Issuu on Google+

ZLATKO VUJOVIĆ ● 3

ČETVRTAK, 3. 1. 2013. BROJ 430/ GODINA II

JOŠ SAM ČLAN SNPa

MILAN KNEŽEVIĆ FUNKCIONER FRONTA ZA DN

●4

Lekić bi mogao osvojiti glasove i van DF-a KOLAŠIN ● 12

Pješak poginuo u udesu ANDRIJEVICA ● 4 Srđa Mašović, predsjednik opštine

SNP ljuta, DPS vjeruje u pobjedu

STANOVNIŠTVO PLJEVALJA UZNEMIRENO

Pukotina u zemlji opet prijeti

ZIMSKI PRELAZNI ROK

POTRAGA ● 12

Staridž stigao u Liverpul

Nestao Aleksandar Vraneš Dejan Kandić

S

aobraćajni inspektori će po nalogu Tužilaštva, koje je sa službenicima policije i predstavnicima Rudnika uglja pretposljednjeg dana prošle godine izvršilo uviđaj novonastalih zemljišnih pukotina, ispitati sigurnost obilaznice oko Pljevalja usljed novog slijega-

nja terena, zbog rudarskih radova u rudarskom kopu Stara cementara. Novo pucanje zemljišta i asfalta, osim kod obilaznice, vidljivo je i u naselju C, nedaleko od Jugopetrolove benzinske pumpe. Zamjenik osnovnog državnog tužioca tvrdi da su pukotine opasne i da se šire. Odgovorni iz Rudnika tvrde da nema razloga za zabrinutost. Strana 15.

KUPON

4

CG BIZNIS ● 9

Osnuju firmu, zaduže se, pa odu u stečaj

KOŠARKA

Evroliga, drugi čin

ŽENA

PSIHOLOGIJA

Trinaest odluka za srećnu vezu u 2013. SAVJETI

Namirnice za ª gašenjeº gladi


2

Tema dana

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

SPEKTAKL

EDITORIJAL

Kako je svijet dočekao 2013.

Krajnji korisnici VUK PEROVIĆ urednik

Nijesu mogli da izaberu bolji trenutak. Pred praznike, u multikonfesionalnoj Crnoj Gori, kada slijedi nekih dvadesetak dana neprestane fešte, slavlja što u okviru porodice, što u najširem krugu, po gradskim trgovima. A da imamo novi porez, imamo. I to po principu koji kod nas najviše vole - zahvati što najšire možeš. Obavezno ga izrazi u procentima. Ko će se baviti time koliko je to tačno po džepu i šta će biti s platom. Najšireg je mogućeg opsega, zato je i jednocifren, što je takođe dobar metod, pa se teško dogovoriti kome će to najteže pasti. Naravno, tu je i pomoć za najugroženije. Zar da ih zaborave? To ne bi bilo lijepo. Prepoznatljivi obrazac. Slično je bilo i sa famoznim nametom “euro po euro”. Recept koji očigledno daje rezultate. Ciljna grupa, skoro ista. Takozvani krajnji korisnici. Sada će poslodavci, ako ne svi, velika većina, učiniti isto svojim zaposlenima. Možda su i zbog toga reakcije bile kao da su iz iste glave, onako po pravilu službe. Malo kao o biznis barijerama, velikoj muci poslodavaca i još većoj radnika na kojima počiva država. Isto kao i prije nekoliko mjeseci. Osim što su se sada govornici zaputili na zasluženo praznovanje, pa su nešto bili brži, tek da se upišu. Uz jednu antologijsku. “Vlada je pametnija od nas, mi smo tu da je slušamo”, reče jedan od uspješnih privrednika. Zanimljivo je da je kod nas najburnije bilo oko računa za struju. Izrodiše se protesti, a onom prvom dugo će se pričati. I priča se. Na tome je ostalo ili bolje reći, stalo. Zbog “euro po euro” niko nije izašao iz kuće, svakako ne organizovano. Potpisivale su se peticije, ne mali broj ljudi je ostavio svoje podatke, ali opet ništa. Ustavni sud je vjećao, nije da nije, ali nijesu našli neku veću zamjerku tadašnjim vladinim mjerama. Da su mogli, da ih je ko pitao, vjerovatno bi i oni rekli, da su to možda biznis barijere i da je teret na građanima, ali eto, šta sada da radimo, kriza je? Lijepo zvuči. Posljednji namet u 2012. je još jedan u nizu. Računi za struju su ostali isti, “euro, po euro, po euro” je i dalje tu, a evo ih i tih tri odsto, imenovanih “krizni porez”, sasvim nemaštovito. Prethodne bolne tačke nijesu nestale, i dalje su tu. Ali sada kao da nas to manje zanima. Grci su na ulicama bili upravo zbog sličnih kriznih mjera. I Španci i Portugalci. Da li je samo do dobrog tajminga? Pošto niko ni ne obećava iole bolju godinu, onda možda da se spremimo za prvomajske i uskršnje praznike. Ne za neko putovanje ili slavlje, već za novo “stezanje kaiša”, što bi se reklo. Samo da se zna ko je pametniji, a ko je tu da sluša. Bez pogovora. A priču ćemo za kasnije da ostavimo.

Milioni ljudi u metropolama i velikim gradovima širom svijeta, od Sidneja, Dubaija, Londona do Ranguna i Pjongjanga, dočekali su novu 2013. godinu, uz spektakularne vatromete na prijestoničkim trgovima. Slavlju uz veliki vatromet, kojim svijet dočekuje 2013. godinu, pridružile su se svi veliki svjetski gradovi, poput Moskve, Dubaija, Atine, Helsinkija, Istanbula i Kaira. Stotine hiljada ljudi okupile su se na obalama Temze u Londonu, da bi pratile veliki vatromet spektakl, povodom dočeka 2013. godine, uprkos kišnom vremenu. Njemci su, tradicionalno, Novu godinu dočekali ispred Brandenburške kapije, gdje se okupilo oko milion ljudi, a novogodišnju noć obilježio je ples „gangnam stajl“. Najviša zgrada svijeta, Burdž Halifa u Dubaiju, bila je tačka s

koje je puštan veliki vatromet, uz muziku koju je orkestar izvodio uživo. Sličan spektakl održan je i u Moskvi, ispred Kremlja. Rusija je podijeljena na devet vremenskih zona pa se Nova godina dočekuje isto toliko puta. Nešto ranije, 2013. dočekana je u Džakarti,

na masovnoj uličnoj proslavi, uz 16 velikih bina postavljenih duž, inače prometnog, autoputa, koji prolazi kroz centar indonežanske prijestonice. Zvona na japanskim hramovima odzvonila su 108 puta, simbolično označivši početak uspješne nove godine.

● FOTO priča

Visina sniježnog pokrivača ZIMSKI CENTAR

PODNOŽJE STAZE

VRH STAZE

Kolašin

48cm

82cm

Žabljak

40cm

150cm

Vučje

35cm

45cm

Meteo 07:11 16:24

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

INCIDENT

Pretučen Jura Stublić Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno do malo talasasto, Nikšić krajem dana u jačanju. Vjetar Kolašin slab do umjeren, uglavnom sjeverozapadni, popodne u po- Žabljak jačanju. Pljevlja Bijelo Polje Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Malo do umjereno oblačno, na jugu sa dužim sunčanim intervalima.

Danas

Sjutra

min oC max oC

3 4 5 6 5 0 -3 -4 -2 -1

13 14 16 16 15 8 5 3 3 6

min oC max oC

2 3 4 5 4 1 -3 -5 -1 0

13 15 16 16 15 8 5 2 3 5

SJUTRA

Na jugu suvo sa sunčanim intervalima, a na sjeveru u popodnevnim satima moguće slabe padavine. Povremeno umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Hrvatski pjevač Jura Stublić pretučen je uoči novogodišnjeg nastupa na čakovečkom Trgu Republike zbog čega sa svojim bendom Film

nije nastupio u najluđoj noći, prenijeli su juče hrvatski mediji. U izjavi za portal emedjimurje. hr, Stublić je rekao da ga je 31. de-

cembra, dok je čekao nastup, tokom zabave u čakovečkom hotelu fizički napao čovjek iz Marije Bistrice i povrijedio. ”Zbog povreda nijesam bio u mogućnosti da nastupim, jer sam završio na Hitnoj, gdje su mi pružili pomoć. Stigla je i policija koja je napravila zapisnik i ja ću pravdu istjerati sudskim putem”, rekao je on. Stublić je istakao da se dobro osjeća i da će se, pošto obavi ljekarske preglede, vratiti nastupima. ”Čakovečkoj publici sam ostao dužan, što ću nadoknaditi jednim dobrim koncertom”, rekao je Stublić. Organizatori se o slučaju još nijesu izjasnili, a iz policije je samo potvrđena informacija da je u hotelu, u kojem je Stublić odsjeo, došlo do narušavanja javnog reda i mira.


Tema dana

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

3

rizik

Pukotina u zemlji opet prijeti Pljevljima Pojava novih pukotina, kao i nalazi vještaka angažovanog u ovom slučaju „da postoji evidentan visoki potencijalni rizik za infrastrukturne objekte na tom terenu“, uznemirila je stanovništvo Dejan Kandić

S

lijeganje terena, zbog rudarskih radova u rudarskom kopu Stara cementara uzrokovalo je novo pucanje zemljišta i asfalta na obilaznici oko Pljevalja i u naselju C, nedaleko od Jugopetrolove benzinske pumpe. Zamjenik osnovnog državnog tužioca tvrdi da su pukotine opasne i da se šire. Odgovorni iz Rudnika tvrde da nema mjesta za zabrinutost.

Saobraćajni inspektori će po nalogu Tužilaštva koje je sa službenicima policije i predstavnicima Rudnika uglja pretposljednjeg dana prošle godine izvršilo uviđaj novonastalih zemljišnih pukotina, ispitati sigurnost saobraćajnice i njeno dalje korišćenje, saznaju Dnevne novine. „Došlo je do slijeganja terena tako da su se u zadnjih desetak dana pojavile ogromne pukotine, sa desne strane u pravcu benzinske pumpe, u pravcu naselja C, čime je stvorena konkretna opanost za život i zdravlje ljudi i mještana“, kazao je novinarima zamjenik osnovnog državnog tužioca u Pljevljima Veljko Đurović. Nedaleko od uočenih zemljišnih ulegnuća i pucanja kolovoza smješteni su „Jugopetrolovi“ tankovi sa gorivom i plinsko postrojenje, a u trupu saobraćajnice krak gradskog kolektora za fekalne i atmosferske vode, glavna vodovodna cijev, elektro i TK instalacije. U obližnjem naselju ima veliki broj montažnih baraka, a u blizini su i privatne kuće od tvrde gradnje. Nedaleko je i Osnovna škola „Boško Buha“, a pojava novih pukotina, kao i nalazi vještaka angažovanog u ovom slučaju „da postoji evidentan visoki potencijalni rizik za infrastrukturne objekte na tom terenu“ uznemirila je stanovništvo. Vještak je profesor Staniša Ivanović i on je, prema Đurovićevim ri-

ječima, dva puta dolazio na lice mjesta, a obavljena su i četiri mjerenja tokom godine. „Vještak je utvrdio deformacije i u svom zapisniku, što je najvažnije, ukazao da postoji evidentan visok potencijalni rizik za infrastrukturne objekte, energetske, PTT instala-

pu“, ali je istakla da nema mjesta za bojazan građana. Radovi se, ustvrdili su tada iz Rudnika, izvode u skladu sa pojektnom dokumentacijom uz sve neophodne dozvole lokalnih institucija i nadležnih državnih organa. „Pratimo stvaranje pukotina, što je jedna normalna prateća pojava kada su u pitanju površinski kopovi, ali ne očekujemo njihovo širenje, jer se vrši zatvaranje tog dijela kopa gdje su se pojavile pukotine. Ti radovi koje izvodimo daju garanciju da ne mogu biti ugroženi ljudi u kopu, mehanizacija kao i okolna infrastruktura“, saopšteno je iz Rudnika.

Veće akcize na pivo Od 1. januara veće su akcize na pivo i iznose pet eura na zapreminskoj sadržini akohola na hektolitar, odnosno nešto više od četrdeset odsto. Ovo povećanje predviđeno je izmjenama Zakona o akcizama koji previđa njihovo postepeno povećanje. Akcize na pivo povećene su sa 1,9 eura, koliko su iznisile 2010. godine na 3,5 eura u 2011. i prošloj godini, a od januara januara ove iznosiće pet eura. Međutim, još uvijek je neizvjesno da li će doći do poskupljenje cijene piva. A ukoliko bude, to će biti neznatno, s obzirom da je povećanje akciza odnosa ne količinu od hektolitra. Trgovci i ugostitelji najvjerovatnije neće povećavati cijena ovog proizvoda koji se prodaje po ambalažama od 0,33 litra, 0,5 litara i 1,5 litara.

USSCG

PrEDSJEDNiČki izBOri

Poslodavci više poštovali zakon Praznike je na poslu dočekalo manje radnika nego prošlih godina, ali i dalje ima onih koji ga krše

Novogodišnje praznike ove godine na poslu je dočekalo manje zaposlenih, nego što je to bio slučaj ranijih godina, tvrde Uniji slobodnih sindikata (USSCG). Iz te sindikalne organizacije nijesu mogli da preciziraju o kom procentu se tačno radi, ali kažu da je akcija koju sprovode već nekoliko godina “Danas ne kupujem”, dala dobre rezultate. “Za razliku od prethodnih godina, radili su uglavnom samo veliki sistemi. Stoga možemo reći da smo zadovoljni, mada to je još daleko od onoga što želimo da postignemo”, kazala je za Dnevne novine Sandra Obradović iz USSCG.

cije, kanalizacioni kolektor“, rekao je Đurović. Zemljišne i pukotine na asfaltu u ovom dijelu Pljevalja bile su predmet rada istražnih organa još u junu pretprošle godine, poslije čega je došlo do izmještanja Jugopetrolovog plinskog postrojenja, a nepunih pola godine kasnije, nakon pisanja DN, na lice mjesta su stigli glavni rudarski inspektor i Ekološka inspekcija. Rudniku je tada naloženo svakodnevno praćenje terena i postavljanje repernih tačaka, a za taj posao zadužena je Služba za rudarska mjerenja pljevaljske kompanije koja nije sporila da su zemljišne pukotine „možda posljedica radova u obližnjem ko-

U toj sindikalnoj organizaciji očekuju da će se u prvom kvartalu 2013. usvojiti predložene izmjene i dopune Zakona o državnim i drugim praznicima kojima će se tačno odrediti nadležnost institucije za praćenje primjene zakona, kao i kaznenih odredbi za za one koji zakon krše. Obradović je dodala da se poslodavci i dalje vode ponašanjem konkurencije, te da ukoliko jedan market radi, i njegov će konkurent takođe iskoristiti praznično doba za ostvarivanje profita, zbog čega je nužno primjenjivati zakon za sve. I.B.

Lekić bi mogao dobiti glasove i van DF-a Pošto će lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić na predsjedničkim izborima nastupiti kao nezavisna ličnost, pojedini analitičari ocjenjuju da tim potezom otvara prostor da privuče glasove i van DF-a. SNP još nije odlučila da li će podržati Lekića ili će imati svog kandidata, a Pozitivna bi trebalo o tome da donese odluku nakon praznika. Analitičar Zlatko Vujović je u razgovoru za DN kazao da treba sačekati odluke ostalih partija, ali da su šanse opozicije na predstojećim predsjedničkim izborima dramatično smanjene. “Zbog sukoba koji su prethodili posljednjim izborima, te onim oko formiranja lokalne vlasti u Nikšiću. Čak i u slučaju šire podrške za gospodina Lekića, teško je očekivati da bi ona bila praćena snažnom logističkom podrškom na terenu”, kazao je Vujović. On smatra da bi opozicija mogla po prvi put da ima prihvatljivog kandidata za krug birača koji nijesu isključivo unionistički orjentisani, sa značajnim šansama da ugrozi kandidata vladajuće koalicije, ali su im šanse drastično smanjene zbog opozicionih sukoba. Lekić ipak vjeruje da će proći u

drugi krug ukoliko SNP i Pozitivna budu imali kandidate. On je siguran u to, jer se u suprotnom ne bi kandidovao za crnogorskog predsjednika. Lekić se ne plaši da se

suoči i sa Filipom Vujanovićem ukoliko mu bude protivkandidat, iako je prema pojedinim istraživanjima Vujanović ubjedljivo obilježio prošlu godinu. N.Đ.


4

Politika

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

MILAN KNEŽEVIĆ  INTERVJU

Još sam član SNP-a Knežević je napomenuo da formalno-pravno gledano, sve dok ne dobije pismeno odluku o isključenju, on i Predrag Bulatović ostaju članovi stranke Srđana Milića

Č SNP ljuta, DPS sigurna u pobjedu

PREPUCAVANJE

Dok je pojedinim opozicionarima neprihvatljiv način na koji su raspisani lokalni izbori u Andrijevici, jer je o tome odlučivala lokalna vlast koja je, kako kažu, nelegitimno izabrana, vladajuća partija jedva čeka 9. mart. U razgovoru za DN predsjednik andrijevačke opštine kaže da će ubjedljivo pobijediti na izborima. “Dokazaćemo da smo ubjedljivo neprikosnoveni politički faktor u Andrijevici”, kazao je čelnik Opštine Srđa Mašović. Iako je Upravni sud ranije poništio izbor Mašovića i čelnika Skupštine, Mašović kaže da sud nikada nije ocijenio da su nelegitimno na tim pozicijama, već je samo ukazivao na greške u postupku izbora. Mašović kaže i da je sve to palo u vodu kada je predsjednik Filip Vujanović raspisao nove izbore na kojima će izmjeriti snage sa opozicionarima. Podsjetimo da je DPS dobio većinu nakon što je odbronik PzP prešao u DPS. Dok se DPS mirno sprema za izbore, SNP je ljuta što je Vujanović raspisao izbore u Andrijevici iako je Upravni sud poništio izbor čelnika te opštine. “Upravni sud je poništio njihov izbor, a oni su, nepoštujući tu odluku, ponovo izabrali organe lokalne vlasti”, kazao je za Minu šef opštinskog odbora SNP Goran Stojanović. SNP je za održavanje izbora u Andrijevici, ali je za njih nedopustivo da ih sprovodi neko ko je ne-

legitimno izabran. “Zato zahtijevamo da Vlada i Ministarstvo unutrašnjih poslova uvedu prinudnu upravu u Andrijevici koja bi raspustila parlament i raspisala izbore”, kazao je Stojanović. Još nije izvjesno ni da li će najmlađa crnogorska partija, Pozitivna Crna Gora, izaći na izbore u Andrijevici. Iz te stranke su nam kazali da će o tome donijeti odluku nakon praznika. N.Đ.

SDP neće griješiti Pošto je SDP prije dvije godine ostala bez odbornika u andrijevačkom parlamentu, jer je prešao u redove SNP, ova partija kaže da se više to neće ponoviti. SDP tvrdi da ne želi vlast po svaku cijenu, već u korist njenih građana. “Greške iz ranijih perioda nijesu moguće, jer je SDP sada na većem organizacionom nivou sa velikim brojem ozbiljnih ljudi u odboru koji žele napredak Andrijevice i Crne Gore”, kazao je predsjednik OO u Andrijevici Zoran Ćulafić. Odluku o načinu izlaska SDP na izbore će za dvadesetak dana donijeti partijski organi, opštinski odbor i predsjedniištvo.

Nebojša Medojević funkcioner DF-a “Ja volim da zapjevam i nemam nikakav problem da na žurkama uzmem mikrofon u ruke. Koliko dobro pjevam ne znam, ali da znam da se provedem u kafani, znam. Sve što radim radim srcem i 100%”.

Bojana Perković

lan Predsjedništva Demokratskog fronta Milan Knežević kazao je u intervjuu za DN da ni do danas nijesu dobili pisanu odluku o isključenju njega, Predraga Bulatovića i ostalih funkcionera koji su stali uz njega, iz matične partije-SNP-a. On je dodao da su za odluku o njihovom isključenju saznali kroz saopštenje za medije, te da nemaju pisani dokument potpisan od nadležnog stranačkog organa u kojem bi pisalo koliko je članova bilo prisutno prilikom glasanja i koliko njih je bilo za ili protiv. “Formalno pravno posmatrajući, dok god ne dobijemo Odluku o isključenju, mi smo članovi SNP-a, iako to u ovom trenutku djeluje paradoksalno i na granici grotesknosti, naravno bez imalo naše krivice”, kazao je on.

U kom trenutku ste prelomili i odlučili da pređete u DF? Zašto? Pristupanje DF-u predstavljalo je logičan slijed događaja baziran na mojim političkim stavovima da se samo ujedinjena crnogorska opozicija može adekvatno suprostaviti DPS - SDP koaliciji, i da je SNP mnogo ranije prije raspisivanja izbora trebalo da bude objedinjavajući faktor opozicije. Ono što zaista nisam očekivao, jeste činjenica da je veliki broj funkcionera, članova, aktivista, simpatizera podržao moje stavove, iako nisam vodio unutarstranačku kampanju, što predstavlja nemjerljivu satisfakciju koja se jasno reflektovala po broju glasova na državnom i lokalnom nivou. Za jednu političku organizaciju koja egzistira tek nekoliko mjeseci smatram da smo svojom principijelnom politikom opravdali povjerenje koje su nam ukazali građani i da ćemo u narednom periodu nastaviti realizaciju utvrđenih političkih ciljeva. Da li ste tada bili svjesni činjenice da Vaša matična partija na to neće blagonaklono gledati? I prije pristupanja DF-u javno sam saopštio stav da mi je od većine u Glavnom odboru, važnije većinsko mišljenje članstva i simpatizera koji su bezuslovno podr-

žavali neophodnost ulaska SNP-a u DF kao tada najjače opozicione partije. Ubijeđen sam da je kojim slučajem čitav SNP pristupio DF-u da bi ujedinjena crnogorska opozicija osvojila 41 mandat, kao što sam i ubijeđen da kolega Bulatović, ja i još jedan broj funkcionera nijesmo pristupili DF-u, koalicija DPS - SDP bi bez poteškoća osvojila apsolutnu većinu, što se prvenstveno zahvaljujući DF-u nije dogodilo. Kakva je komunikacija između Vas i bivših partijskih kolega? Kada se sretnete u skupštinskom holu da li se gledate poprijeko? Relacije sa mojim bivšim političkim istomišljenicima na nivou su korektne građanske komunikacije. Ono što se nije promijenilo jeste odnos sa jednim brojem visokih funkcionera i velikim brojem časnih članova i simpatizera SNP-a sa kojima imam redovnu komunikaciju zasnovanu na dijeljenju zajedničkih opozicionih principa koji neminovno moraju rezultirati procesima revitalizacije i povratku izvornim ishodištima u kojima ću shodno njihovim željama aktivno učestvovati. U Nikšiću i pored toga što opozicija ima većinu, vlast upravlja tim gradom. Mislite li da je ras-

pisivanje novih izbora bila dobra solucija za rješenje krize? Činjenica da je opozicija na nedavno završenim lokalnim izboima osvojila većinu u odnosu na DPS dodatno obavezuje nadležne organe da istraže sve elemente koji bi ukazivali i koji ukazuju na političku korupciju u Nikšiću. Takođe, kao član predsjedništva DF-a, iskazujem spremnost i podržavam svaki predlog da se ispitaju svi slučajevi političke korupcije koji su se dogodili u Andrijevici i Podgorici, i da nalogodavci dolazili oni iz vlasti ili opozicije budu procesuirani. Nakon procesuiranja ovih slučajeva, potrebno je pokrenuti politički dijalog koji bi obezbijedio da u narednom periodu budu blokirani svi potencijalni slučajevi političke korupcije. Time bi se država jasno pozicionirala u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Između Crne Gore i Srbije, za koga navijate kada je riječ o utakmicama? I čiju himnu prije pjevate – crnogorsku ili srpsku? Svaki pokušaj političke zloupotrebe uspjeha crnogorskih sportista predstavlja poraz crnogorskih građana. Tako smo imali priliku da nakon nedavnog uspjeha rukometašica u Beogradu, u svim sredstvima javnog informisanja glavnu ulogu igraju pojedini državni funkcioneri koji do skora nisu znali razliku između vaterpola i rukometa. Zbog toga neminovno dolazi do nepotrebnih tenzija između crnogorskih građana, posebno kad se igraju utakmice reprezentacija Srbije i Crne Gore. Činjenica da je nekoliko crnogorskih reprezentativki iz Srbije, kao i da nekoliko srpskih reprezentativiki vodi porijeklo iz Crne Gore, predstavlja jasnu poruku da sport treba da približava a ne razdvaja. Što se tiče crnogorske himne, moj stav je odavno poznat, kad bude skraćena za posljednje dvije strofe, pjevaću je s nemjerljivim ponosom i zadovoljstvom.

Ojačati policiju i pravosuđe osude na kaznu zatvora bivšeg premijera, Sanadera”, ukazala je Gazui u intervjuu agenciji Mina. Ona je podsjetila da je borba protiv korupcije na visokom nivou, uslov sadržan u poglavljima 23 i 24, snažan zahtjev Evropske unije koji prethodi otvaranju novih poglavlja. “Po tom pitanju, kao i po pitanju reforme pravosuđa, postoji politička volja. Preostaje samo da se primjene sredstva policijskog i pravosudnog djelovanja”, poručila je Gazui. Gazui je poručila i da je neophodno da se parlament posveti ustavnoj reformi, posebno u oblasti pravosuđa, dodajući da će trebati dobra volja opozicije te da će biti neophodni i kompromisi. Ona smatra da su ekonomska kriza i ne tako popularne mjere, kako ovdje tako i u čitavoj Evropi, doprinijele promjeni predsjednika Vlade.

Partizan ili Crvene zvezda? Svako ko je upoznat sa mojim sportskim izborima, zna da sam vatreni navijač Crvene zvezde, i da kad god mi to prilike dozvoljavaju odgledam uživo vječiti derbi sa Partizanom. Ovom prilikom želim da čestitam Draganu Džajiću na izboru za predsjednika FK Crvena zvezda sa željom da u narednom periodu vrati najtrofejniji jugoslovenski i srpski klub na stare staze uspjeha. Takođe, iskoristio bih priliku da Vama, Vašim čitaocima, kolegama i svima koji učestvuju u štampanju Dnevnih novina čestitam Novu godinu i predstojeće božićne praznike.

Himnu ću pjevati sa ponosom kad bude skraćena

SAVJET

U Crnoj Gori je neophodno ojačati policijske organe, sudski sistem i pravosuđe, ocijenila je francuska ambasadorka u Crnoj Gori, Dominik Gazui, navodeći da vjeruje u volju crnogorskih vlasti da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije. Korupcija na visokom nivou je, smatra ona, u domenu istraga koje su u nadležnosti pravosudnog sistema i ne odnosi se neizbježno na Vladu, čiji su članovi zaštićeni imunitetom koji, shodno prilici, može biti ukinut. Ambasadorka je podsjetila na slučaj iz njene domovine, kada je bivši predsjednik Žak Širak bio osuđen odmah po prestanku njegove funkcije za fiktivna radna mjesta u Opštini Pariz. “Predsjednik Sarkozi je predmet sudskog procesa zbog finansiranja njegove predsjedničke kampanje 2007. godine. Još bliže vašoj zemlji na primjer, hrvatske vlasti se nisu dvoumile da

Zvezda mi je sve

Moja poezija nema ishodište u politici Izdali ste dvije zbirke poezije. Odakle želja da pišete poeziju i postoji li veza između poezije i politike? Politika i poezija u našoj svakodnevici nemaju dodirnih tačaka, iako su kroz razne epohe bile povezane, a u nekim civilizacijskim razdobljima (antička Grčka i Rim) bilo ih je nemoguće razdvojiti. Moja poetska stremljenja nemaju ishodišta u politici, niti sam pobornik tzv. angažovane književnosti. Da je to moguće ostvariti pri-

mjer je i jedan od najvećih afričkih pjesnika Leopold Sedar Sengor koji je u jednom trenutku bio predsjednik Senegala, i koji se zbog poezije na vrhuncu svoje državne moći povukao sa funkcije predsjednika. Da ne bude zabune, ovom digresijom se ni u kom slučaju ne kandidujem za predsjednika Crne Gore, već ukazujem na državnike koji bi našim državnicima mogli služiti kao primjer u vršenju funkcije.


6

Globus

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

Iz udruženja advokata u Nju Delhiju juče je saopšteno da nijedan njihov član neće da zastupa optužene jer su “odlučili da ostanu po strani kako bi osigurali brzu pravdu”. Sada je na vlastima da imenuju branioce za optužene.

Požar u Parizu, petoro mrtvih PARIZ - Pet osoba je poginulo, a 18 je povrijeđeno u požaru koji je izbio u stambenoj zgradi u okolini Pariza, saopštili su pariski vatrogasci. Požar je izbio na četvrtom spratu šestospratnice i proširio se na peti sprat gdje su pronađene žrtve, među kojim tri adolescenta. Gradonačelnik Pariza Žak Burgoen izjavio je da je reč o članovima jedne iste porodice, odnosno o roditeljima i troje dece. Vatrogasci su naveli da je 18 osoba povrijeđeno, među kojima dva vatrogasca. Nije saopšteno šta je bio uzrok požara.

INDIJA

Protestni marš u čast žrtve silovanja

Velika vježba ruske mornarice

Nekoliko hiljada žena okupilo se ispred Gandijevog groba u Nju Delhiju NJU DELHI - Nekoliko hiljada ljudi učestvovalo je u protestnom maršu ispred memorijalnog centra “Mahatma Gandi” u Nju Delhiju, zahtijevajući veću zaštitu za žene u Indiji. Brutalno silovanje studentkinje medicine 16. decembra, koja je kasnije preminula od zadobijenih povreda, izazvalo je talas protesta u zemlji. Nekoliko hiljada ljudi, među kojima je bilo najviše žena, okupilo se juče u, kako su organizatori rekli, tihom maršu solidarnosti ispred Gandijevog groba, koji se nalazi u memorijalnom centru koji nosi njegovo ime. Učesnice protesta, koje su u rukama nosile natpise “Poštovanje i pravda”, zahtijevale su veću zaštitu za žene u toj zemlji. One su se ispred memorijalnog centra, koji često služi kao mjesto protestnih okupljanja u Nju Delhiju, pomolile za djevojku koju su silovali pripadnici bande. Protiv šestorice Indijaca trebalo bi danas i formalno da bude podignuta optužnica za kidnapovanje, grupno silovanje i ubistvo. Trenutno je u toku testiranje kojim se utvrđuje za jednog od pritvorenih nasilnika da li je maloljetan. Tužilaštvo će zatražiti smrtnu kaznu za petoricu nasilnika, ako se potvrdi da je šesti

osumnjičeni maloljetan, pošto po indijskom zakonu maloljetnici svi ispod 18 godina, ne mogu da budu krivično gonjeni za ubistvo. Indijski ministar obrazovanja pozvao je vlasti da otkriju ime preminule žrtve silovanja, kako bi revidirani zakon za takve zločine nosio ime po njoj. “Ona je ljudsko biće s imenom, ne samo simbol. Pitamo se kakav je interes u istrajavanju na anonimnosti žrtve silovanja delhijske bande. Zašto ne dati ime u čast nje kao stvarne osobe sa sopstvenim identitetom”, naveo je Tarur na Tviteru. Ministar smatra da, ukoliko se njeni roditelji ne protive, revidirani zakon za suzbijanje silovanja treba da bude nazvan po njoj, navodi Bi-Bi-Si. Žrtva silovanja, 23-godišnja studentkinja medicine, umrla je tokom vikenda u Singapuru, u bolnici gdje se liječila od teških povreda zadobijenih 16. decembra u napadu u autobusu, što je izazvalo masovne nacionalne proteste i zahtjeve da za takve zločine bude izricana smrtna kazna. Njen pepeo juče je prosut u svetu rijeku Gang, ali javni bijes koji je izazvao cio slučaj ne jenjava.

u ceNtru BeogrADA

BEOGRAD - Beogradska policija traga za čovjekom koji je u noći između utorka i srijede u Makedonskoj 27 u javnoj garaži silovao P. K. (29), potvrđeno je u MUP-u. Prema nezvaničnim informacijama, napadač je djevojci prišao dok je otključavala svoj automobil. Prvo ju je nekoliko puta udario, a zatim je pod prijetnjom nožem ubacio u automobil gdje ju je i napastvovao.

Ilustracija

Silovana djevojka u parking garaži

Ona je s teškim povredama primljena u bolnicu, gdje se oporavlja.

MOSKVA - Četiri glavne flote ruske ratne mornarice održaće zajedničku vježbu krajem januara u Sredozemnom i Crnom moru. To će biti najveći takav događaj u posljednjih nekoliko decenija. Mornarice se za ovu vježbu intenzivno pripremaju još od decembra prošle godine, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane. Vježba će uključivati nekoliko scenarija, uključujući ukrcavanje jedinica sa obale na sjevernom Kavkazu. Najava dolazi nekoliko dana nakon što je lansirana ruska podmornica na nuklearni pogon, treća takva koja je proizvedena u Rusiji.

Pao avion, troje mrtvih VAŠINGTON - Američke vlasti saopštile su da su u udesu malog aviona poginule tri osobe i da se vjerovatno radi o tinejdžerima koji su ušli u avion bez dozvole. Poginule su sve tri osobe iz aviona “pajper” PA 30, koji se u utorak uveče srušio blizu aerodroma u okrugu Voker, u Alabami. Zamjenik šerifa tog okruga Džejms Pejnter izjavio je da vlasti još ispituju kako se dogodila tragedija, ali da vjeruju da su tinejdžeri ušli u avion u namjeri da se zabave, prenio je AP. Imena žrtava nisu objavljena.

