkih konkursa. U Centru za kulturu, biće promovisane nove knjige, izdate u protekloj godini. Za sve zaintresovane koje žele da posjete ovu manifestaciju, iz Podgorice je orgnizovan prevoz. Polazak je u 11 časova ispred hotela “Crna Gora”, dok je povratak predviđen u nedjelju u devet časova. R.R.

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

KRIVIČNA PRIJAVA

DPS podnijela prijavu protiv Pupovića zbog stranačkog zapošljavanja PLJEVLJA - Biti predsjednik opštine Pljevlja rizičan je posao. Protiv posljednje dvojice, Filipa Vukovića iz DPS i Miloja Pupovića iz SNP, podnijete su krivične prijave. Vukovića je opštinska Služba za unutrašnju reviziju prije skoro godinu i po osumnjičila za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad i protivzakonito postupanje prilikom raspolaganja sredstvima budžeta opštine, a DPS tereti Pupovića za povredu ravnopravnosti pri zapošljavanju. Pljevaljski odbor DPS saopštio je juče da je tužilaštvu u tom gradu podnio krivičnu prijavu protiv Miloja Pupovića, predsjednika opštine Pljevlja, zbog osnovane sumnje da je učinio krivično djelo protiv prava iz rada. Pupović je, smatra DPS, počinio krivično djelo povreda ravnopravnosti u zapošljavanju, koje je inkriminisano odredbom člana 225 Krivičnog zakonika, za šta je propisana novčana ili kazna zatvora do jedne godine. “Poznato je da se u Opštini Pljevlja zapošljavaju samo lica, kako na određeno, tako i na neodređeno vrijeme, koja su politički istomišljenici koalicije Bolja Crna Gora - Bolja Pljevlja, koja je preuzela lokalnu vlast u septembru 2011. godine, a sastavljena je od političkih partija: Nova, SNP, PzP, Narodna stranka. Samo neka od lica koja su se zaposlila zahvaljujući učinjenom krivičnom djelu jesu članovi porodica funkcionera stranaka iz gore navedene koalicije”, navodi se u saopštenju Informativne službe OODPS Pljevlja. U saopštenju se podsjeća i da je Ustavom “zabranjena svaka neposredna i posredna diskriminacija,

po bilo kom osnovu”, a da je zakonima o radu i državnim službenicima i namještenicima “zabranjena neposredna i posredna diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na pol, rođenje, jezik, rasu, vjeru, boju kože, političko ili drugo uvjerenje ili neko drugo lično svojstvo” te da je “zabranjeno dovoditi u povlašćeni, odnosno neravnopravan položaj državnog službenika, odnosno namještenika u ostvarivanju njegovih prava i obaveza ili mu uskraćivati, odnosno ograničavati prava, a naročito zbog političke, nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti ili po osnovu dru-

gog ličnog svojstva suprotno Ustavu i zakonu”. “Predsjednik opštine kao izvršni organ je na osnovu člana 41 stav 1 i stav 3 Zakona o lokalnoj samoupravi učinio krivično djelo povrede ravnopravnosti u zapošljavanju diskriminišući građane pri zapošljavanju, zahtijevajući kao jedini kriterijum političku pripadnost partijama NSD, SNP, PzP i Narodnoj stranci”, navodi se u saopštenju uz poziv državnim organima “da preduzmu sve zakonom predviđene radnje kako bi se zaustavila diskriminacija po svim prethodno navedenim osnovama”. D.K.


Crna Gora 15

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

Uz preferans bježe od samoće dnevni centar za stare

PREMINULI Radmila Blagote Todorović rođena Radović, 15. jula 2013. u 57. godini. Sahrana će se obaviti 17. jula na mjesnom groblju u Jasenovom Polju u 15 časova.

Zorica Dubak rođena Zogović, 15. jula 2013. u 61. godini. Sahrana će se obaviti 17. jula u 15 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Mila Radunovića S2, Momišići, Podgorica.

Gojko Vasa Roganović 15. jula 2013. u 81. godini. Sahrana će se obaviti 17. jula u mjestu Brestice u 15 časova.

Batrić Šoba Ivanov Vuković u 76. godini. Sahrana će se obaviti 17. jula 2013. na groblju Bijela Rudina – Bandići u 14.30. Kuća žalosti selo Ćurilac.

Mirjana Mima Borislava Đekić rođena Jovanović, 15. jula 2013. u 61. godini. Sahrana je obavljena 16. jula na groblju Čepurci.

Žarko Mirkov Bulatović 15. jula 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 16. jula u 15 časova u Gornjim Rovcima.

Nikola Buji Lazarev Jablan Mira Rovčanin

P

rojekat Dnevni centar za stare ponovo je podržao UNDP, pa će servis raditi do 15. aprila naredne godine. Trenutno Centar koristi oko sedamdeset osoba starijih od 65 godina, a interesovanje je veliko. Korisnici kažu da im je Dnevni centar lijek za samoću, te da se nadaju da će nastaviti da radi i nakon aprila. Pored druženja sa svojom generacijom, starima je u Centru obezbijeđen i topli obrok, kao i osnovna medicinska pomoć.

NIKŠIĆ - Svakog jutra poslije devet sati osamdesetšestogodišnji Luka Vojinović odlazi u Dnevni centar za stare. Ne ide Luka u Dnevni centar jer mu nedostaje topli obrok, već topla riječ i društvo. Samoća ne prija nikome a kada čovjek ostari, zna biti težak saputnik kojeg samo društvo može prevariti. Bijeg pod samoće u Dnevnom centru za stare pronašlo je još oko sedamdeset penzionera koji u toku radne sedmice gotovo svakodnevno dolaze u Centar. “Ovdje sam od osnivanja. Uslovi su idealni. Za osoblje imam samo riječi hvale”, priča Luka a njegove

riječi potvrđuju klimanjem glave i ostali starci koji žurno čekaju da Luka završi razgovor pa da nastave partiju peferansa. U prostoriji koja je namijenjena za druženje, gdje vlada prijatna atmosfera i gdje se u vazduhu osjeća poštovanje, jedni su igrali šah, drugi čitali novine, a neki tek pristizali na partiju razgovora, šale i razbribrige. “Ovo je veliko da čovjek ima mogućnost da u ovim godinama ima svoje društvo i da ima sa kim da progovori, da se našali. Samica i samoća je najteža kazna na koju se osuđuju najveći kriminalci, a ja

ekokamp

sam sam. Ovo mi mnogo znači”, kaže Luka. I ostalim članovima Centar je od velike važnosti, kako su nam kazali, da dođu i da uživaju sa prijateljima. Dnevni centar za stare, zahvaljujući UNDP koji je podržao projekat, biće otvoren do 15. aprila naredne godine. Menadžerka servisa Danijela Nikolića kazala je za DN da je interesovanje penzionera veliko i da se nada da će Centar nastaviti da radi i nakon aprila te da će se prepoznati njegov značaj kao što je to bilo i dosad. “Treći put UNDP je odlučio da podrži naš projekat. Takođe i opština je odgovorila na naš zahtjev i prepustila nam gradsku kuću na dalje korišćenje. Od septembra nastavićemo saradnju sa menzom studentskog doma, koja će nam dostavljati topli obrok”, naglasila je Nikolić. Trenutno Dnevni centar, kako kaže Nikolić, ima oko sedamdeset članova koji ne borave u isto vrijeme u Centru već zavisno od svojih obaveza i mogućnosti dolaze, što

i odgovara kapacitetima koji su ograničeni na dvadeset osoba. Korisnici plaćaju simboličnu participaciju koja zavisi od visine njihovih prihoda. “Korisnici koji primaju materijalno obezbjeđenje i penziju ispod stotinu eura ne plaćaju participaciju. Ostali zavisno od visine penzije plaćaju od pet pa do najviše 20 eura mjesečno. Participacija je zapravo neki vid njihove donacije servisu”, rekla je Nikolić. U Centru, pored zabave, penzioneri mogu i da provjere svoje zdravstveno stanje. Medicinska sestra uvijek je tu da im izmjeri pritisak, nivo šećera u krvi, ali i da donese ljekove i zakaže pregled kod izabranog ljekara. Za korisnike Centra nerijetko se organizuju i izleti. Nedavno su posjetili Pivski manastir i Vučje, a zavisno od vremena i finansijskih mogućnosti, kako je kazala Nikolić, planiraće se i druge posjete. Pravo na korišćenje servisa imaju osobe starije od 65 godina koje žive same.

Anđa Dušanova Praščević rođena Šaranović, 15. jula 2013. u 91. godini. Sahrana je obavljena 16. jula na gradskom groblju u Danilovgradu.

Velika Tica Slobodana Milovanović rođena Milutinović, 15. jula 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 16. jula na gradskom groblju Čepurci.

Božidar Božo Petrov Pejović 15. jula 2013. u 59. godini. Sahrana je obavljena 16. jula u 15 časova u selu Staniselići, Lješanska nahija.

Miomir Petra Radunović

tivat

Uživali u Komarnici

Žal za hladovinom

NIKŠIĆ - NVO Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) realizovala je 10. jubilarno kampovanje u selu Komarnica, koje se nalazi na samom ulazu u kanjon Nevidio. Oko 20 učesnika kampa bilo je u prilici da se prepusti uživanju u prelijepom ambijentu tog lokaliteta. Učesnici koji su prvi put posjetili tad predio bili su oduševljeni prirodnim ljepotama Komarnice. Tokom nedjelju dana, koliko je trajao kamp, posjetioci su imali priliku da izvrše obilazak šireg reona sela Grabovica, obiđu vodopad Skakavica koji nastaje od Grabovičke rijeke i čija je visina oko 30 metara. Osim toga, organizavano je i spuštanje do kanjona Nevidio, jednog od najljepših kanjona Evrope. “Iskoristili smo priliku da uđemo u kanjon Nevidio u dužini od 150 metara. To je zapravo i kota poslije koje

TIVAT - Mještani Radovića i njihovi gosti zadovoljni su održavanjem komunalne higijene i vodosnabdijevanjem naselja, ali se žale na nedostatak parking prostora, traže više autobuskih linija od Tivta ka Krtolima. Oni su saglasni da je u naselju neophodno otvoriti apoteku, a gosti plaže Plavi horizont nikako da zaborave hladovinu stoljetnih stabala. Nedostatak parking prostora najvidljiviji je u centru naselja, što potvrđuju svakodnevno parkirana vozila duž trotoara. Tokom ljeta, mišljenja su mještani i njihovi brojni gosti, treba uvesti više autobuskih linija iz Tivta prema Krtolima, duž cijele krtoljske rivijere treba više i stajališta za autobuse, a neophodno je postaviti još tabli sa redom vožnje gradskog previznika Blu lajna.

se ne može vratiti nazad bez prilagođene opreme za ovakve terene. Ove godine je u odnosu na ranije nivo vode u kanjonu bio nešto viši od uobičajenog, čemu su svakako doprinijele obimne padavine za ovo doba godine, a temperatura vode je prestavljala pravo osvježenje za topao julski dan”, kazao je ispred DMEN-a Mijo Karadžić. Kako je objasnio, organizovani obilasci su realizovani kroz edukaciju o značaju očuvanja prirodnih vrijednosti i vodenih resursa i mogućnostima razvoja eko-turizma na ovim prostorima. Za razliku od ranijih godina, u blizini kanjona aktivisti DMEN-a su postavili kontejner za sakupljanje otpada što je, kako su kazali, svakako bila potreba i ranije zbog velikog broja posjetilaca ovom predivnom prirodnom pejzažu. J.L.

15. jula 2013. u 69. godini. Sahrana je obavljena 16. jula na Novom grolju.

Po mišljenju mještana, u Radovićima, makar sezonski, treba otvoriti apoteku, jer je to najizraženiji nedostatak na koji posljednjih godina ukazuju i turisti. Za pripremu ovogodišnje sezone žitelji Krtola imaju riječi hvale, a ističu da su radnici “Crnagoraputa”, doduše sa malim zakašnjenjem, okosili saobraćajnicu prema Radovićima i da je asflatiran dio puta od raskrsnice za Radoviće i Krašiće prema Bjelilima. Na plaži Plavi horizont u uvali Pržna dnevno u prosjeku boravi oko dvije do dvije ipo hiljade gostiju, koji ne skrivaju zadovoljstvo uslugom, kako u plažnom restoranu tako i na samoj plaži, ali sa sjetom govore o nekadašnjem kompleksu i žale što im je zbog ograđenog gradilišta uskraćen prostor gdje je nekada bila i najveća hladovina. Z.K.

15. jula 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 16. jula u 14 časova na groblju u Budimlji.

Božanka Beba Mlađenova Vojinović 14. jula 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 16. jula u 15 časova na Žabljaku.

Desanka Pavlova Gojnić rođena Dobrović, 13. jula 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 14. jula ispred Crkve Svetog Đorđa, selo Brčeli, Crmnica.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 Globus

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

naSIljE

Na ulicama Kaira ubijeno sedam ljudi

KAIRO - Najmanje sedam osoba je poginulo, a 261 je povrijeđena u noći između ponedjeljka i utorka tokom sukoba pristalica svrgnutog egipatskog predsjednika Mohameda Morsija i snaga reda u Kairu, rekli su egipatski zvaničnici. Uhapšena je 401 osoba zbog “provociranja nemira”. Pet osoba je ubijeno u jugozapadnom dijelu Kaira, a druge dvije u blizini trga Tahrir, izjavio je agenciji Frans pres šef hitne službe Mohamed Sultan. Informacije o sedam ubijenih potvrdio je i zvaničnik Ministarstva zdravlja Halid al-Hatib. Pristalice bivšeg predsjednika Morsija juče su ponovo protestovale ispred džamije u Nasr sitiju, gdje su se okupile desetine hiljada ljudi.

Kako je javio portal Usatudej, u Kairu je juče ponovo otvorena američka ambasada, koja je bila iz bezbjednosnih razloga zatvorena kada su počeli neredi. U posjeti Egiptu je zamjenik američkog državnog sekretara Vilijam Berns, što je prva posjeta nekog visokog zvaničnika SAD nakon svrgavanja Morsija. Berns je istakao da je najvažnije zaustaviti nasilje i početi ozbiljan dijalog koji podržavaju sve strane. Vašington je oštro kritikovao i Morsijeve pristalice i protivnike, koji su jedni druge optuživali da imaju podršku SAD. Stotine osoba je poginulo u sukobima nakon svrgavanja Morsija, 3. jula, a njegove pristalice osuđuju “vojni puč”, zbog čega su izašle na ulice.

Egipat ljut na Erdogana Zvaničnici u Kairu rekli su da su nezadovoljni zbog podrške turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana svrgnutom egipatskom predsjedniku Mohamedu Morsiju. “Postoji snažna ozlojeđenost zbog ponovljenih primjedbi turskih zvaničnika po pitanju unutrašnje situacije u Egiptu”, sa-

opštio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Badr Abdelati. On je pozvao Ankaru da “zajedničke interese, istorijske veze dvije zemlje stavi iznad svega ostalog”. Erdogan je rekao da je Morsi jedini legitimni predsjednik Egipta jer ga je “izabrao narod”, objavio je u nedjelju turski list Zaman.

Veljović

Dikićevi “grijesi”: -Formiranje posebnog odreda po uzoru na JSO -Zakletva koju je Dikić lično napisao a koja glasi “Pobijedićemo ili poginuti za Srbiju koje nema bez Kosova” -Prisluškivanje najbližih saradnika -Rat sa načelnikom UKP-a Rodoljubom Milovićem -Istrage protiv žandarma zbog reketiranja, iznuđivanja... -Angažovanje pripadnika Žandarmerije za traženje zlata

MEKSIKO

Uhapšen vođa kartela Zetas MEKSIKO SITI - Meksička vlada saopštila je da je uhapsila Migela Anhela Trevina, vođu ozgloglašenog narko-kartela Zetas. Trevino, koji je star 40 godina, poznat i kao Z-40, uhapšen je u ponedjeljak ujutro u sjevernom gradu Nuevo Laredo na granici sa SAD, rekao je predstavnik Vlade novinarima, a prenio Rojters. Ta agencija navela je da je to hapšenje veliki podstrek predsjedniku Enrike Penja Nietu u njegovoj borbi protiv organizovanog kriminala. Nieto je došao na mjesto predsjednika decembra 2012. godine obećavši da će pojačati bezbjednost i vra-

titi stabilnost u zemlju uzdrmanu “ratom protiv droge” koji je započeo njegov prethodnik Felipe Kalderon. Kalderon je uspio da moćne narko bande baci na koljena, ali je krvoproliće povećano za vrijeme njegove vladavine s obzirom da je od početka 2007. godine pa nadalje više od 70.000 ljudi ubijeno u nasilju vezanom za kartele. Mnoge od najtežih zločina u ratu oko droge počinili su pripadnici Zetasa, a među njima je i masakr nekoliko desetina emigranata na sjeveru Meksika 2010. godine, kao i masakr 49 ljudi čija su obezglavljena tijela pronađena prošle godine u blizini grada

Montereja. Bezbjednosni stručnjaci kažu da je Trevino, koji je rođen u Nuevo Laredu, preuzeo Zetas nakon što su marinci ubili bivšeg šefa kartela u oktobru 2012. godine. Za Trevina kažu da je izuzetno nasilan. Zajedno sa svoja dva brata, on je optužen da je novac od droge prao kroz trke konja prošle godine.


Globus 17

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

MILORAD VELJOVIĆ IZGUBIO STRPLJENJE

Bratislav Dikić mora da ode!

B

EOGRAD - Direktor srpske policije Milorad Veljović predložio je juče premijeru i ministru policije Ivici Dačiću smjenu komandanta Žandarmerije Bratislava Dikića. Kao razlog sa smjenu Veljović je naveo sumnju da je pripadnik Žandarmerije iz odreda Kraljevo ubio dvije osobe i zapalio njihova tijela u putničkom automobilu koji je u ponedjeljak pronađen kod Jagodine. Ovakva odluka mora biti putokaz i drugim starješinama da vode računa šta se dešava u njihovim jedinicama, istakao je Veljović.

Milorad Veljović je rekao na konferenciji za medije da je odluku donio kao čovjek i kao roditelj i da je to najmanje što se u ovom trenutku moglo učiniti. “Nemam opravdanja, ali ovo je nešto što se nikada ne smije ponoviti. Nijedan pojedinac ne smije biti iznad sistema i iznad države. Ne može niko sebi dozvoliti da funkcioniše izvan sistema direkcije policije, ako je u okviru tog sistema”, rekao je Veljović. Prema njegovim riječima, ako se nekome ne sviđa njegov predlog, to

nije njegov problem, jer on to smatra jedinim rješenjem za izlazak iz situacije u ovom trenutku. “To mora biti putokaz i drugim starješinama da vode računa šta se dešava u njihovim jedinicama, a ne da se bave kadrovskim problemima u MUP-u”, istakao je Veljović. On je rekao da su pripadnici policije kao profesionalci odgovorni narodu i državi i da se slučaj neće na tome završiti, po cijenu da on ne bude na mjestu direktora policije.

