Page 1

b pr esp im lat jer ni ak

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

PREUZMITE ČASOPIS www.dijabetes.hr

Dijabetes slatki

Časopis za zdrav život

život

Broj 5 - listopad 2019.

Intervju Neva Brkljačić, dr. med.

Tema broja:

KARDIOVASKULARNE BOLESTI I DIJABETES PREHRANA

RECEPTI

IZ UDRUGA


SADRŽAJ

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

Dijabetes/Slatki život Dijabetes/Slatki ISSN 1333-8404 (Tisak) život ISSN 1333-8404 ISSN 2459-7945 (Online) (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) udruga, Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. godina Zagreb, broj Ilica 5/2019., 48/II, tel./fax: 01izlaženja 4847 807,XXV. Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u udruga u kojem Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih kojem pišemo načinu života, tjelovježbi i pišemoo zdravom o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj pravilnojprehrani, prehrani,a azazaosobe osobesa sašećernom šećernom bolešću, bolešću, one koji o njima one kojibrinu o njima iližive s njima žive donosimo i članke poznatih ili sbrinu njima donosimo i popularne popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti za dobrukako regulaciju šećerne kronične bolesti kako bi se bi se izbjegle komplikacije. izbjegle Časopis kroničneizlazi komplikacije. 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji Časopis žele izlazi dostavu 6 puta godišnje i besplatan je, anaplaćujemo za na kućnu adresu troškove one kojipoštarine žele dostavu na kućnu adresukuna naplaćujemo u iznosu od 30,00 koju treba platiti troškovena poštarine u iznosu od 30 kn koju treba IBAN: HR6223600001101494782. uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 PotvrduPotvrdu o uplati os adresom OBAVEZNO poslatiOBAVEZNO poslati uplati s adresom za dostavu na fax: na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr. 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

Izdavač:Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA UDRUGA

Glavna urednica: Glavni urednik: Zrinka Mach, mag. soc. geront. Davor Bučević, prof., mr.oec. Grafičko oblikovanje i priprema: Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lucija Kolarić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Lektorica: Čokić,Sveta dipl.Nedjelja pol. PrinteraDženeta Grupa d.o.o., Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka Tisak: Urednički savjet: d.d. VJESNIK Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Tiskano: listopad 2019. u 30 000Irena primjeraka Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. Urednički / Božena Dakić, savjet:dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslavdoc. Dumić, Branka/Duvnjak, vms dr. med. / Eva dr. sc.dr.med. Dario /Rahelić Tomas Matić, / prim. Vesna dr.med. / prof.dr.sc. Željko Pavić,Goldoni, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane / Vilma Metelko,Kolarić, dr.med. dipl. / mr.sc. Manja Prašek, / La Grasta med. techn. / prim.dr.med. Lavinia prim. Ana Švast-Singer, Sabolić, dr. med.dr.med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja Uredništvo korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanjezadržava autorskihpravo prava.redakture, Rukopisi, slike i tekstova poštivanje prava. Rukopisi, slike i crteži se ne crteži se ne vraćajuuz ukoliko to nijeautorskih izričito dogovoreno. U vraćaju ukoliko to Pravilnika nije izričito dogovoreno. skladu s člankom 9. točka 4. o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika Hrvatski savez dijabetičkih udruga iuUredništvo časopisa HLK-a, članci objavljeni časopisu Dijabetes/Slatki život boduju Dijabetes/Slatki život po ne preuzima se s 2 boda članku. nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život. Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Dijabetes www.dijabetes.hr

ODJECIKARDIOVASKULARNE S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI BOLESTI HRVATSKE I

DIJABETES

55

UVODNIK UVODNIK

66

TEMA BROJA INTERVJU

13. kongres osoba sa šećernom bolesti 14 Hrvatske Tjelesna aktivnost i dijabetes edukacija do osoba sa šećernom 18 Strukturirana Predavanje - Edukacijom sigurnog okruženja u bolesti školi Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 20 iz pedijatrijske Roditelji i djecauna zajedničkoj edukaciji internističku skrb tjelesne aktivnosti regulaciju 22 Utjecaj Druženje, učenje i razmjena na iskustava šećerne bolesti

28 Mediteranska prehrana 23 DOGAĐANJA I AKCIJE 32 Prehrana zimi

Ljetni kamp za djecu i mlade

37

24

IZ UDRUGA RECEPTI I PREHRANA

Mikrobiota, probiotici i dijabetes Vegetarijansko-veganska dijeta u djece Recepti

3


NE DOPUSTITE DA VAM DIJABETES SLOMI SRCE

Ako imate dijabetes tipa 2 izloženi ste većem riziku od srčanog i moždanog udara. Pitajte svog liječnika kako odabir zdravog životnog stila i pravilno liječenje mogu imati koristan učinak na dijabetes tipa 2, a usto i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.

1. Low Wang C, Hess CN, Hiatt WR, et al. Clinical Update: Cardiovascular Disease in Diabetes Mellitus. Circulation. 2016; 133:2459-2502.

Izdanje: 1-17.9.2018.

Kardiovaskularna bolest je #1 uzrok invaliditeta i smrti u osoba s dijabetesom tipa 21


UVODNIK Zrinka Mach, mag. soc. geront. U znaku brige za zdravlje srca

U protekla dva mjeseca u Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga nizale su se aktivnosti jedna za drugom. Počeli smo već s prvim danima rujna, uoči nove školske godine, kada smo u našim prostorijama u Ilici 48/II, održali prvo jesensko predavanje na temu pripreme djeteta sa šećernom bolešću za školu. Predavačica je bila Tatjana Petričević-Vidović, dr. med., spec. školske medicine, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu NZJZ dr. Andrija Štampar, autorica Protokola o postupanju u školi s učenicima oboljelima od šećerne bolesti. Više o tome pročitajte u ovome broju. U međuvremenu je, u prvim danima listopada održano i drugo predavanje u našim prostorijama, ovoga puta u povodu Svjetskoga dana srca, a na temu Kardiovaskularne bolesti u osoba sa šećernom bolešću. Predavanje je održala Neva Brkljačić, dr. med., kardiologinja sa Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. Kako su kardiovaskularne komplikacije usko povezane sa šećernom bolešću, isto je predavanje otvorilo i našu Edukativnu radionicu za osobe sa šećernom bolešću tip 2 održanu od 10. do 13. listopada u Tomislavovu domu na Sljemenu. Radionica je bila vrlo uspješna, a o svemu također možete čitati na sljedećim stranicama. Vezano na Svjetski dan srca koji se obilježava 29. rujna, a obzirom na povezanost dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, toj smo temi posvetili i cijeli ovaj broj. Tako smo sudjelovali na središnjem obilježavanju toga važnoga dana koje se u organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca i Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara pod motom Budi heroj srca – obećaj!, održalo na Trgu bana Jelačića. Temi kardiovaskularnih bolesti posvećen je i naš aktualni intervju, također s Nevom Brkljačić, dr. med., koja nam je tom prigodom govorila o važnosti prevencije i ranog otkrivanja bolesti, rizičnim čimbenicima među kojima je i šećerna bolest te motivaciji za uvođenje zdravih navika i izbacivanje onih štetnih. Od 5. do 6. listopada u Tomislavovu domu na Sljemenu održana je i dvodnevna Edukativna radionica za roditelje i djecu sa šećernom bolešću na kojoj su upriličena raznovrsna predavanja za roditelje, dok su djeca učila kroz igru, zabavu i kreativne radionice uz animatore. Bilo je vrlo zanimljivo i poučno, a više pročitajte u tekstu u časopisu.