BeogrAD

Krvavi napad tokom dočeka na Trgu Republike

Nepoznati muškarac koji je nožem izbô sedam osoba još nije uhvaćen, svi povrijeđeni dobro

BEOGRAD - Brutalni napad nožem na sedmoro ljudi koji se dogodio bukvalno u samom trenutku dočeka Nove godine na Trgu Republike u Beogradu šokirao je javnost. Svjedoci ovog događaja, inače prijatelji povrijeđenih mladića iz Beograda, opisali su detalje napada. Prema izjavama očevidaca beogradskom Blicu, napadač je te noći bio u društvu još dvojice muškaraca. Njih trojica su se našli u publici na Trgu Republike, a napad se desio u opštem metežu koji je nastao dok je grupa Električni orgazam izvodila pjesmu “Igra rokenrol cela Jugoslavija”. “Počelo je guranje, a jedan od njih je zagrlio našeg druga i rekao mu: “Izvini, malo smo pijani”. Naš prijatelj im je na to odgovorio:”Ma, nema veze, Nova godina je”. U tom trenutku je prišao poznanik tog muškarca koji je zagrlio našeg druga. Tada je sijevnuo nož, ispričali su mladići koji su prisustvovali krvavoj sceni. Napadač je tada ubô prvog mladića, a ubrzo nakon toga još neko-

liko osoba. Kasnije će se ispostaviti da je u napadu ranjeno ukupno sedmoro ljudi, među kojima i dvojica Tunišana, od kojih je jedan maloljetan. Na kućnu terapiju su puštene dvije žrtve napada, a ostali su zadržani na liječenju. Svi povrijeđeni su van životne opasnosti. Prema informacijama “Blica”, jedan od povrijeđenih radi kao kamerman jedne od televizija iz Republike Srpske. Ranjeni Tunišani su zadobili ubodne rane u stomak i leđa. Policija je saopštila da su tokom dana obavljena privođenja, kao i da se traga za počiniocem. Zoran Stanković, šef smjene u Komandno-operativnom centru Policijske uprave za grad Beograd, rekao je da pojačane policijske snage traže napadača koji je izbô sedam ljudi i da je najvjerovatnije riječ o “neuračunljivoj osobi”. Doček Nove godine u Beogradu, ali i širom Srbije, obilježile su brojne tuče i saobraćajni udesi. Jedan mladić iz Loznice se ubio skokom s trećeg sprata tokom novogodišnje žurke.

ZAKoN o MANJINAMA u HrVAtSKoJ

Ćirilica službeno pismo u Vukovaru? Upotreba ćirilice trebalo bi da se uvede u svim opštinama gdje Srbi čine trećinu stanovništva Vukovar

ZAGREB - Hrvatska bi u ovoj godini mogla da uvede ćirilicu u službenu upotrebu u Vukovaru, ali i na području još najmanje 20 opština. Ćirilica bi u službenu upotrebu mogla da bude uvedena u one opštine gdje Srbi, prema posljednjem popisu, čine 30 odsto stanovnika, s obzirom na to da je to pitanje regulisano Ustavom i zakonom o pravima nacionalnih manjina. Dvojezično pismo tako bi mogli da dobiju svi službeni natpisi na javnim institucijama, policiji, pošti, kao i nazivi ulica i trgova u Vukovaru, kao i u Vojniću, Vrginmostu, Plaškom, Udbini, Korenici, Gračacu, Negoslavcima i još desetak mjesta u istočnoj Slavoniji, na Baniji, u Lici i Dalmaciji, izvijestio je zagrebački “Jutarnji list”.

Ministar uprave Arsen Bauka poručio je ranije da je tu zakondavnu odredbu neophodno poštovati. “U ovoj zemlji zakoni se moraju sprovoditi i vjerujem da će tako biti i u gradu Vukovaru. Zakon o upotrebi jezika i pisma je jasan i želim da iskažem spremnost Vlade da on bude sproveden”, kazao je Bauk. On je istakao da uvođenje službene dvojezičnosti u Vukovaru ne predstavlja pitanje koje bi trebalo da bude predmet rasprave, već bi mu trebalo pristupiti direktnom primjenom zakona. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac očekuje uvođenje natpisa na latinici i ćirilici, ali je istakao da taj postupak treba odraditi sa što manje emocija i politizacije.


Globus

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

7

SAD

Izbjegnut ª fiskalni ambisº

Sa 257 glasova “za” i 167 “protiv”, Predstavnički dom potvrdio prijedlog zakona kojim je premošćena “fiskalna provalija”, odnosno povećanje poreza za sve Amerikance

V

AŠINTON - Američki kongres odobrio je povećanje poreza za bogate, kojim je izbjegnuta takozvana fiskalna provalija, odnosno automatsko povećanje poreza svim Amerikancima i značajni rezovi u budžetima za odbranu i socijalna davanja.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je kasno u noći između utorka i srijede hitan zakonski akt kojim je izbjegnuta takozvana fiskalna provalija, odnosno automatsko povećanje poreza svim Amerikancima i značajni rezovi u budžetima za odbranu i socijalna davanja. Isti zakon je u utorak ujutro usvojio i Senat. Za razliku od Senata, gde je zakon usvojen velikom dvostranačkom većinom od 89 prema osam glasova, Predstavnički dom odobrio je mjeru mnogo teže, uz praktično glasove svih demokratskih i 85 republikanskih predstavnika. Protiv je bio 151 republikanski zakondavac, koji

Skočile akcije, Kina upozorila Ameriku Dobre vijesti iz SAD podstakle su rast evropskih i azijskih akcija, pa su one u Španiji i Italiji skočile za više od tri odsto, prije otvaranja berze na Vol Stritu, javio je Tanjug. Na azijskim berzama, cijene akcija dostigle su petomjesečni maksimum, a svjetska tržišta su pozdravila najnoviju vijest, pa je američki dolar zabilježio pad. Potrošači, kompanije i finansijska tržišta bili su teško uzdrmani višemjesečnom budžetskom krizom. Sinhua, državna novinska agencija Narodne Republike Kine, druge po veličini nacionalne privrede u svijetu, upozorila je vlasti SAD da se moraju uhvatiti u koštac sa budžetskim deficitom, inače će u suprotnom biti suočene ne sa “fiskalnom liticom”, već sa “fiskalnim ambisom”. Najveći dio kineskih deviznih rezervi 3.300 milijardi dolara, koje su najveće na svijetu, je u “zelenim novčanicama”.

u tom tijelu čine većinu, uključujući i njihovog lidera Erika Kantora. Novim zakonom predviđa se da poreska osnovica onima koji zarađuju manje od 400.000 dolara ostane nepromijenjena, dok će onima koji zarađuju preko te sume, porez biti povećan sa 35 na 39,6 odsto. Predsjednik Barak Obama rekao je da je zadovoljan što su zakonodavci zajedničkim snagama uspjeli da spriječe povećanje poreza koje je, kako je rekao moglo da vrati ekonomiju nazad u recesiju. “Mislim da svi shvatamo da je ovaj zakon samo jedan korak u širim nastojanjima da ojačamo ekonomiju i pružimo mogućnosti svima. Činjenica je da je deficit još prevelik i da još premalo ulažemo u stvari koje su nam potrebne da ekonomija raste na način na koji bi

SIRIJA trebalo. Zato sam spreman na nove dogovore i kompromise sa Kongresom”, rekao je Obama. Tu priliku Obama je imao već juče, s obzirim da su usvojnim zakonom samo na dva mjeseca odloženi veliki rezovi u sektorima odbrane i socijalnih davanja. Zemlja je takođe 31. decembra ponovo došla do praga dozvoljenog zaduživanja, ali je Ministarstvo finansija uspjelo da obezbijedi još 200 milijardi dolara potrebnih za sljedeća dva mjeseca. Obama je rekao da će dati sve od sebe da se ta dva problema što prije riješe, ali je dodao da tu ima određene crvene linije. “Iako ću pregovorati o mnogim stvarima, neću više da se raspravljam sa Kongresom o tome da li treba da platimo račune koje smo već napravili zakonima koje smo usvajali. Ako Kongres odbije da omogući vladi Sjedinjenih Država da bude u stanju da plati te račune na vrijeme, posljedice po cijelu globalnu ekonomiju biće katastofalne”, rekao je Obama.

Skoro 60.000 mrtvih od početka sukoba ŽENEVA - Skoro 60.000 ljudi poginulo je u Siriji od početka konflikta prije 22 mjeseca, najnovija je procjena kancelarija UN za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi. Bilans žrtava je mnogo veći od podataka sirijskih opozicionih aktivista koji navode da je poginulo oko 45.000 ljudi. Kancelarija UN je navela da su stručnjaci uporedili izvještaje o smrti iz sedam različitih izvora uk-

ljučujući i izvore sirijske vlade i došle do broja 59.648 mrtvih, od početka pobune u Siriji 15. marta 2011. godine do 30. novembra 2012. godine. UN dodaje da se za svaku žrtvu zna ime i lokacija gdje je poginula. Visoki komesar UN za ljudska prava Nejvi Pilaj izjavila je da se strahuje da će biti “više od 60.000 mrtvih početkom ove godine pošto se sukobi nastavljaju”.

Ključne stavke Obaminog zakona o "fiskalnoj provaliji" 257-167

600 mlrd dolara

Glasanje u predstavničkom domu: 172 demokrata i 85 republikanaca u Kongresu glasalo je u korist zakona, prethodno glasanje u Senatu završeno je sa 89 glasova u korist zakona, naspram osam protiv

Automatska povećanja poreza i potrošački rezovi koji su izbjegnuti glasanjem za Obamin zakon o "fiskalnoj provaliji"

98%

Broj Amerikanaca kojima se porezi neće povećati. Poreski rezovi iz Bušove ere na godišnja primanja ispod 400.00 dolara po pojedincu i primanja ispod 450.000 dolara na nivou čitave porodice trajno su produženi.

109 mlrd dolara

Prva tranša smanjenja troškova koja se odnosi na domaće i vojne troškove odložena je za dva mjeseca u pokušaju da se da se pronađu alternative.

620 mlrd dolara

Koje će se dobiti u narednih deset godina kroz povećanje poreza najbogatijim Amerikancima.

39,6%

Porez na dobit za lica koja primaju preko 400.000 dolara porastao je sa nekadašnjih 35 odsto

1 godina

Produženje benefita za nezaposlene koje koristi oko dva miliona ljudi

20%

Takse na dividende i kapitalne dobitke za one sa godišnjim primanjima preko 400.000 dolara povećane sa 15 odsto

40%

Taksa za nasljedstvo veće od 10 miliona dolara po paru, povećana sa 35 odsto

5 godina

Produženje za otplatu poreskih kredita koje koriste siromašni i srednja klasa © GRAPHIC NEWS

U 2012.

LOS ANĐELES - Kalifornijska policija saopštila je juče da je jedan fotograf poginuo u saobraćajnoj nesreći dok je snimao ferari Džastina Bibera na ulici u Los Anđelesu. Fotograf, čiji identitet nije otkriven, preminuo je u bolnici nakon što su ga u utorak uveče udarila kola dok je slikao automobil mladog pjevača. Paparaco je stradao dok je prelazio ulicu,a vozač automobila koji ga je udario neće biti krivično gonjen.

Stradala 132 novinara BEČ - Međunarodni institut za novinarstvo objavio je izvještaj u kom se navodi da su u 2012. u svijetu na dužnosti ubijena 132 novinara, prenijela je agencija Anadolija. To je, kako se ističe, najveći broj ubijenih novinara još od 1997. godine. Institut sa sjedištem u Beču saopštio je da je najveći broj poginulih novinara bio u Siriji, gdje je stradalo njih 38. U Somaliji je stradalo 16 novinara.Pored Sirije i Somalije, novinari su najviše ugroženi u Pakistanu, Kolumbiji, Hondurasu, na Filipinima, u Brazilu i Meksiku.

HULIGANSKA TRADICIJA U FRANCUSKOJ

NIKOLAS MADURO:

U novogodišnjoj noći zapaljeno 1.193 automobila

Predsjednik Venecuele čestitao Kubancima 54. godišnjicu revolucije

PARIZ - Širom Francuske tokom novogodišnje noći zapaljeno je 1.193 praznih, parkiranih automobila, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Manuel Vals, prenio je AP. Agencija podsjeća da je paljenje automobila na Novu godinu postalo neslavna “tradicija” u toj zemlji na početku 90-ih godina prošlog vijeka i da je nastavljena i na početku ove. AP navodi da nema načina da se broj zapaljenih vozila u ovog novogodišnjoj noći uporedi sa nedavnim, jer je konzervativna vlada bivšeg predsjednika Nikole Sarkozija prestala da zvanično objavljuje te podatke dok je on bio na vlasti. Agencija, međutim, navodi da je ta brojka otprilike ujednačena jer je tako, 31. decembra 2009. godine, zapa-

Čavezovo stanje delikatno HAVANA - Potpredsjednik Venecuele Nikolas Maduro izjavio je da je zdravstveno stanje predsjednika Uga Čaveza i dalje delikatno, tri nedjelje poslije operacije raka na Kubi. “On (Čaves) je potpuno svjestan složenosti svog postoperativnog stanja i izričito je tražio od nas da stalno obavještavamo narod, samo istinito, ma koliko to može da bude teško u određenim okolnostima’’, rekao je potpredsjednik Maduro u intervjuu snimljenom u Havani tokom posjete Čavezu, a koji je emitovan na televizijskoj mreži Telesur. Maduro nije saopštio bilo kakve nove detalje o Čavesovom zdravstvenom stanju, ali je pozvao sunarodnike da ignorišu tračeve, posebno onaj koji cirkuliše na internetu, da se Čavez nalazi u komi. Prema njegovim riječima, takve glasine se šire zbog “mržnje neprijatelja prema Venecueli’’, navodi se

u intervjuu TV kanalu Telesur, koji se vidi u Venecueli i drugim latinoameričkim zemljama, prenijela je agencija AP. Predsjednik Venecuele koji se liječi od raka u jednoj klinici u Havani, čestitao je juče kubanskim poli-

tičarima i građanima 54. godišnjicu socijalističke revolucije. U saopštenju ministarstva inostranih poslova Venecuele kaže se da je predsjednik Čavez juče čestitao bratskom kubanskom narodu i lično predsjedniku Kube Raulu Kastru.

ljeno 1.147 vozila. Za pojedine francuske stručnjake, nije pametna odluka sadašnje socijalističke francuske vlade da ponovo počne da objavljuje podatke o broju zapaljenih vozila na novogodišnje veče. Bruno Bešiz iz Sarkozijeve partije, zadužen za pitanja bezbjednosti, smatra da objavljivanje tih podataka upravo motiviše mlade u Francuskoj da čine ta krivična djela.


8

Ekonomija EDITORIJAL Ekonomski motor usporava FILIP MILAČIĆ

doktorand na Univerzitetu Humbold

Od početka izbijanja ekonomske krize medijima dominiraju loše vijesti. Za dobre vijesti, iako ih ima, nažalost obično nema puno mjesta. Jedna od njih je njemačka ekonomija koja ne samo da je “prkosila” udarima krize, već je upravo u ovim teškim vremenima bilježila impozantne rezultate i obarala brojne rekorde. Pohvale su stizale sa svih strana: od brojnih država u vidu primjenjivanja njemačkog ekonomskog recepta, preko medija (New York Times je okarakterisao kao “svjetsko čudo”), pa sve do finansijskih tržišta čije se povjerenje najbolje može opisati na sljedeći način: Zamislite situaciju da se nalazite u banci i tražite kredit, a bankar Vam odgovori ne samo da ćemo Vam dati kredit, nego ćemo Vam i platiti da uzmete kredit kod nas. Zvuči, najblaže rečeno, nevjerovatno, ali se upravo to desilo Njemačkoj sa njenim obveznicama. Ovakav razvoj situacije izazvao je u određenim krugovima strahove o novoj njemačkoj dominaciji starim kontinentom. No, realnost je nešto drugačija. U Njemačkoj, pa i u samoj Evropi, vlada nesigurnost i konfuzija oko liderske uloge Njemačke. Oklijevanje i djelimična nezainteresovanost unutar njemačke političke elite za preuzimanjem liderske pozicije ne objašnjava se isključivo istorijskim razlozima, već i dugogodišnjim traženjem svoje pozicije, što je najbolje objašnjeno u maksimi Helmuta Kola: “Njemačka je prevelika da bude prva među jednakima, a premala da dominira”. Uz to, kancelarka Merkel, žena iz nekadašnje Istočne Njemačke, ne krije da je njena mladost protekla u maštanju o Americi, i da ne posjeduju sentimentalnost prema liderstvu u još čvršće ujedinjenoj Evropi. Štaviše, i sama Evropa kao da ne zna šta želi, što samo jača njemačku uzdržanost jer je ta država istovremeno kritikovana kako zbog viška, tako i zbog manjka volje za liderstvom. Međutim, izgleda da će tema vezana za potencijalnu dominaciju Njemačke brzo postati prošlost, jer projekcije govore da je njemački ekonomski bum pri kraju, što potvrđuje i nezvanično najavljeni oštri program štednje za narednu godinu. Naime, riječ je o najobimnijem štednom paketu u poslijeratnoj Njemačkoj istoriji, a koji će podrazumijevati sljedeće: značajno se smanjuju državni izdaci za zdravstvo i povećavaju doprinosi za tu stavku; ukida se umanjena stopa PDV-a; ne samo da se potvrđuje prag za odlazak u penziju na 67 godina, već će se prijevremeno penzionisanje napraviti veoma neatraktivnim u vidu priličnog smanjenja iznosa penzije. Iako su iz njemačkog ministarstva finansija demantovali navode o obimnim mjerama štednje, brojni analitičari su ubijeđeni da je to urađeno isključivo zbog predstojećih parlamentarnih izbora, i da će mjere štednje postati realnost čim se oni održe. Ukoliko se to pokaže tačnim, biće to veoma loša vijest za ekonomske tokove u čitavoj Evropi, jer bez jake njemačke ekonomije nema ni oporavka evropske ekonomije.

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

KAP

Za sada nema brige za fabriku Proizvodnja teče planiranom dinamikom, a dokad još niko ne zna Stanje u podgoričkoj fabrici aluminijuma za sada nije alarmantno uprkos tome što od 1. januara troši struju po tržišnoj cijeni. Kako je za Dnevne novine kazao predsjednik sindikata Rade Krivokapić, ruski dio menadžmenta zbog praznika je napustio Crnu Goru i vratiće se tek sredinom januara, ali proizvodnja se odvija neometano. “Jeste prvi put da su Rusi otišli na ovoliku pauzu, ali u fabrici je mirno i radno, onoliko koliko to regularni proces proizvodnje zahtijeva”, kazao je Krivokapić. Pitanje je, međutim, koliko će KAP izdržati u tim mirnodopskim uslovima, budući da mu od početka Nove samo nadolaze stare obaveze. Tako je cijena električne energije za kupce priključene na prenosni sistem, među kojima su Kombinat aluminijuma (KAP) i nikšićka Željezara od početka 2013. je tržišna, odnosno zavisi od ugovora koji će ti

kupci zaključivati direktno sa isporučiocima. Za KAP je struja poskupila 10,12 odsto. Iz Vlade je uoči praznika ipak stigao željeni optimizam. Predstavnik Vlade u Bordu direktora kompanije, Nebojša Dožić, kazao je da neće ostati bez električne energije, i dodao da će se naći rješenje za trenutnu situaciju u fabrici. Ugovor o snabdijevanju električnom energijom, koji fabrika ima sa Elektroprivredom (EPCG), istekao je 1. januara, a KAP duguje oko 60 miliona eura za utrošenu struju. Ministar ekonomije Vladimir Kavarić ranije je saopštio da će Vlada intervenisati ukoliko KAP do ponoći ne zaključi ugovor sa nekim od dilera električne energije, što neće ići na štetu EPCG. On je najavio da će Vlada, ukoliko se pitanje snabdijevanja KAP-a električnom energijom ne riješi do ponoći, posredovati u okviru svojih nadležnosti. Takva intervencija,

Rješenje do kraja januara Premijer Milo Đukanović nedavno je kazao da se rješenje za KAP se očekuje do kraja januara i dodao da Vlada trenutno razmatra tri ponude za fabriku. Za fabriku su, pored turskog Tosčelika i njemačkog HGL-a, zainteresovani i sadašnji ruski vlasnici, En plus grupa. prema njegovim riječima, ne može ići na štetu EPCG, s obzirom na visinu duga KAP-a prema toj kompaniji. I.B.

hiljada eura iznosi garantovani depozit u Crnoj Gori od 1. januara i poevećan je sa dosadašnjih 35 hiljada koliko je iznosio do kraja prošle godine, saopšteno je iz Fonda za zaštitu depozita. Zaštita depozita je sistem osiguranja deponenata od gubitka depozita ili njegovog dijela u slučaju stečaja banke u kojoj ima sredstva. Deponentu se, naime, u propisanom roku omogu��i raspolaganje sredstvima do zakonom garantovanog iznosa. Sredstva Fonda, kako je saopšteno, iznose 36,5 miliona eura i predstavljaju 4,83 odsto ukupnih garantovanih depozita svih banaka. Osnovni cilj zaštite depozita jeste da se građani, kao i preduzeća, osiguraju od gubitka u slučaju propasti banke u kojoj imaju račun ili ušteđevinu. Time se, istovremeno, podstiče i jačanje povjerenja u banke, što indirektno utiče na povoljnije bankarske usluge.

SVJETSKA BANKA

Povećanje PDV-a za smanjenje deficita Abrou: I povećanje od dva odsto, dalo bi značajne prihode i ubrzalo obaranje deficita i javnog duga Vlada bi trebalo da uradi više na prihodnoj i rashodnoj strani, što bi moglo da podrazumijeva i povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), kako bi se ubrzalo obaranje deficita i javnog duga, ocijenili su predstavnici Svjetske banke (SB). Šef kancelarije SB za Crnu Goru Anabela Abro kazala je u intervjuu za agenciju Mina-biznis da bi Vlada, s obzirom na rizike od eventualnog pogoršanja makro okruženja i potencijalnog aktiviranja garancija za Kombinat aluminijuma (KAP), trebalo da uradi više na oba fronta - prihodnom i rashodnom. “To će možda uključiti neka povećanja poreza, kao PDV-a. U struci i međunarodnoj praksi PDV se smatra najboljim porezom, jer najmanje diskriminiše jednu vrstu aktivnosti u odnosu na drugu i obezbjeđuje dobre javne prihode državi”, saopštila je Abro.

PDV je u Crnoj Gori, kako je podsjetila, trenutno najniži u Evropi i važan je zbog toga što, u relativnom smislu, pada na opštu potrošnju i uvoz, stimuliše investicije i izvoz, a time i dinamičniji privredni rast. “Kada je u pitanju dizajn PDV-a, moguće je imati, kao u slučaju Crne Gore, nižu stopu na grupu proizvoda koji su od većeg značaja za socijalno siromašnije slojeve stanovništva, čime se u određenoj mjeri olakšava socijalni pritisak od oporezivanja potrošnje”, objasnila je Abro. Prema njenim riječima, PDV je dobar i jak instrument koji može sa relativno malim povećanjem stope, od na primjer dva odsto, dati znatne prihode i ubrzati obaranje deficita i javnog duga. Abro je dodala da javni dug Crne Gore iznosi oko 62 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) kada se uključe garancije, čime se zemlja svrstava u grupu visoko zaduženih.

Novu dočekali ispred Vlade Bivši radnici i povjerioci podgoričke fabrike “Radoje Dakić” četvrti put su dočekali Novu godinu ispred zgrade Vlade, nezadovoljni što im se prema sudskim presudama ne isplaćuju potraživanja. Radnici su Novu dočekali ispred Vlade ogorčeni ophođenjem institucija prema njihovoj situaciji, jer oni opravdano traže sprovođenje sudske odluke i socijalnog programa. Bivši radnici su nekoliko dana prije Nove godine najavili da će podnijeti krivičnu prijavu protiv premijera Mila Đukanovića zbog više krivičnih djela koje je uradio obmanjujući poslanike, kao i zbog toga što je uticao na to da se ne sprovodi sudska presuda. Bivši radnici i povjerioci podgoričke fabrike od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura.


Ekonomija

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

9

NAFTA

Prvi ugovori krajem godine

Potpisivanje prvih ugovora sa investitorima zainteresovanim za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u podmorju Crne Gore očekuje se krajem ove godine, kada će se moći vidjeti i prvi indirektni efekti tog posla, najavio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić. On je u intervjuu agenciji Mina-biznis rekao da će naftne kopanije koje budu potpisale ugovore morati da osnivaju preduzeća u Crnoj Gori i zapošljavaju ljude u njima, kao i da se stvaraju uslovi za angažovanje neupotrijebljenih lučkih kapaciteta. “Sa početkom istraživanja stvaraju se uslovi za dolazak velikog broja servisnih kompanija koje će pružati logistiku naftnim korporacijama”, kazao je Kavarić. Govoreći o problemima koji opterećuju Kombinat alumi-

DOMIŠLJATO

“Kreativno” poslovanje pojedinaca strara velike probleme i onima koji poštuju zakon, jer veoma često ostanu bez svog novca

Osnuju firmu, zaduže se, pa uvedu stečaj

Sve dok pojedinac ne bude predmet kontrole i naplate umjesto firme, imaćemo taj problem, a mnogi će ostati bez svog novca Ivana Cimbaljević

S

tečaj nije više samo način da povjerioci naplate svoja potraživanja, već i način da osnivači izbegnu plaćanja obaveza, kako prema radnicima, tako i prema ostalim povjeriocima i državi. Na taj način, većina ostaje “kratkih rukava”. U Uniji poslodavaca smatraju da bi država trebalo da promijeni Zakon o privrednim društvima, kako bi se zaustavile manipulacije, odnosno kako bi se vlasnicima blokiranih firmi i firmama u stečaju zabranilo da osnuju novu dok ne isplate prethodne dugove.

Za razliku od ranijih godina, kada su zahtjeve za uvođenje stečaja uglavnom podnosili povjerioci, prethodhe godine to nije bio slučaj. Kako je Dnevnim novinama saopšteno iz Privrednog suda, u toku 2012. godine pokrenuto je 367 stečajeva, a zahtjeve su uglavnom podnosili osnivači. “U ovoj godini je pokrenuto više stečaja u odnosu na prethodnu, za 20 stečaja ili u procentima oko pet odsto. Podnosioci zahtjeva za uvođenje stečaja u najvećem broju su osnivači”, saopšteno je iz Privrednog suda. Objašnjenje za ovaj fenomen leži u činjenici da pojedini vlasnici, kako bi izbjegli naplatu prispijelih obaveza, spas za ta takvo stanje vi-

de u uvođenju stečaja u sopstvenu firmu, nakon čega osnuju drugu. To predstavlja odličan način da se izbjegne plaćanje obaveza kako prema radnicima, tako i prema povjeriocima i državi. Ovo je ujedno i jedan od najvećih problema na koji upozoravaju u Uniji poslodavaca Crne Gore. Oni su više puta ponavljali da bi trebalo promijeniti Zakon o privrednim subjektima, kako bi se spriječile ovakve manipulacije. “Treba napraviti promjenu Zakona o privrednim društvima, kako bi se se zaustavile manipulacije te vrste, jer postoje osobe koje registruju i gase firme na taj način. Mi smo već ranije rekli da objavljivanje liste dužnika neće dati željene rezultate, već da bi trebalo bih odmah izbristi

Nezavršeno 190 predmeta Iz Privrednog suda su saopštili da su, zaključno sa 20. decembrom 2012. godine, imali 560 predmeta, od čega je riješeno 337. “Trenutno nezavršenih predmeta ima 190. Kada je u pitanju trajanje postupka, obzirom na nove zakonske odredbe Zakona o stečaju, postupci traju znatno kraće, u prosjeku od tri do pet mjeseci, što je značajno poboljšalo ažurnost ovog suda, tako da je ažurnost na nivou standarda savremenog stečajnog zakonodavstva i prakse stečajnih sudova”, kazali su iz Privrednog suda.

sve firme koje defakto postoje samo na papiru. To je nešto što treba po hitnom postupku uraditi”, kazao je za Dnevne novine Budimir Raičković iz Unije poslodavaca. A kako bi se ovaj problem u budućnosti iskorijenio, trebalo bi, kako smatraju poslodavci, izmijeniti poreski sistem. “Obično su u fokusu firme, a ne pojedinac. Sve dok pojedinac na bude predmet kontole i naplate, kao što je slučaj u pojedinim zemljama, gdje poreski inspektori ganjaju pojedince kako bi ih natjerali da naplate sva zaostala potraživanja, imaćemo taj problem”, smatra Raičković. Ovakvo “kreativno” poslovanje pojedinaca doprinosi rastu nelikividnosti privrede i blokadi velikih suma novca, što otežava poslovanja onih koji rade u skladu sa zakonom. Pored promjena zakona, jedno od mogućih rješenja bilo bi i uvođenje automatskog stečaja, koji bi doprinio povećanju fiskalne discipline privrednih subjekata u ispunjenju ugovorenih obaveza, po osnovu blokade ili neaktivnosti računa. Uvođenjem sutomatskog stečaja doprinijelo bi se u sprečavanju zloupotreba otvaranjem “fiktivnih društava”, kao što je slučaj bio ranije.

367

stečajeva pokrenuto je u toku 2012. godine, saopšteno je iz Privrednog suda

3,6 odsto ojačaće svjetska ekonomija ove godine, prognozirala je kompanija investicione banke Goldman Saks za upravljanje imovinom. Projekcija Goldman Saksa zasnovana je na saglasnosti na tržištu da će to biti rast od 3,5 odsto, te povoljnijim očekivanjima za kretanje privrede u razvijenim zemljama, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), kao i u Indiji, Rusiji, Meksiku i Turskoj. Prognoza rasta Goldman Saksa je u skladu sa revidiranom projekcijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji je u oktobru snizio očekivanja rasta u ovoj godini na 3,6 odsto, sa ranije projektovanih 3,9 odsto. Goldman Saks je naveo četiri glavne prijetnje za svjetsku ekonomiju u narednih godinu ili dvije dužničku krizu u eurozoni, fiskalnu liticu u SAD, iznenađenja u ekonomskoj politici Japana i zategnutost na Bliskom istoku i cijene nafte.

nijuma Podgorica (KAP), on je naveo da je to, praktično od njegovog nastanka, električna energija i to pitanje se ne može, na najbolji način, riještiti preko noći. “Optimalno rješenje bi bilo u novom izvoru energije koji bi bio u funkciji KAP-a, a to zahtijeva određeno vrijeme do finalizacije. U međuvremenu, specifična vrsta proizvodnje u KAP-u traži kontinuitet, tako da moramo imati rješenja i za prelazni period”, naveo je Kavarić. Uz sve to, kako je dodao, uporedo se radi na elementima ponude koji se odnose na investicije, pokretanje fabrika Prerade i Glinice i stavljanje Rudnika boksita u funkciju KAP-a.

Sve više onih bez posla Nezaposlenih je u Crnoj Gori ove sedmice 31,23 hiljade, 0,8 odsto više nego prošle. Prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), stopa nezaposlenosti povećala se u odnosu na prošlu sedmicu sa 13,35 na 13,46 odsto. Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto. Od početka godine Zavod je evidentirao 20,7 hiljada novozaposlenih, dok je u sezoni zaposleno oko 9,54 hiljade. Takođe Zavod je od početka godine registrovao 1,5 hiljada pripravnika, a izdato je 20,71 hiljada radnih dozvola nerezidentima. Broj oglasa za slobodna radna mjesta od početka godine je u odnosu na isti prošlogodišnji period, veći 0,4 odsto i iznosi 45,1 hiljadu.

KONI

Novu godinu dočekali u hladnoj sali Radnici nikšićke Koni konfekcije dočekali su Novu godinu u hladnoj hali, jer nije ispunjen njihov minimalni zahtjev i to jedna mjesečna plata, koliko su tražili radnici Koni konfekcije, da prestanu štrajk. “Ja sam molila u subotu poslodavca da nam daju jednu platu u ponedjeljak do tri sata, ali to nije ispunjeno. Izvršni direktor je bio voljan da pomogne no naš poslodavac Panto Vučurović je rekao da nema novac, tako da smo ostale dosljedne tome da čekamo Novu godinu u fabrici”, kazala je predsjednica sindikata Milijana Novovsel. Jedna mjesečna plata, za sve radnice Koni konfekcije, inače iznosi nepunih 10.000 eura. Novosel je dodala da će radnici danas uputiti pismo Privrednom sudu sa molbom da se ubrza rje-

šavanje sitacije u Koni konfekciji. Ročište je, prema informacijama radnika trebalo da se održi posljednjeg dana 2012. godine, ali ipak nije. Do sada su se šnajderi obraćali premijeru Milu Đukanoviću, ministru ekonomije Vladimiru Kavariću, ministru rada Predragu Boškoviću. No, niko nije imao sluha za njihov problem. Obišao ih je jedino predsjednik opštinskog sindikalnog povjereništva Brano Gradašević od koga su dobili pomoć u vidu potvrde vrijednosti 50 eura. “Kada sam doživjela da majke sa dvoje malo djele, samohrane majke sa troje maloljetno djece, uopšte žene sa porodicama Novu godinu čekaju u hladnoj hali, gdje su jedino društvo miševi, to je za mene kao čovjeka poražavajuće u današnje vrijeme”, kazala je Novosel. I.J.


10 Društvo

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

NUMANOVIĆ

MCP

Crkva na Rumiji posvećena istinskom zajedništvu

Rome uključiti u radne grupe

Crkva na Rumiji posvećena je istinskom zajedništvu i niko nema razloga da je posmatra kao prijetnju i opasnost, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP). “Mitropolija ne prihvata logiku sudske opomene čelniku te crkve Amfilohiju Radoviću za navodni govor mržnje, izgovoren u odbranu crkve na Rumiji. Nije jasno kako oni koji pozivaju na rušenje nijesu pozvani na odgovornost za mržnju, a mitropolit koji je branio destrukciju svetinje hrama biva osuđen”, navodi se u saopštenju MCP. U Mitropoliji smatraju da je neobična i nerazumljiva mržnja prema “jednoj maloj crkvi” na vrhu Rumije koja je posvećena Bogu ljubavi i istinskom zajedništvu, te da se lažno proglašava za uzrok navodnog ugrožavanja suživota u podnožju Rumije. “Sveštenstvo Mitropolije, a naročito mitropolit i sveštenici iz Bara, još jednom uvjeravaju javnost da ta crkvica nije uperena ni protiv koga i da niko nema razloga da je posmatra kao prijetnju ili opasnost”, ističe se u saopštenju. Takođe, iz Mitropolije su naveli da se od pojedinaca iz državne i lokalne vlasti, vrši, kako su ocijenili, začuđujuće bezakonje prema integritetu, dostojanstvu i imovini pravoslavne crkve, proglašavanjem za okupatore MCP i ostalih pravoslavnih episkopija u Crnoj Gori, koje su u sastavu Srpske Patrijaršije. Crkva je, tvrde iz Mitropolije, vjekovni uče-

Pripadnici RE populacije učestvovati u izradi strateških dokumenata

snik i temelj moderne državnosti Crne Gore i zadržava pravo da se izjašnjava o pitanjima važnim za budućnost i napredak države i

CDT

Građani se interesuju za NATO integracije Info centar, koji je prije dva mjeseca otvoren u cilju informisanja građana o NATO savezu, do sada je posjetilo njih oko 350, a najčešće nedoumice odnose se na proces odlučivanja u Alijansi, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). Predsjednica CDT-a Milica Kovačević kazala je da su zadovoljni, zato što se pokazalo da je pristup temi koji su odabrali interesantan za građane, i prihvatljiv i za one koji podržavaju i za one koji se protive NATO integraciji. “Odabrali smo da razgovaramo umjesto da držimo lekcije, da in-

formišemo umjesto da propagiramo, i da otvaramo osjetljive teme umjesto da bježimo od njih. Pored toga, govorili smo o temama koje se ne tiču politike i ne privlače pažnju političara i medija, ali zanimaju građane, jer imaju direktan uticaj na njihove svakodnevne živote”, rekla je Kovačević. Prema njenim riječima, od otvaranja se u Info centru stalno nešto dešavalo od projekcija filmova, debata, tribina i radionica. Takođe, iz CDT su naglasili da je bolje 25 zainteresovanih građana nego 100 onih koji su tu zato što moraju. N.D.L.

Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović podržao je zahtjev Roma da njihovi predstavnici budu uključeni u radne grupe koje raspolažu novcem stranih fondova, namijenjenom rješavanju njihovih pitanja. “Kad se bude raspravljalo o raspodjeli novca namijenjenog za rješavanje pitanja Roma, tu će biti i predstavnici nevladinog sektora, koji čine Romi. Samim tim oni će biti uključeni u te radne grupe”, kazao je Numanović. Osobe Romske nacionalnosti su, kako je rekao Numanović i do sada bili uključeni u izradu određenih strateških dokumenata. “Biće uključeni i dalje. Sada se formiraju grupe i kada tematski budu pitanja i raspodjele novca namijenjenog njima, biće dio grupa”, objasnio je Numanović. Potpredsjednik Nacionalnog savjeta Roma i Egipćana (RE), Muhamed Uković, smatra da je najava Numanovića ohrabrujuća ali da, kako je rekao, tom problemu treba prići krajnje ozbiljno i iskreno. “Predstavnici RE civilnog sektora treba da budu uključeni u radne grupe, ali prije svega moraju biti uključeni predstavnici Nacionalnog Savjeta Roma i Egipćana”, istakao je Uković. Takođe, prema riječima Ukovića, Romi i Egipćani veoma ma-

svih građana, prvenstveno svjedočenjem istinske crnogorske duhovnosti, kulture i pamćenja. N.D.L.

lo su uključeni u pregovore o pitanjima koja ih se tiču. “Navešću samo jedan primjer gdje smo kao zajednica drastično oštećeni, a to je novi Izborni zakon, koji nije predvidio princip afirmativne akcije za RE zajednicu u cilju autentične zastupljenosti u crnogorskom parlamentu”, rekao je Uković. Podsjećanja radi, trenutno samo dva pripadnika romske zajednice rade u organima državne uprave, dok u organima lokalne uprave nema zaposlenih pripadnika RE populacije. N.D.L.

MUP

Do 9. januara neće primati zahtjeve za dokumenta Zbog redovnih radova na sistemu za informacione tehnologije područne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova do 9. januara neće primati nove zahtjeve za izdavanje identifikacionih dokumenata, već će samo uručivati personalizovane lične isprave, saopšteno je iz tog ministarstva. “Od 9. januara, u svim područnim jedinicima MUP-a primanje i izdavanje svih dokumenata biće redovno, a do tada očekujemo i saniranje posljedica poplave u PC Kruševac, u kojem je smještena Služba za registraciju motornih vozila, tako da će građani moći ponovo da koriste i te usluge”, kaže se u saopštenju. J.V.Đ.

NOVOGODIŠNJA NOĆ

Rijetki tražili ljekarsku pomoć Novogodišnja noć za dežurne ljekare u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć i Urgentni blok Kliničkog centra protekla je mirnije nego prethodnih godina. Broj pregleda na samu novogodišnju noć bio je, kako su kazali Dnevnim novinama, uobičajen kao i svakog dana. “Najviše nam se javljalo pacijenata zbog tegoba izazvanih visokim krvnim pritiskom, a takođe su nam se javljali građani sa raznim vrstama bolova kao što su glavobolja, zubobolja, te bolovi u leđima. U toku novogodišnje noći imali smo tri pacijenta u alkoholisanom stanju, ali nijesmo imali prijavljenih saobraćajnih nesreća”, kazao je dežurni ljekar u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć dr Momčilo Bajagić i istakao da su imali i jednog dječaka, predškolskog uzrasta, kojeg su roditelji doveli sa povredom šake izazvanom eksplozijom petarde.

U toku novogodišnje noći doktori Hitne pomoći su obavili 76 pregleda i 14 terenskih intervencija, dok su prvog dana 2013. godine do 19 sati, kako je rekao, imali 91 pregled i 26 terenskih intervencija. “Noćna smjena od 19 sati prvog do sedam ujutru drugog januara obavila je 85 pregleda i 21 terensku intervenciju, a juče smo od sedam sati do podne imali 30 pregleda i se-

dam terenskih intervencija”, kazao je Bajagić. Novogodišnja noć i u Urgentnom centru je protekla uobičajeno, čak mirnije nego proteklih godina. U noći na prelazu iz stare u novu ljekarsku pomoć zatražilo je 50 osoba, sedam je imalo povrede u nasilju, isto toliko u saobraćajnom udesu, ali nijedna osoba nije zadržana u bolnici. J.V.Đ.

Prvi januar u znaku djevojčica

Prva beba u Crnoj Gori u 2013. rođena je u Bijelom polju. Riječ je o djevojčici koju je na svijet donijela prirodnim putem Snežana Avramović iz bjelopoljskog naselja Tomaševo u 1.25 prvog januara. Djevojčica teška 3 kilograma je treće Snežanino dijete. Prva beba u Glavnom gradu, takođe djevojčica, Sofija teška 4.130 grama rođena je osam sati kasnije u porodilištu Kliničkog centra. Majka Mirjana Jovanović, Sofiju je rodila prirodnim putem u 9.35 minuta, a Sofija joj je drugo dijete. S.M.S.


Društvo 11

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Crna Gora otplatila 233 miliona eura

DisleKsiJa se prevazilazi uz poDršKu Logopedi u velikoj mjeri mogu pomoći djeci u borbi sa disleksijom, individualnim ciljanim tretmanima,naročito ukoliko se problem prepozna u ranom uzrastu. “Mnogo faktora treba zadovoljiti kada je riječ o uspješnom rješavanju te teškoće, a prvenstveno zavisi od odlika ili težine disleksije jer ne postoji osoba kod koje se ova teškoća manifestuje na isti način”, tvrdi logoped Anita Marić.

Tokom 2012. godine, Crna Gora je otplatila oko 233 miliona eura obaveza uključujući i aktiviranje garancije KAP-a u iznosu od 23,4 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Pomenute obaveze isplaćene su iz redovnih budžetskih prihoda, kao i iz zaključenih kreditnih aranžmana, čija je vrijednost, tokom prethodne godine, iznosila 262,9 miliona eura. Sa ciljem pronalaženja najboljeg načina zaduživanja, odnosno najpovoljnijeg kreditora, Ministarstvo finansija je, u prethodnom periodu, imalo komunikaciju sa većim brojem banaka. Na osnovu prikupljenih ponu-

da i obavljenih pregovora, iz Ministarstva su odabrali Erste i SGM banku kao kreditore koji su ponudili najpovoljnije uslove. Kreditni aranžman sa Erste bankom iznosi 30 miliona eura, a sredstva aranžmana biće otplaćivana u periodu od pet godina, sa grejs periodom od šest mjeseci. Kredit će se otplaćivati u 10 polugodišnjih rata, a kamatna stopa je fiksna i, u ovom trenutku, iznosi oko 7,03 odsto na godišnjem nivou. Pored Erste banke, kreditni aranžman je dogovoren i sa Socite Generale Montenegro bankom i iznosiće 10 miliona eura, a period otplate će biti pet godina. N.D.L.

BRAJOVIĆ

Na ljeto početak izgradnje autoputa TEŠKOĆE U ČITANJU

Disleksiju teško prepoznati Od 35 profesora osnovnih škola iz više crnogorskih gradova, samo njih 12 je znalo definiciju disleksije Jelena Kovačević

I

ako je za uspješno prevazilaženje poteškoća pri čitanju kod djece neophodna podrška okoline, prosvjetari u Crnoj Gori, sudeći prema anonimnoj anketi Dnevnih novina, nijesu dovoljno upoznati s disleksijom. Manjak logopeda u školama, te neprepoznavanje te teškoće od strane roditelja i nastavnog kadra, može prouzrokovati karakterisanje te djece kao lijene, iako su među njima mnogi izuzetno nadareni.

Zavod za školstvo je priredio Putokaz, test-instrumentarij čiji je cilj unapređenje vještina i sposobnosti neophodnih za uviđanje problema u ovladavanju vještinama čitanja i pisanja, ali uprkos tome, u anonimnoj anketi koju su reporteri Dnevnih novina u novembru sproveli među 35 profesora osnovnih škola iz više crnogorskih gradova, njih 12 je znalo definiciju disleksije, dok je samo sedmoro moglo konkretnije da govori o toj problematici. Disleksija, poteškoća u savladavanju čitanja, koju često prati i teškoća u pisanju, javlja se kod osoba koje, i pored normalne inteligencije, dobrog vida i sluha, sistematske obuke, adekvatne motivacije, ne uspijevaju da postignu očekivani nivo u odnosu na mentalni uzrast. Pošto je u pitanju patologija koja odgovara školskom uzrastu i najčešće se otkriva sa početkom opismenjavanja djece, problemima te vrste se prevashodno bave logopedi u školama. Logoped Zavoda za školstvo Anita Marić smatra da je glavni problem što u našem sistemu obrazovanja ima malo logopeda koji se bave tom poteškoćom. To je i jedan od razloga što se dešava da roditelji ne prepoznaju disleksiju kod svog djeteta. “Mislila sam da je moj sin lijen i da ne želi da nauči da čita i piše. Čitao je sporo, a kad ga natjeram da iz knjige čita naglas, radio je to kao da se prvi put srijeće sa nekom komplikovanom riječju, pa iako je u pitanju jednostavna”, objasnila je majka trinaestogodišnjeg učenika podgo-

ričke osnovne škole, koja je željela da ostane anonimna, kako je kazala, da dijete ne bi imalo još više problema u školi. Ona tvrdi da nikada nije čula za disleksiju, a da nastavnici njenog sina kažnjavaju lošim ocjenama, zbog čega sumnja da ni oni ne znaju za tu vrstu poteškoće. Otkrila je o čemu se radi kada je dječak bio u šestom razredu. “Slučajno sam čula razgovor dvije prijateljice o disleksiji. Prepoznala sam proteškoće koje ima moje dijete. Još me grize savjest zbog toga što sam pokušavala vikom i kažnjavanjem da natjeram na nešto što ne može da postigne”, kazala je ona. Kada je pokušala da razgovara sa sinovom razrednom, tvrdi dječakova majka, kazala joj je da će razgovarati sa ostalim nastavnicima. Međutim, do toga nije došlo, jer nijedan od prosvjetara te škole nije dječaku omogućio da radi po njemu prilagođenom programu. Sa druge strane, Ministarstvo prosvjete i sporta svrstava ih u djecu sa posebnim potrebama, zbog čega su nastavnici obavezni da za

Imali su je i Ajnštajn i Njutn Logoped Anita Marić tvrdi da su često u pitanju izuzetno kreativno nadarena djeca. Tome svjedoči i podatak da su brojne slavne ličnosti imale disleksiju. Među njima su Albert Ajnštajn, Aleksandar Bel, Isak Njutn, Leonardo Da Vinči, Hans Kristijan Andersen, Agata Kristi, Pikaso, Volt Dizni, Džon Lenon, Tom Kruz, Stiv Džobs i mnogi drugi. đake koji imaju poteškoće u pisanju i čitanju pripreme poseban plan rada u školi. U Projektu Servisi inkluzivnog obrazovanja se sprovode aktivnosti na prilagođavanju eksterne provjere znanja za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, uključujući djecu sa disleksijom, tvrde u Ministarstvu, a formirane su i grupe koje su počele izradu Vodiča koji za njih predviđa tehnička prilagođavanja, prilagođavanje ispitnog materijala, lični pomagač, vrijeme trajanja ispita, kao i ocjenjivanje testa. “Na zahtjev škola je održan i seminar za prepoznavanje i rada sa djecom koja imaju disleksiju, disgrafiju i diskalkuliju. Savjetnica za inkluzivno obrazovanje je realizovala seminar za pedagoge, psihologe, defektologe iz crnogorske 33 škole”, tvrde u Ministarstvu.

Pisanje kao odraz u ogledalu Neke od karakterističnih odlika čitanja, odnosno pisanja djeteta koje ima disleksiju su pisanje koje podsjeća na odraz u ogledalu, mijenjanje mjesta slogovima u riječi ili slova unutar sloga, te problem sa razlikovanjem slova koja se slično pišu. Postoji mogućnost i da dijete zamijeni slova koja se slično izgovaraju, da dodaje slova koja ne postoje u riječi, određen slog ponavlja više puta nego što je to slučaj u originalnoj riječi,i da ima teškoće pri spajanju odnosno razdvajanju riječi.

Izgradnja autoputa Bar-Boljare mogla bi početi u drugoj polovini godine, najavio je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović. “Trenutno se vode razgovori sa tri zainteresovana partnera, među kojim su kompanije iz Kine, a dinamika realizacije tog posla zavisiće i od načina izgradnje, odnosno da li će biti nekih odstupanja od punog modela autoputa”, kazao je Brajović Televiziji Vijesti. On je objasnio da sve zavisi od izbora partnera. “Ako partner bude zahtijevao da se potpiše međudržavni sporazum, to će onda ići i u parlament, ali u optimističkom očekivanju mi možda možemo u drugoj polovini 2013. godine početi radove”, rekao je Brajović. J.V.Đ.

ELEKTROPRIVREDA

Ugradili 70.000 novih brojila

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) u prošloj godini ugradila je 70.000 novih, multifunkcionalnih brojila čime je premašila godišnji plan realizacije projekta unapređenja sistema mjerenja u distribuciji električne energije. “Vrijednost projekta, koji podrazumijeva ugradnju 175.000 novih brojila do 2014. godine iznosi oko 43 miliona eura, a s obzirom na pozitivne rezultate projekta već u prvoj fazi, donešena je odluka o njegovom proširenju. To podrazumijeva instaliranje 300.000 novih brojila do 2015. godine čime bi više od 80 odsto potrošača bilo uključeno u sistem daljinskog mjerenja i očitavanja, što bi Crnu Goru svrstalo u sam svjetski vrh po broju ugrađenih brojila u odnosu na broj potrošača električne energi-

je”, saopšteno je iz EPCG. Najviše brojila, 42.056, ugrađeno je u Centralnoj regiji, na Sjeveru oko 5.000, a na Jugu oko 23.000. “Istovremeno je obavljeno oko 100.000 inspekcijskih pregleda mjernih mjesta u cilju pripreme za nesmetano izvođenje radova u 2013. godini, kada je planirano opremanje još 55.000 mjernih mjesta. Analize efekata ugradnje “pametne” veze sa kupcima na preko 50 trafo reona, koji čine 20 odsto od ukupnog broja, pokazuju da su na njima smanjeni gubici električne energije što je značajan benefit za EPCG, jer otvara mogućnost za povećanje ulaganja u razvoj mreže i objekata, što je benefit i za njene potrošače koji će imati još bolje i kvalitetnije napajanje. J.V.Đ.


12 Hronika

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

PORODIČNO NASILJE

Siledžije više tuku za praznike Svetlana Kumburović, Bojana Robović

N

asilna smrt osamnaestogodišnje Ljumtrije Misinović iz Peći koju je njen nevjenčani suprug Đera Danuš (22) ubio ubodom noža u vrat posljednjeg dana minule godine potvrđuje ono o čemu se godinama govori da je nasilje za vrijeme praznične euforije u znatnom porastu. Direktorka Sigurne ženske kuće u Podgorici Ljiljana Raičević tvrdi da se SOS telefon, koji je otvorila prije 16 godina, užari od poziva žrtava nasilja za vrijeme bilo kojih praznika.

Raičević je za Dnevne novine kazala da svaka žrtva koja je bila ubijena u Crnoj Gori u posljednjih 5-6 godina je i po nekoliko puta Sigurnoj ženskoj kući prijavljivala nasilje koje trpi u porodici. “Za posljednja dva dana primila sam ukupno 12 poziva za pomoć žrtava nasilja u porodici. Dvije žrtve nasilja su privremeno utočište našle u našem skrovištu dok smo uz pomoć rodbine u preostalih deset slučajeva uspjeli sa smirimo strasti nasilnika i žrtve vratimo pod porodični krov”, kazala je Raičević. Međutim, Ljumtrija Misinović nije bila te sreće i njen život je u svađi, kako se sumnja, ugasio suprug sa kojim je imala tro-

mjesečnu bebu. Kako navode u policiji, ubistvo se dogodilo rano ujutro, 31. decembra, u kući gdje su Danuš i njegova supruga živjeli kao podstanari. Prema riječima podstanara u istoj kući gdje stanuje i Danuš, njegova, sada pokojna žena i tromjesečna beba, ništa nije ukazivalo na nesrećan epilog. “Živimo ispod njih već osam godina. Nikada nijesmo čuli da se svađaju, bili su sasvim normalni. Nikada i nijesu bili kući…tek toliko da prespavaju. Beba je uglavnom bila kod njene majke, što je bio slučaj i ove noći”. Ipak, za razliku od “prvih komšija”, drugi tvrde da je, zbog čestih svađa, policija bila čest gost kod ovog para. “Moj muž je čuo da je nešto lupilo,

Raičević: Žrtve nasilja moraju zvati prvo policiju “Poziv za pomoć mi je prekjuče uputila i žena iz Rožaja koja je zbog nasilničkog ponašanja svoga muža, sa šestoro djece izašla na ulicu kako bi spasila živu glavu. Prijetio im je nožem”, ispričala je Raičević. Ona je kazala da je Rožajka sa djecom zamalo krenula prema Podgorici kako bi se smjestila u skrovište, a da pritom o svemu nije obavijestila policiju, što je strašna greška svih žrtava porodičnog nasilja. “Žene treba da okrenu telefonski broj 122 i policiji ispričaju svoj problem jer novi zakon im omogućava da zaštite svoju porodicu. Ne može žena sa toliko djece da izađe na ulicu da nasilnik ostane sam u kući”, objasnila je Raičević.

ali nije bilo nikakvih glasova. Bilo je oko 6,7 sati ujutru. Probudio me je, ali ja nijesam ništa čula i nastavila sam da spavam. Nekoliko minuta potom ispred kuće su se pojavila tri policijska auta, a nama nijesu dali da izlazimo iz kuće. Ja vjerujem da je on sam pozvao policiju…Sjutradan sam zatekla krvavi tepih u dvorištu – on ga je vjerovatno bacio nakon što je ubio”, kazala je komšinica sa prizemlja, pokazujući krvavi tepih u svom dvorištu. Iz policije je istog dana saopšteno da je Danuš uhapšen neposredno nakon ubistva, te da je sproveden na saslušanje kod Višeg državnog tužioca. “Dežurna služba podgoričke policije je o događaju obaviještena oko 9.15 časova nakon čega je odmah, u Ulicu Isidore Sekulić u Podgorici odmah upućena policijska patrola, koja je Danuša uhapsila ispred kuće u kojoj je sa živio sa suprugom. Tokom uviđaja je izuzet nož, za koji se sumnja da ga je Danuš koristio prilikom ubistva supruge, kao i drugi tragovi, koji će biti vještačeni u Forenzičkom centru”, kazali su iz policije. Nakon što mu je sudija za istrage Višeg suda u Podgorici odredio jednomjesečni pritvor, Danuš je sproveden u istražni zatvor u Spužu.

Kuća u kojoj je ubijena majka tromjesečne bebe

Okrvavljeni tepih u dvorištu kuće

POtRAgA

Bilo mirno za Novu godinu

Nestao Aleksandar Vraneš iz Podgorice Nakon što je prije nedjelju dana policiji prijavljen nestanak Podgoričanina Aleksandra Vraneša (43), Uprava policije i porodica nestalog apelovala je na građane koji imaju bilo kakavo saznanje o njemu da se jave najbližoj policijskoj stanici. Nestali četrdesetrogodišnjak mršave je građe, visine oko 175 santimetara, crne kose i braon očiju. Vraneš je posljednji put viđen na radnom mjestu - filijali NLB banke u Podgorici, u četvrtak 30. decembra. Njegov brat Boris ispričao je Dnevnim novinama da ga je u ponedeljak pozvala Aleksandrova koleginica i rekla mu da je zabrinuta jer se on ni tog dana, kao ni u petak

28. decembra, nije pojavio na poslu. Kako ne žive zajedno, pa ga nekoliko dana prije toga nije viđao, Boris Vraneš je, kako kaže, pokušao da nazove brata Aleksandra, ali on nije odgovarao na telefonske pozive. Kasnije je, kako kaže, uz pomoć portira koji je imao ključeve od stana, ušao u bratov stan. “U stanu nije bilo mog brata, njegov mobilni telefon bio je na stolu, a u stanu nije bilo nikakve premetačine”, kazao je brat nestalog. Apeluje se na građane koji imaju bilo kakvo saznanje o nestalom Aleksandru Vranešu da se jave u najbližu stanicu policije ili na brojeve telefona: 067/239 227 i 020/510 282.

PRESUDA

UDES

Stradao pješak u saobraćajnoj nesreći U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć oko 19 časova, u mjestu Trebaljevo, na magistralnom putu Kolašin – Mojkovac život je izgubio Zdravko Bulatović (58) iz Trebaljeva. Kako je kazao Osnovni državni tužilac Voislav Grujić, u saobraćajnoj nesreći učestvovao je automobil “opel astra” moj-

Novogodišnja noć u Crnoj Gori protekla je prilično mirno, saopšteno je iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije. Tokom novogodišnje noći policija registrovala 10 krivičnih djela i sedam narušavanja javnog reda i mira. Od toga bilo je jedno razbojništvo, nekoliko krađa i nekoliko tuča. Dvije osobe zadržane su u policiji. Jedna zbog nanošenja teških, dok je druga zadržana zbog nanošenja lakših tjelesnih povreda. S.K.

kovačkih tabli (MK AC 007), kojim je upravljao Ćorić Rodoljub iz Mojkovca i pješak Bulatović iz Trebaljeva koji je tom prilikom smrtno stradao. Uzrok nesreće saznaće se tokom daljeg postupka. Uviđaj je izvršio osnovni državni tužilac Grujić, i policajci kolašinske policijske ispostave. Z.B.

Po godina zatvora za neuspješno razbojništvo U pokušaju da otmu 150 eura pazara razbojnike spriječio kasir Nikšićani Ranko Đurković i Radojko Mešter, osuđeni su u Višem sudu u Podgorici na po godinu dana zatvora zbog pokušaja pljačke kladionice “Regina” u Nikšiću 2009. godine. Njihov sugrađanin i saučesnik Slavko Perunović osuđen je na jedinstvenu kaznu od godinu i dva mjeseca zatvora jer je u ovom pokušaju razbojništva koristio pištolj za koji nije posjedovao dozvolu. Razbojnici su maskirani i naoružani upali u kladionicu i pod

prisilom pokušali od radnika Igora Jovića oteti 150 eura koliko je bilo u kasi. Prema navodima presude, optuženi su postupali po prethodnom dogovoru da opljačkaju kladionicu. Do kladionice “Regina” dovezli su se Perunovićevim “audijem A8”. Nakon što su se parkirali, sa fantomkama i jednim pištoljem upali su u kladionicu tražeći od kasira Jovića da im da pazar od 150 eura. Kada je radnik kladionice pokušao da im otme

pištolj, opalio je pa su se razbojnici razbježali. S toga je razbojništvo ostalo u pokušaju. Sud je uzeo za istinit iskaz Radojka Meštera koji je priznao da je, sa ostalom dvojicom, učestvovao u pljački kladionice. “Ovakvo priznanje je uvjerljivo za sud i u skladnoj je vezi sa izvedenim dokazima” kazao je sudija Ratko Ćupić dodajući da su svi optuženi tokom postupka mijenjali svoje iskaze kako bi izbjegli krivicu. S.K.


Hronika 13

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

LUKA BAR

Gvozdenović nije kriv za štetu od 40.000 eura Sud je zaključio da izvršni direktor nije prekoračio službena ovlašćenja kako bi drugom pribavio imovinsku korist

Miodrag V. Gvozdenović, bivši direktor barske luke, oslobođen je optužbe kojom je predstavljeno da je od februara 2004. do septembra 2006. godine u Baru, u svojstvu izvršnog direktora AD Luka Bar, zloupotrebom službenog položaja prekoračio granice svog ovlašćenja i pribavio drugom protivpravnu imovinsku korist te nanio štetu Luci Bar koja prelazi iznos od 40.000 eura. U optužnici čiji navodi nijesu dokazani stajalo je da je Gvozdenović, bez odobrenja Odbora direktora, te suprotno Zakonu o privrednim društvima i Statutu Luke, 2004. godine sa italijanskim preduzećem “Portolevante trejding” , kao kupcem kamena, zaključio aneks ugovora koji je sklopljen godinu ranije. Tim aneksom je, prema navodima optužnice, ugovoreno besplatno angažovanje osam radnika Luke, što je, prema tvrdnjama tužilaštva, bilo protivno osnovnom ugovoru. Nakon pet mjeseci sa istim preduzećem zaključio je još jedan aneks ugovora koji je predviđao da je kupcu obezbijeđen popust od pet odsto na cijenu kamena na svaki unaprijed plaćeni iznos, što je, kako je stajalo u optužnici, takođe bilo protivno osnovnom ugovoru. U optužnici je dalje stajalo da je Gvozdenović 2005. sa firmom “Portolevante” zaključio aneks ugovora, čime je ovoj firmi odobren popust od 50 odsto na ugovorenu cijenu kamenog materijala za period od osam mjeseci što, po tvrdnjama tužilaštva, nije bilo usklađeno sa odlukama Odbora direktora. Isto je i sa preduzećem “Fab lajv”, sa kojim je zaključio aneks ugovora o pretovaru i skladištenju robe. Tim aneksom Luka Bar se obavezala da će ugovorene cijene umanjiti za 60 odsto. Tužilaštvo ga je teretilo i da je sa zastupnikom firme “Krisma trejd”,

RAZBOJNIŠTVO

Uz prijetnju oružjem uzeo 2.800 eura Istražni sudija Špiro Pavićević na predlog Osnovnog državnog tužioca odredio je 30-dnevni pritvor Budvaninu Ivanu Zenoviću (19), za kojeg se sumnja da je u nedjelju ujutru pod prijetnjom oružjem uzeo 2.800 eura iz kase automat kluba “Cezar” u Budvi. Zenovića su inspektori budvanske kriminalističke policije uhapsili na tivatskom aerodromu 31. decembra oko 14.30 časova, kada je pokušao da pobjegne iz Crne Gore. Do oružanog razbojništva došlo je u noći između subote i nedjelje oko 3,30 sati ujutru,

Gvozdenović sa kćerkom ispred Višeg suda zaključio ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora od 114 kvadrata vlasništva Luke Bar. U ugovoru je stajalo da je prodavac Luka Bar saglasan da se bez njegove dalje saglasnosti u zemljišne knjige može uknjižiti kupac prije isplate kupoprodajne cijene od 127.000 eura. Nasuprot navedenim navodima optužnice, sud je zaključio da “optuženi nije prekoračio službena ovlašćenja u namjeri da drugome pribavi imovinsku korist”. Sudija Višeg suda u Podgorici Va-

lentina Pavličić prilikom izricanja oslobađajuće presude kazala je da se u optužnici navodilo da je za postupanja iz optužbe bila neophodna saglasnost Odbora direktora, ali da sud nije našao da je ta saglasnost bila neophodna. “Sud cijeni da je Odbor direktora imao ovlašćenja da smijeni direktora ukoliko ocijeni da ne postupa na adekvatan način, što nije urađeno”, kazala je ona, dodajući da sud nije našao umišljajno postupanje kako je to optužnicom bilo predstavljeno. S.K.

GRUPNA TUČA

Izbacivač i dalje u bjekstvu

kada je Zenović ušao u kazino klub koji se nalazi u hotelu “Pod Lozom”, nedaleko od stanice policije i od radnika, uperivši u njega pištolj, zatražio da mu da sav novac. Radnik mu je dao novac, nakon čega je Zenović pobjegao. Nakon što je razbojništvo prijavljeno, policija je u tokom istrage pregledala i video zapise sa bezbjednosnih kamera, te nakon još operativnih radnji došla do traga Zenovića koji je, kada je pokušao da pobjegne iz zemlje, uhapšen je i sproveden istražnom sudiji. N.L.

Španija će izručiti Milisavljevića Srbiji Španski nacionalni sud odobrio je Srbiji izručenje Vladimira Milisavljevića, jednog od osuđenih za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića 2003. godine, pišu srpski mediji. Španska policija je Milisavljevića, poznatog po nadimku Vlada Budala, uhapsila 9. februara u Valensiji zajedno sa Lukom Bojovićem i Sinišom Petrićem. Milisavljević je pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora za krivična djela koje je izvršio kao pripadnik “Zemunskog klana” i

na 35 godina zatvora zbog učešća u ubistvu Zorana Đinđića. Vlasti u Beogradu su zatražile u martu od španskog pravosuđa ekstradiciju Milosavljevića, a uz zahtjev za njegovo izručenje Španiji je dostavljen i njegov dosije koji je, zajedno sa Petićevim i Bojovićevim, brojio oko 2.000 strana. Srpski pravosudni organi tražili su izručenje sve trojice. U novembru je odobreno izručenje Petrića, a o Bojovićevom izručenju još nema riječi. S.K.

ROKI PISTOLATO

Lopovi odnijeli dnevni pazar od 14.000 eura

U obračunu dvije grupe mladića lakše povrijeđena jedna osoba Policajci i dalje tragaju za Podgoričaninom Goranom Vukovićem, jednom od aktera grupne tuče koja se dogodila dva sata nakon dolaska Nove godine u lokalu Atrijum, na periferiji Podgorice, nezvanično

saznaju Dnevne novine. Praznična euforija i kapljica alkohola više eskalirala je oko 2.20 časova u obračun dvije grupe mladića koji su neposredno prije toga zajedno dočekali Novu godinu. Vu-

ković, koji je u novogodišnjoj noći obezbjeđivao lokal, u jednom momentu ne mogavši da zaustavi obračun dvije grupe mladića, izvadio je pištolj i pucao u vazduh. Nakon opaljenog metka tuča se završila, a Vuković je pobjegao u nepoznatom pravcu. Po pozivu ostalih gostiju na mjesto događaja su stigli policajci i ekipa hitne pomoći kako bi ukazali pomoć jednom od povrijeđenih mladića. Jedan od povrijeđenih mladića je odmah prebačen u Urgentni blok Kliničkog centra gdje su mu ljekari konstatovali lakše povrede. “Brojne policijske rotacije i zvukovi sirena uznemirili su stanovnike Tološa koje važi za jedno od mirnijih podgoričkih naselja. Dio Bulevara SKOJ-a, gdje se nalazi Atrijum bio je oko pola sata zakrčen policijskim automobilima i kolima hine pomoći. Srećom, sve se završilo bez ljudskih žrtava”, prokomentarisali su stanovnici okolnih kuća. B.R.

U pljački veleprodaje “Roki Pistolato” u Ulici Vojislavljevića na Zabjelu, lopovi su u noći između nedjelje i ponedjeljka ukrali kasu u kojoj se nalazilo 14.000 eura, saznaju Dnevne novine. Prema nezvaničnim informacijama, lopovi su u veleprodaju ušli obivši prozor sa zadnje stra-

ne objekta i odnijeli cjelodnevni pazar. “Sumnja se da je u dobro isplaniranoj pljački učestvovalo više osoba. Podgorički inspektori su nakon krađe odmah počeli sa ispitivanjem zaposlenih u toj veleprodaji što predstavlja redovnu proceduru kada se dogodi ovakav slučaj”, kazao je izvor blizak istrazi. B.R.


14 Crna Gora

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

pokloN

INICIJATIVA

Savinska Dubrava da se proglasi parkom prirode Zavod za zaštitu prirode trebalo bi uskoro da donese studiju revizije zaštićenog područja HERCEG NOVI - Agencije za razvoj i zaštitu Orjena inicirana je aktivnost da se Savinska Dubrava proglasi posebnim parkom prirode posredstvom Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine. U toku su aktivnosti na postavljanju tabli, obilježavanju i davanju naziva pješačkim stazama u Savinskoj šumi i masivu Orjena koje uređuju. Republički Zavod za zaštitu prirode trebalo bi uskoro da donese studiju revizije zaštićenog područja i menadžment plan u cilju pune valorizacije i zaštite ovog dijela hercegnovske Opštine. Programske aktivnosti Agencije za Orjen, prije svih, usmjerene su na pokretanje razvojnih aktivnosti u cilju iskorišćenosti prirodnih potencijala na području Opštine, koja pored planinskog masiva Orjena, obuhvata Savinsku Dubravu i dio poluostrva Luštica. Na osnovu Zakona o zaštiti prirode i Statuta Opštine Herceg Novi lokalni parlament je 24. aprila 2009. godine donio Odluku o proglašenju Regionalnog parka Orjena i stavio ga pod svoju zaštitu. Rukovodilac Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Branko Vuković koji je, inače, na ovoj funkciji od 1. jula ove godine i jedini stalno zaposleni u Agenciji kazao je da su ostvarili brojne kontakte i organizovali akcije na unapređenju saradnje sa svim relevantnim su-

bjektima u cilju izrade predloga projekata za IPA fondove Evropske unije. Vuković je pozvao građane da daju predloge i da se što masovnije uključe u osmišljavanje ideja, akcije i edukativne programe i nacrte IPA projekata o prekograničnoj saradnji. U organizaciji Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine organizovano je anketiranje građana o statusu i stepenu zaštite Savinske Dubrave. Anketiranje je organizovano u cilju izgrade stručne podloge – Studije zaštite, na osnovu člana 56 Zakona o zaštiti prirode. Agen-

cija za zaštitu životne sredine uradiće Studiju, kojom će biti utvrđena pitanja o vrijednosti lokaliteta, postojećeg stanja sa procjenom stepena valorizacije, ocjena stanja područja, mišljenje o stavljanju prirodnog dobra pod zaštitu, predlog kategorije i režima zone zaštite, kartografski prikaz sa ucrtanim granicama odnosni sa oznakom lokacije na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti, način upravljanja tim područjem, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći posebno zbog vlasničkih prava i zatečene privredne djelatnosti. S.M.

