Page 1

MUP ● 3

ce 30 nt i

Policija prekoračila ovlašćenja u slučaju MANS

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

LAZAR RAĐENOVIĆ ● 4

Ko ne plati komunalije - plijenimo mu imovinu

PONEDJELJAK, 8. 7. 2013. BROJ 577/ GODINA II

INTERVJU: ŠTEFAN FILE, EVROPSKI KOMESAR ZA PROŠIRENJE

●2

Zaustavite korupciju ● Korupcija je i dalje veliki problem u Crnoj Gori. Da bismo se uspješno borili protiv nje, potrebne su nam nezavisne institucije koje moraju biti nekorumpirane. Ovo u intervjuu Dnevnim novinama poručuje evropski komesar za proširenje Štefan File.

NAZIF CUNGU ● 3

Ulcinju potrebni novi lokalni izbori

KONTEJNERSKI ● 7 TERMINALI

Manjinskim akcionarima preniska cijena

JUBILEJ COKa ● 28

Šest godina sadaddas za ponos asd

SLUČAJ ● 11

Na obdukciji opljačkan mrtvi maloljetnik?

MOJKOVAC ● 12

Skokovi hrabrih sa 17 metara P

objednik 6. međunarodnih skokova “Kup Stari most Mojkovac 2013.” je Rade Šćepanović iz Kolašina. Šćepanović, koji je skakao za Rafting kub “Tara” iz Mojkovca, dobio je 59,5 bodova žirija. Drugo mjesto

osvojio je Jan Vončina iz Idrije sa 58 bodova, a treće Borko Miladinović iz Užica sa 58 bodova. I ove godine, ovu sada već tradicionalnu manifestaciju propratio je veliki broj Mojkovčana, a skakačka umijeća pokazala su 22 takmičara iz četiri drža-

VIMBLDON ● 32

ve - Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Za tri prvoplasirana takmičara obezbijeđeni su pehari i novčane nagrade. Prvoplasirani je dobio 700 eura, drugoplasirani 500, dok je nagrada za osvojeno treće mjesto iznosila 300 eura.

DANIJEL ALIBABIĆ

Britanija slavi Ženim se nakon 77 godina na jesen posta ● 21

PRESUDA ● 3

Potvrđeno da Vektra Jakić ne duguje Mađarima


Tema dana

EDITORIJAL

2

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

DUGO TOPLO LJETO

Ona priča koja je nedavno okačena mačku o rep, ipak se šepuri pred našim očima. Pa, je li razlog KAP ili rebalans ili garancije ili samo još malo dokazivanja demokratske kondicije Evropskoj uniji, sasvim je svejedno. Doduše, ostavka premijera i termin 13. juli su malo dramatičnija verzija koju bi zasigurno trebalo ostaviti tamo, okačenu o rep, ali vijek sadašnje crnogorske vlade je očigledno iznurena, izmučena i istrošena stvar. Samim tim, po prvi put u svom životu, Vlada je bar prema tom opisu konačno bliska sopstvenom narodu. Znači, samo bez suza i tradicionalnog leleka. Jer, konačno, našli smo se. Narod sa svojim životom, Vlada sa svojim mogućnostima. Ili, kako je to već definisao pjesnik Duško Trifunović (1933– 2006) - I pad je let. Ionako smo, svojevremeno, a prvi u svijetu svakako, za predsjedničkog kandidata imali nekog tipa kojem niko nije ni virnuo u zdravstveni karton, a koji je je htio da leti po Crnoj Gori. Naravno, to što smo se poslije toga sami najstrašnije napadali, taman da nam taj let bude sve što smo od života imali, samo je naša priča. Nju, prije no što je okačimo, možemo i da uramimo. Rekoh već, samo naša priča. Ili to već bolje pasuje uz ono domaće, ka’ naša rabota. Nego, ono što naročito nervira u cijeloj toj priči o kačenju i mogućnostima, zapravo je predosadna i nebrojeno puta viđena projekcija “vruće političke jeseni”. Znate već, ko o čemu, opozicija o izborima. A termin? Vruća jesen, naravno. Još kad ulete i analitičari, žurka može da počne. A to što redovno nakon toga svi od reda, osim ondašnjo – sadašnje vlasti, budu o’lađeni, savršeno pristaje uz već pomenuti ram, koji smo toliko puta kačili. No, možda bi bio red da već jednom, od toliko projektovanih vrućina svih naših jeseni, shvatimo da se ljeti samo kuvamo, savršeno pripremljeni za još jednu novu sezonu “jesen – zima” našeg života. Olađeni, osušeni, dobro prodimljeni. Doduše, ovoga puta pod budnim okom Evropske unije, koja bi nakon prijema Hrvatske mogla više da se pozabavi preostalim jugoslovenskim ostacima. Novih prijema, bar za sasvim izvjesno vrijeme, neće biti. Ali parade, obavezno. Jer, od poodavno znamo da od svake “vruće jeseni” možemo očekivati samo pad žutog lišća. A ono, da li ćemo letjeti sa tri ili 17 aviona, da li Vlada pada ili samo malo pozira za novi modni katalog periferne evropske političke scene, neizvjesnost je koja pripada dnevnoj potrošnji za sve dane dugog, toplog ljeta. Što znači, obično kuvanje. I to, bez Karapandže. A i Ben Kvika.

Meteo 05:12 20:24

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto. Vjetar početkom sjevroistočni, kasnije sjevrozapadni, slab do umjeren.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

24 21 22 24 22 18 14 10 13 15

23 21 22 22 21 16 13 10 12 13

SJUTRA

34 33 31 33 33 30 26 20 26 27

33 32 30 31 31 27 25 19 25 25

Na jugu pretežno sunčano. Na sjeveru i Promjenljivo oblačno. Mjestimični pljuskovi manjim dijelom u centralnoj Crnoj Gori mogući u kontinentalnim predjelima. uslovi za lokalne poslijepodnevne pljuskove. Temperatura u blagom padu.

File

INTERVJU: ŠTEFAN FILE, EVROPSKI KOMESAR ZA PROŠIRENJE

Zaustavite korupciju, oslobodite sudstvo Miraš Dušević

K

orupcija je i dalje veliki problem u Crnoj Gori. Kako bismo se borili protiv nje, potrebne su nam nezavisne institucije koje moraju biti nekorumpirane. Ovo u intervjuu Dnevnim novinama poručuje evropski komesar za proširenje Štefan File. On ima još jednu važnu poruku. Kaže da je Crnoj Gori potrebno nezavisno sudstvo, lišeno uticaja izvršne i zakonodavne vlasti.

Da li je EK zabrinuta zbog korupcije u Crnoj Gori? “Korupcija je nešto što nas zabrinjava, a to je više puta istaknuto u prethodnim izvještajima o napretku. Crna Gora treba da uspostavi adekvatan pravni i institucionalni okvir za sprečavanje i borbu protiv korupcije. Želimo da vidimo rezultate u pogledu efikasne, efektivne i nepristrasne istrage, gonjenja i sudskih presuda u slučajevima korupcije na svim nivoima, uključujući i korupciju na visokom nivou, i u osjetljivim oblastima kao što su javne nabavke. Zato je važno da institucije koje su u prvom planu bave sprečavanjem i borbom protiv korupcije budu i same nekorumpirane i lišene svakog uticaja sa strane.” Koji su prioriteti Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji? “Crna Gora će morati da uskladi svoje zakonodavstvo sa propisima EU, a svoje administrativne kapacitete sa standardima EU. U nekim oblastima, kao što su vladavina prava, zahtijevaće se dugoročne reforme i ispunjeni uslovi, kao i jaka politička volja vlasti.” Da li Crna Gora pokazuje p o sve ć eno st evropskim

integracijama? “U svojim naporima do sada, Crna Gora je pokazala neophodnu posvećenost da nastavi reforme vezane za EU. Skorašnji primjer koji to dokazuje je i usvajanje akcionih planova za reforme u oblasti vladavine prava (27. jun). Ova obaveza ć e, naravno, morati da se održi tokom cijelog pregovaračkog procesa.” Brisel je u više navrata istakao da ustavne promjene mogu da otežaju proces pregovaranja i tražio od vlasti i opozicije da reformišu Ustav kako bi se obezbijedila veća nezavisnost sudija i tužilaca od političkih centara moći. Da li je Crna Gora sposobna da ojača sudstvo kako bi ono bilo nezavisno? “Jako sudstvo zahtijeva nekoliko uslova. Prvo, naravno, odgovarajuće ustavne i zakonske odredbe, ali i poboljšanje administrativne prakse i visoke profesionalne standarde. Na kraju, ali ne najmanje važno, uslov su javni konsenzus i poštovanje nezavisne pozicije sudstva - nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti. Zaista smo više puta naglasili, čak i nedavno u našem skrining izvještaju, da prioritet treba dati promjeni Us-

Pomno pratimo aferu ª Snimakº Da li od sudskih organa očekujete da istraže sve o aferi “Snimak”? “Od samog početka smo rekli da treba da se istraži. Kancelarija javnog tužioca već je najavila zvaničnu istragu o aferi, a mi ćemo nastaviti da pratimo razvoj situacije.” tava u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima. Akcioni plan, koji sam upravo pomenuo, sadrži mjere koje se bave našim preporukama. Mi ć emo, naravno, pažljivo pratiti kako se sprovode ove mjere.” Da li će Crna Gora do kraja godine otvoriti poglavlja 23 i 24? “To je moguće pod uslovom da su ispunjeni potrebni uslovi, ali je kvalitet akcionih planova važniji od brzine. Sada Komisija treba da procijeni da li su u skladu sa traženim kriterijumima. Kada se to uradi, mi ćemo preporučiti državama članicama da otvorite relevantna pregovaračka poglavlja. Kada se države usaglase, Crna Gora će biti pozvana da pošalje svoju pregovaračku poziciju. Komisija će pripremiti zajednički stav EU, uključujući i privremena mjerila (odrednice), koja će morati biti dogovorena između država članica. Dakle, ima mnogo posla prije nego što poglavlja budu otvorena.”


Tema dana

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

3

KRIZA

Cungu: Ulcinju su potrebni novi izbori Kriza vlasti potresa Ulcinj. Nakon samo godinu i po dana od formiranja nove skupštinske većine, prvi čovjek Ulcinja nezadovoljan radom koalicionih partnera. U najavi koalicija Forca-DPS Predsjednik opštine Ulcinj i lider Force Nazif Cungu najavio je da bi u Ulcinju uskoro trebalo raspisati vanredne lokalne izbore. Cungu je u razgovoru za Dnevne novine kazao da lokalna vlast ne funkcioniše kako treba, tako da bi uskoro mogli očekivati izbore. “Možda bi to bilo i najkorektnije prema građanima Ulcinja”, kazao je Cungu. U Ulcinju su na vlasti, pored Force i SDP, DP i Perspektiva. Prvi čovjek opštine javno kaže da je nezadovoljan radom koalicionih partnera. “Nismo zadovoljni radom naših koalicionih partnera, tako da ćemo preispitati naše učešće u lokalnoj vlasti. Ništa strašno ni ako se ode na lokalne izbore”, smatra Cungu i napominje da je Forci bilo neophodno da uđe u vlast prije godinu i po, kako bi rasformirala prethodnu vlast. ●SNP: Tražimo oSTavke Da su Ulcinju potrebni novi izbori, saglasni su i u Socijalističkoj narodnoj partiji. Oni predlažu da se raspišu vanred-

ni lokalni izbori, jer je, kako navode, u opštini uveden stečaj. “Predsjednik Opštine Nazif Cungu je 11. juna ove godine, sa Vladom Crne Gore potpisao Sanacioni plan za ovu opštinu, koji podrazumijeva otpuštanja zaposlenih u lokalnoj upravi i njenim javnim preduzećima. Po nekim informacijama, broj zaposlenih koje treba otpustiti kreće se iznad 150, a Sanacionim planom se predviđa i znatno smanjenje plata onima koji uspiju da sačuvaju svoja radna mjesta. U Opštini Ulcinj, prosječna zarada je najmanja na nivou države”, navodi se u saopštenju Opštinskog odbora SNP-a. S druge strane, prvi čovjek Ulcinja Cungu objašnjava da opština Ulcinj na osnovu poreza i doprinosa duguje 2.245.000 eura, za organe lokalne uprave i opštinska preduzeća, tako da je zbog neplaćanja bio blokiran žiro račun. “To su obaveze od ranije, pa da bismo skinuli blokadu, u obavezi smo da pristupimo sanacionom planu”, kaže Cungu.

Opština Ulcinj

DPS i Forca nova vlast? Prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina, vrlo je moguće da dio nove vlasti u Ulcinju bude i DPS. Iako je u opticaju nekoliko varijanti, ipak čini se da će DPS i Forca biti novi koalicioni partneri. Ovakav epilog može se zaključiti i iz komentara predsjednika Force Cungua. “Ne treba isključiti ni tu mogućnost. Možda to i nije loše za sve nas”, kazao je Cungu. ●PoziTivNa: “NeSPoSobNi” vode grad Član GO Pozitivne Crne Gore Safet Beci kratko je kazao Dnevnim novinama da aktuelna vlast “nije sposobna da vodi Ulcinj”. U SNP tvrde da je nakon najavljene “sječe” radnih mjesta, došlo je do eskalacije netrpeljivosti između koalicionih partnera na vlasti. “Oni koji su do juče govorili da je došlo njihovo vrijeme “carevanja” počeli su da shvataju, doduše sporo, iako ih je SNP, u kontinuitetu dobronamjerno upozoravala, da je “car go” i da je to posljedica njihovog, i ne samo njihovog, neodgovornog, nestručnog, neozbiljnog i nedomaćinskog rada svih ovih proteklih godina”, poručuju iz SNP-a. Ta partija predlaže, da se raspišu vanredni lokalni izbori i na taj način, kako navode, omogući građanima da na neposrednim izborima odluče ko će u Ulcinju sprovesti stečaj. “Vjerujemo da će građani o ovom pitanju dobro razmisliti. OO SNP Ulcinj smatra da bi vanredni lokalni izbori bili pravi pravi put da Opština Ulcinj i njeni građani, izađu iz sveukupno teške situacije”, upozoravaju iz SNP-a. A.Omeragić

Nezadovoljan radom koalicionih partnera:Cungu

POTVRĐENA PRESUDA

MUP

Vektra Jakić ne duguje OTP-u

Prekoračeno ovlašćenje u slučaju MANS

Odbačena su sva potraživanja OTP banke, čime je ovo preduzeće relaksirano od duga Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je rješenje Privrednog suda u Bijelom Polju kojim se smatra da je OTP banka povukla tužbu protiv Vektre Jakić u stečaju zbog potraživanja od 77,5 miliona eura, potvrdio je stečajni upravnik pljevaljskog drvoprerađivača Momo Jokić. Jokić je kazao da Vektra Jakić nije imala obligacioni odnos prema OTP-u, što i stoji u odluci Apelacionog suda, prenijela je lokalna TV Pljevlja. Privredni sud u Bijelom Polju donio je rješenje kojim se smatra da je OTP banka povukla tužbu protiv Vektre Jakić u stečaju zbog potraživanja od 77,5 miliona eura, jer njeni advokati nijesu na vrijeme stigli na ročište.

Takvim rješenjem, ranije je saopšteno iz Vektre Jakić, praktično su odbačena sva potraživanja OTP banke u iznosu od 77.459.097 eura, čime je ovo preduzeće relaksirano od duga zbog kojeg je i uveden stečaj. “Samim tim podnesena žalba OTP banke na izmijenjeni plan reorganizacije je neutemeljena”, navedeno je u saopštenju stečajnog upravnika Vektre Jakić Moma Jokića, početkom aprila, nakon odluke bjelopoljskog Privrednog suda. Stečaj u Vektru Jakić, koja je u vlasništvu Dragana Brkovića, uveden je krajem maja 2012. na zahtjev OTP-a upravo zbog duga od 77,5 miliona eura koji nije otplaćivan. D.K.

Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije utvrdilo je da je policija nezakonito uhapsila aktiviste MANS, nakon performansa ispred Skupštine Crne Gore, kada su prosuli farbu zbog povećanja PDV-a. Unutrašnja kontrola je utvrdila da je policijski službenik i pomoćnik rukovodioca za obezbjeđenje objekata Milan Radusinović, bez zakonskog osnova, uhapsio aktivistu MANS-a Vuka Maraša i naložio četvorici policajaca da liše slobode i direktorku MANS-a Vanju Ćalović, te još četvoro aktivista. Utvrđeno je da je Radusinović prekoračio ovlašćenja, pa će protiv njega ce biti pokrenut disciplinski postupak. Ostala četiri policajca nijesu počinila prekršaj, jer su postupala po naređenju Radusinovića. Unutrašnja kontrola je demantovala tvrdnje advokata MANS-a Veselina Radulovića da mu nije bilo omogućeno uspostavljanje kontakta sa aktivistima, te da je tom prilikom čekao oko sat vremena. Iz Unutrašnje kontrole kažu da je Radulović čekao 24 minuta.

Priviđenje aktivista MANS-a


4

Politika

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

BUDVA

Rađenović: Ko ne plati - plijenimo mu imovinu Nina Lajović

I

nvestitorima koji su izgradili objekte, a nijesu zaključili o tome ugovor sa opštinom, te potpadaju i pozivaju se na Zakon o izgradnji iz 2008. godine, opština Budva namjerava da plijeni dio imovine, te je koristi za javne potrebe stanovništva Budve ili izmirenje dijela preostalog duga. To je u intervjuu za DN najavio prvi čovjek opštine Budva Lazar Rađenović, navodeći da investitori opštini po osnovu komunalija ukupno duguju 39 miliona eura.

Na prihodnoj strani, kako kaže Lazar Rađenović, postižu se rekordni rezultati. Protekla 2012. godina, sa naplaćen 21 milion eura komunalija, bila je najuspješnija, a taj trend se zadržao i ove godine, uz napomenu da, pored naplaćenih, opština ima realno definisano potraživanje po osnovu ovog prihoda od 19 miliona eura već ugovorenih obaveza. “Kada se tome doda još skoro 20 miliona eura potraživanja od objekata koji su u završnoj fazi investicije, a koristeći mogućnosti Zakona o izgradnji iz 2008. godine, čiji investitori još nijesu sa opštinom zaključili ugovore, dolazi se do iznosa od oko 39 miliona eura, koliko danas investitori duguju opštini. Ovoj drugoj grupi investitora razmišljamo da uzmemo dio imovine koju bismo mogli iskoristiti za javne potrebe našeg stanovništva ili izmirenje dijela preostalog duga”, kazao je Rađenović. Opština je, dodaje on, uspjela da unaprijedi naplatu naknada od privremenih objekata od kojih je od početka ove godine do danas prihodovano preko milion eura. “Samo od ustupanja na korišćenje lokacije za diskoteku ‘Top Hill’, već smo naplatili 240.000 eura. Naplata boravišne takse u predsezoni je bla odlična i do 15. juna naplaćeno je 308.000 eura, što je duplo više nego prošle godine u istom periodu. Iz svega navedenog sam izvodim zaključak da je finansijska situacija u opštini stabilizovana, da se period pred nama planira veoma pažljivo i da smo stvorili preduslove da težište naših aktivnosti pomjerimo prema investicijama u gradsku infrastrukturu”, kazao je Rađenović. Kako je istakao, težište rada lokalne samouprave u protekle dvije godine bilo je polje javnih finansija, sa ciljem stabilizacije likvidnosti

Rađenović

budžeta opštine. Važno je, kako je dodao, bilo dovesti u ravnotežu prihodne i rashodne strane budžeta, ali i kvalitetno planirati buduće potreba, kako one tekuće, tako i investicione. “Tu su postignuti rezultati, vidljivi u poslovanju opštine ove kalendarske i budžetske godine. Od početka godine do danas račun je likvidan, isplaćuju se redovno sve obaveze, naročito zarade zaposlenima, socijalna davanja, obaveze prema državnom budžetu, stipendije studentima, finansiraju se kultura, sport... Ne manje važna činjenica je da su tekući troškovi naše opštine znatno smanjeni. Samo trošak za zarade zaposlenih ove godine će biti 19 procenata manji nego prošle”, navodi on.

●PRODUŽITI SEZONU U susret turističkoj sezoni postavljeno je nekoliko ciljeva, među kojima da sezona traje duže, da se kontinuiranim aktivnostima javnog i privatnog sektora unapređuje konkurentnost destinacije i da se suzbija siva ekonomija. “Podaci za prvih pet mjeseci govore da je predsezona bolja, zabilježen je rast od

osam procenata u punjenju kapaciteta tokom ovog perioda i time možemo biti zadovoljni. Prema zvaničnim podacima Monstata, Budvu je u prvih pet mjeseci ove godine posjetilo 117.189 turista, koji su ostvarili 481.821 noćenje. Očekujem odličan trend u punjenju hotelskih kapaciteta i u glavnoj sezoni, ali i u postsezonskom periodu. Kada je privatni smještaj u pitanju, njegovo punjenje je do sada, nažalost, na znatno nižem nivou i teško je predvidjeti u kojoj mjeri će biti popunjen u julu i avgustu. Mislim da sa pravom ovo postaje segment koji će tražiti znatno veću podršku države i opštine u pravcu nastupa na potencijalnim tržištima, prodaji kapaciteta, standardizaciji kapaciteta i naročito u dijelu unapeđivanja kvaliteta ovog segmenta smještajnih kapaciteta koji su važna karika u ukupnoj ponudi”, kaže Rađenović. Na pripremi sezone urađeno je puno, a Rađenović je, kako kaže, zadovoljan čistoćom grada, uređenjem zelenih površina. Infrastruktura u dijelu vodosnabdijevanja i snabdijevanja električnom energijom je dovoljna da isprati potrebe

špica sezone. “Kontroliše se uređenost šetališta privremenim objektima i ove godine nećemo dozvoliti rad onima koji nemaju svu potrebnu papirologiju. Zadovoljan sam aktivnostima koje se rade u pravcu suzbijanja sive ekonomije. U narednim danima će se intenzivnije raditi na kontroli taksista, gdje nijesmo još postigli ciljani rezultat, ali ne odustajemo od reda u ovom segmentu usluge. Intenzivnije će se vršiti kontrola emitovanja muzike do jedan sat nakon ponoći i njeno eventualno emitovanje i nakon zakonom propisanog radnog vremena. Pojačaćemo i aktivnosti prema nelegalnim dilerima privatnog smještaja”, najavljuje Rađenović.

●IZBOR PREDSJEDNIKA OPŠTINE Rađenović, koji je prije nekoliko dana ponovo izabran na mjesto prvog čovjeka opštine, ne samo glasovima koalicije DPS-SDP-LP, već su za njega glasala i dva odbornika opozicije, ocjenjuje da je proceduralna greška koju je utvrdio Upravni sud Crne Gore očigledno bila inspiracija za burne dane na političkoj sceni Budve. Opozicija je, kako navodi, uočila politički poen za sebe. “Jedan dio njihovih odbornika je inicirao poništenje odluke o izboru predsjednika, tako da je uvažavanje njihove inicijative od Upravnog suda bilo dovoljno da se probaju izdići iznad snage koja im je data od građana Budve na demokratski održanim izborima u oktobru. Legitimno su predložili svog kandidata, istinski vjerujem najboljeg iz svojih redova, a nudeći najveće funkcije u opštini našim koalicionim partnerima, pokušali su doći do pozicije vlasti. Kada nije uspio pokušaj ‘dila’ sa SDP-om, što je i logično, jer naša koalicija funkcioniše na lokalnom nivou odlično, potrudili su se da bace sumnju na odbornike DPS-a, poturajući priče po Budvi kako ovaj ili onaj neće glasati za

Budva bezbjedna “I pored veoma krupnog incidenta, tvrdim da je Budva bezbjedan grad i službe koje se bave pitanjima bezbjednosti preventivno rade da spremne dočekaju još veći broj turista koji nas očekuje narednih dana”, naglasio je Rađenović.

mene kao kandidata i slično”, navodi Rađenović. Sa druge strane, dodaje, opozicija je u svom odborničkom klubu uvela novu praksu glasanja. “Ne znam da li je ta praksa već prihvaćena u modernoj demokratiji, praksa tajnog glasanja flomasterima različite boje, što očigledno govori o povjerenju koje imaju jedni u druge. Paralelno sa akcijom opozicije, naša koalicija je učvrstila svoje redove, još jednom preispitala ciljeve definisane izbornim programom, pohvalila se rezultatima postignutim na polju stabilizacije opštine Budva i pripremi razvojnih projekata. Odbornici naše koalicije su mirno ušli u skupštinsku salu gdje sam dobio podršku svih 17 iz redova DPS-SDP-LP. Na tome sam zahvalan mojoj partiji i našim partnerima, sa ubjeđenjem da ćemo ispuniti sve definisane razvojne ciljeve, oslanjajući se na podršku odbornika tri vladajuće političke partije. Naravno, iz zamućene vode koji stvorio dio opozicije, koja je mislila da ima šansu da institutom tajnog glasanja razjedini odbornike vladajuće koalicije,i iz jednog broja diskusija koje su dolazile do granica uvrede, pa čak i za porodice, desilo se suprotno i još dva odbornika su prepoznala kvalitet u mom programu, rezultatima, možda govoru, možda ličnosti i dali mi podršku”, navodi Rađenović.

Opozicija istražuje, mi idemo naprijed Rađenović je prokomentarisao i, kako navodi, istragu opozicije o tome ko su dva opoziciona odbornika od kojih je dobio glas prilikom izbora za mjesto predsjednika opštine. “Jedan dio opozicije ovih dana se aktivno bavi ‘istraživanjem’ ovog postupka, ugrožavajući na taj način ionako ‘krhko’ jedinstvo koje pokušavaju uporno prikazivati svojim glasačima i međunarodnoj javnosti. Mojim stručnim službama, saradnicima i meni ipak je vrijeme jako dragocjeno da bismo ga gubili na slične aktivnosti, jer se što prije treba usmjeriti na pripremu svih aktivnosti koje ćemo pun o m p a ro m pokrenuti već od septembra”, poručuje Rađenović.


Ekonomija

6

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

Ne daju račun Call centar Poreske uprave je u drugom kvartalu pozvalo 135 osoba zbog prijavljivanja nepravilnosti u radu poreskih obveznika, koje su se najviše odnosile na neizdavanje fiskalnih računa. Od ukupnog broja, kako je saopšteno iz Poreske uprave, 125 poziva se odnosilo na neizdavanje fiskalnih računa, a deset na prijavu rada bez odobrenja. “Evidentirana je 61 prijava iz Podgorice, 21 iz Herceg Novog, 14 iz Budve, iz Bara sedam, Berana i Kotora po pet, Nikšića, Cetinja i Ulcinja po četiri, Bijelog Polja tri, Rožaja i Kolašina po dva, Petrovca, Mojkovca i Žabljaka po jedan”, precizirali su iz PU. Prijava slučajeva korupcije, kako se navodi, tokom ovog mjeseca nije bilo. U izvještajnom periodu, dežurni telefon 19707 pozvalo je oko 2.350 osoba, u cilju dobijanja odgovora na pitanja koja se odnose na tumačenje zakonskih propisa iz oblasti poreske politike.

STAV Strukturne reforme ili horor bez kraja FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

K

ada je 1990. godine pucanjem ogromnog špekulativnog mjehura povezanog sa akcijama i nekretninama japanska ekonomija ušla u krizu, niko nije ni slutio da ni do danas neće izaći iz nje. Da bi oporavila ekonomiju, vlada te zemlje je u periodu od 1990. do 2005. godine upumpala novac u iznosu od oko 400 procenata BDP-a, a Centralna banka je snizila kamatnu stopu na blizu nule. Iako se 2006. godine činilo da se japanska ekonomija konačno oporavila, svjetska finansijska kriza je vratila na stari put, pa je država bila prinuđena da upumpa još nekoliko stotina milijardi eura. Posljedica ovakve višegodišnje politike je povećanje javnog duga sa 50 na 240 odsto BDP, što je najveći javni dug među najrazvijenijim državama svijeta. Ipak, Japan nije uspio da se izvuče iz krize. Na scenu je sada stupio premijer Šinzo Abe, obećavši odlučnu akciju za konačan izlazak iz krize. Nova politika, nazvana Abenomics, u principu se ne razlikuje od prethodnih. Jedina razlika je u obimu upumpavanja novca u ekonomiju koji je sada još veći. I dok je nova strategija u početku bilježila veoma dobre rezultate, pa je akcijski indeks Nikkei od kraja novembra porastao za čak 80 odsto, krajem maja je doživio krah, i to najveći od bankrota Lehman Brothers banke, da bi i u junu nastavio da pada. Sve ovo navodi na sumnju da ni Abenomics neće izvući Japan iz krize. Stoga se postavlja pitanje šta to Japan već decenijama pogrešno radi? Prema brojnim ekonomistima, odgovor je vrlo jasan - izbjegava sprovođenje neophodnih strukturnih reformi, te je ta država još jedan primjer da se ekonomija ne može vratiti na put visokog rasta sve dok se ne sprovedu strukturne reforme. One su gotovo uvijek nepopularne, politički teško sprovodljive i izazivaju ogromno nezadovoljstvo, ali su na duže staze veoma korisne za ukupnu ekonomiju države. Pronicljive političke elite su za takve odluke obično iskorišćavale krizu, jer je to jedini period kada politički nemoguće postaje moguće. No, lideri su se, iz straha od poraza na narednim izborima, mnogo češće odlučivali za varijantu “horor bez kraja”, odlagali neumitno i prenosili problem na naredne generacije.Međutim, možda su političke elite potcijenile pronicljivost građana kada su u pitanju tako teške odluke. Kada je Farid Zakarija u svojoj emisiji pitao nekoliko bivših državnika (među njima i Tonija Blera) kako bi savjetovali političke lidere da se ponašaju u takvim situacijama, odgovori su se sveli na sljedeća tri: Prvi, politički krediti kod birača ne gube se, već i dobijaju na teškim i bolnim odlukama, jer se time manifestuje odlučnost, hrabrost i biračima uliva povjerenje da je njihov lider spreman da se uhvati ukoštac sa gorućim problemima. Drugi, birači će vam oprostiti pogrešnu odluku, ali vam nik a d a n e ć e o p ro s t i t i o k l i j e v a n j e i n e d o n o š e n j e o d l u k e . I treći, ne treba gajiti iluzije da možete donijeti odluku kojom će svi biti zadovoljni. Drugim riječima, možda se odlučnom reformskom politikom ipak mogu dobiti naredni izbori.

Poljoprivredi jeimije gorivo

Vlada je odlučila da u periodima sjetve i žetve poljoprivredne proizvođače oslobodi od plaćanja akciza za gorivo koje se namjenski troši, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović. “Kako su bile u toku izmjene i dopune Zakona o akcizama, poveli smo razgovor o tome kako pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima da budu konkurentniji i donijeli odluku da u periodima sjetve i žetve poljoprivredne proizvođače oslobodimo od plaćanja akciza za gorivo koje se namjenski troši”, rekao je Ivanović. On je dodao da je ovo prvi put da se na ovaj način uređuje pitanje akciza na gorivo u Crnoj Gori i smatra da je to dobra vijest za poljoprivredne proizvođače.

PRIVREDNI SUD

Danas odluka o stečaju u KAP-u Stečajni upravnik ubrzao proceduru zbog problema u podgoričkoj fabrici U Privrednom sudu danas će biti održano ročište na kojem će se raspravljati o postojanju razloga za uvođenje stečaja u Kombinat aluminijuma Podgorica. Stečajni upravnik Veselin Perišić prošle sedmice odlučio je da ubrza i ročište, pa je zakazano osam dana ranije neko što je bilo planirano. On je u petak saopštio da je na osnovu informacija koje je dobio od izvršnog direktora KAP-a Dragana Mijovića obavijestio Privredni sud da je održavanje proizvodnje u sadašnjim uslovima nemoguće. “Kao stečajni upravnik, prethodno sam podnio izvještaj Privrednom sudu u kojem sam naznačio da u sadašnjoj situaciji, kada KAP nije u mogućnosti da prodaje robu Glenkoru kao ekskluzivnom kupcu, u nedostatku garancija da će sredstva ove švajcarske kompanije sa računa VT banke biti prenijeta na račun KAP-a, nijesam u mogućnosti da spriječim potencijalno zaustavljanje proizvodnje i promjenu imovinskog stanja KAP-a kao dužnika”, objasnio je Perišić. On je naglasio da bi neplansko zaustavljanje tehnološkog procesa moglo dovesti do havarija i znatnih ekoloških i posljedica po život i zdravlje ljudi, uz ogromnu materijalnu štetu. Sindikat aluminijuma zabrinut je zbog najavljenog uvođenja stečaja u KAP, jer smatra da se previše bzo i nepripremljeno ušlo u tu priču. Predsjednik Sindikata Rade Krivokapić kazao je ranije Dnevnim novinama da strahuje da će zbog toga trpejeti radnici. On je podsjetio da je i ranije upozoravo da stečaj nije nikom dobra

donio, ali da podržava, ako će to doprinijeti da fabrika nastavi da radi. “Ni u kom slučaju nećemo dozvoliti da se preko leđa radnika dobijaju politički poeni”, zaključio je Krivokapić. Pokretanje stečaja zatražilo je Ministarstvo finansija 14. juna zbog blizu 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Vlada njemačkoj Dojče banci. Ročište je bilo zakazano za 16. jul, ali je stečajni upravnik odlučio da ubrza proceduru kako bi fabrika nastavila da izvozi aluminijum. Fabrika od pokretanja procedure za uvođenje stečaja proizvodi aluminijum, koji se skladišti u fabrici, jer ruska VT banka ne želi da proslijedi novac od prodaje aluminijuma. Fabrika zbog nemogućnosti da izvozi aluminijum ima problema sa nabavkom sirovina, pa je stečaj trenutno jedini način da se ovaj problem riješi. Nakon uvođenja stečaja, organizaciju proizvodnje preuzeće državna kompanija Montenegro bonus, koja već izvjesno vrijeme kupuje sirovine i struju za potrebe Kombinata alumijuma. Takođe, nakon uvođenja stečaja, stečajni upravnik ne mora da poštuje ranije ugovore, svi ugovori se stavljaju van snage, a aluminijum se može prodati na slobodnom tržištu. U Kombinat aluminijuma u petak su ušli revizori Državne revizorske institucije kako bi provjerili poslovanje, odnosno sve dugove ovog privrednog društva i obavili razgovor sa odgovornim licima zaduženim za finansijsko upravljanje fabrikom. Poslovanje KAP-a provjerava i Vrhovno državno tužilaštvo. I.C.