Dijabetes www.dijabetes.hr

Održana su i dva predavanja Anice Badanjak, dr. med., iz Ciklusa o dijabetičkom stopalu, u Slavonskom Brodu i Garešnici, koja su bila iznimno posjećena. I u narednom razdoblju nastavljamo s tim projektom. Uobičajene vijesti iz udruga donose aktualnosti i aktivnosti kojima su se naše članice bavile u proteklom razdoblju, a među njima je bila i XXIII. Koordinacija dijabetičkih udruga Dalmacije održana 5. listopada u Omišu, na kojoj je sudjelovalo 240 članova naših udruga članica iz Dubrovnika, Imotskog, Makarske, Ploča, Splita, Šibenika i Zadra. Na žalost, ovom se prigodom opraštamo s prim. dr. Anom Švast Singer, našom dugogodišnjom suradnicom i osobom koja je iza sebe ostavila neizbrisiv trag vezano uz brigu i skrb o osobama sa šećernom bolešću. Kao i u svakom broju, čitajte o brojnim zanimljivim temama iz područja prehrane, a ovoga smo se puta, u skladu s temom broja, najviše usmjerili na prehrambene savjete vezane uz kardiovaskularne bolesti. Među ostalim tu je tekst Eve Pavić, mag. spec. dipl. ing. preh. tehnologije i rukovoditeljice Službe za prehranu i dijetetiku KBC Zagreb, koja piše o mediteranskoj prehrani, temeljenoj na specifičnim namirnicama i receptima mediteranskog stila. Riječ je o zdravu i ukusnu načinu prehrane u kojemu se ne izbacuje niti jedna skupina namirnica te ga se vrlo lako pridržavati. Zanimljiv je i tekst Snježane Gaćine, dipl. med. techn. sa SK Vuk Vrhovac o prehrani tijekom zime. Tu su, naravno, i zanimljivi recepti. I na kraju, iako nam dolaze hladniji dani, nikako ne treba zanemariti niti tjelesnu aktivnost, jer je ona, baš kao i zdrava prehrana, sastavni dio uspješne regulacije dijabetesa, ali i kardiovaskularnih bolesti kojima je posvećen ovaj broj. Na to nas podsjeća tekst doc. dr. sc. Maje Cigrovski Berković, dr. med. sa Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, doc. dr. sc. Ines Bilić-Ćurčić, dr. med. sa Zavoda za endokrinologiju KBC Osijek, te doc. dr. sc. Vjekoslava Cigrovskog, mag. kin. i prof. dr. sc. Lane Ružić, dr. med. s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Što se tiče naših narednih aktivnosti, intenzivno traju pripreme za obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti 14. studenoga, no naše aktivnosti traju i u tjednu koji mu prethodi. O svemu tome čitajte u narednom broju časopisa Dijabetes/slatki život.

5


INTERVJU:

Neva Brkljačić, dr. med. Kad nastupi bol, šteta je već nastala Dženeta Čokić Na nedavno obilježenom Danu srca pokazalo se kako su kardiovaskularne bolesti vodeći javnozdravstveni problem. S obzirom na nedvojbenu povezanost kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, te kako nam je to i tema ovoga broja, razgovarali smo s Nevom Brkljačić, dr. med., internisticom i kardiologinjom sa SK Vuk Vrhovac. Govorimo o važnosti prevencije i ranog otkrivanja

6

bolesti, rizičnim čimbenicima među kojima je i šećerna bolest te motivaciji za uvođenje zdravih navika i izbacivanje onih štetnih, a zaključak je da se usvajanjem zdravoga životnog stila, barem kada su u pitanju promjenjivi faktori rizika, mnogo može učiniti da do bolesti ni ne dođe ili da se spriječe najteži ishodi.


Kardiologinja ste na Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac. Radite li isključivo s dijabetičarima ili i sa širom populacijom? Ne radimo isključivo s dijabetičarima, ali najvećim dijelom da. Naime, obzirom da je naša lista čekanja duga, trudimo se prioritet dati dijabetičarima. Što se tiče pacijenata koji ne boluju od šećerne bolesti, konkretno u ovoj ambulanti primamo i osobe koje imaju perifernu arterijsku bolest a nemaju dijabetes, jer je to uže područje kojim se osobno bavim. Stoga se trudimo da svi oni koji imaju takvih problema uspiju doći na pregled i dijagnostiku. Za neinvazivnu dijagnostiku, kao što su dopler, ABI indeks ili oksimetrija, primamo dakle pacijente bez obzira na to boluju li od dijabetesa ili ne. Oni često dođu s kratkom poviješću bolesti te preporukom za žurniji termin.

Koji su najčešći tipovi kardiovaskularnih bolesti? Najčešće kardiovaskularne bolesti su cerebrovaskularna bolest, koronarna bolest srca i periferna arterijsku bolest.

Prema Vašim iskustvima, kakva je situacija s dijabetičarima i kardiovaskularnim bolestima? Kod dijabetičara kardiovaskularne bolesti su zapravo makrovaskularne komplikacije i javljaju se relativno često. Osobe s tipom 2 šećerne bolesti imaju 2-4 puta veći rizik razvoja bolesti srca i krvnih žila. Te komplikacije su vodeći uzrok pobolijevanja i smrtnosti osoba sa šećernom bolešću. Danas, na sreću, otkrivamo bolest u ranim fazama kada možemo reagirati na vrijeme i time smanjiti broj najtežih komplikacija – srčanog i moždanog udara te amputacija.

Što su najčešći uzroci, odnosno čimbenici rizika razvijanja tih bolesti i koliko s njihovom učestalošću ima veze prevladavajući životni stil? Faktori rizika su pušenje, hipertenzija, šećerna bolest, dislipidemija, dob iznad 50 godine života, muški spol i nasljeđe. Pušenje, hipertenzija, šećerna bolest i dislipidemija su promjenjivi faktori rizika, odnosno oni na koje se može utjecati. Pušači imaju

Dijabetes www.dijabetes.hr

povećan rizik nastanka koronarne i posebno periferne arterijske bolesti. Bolest nastaje i do 10 godina ranije nego se manifestira kod nepušača, a njena težina je proporcionalna broju popušenih cigareta. Životni stil, stres, debljina, pušenje i nedostatak fizičke aktivnosti utječu na pojavu faktora rizika – povišenog krvnog tlaka, dislipidemije i šećerne bolesti, a time i na pojavu kardiovaskularnih bolesti.

Kako na njihovu pojavu utječu dob ili spol te genetsko nasljeđe? Dob, spol i nasljeđe također utječu na pojavu kardiovaskularnih komplikacija. Oni predstavljaju nepromjenjive faktore rizika, one na koje, na žalost, ne možemo utjecati. To su dob iznad 50 godine života i muški spol. Osobe koje su u obitelji imale nekoga tko je prebolio infarkt miokarda i/ili moždani udar, odnosno imao amputaciju prsta/noge također su pod većim rizikom za pojavu kardiovaskularnih komplikacija.

Iako se dosta radi na preventivi, još se uvijek na žalost više ulaže u saniranje posljedica. Koliko je važno i što se još može učiniti da preventivne mjere postanu učinkovitije te da se smanji rizik, a time i broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti? Preventiva je vrlo važna. Time mislimo na prestanak pušenja, regulaciju tjelesne težine, zdravu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost. Na taj način se radi prevencija hipertenzije i šećerne bolesti, a time i prevencija pojave kardiovaskularnih bolesti. Prevencijske studije koje su provedene na raznim populacijama pokazale su da je pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću moguće smanjiti relativni rizik od razvoja šećerne bolesti za oko 30-60%, a time i rizik razvoja kardiovaskularnih komplikacija. Nakon prestanaka pušenja rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti se značajno smanjuje u roku od 2-3 godine, ali ostaje povišen i do 10 godina nakon toga u odnosu na nepušače. Podaci nam govore da tri četvrtine dijabetičara umire od kardiovaskularnih komplikacija, a u 2017. godine šećerna

7


je bolest bila četvrti uzrok smrti. U Republici Hrvatskoj je 2015. godine čak 47,4 posto smrti nastupilo kao posljedica kardiovaskularnih bolesti. Prema podacima Europske Unije, primjenom preventivnih mjere jedna od tri smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima bi se spriječile.

noktiju, prsta ili dijela stopala, bol ili kuckanje, potrebno je javiti se liječniku. Ponekad se dogodi da zbog periferne neuropatije i slabog osjeta u nogama bolesnik ‘osjeti’ kamenčić tek kada se pojavi žulj ili rana na nozi.