Računarska oprema na dar tivatskoj policiji Oprema će omogućiti da efikasnije i brže obavljaju svoj posao

TIVAT - Predstavnici kompanije “Adriatic Marinas”, na čelu sa konsultantom za bezbjednost na projektu “Porto Montenegro”, Fehom Mehovićem, tokom novogodišnjih praznika posjetili su Ispostavu policije Tivat i Ispostavu granične policije - Aerodrom Tivat i rukovodiocima uručili vrijednu računarsku opremu. Oprema, koja se sastoji od tri laptop računara marke Toshiba, tri štampača marke HP i tri Cannon skener aparata, kojima će se služiti zaposleni u kriminalističkoj policiji i stanici policije Tivat, uručena je načelniku Ispostave policije Tivat, Veselinu Smoloviću, koji se zahvalio u ime svih službenika tivatske policije na poklonjenoj opremi. Smolović je rekao da će računari omogućiti da efikasnije i brže obavljaju svoj posao, a sve za dobrobit građana, posjetioca i tu-

rista Tivta. “Ono što planiramo jeste otvaranje kontakt reona sa jednim policajcem u Porto Montenegru, pa će na taj način policija Tivta i Porto Montenegro svoju saradnju i ukupnu bezbjednost marine podići na još veći nivo”, rekao je Smolović. Zaposlenima u Ekspozituri granične policije na Aerodromu Tivat na raspolaganju će biti laptop računar, kao i skener i štampač, a poklon je od predstavnika Porto Montenegra preuzeo komandir Ispostave granične policije Tivat, Zoran Stanović. Računarska oprema na dar u vrijeme novogodišnjih praznika znak je intezivne i uspješne saradnje u prethodnim pa i u protekloj godini, a za cilj ima unapređenje rada i poboljšanje efikasnosti u svakodnevnim aktivnostima zaposlenih u tivatskoj policiji, saopšteno je iz kompanije. Z.K.

SJUTRA

Dan osnivanja Prijestonice

CETINJE - Povodom 4. januara, Dana osnivanja Cetinja, biće organizovana svečanost i dodijeljena nagrada ovogodišnjem laureatu, čije ime se drži u strogoj tajnosti. Kako je najavljeno iz cetinjske lokalne uprave, prisutnim zvanicama, gostima i predstavnicima medija obratiće se gradonačelnik Aleksandar Bogdanović, koji će ovogodišnjem laureatu dodijeliti Povelju “Ivan Crnojević”. Nagrade će biti dodijeljene i zaslužnim institucijama

i organizacijama. Povelja “Ivan Crnojević” dodjeljuje se 4. januara, za izuzetan doprinos razvoju i promociji grada, a priznanje je uspostavljeno 2006. godine. Dosadašnji dobitnici Povelje bili su akademik Dušan Martinović, Novak Jovanović, Luka Lagator, Pavle Đonović, Miodrag Dado Đurić i Branislav Mićunović. Početak svečanosti u Vladinom domu zakazan je za 12 sati. M.Z.


Crna Gora 15

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

Svakodnevica

Hrane porodicu iz tuđine Brojni Bjelopoljci u potrazi za dobrom zaradom odlaze na rad u inostranstvo Seada Muslić Sadiković

S

ve više Bjelopoljaca odlazi u inostranstvo kako bi zaradili za sebe i za svoju porodicu. Koristeći povoljnosti bezviznog režima i mogućnost boravka u nekoj zemlji u trajanju od tri mjeseca, Bjelopoljci ne biraju šta će da rade. No, oni koji nijesu još uvijek našli posao, kako su nam kazali, vrebaju priliku da to što prije učine.

BIJELO POLJE - Bjelopoljac Miloš Lazarević polako se pakuje za ponovni odlazak na rad u Italiju. “Ovdje sam radio dva posla i nisam uspio da skupim jednu normalnu platu. Imam ženu, dvoje djece i gomilu dugova. Uspio sam zahvaljujući poslu koji radim u Italiji da vratim kredit i stanem na noge”, kaže Lazarević. On kaže da mu najteže pada rastanak od dvije kćerkice koje, kako kaže, nakon njegovog

odlaska praktično ostavlja uplakane i tužne. “Nije mi lako ostaviti porodicu na tri mjeseca, ne znam kome je teže, meni tamo u tuđini ili njima ovdje bez mene, ali moram. Ovdje posla i sreće nema. Tamo radim na građevini, nije lako ali je zarada dobra”, kaže Lazarević. Adis Softić samo je jedan od Bjelopoljaca koji planira da ode, kako on kaže, preko grane.

“Vrebam svaku priliku da odem iz ovog beznađa i sivila. Ljudi su mnogo nervozni, bez posla, depresivni i bezvoljni. Šta mogu da stvorim od plate od 200 eura. To nije dovoljno ni za mene, a zamislite da imam ženu i djecu. Ovdje su lijepe samo ove planine, ova brda i ništa više, kaže Softić. Njegov drug Rade kaže da Bjelopoljci državne institucije zovu “Majka i dijete”, jer tamo rade supruge i djeca državnih funkcionera. “Neka mi pokažu jednog funkcionera kome je neko iz šire ili uže familije bez posla. Nema ga, ne po-

stoji takav, svi rade”, ogorčeno zaključuje Rade. Na evidenciji bjelopoljskog Zavoda za zapošljavanje evidentirno je blizu 4.500 nezaposlenih, od čega je 500 sa visokom stručnom spremom. Velikom broju nezaposlenih uticala je ekonimska kriza, otpuštanje radnika kao i priliv svršenih studenata. Mladi nezaposleni Bjelopoljci, kada ih pitate šta rade, odgovaraju da “studiraju Višu dokonu”. Uveče uglavnom čatuju ili do kasnih noćnih sati listaju TV kanale, spavaju do podne, a onda oko

podne, jer je tad „špic“, odu na kafu od para koje su im dali za džeparac roditelji koji i sami ne rade ili su zaposleni kod nekog privatnika koji im daje toliku platu tek da prežive do prvog. I dok tako ispijaju kafu i “glođu” one jadne plastične kašičice što dolaze u nju, žale nade svojom sudbinom i sanjare da odu tamo neđe, đe čovjeka od 25 do 30 ili četrdeset godina pa i više ne izdržavaju roditelji, ne grebu se za džeparac od đeda ili babe, već normalno rade, imaju porodicu i žive kao sav normalan civilizovan svijet.

deMokRaTSki FRonT

Nastavlja se pljačka državne imovine BUDVA - Demokratski front u Budvi ocijenio je da, kako kažu, nova, stara vlast u Budvi, ojačana Liberalom partijom nastavlja pljačku državne imovine od građana Crne Gore. Najsvježiji primjer toga je, kako navodi odbornik DF Božidar Vujičić, odluka o razmjeni nepokretnosti na posljednjem skupštinskom zasijedanju. “Koalicija DPS-SDP-LP upusti-

la se da fizičkom licu kojem je od drugog fizičkog lica uzurpiran plac, dodijeli drugi plac bez tendera i oslobodi ga obaveze plaćanja komunalija za objekat koji je na placu, planom predviđen”, rekao je Vujičić. Kako dodaje, u prilog njegovog, nekoliko puta javno iznesenog stava da Vlada, lokalna samouprava i Tužilaštvo organizovano pljač-

kaju državnu imovinu u Budvi, od građana Crne Gore, ide i zaključak Vlade br. 06-1250 sa sjednice od 14. juna 2012. “Tim zaključkom se daje saglasnost Opštini Budva da otuđi državnu imovinu putem razmjene. Tekst zaključka dostavljen je odbornocima uz predlog odluke o razmjeni nepokretnosti”, zaključuje Vujičić. N.L.

● FOtO priča MoJkovac

Kako upravljati prostorom

ª Miholjskiº januar

Opština i Arhitektonski fakultet pokrenuli zajednički projekat MOJKOVAC - Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine, komunalno stambene poslove i saobraćaj Opštine Mojkovac pokrenuo je projekat sa Arhitektonskim fakultetom u cilju pomoći u podizanju svijesti građana i investitora o načinu upravljanja prostorom i njegovu valorizaciju kroz afirmaciju arhitekture i promociju konkursnih rješenja. Cilj projekta je i da privuče potencijalne investitore i doprinese razvoju, da podstakne mlade arhitekte da savladaju barijere i samoinicijativno ili uz adekvatnu podršku djeluju u prostoru i daju svoj doprinos struci i društvu.

Sekretarijat je studentima Arhitektonskog fakulteta dostavio lokacije preuzete iz važećih planskih dokumenata Opštine Mojkovac, kako bi lokacije postale predmet razrade kroz formu završnog specijalističkog rada. Sekretarijat će podržati inicijativu zanteresovanih da u skladu sa njihovim idejama i afinitetetima dodijeli i nove lokaciju ukoliko one imaju uporište u planskim dokumentima. Rok za odbranu završnog specijalističkog rada na zadatu temu je 31.oktobar, nakon čega će Komisija formirana od predstavnika Opštine i Fakulteta izvršiti ocjenjivanje i vrednovanje radova. V.B.

Njegoševa ulica u Podgorici juče nas je podsjetila na ljeto. Bašte kafića su bile pune, a pored lijepog dana, Podgoričani su iskoristili priliku da slobodno vrijeme za novogodišnje praznike iskoriste za uživanje na januarskom suncu.


16 Crna Gora

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

MOJKOVAC

Opasnost prijeti u Sokolovini Godinama kamenje pada sa stijena, a nadležni ne reaguju MOJKOVAC - Mjesto Sokolovina nedaleko od Crnih poda već odavno predstavlja opasnost za sve one koji se kreću magistralnim putem Mojkovac - Đurđevića Tara. Učestali odroni, te stijene koje su pune pukotina predstavljaju veliku opasnost i za turiste koji se često zaustavljaju na tom mjestu da bi uživali u pogledu na kanjon Tare. Mojkovčanin Radojica Đuršić koji se bavi turizmom, vlasnik bungalova “Eko oaza”, kazao je za Dnevne novine da je Sokolovina najcrnja tačka na regionalnom putu Mojkovac – Đurđevića Tara. “Društvo bi trebalo da se okre-

ne tom problemu. Kanjon Tare nikada ne može biti u drugom planu, pa iako se napravi milion autoputeva. Većina ljudi dolazi upravo zbog tog kanjona, a taj dio kanjona je jedini koji turisti mogu sebi da priušte”, kazao je Đurišić. Zimi je Sokolovina često neprohodna, a u stijenama iznad magistrale postoji i vodopad zbog kojeg na asfalt padaju i usovine snijega. Pri vrhu litica u Sokolovini jasno se vide mjesta sa kojih je otpalo kamenje. Poodavno su alpinisti iz Nikšića dolazili i čekićima kucali u stijene i tako odvajali djelove koji su pri-

POsJEtA

Obišli Dom starih u Bijelom Polju

KOLAšin – Posljednji dan stare godine bio je u znaku akcije opštinskog Crvenog krsta. U želju da nastave ideju koju su realizovali prošle godine u istom periodu, posjetili su svoje sugrađane smještene u Domu starih u Bijelom Polju. “Pored njihovih najbližih, postoje i mladi ljudi - volonteri koji im žele ukazati pažnju, udijeliti skroman paket i prenijeti im želju za dobrim zdravljem u Novoj godini. Kao i prethodne godine, ovu aktivnost

smo realizovali u saradnji sa Centrom za socijalni rad Kolašin, i uz naša tri volontera u posjeti su bila i dva socijalna radnika iz Centra za socijalni rad Kolašin. Deset naših sugrađana svoje staračke dane provodi u ovom domu, jer njihovi životni putevi nijesu imali drugog pravca. Nastojaćemo da im svake godine pođemo u posjetu i toplinom razgovora prenesemo i toplinu njihovog rodnog kraja”, kazao je sekretar Crvenog krsta Milan Marković. Z.B.

jetili da se odrone. Na tom potezu se ne smije minirati, jer su u blizini kuće na kojima su prilikom ranijih miniranja popucali zidovi i prozori od jake detonacije. Mještani tvrde da su ranije nadležni pominjali pravljenje tunela kroz stijenu, ali da se sa tom pričom stalo, a tunel bi, smatraju oni, sigurno riješio problem. Portparol Ministarstva saobraćaja i pomorstva Jelena Raspopović kazala je za Dnevne novine da je na ovoj dionici izgrađeno deset tunela ukupne dužine 806 metara. “Prilikom izgradnje i rekonstrukcije nije se dovoljno vodilo ra-

Oduzete petarde

čuna o zaštiti od odrona i usova. Iz tog razloga kroz redovno održavanje često su izvođeni radovi na otklanjanju nestabilnih blokova i postavljanju zaštitnih putarskih mreža. Ove radove je izvodilo, a i danas izvodi, preduzeće “Crnagoraput” koji imaju zaključen četvorogodišnji Ugovor o održavanju i zaštiti državnih puteva”, kazala je

Raspopović. S obzirom na požare koji su se dešavali na ovoj dionici puta, na osnovu preporuka nadležnog inspektora vrši se dopuna projektne dokumentacije na osnovu koje će se, nakon ispunjavanja svih zakonskih obaveza, raspisati tender za izvođenje radova. Vesko Baltić

BIJELO POLJE

Đukanović i Krivokapić čestitali Dan opštine

KOTOR - U cilju unapređenja bezbjednosti građana i suzbijanja nedozvoljene trgovine - distribucije i zloupotrebe pirotehničkih sredstava u vrijeme novogodišnjih praznika, službenici Ekspoziture policije Ispostave Kotor izvode akciju sa radnim nazivom “Petarda” . “U toku akcije, policijski službenici su pronašli i privremeno oduzeli ukupno 3.805 komada raznih petardi za koje se osnovano sumnja da su bile namijenjene tržištu”, kazao je za Radio Kotor rukovodilac Ekspoziture policije Ljubiša Rovčanin.

Premijer Milo Đukanović čestitao je 3. januar, Dan opštine Bijelo Polje predsjedniku opštine Aleksandru Žuriću, predsjedniku lokalnog parlamenta Džemalu Ljuškoviću i građanima, poručujući da je taj grad intenzivnim razvojem postao jedan od savremenih urbanih centara moderne Crne Gore. “Bijelo Polje je intenzivnim razvojem proteklih godina postalo jedan od savremenih urbanih centara moderne Crne Gore. Izgrađeni su mnogi infrastrukturni objekti i stvoreni uslovi za zadovoljenje interesa mlade generacije, u oblasti obrazovanja, kulture, sporta”, kaže se u čestitki Đukanovića. On je ocijenio da su završeni radovi na Domu zdravlja koji je, ka-

ko je kazao, najsavremeniji objekat tog tipa u državi, svjedoče o odgovornom odnosu Vlade prema Bijelom Polju. “Siguran sam da će daljom afirmacijom multietničkog sklada Bijelo Polje nastaviti da bude podsticajan primjer razvoja demokratije i suživota Crne Gore”, naveo je Đukanović. Čestitku povodom Dana opštine Bijelo Polje uputio je i predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić koji je podsjetio da se u tom gradu prvi put u istoriji slavio 13. jul sa crnogorskom himnom i crnogorskom zastavom. “Vjerujem u vaš dalji razvoj i siguran sam da ćete i dalje imati mudrosti, jer vam truda i posvećenosti ne fali”, kaže se u čestitki Krivokapića.


Crna Gora 17

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

HERCEG NOVI

Štamparija za nauk i ponos Mala digitalna štamparija pruža mogućnost zapošljavanja osoba sa invaliditetom Sanja Milović

K

oliko je teško naći posao znaju oni koji su ga našli, ali i mnogi oni koji u tome nijesu uspjeli. Svakako, u crnogorskom društvu najmanje šanse za zaposlenje imaju lica sa posebnim potrebama, uprkos završenim fakultetima. Ipak, u Herceg Novom postoji mala digitalna štamparija, koja pruža šansu osobama sa posebnim potrebama da se profesionalno usavrše.

HERCEG NOVI - “Naša ID kartica” je mala digitalna štamparija u Herceg Novom koju je pokrenula Vesna Odalović, koja je osnovala NVO Nova šansa. Ono što je posebno u vezi sa ovom štamparijom je to što zapošljava šest osoba sa posebnim potrebama, među kojima je i njen sin Saša, koji radi kao prelamač. Ova štamparija je nedavno izdala i prvo izdanje novina “Zajedno”, koje je on dizajnirao. Vesna ističe da u Crnoj Gori kompanije nerado zapošljavaju osobe sa posebnim potrebama. Njena skromna, mala, ali savremena štamparija osnovana je zahvaljujući organizacijama koje su imale sluha za njenu ideju, odnosno donacijama USAID-a i ORT-a koji su obezbijedili sredstva kako bi štamparija opstala.

Saša je nedavno diplomirao na online IT Akademiji. “Uspješnim školovanjem na daljinu na ITAcademy dobija se zvanična diploma ispitnog odjeljenja Kembridž Univerziteta i autorizovana zvanja IT eksperta, izdatih od Korporacija Microsoft, Adobe kao i tri svjetske IT asocijacije. Osim toga, školovanje na IT Akademiji je koncentrisano samo na razvoj vještina za rad sa računarima. Nema nepotrebnih predmeta. Kroz školovanje sarađujete i razvijate se sa programerima, konsultantima i profesorima koji iza sebe imaju preko 180.000 radnih sati rada na realnim softverskim projektima”, objašnjava. On line edukacija mu je, kaže, odgovarala jer je preko interneta polagao ispite.

“Za godinu, koliko je trajala Akademija, položio sam 24 ispita koji su se sastojali iz praktičnog dijela”, kaže Saša. Osim toga, nedavno su Vesna i Saša boravili u Pljevljima gdje su kolegama iz NVO Zračak nade pomogli i uputili ih u rad sa štamparijom. “Sa zadovoljstvom smo prihvatili poziv direktorice Centra Svetlane Dujović jer želimo da svoja pozitivna iskustva iz naše digitalne štamparije Naša ID kartica prenesemo i drugima. Kada ima dobre volje, sve se može i mislim da smo uspjeli u Pljevljima. Nama je bilo jako teško kada smo počinjali, a sada smo i kvalifikovani tako da imamo i iskustva i znanja, kazala je Vesna”, istakavši da je obuku pohađalo 16 mladih osoba sa invaliditetom (OSI) i tri asistenta iz Pljevalja. Savladali su osnovne programe za rad u štampariji i to photoshop,

corel drive i buziness card. “Naše kolege iz Pljevalja sada su spremne da rade i želimo im svaku sreću. Uvijek ćemo biti raspoloženi da svoja iskustva i znanje prenesemo svim ljudima, a posebno OSI, jer je naša štamparija u Herceg Novom pokazala i dokazala da djecu sa smetnjama u razvoju ne treba marginalizovati već angažovati i iskoristiti njihove potencijale”, rekla je Vesna. Ona ističe da veoma cijeni i rad Dnevnog centra u Pljevljima koji, kako kaže, visoko profesionalno radi i zadovoljstvo je družiti se i sarađivati sa njima. Vesna ne odustaje, piše projekte i kaže nije je sramota da za projekat koji ne prođe konkuriše nekoliko puta. Ova požrtvovana majka ističe da je prije nekoliko dana dobila dopis od ORT-a da su dobili značajna sredstva za treninge i edukaci-

je. Brojne radionice za omladinu sa invaliditetom okupile su i veliki broj volontera. Iz njihovih druženja proistekla su i prijateljstva tako da su Dan invalida obilježili programom u kome su svi učestvovali na zadovoljstvo brojnih Novljana koji su im se pridružili. Šansa im je data i oni su je iskoristili zahvaljujući razumijevanju opštine i države i upornosti majke Vesne. Njena životna priča je prošle godine povodom Dana invalida bila na zvaničnom sajtu Vlade SAD. Zaslužila je i to ne samo zbog toga što je postigla već i zbog toga što može biti primjer svim majkama čija djeca imaju razvojne poteškoće da ne posustanu, ali i društvenoj zajednici da samo ZAJEDNO, kako se i njihova novina zove, možemo postići mnogo i ne smijemo živjeti jedni pored drugih već jedni sa drugima, bez obzira na različitosti.

ZIMA

Visina snijega do metar i po

BOJNA NJIVA

Radnici dobili plate i otpremnine Novac je obezbijeđen od kredita koji je opština Mojkovac podigla kod CKB banke MOJKOVAC – Radnicima bivšeg poljoprivredno-trgovinskog preduzeća “Bojna njiva” iz Mojkovca počela je isplata zaostalih plata, doprinosa i otpremnina. Od kredita koji je opština Mojkovac podigla kod CKB u iznosu od 300.000 eura, za kupovinu imovine “Bojne njive”, otići će 153.000 eura za različita potraživanja 58 njenih bivših radnika. Preduzeće “Bojna njiva” prestalo je da radi prije 18 godina. Imovinu ovog preduzeća, koja obuhvata značajne površine zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u Poljima, Stevanovcu i Sinjavini, kao i više od 20 maloprodajnih i drugih objekata, opština je kupila zajedno sa Ministarstvom finansija Vlade Crne Gore, za 1,332

miliona eura 24. avgusta, na drugom tenderu. Oko pet hektara zemljišta u Poljima, pored regionalnog puta Mojkovac - Đurđevića Tara, opština je planirala za biznis zonu u kojoj će investitori, imati značajne povlastice uz uslov da zaposle Mojkovčane. Predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević je istakao da je opština zajedno sa Vladom Crne Gore, kupujući imovinu bivšeg poljoprivrednog preduzeća, napravila odličan posao. Mojkovac dobija sve objekte u gradu, kao i zemljište na Babića polju, dok će Vlada preuzeti zemljište u Stevanovcu i na Sinjajevini i objekte u mjesnim centrima, koje će Vlada dati na korišćenje opštini Mojkovac. V. B.

Visina snijega u crnogorskim ski centrima juče je iznosila od 35 centimetara na Vučju do jednog i po metra na Žabljaku, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). Visina snijega u podnožju skijališta Savin kuk na Žabljaku i Jezerine u Kolašinu iznosi 40 centimetara, odnosno 48 centimetara, a na vrhu staze metar i po, odnosno 82 centimetara. Predstavnici NTO su kazali da se visina snijega na Vučju kreće od 35 centimetara u podnožju do 45 cen-

TIVAT

timetara na vrhu. Oni su ranije saopštili da je ponuda ski centara Kolašin 1450, Vučje i Savin kuk konkurentna u odnosu na regionalne, kao i da su hotelijeri i ugostitelji pripremili niz atraktivnih programskih i cjenovnih aranžmana za period nakon novogodišnjih praznika. Iz NTO su najavili da će hotelijeri i ugostitelji sa Žabljaka nakon praznika ponuditi oko 20 odsto niže cijene, odnosno osam eura u privat-

nom i od 25 do 50 eura u hotelskom, zavisno od kategorije hotela i kvaliteta usluge. Cijena dnevnog ski-pasa na skijalištu Savin Kuk je 15 eura, a na skijalištu Javorovača osam eura, odnosno pet eura za djecu. Ski centar Vučje nudi boravak u luksuznim sobama i apartmanima za cijenu od 24 do 35 eura na bazi polupansiona i sa uključenim ski pasom tokom januara, februara i marta. Taj ski centar nudi posebno povoljne cijene ski škole.

Svijeće za 144 porodice TIVAT - Simboličnom svetom misom na blagdan Svete Obitelji Projekat, Kotorska biskupija započela je akciju pod nazivom “144 svijeće za 144 obitelji”. Akciju je pred novogodišnje praznike započeo biskup, monsinjor Ilija Janjić, a sveštenici su po svim župama od Debelog brijega do Bara, izabrali po desetak mladih porodica kojima su uručene posebne svijeće. Kako su saopštili iz Kotorske biskupije, ovom akcijom Crkva želi da promoviše bračne i porodične vrijednosti, jer bračna zajednica je izvor i temelj, a porodica prva i životna stanica ljudskoga društva”, kazao je monsinjor Janjić. Najavljeno je da će akcija trajati do jedne od Korizmenih nedjelja, kada će se iznad grada Kotora, na crkvu Gospe od Milosti, postaviti zavjetni krst pomoraca. Z.K.


18 Kultura PREPORUČUJE

BLISTAVO I STRAŠNO II, BEKIM FEHMIU SAMIZDAT B92, BEOGRAD, CIJENA 14,20€ Blistavo i strašno II je nastavak biografije istaknutog glumca Bekima Fehmijua. Ovaj dio autobiografije stavlja akcenat na njegovu glumačku karijeru. Govori o njegovim prvim nastupima, o pripremama, poteškoćama i uspjesima u njegovoj karijeri. Prateći razvojni put njegove glumačke karijere može se pratiti i, jednim dijelom, razvojni put jugoslovenske kinomatografije. Za sve ljubitelje jugoslovenske kinomatografije, ovo je odlična knjiga koja će probuditi u Vama želju da opet pogledaju neke, možda, zaboravljene filmova Bekima Fehmijua.

GASTRONOMAD NENADA GLADIĆA IZDAVAČ LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA 29,60 EURA Gastronomad je odličan kuvar za sve one koji vole da eksperimentišu u svojim kuhinjama. Nije bitno da li ste početnik ili iskusni majstor kuhinje, ovaj kuvar će Vam pomoći da napravite ukusna jela iz različitih krajeva svijeta. Uz pomoć lijepog Brke uspjećete da napravite sva jela uz malo truda i iz prve ruke. U ovom kuvaru naći ćete recepte i za dijetalnu i zdravu hranu, ali kada pročitate i sve ostale nevaljale recepte nećete odoljeti da ne probate sočne kalorične kolače. Uzmite ovu knjigu i uživajte u ukusnim jelima. Prijatno!

TURISTIČKI VODIČ CRNE GORE IZDAVAČ NOVA KNJIGA, CIJENA 10,00 EURA

Turistički vodič Crne Gore, preporučuje se svima koji žele proputovati Crnom Gorom. Svojim sadržajem omogućava Vam da uživate u čarima divlje ljepote. Crnogorski putevi Vas vode do najskrivenijih i najljepših mjesta, a ovaj vodič Vam je neophodan kako ne biste zalutali. Omogućava Vam da u skrivenim mjestima pronađete bezbjedno prenoćište. Takođe, upoznaje Vas sa urbanom Crnom Gorom – mjestima za kupovinu i ludim noćnim provodom. Ovaj vodič će zadovoljiti sve Vaše potrebe i povesti Vas do željene destinacije.

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

PRIZNANJE

Dimitriju Popoviću povelja ª Ivan Crnojevićº Uručenje priznanja sjutra na Cetinju Dimitrije Popović, crnogorski slikar koji već dugo živi i stvara u Hrvatskoj, ovogodišnji je dobitnik povelje”Ivan Crnojević”. Nagrada koja se uručuje povodom 4. januara - Dana osnivanja Cetinja, Popoviću će biti uručena na svečanosti, koju grad organizuje sjutra. Crnogorska javnost bila je u prilici da tokom prošle godine vidi i izložbu Popovićevih “Pozorišnih plakata” u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore “Đurđe Crnojević” na Cetinju. Tu postavku činilo je 26 plakata koje je umjetnik radio za hrvatska pozorišta, a djela su prvi put bila izložena u Crnoj Gori. I njegova knjiga “Luča Njegoše-

ve noći” predstavljena je prošle godine u Biljardi na Cetinju. riječ je o jednom segmentu Popovićevog omaža Njegošu u okviru Njegoševog jubileja. Knjiga ‘Luča Njegoševe noći’ prvo je predstavljanje Popovićevog trodjelnog omaža velikom pjesniku za 200 godina Njegoševog rođenja. Druga dva dijela tog omaža su ciklus radova “Misterijum luče mikrokozma” sa istoimenom monografijom, kao i skulptura “U slavu Njegoševe misli” koje će biti predstavljene tokom ove godine. Uz Povelju “Ivan Crnojević”, biće dodijeljena i dva priznanja Cetinja. Dobitnici priznanja grada su Vojska Crne Gore, za podršku i pomoć gra-

U SUSRET HRIŠĆANSKOM PRAZNIKU

Božićni koncert u Crnogorskom narodnom pozorištu Duhovni repertoar u izvođenju Beogradskog kamernog hora Beogradski kamerni hor, održaće sjutra drugi tradicionalni Božićni koncert u susret predstojećem pravoslavnom Božiću. Koncert koji počinje u 20 sati, biće održan na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Repertoar ovog hora, osnovanog 1996. godine, obuhvata: duhovne kompozicije i veliki broj djela vokalne i vokalno-instrumentalne muzike evropskog nasleđa, kao i savremene kompozicije. Pod dirigentskom upravom Vladimira Markovića, koji rukovodi horom od njegovog osnivanja, na koncertu u Podgorici biće izvedena djela kompozitora: Aleksandra Gavanskog, Stevana Stojanovića Mokranjca, Vojislava Simića, Apostola Nikolajeva Strumskog, Vladimira Milosavljevića, Petra Iljiča Čajkovskog, Pavela Česnokova, Vlada Mikića Erdeljana. Kao solisti uz hor, nastupiće: bariton Aleksandar Novaković, sopranistkinja Marina Trajković-Bidžovski i Goran Krneta, bas. Organizator koncerta je Muzički centar Crne Gore.

ODLAZAK SLOBODANA RAKITIĆA SRPSKI PJESNIK PREMINIO U BEOGRADU

“KANŽE 2” MARKA VIDOJKOVIĆA SAMIZDAT B92, BEO GRAD, CIJENA 7,50 EURA “Kanže 2” je nastavak romana Kandže. U ovom romanu, na duhovit način prepliću se snovi, realnost i nestvarno. Kroz sedam dana, koliko traje radnja ovog romana dešavaju se nevjerovatni i neočekivani događaji, koji su na ovaj ili onaj način povezani sa glavnim junakom. Radnja se dešava sedamnaest godina kasnije i prati život glavnog junaka romana Kandže. On je sada diler kokaina i marihuane, pljačkaš i razbojnik. Najvjernija mušterija mu je Boban Šestić, još najčitani- ji mladi srpski pisac, koji živi od stare slave. Pročitajte roman i saznajte koliko zla donose opojne droge i kako mijenjaju stanje svijesti.

du tokom vremenskih nepogoda u februaru 2012. godine, i ženska rukometna reprezentacija Crne Gore, za osvojeno prvo mjesto na Evropskom prvenstvu u Srbiji i Olimpijskim igrama u Londonu, te za međunarodnu afirmaciju Crne Gore i crnogorskog sporta.

Srpski pjesnik Slobodan Rakitić, preminuo je prije dva dana u Beogradu, nakon kratke i teške bolesti, saopštilo je Udruženje knjiiževnika Srbije. Rakitić je bio pjesnik, esejista. Rakitić je i nekadašnji predsjednik udruženja književnika Srbije. Rođen je 30. septembra 1940. godine u Vlasovu, kraj Raške, gdje je zvršio osnovnu školu, a gimnaziju u Novom Pazaru. Od 1960. živi u Beogradu. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na grupi za jugoslovensku i opštu književnost. Rakitić je bio predsjednik Udruženja književnika Srbije od 1994. do 2004. go-

dine. Od 26. aprila 2005. godine do kraja života bio je predsednik Srpske književne zadruge. Knjiga pjesama “Tapije u plamenu” nagrađena je Oktobarskom nagradom grada Beograda za 1990. i nagradom „Rade Drainac“ za 1991. godinu. Slobodan Rakitić dobio je 1998. godine nagradu “Zlatni beočug” za trajni doprinos kulturi Beograda, a dobitnik je i više književnih nagrada. Rakitićeve pjesme prevođene su na ruski, bjeloruski, francuski, engleski, njemački, kineski, italijanski, poljski, češki, slovački, švedski, jermenski, rumunski i makedonski jezik.

PRODUŽENO GLASANJE ZA OSKARA Glasanje za nominacije za Oskara produženo je za 24 sata, nakon što su pojedini članovi Američke filmske akademije imali problema sa novim onlajn glasačkim sistemom. Deo od ukupno 6.000 članova AFA požalio se na probleme prilikom registrovanja na sajt za onlajn glasanje. Pojedini su rekli da im je ta nova tehnologija zbunjujuća, pa su organizatori saopštili da se rok za glasanje produžava za 24 sata, odnosno do 4. januara. Prvi put je, inače, dozvoljeno onlajn glasanje za nominacije za nagradu Američke filmske akademije. Do sada je obavljano isključivo poštanskim saobraćajem. Novi sistem omogućava članovima AFA da izaberu da li će glasati elektronski ili žele da nastave tradicionalni način. Prema navodima “Holivud riportera”, članovi AFA žalili su se na probleme sa lozinkama prilikom logovanja na sajt za glasanje, a neki su strahovali i da bi mogao da bude ishakerisan.


Kultura 19

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

Ivan Meštrović autor mauzoleja na Lovćenu

preporučuje

JužnJaci marš! Gorana VoJnoVića RENDE, cijENa 12, 00 EuRa – 30%

Posveta velikanu

Genije skulpture nakon renesanse Hrvati 2013. proglasili godinom ivana Meštrovića Isidora Radulović

p

rvim januarom 2013. u Hrvatskoj je počela godina velikog hrvatskog i jugoslovenskog skulptora i arhitekte Ivana Meštrovića u čijem je ogromnom opusu i mauzolej petra II petrovića Negoša na Lovćenu. prošle godine, obilježeno je 50 godina od Meštrovićeve smrti, a idejni inicijator da ovo bude njegova godina u Hrvatskoj (u okviru 130 godina od njegovog rođenja) je Hrvatska kulturna zaklada (HKZ).