ENERGETIKA

Biće posljedica zbog nelegalno potrošene struje Kopač: Postoji mogućnost da Crna Gora bude isključena sa međunarodne mreže zbog problema sa Kombinatom aluminijuma i neovlašćenog povlačenja električne energije iz evropskih interkonektora

Crna Gora bi, zbog problema sa Kombinatom aluminijuma i neovlašćenog povlačenja električne energije iz evropskih interkonektora, mogla da snosi velike posljedice, a postoji mogućnost da bude isključena sa međunarodne mreže, ocijenio je direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač. “Uprkos pozitivnim reformama, poboljšanja poslovnog okruženja i investicijama, moram da pomenem veliku manu u Crnoj Gori izazvanu KAP-ovim neovlašćenim povlačenjem električne energije iz evropskih interkonektora”, rekao je Kopač u inter-

vjuu listu Elektroprivreda. On je naveo da bi zbog toga Crna Gora mogla da snosi velike posljedice, a postoji mogućnost da bude isključena sa međunarodne mreže. Prema njegovim riječima, razvoj legislativnog i regulativnog okvira u energetskom sektoru je pozitivan i u toku. Tarife električne energije rastu ka održivim, tržišnim nivoima. Tekući projekat podmorske električne interkonekcije između Crne Gore i Italije će dalje podržati razvoj tržišta električne energije i stimulisati ulaganja u cijelom regionu.

Kopač

“Međutim, potrebne su dalje reforme. Energetska zajednica podržava poboljšanja poslovnog okruženja i investicije u energetski sektor kroz razvoj pravilnog legislativnog i regulativnog okvira, kao i promociju investicija na regionalnom nivou”, rekao je Kopač. On je ocijenio da su crnogorskom energetskom sektoru u velikoj mjeri potrebna ulaganja. “Deficit energije postaje kritičan i već ima jak negativan uticaj na cijene. Razvoj povoljnog investicionog okruženja treba uzeti kao ozbiljan zadatak svih vlada. Međutim, predvidljivost i pouzda-

nost cjelokupnog poslovnog okruženja je podjednako važna - zakonodavni i regulatorni okvir treba da budu dobro razvijeni i da se sprovode”, smatra Kopač. On je naveo da pristup tržištu i infrastrukturi mora da bude jednostavan i pristupačan, tržišni podaci dostupni i sveobuhvatni, a administrativne procedure jednostavne i transparentne. “Ovaj rad je u toku u Crnoj Gori, a mi smo spremni da pomognemo u razvoju potrebnih politika. Međutim, bez obzira na to kako se ocijeni napredak u našim izvještajima, konačnu riječ će imati investitori”, precizirao je Kopač.


Ekonomija

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

7

KONTEJNERSKI TERMINALI

Manjinskim akcionarima ponuda neprihvatljiva Ukoliko se ne podigne cijena, iskoristiće sva zakonska sredstva da spriječe štetnu prodaju društva Ivana Boljević

C

ijena od 16 centi po akciji, koju je za Kontejnerske terminale i generalne terete iz Bara ponudila turska Gliobal Ports kompanija, suviše je mala i neprihvatljiva za manjinske akcionare. Oni od države očekuju da tokom pregovora postignu znatno višu cijenu, u suprotnom biće izričito protiv prodaje.

Ponuda turske kompanije Global Ports u iznosu od 7,1 milion eura za 62 odsto državnih akcija Kontejnerskih terminala i generalnih tereta (KOGE) iz Bara neprihvatljiva je za manjinske akcionare te kompanije. Manjinski akcionar i punomoćnik manjinskih akcionara na skupštini KOGE, na kojoj je, zahvaljujući upravo tim manjinskim akcionarima i konačno izglasana i donijeta dugo čekana zakonska odluka o dokapitalizaciji KOGE, advokat Boško Laličić kaže za Dnevne novine da očekuje u direktnim pregovorima države sa ponuđačem postizanje drastično i daleko više cijene. “Ako se zna da je 70 odsto nepokretnosti bivše Luke Bar, po ugovoru o podjeli društava Luke Bar i KOGE, pripalo KOGE, ako se zna da je država Crna Gora koja prodaje KOGE samo 2011. godine u recimo postupku dokapitalizacije, uložila - dokapitalizovala KOGE sa deset mili-

ona eura, dakle samo dokapitalizacija je koštala državu deset miliona eura, onda cijena od ponuđenih sedam miliona ne može biti prihvatljiva. Jer to nije prodaja nego predaja saobraćajne infrastrukture - Luke naše države. Nedavno je i zvanično najavljena izgradnja auto-puta kroz Crnu Goru, što zajedno sa KOGE čini glavni, najvredniji ‘krvotok’ naše zemlje”, kazao je Laličić. Prema njegovim riječima, ukoliko se na tenderu za prodaju akcija pojavi samo jedan ponuđač, onda država ima zakonsko ovlašćenje, pravo i obavezu da pregovara u direktnim pregovorima sa kupcem, shodno uredbi o prodaji akcija i imovine putem javnog tendera. Naravno da bi svaki ponuđač, ako zna da je jedini, dostavio ponudu od jednog centa po dionici. “Ako su iz Tenderske komisije izjavili kako su, pored nespornih činjenica i brojki, navodno zadovoljni ponudom, bez objašnjenja, manjin-

ski akcionari su usljed takve izjave duboko nezadovoljni. Manjinski akcionari upoznati su u cjelosti sa propisima koji detaljno regulišu svaki dio postupka prodaje akcija putem javnog tendera, sa rokovima i postupanjima, u namjeri da zarad zaštite svojih prava i zaštite prava svojih porodica u svakom trenutku zakonskim sredstvima pred su-

dom, tužbom i privremenom mjerom spriječe svaku i najmanju štetu, bez dvojbe”, kazao je Laličić. Turska kompanija Global Ports ponudila je 7,1 milion eura za 62 odsto državnih akcija Kontejnerskih terminala i generalnih tereta (KOGE) iz Bara i to je bila jedina ponuda na tenderu. Kontejnerski terminali imaju

ukupno 56 miliona običnih akcija plus 12 miliona akcija od prošlogodišnje dokapitalizacije, tako da je turska kompanija ponudila samo 16 centi po akciji. Iz komisije je saopšteno da je Global Ports ponudio 13,5 miliona za trogodišnje investicije, od čega bi za opremu izdvojili 11,5 miliona, a ostatak za izgradnju infrastrukture.

RESTRUKTURIRANJE

Država pomogla Montenegro erlajns sa 42 miliona eura Najveći iznos državne pomoći prošle godine opredijeljen je za program restrukturiranja nacionalnog avio-prevoznika

Sa jedne od prethodnih sjednica Komisije

KOMISIJA ZA PRIVATIZACIJU

U srijedu ispituju privatizaciju Boke Skupštinska komisija za kontrolu postupka privatizacije u srijedu će razmatrati postupak prodaje hercegnovskog Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Boka. Kompanija Vektra Montenegro, biznismena Dragana Brkovića, kupila je krajem decembra 2007. godine 59,45 odsto kapitala HTP Boka, uz obavezu da u preduzeće uloži 350 miliona eura, izgradi i renovira četiri hotela za tri godine i zaposli 1.200 radnika. Umjesto najavljenih investicija, srušen je hotel Tamaris, Igalo je devastiran, dok su drugi objekti prodati ili dati u zakup. Hotel Plaža, koji odavno nije u rangu traženih hotela, radi samo četiri do pet mjeseci godišnje. Menadžment zaposlenima nije isplatio osam zarada vrijednih

ukupno oko 600.000 eura, dok im se po osnovu doprinosa za radni staž koji nije uplaćivan dvije i po godine i ostale naknade iz radnog odnosa duguje 800.000 eura. Istovremeno, kod podgoričkog Privrednog suda se vodi postupak za uvođenje stečaja u Vektra Boku na zahtjev OTP faktoringa, koji se bavi otkupom potraživanja i loših kredita kod Crnogorske komercijalne banke. Ročište za uvođenje stečaja u Vektra Boku odlagano je više puta, a posljednje je zakazano za 29. jul. Kompanija OTP faktoring, koja se bavi otkupom potraživanja i loših kredita kod CKB, podnijela je krajem novembra 2011. godine Privrednom sudu zahtjev za uvođenje stečaja u više preduzeća u vlasništvu Brkovića zbog duga od skoro 100 miliona eura.

U Crnoj Gori je prošle godine dodijeljeno 41,88 miliona eura državne pomoći, skoro 37 odsto manje nego 2011, a najveći iznos opredijeljen je za program restrukturiranja Montenegro erlajnsa. Prema podacima iz godišnjeg izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoći prošle godine, koji je u skupštinskoj proceduri, neprijavljena državna pomoć iznosila je 2,18 miliona eura, odnosno 5,21 odsto ukupno dodijeljene. U izvještaju Komisije za kontrolu državne pomoći navodi se i da je na znatno povećanje ukupnog iznosa dodijeljene pomoći prošle godine uticalo aktiviranje garancije date podgoričkom Kombinatu aluminijuma (KAP) za kredit kod Dojče banke, zbog čega je Vlada morala da plati 23,43 miliona eura, prenosi agencija Mina-biznis. Garancija data KAP-u je, kako se navodi, računata kao ekvivalent subvencije i prikazana u godišnjem izvještaju za 2010. godinu. U cilju izbjegavanja dvostrukog prikazivanja istih podataka, državna garancija aktivirana prošle godine prikazuje se kao razlika između plaćenog iznosa nastalog aktiviranjem garancije i obračunatog ekvivalenta subvencije, odnosno 19,54 miliona eura. “Ukoliko se uzme u obzir činjenica da je iznos od 28,49 miliona eura po osnovu subvencija struje KAP-u i aktivirana garancija za to preduzeće, može se zaključiti da prošle godine ukupno dodijeljena državna pomoć iznosi oko 9,5 miliona eura bez sektora saobraćaja, poljoprivrede

i ribarstva i antikriznih mjera, što predstavlja svega 0,29 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP)”, navodi se u izvještaju. To se, kako su kazali iz Komisije za kontrolu državne pomoći, može okarakterisati kao pozitivan trend, naročito ako se ima u vidu činjenica da je prosjek na nivou EU27 za 2011.

godinu iznosio 0,51 odsto evropskog BDP-a. U Crnoj Gori je, prema podacima iz godišnjeg izvještaja, državna pomoć prošle godine dodjeljivana kroz garancije, subvencije i zajmove sa nižom kamatnom stopom, a dominirala je ona za sanaciju i restrukturiranje. I.C.


8

Društvo

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

CYBER RIZIK

Edukacijom do veće sigurnosti djece na internetu

Ilustracija

BIJELO POLJE

Otvara se kancelariju za borbu protiv korupcije Nevladina organizacija “Euromost” uskoro će otvoriti prvu kancelariju za borbu protiv korupcije u Bijelom Polju, kazao je Mladen Šćekić, programski menadžer te organizacije. “Sredstva za projekat otvaranja kancelarije odobrila je opština Bijelog Polja kroz dodijelu sredstava Nevladinim organizacijama, sa kojim smo potpisali ugovor. Po prvi put odobrena su sredstva u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, što bi trebalo podstaći i ostale opštine u Crnoj Gori da uzmu primjer opštine Bijelo Polje i daju prioritet projektima koji će doprinijeti borbu protiv korupcije”, objasnio je Šćekić. Nvo “Euromost’’ je obezbijedila kancelariju i svu tehničku opremu za realizaciju ovoga projekta. Dušica Obradović koordinator u Nvo “Euromost” i asistent na projektu je navela da će kancelarija biti na usluzi građanima svakog radnog dana od 8 do 16 časova.

“Građani će putem telefona moći da kontaktiraju predstavnika organizacije koji će biti zadužen za informisanje građana i primanje prijava koje se odnose na korupciju ili neefikasan rad organa lokalne uprave, kao i drugih državnih institucija. Pružaćemo osnovne savjete građanima kako da ostvare svoje pravo na pristup informacijama kao i druga prava koja mogu ostvariti na lokalnom nivou. Prijave koje se tiču korupcije i rada loklane uprave, bez obzira da li su anonimne ili ne, biće na odgovarajući način usmjerene prema nadležnim organima”, rekla je Obradovićeva. Ona je pojasnila da će se od svih organa i institucija tražiti povratna informacija o preduzetim aktivnostima u konkretnim slučajevima išto će biti proslijeđeno korisnicima. Prema riječima Obradovićeve, “Euromost” će biti spona izmedju građana, organa lokalane uprave i državnih institucija. B.R.

ISTRAŽIVANJE

Raste broj protivnika ulaska Crne Gore u NATO Podatak da je broj protivnika ulasku Crne Gore u NATO porastao, pokazatelj je neefikasnosti onih koji građane ubjeđuju da je Alijansa idealna organizacija, smatra vojni analitičar Zoran Bukvić. Prema njegovim riječima, od 2006. godine do danas pokrenute su sve moguće poluge kao bi se građani ubijedili da je NATO savez idealna organizacija, ali, dodao je, bez uspjeha. “Moguće je da građani nešto više znaju o NATO savezu, nego što znaju oni koji ih ubjeđuju. Da su oni koji ubeđuju građane neefikasni i neubjedljivi, govore i podaci da je protivnika ulasku Crne Gore u NATO 2011.

godine bilo 40 odsto, a 2013. došlo je do povećanja protivnika na 52 odsto. Procenat pristalica bio je i ostao 31 odsto”, rekao je Bukvić. On smatra da u čitavom tom procesu ništa nije čudno, osim što država troši pare poreskih obveznika za nešto što građani neće. “Lobisti će i dalje trošiti pare poreskih obveznika i pričati nam priču u koju i oni ne vjeruju”, kazao je Bukvić. On je ocijenio da je Vojska Crne Gore postigla visoke standarde, izvršila kvalitetne reforme i da je spremna za NATO, ali da ta ista Vojska nije u stanju da ispuni svoju ustavnu ulogu da brani državu. B.R.

HIDROMETEROLOGIJA

Slijedi varljivo ljeto Na jugu Crne Gore će tokom narednih pet dana biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru promjenljivo oblačno, uz uslove za mjestimično slabu kišu ili kratkotrajan pljusak sa grmljavinom, uglavnom u drugom dijelu dana, navodi se u saopštenju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. “U južnim predjelima će, u popodnevnim satima, ponegdje kratkotrajno biti moguća kiša i grmljavina, prvenstveno na području Boke”, kazali su iz Zavoda. Prema njihovim riječima, vjetar će, u periodu od ponedjeljka do petka, biti uglavnom sjeverni, slab do umjeren, tokom po-

nedjeljka povremeno pojačan, ponegdje na udare i jak. Temperatura vazduha uz manja kolebanja.

Sa jedne od održanih radionica o sigurnosti na internetu U vrijeme brzog razvoja informacionih tehnologija, kada gotovo svi imamo avatare i digitalne profile, bezbjednost djece u digitalnom okruženju nameće se kao imperativ. Kvalitetna edukacija djece i njihovih roditelja/staratelja najbolji i najsigurniji je put do brojnih prednosti koje internet doba donosi. To je ujedno i pravi način da se rizici koje digitalno, kao i stvarno okruženje nose sa sobom, svedu na minimum. U Crnoj Gori se o temi sigurnosti na internetu u posljednje vrijeme sve više govori, ali i konkretno radi. Tako su u februaru prošle godine kompanija Telenor i Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije započeli projekat “Osvoji internet, surfuj pametno” sa ciljem da kroz sistem vršnjačke edukacije osnovcima približe sve prednosti interneta, ali i da skrenu pažnju na načine kako da vrijeme na internetu provedu bezbjedno. Partner na projektu je odnedavno i Ombudsman. Priča koja je u februaru prošle godine počela edukacijom 20 vršnjačkih edukatora, kako ih u projektu

nazivaju - ambasadora sigurnog interneta, danas je, jezikom brojki, slobodno možemo reći impresivna. U 10 crnogorskih gradova 60 ambasadora sigurnog interneta održali su 250 radionica o sigurnosti na internetu u 25 osnovnih škola, koje je pohađalo pet hiljada učenika šestih, sedmih i osmih razreda. Pomoćnik ministra za informaciono društvo i telekomunikacije Radule Novović je kazao da jedan od najvažnijih ciljeva kojem teže i koji istovremeno predstavlja neodvojiv dio ukupne strategije izgradnje informacionog društva u Crnoj Gori, jeste bezbjedna digitalna sredina za sve njene korisnike. “Djeca danas predstavljaju u potpunosti dio ovog (informacionog) društva, čine veliku bazu njegovih korisnika, rađaju se i odrastaju u digitalnoj sredini. Samim tim, u pitanju je društvena grupa koja je potencijalno najranjivija u pogledu sajber rizika, i sasvim je prirodno što je njihova sigurnost u virtuelnoj sredini jedan od naših prioriteta”, kaže Novović. On naglašava da je imperativ, kao i uvijek kada smo suočeni sa odre-

đenom vrstom rizika, naučiti kako da se sami zaštitimo i da je to istovremeno ideja cjelokupne edukacije na kojoj je projekat “Osvoji internet, surfuj pametno” baziran. Michael Malvebo, izvršni direktor Telenora, za Dnevne novine govoreći i u svojstvu roditelja je naveo da je veoma srećan i ponosan što je kompanija u kojoj radi inicirala ovaj sada već uspješan projekat. “Surfuj pametno” projekat je istinski uspjeh od samog početka, a uključuje učenike, nastavnike, roditelje, ali i naše partnere iz vladinog i nevladinog sektora. Upravo je veoma važno da jaki predstavnici biznis sektora, obrazovnih i vladinih institucija rade zajedničkim snagama. Spoj kompetencija i tehnologije nam omogućava da unaprijedimo obrazovanje i svijest naše djece, budućih generacija”, kaže Malvebo. Pomoćnica ministra prosvjete Vesna Vučurović naglasila je da edukacija djece, roditelja, staratelja i profesora kako zaštititi djecu i omogućiti im sigurno i bezbjedno korišćenje novih tehnologija 21. vijeka treba da bude zajednička briga društva u cjelini. N.U.

CDPR

Dijeljene brošure protiv pušenja Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) obišli su juče učenike podgoričkih osnovnih škola koji se nalaze na odmoru u Odmaralištu Dječjeg saveza Podgorica na Veruši, i razgovarali sa njima o štetnosti po zdravlje usljed korištenja duvanskih proizvoda. Tradicionalno smo tokom ljetnjeg školskog raspusta sa učenicima razgovarali o problemima koje sa sobom donosi konzumiranje duvanskih proizvoda, a koje kasnije nažalost prelazi u zavisnost i time postaje jedna od teže izlječivih bolesti zavisnosti”, kazali su iz CDPR-a. Kroz razgovor i druženje predstavnici CDPR-a su zajedno sa instruktorima Dječjeg saveza na čelu sa upravnikom Odmarališta Ivanom Pelevićem,, učenicima ukazali na sve štetnosti po zdravlje koje donosi konzumiranje duvanskih proizvoda, posebno na mlade i njihov organizam. Učenicima koji se odmaraju od školskih obaveza u prethodnoj godini, ali i pripremaju za septembar i poče-

tak nove školske godine, istom prilikom je podijeljen edukativni materijal CDPR-a. Djeci su uručene brošure “Živjeti bez dima”, “Sedam je koraka do zdravlja” i “Da li znate - sve šta ste htjeli, a

nijeste znali o problemima pušenja”, zatim poznate i izuzetno korisne naljepnice “Zona bez dima”, “Zabranjena prodaja cigareta licima mlađim od 18 godina” i “Zabranjeno pušenje”, kao i razglednice sa pjesmom “Duvandžije, trovadžije, inadžije”. Iz CDPR-a su napomenuli da djecu u holu Odmarališta na udarnom mjestu redovno dočekuju i njihovi plakati “Pravo na zdravo” i “Maneken duvanske industrije”, koji ukazuju na sve štetnosti pušenja po zdravlje. “Razgovori i druženje sa djecom na navedenu temu i predavanja ovog tipa koje redovno organizujemo u saradnji sa Dječjim savezom Podgorica, su samo jedno u nizu predavanja, a svakako održavaćemo ih i dalje po vaspitnoobrazovnim ustanovama u Podgorici i Crnoj Gori”, kazali su iz CDPR-a. Navedene aktivnosti CDPR obavlja u okviru edukacije mlade populacije o problemima pušenja i ukazivanja na njegovu štetnost po zdravlje. B.R.


Društvo

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

9

Bez gužvi i čekanja do novih dokumenata

Blagota Mitrić: Ograničavanje svojine građana je neustavno

(NE)IZDAVANJE VOZAČKIH I SAOBRAĆAJNIH DOZVOLA

Protivustavno, ali po zakonu

Od 1. septembra 2011. godine nadležno ministarstvo zadržalo više od 29.000 saobraćajnih i skoro 2.500 vozačkih dozvola, građani ravnodušni Jelena Vađon Đurišić

P

ozivajući se na Zakon o prekršajima, Ministarstvo unutrašnjih poslova ove godine zadržalo je skoro 6.000 saobraćajnih i više od 800 vozačkih dozvola dok njihovi vlasnici ne plate ranije saobraćajne kazne. Međutim, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić tvrdi da je član 235 Zakona o prekršajima na osnovu koga MUP ucjenjuje građane zadržavanjem njihove dokumentacije neustavan.

Za nepune dvije godine, koliko se primjenjuje Zakon o prekršajima, pozivajući se na njega Ministarstvo unutrašnjih poslova donijelo je 29.287 zaključaka o prekidu postupka za registraciju vozila i 2.469 za izdavanje vozačke dozvole dok građani, koji su napravili saobraćajni prekršaj, ne plate sve novčane kazne i troškove postupka koji su evidentirani u Registru novčanih kazni. Iako je vozača u Crnoj Gori bez barem jedne kazne za nevezivanje pojasa teško naći, u zgradi starog Centra bezbjednosti, takozvanoj “limenci”, gužvi protekle sedmice na

šalterima nije bilo. Da li zbog prijatne temperature zahvaljujući klima uređajima ili lakim notama sa radija i numere “Nirvana” od Jelene Rozge koja je dopirala sa zvučnika dok je ekipa DN bila u službenoj posjeti, tek rijetko ko je htio da komentariše za novine zadržavanje vozačke ukoliko imaju neplaćenu kaznu. Po kom osnovu ih država globi građani ne znaju, a većinu nije ni interesovalo da sazna. “Meni je sve po zakonu, nemam primjedbi, sve mi je super”, kazao je građanin koji nije želio da se predstavi.

Naravno da mu je super kad u današnje vrijeme vozi noviji model džipa “mercedes ml 320” sa opremom amg. Za razliku od njega, Nebojši, koji od taksiranja zarađuje koru hljeba, nije sve po volji - ni to što da bi podigao novu vozačku mora da plati 370 eura od nakupljenih kazni zbog nevezivanja pojasa od 2011. godine. Nebezbjednost zbog vezanog pojasa ovaj tvrdokorni neplatiša objašnjava klijentelom koja mu ulazi u vozila. “Taksisti su primorani da naprave prekršaj. Zamislite mene vezanog i uđe mi narkoman. Život mi je ugrožen ako sam vezan pojasom. Kako bih se odbranio ako me napadne”, pita on sležući ramenima i dižući obrve u retrovizoru. Nigdje u svijetu, tvrdi, taksisti se ne vezuju upravo zbog toga, a kod nas je, smatra Nebojša, zadržavanje vozačke i saobraćajne građana dok ne plate kaznu garancija državi da će je platiti.

POZITIVNA

Novi zakon nanijeće štetu državnom univerzitetu Novi predlog zakona o visokom obrazovanju predstavlja veliki korak nazad u odnosu na postojeća rješenja i njegovo usvajanje u ovom obliku bi sasvim izvjesno nanijelo dugoročnu štetu državnom univerzitetu, ocijenio je poslanik Pozitivne Crne Gore Srđan Perić. “Po tom zakonskom rješenju Univerzitet ostaje bez vizije i jasne projekcije kuda će ići naše visokoškolsko obrazovanje. Sam predlog zakona nije konzistentan i nije sistematično rađen i sadrži čitav spektar mogućnosti širokih tumačenja i neodređenih normi, i kao takav teško da će pomoći radu visokoškolskih institucija. On će, prije svega, otežati rad i funkcionisanje Univerziteta Crne Gore”, istakao je Perić. Prema njegovom mišljenju, jedina intencija koja se jasno može prepoznati jeste da se predloženim za-

konskim tekstom teži da putem instituta javno-privatnog partnerstva obezbijedi sigurnost za privatne ustanove visokog obrazovanja, a da se Univerzitet Crne Gore stavi u drugi plan. Poslaniku Pozitivne nije jasno zašto se predlogom zakona isključuju odredbe koje se odnose na imovinu, autonomiju u zapošljavanju, finansijama, unutrašnjem uređenju. “Posebno je zanimljivo to da zakon nedosljedno tretira finansiranje ustanove, studijskog programa pa i finansiranju studenta. Dakle, nije sporno da privatni univerziteti rade i da, ukoliko imaju bolje rezultate, i upisuju više studenata i da budu u ravnopravnoj utakmici. Međutim, nikako nije dobro da državni univerzitet bude pod konstanim ograničenjima koja ga sputavaju kako u finansijsko-organizaci-

onom, tako i u naučnom djelovanju”, naglašava Perić. Veoma spornim Perić smatra i predlog da Savjet za visoko obrazovanje imenuje i razješava Vlada, s obzirom da znatan broj ministara predaje na privatnim fakultetima. “Postavlja se osnovno pitanje objektivnosti prilikom predlaganja članova Savjeta, a ako tome dodamo još i činjenicu da prvi ministar ima i vlasničkog udjela u privatnom univezitetu, stvari dobijaju potpuno neželjenu dimenziju i možemo govoriti i o latentnom konfliktu interesa. Tu situaciju je moguće premostiti time što bi članove Savjeta birala Skupština i to je rješenje koje je predlagano na fakultetima”, navodi Perić. On je zaključio da bi zakon u ovoj formi trebalo povući iz skupštinske procedure i sagledati mogućnost da se on popravi koliko je moguće. B.R.

Pravnik i bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić tvrdi da član 235 Zakona o prekršajima koji propisuje pasivno kažnjavanje preko Registra novčanih kazni je u potpunosti neustavan i protivan osnovnim ljudskim pravima i slobodama. “Na neustavan način se ograničava svojina grđana (imovina u pokretu). Međutim, sa druge stra-

ne, svaki zakon, pa i najlišiji mora da se poštuje”, objašnjava Mitrić. On navodi da iako je zakon neustavan, po njemu se mora postupati sve dok ga Ustavni sud ne proglasi neustavnim. Mitrić je napomenuo da niko nije podnio inicijativu da se član 235 Zakona o prekršajima razmotri sa aspekta ustavnosti, što Ustavni sud razmatra po službenoj dužnosti.

MUP: Radimo po pravilima Savjetnica za medije u kabinetu ministra unutrašnjih poslova Mirjana Bošković objasnila je za DN da je članom 235 Zakona o prekršajima, između ostalog, propisano da se osuđenom, odnosno kažnjenom za prekršaj iz oblasti bezbjednosti saobraćaja dok ne plati sve novčane kazne i troškove postupka koji su evidentirani u Registru novčanih kazni, pored ostalog, neće dozvoliti registracija ili produženje registracije motornog vozila i izdavanje ili produženje važenja vozačke dozvole. “Zakon je počeo da se primjenjuje od 1. septembra 2011. godine i od tada je donijeto 29.287 zaključaka o prekidu postupka za registraciju vozila i 2.469 za izdavanje vozačke dozvole, dok osuđeni, odnosno kažnjeni ne plati sve novčane kazne i troškove postupka koji su evidentiI njegov sugrađanin Ivan prekjuče je platio kaznu od 40 eura za nevezivanje pojasa i, kako tvrdi, poslije deset godina “sa anđelima” registrovao vozilo u područnoj jedinici u Poslovnom centru Kruševac, gdje nije bilo muzike, ali jeste gužvi i mrzovoljnih građana. “Nikad u životu nijesam podigao vozačku na vrijeme. Vazda mi je bila neka muka. Danas prođoh super”, kazao je Ivan. Mnogobrojni koji su juče čekali da registruju vozila nijesu bili raspoloženi da pričaju o kaznama i “ucjeni” da bi vozilo regi-

rani u Registru novčanih kazni”, kazala je Bošković i precizirala da je samo 2013. donijeto 5.909 zaključaka o prekidu postupka za registraciju vozila i 836 zaključaka o prekidu postupka za izdavanje vozačke dozvole. Zabrana može trajati sve do plaćanja novčane kazne ili dok, kako je rekla, osuđeni ne stupi na izdržavanje kazne zatvora ili rada u javnom interesu, ali ne nakon što je nastupila zastarjelost izvršenja kazne. “Prekršajni postupak se ne može pokrenuti niti voditi ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen. Zastarjelost prekršajnog gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost gonjenja”, zaključila je Bošković. strovali. Rijetko hrabri, mlađani Luka, koji je do područne jedinice svratio drugim poslom, kazao je za DN da ga do sljedeće registracije čeka kazna od 80 eura za preticanje na punoj liniji da je plati. “Ne znam odakle, dako skupim. Moraju da nas kažnjavaju, jer ako ne bi, svi bi preticali na punu liniju i radili šta hoće”, zaključi Luka velikom crnogorskom istinom. I, nažalost, u pravu je. Kad zakon kršimo uprkos visokim kaznama, šta bi smo tek radili i gdje bi nam kraj bio u saobraćaju da tih kazni nema.

Perić


10 Hronika

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

Beograđani sletjeli u kanjon Morače DROMIRA

Na putu ka moru, bračni par iz Srbije povrijeđen u saobraćajnom udesu nadomak Podgorice Stariji bračni par iz Beograda M.R. i R.R. povrijeđen je u saobraćajnoj nezgodi koja se juče oko 17 časova dogodila na magistralnom putu Kolašin-Podgorica, u mjestu Dromira. Do udesa je došlo kada je automobil beogradskih tablica, iz za sada neutvrđenih razloga, prešao na suprotnu kolovoznu traku a potom sletio u provaliju kanjona Morače. Ipak, automobil se zadržao u žbunju, na desetak metara niz provaliju pa su muškarac i njeogva supruga uspjeli da izađu iz havarisanog automobila, a potom potraže pomoć. Prema prvim informacijama, do nesreće je došlo kada je R.R., upravljajući automobilom iz pravca Kolašina, skrenuo na suprotnu kolovoznu traku udarivši pri tom u “reno megan” novopazarskih tablica kojim je upravljao Armin Dazdarević (22). Sa Dazdarevićem su u automobilu bili njegova dva prijatelja-vršnjaka kao i stariji muškarac i žena. Po riječima jednog od Dazdarevićevih saputnika, Adisa Ivanovića, ništa nije ukazivalo na udes. “Pokušali smo da ga zaobiđe-

Reno kojem je put prepriječio automil beogradskih tablica koji se potom survao u provaliju no kada smo vidjeli da vozi našom trakom. Zašto je vozio tuda, ne znam, ali pamtim da nije bilo

kolone, nije preticao niti je imao koga da pretiče. Možda mu je pozlilo ili je bio umoran. Udario je

u nas, pa u bankinu, a zatim u provaliju”, ispričao je ležerno turista iz Novog Pazara, koji je u

trenutku udesa sjedio na mjestu suvozača. Bračni par iz Beograda, odmah je prebačen u Klinički centar u Podgorici iako, prema riječima očevidaca, nakon nesreće nijesu izgledali kao da su zadobili teže povrede. S druge strane, putnicima iz “reno megana” nije bila potrebna medicinska pomoć pa je njihova jedina briga bila da naknade troškove. “Dobro smo prošli, ali ovo sad mora neko da plati, auto je uništeno”, kazao je jedan od tri mladića koji su bili u automobilu. Samo dan ranije, u isto vrijeme i na istom magistralnom putu, samo stotinak metara bliže Kolašinu, dogodila se slična saobraćajna nesreća u kojoj nije bilo teže povrijeđenih. Naime, prema nezvaničnim saznanjima, automobil kojim je upravljao muškarac iz Jagodine, a u kojem su se nalazila još tri člana njegove porodice, među kojima i beba, iz nepoznatih razloga, izgubio je kontrolu i pao u provaliju kanjona. Na sreću, automobil se zaustavio u grmlju nekoliko metara iznad vode, pa je porodica sa maloljetnom djecom ostala nepovrijeđena. S.K.