Dikić

Teška godina za fall European car sales

evropsku autoindustriju Car sales in Europe slumped to their lowest total in 20 years in the Prodaja automobila u Evropi opala je na first half of 2013, with a 5.6% drop najniži nivo u posljednjih 20 godina tokom June offering no relief for an pad prve in polovine 2013 godine, bilježeći industry by overcapacity od 5,6 battered odsto u junu mjesecu. and weak demand -10.2%

2012 2013

-5.6% -6.9% +1.7% -8.7% -10.5%

Jan

Feb

Source: ACEA

Promjena Change januar-jun Jan-Jun 2013 2013 UK VB +10.0% Spain Španija -4.9% Germany Njemačka -8.1% Italy Italija -10.3% France Francuska -11.2%

Mar

Apr

Maj May

“Ja sam rekao da ne želim da se miješam u rad sektora unutrašnje kontrole da mi neko ne bi pripisao subjektivnost. To mi najmanje pada na pamet”, istakao je Veljović. On je da dodao kako ni dan-danas nije dobio izvještaj Sektora Unutrašnje kontrole šta se dešavalo i šta se dešava u Nišu. Veljović je istakao da će tražiti da taj događaj što prije izađe u javnost, i da se utvrdi da li je neko odgovoran i zbog čega. “Da je taj slučaj riješen prije, nijesam siguran, ali vjerovatno se ovaj događaj ne bi ni desio”, rekao je Veljović. U maju ove godine mediji su prenijeli da se protiv nekoliko pripadnika niškog odreda Žandarmerije, među kojima je i brat Bratislava Dikića Dragan, vodi istraga zbog reketiranja, zelenašenja i obezbjeđivanja sumnjivih lokala. Direktor policije je poručio da neće sjedeti na tom mjestu, a da javnost ne bude upoznata sa svime što radi policija i da se to ne tiče samo žandarmerije, nego svih uprava u sistemu policije. “Mislim da je ovo kap koja je prelila čašu i da ja na ovaj način želim da policija bude ono što treba da bude i što jeste, profesionalna služba koja radi u interesu države i naroda. Nije bitan niko u policiji već sistem koji mora da funcioniše”, objasnio je Veljović. On je rekao da misli da je zahtjev za Dikićevu smjenu već potpisan i da očekuje da se to pitanje brzo riješi, jer je svako odlaganje štetno. Dikić je ranije juče rekao da nije obaviješten da

Ubio ih i spalio zbog duga od 7.000 eura Srpska policija je juče privela pripadnika Žandarmerije zbog sumnje da je ubio i spalio dvojicu mladića koji su u ponedjeljak pronađeni u izgorjelom “audiju” kod Jagodine. Prema nezvaničnim saznanjima B92, pripadnik Žandarmerije zaposlen u Kraljevu Aleksandar Krstić (33) priveden je kasno u ponedjeljak uveče i suočen je sa dokazima. Određena mu je mjera zadržavanja i slučaj je proslijeđen Višem sudu i Tužilaštvu u Jagodini. Identitet ubijenih mladića je poznat, obojica su Jagodinci, ali će podaci zvanično biti saopšteni nakon DNK analize. Kako saznaje B92, Aleksandar K. se sastao sa Srđanom T. (28) i Aleksandrom N. (29) u okolini Kragujevca, poslije čega su se sva trojica odvezli prema Kraljevu. Tokom vožnje, kod kraljevačkog sela Zakuta, Aleksandar K. je sa zadnjeg sjedišta ubio mladiće pucnjima u potiljak, a zatim je njih pre-

je Veljović zatražio njegovu smjenu. “Na terenu sam sa ljudima. Veljović me nije obavijestio o zahtjevu za moje razrješenje, niti o eventualnim razlozima za smjenu. Nijesmo se danas čuli tako da ne mogu ništa više da kažem o tome”, rekao je Dikić za dnevnik Danas. Dikić je za komandanta Žandarme-

PROTESTI ZBOG PRESUDE ZIMERMANU

LA gorio kao 1992. KALIFORNIJA - Policija u Kaliforniji sukobila se sa nasilnim demonstrantima koji su zbog presude Džordžu Zimermanu razbijali izloge i tukli ljude na ulicama Los Anđelesa i Ouklenda. Kako su javile američke televizije, radi se o grupama od po nekoliko stotina ljudi, koji su se izdvojili iz mase mirnih demonstranata, počevši kasno u ponedjeljak veče da lome stakla na automobilima i da napadaju prolaznike. Dvadesetak ljudi je uhapšeno u Bulevaru Krinšou u Los Anđelesu, koji je prošle noći, sa zapaljenim vatrama i provalama u prodavnice, podsjetio na velike nerede iz 1992. godine. Manja grupa nasilnika je provalila u veliki supermarket VolMart, nakon čega je stiglo policijsko pojačanje opremljeno šlemovima i opremom za razbijanje demonstracija, prenio je list Los An-

đeles tajms. Policija u ovom gradu je od ponedjeljka veče uvela stanje povišene pripravnosti za svoje pripadnike, što znači da ostaju na dužnosti i poslije završetka smjene, da bi pomogli u sprečavanju eventualnog širenja nemira. Istovremeno, u Ouklendu pored San Franciska policija je morala da upotrijebi suzavac da bi rasturila grupu od nekoliko stotina mlađih ljudi koji su kamenicama gađali novinare i razbijali izloge. Do nasilja je došlo nakon dvodnevnih mirnih demonstracija širom SAD zbog oslobađajuće presude koja je ponovo povećala rasne napetosti u Americi. Porota na Floridi je u subotu uveče zaključila da Zimerman nije kriv za ubistvo crnog sedamnaestogodišnjaka Trejvona Martina i on je pušten na slobodu, ali se zbog prijetnji smrću koje je dobio skriva od javnosti.

bacio na zadnje sjedište “audija” i odvezao automobil do atara sela Ratković. Tamo ih je zajedno sa vozilom zapalio. Prethodno, on je otišao do kuće iz koje je uzeo benzin. Iako je u prvi mah djelovalo kao da će zločin biti teže rasvijetliiti, jer je od “audija” ostala samo školjka, ipak su pronađeni predmeti koji su poslužili kao veza sa Aleksandrom K. i ubijenim mladićima. “Mislio sam da sam uradio savršen zločin”, navodno je rekao prilikom saslušanja Aleksandar K. Vjeruje se da je motiv ubistva dug od oko 7.000 eura, koji je Aleksandar K. i iskoristio da “namami žrtve”, rekavši im da ima automobil koji može da im da umjesto novca. On je ranije bio dio beogradskog odreda Žandarmerije, poslije čega je prebačen u Kraljevo. Nezvanično, njegov rad je i ranije bio kontrolisan, ali “interna obrada” nije dala rezultate. rije MUP-a Srbije postavljen 3. juna 2009. godine. Prije toga, obavljao je dužnost komandanta Odreda Žandarmerije u Nišu. Bratislav Dikić (1970) studirao je u Novom Sadu, gdje je magistrirao i doktorirao na Fakultetu za menadžment na užoj naučnoj oblasti “krizni menadžment”.

Vijetnam dobija prvi ª Mekdonaldsº

HO ŠI MIN - Američki lanac brze hrane “Mekdonalds” otvoriće prvi restoran u Vijetnamu, u trgovačkom centru “Ho Ši Minu” i postati najnovija u nizu kompanija sa zapada koja je pokrenula poslovanje u toj zemlji. “Mekdonalds” navodi da je Henri Ngujen, vijetnamsko-američki investitor i zet vijetnamskog premijera, glavni partner kome je odobrena franšiza, prenijela je agencija AP. Potrošačka moć 90 miliona stanovnika Vijetnama pokazala se atraktivnom za zapadnjačke kompanije i pored toga što vijetnamska ekonomija prolazi kroz probleme. “Starbaks” je ranije ove godine otvorio prvi kafić u Vijetnamu, pridruživši se “Sabveju”, “Pica hatu” i drugim inostranim firmama.

Snouden čeka ruski azil

Jun

© GRAPHIC NEWS

MOSKVA - Bivši saradnik američke obavještajne agencije NSA Edvard Snouden juče je podnio zvaničan zahtjev za privremeni azil u Rusiji, saopštio je poznati ruski advokat Anatolij Kučerena. Kako su prenijeli ruski mediji, zvanični Kremlj razmatra njegov zahtjev i mogao bi uskoro da mu izda dozvolu za to da iz tranzitne zone Aerodroma Šeremetjevo stupi na teritoriju Ruske Federacije, kao i da mu omogući slobodu kretanja u zemlji.


18 Kultura

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

GRAD TEATAR

ª Terorizamº na Svecu Predstava Kamernog teatra 55 iz Sarajeva večeras u 22 sata

IZ IZLOGA KNJIŽARE

U potrazi za esencijom bića I opet smo na početku Tamara Kovačević Boris R. Dragojević Roman spisateljice Tamare Kovačević “I opet smo na početku” moramo doživjeti kao pravo osvježenje na literarnoj sceni. Društveni kontekst u kome je nastao roman, sumorna svakodnevica, samo je scenografija za toplu, emotivnu priču o običnim ljudima, koji su u potrazi za esencijom svog bića. O svemu ovome, autorka ima sveobuhvatan, plastičan izraz: “Opšti grabež...” Jednostavnom i jasnom karakterizacijom likova, možda, malo šablonskom, karmičkom uzročno-posljedičnom metodom, predodređuje krajnje sudbine svojim literarnim junacima. Dramskom semiotikom, sačinjenom jednostavnim rečenicama, minimalistički vodi svoje likove kroz njihove pojedinačne sudbine. Bez suvišne deskripcije, iskreno, sa emotivnom punoćom, nijednog trenutka ne sumnjamo u istinitost autorkinog pripovijedanja. Glavna junakinja romana Ela vraća se u dane djetinjstva i rane mladosti i crpi snagu u iskonskim vrijednostima: ljubavi, toplini roditeljskog doma, prijateljima... što će joj na kraju omogućiti da dođe do unutrašnjeg mira, spoznaje svog bića. Ista sudbina dodijeljena je i njenim drugaricam: Lili i Mileni... U isto vrijeme, muški likovi: Sreto, “Gospodin utjeha”, prolaziće kroz svoj krug pakla, putem: alkohola, seksa, kocke... Bjesomučnim tumaranjem lavirintima beznađa ići će svojim putem samospoznaje i stradanja... Ova rodna podjela sudbina literarnim likovima u romanu Kovačevićeve nameće uslovnu klasifikaciju na pod žanr, tzv. “ženski roman”; što na kraju ne umanjuje njegov kvalitet. Autorka indirektno saopštava svoj stav da monogamija nije proirodna ni društvena datost; ona to postaje onda kad se susretnu srodne duše, kompatibilne polovine. Autorka romana “I opet smo na početku” Tamara Kovačević je uobličeni senzibilitet najkreativnijih decenija 20. vijeka. Vremena socijalne pravde, dobre edukacije, kreativne ekspanzije u muzici, literaturi, filmu ...; doba hipi-pokreta, “on the road”romana i bit-nika (Dž. Kervak, A. Ginzberg...). “Nepodnošljivom lakoćom postojanja” spisateljica nas vodi “auto-stradom” sa “dvije trake” u istom smjeru, trakom unutrašnje spoznaje i trakom realnog života... Dok sa radija slušamo numeru Rolling Stonesa: “Out of control” (“Van kontrole”) ili pak Van Morisonovu: “Bright side of the road” (“Svijetla strana puta”)... “Postoji cilj, a nikako put: ono što zovemo putem jeste kolebanje“ – Emil Zola Krenimo na put ka cilju, kao da nam poručuje romansijerka Tamara Kovačević.

1. Kasno je za venčanje – Amanda Kvik 2. Put svile – Kolin Falkoner 3. Sa one strane duge – Pol Pikering 4. Ukus greha – Zorana Schultz 5. I opet smo na početku – Tamara Kovačević 6. A planine odjeknuše – Haled Hoseini 7. Samo jednom u životu – Mija Marč 8. Snovi i nadanja – Noam Čomski   9. Nevidljive niti – Dina Nejeri 10. Na korak do sna – Džasvinder Sangera  

Predstava “Terorizam” Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, koju je po tekstu Olega i Vladimira Pesnjakova režirao Dino Mustafić, biće izvedena večeras na sceni na Svetom Stefanu od 22 časa, u okviru dramskog programa Grad teatra. “Predstava ne govori samo o terorizmu na globalnom planu, već i onom koji se dešava svakodnevno, tu oko nas, kada se uzajamno terorišemo unutar porodice, društvene zajednice i svih drugih fenomena koji prate jedan ubitačan ritam i tempo života – od trke za novcem do velikih suštinskih nesporazuma između nas i svijeta, te onoga kada se zapravo pojedinci terorišu tako da se primoravaju da rade ono što ne žele”, zapisao je Mustafić o komadu “Terorizam“. U predstavi igraju: Gordana Boban, Maja Izetbegović, Vanesa Glođo, Jasna Diklić, Jasna Ornela Beri, Aida Bukva, Muhamed

Hadžović, Amar Selimović, Senad Alihodžić, Boris Ler, Ermin Bravo, Semir Krivić, Sanin Milavić, Adnan Goro, Kemal Čebo i Edin Avdagić. Dramaturzi predstave su

Željka Udovičić i Vedran Fajković, scenograf Dragutin Broz, kostimograf Lejla Hodžić, koreograf Marko Boldin, a muziku je aranžirala Tijana Vignjević.

KULTURNO LJETO

Lens Lopez na teraci KIC Jedan od trenutno najboljih američkih bluz gitarista Lens Lopez nastupiće večeras na terasi podgoričkog KIC-a “Budo Tomović” od 21 čas, u okviru muzičkog programa ovogodišnjeg Podgoričkog kulturnog ljeta. Pored svojih pjesama, Lopez će izvesti i najveće hitove Džimija Hendriksa, Stivija Reja Vona, Džejmsa Brauna, B.B. Kinga i drugih poznatih bluzera. Čuveni američki gitarista, producent, tekstopisac i multiinstrumentalista španskog porijekla rođen je 1977. godine u Luizijani. Njegov otac tokom kasnih ‘50-ih bio je stacioniran u američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj zajedno sa Elvisom Prislijem, pa je muzika legendarnog Kralja imala

veliki uticaj i na Lopeza. Akustičnu gitaru je počeo da svira sa osam godina, a ubrzo je prešao i na električnu. Već kao tinejdžer, sa ocem – takođe muzičarem – počeo je da nastupa i bude dio višemjesečnih turneja. Sa 17 godina odlazi u Dalas, gdje ga angažuje soul legenda

Džoni Tejlor, a zatim počinje trogodišnju saradnju sa bluzerom Lakijem Pitersonom. Radio je sa poznatim izvođačima među kojima su Litl Ričard, Džunior Vels, Lari Grejam, a nakon toga pridružuje se Badiju Majlsu - bubnjaru Džimija Hendriksa i Santane. Godine 1998. Lopezova producentska kuća LaRoux Records izdaje njegov debi album “First Things First”, koja je u Evropi dobila brojne pozitivne kritike. Nastupao je kao predizvođač na koncertima B.B. Kinga, Stivija Reja Vona, Džefa Beka, grupama ZZ Top, Tito & Tarantulas, Whitesnake i Def Leppard. Devet puta je osvojio prvu nagradu na festivalu posvećenom Džimiju Hendriksu.

30. DANI MUZIKE

Portugalski duo pred publikom u Herceg Novom Četvrto festivalsko veče u dvorani “Park” Portugalski duo koji čine flautista Luis Meireles i pijanistkinja Marija Žoze Souza Guedes, nastupiće večeras u Dvorani “Park” od 21.30 časova, u okviru 30. Dana muzike. Pred hercegnovskom publikom četvrte festivalske večeri izvešće djela Gaetana Donicetija, Fridri-

ha Kulaua, Fernanda Lape, Bartoka - Arme i Sergeja Prokofjeva. Muzičari su se usavršavali kod slavnih umjetnika poput Marije Žoao Pireš, Ogistena Dimea, Orela Nikolea, Žana Ferandisa. Njihov četvrti disk “Late Romantic” s djelima Vidora, Pjernea i Ri-

harda Štrausa, objavljen je 2008, dok prethodna tri imaju raznovrstan repertoar i svi su dobili odlične kritike. Duo je do sada održao više od 200 koncerata u 25 zemalja. Oboje umjetnika predaju na Muzičkom konzervatorijum u Portu, u Portugalu.

FESTIVALI

Odbrojavanje do Lejk festa Finalne pripreme pred početak trećeg po redu muzičkog festivala Lejk fest u Nikšiću polako se zahuktavaju. Po riječima organizatora, radi se punom parom, festivalska površina je sređena i očiščena i već je postavljena struja i rasvjeta. Predviđena su dva besplatna kampa, jedan za motocikliste i jedan za kampere koji već od srijede mogu doći da zauzmu mjesto i postave šatore. Tokom narednog vikenda Nikšić će ugostiti neke od najznačajnijih izvođača sa ex -Yu prostora, kao i brojne goste iz svih krajeva Crne Gore ali i okruženja. Ovogodišnji program obećava, te organizatori očekuju veću posjećenost nego lani, kada je oko 25.000 posjetilaca prodefilovalo obalama jezera Krupac. “U srijedu počinje postavljanje bine, koja će biti na nivou prethodnih godina. Za ozvučenje je zadu-

žen ‘Sky music’. Uradiće se neke sitne tehničke izmjene i ono što je novina jeste da će za ton biti zadužen čuveni Vlada Burić, a za ra-

svjetu Arsa. U četvrtak stižu tuševi i biće montirani WC-i, tako da svi koji su zainteresovani već u srijedu mogu doći i postaviti šatore”, kazao je direktor festivala Peđa Zečević. Prvog dana festivala u petak pred publiku će izaći Goblini, DLM, Neozbiljni pesimisti, Sixpack, Hladno pivo i Goribor. Drugi dan rezervisan je za Obojeni program, Let 3, Disciplinu kičme, Skroz, Postolar Tripper i Pozdrav Azri, dok u nedjelju nastupaju Eyesburn, Atheist Rap, Iskaz i Marčelo, Bajaga, Plejboj i Bad Copy. Uz poznate bendove koji će nastupiti na glavnoj bini, priliku za dobru svirku imaće i mladi, neafirmisani bendovi izabrani putem konkursa, koji će svirati na maloj bini u kampu. Cijena ulaznica je na nivou prošlogodišnjih, iznosi 25 eura za tri dana, odnosno 10 eura za jedan dan. J.Lasica


Kultura 19

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

KOTOR ART

Kreativni proces sa predznakom svježine Završen program “Pisanje grada” u kojem su glavni akteri studenti umjetničkih fakulteta Jelena Boljević

U

mjetnička radionica “Pisanje grada 2013“, u okviru Međunarodnog festivala Kotor Art, završena je juče prezentacijom rada Mirka Radonjića”Kultura=kalcijum + ca” na kotorskoj Pjaci od mlijeka. Urednik ovog programa Janko Ljumović kaže da je i ove godine postignut jedan od ciljeva - da se studenti umjetničkih fakulteta aktivno uključe u festival KotorArt , a njihovi radovi ovoga puta ticali su se marketinških strategija i praksi u umjetnosti.

Nakon pilot projekta 2011. godine i prošlogodišnjeg koncepta artivizma i subverzivne afirmacije, koji je mentorski vodio Marko Bulc, umjetnik iz Ljubljane, ovogodišnje izdanje “Pisanja grada” koncipirano je da studentima predstavi savremene marketinške strategije i prakse. “Ovoga puta krenuli smo od marketinga umjetnosti i kroz proces rada došli do različitih artefakata i projekata čiji su autori studenti Fakulteta likovnih umjetnosti i Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju”, kaže u razgovoru za Dnevne novine Janko Ljumović programski urednik ovog festivalskog segmenta. U “Pisanje grada” ove godine je bilo uključeno 18 studenata sa

svih studijskih programa Fakulteta likovnih umjetnosti i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, navodi naš sagovornik. Njihovi radovi predstavljaju različite artefakte i ideje koje su nastale kao rezultat serije predavanja koja su održana na Cetinju krajem maja i početkom juna, nakon kojih su ih studenti dalje razvijali i na kraju predstavili u Kotoru. Ciklus predavanja i radionica obuhvatao je sljedeće teme: Marketing festivala  i animacija publike na primjeru KotorArta Janko Ljumović (FDU Cetinje ), Savremeni festivalski menadžment, kulturni turizam i brendiranje kulturnog proizvoda Milena Dragićević Še­ šić (FDU Beograd),  Dramaturgija marketinga i kopirajting (FDU Beograd) i Savremene vizuelne komu-

Janko Ljumović nikacije i prezentacije Marija Pero­ vić (FDU Cetinje). “Studenti su razvili niz projekata od individualnih do timskih. Oni sa Likovne akademije su kroz dizajn promišljali komunikacijske i marketinške strategije, koje su na različite načine i kroz različite kanale komunikacije predstavili publi-

ci, dok su studenti FDU osmislili niz akcija koje su u osnovi animacioni i medijski projekti”, kažeLjumović. Bitna karakteristika ovog dijela festivala je interakcija sa gradom i ljudima, a jedan od ključnih ciljeva je da se studenti umjetničkih fakulteta uključe u savremenu praksu festivala, napominje on. “To je važno, jer su oni budući akteri umjetničke prakse, ali na ovaj način oni postaju akteri i sada. Važno nam je da budu vidljivi i da svojim idejama izazivaju pažnju javnosti. Interakcija i site specific art projekti su jedan od ključnih sadržaja našeg projekta, a studenti su već i prošle godine u akciji subverzivne afirmacije ostvarili izuzetne rezultate upravo kroz feedback građana Kotora kada su skupa suštinski varolizovali ideju očuvanja i grada i umjetnosti.” Valja naglasiti i to da nakon završetka festivala studentske radove Fakultet dramskih umjetnosti dokumentuje kroz katalog i videoprojekat “Pisanja grada”. Prošlogodišnji projekat je već uspješno predstavljen na različitim događajima i prezentacijama u Crnoj Gori i regionu, a ovogodišnji će, smatra Ljumović, “izazvati pažnju različitih

aktera kulturnog sistema i kulturnog turizma.” Kotor Art polazi od mjesta u kome se dešava, a to je sam grad Kotor, koji je napominje naš sagovornik, “jedna fantastična scena sa svim vrijednostima ambijentalnih umjetničkih projekata i izvedbenih praksi”. “Činjenica da ima pokroviteljstvo od UNESCO-a, da odražava kulturnu raznolikost i da povezuje savremenu umjetnost sa kulturnim nasljeđem, čini Kotor Art dovoljno osobenim na festivalskoj mapi Crne Gore. Razvoj Kotor Arta tu mapu širi i na regionalnom i evropskom kulturnom prostoru”, ističe Ljumović. On dodaje i to da je kotorski festival za pet godina postojanja kroz svoje produkcije i umjetnike već pozicioniran, ali da je “ širenje mogućnosti prostor izazova koji uvijek treba sprovoditi u svim komunikacijama”. Izvršni producent projekta je Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, programski urednik Janko Ljumović, saradnik na projektu je Zdrav­ ko Delibašić (FLU Cetinje). Pokrovitelj projekta je Ministarstvo kulture Crne Gore.