Ivan Meštrović prepoznat je kao jedan od možda najvećih vajara, nakon renesanse (i arhitekata) naročito kada je o religijskim motivima riječ. Prvi je živi umjetnik koji je imao “one man show” u njuroškom Metropolitan Muzeju umjetnosti (MOMA). Rođen je 1883. godine u selu Vrpolje (Austrougarska monarhija, današnja Hrvatska). Djetinjstvo je proveo u malom selu Otavice u Dalmaciji. Kada je imao 16 godina, splitski kamenorezac Pavle Bilinić zapazio je Meštrovićev dar i uzeo ga za šegrta. Njegovi umjetnički dometi rasli su, proučavao je gradska utvrđenja, a njegovo obrazovanje usmjeravala je Bilinićeva supruga, kao profesorica u srednjoj školi. Zahvaljujući velikom talentu, Ivan Meštrović dobija podršku od jednog imućnog vlasnika rudnika koji mu je finansirao studije vajarstva na likovnoj akademiji u Beču. Meštrović je morao brzo da uči njemački i da se prilagodi životu u velikom kulturnom centru. Uspješno je završio studije i 1905. godine, prvi put je izlagao s bečkom grupom Secesionista. Meštrovićev rad vrlo brzo postao je popularan, čak i kod poštovalaca i ljubitelja djela Ogista Rodena i za kratko vrijeme uspio je da zaradi dovoljno za putovanja na međunarodne izložbe za sebe i supru-

gu Ružu Klajn. U Pariz se preselio 1908. godine i skulpture nastale u ovom periodu, (naročito do 1910. čak 50 djela) donijele su mu međunarodni ugled. Tri godine kasnije, 1911. seli se u Beograd i odmah potom u Rim gdje je mu je uručen gran pri za srpski paviljon na velikoj međunarodnoj izložbi u Rimu. Uz herojsko-nacionalni i intimistički ciklus, religiozni ciklus zauzima centralno mjesto u Meštrovićevom stvaralaštvu tog perioda, ali i kasnije- sakralni objekti, skulpture u mermeru, bronzi i drvetu, u kombinaciji arhajskog, “gotizirajućeg”, secesionističkog i ekspresionističkog stila. U osvit Prvog svjetskog rata, nakon sarajevskog atentata Meštrović je pokušao da se vrati u Split preko Venecije, ali nije uspio u tome jer se suprotstavljao Austro-ugarskim vlastima.Tokom rata putovao je i izlagao u Parizu, Kanu, Londonu i u Švajcarskoj. Nakon rata vraća se u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i tu upoznaje svoju veliku ljubav Olgu Kesterčanek, kojom se nedugo potom i oženio. Bio je blizak prijatelj s Nikolom Teslom. Tokom 20-ih godina 20. vijeka, osmislio je mauzolej porodice Račić u Cavtatu i isto tako, napravio je statue za nikad izgrađeni jugoslovenski nacionalni hram koji je tre-

balo da bude podignut na Kosovu u slavu kosovskog boja iz 1389. godine. Boj na Kosovu posebno ga je nadahnjivao i bio je jedna od njegovih omiljenih tema. Ivan Meštović je sredinom 20-ih godina 20.vijeka putovao svijetom i izlagao u najvećim galerijama svijeta, čak je 1927. dizajnirao i kovani novac za oslobođenu Irsku. Drugi svjetski rat, nalazi ga u Zagrebu, gdje ga 7. novembra 1941. godine hapse Ustaše. Učešće na bijenalu umjetnosti u Veneciji gdje je predstavljao Nezavisnu državu Hrvatsku (NDH) spašava ga iz zatvora. Tek nakon Drugog svjetskog rata, Titova vlada u Jugoslaviji, poziva Meštrovića da se vrati u zemlju, ali on odbija da živi u komunističkoj zemlji. U međuvremenu boravi u Americi, gdje je od 1954. bio predavač na Univerzitetu u Sirakuzi. Američka akademija za umjetnosti i književnost, 1953. godine odlikovala ga je zlatnom medaljom za skulpturu, a predsjednik Dvajt D. Ajzenhauer lično je 1954. godine vodio ceremoniju dodjele američkog državljanstva Meštroviću. Prije smrti, Ivan Meštrović samo je jednom posjetio Jugoslaviju, a iz Amerike, u Jugoslaviju je poslao 59 statua, među njima i Njegošev spomenik zaklinjući se da se u Jugoslaviju neće vraćati sve dok su komunisti na vlasti. Za uzvrat oni mu nijesu dozvolili da njegovi ostaci budu sahranjeni u njegovom rodnom mjestu. Osim Njegoševog mauzoleja a Lovćenu, na njegov stvaralački genije sjećaju nas spomenici: Josipu Juraju Štrosmajeru u Zagrebu, Spomenik nepoznatom heroju na Avali u Beogradu, Spomenik pobjedniku na Kalemegdanskoj tvrđavi u Beogradu i spomenik Nikoli Tesli u Zagrebu.

glavni junak romana Marko Đorđić, sedamnaestogodišnji sin emigranata bosanskih srba i talentovani košarkaš sa krizom identiteta, jedne večeri naprasno odlučuje da ostavi košarku da bi pokušao da bude ono što želi, a ne ono što jeste. “Možda nisam talentovan za vašu slovenščinu, ali sam možda talentovan za nešto drugo, samo, niste se trudili da otkrijete šta je to. svaki čovjek je sigurno talentovan za nešto.” ali čovjekovo porijeklo nekada je jače i od njega samog, pa Marko preživljava niz neugodnih događaja (pijanstvo, demoliranje autobusa, hapšenje, itd.), i po naređenju oca, odlazi u Bosnu, zavičaj svojih predaka, na “prevaspitavanje”...

nJemačka knJižeVnost u crnoJ Gori do 1945, Jelena knežeVić iNstitut za cRNogoRski jEzik i kNjižEvNost, PoDgoRica, 2012, cijENa: 6,00 EuRa jelena knežević u knjizi Njemačka književnost u crnoj gori do 1945, koja predstavlja njenu znatno dopunjenu magistarsku tezu,teži da osvijetli što se iz njemačke književnosti čitalo, prevodilo i što se o tome pisalo u crnoj gori. Primarna namjera istraživanja je, dakle, ispitivanje obima i utvrđivanje značaja recepcije njemačke književnosti na tlu današnje crne gore od 1834, kad je obnovljena cetinjska štamparija, do 1945. godine, a sekundarna da doprinese utvrđivanju mjere uticaja djelā njemačke književnosti na crnogorske autore u periodu stasavanja crnogorske književnosti kao osobene nacionalne književnosti.

Film i tehnoloGiJa, tereza žiro clio, cijENa: 9, 00 EuRa – 30% Šta je film? kakva je njegova budućnost? Šta tehnologija mijenja u umjetnosti? sve su to pitanja koja nameće ubrzan razvoj tehnologije. kritičar andre Bazen i filozof valter Benjamin postavili su ih analognom filmu, a tereza žiro ih danas postavlja ponovo, u trenutku kada digitalni film preuzima primat. analizirajući ključne momente u istoriji filma, od Dagera i Marea, preko Edisona i limijera, Melijesa i nemih komedija, grifita i Drejera, Čaplina, Bresona i Hičkoka, do najnovije generacije filmskih stvaralaca, autorka pokazuje kako se film, od samog početka, podijelio na dva paralelna toka. u jednom, automatski aparat služi da oživi postojeće slike (analogne fotografije ili računarske slike) dok u drugom, film koristi automatizam kao instrument percepcije pokreta koji se nalazi u samom izvoru slike...

doktor Faustus, tomas man Plato, cijENa: 30, 70 EuRa – 30%

RekoRd

Srebrni jubilej ª Fantoma u operiº Najdugovječnija opera na Brodveju slavi 25. rođendan Mjuzikl britanskog skladatelja Endrjua Lojda Vebera “Fantom u operi” u januaru će proslaviti 25 godina od prve izvedbe u njujorškom teatru Mažestik kao najdugovječnija predstava na Brodveju, piše britanski Gardijan. Veberov mjuzikl komponovan, po predlošku Francuza Gastona Lerua svoju je prvu izvedbu na Brodveju imao 26. januara 1988., dvije godine nakon debija na londonskom Vest Endu. Od tada se izvodi u Mažestiku kao jedan od najuspješnijih mjuzikala svih vremena i istovremeno najdu-

govječniji u istoriji Brodveja - u februaru je obilježio desethiljaditu izvedbu i trenutno je ispred drugoplasirane brodvejskog hita, mjuzikla “Mačke” istog kompozitora, koji je prestao da se izvodi 2000. nakon 18 godina. Srebrni jubilej biće obilježen svečanom izvedbom. Njegova londonska varijanta, kojoj je dom teatar Njenog veličanstva, svoju je 25. godišnjicu obilježila u novembru 2011. godine jedinstvenom koncertnom izvedbom u Rojal Albert Holu, u kojoj su gostovali članovi originalne postave Majkl Kroford i Sara Braj-

tman, a petorica prošlih, sadašnjih i budućih Fantoma - Ramin Karimlu, Peter Džobek, Džon Oven Džouns, Entoni Varlou i Colm Vilkinson izvela je poznatu ariju “Music of the Night”. Do svoje 10.000 izvedbe brodvejska produkcija ostvarila je 835 miliona dolara prihoda, što je tek mali dio procijenjenih 5,6 milijardi dolara globalne zarade ostvarene u 27 zemalja svijeta. “Fantoma” je dosad pogledalo više od 130 miliona ljudi, po njemu je 2004. snimljen i film s Žerarom Batlerom u glavnoj ulozi.

“u Doktoru Faustusu došlo je do prave “provale” istorije u Manovo umjetničko ostvarenje. Neposrednije nego u bilo kojoj drugoj njegovoj pripovjedačkoj tvorevini, predmet spisateljske igre iz koje nastaje književni svijet romana tu su i aktuelno zbivanje, čiji je pisac svjedok i sudionik, i ono što je, pripremajući ga, ovom zbivanju prethodilo, kao i dalja prošlost sa svojim figurama i simbolima, djelotvornim u prikazivanoj sadašnjici tako što se viđenje i tumačenje te prošlosti čitaocu neposredno daju preko naratora koji piše biografiju svoga prijatelja, ali i fantomski-neuhvatljivo, kao ponovljene crte predaka na licima savremenika, koji se ne vide uvijek, niti je svako kadar da ih prepozna. Ni u jednom svom pripovjedačkom djelu nije Man tako eksplicitan, kad je riječ o istorijskom zbivanju, kao u Doktoru Faustusu, ali u isti mah, ni u jednom drugom djelu ne zavisi njegovo razumijevanje u tolikoj mjeri od sposobnosti da se prate aluzije, podrazumijevani nedorečeni i poludorečeni sadržaji, niti su šifre kojima se pisac služi tako složene...”, Dragan stojanovih (iz pogovora)


20 Reportaže

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

HOLANDIJA

Rekordnih 40.000 kupača u Sjevernom moru

KURIOZITET

Kada drvo prisvoji dvotočkaša Šta se desi kada ostavite bicikl negdje u šumi, naslonjen na stablo koje se razvija, i vratite se po njega nakon više od pola vijeka? Vašeg dvotočkaša naći ćete iznad zemlje, u potpunoj simbiozi sa sada već ogromnim stablom. Vjeruje se kako je ovaj bicikl ostavljen u ‘50-tim godinama prošlog vijeka

u šumi u Vašingotinu. Međutim, ovo nije jedini slučaj da je drvo “pojelo” dvotočkaša. Nešto slično dogodilo se i u drugoj američkoj državi Viskonsin, ali i na Tajlandu, gdje je umjesto bicikla vlasnik na jedno stablo prislonio motocikl i - zaboravio na njega. Od tada, drvo je prisvojilo dvotočkaša.

Rekordnih 40.000 Holanđana okupalo se u Sjevernom moru 1. januara 2013, što je tradicija na prvi dan nove godine uprkos hladnom vremenu i niskim temperaturama. To je novi rekord po broju kupača, saopštili su organizatori, a prenijela agencija AFP. “Bilo je oko 10.000 kupača u Ševeningenu i rekordnih 40.000 širom Holandije”, rekla je predstavnica organizatora Jiske Barten. Temperatura vode je iznosila osam stepeni Celzijusovih, što nije spriječilo kupače da zarone u more, većina sa kapicama na glavi i kupaćim kostimima u narandžastoj, nacionalnoj boji. Bartenova je rekla da je i spoljna temperatura iznosila oko osam stepeni, ali da

je subjektivni osjećaj da je hladnije pošto je duvao hladan vjetar. “To je pomalo blesavo, ali je tradicija. Ako ste Holanđanin, mora-

te to da uradite najmanje jednom u životu”, rekao je jedan odvažni 29-ogodišnjak, koji već 11 godina poštuje tradiciju.

KRIZA

Pariz prestaje da bude ª grad svjetlostiº Ulična rasvjeta će se gasiti od jedan sat poslije ponoći do šest ujutro

SEUL

Prvi ª pametniº hotelski ključ Hotel “Skypark Central” uveo smartfon umjesto ključeva za sobe

Ovo je jedan od hotelskih ključeva koji ne bi valjalo da izgubite. Smartfon ključ otvara vrata, surfuje vebom i kontroliše svijetlo, temperaturu i TV. Novi poslovni hotel u Seulu, “Skypark Central”, uveo je korišćenje smartfona umjesto ključeva u svih 16 soba. “Željeli smo da uvedemo tehnološke novine u ‘pametne’ građevine, pa je saradnja sa hotelom bila pravi izazov za nas”, kazao je Dong-hui Lim, PR IT provajdera LG CNS, koji je razvio ovu

tehnologiju. “Gostima je olakšano jer mogu da kontrolišu sobu i kad nijesu u njoj. Na primjer, zimi mogu da zagriju prostoriju prije nego što se vrate u hotel.” Iako nekoliko hotela širom svijeta već nudi tablete (ili smartfone) u svojim sobama sa sličnim mogućnostima kontrole, LG CNS i hotel “Skypark Central” kažu da je ovo prvi put da je ovakva tehnologija i na ovaj način upotrijebljena na jednom mjestu.

Pariz će možda izgubiti titulu “Grada svjetlosti”, budući da vlasti planiraju da od sljedeće godine gase uličnu rasvjetu noću, kako bi uštedjeli novac. Francuski predsjednik Fransoa Oland i ministarka energetike Delfina Bato razmatraju gašenje svjetala ispred javnih zgrada, poslovnih prostora i prodavnica u ranim jutarnjim časovima. Svima koji iz bilo kog ra-

VRH

Sedam osoba zaboravljeno u panoramskom točku Radnici u zabavnom parku u Gentu poranili sa praznovanjem Sedam osoba ostalo je zarobljeno nekoliko minuta u velikom panoramskom točku koji je povodom božićnih praznika postavljen u sjeverozapadnom dijelu belgijskog grada Genta. Zarobljeni posjetioci sami su pozvali spasilačku službu kada su radnici zabavnog parka

zaustavili točak, vjerujući da više nikog nema na njemu. Kako prenose belgijski mediji, kada su vatrogasci i policija stigli, sedmoro ljudi se još nalazilo u kabinama na samom vrhu panoramskog točka. “Deset minuta nakon što se točak zaustavio, zabrinuli su se i po-

zvali pomoć”, kazao je jedan policajac, dodajući da su radnici jednostavno “zaboravili” na njih. Vatrogasci nisu morali da intervenišu, jer su radnici odmah aktivirali točak i oslobodili posjetioce kojima sigurno dugo neće biti do uživanja u panorami.

zloga moraju napolje u “sitne sate” savjetovaće se nošenje baterijskih lampi. Pravilo će se takođe primijeniti i u drugim francuskim gradovima i selima. Bato kaže da će mjera uštedjeti novac i energiju i pokazati “trezvenost” vlasti u teškim vremenima. Novo pravilo počeće u julu i tada će između jedan i šest sati ujutro biti gašena sva neonska svjetla privatnih firmi. Me-

đutim, vlasnici radnji tvrde da će ta mjera otjerati turiste. “Posjetioci i lokalno stanovništvo orijentišu se prema svijetlećim reklamama. Moji klijenti ne žele da budu u mraku u ‘Gradu svetlosti’”, kaže Didijer Kvemene, francuski kuvar. Francusku posjeti više od 80 miliona turista godišnje, a turistička industrija zapošljava 900.000 ljudi.


Reportaže 21

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

PUTOVANJA

Madrid ± prijestonica za svačiji džep

Iako je jedna od najatraktivnijih svjetskih turističkih destinacija, Madrid ima i svoja besplatna, ali značajna odredišta

G

lavni grad Španije svake godine posjećuju horde turista iz cijelog svijeta a on im izlazi u susret brojnim povoljnostima i besplatnim aktivnostima, pa je tako dobio epitet omiljene prijestonice za svačiji džep.

Tačno u ponoć 31. decembra brojni Španci i njihovi gosti ispratili su staru i dočekali novu 2013. godinu na trgu Puerta del Sol. Tradicija nalaže da dok kazaljke otkucavaju sa obližnjeg časovnika, treba pojesti po jedno zrno grožđa za što ljepši svaki mjesec u godini. Međutim, nije na odmet znati da je, upravo zbog takve tradicije, posljednjih decembarskih dana grožđe u Madridu jedna od najskupljih namirnica. Ali ne brinite, čak iako izdvojite neplanirano mnogo novca za samo jedan grozd grožđa, Madrid će vas bogato nagraditi jer su u španskoj prijestonici brojne aktivnosti besplatne. Ovom prilikom izdvajamo samo neke od njih. ● El RastRo Jedino mjesto u Madridu na kojem bi trebalo da provedete prijepodnevne nedjeljne časove jeste El Rastro. Jedan od najvećih buvljaka u Evropi očaraće vas svojim haotičnim šarmom i tamo ćete zasigurno kupiti brojne sitnice koje su se na tavanima Madriđana skrivale decenijama. Sama posjeta ovom buvljaku predstavlja nezaboravnu avanturu a većina ipak ne uspijeva da odoli uvjerljivim prodavcima

koji će vam uz svaki kupljeni detalj prodati i njegovu dugačku, nevjerovatnu istoriju. ● El REtiRo Magična pluća Madrida, veličanstvena zelena oaza u srcu grada, park El Retiro (pravo ime je Parque del Buen Retiro) predstavlja omiljeno odmaralište Madriđana. Osim vještačkog jezera u srcu parka, koje je često preplavljeno čamcima čije iznajmljivanje ipak košta, El Retiro nudi i nekoliko besplatnih poslastica za turiste, a Palasio de Kristal je jedna od njih. Stakleno zdanje često je dom umjetničkim izložbama a ulaz je besplatan. Osim toga, El Retiro može da se pohvali veličanstvenim vrtom ruža gdje se nalaze rascvjetane ljepotice iz svih krajeva svijeta. ● KapEla san antonija dE la FloRidE Tragovi Fransiska Goje nalaze se svuda po Madridu, samo ih treba prepoznati. Međutim, ovo mjesto, gdje je slavni umjetnik i sahranjen, jedino je mjesto gdje su njegova djela ostala u istom obliku kao i kada ih je naslikao. Zidovi ovog zdanja prekriveni su Gojinim freskama koje su toliko žive da se posjetioci če-

Muzej Prado

El Rastro

sto pitaju nije li ih neko tokom godina „obnavljao“ i prepravljao. ● MuzEji Ukoliko ste ipak obožavalac klasičnih muzeja, vaša omiljena besplatna destinacija biće muzej Prado, ponos Madrida. Jednu od najvećih svjetskih kolekcija umjetničkih djela možete besplatno pogledati jer je ulaz u muzej besplatan svakog dana od 18h do 20h, tj tokom posljednja dva sata rada muzeja. Ovdje možete vidjeti remek djela Velaskeza, El Greka i ostalih evropskih genija, a pomenuti Goja ima svoje zasebno krilo. S obzirom na to koliko je kolekcija velika i značajna, možete je obilaziti više puta. Tako bi Prado mogao da postane vaša omiljena predvečernja „zabava“ za koju ne treba izdvajati novac već se samo prepustiti uživanju. Na isti način možete posjetiti i muzej savremene umjetnosti „Reina Sofia“ koji je dom „Gernike“, jedne od Pikasovih najslavnijih slika. Posebne dane kada je ulaz besplatan organizuje i Kraljevska palata pa ne bi trebalo propustiti ni to veličanstveno zdanje koje osim kraljevskih tajni krije i brojna umjetnička djela, bogate kolekcije instrumenata...(Izvor: B92, BBC)

PLANETA

Pred nama dvije komete i dva asteroida Za sada, ove kosmičke pojave odvijaće se na bezbjednoj razdaljini od Zemlje Pored Zemlje će sljedeće nedjelje na bezbjednoj udaljenosti proći asteroid Apofis, za koji se pretpostavlja da bi 2036. godine mogao udariti u našu planetu. Osim ovog asteroida u 2013. godini će pored naše planete proći još jedan znatno manji, kao i dvije komete. Odmah poslije Božića, u četvrtak,

10. januara asteroid Apofis, nazvan po egipatskom bogu tame, proći će kraj naše planete na relativno velikom odstojanju (15 miliona kilometara), a astronomi namjeravaju da tada prouče njegovu putanju kako bi provjerili da li bi u nekom od sljedećih prolazaka mogao da ugrozi Zemlju - piše “Deutsche Welle”.

Ovaj asteroid širok oko 300 metara ponovo će proći pored Zemlje za 16 godina (13. aprila 2029. godine) kada će biti na samo 30.000 kilometara što je bliže i od njenih komunikacionih satelita. Svakako, najviše brinu pretpostavke o mogućnosti udara ovog astereoida o Zemlju, 2036. godine.


22 Zabava

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

ŠUŠKA SE

Vjenčali se Anđa i Bred

PROSLAVA

Glumački par Bred Pit i Anđelina Džoli navodno su se vjenčali na Karibima, pišu američki i britanski mediji. Vjenčanje je navodno obavljeno na privatnom imanju Parrot Cay u prisustvu malobrojnih zvanica, među kojima su bili roditelji, sestra i brat slavnog glumca, a i Bredova i Anđelinina djeca. Njih dvoje su zajedno već sedam godina, a mediji pišu

i kako su nedavno kupili burme sa potpisom Neil Lane. Da je vjenčanje blizu nagovijestio je i sam Bred u novembru na crvenom tepihu u Njujorku prilikom premijere filma “Killing Me Softly”. Na pitanje novinara kada će biti vjenčanje, glumac je odgovorio da će biti uskoro. Otkrio je kako ih djeca često pitaju kada će se vjenčati, pa da su oni odlučili da stanu na ludi kamen.

Kim je trudna Makedonska Nacionalna televizija odlučila je da ovu zemlju na Evrosongu u Švedskoj predstavlja Esma Redžepova, jer je sigurno da će kraljica romske muzike s pop pjevačem Lozanovskim Lozanom predstaviti neobičan spoj mladosti i iskustva. Makedonija će naknadno izabrati pjesmu kojom će Reždepova i Lozanovski predstavljati svoju zemlju na spektaklu koji se održava od 14. do 18 maja sljedeće godine.

Popularni reper Kanije Vest obradovao je fanove viješću da je njegova djevojka Kim Kardašijan u drugom stanju. Nešto kasnije i predstavnik za medije rijaliti zvijezde potvrdio je da je Kim u drugom stanju, a beba stiže početkom ljeta. Kim i Kanje u vezi su osam mjeseci i mada je starleta u 12 nedjelji trudnoće, sve do sada držali su u tajnosti priče o tome da je beba na putu.

VOG

Karli Klos najbolja manekenka u 2012. Super model Karli Klos najbolja je manekenka 2012. godine po izboru najpoznatijeg modnog magazina Vog. Biti na listu prestižne “modne Biblije” je u svijetu modelinga velika stvar za sve manekenke a Klosova je sasvim zasluženo u samom vrhu. Naime ova 20-godišnja Amerikanka koja je dosad pokorila većinu modnih pista, pojavila se u nebrojeno mnogo kampanja te tako stekla bliske prijatelje među dizajnerima. Karli je prethodne godine sarađivala sa skoro svim prestižnim dizajnerima od Mark Džejkobsa, Šanela, Kloea, Luj Vitona do Eli Saba i Žan Pol Gotijea čije je zaštitno lice. Takođe se našla na naslovnicama modnih magazina Voga, Ela, Mari Klera a kao i na brojnem revijama koje je otvarala i zatvarala. Nije tajna da je Karli Vogueova miljenica, budući da je već u 2009. broj njenih pojavljivanja na stranicama ovog magazina bio dvostruko veći u odnosu na bilo kojeg drugog modela. Prethod-

ne godine uredništvo ju je lansiralo na sami vrh, pa je tako njena pojava krasila ukupno 20 izdanja Voguea, od kojih je devet bilo internacionalnih. Na listi deset najboljih modela nakon Klosove našle su se na drugom mjestu Arizona Mjuz, treće je zauzela Toni Garn, četvrto Keti Nešer, na petom se našla Izabeli Fontana.

Čola zapalio Budvu Crnogorsko primorje i za doček 2013. godine bilo stjecište najvećih estradnih ličnosti iz regiona Uprkos ekonomskoj krizi koja drma i Crnu Goru posljednjih nekoliko godina, u metropoli crnogorskog turizma Budvi su skoro sve uradili kako se to ne bi osjetilo, te se građani lijepo proveli u najluđoj noći. Najpopularniji pjevač na prostoru bivše Jugoslavije Zdravko Čolić kojeg je prema procjenama slušalo oko 20 hiljada ljudi, posjetio je publiku na sve njegove veće hitove i tako razdraganu publiku uveo u 2013. Prvi januar je bio rezervisan za grupe Parni valjak i “Perper”. Za one koji nijesu pristalica slavlja na otvorenom, te vole da osjete hotelsku atmosferu, bilo je izuzetno veselo u Splendidu gdje su goste zabavljali Hari Mata Hari i Jelena Rozga. U petrovačkom hotelu Palas glavne muzičke zvijezde bile su Halid Bešlić i Neda Ukraden, a pored njih za dobar provod pobrinula se i grupa Novi fosili. U najpoznatijoj crnogorskoj diskoteci Maksimus u Kotoru u novogodišnjoj noći nastupio je Dženan Lončarević, a prvog januara nastupila je Severina. I na sjeveru Crne Gore je bilo vruće gdje su hoteli organizovali doček Nove godine. Za atmosferu na Žabljaku bio je zadužen Bane Mojćević i nekadašnje Grandove zvijezde Jadranka Bajraktarević, Milica Todorović i Milan Dinčić. U hotelu “Bjanka” u Kolašinu, takođe nije bilo ništa manje veselo, gdje su nastupali Miroslav Ilić i Danijel Alibabić. Danilovgrađani nijesu imali organizovan doček, ali oni koji su

bili željni dobrog provoda mogli su poći u diskoteku “Central lounge bar” gdje je 31. decembra nastupio Darko Martinović. Pored Martinovića, prvog januara pjevala je i Zvijeda Granda Mirjana Mirković, dok je drugi januar bio rezervisan za nastup Miroslava Ilića. Što se tiče glavnog grada, i ove godine na gradskom trgu nije bilo slavlja. Građani Podgorice su imali na raspolaganju da izaberu neki od programa koji su ponudili kafići i neki od restorana i hotela u gradu gdje se uz cijene od 20 do 50 eura mogla obezbijediti rezervacija stola ili neograničeno konzumiranje pića. Jedini podgorički hotel, koji čuva tradiciju dobrog provoda u novogodišnjoj noći uz svirku uživo, je hotel Crna Gora, gdje su goste zabavljali Nina Žižić, Suzana Tot i Marko Popović. Veselio je bilo i u pojedinimi podgoričkim lokalima, pa je tako

Za koncerte 200.000 eura

Ukupan budžet za doček Nove godine u Budvi, sa marketingom i promocijama prema riječima Maje Rašković iz TO tog grada, bio je oko 250.000 eura, dok je za same koncerte izdvojeno 200.000 eura. “Ugovorom smo vezani da ne smijemo otkriti koliko je honorar pojedinačno pjevačima i grupama koji su nastupali 31. decembra i 1. januara”, istakla je ona. Od gostiju koji su posjetili Budvu zastupljen je pretežno region, koji su došli organizovano autobusom ili avionom. u Buda Baru nastupio “Atlas bend” i DJ Fame, dok je 1. januara u “Velvetu” goste zabavljao Danijel Alibabić. B.Š.


Zabava 23

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

Budite srećni i strpljivi

ČESTITKE

Poznate ličnosti sumirale 2012. i poželjeli srećnu 2013. godinu čitaocima DN

Sergej Ćetković, pjevač

D.B.

P

oznate ličnosti sumiraju utiske iz prethodne godine, i govore o novim izazovima, kako na poslovnom, tako i na privatnom planu. Na listi želja, zdravlje i ljubav na prvom mjestu.

Da budem iskren veoma sam zadovoljan prethodnom godinom. Imao sam nekoliko dobrih koncerata, a zadovoljan sam i kako su se stvari odvijale na privatnom planu. Nadam se da će se ti uspjesi nastaviti i u ovoj godini. Vašim čitaocima, ali i ostalim ljudima na prvom mjestu želim zdravlje, zatim puno sreće, mira i strpljenja.

Goca Tržan, pjevačica Prošlu godinu ću pamtiti po brojnim poslovnim i privatnim uspjesima, mada u suštini nijesam osoba koja svodi račune na kraju godine. Za mene je svaki novi dan zapravo i novi izazov. Imala sam, međutim, mnogo fenomenalnih koncerta, i nekoliko sjajnih singlova. U ovoj godini bih sebi, ali i drugima, prije svega poželjela zdravlje, jer bez njega ništa nema smisla. Ne možemo biti kreativni i zadovoljni ukoliko nijesmo zdravi. Za ostalo se ne brinem jer imam tu sreću da sam sposobna, i da se bavim poslom koji volim, tako da mogu da živim onako kako to želim. Vašim čitaocima poručujem da u ovoj godini obrate pažnju na sebe, da budu srećni i zadovoljni, i da se trude da i drugima život učine ljepšim.

Filip Juričić, glumac

Momčilo Otašević, glumac Zadovoljan sam u principu kako je protekla 2012. godina. Na poslovnom planu istakao bih naravno seriju “Budva na pjenu od mora” i film “Led” u kojima sam imao zapažene uloge. Takođe, glumio sam u mnogo predstava, tako da sam zaista imao dosta posla. Nadam se da će mi nova godina biti lakša ali i podjednako uspješna kao i prethodna. Takođe mi se desilo puno lijepih stvari u privatnom životu, mada ja uvijek imam manja očekivanja, pa mi se na kraju desi više. U 2013. nemam specijalnih želja za uloge, samo ću se prepustiti i raditi kako najbolje umijem, jer mi je ta taktika donijela dosta lijepih stvari, i nastaviću sa tim, a vašim čitaocima želim isto.

Milena Vučić, pjevačica

Iza mene je godina koja je bila veoma naporna, ali i uspješna, kako na poslovnom, tako i na privatnom planu. Praznike provodim na zasluženom odmoru sa klincima i prijateljima, a uskoro se vraćam novim poslovnim obavezama i poduhvatima. Od 2013. godine očekujem da bude bolja, možda čak i uspješnija od prethodne. Svima želim da budu zdravi, više optimistični, da se manje žalimo, i tako ćemo, nadam se, dočekati mnogo bolja vremena.

Prethodnu godinu pamtiću kao godinu ljubavi, jer sam se na dan mog rođendana udala za čovjeka mojih snova. U muzičkom smislu, snimila sam predivnu pjesmu “Samo moj”, a takođe sam i pisala tekstove za novi album. Nova godina će za mene biti godina muzike, izlazi moj drugi album pod nazivom “Gorim”, i mislim da će on biti pravo osvježenje za moju publiku. Takođe, u planu su i brojni koncerti. Vašim čitaocima poželjela bih puno sreće, ljubavi, tolerancije, razumijevanja prema drugima, i naravno mnogo uspjeha.

NOVOSTI

Novi album objaviće Bijonse, Eminem, a singlove Gaga i Keti Peri

HOT!

Muzička scena 2013. ponudiće raznolik izbor Muzička scena 2013. ponudiće raznolik izbor, od novih albuma Bijonse i Eminema, do neobične saradnje Lejdi Gage i Mika Džegera. Bijonse će se u februaru pojaviti na Super Boulu, a navodno će tada imati završen i album na kome je sarađivala sa Džastinom Timberlejkom, Kanjeom Vestom i grupom “The Dream”. Kanadska grupa “Arcade Fire” takođe su bili vrijedni i u 2013. ih očekuje najmanje jedan album budući da njihov menadžer tvrdi da su napisali 35 novih pjesama. Lejdi Gaga se na proljeće vraća sa četvrtim albumom “ArtPop” za koji je rekla da ima vajb stondirane Diznijeve princeze. Lejdi Gaga će, takođe, sarađivati sa Mikom Džegerom i to, najvjerovatnije, na

melodramatičnoj baladi posvećenoj princezi Dajani i drugim uzorima koji su umrli poput Vitni Hjuston i Ejmi Vajnhaus. Tokom 2013. očekuje se i povratak grupa “Metallica”, “Vampire Weekend”, “Yeah Yeah Yeahs” Keti Peri, Nika Kejva i Eminema koji je potvrdio da radi na osmom studijskom albumu. Reper će se pojaviti i na festivalima Riding i Lids a imaće i koncert u Irskoj. Kada je riječ o festivalima, dok lajnap za Glastonberi ostaje tajna, drugi festivali već su obezbijedili učešće Rijane, “Blur”-a, “Mumford and Sons”, “One Direction” koji će imati 120 koncerata tokom svjetske turneje 2013. Robi Vilijams takođe će krenuti na turneju praćen vječito nasmijanim Olijem Mursom. “Fleetwood Mac” se vraćaju na turneju bez Kristine Mekvaj, a “The Killers” će u junu prvi put nastupiti na Vembliju.

Seksepilna Lena Gercke, djevojka fudbalera Samija Khedire, novo je zaštitno lice linije donjeg rublja modne marke Fredericks of Hollywood. Ova lijepa plavuša pozirala je nedavno i za špansko izdanje GQ magazina. Uz ovakvu djevojku Khedira je pravi sretnik.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme NAŠ RUKOMETNI GOLMAN SA SLIKE

BORBA, UTAKMICA (GRČ.)

BIVŠI KOVRSTA ČOVJEK SA ŠARKAŠ KONDEN- KANARUŠNI C.ZVEZDE ZATORA SKIH LJEKAR LJUBOOSTRVA (ENGL.) DRAG

OPUŠAK, ČIK

OZNAKA ZA ITALIJU

ARTIKAL KUPOPRODAJE

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

NESTVARAN, ZAMIŠLJEN (LAT.)

Daily Sudoku puzzle No. 1818 sudoku 2011-10-05

KOJI SE ODNOSI NA ĆILIBAR

2

BEOGRADSKI ILUSTRATOR I ANIMATOR RADITI, POSLOVATI (LAT.)

MJERA ZA ELEKTRIČNI OTPOR (MN.)

FRANCUSKA GLUMICA SANDA

SVJEČANA IGRANKA NIKARAGVA

JEDAN OD VOĐA SPARTAKOVOG USTANKA

7

1

9

6

ZEMLJANA POSUDA PJEVAČICA BEKVALAC

OZNAKA ZA TOPA U ŠAHU

2

9

3

7 9

1

4

2

2

6

Daily Sudoku puzzle No. 1935

KORAČAJ OZNAKA ZA BELGIJU

8

Lakša 2012-01-30

Medium level

7 7

AEDONIN SIN (GRČ.MIT.)

8

8

9

5

1

7

ZARADE, DOBICI (TURC.)