Poznato je da su šećerna bolest i kardiovaskularne bolesti usko povezani. Na koji način?

Dijagnostika i terapija danas su uznapredovale. Koliko tehnološke inovacije pomažu u liječenju i smanjenju eventualnih najtežih ishoda?

Šećerna bolest je jedan od značajnih faktora rizika za pojavu kardiovaskularnih bolesti. Smatra se ekvivalentom koronarne bolesti srca, čime ju svrstavamo u kategoriju najvišeg kardiovaskularnog rizika. Ta procjena zasniva se djelomično na rezultatima studije koja je pokazala da osobe sa šećernom bolešću tipa 2 bez prethodnog infarkta miokarda imaju isti rizik od infarkta miokarda i koronarne smrtnosti kao osobe bez šećerne bolesti koji su preboljele infarkt miokarda.

Rizik obolijevanja u dijabetičara je i do nekoliko puta veći od osoba koje ne boluju od šećerne bolesti. Može li se na te brojke utjecati kvalitetnijom regulacijom bolesti, kontrolom glikemije, krvnog tlaka, kolesterola, tjelesne težine i slično? Osobe s tipom 2 šećerne bolesti imaju 2-4 puta veći rizik razvoja bolesti srca i krvnih žila. Porastom HbA1c za 1% raste rizik nastanka periferne arterijske bolesti za 26%. Kod pušača se bolest javlja i do 10 godina ranije nego u općoj populaciji. Prestanak pušenja, dobra regulacija šećerne bolesti, hipertenzije i dislipidemije može utjecati da se taj rizik smanji. Upravo je to pokazala STENO studija – kardiovaskularni pobol i smrtnost smanjeni su za oko 50% dobrom regulacijom faktora rizika.

Koje su najčešće kardiovaskularne manifestacije u oboljelih od šećerne bolesti? Najčešće kardiovaskularne manifestacije kod oboljelih od šećerne bolesti su angina pektoris, nijema ishemija miokarda, infarkt miokarda, moždani udar i periferna arterijska bolest. Nijema ishemija miokarda (ishemija miokarda bez subjektivnih tegoba, bez bolova) se često javlja kod dijabetičara. Prema epidemiološkim podacima, može se pojaviti čak i u do 20% bolesnika. Periferna arterijska bolest često je povezana s perifernom neuropatijom pa tipični simptom, bol u mišićima nogu pri hodanju ili tjelesnoj aktivnosti, može izostati. Simptomi su često atipični – umor u nogama, nemogućnost hodanja u normalnom ritmu, utrnutost, peckanje ili hladnoća u nogama, nedostatan rast dlaka, rane na stopalima ili potkoljenicama koje sporo cijele. Razlog za atipičnu kliničku sliku je autonomna i periferna neuropatija.

Na što osobe oboljele od šećerne bolesti posebno moraju obraćati pozornost u prevenciji ulkusa stopala? Kod prevencije nastanka ulkusa stopala bitni su pregled obuće i stopala. Cipele bi trebale biti od prirodnih materijala – kože, mekane i udobne, na vezanje ili čičak traku. Treba provjeriti je li obuća odgovarajuće veličine, provjeriti unutrašnjost cipela da nema nekih oštećenja, izbočina ili kamenčića. Ne treba obuvati cipele na bose noge. Svakodnevno treba pregledati stopala – oba stopala, prste i prostor između prstiju. Ako se uoči bilo kakva promjena na stopalima – žuljevi, posjekotine, promjena boje

8

Današnje dijagnostičke i terapijske mogućnosti jako su napredovale. Želim naglasiti važnost ranog otkrivanja koronarne bolesti srca i periferne arterijske bolesti čime se sprečava nastanak njihovih najtežih posljedica – infarkta miokarda, kritične ishemije i amputacija. Ukoliko do njih ipak dođe, danas raspolažemo brojnim terapijskim mogućnostima, medikamentoznom terapijom i revaskularizacijom (perkutanom intervencijom ili kirurškim putem).

Motivacija je čest problem u usvajanju zdravijih životnih navika. Što najčešće preporučujete pacijentima vezano uz prevenciju i životni stil? Motivirati zdrave ljude i bolesnike koji još uvijek nemaju poteškoća ponekad je izuzetno teško. Poznato je da povišene vrijednosti krvnog tlaka i šećera u krvi ne bole. Kad se javi bol, tada je obično već počinjena neka šteta. Neki ljudi su motivirani sami po sebi. Neki su motivirani zato što u obitelji imaju nekoga s prisutnim komplikacijama. Većina pacijenata postane motivirana, odnosno svoju bolest ozbiljno shvate, tek kada osjete njene posljedice – simptome kasnih komplikacija. Apsolutni prioritet je prestanak pušenja, zatim regulacija tjelesne težine, zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost. Dijabetička prehrana je zdrava i uravnotežena prehrana koja pomaže u regulaciji šećerne bolesti i tjelesne težine. Preporučujemo da bolesnici odaberu tjelesnu aktivnost koju vole te da se njome bave umjerenim intenzitetom barem 5 puta tjedno po 30 minuta.


Za osobe sa šećernom bolešću

Krajnje je vrijeme za točnost i jednostavnost Hipoglikemija može biti stalna prijetnja za osobe sa šećernom bolešću. Korištenje uređaja sa najmodernijom tehnologijom pomaže u prepoznavanju takvih događaja: niske vrijednosti glukoze se otkrivaju visokom točnošću – jednostavno i pametno. CONTOUR®NEXT ONE

CONTOUR®XT

• Jednostavno korištenje, uz izuzetnu točnost1

• Jednostavan za rukovanje, uz izuzetnu točnost

• Jednostavno tumačenje rezultata uz pomoć Svjetala ciljnih vrijednosti (smartLIGHT®)2

• Nadopuna senzora (uzimanje uzorka Second-Chance™) točno očitanje i nakon dodavanja još krvi u test senzor

• Nadopuna senzora (uzimanje uzorka Second-Chance™) točno očitanje i nakon dodavanja još krvi u test senzor3

• Veliki zaslon s lako čitljivim brojkama • Spreman za rad odmah nakon otvaranja kutije

• Pametna regulacija šećerne bolesti uz aplikaciju CONTOUR™DIABETES

Za više informacija nas nazovite na besplatni telefon 0800 600 900 ili nas posjetite na www.diabetes.ascensia.com.hr .

Poznata tvrtka u novom ruhu

1. Christiansen M et al. J Diabetes Sci Technol 2017;11(3):567-73. 2. Katz LB et al. Expert review of medical devices 2016:13(7):619-26. 3. Harrison B and Brown D. Laboratory and Clinical Sample Reapplications Studies: Performance and Accuracy Capability of a New, Wireless-enabled Blood Glucose Monitoring System That Links to a Smart Mobile Device. Poster prikazan na 10. međunarodnoj konferenciji za napredne tehonologije u dijabetesu (ATTD); 15.-18. veljače, 2017.; Pariz, Francuska. Ascensia, logotipi Ascensia Diabetes Care, CONTOUR i Second-Chance zaštitni su znakovi tvrtke Ascensia Diabetes Care Holdings AG. ©2019 Ascensia

Dijabetes Diabetes Care Holdings AG. Sva prava pridržana. www.dijabetes.hr

Život u pravoj mjeri.

