Kardiologinja ste na Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac. Radite li isključivo s dijabetičarima ili i sa širom populacijom? Ne radimo isključivo s dijabetičarima, ali najvećim dijelom da. Naime, obzirom da je naša lista čekanja duga, trudimo se prioritet dati dijabetičarima. Što se tiče pacijenata koji ne boluju od šećerne bolesti, konkretno u ovoj ambulanti primamo i osobe koje imaju perifernu arterijsku bolest a nemaju dijabetes, jer je to uže područje kojim se osobno bavim. Stoga se trudimo da svi oni koji imaju takvih problema uspiju doći na pregled i dijagnostiku. Za neinvazivnu dijagnostiku, kao što su dopler, ABI indeks ili oksimetrija, primamo dakle pacijente bez obzira na to boluju li od dijabetesa ili ne. Oni često dođu s kratkom poviješću bolesti te preporukom za žurniji termin.
Koji su najčešći tipovi kardiovaskularnih bolesti? Najčešće kardiovaskularne bolesti su cerebrovaskularna bolest, koronarna bolest srca i periferna arterijsku bolest.
Prema Vašim iskustvima, kakva je situacija s dijabetičarima i kardiovaskularnim bolestima? Kod dijabetičara kardiovaskularne bolesti su zapravo makrovaskularne komplikacije i javljaju se relativno često. Osobe s tipom 2 šećerne bolesti imaju 2-4 puta veći rizik razvoja bolesti srca i krvnih žila. Te komplikacije su vodeći uzrok pobolijevanja i smrtnosti osoba sa šećernom bolešću. Danas, na sreću, otkrivamo bolest u ranim fazama kada možemo reagirati na vrijeme i time smanjiti broj najtežih komplikacija – srčanog i moždanog udara te amputacija.
Što su najčešći uzroci, odnosno čimbenici rizika razvijanja tih bolesti i koliko s njihovom učestalošću ima veze prevladavajući životni stil? Faktori rizika su pušenje, hipertenzija, šećerna bolest, dislipidemija, dob iznad 50 godine života, muški spol i nasljeđe. Pušenje, hipertenzija, šećerna bolest i dislipidemija su promjenjivi faktori rizika, odnosno oni na koje se može utjecati. Pušači imaju
Dijabetes www.dijabetes.hr
povećan rizik nastanka koronarne i posebno periferne arterijske bolesti. Bolest nastaje i do 10 godina ranije nego se manifestira kod nepušača, a njena težina je proporcionalna broju popušenih cigareta. Životni stil, stres, debljina, pušenje i nedostatak fizičke aktivnosti utječu na pojavu faktora rizika – povišenog krvnog tlaka, dislipidemije i šećerne bolesti, a time i na pojavu kardiovaskularnih bolesti.
Kako na njihovu pojavu utječu dob ili spol te genetsko nasljeđe? Dob, spol i nasljeđe također utječu na pojavu kardiovaskularnih komplikacija. Oni predstavljaju nepromjenjive faktore rizika, one na koje, na žalost, ne možemo utjecati. To su dob iznad 50 godine života i muški spol. Osobe koje su u obitelji imale nekoga tko je prebolio infarkt miokarda i/ili moždani udar, odnosno imao amputaciju prsta/noge također su pod većim rizikom za pojavu kardiovaskularnih komplikacija.
Iako se dosta radi na preventivi, još se uvijek na žalost više ulaže u saniranje posljedica. Koliko je važno i što se još može učiniti da preventivne mjere postanu učinkovitije te da se smanji rizik, a time i broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti? Preventiva je vrlo važna. Time mislimo na prestanak pušenja, regulaciju tjelesne težine, zdravu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost. Na taj način se radi prevencija hipertenzije i šećerne bolesti, a time i prevencija pojave kardiovaskularnih bolesti. Prevencijske studije koje su provedene na raznim populacijama pokazale su da je pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću moguće smanjiti relativni rizik od razvoja šećerne bolesti za oko 30-60%, a time i rizik razvoja kardiovaskularnih komplikacija. Nakon prestanaka pušenja rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti se značajno smanjuje u roku od 2-3 godine, ali ostaje povišen i do 10 godina nakon toga u odnosu na nepušače. Podaci nam govore da tri četvrtine dijabetičara umire od kardiovaskularnih komplikacija, a u 2017. godine šećerna
7