Ćalović sa advokatom Radulovićem Na osnovu člana 337,338,342,344 i 345 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (,,Sl.List RCG,,br.19/09), “KNJAZ REAL ESTATE AGENCY" – DOO iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za sprovođenje postupka javne vansudske prodaje nepokretnosti,radi namirenja potraživanja Fiducijarnog Povjerioca ,,LB INTERFINANZ,, DOO BEOGRAD, po osnovu Ugovora o Fiducijarnom prenosu prava svojine, zaključenog na Cetinju,dana 22.Novembra 2005.godine, ovjerenog pred Osnovnim Sudom na Cetinju, Ov.br.5802/05, objavljuje: PO DRUGI PUT JAVNU PRODAJU NEPOKRETNOSTI PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETANJA: Nepokretnosti koje su predmet javne prodaje: Nepokretnosti koje su predmet javne vansudske prodaje, upisane su u Listu nepokretnosti br. 2085 KO Budva, u svojini privrednog društva „LB InterFinanz” DOO Beograd, u obimu prava 1/1, u objektu na kat. parceli br. 1424/11, označene kao: - Poslovni prostor PD1, spratnost P, površine 28 m2 - Poslovni prostor PD3, spratnost P, površine 40 m2, - Poslovni postor PD4, spratnost P, površine 39 m2 i - Stambeniprostor PD19, spratnost P2, površine 102 m2. Početna ukupna cijena svih predmetnih nepokretnosti zajedno iznosi: 396.000,00 eura. Ukupan preostali dug po osnovu Ugovora o Fiducijarnom prenosu prava svojine zaključenog između Fiducijarnog Povjerioca ,,LB INTERFINANZ,, DOO BEOGRAD I Fiducijarnih Dužnika: “GP CETINJE”DOO i GLENDŽE DUŠKA zaključenog u Cetinju, dana 22.Novembra 2005. godine, Ov.br.5802/05, ovjerenog pred Osnovnim Sudom na Cetinju, na dan 04.06.2013. godine, iznosi 380.887,69 eura, od čega iznos od 276.670,44 eura po osnovu glavnice, a preostali iznos po osnovu ugovorene zatezne kamate i troškova postupka prinudnog namirenja. Način, mjesto, vrijeme i uslovi prodaje: Prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem dana: 12.Jula 2013.godine,sa početkom u 11:00 časova u Budvi u Ulici Mediteranska bb,Poslovne prostorije Nlb – Montenegrobanke AD – Podgorica Filijala Budva. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju, imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica, u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10%, od početne cijene predmetne nepokretnosti ili prilože dokaz o izdatoj bankarskoj garanciji na taj iznos. Depozit se uplaćuje prije početka postupka prodaje na žiroračun„NLB Inter Finanz AG” Cirih, Švajcarska br: 00-502-0005068.9 kod NLB Montenegrobanke Ad –Podgorica za učešće na javnom nadmetanju. Od polaganja depozita je oslobođen Fiducijarni povjerilac u slučaju da se javi on kao ponuđač. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od drugog učesnika. Postupak usmenog javnog nadmetanja se završava, ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju,ako se u naznačeno vrijeme prijavi maker jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Prijave za učešće na javnom nadmetanju podnose se ovlašćenoj agenciji za sprovođenje postupka javne vansudske prodaje ,,DOO-KNJAZ REAL ESTATE AGENCY –Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.79 u Podgorici, najkasnije 24 časa prije dana održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku,,za javno nadmetanje – ne otvaraj,,. Učesnici javnog nadmetanja su uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati depozita ili o izdatoj bankarskoj garanciji i sljedeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte i potpisanu prijavu sa izjavom o namjeri za učestvovanje u javnom nadmetanju. Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica sa izjavom o namjeri za učestvovanje u javnom nadmetanju. Ovlašćeno lice za sprovođenje postupka javne vansudske prodaje će obaviti registraciju lica prijavljenih najkasnije jedan sat prije otpočinjanja postupka javnog nadmetanja. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Prodaja je okončana kad ni na treći poziv lica koji void postupak prodaje, nijedan od učesnika ne da povoljniju ponudu. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa ovlašćenom agencijom za vođenje postupka javnog nadmetanja. Ukoliko Kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u navedenom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem – učesnikom navedenog javnog usmenog nadmetanja, a koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Na prvom javnom nadmetanju za prodaju predmetne nepokretnosti ista se ne može prodati ispod utvrđene–procijenjene vrijednosti. Ako se nepokretnost ne proda na prvom javnom nadmetanju, ovlašćeno lice za sprovođenje postupka javne vansudske prodaje zakazaće drugo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti. Ako se nepokretnost ne proda ni na drugom javnom nadmetanju, ovlašćeno lice za sprovođenje postupka javne vansudske prodaje će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod utvrđene vrijednosti, bez ograničenja, uz prethodnu saglasnost Fiducijarnog povjerioca. Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na teret Kupca. Uplaćeni deposit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja, a deposit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani - mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koji sprovodi postupak prodaje predmetne nepokretnosti – SinišaMugoša, izvršni director ovlašćene agencije ,putem telefona +382 67 622 224.

UNUTRAŠNJA KONTROLA POLICIJE

Ćalović i njene kolege nezakonito hapšeni Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije utvrdilo je da je policijski službenik M. R. prekoračio ovlašćenja tako što je, bez postojanja zakonskog osnova, naložio hapšenje aktivista Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), prenijela je juče agencija MINA. Ovo odjeljenje je, po nalogu ministra Raška Konjevića, sprovelo kontrolu zakonitosti primjene policijskih ovlašćenja povodom nedavnog događaja ispred Skupštine, kada su aktivisti MANS-a uhapšeni nakon performansa zbog povećanja PDV-a. Iz Ministarstva su naveli da je Odljeljenje za unutrašnju kontrolu policije u svom nalazu konstatovalo da se može nesporno zaključiti da je policijski službenik M.R., pomoćnik rukovodioca Grupe za obezbjeđenje objekata, u konkretnom slučaju, preduzimajući službene mjere i radnje prema aktivnostima MANS-a, prekoračio policijska ovlašćenja, te počinio težu povredu službene dužnosti– zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja u službi, prenosi agencija MINA. To je, kako se navodi, učinio jer je

bez osnova uhapsio aktiviste MANSa Vuka Maraša i naložio kolegama N.V, P.V, O.J. i Ž.B da uhapse Vanju Ćalović, direktoricu MANS-a kao i četiri aktiviste te organizacije. Unutrašnja kontrola je ocijenila da, kada su u pitanju drugi policijski službenici koji su faktički izvršili radnju hapšenja i o tome sačinili službene zabilješke, nema osnova za utvrđivanje njihove odgovornosti jer su postupali po naređenju nadređenog službenika. Unutrašnja kontrola je predložila da se, usljed gore navedenog, spisi predmeta dostave rukovodiocu Grupe za obezbjeđenje objekata radi pokretanja disciplinskog postupka protiv M.R. U postupku unutrašnje kontrole je, povodom navoda MANS-ovog advokata Veselina Radulovića, da mu odmah po dolasku u zgradu CB Podgorica nije bilo omogućeno ostvarivanje kontakta sa uhapšenima i da je na prijavnici čekao oko sat, utvrđeno da je od njegovog dolaska na prijavnicu do prijema kod komandira Stanice policije prošlo 24 minuta, te da uhapšenima nijesu bila uskraćena prava zagarantovana zakonom. S.K.


Hronika 11

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

OBDUKCIJA

Opljačkan mrtvi maloljetnik? Iako se na fotografijama sa mjesta nesreće vidi da je stradali U.Č. (17) kritične prilike nosio zlatni lanac oko vrata, nakon obdukcije, on nikada nije vraćen porodici Svetlana Kumburović

N

i dvadesetak dana nakon tragične smrti sedamnaestogodišnjeg U.Č. iz Kotora, koji je život izgubio u vožnji motora na putu Trojica - Kotor, porodici stradalog nije vraćen zlatni lančić koji je na sebi nosio, a o čijem postojanju svjedoči zapisnik policije sa mjesta nesreće. Nakon što su svi mogući akteri eventualne krađe negirali odgovornost, nadležne institucije su zatvorile slučaj, a porodici je ostalo da sama traga za nestalom ogrlicom, jedinom uspomenom na poginulog dječaka.

Nesreća se dogodila 13. juna, nekoliko časova poslije podna, a nakon što je izvršen uviđaj, tijelo stradalog je iz Kotora, vozilom JKP Kotor, odvezeno je u Klinički centar na obdukciju. Tijelo je, kako vjeruju članovi porodice U.Č., zajedno sa lančićem, stavljeno u kesu, a to potvrđuju i fotografije sa lica mjesta. Ipak, beživotno tijelo predato je porodici nekoliko časova kasnije - bez ogrlice. Iako ne sumnja na obducenta Miodraga Šoća, porodica stradalog vjeruje da je za nestanak ogr-

lice krivo osoblje Kliničkog centra koje priprema tijelo za obdukciju. “Kako bih bio siguran u izvještaj policije u kojem piše da je moj sestrić tada nosio ogrlicu, uzeo sam slike sa uviđaja”, kazao je ujak stradalog, pomorac iz Kotora Aleksandar Nikolić, pokazujući kopiju foto-elaborata sa lica mjesta na kojima se vidi beživotno tijelo mladića sa zlatnim lančićem koji mu se, usred udesa, zario u nos. “Tijelo je ponešeno nakon uviđaja, a vraćeno je u Kotor uveče. Mom rođaku dali su robu, novčanik i na-

Aleksandar Nikolić, ujak stradalog U.Č. (17)

BIJELO POLJE

rukvicu, a među tim stvarima nije bilo lančića. Još tada je moja sestra pitala gdje je lančić. Željela je da ga stavi oko vrata kao uspomenu na sina”, ispričao je Nikolić. Nakon što su članovi porodice obavijestili tužilaštvo o ovom slučaju, policiji se obratio Osnovni državni tužilac iz Kotora Boris Savić sa zahtjevom za saslušanje pojednih osoba iz Kliničkog centra kako bi se, po riječima Nikolića, ispitala njihova krivica. U dopisu tužilaštva upućenog policiji, u koji su DN imale uvid, navodi se da “postoje brojni svjedoci na licu mjesta koji, osim foto-elaborata, potvrđuju da je lančić stavljen u kesu, zajedno sa tijelom pokojnika”. Tražilo se saslušanje zdravstvenih radnika u Kliničkom centru koji su radili na konkretnom slučaju uz navode da je vozač JKP Kotor bio kategoričan da se ogrlica nalazila na tijelu u vrijeme stavljanja u kesu, te da je zatvorenu kesu koja se teško otvara predao na Odjeljenju za sudsku medicinu. Iako je policija bez odlaganja organizovala saslušanja, porodica je ubrzo dobila neočekivan odgovor, kako od policije, tako i od tužilaštva. Naime, iz Uprave policije su saopštili da su saslušani svjedoci negirali bilo kakvu vezu sa predmetnom ogrlicom. Odmah potom, Osnovno tužilaštvo je zaključilo slučaj, a porodici je ostalo da se sama bori za ovu, kako kažu, ne materijalnu, već sentimentalnu vrijednost. “Koji će lopov da kaže ja sam ukrao? Ne mogu se zadovoljiti odgovorom da oni negiraju krivicu. Policija mora da ima i druge mehanizme da ispita odgovornost, poligraf ili neki drugi način. Ovako, izgleda da ćemo sami morati da istražujemo. Bol i tragedija je ništa pri ovome. Oskrnavili su ga i ukrali sa njega lanac, a sada niko ne odgovara”, kazao je ujak stradalog, dodajući da mu je jedino ostalo da se preko medija obrati za pomoć institucijama. “Ako je baš nemoguće vratiti ga, onda makar dajte da nešto učinimo da se ovo ne dešava, da se ne ponovi još nekome ovo što je nama”, zaključio je Nikolić.

Maloljetnik U.Č. stalno je na sebi nosio lančić

Riječ je o uspomeni, ne o novcu Ujak stradalog maloljetnika, koji na sebi nosi istu ogrlicu kakvu je imao i njegov sestrić, kazao je da je spreman da plati iznos ogrlice koja je nestala, te da mu je bitna njena sentimentalna a ne materijalna vrijednost. “Tražimo samo lančić nazad. Mi ćemo da ga platimo ili ćemo častiti pronalazača. Ne idemo mi za materijalnom koristi, samo da se vrati jer je to majci njegovoj jedino što je ostalo”,

naveo je on, apelujući istovremeno i na preprodavce zlata. “Sada ima mnogo radnji koje vrše otkup zlata. Sigurno da ne bi kupili ovo, ali, moguće je da je neko, ne znajući, upravo ovaj lanac kupio. Možda će putem novinskog članka to i shvatiti pa pozvati vašu redakciju”, nada se ujak stradalog dječaka kome su institucije sistema zatvorile vrata.

MONITORING SUDOVA

Poginuo traktorista GA: Neke sudije puše na poslu Sakib Suljević (79) iz bjelopoljskog sela Kanje na obroncima planine Lise, poginuo je u saobraćajnom udesu u zasoeku Ograde juče oko 16 časova. Suljević je upravljao traktorom sa priključnim uređajem “viljuškom”, na kojoj se nalazila njegova unuka F. S. (12). Do nesreće je došlo kada je, krećući se u pravcu Kanja iz nepoznatih razloga sletio petnaestak

metara sa puta. Suljević je vjerovatno usljed tumbanja zadobio teške povrede od kojih je odmah preminuo dok je njegova unuka lakše povrijeđena i pomoć joj je ukazana u bjelopoljskim zdravstvenim ustanovama. Uviđaj je obavio ovlašćeni tužilac u prisustvu službenika bjelopoljske policije Blaža Jeremića i Veselina Lalevića. B.Č.

HAPŠENJE

Podgoričani pali u Sloveniji Podgoričani Zlatko Vukanović, Ivan Šćepović i njihov sugrađanin Dedić, uhapšeni su u petak 5. juna u Sloveniji, nakon što je kod njih pronađeno oko dvadeset kilograma skanka, saznaju Dnevne novine. Iz Uprave policije juče nijesu željeli da komentarišu hapšenje naših državljana u Sloveniji, uz objašnjenje da slovenačka policija može, ali i nije obavezna da o takvim akcijama obavijesti crnogorske kolege. S.K.

Ilustracija

Na osnovu rada na projektu “Monitoring suđenja”, iz NVO Građanska alijansa (GA) su ocijenili da sudije i stranke u pojedinim sudova u Crnoj Gori puše u kancelarijama i hodnicima, a nedostatak prostora za sve koji su zainteresovani da prate suđenja koja su otvorena za javnost, i dalje je aktuelan problem. “U Baru i Ulcinju nastavlja se tradicija da stranke i radnici puše po hodnciima, ali ono što zabrinjava jeste da sudije puše u svojim kancelarijama čak i tokom pretresa i ročišta”, smatraju u GA. Minulog proljeća, prema izvještaju GA, građani koji se nađu u sudnici odnosno u sudu, bili su bezbjedni. “Policija je revnosno legitimisala svakog građanina koji zakorači u sud i to u 100 odsto slučajeva”, ističe se u izvještaju uz opasku da žene, tom prilikom, i dalje pregledaju muškarci što ne bi trebalo da bude slučaj, dok se u Osnovnim sudovima gotovo i ne koriste detektori za metal. Po ocjeni ove NVO, u Osnovnim sudovima je smanjen procenat kašnjenja sa početkom suđenja. “Ročiste se ranije odlagalo u 57 odsto slučajeva, a sada u 39 odsto. Zamjerke se, tradicionalno, odnose na rad vještaka, koji su ovoga puta opstruisali sudski proces 29 puta, tako

Milan Radović i Zoran Vujičić, koordinatori GA

što se nijesu pojavili na suđenju iako im je poziv bio uredno uručen”, navodi se u izvještaju. Razlog odlaganja sudjenja nerijetko je i odsustvo branioca, ali i tužilaca.Pored brojnih neregularnosti, iz GA su ukazali da je ispravljena znatna nepravilnost. “U crnogorskim sudovima su konačno sve stranke ravnopravne u postupku. Tako je u svega četiri odsto slučajeva zabilježeno da je neka od strana u procesu ušla prije prozivke sudije”, navodi se u izvještaju. Komentarišući stanje u Višim sudovima u Bijelom Polju i Podgorici, iz GA su naveli da je u bjelopoljskom sudu otežan prilaz “pravdi” osobama

sa invaliditetom, jer ne postoji rampa za olakšan pristup sudu. Kao i kada je riječ o osnovnim, stavka koja otežava rad i efikasnost Viših sudova svakako je odlaganje pretresa, što su njihovi monitori zabilježili u 22 odsto slučajeva. “U Višim sudovima, najčešće su izostajali advokati, koji baš kao i ostale stranke koje su izbjegle susret sa pravdom, u gotovo 40 odsto slučajeva nijesu opravdali odsustvo. Sudija je dva puta ovakvo kršenje zakona kaznio. A za one koji su se uredno odazvali pozivu, u 13 odsto slučajeva nije bilo mjesta za sjedenje”, stoji u izvještaju ove NVO. S.K.


12 Crna Gora

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

ª Kup Stari moSt mojKovac 2013.º

Šćepanović najbolji skakač Dvadeset dva takmičara iz četiri države skakali sa visine od 17 metara MOJKOVAC - Pobjednik 6. međunarodnih skokova “Kup Stari most Mojkovac 2013.” je Rade Šćepanović iz Kolašina. Šćepanović, koji je skakao za Rafting kub “Tara” iz Mojkovca, dobio je 59,5 bodova žirija. Drugo mjesto osvojio je Jan Vončina iz Idrije sa 58 bodova, a treće Borko Miladinović iz Užica sa 58 bodova. I ove godine, ovu sada već tradicionalnu manifestaciju propratio je veliki broj Mojkovčana, a skakačka umijeća pokazala su 22 takmičara iz četiri države - Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Za tri prvoplasirana takmičara obezbijeđeni su pehari i novčane nagrade. Prvoplasirani je dobio 700 eura, drugoplasirani 500, dok je nagrada za osvojeno treće mjesto iznosila 300 eura. “Osjećam se odlično, ovo je već šesti put da učestvujem na takmičenju u Mojkovcu i veliko mi je zadovoljstvo da se takmičim sa ljudima iz bivše Jugoslavije jer su sve to dobri ljudi i skakači. Male nijanse određuju plasman. Potrebno je imati koncentaciju, dosta treninga i vrijeme da posluži”, rekao je Šćepanović. Takmičari su skakali u dvije serije. U prvoj su bili obavezni da skaču lastu ili prelom, a u drugoj seriji je skok bio po izboru. Manifestaciju je otvorila direktorica Turističke

organizacije Mojkovac Magdalena Mrdović. “Učesnicima takmičenja u skokovima sa Starog kamenog mosta u vir ljepotice Tare želim puno uspjeha i sportske sreće. Pozdravljam sve učesnike džip relija ‘Montenegro Trophy 2013’ koji su pri prolasku kroz opštinu zastali da bi prisustvovali skokovima sa Starog mosta. Skokovi sa Starog mosta su internacionalna sportska manifestacija koja se i ove godine organizuje šesti put i postala je atraktivna i tradicionalna. Stari most jedan je od simbola našeg grada, izgrađen tridesetih godina prošlog vijeka”, kazala je Mrdović. Sudije su bile Branko Bogićević iz Užica - predsjednik, Branko Filipović Višegrad, Faruk Solaković Prijepolje, Radovan Šćepanović iz Kolašina i Zoran ilić iz Mojkovca. Bogićević je objasnio da žiri ocjenjuje stav na skakaonici - da on bude siguran, da se vidi stabilnost i sigurnost u skoku, odraz da bude lijep snažan i uvis, let miran dugačak do pred vodu i ulazak u vodu da skakač ima sastavljene noge i pruženo tijelo. “Zadovoljan sam serijom fantastičnih skokova. Ovo je krem skakača koji idu od skakaonice do skakaonice. Skakači su izveli i rotacione i letačke skokove, dva i po salta na glavu, salto i po na glavu, dva salta

nazad, stoj na rukama, salto na glavu, pored toga i letački skokovi laste”, kazao je Bogićević. Organizator manifestacije je bila Turistička organizacija i Rafting klub “Tara”, pokrovitelji su bili opština Mojkovac, Montenegro Tabaco, Turstička agencija “Nort star” i “Imanje Rakočević”. Iz grada pobratima Idrije iz Slo-

venije skakač Jan Vončina je ispred te opštine na početku manifestacije uručio poklon predsjedniku opštine Mojkovac Dejanu Medojeviću. Povodom međunarodnog kupa u skokovima sa Starog mosta u subotu veče održan je koncert u diskoteci u hotelu “Palas” pjevačice Kaje sa bendom Dobri momci. Vesko Baltić

ª roYaL cLippErº

Uplovio najveći jedrenjak

KOTOR - Posredstvom agencije “Adriamar”, juče je u Kotor ponovo uplovio najveći jedrenjak na svijetu “Royal Clipper”. Bez razvijenih jedara, iako je imao sasvim dovoljan i povoljan sjeverozapadnjak, atraktivni brod, koji arhaičnim izgledom plijeni pažnju brojnih turista, zaustavio se ispred drevnog grada na uobičajenoj poziciji sidrenja, javlja Radio Kotor. “Clipper” ima 4425 brt-a, dugačak je 133 metra. Ima pet jarbola, tri palube i može da primi 227 putnika, o kojima brine 107 članova posade. U vlasništvu je holandske kompanije “Star Clipper”. Danas će u Kotor uploviti kruzer “Kruna mora”, a dan kasnije “Panorama” i “Riviera”.

KoSidba

Pupović najbolji kosac PLJEVLJA – Najbolji kosac na tradicionalnom, osamnaestom takmičenju “Prva kosa Crne Gore” održanom juče na Kosanici kod Pljevalja, jeste Slaviša Pupović iz Bobova. On je u konkurenciji 21 kosca iz četiri države, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, najbrže, za pet minuta i 38 sekundi, a prema mišljenju žirija i najkvalitetnije pokosio parcelu od 180 metara kvadratnih. Drugo mjesto osvojio je Nedeljko

baošićKo LjEto

Fešta u čast početka sezone

HERCEG NOVI - Uz prisustvo nekoliko stotina mještana i turista preksinoć je na mulu Ribarske zadruge tradicionalno obilježeno baošićko ljeto. Program je počeo sa Mjesnom muzkom Djenovići, mažoretkama i trombonjerima. Vrijedne domaćice su i ove godine pržile girice i lignje, a dijeljene su smokve, priganice, a služila se rakija i vino. Prisutne je pozdravio predsjednik hercegnovske opstine Dejan Mandić koji je kazao da ova manfestacija zvanično otvara turističku sezonu i da je cilj da se dola-

zi u Herceg Novi. Predstavnik Mjesne zjednice Baošići i organizator Vesna Samardžić, istakla je da baošićko ljeo tradicionalno označava početak turistčke sezone. Pokrovitelj baošićkog ljeta kao i svake godine su opština Herceg Novi i turistička organizacija. “Organizovali smo ovu feštu sa ciljem obogaćenja turističke ponude. Ovdje na ribarskm mulu promovišemo tradicije i specijalitete. Žellimo da ponesete lijepa sjećanja iz Baošića i da nam se uvijek rado vraćate”, zaključila je Samardžić. S.M.

Kerlec sa Rajca, a treće Radoš Kotlaja iz Pljevalja. Pupović je sa Blažom Kotlajom, Miloradom Gazdićem i Radmilom Đukovićem i ekipno, u konkurenciji, pet ekipa, bio najbolji, a četvorica Pljevljaka nastupila su pod nazivom “Prva kosa Crne Gore”. Najbolji mladi kosac uzrasta do 15 godina je Ivan Jelovac iz Pljevalja. U pratećim disciplinama je takođe bilo uzbudljivo. U bacanju kamena sa ramena najbolji

je bio Žabljačanin Radovan Radulović, koji je kamen težak devet kilograma bacio 12,76 metara. U skoku udalj iz mjesta pobijedio je Pljevljak Milan Marković sa preskočena tri metra, dok je u trci veterana u konkurenciji sedmorice učesnika ubjedljiv bio šezdesetpetogodišnji Krsto Anđelić iz Pljevalja. Pljevaljski kosci su uz umijeće u kosidbi pokazali i snagu, pa je ekipa “Prva kosa Crne Gore” pobijedila i u nadvlačenju konopca. D.K.

SvEStraN

Milutin šampion i poliglota Mit da su dizači tegova neobrazovani i prilično usko profilisani ljudi ruši mladi Nikšićanin Milutin Jovanić. On je šampion Evrope u kategoriji do 100 kilograma na prvenstvu koje je nedavno održano u Bačkoj Palanci, a aktivno se služi engleskim i italijanskim jezikom. Na Evropskom prvenstvu Milutin je podigao težinu od 177,5 kilograma, međutim, bez obzira na sve, on je jako skroman. Svoj uspjeh nikako ne želi da odvoji od onoga što su postigle njegove kolege Saša Vujisić, Marko Prelević i Miloš Jeknić, koji su takođe osvojili medalje na takmičenju u Bačkoj Palanci. On je od malena sportista. “Bavio sam se karateom, ali zbog teške povrede koljena to sam prekinuo. Nakon toga sam počeo sa dizanjem tegova i vidio sam da mi to odlično ide”, priča Jovanić. I odlično mu ide, do sada ima osam zlatnih medalja sa raznih takmičenja, ali njegove ambicije su fokusirane na Svjetsko prvenstvo sredinom septembra u Mađarskoj, gdje takođe juriša na zlatnu medalju, a do u tome ga neće omesti ni povreda. “Slijedi oporavak pa onda pripreme za takmičenje”, dodaje

Jovanić. Za razliku od mnogih sportista, sa njim se može govoriti o mnogo čemu, a ne samo dizanje tegova. “Mislim da smo predodređeni genetski za dosta sportova, malo nam treba da budemo u svjetskoj klasi”, navodi Jovanić.

Boravak u teretani Milutin doživljava kao način života i svojevrstan ventil za opuštanje od stresa koji sa sobom nose posao i brzi životni stil današnjice. “Za uspjeh su potrebni kvalitetan trening, ishrana i odmor”, navodi Jovanić. N.U.


Crna Gora 13

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

EKOLOGIJA

Breznica kao deponija

● Foto priča

Dejan Kandić

N

ovoformirani pljevaljski Sportsko-ribolovni klub Bistro organizovao je u subotu čišćenje korita Breznice na dijelu kroz uže gradsko jezgro, a prizor koji je zatečan ravan je ekološkoj katastrofi. Tako je ova akcija pokazala svu ekološku (ne)svijest i (ne)savjest Pljevljaka.

PLJEVLJA – Na samo stotinjak metara od najstrožeg centra grada i pješačke zone, između dvorišta i mnogobrojnih kuća, iz korita ove rječice izvađene su desetine kesa raznog smeća i otpada, građevinskog materijala, starog namještaja i bijele tehnike, kreveta, dušeka, televizora, ali i lešina uginule ovce. Predsjednik NVO Mostovi kulture Dragan Paldrmić bio je zatečen prizorom. “Zatečeno stanje je katastrofalno. Na samo 100 metara vazdušne linije od centra grada pronašli smo uginulu ovcu i njenu lešinu bačenu u korito”, kazao je Paldrmić. Tijana Pejatović podržava akciju i rado se odazvala učešću, ali upozorava da je čišćenje korita, izvlačenje i odvoz smeća i otpada lakši dio posla. “Ovakvih akcija bi trebalo biti vi-

še, ali pored fizikalisanja potrebno je osnažiti ekološku svijest građana jer nemam riječi za stanje koje smo zatekli”, kazala je Pejatović. Njeno mišljenje dijeli i Mladen Zorić iz NVO Da zaživi selo, koji je ostao bez riječi. “Stanje se ne može opisati. Svašta smo našli”, rekao je Zorić. Prizorom su bili iznenađeni i sami članovi SRK Bistro, iako su minulih dana krčili prolaz do korita Breznice i kosili ogromnu travu. “Članovi kluba su obilazili ovaj lokalitet minulih dana i otprilike smo naslućivali da je stanje vrlo loše, ali ipak smo bili iznenađeni. Dočekala nas je svojevrsna ekološka katastrofa”, kazao je Nikola Jović. Prema njegovim riječima, akciju su pomogli i JP Čistoća, koje je iskrčilo prolaz do rijeke jer se koritu od ši-

Smail simbol grada blja na pojedinim mjestima nije moglo ni prići, NVO Kanjon drage, Speleološki klub Tron, NVO Bistro i čisto i druge NVO, kao i brojni građani. “U akciji je učestvovalo oko 70 osoba. Zadovoljni smo, ali uvijek može i više da se očisti i da bude više učesnika”, rekao je Jović, najavljujući još sličnih akcija u budućnosti.

MEMOrIJAL ª DAnILO JAuKOvIćº

Pohod do Škrčkih jezera NIKŠIĆ - Tradicionalni memorijal “Danilo Jauković” biće organizovan na Dan državnosti Crne Gore, u znak sjećanja na narodnog heroja, velikog zaljubljenika u Durmitor i prvog predsjednika Planinarskosmučarskog saveza. Taj događaj organizuje se trideset šesti put, ali će usponi kojima se obilježava pomen na Jukovića ove godine biti nešto drugačiji. Dosadašnji usponi išli su godinama nazad istom planinskom

stazom, kretalo se iz kampa u katunu Šarban u Dobrom dolu, preko Zelenog vira i Danilove ploče, Velike previje i Škrčkog pogleda pa sve do Bobotovog kuka. Kako je kazao pripadnik Gorske službe spasa sa Žabljaka Zoran Šuco Vojinović, ove godine je pomenuta trasa zbog velike količine snijega nemoguća za prolazak. Vojinović je istakao da su zabranili uspon na Durmitor jer se učesnicima ne može garantovati bezbjednost.

“Od Velike previje do Škrčkog pogleda i dalje ka vrhu ostala je tolika količina snijega kakvu u ovim danima ne pamte ni najstariji stanovnici Durmitora. Visina nameta je i preko deset metara pa čak ni iskusni alpinisti sa zimskom opremom, derezama i cepinima, teško da bi mogli proći. Snijeg je jako porozan i ne dozvoljava korišćenje opreme, a staza je u tom dijelu jako eksponirana”, objasnio je Vojinović. J.L.

Bijelo Polje- Smail Kapetanović punih 16 godina je radnik Komunalnog preduzeća “Lim” zadužen za higijenu u strogom centru i gradskom parku. “Ponosan sam na svoj posao i trudim se da sve bude maksimalno uredjeno. Centar je ogledalo grada i ne bih sebi dozvolio da me neko kritikuje da posao nijesam uradio onako kako treba. Poseb-

no se trudim da sve bude besprekorno čisto u “dječjem parku” jer mališani su naša budućnost i ne bih želio da se nekome nešto ružno desi”, kaže Smail. Smaila uvažavaju svi sugrađani i u neku ruku ga vide kao “simbol grada”, a on sa ponosom ističe da će svoj posao raditi sve dok ga zdravlje bude služilo i dok gradjani budu zadovoljni njegovim odnosom prema radu. B.Č.


14 Crna Gora

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

BERANE

Dvoranu očerupali lopovi BERANE- Sportska dvorana pod Jasikovcem, ili kako su je mnogi zvali “hala”, koja se nalazi u MZ Hareme, a koja je prije dvije godine pod teretom snijega urušena, danas je ostavljena na milost i nemilost lopovima. Česti posjetioci svakodnevno sa nje skidaju gvožđe, krov i sve što se može odnijeti i prodati. Jedan od mještana, koji je želio da ostane anoniman, priča za Dnevne novine kako se i onako uništena dvorana ovih dana potpuno uništava. Kaže da se svako veče iza ponoći čuju jaki udari iz pravca dvorane, čuju se razgovori, te kamion kojim se djelovi od dvorane odvoze. “Baš prije dvije večeri sam izašao ispred kuće i čuo jake udare iz prav-

ca hale. Odlučio sam da pođem da vidim o čemu se radi, jer mi je kuća na nekih 100 metara od dvorane. Tamo sam imao šta da vidim - grupa momaka sa gornje strane dvorane na platou parkirala kamion, popela se na ionako uništen krov i skida aluminijum. Udaraju maljevima i to bez imalo straha da će ih neko vidjeti. Onda se čuje škripa tabli i tup udar kada se bace sa krova. Dolje čeka nekoliko momaka, sve to kupe i ubacuju u kamion”, kaže naš sagovornik. Skiden je kompletan aluminijum kojim je dvorana bila pokrivena. Takođe, veliki reflektori koji su bili u dvorani su skideni i ponešeni, sve što se može skinuti skida se i

nosi. Naš sagovornik kaže da je neko vrijeme pratio ko dolazi da krade i vidio da su u pitanju tri različite ekipe. Prijavljivao je policiji, ali je sve ostalo na prijavama. “Nekoliko puta sam zvao policiju, ali je sve bilo džaba. Čak i to veče kad sam ih vidio, zvao sam i ništa. Zbog čega se ovo dopušta ne znam, ali sam siguran da policija zna ko krade gvožđe, aluminijum, bakar. Sve su to različite ekipe a niko ništa ne preduzima”, naglašava naš sagovornik. Mještani se žale i da se u dvorani svako veče okupljaju narkomani i da uopšte nije bezbjedno u večernjim satima kretati se naseljem. M.Tmušić

AUTOPIJACA

Kupaca ni za lijek

PODGORICA - Iz nedjelje u nedjelju prodaja, ali i posjeta na Auto-pijaci je lošija. Prodavci kao glavni razlog navode nedostatak novca, a sa druge strane i velike vrućine. Na jučerašnjoj Auto-pijaci moglo se vidjeti više “potencijalnih kupaca” nego automobila. U tankoj ponudi najviše je bilo automobila “volksvagen”, od kojih možemo izdvojiti “golf 6”, 2.0 tdi iz 2009. godine, a njegova cijena bila je 10.800 eura. Pored “golfa 6”, na pijaci se mogao naći i “golf 5”, koji je proizveden 2004. godine, 1.6 fsi, a prodavac ga je nudio

za 5.350 eura. Jučerašnja pijaca je nudila i “mercedes benz” 2.0 dizel, iz 2009. godine, a njegova cijena je 12.750 eura. Pored skupocjenog “mercedesa”, mogao se vidjeti i “polo” 1.9 sdi, iz 2001. goodine, a cijena mu je bila 3.000 eura. Omiljeno auto najstarije populacije “golf 2”, iz 1990. godine, 1.6 dizel, a kretao se oko 1.650 eura. Auto-pijaca je nudila i “opel korsu” iz 1998. godine, 1.0, a kupcima je bio dostupan za 1.450 eura. Najjeftinije auto na jučerašnjoj pijaci bio je “audi” 2.0, benzin-plin, a prodavac ga je cijenio 1.200 eura. M.O.

