20 23 P O R T F O L I O Đor e Nešović pozorišni reditelj djnesovic@gmail.com +381 644499678
Đor e Nešović je apsolvent osnovnih studija pozorišne i radio režije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Ivane Vujić i dr um. Snežane Trišić, doc.
Ro en u Kragujevcu, završio Prvu kragujevačku gimnaziju, društveno-jezički smer. Amaterski se bavio glumom preko 10 godina u Dramskom studiju Doma omladine u Kragujevcu koji je vodila Slavica Slaja Urošević.
Tokom studija poha ao je brojne pozorišne radionice i predavanja, učestvovao na festivalima i asistirao profesionalnim pozorišnim rediteljima.
Dobitnik je nagrade ,,Dr Hugo Klajn‘‘ za najboljeg studenta pozorišne režije u svojoj generaciji.
UOBRAŽENI BOLESNIK
Ž. B. P. Molijer
TAMO GDE PEVAJU Filip Grujić
LUX IN TENEBRIS Bertolt Breht
LOLA MONTEZ Slobodan Obradović
NA DNU Maksim Gorki
KASPAR Peter Handke
Režija: Miloš Lolić
SAN LETNJE NOĆI po delu Vilijama Šekspira
Režija: Kokan Mladenović
PRAŠKO KVADRIJENALE RADIONICE ČVOROVI DOKUMENTARNI FILM O DUHU JEDNE SCENE
R E Ž I J E A S I S T E N T U R E S A D
Ž A J A K T I V N O S T I 01 02 03
R
R E Ž I J E
1 / 3
UOBRAŽENI BOLESNIK
Ž. B. P. Molijer
Knjaževsko-srpski teatar Kragujevac
U vremenu u kojem je Molijer živeo i stvarao jedan od najpopularnijih žanrova, naročito omiljen na francuskom dvoru, bila je komedija – balet, a verovatno najpoznatiji predstavnik ovog žanra upravo je komedija Uobraženi bolesnik.
Sa formalne strane za ovaj žanr je karakteristično spajanje dramskih, muzičkih i plesnih elemenata. Na tematskom planu, iako miljenik Luja XIV, Molijer je veoma precizno umeo da prepozna i u svojim komadima izvrgne ruglu anomalije društva. U Uobraženom bolesniku on se tako obračunava sa medicinom svog vremena tvrdeći da ona nema dovoljno znanja da bi mogla da izleči čoveka. Ipak, oko ovog glavnog zapleta i priče o hipohondru, Molijer otvara i mnoge druge teme, kao što su stabilnost porodice, izopačen sistem vrednosti, kritika represije, pitanje prave i lažne ljubavi, ali i slobode. Izazovno je danas, u vremenu u kojem smo suočeni sa post-istinom, najneverovatnijim teorijama zavere (vezanim, recimo, za koronu) baviti se temom medicine, zadržati duh Molijereve komedije, a pritom sačuvati pozorišnu uverljivost. Zbog toga je najveći cilj nas kao autora bio da na emo tačke koje spajaju Molijerovog i današnjeg Uobraženog bolesnika. Na samom početku procesa rada na predstavi možda nismo u potpunosti shvatali koliko zapravo malo ima razlika izme u njih dvojice.
Premijerno izvo enje: 2.3.2023.
U predstavi igraju:
ARGAN
Ivan Vidosavljević
BELINA Milica Lazović
ANŽELIKA
Nadežda Jakovljević
LUJZICA
Natalija Antonijević
BERALD Nikola Milojević
KLEANT Avram Cvetković
KLEANT
Nenad Vulević
GOSPODIN DIAFOARUS
Čedomir Štajn
GOSPODIN PIRGON
Bogdan Milojević
Dramaturškinja
Isidora Milosavljević
Scenografkinja
Ana Kolbjanova
Kostimografkinja
Jelena Janjetović
Kompozitor
Dragoslav Tanasković
Lektor
Đor e Marković
TAMO GDE PEVAJU
Filip Grujić
Diplomska predstava
Premijerno izvo enje: 7.5.2022. Luka Beograd
Predstava ,,Tamo gde pevaju’’ nastala je kao diplomski rad Đor a Nešovića na katedri za pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Premijerno je izvedena 7.5.2022. na otvaranju festivala FIST (koji su organizovali studenti katedre za menadžment i produkciju FDU), u Luci Beograd na specifičnoj pozornici: kamionu. Ovaj tekst reditelj je odabrao upravo zbog tematskog okvira koji se uklapa u prostornu zadatost festivala: kamion-karavan. Nakon premijernog izvo enja predstava je imala pozorišnu premijeru (bez kamiona) na festivalu BAŠTeAtar u Kragujevcu u septembru prošle godine. Na tom festivalu osvojila je dve nagrade: nagradu za vizuelni identitet predstave, i nagradu za najbolju mušku ulogu (Nikola Voštinić). Nakon što je predstava adaptirana za pozorišnu scenu planirana su gostovanja širom Srbije.