9


Svjetski dan srca Dženeta Čokić U nedjelju, 29. rujna 2019. na zagrebačkom Trgu bana Jelačića obilježen je Svjetski dan srca. Javnozdravstvenu akciju, koja se održala u organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca i Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara, a pod motom Budi heroj srca – obećaj!, posjetio je velik broj osoba koje su željele provjeriti svoj krvni tlak, glukozu u krvi, ITM i slično. Na inicijativu Svjetske kardiološke organizacije, 2000. godine ustanovljen je Svjetski dan srca koji se obilježava svake godine 29. rujna. Cilj je zajedničkim snagama smanjiti broj preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti te pomoći ljudima da žive dulje, bolje i sa zdravim srcem, a primarno se fokusirajući na prevenciju rizičnih čimbenika. Mnogo je zainteresiranih posjetilo i naš štand, na kojemu smo dijelili informativne materijale vezane uz šećernu bolest općenito te one koji se odnose na dijabetes i kardiovaskularne bolesti, kao i časopise Dijabetes/slatki život. Posjetitelje su zanimale različite teme vezane uz šećernu bolest, a ne samo one koje se odnose na kardiovaskularne komplikacije. Tako se pokazalo veliko zanimanje i za naš novi projekt koji od proljeća provodimo u prostorijama HSDU, odnosno tematska predavanja u mjesečnom ritmu. Prigoda je to, zaključujemo po reakcijama građana koji su nas posjetili, da bez obilaženja različitih adresa u potrazi za odgovorima na pitanja koja ih zanimaju, na jednom mjestu mogu, ovisno o temi, doznati što ih zanima. Kada je pak sam Svjetski dan srca u pitanju, poznato je da su kardiovaskularne komplikacije u osoba sa šećernom bolešću vrlo česte. Donosimo stoga važne informacije koje nas upućuju na to koliko je važno djelovati na prevenciji, usvojiti zdrave životne navike te redovito kontrolirati vlastito zdravlje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od bolesti srca i krvnih žila u svijetu godišnje umire oko 17,9 milijuna

10

ljudi, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. Prema podacima za 2018. godinu, u Hrvatskoj su od kardiovaskularnih bolesti umrle 23.048 osobe, što čini 43,7% od ukupnog broja umrlih, dakle gotovo polovicu! Tako su u toj godini upravo kardiovaskularne bolesti odnijele 49% života žena (13.093) te 38,3% muškaraca (9.955). Najčešća kardiovaskularna bolest je koronarna bolest srca, odnosno suženje ili začepljenje arterija koje opskrbljuju srčani mišić, a koje se javlja kao posljedica ateroskleroze. Najteža komplikacija koronarne bolesti srca svakako je srčani udar. Što se tiče povišena krvnog tlaka, riječ je također o bolesti kardiovaskularnog sustava, no to je ujedno i čimbenik rizika koji, između ostalog, dovodi do razvoja koronarne bolesti srca te srčanog i moždanog udara. Povišen krvni tlak je kada je u stanju mirovanja sistolički tlak viši od 140 mmHg, a dijastolički viši od 90 mmHg.

Jedini način prevencije nastanka kardiovaskularnih bolesti je izbjegavati i liječiti rizične čimbenike, a za osobe koje ih nemaju zdravo se hraniti, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, biti tjelesno aktivni i izbjegavati kronični stres. Najčešći rizični čimbenici za kardiovaskularne bolesti su pušenje, neuravnotežena i nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost i prekomjerna konzumacija alkohola. Na svaki od ovih čimbenika možemo sami djelovati! Tako se gotovo 80% preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može spriječiti samo kontrolom rizičnih čimbenika. Isto tako potrebno je redovito kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, a prema potrebi liječiti.


Ovogodišnja kampanja povodom Dana srca usmjerena je na poticanje svih ljudi da jednostavnim obećanjima postanu heroji srca. Svatko od nas može postati herojem srca tako što će obećati: • Svojoj obitelji da će kuhati i jesti zdravije, više vježbati i prestati pušiti, • Svojoj djeci da će im pomoći u tome da budu aktivnija i da kažu NE pušenju • Da će kao zdravstveni djelatnici pomoći svojim pacijentima u tome da prestanu pušiti i smanje razine kolesterola te postanu svjesniji svih uzročnika kardiovaskularnih bolesti

Svjetska zdravstvena organizacija u svojim generalnim preporukama za odraslu populaciju u dobi između 18 i 64 godine, preporučuje 2 do 3 puta tjedno kardio trening uz dodatak treninga koji uključuju velike mišićne skupine usmjerenih za razvoj i jačanje mišićnog fitnesa 2 puta tjedno. Minimalna preporuka je 150 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta žustre aktivnosti tjedno.

Dati obećanje i mome i tvome srcu znači zdravo jesti i pametno piti, biti tjelesno aktivniji te reći ne pušenju. To podrazumijeva konzumiranje nezaslađene i manje začinjene hrane, pripremu zdravih obroka kod kuće, izbjegavanje konzumacije alkohola, ili konzumiranje u ograničenim količinama, povećanje tjelesne aktivnosti na dnevnoj razini, poticanje sebe i svojih bližnjih na tjelesnu aktivnost, traženje pomoći oko prestanka pušenja i pružanje podrške onima koji nastoje prestati. Jasno je, dakle, da je u smislu preventive nužno pokušati smanjiti rizične čimbenike, u čemu najvažniju ulogu imaju pravilna prehrana, zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost te prestanak pušenja.

U prehrani se treba pridržavati standarda pravilne prehrane koji podrazumijevaju smanjenje unosa zaslađenih pića, zašećerene i začinjene hrane, povećanje unosa svježih namirnica, posebice voća i povrća te izbjegavanje prerađene i gotove hrane, kao i izbjegavanje ili ograničeno konzumiranje alkoholnih pića. Za uspješno pridržavanje navedenih standarda preporučljivo je što više obroka planirano pripremati kod kuće.

Dijabetes www.dijabetes.hr

11


Kardiovaskularne bolesti u osoba sa šećernom bolešću Neva Brkljačić, dr. med., kardiologinja, KB Merkur, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac Prilagodila: Dženeta Čokić Kardiovaskularne komplikacije u šećernoj bolesti vrlo su česte. Stoga smo početkom listopada, a u povodu Svjetskog dana srca, u našem Savezu priredili predavanje na temu Kardiovaskularne bolesti kod osoba sa šećernom bolešću. Predavanje je održala kardiologinja sa Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur, Neva Brkljačić, dr. med. Šećerna bolest je najčešća endokrina bolest. Kronične komplikacije šećerne bolesti danas su veliki problem i glavni uzrok obolijevanja i smrtnosti osoba sa šećernom bolešću i značajno utječu na kvalitetu života i na cijenu liječenja. Koronarna bolest srca i periferna vaskularna bolest ubrajaju se u makrovaskularne komplikacije. Koronarna bolest srca obuhvaća: anginu pektoris, nijemu ishemiju, zatajenje srca, fibrilaciju atrija, naglu srčanu smrt i dijabetičku kardiomiopatiju. Najčešći je uzrok pobola i smrti kod osoba sa šećernom bolešću. Rizik za koronarnu bolest srca varira s intenzitetom čimbenika rizika: hipertenzija, hiperlipidemija i pušenje. Nijema ishemija miokarda predstavlja prisutnost objektivnih dokaza ishemije miokarda uz odsutnost anginoznih tegoba ili ekvivalenta angine (dispneja, umor, mučnina). Učestalost nijeme ishemije miokarda u općoj populaciji je 1-4%, dok se kod dijabetičara javlja u oko 10-20%. Objektivni dokazi nijeme ishemije miokarda mogu se vidjeti kao: promjene ST segmenta tijekom testa opterećenja ili ambulantnog monitoriranja EKG-a, kod stres scintigrafije miokarda ili stres ECHO-a. Dijagnostika koronarne bolesti obuhvaća ocjenjivanje faktora rizika (pušenje, stil života, vrijednosti lipida i glukoze u krvi,