PRIZNANJE

Počasno mjesto u regionu PLJEVLJA – Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju “Zračak nade” osvojilo je počasnu nagradu Erste fondacije za društvenu integraciju 2013. za projekat “Poludnevni boravak za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju”. “Počasna nagrada za društvenu integraciju Erste fondacije je priznanje svima u “Zračku nade” za predan rad”, ocijenila je predsjednica te pljevaljske NVO Svetlana Dujović. To je jedina nagrada koja je došla u Crnu Goru od ukupno 35, koliko je fondacija dodijelila krajem prošlog mjeseca u Beču. “Projekat kojim smo konkurisali, “Poludnevni boravak”, u funkciji je od 2007. godine i njime smo obuhvatili sve ono što ‘Zračak’ radi i pruža korisnicima, od individualnog rada psihologa, fizioterapueta, defektologa i drugih stručnjaka, preko grupnog rada sa djecom, do volonterskog i omladinskog servisa i asistenata u nastavi”, kazala je Dujović. Prema njenim riječima, žiri je

cijenio i doprinos projekata lokalnoj zajednici, inventivnost i doprinos ciljnoj grupi na koju je usmjeren. “Ocijenjeno je da pružamo adekvatnu podršku djeci. Vrlo je važno što nijesmo zatvoreni u zgradi, u izolocaji, već što smo aktivno uključeni u život zajednice. Prisutni smo na predstavama, sportskim takmičenjima, izložbama, u biblioteci, u gradu, gdje god se nešto dešava. Život djece se od 2007. znatno popravio”, kazala je Dujović. Prema njenim riječima, “Zračak nade” će postati član Akademije Erste fondacije, a tokom naredne dvije godine u okviru podrške konsultanata u odnosima sa javnošću aktivisti “Zračka” učestvovaće u nizu edukativnih programa obuka i radionica kako bi ojačali svoje kapacitete. “Zračak” je nagrađen sa 16.000 eura, a prvu nagradu, u iznosu od 40.000 eura, dobila je organizacija “Mali ljudi” iz Rumunije, za projekat “Ne bojim se”. Ukupan fond nagrada bio je 616.000 eura. D.K

DAN DRŽAVNOSTI

Proslava na Jasikovcu BERANE - Berane će ove godine biti domaćin centralnog obilježavanja 13. jula, Dana državnosti i Dana ustanka, koji će širom Crne Gore biti obilježeni nizom manifestacija, polaganjem cvijeća i otkrivanjem novih spomen-obilježja. Centralna manifestacija povodom obilježavanja 13. jula, Dana državnosti i početka ustanka u Crnoj Gori, biće održana na Jasikovcu, sa početkom u 11 sati. O detaljima vezanim za obilježavanje ovog značajnog datuma

iz crnogorske istorije razgovarali su predstavnici SUBNOR-a Crne Gore i rukovodstva opštine Berane. Predviđeno je da za ovu priliku, uz obraćanje predstavnika SUBNOR–a Crne Gore, državnih i lokalnih zvaničnika, bude pripremljen bogat kulturno–zabavni program. Dan državnosti obilježava se kao praznik od 2004. na uspomenu na Berlinski kongres iz 1878. godine, kada je Crna Gora prvi put u svijetu priznata kao država. M.T.


Crna Gora 15

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

PREMINULI Milan Brankov Rondović 6. jula 2013. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 8. jula u 13 časova na groblju u selu Premćani – Pljevlja.

Gojko Miladinov Smolović 6. jula 2013. u 83. godini. Sahrana će se obaviti 8. jula u Slatini – Mojkovac u 14 časova.

Jole Milanov Mitrović 6. jula 2013. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 8. jula u 15 časova na mjesnom groblju u Liverovićima.

Nevenka Slobodana Barjamović

NIKŠIĆ

Ponuda veća nego što je tražnja Najtraženija zanimanja kuvari, pomoćni radnici u kuhinji, konobari, šankeri, servirka i sobarica Mira Rovčanin

O

ve godine Nikšićani su se više interesovali za sezonske poslove nego lani. Sa evidencije Biroa rada Nikšić za sezonske poslove angažovano je 580 osoba, od čega su 92 đaci, odnosno studenti. Za sezonske poslove više se interesuju muškarci nego žene što, kako kažu u Birou rada, nije povoljno jer poslodavci više traže žensku radnu snagu.

NIKŠIĆ - Ekonomska kriza već godinama utiče na privredu, što je dovelo do zatvaranja brojnih radnih mjesta. To za posljedicu ima veće interesovanje za sezonske poslove. Prema evidenciji Biroa rada Nikšić, interesovanje za sezonske poslove veće je 20 odsto nego lani. Interesovanje ove godine znatnije je i među đacima i studentima. “Na današnji dan zaposleno je 580 osoba sa evidencije Biroa. Takođe je, ako pravimo uporedni pregled, interesovanje i zapošljavanje veće ove godine. Za ovaj period imamo 490 osoba sa evidencije i 92 đaka, odnosno studenta”, istakla je za DN direktorica Biroa Rajka Radonjić. Iako je interesovanje veliko, to nije dovoljno da zadovolji potrebe poslodavaca. Po riječima Radonjić, više je zainteresovanih muškaraca za sezonske poslove i to 65 odsto, što nije povoljno, jer poslodavci više traže žensku radnu snagu. “Što se tiče kvalifikacione strukture, imamo zainteresovane od nekvalifikovanih radnika do VII stepena stručne spreme, ali većina ne odgovara poslodavcima, bilo po osnovu kvalifikacija bilo po osnovu radnog iskustva. Najčešće

se traže kuvari, pomoćni radnici u kuhinji, konobari, šankeri, servirke, sobarice, radnice u vešeraju i higijeničarke”, kazala je Radonjić. Biro rada Nikšić ima tim savjetnika koji je svakodnevno na usluzi nezaposlenima i poslodavcima koji traže sezonsku radnu snagu. Najviše interesovanje je poslodavaca sa Primorja, ali i nekoliko njih sa Žabljaka, koji su se obratili Biru zbog potrebe za radnom snagom. “Prioritet imaju poslovi ugostiteljske i turističke struke, mada imamo i iskazane potrebe za trgovačkim i građevinskim radnici-

ma, a nešto manje iz poljoprivredne djelatnosti. Tradicionalno sarađujemo sa hotelima kao što su Queen of Montenegro, Ineks –Sutomore, hoteli Budvanske rivijere, Oliva, Splendid, Šumadija, Biserna obala – Ćanj, Vektra Boka i hotel Soan Žabljak”, naglasila je Radonjić. Kako bi pomogao mladima da se bolje snađu na radnim zadacima, Zavod je ove godine pokrenuo projekat pripremnih radionica za sezonske poslove. Od početka maja odrađeno je 20 seminara koje je pohađalo 233 mladih iz Nikšića i Šavnika. “Očekujemo da ćemo uspjeti da organizujemo i u Plužinama jednu grupu za seminar. Cilj ovih radionica je da osnaži i pripremi mlade za sezonske poslove, da ih bliže upozna sa očekivanjima poslodavca, zahtjevima radnih mjesta, potrebama i odnosu prema gostu”, rekla je Radonjić.

Subvencije za poslodavce Zavod vec treću godinu realizuje i projekat zapošljavanja mladih na sezonskim poslovima, čiji je cilj podrška poslodavcima pri angažovanju mladih od 25 godina za sezonske poslove. “Subvencioniraju se poslodavci u iznosu od po 100 eura mjesečno ako zaposle osobu bez ikakvog radnog iskustva ili 80 eura mjesečno za osobu koja ima nekog radnog iskustva. Odziv poslodavaca u Nikšiću je u od-

nosu na primorske opštine mali, ali je ipak značajno što su poslodavci prepoznali značaj ovih subvencija i pružili šansu mladima da steknu iskustvo i brže se uključe na tržište rada. U Nikšiću su do sada interesovanje za subvencioniranje iskazala tri poslodavca koja su zaposlila osam osoba. Ostaje otvoren prostor za druge poslodavce jer je planirano za našu opštinu oko 3.900 eura za ovaj vid subvencioniranja”, kazala je Radonjić.

PREKOGRANIČNA SARADNJA

Putovanje na Zlatibor BIjelo Polje - U okviru IPA projekta prekogranične saradnje “Kroz kulturu i turizam za bolje partnerstvo”, Eparhija budimljansko-nikšićka, Crkvena opština Bijelo Polje, u saradnji sa lokalnom turističkom organizacijom, organizovala je dvodnevno studijsko putovanje i posjetu Turističkoj organizaciji Zlatibor. Predstavnici crkvene opštine, turističke organi-

zacije i ugostiteljsko-turističkih radnika bjelopoljske opštine posjetili su novi Hram Preobraženja Gospodnjeg, Stopića pećinu dugu 1.691 metar i selo Jablanicu, gdje se nalazi crkva brvnara posvećena Pokrovu Presvete Bogorodice. Protojerej Darko Pejić saopštio je da su obišli i jedinstveni etno muzej iz 18. vijeka “Staro selo Sirogojno” i crkvu svetih apostola Petra

i Pavla, koja se nalazi u tom selu. Predstavnik lokalne turističke organizacije Nusret Balić kazao je da je putovanje bilo od velikog značaja i za razvoj kulturnog turizma. “Proširilo je vidike i omogućilo da se uvjerimo kakve sve turističke proizvode imaju ljudi na Zlatiboru, što može pomoći u planiranju razvoja seoskog turizma u Bijelom Polju”, kazao je Balić. B.Č.

rođena Lukačević, 5. jula 2013. u 59. godini. Sahrana će se obaviti 8. jula u selu Orahovo – Virpazar u 13 časova.

Časlav Garo Ilijin Kljajević 6. jula 2013. u 60. godini. Sahrana je obavljena 7. jula 2013. u 15 časova na gradskom groblju u Nikoljcu.

Danica Ljubomirova Tadić rođena Nikčević, 6. jula 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 7. jula u 15 časova na Gornjem Polju.

Cvetko V. Vučeraković 6. jula 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 7. jula u 16 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Rosa Ilije Maraš rođena Mijović, 6. jula 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 7. jula u selu Bijelo Polje – Zeta.

Obren Miloice Čolović 6. jula 2013. u 70. godini. Sahrana je obavljena 7. jula na groblju pod Trebjesom – Nikšić. Kuća žalosti Ulica dragovolučka 66.

Branislav Mišo Milosava Barjaktarović 6. jula 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 7. jula u 14 časova na groblju u Petnjiku.

Ljiljana Čedomira Malević rođena Lekić, 5. jula 2013. u 64. godini. Sahrana je obavljena 7. jula u 14 časova na groblju u Budimlji.

Zorka Ljuba Dendić rođena Šundić, 5. jula 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 7. jula u 15 časova na seoskom groblju Zagrad – Župa.

Nikola pok. Radovana Radović 5. jula 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 7. jula u 17 časova na groblju kod Crkve Sv. Nikole u Kruševicama.

Branka Mitrova Čičarević rođena Sjekloća, 5. jula 2013. Sahrana je obavljena 7. jula u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Milorad Radovana Radonjić 5. jula 2013. u 57. godini. Sahrana je obavljena 7. jula na Miloševom Dubu – Komani. Kuća žalosti Lužica bb.

Milorad Milivoja Gogić učesnik NOR-a, 5. jula 2013. u 92. godini. Sahrana je obavljena 7. jula u selu Rudinice – Plužine u 15 časova.

Stanislavka Pavla Mijušković rođena Jovović, 5. jula 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 7. jula na mjesnom groblju u Straševini.

Stanko Mirka Šćekić 5. jula 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 6. jula u 14 časova na Babinskom groblju.

Slobodan Ljubov Radonjić 5. jula 2013. u 71. godini. Sahrana je obavljena 6. jula na Čepurcima.

Mile Draga Cicmil 5. jula 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 6. jula na gradskom groblju u Nikoljcu.

Krsto Mirkov Rakočević Sahrana je obavljena 7. jula 2013. na groblju u Ravnoj Rijeci. e-mail: sotiroski@t-com.me

Anđa Milisava Pejanović rođena Nikolić, 5. jula 2013. Sahrana je obavljena 7. jula u 15 časova na seoskom groblju u selu Godijelje – Šavnik.

Milanka Miodraga Vučelić rođena Lekić, 5. jula 2013. u 64. godini. Sahrana je obavljena 7. jula u 14 časova na groblju u Košutićima.

Radmila Pejušković 5. jula 2013. u 59. godini u Beogradu. Sahrana je obavljena 7. jula u Zagoriču u 15 časova.

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 Globus

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

SRBIJA

Ozbiljno sa sporazumom Premijer Srbije Ivica Dačić izjavio je juče da Beograd radi sve što je u njegovoj moći da briselski sporazum sa Prištinom bude implementiran. Istaknuvši kako Beograd ne potpisuje sporazume da ih ne bi provodio, Dačić je naveo da će danas u Briselu s kosovskim premijerom Hašimom Tačijem i visokom predstavnicom EU Ketrin Ešton nastaviti razgovor o primjeni tog sporazuma, kao i u utorak sa Eštonovom u Beogradu. Upitan hoće li formiranje privreme skupštine KIM u Zvečanu i odbijanje kosovskog parlamenta da usvoji Zakon o amnestiji onemogućiti implementaciju briselskog sporazuma Dačić je rekao i da ne vidi “drugo moguće rješenje osim ovoga što je dogovoreno” . “Moramo biti svjesni toga da je implementacija briselskog sporazuma nešto preko čega će međunarodna zajednica cijeniti ozbiljnost i kredibilitet države”, rekao je Dačić novinarima na Goliji.

EVROPSKA UNIJA

Veće kazne za sajber kriminal Najviša kazna za kompjuterske napade na kritičnu infrastrukturu, kao što su elektrane, saobraćajnice ili vladine mreže, trebala bi biti pet godina ili više. Povećavaju se i kazne za ilegalno presretanje komunikacije ili proizvodnju i prodaju alata koji to omogućavaju. Evropski parlament prihvatio je prijedlog povećanja kazni za sajber kriminal unutar zemalja članica Evropske unije. Prema postignutom dogovoru, maksimalna kazna za djela vezana uz ilegalni pristup informacionim sistemima trebalo bi da bude najmanje dvije godine zatvora, prenosi Tanjug.

SAD

Solarni impuls sletio u Njujork

Najveća kazna za kompjuterske napade na kritičnu infrastrukturu, kao što su elektrane, saobraćajnice ili vladine mreže, trebala bi biti pet godina ili više. Takođe, povećavaju se kazne za ilegalno presretanje komunikacije ili proizvodnju i prodaju alata koji to omogućavaju, a firme koje iznajmljuju botnetove (osobe koje ulaze u mrežu zaraženih računara) ili hakere za krađu podataka bit će odgovorne za svaki prekršaj koji je napravljen tom prilikom. Vlade zemalja Evropske unije imaju sada dvije godine za primjenu ovih odluka u konkretnim nacionalnim zakonima.

FRANCUSKA

I bivši ubijaju, zar ne?

Prvi avion sa ljudskom posadom koji može da leti danju i noću zahvaljujući energiji Sunca - “Solar impulse” završio je svoj transkontinentalni let preko SAD, sletjevši u Njujork, uprkos oštećenju na jednom krilu. Avion ogromnih dimenzija, jednosjed, sletio je na aerodrom “John Kennedy” malo prije ponoći, prije planiranog vremena, zbog velike poderotine od 2,5 metra sa donje strane lijevog krila, javlja BBC. Dvojica pilota - Švajcar-

KABUL

ci Andre Borčberg i Bertrand Pikas su se mijenjali dok su preko kontinenta letjeli tankim avionom s dugim krilima. Transkontinentalni let ovog aviona, koji je izveden u više etapa, počeo je u San Francisku 3. maja sa prosječnom brzinom od 70 kilometara na čas. Avion je usput slijetao u gradovima Feniks, Dalas, Sent Luis, Sinsinati i Vašington. Avion ima laganu konstrukciju i četiri električna motora na ogromnim krilima.

“Solarni impuls” ostaje u vazduhu preko noći tako što napuni baterije preko dana, popne se na visinu od više od 8.000 metara i potom lagano klizi nadole uz minimalno trošenje energije, do izlaska Sunca. Direktan prenos leta iz kabine aviona, sa podacima o brzini, pravcu, stanju baterija i snazi motora mogao se pratiti putem interneta. Avion je na posljednju etapu uzletio prije zore s međunarodnog aerodroma u Vašingtonu.

Nova stradanja u Avganistanu

Prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova Francuske, u prošloj godini 148 žena ubijeno je od strane njihovih partnera. Broj žena koje su ubili njihovi bivši ili tek vjenačni bračni partneri u 2011. godini iznosio je 120, a u istraživanju se navodi da se tokom jedne godine taj broj dramatično povećao. Najveći broj muževa koji su ubili svoje supruge, njih 50 posto, bili su pod uticajem alkoho-

la ili droga, a tri od četiri supruga svoje žene ubijaju nožem ili puškom. U izjavi nakon objavljivanja izvještaja, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za prava žena saopštili su da će sprečavanje nasilja nad ženama biti jedan od prioriteta francuske vlade. U izvještaju se navodi i da je prošle godine ubijeno 26 muškaraca od strane svojih partnerki.

U posljednja 24 sata u sukobima i eksplozijama bombi širom Avganistana poginulo je 14 avganistanskih vojnika i 64 talibana, saopštila je avganistanska vlada. Ministarstvo odbrane je navelo da se u poginule ubraja 10 talibana koji su stradali u jednoj operaciji u provinciji Vardak, istočno od Kabula. Tri vojnika su poginula u Vardaku od artiljerijske vatre i eksplozija bombi postavljenih pored puta. Još sedam vojnika poginulo je u provinciji Helmand od bombi postavljenih pored puta, a četiri su stradala u drugim napadima širom te zemlje, prenosi AP. Ministarstvo odbrane je prijavilo da je u sukobima sa vojskom poginulo 27 talibana, dok je ministarstvo unutrašnjih poslova zabilježilo da je u borbama sa policijom ubijeno 37 talibana, ali da niko od policajaca nije izgubio život. Avganistanska vojska i policija, koje su ove godine preuzele sprovođenje bezbjednosnih operacija od NATO, u junu su izgubile 927 pripadnika, navodi AP.


Globus 17

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

Povratak izbrisanih SLOVENIJA

Građani Slovenije koji su bili žrtve “izbrisa” u vrijeme osamostaljenja stavljaju tačku na “dvadeset godina poniženja”

I

zbrisani građani Slovenije u vrijeme njenog osamostaljenja poslali su Sudu za ljudska prava u Strazburu 654 nove tužbe protiv Slovenije, nakon što je ministar unutrašnjih poslova Gregor Virant krajem nedjelje izjavio da je “40 eura za svaki mjesec izbrisa najviše što država može isplatiti”, javio je dopisnik Agencije ONASA .

Oni su zahtijevali odštetu od 260 eura za svaki mjesec izbrisa, koliko bi iznosila socijalna pomoć i naveli da sa ministrom ne žele više razgovarati, jer im je “dosta dvadeset godina ponižavanja”. Uručili su ministru i knjigu “Ožiljci izbrisa” u kojoj su opisane “sve vrste obečašćenja ljudskog života zbog nepriznavanja građanskog statusa” i saopštili da će sa ministrom od sada “razgovarati samo preko Suda u Strazburu. Advokat “izbrisanih” izjavio je za list “Dnevnik” da su 654 nove tužbe podijeljene u tri grupe. U prvoj grupi su oni “izbrisani”, koji već imaju ponovo regulisan status i zahtijevaju samo odštetu, kakav je bio status šestoro onih koji su prošle godine dobili

spor u Strazburu. U drugoj grupi su oni koji su u Sloveniji na osnovu zakona iz 2010. godine uložili zahtjev za povrat statusa, ali njihovi zahtjevi nisu riješeni, i u trećoj grupi oni kojima je zahtjev na osnovu tog zakona odbačen. Ove dvije grupe će dokazivati da je zakon, usvojen u vrijeme dok je ministarka bila Katarina Kresal, suprotan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Ministar unutrašnjih poslova Gregor Virant izjavio je da na osnovu razgovora sa generalnim sekretarem Vijeća Evrope i bivšim predsjednikom Suda za ljudska prava Thornbjornom Janglandom “ima osjećaj da će odštetna šema Vlade Slovenije biti odgovarajuća”. Ta šema slovenačkoj javnosti još nije poznata.

EGIPAT

Svrgavanje Morsija je bilo opravdano Bivši britanski premijer Toni Bler smatra da egipatska vojska nije imala drugog izbora nego da svrgne s vlasti islamističkog predsjednika Mohameda Morsija. Da to nije urađeno, piše Bler u današnjem “Observeru”, jedina alternativa za vojsku je bila da pusti da Egipat ode u haos. Bler je, podsjeća Rojters, bio bliskoistočni izaslanik ispred SAD, Rusije, Evropske unije i Ujedinjenih nacija. Vojska je svrgla s vla-

sti Morsija u srijedu, nakon velikih protesta protiv njegove vladavine, a nakon toga je u protestima širom zemlje poginulo nekoliko desetina ljudi. “Ne možemo dozvoliti da se Egipat raspadne”, napisao je Bler i dodao da Zapad treba da podrži egipatsku demokratsku tranziciju. Pored toga, Bler smatra da zapadne zemlje imaju odgovornost da rade na uspostavljanju mira u široj oblasti Bliskog istoka.

ZVIŽDAČ

Snouden: Zapad pomaže NSA u špijuniranju Odbjegli obavještajac Edvard Snouden kaže da američka NSA u tajnosti sarađuje u špijuniranju sa drugim zapadnim vladama koje se sada žale na njene programe. Snouden je, u juče objavljenom intervjuu na njemačkom jeziku, rekao da agenti NSA sarađuju sa Njemcima i većinom drugih zapadnih država. On je kazao da odjeljenje NSA, koje se zove Direktorat spoljnjih poslova, usklađuje rad sa stranim tajnim službama. Partnerstva su organizovana tako da vlasti u drugim zemljama mogu “vrijeđati njihove političke lidere ako javnost sazna koliko flagrantno krše privatnost širom

svijeta”, dodao je on. Intervju su vodili američki stručnjak za kriptografiju Džejkob Eplbaum i dokumentarista Lora Poitras, koristeći “kodirane mejlove neposredno prije nego što je Snouden postao poznat širom svijeta po odavanju povjerljivih informacija”, navodi AFP. On tvrdi da NSA, u saradnji sa njemačkom obaveštajnom službom BND, obezbjeđuje “alate za analizu” podataka koji prolaze kroz Njemačku, a dolaze iz regiona poput Bliskog istoka. SAD su Snoudenu oduzele pasoš, a on se već dvije nedjelje nalazi na

moskovskom aerodromu, a tri latinoameričke zemlje su mu ponudile azil - Venecuela, Nikaragva i Bolivija. Snouden je u Rusiju došao 23. juna, nakon što je početkom tog mjeseca objelodanio tajni nalog suda kojim su specijalne službe SAD dobile pristup svim pozivima najvećeg američkog mobilnog operatera “Verajzon”. On je objavio i podatke o supertajnom programu svog bivšeg poslodavca, američke Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) “Prizma”, koji omogućava praćenje elektronske komunikacije na najvećim internet sajtovima.

SIRIJA

Asadov režim bez milosti Snage režima Bašara al Asada u nedjelju su nastavile žestoko bombardovati okupirane četvrti grada Homsa, što je deveti dan zaredom, saopštila je sirijska Opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu. “Između 60 i 70 odsto četvrti Kaldije je uništeno. U većini kuća više se ne može stanovati”, rekao je za FP direktor Opservatori-

je Rami Abdel Rahman, dodavši kako su “stare četvrti Homsa u ruševinama”, prenosi agencija Hina. “Uništenje opkoljenih četvrti Homsa provodi se sistematski. Već godinu dana se bombarduje kako bi se stanovnici i borci prisilili na bijeg. Svuda u Siriji uništene su kuće, domovi, trgovine, arheološka nalazišta, no Homs je najteže stradao”, kazao je. Sirijski aktivi-

sti objavili su nekoliko video-snimaka koji prikazuju žestoko razaranje grada. U snimku za koji se tvrdi da je snimljen u nedjelju, 7. jula, prikazano je granatiranje džamije Kalid Ibn Al Valid u četvrti Kaldija. U revoluciji koja je počela u martu 2011. godine i koja se pretvorila u rat, do sada je poginulo više od 100.000 ljudi.


18 Kultura PREPORUČUJE

PORUKA U BOCI, NIKOLAS SPARKS NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 5,70 EURA Poruka u boci je ljubavni roman koji govori o nevjerovatnim ljudskim sudbinama i potrebi da se pronađe prava ljubav. Tereza Obzorn je uspješna novinarka koja živi u Bostonu sa svojim dvanaestogodišnjim sinom Kevinom. Njeno srce je slomljeno. Razočarana u ljubav odlazi na putovanje sa najboljom prijateljicom. Uživajući na plaži, pronalazi poruku u boci koja će joj iz korijena promijeniti život. Pisac ljubavnog pisma, koje se nalazilo u boci, privlači njenu pažnju. Istražujući, pronalazi ime autora i odlazi da ga upozna. Pročitajte roman i saznajte šta se dešava kada Tereza upozna zanosnog Gareta, slomljenog srca.

FAKTOR SMRTI, ROBERT LADLAM ALNARI, BEOGRAD CJENA: 6,80 EURA Faktor smrti je još jedan uzbudljivi triler od Ladlama koji će Vas uvući u nevjerovatan svijet špijunaže i spletki. Četiri osobe umiru od nepoznatog virusa, a među njima je i vjerenica pukovnika Džona Smita. Gnjevan i nesrećan, Smit prikuplja dokaze o virusu. Svi dokazi ukazuju na to da neko posjeduje virus kojim prijeti da ugrozi živote miliona ljudi. Pošto ne zna kome da se obrati niti kome može da vjeruje, Smit odlučuje da oformi tim za borbu protiv ove smrtonosne zaraze. Pročitajte roman i saznajte kakvu će tešku borbu voditi pukovnik Smit i njegov tim kada saznaju da virus dolazi iz samog vrha vlasti.

CRVENO I CRNO, STENDAL

NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 9,80 EURA

Crveno i crno je roman koji je Stendalu donio svjetsku slavu. Radnja romana je smještena u vrijeme Burbonske restauracije, dvadesetih godina XIX vijeka poslije Napoleonovog poraza i protjerivanja. Roman prati život Žilijena Solera, zgodnog, mladog i ambicioznog siromašnog provincijalca, sina drvodelje koji želi da nađe sebi značajno mjesto u društvu. Vođen Napoleonovim idejama želi da postigne vrtoglav i brz uspjeh, ali društvene prilike su se promijenile i Napoleonove ideje mu ne pomažu u tome... Žilijen će zatim svoj put ka uspjehu pokušati da nađe zavodeći srca vladajućih žena. Da li će u tome uspjeti?

SOLOMONOVA PESMA, TONI MORISON LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 8,40 EURA

Solomonova pesma je priča o Dedu, sinu imućnog zemljoposjednika, crnca, koji se suočava sa “bijelim” svijetom i svim njegovim surovostima, a njima ga uči njegov prijatelj Gitar. Kada se Gitar pridruži terorističkoj grupi, Ded donosi odluku da se vrati na jug, pod tiraniju svoga oca. Prateći Dedovo putovanje od industrijskog grada do mjesta iz kojeg potiče njegova porodica, autorka nas upoznaje sa plejadom tragalaca i proroka, lažova i ubica, sa likovima koji nastanjuju crni svijet Amerike i razotkriva njihovu intimnu istoriju. Pročitajte roman koji će zaokupiti Vašu pažnju od početka do kraja.

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

PRIZNANJE

Kristalni globus mađarskom ostvarenju ª Velika sveskaº Film režisera Janoša Sasa najbolji na festivalu u Karlovim Varima Glavna nagrada 48. međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima Kristalni globus uručena je mađarskom filmu “Velika sveska” (A nagy fuzet) u režiji Janoša Sasa, a u programu “Istočno od Zapada” pobijedio je poljski film “Ploveći neboderi” Tomasa Vasilevskog. Uz Kristalni globus, pobjednički film, rađen u koprodukciji s Njemačkom, Austrijom i Francuskom, osvojio je i 25.000 dolara, dok je 15.000 dobio britanski “A Field in England”, nagrađen specijalnim priznanjem žirija kojim je predsjedavala poljska režiserka Agnješka Holand. Nagradu za najboljeg glumca dobio je Olafur Dari Olafson za ulogu u islandskom filmu “XL”, dok su nagradu za najbolju glumicu ravnopravno podijelile četiri glumice američko-švedskog filma “Ptičica” Lansa Edmandsa (Ejmi Morton, Luiza Kraus, Emili Mide i Margo Martindale), koji je dobio nagradu Ekumenskog žirija. U glavnom takmičarskom programu 48. KVIFF-a prikazan je i hrvatski film “Sveštenikova djeca” Vinka Brešana, crna komedija o svešteniku koji dijeli bušne kondome kako bi poboljšao natalitet. Brešanov film, inače, privukao je do sada 160.000 gledalaca u Hrvatskoj i tako postao najgledaniji doma-

Sandor Sot, producent filma “Velika sveska” ći film u 21. vijeku. Sa nagradom za ji je održao i master-klas i iskoristio najbolji dokumenarni film iz Karlo- još jednom priliku da se osvrne i na vih Vari odlazi ruski dokumentari- globalnu političku i socijalnu situasta Vitalij Manskij za film “Cijev” u ciju. Međunarodni žiri glavne takmirusko-njemačko-češkoj koproduk- čarske sekcije na ovogodišnjem filmciji, a nagrada za najbolji dokumen- skom festivalu prestižne A kategorije tarni film kraći od 30 minuta u Ve- u poznatoj češkoj banji predvodila je liku Britaniju za film “Bič Boj” Emi- poljska režiserka Agnješka Holand. lu Longbolu. Festival je protekao i Na Festivalu u Karlovim Varima u znaku američke kinematografije od 28. juna do 6. jula prikazano je 235 - Kristalni globus za izvanredan do- filmova, od kojih je oko 40 bilo dokuprinos svjetskom filmu dobio je glu- mentarnih. Svjetsku premijeru imamac Džon Travolta i, u završnici, la su 23 filma, a 30 ih je imalo međuamerički reditelj Oliver Stoun, ko- narodnu premijeru.

POZORIŠTE ZA DJECU

ª Vjetarº i ª Pipi Duga čarapaº u Kotoru Teatar La Societta della Civietta iz Bolonje, u saradnji sa The Egg at Theatre Royal iz Bata u Engleskoj, izvešće predstavu “Vjetar” večeras u 20 sati u Kulturnom centru Kotor, u okviru Festivala pozorišta za djecu. Nakon toga, Teatar za djeca i mladinci iz Skoplja igraće predstavu “Pipi Duga Čarapa” na Ljetnjoj pozornici od 21.30 sati. Pipi je simbol slobodnog djeteta prepunog fantazije, primjerne zavisnosti, pravde… Pipi nas ne vaspitava, ona nam jača osjećaj povjerenja i hrabrosti. Ona je dokaz da sva djeca ne moraju biti isto obučena i da je poželjno da se razlikuju međusobno. Svako na ovom svijetu je različit od ostalih i svako dijete još od malih nogu mora naučiti da se bori da zadrži svoju originalnost i individualnost. U okviru pratećeg programa od 20 sati učenici OŠ “Risto Manojlović” i dramski studio KLAP iz Kolašina nastupiće na Trgu od oružja sa predstavom “Marko Kraljević

“Pipi duga čarapa” Teatra za deca i mladinci iz Skoplja i Musa Kesedžija”. Od 20.30 sati na Pjaci od kina splitska Produkcija Z izvešće ekološki lutkarski mjuzikl “Keko Eko”. Od 21 sat u Crkvi Sv. Duha nastupiće polaznici master class semina-

MOĆ NAVIKE, ČARLS DJUHING

FRANKOVA “BUKA I BIJES”

LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 8,80 EURA Moć navike je knjiga koja će Vam objasniti - zašto radimo to što radimo i kako da to promijenimo. Ovo je knjiga o svakodnevnim navikama pojedinca, uspješnih organizacija, kao i čitavog društva. Kroz ove odjeljke, autor će Vas upoznati sa svim sferama navika. Upoznaće Vas sa tim kako navike funkcionišu, kako ih stvaramo, koje su navike najvažnije, da li smo odgovorni za svoje navike... Saznaćete koliki uticaj navike imaju na Vaše zdravlje, produktivnost, materijalnu sigurnost i sreću. Pročitajte ovu knjigu, otkrijte moć navika i sigurni smo da će se Vaš pogled na svijet oko Vas promijeniti.

ra Arkadija Winokurova iz Ukrajine i Georga Baiha iz Austrije. I za kraj večeri, od 21.30 sati na Trgu od oružja, tradicionalno, svoje veče imaće Studio za balet i ples “Mala sirena” iz Kotora.

SOMBORSKI HAMLET NA PURGATORIJAMA PREDSTAVA ĆE BITI IZVEDENA NA LJETNJOJ POZORNICI Komedija Ive Brešana “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” u režiji Kokana Mladenovića i izvođenju Narodnog pozorišta iz Sombora gostovaće večeras u 21.30 na sceni Ljetnje pozornice u Tivtu. Iako napisana prije 40 godina, i dalje aktuelna, ova predstava govori o našoj vlastoljubivosti, pohlepi i primitivizmu, koji se ne mijenjaju već, nažalost, opstaju kao neuništiva devijacija našeg mentaliteta i našeg vremena.