20 Zanimljivosti

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

Šta treba znati ako putujete avionom SigurnoSt

Svi putnici moraju poštovati bezbjednosna pravila Vrijeme je putovanja. Avion je jedno od prevoznih sredstava koje se sve češće koristi kada idemo na odmor. Pročitajte koja su to bezbjednosna pravila kojih se morate pridržavati prilikom ulaska u avion i koji su predmeti dozvoljeni, a koji nisu... Biće vam puno lakše ako na vrijeme izbjegnete unos zabranjenih i ograničenih predmeta, piše Wish.hr. Postoje mnoge stvari koje nisu opasne ili koje nisu zabranjene da stavite u predati prtljag, ali ako je predmet teško zamijeniti, skup, ili je potreban za Vaše zdravlje i dobrobit, onda ga nikada ne bi trebali ostavljati u predati prtljag. U prtljag koji predajete ne biste trebali stavljati novac - gotovinu, kreditne kartice, putne čekove, kao ni bjanko čekove, vrijednosne papire. Odnosno, sve ono što ima novčanu vrijednost trebali biste nositi u ručnom prtljagu. Avio kompanije nisu obavezne da vam taj isti novac i nadoknade. Među stvarima od kojih se ne treba odvajati su i nakit, skupi satovi i drugi mali vrijedni predmeti. Naravno ne želite da rizikujete da u slučaju gubitka prtljaga ostanete bez laptopa, mobilnog telefona ili nekog drugog malog ličnog elektronskog uređaja. Zato ni njih ne spuštajte u kofer koji vam neće biti na oku. Neuputno je i medicinski sadržaj trpati u kofer. Ne odvajajte se od svojih lijekova na recept, te drugih lijekova i ostalih medicinskih proizvoda. Naravno u predati prtljag nikada ne smijete držati ni eksplozive, plinove, zapaljive i radioaktivne materije, oksidanse i organske perokside, otrovne i zarazne materije, kao

i korozivne hemikalije uključujući živu, te komponente sistema za dovod goriva. Takođe treba voditi računa šta ide u ručni prtljagi. Tu nije dozvoljeno unositi, kao što pretpostavljate vatreno oružje i ostale predmete koji mogu izbacivati projektile i izazvati ozbiljnu povredu, oštre/šiljate predmete. Alati koji se mogu koristiti za nanošenje ozbiljne povrede ili za prijetnju sigurnosti aviona, kao i tupe predmete koji mogu prouzrokovati ozbiljne povrede kada se njima udara. Eksplozive, zapaljive materije i naprave koje mogu prouzrokovati ozbiljne povrede ili za prijetnju sigurnosti aviona, kao i hemijske i otrovne materijei. Putnici sa sobom mogu nositi tečnosti i gel proizvode ne veće od 100 ml, inače im to može biti oduzeto. Tečnosti koje mogu biti unijete u lični prtljag su: pića, ulja, parfemi, losioni, gelovi, mješavine tečnosti i čvrstih materija, sadržaji boca pod pritiskom kao što su pjene za brijanje, gelovi, dezodoransi, parfemi i ostali predmeti sličnog sadržaja. Međutim, oni moraju biti upakovani u posebnu prozirnu plastičnu vrećicu. Po putniku je dozvoljena najviše jedna kesica u kojoj su upakovani proizvodi ne teži od jednog litra. U avion možete unijeti i alkalne baterije kao što su AA, AAA, C, D, 9-volt, kao i male, punjive baterije za mobilne telefone, PDA, fotoaparate, kamere, ručne video igre ili standardne laptopove. Prije nego krenete na put dobro se informišite i ispoštujte sva pravila avio kompanije, jer će Vam to biti garancija da ćete putovanje započeti mirno i sigurno, s osmijehom na licu.

otkriće

Pećinski crteži - rezultat halucinogenih droga

Pećinski crteži praistorijskih ljudi, za koje se ranije smatralo da prikazuju svijet oko njih, mogli bi biti rezultat halucinacija izazvanih drogama koje su “slikari” uzimali. Istraživači iz Tokija proučavali su pećinske crteže širom svijeta i zaključili da motivi prvih umjetnika liče onima nastalim prilikom testiranja uticaja droga na današnje ljude. Biljke koje su pećinski ljudi jeli tokom svojih duhovnih rituala mogle su sadržati halucinogene koji su izazivali promjene svijesti. Istraživači Tom Froese, Alexander Woodward i Takaši Ikegami tvrde da su pećinski ljudi aktivno tražili ove biljke kako bi im proširile vizije o svijetu oko njih. Prema njihovoj studiji, ljudski mozak stvara određene obrasce i oblike kada je u stanju mijenjanje svijesti. Pećinski crteži širom svijeta stari su nekih 40 hiljada godina i svi pokazuju slične obrasce i moti-

ve, nevezano za dio svijeta ili okolinu u kojima su nastali. Svi ti obrasci i motivi liče nedavnim testovima ljudi u stanju izmijenjene svijesti. To je istraživače dovelo do zaključka da je pećinska umjetnost inspirisana različitim ritualima i halucinacijama. “Preovladavanje određenih geometrijskih obrazaca u simbolici brojnih praistorijskih kultura, nastalih malo nakon pojave naše vrste, i danas postoji u nekim autohtonim kulturama, a objašnjeno je u terminima karakterističnog sadržaja biološki izazvanog halucinogenog iskustva”, naveli su istraživači. Istraživači dodaju kako su pećinski ljudi učestvovali u ritualima koji su uključivali uzimanje droga, za koje su smatrali da ih vode na “duhovno mjesto”. Pećinski crteži nastali pod takvim utjecajem imali su šire značenje i važnost u odnosu na ostale.


Reportaže 21

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

Potomstvo

Bijele pčele u Bahtinom krilu

Bjelopoljka koja se nije štedjela za porodicu dočekala je da vidi četvrtu generaciju svojih potomaka Beća Čoković

O

samdesetosmogodišnja Bahta Čoković iz bjelopoljskog naselja Rasovo ima 47 unučadi, 49 praunučadi i tri “bijele pčele”- djecu od praunučadi. Veoma je ponosna na porod koji je dobila sa suprugom Fakom. Ponosna je i na šest decenija dugi brak u kojem se puno žrtvovala, zbog čega joj nije nimalo žao.

Ova starica, koja tvrdi da je zdravlje još dobro služi, priča da je izrodila dvanaestoro djece, od kojih je desetoro živo, i to sedam sinova i tri kćerke. Čak dva puta je rodila blizance. Bez supruga je ostala prije sedam godina. Sa njim je srećno, ali uz puno rada i odricanja proživjela šest decenija. “Kad smo se zagledali jedno u drugo, Fako je živio u Boljanini, a ja u susjednom selu Bogaz. Svakodnevno bi prolazio pored moje kuće. Tu smo se zagledali i dopali jedno drugom. Običaj je bio da se prvo ‘obećamo’, pa tek onda stupimo u brak. Svadbe nije bilo, o njoj nijesmo mogli ni da razmišljamo, jer se tada teško živjelo. Velika je nemaština bila”, priča svoju bogatu priču starica, od koje bi se puno toga moglo naučiti. Živjeli su kao podstanari u selu Borovac. Znalo se, kao i u drugim porodicama u to vrijeme, koji su muški a koji ženski poslovi, priča Bahta. “Fako bi išao da radi za nadnicu, a ja sam ostajala kući, kuvala, prela i šila. Mukotrpno smo radili da bismo izdržavali veliku čeljad. Ali, bog nas je pogledao i dao nafaku. Uspjeli smo nešto da uštedimo i kupimo tri ara zemlje na Bo-

gazu, gdje smo uz pomoć tadašnje države podigli skromni domsavardak. Oboje smo voljeli djecu i željeli da imamo veliki porod. Danas naša djeca žive u raznim krajevima svijeta a neki od sinova su postali ugledni biznismeni”, bez lažne skromnosti ko zna koji put priča svoju životnu priču ova krepka starica. Poručila je mladim supružnicima da su djeca najveća svetinja i najveće bogatstvo. “U moje vrijeme djeca su se rađala na livadi, u šumi ili kući, tamo gdje bi se trudnica zadesila. Bilo je teško živjeti, ali se nije bježalo od toga da se ima dosta djece. I puno djece se rađalo. Teško je bilo doći do ljekara, saobraćaja gotovo da nije bilo. Današnje nevjeste imaju sve i opet se teško odlučuju na potomstvo. Grijeh je to, a bog pomaže, jer djece nikada ne može da bude mnogo“, kaže Bahta. Ističe da se u njeno vrijeme gotovo i nije znalo za cuclu, bočicu i dječja kolica i tvrdi da je svu djecu podigla zdravu. “Današnja mladež više pridaje važnosti svom izgledu i raznim porocima, pa zato ne mogu da formiraju normalnu i zdravu familiju”, sa prekorom govo-

ri Bahta. Neizostavno nam je ispričala i to kako je bila jedna od majki čijoj djeci je Tito bio kum. Prisjeća se da je 70-ih godina prošlog vijeka dobila status Titove kume. “Bivši predsjednik divne SFRJ Josip Broz Tito, kakvog vladara ova planeta više neće vidjeti, donio je dekret kojim je kumovao svakoj majci koja je imala više od sedmoro djece. Dok je Tito bio živ svake godine smo od njega dobijali poklone. To se ne zaboravlja“, kaže ponosito Bahta.


22 Zabava

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

ª AFTER BEACH PARTIESº

HOT! Da provokativnost ne poznaje granice dokazala nam je seksipilna Džodi Gejson, koja je spektakularna snimanja u luksuznim apartmanima zamijenila starom ruševinom. Pored prelijepog tijela, Džodi ovog puta moramo pohvaliti i za kreativnost.

Eurosong u Danskoj od 6. do 10. maja Muzički festival Eurosong naredne godine će biti održan od 6. do 10. maja u Danskoj. Prvo polufinale je 6. maja, drugo dva dana kasnije, a veliko finale zakazano je za 10. maj. Konačnu odluku o tome koji će grad biti domaćin manifesta-

cije donijeće tokom ljeta javni servis Danske, a među kandidatima su Kopenhagen, Herning i Horsens. Pobjedu Danskoj na ovogodišnjem Eurosongu u Švedskoj donijela je pjevačica Emeli De Forest pjesmom “Samo suze”.

Danas na ª Bay Watchuº nastupa Vukašin Brajić Četvrto izdanje ljetnjeg festivala ‘’After Beach Parties’’ u organizaciji “Montenegro Event” agencije i partnera počeo je ove sedmice na čak 15 lokacija duž cijelog Crnogorskog primorja. Festival će večeras u kotorskom “Bay Watchu” ugostiti popularnog muzičara Vukašina Brajića, poznatog po učešću u muzičkom rijaliti takmičenju “Opeacija trijumf”, koji će ovim nastupom otvoriti segment živih svirki festivala. Brajić je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu 2010. pjesmom “Thunder and Lightning” Dina Šarana. Tradicionalni festival otvoren je 15. jula, a sve do 14. avgusta, kada je predviđeno finalno veče, domaćim i stranim turistima ponudiće preko 450 žurki koje će se svakog dana održavati na atraktivnim lokacijama. “Kao i prethodnih godina, festi-

valski program će se održavati u popodnevnim satima na lokacijama ‘’Sand Box’’ (Ulcinj, Velika plaža), ‘’D’Olcinijum’’ (Ulcinj, Velika plaža), ‘’Tropski bar’’ (Dobre vode, Bar), Cuba Libre (Sutomore), ‘’Questo Quello’’ (Sutomore), Kamenovo (Budva), ‘’4b’’ (Bečići), ‘’San Trope’’ (Budva), ‘’Almara’’ (Oblatno, Tivat), ‘’Zigi’’ (Tivat), ‘’Ponta’’ (Tivat), ‘’Copa Cafana’’ (Tivat), ‘’Bay Watch’’ (Kotor), ‘’Porto mare’’ (Kamenari) i ‘’Žalo’’ (Herceg Novi)”, saopštili su organizatori. Festivalski koncept će i ove godine ostati prepoznatljiv a sastojaće se od tri segmenta. “Resident DJ činiće crnogorske DJ snage koje će svakodnevno nastupati na svojoj lokaciji (DJ Lucky Dee, DJ Vanja, DJ Djordje Shar, Markiz i drugi). Zatim slijedi ‘Guest DJ’ sa nastupom inostranih imena ko-

ja će uz ‘rezidente’ nastupati tokom mjesečnog rasporeda, i na kraju ‘žive’ svirke u okviru kojih će nastupiti regionalni muzičari poput Vukašina Brajića, Grua, Loko benda i drugih”, istakli su organizatori. Oni su dodali da publika može očekivati i nastupe svjetskih imena kao što su Dennis the Menace, Alex Under Base, Sambuca Jam Session, JD Davis i Darko De Jan, dok će avgustovski program pojačati Tom Novy, Copywright, Danny Freakazoid i poznati Freemasons. Promoter i zaštitno lice festivala je crnogorski DJ Mr Jools koji je vrhunskom produkcijom u posljednjih nekoliko godina postigao sjajne rezultate na evropskim čartovima. Današnji program počinje nakon 16 sati, a ulaz je, kao i za sve festivalske programe ‘’After Beach Parties’’, besplatan. D.B.


Zabava 23

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

SVEČANOST

Elegantni na crvenom tepihu Sa proslave deset godina Montenegro stars grupe u hotelu Splendid Najveća crnogorska ugostiteljska kompanija Montenegro Stars Hotel Group u hotelu Splendid, uz brojne zvanice, proslavila je desetogodišnjicu uspješnog poslovanja u ugostiteljstvu. Među brojnim zvanicama imali smo prilike da vidimo eleganto obučene supruge javnih funkcionera, ali i dame i gospodu turističke djelatnike, modne kreatore, reditelje, pjevače. Premijer Milo Đukanović došao je u pratnji supruge Lidije, koja se odlučila za kariranu haljinu do koljena na bratele i diskretan nakit. Uvijek elegantana supruga ministra turizma i održivog razvoja Branimira Gvozdenovića bila je u dugoj lepršavoj haljini aktuel-

ne tirkizne boje. I rediteljka Radmila Vojvodić, kojoj je društvo pravio direktor CNP-a Janko Ljumović, još jednom je pokazala da važi za damu od stila, odjenuvši elegantnu haljinu u srebrnoj boji. Na proslavi desetog rođendana kompanije bili su i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, lider SNP Srđan Milić, gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović, modna kreatorka Marina Banović-Džuver, reditelj Danilo Marunović, poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović i drugi. Kao zvijezda večeri oko 23 časa nastupio je pjevač Haris Džinović, koji je publiku podsjetio na svoje velike hitove. F.J.

PINK

Nijesam željela da imam djecu Zvijezda hita “So what” ranije je bila prestrašena samom pomisli da osnuje porodicu sa svojim mužem Kerijem Hartom, ali sada kada par ima dvogodišnju kćerkicu Vilou, Pink priznaje da njen život nikada nije bio ljepši. Za australijski magazin GQ Pink je izjavila da ona u mladosti nikada nije ni pomišljala da želi da se oproba u ulozi majke. “Ja zaista nijesam željela da imam djecu. Bila sam prestravljena tom činjenicom da postanem majka. Odnos koji sam imala sa svojom majkom je nekada bio jako naporan i često buran. Ali, moj muž je uvi-

jek želio da se okušamo u roditeljstvu i to smo i uradili. Sada imam potpuno drugi doživljaj cijele situacije i zaista mislim da je ovaj čin nešto najvažnije što smo ikada u radili. Sada mogu kćerkici da pjevam po cio dan smiješne pjesmice i njoj se to sviđa! Ona me ne osuđuje i mislim da je to jedina osoba koja ne prosuđuje moje postupke”, izjavila je Pink. Otkako je postala majka, tridesettrogodišnja pjevačica se smirila u svim aspektima života. Poznata po ludim noćnim provodima, Pink sada pronalazi zadovoljstvo u maženju i provođenju vremena sa

kćerkom. “Ja sam i dalje pomalo luda, i dalje znam da se dobro provodim i i dalje sam ja - ja. Ali kad se probudim i započnem dan maženjem, mislim da mi je to najljepši dio dana”, rekla je Pink. Takođe, Pink navodi da je njena majka presrećna što je Pink postala majka djevojčice. “Moja majka je toliko srećna što sam dobila djevojčicu, pošto smatra da ću sada tek razumjeti šta je ona sve prošla sa mnom. Vjerovatno ću onda morati da sačekam da ona postane tinejdžer”, našalila se Pink.


24 Zabava

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

TRIBJUT ŽURKA

CrnogorskaDženifer Lopez večeras u Tivtu Diskoteka “My Club” u Tivtu biće večeras domaćin nove Tribjut žurke, koja je ovog puta posvećena najvećoj latino-američkoj muzičkoj zvijezdi Dženifer Lopez. Najveći hitovi mega popularne pjevačice i glumice biće propraćeni nastupom njene tribjut zvijezde, a uloga popularne Džej Lo dodijeljena je jednoj od najpopularnijih crnogorskih pjevačica, koja će za ovu priliku, osim što će biti kostimizirana u slavnu pjevačicu, njene najveće hitove pjevati uživo. Osim muzičkog di-

Janko Tipsarević i njegova supruga Biljana postaće roditelji. “Biljana i ja ćemo postati roditelji”, napisao je na svom Fejsbuk profilu srpski teniser. Janko i Biljana vjenčali su se 2010. godine na svadbenoj ceremoniji pred oko 300 zvanica. Prije toga su bili zajedno skoro pet godina i sada čekaju prvo dijete.

Ja sam dobra stara koka RAZGOVOR

jela, specijalno za ovu priliku biće upriličena i revija frizura. Početak tribjuta zakazan je za 23 sata. D.B.

Marija Šerifović traži hit Marija Šerifović je pozvala sve autore da, ako žele, pošalju joj demo snimak pjesama na mejl kako bi ih ona otpjevala. Snimci se šalju na mail ja.sam.autor.novog.hita@gmail.com. Ako se neka od pjesama Mariji svidi nakon preslušavanja, moguće je da će tog autora pozvati da sarađuju, a rok za slanje snimaka je do 15. septembra.

● FOTO priča

HVAR - Najbolji svjetski teniser Novak Đoković odmara se na ostrvu Hvar. Na fotografiji: Đoković se sa prijateljima provozao Paklenim ostrvima.

Glumica Mila Elegović snimila prvi singl, a za DN priča i o svom izgledu Filip Jovanović

S

lavu je stekla likovima smotanih plavuša – Irene Grobnik u humorističnom serijalu “Bitange i princeze”, Sunčice Bandić u “Bračnim vodama”, ali i Elizabete u TV noveli “Pod sretnom zvijezdom”. Ipak, harizmatična glumica prije nekoliko dana objavila je singl “Koka” za izdavačku kuću “Aquarius Records”, u kojem se poigrava vlastitim godinama i imperativom mladosti, estetskim zahvatima i seksepilom žena u četrdesetim.