12

vrijednosti krvnog tlaka), ranu procjenu kardiovaskularnog rizika i prisutnosti mogućih komorbiditeta te ispitivanje moguće ishemije miokarda. Liječenje koronarne bolesti dijabetičkih bolesnika je isto kao i u nedijabetičara. Obuhvaća liječenje čimbenika rizika (prestanak pušenja, liječenje šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, hiperlipidemije), optimalnu medikamentoznu terapiju ili revaskularizaciju. Koriste se antiishemijski lijekovi (beta blokatori, antagonisti kalcijskih kanala, nitrati i ostali) i lijekovi za prevenciju nepovoljnih kardiovaskularnih događaja (acetilsalicilna kiselina, inhibitori trombocitnih receptora, ACE/ARB, statini). Revaskularizacija je moguća perkutanom koronarnom intervencijom i kirurški – ugrađivanjem premosnice. Periferna arterijska bolest u užem smislu obuhvaća bolest arterija nogu. Najčešći uzrok je ateroskleroza. Najčešće se javlja ishemija prstiju. Do kliničke manifestacije arterijske insuficijencije dolazi zbog sužavanja lumena arterije i posljedičnog smanjenja prokrvljenosti dijela tijela koji ta arterija opskrbljuje što dovodi do pojave boli. Rizični čimbenici su pušenje, šećerna bolest, dislipidemija, hipertenzija, dob > 50 godina, muški spol i nasljedna sklonost. Ona je odgovorna za trećinu ulkusa kod osoba sa šećernom bolešću i rizični je faktor za ponovnu pojavu ulkusa te je jedan od najčešćih uzroka netraumatske amputacije udova. Fizikalni pregled neophodan je u dijagnostici periferne arterijske bolesti. Objektivno mjerilo periferne arterijske bolesti je testiranje hodne pruge i ankle-brachial indeks (ABI) koje je definiran kao omjer sistoličkog tlaka na razini gležnja i u brahijalnoj arteriji. U slučaju patološkog nalaza ABI-a indicirana je daljnja vaskularna obrada. Liječenje obuhvaća prije svega preventivne preglede i njegu stopala, liječenje čimbenika rizika (prestanak pušenja, liječenje šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, hiperlipidemije), antiagregacijsku terapiju i vježbe hodanja te revaskularizaciju – perkutanom intervencijom ili kirurškim zahvatom. Ovo korisno predavanje održano je i na našoj Edukativnoj radionici za osobe sa šećernom bolešću tip 2 održanoj od 10. do 13. listopada na Sljemenu.


Tjelesno vježbanje – od prevencije do liječenja šećerne bolesti i kardiovaskularnih komplikacija Maja Cigrovski Berković1, Ines Bilić-Ćurčić2, Vjekoslav Cigrovski3 , Lana Ružić3 Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC Sestre milosrdnice, Zagreb 2 Zavod za endokrinologiju KBC Osijek, Osijek 3 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

1

Tjelesna (ne)aktivnost u izravnoj je vezi s kroničnim nezaraznim bolestima – od vozača autobusa i lučkih radnika pa do danas... Već prije 50 godina postalo je jasno kako sedentarni način života povećava smrtnost. Istraživanja provedena na osobama koje radno vrijeme provode obavljajući sjedilačke poslove potvrdila su povezanost nedovoljne tjelesne aktivnosti s povećanim rizikom nastanka srčanožilnih bolesti i dijabetesa koje su danas vodeći uzrok obolijevanja i smrti diljem svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2012. godine, od tih bolesti je umrlo više od 19 milijuna ljudi; 31% svih uzroka smrti pribrojen je srčanožilnim bolestima, a šećernoj bolesti dodatno 2,7%. Tjelesna aktivnost od tada je u više epidemioloških studija dokazala svoju zaštitnu ulogu, koja često premašuje i efekte medikamentozne terapije (u stanju predijabetesa, primjerice, uz tjelesno se vježbanje može očekivati manja progresija u dijabetes nego uz monoterapiju oralnim antidijabeticima, dok će bez intervencije četvrtina osoba s predijabetesom u roku 3 do 5 godina razviti tip 2 šećerne bolesti). Povišena koncentracija glukoze u krvi kroz duže vrijeme dovodi do ozbiljnih bolesti koje utječu na srce, krvne žile, oči, bubrege, stopala i mozak. Brojna istraživanja dokazuju kako je u većini zemalja dijabetes vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti, sljepoće, zatajenja bubrega i amputacije donjih udova. Upravo se uključivanjem u redovitu tjelesnu aktivnost i smanjenjem sjedilačkog načina života može prevenirati veliki broj kroničnih nezaraznih bolesti i srčanožilnih smrti.

Kako definiramo tjelesnu neaktivnost? Osobe koje nisu uključene u 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, odnosno 75 minuta tjelesne aktivnosti visokog intenziteta tjedno, smatraju se tjelesno neaktivnima. Osobe s niskom razinom dnevne potrošnje energije (≤ 1.5 MET*), a to su sve one osobe koje provode vrijeme pred monitorima i TV ekranima, imaju značajno veći rizik razviti kronične i degenerativne bolesti. Što se tiče djece, potrebe za kretanjem su još i veće jer se smatra da tjelesno aktivno dijete treba provesti minimalno 60 minuta u tjelesnoj aktivnosti dnevno. Nažalost, neaktivnih je osoba sve više i među djecom i mladima, pa tako i u ovim dobnim skupinama raste broj oboljelih od tipa 2 šećerne bolesti i pretilosti.

14

*Uobičajeno je da se volumen tjelesne aktivnosti izražava u MET-ima (metaboličkim ekvivalentima), koji označavaju omjer utrošene energije tijekom aktivnosti u odnosu na utrošenu energiju tijekom mirovanja. Na primjer, 1 MET označava razinu utrošene energije u mirovanju, a 5 MET-a je aktivnost kojom se troši 5 puta više energije nego tijekom mirovanja. Nažalost, i iz vlastitog smo iskustva svjesni kako je samo mali udio osoba oboljelih od šećerne bolesti tjelesno aktivan i uključen u umjereno zahtjevne ili zahtjevne aktivnosti u trajanju od 30 minuta tijekom tri do pet dana na tjedan. Naime, u zadnjih desetak godina je čak 51,6 % oboljelih od tipa 2 šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj smanjilo vrijeme provedeno u tjelesnoj aktivnosti tijekom slobodnog vremena, a i kada su aktivni, ta je aktivnost uglavnom niskog intenziteta. Takav je trend posebno uznemirujući kada se u obzir uzmu rezultati epidemioloških studija, koje su pokazale kako redovita tjelesna aktivnost kao dio lifestyle intervencija (bez obzira na vrstu aktivnosti, ili njezin intenzitet) može spriječiti ili odgoditi nastanak šećerne bolesti u visokorizičnih osoba.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti i liječenje dijabetesa pomoću redovite tjelesne aktivnosti – kako dozirati tjelesnu aktivnost? Podaci o dobrobitima vježbanja su nedvojbeni, no ponekad je teško zaključiti koliko i kojim intenzitetom vježbati za maksimalne učinke. Ukoliko osoba koja nije aktivna poveća svoju aktivnost na razinu minimalno preporučene aktivnosti (150 minuta tjedne aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta, pri čemu će utrošiti tzv. 500 – 1000 MET-a/min/tjedan), smanjit će rizik srčanožilne smrti za 23%, srčanožilnih bolesti za 17%, a rizik nastanka tipa 2 šećerne bolesti bit će niži 26%. Taj je učinak neovisan o tome hoće li osoba pritom dodatno smanjiti tjelesnu masu ili ne. Također bitno je napomenuti i smanjeni rizik od nekih malignih bolesti, posebno karcinoma debelog crijeva i dojke. Uvriježeni način praćenja uspjeha liječenja jednom razvijene šećerne bolesti, uz kontrolu razine šećera u krvi, svakako je i nalaz HbA1c. Poznato je kako porast HbA1c za 1% povećava relativni rizik nastanka srčanožilnih bolesti za 1,18%. Nasuprot tome, redukcija HbA1c za istih 1% doprinijet će smanjenju rizika nastanka mikrovaskularnih komplikacija za 37%, a srčanog