Glumac Džejms Franko režiraće uskoro novu filmsku adaptaciju kultnog romana “Buka i bes” Vilijema Foknera, a ujedno će igrati i jednu od glavnih uloga. Holivudska zvijezda nedavno je na festivalu u Kanu predstavila svoju prvu adaptaciju jednog Foknerovog djela. Riječ je o filmu “Kad ležah na samrti”, adaptaciji istoimenog Foknerovog djela, a sada je na red došla i knjiga “Buka i bijes”. Franko je već napisao scenario zajedno sa svojim kolegom sa Jejl univerziteta Metom Redžerom.


Kultura 19

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

preporučuje

U prošlogodišnjem vandalskom činu uništena je slika Marka Rotka u Tejt Modernu

MoraMo razgovarati, tanja MravaK AlgorITAm, ZAgreB CIjenA: 10,00 eurA Tanja mravak bilježi situacije neurotične svakodnevice i njezine dnevne ucjene, obične ljude u običnim situacijama, najčešće u fazi odnosa kada je zaljubljenost prošla i trebala preći u postojanost ljubavi. dramska snaga se ostvaruje dijalozima i karakterima likova danima tako uvjerljivo da ih možemo čuti kako stupaju i uzdišu u svojim sobama, kako im krv šumi u ušima dok ne čuju sagovornika (ili kako se prave da ga ne čuju). jer u ovim pričama uzrok svim nesporazumima su ljudi sami, njihovi karakteri, u njima počinju i završavaju hladne vatre pakla. Tanja mravak prikazuje zatvorenost u sebe i u vlastiti život, prigušenost i stišanost života (s čime je rimovana prigušena komika)...

Brod u dvorištu, jurica Pavičić IZLOŽBA

Umjetnost na udaru vandala

Istorija napada na umjetnička djela u “Tejt Britan” muzeju Jelena Boljević

K

roz istoriju Velike Britanije napadi na umjetnost bili su brojni. Muzej “Tejt Britan” koji ni sam nije bio imun na vandalske incidente, najavljuje za jesen zanimljivu izložbu kojom istražuje istoriju namjernih napada na umjetnička djela, od engleske reformacije do današnjih dana.

Izložba o britanskom ikonoklazmu “Umjetnost na udaru” biće otvorena u Tejt Britan muzeju u oktobru. Postavka obuhvata period od 500 godina i prva je izložba koja istražuje istoriju fizičkih napada na umjetnost. Ujedno, to je osjetljivo područje i veoma hrabra odluka za londonsku galeriju “Tejt Britan”. Naime, sestra galerija “Tejt Modern” jedna je od posljednjih žrtava fizičkog nasrtanja na umjetnost. U ovoj galeriji je u oktobru prošle godine Poljak Vladimir Umanets crnom farbom oštetio sliku Marka Rotka. Ovaj 26-godišnjak rekao je tada da je pisao po slici kako bi privukao pažnju na “žutizam”, umjetnički pokret čiji je on osnivač. Procjenjuje se da će restauracija slike koštati oko 200.000 funti (320.000 dolara) i da će trajati 18 mjeseci. “Ovo je veoma ozbiljna tema. Odlučili smo da je proučimo, a ne da bježimo od nje, kako bismo shvatili našu istoriju bolje”, kazala je direktorka galerije “Tejt Britan” Penelope Kertis. Ona je dodala da su u toj galeriji

smatrali da takvo istraživanje treba učiniti, jer zbirka muzeja pokriva skoro 500 godina tokom kojih je bilo raznovrsnih primjera vandalizma nad umjetnošću. “Naime, priča počinje još 1540, u doba vladavine kralja Henrija VIII i njegovog sukoba sa katoličkom crkvom, što je dovelo do uništavanja jako mnogo umjetničkih djela. Ti događaji su promijenili istoriju vizuelne umjetnosti u Britaniji zauvijek”, kazala je Kertis. Kao “glavna zvijezda” među eksponatima najavljena je skulptura Hrista koja je bila skrivena vjekovima. Statua umrlog Hrista (15001520) otkrivena je prilikom arheoloških iskopavanja ispod poda jedne londonske kapele 1954. godine. Kao rezultat “protestantske intervencije” Hristu nedostaje kruna od trnja, ruka i potkoljenica, ali inače je u izvrsnom stanju. Pretpostavlja se da je neko Hristovu statuu sakrio da bi je zaštitio od daljeg uništavanja. Druga polovina 20. vijeka obiluje napadima na umjetnička djela. Godine 1962. njemački umjetnik Franc Veng bacio je fla-

šu tuša na sliku “Djevica i Isus sa svetom Anom” u Nacionalnoj galeriji u Londonu. Kineski umjetnici Juan Kai i Jian Dži Jandžun su demolirali instalaciju Trejsi Emin “Moj krevet” u “Tejt” muzeju. Instalacija se sastojala od neraspremljenog kreveta u kom je spavala Trejsi Emin. Na suđenju, kineski umjetnici su tvrdili da je njihov čin performans, nazvan “Dva čovjeka skaču po krevetu precijenjene umjetnice”. Često, vandalizam se predstavljao kao spasiteljski umjetnički čin. Slavni vandali tvrde da su njihove intervencije umjetnost. Mark Bridžer, takođe umjetnik, sipao je 1998. godine crnu boju u tank sa formaldehidom u kom je bilo bijelo jagnje, čuveni rad Demijana Hersta. Na suđenju, Bridžer je uporno tvrdio da je napravio novo umjetničko djelo koje je nazvao “Crno jagnje”. Demijan Herst je odustao od optužbe, izjavivši da je najvažnije da umjetnost “izaziva jake emocionalne reakcije”. Vandali svoj napad najčešće kvalifikuju kao politički čin. Po riječima organizatora i kustosa muzeja “Tejt britan” na posjetiocima je da odluče da li je i koliko koji napad na umjetnost bio opravdan. Ono što je bila ambicija organizatora je da sa izložbom daju nepristrasni pogled na ovaj fenomen, kao i da ukoliko uspiju istraže i razumiju razloge napada na umjetnost.

FILm

U susret Veneciji Projekcijom filma “Rvač” Darena Aronofskog, večeras u 20 sati u sali Dodest podgoričkog KICa “Budo Tomović” počinje revija filmova pod nazivom “U susret Veneciji”. Svake večeri biće predstavljen po jedan film koji je učestvovao i osvojio priznanja na prestižnom festivalu u Veneciji. U utorak će biti prikazan kontroverzni film “Magdalenine sestre” Pitera Mjulana iz 2002. godine, dobitnika Zlatnog lava na 59. međunarodnom filmskom festivalu. Film je izazvao burnu polemiku, jer je katolička crkva smatrala da je riječ o “žestokoj i uvredljivoj provokaciji”, dok je reditelj izjavio da “crkva treba da traži opro-

štaj za ono što je pod njenim okriljem činjeno“. “Monsunska svadba” iz 2001. godine, u režiji Mire Nair, na programu je u srijedu, takođe od 20 časova. Priča je smještena u Indiju, gdje se miješaju zapadnjačke tekovine sa starim istočnjačkim običajima, dobrostojeća porodica Verma sprema se za još jedno dogovoreno vjenčanje. Posljednji film biće prikazan u četvrtak – “Negdje” Sofije Kopole iz 2010. godine nagrađen je Zlatnim lavom na 67. festivalu u Veneciji. Susret sa jedanaestogodišnjom kćerkom primoraće glavnog lika, holivudskog glumca koji živi veoma raskalašno (igra ga Stiven

VBZ, ZAgreB CIjenA:10,00 eurA

Brod u dvorištu neće samo potvrditi već odavno učvršćenu Pavičićevu poziciju na hrvatskoj književnoj sceni, nego je to autorski najambicioznija te jezično, stilski i tematski najhrabrija i najuzbudljivija njegova knjiga. među savremenim hrvatskim piscima ne postoji niko ko tako tačno i bez uljepšavanja, kritički i angažirano, naoko hladnim i objektivnim stilom, a zapravo s poznavanjem i iznimnom ljubavlju piše o dalmaciji.

u Miso suPi, rju MuraKaMi BookA, BeogrAd CIjenA: 7,50 eurA kendži je mladić koji novac zarađuje radeći kao vodič strancima kroz tokijsko podzemlje seksa. Tri dana prije nove godine dobija poziv od Frenka, američkog biznismena zainteresovanog za trodnevni aranžaman po tokijskim seks klubovima. međutim, njegov klijent je sve samo ne običan seks turista i kendži ubrzo shvata da je u društvu čovjeka koji je možda odgovoran za jeziva djela koja su šokirala Tokio. kendži je na putu sa koga je povratak teško moguć. u miso supi je fascinantan portret savremenog japana, njegove dekadencije i mračnih strana protkan sociološkim detaljima. ovo je istovremeno briljantna studija jedne zemlje i napet i jeziv triler iz pera jednog od najpopularnijih savremenih japanskih pisaca.

ElitE i društvo, toMas BotoMor medITerrAn PuBlIshIng, noVI sAd CIjenA: 12,15 eurA Botomorova studija elite i društvo predstavlja kritičko razmatranje problema vladajuće elite u političkoj teoriji i u stvarnosti savremenog društva. u njoj Botomor vrši analize na dva međusobno povezana plana: sa jedne strane, on pokazuje genezu, ideološke korijene i smisao teorija o vladavini elita; a, sa druge, on ispituje promjene u socijalnoj stratifikaciji modernog društva, nastojeći da utvrdi koliko jačanje društvenog položaja i uticaja takvih društvenih slojeva, kao što su intelektualci, menadžeri i birokrati, vodi zaista ka vladavini elita. Prateći genezu riječi elita, od opisivanje robe izuzetne finoće u sedamnaestom vijeku, preko njene primjene na udarne vojne jedinice ili više rodove plemstva, pa sve do njene široke upotrebe u konzervativnim sociološkim teorijama kraja devetnaestog i prve polovine dvadesetog vijeka, Botomor kritikuje Paretovu i moskinu koncepciju “vladajuće elite” i “političke klase”.

glad, Knut HaMsun lom, BeogrAd CIjenA: 7,00 eurA

Dorf), da se suoči sa prazninom u sopstvenom životu i da preispita svoja stanovišta. Ula z na sve projekcije je besplatan.

Poslije punih sto godina, glad, prvi hamsunov roman, u novom prevodu na srpski jezik. najveći skandinavski pisac, knut hamsun (1859-1952), napisao je u svojoj tridesetoj godini glad, prvi od ukupno dvadeset romana koji su ga proslavili širom svijeta. uz Floberov novembar i Zapise iz podzemlja Fjodora dostojevskog, ovaj hamsunov roman je presudno uticao na modernu književnost XX vijeka, kako u evropi, tako i u Americi. malo je pisaca koji su prvom knjigom ušli na velika vrata u literaturu, a među njima je hamsun, koji je 1920. dobio nobelovu nagradu za svoje životno djelo.


20 Zabava

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

BIVŠA FEMMINEMKA

Udala se Neda Parmać

MTV PREMIJERA

Neuro završio spot

Bivša Feminnemka Neda Parmać udala se za hrvatskog tenora Damira Klančara u zagrebačkoj starogradskoj vijećnici na Gornjem gradu. Par se vjerio počet-

kom godine, a trudna pjevačica je već otkrila da će se curica zvati Adrijana. Pjevačica je nedavno napravila pjesmu s reperom Ludinom “Fora s mora”.

Danas u 20 časova, na regionalnom MTV kanalu, biće prikazan novi spot benda Neuro, prošlogodišnjeg pobjednika Jelen Demofesta, za pjesmu “Zvuci ćutanja”. Video je nedavno snimljen u produkciji MTV kanala, kao što je bio slučaj i prethodnih nekoliko godina sa ranijim pobjednicima Demofesta. “Spot smo snimili za naslovnu pjesmu sa albuma, pod nazivom ‘Zvuci ćutanja’. Scenario i režiju za spot potpisuje tandem Predrag Perica Rajčić i Vladan Janković. Snimanje je teklo na dvije lokacije, jedna je šuma u oko-

lini Ljubljane, gdje su snimani kadrovi sa plesačicom modernog baleta Judit Ruiz Onandi iz Španije, a na drugoj lokaciji, u samoj Ljubljani, sniman je bend. Mogu reći da smo jako zadovoljni onim što je urađeno i nadam se da ćemo sa MTV sarađivati i u budućnosti. Slovenačka prijestonica je izabrana kako bismo i dodatno osnažili regionalnu saradnju koju i sam festival promoviše,” kazao je Nikola Galić iz benda Neuro. Kao pobjednicima Jelen Demofesta, pripala im je nagrada od 5.000 eura za kompletnu produkciju albu-

ma prvijenca. Članovi benda Neuro su aktivno radili u banjalučkom studiju “Digital Boyler” sa producentom Dejanom Vučkovićem, koji može da se pohvali radom sa bendovima kao što su: Partibrejkersi, Ritam Nereda, Kal, Darkwood Dub, Rambo Amadeus, ChBS i mnogim drugim. Promocija albuma benda Neuro desiće se treće festivalske večeri na predstojećem, šestom Jelen Demofestu koji će ove godine biti održan od 18. do 20. jula na tvrđavi Kastel u Banjaluci. Ulaz na festival će biti besplatan.


Zabava 21

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

RAZGOVOR

Ženim se na jesen Danijel Alibabić o učešću na “Farmi” i odnosu sa manekenkom Jovanom

Učesnik ovogodišnjeg rijalitija “Farma” Danijel Alibabić govorio je za naš list o najbitnijim dešavanjima na farmi tokom njegovog boravka, ali i o tome šta se zapravo dešavalo sa Jovanom i tako skinuo veo spekulacija koji je stalno bio nad njima. Kako je kazao, njegovo poznanstvo, a kasnije i romansa sa bivšom misicom se odigrala na samom početku rijalitija, jer Jovanu nije poznavao ranije. Ono što je nezaobilazno i čega smo se morali dotaći jesu njihovi seksualni odnosi na imanju, pošto su čitav period kružile informacije kako su to bile samo simulacije seksa i čista gluma. “Mnogo smo puta pričali na tu temu i ne vidim potrebu da kon-

stantno pričam o tome. I Jovana i ja smo rekli kako je bilo. Prepustili smo se strastima i emocijama”, kratko je odgovorio. Danijel ne krije mogućnost da će se zbog Jovane preseliti u Beograd i to je otvorena opcija za sada. Kako je dodao, naredni period će preovesti u Podgorici, a zatim i na Crnogorskom primorju, gdje će uživati tokom ljeta. Kroz razgovor je otkrio da je u planu i svadba, koja bi trebalo da bude nakon ljeta, ali precizan datum još nije određen. Pomenuli smo i situaciju navodne Jovanine trudnoće, a Danijel je podijelio neke od svojih strahova u tom periodu kada je mislio da je ona trudna. “Svako može da se stavi u tu situaciju, i da bude izolovan od ostatka svijeta, da djevojka ode na kontrolu i da je nema dva dana, a ujedno nemaš nikakvu informaciju. Svašta mi je u tom trenutku prolazilo kroz glavu, ali uspio sam to da stoički izdržim i na kraju je sve ipak ispalo dobro”, konstatuje pjevač. Nezaobilazno pitanje bilo je i vezano za Stanijine prozivke na njegov račun da je homoseksualac. Danijel nije krio nezadovoljstvo zbog toga. “Sve što sam imao da kažem, rekao sam tamo. A sve što su oni radili i pričali o meni neka ide njima na obraz”, kratko je odgovorio. Na pitanje da li misli da je ljubav sa Jovanom za cijeli život, eksplicitno je rekao da je ne bi vjerio da ne osjeća to što osjeća. Danijelovi motivi za ulazak na “Farmu” bili su, kako kaže, da postigne efekte koje je uočio odmah po izlasku sa imanja. “Ljudi mi šalju poruke iz cije-

log svijeta, zapanjen sam koliko mi ljudi prilazi u Beogradu sa komentarima kako sam dobar čovjek i odličan pjevač, i to mi je i bio cilj, da nekako svoju karijeru izdignem na viši nivo i da osvajam publiku i van Crne Gore”, sa zadovoljstvom je izjavio. Što se tiče korektnog odnosa sa drugim ljudima na farmi, Danijel naročito izdvaja Gocu Božinovsku, Ljubu Pantovića, Mikija Mećavu, pa čak i Šaa, s kojim u početku nije bio u baš idealnim odnosima.

“Svi oni su bili dobri i korektni prema meni, tako da ću svakako i ja vratiti istom mjerom. Dvije, tri su osobe tu koje sigurno više nikada neću vidjeti u životu niti želim da ih vidim, a sasvim je očigledno koje su to dvije osobe”, rekao je pjevač i dodao je po izlasku sa “Farme” prva osoba koju je pozvao bila majka. “Kada sam joj čuo glas, krenule su mi suze i morao sam da prekinem vezu. Nakon toga sam je pozvao opet i najupečatljivije što mi je rekla bilo je da ako ikad bu-

dem u prlici da pružim ruku Staniji i Filipu, da se sjetim koliko je suza moja majka prolila zbog njih, i tada mi je bilo sve još mnogo jasnije”, otkriva Danijel detalje svog prvog razgovora nakon izlaska sa imanja. Kao zaključak razgovora je rekao da je veoma ponosan na sebe tokom čitavog boravka na imanju i da je ostao dosljedan sebi i, što je najvažnije, da tokom čitavog takmičenja nije uvrijedio nijednu osobu na imanju. Boris Šarančić

PIPA MIDLTON

Konačno zna šta želi od života Pipa Midlton “ukrala je šou” na kraljevskom vjenčanju starije sestre Kejt i princa Vilijama kao glavna djeveruša sa zanosnom pozadinom, ali sada je spremna da i sama stane pred matičara. Pipa (29) je, navodno, rekla prijateljima da je njen trenutni dečko Niko Džekson (35) “onaj pravi”. Očekuje se da će Pipa objaviti vjeridbu u narednih nekoliko mjeseci – a da vijesti odlaže iz obzira prema Kejt, koja će ovog mjeseca roditi prvo dijete. “Vjeridba je definitivno na stolu”, kazao je izvor blizak zaljubljenom paru za Dejli mejl. “Posljednji put kada je Niko pričao o Pipi prijateljima kod kuće u Folkstonu, bio je potpuno opčinjen njome. Nikada nije bio srećniji i to je ono što želi”, kaže anonimni izvor. Drugi izvor je potvrdio da bankar čeka da splasne uzbuđenje oko kraljevske prinove prije nego što zaprosi Pipu. Iako su u vezi samo četiri mjeseca, i Pipa i Niko su sigurni da žele brak. Pipa se sprema da se iseli iz stana u Čelsiju, u kome živi sa bratom Džejmsom, i da počne da živi sa Nikom u njegovom domu u Južnom Kensingtonu. Na polufinalu Vimbldona Niko i Pipa su sjedjeli u kraljevskoj loži i nijesu krili koliko su zaljubljeni. Sada se prijatelji pitaju samo jedno: hoće li Pipa uzvratiti uslugu i zamoliti sestru Kejt da joj bude glavna djeveruša.

HOT! Omiljena američka joga instruktorka njemačkog porijekla, Jordan Karver, vratila se svojim svakodnevnim obavezama. Posljednjih dana je bila toliko zauzeta da nije uspijevala održavati časove joge, no sada se u punom sjaju vratila ovoj aktivnosti. Donosimo vam njenu gfotografiju sa plaže, uživajte.


22 Zabava

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

KANIJE VEST I KIM KARDAŠIJAN

Zaradiće na bebi četiri miliona dolara

Kanije je odlučio da ipak proda fotografije svoje ćerkice Nort. Čuo je da su Anđelina i Bred uzeli super kintu, pa je riješio i on da ućari koji dolar. Kimina majka je objasnila budućem zetu da su mnogi slavni parovi lijepo zaradili na fotografijama svoje djece, pa mu je ispričala za primjer Branđeline. Bred i Anđelina su za prve fotografije male Šajlo dobili više od sedam i po miliona dolara, za Paksa četiri miliona, a za fotografije blizanaca čak 14 miliona dolara. Sav novac su uplatili u

dobrotvorne svrhe. Kanije se u početku bunio i govorio je kako je Nort “njegovo dijete, a ne dijete cijele Amerike”, nije dozvoljavao Kim ni da razmišlja u tom pravcu, ali se ipak predomislio. “Čim je čuo kako su Bred i Anđelina dobro prošli, odmah je riješio da proda fotografije. Dobar potez je napravila Kimina majka. Shvatila je kako funkcioniše njegov ego”, pišu strani mediji. Za prve fotografije male Nort novopečeni roditelji bi trebalo da dobiju oko četiri miliona dolara.

MILA KUNIS I EŠTON KUČER

Medeni mjesec u dalekom svemiru

RAZGOVOR

Brža pjesma uz haus remiks F.Jovović

N

aš pjevač Bojan Marović nedavno je završio snimanje spota za novu pjesmu “Bićeš moja”. Kako nam je ispričao, za nedjelju dana su spontano nastale čak tri verzije ove pjesme i dva spota, a premijera numere koja ima brži ritam nego što je to uobičajeno za Marovićev stil biće u toku sljedeće sedmice.

Pjevač Bojan Marović u posljednje vrijeme radi punom parom, pa njegovi obožavaoci ne moraju dugo da čekaju na nove spotove i pjesme. U toku prošle nedjelje radio je spot za pjesmu “Bićeš moja”, čiji tekst on potpisuje, a aranžman Dušan Alagić. “Pjesma je brža, jer znam da me ljudi uglavnom prepoznaju po ba-

Slavni holivudski par Mila Kunis i Ešton Kučer uskoro će jednogodišnju vezu moći da kruniše brakom jer je, kako svjedoče njihovi bliski prijatelji, pitanje dana kada će glumac i zvanično dobiti razvod od bivše drage Demi Mur. Mučna brakorazvodna parnica, koja je trajala više od godinu, napokon je završena, a Ešton će svojoj i dalje zvaničnoj supruzi morati da isplati 18 miliona dolara zbog toga što ju je, kako ona tvrdi, prevario sa izvjesnom Sarom Lil u San Dijegu. S obzirom na to da više ne postoje prepreke njihovoj ljubavi, Mila i Ešton sve užurbanije pripremaju vjenčanje. Holivudski par odnedavno živi u Londonu, gdje Mila snima film “Jupiter Ascending”. Potpuno su oduševljeni Engleskom pa, kako piše Dejli star, žele da otpočnu bračni život i osnuju porodicu baš na ovom mjestu. Njihova veza za samo nekoliko mjeseci brzo je napredovala, pa je tako Mila prilikom njihove posjete engleskoj prijestonici krajem maja upoznala Eštona sa svojim roditeljima Elvirom i Markom. Svjetski mediji prenose kako su srećni ljubavnici skromni i da neće organi-

zovati veliku svadbenu ceremoniju, već, naprotiv, žele intimnu proslavu u krugu porodice i najbližih prijatelja, koju će najvjerovatnije upriličiti na nekoj od plaža Sen Tropea. Ipak, njihovo bračno putovanje biće i više nego ekskluzivno i egzotično. Naime, partneri planiraju da se kao muž i žena pridruže 68 - Mile High Clubu, a riječ je o prvom komercijalnom letu u svemir koji organizuje Ričard Brenson i kompanija Virgin. “Ešton je već ranije rezervisao svoje mjesto na letu u svemir na vasionskom brodu Virgin’s SpaceShip. A samo jednom prilikom otkrio je svojoj dragoj kako će i ona biti kraj njega i da je to njihov medeni mjesec”, kaže za San izvor blizak paru. Već šest stotina putnika bukiralo je svoje mjesto na ovom letu, a rezervacija jednog sjedišta košta 124.000 funti. Svoje mjesto već su obezbijedili Džastin Biber, Rasel Brend i genije fizike Stiven Hoking, a ko zna, možda će obilježavanje Eštonovog drugog braka sa lijepom Milom na nultoj gravitaciji donijeti sreću njihovom bračnom životu.

ladama, pa smo odlučili da ovog puta malo podignemo atmosferu. Nijesam imao inspiraciju u početku, ali kad sam počeo da se krećem i primijetio da se u gradu svake večeri dešava gotovo isto i da srijećete samo iste ljude, dobio sam ideju”, priča Bojan. On dodaje da mu je u toku snimanja palo na pamet da bi mo-

gao snimiti još jednu verziju iste pjesme. “I to je realizovano, sa jednim bendom koji se bavi haus muzikom. Bilo mi je interesantno da čujem sebe u toj verziji, nekom remiksu haus-popa, tako da sada prosto ne znam za koju da se odlučim, jer su obje pjesme jako slušljive”, iskren je pjevač. Treću verziju pjesme iznjedrio je slučajan susretom sa Marijom Lazić, Bojanovom prijateljicom koja svira i pjeva, a mogli smo je vidjeti u šou “Ja imam talenat”. “Mogu reći da je njena gitara obogatila zvuk pjesme i da treća verzija, uslovno, može biti u izvođenju Bojan Marović feat. Marija Lazić”. Spot, odnosno dva spota urađena su zajedno sa snimanjem pjesme u studiju, a Bojan kaže da su snimani uglavnom u Beogradu i njegovoj okolini. “Nijesam imao vremena da dođem do Podgorice kako bismo snimili neke kadrove za spot, ali već sljedeći kompletan će biti sniman u našem glavnom gradu. Neki djelovi spota ‘Bićeš moja’ snimljeni su na auto-putu Beograd - Novi Sad, a zbog nekih rizičnih scena preticanja i brze vožnje radi potreba snimanja imali smo sreću što nam policija nije zaplijenila vozačke, možda čak i automobile, a mogli su i da nas pohapse”, priča Bojan kroz smijeh i dodaje da će spot biti pušten u etar za sedam dana, kada kreće i njegova ljetnja turneja po Srbiji. Odmor će, kaže, provesti na Crnogorskom primorju, u Baru, Budvi, na Buljarici, gdje mu je i porodična kuća. “Nijesam nešto za opciju Turska, Grčka, Egipat, najviše volim naše primorje, uz ljude koji su mi dragi, muziku, to je najbolji provod”, ističe on. Bojan dodaje da postoji mogućnost za jedan veliki koncert u Beogradu i Podgorici. “Na jesen, ali još ne mogu tvrditi sa sigurnošću, trebalo bi da održim veliki koncert u Podgorici, sličan onom od prije nekoliko godina u CNP-u. Nadam se da ću moći da dam našem gradu onoliko koliko je on meni pružio, a to nije malo”, zaključio je naš sagovornik.


Zabava 23

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

ª BUDVA NA PJENU OD MORAº

EXIT 2013.

Prodato 35.000 karata Serija prelazi na TV Nova

Dejvid Geta, jedan od izvođača Exit festival počinje u srijedu, a već je prodato više od 35.000 ulaznica. Promo prodaja karata traje još dva dana. Naime, preko 35.000 ljudi je oko 80% od ukupnog kapaciteta Petrovaradinske tvrđave, dok se najveće interesovanje očekuje upravo u danima pred nama. Organizatori su ponovo apelovali na posjetioce da zbog pojave preprodavaca i falsifikatora na društvenim mrežama da ulaznice za Exit 2013. kupuju na zvaničnim mjestima za kupovinu ulaznica.

Trenutna cijena petodnevne ulaznice iznosi 65 eura sve do sjutra u ponoć, poslije čega će dostići finalnu cijenu od 110 eura. Jednodnevne ulaznice trenutno su u prodaji po cijeni od 28 eura, takođe do 9. jula u ponoć, dok će na dan festivala ulaznice biti skuplje. Cijena ulaznice za otvaranje festivala, u srijedu 10. jula, iznosi 10 eura i sav prihod od prodaje ovog dana biće usmjeren u fond za obnovu i promociju Petrovaradinske tvrđave. Posjetioci iz preko 60 država svijeta i svih pet kon-

tinenata se pripremaju i polako pristižu u Novi Sad. Najveće interesovanje za Exit u Evropi vlada u Velikoj Britaniji, Holandiji i zemljama regiona Balkana – kod nas, Sloveniji, Hrvatskoj, Rumuniji i drugim. Oko 5.000 posjetilaca će svoje mjesto naći u Exit kampu pored SPENS-a, dok će veliki broj turista odsjesti u novosadskim hostelima, hotelima i privatnom smještaju. Exitovo selo će ove godine biti otvoreno od danas do srijede, 17. jula.

Serija “Budva na pjenu od mo ra” više neće biti emitovana na Prvoj televiziji, već na Televiziji Nova, čiji je osnivač nekadašnji direktor Prve TV Dejan Jocić. Jocić je od Prve ranije preuzeo i popularnu tursku seriju “Sulejman Veličanstveni”. Sa Prve su potvrdili informaciju da “Budva” neće biti više emitovana kod njih, pravdajući to nezadovoljavajućim kvalitetom serije koja je imala odličnu gledanost. “S obzirom na to da je scenario lošiji, ne samo scenario, već i kompletna realizacija tog projekta u odnosu na prve dvije sezone, ali i imajući u vidu znatno niža budžetska sredstva koja ni-

jesu mogla da garantuju kvalitet u odnosu na prethodne dvije sezone i imajući u vidu da je to ispod naših standarda i kriterijuma, odluka je da se ne prihvati”, poručili su sa Prve. Međutim, kako srpski mediji saznaju, ovakvom epilogu kumovalo je to što je Gaga Đurković, direktor producenske kuće “Visionteam”, koja radi produkciju serije “Budva na pjenu od mora”, istovremeno ima jedan manji udio u vlasništvu Jocićeve televizije. On nije želio da kaže gdje će biti emitovana serija. “Nijesmo završili pregovore o prikazivanju novog ciklusa. U opticaju su i Prva i Nova, ali možda i neka treća”, izjavio je Đurković.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

Ponedjeljak, 8. 7. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 1804 sudoku 2011-09-21

Medium level

Teža

5

4

3

4

3

6

2 9

8

3

4

8

8

2

2

7

4

9

1

7

Play sudoku online at:

7

1

5

www.sudokukingdom.com

5

4

1

6

8

5

Daily Sudoku puzzle No. 1804

Lakša 2011-09-21

5

4

3

4

1 Medium level

3

6

2 9

8

3

8

8

2

2

7

4

9

1 Page 1/2

7

Play sudoku online at:

7

4

1

Play sudoku online at:

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 5 8

Zanimljivo

Superautomobili koji za nekoliko sekundi dostižu brzinu od 330 kilometara na čas napravljeni su s namjerom da privuku pažnju svih ljubitelja brzine. Jedna od poslastica za ljubitelje skupih kola svakako je “ferari 599”.

Još ako ga umjesto sjajne (najčešće crvene), hladne površine prekriva mekani crni pliš, a nalazi se u centru Londona, malo je onih koji neće pogledati u pravcu misteriozne “zvijeri”. Zbog jasne asocijacije na krzno, crni ljepo-

tan dobio je nadimak “Furrary”. Dokaz je velike imućnosti, jer osnovni model košta nešto više od 245.000 eura, a svaka dorada budućeg vlasnika ostavlja bez dodatnih desetina, pa i stotina hiljada eura.

1

6 5

Puzzle solution:

1

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2208 2012-10-29 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1851 2011-11-07 5

8

1

6

2

9

3

7

4

2

8

6

7

1

4

9

5

3

2

6

7

8

4

3

9

5

1

5

3

9

2

6

8

4

1

7

9

3

4

1

7

5

6

2

8

7

4

1

5

9

3

2

8

6

8

2

6

4

3

7

5

1

9

8

6

3

1

4

9

7

2

5

4

7

3

9

5

1

2

8

6

4

2

7

8

3

5

6

9

1

1

5

9

2

8

6

7

4

3

1

9

5

6

7

2

3

4

8

7

1

5

3

9

4

8

6

2

3

7

4

9

5

1

8

6

2

3

4

8

7

6

2

1

9

5

9

5

2

3

8

6

1

7

4

6

9

2

5

1

8

4

3

7

6

1

8

4

2

7

5

3

9

vicevi

Plišani ª Ferariº za izbirljive

4

Unajmio Nijemac Muju da vuče bijelu liniju sredinom ceste. Prvi Page 1/2 dan Mujo obojao 4 km. Gazda zadovoljan. Drugi dan Mujo oboji kilometar. Gazda malo zbunjen, misli da su mu ostali rekli da im ne premašuje normu. Trećeg dana je obojio samo 150 m. Odvuče ga gazda u kancelariju na raport: -Mislio sam ti dati povišicu zbog onih 4 km, a ti spao na 150m. -Eeeee, gazda. Računaj ti kako mi je daleko bila kanta trećeg dana! *** Dođe Mujo kod Hase u posjetu. Poslije večere i prijatnog druženja ponudi mu Haso, da prespava kod njega, ali... - Kod Fate ne možeš spavati, kod mene isto tako ne, jedino možeš spavati kod “bebe”, kaže Haso. - Pa neću spavati kod bebe. Daj ti meni jastuk pa ću leći u kupatilo u banju, biće sve u redu! I tako legne Mujo u kadu i zaspi. Drugi dan rano ujutro probudi ga neko. U kupatilo dođe prelijepa djevojka duge crne kose, dugačkih

nogu i velikih grudi. - Zdravo - kaže ona, - ja sam Beba! - Zdravo - reče Mujo, - ja sam idiot! *** Prolazi kondukter vozom i viče: - Karte na pregled! Prilazi jednom klincu i kaže: - Mali,imaš li kartu? A klinac ce: - Ja sam Srbin. Kondukter se kisjelo nasmije i opet: - Ok, ali imaš li ti kartu? A klinac: - Ali ja sam Srbin. Kondukter ljutito: - Ma zabolje me šta si, ima da letiš bez karte!!! Na prvoj sledećoj stanici izbaci on klinca iz voza. Stigne voz na glavnu stanicu, izađu svi putnici, a kroz voz prolazi mašinovođa. Prilazi kondukteru i kaže mu: - Brate, da nisi vidio mog klinca? A kondukter se lupi po čelu: -Jao, brate Srbo, izvini.


Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 8. 7. 2013.

NEZVANIČNO Kažu da sam ti nudio mjesto premijera. Šta kažeš ti na to?

Da li vi vjerujete da sam Ranku nusio mjesto premijera?

No comment

No comment

Word Search Puzzle #Q747NS OSMOSMJERKA

HOROSKOP

D

L

V

W

E

C

G

T

E

R

I

V

E

S

E

L

T

S

U

R

O

N

A

V

E

R

T

S

B

I

S

R

S

T

E

L

I

P

E

A

C

E

O

R

E

N

S

S

L

A

D

V

P

I

M

I

R

D

V

I

I

Y

T

I

P

L

O

P

S

P

P

I

R

A

T

E

P

O

E

S

Y

O

F

P

J

W

A

G

N

L

C

D

L

K

A

T

R

U

D

A

H

D

O

G

D

E

R

E

W

O

L

G

Q

R

W

M

I

R

E

T

A

L

F

W

E

O

G

E

A

E

U

P

E

L

D

E

L

A

E

P

C

T

T

S

D

P

E

S

S

T

A

R

C

H

I

N

B

S

N

U

R

T

U

O

H

D

H

E

G

A

L

E

S

M

E

E

T

N

E

G

E

R

P

C

A

S

H

M

E

R

E

Y

U

D

T

P

ABSURD Absurd ANGELS AVERTS Angels CANTER Averts CASHMERE Canter COLDLY Cashmere CURED Coldly DIPLOMAT Cured DRILL Diplomat GALES Drill GLOWERED

GOPHER Gores GORES GROOVING Grooving GUPPIES Guppies HALFWAY Halfway JAWED Jawed LATER Later LEECH Leech NIECE Niece OUTRUNS Outruns PEACE

PEALED Pirate PETTY PIRATE Plops PLOPS Probed PROBED Rally RALLY Reaps REAPS Regent REGENT Rives RIVES Rustle RUSTLE Sieve SIEVE

Gales

Peace

Skeleton

Glowered

Pealed

Stapled

SKELETON Teems STAPLED STOLETepid TEEMSTissue TEPIDToward TISSUE Wharves TOWARD Wrist WHARVES WRIST

Toaleti sa imenima ozloglašenih

Gopher

Petty

No comment

Stole

U Poznanju, na zapadu Poljske Copyright javni gradski toa© Puzzle Baron February 5, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! leti nosiće imena slavnih ličnosti, ako prođe inicijativa jednog gradskog odbornika da se tako ovjekoveče slavni koji su nanijeli najveće štete njegovom gradu. Za to da javni toaleti u gradu dobiju imena ličnosti koje su se neslavno zapisale u istoriji grada inspirisala ga je poseta Gdanjsku, gdje gradski tramvaji nose imena velikih sugrađana.

OVAN Ovih dana ćete uživati u izletima i fizičkim aktivnostima. Bićete u svom elementu jer ćete na zadovoljavajući način koristiti sposobnosti, posebno one koje imaju veze sa nagomilanom energijom. Za divno čudo, izbjegavaćete prepirke.

BIK Ne ponavljajte greške iz prošlosti, posebno ne ljubavne. Ukoliko ste se ranije opekli, a ponašate se slično, može biti još gore i bolnije. Upozorenje se odnosi i na ostale segmente života. Morate početi da učite na sopstvenim greškama.

BLIZANCI Blizanci će narednih mjesec dana potvrditi da su zavodnici. Skloni ste flertu, sada posebno. Zračite šarmom i ljepotom i puni ste želje za užicima. Izbjegavajte ipak nepromišljene ljubavne afere. Budite dovoljno mudri i obazrivi.

RAK Sve je u znaku novca i toga kako ga steći. On se nalazi svuda oko nas. Treba biti mudar pa ga pokupiti. Vi to jeste, tako da neće biti problema. Još kad biste umjeli da ga sačuvate. Već u ruci držite spisak stvari za kupovinu.

LAV Spustite se na zemlju i počnite da funkcionišete kao normalan svijet. Idealizujete svaku situaciju, pa ste stalno u stanju razočaranosti. To se posebno odnosi na prijateljstva. Morate svaku osobu staviti tamo gdje pripada.

DJEVICA Nikako ne posustajete. Ambiciozni ste u času kada mnogi odlaze na godišnji odmor. U svemu pokušavate da nađete statusni simbol, jer vam je izuzetno stalo do toga da ono čime se bavite ima adekvatno priznanje. U ljubavi griješite.

VAGA Uskladili ste se sa okolinom, što znači da ste poslije dužeg vremena našli sopstveni mir. Mnoge pripadnike znaka očekuje putovanje u inostranstvo, a neki razmišljaju i o stručnom usavršavanju. Uglavnom uživate u svim sferama.

ŠKORPIJA Izuzetno povoljan period za pisanje i sticanje materijalnih dobara. Od partnera očekujte materijalnu podršku. On je počeo da vas stimuliše da promijenite svoj pristup vezi, u pozitivnom smislu, jer uviđate sopstvene greške.

STRIJELAC Zahvaljujući velikom broju društveno prihvatljivih osobina, voljeni ste. Niko ne može da odoli vašoj plemenitoj i korektnoj prirodi, nastojanjima da svima izađete u susret. Činjenje usluga partneru stavljate na začelje.

JARAC Uživate u umjetničkim sklonostima. Dani koji su pred vama odlični su posebno za osobe koje se bave umjetnošću, kao i za one koje rade u zdravstvu. Ostali pripadnici znaka mogu imati problema zbog pretjeranog konzumiranja šećera.

VODOLIJA Nova ljubav, djeca, unučad, sport i zabava - biće aktuelni ovog mjeseca. Sve shodno uzrastu i interesovanjima. Ukoliko budete tvrdoglavo nastojali da ostvarite nemoguće, suočavanje sa preprekama biće neugodno i odraziće se na zdravlje.

RIBE Nastupio je talas optimizma. Možda je ljeto samo po sebi zaslužno za takvo raspoloženje? Nudi vam se mogućnost da budete što više u prirodi, šetate i meditirate. U isto vrijeme, okrenuti ste porodici i domu.


26 Sport

DA LI STE ZNALI

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

ODJECI PROFI SPEKTAKLA

Ustati nakon poraza

Glavu gore, nove pobjede čekaju - Predrag Radošević je poražen od Feliksa Šturma, ali imaće još toga da kaže u profi boksu Kosta Bošković

Da je Real Madrid klub koji je potrošio najviše novca na pojačanja u istoriji fudbala. Naravno, u paketu od 100 igrača koji su stigli na “Santijago Bernabeu” vicešampin Španije je izdvojio 774,5 miliona eura, čime su ubjedljivo prvi na listi. Drugi je Čelzi, koji je za svojih 100 pojačanja potrošio 376,2 miliona eura, dok je na postoju i Mančester siti, koji je lakši za 366,3 miliona eura. Slijede Barselona (331,6 miliona), Mančester junajted (281,5), Juventus (212,7), Pari Sen Žermen (158,5), Milan (155,7), Inter (135,9) i Bajern Minhen sa inkasiranih 134,5 miliona eura.

D

ortmundske scene, tako nestvarne za Predraga Radoševića! Naš majstor na koljenima poslije 27 mečeva bez poraza - i taj dan je morao nekada doći. A došao je pod svijetlima “Vestfalen” dvorane, u njemačkom glamuru, bokserskom spektaklu - Peđa jednostavno nije mogao protiv klase Feliksa Šturma, ali i povrede rebra koju nije uspio da zaliječi prije najvažnije borbe u svojoj karijeri. Meč sa šampionom IBF verzije Danijelom Gilom za sada će ostati san, ali za crnogorskog boksera sada je najvažnije da ustane nakon poraza, otrese dortmundsku prašinu sa sebe, ponosno podigne glavu i nastavi dalje - kao da se ništa nije dogodilo. Meč u srcu Rura mogao bi (i treba) da bude veliki motiv našem majstoru ka novim uspjesima - u koje cijela Crna Gora i dalje jako vjeruje!

Ono što će nakon njemačke noći svakako ostati u lijepom sjećanju Predragu Radoševiću je to što je bio dio svojevrsnog svjetskog spektakla, što je planetarni džet-set sjedio odmah do ringa, što je na trenutak osjetio glamur profi sporta... Za nove uspjehe će biti vremena!

● MOŽDA ĆE BITI PRILIKE ZA

REVANŠ Nakon teške borbe i poraza u četvrtoj rundi, naš bokser je u maniru velikih sportista, sa osmjehom na licu čestitao Feliksu Šturmu i dao izjavu za njemačku televiziju SAT 1. “Zbog slomljenog rebra nijesam uspio da pružim svoj maksimum

TENIS  WTA BUDIMPEŠTA

TIKET DANA LAHTI MIPA TIP X

KVOTA 3.10

HELSINGBORG GETEBORG TIP 1

KVOTA 1.80

HONEFOS BRAN TIP X

KVOTA 3.40

DINAMO M. SOLJIGORSK TIP 2

KVOTA 2.20

BRAZIL FRANCUSKA TIP 1

KVOTA 1.90

PANATINAIKOS ANARTOZIS TIP 1

KVOTA 1.80

Danka na prvom velikom ispitu Najbolja crnogorska teniserka Danka Kovinić odigraće svoj prvi WTA turnir u karijeri - ona će od danas igrati na turniru u Budimpešti nagradnog fonda 235.000 američkih dolara koji su prošle dvije godine osvajale Italijanke Sara Erani i Roberta Vinči. Dankina protivnica u prvom kolu je Džoana Konta iz Britanije 137. igračica na svijetu. Ukoliko pobijedi u drugom kolu ce najvjerovatnije ići na prvog nosioca i 30. igračicu na svijetu Lusi Safarovu. Na turniru ce učestvovati čak 13 igračica koje se nalaze u prvih 100 na svijetu, što nam govori da će Danka biti na prvom velikom ispitu u karijeri.

protiv velikog Feliksa Šturma kojem čestitam i zahvaljujem mu se na korektnom sportskom odnosu. Ko zna možda će biti prilike za revanš”, rekao je Peđa u mikrofon njemačke televizije i dodao. “Žao mi je što nijesam izdržao svih 12 rundi, ali bol je bio nepodnošljiv”.

● FELIKS: NE ISKLJUČUJEM RE VANŠ U CRNOJ GORI ILI BIH

Da će revanša ipak biti najavio je i sam Feliks Šturm, momak bosansko-hercegovačkih korijena (rođen kao Adnan Ćatić), bivši šampion u srednjoj kategoriji, verzija WBA. “Moji planovi sada se najviše vežu za meč protiv Danijela Gila, a u nekoj budućnosti ne isključujem i revanš sa Predragom Radoševićem, koji bi naši timovi organizovali u Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini”, riječi su Feliksa Šturma. U svakom slučaju - bilo revan-

ša ili ne - glavu gore naš šampione! Nove pobjede te čekaju...

Feliks - veliki šampion, veliki čovjek Bila je “Vestafelen” hala prepuna VIP ličnosti, obično prijatelja Feliksa Šturma (fudbaleri Lukas Podolski i Emir Spahić, svi majstori Borusije Dortmund sa trenerom Klopom, čuvena manekenka Hajdi Klum...), ali jedan dječak je ipak bio u centru pažnje. Njegovo ime je Deni, ima 14 godina i vodi tešku bitku protiv bolesti (kancer), a Šturm je pobjedu nad Radoševićem proslavio tako što je ovog klinca podigao na ramena. Inače, Feliks je za njegovo liječenje uplatio 50.000 eura.

DŽUDO

Elma Ličina šampionka Balkana Crnogorska džudo reprezentativka Elma Ličina osvojila je zlatnu medalju na Balkanskom prvenstvu u turskom gradu Tekirdagu. Ona je juče u finalnom meču kategorije do 44 kilograma, savladala Andreu Stojadinov iz Srbije. Na putu do finala bila je bolja i od Kristine Blagoev iz Bugarske, Ivane Marković iz Bosne i Herce-

govine i Fatime Nesrin iz Turske. Uspjeh crnogorske reprezentacije upotpinili su Aleksandar Tomić (do 73) i Ana Milošević (do 52) osvajanjem srebrne medalje, dok se Kristina Milić (do 48) morala zadovoljit bronzanim odličjem. Na šampionatu je učestvovalo 239 takmičara iz osam balkanskih država.


Sport 27

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

Bronze za Tomaša i Mariju EVROPSKA LIGA

Super tačka na lijepu avanturu Trijumf za kraj: Odbojkaši Crne Gore savladali Mađarsku 3:0 (21:19, 21:15, 21:15) i završili turnir na drugom mjestu, iza Češke

Crnogorski atletičari Tomaš Đurović i Marija Bogavac osvojili su bronzane medalje prvog dana 44. juniorskog prvenstva Balkana u turskom Denizliju. Đurović, koji je član AK Draževina, bio je bronzani u bacanju kugle sa rezultatom 18,38 metara, dok je članica mojkovačke Tare, Bogavac, do medalje u bacanju koplja došla hicem od 42,80 metara. Uspjeh je upotpunila Milica Vukadinović, koja je u bacanju diska bila peta sa rezultatom 40,50 metara. Trener reprezentacije Danilo Ristić kazao je da je zadovoljan rezultatima crnogorskih atletičara prvog takmičarskog dana, podsjećajući da je Bogavac dvije godine mlađa od konkurencije na šampionatu. „Drugog dana takmičenja nastupiće Kristina Rakočević u bacanju kugle i Tomaš Đurović u bacanju diska”, kazao je Ristić. Balkansko prvenstvo za juniore okupilo je 245 takmičara.

Crnogorski tandem u Donjecku

Devetim trijumfom u Evropskoj ligi, nad Mađarskom 3:0, odbojkaši Crne Gore zaključili su fantastično učešće pod nebom Starog kontinenta. Izabranici Nikole Matijaševića su u češkoj Opavi, baš kao i na samom startu turnira, savladali Mađare, koje su slomili u prvom setu, a zatim ih dokrajčili u naredna dva, baš kao i u sva tri dotadašnja duela. Međutim, i pored samo tri poraza “crveni” nisu uspjeli da osvoje prvo mjesto u grupi, jer su bili međusobno lošiji sa Češkom. Tačnije, Aleksandar Milivojević, Vojin Ćaćić i društvo su dva puta slavili (sa po 3:2), dok su Česi u dva

navrata bili bolji po 3:1, zbog čega su se na kraju i plasirali na završni turnir. Takođe, na kraju se ispostavilo da je poraz u Podgorici od Španaca koštao naše momke samog vrhunca, uprkos maksimalnom učinku u zemlji piva. Ali, i ovako su naši majstori na mreži pokazali da je crnogorska odbojka i te kako živa, odnosno da možemo računati na njen sjaj u budućnosti. Fajnal-for Evropske lige održaće se 13. i 14. jula u turskom ljetovalištu Marmarisu, a za prvo mjesto će se boriti domaćin Turska, Belgija, Češka i Hrvatska. A.P.

CRNA GORA  MAĐARSKA 3:0

OPAVA – Sportska dvorana: “Opava”. Gledalaca: 150. Sudije: Van Gompel (Holandija) i Đoka (Albanija). Poeni iz napada: Crna Gora 35, Mađarska 29. Poeni iz bloka: Crna Gora 10, Mađarska 5. Poeni iz servisa: Crna Gora 3, Mađarska 3. Greške: Crna Gora 12, Mađarska 15. CRNA GORA: Minić 14, Babić 1, G. Ćuk 5, Šuljagić 7, Ćaćić 12, Rašović (libero), Radunović 2, B. Ćuk 4, Milivojević 1, Vujović 1, Strugar 1, Ječmenica. MAĐARSKA: A. Sabo 7, Bagić, Nađ 5, Tot 1, Demeter (libero), David 2, Gerge 6, Kovač, Kosop, Naća, Baroti, D. Sabo 16.

Na 8. Svjetskom prvenstvu za mlađe juniore i juniorke u ukrajinskom Donjecku, Crnu Goru će predstavljati bacačica koplja Marija Bogavac i sprinter Blagota Petričević. Šampionat u Donjecku održaće se od 10. do 14. jula, a na takmičenju će učestvovati preko 800 atletičara iz više od 100 država. Mlađi junior AK Podgorica je normu za Donjeck ispunio rezultatom od 10,96 sekundi na 100 metara, dok je članica mojkovačke Tare to uradila hicem od 46,55 metara. Ona je formu potvrdila juče, bronzom na Balkanskom prvenstvu u dvije godine starijoj konkurenciji. “Za crnogorsku atletiku predstavlja veliki uspjeh što ćemo imati dva predstavnika koja su ispunila stroge norme IAAFa, prema kojima mogu da se takmiče na Svjetskom prvenstvu. Norme su pravljene tako da vrijede oko 30. mjesta u svijetu. Marija se u bacanju koplja kotira vrlo visoko i na tablicama je na šestom mjestu mlađih juniorki. Petričević će prvi na atletsku stazu, pošto su kvalifikacije na 100 metara zakazane za 12.45 sati, a istog dana od 17 sati počinje borba za finale u bacanju koplja”, kazao je tim lider Gojko Banjević, koji će uz trenera Tare Marka Ristića predvoditi naše takmičare u Ukrajini.

UNIVERZIJADA, KAZANJ 2013.

Lekcija i od Amerikanaca Drugo kolo, drugi poraz - crnogorske vaterpoliste ovog puta savladali momci iz Sjedinjenih Američkih Država 9:8 Reprezentacija Crne Gore poražena je juče od selekcije Sjedinjenih Američkih Država 9:8 (2:1, 3:0, 1:1, 3:6), u drugom kolu B grupe vaterpolo turnira Univerzijade u Kazanju. To je drugi poraz crnogorskih vaterpolista, koji su na startu turnira izgubili od Srbije 9:5, dok su američki vaterpolisti upisali prvi

trijumf, nakon startnog remija sa Brazilom 8:8. Da su naši momci i dobro prošli sa minimalnim porazom govori i podatak da je rezultat početkom treće četvrtine bio 6:1 za “Amere”. Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bio je Jovan Sarić sa tri pogotka, dva je postigao Nikola Murišić, a po jedan Marko Go-

pčević, Nemanja Vico i Marko Vukmirović. U američkoj selekciji istakli su se Patrik Felner i Pol Rejnlolds sa po tri gola. Izabranici Draga Pejakovića meč trećeg kola grupe B igraju već danas od 15 sati protiv Belgije, dok ih nakon toga - u srijedu od 16 časova - čeka okršaj sa Italijom.

SPORTSKI EKRAN 07:00 08:45 12:00 12:15 13:00 16:00 16:00 17:25 18:00 19:55 22:50

Atletika Veslanje ATP Baštad Skokovi u vodu Alžir - Brazil, odbojka Atletika Rusija - Češka, odbojka Fleš sport SAD - Rusija, odbojka Sport Sport

Eurosport2 Eurosport SportKlub Eurosport Eurosport2 Eurosport Eurosport2 RTCG2 Eurosport2 RTCG1 TV Vijesti

NE PROPUSTITE

ATP Baštad (SportKlub 12.00h) Nakon fenomenalnog Vimbldona veliki broj sjajnih tenisera predvođeni Tomašom Berdihom se sele u Švedskoj. Danas je na programu duelu talentovanog Grigora Dimitrov, protiv domaćeg igrača Elijama Jmera.

NBA PRELAZNI ROK

Pavlović završio misiju u Portlandu Poslije sezone provedene u Portlandu Saša Pavlović više nije dio ove ekipe - rođeni Baranin dobio je obavještenje od čelnika kluba da je slobodan da potraži novu sredinu. Pavlović je u deset godina dugoj NBA karijeri igrao za Jutu, Klivlend, Minesotu, Dalas, Nju Orleans i Boston. Najviše se zadržao u Klivlendu, punih pet godina (2004-2009). Rođen je 1983. godine i u Evropi je nastupao samo tri sezone za podgoričku Budućnost. Član reprezentacije Srbije i Crne Gore bio je na Olimpijskim igrama 2004. u Atini, kada smo neslavno završili

takmičenje već u prvoj fazi. Poslije raspada države zajednice, iako rođen u Baru, odabrao je da brani boje Srbije, ali se nije pojavio na okupljanju igrača koje je selektirao Zoran Moka Slavnić za Evropsko prvenstvo u Španiji. Blejzersi su u zamjenu za Pavlovića doveli Dorela Rajta, koji ima status slobodnog igrača, inače je u posljednje dvije sezone igrao za Filadelfiju. Kako prenosi Yahoo sport, Rajt je potpisao ugovor na dvije godine vrijedan šest miliona dolara. U Filadelfiji je prosječno bilježio 9,2 poena i 3,8 skokova po meču. Takođe, svojevremeno je igrao za Majami i Golden Stejt.


28 Sport

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

7. jul - dan za vječno pamćenje

Šest godina za ponos Crnogorski olimpijski komitet svečanim koktelom obilježio datum prijema u Međunarodni olimpijski komitet Miloš Antić, foto: Darko Jovanović

V

relog 7. jula 2007. crnogorski barjak ponosno se zavijorio u Gvatemala sitiju, u zemlji koja razdvaja Tihi okean od Karipskog mora Crna Gora je zvanično postala članica svjetske olimpijske porodice (MOK), šest godina kasnije nakon dva odrađena ljetnja olimpijska ciklusa (Peking i London), pa pojave na Zimskim OI u Vankuveru, učešća na Mediteranskim igrama u Peskari i Mersinu, kao i na Igrama malih zemalja u Lihtenštajnu i Luksemburgu i raznim olimpijskim festivalima mladih, balkanska ljepotica ponosi se svojim najboljim ambasadorima - sportistima.

Ponosi se posebno čovjek koji godinama unazad cijelog sebe daje u ovaj projekat - Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta. “Taj 7. jul 2007. bio je ogroman događaj za Crnu Goru, a za nas koji smo radili na tom projektu izuzetna sreća. U ovih šest godina imali

smo sjajne rezultate, nadam se da će sjajnih rezultata biti i u buduće”, rekao je Simonović na sinoćnjem svečanom koktelu organizovanom u hotelu Podgorica. U prisustvu velikog broja zvanica iz sportskog i javnog života Crne Gore prvi čovjek crnogorskog olimpijskog komiteta se pri-

Igor Vušurović, Milivoj Dukić, Nikola Gušić, Srđan Mrvaljević, Dušan Simonović i Davor Vuković presjekli su slavljeničku tortu posvećenu jubileju COK-a sjetio najvećih uspjeha crnogorskih sportista. “Odradili smo OI u Pekingu i Londonu, osvojili i prvu medalju. Odradili smo i Mediteranske igre u Peskari i Mersinu, osvojili ukupno 12 medalja. Potvrdili smo klasu na međunarodnim takmičenjima, a posebno smo se kvalitetno predstavili na Igrama malih zemalja Evrope, gdje smo velesila”, poručio je Simonović.

u susret evropskom prvenstvu

Eurobasket je druga priča u odnosu na kvalifikacije Košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se u Podgorici i odradila ljekarske preglede - danas zvaničan početak priprema za EP u Sloveniji Muška seniorska košarkaška reprezentacija okupila se u Podgorici i počela pripreme za Evropsko prvenstvo u Sloveniji, koje je na programu od 4. do 22. septembra. Nakon prozivke u prostorijama Košarkaškog saveza Crne Gore na kojoj je bilo prisutno 16 igrača sa spiska selektora Luke Pavićevića, obavljeni su ljekarski pregledi u Kliničkom centru Crne Gore, a nakon toga su reprezentativci, stručni štab i pojedini predstavnici medija, koji su na vrijeme bili pozvani, boravili na izletištu Pješačac u Nacionalnom parku Skadarsko jezero. Na prozivci i ljekarskim pregledima u Kliničkom centru Crne Gore bilo je 16 igrača - Nikola Ivanović (Budućnost), Suad Šehović (Budućnost), Bojan Bakić (Metalac, Srbija), Boris Bakić (MZT Skoplje, Makedonija), Aleksa Popović (Budućnost), Sead Šehović (Solnok, Mađarska), Marko Popović (Budućnost), Vladimir Dašić (Metalac, Srbija), Milko Bjelica (Kaha Laboral, Španija), Nemanja Radović (Mega Vizura, Srbija), Marko Todorović (Barselona, Španija), Nikola Peković (Minesota, SAD), Nikola Vučević (Orlando, SAD), Blagota Sekulić (Tenerife, Španija), Bojan Dubljević (Valensija, Španija) i Miloš Komatina (Igokea, Bosna i Hercegovina), nije bio prisutan Vladimir Mihailović koji je povrijeđen, Tejlor Ročesti će se naknadno priključiti pripremama, a tri igrača sa šireg spiska selektora Luke Pavićevića (Nikola Pavlićević, Radosav Spasojević i Filip Barović) su na pripremama B tima. “Lijepo je ponovo se okupiti i vidjeti se sa saigračima iz nacionalnog tima. Igrači se međusobno uglavnom dobro poznaju, po-

Todorović: Biću spreman! Marko Todorović se polako oporavlja od operacije prsta i biće spreman da se priključi selekciji kada krene na Zlatibor. “Bio sam u mladoj reprezentaciji, sada sam prvi put i u A timu. Saigračima bi trebalo da se priključim kada krenu na Zlatibor zbog povrede prsta. Nije mi trebalo mnogo vremena da shvatim da je atmosfera u timu sjajna i da su to sjajni momci, tako da jedva čekam da počnemo sa radom. Imao sam problema zbog povrede prsta, ali situacija je sada znatznajemo i najveći dio stručnog štaba, tako da neće biti problema da se uklopimo i naviknemo na sistem rada. Očekuje nas dosta posla, najvažnije je da se na pravi način spremimo za Evropsko prvenstvo. Mislim da najveći kvalitet imamo pod košem, tu imamo odlične igrače, ali moramo da budemo jaki kao tim. Imamo dobre igrače i na spoljnim pozicijama i uz dobru atmosferu u timu vjerujem da možemo da ostvarimo dobar rezultat u Sloveniji. Još je rano za prognoze, ne treba da nas uhvati euforija, jer je mnogo kvalitetnih reprezentacija na Evropskom prvenstvu. Moramo da idemo korak po korak, a naš primarni cilj treba da bude prolaz u drugu fazu”, kazao je centar Orlanda Nikola Vučević. Reprezentacija će prvu sedmicu priprema odraditi u Podgorici, a odlazak na Zlatibor planiran je za 14. jul. “Očekuje nas dva mjeseca napornog rada kako bi se na pravi način spremili za smotru najboljih

no bolja i oporavak ide planiranim tokom. Konkurencija za mjesto u timu za Evropsko prvenstvo će biti velika, ali vjerujem da ću napornim radom od prvog dana uspjeti da se nametnem selektoru i stručnom štabu. Imao sam prilično uspješnu sezonu u Barseloni, iako tokom sezone nijesam bio zadovoljan, jer nijesam dobio pravu priliku. U finišu sezone sam dobio veću minutažu, priliku da se dokažem i mogu da budem zadovoljan”, poručio je krilni centar Barselone Marko Todorović. selekcija Starog kontinenta. Znamo što treba da radimo i da treba da nastavimo onim putem koji smo započeli u prošlogodišnjim kvalifikacijama. Svi priželjkujemo uspjeh u Sloveniji, ali kao i ostalim reprezentacijama predstoje nam naporne pripreme. Imam poseban program po kojem radim kako bih spremno dočekao početak naredne sezone, jer sam imao problema tokom prethodne sezone. Biću sa reprezentacijom od početka priprema, ali prve tri sedmice neću raditi punim intezitetom. Krajem jula ili početkom avgusta očekujem da se priključim ekipi i da počnem da treniram punim intenzitetom. Nadam se da ću se uklopiti na vrijeme i da ću pomoći ekipi. Sigurno je da treba da izvučemo pouke sa prethodnog šampionata u Litvaniji na kojem nijesmo opravdali očekivanja. Pristup mora da bude drugačiji, jer ne smijemo da se zanosimo rezultatom koji smo ostvarili u kvalifikacijama, jer je Evropsko prvenstvo nešto drugačije”, istakao je je krilni centar Milko Bjelica.

A naredni veliki izazov za COK i crnogorske sportiste su Igre u Rio de Žaneiru 2016. godine. “Već se spremamo za Igre u Riju, to je naš prioritet. Prije toga odradićemo dosta takmičenja festival mladih u Utrehtu je za koji dan, pa ZOI u Sočiju, pa Evropske igre u Azerbejdžanu, stižemo i do prvih Igara na pijesku u Peskari. I sve tako do cilja - Olimpijskih

igara u Riju gdje ćemo nadam se ponovo blistati”. COK se na poseban način zahvalio svojim partnerima: OŠ Radojica Perović i direktorici Mirjani Bošković, direktoru Luke Bar Slobodanu Pajoviću, Opštini Tivat na naporima za realizaciju ideje izgradnje mini olimpijskog centra, kao i Boru Vučiniću u znak zahvalnosti za pokretanje inicijative o osnivanju COK-a.


Sport 29

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

Heroina Vimbldona

Totalno drugačija od drugih Marion Bartoli, za mnoge čudna djevojka, nova je šampionka najvećeg teniskog turnira

To što na terenu najmanje liči na vrhunsku teniserku - manje je bitno! Baš kao što nije važno što ima problema sa viškom kilograma, što se slabo kreće, što koristi dvoručni forhend (po ugledu na Moniku Seleš zbog slabe igre jednom rukom), što mnoge iritira svojim “skakutanjem” prije svakog poena, što je sveti Vimbldon osvojila bez ijednog meča sa teniserkom iz Top 10, što je... Tako bi moglo unedogled! Važno je samo jedno - Marion Bartoli je osvajanjem Vimbldona svoje ime upisala u knjigu besmrtnih, Marion Bartoli je definitivno totalno drugačija od drugih! “Dosadno je biti kao drugi”, odgovara na prozivke Bartoli. “Prihvatam da sam malo drugačija i da ne radim stvari koje drugi rade. Ali iskreno, komentari na moj račun me ne dotiču. Nijesam plavuša, to je činjenica. Da li sam sanjala da postanem model? Ne, žao mi je. Ali, da li sam sanjala da osvojim Vimbldon? Da, apsolutno.”

Rekli su o uspjehu Marion Bartoli Džon Mekinro, trostruki šampion Vimbldona: Tako je lijepo vidjeti na vrhu nekoga ko je rođen da bude teniser. Ona nije atleta kakve obično gledamo, ali jeste neko ko reket koristi poput četkice za slikanje, jedna verzija Pikasa - neočikavana i očaravajuća. Pet Keš, šampion Vimbldona 1987: Mnogo je patila tokom karijere, ali uvijek je znala da ustane i sve to bog je blagoslovio na ovom Vimbldonu. Ona je slatka djevojčica, njena priča je poput bajke. Lindzi Devenport, šampionka Vimbldona 1999: Marion je pokazala da možete da budete šampion i kada igrate malo drugačije, kada imate i neke svoje hirove. Martina Navratilova, devetostruka šampionka Vimbldona: Svaka čast, šampionka! Kim Klajsters, belgijska teniska legenda: Bartoli je igrala nevjerovatno cijeli turnir. Ona je jedna od najvrednijih djevojaka na Turu, a i najfinijih. Čestitke njenom timu.

● Kopija MoniKe Seleš Heroina 127. vimbldonske priče rođena je prije 28 godina u Le Pjui an Veleu, mjestašcu na jugoistoku Francuske, tenisom je počela da se bavi sa šest napunjenih godina, a prvi i jedini trener bio joj je otac dr Valter Bartoli. Upravo je on i najzaslužniji za neobičan stil igre koji njegova kćerka koristi kroz karijeru, pošto je, uvidjevši da je forhend naslabije oružje njegove Marion, savjetovao da poput legendarne Jugoslovenke Monike Seleš kori-

sti obje ruke pri udaranju loptice. Ispostaviće se da je baš Monika imala nevjerovatan uticaj na karijeru Marion Bartoli - čuvena Novo-

Koeficijent inteligencije veći od Ajnštajnovog Da se radi o totalno drugačijoj djevojci od svih ikad viđenih na teniskim terenima, govori i nevjerovatan podatak koji kaže - Marion Bartoli ima koeficijent inteligencije 175, daleko viši

od prosjeka u SAD i Francuskoj (98), a svakako veći i od genija poput fizičara Alberta Ajnštajna i Stivena Hokinga (160). Koeficijent 175 ili veći ima samo 0,0003 odsto svjetske populacije.

sađanka je i idol francuskoj teniserki, a i stil koji forsira Marion mnoge nevjerovatno podsjeća na igru Selešove. Ipak Monikina “kopija” bila je daleko od stvari koje je prava Monika radila na Gren slem turnirima - sve do ovogodišnjeg Vimbldona!

● oStaću iSta - SKroMna i opuštena

Svijet se samo tokom jednog ljeta “naglavačke” okrenuo u životu Marion Bartoli - godine patnje bez osvojenog Gren slem turnira sada su izbrisane iz glave ove velike šam-

pionke. Nakon svega, ona ne pomišlja da se promijeni... “Da li će me uspjeh promijeniti? Nema šanse”, poručila je Bartoli. “Ostaću ista osoba – veoma sam skromna i opuštena. Ali kada čujem ‘šampionka Vimbldona’, zvuči mi baš dobro. To je bio moj san. Jako sam to željela, najveći cilj moje karijere bila je Gren slem titula. Nastavljala sam da sanjam, držala sam glavu uzdignutu i vrijedno radila.” A snovi, velika želja i ogroman rad često budu na najbolji način nagrađeni - Marion Bartoli to najbolje zna! K.B.