Tekst pjesme “Koka” potpisuje sama Mila, muziku je uradila zajedno s Zvonimirom Dusperom Dusom, dok su za aranžman bili zaduženi Dus i Luka Žužić, te grupa Sane. Popularna glumica, koja nas svojim ulogama zasmijava, kaže da je ova pjesma autobiografska, a kako u mjuziklima pjeva 18 godina, oduvijek je željela da snimi pjesmu. “Srećna sam jer sam šefica prvi put nekog projekta. ‘Akvarijus rekords’ je izdavač koji je odmah rekao da će da snimi spot, kao i što je bilo. On se nalazi na Jutjubu, a u ovoj pjesmi je učestvovao i rok bend Sane kao i hrvatski Big Bend. Dus se javio i rekao mi da je vrijeme da nešto snimim. Među nama se stvorila odlična stvaralačka hemija. Fantastično je kod Dusa što je skapirao tačno što ja želim”, rekla nam je Mila. Ona kaže da su čitavog života u nju uprte oči javnosti i da je prate komentari na račun izgleda. “Da li sam lijepa, mlada, kako izgledam uživo i slično. Jednog jutra sam se u šest sati probudila, navrli su mi stihovi i odmah sam ih zapisala. Ljudi često znaju da dobace da sam zgodna. Ali, to je sudbina svih žena, da moraju biti uvijek savršene”, priča Mila. Prema njenim riječima, puno puta do sada su joj mnogi muzičari nudili da joj napišu pjesmu, ali ipak nikada nije prihvatila. “Moj prijatelj Željen Klašterka mi je rekao da bi bilo najbolje da napišem nešto svoje. Sve pjesme ću pisati ja. Sljedeći moj singl izlazi u septembru i vjerovatno će biti još bolji nego ovaj”, poručuje Mila. Na pitanje da li joj dobacuju da je “dobra koka”, Mila kroz osmijeh odgovara: “Na forumima mi to kažu. Ja imam godina koliko imam i nikad ih nijesam krila. Nikada se ne bih vratila u mladost. Godine su mi donijele unutrašnji mir i

to mi je super. Važno je da nešto želiš u životu i da to ostvariš, da živiš svoje snove. Privilegija je živjeti svoj san.” Iako je publika zapazila kao pjevačicu u seriji “Bitange i princeza”, gdje je otpjevala čuveni stih “Daj mi daj mi, medeni”, Mila kaže da se ipak njene glasovne mogućnosti najviše mogu procijeniti u pozorištu, gdje radi mjuzikle. Na pitanje da li je nekom uputila riječi čuvenog stiha, Mila kaže: “Nikom nijesam to pjevala. Ta

pjesma nema veze sa mnom. To je samo dio uloge”. Osim rada na novim pjesmama, Milin prvi cjelovečernji film u kojem ima glavnu ulogu “Zagreb Cappuccino” nedavno je snimljen, a u bioskopima će se pojaviti iduće godine. Treba napomenuti da je Mila Elegović pjevanje usavršavala u Hrvatskoj, ali i inostranstvu u Hochshule fur Musik und darstellende Kunst u Beču, Austrija (odsijek za mjuzikl), te u Guilford School of Acting i Royal Academy of Music u Londonu.


Zabava 25

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

Lejdi GaGa

eLite ModeL Look MonteneGro 2013

Prodavaće album preko aplikacije

Četrnaestogodišnja Kristina Stevović iz Podgorice pobjednica je ovogodišnjeg nacionalnog takmičenja Elite Model Look Montenegro 2013 koje je održano sinoć u Vili Atlas. Ona će Crnu Goru u decembru predstavljati na svjetskom izboru u Šangaju. “Uzbuđena sam. Oduševljena sam izborom i zaista sam srećna što ću predstavljati Crnu Goru na ovom takmičenju. Oduvijek sam željela da se bavim manekenstvom i san mi se konačno ostvario. Sestra me je prijavila, drago mi je što sam je poslušala i sada sam joj veoma zahvalna”, kazala je odmah po proglašenju vidno uzbuđena Kristina. Osim Marije Vujović-Vukčević suvlasnice agencije Models Inc. predsjednik žirija bio je i Aleksis Luisis. “Zaista nijesam znala ko će da pobijedi do posljednjeg trenutka jer se Luisis razmišljao oko pobjednice. Sve djevojke su mu se dopale i zaista možemo da se pohvalimo da smo i ove godine imali odlične kandidatkinje. Izbor je bio zaista velik”, kaže Marija. Ona dodaje da je i ove godine pobjednica najmlađa finalistkinja. “Kristina će morati da napravi pauzu od dvije godine kako bi mogla da počne da radi, naravno, učestovaće na svjetskom izboru i ja joj želim svu sreću”, rekla je Marija. Izboru je prisustvovao veliki broj pouznatih ličnosti iz svijeta mode i muzike među kojima kreatorke Milena Đurđić i Nataša Pejović, pjevač i voditelj Ilija Pejović. F.J.

foto: Privatna arhiva

Pobjednica izbora Kristina Stevović

Novi album Lejdi Gage pod nazivom “Artpop” izaći će i u vidu aplikacije za smartfon i tablete uređaje 11. novembra, a kontroverzna pjevačica ponovo najavljuje da će “muzičku industriju dovesti u novo doba”. “Napravljena u TechHAUS-u, tehnološkom ogranku Haus of Gaga, aplikacija je zaseban muzički i vizuelni sistem koji kombinuje umjetnost, modu i tehnologiju sa novom interaktivnom svjetskom zajednicom ‘aurama’”, napisala je Lejdi Gaga na svom zvaničnom Fejsbuk profilu. Izlasku albuma prethodiće “ve-

čer artRavea”, koja uključuje saradnju sa fotografima Inez & Vinoodh, teatarskim rediteljem Robertom Vilsonom i umjetnicima Marinom Abramović i Džefom Konsom. Ipak, najviše pažnje privlači aplikacija koju je Gaga najavila u septembru prošle godine, a izaći će u verzijama za gotovo sve uređaje i biće potpuno interaktivna sa čatovima, videima za svaku pjesmu, dodatnom muzikom i sadržajem, igrama, modnim dodacima, magazinima i sl. Gaga najavljuje da će u aplikaciju stalno dodavati nove sadržaje.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2452 sudoku 2013-06-30

Medium level

Teža

2

5

4

9

7

2 9

8

3

5

2

2

4

7

5 1

5

5

1

7

6

6

Play sudoku online at:

4

3

2

www.sudokukingdom.com

2

7 6

5

Daily Sudoku puzzle No. 2451

9

Lakša 2013-06-29

Medium level

9

8 1

4

8 1 7

2

6

9

4

3

2

5 4

9

4

7

2

Page 1/2

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

5

1

6

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6

8 1

Zanimljivo

ga nije jeftina - stoji 100 juana po satu (16,3 dolara) čemu treba dodati troškove prevoza, a ako treba i darova. U program posjeta roditeljima može se uključiti proslava rođendana i organizacija drugih svečanosti. U planu je i ponuda organizacije susreta starijih osoba s pozna-

nicima i rođacima koji žive u drugim krajevima zemlje te pomoć u kući i briga o kućnim ljubimcima. U Kini su početkom jula na snagu stupile izmjene i dopune zakona iz 1996. godine o zaštiti prava i interesa starijih osoba koje pripisuju djeci obavezu brige o emocionalnom stanju roditelja.

4

4

Puzzle solution:

9

Puzzle solution:

3

Sudoku puzzle No. 2450 2013-06-28 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2449 2013-06-27 5

9

3

7

4

1

6

2

8

8

3

6

1

7

5

9

2

4

1

6

8

2

9

5

7

4

3

5

9

1

8

4

2

3

6

7

7

2

4

6

3

8

1

9

5

2

4

7

6

3

9

5

8

1

8

4

1

5

2

7

9

3

6

9

6

3

5

8

1

4

7

2

6

3

9

1

8

4

2

5

7

4

2

8

3

6

7

1

5

9

2

7

5

9

6

3

4

8

1

1

7

5

9

2

4

8

3

6

3

8

6

4

1

9

5

7

2

3

5

9

7

1

6

2

4

8

9

5

2

3

7

6

8

1

4

7

1

4

2

5

8

6

9

3

4

1

7

8

5

2

3

6

9

6

8

2

4

9

3

7

1

5

vicevi

U Kini cvjeta novi biznis

Mnogi mladi u Kini odlaze iz manjih mjesta u velike gradove i nemaju vremena posjećivati ostarjele roditelje, no tržište je reagiralo te je na popularnom internetskom sajtu “Taobao”, moguće unajmiti ljude koji će posjetiti roditelje umjesto djece.Kako piše novina “Shangai Daily”, uslu-

5

Stoje životinje u redu ujutro pred pekarom. Dolazi zeko i gura se: - Pustite me da prođem.Page 1/2 A medo ga udari šakom i kaže: - Zeko, stani u red. Ustaje zeko opet: - Ma šta vam je, pustite me da prođem. Međutim medo ga opet odalami. Zec uporan po treći put ustaje i kaže: - Sklonite se da prođem. Medo već iznerviran izudara zeku i kad je zeku krv oblila, onako krvav ustaje i kaže: - Ma bježite sad svi, neću vam sad ni otvoriti pekaru. *** Sretne lav majmuna i reče mu: - Siđi sa drveta da se igramo. - Neee smijeeem – odgovori majmun. - Šta se treseš? Ne boj se, neću te pojesti, maloprije sam jeo. - Neee smijeeem. - Ne boj se. Evo, vezaću i ruke i noge.

Kako reče, lav tako i uradi. Majmun oprezno siđe s drveta, ali se i dalje trese. - Pa zašto se sad treseš kad sam vezan? – upita ga lav. - Ovo mi je prvi put u životu da ću da pojedem lava – odgovori majmun. *** Upecao Lalo zlatnu ribicu, a ona mu kaže: - Ako me pustiš, ispuniću ti tri želje. Lalo pristane, pa kaže: - Prva želja mi je da me Sosa ne vara. Druga: ako me i vara, da ja to ne znam. Treća: Ako i znam, da se ne jedim mnogo. *** Lalu zvone na vrata, izađe on i ima šta da vidi: lopov maskiran i sa pištoljem u ruci. - Pare ili život!, povika lopov. Lalo se mrtav ladan okrene i vikne Sosi: - Soso, živote moj, traži te neki čovjek! ***


Zabava/Slobodno vrijeme 27

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

NEZVANIČNO Đe si Ranko majstore? Nema te u ove naše krajeve - stalno si na relaciji Podgorica ‘ Beograd ‘

A sad sam predsjednik svih. Moraju i oni da me vide.

Dosta mi je da ga vidim i jednom mjesečno.

Nedostaje li ti Ranko, obraza ti?

Word Search Puzzle #C505QM OSMOSMJERKA

HOROSKOP

S

F

Y

S

S

A

P

A

P

A

L

D

S

U

E

E

L

N

S

P

E

T

S

N

I

E

P

W

T

T

R

O

T

A

C

U

D

E

T

C

I

A

Y

U

U

O

R

F

K

E

G

Z

N

R

R

K

B

R

O

W

E

E

S

N

R

O

E

O

E

E

S

F

H

S

V

U

I

S

S

R

L

V

M

N

Y

S

Y

D

E

D

F

P

G

F

E

I

O

Q

B

A

W

R

R

S

O

M

R

R

B

D

D

T

Y

L

D

A

O

R

B

U

D

E

O

S

E

A

S

M

W

H

T

F

I

H

S

E

E

W

L

O

O

A

I

C

T

T

E

T

L

T

L

M

T

R

L

N

T

R

I

R

S

W

O

D

I

W

P

H

A

I

L

O

P

S

I

D

E

D

T

N

O

T

R

A

N

K

I

N

G

B

E

R

E

T

G

H

AWARDING BERET Awarding BESTS Beret BIRTHDAY Bests BROADLY Birthday BURNS Broadly BYTES DIVORCED Burns DOTES Bytes EDUCATOR Divorced ELITE Dotes

ERRED FEUDS Feuds FEWER Fewer FROZEN Frozen FRUITION Fruition GROWTH Growth HOURLY HOWLED Hourly INSTEPS Howled IOTAS Insteps LENTIL Iotas

LOPSIDED MANIA Orchards ORCHARDS Ousting OUSTING Papal PAPAL Pecks PECKS Preempt PREEMPT RANKING Ranking REMODEL Remodel REVERTS Reverts SOLAR

SOURS SPIRESwoons SPORT Throat SWOONS Thumps THROAT Turfs THUMPS TURFSWaken WAKEN Watts WATTS Widow WIDOW

OVAN Pretjerana ambicioznost ili neskromnost u procjeni ličnih mogućnosti uzrokuje različite nesporazume u krugu saradnika. Nepotrebno se zapetljavate u neke nove poslovne situacije koje Vas dodatno obavezuju pred saradnicima.

BIK Moguće je da nove obaveze doživljavate, kao veliki teret ili izvjesnu nepravdu koju Vam nameće bliža okolina. Kompletnu situaciju na poslovnoj sceni treba da analizirate sa određene distance.

BLIZANCI Poslovno-finansijski dobitak koji očekujete iznenada odlazi u nečije ruke, bez obzira na tu situaciju sačuvajte prisebnost duha. Umjesto da tugujete za propuštenom prilikom potražite svoju dobitničku kombinaciju.

RAK Odlažete svoje obaveze u nadi da činite značajan ustupak. Ipak, određena usluga koju činite ne predstavlja dobro rešenje. Shvatićete da Vam neko nameće teže kriterijume od onih koje dobijaju Vaši saradnici.

VAGA Nalazite se u pomalo neobičnoj poslovnoj situaciji. Imate utisak da neko od saradnika kontrolišete Vaš način rada, ali iz Vama nepoznatih razloga. Mnoga pitanja koja imate, za sada ostaju bez zadovoljavajućeg odgovora.

ŠKORPIJA Vaša inspiracija i kreativno raspoloženje djeluju podsticajno na okolinu. Imponuje Vam saznanje, da Vas saradnici predstavljaju kao vrlo uspješnu ili nesvakidašnju osobu. Važno je da se ostvarite na različitim poljima.

STRIJELAC Djelujete samouvjereno i energično. Vaš stil izražavanja okolina tumači na različite načine, ali Vi ne odustajete od svojih ciljeva. Vjerujete da se nalazite se na korak do nekog značajnijeg uspjeha. Imate namjeru da osvojite nečiju naklonost.

JARAC Uspješno predviđate nečije poslovne poteze i umijete da nametnete svoje mišljenje. Na sreću, okolina poštuje Vas uspjeh i ulogu u zajedničkoj akciji. Obratite pažnju na korisne informacije koje stižu sa različitih strana.

Solar

Educator

Lentil

Sours

Elite

Lopsided

Spire

Erred

Mania

Sport

Čudan način zarađivanja Instagram je upravo postao nešto više od jednostavnog servisa za dijeljenje fotografija, jer u Kuvajtu ljudi pomoću njega Copyright © Puzzle Baron July 16, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! prodaju stvari. Umjetnica Fatima Al Qadiri, koja je odrasla u Kuvajtu, pojašnjava zaštoje Instagram postao hit tamo. ‘Mi konzumiramo velike količine svega. Instagram biznis je postao velika stvar u Kuvajtu’, kaže.’Ako imate Instagram korisnički račun, možete cijenu prilijepiti na bilo što, uslikati to i prodati putem tog servisa,rekla Možda ovaj koji se koristi u svijeta, ali je dobra alternativa je Al Qadiri. Kuvajtu ne bi uspio u ostatku tradicionalnom oglašavanju.

LAV Djelujete snalažljivo pred saradnicima, ali imate loš predosjećaj. Ne želite da Vas neko dovede u neprijatnu situaciju i ne pričate previše o svojim namjerama. Prednost dajete praktičnim aspektima u poslovanju.

DJEVICA Imate dobru volju i preuzimate odgovornost za krajnji ishod u poslovnim pregovorima. Bez obzira na Vašu snalažljivost, ne možete da kontrolišete niz događaja na poslovnoj sceni i svoje saradnike. Prihvatite mišljenje većine.

VODOLIJA Vjerujete u svoje poslovne vizije, ali ponekad je teško pokrenuti početno interesovanje i stvaralački ritam među saradnicima. Imate utisak da se sve svodi na princip »uzimanja ili davanja«, ali ne i na Vaše zadovoljstvo.

RIBE Umjesto da drugima velikodušno nudite svoju pomoć, obratite pažnju na svoje probleme i zatražite nečiju podršku. Važno je da izmirite neke finansijske račune ili obaveze koje imate prema bliskim saradnicima.


28 Sport

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

EUROBASKET U20

Meč istine protiv Njemaca

Blamaža protiv Grčke - danas (14.45) biti ili ne biti protiv pancera

DA LI C STE ZNALI

Miloš Pavićević

ilj postavljen pred početak Evropskog prvenstva u Estoniji naša mlada košarkaška reprezentacija je ostvarila. “Crveni” su izborili opstanak u A diviziji, ali su nakon tri vezana trijumfa apetiti porasli tako da su Marko Mugoša i drugovi nakon plasmana u drugu fazu kucali na vrata četvrtfinala, a nakon poraza od Litvanije i jučerašnjeg debakla od Grčke (70:47) ta vrata su sve dalje.

Naša selekcija jednostavno juče nije ličila na tim koji zna šta hoće. Bili su bez ideje, djelovali su smušeno, nezainteresovano, dok su Grci pogađali iz svih pozicija i nanijeli najteži poraz našoj selekciji na prvenstvu. Međutim, sve to moglo bi se zaboraviti već danas, kada će izabranici Mihaila Pavićevića protiv Njemačke igrati meč istine, meč gdje će pokazati da li zaista imaju kvalitet da se nađu među osam najboljih na Starom kontinentu. Duel protiv Grčke bio je neizvjestan samo na startu jer je Grčka već u šestom minutu imala osam poena viška (14:6). Početkom druge četvrtine ekipa Konstandinosa Misasa stekla je dvocifrenu prednost (22:12), a isto odstojanje bilo je na kraju prvog poluvremena (31:19). Potpuni raspad igre Crne Gore desio se u nastavku meča. Grčka je lako rješevala situacije u napadu, dok su se “crveni”, sa druge strane, muči-

Da je u dosadašnjem dijelu ljetnjeg prelaznog roka Monako potrošio najviše novca. “Kneževi” su na transfere izdvojili nevjerovatnih 144 miliona eura! Na drugom mjestu je Real Madrid, koji je potrošio 72 miliona i 500 hiljada, dok je Barselone “spiskala” 70 miliona! Slijede Pari Sen Žermen sa 64 potrošenih miliona, Mančester siti (60), Bajern Minhen (57), Anži (51), Borusija Dortmund (50), Šahtjor (42) i Dinamo Kijev, koji je lakši za 37 miliona i 500 hiljada.

TIKET DANA ŠIRAK  PARTIZAN TIP 1X KVOTA 2.80 NEFČI  SKENDERBEGU TIP 11 KVOTA 2.00 ĐER  MAKABI TEL AVIV TIP 23 KVOTA 1.90

GRUPA E Hrvatska - Njemačka 66:61 Grčka - Crna Gora 70:47 Litvanija - Turska 48:52 1. Grčka 4 4 2. Turska 4 3 3. Litvanija 4 2 4. Crna Gora 4 1 5. Njemačka 4 1 6. Hrvatska 4 1

0 1 2 3 3 3

14.45 - Crna Gora - Njemačka 17 - Litvanija - Hrvatska 19.15 - Turska - Grčka

li. Prednost je rasla iz napada u napad do maksimalnih plus 33, koliko je bilo na kraju treće četvrtine. Koliko je naša selekcija igrala slabo pokazuje primjer da je u drugoj i trećoj četvrtini dala svega 14, a primila čak 43 poena.

Grčka - Crna Gora 70:47 Talin - Dvorana: “Saku Surhal”. Gledalaca: 300. Sudije: Martolini (Italija), Čebišev (Ukrajina), Herbertson (Island). Rezultat po četvrtinama: 16:12, 14:7, 29:7, 11:21 Grčka: Bočoridis 10 (2-1), Larencakis, Papapetru 17 (4-4), Karamalegkos, Kalogianidis, Slafcakis 5, Mi-

cialos 4, Antetokunmpo 12 (2-2), Melisaratos 2, Agravanis 11, Kamperidis 7 (2-2), Gontikas 2. Crna Gora: Fatić, Kasalica, Musović, Žižić, Vušović 5 (6-5), Vrbica, Mugoša 6 (5-4), Miković 10 (5-2), Mrdak, Nikolić 5, Pavić 12 (5-4), Latković 9 (3-3).

ATLETIKA

Danijel Furtula žali za zlatom Crnogorski atletičar Danijel Furtula je u Tampereu hicem od 61 metar i 61 centimetar osvojio prvu medalju u istoriji crnogorske atletike sa Evropskih šampionata za mlađe seniore. To je bio znak da će se Mojkovčanin u našu zemlju vratiti sa bronzom, iako je želio zlato. “Na EP u Tampereu išli smo na na zlato, to je bio naš cilj. Bio sam ubijeđen da mogu biti prvi, ipak sitnice su odlučivale. Da sam u prvom hicu bacio 62 metra niko me ne bi stigao. Bronzana medalja je veliki uspjeh, sigurno je da smo zadovoljni, iako žalimo za zlatom”, rekao je Furtula.

Prvi naredni cilj našeg atletičara je finale na Svjetskom prvenstvu u Moskvi. “Ova sezone, zaključno sa očekivanjem da se u Moskvi uđe u finale, je izuzetno uspješna. Nadam se da će biti još boljih rezultata, svjestan sam da se to očekuje i traži od mene. Prihvatam taj izazov, dovoljno sam talentovan da mogu da izdržim svako takmičenje”. Predsjednik Atletskog saveza Milorad Vuletić podsjetio je da su crnogorski atletičari na međunarodnim takmičenjima u 2013. godini osvojili 12 medalja, od čega šest zlatnih, jednu srebrnu i pet bronzanih. M.P.

Kristina zlatna u bacanju diska Crnogorska atletičarka Kristina Rakočević osvojila je juče zlatnu medalju u bacanju diska na Evropskom olimpijskom festivalu mladih (EYOF) u Utrehtu. Ona je do zlatnog odličja došla hicem od 46 metara i 49 centimetara

i postavila novi pionirski rekord Crne Gore. Od crnogorskih takmičara u Utrehtu će nastupiti i džudista Arso Milić, dok je teniserka Tamara Bojanić eliminisana.