Nakon što se usvoji predlog o iznajmljivanju mladih zemljama Evropske Unije, grupa prijatelja se okuplja kako bi proslavila ro endan svog druga, a ujedno i poslednje zajedničko veče. Njih petoro je potpisalo ugovor, i napušta Srbiju na 15 godina. Podstaknuti alkoholom, ali i činjenicom da se možda nikada više neće videti priznaće i uradiće jedni drugima stvari koje nikada ranije nisu i ne bi. Linearna radnja je ispresecana je intervjuima koji se dešavaju 15 godina nakon što su otišli, kada im ugovori isteknu.
Uloge:
Dečak od stakla
Nikola Voštinić
Nedostižna
Sara Simović
Badža
Mladen Vuković
Srećni dečak
Stefan Starčević
Pevačica
Andrijana Đor ević
Pas glupi
Stevan Uzelac/ Aleksandar Sarapa
Saradnici:
Dramaturgija
Isidora Milosavljević
Kostim
Lara Bunčić
Scenografija
Katarina Šijačić, Danijela Matović
Produkcija
FDU i FIST
Scenski pokret i koreografija
Aleksandra Arizanović
Dizajn svetla
Na a Vukorep, Igor Ljubić
Dizajn zvuka
Sofija Kuzmanović, Ljubica Petković, Luka Cvetko
Dizajn plakata
Jelena Milojević
Predstava „Lux in Tenebris“ nastala je po motivima istoimene jednočinke Bertolta Brehta. Ova satrična farsa bavi se problemom kapitalističke manipulacije društva, krećući se kroz različite delove socijalnog okruženja, kao što su mediji, crkva, policija i politika.
Glavni lik, Paduk, započinje kampanju protiv prostitucije i javnih kuća koji su njeno izvorište. Držeći predavanja o polno prenosivim bolestima koje širi prostitiucija, Paduk usmerava pažnju javnosti i društva na ovaj gorući problem. Kako njegov profit i zarada raste, otkrivaju se i njegove, ne tako humane namere zbog kojih je i pokrenuo ovaj posao.
LUX IN TENEBRIS
Bertolt Breht
(Ispitna predstava treće godine)
Premijerno izvo enje: 8.7.2021. scena
Raša Plaović, Narodno pozorište Beograd
Uloge:
PADUK: Miloš Lazić
MADAM: Stefan Beronja
NOVINARKA: Ana Rudakijević
POMOĆNIK/POLICAJAC: Nikola Knežević
KAPELAN: Nikola Štrbac
Režija: Đor e Nešović
Dramaturgija: Isidora Milosavljević
Producenti: Luna Jović, Sofija Gavrilović
Scenografija: Maja Ivanović
Kostim: Lara Bunčić
Muzika: Omnibupra Bend
Šminka: Katarina Živadinović
Dizajn svetla: Nikola Marinkov
Saradnik na prevodu: Aleksandra Đorić
Dizajn plakata: Luna Šalamon
Et lux in tenebris lucet et tenebrae eam non comprehenderunt
"
LOLA MONTEZ Slobodan Obradović
Monodrama ,,Lola Montez'' svoju inspiraciju nalazi u romanu Miloša Crnjanskog ,,Kap španske krvi'', u kome je centralni lik Lola Montez, plesačica i kurtizana koja je živela u prvoj polovini 19. veka. U ovoj predstavi ona je uzeta kao sredstvo kojim se progovara o principu ženske slobode, seksualnosti, poziciji žene u umetnosti, politici i drugim aspektima života. Lola je simbol, ne samo same žene, njene gladi za vladanjem, posedovanjem i pokoravanjem, već simbol jednog vremena, simbol liberalizma u doba apsolutnog konzervativizma. Ona je pokret predstavljen kroz ženu.