100. TUr de FranS

47

mečeva odigrala je Marion Bartoli na Gren slem turnirima prije nego je osvojila jedan od njih (ovogodišnji Vimbldon). To ujedno znači da je ona teniserka koja je najduže čekala na osvajanje Gren slema. Jana Novotna je Vimbldon (1998) dočekala poslije 45 mečeva, Franćeska Skjavone Rolan Garos (2010) poslije 39, a Samanta Stosur US Open (2011) nakon 34 Gren slem meča.

Trijumf super Dena, Frum sačuvao žutu majicu Najzanimljivija etapa u dosadašnjoj trci po Francuskoj pripala Danijelu Martinu Najluđa etapa u dosadašnjem dijelu jubilarnog 100. Tur de Fransa pripala je letećem Ircu - u paklenom danu voženom u teškim uslovima Pirineja, pobjeda devete staze pripala je fenomenalnom Danijelu Martinu. Odlični 26-godišnji vozač Garmin tima se zajedno sa Jakobom Fuglsangom izdvojio nakon posljednjeg spusta i u zadnjih dva kilometra uspio da savlada Norvežanina koji vozi za kazahstansku Astanu. “Vjerovao sam da mogu do trijumfa, jer sam znao da imamo dobru prednost i brzinu u odnosu na grupu koja nas je jurila. U posljednje dvije krivine sam morao da uđem dobro što se i desilo. Imao sam sreće što sam bio zajedno sa Jakobom koji je izuzetno snažan biciklista - uspjeli smo da razbijemo trku, a u finišu sam imao ‘jače’ noge i pobijedio”, poručio je skromni Martin. A, ludnica je bila i u očuvanju žute majice - lider u generalnom plasmanu Kristofer Frum je na pola trke ostao bez svojih kolega, koji su popustili već na prvom brdu druge kategorije. Ipak, sjajni Britanac je sam istrpio sve napade Alberta Kontadora i Alehandra Valverdea, te tako ostao na čelu Tura.

REZULTATI 9. ETAPE 1. Daniel Martin 4:43.03 sata 2. Jakob Fuglsang +0 sekundi 3. Mihal Kvijatkovski +20 4. Danijel Moreno +20 5. Hoakin Rodrigez +20 6. Kadel Evans +20 7. Vout Poels +20 8. Bauk Molema +20 9. Daniel Navaro +20 10. Maksim Monfor +20

GENERALNI PLASMAN 1. Kristofer Frum 36:59.18 sati 2. Alehandro Valverde +1.25 minuta 3. Bauk Molema +1.44 4. Laurens Ten Dam +1.50 5. Roman Krojciger +1.51 6. Alberto Kontador +1.51 7. Aleksander Kvintana +2.02 8. Daniel Martin+2.28 9. Hoakin Rodrigez +2.31 10. Rui Alberto Kosta +2.45

U Francuskoj je danas slobodan dan za momke, nakon kojeg će ponovo uzjahati svoja bicikla i voziti ravnu etapu od Sen Žilda de Buea do Sen Mala. Staza je duga 197 kilometara, što je ujedno i nova prilika za mnogobrojne sprintere na najvećem biciklističkom spektaklu. U.R.


30 Sport

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

formula 1

Super Seb skinuo prokletstvo Prvi put na Nirburgringu, prvi put u mjesecu julu - zvanični šampion Sebastijan Fetel najbolji na VN Njemačke, Kimi Raikonen drugi, Roman Grožan treći Kosta Bošković

T

ri godine zaredom planeta je pod njegovim nogama, u karijeri je do ovog vikenda upisao 29 pobjeda, ali nikada u svojoj kući, nikada u mjesecu julu - do juče! A onda je jednim udarcem “skinuo” dva prokletstva - Sebastijan Fetel slavio je na Velikoj nagradi Njemačke, stigao do 30. zvjezdice ukupno, četvrte u ovoj sezoni - za ostanak na vrhu generalnog plasmana, za 34 boda više od drugoplasiranog Fernanda Alonsa (juče bio četvrti). Tik uz “super Seba” kroz cilj Nirburgringa prošao je majstor iz Lotusa Kimi Raikonen i njegov klupski drugi Roman Grožan.

“Ovo je nevjerovatno”, bilo je prvo što je rekao Sebastijan Fetel nakon pobjede na “svojoj” stazi. “Veoma sam srećan. Kimi je na kraju bio veoma blizu, ali ja sam pokušavao da budem brži u svakom krugu. Uživao sam u današnjoj trci, osjećao da su Kimi i Roman prilično blizu, ali uspjeli smo da odbijemo napade i srećan sam što je trka bila neizvjesna do posljednjeg trenutka”. Njemački majstor nije krio riječi hvale za tim Lotusa. “Lotus je danas bio nevjerovatno brz. Obavili su posao sa gumama bolje nego veći-

Gen. plasman (konstruktori)

1. Sebastijan Fetel 157 2. Fernando Alonso 123 3. Kimi Raikonen 116 4. Luis Hamilton 99 5. Mark Veber 93

1. Red Bul 250 2. Mercedes 183 3. Ferari 180 4. Lotus 157 5. Fors Indija 59

na ekipa. Sve u svemu, bili su fantastični i zaslužuju sve pohvale”, istakao je momak iz Hepenhajma. S druge strane Kimi Raikonen i nije bio baš zadovoljan radom njegove ekipe. “Moja radio-veza je radila samo na jednom dijelu staze i nažalost, imaćemo (u ekipi) o mnogo čemu da pričamo”, grmio je finski “Ice Man”. “Nije idealno. Dobar je rezultat, ali nijesmo bili brzi. Možda je trka mogla da bude malo duža”. A sada dvadesetak dana odmora, a onda spektakl na “Hungaroringu” i Velika nagrada Mađarske - 28. jula.

Veberova guma povrijedila kamermana Još se nije slegla prašina oko pucanja guma na VN Velike Britanije, a Pirelijev pneumatik bio je u centru pažnje i juče - ovog puta ne krivicom italijanske fabrike guma. Sve se desilo u boksu Red Bula, kada se otkačila guma sa bolida

Gen. plasman (vozači)

Marka Vebera i pogodila jednog od kamermana. Malerozni čovjek je pao, ali na svu sreću nije teže povrijeđen. Kako javlja BBC, kamerman nema trajnije povrede, ali ima teške bolove u grudnom košu, a zadobio je i potres mozga.

Velika nagrada Njemačke - Nirburgring 1. Sebastijan Fetel (Red Bul) 1:41:14.711 2. Kimi Raikonen (Lotus) + 1,008 3. Roman Grožan (Lotus) + 5,830

8. Serhio Peres (Meklaren) + 38,306 4. Fernando Alonso (Ferari) + 7,721 5. Luis Hamilton (Mercedes) + 26,927 9. Niko Rozberg (Mercedes) + 46,821 6. Dženson Baton (Meklaren) + 27,996 10. Niko Hulkenberg (Zauber) + 49,892 7. Mark Veber (Red Bul) + 37,562


Sport 31

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

TRANSFER

MERKATO

Vukčević između ª vječitih rivalaº i inostranstva

Ljetnji prelazni rok

Za ofanzivca Budućnosti zainteresovani Partizan i Crvena zvezda, talentovani fudbaler ipak želi transfer van Balkana “Dragan Džajić želi mladog krilnog vezistu Budućnosti Marka Vukčevića”, vijest je koja je osvanula na sajtu Sportskog žurnala. Prema riječima komšijskih medija legendarni fudbaler bivše Jugoslavije, a sada predsjednik najtrofejnijeg kluba u Srbiji želi da u redovima tima sa Marakane dovede našeg mladog reprezentativca i kako sada stvari stoje na dobrom je putu. Međutim, neće to sve ići tako lako, pošto je brzonogi Vukčević već duže vrijeme na spisku želja najvećeg Zvezdinog rivala iz Humske 1 - Partizan odavno pomno prati 20-godišnjeg vezistu, što se dokazalo dolaskom trenera Vuka Rašovića u Podgorici na posljednji duel protekle sezone između Budućnosti i Mornara. Dnevne novine su nedavno pisale da će Vukčević, po svemu sudeći, napustiti jato pod Goricom, ali prema posljednim informacijama Marko ima i neke kontakte izvan Balkana što ga tjera da “vječite rivale” još drži na čekanju. U.R.

ČELZI

Za De Rosija 15 miliona Gdje je god radio Žoze Murinjo je želio u svoj tim da dovede Danijelea De Rosija. Ikona Rome i 29-godišnji zamjenik kapitena svakog je ljeta velika želja evropskih klubova, a sada su “plavci” ponu-

dili “vučici” 15 miliona eura za njeno dijete. Naravno, svoje prste je tu umješao Murinjo, koji je obožavaca sjajnog veziste, koji je već odavno istinski nasljednik Franćeska Totija na “Olimpiku”. A.P.

MILAN

Peković i Kamberović rekli zbogom plavima

Dogovor sa Ljajićem

Dani prolaze, a Budućnost ništa ne radi povodom zadržavanja, a tek dovođenja nekih igrača. Od početka priprema pred osmi crnogorski šampionat na treninzima nema najiskusnjih Srđana Radonjića, Mitra Pekovića i Radenka Kamberovića. Prema, informacijama koje su došle na adresu našeg lista prekaljeni de-

Sedmostruki šampion Evrope Milan blizu je da angažuje još jednog mladog i kvaitetnog igrača. “Rosso-neri” su postigli dogovor sa 21-godišnjim Ademom Ljajićem, koji je odbio da produži ugovor sa Fiorentinom, kojoj je tražio da mu duplira primanja. Dakle, on će biti slobodan sljedećeg ljeta, pa “viola” želi sada da ga proda. Ali, “ljubičasti” traže Milanu 10 miliona, dok on nudi 5 miliona. Ipak, dogovor bi trebao da bude postignut za 6-7 miliona. A.P.

● KARIKATURA DANA

fanzivni dvojac definitvno karijeru neće nastaviti u našem najpopularnijem klubu - Kamberović i Peković imaju čiste papire i već su u potrazi za nekim novim angažmanom. “Uzeo sam papire i sa klubom sve riješio. U ekipi Budućnosti sam imao dosta lijepih momenata, gdje sam osvojio prvenstvo, pa zatim i Kup. Nadam se

da ću ubrzo pronaći novi klub”, poručio je Kamberović, koji sada važi za igrača bez obeštećenja, isto kao i Peković. Što se tiče napadača Radonjića njegova budućnost u Budućnosti još uvijek nije jasno iskristalisana - nekadašnjem golgeteru Partizana je istekao ugovor, a pitanje je da li će i nastaviti fudbalsku karijeru jer ima 32 godine.

Rajolin milanski mikser Kontraverzni menadžer Zlatana Ibrahimovića i Marija Balotelija, Italijan Mino Rajola šokirao je tamošnju javnost rekavši da su Inter i Milan toliko loši klubovi da bi trebali da se ujedine. Navijački ovih fudbalskih giganata se sa time nikako ne bi složili, a pogotovo vlasinik “rosonera” Silvio Berluskoni, te “alfa i omega” ljutog rivala Masimo Morati.

BORUSIJA DORTMUND

Klop: Leva ide u Bajern!

Harizmatični strateg Borusije Dormund Jirgen Klop otkrio je javnu tajnu. “Robert Levandovski će igrati za Bajern nakon nadolazeće sezone! Pitanje je samo kako oblikovati vrijeme u sezo-

ni koja dolazi a koju će provesti kod nas”, istakao je 46-godišnji trener. Podsjetimo, 24-godišnji Poljak ima ugovor do ljeta 2014. godine i želi u Minhen, ali ga “milioneri” ne daju, iako će na kraju otići besplatno. A.P.

MONAKO

Potpisao Žeremi Tulalan Klub iz Monte Karla je objavio da je postigao dogovor sa bivšim igračem Liona i Malage Žeremijem Tulalanom, ali nije objavljeno i za koju sumu je došao u novi klub. Iskusni 29-godišnji vezista je potpisao ugovor na dvije godine sa Monakom, čime je popunio bogatu listu pojačanja, pridruživši se tako Radamelu Falkau, Žoau Mutinju, Džejmsu Rodrigezu, Rikardu Karavalju i ostalima. A.P.


2

puta je Endi Marej slavio na nekom Gren slem turniru - prošle godine na US openu i sada na Vimbldonu

3 19 od posljednja četiri finala na Gren slem turnirima odigrali su Edni Marej i Novak Đoković

međusobnih mečeva odigrali su do sada Endi Marej i Novak Đoković. Nole je slavio 11 puta, a Endi osam

Ser Endi Marej Heroj Britanije

Dan koji je Velika Britanija sanjala 77 godina - Endi Marej u finalu Vimbldona savladao Novaka Đokovića (6:4, 7:5, 6:4) i postao prvi Britanac još od 1936. i Freda Perija koji je osvojio najveći teniski turnir Kosta Bošković

s

veto tenisko mjesto pržilo se na nestvarnom londonskom suncu, kroz vazduh se osjećao miris istorije, trenutak koji će posebnim slovima biti upisan u 127 godina dugu tradiciju jedinstvenog Vimbldona... Centralni teren “All England Club”-a disao je kao jedan, na trenutak je nezamisliva tišina parala uši svima, a onda eksplozija - Novak Đoković je lopticu zakucao u mrežu, Endi Marej je pao na legendarnu travu, Endi Marej je šampion najvećeg teniskog turnira. Dan koji se na Ostrvu sanjao posljednjih 77 godina, konačno se desio - Britanci se ponovo, nakon Freda Perija i 1936. godine, ponose domaćim herojem na vrhu svog Vimbldona. Bio je to dan kada smo svi, bar na trenutak, osjetili da smo dio istorije...

Tim Henman je godinama pokušavao, ali nikada nije stigao dalje od polufinala, Endi Marej je prošle godine bio kao nikada blizu (u fi-

nalu poražen od Rodžera Federera), mnogi su mislili da se tu ugasila još jedna britanska nada, a onda se ponosni Škot izdigao iz svega,

Rekli su o trenutku za istoriju Endi Rodik, američka teniska legenda: Prilično sam siguran da će Endi Marej uskoro morati da promijeni ime u ser Endi Marej. Sjajno si odigrao i potpuno zasluženo osvojio. Dejvid Hej, bivši bokserski šam-

pion: Endija Mareja za ministra. Rio Ferdinand, fudbaler Mančester junajteda: Naporan rad se isplati. Čestitke Endi, zaslužio si to. Geri Lineker, engleska fudbalska legenda: Kakav borac. Kakav talenat. Kakav čovjek. Kakav pobjednik.

vjerovao u sebe i upisao se u istoriju. Sada je miran, sada može i definitivno da uživa u tenisu...

● Ne sjećam se

posljedNjeg gema

A trenutak za istoriju trajao je tako dugo... Endi Marej je u trećem setu pri rezultatu 5:4 servirao za pobjedu, imao 40:0 i tri meč lopte, čekao se samo potpis na veličanstveni trenutak, a onda pakao... Nestvarni borac Novak Đoković se vratio, bio na pragu brejka, mučio i Endija i cijelu Britaniju, gem se odužio veoma dugo, dok ga škotski teniser konačno nije prelomio. “Znam da vam je bilo teško da gledate posljednji gem, a možete samo zamisliti kako je bilo igrati ga. Iskreno, kao da se ne sjećam njega, niti koliko je tačno trajao... Znam da je bio dug, predug”, istako je heroj Britanije nakon veličanstvenog lon-

donskog dana. “Bilo je veoma teško, odigrao sam protiv Đokovića mnogo mečeva i znao sam da je on jedan od najvećih boraca. Vidjeli ste kako je bilo na kraju, ali uspio sam. Za razliku od prošle godine i poraza u finalu, što mi je bio najteži trenutak u karijeri, sada je sve sjajno. Hvala svima, ne vjerujem da bih uspio bez navijača, ovdje na terenu, na “Henman hilu”, kao i onih u Škotskoj. Osvajanje Vimbldona je vrhunac u tenisu, još ne mogu da vjerujem da sam uspio”.

● Nole: ZNam

koliko vam ZNači ova pobjeda

Prije dvije godine je poljubio najprestižniji teniski pehar, ove zastao na korak od tog čina, ali nije klonuo - ostao je veliki sportista, kao i uvijek! Novak Đoković će šansu da po drugi put osvoji Vimbldon tražiti nekog narednog puta, a ovog je čestitao

DA LI STE ZNALI? Da je Velika Britanija svog pobjednika na Vimbldonu čekala tačno 77 godina, a da je Endi Marej simbolično slavio 7 dana 7. mjeseca ove godine Britancima na njihovom trenutku za istoriju. “Čestitam Endi, zaslužio si ovaj trofej, jer si igrao sjajan tenis. Takođe, čestitam i njegovom timu, ali i svima u ovoj zemlji, jer znam koliko ste dugo čekali i koliko vam znači ova pobjeda”, džentlmentski je istakao čuveni Nole. “Endijev uspjeh je još veći zbog pritiska koji je imao. Mnogo se očekivalo od njega i poslije poraza prošle godine, ove godine je otišao korak dalje i osvojio ga. Ja sam uradio sve što sam mogao na ovom meču i poslije svega priznajem da je bilo zadovoljstvo i čast igrati u finalu”. Britanija ima novog heroja, sada je već jasno jednog od najvećih u svojoj sportskoj istoriji - titula “ser” već se smiješi sjajnom momku iz Glazgova.


ponedjeljak, 8. 7. 2013. broj 580 GoDINA II

33 žENA ZA lIcE bEZ borA

Smanjite unos šećera Kada u krvotoku ima previše šećera, to utiče na kolagen i elastin i sjajne ćelije kože pretvaraju se u čvrste, krute stvari koje prouzrokuju opuštanje kože. Ukoliko poslije ručka ne možete da odolite desertu, vjerovatno ćete prvo pomisliti kako to nije dobro za vaš struk i butine. Bruk Alpert, koautorka knjige “Bez šećera: gubite kilograme, osjećajte se sjajno i izgledajte nekoliko godina mlađe”, ipak savjetuje da brigu sa kukova usmjerite na - lice! Ona upozorava da je zapravo šećer taj koji stvara bore na licu. Knjigu je napisala sa dermatologom Patrišom Feris i objasnila šta se događa kada u krvotoku ima previše šećera. “On počinje da napada vašu kožu”, kaže Alpert. “Sav taj šećer utiče na kolagen i elastin i sjajne ćelije kože pretvara u čvrste, krute stvari koje prouzrokuju opuštanje kože, boranje, odnosno sve ono što ne želimo da vidimo na licu”. U knjizi je opisano kako da se smanji želja za šećerom. Proces započinje trodnevnom detoksikacijom, a traje ukupno tri nedjelje. “To uopšte nije lako. Studije po-

kazuju da je odvikavanje od šećera slično odvikavanju od kokaina i drugih teških droga. Ljudi postaju depresivni, tresu se, mrzovoljni su i uopšte nije lijepo biti u njihovom društvu”. Onima koji nijesu spremni da visokokalorični kolač zamijene, recimo, hladnom piletinom, savjetuje da pojedu neku voćku i namirnicu bogatu proteinima. Uzbuđenje će biti manje, ali će zato nivoi šećera u krvi biti znatno stabilniji, a lice duže zategnutije, elastičnije i, naravno, ljepše.

lEPEZA

Modni detalj za ovo ljeto

SAVJETI

Osjećajte se dobro u bikiniju Ako se ne osjećate prijatno dok šetate po plaži u bikiniju, ovi savjeti bi mogli da vam budu od velike pomoći!

● IskorIstIte prIsustvo voljenIh

Kad ste u društvu nekoga do koga vam je stalo i uživate da sa tom osobom provodite vrijeme, imaćete važnijih stvari na pameti od brige o tome kako izgledate u bikiniju. Ta osoba će vam sigurno udijeliti pokoji kompliment, a to je najbolji način za podizanje samopouzdanja.

● IgnorIšIte ljude oko sebe Važno je shvatiti da su ljudi oko vas isto, možda još i više, zaokupljeni svojim problemima, pa im to kako vi izgledate nije najvažnije. Velike su šanse da su i oni nesigurni

u svoj izgled. Zato se opustite i uživajte u vremenu koje provodite na plaži ili pored bazena.

● pazIte na dobro držanje Uspravno držanje vas može učiniti naizgled mršavijima, višima i djelovaćete kao da “pucate” od samopouzdanja. Stanite uspravno, uvucite stomak i dišite. Ne samo da će ovo poboljšati vaše fizičko držanje, nego dokazano popravlja i samopouzdanje.

● korIstIte maramu Ovaj komad odjeće savršen je kad želite da sakrijete djelove tijela koje još nijeste spremni da pokažete. Maramu možete nositi na stotinu načina i ne samo da će sakriti djelove kojima nijeste pretjerano zadovoljni, nego ćete izgledati elegantno i moderno.

● dobro se opremIte Modni dodaci odličan su način da preusmjerite pažnju sa svoga tijela, ako se ne osjećate prijatno. Veliki šešir, naočare za sunce, upečatljiva obuća ili minđuše stvoriće oko vas auru šarma i modnog stila. Sve dok ne pretjerate s modnim dodacima, oni vam i te kako mogu pomoći kad je samopouzdanje u pitanju. ● kupIte pravu velIčInu Veličina i kroj ključne su stavke prilikom odabira i kupovine svakog komada odjeće, ne samo bikinija. Većina žena pravi istu grešku: kupuje odjeću koja je za jedan ili dva broja manja. Ovo neće učiniti da izgledate seksi – potpuno suprotno! Ne samo što ćete izgledati smiješno, već ćete privući pažnju na djelove tijela kojima se baš i ne ponosite. Niko neće gledati koju veličinu nosite - nego vas. U bikiniju primjerene veličine izgledaćete mnogo bolje nego u onom koji je premali.

Zašto ovoga ljeta ne biste spojili lijepo i korisno, hladili se pri nepodnošljivim vrućinama i imali trendi modni dodatak? U kulturama Kine i Japana vladari su na dvorovima imali umjetnike koji su se bavili ukrašavanjem lepeza crtežima i stihovima. Kroz vjekove lepeze su se usadile duboko u kulturu ovih zemalja i s vremenom postale jedan od sino-

nima za istočnu kulturu. Danas ih možemo naći u raznim modelima i bojama, a odgovaraju stilu svake žene. Perje, čipka, svila, drvo, bambus i mnogi drugi materijali koriste se u izradi ovog praktičnog i korisnog ljetnjeg modnog dodatka. Budući da su i ljetnje noći vrele, nemojte lepezu zaboravljati ukoliko izlazite u klub ili idete negdje gdje ima puno ljudi.

INoVATIVNo

Novi dizajn cipela Cipele su oduvijek bile najbolje prijateljice svih pripadnica nježnijeg pola. Međutim, moda je toliko napredovala da se dizajneri cipela sve češće odlučuju da svoje smjele ideje sprovedu u djelo, a samo hrabre žene su spremne da to isto stave na svoja stopala. Ukoliko ste ljubitelj životinja, ali i neobične mode, ovaj modni trend će vas naprosto oduševiti. Dizajneri cipela dosjetili su se da naprave blesave cipele koje svojim oblikom podsjećaju na pojedine primjerke životinjskog carstva. Ovaj modni trend svakako je namijenjen hrabroj i samopouzdanoj dami koje se neće buniti zbog svih pogleda koji će biti upereni u njena stopala. Štaviše, uživaće u ubiranju sve te silne pažnje i hodaće podignute glave. Jer, ove neobično blesave cipe-

lice oslikavaju karakter nekoga ko ne mari za društvena pravila i norme i koji živi po sopstvenim aršinima. One su odlika hrabrih, neustrašivih i samopouzdanih žena koje vole da se igraju u životu. A kako i ne bi kad je samo jedan? Baš zbog toga ga i treba živjeti drugačije, a to je ono što upravo propagiraju ove cipele.


34 Žena

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

Komunikacija i razvoj djeteta

Bogatstvo rječnika određuje koliko će dijete biti uspješno u školi, a nova istraživanja pokazuju da na razvoju vokabulara može da se radi i prije nego što djeca počnu da pričaju. Stručnjaci savjetuju roditeljima da što više pričaju svojim bebama, čak iako one još ne mogu da im odgovore. Što više odrasli pričaju, to će više riječi djeca naučiti. Čak i neverbalni znaci, kao što je pokazivanje na različite objekte u okruženju, mogu da pospješe razvoj vokabulara. Nije važan samo kvantitet izgovorenih riječi, već i učenje o stvarima u okolini može povoljno da utiče na razvoj djece. Da bi došli do ovog zaključka, istraživači sa Čikago univerziteta snimili su 50 roditelja u interakciji sa svojom djecom starom od 14 do 18 mjeseci. Kako bi detaljno istražili ovu temu, naučnici su razdvojili snimke roditelja koji koriste verbalnu od onih koji su se fokusirali na neverbalnu komunikaciju, a zatim izdvojili ključnu riječ iz 10 različitih i spojili ih u jedan snimak, tako što su preko riječi stavili zvuk da se riječ ne bi čula, piše Tajm. Zatim je 218 odraslih osoba odgledalo ovaj video-snimak, pogađajući koju su riječ roditelji izgovarali. Jednostavno, trebalo je da čitaju sa usana. Naučnici su definisali situacije u kojima su učesnici lako mogli da pogode riječ – na primjer, pogodili su da je riječ “knjiga” izgovorena u trenutku kada je dijete hodalo ka polici za knjige. Nakon nekoliko godina, kada su djeca krenula u obdanište, naučnici su uporedili bogatstvo rječnika među djecom i ispostavilo se da su “pobijedila” djeca čiji roditelji koriste i neverbalnu komunikaciju. Ovakvim načinom razgovora sa djetetom, riječima se daje novi kontekst i to znatno utiče na dječji vokabular.

MENTALNO ZDRAVLJE

Plašite li se uspjeha

Č

ovjek može biti uspješan u nekim oblastima života (u poslu ili u emotivnim vezama, na primjer), a neuspješan u drugim važnim aspektima. Neuspjeh u jednom segmentu, jednoj značajnoj oblasti života, ograničava nam doživljaj uspješnosti u cjelini i umanjuje uživanje i u onoj oblasti u kojoj smo uspješni.

Često ljudi imaju osjećaj da je uspjeh nešto što ih je mimoišlo, nije im “se dalo”, nijesu imali sreće, drugi su ih ometali. Uspjeh i neuspjeh su, međutim, u najvećoj mjeri, rezultat svih izbora koje smo pravili u životu, nešto što smo izabrali svojim postupcima. Možda nijesmo svjesni načina kojima svojim ponašanjem određujemo buduće ishode našeg života, uspjehe ili neuspjehe, ali to što nijesmo svjesni ne mijenja posljedice. Svjesnost o sopstvenom uticaju na uspjehe i neuspjehe je prvi uslov koji moramo ispuniti da bismo preokrenuli stvari i stekli utisak da upravljamo svojim životom. Šta je potrebno da znamo? - Šta stvarno želimo. To znači prepoznavanje svojih suštinskih želja. Svako od nas je stvoren za

nešto, ima svoju “svrhu postojanja”, u nečemu je najbolji. Ukoliko se ne ostvari suština, ne može se ni doživjeti osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti. - Realistično prepoznavanje i razvoj sopstvenih kapaciteta. Neki ljudi precjenjuju, a neki potcjenjuju svoje kapacitete. Realno odmjeravanje sopstvenih kapaciteta i realistično postavljanje ciljeva od ključnog su značaja za uspjeh. Pored toga, bitan je i odnos osobe prema sopstvenoj nadarenosti - odgovornost prema njoj i spremnost da je razvija. - Ciljevi kojima težimo, vizija, jasno i realistično viđenje ciljeva i postavljanje istih. - Prioritet. Sposobnost uočavanja prioriteta, važnih segmenata i rješavanja po hijerarhiji važnosti. - Strategija. Planiranje naje-

fikasnijeg načina za ostvarenje uspjeha. - Odbacivanje samoobmane i oslobađanje istine. - Odgovornost i hrabrost. Spremnost da se odgovori svim zahtjevima koje situacija nalaže, ali i spremnost da se suočimo sa rizicima, da “iskoračimo” iz sigurne zone, zone komfora. Između ostalog, važno je da imamo motivaciju, podršku najbližih, vjeru u sebe i druge, zdravlje i da smo sposobni za ljubav i rad. U ostvarivanju ovih zadataka na putu do uspjeha ljudi često opstruiraju sami sebe. Jedan od ključnih razloga tih opstrukcija je strah od uspjeha. Zašto bi se neko plašio uspjeha koji želi? - Izbjegavanje dovršavanja nekog cilja može biti povezano i sa strahom od osjećaja neispunjenosti nakon dostizanja cilja. Može se dogoditi da se osjećamo neispunjeno čak i kada ostvarimo uspjeh. To je ono stanje kada poslije uloženog napora i truda na kraju osjećamo prazninu. Često čujemo onu

frazu “osjećam se kao izduvan balon”. Uspjeh, znači, nije donio zadovoljstvo, satisfakciju. Ovo se dešava obično kada se ciljevi loše postave ili kada nijesmo ostvarili istinske želje, one naše autentične, iskonske želje i planove. Strah od uspjeha je, kao što smo mogli već da zaključimo, obično, osjećanje koga nijesmo svjesni, ali su njegove posljedice vidljive. Posljedice u vidu samodestruktivnog ponašanja, nesposobnosti rješavanja problema, gubitka motivacije, hroničnog postizanja manjeg uspjeha i ako su sposobnosti za uspjeh mogo veće, osjećanje krivice i anksioznost kada se postigne uspjeh, pesimizam, negativnost, najčesće u smislu “kraja prije početka” – što bih nešto počinjao i onako nema smisla. Postavite koristi i štete od potencijalnog uspjeha jedne do drugih. Šta dobijate, a šta gubite. Ako biste svaku korist i štetu ocijenili ocjenom od 1 do 10 i sabrali rezultate “za” i “protiv”, šta bi pokazala vaša računica? Da li je, ipak, “isplatljivije” izabrati uspjeh?

DUGE VEZE I BRAK

ISTRAŽIVANJE

Mitovi i istine o seksu Sve rjeđe vodimo ljubav Iako je reproduktivni sistem žena važan za njihovo zdravlje, ali i opšte dobro raspoloženje, mnoge žene još uvijek veoma malo znaju o njemu. Posebno je problem to što neke žene vjeruju u stvari koje su zapravo mitovi. Žene su seksualno najuzbuđenije prije ovulacije I da i ne. Iako su neka istraživanja pokazala da su žene seksualno najaktivnije prije ovulacije, to je individualna stvar. Kako tumače stručnjaci, jak seksualni libido vidljiv je kod nekih žena u tom dijelu mjesečnog ciklusa, ali nije kod svih. Druge žene navode kako ne primjećuju da u tom razdoblju osjećaju pojačanu seksualnu želju. Uriniranje poslije seksa može spriječiti pojavu urinarnih infekcija Vjerovatno ste već čuli da uriniranje nakon seksa smanjuje šansu za pojavu urinarnih infekcija i to je istina. Stručnjaci objašnjava-

ju da se uriniranjem zaista mogu eliminisati bakterije koje su ušle u urinarni trakt i koje mogu dovesti do raznih infekcija. Za vrijeme menstruacije ne možete da zatrudnite Ovo je vjerovanje većine žena, ali nije baš sto posto tačno. Naime, vrlo je velika vjerovatnoća da nećete zatrudnjeti tokom menstruacije, ali je ipak moguće da se to i dogodi. Neki stručnjaci tumače kako žene koje imaju kraći ciklus mogu zatrudnjeti ako se upuštaju u polne odnose tokom pretposljednjeg ili posljednjeg dana menstruacije. Stidne dlake imaju svrhu Iako danas žene na genitalijama žele što manje dlaka, one imaju svoju svrhu. Stručnjaci ističu kako stidne dlake štite osjetljivu kožu na tom dijelu tijela, a posebno su važne za stidne usne koje su nježne i osjetljive. Dlake, dakle, sprečavaju da se inficiraju ti osjetljivi djelovi.

Nakon četiri godine veze ili braka parovi u seksu uživaju samo nekoliko puta mjesečno, a čak 15 odsto onih koji su izdržali zajedno 15 godina vodi ljubav samo nekoliko puta godišnje. Odnosi počinju da gube seksualnu iskru nakon samo godinu, navodi se u novoj studiji koja otkriva da u prvih 12 mjeseci razdoblja “medenog mjeseca” 15 odsto parova vodi ljubav svakodnevno, u poređenju sa samo pet odsto ostalih parova, piše Mejl onlajn. Više od polovine parova koji su zajedno do četiri godine vodi ljubav nekoliko puta nedjeljno. Nakon četiri godine taj se broj umanjuje na samo nekoliko puta mjesečno kod 43 odsto parova. Od parova koji su izdržali 15 zajedničkih godina, 15 odsto ih je intimno samo nekoliko puta godišnje. Spavaće sobe parova koji su dugo u vezi nijesu prostor užitaka budući da 40 procenata opisuje svoj seksualni život samo “OK” i priznaje da bi seks mogao biti bolji. Više od tri četvrtine ih misli

da bi se mogli više potruditi u krevetu, a na pitanja što bi trebalo da učine da zapale strast, 33 odsto ispitanika je odgovorilo da bi lubrikanti spasili stvar, 24 odsto ih vje-

ruje da bi gledanje pornića moglo začiniti seksualni život. Za razočaravajućih 17 odsto isključivanje svijetla u spavaćoj sobi vrhunac je njihovih napora.


Žena 35

PONEDJELJAK. 8. 7. 2013.