OLIMPIJA  ATLETIKO M. TIP 1 KVOTA 2.70

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

OITA  NAGOJA TIP 2 KVOTA 1.75 URAL  CSKA MOSKVA TIP 2 KVOTA 1.50

8 7 6 5 5 5

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@ dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČI NIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos. antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)


Sport 29

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

Rukomet: Blažo Popović selektor pionira RK LOVĆEN

Ražnatović: Biće kako se dogovorimo

SPORTSKI EKRAN 12:00 Urava - Jokohama 14:00 Vijetnam - Arsenal 14:00 Tur de Frans 14:45 Crna Gora U20 - Njemačka U20 (košarka) 15:00 Širak - Partizan 15:00 Singa Ol-star - Čelzi 15:30 Ural – CSKA 18:00 Krasnodar – Zenit 19:15 Turska U20 - Grčka U20 (košarka) 19:15 Francuska U20 - Letonija U20 20:00 Atletika, Lucern 22:30 Rusija - Brazil (odbojka, Svjetska liga) 02:00 Argentina - Bugarska (odbojka, Svjetska liga) 02:50 Olimpija - Atletiko Mineiro

Eurosport 2 Arenasport 1 Eurosport Sportklub RTS 1 Sportklub prime Sportklub prime Sportklub + Sportklub Sportklub prime Eurosport 2 Arenasport 2 Arenasport 2 Arenasport 1

NE PROPUSTITE

Predsjednik obećao platu do početka priprema

Nakon dvije i po godine juče je i zvanično izvršena promjena na mjestu predsjednika našeg najboljeg muškog rukometnog kluba - Lovćena. Već sada bivši predsjednik Jovo Lagator je igračima, stručnom štabu i klupskim operativcima predstavio novog kormilara kluba - Dragana Coga Ražnatovića. “Napravili smo ovaj susret da pokažemo da se i u Crnoj Gori može na jedan civilizovan način napraviti rokada. Lovćen je klub koji zaslužuje mnogo viši i mnogo bolji tretman ne samo od grada, od kojeg ima podršku, već i šire, jer je to kolektiv koji održava muški rukomet u našoj zemlji. Nadam se da ćemo rukometni klub Lovćen staviti na mjesto koje mu pripada”, bile su prve riječi novog predsjendika. Ražnatović neće praviti velike promjene u Upravnom odboru. “Iskren da budem, nijesam ni razmišljao o Upravnom odboru. Pretpostavljam da će neki članovi ostati, dok ga treba i ojačati. Teško je animirati ljude koji nijesu iz grada. Pojačaćemo klub, ali uglavnom ljudima sa Cetinja”. Novi predsjednik je kazao da bi bio zadovoljan kada bi budžet kluba bio isti kao protekle sezone, te da se nada da će zadržati istu ekipu jer je za sada “crvene” napustio samo Ivan Peri-

šić. Nezaobilazna tema na prvog sastanku bila su dugovanja koja su se u proteklih pet sezona nagomilala. “Najveći problem su dugovanja koja nijesu mala. To se mora rešavati što prije. Plan postoji, ali u svakom slučaju se mora naći jaki sponzor. Grad ne može da istrpi i finansira sam toliko sportskih kolektiva na Cetinju. Nastojaćemo da odmah na startu svi prime jednu platu. Dok sam ja u klubu sve što se dogovorimo biće ispoštovano ili mene neće biti”, poručio je Ražnatović. Na dosadašnjoj saradnji igračima, stručnom štabu i saradnicima se zahvalio i Jovo Lagator. “Želim da se zahvalim igračima, stručnom štabu i saradniciama na korektnoj saradnji u protekle dvije i po godine. Smatram da su ovi igrači bili hit SEHA lige, te da su oni posebni u odnosu na ostale i treba to da zadrže kako bi i dalje postizali željene rezultate. Došlo je do promjene na čelu kluba i mislim da je dobro za Lovćen. Posebno mi je drago što će predsjednik biti čovjek koji poznaje sport, koji je ranije radio u klubu i koji će taj kontinuitet lakše nastaviti nego neko drugi. Od igrača očekujem da mu pruže onoliko razmijevanja i da mu daju šansu koliku su dali i meni i nadam se da rezultati neće izostati”, kazao je Lagator.

Petričević: Zatajila podrška Sportski direktor Lovćena Željko Petričević juče je kao i njegovi saradnici - generalni sekretar Peđa Vujanović i sekretar Marija Bukvić dobio ponudu da i dalje obavlja istu funkciju u klubu, ali se prije toga u njihovo i svoje ime zahvalio Lagatoru na saradnji. “Zahvalio bih dosadašnjem predsjedniku Jovu Lagatoru na izuzetnom sportskom, profesionalnom i prije svega ljudskom odnosu prema svima u klubu. Prije dvije i po godine je malo ko očekivao da će Lovćen

napraviti tako dobre rezultate u SEHA ligi i na domaćoj sceni, ali je za to zaslužan kvalitetan i bezrezervan rad svih nas. Jovo od kada je došao je vukao prave poteze i svi u klubu smo toga svjesni. Jedino za čim žalim u proteklom periodu jeste da finansijska situacija u klubu nije pratila rad i rezultate. Svuda je kriza i te priče smo se, čini mi se, dosta naslušali, ali smatram da su pojedini ljudi koji su obećali zatajili jer je trebalo da daju mnogo veću podršku”.

TUR DE FRANS

Košta pobjednik 16. etape Portugalac Rui Alberto Košta, iz ekipe Movistar, pobjednik je jučerašnje 16. etape Tur de Fransa, a žutu majicu vodećeg u generalnom plasmanu zadržao je Britanac Kristofer Frum, član Skaja. Dan odmora u 100. izdanju najprestižnije svjetske biciklističke trke najbolje je prijao Košti, koji se najbolje snašao na 168 kilometara dugoj planinskoj stazi od Vezon la Romena do Gapa, u Alpima. Na oko 20 kilometara prije cilja odvojila se grupa od 26 biciklista, a Por-

tugalac je uz pomoć timskih kolega pravovremeno preuzeo vođstvo, pa je sjajnom vožnjom do kraja prošao kroz cilj u vremenu od tri sata, 52 sekunde i 45 sekundi, odnosno čak 42 brže od najbližih pratioca. Drugo i treće mjesto su zauzeli Francuzi Kristof Riblon, član tima AG2R, i Arnold Žaneson iz ekipe FĐ. Današnja 17. etapa vozi se na pojedinačni hronometar od Embruna do Šorgesa i duga je 32 kilometra. M.P.

Novi selektor muške pionirske reprezentacije je bivši kapiten Lovćena Blažo Popović. U RSCG su vagali koga će postaviti na to i te kako zahtjevno mjesto i odlučili su da već dvije sezone trener Lovćena u tom uzrastu uči rukometu naše najbolje pionire. Popović je selekciju preuzeo prije tri dana na pripremama na Ivanovim Koritima, a prije njega istu generaciju je vodio koordinator mlađih kategorija Mićo Radović. “Drago mi je što su ljudi iz Saveza prepoznali u meni rješenje na mjestu trenera pionirske selekcije. To je za mene čast i velika obaveza, jer se upravo u ovom uzrastu ne smiju preskočiti osnovne stvari u radu, koji jednostavno mora biti kvalitetan”, kazao nam je Popović. M.P.

Širak – Partizan (15:00 - RTS 1) U napadu na grupnu fazu Lige šampiona Partizan kreće iz Jermenije crno-bijeli protiv Širaka računaju da će dosta toga riješiti već u prvom meču.

Na osnovu člana 134 st. 6 Zakona o stečaju (Sl.list Crne Gore br. 1/11) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St.br. 330/10 od 24.06.2011. godine stečajni upravnik Tehnosteel HVT ad u stečaju Nikšić oglašava JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA TEHNOSTEEL HVT AD U STEČAJU NIKŠIĆ,ul. Vuka Karadžića bb I PREDMET PRODAJE Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika Tehnosteel HVT ad u stečaju Nikšić i to građevinsko zemljište i objekti opterećeni hipotekom kako slijedi: Status

Povr/ m²

Prod. Cijena

Hipoteka

24 405

312 863.85

2 GRADJEVINSKI OBJEKTI K.O.Niksic list nepokretnosti 3395 k.p. 3212/2 – neto površina

Hipoteka

12 824 (2.1-2.7)

797 073.50 (2.1-2.7)

2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7.

Hipoteka Hipoteka Hipoteka Hipoteka Hipoteka Hipoteka Hipoteka

255 3 561 1 635 1 704 3 986 856 827 37 229

19 867.95 220 226.00 101 114.60 105 242.70 246 539.10 52 938.34 51 144.86 1 109 937.35

1 GRADJ.ZEMLJISTE K.O.Niksic list 3210/1-9 178m2, 3211-1 196m2, 3212/4-7 766m2, 3212/2-13 244 m2 nepokretnosti 3395 k.p.3180/2 -5 845m2,

Poslovni prostor u privredi PD1 Poslovni prostor u privredi PD2 Poslovni prostor u privredi PD3 Poslovni prostor u privredi PD4 Poslovni prostor u privredi PD5 Poslovni prostor u privredi PD6 Poslovni prostor u privredi PD7 Ukupno 1+2

Početne cijene za imovinu iz tač.1- 2 date su u prethodnoj tabeli.II NAČIN PRODAJE Prodaja imovine vrši se prikupljanjem pismenih ponuda koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu TEHNOSTEEL HVT ad u stečaju Nikšić Vuka Karadžića bb. neposredno ili putem pošte sa naznakom „ NE OTVARAJ”. Razmatraće se sve ponude koje prispiju najkasnije do 16.08.2013. god. do 11 h, kada će se obaviti otvaranje ponuda u kancelariji Stečajnog upravnika i proglašenje za najpovoljnijeg ponuđača odstrane Komisije za otvaranje ponuda i praćenje demontaže.III PRAVO UČEŠĆA Pravo učešća imaju pravna i fizička lica koja uz ponudu dostave dokaz o uplati depozita na žiro račun Privrednog suda br. 550-4299-87 kod Podgoričke banke Podgorica ili na devizni račun br.IBAN ME255510000000005726047 kod CKB Nikšić za kupce iz inostranstva u iznosu od 10% od početne cijene.Ponuda mora sadržati i preciznu oznaku predmeta kupoprodaje kao i iznos ponude. Neblagovremene i nepotpune prijave kao i prijave bez dokaza o uplaćenom depozitu neće se razmatrati.U slučaju da se pojave opravdane okolnosti prodavac može odustati od oglašene prodaje uz vraćanje uplaćenih depozita. Prodaja će se realizovati ako najmanje jedan ponuđač ispuni propisane uslove.U slučaju da Kupac koji je izabran za najpovoljnijeg ponuđača odustane od kupovine gubi pravo na povraćaj depozita.Na dan i u vrijeme otvaranja ponuda predstavnici pravnih lica kao ponuđača moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu ispravu pogodnu za identifikaciju.Imovina koja je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 10-14 h uz prethodni dogovor sa stečajnim upravnikom.Imovina koja je predmet prodaje prodaje se u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju.Imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najpovoljnije uslove u pogledu cijene i načina plaćanja.Najpovoljniji ponuđač je dužan zaključiti kupoprodajni ugovor u roku od tri dana od dana proglašavanja za najpovoljnijeg ponuđača,a kupoprodajnu cijenu je dužan isplatiti u skladu sa kupoprodajnim ugovorom. Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita u roku od tri radna dana od izbora najpovoljnijeg ponuđača na račun koji navedu u ponudi.Troškovi prodaje padaju na teret kupca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 067/648-958. STEČAJNI UPRAVNIK


30 Sport

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

KEČKEMET

Bulajić u ljubičastom Boris Bulajić je juče promovisan u novo pojačanje Kečkemeta - jedan od oslonaca igre Čelika u protekle dvije sezone je sa mađarskim prvoligašem potpisao ugovor na dvije godine, sa opcijom produženja na još jednu. “Zadovljan sam ponuđenim uslovima, nadam se da ću opravdati povjerenje ljudi koji su me doveli. Ne plašim se izazova, nadam se da ću napredovati”, rekao je mađarskim me-

dijima Bulajić, koji je juče predstavljen zajedno sa “partizanovcem” Eliomarom Silvom, koji je u Kečkemet stigao na jednogodišnju pozajmicu. Odlični vezista, koji je u karijeri nastupao za Sutjesku i Čelik, ovo će biti prvo internacionalno iskustvo, a u Kečkemetu su ga sačekala još dva Crnogoraca - legenda kluba Beranac Vladan Savić, kao i talentovani fudbaler sa Cetinja Marko Vukasović. M.A.

JUVENTUS

Predstavljen Ogbona Italijanski centralni bek Anđelo Ogbona predstavljen je u kao novo pojačanje Juventusa. Talentovani 25-godišnjak je izabrao broj 5, negiravši da je izdajnik jer je stigao iz rivalskog Torina. “Nisam izdajnik. Samo sam profesionalac koji želi da napreduje. Stigao sam u jedan od najvećih klubova na svijetu i srećan sam zbog toga”, rekao je Ogbona. A.P.

On je poput Bađa i Zole Čeka se veliki dolazak Stevana Jovetića na “Etihad”, mediji sa Ostrva hvale Podgoričanina Dvogodišnja agonija je pred vratima svog konačnog kraja - sati dijele Stevana Jovetića od Mančester sitija, a njegovim potpisom za “građane” završiće se i jedna od najvećih telenovela u posljednje vrijeme. I dok se “Jo-jo” oprostio od Firence, gdje je za pet godina plesao od vrha do dna i nazad, Englezi uveliko spremaju dobrodošlicu crnogorskom reprezentativcu, kojeg jedva čekaju da vide na djelu. “Njegov dodir i osjećaj za dobar pas su prvoklasni. Sjajan je sa obije noge i tehnički potkovan baš poput Santija Kazorle iz Arsenala. A, pogađa kao svojevremeno Roberto Bađo ili Đanfranko Zola. Naravno, za razliku od njih Jovetić je fizički ipak dominantniji igrač”, ređa hvalospjeve na račun 23-godišnjeg Podgoričanina “Daily Mail”.

● IZ MLADOSTI PREKO PARTIZANA DO ZVIJEZDA

MILAN

Ništa od Benzeme Iako je italijanski “Mediaset” lansirao vijest da će 25-godišnji napadač Karim Benzema postati novi igrač Milana, od toga neće biti ništa.

ENGLEZI ČEKAJU JOVETU

“Nismo u kontaktu ni sa Milanom, a ni sa bilo kojim drugim klubom. Karim ostaje u Real Madridu”, ugasio je požar menadžer francuskog igrača Karim Đaziri. A.P.

Češljajući kroz Jovetićevu karijeru mediji sa Ostrva su krenuli redom. Joveta je iz Mladosti prešao u beogradski Partizan, a Englezi su pronašli njegovu izjavu koja govori o tom periodu. “Bilo je teško sa samo 14 godina otići u Beograd, napustiti porodicu u prijatelje. Ipak, i tada sam bio svjestan da je to samo logičan početak moje karijere”. Renomirani “Gardijan” navodi da je Crnogorac debitovao za “crno-bijele” u sezoni 2005/2006, protiv Voždovca, a priliku mu je pružio njemački stručnjak Jirgen Reber. Takođe, Stevan je postao najmlađi kapiten u istoriji Partizana sa samo 17 godina, 10 mjeseci i 21 danom. On je 2007. protiv Rada u Kupu, nosio kapitensku traku, a njegov je rekord srušio u oktobru 2012. godine Nikola Ninković, ko-

ji je devet dana bio mlađi od njega kada je stavio vrpcu oko ruke na meču protiv Borca.

● TRANSFER U FIREN CU, GOLOVI LIVERPULU, BAJERNU Iako je sa Partizanom imao ugovor do ljeta 2009. Jovetić je svojim partijama oduševio evropske klubove, pa je u maju 2008. godine potpisao za Fiorentinu, u transferu vrijednom osam miliona eura. “Odmah je postao glavni igrač tima, noseći ekipu na svojim leđima u odsustvu Luke Tonija. A onda, stigle su kvalifikacije za Ligu šampiona i njegova eksplozija”, navodi “Daily Mail”, prisjećajući se gola Jovetića protiv Sportinga, u revanš susretu kvalifikacija za elitu. Rezultat je bio 1:1, a “Jo-Jo” je postigao pogodak i uz onih 2:2 iz Lisabona “viola” se dokopala grupne faze. Nakon toga je na “Artemio Franki” stigao baš engleski Liverpul, kojem je napadač presudio sa dva gola u prvom poluvremenu i, do tada, zaokružio najljepšu noć u životu, kako je rekao. “Ljubičasti” su prošli grupu, a u osmini finala je došao Bajern Minhen, današnji šampion Evrope. Međutim, i Njemci su položili oružje pred Jovetićem, koji je sa dva gola donio trijumf svom timu od 3:2.

● POKIDANI LIGAMENTI, TEŠKE OPERACIJE I POVRATAK “Nakon odličnih igara Jovetić je morao da propusti gotovo cijelu sezonu 2010/2011. zbog pokidanih prednjih ukrštenih ligamenata koljena. Morao je da se podvrgne teškim operacijama, ali se nakon toga vratio u dobrom izdanju. Na

primjer, 2012. je postigao 14 golova u 29 mečeva, dok je prošle sezone dao 13 golova u 34 utakmice za Fiorentinu, iako je morao da odsustvuje zbog novih povreda”, ističe “Daily Mail”, ne zaboravivši da napomene Jovetin nastup protiv njihove Engleske u martu ove godine. “U kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo naša selekcija je gostovala u Podgorici, Crna Gora je remizirala sa Engleskom 1:1, a Jovetić je igrao jako dobro u tom duelu”, zaključuje poemnuti medij. Takođe, za kraj je tamošnja “sedma sila” izvukla zaključak da Manuel Pelgrini želi sa Jovetićem da nadomjesti odlazak Karlosa Teveza u Juventus, odnosno da strategu Arsenala Arsenu Vengeru neće biti svjedno da ga vidi na “Etihadu”, s obzirom da je baš Stevan bio njegova velika želja.

Jovetić 2012: U LŠ navijam za Siti I dok su ga ganjali Juventus, Real Madrid, Čelzi, Arsenal, pa i Milan, Stevan Jovetić je uvijek bio više vezan za Mančester siti zbog balkanske veze. Tome u prilog svjedoči i njegova izjava krajem septembra 2012. godine, nakon susreta Real Madrida i “građana” (3:2). “Nezasluženo su izgubili. Ali je Edin Džeko bio sjajan. Ušao je sa klupe, golom potvrdio svoju klasu. I moj dojučerašnji saigrač Matija Nastasić je bio odličan, baš kao i Aleksandar Kolarov. Što se tog takmičenja tiče, moj favorit je Barselona, ali navijam za Mančester siti zbog njih trojice”, priznao je tada “Jo-jo”.


Sport 31

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

MERKATO Ljetnji prelazni rok

PARI SEN ŽERMEN

Potpisao ª El Matadorº ! Edinson Kavani juče je i zvanično postao igrač Pari Sen Žermena! Napoliju je pripalo 64 miliona eura, dok je 26-godišnji Urugvajac potpisao ugovor na četiri godine. “Veoma sam srećan što sam

FINALE KOPA LIBERTADORES

Crno-bijeli san U noći između srijede i četvrtka (02:50 sati - Arenasport 1) Olimpija iz Asunsiona i Atletiko Mineiro igraju prvi meč velikog finala

Miloš Antić

N

a jednoj strani najstariji i najtrofejniji paragvajski klub, tim slavne istorije, na drugoj brazilska ekipa željna velikih stvari, ulaska u besmrtne. Trostruki osvajač najprestižnijeg takmičenja Južne Amerike protiv tima koji za 105 godina postojanja nikada nije omirisao ni finale. “Crno-bijeli” iz Asunsiona protiv rivala istih boja iz Belo Horizontea. U noći između srijede i četvrtka po našem vremenu (02.50 sati- Arenasport 1) na nacionalnom stadionu Defensores del Čako (kapacitet 32.000) - Olimpija protiv Atletiko Mineira u prvom meču finala Kopa Libertadores.