7 UZVIK ZA TJERANJE MAČAKA KALIJUM

4

2

6

4

5

8

4

Play sudoku online at:

7

5

3

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3

9

8 3

NEOBIČNO

“Č e s t o k l j u c n e malo hrane i iz njihove činije, ali nijednom od njih nije palo na pamet da je gricne”, naglasio je Džeri Votkins. Vlasnici su zato i za Brusnicu nabavili činiju za hranu, a povremeno joj daju i pseće krekere kako ih ne bi krala od labradora „Jedina stvar koju ne radi kao psi je to što ne hvata stvari koje

4

4

Puzzle solution:

Puzzle solution:

2

Sudoku puzzle No. 1863 2011-11-19 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2160 2012-09-11 5

3

7

9

2

4

6

8

1

3

4

9

6

1

7

5

8

2

2

9

6

5

8

1

3

4

7

6

7

1

8

5

2

9

3

4

8

4

1

3

6

7

9

2

5

8

2

5

3

9

4

1

6

7

1

5

8

6

7

3

2

9

4

9

1

7

2

8

6

3

4

5

9

2

4

8

1

5

7

6

3

2

8

3

5

4

9

6

7

1

6

7

3

2

4

9

5

1

8

5

6

4

7

3

1

8

2

9

3

8

5

4

9

2

1

7

6

4

3

8

1

7

5

2

9

6

7

6

2

1

5

8

4

3

9

7

5

2

9

6

3

4

1

8

4

1

9

7

3

6

8

5

2

1

9

6

4

2

8

7

5

3

vicevi

Ćurka umislila da je pas

Džeri i Don Votkins usvojili su pticu nakon što su je našli na parkingu i bili su u čudu jer se ćurka odmah združila sa njihovim ljubimcima, labradorima Tilom i Vidžeonom. Ćurka je brzo počela da pokazuje “pseće sklonosti” i iako su labradori zapravo lovački psi, Brusnica im se nametnula kao vođa čopora.

2

Page 1/2

Play sudoku online at: KATARINA OD MILJA

Džeri i Don Votkins udomili su napuštenu ćurku i nadjenuli joj ime Brusnica. Nijesu ni sanjali da će se ova ptica sjajno združiti sa njihovim ljubimcima labradorima, a kamoli da će se nametnuti kao vođa čopora! Brusnica je ime ćurke koju su vlasnici spasili sa božićne trpeze i koja je nakon toga umislila da je pas. Ova ćurka voli da ide u šetnju, spava sa psima, a čak i “laje”.

3

8

6

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BAPSKA PRIČA, APARATER, ET, KALEM, RUŠKA, SREĆNIK, TRP, ATONIK, NEKA, ATAKAMIT, ININ, SAONIK, POLAZNICI, VP, VI, RUBAT, SNAGE, TIBOR, ALIDA, TACIT, ICANA.

6

www.sudokukingdom.com

KOJA PRIPADA VAMA

AUTOR: BANE

1

Play sudoku online at:

ŽITELJI VRBASA UKRASNA TRAKA NA UNIFORMI

LIČNA ZAMJENICA

5

1

AMERIČKI KOŠARKAŠ DEJVID PRIMJER (SKR.)

ORGANSKO JEDINJENJE

6

2 7

RADNIK NA CARINI DUVALJKA

GLAS

5

9

ŽEN. IME BIV. FUDB. VOJVODINE ALEKSANDAR

4

6

9

IBIDEM (SKR.) LIČKO ŽENSKO IME

POORATI

3

3

GOLI LIRSKO PJESNIŠTVO

RUDA (MN.)

Medium level

Teža

*** - Kako se pare ježevi? Page 1/2 - Oprezno, vrlo, vrlo oprezno. *** U staračkom domu, djed pokušava da načini odlučujući potez na početku ljubavnog čina sa jednom babom, ali nikako da pogodi predmet svoje žudnje. - Kad bi se samo malo manje tresao– hrabri ga i kori baba. - Kad bi se manje tresao, ja bih išao na uže ciljeve– reče djed i nastavi da nišani. *** Pijanac objašnjava poznaniku: -Ja sam vrlo skroman, za doručak mi je dovoljno da imam flašu rakije, biskvite i psa. -Šta će ti pas? -Da pojede biskvite. *** U životu mi ništa ne ide od ruke, za šta god se uhvatim osuši se. Strah me ići u WC... *** Mama, mama, je l’ mogu u dvorište s djecom?

- Alo, bre, mali, pa to što ja živim s tvojim tatom ne znači da treba da me zoveš mama! Mali se snuždi, stane i onako, kroz suze, pita: - A kako da te zovem? - Pa, pobogu, zovi me kao i svi ostali- čika Rade! *** Otišao Mujo kod doktora na pregled i kad su završili, doktor mu kaže: “Mujo, imam lošu vijest, vi ste neplodni”. Mujo začuđenjo: “Pa kako doktore, imam već troje djece?!” Doktor: “Mujo, to se događa u godinama. Ali više nećete moci imati djecu.” Kad se Mujo vratio kući, sve je ispričao Fati sta mu je doktor rekao. Uveče kad su Mujo i Fata legli, Mujo se polako približavao Fati. A Fata će: “Šta ti je Mujo đe ćeš pa znaš da si sad neplodan?” A Mujo će: “Ee moja Fato, fabrika je možda zatvorena, al’ mašina još radi.”


Zabava/Slobodno vrijeme 25

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

On meni kaže: “Pare na sunce, ne može da drugačije”. Ne možeš više ni na doček Nove godine na odloženo.

NEZVANIČNO

E ne mogu da vjeruje da nijesi bilo na Čolinom koncertu. E kada opet dođe, ja ću da te vodim.

Ni na tri rate ne daju? A jesi li mu rekao li da će nam sad’ bit’ manje plate?

Word Search Puzzle #I019QH OSMOSMJERKA

HOROSKOP

D

N

I

L

B

W

A

R

M

L

Y

K

A

Z

S

K

C

O

S

R

E

T

S

L

O

B

S

Q

W

C

D

S

E

N

S

E

T

A

C

K

Y

B

S

E

G

D

U

L

S

C

K

R

A

T

L

A

D

G

S

L

U

U

E

D

E

S

O

A

U

Z

E

R

T

R

F

M

R

B

A

N

Z

U

M

U

E

O

N

N

U

O

P

E

O

E

A

E

P

R

R

G

I

L

H

O

H

Y

D

N

H

R

E

E

B

C

O

C

O

A

S

N

W

A

Y

D

I

P

H

V

P

R

S

Y

A

L

R

E

V

O

E

O

O

C

E

H

T

I

L

R

E

I

N

N

U

R

M

R

E

A

D

I

L

Y

X

E

D

N

I

P

E

D

L

E

P

M

I

N

U

S

U

A

L

M

Y

E

D

S

L

K

D

I

P

Čuo sam da je na Severini bilo dobro, pa bi možda prije tako nešto, ako si i ti raspoložen.

E

R

T

N

Aided

Ebony

Minus

Spill

Altar

Gorge

Overlays

Tacky

Asylum

Hashed

Points

Troupe

Azure

Homey

Poorer

Usual

Blaze

Impel

Readily

Volume

Blind

Improper

Redheads

Warmly

Boded

Index

Runnier

Weeks

Bolsters

Infuse

Scenario

Yawns

Breeds

Intrepid

Sense

Chord

Invader

Sludges

Cocoas

Leech

Socks

Dumpy

Lithe

Sours

Copyright © Puzzle Baron August 13, 2012 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

I

OVAN I dalje ste komunikativni, raspoloženi i kreativni. Ukoliko ste vozač, mogući su problemi u saobraćaju, pošto vam koncentracija ovih dana nije jača strana. Kolega Blizanac može vas na izvjestan način izbaciti iz takta, pa budite oprezni kad je on u pitanju. Sve što on kaže primite sa rezervom. Ljubavna idila traje.

BIK Osjećate bliskost sa svima sa kojima ste u kontaktu. Prija vam društvo osoba ženskog pola. Muški pripadnici znaka biće srećnije ruke, jer ostvaruju ono za čim potajno žude puno ljubavi i razumijevanja od voljene osobe. Žene Bikovi tračariće sa drugaricama i od njih tražiti savjet.

BLIZANCI Plemeniti ste, puni razumijevanja za sve, a od mrzovolje ni traga. Pošto imate ljubavi na pretek, nesebično je dijelite. Voljena osoba je prva na tapetu. Sa njom pravite zajedničke planove. Riješili ste da u novu godinu uđete tako što ćete unijeti neke korjenite promjene u život; te promjene biće i bračne i poslovne.

RAK Zbog čega ste potišteni, dragi Rakčići? Ko je to pokušao da vas naljuti? Teško njemu! Glavni problem zapravo je nedostatak ljubavi. Mislili ste da ste ostvarili emotivni sklad sa voljenom osobom, ali ste se ipak prevarili. Ne sjekirajte se- stara ljubav neprestano misli na vas, a na pomolu je i susret.

LAV Dešavaju vam se fantastične stvari. Eto razloga za enormne količine ljubavi koju emitujete na okolinu. Samo pazite da ne pretjerate sa dobročinstvima, jer partner lako može iskoristiti vašu dobrotu. I ne samo on... Zdravi ste, poslovno uspješni, a finansijski zadovoljni, pod uslovom da imate posla.

DJEVICA Još ste pod utiskom prijatnih događaja. Uživate jer ste ostvarili neke davnašnje snove. Još ako imate odlučnosti da napravite važne rezove u privatnom životu? Vidjećete da ćete to morati da učinite, jer će vam uskoro planete slati direktne vibracije.

VAGA Povoljni planetarni aspekti utiču na to da se družite i pretresate probleme za koje sami ne možete da pronađete rješenje. Pošto o svojim mogućnostima imate ljepše mišljenje nego što to činjenice pokazuju, potreban je neko ko će vas argumentovano spustiti na zemlju i pravilno usmjeriti. Bićete mu zahvalni.

ŠKORPIJA Spasavate ono što se spasti može. Okrenuti ste prije svega ljubavi i želji da učvrstite vezu. Pošto ste uporni i tvrdoglavi, niko ne sumnja da ćete u tome uspijeti. Ova godina obećava puno lijepih trenutaka i olakšanja. I na poslovnom planu očekuje vas prosperitet.

STRIJELAC Promjenljivog ste raspoloženja, ali vas društvo i partner mogu oraspoložiti. Zato u kuću ulazite samo radi spavanja. Ispravno. Uživajte dok možete. Pokušajte da ovih dana sebi priuštite i odlazak na koncert, u pozorište ili bioskop, jer je potreba za umjetnošću naglašena. Divno je saznanje da je osoba pored vas ona prava.

JARAC Nijeste u vrhunskoj formi. Nailazite na nerazumijevanje okoline. Da li ste pokušali da je ignorišete i okrenete se stvarima koje Vam pričinjavaju zadovoljstvo i popravljaju raspoloženje? Ako ovo uradite, bićete zadovoljniji. Samo promišljenim potezima, oslanjajući se na vlastite snage, možete nečemu da se nadate.

VODOLIJA Što više ljudi i susreta, to bolje. Komunikativnost, jedna od vaših glavnih osobina, u prvom je planu, pa ćete nastojati da je sprovedete u djelo. Ako ništa drugo, kilometarski telefonski razgovori pomoći će Vam da prevaziđete stanje usamljenosti. U stvari, vi nijeste usamljeni i neshvaćeni.

RIBE Splasnuli ste kao balon. Osjećate se usamljeno. Šta vam nedostaje? Slavlje, društvo, ljubav. Trenutno mislite da vam je sudbina okrenula leđa. Jedan od uzroka mrzovolje je i pad imuniteta, ali i saznanje da ste potrošili mnogo više para nego što je trebalo. Savjetuje se štednja.


Sport 27

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

EVROLIGA

Zeleni u paklu Bosfora Nije se dugo čekalo na evropski košarkaški šou u 2013: Večeras i sjutra na redu je drugo kolo Top 16 Evrolige. Panatinaikos gostuje Efesu

DA LI STE ZNALI...

Novogodišnje ludilo još drma Tursku, ali pravi praznik, pravi spektakl na Bosforu očekuje se večeras - u “vječni” Istanbul, na noge košarakašima Efesa, pred paklenom publikom “Abdi Ipekči arene” stiže simbol Grčke, simbol turskog vječitog rivala, Panatinaikos iz Atine. Četvrtak i petak donije-

će još super zanimljivih okršaja Evroliga piše svoju drugu stranicu Top 16 faze. Veliki rivali iz Istanbula i Atine u međusobni duel ulaze sa različitim razpoloženjima - Efes je u prvom kolu poražen od moskovskog CSKA, dok je PAO bio bolji od Žalgirisa. “Ova utakmica je definitvno ‘top

meč’ cijelog kola Evrolige”, smatra bek Efesa Sinan Guler. “Znamo koliko je ovaj meč važan našim navijačima, ali isto toliko je i nama. Svjesni smo svojih kapaciteta i sigurni da svaki tim u Evropi možemo savladati na našem parketu.” S druge strane, Panatinaikos u Istanbul stiže bez najboljeg igra-

Da je napadač Liverpula Luis Suarez od kada je stigao na Enfild 84 puta protivnicima uspješno provukao loptu kroz noge.

5

Žutih kartona je u dosadašnjem dijelu Premijer lige zaradio igrač Totenhema Geret Bejl. Velšanin je sve kazne dobio zbog simulacije.

TIKET DANA FREAMUNDE BELANENSE TIP 1

KVOTA 1.75

HARTS HIBERNIAN TIP 1

KVOTA 2.10

HIMKI BARSELONA TIP 2

KVOTA 1.50

MAKABI KAHA LABORAL TIP 1

KVOTA 1.35

EFES PANATINAIKOS TIP 1

KVOTA 1.55

DMITROV RAONIĆ TIP 2

KVOTA 1.40

Bez Dijamantidisa, ali sa velikom željom: Roko - Leni Ukić, majstor Panatinaikosa

NBA

RASPORED Danas Grupa E 20.45 Bamberg - Real M. 20.45 Efes - Panatinaikos Grupa F 17.00 Himki - Barselona 20.05 Makabi - Kaha Laboral Petak Grupa E 18.45 Žalgiris - Unikaha 19.00 Alba - CSKA Moskva Grupa F 19.00 Fenerbahče - Montepaski 20.45 Olimpijakos - Bešiktaš

Srbija u finalu Hopman Kupa

Rampa stavljena u Koloradu

Nakon što su slavili u duelu miks dublova protiv selekcije Australije Ana Ivanović i Novak Đoković obezbijedili su Srbiji plasman u finale ovogodišnjeg Hopman Kupa. Prvi teniser svijeta je izgubio od Bernarda Tomića, zatim je Ivanović izjednačila, da bi na kraju zajedno sakupili snagu i slavli protiv Australijanaca sa 2:1 u setovima (6:4, 6:7, 10:6). Odluka je pala u taj-brejku koji se na ovakav način igra, umjesto trećeg seta. Novak i Ana će završiti na prvom mjestu grupe A, tako da u trećem kolu protiv Njemačke moći će da se opuste, pred finale. U.R.

Zahuktale Kliperse zaustavio Denver (92:78), Lejkersi loši protiv Filadelfije (99:103) Nakon 17 zaredom uspješnih bitaka na polju NBA lige momci iz “grada anđela” su zaustavljeni u Koloradu. Moć od 36 dana bez poraza koju su režirali igrači L.A. Klipersa prekinuta je u gostima protiv Denvera koji je slavio sa 92:78. U redovima domaćina najzapaženiju ulogu je imao Italijan Danilo Galinari koji je potpisao 17 poena uz šest uhvaćenih lopti. Dobro veče su imali Kenet Farid (14p. 11s.) i Andre Miler (12p. 12a.) sa svojim “dabl-dabl” učincima. “Ovoga puta smo za korak bili sporiji”, izjavio je nakon utakmice Blejk Grifin koji je uknjižio 12 koševa i devet skokova, te dodao: “Moramo biti bolji, ali nećemo plakati. Nećemo dozvoliti da nam ovaj poraz poljulja samopouzdanje, iako bi mnogi željeli da se to dogodi. Najbolja stvar u NBA ligi je što odmah stiže nova utakmica i imamo šansu da se ispravimo”, zaključio je Grifin. Gradski rival nije prošao ništa bo-

ča i legende kluba Dimitrisa Dijamantidisa. “Nema sumnje da će to biti težak meč, protiv veoma kvalitetnog protivnika, a uz to mnogo će nam nedostajati Dijamantidis”, smatra Splićanin i bek “zelenih” Roko - Leni Ukić. “Naravno, svima je jasno koliko za nas znači njegova igra, on je naš lider... Međutim, i bez njega vjerujemo da možemo do pobjede u Istanbulu. U istoj grupi (F) večeras će odigrati još jedan sjajan meč - u moskovskoj oblasti sastaju se dva tima koja su u prvom kolu zabilježila pobjede, Himki i Barselona. Inače, Barsa je u Rusiju otputovala bez svog najboljeg igrača Huana Karlosa Navara (posljednjeg dana 2012. sa 33 poena razbio Real) koji ima problema sa zglobom. “Sa ili bez Navara, Barselona je uvijek moćna”, jasan je trener Himkija Rimas Kurtinaitis. “Moraćemo mnogo da radimo ukoliko želimo pobjedu u ovom meču.” Trećeg i četvrtog dana nove godine sjajna košarka se očekuje i u Bavarskoj (Bamberg dočekuje Real), zatim u Berlinu (Alba čeka CSKA), kao i u Pireju gdje evropski šampion Olimpijakos igra protiv Bešiktaša... K.B.

Duda i Spanulis najbolji u Evropi lje - neuspjehom protiv Filadelfije (99:103), L.A. Lejkersi su opet uskočili u negativan rezultatski poredak sa 15 pobjeda i 16 poraza. Popularni “Siksersi” su briljirali u “Stejpls Centru” - najbolji je bio Džru Holidej sa 26 poena i 10 skokova, a odlično ga je pratio Evan Tarner koji je od svog timskog kolege imao tri uhvaćene lopte više i četiri koša manje. Predvodnik “jezeraša” Kobe Brajant je stigao do kote 36, postigavši jednu od samo tri trojke koliko

ih je domaćin provukao kroz obruč. “Prestari smo. Jednostavno moramo pronaći način kako da igramo kad ostanemo bez snage. Moramo promijeniti neke stvari u odbrani, kao i znati šta hoćemo u napadu”, rekao je iskusni bek Lejkersa. SEMAFOR: Vašington - Dalas 94:103, Njujork - Portland 100:105, Detroit - Sakramento 103:97, Nju Orleans - Atlanta 86:95, Denver - LA Klipers 92:78, LA Lejkers - Filadelfija 99:103. U.R.

Proslavljeni srpski strateg Dušan Duda Ivković proglašen je za najboljeg trenera Evrope u 2012. godini u izboru renomiranog košarkaškog portala Eurobasket.com. Ivković je minule godine osvojio Evroligu i prvenstvo Grčke sa Olimpijakosom. Najbolji igrač je zvijezda Pirejaca Vasilis Spanulis. U izbor za najboljeg evropskog trenera i igrača ušli su svi koji rade na Starom kontinentu, uključujući brojne američke košarkaše.


28 Sport

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

SPORTSKI EKRAN 10:45 12:00 13:30 13:45 15:15 17:00 17:15 17:25 19:00 19:55 20:05 20:45 20:45 22:50 23:55

Italija - Australija, tenis Kros kantri, skijanje ATP Doha Ski skokovi, Insbruk Kros kantri, skijanje Himki - Barselona, košarka Bijatlon Fleš sport ATP Doha Sport Makabi - Kaha Laboral, košarka Efes - Panatinaikos, košarka Bamberg - Real Madrid, košarka Sport VTA Oukland

(SportKlub) (Eurosport) (Eurosport2) (Eurosport) (Eurosport) (SportKlub) (Eurosport) (RTCG2) (Eurosport) (RTCG1) (SK Prime) (SportKlub) (SportKlub+) (TV Vijesti) (SportKlub)

NE PROPUSTITE

Himki - Barselona (SportKlub, 17.00) Nakon pobjede u domaćem prvenstvu nad Real Madridom, Barsa kao favorit putuje na teško gostovanje Eurolige u Rusiji.

Matori smo kao... KOBI BRAJANT

KOŠARKA

Traore stigao u Beograd Francuski reprezentativac doputovao je u Beograd - bivši košarkaš ruske Lokomtive Kubanj Ali Traore sinoć je stigao u Srbiju kako bi ove nedjelje potpisao ugovor sa Crvenom Zvezdom. Momak koji je učestvovao na Evropskom prvenstvu u Litavniji 2011 godine, kada su Francuzi bili srebni, najavljen je kao veliko pojačanje u timu sa Kalemegdana. Kako je Traore u Lokomtivi bio povrijeđen, prvo će morati da odradi ljekarske testove kako bi postao punopravan član “crveno-bijelih”. Prošlu sezonu Traore je završio sa prosjekom od 15,3 poena u Evrokupu. Igrao je za Asvel, Roan, Avr i Romu. Ima 27 godina, visok je 208 cm i očekuje

Najbolji košarkaš Lejkersa o krizi velikana iz Los Anđelesa u ovoj sezoni Sportska redakcija

L

os Anđeles ima dva košarkaška kluba, od kojih je u svijetu mnogo poznatiji onaj koji se zove Lejkers. Ali, ove sezone svi reflektori su upereni ka onom drugom - Klipers, koji igra sjajno. Naravno, mnogi se pitaju šta je sa onim poznatijim klubom, koji je do sada upisao 16 poraza na 31. utakmici ove sezone.

se da će imati i te kako značajnu ulogu u igri Zvezde koja takmičenje u ABA ligi nastavlja 5. januara gostovanjem u Ljubljani protiv Olimpije. U.R.

Lejkersi su trenutno na devetom mjestu Zapadne konferencije (15 pobjeda i 16 poraza) i sada su “ispod crte”, odnosno jednu poziciju ispod one koje poslije regularnog dijela sezone (82 utakmice) vodi u plej-of. Ima još mnogo da se igra, ali jeste neobično da Lejkersi imaju negativan skor, odnosno da imaju poraz više nego što su ostvarili pobjeda.

KK MORAČA

Medalje čekaju na njih Prošla godina je bio period dobro uspostavljenih kontakata kojim će se kajakaštvu ove godine utrti staze novih uspjeha Nova godina nova je šansa za podgorički kajakaški klub Morača, koji se već nekoliko godina istrajno bori da uz pomoć sponzora pronađe svoje mjesto na međunarodnoj sportskoj sceni. Ne velika, ali posve ozbiljna uprava kluba i prijatelji trude se da mladićima i djevojkama koji svakodnevno na Morači pokazuju izuzetan talenat za ovaj sport obezbijede uslove i sredstva za velika takmičenja. “Tokom 2012. koja je za nas bila po svemu uspješna godina, nabavili smo znatan broj novih kajaka

i opreme, poboljšali uslove u klubu, uspostavili nove kontakte sa Ministarstvima unutrašnjih poslova i Ministarstvom pomosrtva i saobraćaja, a sada očekujemo da će uz njihovu pomoć konačno doći i do medalja za koje sam siguran da imamo kapaciteta”, kazao je za Dnevne novine trener Goran Furunžić. Tokom nedavne posjete ministra pomorstva i saobraćaja Ivana Brajovića, klubu je obećana institucionalana podrška. “Vaša nesebična posvećenost klubu i sportu ohrabruje da se i ja

oprobam u ovom sportu. Ne volim da dajem obećanja, ali svakako da ćemo vas podržati u vašem lovu za medalje, jer sport je najbolji ambasador jedne zemlje,” kazao je Brajović tokom prednovogodišnje posjete kajakaškom klubu Morača. Kajakaški klub Morača poznat je po tradicionalnim godišnjim regatama kojima se osim sporta promovišu zdravi stilovi života i turizam, a do sada je bio i suorganizator i učesnik regionalnih takmičenja u kajakaštvu na kojima je ostvarivao zapažene rezultate. I.B.

Jedan od najboljih košarkaša današnjice i svih vremena Kobi Brajant ima svoje viđenje zašto Lejkersima ne ide ove sezone: “Zašto gubimo? Zato što smo matori kao gov... Nijesmo više mladi i nemamo tu energiju i ljudi to moraju da shvate”, rekao je Brajant pola u šali, pola u zbilji u razgovoru sa reporterima. A onda je, nastavio...

“Gledate jedan spor tim. Ne znam kako bih vam drugačije to objasnio i opisao. Jednostavno smo spori. Svi moramo da smislimo kako ćemo da se izvučemo iz ovoga, kako da nađemo tu energiju. Moramo da napravimo neki plan, jer ovaj definitivno ne funkcioniše”. Brajant ima 34 godine, Stiv Neš 38, Pau Gasol 32, Meta Vorld Pis (nekada Ron Artest) 33... Ali, godine ne bi mogle da se uzmu kao olakšavajuća okolnost za Lejkerse. Pogledajte, recimo, Njujork Nikse. Prosječna starost sadašnjih igrača Njujorka je 32 godine i 240 dana, što je najstariji tim u istoriji NBA Lige - pritom Niksi imaju skor od 21 pobjede i 10 poraza. I to je drugi najbolji skor u Istočnoj konferenciji!


Sport

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

Godina u slikama

Fotografije koje su, po izboru Rojtersa, obilježile 2012. godinu

Njihovo veličanstvo - Olimpijski igre! Godina za nama definitvno je bila prošarana olimpijskim bojama... Teniska kraljica: Povreda je nakratko odvojila od tenisa, ali čim se vratila, svijet je ponovo bio njen - London se u 2012. dva puta klanjao jedinstvenoj Sereni Vilijams (na Vimbldonu i poslije OI), naravno i njen Njujork (osvojen US open).

Totalna dominacija: Poslije Evropskog prvenstva 2008, Mundijala 2010, svijet je još jednom uživao u španskom fudbalu, a Stari kontinent drhtao pred čuvenom “tiki-takom” - Iker Kasiljas i društvo “crvene furije” ponovo je šampion Evrope.

Kralj konačno na tronu: Najbolja košarka u 2012. igrala se u Majamiju, a bilo je vremena i za super atraktivna zakucavanja poput ovog najboljeg igrača Hita Lebrona Džejmsa.

Najveći svih vremena: Legendarni metak iz Baltimora Majkl Felps na OI u Londonu se oprostio od plivanja, ostavivši iz sebe ukupno 22 osvojene medalje (o čega čak 18 zlatnih) na najčuvenijim Igrama u istoriji čovječanstva.

I naravno, godina nije mogla proći bez njega, bez njegovih ludorija: Italijanski fudbalski majstor Mario Baloteli i njegova čuvena frizura.


30 Sport

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

transfer

Crveni Staridž Dojučerašnji napadač Čelzija stigao u Liverpul Prvo ozbiljno pojačanje zakucalo je na vrata Enfilda - kao što se i najavljivalo Liverpul je u svoje redove uspio da dovede napadača Čelzija Danijela Staridža za čiji je transfer izdvojeno 12 miliona funti. “Čast mi je što ću biti dio Liverpula. Menadžer Brendan Rodžers rekao mi je da me vidi u dresu ‘na duge staze’ a tako i ja vidim svoju budućnost. Želim da što duže budem na Enfildu. Ovo je za mene jedan od najvećih klubova svijeta, koji ima nevjerovatne navijače i igrače”, rekao je Staridž.

Iz tabora “redsa” su poručili da tamnoputi ofanzivac neće biti jedini angžman u januraskom prelaznom roku, a kao najveća transfer bomba, spominje se povratak sjajnog centralnog veziste Ćabija Alonsa. Dovđenje Staridža je makar na papiru odličan potez kluba iz grada Bitlsa, jer je poznato da Liverpul, kuburi sa napadačima, pa samim tim ima velike probleme sa neefikasnošću. Čelzi takođe neće mnogo tugovati za prodatim igračem, kao prva solucija je ubojiti napadač Njukasla Demba Ba. U.R

mamić style

Vida ª utopljenº za šest miliona

Ko umije najbolje da proda igrača? Nije teško pogoditi - pa naravno “alfa i omega” Dinama iz Zagreba, gospodin Zdravko Mamić. Čelnik “modrih” je svog defanzivca Domagoja Vidu prodao Dinamu iz Kijeva za čak šest miliona eura. Popularni Maminjo je još jednom dokazao da je odličan u prepoznavanju igrača - Vida je na Mak-

simir stigao za sumu od jednog miliona, tako da će Zagrepčani zaraditi petostruko više. Pored odličnih igara koje su ga dovele u Kijev, Vida je poznat i po skandalu kada ga je trener Ante Čačić izbacio iz klupskog autobusa, jer je otvorio pivo i za kaznu je morao da plati nevjerovatnih 100.000 eura. U.R.

kristijano ronaldo

Srećan sam u Realu

Aktuelni prvak Španije biće svakako jedan od glavnih likova tokom priča zimskog prelaznog roka - ovu etiketu Real Madrid je dobio kada se pojavila šansa da bi njihov najbolji igrač Kristijano Ronaldo mogao da napusti klub. Pričalo se da Portugalac više ne može da izdrži u Španiji, da mu više nije lijepo u Realu - međutim popularni “CR7” je sve to, donekle, negirao. “Trenutno sam veoma srećan u klubu, a navijači mi čine da se osjećam prijatno i van stadiona. U ovom trenutku ne želim da pričam o produženju ugovora sa Realom, jer to nije najvažnija stvar”,

poručio je sjajni Kristijano. Zbog čak 16 bodova minusa u odnosu na Barselonu, te izostavljanja golmana Ikera Kasiljasa, kriv je trener Žoze Murinjo koji je u gnijezdu “kraljevića” počeo da gubi konce - Ronaldo se iskreno nada, da će njegov sunarodnik ostati na kormilu Reala. “Volio bih da ostane, jer je na pravom mjestu. Mislim da neće otići, ali opet, svako bira svoju sudbinu, tako i on bira svoju. Za mene u fudbalu nema iznenađenja. Murinjova odluka da Kasiljasa premjesti na klupu je bila tehnička i poštujem je”, rekao je Ronaldo. U.R.


Sport 31

ÄŒETVRTAK, 3. 1. 2013.

NAJBOLJI

MiÄ?u i majstori

NaĹĄ list vam donosi priÄ?u o top 10 transfera u 2012. godini

POVRATAK

Hrabri Tito jaÄ?i od svega

Senzacija u Engleskoj: MiÄ?u

Uroť Radulović

S

vakog ljeta, svake zime zaljubljenici u najvaĹžniju sporednu stvar na svijetu usidre se u svoja mjesta, lap-top u ruke i prate se transferi... Januarski prelazni rok je krenuo da otkucava, potpisivanja ugovora su poÄ?ela. Hoće li Ronaldo napustiti Real? Gdje će Drogba? Ĺ ta će biti sa Toresom? Ostaje li Falkao u Atletiku? JoĹĄ uvijek se ne zna... Ali, mi vam za ovaj put nijesmo izabrali nagaÄ‘anja, Dnevne novine vam donose deset transfera koji su na najljepĹĄi naÄ?in obiljeĹžili proteklu, 2012. godinu.

MIÄŒU RAJO VALJEKANO  SVONSI 2,7 MILIONA EURA â—? 22 meÄ?a, 14 golova, 3 asistencije Svake godine Engleska Premier liga nam ponudi neki biser. Pa i mora, zato je i najbolja, zar ne? Ovoga put hit Ostrva se zove ĹĄpanski napadaÄ? MiÄ?u. Sjajni poznavalac ĹĄpanskog fudbala Mihael Laudrup kada je promovisan u trenera Svonsija odmah je doveo perfektnog realizatora koji je tada u taboru “pÄ?elicaâ€? potpisao 15 golova. Promjena sa Pirinejskog pluostrva u kolijevci fudbala se nije osjetila - MiÄ?u je glavna pokretaÄ?ka snaga “labudovaâ€?, rasno trese mreĹže, pa je samim tim i Svonsi na visokoj osmoj poziciji. Za odliÄ?nu predstavu na Ostrvu stigla je i nagrada - MiÄ?u je od ĹĄpanskog selektora Visentea del Boskea dobio zasluĹženi poziv za nacionalni tim.

ManÄ?ester sitija, ÄŒelzija, a niĹĄta slabiji nije ni u Ligi ĹĄampiona. Nije Ser Aleks Ferguson lud kada je momka koji je već u godinama platio 30 miliona - zna on ĹĄta je kvalitet. SANTI KAZORLA MALAGA  A RSENAL 19 MILIONA EURA â—? 25 meÄ?eva, 7 golova, 7 asistencija I kormilar Arsenala koji je poznat kao Ä?ovjek koji je ĹĄtedljiv tokom prelaznih rokova, silom prilika je morao da odrijeĹĄi kesu i nije pogrijeĹĄio. Arsen Venger je na Emirejtsu doveo Santija Kazorlu koji se u kratkom periodu transformisao u dirigenta “tobdĹžijaâ€?. Svaki napad, svaka akcija, svaki prekid ne moĹže da se zamisli bez Ĺ panca koji Ä?esto i na prelijep naÄ?in zna da postigne gol.

ZLATAN IBRAHIMOVIĆ MILAN  PSĹ˝ 21 MILION EURA â—? 23 meÄ?a, 20 golova, 10 asistencija

“Ä?avoliâ€? ga muĹĄki platili, a HolanÄ‘anin je već sada svaki cent od transfera isplatio. Van Persijev prelazak je bio najveći bum na Ostrvu, navijaÄ?i “tobdĹžijaâ€? su ga smatrali izdajicom, ali iskusnog 30-godiĹĄnjeg napadaÄ?a niĹĄta nije poremetilo. Ĺ ta je radio u Arsenalu, radi i u Junajtedu - Robin trese mreĹže, pogotovo u derbijima protiv Arsenala, Liverpula,

DĹ˝EKSON MARTINEZ JAGUARES  PORTO 8 MLIONA EURA â—? 18 meÄ?eva, 14 golova, 2 asistencije Klub sa velelepnog stadiona pod imenom “Dragaoâ€? je poznat kao ekspert za dovoÄ‘enje igraÄ?a iz JuĹžne Amerike. Hulk, Radamel Falkao, a sada i DĹžekson Martinez izgleda kao momak za kojeg će Porto kroz godinu dana po ko zna koji put zaraditi “brdo paraâ€?. Kolumbijac je maĹĄina za golove.

2013. godine mogao da se vrati na posao. On je jutros, samo 13 dana nakon ĹĄto je bio “pod noĹžâ€?, primijećen u sportskom centru Barselone, a već za vikend bi mogao da sjedi na klupi katalonske ekipe, javlja “Mundo Deportivoâ€?. U nedjelju od 19 Ä?asova je na programu gradski derbi protiv Espanjola u okviru 18. kola Primere. Poslije kraće pauze, prvenstvo Ĺ panije se nastavlja u petak, 4. januara utakmicom Saragosa - Betis.