Premijerno izvo enje: 6.9.2021. Knjaževsko-srpski teatar Kragujevac
Izvodi: Nevena Kočović
Režija: Đor e Nešović
Dramaturgija: Slobodan Obradović
Scenografija: Maja Ivanović
Kostimografija: Lara Bunčić
Originalna muzika: Aca Pejčić
Koreografija: Vera Obradović
Saradnik za scenski pokret: Aleksandra Veljković
Dizajn svetla: Đor e Nešović
Produkcija: Gledalište
Fotografije: Ana Đurić
Plakat: Jovana Ran elović
NA DNU
Maksim Gorki
(Ispitna predstava druge godine)
Premijerno izvo enje: 2.10.2020. Ambijentalna scena ,,Radionica”, Narodno pozorište Beograd
Adaptacija drame ,,Na Dnu” smeštena je u crkvenu narodnu kuhinju i odraz društva u kome živimo. Hijerahija postoji, naizgled humani su zapravo zlotvori, zara uju od siromašnih. Narodne kuhinje margine su našeg sveta, život sveden na potragu za hranom, na puko preživljavanje. Ipak trulež koji se zapatio u našem društvu, kao i u ovoj kuhinji, ne treba da uništi veru u humanost, veru u čoveka. Na samom kraju, posle svih zlodela koja se dese, ostane devojka koja nema ništa sem vere u čoveka. Ona veruje da je u čoveku istina, da je čovek iznad svega: iznad Boga, materijalnog, novca, hrane.... ,,Biti čovek, to je više nego biti sit!’’ U svetu eksploatisanja ljudi i ljudske egzistencije ne postoji šansa za oporavak, svet se neće promeniti, hijerahije će postojati i eksploatatori će živeti od gladi drugih. Ipak, ono što preostaje je vera pojedinca, vera u bolje, vera u promenu.
Uloge:
Vasilisa: Ana Rudakijević
Pepel: Nikola Voštinić
Kostiljov: Miloš Lazić
Nastja: Nevena Kočović
Baron: Filip Milićević
Nataša: Anastasija Stošić
Reditelj: Đor e Nešović
Dramaturg: Arsenije Štimac
Producent: Luna Jović
Scenski dizajn: Maja Ivanović i Lara Bunčić
A S I S T E N T U R E
2 / 3
KASPAR
Peter Handke
Režija: Miloš Lolić
Premijerno izvo enje: 12.3.2021. Jugoslovensko Dramsko pozorište, Beograd
SAN LETNJE NOĆI: PROJEKAT ŠEKSPIR
po delu Vilijama Šekspira
Režija: Kokan Mladenović
Premijerno izvo enje: 8.10.2019. Narodno pozorište Beograd
3 / 3
A K T I V N O S T I
PRAŠKO KVADRIJENALE 2019.
Član studentskog tima Srbije
Prostorna instalacija Ravnoteža SEE/SAW
Na Kvadrijenalu 2019, najznačajnijoj svetskoj manifestaciji posvećenoj scenskom dizajnu i scenskom prostoru, Republika Srbija nastupila je u dve kategorije: Nacionalna postavka i Studentska postavka, sa zajedničkom temom Samo(iz)gradnja. Nastup Srbije bio je posvećen identifikaciji, mapiranju i predstavljanju autora, doga aja, manifestacija i institucija koji u svom radu neguju pristup scenskom dizajnu i scenskom prostoru posmatrajući ih kao snažan sastavni deo ukupne umetničke ideje, a ne kao podre enu ili prateću disciplinu. Poseban naglasak stavljen je na delovanje onih umetnika (profesionalaca i studenata) koji svojim radom objedinjuju pojedinačne discipline i proširiju polja delovanja, gradeći time razvijene ili nove umetničke forme.
Studentski rad Ravnoteža SEE/SAW je performativna instalacija koja govori o samo(iz)gradnji kao procesu uspostavljanja različitih odnosa i stalnom traženju ravnoteže sa neposrednim okruženjem. Dvanaestoro studenata iz različitih škola, disciplina i gradova, su kroz potragu za vrednostima, doga ajima i situacijama koje su ih izgradile, došli do spoznaje da su upravo odnosi i razumevanje sa drugim ljudima iz neposredne okoline i mikrozajednica čiji su bili deo, ono što ih je oblikovalo i motivisalo.
ČVOROVI DOKUMENTARNI
FILM O DUHU JEDNE SCENE
Kamera / Montaža / Režija : Milena Arsić, Tamara Todorović, Đor e Nešović
Film je nastao povodom trideset godina od osnivanja Dramskog studija Doma omladine, realizovala ga je Filmska radionica, a u filmu nekadašnji članovi Dramskog studija govore o Slaji, njenom radu i svom odrastanju na sceni ,,Slavica Slaja Urošević”.
UČEŠĆE NA POZORIŠNIM RADIONICAMA:
Glumac ima vremena - Leon Lučev
Pisanje dramskog teksta - Biljana Srbljanović
Metod rada Rimini Protokola- Imanuel Šiper
Svetlo i kreativna komunikacija- Kris Jeger
Tehnike pričanja priče-osnove storitelinga - Jan Blake
Upotreba scenskog pokreta - Martin Skutur
Beograd 2023.