U srcu Južne Amerike, kako nazivaju paragvajsku prijestonicu zbog geografskog položaja, domaće zebre uradiće sve da obraduju fanove i donesu novi pehar kontinentalnog prvaka u svoje vitrine - prvi nakon 2002. godine.

posljednjeg Kopa Konfederacija Bernardom, koji će preskočiti večerašnji meč zbog parnih kartona, ali je otputovao sa ekipom

za Asunsion. “Svim srcem sam uz tim. Nadam se da će momci ostvariti dobar rezultat, kako bi na našem terenu osvojili pehar i ispisali istoriju. Hoće li to biti moj posljednji meč? Kako god da bude, biće sigurno moj najvažniji u karijeri”, rekao je Bernard, koga mediji sve češće povezuju sa Totenhemom. Prva faca Brazilaca Ronaldinjo na svom Tviter profilu okačio je jasnu poruku. “Želimo ovaj trofej više od svega. Motivisan sam kao dječak, hoću da osvojim titulu koja mi nedostaje”, ispalio je Ronaldinjo.

dio ovog projekta. Želim da sa ovim klubom osvojim prvenstvo Francuske i Ligu šampiona i mislim da je to moguće”, rekao je sa “devetkom” u rukama Kavani, čiji je transfer postavio rekord u Ligi 1. A.P.

ARSENAL

Za Suareza 43 miliona Kako navode engleski mediji Arsenal je povisio ponudu za napadača Liverpula Luisa Suareza u iznosu od 43 miliona eura! “Tobždije” žele da dovedu 26-godišnjeg “Pistolera”, a prema tvrdjama tamošnjih medija dogovor bi mogao da bude postignut između dva kluba narednih dana, jer “redse” može da zadovolji nova ponuda. A.P.

MONAKO

Lov na ª rosso-nereº

FINALE KOPA LIBERTADORES OLIMPIJA PAR - ATLETIKO MINEIRO BRA

● OLIMPIJA: OBAVEZA PREMA

Dva meča: Jul 17 / 24 Asunsion/ Belo Horizonte

NAVIJAČIMA

“Oni imaju zvijezde, ali mi imamo obavezu da trijumfujemo pred našim navijačima”, riječi su idola domaćih navijača, napadača Fredija Bareira, koji je prošle sezone iz omraženog gradskog rivala Sero Portenja stigao u Olimpiju. Najbolji strijelac Olimpije u ovogodišnjem izdanju Kopa Libertadores uvjeren je da će, iako su Brazilci “papirnati” favoriti, on i njegovi saigrači imati šta da kažu. “Kažete da su favoriti? Pa ljudi, ovo je finale, igraju se dva meča, po mom mišljenju tu favorita nema. Idemo na pobjedu, siguran sam da bi onda mnogo lakše igrali u Belo Horizonteu”.

MEÐUSOBNI DUELI Olimpija 1 Mineiro 2 Trener Trener Ever Aleksi Neriješeno 3 Hugo Stival Almeida “Kuka” Kapiten Kapiten Olimpija i Mineiro posljedni put su igrali u finalu Martin Silva Rever KONMEBOL Kupa 1992. godine – Mineiro Najbolji rezultat Najbolji rezultat je slavio 2-1 ukupnim rezultatom Prvaci Polufinale PUT DO FINALA 1979, 1990, 2002 1978 3-2 1/8 finala Sao Paulo BRA 6-2 Pobjednici Pobjednici Tigre ARG Grupe 7 Fluminense BRA 2-1 1/4 finala Tihuana MEK *3-3 Grupe 3 †2-2 Sante Fe KOL 2-1 1/2 finala Njuels ARG Fredi Bareiro, 5

NAJBOLJI STRIJELCI Huan Salgeiro, 5 Diego Tardeli, 6

Ubjedljivo najveći trošadžija ljetnjeg prelaznog roka Monako spreman je da angažuje još dva igrača. U pitanju su članovi Milana, 29-godišnji ofanzivac Robinjo i 30-godišnji lijevi

bek Luka Antonini. “Kneževi” su spremni da plate za dvojac između 10 i 12 miliona eura, što bi otvorilo put Milanu za dovođenje Adema Ljajića i Keizukea Honde. A.P.

● KARIKATURA DANA

Dejvide, želim moju igračku

*Gol u gostima, †penali 3-2

Žo, 6

● MINEIRO: BEZ BERNARDA, ALI SA SUPER MOTIVISANIM RONALDINJOM Na američkom kontinentu Mineiro je već viđen kao osvajač pehara, najviše zbog imena kojima raspolaže: popularne “pjetlove” predvodi nekadašnji osvajač Zlatne lopte Ronaldinjo, a tu su i napadač Žo (eks CSKA i Mančester siti), Dijego Tardeli (eks Betis), iskusna vezna linija sa Žosueom (bivši kapiten Volfsburga) i Žilberto Silvom (Arsenal i Panatinaikos), i novim brazilskim čudom, promovisanim tokom

POSLJEDNJIH SEDAM FINALA 2012 2011 2010 2009 2008 2007 2006

Korintijans Santos Internacional Estudijantes Liga de Kito Boka Juniors Internacional

Izvor: KONMEBOL

Boka Juniors Penjarol Gvadalahara Kruzeiro Fluminense Gremio Sao Paulo

Najuspješniji klubovi 3-1 2-1 5-3 2-1 ‡5-5 5-0 4-3 ‡Penali 3-1

Independiente 1964, 1965, 1972-75, 1984 Boka Juniors 1977, 1978, 2000, 01, 03, 07 Penjarol 1960, 1961, 1966, 1982, 1987 Estudijantes 1968, 1969, 1970, 2009

7 6 5 4

© GRAPHIC NEWS

Pep Gvardiole je oteo Mančester junajtedu Tijaga Alkantaru, pa su sada “crveni đavoli” u nevoljama. Svjestan je toga Robin van Persi, koji ubjeđuje Dej-

vida Mojesa da uzme igračku po imenu Sesk Fabregas. Pored nje su i Maruan Felaini, Luka Modrić ... ali Holanđanin želi ono što je imao u Arsenalu.


ZLATNI REMI

Nacrtano: Ovo je rezultat koji su Nikšićani priželjkivali Gol u gostima uz idealan krajnji ishod - Sutjeska remizirala protiv Šerifa 1:1 u prvom meču 2. kola kvalifikacija za Ligu šampiona, pred revanš kraj Bistrice za šest dana Nikšićani se pitaju Miloš Antić

G

ol u gostima, uz neriješen rezultat - Sutjeska nije mogla da prođe bolje u prvom meču drugog kruga kvalifikacija za Ligu šampiona, izabranici Dragana Gage Radojičića imaju idealnu situaciju nakon sanjanih 1:1 u Tiraspolju protiv Šerifove legije stranaca (u startnoj postavi samo je golman Moldavac).

“Neka bude 1:1”, prenio je Dnevnim novinama nikšićke želje uoči meča u Tiraspolju vezista Jovan Nikolić. I želja mu se ispunila, uoči revanša za šest dana, Nikšićani se pitaju - Šerif će morati da juriša na gol Janjuševića, a S utjeska ć e igrati onako kako joj najviše odgovara, na kontru i čekanje idealnog trenutka da zada završni udarac, već sada, grogiranom rivalu. ● KARADŽIĆ: IMA MO STRAŠAN REZULTAT U svakom slučaju, bez obzira na krajnji ishod jedno je jasno - Sutjeska je, za razliku od gradskog rivala, pokazala kako se bori za grb svog kluba i zbog toga u utorak 23. jula zaslužuje pun stadi-

on i pravu podršku kraj Bistrice. “Imamo strašan rezultat. Dali smo sve od sebe, potpuno zaslužili tih 1:1. Domaćin nije pokazao ništa spektakular-

no, ali ne smijemo se zavaravati. Ostaju favoriti, ali u Nikšiću se mi pitamo”, rekao je za Dnevne novine neposredno nakon meča Darko Karadžić. ● JALOVI “MOLDAVCI”, KON KRETNA SUTJESKA Meč je, inače, protekao u te-

renskoj dominaciji domaćina, Šerif je davio loptu, ali bez konkrentog učinka ispred Janjuševića, a Sutjeska vrebala šansu iz kontre. Nekoliko polu-prilika nakon šuteva sa distance, bili su uvod u vodeći “brazilski” gol moldavskog prvaka - Kadu je sjajnom loptom bacio u vatru Luvanora, a ovaj lako riješio duel sa Janjuševićem za 1:0. Primljeni gol u najgorem mogućem trenutku, sudijskoj nadoknadi poluvremena, nije međutim uticao na psihu Nikšićana, naprotiv - start drugog dijela donio je super šansu Isidorovića, uoči gola za poravnanje: Karadžić je izveo korner, golman Stažila nespretno

reag ovao, a Andrija Pejović iz blizine donio 1:1. Šerif, šokiran golom, do kraja meča je napadao prilično jalovo - crno-žuti su, međutim, teško dolazili u opasnu zonu, izuzev poku- šaja Kadua iz slobodnjaka (spoljna stativa) i šuta Stanojevića iz daljine koji je ukrotio Janjušević.

Šerif - Sutjeska 1:1 TIRASPOLJ - Stadion: Šerif: Gledalaca: oko 5.000. Strijelci: 1:0 Luvanor 45’, 1:1 Pejović 54’. Sudija: Jildirim. Pomoćnici: Genčeler i Aktaš (svi iz Turske). Žuti kartoni: Metua (Šerif), D. Karadžić, Ognjanović, Nikolić, Janjušević (Sutjeska). ŠERIF: Stažila 5, Metua 6, Samardžić 6, Selestino 6,5, Paje 6, Fernando 6 (od 59. Pašćenko - ), Stanojević 6,5, Rikardinjo 6,5 (od 68. Isa - ), Luvanor 7, Markovski 6 (od 83. Pešić - ), Kadu 7. Trener: Vječeslav Rusnjak 6 SUTJESKA: Janjušević 7, Ognjanović 6,5, Ćuković 6,5, Bečelić 6,5, Stijepović 6,5, Nikolić 6,5, D. Karadžić 6,5, Pejović 7, Jovović 6,5, Stevović 6,5, Isidorović 6,5. Trener: Dragan Radojičić 7 IGRAČ UTAKMICE: Ivan Janjušević

SEMAFOR Viktorija Plzenj (Češka) - Željezničar (BiH) 4:3 Dinamo Tbilisi (Gruzija) - Strejmur (Farska ostrva) 4:1 BATE Borisov (Belorusija) - Šahtjor Karagandi (Kazahstan) 0:1 Ekranas (Litvanija) - Hafnarordur (Island) 0:1 Šerif Tiraspolj (Moldavija) - SUTJESKA (Crna Gora) 1:1 Birkirkara (Malta) - Maribor (Slovenija) 0:0 Fola (Luksemburg) - Dinamo Zagreb (Hrvatska) 0:5 Steaua (Rumunija) - Vardar (Makedonija) 3:0

DANAS 15.00h 17.30h 18.00h 19.00h 19.00h 20.15h 20.15h 20.30h 20.45h

Širak (Jermenija) - Partizan (Srbija) Helsinki (Švedska) - Nome Kalju (Estonija) Nefči (Azerbejdžan) - Skenderbeg (Albanija) Elfsborg (Švedska) - Daugava (Letonija) Slajgo Rovers (Rep. Irska) - Molde (Norveška) Slovan Bratislava (Slovačka) - Ludogorec (Bugarska) TNS (Vels) - Legija (Poljska) Đer (Mađarska) - Makabi Tel Aviv (Izrael) Klionvil (Sjeverna Irska) - Seltik (Škotska)


srijeda, 17. 7. 2013. broj 588 GoDINA ii

33 žENa MOda

Odjeća u kojoj možete izgledati debelo Kao što postoji odjeća zbog koja ćete izgledati mršavije nego što jeste, tako postoji odjeća zbog koje ćete izgledati kao da ste dobili još koji kilogram. Izbjegavajte je. 1. Duge haljine – Bez obzira što su udobne, zbog velike količine tkanine izgledaćete krupnije nego što jeste. 2. Horizontalne pruge – Oko teorije da vas pruge debljaju postoje neslaganja, jer neki tvrde kako nije tačna. Ipak, ako možete, izbjegavajte odjeću s prugama, posebno onim širokim. 3. Bijele helanke– Bijela boja uopšte gledano proširuje, a crna vizualno smanjuje. 4. Cargo hlače – Vrećaste kratke

pantalone sa džepovima učiniće da vaš donji dio tijela izgleda veći. 5. Volani i nabori – Volani na majicama ili suknjama proširiće za nekoliko centimetara vaš obim.

HIT

Piling od kafe koji ubija celulit

Skoro sve anticelulit kreme sadrže kofein jer on povećava protok krvi i tako smanjuje masne ćelije ispod kože. Viki DeRosa, osnivač zdravstvenog onlajn kluba “V Well Health”, ističe da je kafa njen prvi izbor u borbi protiv celulita, a ovaj recept već godinama preporučuje ženama. Ne samo da smanjuje celulit, nego i koža postaje glatka i mekša jer se smjesom ujedno radi i piling. Sastojci: jedan dan star talog od kafe ekstradjevičansko maslinovo ulje krupna morska so frotirska rukavica Priprema i korišćenje: U velikoj posudi izmiješajte šoljicu taloga od kafe, ma-

slinovo ulje i so (sipajte dovoljno ulja da biste dobili gustu pastu, soli dodajte zavisno od toga da li želite grublju ili nježniju smjesu za piling. Preporuka je kašičica soli. Oko 35 minuta prije tuširanja, rukavicom nanesite smjesu na noge, zadnjicu i bokove (možete je nanijeti na sve djelove tijela, a fantastičan rezultat vidjećete već nakon nedjelju dana korišćenja). Kada se namažete, obmotajte se peškirom i smjesu držite pola sata na tijelu. Isperite se toplom vodom. Onima koji imaju naviku da se tuširaju dva do tri puta dnevno, Viki savjetuje da smanje temperaturu vode kod tuširanja. Tuširanje jako toplom vodom isušiće kožu.

PREPORUKE

Zašto koža stari

KORISNO

Jogurt za lijepo njegovanu kosu J

ogurt se oduvijek preporučivao onima koji žele da se zdravo hrane ili smršaju, ali osim sjajnih nutricionističkih vrijednosti, on može da pomogne i u ljepšem izgledu kose.

Jača kosu Jogurt daje pregršt hranljivih materija tijelu. Bogat je mineralima poput kalijuma i kalcijuma, a sadrži proteine i vitamin B. Jedan od najboljih sastojaka u jogurtu su proteini iz prirodnog mlijeka koji su odlični za kosu. Dok su proteini dobri za jačanje kose, mliječna kisjelina pomaže u cirkulaciji krvi koja potpomaže rast kose. Njeguje kosu Jogurt njeguje kosu i potpomaže rast, a takođe pojačava sjaj kose. Jogurt je prirodan način da oporavite zapuštenu kosu. Ako ništa drugo, možete biti potpuno sigurni da, za razliku od šampona, seruma i losiona, u jogurtu nema nikakve hemije koja vam može spržiti kosu. S vremena na vrijeme stavite jogurt na kosu i držite tako pola sata,

a zatim dobro isperite. Ovo će riješiti problem “odbjeglih” dlačica. Omekšava kosu Jogurt omekšava kosu i efikasan je u borbi protiv mršenja kose prouzrokovanog korišćenjem šampona koji isušuju kosu. Takođe, jogurt pomaže i u čišćenju kose od masti, prašine i peruti. Pomaže u sprečavanju nastanka peruti i sprečava osjećaj svraba na tjemenu koji je nastaje zbog znojenja i peruti. Nanesite jogurt na kosu, a zatim umotajte peškir i operite nakon 20 minuta. Još jedan način uključuje to da četiri kašičice jogurta pomiješate s jajetom, pustite da odstoji na glavi deset minuta i nakon toga dobro isperete. Jogurt se koristi i s kakaom, medom i maslinovim uljem za slične pogodnosti. Postoje mnogi recepti za pravlja-

nje maski za kosu na bazi jogurta koje su efikasne protiv peruti i svraba. Jogurt i limunov sok su jedna od najboljih kombinacija. Ispucali vrhovi Zbog blagodeti koje pruža, jogurt je poprilično koristan kod ispucalih krajeva. Miješanjem jogurta sa zgnječenom papajom dobije se mješavina koja, nanijeta na kosu, može dugoročno da spriječi nastanak ispucalih vrhova. Potpomaže sjaj i rast kose Postoje mnogi načini na koje jogurt pomaže tijelu jer sadrži drugačije vrste elemenata poput cinka, vitamina B1, vitamina B2, vitamina B6 i vitamina B12. Prijateljske bakterije i mliječna kisjelina su ključni elementi zbog kojih je jogurt tako koristan, pa ga za različite efekte miješamo sa različitim namirnicama poput meda, narandžinog ili limunovog soka. Masiranje kose jogurtom uz dodatak drugih sastojaka može vam dugoročno pomoći po pitanju čišćenja kose, rasta i sjaja kose.

Evo nekoliko navika kojih možda nijeste ni svjesni, a koje zapravu utiču na to da vam koža izgleda starije. Sklonost mrštenju i grimasama Ako često pravite grimase, borate čelo ili se mrštite, na vašoj koži će se s vremenom stvoriti bore na tim djelovima lica. Ljeti obavezno nosite naočare za sunce kako biste smanjili nastajanje sitnih bora oko očiju i probajte da se opustite dok se šminkate. Naime, dosta žena prilikom šminkanja nesvjesno pravi grimase čime grči mišiće lica, što uzrokuje nastajanje bora. Spavanje na boku ili stomaku Kao što stalno mrštenje lica nije dobro za izgled kože, i način na koji spavate može uticati na pojavu bora. Probajte da promijenite položaj i umjesto sa strane, spavajte na leđima. Ukoliko vam spavanje na stomaku ili boku ipak najviše odgovara, smanjite štetu tako što ćete koristiti svilenu jastučnicu. Sunčanje Osim drugih mnogo većih komplikacija koje pretjerano sunčanje može da izazove, izlaganje suncu može doprinijeti i nastajanju bora. Osobe čija je put tamnija mogu biti malo mirnije, jer njihova koža sadrži više melanina, pa su manje osjetljive na hiperpigmentaciju, ali ako je vaš ten svijetao, onda morate voditi računa i koristiti kreme sa visokim faktorom zaštite. Pretjerano korišćenje pilinga Pilinzi pomažu u odstranjivanju mrtvih ćelija kože, a lice nakon pilinga izgleda mlađe i ima zdravi

sjaj. Ipak, zbog pretjeranog korišćenja pilinga koža može da izgubi prirodnu vlagu, što uzrokuje pojavu crvenila i akni. Zanemarivanje vrata Koža vrata je izložena starenju kao i koža lica, jednako je osjetljiva i isto tako izložena uticaju sunca tokom cijele godine. Stoga, kada nanosite dnevnu kremu ili onu sa zaštitnim faktorom, nježno je umasirajte kružnim pokretima i na vaš vrat.


34 Žena

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

Kako dijeta mijenja ličnost Kako tvrde naučnici s Floride, redukovani režim ishrane, odnosno dijeta, mijenja ličnost. Nakon proučavanja dvije hiljade ljudi koji su držali različite dijete tokom deset godina, rezultati su pokazali da su ispitanici koji su izgubili više od 10 odsto svoje težine postali drugačiji – impulsivniji, s manje strpljenja i oštriji u komunikaciji. Takođe, promijenili su odnos prema hrani, ali su ostali slabi na svoje omiljene namirnice, pa su vremenom postajali neprijatni kada bi im one bile uskraćivane. Okolina ih je opisivala kao osobe s “nezgodnim” karakterom. Naučnici tvrde da je odnos prema hrani duboko povezan sa emocijama i da zbog toga svaka promjena ili redukcija određenih namirnica djeluje i u obrnutom pravcu, odnosno mijenja emocionalna stanja, što na duge staze mijenja i karakter. Nedostupnost određene hrane, suzdržavanje koje je trajalo predugo, propali pokušaji da se dođe do savršenog tijela - sve to ostavlja traga na psihu. Interesantno je da su se čak i oni koji su izgubili višak i bili zadovoljni svojim izgledom mijenjali.

Muškarci češće misle o divljem seksu Muška mašta poprilično je divlja u snovima, pa zbog toga često igraju glavne uloge porno zvijezda ili zavodnika kojeg čekaju dvije, tri plejboj zečice u krevetu. Špansko istraživanje je dokazalo da “jači pol” češće sanja lude orgije, seks u troje, avanture u svingerskom klubu, dok su žene nešto romantičnije. Naučnici na Univerzitetu Granada anketirali su 2.250 ispitanika od 18 do 73 godine koji su najmanje šest mjeseci u vezi. Ispitanici su trebali da odgovore koliko često imaju snove seksualnog sadržaja i šta se u njima dešava. Nije iznenađujuće što i muškarci i žene najčešće sanjaju svog aktuelnog seksualnog partnera.

PSIHOLOGIJA

Postanite fleksibilniji

K

linički psiholozi kažu da su osobe koje vole sve da drže pod kontrolom obično frustrirane, jer svijet ne funkcioniše uvijek po pravilima i očekivanjima. Fleksibilnost znači da stvari možete da gledate iz druge perspektive, tolerišete različitost, preduzimate rizike i učite iz svojih grešaka. Ona pomaže da se adaptirate na promjenljivo okruženje i prihvatite druge ljude onakvim kakvi jesu.