infarkta za 14%. Kod osoba koje boluju od tipa 2 šećerne bolesti, sniženje HbA1c povezuje se i sa smanjenjem rizika za nastanak koronarne bolesti (5-17%) te sveukupne smrtnosti (6-15%). Kada se u obzir uzmu učinci tjelesne aktivnosti na HbA1c, tada pad HbA1c od 0,67% koji se vidi uz kombinirano aerobno vježbanje i vježbe otpora, smanjuje rizik mikrovaskularnih komplikacija za 26%, a infarkta srca za 10%. Slično, pad razine HbA1c od 0,6% koji se očekuje uz aerobno vježbanje, smanjit će rizik nastanka mikrovaskularnih komplikacija za 22%, a srčani infarkt za 8%. Ovi rezultati (redukcija HbA1c od 0,5-1,5%) usporedivi su s onima koje očekujemo uz monoterapiju pojedinim oralnim antidijabeticima. Preduvjet za postizanje maksimalnoga povoljnog učinka tjelesnog vježbanja jest program koji je prilagođen osobi oboljeloj od šećerne bolesti, i koji pritom umanjuje potencijalne akutne rizike (npr. rizik od hipoglikemije) i dugoročne posljedice vezane za neadekvatno vježbanje. Budući da povoljni učinci koje tjelesno vježbanje uz sebe nosi najčešće nadmašuju potencijalne rizike, preporuka je manje-više sve oboljele od šećerne bolesti uključiti u program tjelesnog vježbanja. Naravno, pritom je potrebno brinuti o postojanju kroničnih komplikacija, odnosno dodatnim komorbiditetima koji zahtijevaju prilagođene programe. Posebno je važno prilagoditi intenzitet aktivnosti ukoliko osoba ima komplikacije na malim krvnim žilama očiju (retinopatija) ili bubrega (nefropatija).

Tjelesna aktivnost u liječenju šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti – ima li kontraindikacija? Često se postavlja pitanje postoje li osobe sa šećernom bolesti koje uopće ne smiju vježbati. Pitanje se posebno odnosi na oboljele u kojih su dokazane komplikacije bolesti. Gotovo da ne postoje stanja u kojima osoba ne bi smjela vježbati, ali postoje stanja u kojima treba paziti na odabir vrste i intenziteta tjelesne aktivnosti. Ovisno o pridruženim bolestima, neke vrste vježbi kao i određeni intenziteti nisu preporučljivi. Prije započinjanja strukturiranoga tjelesnog vježbanja, posebno ako će ono biti višeg intenziteta, bilo bi potrebno provjeriti postoje li razvijene kronične komplikacije šećerne bolesti te ustanoviti kakva je trenutačna regulacija bolesti. Uz provjeru postojanja komplikacija šećerne bolesti: mikrovaskularnih (retinopatija, nefropatija, polineuropatija) i makrovaskularnih (koronarna bolest, cerebrovaskularna ishemija, bolest perifernih krvnih žila), bitno je utvrditi i postojanje eventualnih dodatnih bolesti zbog kojih bi pojedine vrste tjelesnog vježbanja bile kontraindicirane ili bi osobu oboljelu od šećerne bolesti izložile povećanom riziku nastanka ozljeda. U navedene bolesti ubraja se, među ostalim, loše regulirana arterijska hipertenzija, osteoporoza, deformiteti stopala i rane/ulkusi. Obrada kroničnih komplikacija, naravno, ne treba odgađati uključivanje u svakodnevne tjelesne aktivnosti niskog ili umjereno visokog intenziteta (poput šetnji). U osoba kod kojih postoji naznaka visokoga srčanožilnog rizika, prije uključivanja u strukturirano vježbanje visokog intenziteta moguće je učiniti dodatne testove (EKG, ergometrijsko testiranje) za procjenu koronarne rezerve.

Ergometrijsko testiranje prije uključivanja u strukturirano vježbanje – da ili ne? Ergometrijsko testiranje svoje mjesto ima u procjeni tjelesnog fitnesa osoba oboljelih od šećerne bolesti s visokim srčanožilnim rizikom. Dijabetes www.dijabetes.hr

U osoba s niskim srčanožilnim rizikom rezultati ergometrijskog testiranja upotrebljavaju se za planiranje intenziteta vježbanja i određivanje ciljeva vježbanja, no navedeno iz praktičnih razloga nije široko dostupno. Važno je naglasiti kako ipak ne postoje jasne preporuke za procjenu tjelesne spremnosti (npr. za ergometrijsko testiranje) prije uključivanja oboljelih od šećerne bolesti u vježbe s otporom (iako je ovdje vrlo bitan arterijski krvni tlak!) te kako za većinu bolesnika nije potrebna prethodna procjena spremnosti za uključivanje u tjelesnu aktivnost, posebno ako je riječ o aktivnosti umjerenog intenziteta. O ergometrijskom testiranju osoba oboljelih od šećerne bolesti prije uključivanja u strukturirano vježbanje ipak treba razmisliti ukoliko je riječ o osobama starije životne dobi kod kojih je: trajanje šećerne bolesti dulje od 10 godina (T1 i T2DM), koji su pušači, dodatno boluju od arterijske hipertenzije i hiperlipidemije, imaju proliferativnu retinopatiju, nefropatiju, kronično zatajenje bubrega, koronarnu bolest, cerebrovaskularnu bolest, perifernu vaskularnu bolest ili autonomnu neuropatiju. Navedeno je zasigurno potrebno u dobi iznad 65 godina, iako treba napomenuti da prema preporukama nekih stručnih društava čak i zdravi muškarci iznad 45 i žene iznad 50 godina prije uključivanja u trenažni proces trebaju savjetovanje s kardiologom. I za kraj, važno je naglasiti kako je vježbanje najsigurnije ukoliko je pod stručnim vodstvom educiranih osoba tj. viših sportskih trenera, trenera specijalista, diplomiranih fizioterapeuta i magistara kineziologije!