ZANIMILJIVO

Kako glas utiče na karijeru Upravo glas, i to mnogo više od sadržaja govora, može da utiče na to kako će vas okolina doživjeti. Sigurno vam se dogodilo da na nekom video-snimku ili audio kaseti čujete svoj glas i pomislite kako vam je tuđ. Teško vam je da povjerujete da vi tako zvučite. Boja vašeg glasa, kao i jačina, mogu da vam unazade ili unaprijede život. Kako? Visoki tonovi, hrapav i nazalan govor smetaju kolegama, dok snažan i miran glas donosi šanse za napredovanje na po-

slu. Kompanija iz Teksasa, specijalizovana za komunikacije, sprovela je istraživanje koje je pokazalo ne samo to da glas osobe snažno utiče na način na koji nas drugi vide, već i da je glas spikera dvaput važniji od sadržaja onoga što on čita. Nasnimljeni glas spikera analiziralo je hiljadu slušalaca i deset stručnjaka. Osobe koje su slušale grube, slabe, usiljene ili mirne glasove procijenile su da oni pripadaju negativnim, slabim, strasnim ili napetim osobama. Ljudi

sa normalnim glasom ocijenjeni su kao uspješni, društveni, pametni, seksepilni. Studija je pokazala da su nam iritantni ljudi koji govore preglasno, kao i oni koji daju izjave kao da postavljaju pitanja i završavaju riječi kao da reže. Za takve ljude procjenjujemo da im je neprijatno ili da ih nešto boli. Međutim, i za njih ima spasa, jer stručnjaci tvrde da se uz pomoć terapije i vježbi iritantan glas može promijeniti i postati prijatniji.

OPREZ

Zašto ne lomiti tablete Bilo da su hronični pacijenti koji svakodnevno uzimaju terapiju, ili samo povremeno popiju neki lijek, mnogi ljudi uzimaju polovinu tablete, da bi time prepolovili dozu koju uzimaju. Ali ovu praksu farmaceuti nikako ne preporučuju, već savjetuju da se tablete nikako ne lome. “Filmovane tablete su obložene s razlogom, najčešće da bi se spriječilo rastvaranje i dejstvo lijeka u želucu, kao i da bi se zaštitila sluzokoža želuca od agresivnih materija iz lijeka, zato se nikako ne preporučuje da se tablete lome”, kazao je jedan od farmaceuta. “Na primjer, ako filmovani aspirin lomite, nestaje zaštitno dejstvo omotača lijeka na sluzo-

kožu želuca”. Lomljenjem nekih ljekova mijenja se farmakološka formulacija, ne dijeli se pravilno doza, a kod nekih, višeslojno obloženih ljekova, s komplikovanim načinom otpuštanja lijeka, mijenja se kompletno dejstvo lijeka, sa nepredvidljivim učinkom. Prema riječima medicinara, neki ljekovi se eventualno mogu lomiti, i to obično oni koji već imaju utisnutu liniju, mada postojanje linije nije siguran znak da se ta tableta smije dijeliti na pola. Najbolje je dijeliti samo one ljekove gdje je to jasno naznačeno u uputstvu za lijek, ili ako pacijenti dobiju takav savjet od ljekara ili farmaceuta.

ELIKSIR ZDRAVLJA

N

ISPRAVITE LOŠE NAVIKE

ZA DO K JE

TO RA

P I TA

Čaša piva dnevno čuva srce

Namirnice koje brzo tope celulit

Već dva do tri sata sata nakon ispijanja pola litra piva dolazi do omekšavanja aorte i podsticanja bolje cirkulacije, zbog čega je rizik od srčanog udara za trećinu manji. Ovo je još jedan izgovor da se tokom vrelih ljetnih dana rashlađujete svojim omiljenim alkoholnim pićem. Pola litra piva na dan može poboljšati zdravlje srca, jer čini arterije fleksibilnijima i podstiče cirkulaciju, pokazala je studija grčkog Harkopio univerziteta. Kako tvrde naučnici, umjereno pijuckanje piva vrlo je korisno za organizam, a efekat na bolji protok krvi je vidljiv već nakon tri

sata. Podaci govore da flaša piva na dan smanjuje rizik od srčanog udara za trećinu, dok bezalkoholno pivo nema taj učinak na organizam. Naučnici su bolju prokrvljenost srca testirali prema krutosti aorte, koja je nakon jednog piva postala fleksibilnija. Oni smatraju da je za dobar učinak piva na kardiovaskularni sistem zaslužna kombinacija antioksidanata i alkohola, a tamno pivo ima još bolji efekat od svijetlog. Ipak, ljekari ističu da ne trebalo svakodnevno pretjerivati s alkoholom, jer tada on ima suprotan efekat na zdravlje i doprinosi razvoju raznih bolesti.

UREDITE SAN

Loše spavanje i gojaznost

Poštovani, nakon odrađenog ct tomograma kroz regiju lumbosakralne kičme dobio sam sljedeću dijagnozu: očuvana visina i korporalni poredak pršljenskih tijela. Očuvana širina i. v. prostora. Na nivou l4-l5 prisutna cirkularna disk protruzija sa obostranim suženjem recesusa. Na nivou l5-s1 prisutna dorzometrijalna protruzija i. v. diska. Možete li mi reći šta je to, koliko je opasno i da li mogu da nastavim da se bavim sportom koji uključuje i dizanje tegova? Hvala. Poštovani, Ovaj nalaz ukazuje na iskakanje intervertebralnog diska. Glavno pitanje je koliko su izražene tegobe. U svakom sličaju će do njih doći, ako ih već nema. Potrebne su vježbe za jačanje mišića kičmenog stuba.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Pravilnom ishranom možete znatno da ublažite celulit, a u kombinaciji sa fizičkom aktivnošću i da ga potpuno eliminišete. Nije potrebno da držite dijete i da se izgladnjujete, jer i mršave djevojke imaju ovaj problem, već je bitno da u jelovnik uvrstite prave namirnice. Izbjegavajte mesne prerađevine i namirnice koje sadrže visok procenat masti i soli. Ako ne možete bez crvenog mesa, izbjegavajte da ga pržite, već ga kuvajte ili grilujte na roštilju. Svakodnevno jedite ribu i morske plodove. Jaja jedite tvrdo kuvana, nikako kao kajganu ili “na oko”, koja se pripremaju na ulju. Izbjegavajte slane i kalorične sireve kao što je feta, umjesto nje i kačkavalja jedite mladi sir od kozjeg i kravljeg mlijeka. Povrće konzumirajte u svježem stanju ili

ga kratko pripremite na pari, jer dugim kuvanjem gubi dragocjene sastojke. Salate začinjavajte svježim začinskim biljkama (bosiljkom, peršunom, nanom, mirođijom, ruzmarinom...), maslinovim uljem i limunovim sokom umjesto sirćeta. Zaboravite na šlag, slatku pavlaku i poslastice koje su bazirane na njima, jedite voćne salate za desert, poslastice sa medom, sutlijaš, griz. Potpuno izbacite kupovne sokove iz upotrebe, gazirane i negazirane. Što češće pijte napitke od svježe cijeđenog voća i povrća koji su zdravi i bogati voćnim šećerima, mineralima i vitaminima. Protiv celulita se naročito preporučuju celer, šargarepa i paradajz. Jedite svaki dan u približno isto vrijeme, što sporije i dobro sažvaćite svaki zalogaj.

Kako spavanje može da utiče na tjelesnu težinu nije u potpunosti jasno, ali je činjenica da “nespavanje povećava težinu”. Neke studije su pokazale da nedostatak sna utiče na hormone koji pomažu u kontrolisanju apetita. Drugi istraživači su došli do zaključka da ljudi jedu više da bi nadoknadili izgubljene efekte sna. Donedavno je bilo malo kvalitetnih studija koje su istraživale vezu između spavanja, ishrane i debljanja. Da bi popunili tu prazninu, istraživači su regrutovali 225 zdravih, negojaznih osoba (starosti od 22 do 50 godina), da žive u laboratorijskim uslovima od 12 do 18 dana. Nasumično su odabrali učesnike i podijelili ih u dvije grupe, posmatrajući ih pet dana u nedjelji: prva grupa je provodila četiri sata dnevno u krevetu, od čatiri do osam sati ujutru, a druga grupa je imala “neograničen san”, što je značilo da su provodili oko 10 sati u krevetu, od 22 sata uveče do osam sati ujutru. Tokom dana, ljudi su imali redovne obroke, a takođe im je omogućeno da mogu da jedu u bilo koje drugo vrijeme, hrana im je uvijek bila na raspolaganju ukuhinji. To šta su jeli od hrane i njihova tjelesna težina pomno su praćeni tokom istraživanja, tako da su istraživači mogli uporediti dvije grupe i vidjeti da

li ograničen san povećava šanse za debljanje i gojaznost. Istraživači su takođe pratili koliko kalorija koja grupa ljudi konzumira svakoga dana. Ljudi sa ograničenim spavanjem jeli su više nego oni iz grupe sa “neograničenim spavanjem”. Zanimljivo je da su sve ekstra kalorije (oko 550 dnevno, u prosjeku) od hrane konzumirane između 10 časova prije podne do četiri sata ujutro u stvari konzumirane kasno noću. Ispitivane osobe su pojele više kalorija kasno noću nego u drugim periodima dana. U prosjeku, ljudi sa ograničenim spavanjem (četiri sata dnevno) stekli su skoro kilogram težine tokom istraživanja (desetak dana), dok su osobe sa neograničenim snom ostale na istoj kilaži.


36 Žena

PONEDJELJAK, 8. 7. 2013.

SOMELIJERSKI KUTAK

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Sufle od narandže

SASTOJCI:

200 g brašna 3 kašičice praš ka za pecivo 1 kašičica soli 100 g putera 100 g rendanog kačkavalja Za premazivan je: malo mlijeka Za posipanje: 50 g parmezan a

Desert

Pileći kroketi

Kako odabrati pravi šampanjac

Operite pomorandže. Zasijecite im vrh i dno (kako bi stajale). Presijecite ih na pola, izvadite sredinu i od nje iscijedite sok. Na blagoj vatri u tiganju rastopite puter, gustin, kakao, sok od pomorandže i šećer u prahu. Kuvajte uz stalno miješanje dok se ne zgusne. Sklonite s vatre i dodajte jedno po jedno žumance da se sve sjedini u glatki krem i ohladite. Bjelanca umutite u čvrst šlag i pomiješajte s kremom. Napunite izdubljene pomorandžine kore i pecite na 250 stepeni 15 minuta.

SASTOJCI:

Štapići sa sirom Brašno pomiješajte sa praškom za pecivo u posudi ili na radnoj površini. Napravite udubljenje u sredini i dodajte so i jaje. Pomiješajte s jedim dijelom brašna i napravite gustu masu. Dodajte parčiće ohlađenog putera i rendani kačkavalj i umijesite glatko tijesto. Stavite ga u celofan ili kesu, pa u firžider da se ohladi. Razvaljajte ga na debljinu od tri milimetra, isjecite štapiće, premažite ih mlijekom i pospite parmezanom. Rernu zagrijte na 200 stepeni. Štapiće stavite u pleh i pecite 10-15 minuta na temperaturi od 180 stepeni.

600 g pilećeg bi jelog mesa 25 g putera 1 kašika brašna 2 dl mlijeka 1 kg krompira mješavina zači na kari Za paniranje: 2 jajeta 150 g brašna 150 g prezli 4 dl ulja

Pileće bijelo meso obariti u slanoj vodi pa ga ocijediti od suvišne tečnosti. Ohlađenu piletinu sitno isjeckati. U manjoj šerpi otopiti puter, a zatim dodati kašiku brašna i kratko propržiti. Postepeno dolivati mlijeko i neprestano miješati dok se ne zgusne. Pred kraj kuvanja začiniti po ukusu. U sjeckanu piletinu postepeno dodavati bešamel sos i miješati dok se ne dobije smjesa pogodna za oblikovanje. Od pripremljene smjese nauljenim rukama oblikovati krokete. Krokete uvaljati u brašno, zatim u umućena jaja i na kraju u prezle.

POSLASTICA

Knedle od griza u sosu od kajsija

Bilo da su slane ili slatke, griz knedle su prosto neodoljive. A tek u kombinaciji sa kajsijama i bademom... Probajte! Sastojci: 250 ml mlijeka kašičica rendane kore limuna so 80 g pšeničnog griza 1 jaje 1 konzerva kajsija kašika meda 50 g maslaca 70 g krupno mljevenog badema 3 kašike šećera u prahu Priprema: Skuvajte mlijeko sa korom limuna i malo soli. Umiješajte griz

i miješajte stalno dok se ne skuva (ili smanjite vatru i poklopite da se potpari). Umućeno jaje umiješajte u masu sa grizom i ostavite da se ohladi. Kajsije sa sokom i medom izmiksajte štapnim mikserom. Od mase sa grizom napravite 10 knedlica i pažljivo ih spustite u malo posoljenu slanu vodu koja vri. Na umjerenoj vatri kuvajte ih 5-10 minuta, dok ne isplivaju na površinu. Izvadite ih i ostavite da odstoje na kuhinjskoj salveti. Maslac zagrijte u tiganju i u njemu propržite krupno mljeveni badem. Dodajte knedlice i kratko ih propržite. Knedlice pospite šećerom u prahu i servirajte ih sa sosom od kajsija.

SASTOJCI:

6 većih pomoran dži 1 kašika putera 6 kašika gustin a 6 kašika šećera u prahu 4 jaja 2 kašike kakaa

Pjenušavo vino je opšti naziv za sva vina koja su dva puta prošla vrenje u flaši, buradima ili velikim vinskim cistjernama. Zajedničko im je da imaju najmanje 10 odsto alkohola, a mogu biti bijela ili roze. Šampanjac Iako se koristi za bilo koje pjenušavo vino, ime šampanjac bi smjela da nose samo pjenušava vina proizvedena u usko ograničenoj oblasti Francuske. U šampanjac idu samo tri vrste grožđa i to isključivo pinot noir, pinot meunier i chardonnay. Pije se rashlađen na sedam stepeni, jer ako je topao mjehurići se rasprše i čarolija nestane. Sekt Najpopularnije domaće pjenušavo vino u Njemačkoj je sekt. Njemci su se toliko izvještili u pravljenju pjenušavih vina da je njihov sekt u posljednje vrijeme teško razlikovati od “pravog” šampanjca. Proseko Bijelo pjenušavo vino proseko (prosecco) potiče iz pokrajine Veneto u Italiji. Ovo vino ima niži procenat alkohola, pa je zato i omiljeno

među ljudima koji žele da uživaju u vinu, a da se opiju. Kava Pjenušavo vino uglavnom iz Katalonije, ali i nekih drugih pokrajina u Španiji. Pravi se po tradicionalnom receptu, vrenjem u flašama, a ime potiče od latinske riječi “cava” što u prevodu znači pećina. Naime, u početku se vino tokom vrenja odlagalo u pećine koje su imale pogodne termičke uslove. OTVARANJE BOCE “Pucanj” šampanjca, koji je često simbol i pratilac trijumfa i veselja, nažalost znači i veliki gubitak dragocjenog gasa i mehurića. Postoji izreka da je pucanj šampanjca veliki užitak za čulo sluha, ali gubitak za čulo ukusa. Zato, ukoliko želite da osjetite vrhunski ukus šampanjca, bocu treba da držate pod uglom od 45 stepeni, jednom rukom držite čep, a drugom lagano okrećete osnovu boce, sve dok ne čujete zvuk nalik uzdahu. Visoka čaša sa nožicom je idealna za šampanjac jer se u njoj mjehurići mogu najduže zadržati.

PRIRODNI LIJEK

Kardamom pojačava apetit Kardamom potiče iz Indije i pripada porodici Zingiberaceae. Biljka je visoka od jednog do tri metra, sa velikim listovima i bijelim cvjetovima. Plod je mahuna koja sadrži osam do 16 sjemenki zelene ili crne boje veličine i teksture zrna bibera. Sjemenke imaju izražen ljutkast ukus i od njih se i dobija začin. Kardamom je bio poznat još u Persiji preko koje je prije više od 3.000 godina došao u Evropu. Koristili su ga i stari Grci i Rimljani, ali ne toliko u ishrani koliko u proizvodnji parfema. Danas se najviše koristi u Indiji i na Bliskom istoku kao dodatak pirinču, voću, pekarskim proizvodima, poslasticama, kafi, likerima, vinu, mesu, marinadama i kobasicama. U Njemačkoj, Rusiji, i Skandinaviji najčešće se koristi u pripremi poslastica, naročito čokolade, a u Francuskoj i SAD-u koristi se u proizvodnji parfema. Stavlja se i u neke vrste senfa, a najviše kao jedan od začina za kari. Dobro se slaže sa karanfilićem. Izuzetno je bogat mineralima (kalcijum, magnezijum, fosform gvožđe, cink, bakar i mangan), a od vitamina sadrži vitamin C, tiamin, riboflavin, niacin, i B6. Kardamom povoljno utiče na probavni sistem, ublažava problem nadimanja, žgaravicu, pojačava apetit, sprečava mučninu i povraćanja. Diuretik

je, smanjuje krvni pritisak, čisti organizam od toksina, pomaže kod astme, alergija. Ulje kardamoma često se koristi u masaži za opuštanje mišića i ublaža-

va upale. Ako se doda u vodu dobija se tečnost za ispiranje usta, osvježava dah. Čaj ublažava depresiju i pomaže kod upale grla. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama.


37

PONEDJELJAK, 8. 7. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069148 Podgorica, Donja Gorica, porodična kuća lux 460m2, plac 500m2, cijena 195.000e. Može dokup plac. Kombinovano plaćanje: keš, obezbijeđen kredit od 50-80.000e. Tel.067/824411

AS NEKRETNINE PRODAJA

-T.Put „Cijevna“, 89m2 / IV, 78.000e - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -S.A”SPONA, 70m2 / II, 61.000e -Centar, N.Miloševa, 21m2 / I, 33.600e -Zabjelo, 28m2 / II, 28.000e, nov -Kod Univerziteta, 42m2, vis.priz. 47.000e -D.bolnica, 38m2 / I, 41.000e, nov -B.S.P.Cetinjskog, 45m2 / IV, 51.000e -Delta “Čelebić”, 53m2 / V, 65.000e, useljiv

IZDAVANJE

Novaka Miloševa 32

„Gintaš“, 70m2 / I, 270e, namj. Gintaš, 40m2, namj. 200e Delta „Čelebić“, 50m2 / V, 300e, namj. Delta „Abex“, 40m2 / II, 220e, prazan S.A. Bulevar, 64m2 / I, 200e, prazan Centar, 42m2 / I, 300e, namj. Vez.most, 70m2 / I, 300e, prazan B.Jedinstva, 85M2 / I, 450e, namj. Blok V Vojna, 80m2 / IV, 350e, namj. Centar, 80m2 / I, 450e, namj.

asnekretnine@t-com.me

PRODAJA Kralja Nikole, 26,5m2/I, namj., 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar Kod Sportskog, 42m2/II, 45000e V.most, 45m2/I, 51500e, odličan Delta (Univerzitetska), 53m2/V, 59500e, odličan S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 V.Karadžića, 43m2/IV, 63000e, nov Blok VI (R.kula), 79m2, 74000e, odličan J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ljubović (kod Kodre), 85m2/I, 85000e sa garaž. Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

IZDAVANJE

Ispod Gorice, 56m2/II, namj., 400e, sa garažom V.most, 25m2/I, namj., 200e V.Karadžića, 45m2/III, namj., nov, 350e Zagorič (Cijevna), 40m2/II, namj., nov, 350e Kod hotela ‘’City’’, 45m2, namj., 320e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e S.A. (Čelebić), 28m2/V, namj., 200e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

Prodajem kuću u Danilovgradu 80+80 kvadrata i pomoćni objekat od 45 kvadrata na placu 1.800. Cijena 111.111,00 e. Može zamjena za manji stan ili kuću u PG. Tel.067/303-233 Prodajem kuću 250 m2 na placu 800 m2 u Kotoru Dobrota. Tel.069/657-104

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 Izdajem nenamješten jednosoban stan, 64m2, na Starom aerodromu, u zgradi, prvi sprat , Ulica Veljka Vlahovića ,novogradnja ,cijena 200e. Tel.069/464-135, 068/315551 Izdajem jednosoban nenamješten nov klimatizovan stan u stambenoj zgradi na Starom aerodromu, druga faza. Tel.069/446-327

Prodajem manju garsonjeru u Podgorici. Novogradnja, polunamještena, drugi sprat. Tel.069/485-235, 067/639969 Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica-Zabrđe sa ekstra pogledom na more. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje maslina. Vlasnik. Te.067/850-510

Izdajem jednosoban nenamješten stan u Podgorici. Ulica slobode. Tel.067/502-217

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1756: Ljubovic, 81/pr n 62: P.Morace, 59/IV 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 1810: Zabjelo, 76/IV 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 289: Blok V, 60/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II 850: P.Morace,56/I

635: St.Aerod, 50/VI 472: St.Aerodr, 41/II 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 418: St.Aerodr, 78/V 1979:P.Morace, 38/I 2064:St.Aerodr, 59/I 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI 1138: Blok V, 75/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2130: Delta, 56/V n 150: Centar I, 80/III n 2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

K Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250e. Tel.067/666-966 Izdajem jednosoban nenamješten komforan stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, interfon, klima, dvije terase, parking. Tel.067/439-702 Izdajem namješten jednosoban stan u Staroj varoši iznad Skalina, 150 eura. Tel.067/625-157

Izdaje se poslovni prostor, pogodan za sve vrste djelatnosti . Ukupne povrsine 76m2, II nivoa ( 40m2 prizemlje + 36 m2 suturen ) Poslovni prostor se nalazi iza Delte, kod Krivog mosta,cijena izdavanja vrlo povoljna. Kontakt telefon za sve informacije +38267279496 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Kupujem jednosoban stan u Podgorici. Tel.069/407-346

SOBE Izdajem dvokrevetne sobe (kuhinja, kupatilo) zaseban ulaz, blizu Palade. Tel.067/555-065, 069/305-363

POSLOVNI PROSTOR Prodajem kiosk (trafiku ), u Beranama kod autobuske stanice, sa frižiderom za sladoled i vertikalnom rashladnom vitrinom. Tel.069/041-263

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Podgorica, Donja Gorica, placevi 760m2, 870m2, 1.750m2 i 3.360m2. Sve urbanizovano. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20.000 do 70.000 e. Tel.067/824-411 Prodajem plac na planini Jelovici kod Berana. Tel.069/041-263

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629


38

Ponedjeljak, 8. 7. 2013.

MALI OGLASI Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Regitracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Profesionalno. Tel.068/222-188 Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše knjigovodstvene usluge. Povoljne cijene knjigovodstvenih i pravnih usluga. cljubo55@gmail. com Tel.069/221-974

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 300 eura. Tel.067/249-299 Prodajem reno twingo, 97. godište. U odličnom stanju, registrovan do 10. mjeseca. Tel.069/050-036 Prodajem jeep cherokee sport 2.7 crd , 2004.god. Crni, full. Tel.069/041-263

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

liČNo Penzioner u poodmaklim godinama, dobro situiran, bez obaveza, isključivo radi braka, želi upoznati Malisorku 60-tih godina. Znanje crnogorskog jezika nije uslov. Tel.069/468-488. Na poruke ne odgovaram. Muškarac želi upoznati gospođu za udobna intimna druženja. Tel.069/635-261

apaRati/opREMa Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598 Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342392

RaZNo

Kvalitetno i povoljno opremite stan od univera. Po vašem izboru izrada kuhinja, plakara, TV komoda, polica... Tel.069/319-358

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

poSao Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

plovila

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474188 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

Firmi u centru Podgorice potrebna higijeničarka. Zvati radnim danima od 9 do 15 h. 077/300-100 KUĆNi lJUBiMCi Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479

USlUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

NaMJEštaJ Prodajem viseće elemente za kuhinju - 3 komada. Tel.067/563-603

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

Ponedjeljak, 8. 7. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija: Tajna starog mosta/r 06:45 Serija :V.I.P./r 07:30 Exploziv/r 07:50 Exkluziv/r 08:10 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 10:00 Serija:Odbačena/r 10:45 Serija:Ponor ljubavi/r 11:30 Serija:Tajna starog mosta 12:15 Serija:Nesreće u vazduhu 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:V.I.P./r 14:45 Serija: Dva i po muškarca/r 15:05 Serija:Tračara/r 16:00 Dođi na večeru 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Ponor ljubavi 20:15 Serija:Tračara 21:00 Serija:Dama bez blama 21:30 Film:Danteov vrh 23:45 Serija: Nesreće u vazduhu/r

06.30 09.05 10.00 10.15

PRVA Tačno 1 13.00

RTCG 1 Dnevnik 2 19.30

11.00 12.00 12.05 12.25 13.00 13.05 14.05 15.30 17.05 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Univerzum-dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Vijesti Vijesti Hronika kotorskog festivala/r Crtana serija : Štrumfovi Vijesti Naučno – obrazovni program/r Strani dok program: Pustinjski vukovi Indije Dnevnik 1 Crna Gora uživo Serija: Djevojački institut Crtana serija :Štrumfovi Dnevnik 2 Sport Serija: Zakon i red Odjeljenje za specijalne žrtve Strani dok. program: Privatni život Dnevnik 3 Meridijani Serija:Očajni roditelji Vijesti

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Farma finale/r 14:00 City 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija: Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Serija:Premijer 16:45 Serija: Neželjene 17:15 Serija: Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Kuvanje i muvanje 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – narod pita 23:00 Teen pleme 23:10 Balkanske prevare 00:30 City 00:45 Film: Djevojka broj jedan

PINK Info Monte 18.00

06:45 10:00 10:07 10:40 11:00 11:07 11:25 12:00 13.07 13:50 14:00 14:07 14:40 16:00 16:30 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25 01:20

Boje jutra Vijesti u 10 Kako vrijeme prolazi/r Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 11 Lud, zbunjen, normalan/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti Serija:Asi/r Serija:Kad lišće pada Boje jutra Vijesti u pola 5 Serija: Silikonske ljepotice Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Kako vrijeme prolazi Serija:Asi Extra lifestyle Bez granica Vijesti u 10 Sport Ubistvo Film:Zli poručnik Extra lifestyle

VIJESTI Serija:Bandini 13.07

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Radio u boji: Summer dj 09:30 Serija 10:00 5 do 5/r 11:00 Radio u boji 11:30 Top Shop 12:00 Večera kod Džaje/r 14:00 Film/r 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Film 20:30 Film 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Radio u boji 00:30 Divlja ljepota 01:00 Ljetnji Déjà vu

ATLAS Forum 18.00

TV PREPORUKA DANTEOV VRH Prva 21.30

Hari Dalton jedan je od najiskusnijih geologa u Americi, koji je prije četiri godine izgubio svoju djevojku tokom vulkanske erupcije u Kolumbiji. Iako nevoljno, prihvata poziv svoga šefa Paula Drejfusa u gradić Dante’s Peak, gdje istoimeni vulkan prijeti stanovništvu koje slavi proglašenje mjesta drugim najpoželjnijim za život u državi. Međutim, Harijevim predviđanjima gotovo niko, uključujući i šefa, ne vjeruje, jer smatraju kako su dokazi koje je prikupio nedovoljno čvrsti. Gradonačelnica Rejčel Vando na njegovoj je strani, ali moglo bi biti kasno za sve, jer se vulkan počinje buditi.

08.30 Serija:Naša ljeta 09.15 Dok. program: Neprijateljske slike 11.05 Program za djecu 12.00 Vijesti 12.30 Film: Pjesma srca/r 15.00 Dok.program: Tragovi prošlosti 15.25 Crnogorska književnost/r 15.50 Hronika kotorskog festivala 17.00 Serija:Izlog strasti 19.00 Crtani film:Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija:Krtice 21.00 Serija:Druga porodica 21.50 Serija:Medium 22.35 Film:Učenik/r 00.05 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Serija:Medium 21.50

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Grad koji Volim 10:45 Dogodilo se... 12:30 Goleada 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:15 Gušteranje

777 Texas Holdem Poker 19.00

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:45 Trag 12:30 Tajne i ljepote Kine 13:00 Na točkovima 13:30 Bez recepta 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Dnevnik 19:55 Bez recepta 21:00 Dejan Tadić – Finansijsko tržište 22:20 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Otvorena vrata” 09.40 Gastronomad 10.00 Vesti 10.05 Lov i ribolov 10.35 Eko karavan 11.10 Via militaris - Koridor 10 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Stop sport 12.45 Serija: “Mesto zločina” 13.25 Evronet 13.35 Film: “20000 mia pod morem” 15.05 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Razglednica 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.05 Film: “Vojskovođe gospodari rata”23.05 Oko 11 23.35 Dnevnik 23.50 Serija: “Mesto zločina” 00.45 Evronet 00.50 Serija: “Stubovi zemlje” RTS 2 08.23 Zmajeva biblioteka 09.16 Mansarda 09.51 Vrele gume 10.20 Knjiga utisaka 11.00 Klinika vet 11.30 Detalj 12.00 Mokranjčevi dani 12.30 Emisija iz ekologije 13.00 Trezor 14.00 Zmajeva biblioteka 14.29 Školski pro-

gram 14.53 Mansarda 15.11Datum 15.17 Verski kalendar 15.23 Emisija iz kulture 16.05 SAT 17.25 Serija: “Heroji” 18.10 Mera za muziku 18.40 Svet zdrfavlja 19.10 Verski mozaik Srbije 20.00 Svetski izazov 20.30 Okruženje 21.20 Serija: “Heroji” 22.10 Dobro je znati 22.40 Obrazovni program 23.10 TV feljton 23.45 Tur d Frans 00.05 Rokovnik: Uhvati vetar HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 09.25 Jutarnji program 10.00 Vijesti -10.05 Dokumentarni film 11.03 Domovi Tunisa 12.00 Dnevnik 12.12 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Serija: “Naslednica s Vandavala” 13.25 Dr Oz 14.45 Film: “Tajanstvena žena” 16.25 Deca ljubavi 17.00 Vesti 17.15 Hrvatska uživo 18.15 Serija: “Miris kiše na Balkanu” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.15 TV bingo 21.35 Serija: “Borgen - sedište moći” 23.20 Film: “Pandurska porodica” 00.50 Serija: “Ludnica u Klivlendu” HRT 2 10.45 Rekonstrukcija 11.30 Serija: “Verujem u anđele” 13.00 Toskana na tanjiru 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Život s

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Zelena patrola /r. 11:28 Montena vrijeme 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:35 Dok.Program 13:20 Majstor kuhinje /r. 16:00 Serija: Distrikt 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdije/r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r. 20:02 PG Raport 21:00 Info 21:35 Istorijske paralele 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Istorijske paralele 21.35

DANAS U GRADU cvećem 15.31 Lepe kuće 16.35 Osmi kat 17.20 Serija: “Dolina sunca” 18.05 Do zvijezda zajedno 20.00 Serija: “Gli” 20.50 Konzerva 21.12 Film 22.30 Serija: “Roditelji i deca” 23.15 Serija: “Dva i po muškarca” 23.40 Serija: “Na ivici” HBO 09.45 Kejt Peri: Deo mene 11.15 Film: “Hari Poter i relikvije smrti” 13.20 Film: “Madagaskar 3” 14.50 Film: “Formula uspeha” 17.00 Film: “Hugo” 19.05 Serija: “Redakcija” 20.05 erija: “Kraj parade” 21.05 Film: “Jevrejska veza” 22.35 Serija: “Fabrika laži” 23.30 Film: “Ovo mora da je to mesto” 01. Najbolje od Kejti Morgan FOX LIFE 11.50 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 13.30 Porodično blago Džina Simonsa 14.20 Projekat Modna pista 15.10 Sudije za stil 15.55 Serija: “Džordanino raskršće” 17.35 Serija: “Džordanino raskršće” 18.25 Serija: “Očajne domaćice” 20.55 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 21.50 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 22.40 Serija. “Šapat duhova” 23.30 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 00.20 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku”

FOX CRIME 09.15 Serija: “Nepouzdani agenti” 13.15 Serija: “Mornarički istražitelji” 14.10 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 15.00 Serija: “Imitator” 15.55 Serija: “Bostonski advokati” 20.00 Serija: “Mornarički istražitelji” 20.55 Serija: “Nepogrešivi instinkt” 21.50 Serija: “Imitator” 22.45 Serija: “Zločinački umovi” 23.40 Serija: “Jedinica” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Juventus - Roma 13.00 Fudbal: Mančester siti - Borusija Dortmund 15.00 Fudbal, Arsenal TV 17.00 Fudbal, klupske televizije 19.00 Fudbal, italijanski rivali 19.30 Dnevne vesti:Nađa Komaneči 20.00 Odbojka:Brazil - Francuska 22.00 Fudbal: Montreal -Kolorado 00.00 Poker 02.00 NHL:Boston – Čikago SPORT KLUB 12.00 Tenis: ATP Baštad, prenos 18.15 Vesti 18.30 Na današnji dan 18.45 Barsa TV 19.30 Čelzi TV, pobednici Lige Evrope 20.00 Formula 1. Nirburgring, trka 22.15 Vimbldon, pregled nedelje 23.15 Barsa TV, pregled sezone 00.30 Tenis: Vimbldon, finale 04.15 Ultimat fajt - Liban

BIOSKOP CINEPLEXX

Usamljeni rendžer 17:15; 20:00; 22:00; Violet and Daisy 21:40; Velika iluzija 20:30; 22:50 Mlađi referenti 15:45; 18:00; 20:15; 22:40; Univerzitet za monstrume 3D sinhronizovan 15:30; 17:30; Univerzitet za monstrume digital sinhronizovan 16:30; Živjela Francuska 19:30 ; SVJETSKI RAT Z/3D 17:40; 19:45; 22:30 : Čovjek od čelika 3D 19:00; 21:20 ; Čovjek od čelika digital 16:00 ; Mamurluk 3 18:30 ; Čuvari tajnog kraljevstva 15:15 KIC BUDO TOMOVIĆ

Rvač 20.00

Izdanje 8.jul 2013.  

Izdanje 8.jul 2013.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you