Fleksibilnost vodi otvorenosti, novim mogućnostima i manjoj depresivnosti i anksioznosti. Odrasli i djeca moraju da nađu balans između reda i spontanosti. Red im omogućava da prate određenu šemu ponašanja, donose odluke, ali uz određenu fleksibilnost. Međutim, strogost u pravilima ne ostavlja prostora bilo kakvim kompromisima. Kako napraviti balans? Najbolje bi bilo da zadržite red i organizovanost, ali sebi date slobodu da se povremeno zabavljate i koristite mogućnosti koje vam se ukažu. Isprobajte ovih 10 načina da povećate fleksibilnost: Razmišljajte o svom ponašanju Provedite nekoliko dana aktivno bilježeći svoje navike i pravila. Pitajte partnera, djecu ili prijatelje

mišljenja zato što su osjetili da ih vi ne uvažavate. Probajte da aktivnije slušate druge i da se s njima nalazite “na pola puta”. Razlučite bitno od nebitnog Vježbajte da ne brinete o sitnim problemima. Ako vaš partner ne namješta krevet kako ste vi zamislili, pustite ga da radi onako kako želi. Nemiješanje u tuđe navike može u početku djelovati teško, ali razmislite koliko ćete slobode dobiti ako ne budete morali da motrite na svaki zadatak koji je pred vama. Pratite se Pratite način na koji govorite i reagujte ako previše upotrebljavate riječi poput “neću”, “ne mogu”, “ne smijem”, “nije dobro”. To su znači da ste i dalje nefleksibilni. Pokušajte da ih zamijenite riječima “hajde da vidimo”, “nijesam siguran/sigurna” ili “šta ti misliš?” Vježbajte Kao što morate da vježbate mišiće, kako biste bili fizički fleksibilni, morate na isti način vježbati mentalnu fleksibilnost. Postavljajte male ciljeve, poput pravljenja po jedne male promjene svakog dana. Što više izazova sebi dozvolite, to ćete imati više iskustva i moći da ih integrišete u svakodnevicu.

ISTRAŽIVANJA

SAVJETI

Kako se vratiti na posao nakon odmora Godišnji odmor je završen i pred vama je prvi radni dan. Organizam trpi stres po vraćanju obavezama, ali postoji nekoliko trikova pomoću kojih će povratak na posao lakše pasti. Bez obzira na to koliko volite svoj posao, morate da pravite pauze. Preporučuje se nekoliko kraćih, ili “jedna, ali vrijedna”. Ako ste pušač, vjerovatno pravite češće pauze tokom radnog vremena. Potrudite se da barem jednom ustanete i prošetate bez cigarete. Vjerovatno ti zvuči nemoguće, ali probajte. Neka ta pauza traje pet minuta, njeno pozitivno dejstvo na organizam će trajati mnogo duže. Pauza za ručak je najbitnija. Izdvojite 30 minuta da na miru,

kako vas oni vide. Ta vježba nema za cilj da se osjetite loše, nego da naučite više o fleksibilnosti. Isprobajte nove stvari Probajte novu hranu, sport, filmski žanr, dezodorans... bilo šta. Trenirajte mozak da neke stvari radi na novi način. Ako ste anksiozni u prisustvu drugih ljudi, budite iskreni prema sebi; šta je najlošije što može da vam se desi. Prihvatite prilike Nikad ne govorite “nikad” samo zato što ste to navikli. Umjesto toga, smislite 20 razloga da ne uradite nešto što vam se nudi i barem pet zbog kojih bi trebalo to da prihvatite. Imajte u glavi širu sliku. Na primjer, možda vam se ne ide napolje s prijateljima, ali svakako želite da održite prijateljstva. Živite sada

Ne razmišljajte previše o tome šta sve treba da uradite u budućnosti. Usporite i fokusirajte se na ono što trenutno osjećate. Podsjetite sebe da ste sebi najvredniji. Prihvatite da je bitnije da se posvetite porodičnim odnosima nego da čistite kuhinju. Prekinite rutinu Da li neke stvari radite na isti način, jer ste tako navikli? Probajte da nešto izmijenite. Idite na posao drugim putem, umjesto džogiranja, idite na jogu ili se igrajte s djecom napolju umjesto u kući. Ništa se strašno ne može desiti ako promijenite nekoliko sitnica. Prepustite se Ovo je vjerovatno veliki izazov svima koji pate od nefleksibilnosti – dozvolite drugima da preuzmu vođstvo. Odaberite dan kada će vaš partner ili prijatelji isplanirati neko druženje bez vašeg mišljenja i intervencije. Ovo je odličan način da vidite kako je biti “gost”. Pravite kompromise Prepoznajte situacije u kojima vi uvijek vodite glavnu riječ. Da li neko iz vašeg okruženja zaslužuje tu šansu? Možda su prestali da daju

van objekta u kojem radite, pojedete ono što volite. Ako ste u društvu kolege ili koleginice, nikako nemojte da razgovarate o poslu. Pričajte o dogodovštinama s ljetovanja, to je najbolje. Ako ste “solo”, najbolje bi bilo da tokom ručka čitate novine, knjigu, obavite privatne telefonske razgovore ili jednostavno sjedite na nekom lijepom, opuštajućem mjestu i “isključite” mozak. Izlazak iz prostorija u kojima radite je veoma bitan, naročito ako ste tokom odmora veći dio vremena provodili na otvorenom. Sjedjenje na suncu, kraj vode, zelenila povećava budnost, bistri um i popravlja raspoloženje. Zato, nemojte biti tromi prošetajte do najbližeg parka.

Tužne pjesme za raspoloženje Ako ste ikad htjeli da slušate Adeline pjesme ili vas je zasijenila Šinejd O’Konor kada ste se osjećali tužno, vi ste zapravo podsvjesno to činili kako biste se osjećali bolje. Japanski naučnici su došli do zaključka da slušanje muzike koja se smatra tužnom zapravo izaziva pozitivne emocije. Istraživači sa Univerziteta iz Tokija tvrde da je to zato što tužna muzika podsjeća ljude na romantične filmove ili situacije i da ove romantične emocije čine da se ljudi osjećaju bolje. “Ova istraživanja nam pomažu da objasnimo zašto ljudi uživaju dok slušaju tužnu muziku”, kaže istraživač Ai Kavakami, koji je zatražio od 44 volontera, uključujući i muzičare i one koji to nijesu, da slušaju dva muzička djela, jedno koje se smatra veselom kompozicijom i drugo koje se smatra tužnom. Na osnovu dobijenih rezultata naučnici su objasnili da tužna melodija može da isprovocira kontra-

diktorne emocije jer učesnici studije smatraju da je tužna melodija tragična i manje romantična. “Generalno gledano, tužne me-

lodije izazivaju tugu kod slušalaca, a tugu svi smatramo neprijatnom emocijom. Ali da tužne melodije izazivaju samo neprijatne emocije, niko ih ne bi slušao”, objasnili su naučnici. Oni su zaključili i da, za razliku od osjećanja tuge u realnom životu, tuga koja je izražena kroz umjetničko djelo se zapravo drugačije osjeća najvjerovatnije zbog toga što mi lično nijesmo ugroženi. Zbog takvog efekta, muzika bi mogla da pomogne ljudima da se izbore sa negativnim emocijama u svakodnevnom životu. “Emocija izražena kroz muziku nema direktne opasnosti po nas kao emocije koje iskusimo u svakodnevnom životu. To znači da možemo da uživamo čak i u neprijatnim emocijama kao što je tuga”, objašnjavaju naučnici i dodaju da ako patite od neprijatne emocije koja je nastala iz svakodnevnog života, tužne melodije vam mogu pomoći da ublažite negativnu emociju.


Žena 35

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

SAVJET LJEKARA

Čuvajte se klimatizovanih prostorija i promaje

N

JE

ZA DO K

samo kratkotrajno, a može da vam donese brojne probleme poput kijavice, kašlja, bolova u ušima, vrtoglavice, ukočenosti vrata, ramena ili leđa. Promaja brzo hladi kožu i nadražuje nerve, usljed čega mogu da nastanu i teže komplikacije, kao što su pareza facijalis, iskrivljenost mišića lica. SAVJET: Ne sjedite na promaji. Kada provjetravate prostoriju ili automobil, izađite nakratko. 2. PAZITE GDJE SJEDITE Sjedjenje ili ležanje na hladnim površinama, posebno u mokrom kupaćem kostimu, povećava rizik od upale bešike. O tome bi posebno trebalo da povedu računa žene jer su one sklonije infekcijama mokraćnih puteva. Činjenica je da te upale najčešće prouzrokuju bakterije, koje lakše prodiru ukoliko su odbrambeni mehanizmi mokraćnih kanala i bešike usljed hladnoće oslabljeni. SAVJET: Ako nemate rezervni kupaći kostim koji biste obukli po izlasku iz vode, sjedite na suncu dok se ne osušite. 3. PRVO TUŠ, POSLIJE BAZEN Toplota širi krvne sudove, a hladnoća ih sužava. Zbog toga ne treba da ulazite u vodu odmah nakon sunčanja. Naglo rashlađivanje zagrijanog tijela može da izazove kolaps kardiovaskularnog sistema, a posebno može da bude opasno za osobe koje imaju srčane tegobe i probleme sa cirkulacijom.

SAVJET: Ako ste duže boravili na suncu, istuširajte se prije ulaska u vodu. Ukoliko nema tuševa, onda u vodu ulazite postepeno, kvaseći dio po dio tijela. 4. NAGLE PROMJENE TEMPERATURE Ako temperatura napolju premašuje 30 stepeni a vi uđete u klimatizovanu prostoriju, organizam neće moći u kratkom roku da se adaptira na tako naglu promjenu i doživjeće šok. Kao posljedica dugotrajnog boravka u pretjerano rashlađenom prostoru mogu da se jave ukočenost mišića, prehlada, promuklost i upala ždrijela. SAVJET: Razlika između temperature klimatizovanog prostora i spoljne temperature ne smije biti veća od šest stepeni. 5. SOK DA, ALI BEZ LEDA Previše rashlađena pića predstavljaju temperaturni šok za sluznicu ždrijela i glasnice, pa se javljaju promuklost, grebuckanje u grlu i bol pri gutanju. Voda iz frižidera i napici s puno leda ne prijaju ni želucu, jer usporavaju varenje. Ovakav vid rashlađivanja tokom ljetnjih dana posebno treba da izbjegavaju osobe koje pate od gastritisa, čira na želucu ili dvanaestoplačanom crijevu. SAVJET: Rashlađujte se umjereno. Pijte tečnost sobne temperature, svježe iscijeđene sokove od voća i povrća, mineralnu vodu i mlake nezaslađene čajeve.

KORISNO

TO RA

P I TA

Ne tražite spas od vrućine u hladnim napicima ili pretjerano klimatizovanim prostorijama jer to može da naškodi zdravlju. Ako temperatura napolju premašuje 30 stepeni, a vi uđete u klimatizovanu prostoriju, organizam neće moći u kratkom roku da se adaptira na tako naglu promjenu i doživjeće šok. Ljekari svakog ljeta ponavljaju da treba da se čuvamo štetnog sunčevog zračenja, dehidratacije, toplotnog udara i sunčanice, ali upozoravaju i na opasnost od pretjeranog i neadekvatnog rashlađivanja. 1. ČUVAJTE SE PROMAJE Kada ste oznojeni, ne pravite promaju u prostoriji u kojoj boravite niti u automobilu tokom vožnje. Vazduh koji struji osvježava vas

Poštovani, Bolujem od hipertireoze godinu dana. Već dva mjeseca ne pijem ljekove, posljednje vađenje krvi tsh mi je bio -0, 176. Ft3-4, 00; a ft4-13, 99. Doktor me je ostavio bez terapije, kaže da nije potrebno. Da li ukoliko ostane ovako stanje mogu oči da mi se vrate u normalno stanje, bez obzira na nešto niži tsh? Inače, prije toga sam pila 1/4 tirozola od 5 mg, svaki drugi dan, 20-ak dana i prekinula terapiju. Da li mi je lijek potreban? Poštovana, Potrebno je da uradite i ultrazvuk žlijezde, antitijela na tsh receptor, da bi se izdifirenciralo o kojoj se vrsti hipretireoze radi. Potrebne su i češće kontrole. Moguće je da imate nodus koji je hiperfunkcionalan a takva stanje se ne liječe ljekovima. Prije operativnog liječenja hipertireoze izazvane toksičnim adenomom iil polinodoznom strumom pacijenta treba dovesti u eutiroidno stanje primjenom tireosupresiva i tada dolazi u obzir primjena lijeka. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Razlog zbog kojeg je kukuruz tako zdrav

UPOZORENJE

Sigurno sunčanje odavno ne postoji Ovoga ljeta svakako bi trebalo da uvedete nove navike sunčanja, a kao motivacija neka vam posluže sljedeće činjenice. Svako sunčanje ostavlja tragove na koži i to najčešće štetne. Genetski testovi pokazuju da tokom sunčanja nije moguće izbjeći nastajanje mutacije DNK. Neka se oštećenja mogu liječiti, ali neka s vremenom mogu prouzrokovati velike probleme. Pretjerano sunčanje rezultira tamnim mrljama na koži, borama, hrapavošću ili u najtežem slučaju rakom kože. Stručnjaci upozoravaju kako zapravo više nema sigurnog sunčanja. Sunčanje uzrokuje bore Infracrveno zračenje na suncu povećava nivo slobodnih radikala enzima koji uništavaju kolagen u koži, a to dovodi do preranog starenja kože. Antioksidansi mogu zaštiti kožu - mjješavina ekstrakta grožđa, koenzim Q10 i vitami-

ALCHAJMER

Odlaganje penzije smanjuje rizik od bolesti Ljudi koji aktivno koriste mozak i odlažu odlazak u penziju pod manjim su rizikom da obole od Alchajmerove bolesti ili drugih tipova demencije, pokazalo je najnovije istraživanje sprovedeno na uzorku od skoro pola miliona Francuza. Naučnici su naveli da je ta, najveća studija ikad sprovedena, pokazala ono što je već bilo poznato - da fizički aktivni, društveno povezani i mentalno vispreni ljudi imaju manje problema kada se radi o moždanim funkcijama. “Za svaku dodatnu godinu rada,

Bilo da ga koristimo kao žitaricu, povrće ili u obliku grickalica, dok uživamo u njegovom ukusu, organizam punimo energijom, štitimo se od virusa, ali i doprinosimo zdravlju srca i krvnih sudova. Žitarica koja se često naziva zlatnim zrnom, važi za namirnicu koja je lako svarljiva i bogata hranljivim materijama. Mnogi smatraju da kukuruz opterećuje organizam suvišnim kalorijama, što je potpuno netačno budući da obiluje ugljenim hidratima, a siromašan je mastima pa predstavlja dobar izvor brzo raspoložive energije. Zrno kukuruza ima najveću klicu koja procentualno sadrži veliki dio masti i šećera. Od nje se proizvodi ulje visokog kvaliteta, bogato je vitaminom A, C i E (vitamin plodnosti) i nezasićenim masnim kisjelinama. Ulje se preporučuje kao lijek kod progresivne staračke ateroskleroze jer smanjuje nivo holesterola i dovoljno je da se svakodnevno koristi 20 g ulja kao dodatak redovnoj ishrani. Kukuruz i pecivo od kukuruznog brašna povoljno utiču na zdravlje kada su u pitanju Alchajmerova bo-

lest, anemija, bronhitis, depresija, dijabetes, jačanje nervnog sistema, poremećaj metabolizma, neplodnost, bolesti krvnih sudova, osteoporoza, reuma, smanjenje apetita, bolesti srca, problemi sa bešikom, mokrćnim putevima, holesterolom i bubrezima. Lijek za srce i mozak Kukuruz je dobar ne samo zbog toga što sadrži veliku količinu vlakana koja uništavaju povišene vrijednosti holesterola, već i folne kisjeline, vitamina B3 i magnezijuma koji pomažu prirodnu regulaciju vrijednosti homocisteina u organizmu i tako štite kardiovaskularni sistem. Kukuruz obiluje vitaminom B1 koji obezbjeđuje gotovo trećinu dnevnih potreba našeg organizma, a ima važnu ulogu i u pravilnom radu mozga. Moćni antioksidans Iako važi pravilo da je sirovo povrće zdravije od kuvanog, kukuruz ipak ne pripada toj grupi. Naime, američki istraživači otkrili su da prilikom termičke obrade kukuruza, kuvanja ili pečenja, dolazi do oslobađanja molekula s antioksidativnom aktivnošću, što povećava njegove zaštitničke moći.

ni C i E mogu ublažiti oštećenja kože za 60 odsto. Tamna odjeća i kvalitetne kreme za sunčanje takođe mogu pomoći oštećenoj koži. Nikako se ne izlažite suncu od 10 do 16 časova Izlažite se suncu isključivo do deset ujutro i tek nakon četiri poslije podne. U slučaju lošeg vremena, kada je nebo prekriveno oblacima, upamtite 80 odsto sunčevih zraka prolazi kroz oblake. Tokom dana, za vrijeme najvećeg sunca, ostanite u hladu koliko god je to moguće. Na štetno sunčevo zračenje najosjetljivije su osobe koje imaju: blijedu kožu svijetlu, crvenkastu ili svijetlo-smeđu kosu osobe koje su preboljele rak kože (melanoma) osobe koje imaju genetsku predispoziciju da obole od raka kože.

rizik od demencije se smanjuje za 3,2 odsto”, rekla je Karol Difui, naučnica u agenciji za zdravstvena istraživanja francuske vlade INSERM, koja je rezultate najnovijeg istraživanja predstavila na Međunarodnoj konferenciji udruženja Alchajmer u Bostonu. Oko 35 miliona ljudi širom svijeta ima demenciju, a Alchajmer je njen najčešći tip. U SAD, oko pet miliona ljudi boluje od Alchajmera, odnosno jedna od devet osoba starih 65 godina i više. Uzročnici te bolesti nijesu poznati i ne postoji lijek niti tretman koji bi usporio njeno napredovanje.

NA BRZAKA

Kako najbolje utoliti glad tokom ljeta Kao stvoreni za ljetnje vrućine obroci u čaši postali su prava senzacija. Osim što sadrže vrlo zdrave i svježe namirnice, lako se vare, a nutritivna vrijednost im je toliko visoka da se mogu konzumirati kao zaseban obrok umjesto doručka ili večere. Šejk od jogurta, malina i čokolade Sastojci: Pola šoljice bademovog ili sojinog mlijeka (može i bez mlijeka) 1 jogurt 1 šoljica malina ¼ šoljice narendane čokolade 1 šaka leda nekoliko kapi ekstrakta vanile Priprema: 1. U blender stavite mlijeko

(ako ga koristite), jogurt, ekstrakt vanile, čokoladu i svježe maline te dodajte led. Sve dobro izmiksajte oko minut. 2. Napitak prelijte u čašu i uživajte u gustom, osvježavajućem obroku.


36 Žena

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

VOĆEM PROTIV ŽEĐI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Banana split

SASTOJCI:

3 jajeta 1/2 kašičice soli 1/2 kašičice šeće ra 1/2 kg heljdinog brašna 1/2 šoljice ulja kisjela voda Fil: 300 g rendanog ovčjeg sira 1/2 dl jogurta sjeckan peršun

Desert

Sarme od zelja

Ljetnji meni koji rashlađuje tijelo

Rasjecite bananu, unutra stavite tri kugle sladoleda. Zatim pospite orasima i istopljenom čokoladom. Ko je ljubitelj badema može dodati i njih, nakon što ih isjecka. Takođe, ukoliko ste voljni da eksperimentišete, uvijek možete dodati i isjeckano voće koje ide uz banane (maline, jagode, breskva). Na kraju, poslužite banana split hladan.

SASTOJCI:

4-5 vezica zelja 300-400 g mlje venog mesa 1 glavica crnog luka 2-3 čena bijelo g luka 1 šolja pirinča so, biber, aleva paprika 1 čaša kisjelog m lijeka 2 žumanceta

Palačinke od heljde Umutite jaja, dodajte so i šećer, promiješajte, zatim dodajte brašno i ulje. Ulijte kisjele vode koliko je potrebno da dobijete tijesto za palačinke. Ispržite ih dobro, s obje strane, dok ne dobiju karakteristične “tufne”. Za to vrijeme napravile fil: pomiješajte sir i jogurt, a ako volite, dodajte i peršun. Palačinke od heljde mogu da budu i malo deblje, ali ne pretjerujte. Pržite ih na malo ulja ili bez njega, u teflonskom tiganju.