Kinezi nude Bekamu 24 miliona

BORHA VALERO VILJAREAL  FIORENTINA 7 MILIONA EURA â—? 21 meÄ?, 2 gola, 8 asistencija Dolazak Borhe Valera u “violuâ€? je bilo ono ĹĄto je moĹžda već neki duĹži period nedostajalo klubu iz Firence da liÄ?i na pravu ekipu. Ovaj 27-godiĹĄnji vezista je mozak u Ä?eti Vićenca Montele - Valero neumoljivo pakuje lopte za naĹĄeg Stevana Jovetića koji onda bez problema pogaÄ‘a.

EDEN AZAR LIL  ÄŒELZI 40 MILIONA EURA â—? 31 meÄ?, 6 golova, 15 asistencija Kako opravdati kada neko uloĹži ovoliki novac u vaĹĄe fudbalske sposobnosti? Pravi primjer za to je vihorni Belgijanac Eden Azar. Ofanzivni vezista je od prvog meÄ?a u dresu ÄŒelzija poÄ?eo da igra kao kod kuće - navijaÄ?i su ga brzo zavoljeli, a njegove partije su vremenom bile sve bolje i bolje.

ROBIN VAN PERSI ARSENAL  MAN. J. 30,7 MILIONA EURA â—? 24 meÄ?a, 17 golova, 8 asistencija

ma unazad imali problema na ovoj poziciji, ali oÄ?igledno da je pravo rijeĹĄenje pronaÄ‘eno.

Oporavak Tita Vilanove nakon nove operacije tumora pljuvaÄ?nih Ĺžlijezda ide po planu, pa se trener Barselone pojavio na treningu “Blaugraneâ€?. Vilanovi se zdravstveno stanje naglo pogorĹĄalo 19. decembra proĹĄle godine kada mu se vratio tumor zbog Ä?ega je morao na novu operaciju. Dodatnim pregledima je utvrÄ‘eno da su nove promjene na pljuvaÄ?noj Ĺžlezdi znatno manje nego u prvom sluÄ?aju, pa su se obistinile i prognoze da bi u prvim danima

Ĺ ta reći za Ibrakadabru? Gdje god da poÄ‘e postaje crna beĹĄtija za sve golmane - da ne bismo previĹĄe duĹžili, samo pogledajte njegove brojke. To vam sve govori. Zlatan je pola PSĹ˝-a. Ä?ORDI ALBA VALENSIJA  BARSELONA 14 MILIONA EURA â—? 22 meÄ?a, 3 gola, 4 asistencije Kada su u pitanju defanzivni igraÄ?i, ovo je sigurno bio najbolji transfer. MeÄ‘utim, sjajni Alba se ne moĹže nazvati odbranebnim igraÄ?em kada veći dio utakmice sa pozicije lijevog beka provede u protivniÄ?ko polje. Katalonci su godina-

MARKO ROJS BORUSIJA M.  BORUSIJA D. 17,1 MILIONA EURA â—? 24 meÄ?a, 10 golova, 7 asistencija “Milioneriâ€? sa Signal Iduna Parka su pokazali da je vraćanje momka u klub gdje je nauÄ?io prve fudbalske korake pun pogodak! Brzina, prodornost, realizacija sve je to imao u Menhengladbahu, a kada je doĹĄao u Dortmund povećao ih je na joĹĄ viĹĄi stepen kvaliteta. TIJAGO SILVA MILAN  PSĹ˝ 42 MILIONA EURA â—? 22 meÄ?a, 3 gola Mladi El Ĺ aravi je nadoknadio gubitak Ibrahimovića, ali sigurno je da “roso-neriâ€? joĹĄ plaÄ?u za brazilskim defanzivcem. Tijago Silva je jednostavno jedan od tri najbolja ĹĄtopera danaĹĄnjice. Za nevjerovatno sumu, pogotovo za ĹĄtopera, “sveciâ€? su doveli stamenog Tijaga koji je za veoma kratki period postao stub u odbrani PariĹžana. Ĺ˝eljeli su ga mnogi - Real Madrid, Barselona, ManÄ?ester siti, ali niko nije bio spreman da ponudi novac koji je dao PSĹ˝ i nije se prevario.

Didije Drogba, Nikolas Anjelka, a sad hoće Dejvida Bekama? ÄŒelnici kineskog prvoligaĹĄa Ĺ angaja Ĺ enhue spremni su na sve da u klubu dovedu najveću englesku zvijezdu. Ponuda je “skromnaâ€? - Bekam bi nedjeljno primao 300.000 eu-

IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

ra, a uz prateće bonuse njegova godiĹĄnja zarada bi izaĹĄla na Ä?ak 24 miliona eura. Kinezi su svoje odradili, a sada nam ostaje da vidimo kako će Beks reagovati on je stigao u London i za sada nije pokazivao Ĺželju za nastavak bogate karijere. U.R.

Direktor i izdavaÄ?: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Politika: MiraĹĄ DUĹ EVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) DruĹĄtvo: Bojana Brajović (bojana. brajovic@dnovine.me) Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@ dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUÄŒINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) ReportaĹže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIĆ (nikola.mijuĹĄković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: MiloĹĄ ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)


Bojana, Maja i Vlado I crnogorski sport je od 2012. godine ostao siromašniji za dio magije... Dvije “kraljice” rukometa Bojana Popović i Maja Savić oprostile su sa srebrnom olimpijskom medaljom iz Londona, dok je nakon istog događaja vaterpolo umjetnik Vladimir Gojković odlučio da napusti bazen i posveti se trenerskom poslu u svom Jadranu.

Sa vama nije bilo dosadno OPROŠTAJ LEGENDI

Doviđenja i hvala: Godina za nama ostaće upamćena i po oproštaju od sporta mnogih velikih imena Kosta Bošković

D

ok se na horizontu rađa novo ljeto, planeta polako “ustaje” iz prazničnog mamurluka, a sportisti već planiraju nove pobjede u trinaestoj godini XXI vijeka, prisjetili smo se onih sportskih čarobnjaka čija magija je, zajedno sa prošlom godinom, otišla u istoriju. Genijalce, koji su se u 2012. oprostili od sporta, ljude koji su istom dali novu dimenziju, dame i gospodu sa kojima na sportskim borilištima nikad nije bilo dosadno...

Svi oni, svaki njihov dobar potez, nedostajaće mnogo svjetskom fenomenu zvanom sport, međutim, dva imena se posebno izdvajaju, dvije legende koje su završile sa rušenjem rekorda, sa pomjeranjem granica ljudskih mogućnosti...

tim, sve ono što je Šumi napravio u svojoj karijeri dugo će biti “domaći zadatak” za mnoge vozače. Pomenućemo samo da je čak sedam puta bio šampion svijeta, da je ostvario 91. pobjedu u karijeri... Novi F1 klinci nastavite vrijedno da radite!

● DANKE ŠUMI, GOODBYE

● ŠEVA I FUDBALSKI

Mihael Šumaher i Majkl Felps! Kakve dvije priče, kakve dvije ličnosti i obje su se od sporta oprostile 2012. - Šumi u svojoj 43. godini, a čuveni “metak” iz Baltimora sa tek napunjenih 27! I da - već je legenda, najveći sportista u istoriji! Za to malo vremena koliko nas je oduševljavao u bazenu Felps je na plivačkim takmičenjima stigao do 22. (od čega su čak 18 zlatne) medalje, usput postavivši mnoge svjetske rekorde... S druge strane, Šumaher se od Formule 1 oprostio drugi put u ovom slučaju ne kao trenutno najbolji vozač na svijetu! Među-

Kada je Crna Gora prije dvije godine saznala da će joj rival u kvalifikacijama za fudbalski Mundjal biti Ukrajina, veliki je bio broj onih koji su tada pomislili kako će to biti idealna prilika da na terenu pod Goricom vidimo jednog od najvećih fudbalera svih vremena, jedinstvenog Andrija Ševčenka. Mnogi su to čak i poželjeli, bez obzira što bi nam to nedvosmisleno otežalo put do Brazila! Ipak, od magije u našem glavnom gradu neće biti ništa - legendarna “sedmica” Milana i Ukrajine odlučila se za penziju nakon Evropskog prvenstva. Zlatna lopta, titu-

FELPS

MAJSTORI...

le sa Milanom, nastupi sa Ukrajinom (čak 111), nezaboravni golovi ostaće da čuvaju legendu o najpoznatijem Ukrajincu savremenog doba... Uz Ševu, fudbal je od 2012. siromašniji za još nekoliko velikih imena: Rud van Nisterloj (holandski “ubica” Mančester junajteda i Reala), Roberto Karlos (paklena ljevica brazilskog fudbala), Mihael Balak (najbolji njemački fudbaler u prvoj deceniji XXI vijeka), Sol Kembel (legendarni štoper Arsenala), Silvan Viltor (Francuz koji je u posljednjem minutu finala EP 2000. šokirao Italiju)...

KUPON

4

● KIM I ENDI Tenis je, takođe ostao bez svojih simbola u posljednjih petnaestak godina - sjajna Belgijanka Kim Klajsters i najbolji serviser svih vremena Endi Rodik, odlučili su da je bilo dosta. Nekadašnja prva igračica svijeta otišla je sa 41. trofejom u singlu, od čega su četiri oni najprstižniji, oni sa Gren slem turnira: Tri US Opena (2005, 2009. i 2010) i jedan Australijan open (2011). Ona je majka četvorogodišnje djevojčice, a povukla se, upravo da bi se posvetila porodici. S druge strane, razbijač Endi iz Nebraske, tokom 12 godina karijere osvojio je 32 turnira, uključujući i jedan Gren slem - US Open 2003, dok je sa reprezentacijom SAD osvojio Dejvis kup 2007.

Uz njih dvoje od “bijelog sporta” oprostio se i španski teniser i bivši broj jedan, Huan Karlos Ferero.

● ŠIŠKA, DOMINATOR, ANJA... Ramunas Šiškauskas, ikona litvanske košarke, od aktivnog igranja se oprostio sa 33 godine. Čuveni “Šiška” je sa reprezentacijom Litvanije osvojio zlatnu medalju na Evoprskom prvenstvu 2003. godine i olimpijsku bronzu 2000, a dva puta je osvajao Evroligu 2007. sa Panatinaikosom i 2008. sa moksovskim CSKA. Listi onih koji su u 2012. završili karijere pridružio se i čuveni češki “Dominator”, golman

ove zemlje u hokeju na ledu Dominik Hašek. Jedan od najpopularnijih Čeha u istoriji, dva puta je proglašavan za najboljeg igrača NHL lige, a šest puta za najboljeg golmana. Sa reprezentacijom je na Olimpijskim igrama osvajao bronzu 2006, a na svjetskim prvenstvima je uzimao srebro i tri bronze. Bez magije su ostale i bijele staze, pošto se nekadašnja olimpijska i svjetska šampionka Anja Person oprostila od skijanja, ali i vruće asfaltne koje je napustio motociklista Maks Bjađi, četvorostruki šampion u kategoriji do 250 kubika i dvostruki pobjednik u Superbajku...


čeTvrTAk, 03. 01. 2013. broj 430 GoDINA II

33 žEnA SAVJETI

Leopard print može da se nosi Kada je u pitanju nošenje leopard stila, tanka je linija između ukusa i kiča. Pročitajte kako da integrišete leopard print u svoj autfit tako da ga nosite sa stilom. Pantalone Džins sa printom je veoma popularan u posljednje vrijeme. Zašto onda ne biste probali par leopard farmerki? Kada je u pitanju nošenje ovog komada, neka ostatak vaše kombinacije bude neutralan npr. jednostavna crna majica, kao i blejzer i štikle u istoj boji. Cipele Leopard print na cipelama je zaživio više nego ikad ove sezone. Kada nosite cipele naravno da ne dolaze u obzir leopard pantalone o kojima smo pričali iznad. Leopard cipele najbolje je kombinovati sa leopard torbicom i jednobojnim (po mogućstvu crnim) autfitom. Torba Aksesoari sa leopard printom su uvijek super opcija. Veća leopard torba savršena je sa dnevne opcije dok je mala, klač torbica idealna za večernje prilike. Od glave do pete Iako se treba pridržavati krilatice da je manje više, kombinezon sa leopard printom je apsolutni izuze-

tak. Sve što vam je potrebno od akesosara je samopuzdanje. Naočare Ako tražite suptilan način da integrišete leopard print u svoju kombinaciju onda su za početak najbolje naočare. One će unijeti vanvremenski dašak u vaš stil. Najbolje je od svega je što leopard naočare možete nositi uz apsolutno sve kombinacije. Nokti Zabavan način da ponesete leopard print jesu nokti. Ako volite da mažete nokte neka vam u kozmetičkom salonu profesionalac uradi leopard šare. Ono što je zanimljivo jeste da ne morate da se pridržavate tradicionalnih boja, već probate leopard šare u nekim novim.

BJUTI

Sakrijte umor MODA

Haljine koje su oduševile dame Kreacije koje su obilježile 2012. godinu Ma.I.

P

red sami kraj godine sumiraju se utisci ko je, kada i zašto obilježio godinu za nama. U modnom svijetu biraju se najstilizovaniji, najinovativniji ali i oni koji se nijesu proslavili svojim odjevnim kreacijama. Pred kraj godine modni stručnjaci biraju koja je to dama najbolje ponijela haljinu na crvenom tepihu. A 2012. godine zasigurno najljepšu kreaciju na famoznom crvenom tepihu ponijela je glumica Tilda Svinton kojoj je haljina Heidera Akermana savršeno stajala.

Po glasanju modnih stručnjaka Akermana je zablistala u Heider Akerman haljini svijetlo plave boje na dodjeli Zlatnog globusa, a ovaj stajling zaslužio je da se nađe na prvom mjestu. Tilda koja preferira futuristički stil ne robujući trendovima na savršen način ponijela je haljinu koja je u skladu sa njenim muškobanjastim stilom kojim većinom obiluju odijela neobičnih formi. Svintinova u ovoj haljini izgleda ženstveno i drugačije pa je tako počistila jaku konkurenciju raskošnih haljina viđenih već mnogo puta. Na drugom mjestu našla se glumica Ejmi Rosum u kreaciji Monik Lilier koja je odlično stajala na njeno izvajano tijelo. Mlada glumica blistala je u ovoj prelijepoj pink haljini na jedno rame. Treće mjesto prilično je iznenađujuće jer je umjesto haljine od strane modnih znalaca glasove odnijelo odijelo Salvatore Faragamo koje je nosila Sonam Kapor. Odijelo kraljevsko plave boje iako se ni-

je našlo na crvenom tepihu već u modnom editorijalu toliko je oduševilo modne kritičare da su ga stavili u sam vrh ove liste. Poznata po svom savršenoj liniji i ljepoti češka manekenka Karolina Kurkova pokupila je sve pozitivne kritike u haljini najpoznatije holivudske stilistkinje Rejčel Zoi. Kurkova je četvrtu poziciju zasluužila nakon što se u uskoj dugoj zlatnoh haljini pojavila na gala večeri u Metropolitanu. Haljina otvorenih leđa savršeno je istakla njene obline a detalj u vidu neobičnog turbana bio je sjajan pogodak. Glumica Kira Najtli na premijeri svog posljednjeg filma “Ana Karenjina” u Los Anđelesu zablistala je u kreaciji Sema Erdema. Haljina u boji mente sa raskošnim vezom slobodno se može naći i u filmu jer je dovoljno i elegantna i raskošna za epohu u kojoj je snimana “Ana Karenjina”. Mlada modna ikona Blejk Lajvli sve što odjene na njoj izgleda fantastično. Ipak najviše se izdvojio njen autfit

u Zuhar Murad haljini na premijeri filma “Divljaci” u Los Anđelesu. Mlada glumica zablistala je u bež haljini sa crnim prugicama a šminka u stilu 50-tih godina kao i frizura upotpunili su stajling Lejvijeve. Lijepa plavuša Dajan Kruger koja je često u vrhu liste najbolje obučenih dama na ovoj listi našla se na sedmom mjestu. Prelijepa glumca oduzimala je dah u kreaciji Vivien Vestvud na filmskom festivalu u Kanu. Haljina zlatne boje pravi je spoj elegancije i zabave koju može da iskreira samo Vestvudova. Osmo mjesto ove godine zaslužila je Kejt Hadson u Atelier Versace haljini na filmskom festivalu u Veneciji. Kejt je ove godine umnogome popravila svoj stajling koji su je uveli među najbolje obučene žene na svijetu. Nakon Hadsonove na devetoj poziciji našla se haljina Bil Blas koju je nosila Elizabet Benks na londonskoj premijeri filma “Igre gladi”. Iako je glumica rizikovala sa haljinom u jarko žutoj boji izgleda da joj se rizik isplatio jer je haljina uvrštena među najljepše. Iako je dodjela Oskara daleko za nama haljina o kojoj se najviše pričalo i koja je proglašena za najlješu, na kraju godine ipak je zaslužila zadnje deseto mjesto. Gvinet Paltrou u bijeloj kreaciji Toma Forda izgledala je nježno i otmeno a ova duga haljina sa ogrtačem u istoj boji uvela je novi trend u svijetu visoke mode.

Kasno lijeganje i rano ustajanje uzimaju danak, i ništa neće učiniti da izgledate tako umorno kao tamni kolutovi oko očiju. Smirite nadutost gelom za hlađenje nanijetim četvrtim prstom ruke (on ima najnježniji dodir). Nemojte da napravite grešku i odmah da nanosite korektor na tamne kolutove. Kada se nadutost smirila, stavite malo korektora na nadlanicu i četvrtim prstom nježno nanosite na donji kapak, utrljavajući proizvod ka ivici donjih trepavica. Nanesite i vrlo malo proizvoda na gornji kapak, kako biste izjednačili nijansu. Na kraju, stavite i malo hajlajtera, kako bi vam oči djelovale bistrije i sjajnije. Nanesite po kap na unutrašnji dio donjeg kapka. Rezultat? Svježe, sjajne oči koje djeluju odmorno (čak i ako nisu).

Hajlajter služi da istakne ili prividno koriguje crte lica. Uz pomoć hajlajtera se naglašavaju određeni elementi lica, na primjer, ako imate usko lice treba da ga nanesete niz obraze, blizu linije kose i na taj način će lice dobiti na širini. Takođe, možete vizuelno smanjiti ili suziti deo lica, pa ako imate široko čelo, nanošenje proizvoda na predio sljepoočnica i iznad njih učiniće ga vizuelno manjim.

PARFEM

Lejdi Gaga zna kako se miriše Lejdi Gagin “Fejm” je najprodavaniji parfem slavne ličnosti u 2012. godini, a uspio je da osvoji čak petinu celokupnog tržišta Velike Britanije. Lejdi Gagin prvi miris, koji je inače i prvi na svetu u crnoj boji, proglašen je najprodavanijim parfemom neke slavne osobe u ovoj godini. Kao što vam je vjerovatno poznato, pjevačica je svoj parfem “Fame” lansirala u septembru uz interesantnu promotivnu kampanju, a njeni fanovi su požurili da svako nabavi svoju bočicu, zahvaljući čemu je ovo postao jedan od najprodavanijih parfema godine i u “apsolutnoj kategoriji”. Prema podacima sa sajta Contactmusic, “Fejm” ipak premašuje čak i Gaginu popularnost, jer ovaj parfem zauzima nevjerovatnih 19 odsto cjelokupnog britanskog tržišta u 2012. godini, što znači da

je svaka peta osoba koja je kupila parfem izabrala upravo Lejdi Gagin brend. Ovaj parfem je već nekoliko mjeseci i najprodavaniji u SAD. Među prvih deset parfema slavnih su i novi Džejms Bond parfem pod imenom “007”,”Ponoćna fantazija” koju je predstavila Britni Spirs kao i Madonina “Istina”.


34 Žena

Pričanje sa sobom nije loše Ljudi koji pričaju sami sa sobom postupaju razumno i promišljeno, a ne šašavo, tvrdi neurolog Džil Bolti Tejlor. “Mnogima od nas dogodilo se da u trenutku stresa naglas sebi daju nekakvu instrukciju - saberi se, smiri se, šta ćemo sad, ili slično. Razgovor sa samim sobom do sada se smatrao znakom nestabilnosti, ali to je zapravo racionalan i otrežnjujući postupak”, objašnjava Tejlorova. “Ako se, suočeni sa nekom poteškoćom ili umorom, naglas bodrite ili naglas preispitujete situaciju, to je znak da vaša svjest pokušava da nadjača podsvest i daje vam jasnu instrukciju kako da postupite”, objasnila je ona. Društveni psiholog Geri Vuds dodaje da djeca stalno pričaju sama sa sobom, i kao primjer navodi gunđanje ili ohrabrivanje samog sebe tokom neke igre ili učenja. “Sa godinama gubimo tu naviku, jer je društveno neprihvatljivo mrmljati sebi u bradu. Ipak, trebalo bi da znamo da je to normalno ponašanje”, rekao je Vuds.

Usamljenost šteti

Pojedini istraživači smatraju da bi usamljenost mogla da ima posljedice po zdravlje čak tolike kao da se popuši 15 cigareta dnevno. Oni ističu da usamljenost može da ubrza demenciju, ali i probleme vezane za srčana oboljenja ili visok krvni pritisak kod starijih osoba. Svako se nekad osjeti usamljeno, ali taj osjećaj, ako se produži, može da bude štetan po zdravlje.

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

PSIHOLOGIJA

Trinaest odluka za srećnu vezu u 2013. Priredila: E.Z.

Z

a sreću je ljubav mnogo važnija od obrazovanja, novca i unapređenja, pokazalo je američko istraživanje. Zato u 2013. odlučite da poradite na vezi, jer vas taj trud ispunjava više od vitke linije, novih znanja ili statusa na poslu, savjetuju psiholozi.

1. Za srećnu vezu važno je da slijedite svoju strast Kreativnost je moćno oružje u igri privlačnosti. Izvadite slikarski pribor iz fioke ili ponovno pišite pjesme. Vi ćete se osjećati bolje, a partneru ćete biti još privlačniji - strast za hobijem i mašta su dvije najseksepilnije osobine. 2. Ne zanemarite supermoći malih znakova pažnje Ako cijele nedelje niste učinili ništa lijepo za partnera, to je znak za uzbunu. Rješenje nije u skupim poklonima nego u malim znacima pažnje. 3. Pazite, svaka veza ima svoj mrtvi ugao Poricanje i emocionalno isključenje ozbiljno štete vezi. Pronađite sitnice koje izluđuju partnera, a vi ih nehotice uporno ponavljate. Kada se veza uzdrma zbog raskoraka u mišljenjima i stavovima, ne shvatajte to kao povod za sukob, nego kao novi izazov koji će vas zbližiti. 4. Čuvanje intime je predu-

čuna” napravite ustupak, partner će biti zahvalan i podjednako će se spremno žrtvovati. Tako ćete osim ljubavnika i najboljih prijatelja postati i dobro uigran tim. 11. Zajedno do još više i još boljeg seksa Nakon godina veze muškarci se žale na manjak seksa, a žene na iscrpljenost zbog koje uveče nijesu raspoložene. Rasplamsajte kreativnost i pokrenite lavinu novih ideja. Sastavite spisak svega zbog čega ste pod stresom i zamolite partnera da vam pomogne. 12. Vi znate da ga volite, ali partnera treba podsjetiti I muškarci i žene žele da budu sigurni u partnerovu ljubav. Svađe su često posljedica nedostatka pažnje, pa ne škrtarite na komplimentima i lijepim riječima. Svaki dan podsjetite i sebe i njega koliko vam znači. 13. Zajednički smijeh briše sve svađe i mane Parovi koji se, kad su zajedno, više smiju i zabavljaju zadovoljniji su svojom vezom i imaju mnogo veće izglede da ostanu zajedno. Podstaknite smijeh - prepričavajte anegdote iz života, prisjetite se trenutaka koji su vas nasmijali do suza, gledajte komedije...

HOT

ODNOSI

Muško - ženska prijateljstva su OK

Sedam razloga zašto je dobro imati druga Muško - ženska prijateljstva, barem što se tiče Holivuda, apsolutno su nemoguća i u takvim vezama uvijek neko pati. Međutim, to su samo filmovi pa vam preporučujemo da se ne obazirete na takve mitove! Prijateljstvo sa suprotnim polom može biti vrlo dobro za vas. Osim što muški prijatelji služe da bi protumačili ponašanje vašeg dečka, razmotrite i još pokoji dobar razlog: 1. Pomoći će vam oko problema na konstruktivan način i vratiti vas u realnost, neće samo plakati s vama. 2. Neće mu smetati što u vašoj sobi nema gdje da sjedne od krša. 3. Ako želite cio dan da samo

slov za uspješnu vezu Zbog precizno odmjerenoga javnog iskazivanja ljubavi Kejt Midlton i princ Vilijam postali su primjer veze sa stilom. Ma koliko da imate potrebu da svoje intimne tajne ispričate prijateljici suzdržite se. Sačuvati zdravu vezu znači sačuvati intimu. 5. Bez zdrave doze samokritike nema zdrave veze Ako je vaša veza zagazila u period razmirica i svađa ili zatišja pred buru, problem riješite priznavanjem sopstvenih mana uz dozu samokritike. To će i vas i partnera podsjetiti da ste oboje samo ljudi i da je grešiti - ljudski. 6. Draga, bez tvoje podrške ne bih uspeo… Da izreka “Iza svakog uspješnog muškarca stoji žena” ima smisla. Ako ste napredovali na poslu ili dobili bitku s neželjenim kilogramima, podijelite sreću s partnerom. Priznajte mu da je njegova podrška imala veliku ulogu u vašem uspjehu.

7. Obucite seksi odeću i opet ga zavedite Iako nakon nekoliko godina veze parovi upadaju u fazu opuštenosti, ne zanemarujte svoj izgled. Sredite se za zajednički izlazak baš kao što ste to radili na početku veze. Tako ćete partneru poručiti da ga još uvek osvajate. 8. Budite svoji, jer vas baš zato on/a voli Ako ste u dugoj vezi, vaš partner je sigurno već upoznao i zavolio vaše hirove, vrline i mane. Da biste razbili kolotečinu, razbudite one potisnute crte svoje ličnosti koje još nije imao priliku da otkrije. Osobine koje vas čine drugačijim i ranjivim privlačne su muškarcima. 9. Veza ima svoje faze i to jednostavno prihvatite Veza mijenja ritam, a rođenje djeteta ili promjena posla zahtijeva prilagođavanje. Umjesto da čekate da se situacija zahukta, razgovarajte. Podijelite osjećanja, a ne misli. Umjesto: “Ti se nikad ne sjetiš rođendana”, recite da ste povrijeđeni jer ga je zaboravio. 10. Odricanje vas pretvara u dobro uigran tim Od izbora mjesta za slavlje do stana, veza često iziskuje kompromise i žrtvu. Ako “bez ra-

igrate igrice, svakako da je i on za takvu akciju. 4. Možete da mu priznate “nezgodne” grijehe koje ste počinili za vrijeme pijanstva i neće vas osuđivati, on je sigurno radio gore stvari. 5. Iako nijesu slavni po sposobnosti slušanja, iznenadićete se; djevojke često samo slušaju kako bi njihovi problemi došli na red, on to neće raditi. 6. Ako ne želite o nečemu da razgovarate i pretresate sva svoja osjećanja, njemu je to sasvim ok. 7. Većina muškaraca voli druženja uz neku aktivnost, savršeno ako vam je dosadilo da stalno sjedite i pričate, piše Index.

Šta treba da izbjegavate prije seksa Možda će vam nekad biti teško da isplanirate dnevni meni i “vrući dejt”, pogotovo ako je riječ o nenadanom seksu, ali u vašem je interesu da ove namirnice zaobilazite u širokom luku ako taj dan planirate strastvene igrice u krevetu. Pasulj Pasulj sadrži šećer koji nije varljiv, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nutrition Journal. Zato, pošto je pasulj dospio u vaš želudac, osjećaćete se naduto, osim toga tu je i neizbježno “ispuštanje gasova”. To bi trebalo da vam bude dovoljno da se klonite pasulja prije seksa. Vještački zaslađivači Pošto imaju nula kalorija, vještački zaslađivači mogu da sadrže teško varljive sastojke poput sorbitola koji izaziva veliku nadutost. Brokoli Na listi namirnica koje uzrokuju nadutost je i povrće poput brokolija, karfiola i prokelja. Sve od navedenog sadrži šećer sličan onome u pasulju, tvrde stručnjaci.

Crveno meso Iako šnicla za večeru može da zvuči idealno za dio romantičnog menija na neki poseban datum, nakon što pojedete slasni komad crvenog mesa vaš organizam počinje užurbano da radi kako bi varenje bilo uspješno. A to može da završi tako što ćete se osjećati pospano i nećete biti za akciju. Sir Sedamdeset i pet posto ljudi u svijetu imaju određeni stepen intolerancije na laktozu. Zato, budući da većina od nas ima problema s varenjem mliječnih proizvoda poput sira i mlijeka, jer sadrže enzim laktoza, možda bi te proizvode trebalo izbjegavati prije seksa. Alkohol Jedno je popiti koji koktel da se opustite, ali to vam nikako neće ići u prilog ako nakon toga planirate da imate seks. Od previše alkohola možete osjećati pospanost. A ako preferirate pivo onda imate drugi problem uzrokovan karbonizacijom - “ispuštanje gasova”.

Guma za žvakanje Ok, guma za žvakanje ne spada baš u prehrambene proizvode, ali... Sudeći prema nekim istraživanjima, osim što će vam guma za žvakanje obezbijediti svjež zadah, može prouzrokovati ispuštanje gasova, a to nikako nije dobro za raspoloženje prilikom seksa, prenosi Hot.


Žena 35

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

KORISNO

Namirnice zaª gašenjeº gladi

N

ZA DO K JE

VJEŽBE

Najčešće greške dok vježbate sklekove

Mlijeko Žene koje su u PMS-u, pa su još i gladne, mogu biti ozbiljna pretnja po okolinu. Zato je najbolje natjerati ih da popiju šolju obranog mlijeka ili porciju mlječnih proizvoda. Jedna studija je pokazala da žene koje dvije nedjelje prije menstrualnog ciklusa redovno piju mlijeko rjeđe konzumiraju nezdravu hranu poput čipsa i hamburgera.

Pošto još ne postoji eliksir sitosti, ovom spisku inače fantastičnih namirnica dodaćemo jedno “ali” - glad će se ponovo javiti, ali ste je bar odložili. Napade gladi utolite nekim od naših predloga i trud se mora isplatiti! Kombinovanjem sa fizičkim aktivnostima glad se još više odlaže, jer se tako zalihe masnoće pretvaraju u šećere koji odlaze u krv i čine vas sitim.

ZDRAVLJE

TO RA

P I TA

U borbi sa viškom kilograma najveći neprijatelj uvijek je glad! Kada riješite da držite neku od dijeta, glad je uvijek tu da vas učini nervoznim, neraspoloženim, pa u takvom stanju često odustanete od prvobitne namjere. Pošto je svaka dijeta izvestan šok za organizam, često se dešava da imate i lažan osjećaj gladi, odnosno da su vam “gladne oči”. Predstavljamo vam listu namirnica koje je najbolje konzumirati u tom trenutku. Imaćete osjećaj sitosti, a zapravo unijećete minimum kalorija. Zovu ih i namirnice za “hitno gašenje apetita”! Voda Jedna čaša vode i 10 minuta strpljivog čekanja je jedna od opcija! Osjećaj gladi će nestati ili će se bar smanjiti. Zeleno povrće Kupus, brokoli, zelena salata, kelj... Imaju tako malo kalorija, da su one potpuno zanemarljive. Jabuke Biljna vlakna u jabuci suzbijaju glad. One takođe pokreću hormone koji suzbijaju apetit pre nego što se prejedete. Slobodno zagrizite najveću moguću jabuku iz činije i nemojte osjećati krivicu! Banane Regulišu varenje i imaju nizak nivo masnoće (na 100 grama banana ide 0,5 odsto masti). Prosječna banana ima oko 90 kalorija, a osećaj sitosti dođe jako brzo. Kafa Od velike količine postaćete razdražljivi, ali jedna šoljica umjereno jake kafe ubrzaće vaš metabolizam i odložiti osjećaj gladi.

Imam problem sa kašljem već nekih 15ak dana. Ali juče se javio oštar bol sa desne strane, malo ispod grudnog koša. Taj bol se javlja kad kašljem ili kad napregnem stomačne mišiće. Da li je nešto ozbiljno? Nagli nastanak bola u grudnom košu tokom kašlja, zaslužuje da bude sagledan od strane ljekara. Taj simptom može označavati više patoloških stanja, od koji su neka bezazlena, a neka i vrlo ozbiljna. Ako Vas i dalje boli pri kašlju, obavezno se javite ljekaru, koji će utvrditi o čemu se radi na osnovu pregleda i rtg snimka pluća. Na osnovu nalaza utvrdiće se da li je potrebna terapija. Poštovani, imam problem sa nadbubrežnim žlijezdama (kilama) po vratu.Vadio sam nalaze i svi su ok, kaže doktor da je sigurno neki virus i ne sumnja na mononukleozu jer sam je bolovao. Da li mi možete pomoći? Da li je nešto ozbiljno? Žlijezde na vratu odnosno uvećani limfni čvorovi nastaju najčešće kao posljedica ćestih upala krajnika i bakterijskih i virusnih (infektivna mononukleoza) . Rješenje problema je najčešće operacija krajnika ako to do sada nije urađeno. (stetoskop.info) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Razmrdajte mišiće

Dvije najčešće greške kada se rade sklekovi i kako da ih ispravite: 1. Laktovi su vam izbačeni Ako bi vas neko pogledao odozgo, da li bi vaše tijelo bilo u obliku slova “T”? To nije iznenađujuće - na kraju krajeva, tako su nas učili u školi. Ali to nije najbolji pristup. U stvari bi trebali da držite laktove što je moguće bliže tijelu. Na taj način ćete uposliti vaše grudi i tricepse, ali ćete se oslanjati na mišiće leđa i bicepse, a da ne opterećujete ramena. Ako vam je teško da održite taj položaj, radite sklekove na pesnicama okrenutim ka unutra, jer će vam tako biti vrlo neprirodno da izbacujete laktove spolja.