15


Nova mogućnost bolje kvalitete života dijabetičara i u Hrvatskoj – HiToP uređaj za fizioterapiju – istraživanje u bolnici Topolšica U ovom članku donosimo Vam rezultate istraživanja utjecaja HiToP 191 uređaja za fizioterapiju na liječenje simptoma dijabetičke polineuropatije, a koje je s našim inozemnim partnerom provedeno u bolnici Topolšica u Sloveniji. HiToP 191 uređaj za kućnu upotrebu odsad je dostupan i u Hrvatskoj! U bolnici Topolšica dobili smo na testiranje još jednu novost stimulaciju procesa u ljudskom organizmu. Zanimali su nas prije svega ljudi s dijabetesom koji pate zbog brojnih komplikacija. Najčešće se radi o oštećenju sitnog spleta živaca i krvnih žila koje je jako teško liječiti, a napredovanje kojeg može dovesti do invaliditeta. Jedna od mogućnosti utjecaja, o kojoj slušamo na raznim kongresima već više od 5 godina, je stimulacija visokofrekventnom energijom (www.gbo-med.de/en/hightonetherapy) koja je drukčija od elektrostimulacije pri standardnoj fizikalnoj terapiji (npr. TENS uređajima). Cilj je uporaba visokih frekvencija, koje naše tijelo dobro provodi (od 4096 do 32 768 Hz). Iako je unos energije »samo« do 5W, pacijent se osjeća svježije – ne samo u području bolova i bolesti (gdje se bolovi smanje za 50 do 80%), nego u cijelosti. Dovedena energija povećava mijenu tvari u stanicama, djelovanje se prenosi putem staničnih organela - mitohondrija. Namještene elektrode, koje izvana stimuliraju mišiće, po nekim studijama pored bolova poboljšavaju i transport glukoze (preko transportera GLUT 1 i 4), što znači također općenito bolje održavanje vrijednosti šećera u krvi (s padom glikiranoga hemoglobina kao pokazateljem stabilizacije stanja). Terapija je bila namijenjena liječenju pacijenata u lječilištima, a

16

može se koristiti i kod sportaša, kao i za otklanjanje celulita i druge estetske korekcije – nas je, međutim, zanimala uporaba u medicini, prvenstveno glede oštećenja živaca i krvnih žila (dijabetička polineuropatija). Često primjećujemo da pacijent uđe u začarani krug: zbog oštećenja živaca slabi osjet, dolazi do ulceracija na stopalu koje se šire, pacijent još teže hoda, otekline i rana se povećavaju. Zbog slabe pokretljivosti manje se kreće, mišići oslabe, pa je posredna šteta napravljena i kad se bolest sanira. Nova HiToP terapija je izazov: smanuje bolnost pri oštećenju živca, a istodobno stimulacijama smanjuje oteklinu i jača mišiće nogu i stopala (mišići »rade« i u mirovanju). Naša iskustva u bolnici Topolšica: po primitku uređaja odabrali smo svega nekoliko pacijenata kojima nismo mogli pomoći. Izabrali smo protokol sličan laserskoj terapiji, što znači 20 do 30 tretmana. S iznimkom jedne pacijentice, svi su navodili ugodan osjećaj. Najveći uspjeh je bio postignut upravo kod pacijenta kod kojeg dosadašnja terapija nije bila uspješna. Gospodin je dijabetičar dugi niz godina (od 1993.), od 2001. se liječi inzulinskom terapijom, od 2004. ima dijagnosticirano oštećenje živaca na nogama, a od 2009. također i deformacije stopala (tip Charcot). Navodio je teške bolove i trnce, koji su se po redovnoj terapiji stimulacijama HiToP uređajem smanjili, također se smanjila otečenost noge i čak postigla stabiliziranost dijabetesa. Kako smo uređaj morali dati drugom pacijentu, stanje se nakon 6 mjeseci ponovno pogoršalo kako glede bolova tako i ponovne destabilizacije dijabetesa. U zaključku možemo ustanoviti da smo potvrdili informacije


dobivene iz literature (www.gbo-med.de/en/hightonetherapy). Nastavit ćemo s ovom vrstom terapije kako bi dijabetičari dobili dodatnu mogućnost za kvalitetniji život. U dosadašnjem liječenju u svrhu smanjenja bolova uzimaju jake lijekove. Rijetki imaju na raspolaganju kao mogućnost akupunkturu, isti problem je i upućivanje na fizioterapiju. Iako je dosadašnji način elektrostimulacije (TENS) također uspješan, najučinkovitiji je ako ga pacijent ima kod kuće i upotrebljava kontinuirano. Dojma smo da nova HiToP stimulacija ima veći učinak, prije svega i širi – nije ograničen isključivo na živčano vlakno. Iako mehanizam dovođenja kratkotrajnih impulsa različito visokih frekvencija nije posve jasan (prema literaturi djeluje preko malih C vlakana po teoriji »vrata« - The gate control theory), smanjuje nadraženost živčanih vlakana, a time i naš osjećaj boli. Istodobno, uz druge

učinke poboljšava prokrvljenost malih žila, a time i brže cijeljenje ulceracija. Također, čak (kako smo sami ustanovili) poboljšava stabiliziranje dijabetesa zbog smanjenog otpora na inzulin. Iako je naše istraživanje bilo kratko i kao takvo statistički neznačajno, možemo potvrditi da je visokofrekventna terapija neinvazivni i nefarmakološki način liječenja, koji ćemo razvijati i dalje u korist osoba oboljelih od dijabetesa. Detaljne informacije o uređaju, kupovini i načinima plaćanja možete pronaći na našem web shopu www.medicpro.hr ili na niže navedenim kontaktima. Ovlašteni zastupnik za Hrvatsku: Medicpro d.o.o., Dr. Rudolfa Horvata 48, 40000 Čakovec Tel: 040 314 407; e-mail: info@medicpro.hr

Usporedba TENS i HiToP terapije

Uređaj HiToP 191

Dijabetes www.dijabetes.hr

Damjan Justinek dr. med., dijabetolog, Bolnica Topolšica

17


Edukacijom do sigurna okružja u školi

Dženeta Čokić Kako bi cjelokupno školovanje djeteta sa šećernom bolešću, od početka do kraja, bilo uspješno i sigurno, nužna je informiranost i suradnja svih uključenih u obrazovni proces – od roditelja, preko samoga djeteta do cjelokupna školskoga osoblja te naravno i zdravstvenih radnika. Od velike je pomoći i Protokol o postupanju u školi s učenicima oboljelima od šećerne bolesti, koji nije obvezujući, a cilj mu je stvaranje smjernica za osiguravanje sigurne školske okoline kao i isticanje uloge škole i svih sudionika u procesu prevencije i intervencije u slučaju pojave hitnog stanja. Sadržava osnovne informacije o bolesti, definiranje postupaka, odnosno razine djelovanja kao i definiranje sudionika u provođenju postupaka. Uoči početka školske godine, u HSDU smo organizirali predavanje o pripremi djeteta sa šećernom bolešću za školu. Predavačica je bila Tatjana Petričević-Vidović, dr. med., spec. školske medicine, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu NZJZ dr. Andrija Štampar. Tema je, očekivano, zaintrigirala roditelje oboljelih prvašića, te nastavnike koji se u svome radu susreću s djecom sa šećernom bolešću. Čuli smo mnoštvo korisnih savjeta i roditeljima i nastavnicima kako djetetu olakšati školske dane i proces uklapanja u novu okolinu. Ono što je posebno dragocjeno svima koji su predavanju nazočili svakako je razmjena iskustava svih njih međusobno – i roditelja i nastavnika i predavačice-liječnice, jer su svi došli do nekih novih saznanja. To nam je svima pokazalo da je u praksi taj segment novih iskustvenih spoznaja vrlo važan.

Značajan događaj za dijete i obitelj Polazak u školu značajan je događaj u životu svakog djeteta, koje ondje usvaja nova pravila ponašanja, točnost, sjedenje na jednom mjestu, zadržavanje pozornosti tijekom određenog vremenskog razdoblja, primjerice školskog sata… Također, sa školovanjem započinje i proces razvoja odgovornosti, kao što su radne navike, obavljanje školskih i domaćih zadataka te provjera sposobnosti, socijalnih, emocionalnih i intelektualnih. Za obitelj, s druge strane, taj događaj donosi novu obiteljsku dinamiku, ali je moguća i pojava određenih briga i strahova vezanih uz nove okolnosti u djetetovu odrastanju.