Listovima zelja skinite tvrdi dio i poparite ih vrelom vodom. Napravite fil od ostalih sastojaka (izuzev kisjelog mlijeka i žumanaca) i uvijajte sarmice. Poređajte ih u podmazanu zemljanu posudu (ili širu šerpu), nalijte vodom, malo posolite i kuvajte na tihoj vatri oko pola sata, dok voda skoro sasvim ne uvri. Umutite kisjelo mlijeko sa žumancima i malo vode, prelijte preko sarmica i zapecite u rerni da porumene. Služe se s kisjelim mlijekom.

SPECIJALITET DANA

Biek s lukom Prženi kolutovi luka će ovom jelu dati i bolji ukus i zanimljiviji izgled. Meso i krompir uvijek će biti dobra kombinacija na tanjiru. Sastojci: 500 g krompira 1 veza rotkvica 2 kašike ulja 2 glavice luka 4 grančice ruzmarina 4 bifteka (po oko 150 g) so, biber maslinovo ulje jabukovo sirće Priprema: Skuvajte krompir u ljusci. Kad

se ohladi, oljuštite ga i isjeckajte na kolutiće. Rotkvice operite i isijecite takođe na kolutove. Posolite, pobiberite i začinite maslinovim uljem i sirćetom. Luk oljuštite i isijecite na kolutove. Ruzmarin isperite, ocijedite, stavite po grančicu uz svako parče mesa pa ga povežite kuhinjskim koncem. U drugom tiganju zagrijte ulje pa pržite meso sa svake strane po 3 minuta. Takođe 3 minuta na ulju od mesa propržite luk. Uz ovako spremljen biftek poslužite krompir salatu i rotkvice.

SASTOJCI:

1 banana 3 kugle sladole da malo oraha ili badema istopljena čoko lada isjeckano voće po izboru

Dnevne potrebe organizma za tečnošću zavise od uzrasta, zdravstvenog stanja, pola, kao i količine fizičke aktivnosti, ali se najčešće kreću od šest do osam, pa i više čaša u toku dana. Čaša cijeđenog soka od voća i povrća ili limunade sa malo šećera u toku dana je dovoljna, ostala tečnost koju unesemo treba da bude voda. Kada je u pitanju izbor vrste hrane, preporučuje se prije svega povrće. Od mliječnih proizvoda treba jesti mlađi sir, jogurt i obrano mlijeko. U vrijeme najvećih vrućina na sve načine pokušavamo da se rashladimo, najčešće hladnim pićima, što je, tvrde nutricionisti, pogrešno. Efekat hlađenja traje samo 15-20 minuta od unošenja, poslije toga tijelo fiziološki reaguje na rashlađivanje, tako što preusmjerava cirkulaciju krvi u ohlađeno područje, vraćajući temperaturu na normalu, ili je čak i podižući. Zato je bolje rješenje pažljivim izborom namirnica rashladiti organizam. Nekim namirnicama se pripisuje “moć” da bar malo rashlade tijelo tokom ljeta.

Voće i povrće s povećanim sadržajem vode Lubenice, kruške, jabuke, jagode, šljive, krastavac, tikvice samo su neke od namirnica koje sadrže veoma visok procenat vode. Ove namirnice na jelovniku omogućavaju nadoknađivanje tečnosti izgubljene znojenjem i hlade cio organizam. Zelena salata Čisti crijeva i nadoknađuje izgubljenu tečnost, zajedno sa paradajzom i krastavcem često je osnov ljetnje ishrane. Pomiješana s kuvanim jajima ili posnim mesom može da bude zamjena za glavno jelo. Dinja Komad dinje biće više nego dobra zamjena za čašu soka. Porcija dinje ima samo 57 kalorija, ali je tu smješteno sve što vam je potrebno za preživljavanje vrelog ljetnjeg dana. Ljuti začini Uloga ovih dodataka hrani - karija, ljute papričice, bibera, svježeg đumbira - diskutabilna je jer zbog svoje ljutine trenutno zagrijavaju tijelo. Ali na duže staze, oni podstiču znojenje i na taj način regulišu rashlađivanje organizma.

OD VOĆA DO RAJČICE

Hrana koja neutrališe opekotine od sunca Iako se redovno štitite kremom sa zaštitnim faktorom i nikada ne odlazite na plažu bez šešira i sunčanih naočara, sunce ipak može uzrokovati opekotine na vašoj koži. No, bol i nelagodu možete olakšati pravilnim odabirom namirnica. Bobičasto voće Borovnice i maline obiluju elagičnom kisjelinom, koja pomaže u zaštiti kože od oštećenja izazvanog suncem, dok jagode sadrže visok nivo vitamina C, koji takođe štiti kožu. Citrusi Narandže, limuni i limeta obiluju vitaminom C te imaju zaštitna svojstva kada je u pitanju zdravlje kože. Zeleni čaj Katehini u zelenom čaju gotovo su svemoćni! Pomažu u sprečavanju čitavog niza bolesti te takođe štite od opekotina izazvanih suncem i negativnih posljedica dugotrajne izloženosti UV zračenju. Crveno grožđe Grožđe je odličan izvor antioksidansa, uključujući kvercetin, pa napunite frižider ovim voćem i uživajte u hladnom osvježenju tokom ljet-

nih vrućina. Rajčica Njemačka studija ustanovila je kako su osobe koje su jele četvrtinu kašičice umaka od rajčice dnevno tokom 10 sedmica imale 35 odsto manje šanse od crvenila kože nakon izloženosti UV zracima nego osobe koje nijesu u prehranu uklju-

čile rajčicu. Rajčica obiluje likopenom, karotenoidom kojem se pripisuje pozitivan učinak kada su opekotine u pitanju. Lubenica Ova ljetna namirnica broj 1 takođe sadrži likopen, pa uživajte u lubenici što je više moguće tokom ljetnih, vrućih mjeseci.


37

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Mur tovina. Tel.069/883220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839- 686 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem kuću u Podgorici - Donja Gorica - 140 m2, plus pomoćni objekat 50 m2 ,na placu od 500 m2. Cjena 85.000. Tel.067/311- 600

AS NEKRETNINE PRODAJA

-T.Put „Cijevna“, 89m2 / IV, 78.000e - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -S.A”SPONA, 70m2 / II, 61.000e -Centar, N.Miloševa, 21m2 / I, 33.600e -Zabjelo, 28m2 / II, 28.000e, nov -Kod Univerziteta, 42m2, vis.priz. 47.000e -D.bolnica, 38m2 / I, 41.000e, nov -B.S.P.Cetinjskog, 45m2 / IV, 51.000e -Delta “Čelebić���, 53m2 / V, 65.000e, useljiv

Novaka Miloševa 32

„Gintaš“, 70m2 / I, 270e, namj. Gintaš, 40m2, namj. 200e Delta „Čelebić“, 50m2 / V, 300e, namj. Delta „Abex“, 40m2 / II, 220e, prazan S.A. Bulevar, 64m2 / I, 200e, prazan Centar, 42m2 / I, 300e, namj. Vez.most, 70m2 / I, 300e, prazan B.Jedinstva, 85M2 / I, 450e, namj. Blok V Vojna, 80m2 / IV, 350e, namj. Centar, 80m2 / I, 450e, namj.

asnekretnine@t-com.me

PRODAJA Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar Kod Sportskog, 42m2/II, 45000e V.most, 45m2/I, 51500e, odličan Delta (Univerzitetska), 53m2/V, 59500e, odličan S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 V.Karadžića, 43m2/IV, 63000e, nov Blok VI (R.kula), 79m2, 74000e, odličan J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ljubović (kod Kodre), 85m2/I, 85000e sa garaž. Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

069-051-360 067-657-258

MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

IZDAVANJE

Ispod Gorice, 56m2/II, namj., 400e, sa garažom V.most, 25m2/I, namj., 200e V.Karadžića, 45m2/III, namj., nov, 350e Zagorič (Cijevna), 40m2/II, namj., nov, 350e Kod hotela ‘’City’’, 45m2, namj., 320e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e S.A. (Čelebić), 28m2/V, namj., 200e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1756: Ljubovic, 81/pr n 62: P.Morace, 59/IV 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 1810: Zabjelo, 76/IV 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 289: Blok V, 60/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II 850: P.Morace,56/I

1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

635: St.Aerod, 50/VI 472: St.Aerodr, 41/II 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 418: St.Aerodr, 78/V 1979:P.Morace, 38/I 2064:St.Aerodr, 59/I 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI 1138: Blok V, 75/VI

2130: Delta, 56/V n 150: Centar I, 80/III n 2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244- 616

069-060-961

www.asnekretninepg.com

RENTIRANJE

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617- 045

020-651-829

Izdajem jednosoban ekstra namješten stan, 60m2, u Podgorici, Vojislavljevića. Poslovnim osobama - 250 eura. Parking, internet. Tel.067/287-308, 069/185-484

Prodajem kuću 250 m2 na placu 800 m2 u Kotoru - Dobrota. Dozvola za nadogradnju. Tel.069/657-104 I

IZDAVANJE

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370 - 629 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666966

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Izdajem namješten stan u Beogradu, odlična lokacija, pogodan za studente ili porodicu. Tel.068/387- 078 i 067/453-324 P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596- 660 Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, preko čitave godine, na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323

K Kupujem jednosoban stan u Podgorici. Tel.069/407-346 POSLOVNI PROSTOR


38 SOBE Izdajem sobe studentima (kuhinja, kupatilo) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Tel.067/555- 065 PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390 -767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204- 051 VOZILA/AUTO DJELOVI

SRIJEDA, 17. 7. 2013.

MALI OGLASI Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

Momak 26 god, zgodan, solidno građen. Javite se dame za diskretno druženje. Podgorica i primorje. Tel.069/774-006

Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729

Klime, svi modeli, split, multi, kasete, parapatne inverteri, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic.com

Zatvaranje terasa, ugradnja i popravka svih vrsta roletni, PVC prozora, venerijanera, trakastih zavjesa i komarnika. Tel.069/497-216 Tepih servis Orkan. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Kvalitetno i povoljno. Tel.067/389-585 Ugradnja keramike, laminata, tapeta ,molerski radovi. Kompletna adaptacija kupatila. Kvalitetno i brzo. Tel.067/580- 398 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄ jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

APARATI/OPR EMA

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 Prodajem 10 gajbi ambalaže nikšićkog piva po 4 eura, 2 plinske flaše standardne po 25 eura, 1 plinsku grijalicu "šešir" (plaćenu 217) za 100 eura. Tel.069/029-941

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370 - 629 Reno senik 1.9 DCI, 130 K S, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki ser vis, nove gume... Odličan. Tel.067/265- 605 Prodajem ford eskor t CL X, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249 -299 USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210 -340

Bebisiterka, slobodna od 01.08. 35 godina, majka dječaka. Tel.069/219-918 KUĆNI LJUBIMCI Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479 LIČNO Muškarac želi damu za dobar provod, isključivo udatu. Tel.069/635-261

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

srijeda, 17. 7. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija:Tajna starog mosta/r 07:30 Exploziv/r 08:10 Serija:Ranjeno srce/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija:Odbačena/r 10:45 Serija:Ponor ljubavi/r 11:30 Serija:Tajna starog mosta 12:15 Serija:Nesreće u vazduhu 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:V.I.P. 14:45 Serija:Dva i po muškarca/r 15:05 Serija:Tračara/r 16:00 Serija:Ranjeno srce 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Ponor ljubavi 20:15 Serija:Tračara 21:00 Paklena kuhinja 22:00 Sami u tami 23:00 Serija:Nesreće u vazduhu/r 23:45 Exkluziv/r 00:00 Film:Čudne igre/r

PRVA Exkluziv 18.40

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 14.10 15.30 16.05 17.00 18.00 18.10 19.30 19.55 20.05 21.00 21.30 22.00 22.30 23.30 00.00

Dobro jutro Crna Goro Univerzum -dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Više od ljeta/r Dnevnik 1 Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve Serija:Ž Djevojački institut Vijesti Više od ljeta Dnevnik 2 Sport Serija:Odjeljenje za specijalne žrtve Dok. emisija Muzika montenegrina indž folder Dnevnik 3 Više od ljeta Igrani serijal: Očajni roditelji Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Moja velika svadba 11:50 City 12:00 Tačno u podne 12:40 Farma – specijal/r 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija:Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Serija:Premijer 16:45 Serija:Neželjene 17:15 Serija: Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Kuvanje i muvanje 19:30 Serija:Mala nevjesta 20:00 Farma – specijal 21:00 Dnk 22:00 Bračni sudija 23:30 Teen pleme 23:45 Balkanske prevare 01:00 City 01:15 Film:Nestajanja

PINK Bračni sudija 22.00

07:00 10:00 10:07 11:07 12:00 13:07 13:50 14:00 14:07 15:25 16:00 16:30 16:55 17:40 18:30 19:10

Boje jutra Vijesti u 10 Kako vrijeme prolazi/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti Serija:Asi/r Serija:Kad lišće pada Boje jutra, specijal Vijesti u pola 5 Serija:Silikonske ljepotice Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Kako vrijeme prolazi

19:55 21:15 21:30 22:00 22:15 22:25 23:10

Serija:Asi Extra lifestyle Bez granica Vijesti u 10 Sport Serija:Istražitelji iz Majamija Film: Neželjena dejstva 00:35 Extra lifestyle 00:45 Film: Sestrinstvo/r

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.40

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 12:00 Film/r 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Film 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu 02:00 Radio u boji: Summer dj

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA NEŽELJENA DEJSTVA Vijesti 23.10

Karli Hert provela je proteklih deset godina prodajući ljekove, na zakonit način. Uprkos svemu, ona je svakodnevno u konfliktu između vrijednosti farmaceutske industrije i dijela industrije koji je vodjen isključivo profitom na račun pacijenata. Karli je bila zavedena novcem korporativne Amerike. U njen život potom ulazi Zek Daner, koji ubjeđuje Karli da treba da se drži pravih vrijednosti i da se udalji od unosnog ali ispraznog posla. Kako njihova ljubavna veza cveta, Karli pravi planove izlaska iz posla ali odlazak nikada nije lagan kako izgleda.

08.30 Serija:Naša ljeta 09.15 Dok. program:Zašto hodati kada se može kotrljati/r 10.05 Više od ljeta/r 11.05 Program za djecu: Magična moć scene 12.00 Vijesti 12.30 Film:Puritanka/r 14.15 Program za djecu:Šareni autobus 16.00 Više od ljeta/r 17.00 Serija:Izlog strasti 19.00 Crtani film:Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.10 Serija:Krtice 21.00 Serija 21.50 Serija:Medium 22.35 Dok. program:Zašto hodati kada se može kotrljati/r

RTCG 2 Serija:Medium 21.50

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 12:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:30 Goleada 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno

777 Žestoko 17.00

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Lijek iz prirode 14:30 Kućica u cvijeću 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 22:00 Nokaut 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Otvorena vrata” 09.50 Gastronomad 10.00 Vesti 10.05 Trag 10.35 Zadnja kuća Srbija 11.05 Vesti 11.10 Via militaris - Koridor 10 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.20 Film: “Moj pas je mafijaš”15.00 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Razglednica 19.00 Kviz: Slagalica 19.18 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.00 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.10 Film: “Lovac na potezu” 23.10 Oko 23.40 Dnevnik 23.55 Serija: “Mesto zločina” 00.45 Evronet RTS 2 09.10 Njeno veličanstvo energija 09.25 Vodič kroz modernu arhitekturu Beograda 10.19 e-TV 10.39 Datum 10.49 TV mreža 11.15 Libela 11.45 Dobro je znati 12.15 Šostakovič: Simfonija broj 112.30 TV feljton 12.50 Trezor 13.50 Pustolov 14.19 Školski program 14.43 Njeno veličanstvo energija 14.59 Ja, mi i drugi 15.32 Vi i Mira

Adanja Polak 16.20 Biciklizam: Tur d Frans, prenos 17.20 Odbojka na pesku 17.30 Serija: “Heroji” 18.15 Bisera Veletanlić i prijatelji 18.50 Pozitivna energija 19.20 Crtani filmovi 20.00 U svetu 20.30 Beokult 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Film: “U dolini Nila” 23.50 Tur d Frans, pregled 00.00 Samertajm festival 01.34 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro Hrvatska -09.00 -Serija-10.00-Vesti 10.15 Medveđa porodica i ja -11.02 Domovi Tunisa -12.00 -Dnevnik-12.38 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.25 Dr Oz 14.45 Film: “Džek” -16.08 -Vrhovi sveta-16.25-Dokumentarni film 17.10-Hrvatska uživo-17.45 Slatko ludilo-18.24Serija: “Hartlend” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Serija: “Stipe u gostima” 20.45-Planeta dinosaurusa-21.40-Serija: “Borgen - sedište moći” -23.25-Film: “Trenutak istine” 00.50 Dr Oz HRT 2 09.10-Školski program 10.45 Rekonstrukcija 12.10 Šaptač psima 13.00-Toskana na tanjiru 13.15-S16.32 Osmi kat 17.20-Serija: “Dolina sunca” 18.05 Za srce i dušu -19.00 Mala TV 19.30 Do-

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Prolog /r. 11:32 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani filmMumijevi 14:20 Serija: Distrikt 15:50 MBB Magazin /r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r. 20:03 PG Raport 21:00 Info 21:35 Istorijske paralele 23:00 Prolog 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Prolog 23.00

DANAS U GRADU kumentarni film 20.04-Serija: “Gli” 21.00 Film: “Daleko od očiju” 23.05 Serija: “Roditelji i deca” 23.45-Serija: “Dva i po muškarca” 00.10 Serija. “Ubistvo” HBO 09.35 Film: “Jedna smešna priča” 11.15 Film: “Mapeti u svemiru” 12.45 Film: “Hari Poter i relikvij smrti 2” 14.55 Film: “Monte karlo” 16.45 Film: “Prvih dvadeset miliona” 18.30 Film: “Mačak u čizmama” 20.05 Film: “Tatin sin” 22.00 Film: “Čupavci 3” 23.25 Film: “Čupavci 4” 01.00 Film: “Poslednja ekskurzija 5” 02.30 Film: “Tatin sin” FOX LIFE 10.05 Serija: “Šapat duhova” 10.55 -Džejmi Oliver - revolucija u ishrani 11.50-Serija: “Ludnica u Klivlendu” 13.30 Porodično blago Džina Simonsa 14.20-Projekat Modna pista 15.55 Serija: “Džordanino raskršće” 18.25 Serija: “Očajne domaćice”-20.55 Serija: “Nova devojka” 21.50-Serija: “Emili Ovens”-22.40-Serija: “Šapat duhova” 23.30 Serija: “Nova devojka”-00.20-Serija: “Emili Ovens” 01.10-Serija: “Privatna praksa” 02.00Porodično blago Džina Simonsa FOX CRIME 09.15 Serija: “Monk” 13.15 Serija:

“Mornarički istražitelji” 14.10 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 15.00 Serija: “Imitator” 15.55 Serija: “Bolni propusti” 20.00 Serija: “Mornarički istražitelji” 20.55 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 21.55 Serija: “Imitator” 23.05 Serija: “Zločinački umovi” 23.40 Serija: “Medijum” 00.30 Serija: “Zločin” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Roma - Udineze 13.00 Fudbal: Mančester siti -Ajaks 15.00 Fudbal: Flamengo - Koritiba 17.00 Fudbal UEFA: Masters of European Football Ep 03 17.30 Fudbal UEFA: Masters of European Football Ep 04 18.00 Fudbal: Crvena zvezda - Radnički 20.00 Bičvolej, SP (m), finale 21.00 Bičvolej, SP (ž), finale 22.00 Fudbal: Santa Fe - Olimpija 00.00 Poker 01.00 Odbojka, SL: Brazil – Bugarska SPORT KLUB 12.00 Sedmica pred vama 12.30 Auto magazin - unutar trke 13.00 Top tenis 13.30 Fudbal mondijal magazin 14.00 Program iz studija 14.45 Košarka. EP mladi: B2-A3, prenos 16.30 Na današnji dan 17.00 Košarka, EP mladi: A2B3, prenos 18.45 Vesti 19.15 Košarka, Ep mladi: B1-A1, prenos 21.00 Fudbal: Singa Ol star - Čelzi 22.45 Tenis: VTA Baštad 00.15 Vesti 00.30 Košarka. EP mladi

BIOSKOP CINEPLEXX

Usamljeni rendžer 17:15; 20:00; 22:00; Violet and Daisy 21:40 ; Velika iluzija20:30; 22:50 Mlađi referenti 15:45; 18:00; 20:15; 22:40; Univerzitet za monstrume 3D sinhronizovan 15:30; 17:30 ; Univerzitet za monstrume digital sinhronizovan 16:30; Živjela Francuska 19:30 ; SVJETSKI RAT Z/3D 17:40; 19:45; 22:30 : Čovjek od čelika 3D 19:00; 21:20 ; Čovjek od čelika digital 16:00 ; Mamurluk 3 18:30 ; Čuvari tajnog kraljevstva 15:15 KIC BUDO TOMOVIĆ

Koncert: Lance Lopez, 21.00


Izdanje 17. jul 2013.