Doktor Erik Finci i njegov tim iz estetskog centra “Chevy Chase” tvrde da blokator mimike lica sprječava mrštenje, koje može da izazove negativne emocije. U istraživanju je učestvovalo 84 ispitanika s teškom depresijom koji nijesu dobro reagovali na klasične antidepresive. Oni su bili podijeljeni u dvije grupe. U jednoj grupi ljekari su učesnicima ubrizgali botoks, a drugima su dali placebo injekcije. Od tri do šest nedjelja kasnije ispitanici kojima je ubrizgan botoks izjavili su da se u tom periodu nisu osjećali depresivno, dok je u drugoj grupi taj procenat bio samo sedam posto.

2. Kukovi vam “ispadaju” Vaša glava, gornji dio leđa i kukovi treba da budu u pravoj liniji tokom cijelog vježbanja sklekova. Ako vam kukovi ispadaju iz linije i “propadaju” na dole, nećete iskoristiti sve prednosti ove vježbe kada je oblikovanje torzoa u pitanju i boljeće vas donji dio leđa. Da biste to ispravili, jako stegnite mišiće zadnjica tokom vježbe. Ako nijeste sigurni kako to da uradite, prvo uradite sklek tako da su vam stopala potpuno oslonjena na zid. Dok radite sklek pritisnite pete u zid. Osjetićete kako vam se gluteusi zatežu, a to je upravo osjećaj koji treba da osjetite dok radite sklek.

Krećite se više Konačno smo čuli i neke dobre vijesti o Alchajmerovoj bolesti. Naučnici su identifikovali rijetku mutaciju gena koji štiti protiv ove razorne demencije. Varijanta je pronađena kod APP gena, koji je prethodno povezan s nizom mutacija koje mogu povećati rizik od Alchajmerove bolesti. U ovom slučaju, međutim, mutacija sprječava nakupljanje beta amiloid proteina koji odlikuje Alchajmerovu bolest. Iako otkriće ne prati lijek ili liječenje, ipak je to značajan napredak koji pokazuje smjer daljnjih istraživanja i jača stanovište da Alchajmerovu bolesti zaista uzrokuje nakupljanje amiloida u mozgu. Dok naučnici ne nađu lijek, pazite na cirkulaciju, krećite se što više možete - kretanje jača snabdijevanje mozga krvlju što znači kiseonikom i hranjivim sastojcima i izuzetno je važno u prevenciji demencije.

OTKRIĆE Kada je Nova godina, malo ko broji kalorije. Većina ljudi ne radi, djeca ne idu u školu… “Čupne” se malo mesa, malo sarme, malo kolača… Višak kilograma koji se nabaci za samo nekoliko dana nije jedini problem. Januarska depresija i “tanji” novčanik znaju da oduzmu podosta energije i da umanje radost najluđe noći. Evo nekoliko savjeta kako da u Novu godinu uđete svježi, odmorni, puni energije… 1. Generalno čišćenje doma Proljeće je možda idealnije godišnje doba za ovu aktivnost, ali nakon nekoliko dana beskrajnog sjedenja i jedenja, malo fizičke aktivnosti neće biti na odmet. Pranje zavjesa (pogotovu ako se u domu puši), čišćenje prozora, brisanje parketa i dubinsko usisavanje će osvježiti svačiju kuću ili stan, a fizički rad pomoći će da se riješite suvišnih kilograma i “razmrdate” mišiće. 2. Šetnja uprkos hladnoći Nemojte da vas hladan januar spriječi da izađete u dugu, zimsku šetnju. Od hladnog vazduha zaštitite se šalom, kroz koji ćete disati.

Igre na snijegu takođe mogu biti zanimljive. Sanke ili “skijice” mogu da vas vrate u djetinjstvo, a raspoloženje klinaca na obližnjem brdašcetu u vašem kraju vratiće vam energiju. 3.Čišćenje frižidera Ostatke hrane nemojte besomučno “trpati” u sebe. Ako Vam je ipak žao da hranu bacite, pozovite prijatelje i rođake da sa njima podelite višak koji vam se nalazi u frižideru. 4. Pijte više vode Čak i oni koji ne piju alkohol u novogodišnjoj noći mogu sebi da dozvole čašicu više. Zbog jače hrane i više alkohola u najluđoj noći narednih dana je najbolje da unosite što više tečnosti. Voda, biljni čajevi zaslađeni medom, uz kap dvije limuna ili tople limunade vratiće vam snagu i pojačati imunitet. 5. Voće i povrće Kako kažu epidemiolozi vrijeme gipa očekuje se u januaru. Zbog toga, u svakodnevnu ishranu ubacite što više voća bogatog vitaminom C. Od limuna pravite limunade, a sjajna voćna salata od pomoradži, kivija, mandarina i banana osvježiće vas u kasnim popodnevnim satima.

Pravi razlozi zašto previše jedemo U fascinantnoj novoj knjizi, Rober Lustig, profesor kliničke pedijatrije na Univerzitetu Kalifornija, obrazlaže potpuno novu naučnu teoriju. On tvrdi da je potreba za prejedanjem hormonski problem, izazvan zbog konzumacije previše šećera. Kada smo siti, masne ćelije ispuštaju hormon leptin u tijelo koji daje instrukcije mozgu da je vrijeme da se prestane sa jelom. Pored toga što smanjuje apetit, taj hormon smanjuje i osjećaj zadovoljstva i uživanja koje dobijamo od hrane, kada pojedemo dovoljno. Međutim, ishrana bogata šećerom dovodi do toga da puniji ljudi postaju rezistentni na leptin, tj. iako njihovo tijelo proizvodi dovoljno tog hormona, mozak ne reaguje na signale

koji govore da smo siti. Umjesto toga, mozak sve vrijeme panično pretpostavlja da gladujemo i uživanje u hrani je uvijek prisutno, bez obzira koliko smo pojeli i da li smo siti. Zbog toga osjećamo stalnu potrebu za jelom, a profesor Lustig objašnjava da je otpornost na leptin, za koju je zaslužan pretjerani unos šećera, u korijenu epidemije gojaznosti.


36 Žena

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

DIJETA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

SASTOJCI:

600 gr krompira 400 gr šargarepe-mrk ve 1 veća glavica cr nog luka 3-4 čena bijelo g luka 2 dl kisjele pavl ake začini so,šećer,biber,v egeta 1,5 litar vode

Makaroni na firentinski način

Tunjevina sadrži Kolačići sa dosta vitamina čokoladnim mrvicama Desert

Pomiješati brašno sa sodom bikarbonom i na vrh noža soli. Mikserom, manjom brzinom pomiješati puter, šećer, smeđi šećer, jaja i vanilu, pa povećati brzinu i mutiti dok masa ne postane glatka. U masu dodati brašno, pa miješati mikserom slabijom, a onda jačom brzinom da se smesa ujednači. U ujednačenu smjesu, varjačom umiješati čokoladne mrvice (i po želji nešto od gore predloženog). Zagrijte rernu na 190 stepeni. U pleh obložen pek papirom spuštajte kašikom male puslice ostavljajući veći razmak između, jer će se kolačići raširiti prilikom pečenja. Peći 10 minuta na 190 stepeni.

SASTOJCI:

Supa od šargarepe Priprema Krompir oljuštiti i isjeći na kocke. Šargarepu očistiti i narendati. Luk crni i bijeli očistiti i isjeći. Staviti u lonac sve, naliti vodom i začiniti. Kuvati oko sat vremena, dok sve ne bude gotovo - kuvano. Kad se prohlado, izmiksati štapnim mikserom. Dodati pavlaku, još malo miksati. Začiniti po ukusu. Rasporedite u tanjire i odmah poslužite! Posluživanje Može se jesti sa jogurtom, nije obavezno. Umjesto šargarepe može se pripremati sa prazilukom, graškom, brokolijem, kupusom. Sve ostalo je isto.

100g rendanog parmezana za posluže nje 80g putera 1 šolja sosa od paradajza 1kg spanaća 400g makaron a so i biber

Priprema Očistite i operite spanać, pa ga skuvajte. Ocijedite ga i dobro pritiskajte rukama da ispusti svu tečnost. Skuvajte makarone u dosta ključale, posoljene vode. Zagrijte sos. Spanać propržite na puteru, pa od njega napravite vijenac na većem, poludubokom tanjiru za služenje. U sredinu stavite makarone, a preko njih sipajte sos. Parmezan poslužite u posebnoj posudi. Napomena Umjesto spanaća možete upotrebiti i blitvu, a umjesto makarona drugu vrstu testenine.

KORISNO

220 g putera 150 g šećer 150 g smeđeg še ćera 5 ml ekstrakta vanile 2 jaja 360 g brašna 1 kašičica sode bikarbone 350 g čokoladn ih mrvica (ili komad ića čokolade) opciono: 120 g sje ckanih oraha, sjeckanih pečenih lješnika, suvog gr ožđa

pi limuna, činijica pudinga od vanile (oko 100 g), 1 srednja jabuka, 1 šolja crne kafe, čaja ili vode za piće. Dan dva Doručak: 1 šolja crnog čaja ili kafe, 1 kuvano jaje, 1 tost, 1 banana; Ručak: 200 g tunjevine, 5 krekera, 1 šolja kafe, čaja ili vode za piće; Večera: 200 g grilovanih pilećih prsa, 100 g parene šargarepe, 200 g parenog brokolija, 1 banana, činijica pudinga od vanile (oko 100 g), 1 šolja crne kafe ili čaja. Treći dan Doručak: 1 šolja crnog čaja ili kafe, 5 krekera, 30 g sira, 1 jabuka srednje veličine; Ručak: 1 kuvano jaje, 1 tost, 1 šolja crne kafe ili čaja; Večera: 200 g tunjevine, 100 g barene šargarepe, 100 g parenog karfiola, 1 kruška srednje veličine, činijica pudinga od vanile (oko 100 g), 1 šolja crne kafe ili čaja. Napomena: Piletinu i govedinu možete zamijeniti tunjevinom; Obroke rasporedite tako da večera bude oko 18:00 sati a poslije toga ništa više ne jedite; Tridesetominutna brza šetnja svakoga dana je obavezna.

ISHRANA

Brusketi kao idealna užina

Najpravilniji način da odmrznete piletinu Iako se pileće meso brzo zamrzne, ono se dugo odmrzava. Ako morate odmah pripremiti jelo, meso nikako ne odmrzavajte u vrućoj vodi, već koristite mikrotalasnu rernu. U slučaju da imate vremena zamrznuto meso najbolje je odmrznuti u frižideru! Naravno, morate uzeti u obzir da je meso iz zamrzivača potrebno izvaditi dan ranije. Treći način odmrzavanja je odmrzavanje u hladnoj vodi, pri čemu vodu treba mijenjati na svakih 30 minuta što zna biti prilično zahtjevno. Brzo odmrzavanje zamrznutog pilećeg mesa smanjuje njegov kvalitet. Temperatura između pet i 60ºC predstavlja idealne

SASTOJCI:

Dijeta sa tunjevinom se drži tri dana, a zatim četiri dana normalno jedete (naravno, bez pretjerivanja). Za vrijeme dijete svaki dan porcija tunjevine je obavezna. Tokom ove dijete dozvoljeno vam je da pijete čaj, crnu kafu i vodu. Redovno konzumiranje tunjevine ima pozitivan efekat na tijelo, jer tunjevina sadrži dosta vitamina D, omega-3 masnoća (do 50 odsto smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, poboljšava funkcije mozga i pomaže u smanjenju težine). Tunjevina je bogata vitaminima i fosforom. Ona sadrži jako malo masti i gotovo da je nije potrebno začiniti osim, ko voli, sa par kapi limuna. Prvi dan Doručak: 1 šolja crnog čaja ili kafe, 1/2 grejpfruta ili voćni sok, 1 tost namazan puterom od kikirikija (ili susama); Ručak: 100 - 150 g tunjevine u salati sa rukolom, kolutovima manjeg krastavca, čeri paradajzom i (po želji) kašikom barenog nauta ili kukuruza šećerca, 1 šolja crne kafe ili čaja; Večera: 100 g kuvanog goveđeg mesa, 200 g dinstane boranije, 200 g narendane šargarepe sa par ka-

uslove za razmnožavanje bakterija, posebno tokom ljetnjih mjeseci. Još jedna stvar na koju bi trebalo da obratite pažnju jeste da zamrzavate odgovarajuće količine mesa, jer se jednom odmrznuto meso ne smije vraćati u zamrzivač. Takođe, nemojte biti u zabludi da je rok trajanja zamrznutog mesa neograničen. Maksimalno preporučljivo čuvanje pilećeg mesa u zamrzivaču (na -18ºC) za cijelo sirovo pile je jedna godina. Iznutrice se čuvaju samo tri do četiri mjeseca. S druge strane u frižideru sirovo pileće meso može stajati samo dan-dva, a kuvano odn. pečeno pileće meso tri-četiri dana.

Brusketi su italijansko predjelo, savršeni za lagani obrok, a na žurkama će biti omiljeni sendviči. Ovi ukusni zalogaji su hranjivi i ne previše kalorični, a nekoliko njih će zasititi u potpunosti i najveće gurmane. Spremanje je vrlo jednostavno, traje oko 15 minuta, a sa tacne kada ih poslužite nestaju mnogo brže. Osnovni recept za bruskete je vrlo jednostavan. Obavezni sastojci su: francuski hljeb, maslinovo ulje, svjež bosiljak, bijeli luk, so i biber. Mogu se dodati i drugi sastojci koji se inače koriste u mediteranskoj kuhinji: paradajz, razni sirevi, pršut, povrće. Brusketi se prave prilično jednostavno. Prvo zagrijemo rernu na 180-200 stepeni. Zatim, treba isjeći hljeb na kriške debljine do 1 cm, i poredati ih na tepsiju obloženu papirom za pečenje, i peći oko 10 minuta. Dok se hljeb peče mogu se pripremiti ostali sastojci za bruskete. Potrebno je oljuštiti nekoliko čena bijelog luka, i natrljati ga preko vrućeg, prepečenog hljeba. Prema želji, možete koristititi i sitno sjeckani bosiljak. Ostaje još samo da se brusketi preliju sa nekoliko kapi maslinovog ulja. Ovako pripremljeni brusketi su vrlo ukusni, ali

ćete vjerovatno željeti da dodate još neke sastojke. Za njihovo pravljenje se obično koristi francuski hljeb, ali ako imate bilo koji drugi, čak i bajati hljeb od prethodnog dana, neće smetati. Ako vam se učini da su brusketi previše mali, baget možete isjeći pod uglom i tako do-

biti veće kriške, a zadržati njihov okrugli, ovalni oblik. Ako nemate mocarelu ili je ne volite, poslužiće bilo koji svjež sir. Svjež bosiljak daje pravu aromu brusketima i ne treba ga mijenjati za sušeni začin, jer je potpuno drugačijeg ukusa.


37

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 P

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Potreban plac minimalne površi- NOVINAMA! OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM KUĆE/STANOVI ne 20.000m2 u Podgorici ili bližoj okolini za izgradnju skladišnog prostora. Tel.067/609-623

P Kuća u izgradnji, Sutomore Zagrade, 120 kvadrata 45.000e. Tel.069/069-148, 068/706-776 16319 Novogodišnja akcija: Prodaju se 2 troiposobna stana od po 100m2 na ekstra lokaciji, 999 eura/m2. Ko kupi oba treći stan od 100 kvadrata gratis. Tel.067/530-853 16373 Stan 31 m2, novogradnja, neuseljavan, lux namješten, parking mjesto, Zagorič, 35.000. Tel.069/053-471

16410

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 16416 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 16472 Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Može dokup zemljišta. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbijeđen kredit (50.000100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103068, 067/503-605 16500 Prodajem stan u Novom Sadu, Ulica Petra Drezgića, 32m2, nov, elox, 2 terase, kuhinja gratis, 1. sprat, parking. Legalizacija u toku, 28.000. Tel.067/922-0315 16513 Stan u Budvi, centar, veliko dvorište, klupe, ljuljaške, teren. Pogled na more zauvijek. Kompenzacija 1.400e/m2. Tel.068/460-951 16515

POSLOVNI PROSTOR Prodaje se poslovni prostor u Podgorici 15m2, Ulica Veliše Mugoše, 16.000. Tel.067/877-73916516

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 16470 Izdajem namještenu garsonjeru u Tološima. Tel.068/222-667, 069/094-384 16320 Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 16473 Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi. Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-54016493 Izdajem nov namješten jednosoban stan u Podgorici, Vojislavljevića (60m2+terasa) poslovnim osobama. Prednost stranci. Parking, klimatizovan, internet. Tel.067/287-303, 067/287-30816496 Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650254, 069/702-333 16497 Izdajem nenamješten stan 60 kvadrata, 1. sprat, Tuški put, Podgorica. Tel.067/512-446, 067/627-517 16503

SOBE Renta sobe dan, dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, obezbijeđen parking. Ekstra povoljno. Podgorica. Tel.069/690-193 16418

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607

I

16471

Izdaje se kancelarijski i magacinski prostor na Bulevaru Šarla de Gola. Tel.069/312-161. Zvati od 8 do 16h radnim danima. 16498

PLACEVI Budva, centar grada, urbanizovani placevi 2.000m2 i 1.000m2 prodaja zajednička gradnja. Hitno - povoljno. Tel.068/460-951 16361 Urbanizovana parcela, Blok 6, voda, kanalizacija, struja, put 6m, ucrtan objekat P+2+POT. Tel.069/738-875 Prodajem plac u Podgorici, 165m2, Tološi, 6.500. Tel.068/378-566 Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, jeino. Tel.068/713-288

U Bijelom Polju izdajem poslovni prostor 36m2, pogodan za sve namjene, nova zgrada preko puta suda, Ulica R. Medojevića. Tel.069/686-653,067/471-66216512

VOZILA/AUTO DJELOVI

16365

16372

16468

16453

Mercedes 190 dizel prodajem ili mijenjam za golfa dvojku dizel uz moju doplatu. Muzika, servo, nove pakne, zimske gume, lanci. Udoban i regularan. Hitno 1.000e. Dogovor. Tel.068/292-842 16412 Pežo partner, dizel, putnički, 2008.godište. Tel.069/449-33716461

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 16469 Prodajem reno clio 1.5 DCI 2003. godište, ful oprema, 5 vrata, na ime kupca, 2.900e. Tel.067/639776 16507

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 16484 Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke. Tel.069/013-484 16488 Električar: popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli, plafonjerki. Tel.069/541-103 16327 Selidbe: prevoz sa radnicima, demontaža i montaža. Besplatno odnošenje starih stvari. Najpovoljnije! Tel.069/215-505 16353

16417

Ravan djeljiv plac 2.500m2, na 7km od strogog centra Podgorice, prema Pričelju. Struja, voda, telefon na placu. Tel.067/202-938 16423 Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745,i 1.620 I 780m2) 2-4 urbanističke parcele. Plaćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.00080.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103068, 067/503-605 16501 Prodajem plac 600m2 Zagorič, Ulica Devete crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel. 067/860-381 16514

I Izdajem pod zakup oranice i livade pored rijeke Lješnice kod Bijelog Polja. Pogodno za uzgoj svih poljoprivrednih kultura. Asfaltni put pored imanja. Tel.067/212460 16502 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI


38

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

MALI OGLASI

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 16485 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 16486 Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efi kasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 16487 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 16489 Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic.com16504 Oštrim profesionalno makaze, noževe i sve ručne specijalne alate. Frizeri, šnajderi, hirurzi, mesari, kuvari, duborezci. Uvjerite se u kvalitet. Tel.069/081-507 16510 Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.067/389-585 16517

TURIZAM Izdajem kuću u Kolašinu za vrijeme novogodišnjih praznika. Centralno grijanje. Tel.068/040040 16318 Izdajem kuću u blizini centra Žabljaka sa 9 ležajeva, dva kupatila i upotrebom 2 kuhinje. Tel.069/284-787 16374 Zlatibor, zimovanje, apartmani -novo, komforno, povoljno! Tel.069/584-411

16509

Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 16518

NASTAVA

POSAO Odgovorna žena bez obaveza čuvala bi stariju osobu 24h, stan, hrana, plata po dogovoru. Tel.067/922-2385 16422 Tražim saradnicu u računovodstvu. Obezbijedite sebi besplatnu obuku i zaradu. Zarada 40 odsto mjesečne nadoknade klijenta. Podgorica. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 16520

APARATI/OPREMA

www.PG-GARAGE.me

Hitno, vrlo povoljno, rasprodajem veću količinu zaliha sistema i robe tehničke zaštite (kamere, pokretne, fiksne, objektive itd.) Info na e-mail: systemkm@hotmail.com Tel.068/108-000 16408

- Renault Grand Senic 1,9dci 115ks 7 sjedista 2005. polu koža - Ford Focus 1,6 tdci 2008.god. karavan, navigacija, par.senzori - Opel Astra 1,9 cdti 12.2007.god. karavan, crvena boja, 6-brzina - Chervolet Nubira 2.0 D 120ks 2008.god. karavan, klima, met.siva - Skoda Oktavia 1,9 tdi 110ks 2001.god, limuzina, met.zelena boja - Opel Zafira 2,0 dti 101ks 2001.god. 7-sjedišta, al.felme, klima - Pasat 5 1,9 tdi 130ks 2001.god. karavan, navigacija, dig.klima - Passat 6 2.0 tdi DSG-mjenjač, 2007, limuzina, dig.klima, met.siva

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 16411 Prodajem nokiju 900, neraspakovana, Budva, 330e. Tel.069/505771 16463 Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020-997, 067/289-974 16491 Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16505

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

NAMJEŠTAJ Prodajem kožne fotelje (eko koža) crne boje, 22 komada i 6 staklenih stolova sa rosvajnim nogama. 1.700e sve. Tel.069/856-666 16317 Kuhinje, plakari, ormari, sobe - od univera i medijapana. Povoljno! Izrada za 5-7 dana. Tel.067/289974, 069/020-997 16492

IZDAJE SE

Hitno i povoljno prodajem ugaonu garnituru trosjed-na razvlačenje, ugao dvosjed i fotelja! Samo 100e. Tel.069/048-662 16511

poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica

LIČNO

Tel.067/609-089

Ozbiljan momak od 27 godina želi da mu se jave po mogućnosti starije dame za druženje. Tel.069/701-135 16364 Prijatan momak rado bi upoznao stariju damu ili bračni par. Diskrecija zagarantovana, primorje. Tel.069/988-629 16370 Kulturan i prijatan momak želi da upozna zgodnu djevojku ili damu za diskretno druženje bez obaveza. Tel.069/945-360 16506 NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa ženama iz Rusije, Srbije, Ukrajine. Tel.040/213-013 i 068/132-785 16519

HRANA/PIĆE Prodajem domaće luštičke specijalitete vrhunskog kvaliteta. Tel.069/908-020 16367

RAZNO Valjak za peglanje simens, malo korišćen, iz Njemacke. Povoljno. Tel.069/420-435 16413 Karte, numerološke analize, natalni horoskop s vama kroz život! Tel.069/946-041 16419

Nova kolekcija nautica satova, atraktivni, veliki izbor, garancija. Časovničar-Watch shop-Crnić. Budva, Stari grad ulaz od Kapetanije. Tel.069/051-279 16464 Gledanje u šolju, izrada trajnih zaštita i amajlija za nafaku, ljubav. Ne gubite nadu-pozovite!!!. 068/122-786 16466 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-02916467

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019-698, 067/455-713 16490

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001 16494

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426 16495 Kupujem srebro, srebrni nakit (muški, ženski), srebrne predmete, srebrnjake, lomljeno srebro. Plaćam po najvećim cijenama! Tel.067/532-106 16499 Prodajem povoljno najnoviji kirby sentrija u garanciji sa dodacima, Podgorica. Tel.069/228-085 16508

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

ČETVRTAK, 3. 1. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-438 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778


40

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:35 07:50 08:15 09:00 09:45 12:45 14:10 15:00 16:00 17:00 17:15 18:05 18:25 19:00 19:20 20:10 21:00 22:00 23:30 00:15 02:00

Serija:V.I.P. Talk Show:Žene/r Exkluziv/r Exploziv/r Dođi na večeru/r Serija:Odbačena/r Film:Gospodar prstenova: Družina Prestena/r Film:Crna Zorica/r Serija:Tri Hil/r Serija:Sulejman wVeličanstveni/r Dođi na večeru Top Shop - Studio Moderna Serija:Odbačena Exkluziv Exploziv Vijesti Prve Serija:Porodične tajne Serija:Sulejman Veličanstveni Radna akcija Film:Stani, ili će moja mama pucati Serija:Tri Hil Koncert-Zvonko Bogdan Film:Samo ne ti/r

PRVA Koncert Zvonka Bogdana 00.15

Film: Pepeljuga Sam Martin (Hilari Daf) nakon očeve smrti živi s maćehom i polusestrama. Početak je to teškog razdoblja za mladu srednjoškolku koju očeva udovica prisiljava na težak rad dok ju polusestre tretiraju kao sluškinju. Društveni joj se život svodi na nekoliko bliskih prijatelja. Vidici će joj se proširiti kad upozna svog princa na bijelom konju, i to na internetu. Nakon razmjenjivanja mailova, ljubavnici se odlučuju sastati na školskom plesu u povodu Noći Vještica. Sam se iznenadi saznavši da je njen princ superpopularni igrač fudbala Austn Ames. Uznemirena i uplašena, u strahu od odbijanja, ona bježi s plesa nešto prije ponoći iygubivši mobilni.

06.30 09.00 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Opstanak Dnevnik Kad prošetam Crnom Gorom Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Vijesti Muzika Vijesti Serija Lajmet Dnevnik 1 Opera za početnike Strani dok. program:Mitske l egende Serija: Pravo isusovo lice Vijesti Serija: Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Film: Melanholija Dnevnik 3 Muzika Serija: Fleš point Vijesti

RTCG 1 Film:Melanholija 20.05

07.00 VOA 07.30 Muzička videoteka: Depeche mode 08.15 Serija: Naša ljeta 09.00 Dok.program: Prava planeta zemlja/r 10.20 Serija: Rani buntovnica/r 12.40 Film: Pepeljuga 14.30 Dječiji novogodišnji program/r 15.45 Zapis: Festival vina i ukljeve/r 16.15 Serija: Savana 17.00 Serija: Izlog strasti 17.45 Znam da znaš, kviz/r 18.15 Serija: Krtice/r 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.15 Stižu bebe/r 21.00 Serija: Rani buntovnica

RTCG 2 Serija:Mjesto zločina 22.30

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Serija: Sjever-Jug/r 11:45 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Paparazzo lov/r 14:15 Serija: Mala nevesta/r 15:00 Serija: Simar 15:45 Teen pleme 16:00 City 16:10 Serija: Neželjene/r 17:00 Serija: Sjever-Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:00 Serija: Mala nevesta 20:00 Preljubnici 21:00 Serija: Neželjene 22:00 Moja velika svadba 23:00 Sve za ljubav 00:30 Film: Neprijatelj 02:15 City 02:30 Serija:Sjever-Jug/r 03:30 Film: Tomsonov poslednji beg

PINK Film:Neprijatelj 00.30

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 18:15 Konzilijum 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici

777 Na domaćem terenu 15.45

06:00 06:45 08:10 09:40 10:35 12:00 13:07 13:55 14:00 14:07 15:35 15:40 16:30 16:40 16:45 17:00 17:40 18:30 19:10 19:55 20:50 22:30 22:40 22:45

101 dalmatinac Mulan-dječiji film Film:U potrazi za Nemom Serija:Izgubljena čast/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 12 Serija:Larin izbor/r Serija:Kuhar i pol Vijesti u 2 Film:Oficir s ružom Serija:Kuhar i pol Serija:Stranac mladoženja Vijesti u pola 5 Serija:Kuhar i pol Ja imam talenat Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Seriaj:Larin izbor Serija:Izgubljena čast Film:Leri Kraun Vijesti u pola 11 Sport Film:Pirati s Kariba-Mrtvačka škrinja 01:10 Film:Ubistva na rijeci 02:35 Film:Znanje 04:30 Film:Plan letjenja

VIJESTI Film:Oficir s ružom 14.07

08:20 10:45 11:05 12:15 12:30 13:00 13:30 14:45 15:30 17:30 18:15 18:45 20:15 20:55 22:10 23:10 23:25 00:00

Oglasi Zdravo jutro V rana i vino Oglasi Nokaut Interfejs Oglasi Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Farma Plodovi zemlje Farma Interfejs Oglasi Muzički blok Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Složna braća 09.55 Vesti 10.00 Trag: Slike sa Ponte Rosa 10.30 Zadnja kuća Srbija 11.00 Vesti 11.05 Kako se to radi, strana obrazovna serija 11.27 Serija: “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 11.53 Evronet 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Serija: “Mesto zločina” 13.10 Film: “Srednjoškolski mjuzikl 2” 14.55 I ja imam talenat 15.20 Ovo je Srbija 16.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko: Čedomir Jovanović 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.06 Da, Možda, Ne 22.00 Vesti 22.05 Kviz: Veliki izazov 22.55 Vesti 23.00 Serija: “Mesto zločina” 23.50 Dnevnik 00.05 Evronet 00.14 Serija: “Heroji” 00.55 Film: “Tajni agenti” Rts 2

08.18 -Plava ptica 08.45 Na pola

puta 09.44 Verski kalendar 10.00 -ETV 10.30 TV mreža 11.00 TV feljton: Mlađa i Branka Veselinović 11.26 Dobro je znati 12.00 BEMUS, svečano otvaranje 12.25 Vavilon 12.55 Trezor 13.55 Plava ptica 14.20 Na pola puta 15.20 Vita studentis 15.50 Ekskluzivno: Uspeti u pariskom Ricu - Đorđe Varda 16.27 140 godina Ubskog čitališta 16.59 Serija: “Dostojevski” 17.56 U svetu 18.33 TV feljton 19.31 Sto godina srpskog vazduhoplovstva 20.05 Vek odvažnih 21.00 Serija: “Dostojevski” 22.00 -Film: “Čaplin” 00.35 I ja imam talenat 00.58 Ništa osim ritma: Dejvid Geta HRT 1

10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.33 Dr Oz 13.45 Film: “Doktor Živago” 16.55 Ekumena 17.45 Alpe, Dunav, Jadran 18.20 Osmi kat 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.15 Film: “Beskrajan dan” 21.43 Horizonti 22.00 Globalno

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Film: Ljubavni brodolom (lovewrecked) 13:00 Film: Drugačija vjernost (a different loyalty) 15:00 Crtani filmovi 16:00 Film: Sezona smrti (out of season) 18:00 Forum 18:30 Film: Harold i Kumar 20:00 Sledž (sledge: the untold story) 22:00 Forum 22:30 Film: Trg pet mjeseci (piazza of the five moons) 01:00 Forum/r 02:00 Repriza programa

ATLAS Film:Ljubavni brodolom 10.00

07:10 Film: Muzika za kitove /r. 10:20 Film: Ostrvo sa blagom 11:35 Film: Alisea i princ iz snova 1dio 12:55 Novogodišnje čestitke 13:50 Film: Alisea i princ iz snova 1dio 15:20 Novogodišnje čestitke 15:50 Film: Super žaca iz Majamija 17:25 Novogodišnje čestitke 18:10 Film: Terorista 1dio 19:35 Novogodišnje čestitke 20:15 Film: Terorista 2dio 21:55 Novogodišnje čestitke 22:00 Montena shop 22:15 Film: Svijet cirkusa 23:55 Novogodišnje čestitke 00:15 Mali oglasi/Hit dana

MONTENA Film:Svijet cirkusa 22.15

DANAS U GRADU sijelo 22.35 Dnevnik 22.50 Vesti iz kulture 23.15 Drugi format 00.05 Film HRT 2

09.10 Serija: “Merlin” 10.30 Film: “Čarobnjakov šešir” 12.00 Božićni ples sa zvezdama 13.40 Film: “Garfild upoznaje stvarnost” 15.00 Planeta 51 16.45 Film: “Družina Pere Kvržice” 18.15 Film: “Začarana Ela” 20.00 Božić u Ciboni 21.40 Film: “Istinite laži” 00.00 Serija: “Zvezdana kapija” HBO

09.30 Film: “Gnomeo i Julija” 10.55 Film: “Zeleni fenjer” 12.50 Film: “Artur” 14.40 Film: “Čelična borba” 16.45 Film: “Planeta majmuna - Početak” 18.30 Film: “Mačak u čizmama” 20.05 Film: “Hari Poter i relikvije smrti 2” 22.15 Film: “Kako se rešiti šefa” 23.50 Film: “Bokser” 01.45 Film: “Spisak klijenata ARENA SPORT 1

-11.00 -Fudbal: Lil – Monpelje 13.00 Fudbal: Real Madrid – Ajaks 15.00 Fudbal, Liverpul TV 17.00 Dnevne vesti,

Majkl Džonson 17.30 -Košarka, pregled ABA lige 18.00 Košarka, pregled Endesa lige 18.30 Rukomet: Flensburg - Kil, prenos 20.15 Košarka: Crvena zvezda – Zadar 22.00 NFL: San Francisko – Sijetl 00.00 Poker 02.00 Košarka, pregled ABA lige SPORT KLUB

11.30 -NBA: LA Lejkers – Njujork 13.30 Fudbal mondijal magazin 14.00 NBA: Majami – Oklahoma 16.00 Fudbal: Mančester junajted - Njujork, prenos 18.00 NBA pregled 18.10 Premijer liga, vesti 18.30 Fudbal: Aston Vila Totenhem, prenos 20.45 Fudbal: Stouk - Licverpul, prenos 22.45 Odbojka, Serija A1, četvrtfinale 00.30 Fudbal: Sanderlend - Mančester siti FOX LIFE

11.50 -Serija. “Šapat duhova” 12.40 Serija: “Uvod u anatomiju” 13.35 Zatrpani đubretom 14.30 Sve što niste znali o ljubavi 15.30 Serija: “Hari voli Lizu” 16.25 -Serija. “Škola za parove” 16.55 Serija: “Razvedeni Gari”

Dzek ričer 17:30; 20:00; 21:20; 22:10 Teksaški masakr motornom testerom 3D 19:00; 20:50; 22:30 Kralj pingvina 3D 12:30; 14:00; 16:00 Semijeva velika avantura 2 3D 11:00; 13:00; 17:00; 18:30 Semijeva velika avantura 2 15:00 Pijev život 3d 15:40; 17:40; 20:00; 22:40 Kćerka najboljeg prijatelja 20:10 zvončica 3d 11:20; 12:50; 16:40; 18:00 11:20; 12:50 Zvončica 3d 14:20 Hobbit 3d 14:30; 18:10; 20:20; 22:20 Pet legendi 11:30; 13:30; 15:30 Djeda mraz je pao na zemlju 11:40 Razbijač Ralf 13:40 Hrabra Merida 3D 12:20


Izdanje 3. januar 2013.