18

Kako je školovanje dugotrajan proces, očekuje se da se tijekom njegova trajanja zadovolje djetetove primarne biološke potrebe, da se stvori osjećaj sigurnosti i prihvaćenosti od vršnjaka i učitelja, da dijete stekne samopoštovanje i samopouzdanje, da razvije sve svoje emocionalne, socijalne i kognitivne potencijale i slično. Istodobno, od onih koji s djecom rade očekuje se praćenje djetetova psihofizičkog stanja i uočavanje eventualnih promjena i potreba. Zahtjevan je to proces za svu djecu i mlade, a za one s kroničnom bolešću može biti još zahtjevniji. U Hrvatskoj je u prosjeku 10-15 posto djece oboljele od kroničnih bolesti, a po učestalosti su to alergije na inhalacijske i nutritivne alergene, astma, neurološka oboljenja (epilepsija), kardiovaskularne bolesti, bolesti senzornih organa te ostale kronične bolesti. Šećerna bolest godišnje zahvati od 100 do 120 djece u dobi do 14 godina. Na žalost, kronična bolest može uzrokovati negativne manifestacije u djeteta školarca, poput primjerice pretjerane ovisnosti o roditeljima, snižena samopouzdanja, socijalne izolacije, pseudozrelosti, anksioznosti i slično, a sve mogu pratiti češći izostanci s nastave, nuspojave lijekova te, u konačnici, raznolike teškoće tijekom školovanja i svladavanja nastavnog gradiva.

Potpora, edukacija i osamostaljivanje Takvu će učeniku, naravno, najviše pomoći roditelji i to na način da ga primjereno njegovoj dobi educiraju i s njime otvoreno razgovaraju o bolesti, budu mu potpora i pruže mu pomoć pri prorađivanju emocionalnih reakcija, kao i da ga pripreme na nove događaje, što polazak u školu zasigurno jest, te moguće reakcije okoline. Važno je postupno osamostaljivati dijete u vođenju brige o vlastitu zdravlju te ga poticati na što normalniji život, odrastanje i školovanje, uz igru i druženje, prihvaćanje odgovornosti i postavljanje granica te samostalnost u izvršavanju obveza. Dobra je regulacija kronične bolesti pa tako i dijabetesa posebice važna u vrijeme adolescencije kada se događa intenzivan rast te dolazi do tjelesnih i psihičkih specifičnosti kao i emocionalnih promjena. Na žalost, nastupanjem puberteta djeca su često sklona negiranju bolesti odnosno simptoma kako bi se uklopili. Sve to dovodi do neodgovarajućeg zbrinjavanja bolesti, a kada se još dogodi i prijelaz adultnom endokrinologu, čest je i izostanak s kontrolnih pregleda. Moguća je lošija kontrola bolesti i povećan rizik za


pojavu akutnih i kroničnih komplikacija. Od iznimna je značaja i suradnja sa školom u svim segmentima brige o djetetu za njegova boravka u obrazovnoj ustanovi. Pomoć je nužna i od strane struke te tako i zdravstveni radnici sudjeluju u procesu pružajući stručnu potporu samom djetetu ili adolescentu, ali i roditeljima i školskim djelatnicima. Škole su pak dužne stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika, brinuti o njihovoj sigurnosti, osigurati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju, brinuti o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati liječnike primarne zdravstvene zaštite i roditelje. Zbog svega toga potrebna je edukacija i suradnja s roditeljima te sa zdravstvenim sustavom, a korisno bi bilo i formiranje postupnika i individualnih zdravstvenih planova za svakog oboljelog učenika. Kod učenika oboljelih od šećerne bolesti javlja se povećan rizik za pojavu emocionalnih poteškoća, teškoća u regulaciji bolesti te obrazovnih teškoća. Stoga je osiguravanje sigurne okoline nužno, a može se postići usvajanjem određenih protokola. Potreba za njima proizlazi iz profesionalne obveze školskog liječnika, odgovornosti učitelja vezano uz praćenje psihofizičkog stanja učenika i obveze pružanja prve pomoći, odgovornosti roditelja te činjenice da je postojanje protokola i procedura važan čimbenik koji utječe na pripremljenost škole za slučaj hitnih situacija (posljednje je preuzeto iz American academy of Pediatrics, Counsil on School Health: Medical emergencies Occurring at School, Pediatrics, Oct. 2008, vol 122/iss. 4).

Protokol je pomoć, a ne obveza Jedan je takav protokol (Protokol o postupanju u školi s učenicima oboljelima od šećerne bolesti u izdanju Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskoga liječničkog zbora) nastao 2014. godine, a autorica mu je upravo dr. Petričević-Vidović. Proslijeđen je školama no nije obvezujući nego trenutačno služi kao pomoć za postupanje u školama. Cilj je protokola stvaranje smjernica za osiguravanje sigurne školske okoline kao i isticanje uloge škole i svih sudionika u procesu prevencije i intervencije u slučaju pojave hitnog stanja. Sadržava osnovne informacije o bolesti, definiranje postupaka, odnosno razine djelovanja kao i definiranje sudionika u provođenju postupaka. Ono na što je iznimno bitno obratiti pozornost tijekom djetetova boravka u školi jest kontrola čimbenika koji snižavaju razinu GUK-a kao što su inzulin i tjelesna aktivnost, te onih koji podižu razinu GUK-a kao što su obroci i stresne situacije.

Dijabetes www.dijabetes.hr

Tijekom razgovora nakon predavanja razmijenila su se brojna iskustva, a majke koje spremaju djecu za prvi razred imale su mnoštvo pitanja. Dr. Petričević-Vidović predstavila je sadržaj Protokola koji je, iako nije obvezujući, dobar vodič i pomoć učiteljima i nastavnicima kada u razredu imaju dijete sa šećernom bolešću. Ipak, u školama gdje ima djece sa šećernom bolešću korisna je edukacija učiteljskog vijeća jednom godišnje. U nižim razredima uglavnom sve funkcionira kako treba, a vezano uz strah učitelja u smislu kako reagirati, dr. Petričević-Vidović naglašava kako je uvijek bolje reagirati nego se dovesti u situaciju da dođe do ozbiljnijih situacija, a upravo za to nužne su edukacije. Katkada će učeniku sa šećernom bolešću zatrebati i psihološka potpora, jer su na žalost takva djeca sklonija anksioznodepresivnu ponašanju. No, kako je svako dijete pojedinac za sebe, i školsko mu osoblje treba posvetiti maksimalnu pažnju, potporu i pomoć, jednako je i sa djetetom s dijabetesom. Također, vrlo je važno osvijestiti i senzibilizirati i djetetove školske kolege. Osim upućenosti svih sudionika u problematiku, važna je i organizacija na praktičnoj razini – ima li u školi djece sa šećernom bolešću, nužno je u prostorima škole osigurati mjesta s određenim potrepštinama za pomoć, poput sokova, meda i slično, posebice u srednjim školama gdje nema kuhinje, kao što je to slučaj u osnovnim.

Važnost suradnje i komunikacije Kada su roditelji u pitanju, dr. Petričević-Vidović naglašava kako je od iznimne važnosti suradnja i komunikacija sa školom. Problemi često nastaju kod djece koja uđu u pubertet, kada se zbog nastojanja da se uklope u okolinu često ponašaju kao da im nije ništa, što može dovesti do ozbiljnih posljedica. U takvima, ali i drugim slučajevima nedoumice roditelja kako u djeteta razviti odgovornost primjerenu dobi, uvijek je dobro biti članom neke od brojnih udruga oboljelih od šećerne bolesti, gdje se mogu razmijeniti iskustva te dobiti korisni savjeti od osoba koje imaju slične probleme. Zaključak je kako se međusobnom suradnjom dolazi do najboljih rješenja i rezultata te da boravak djeteta sa šećernom bolešću u školi, uz potrebnu upućenost i educiranost svih sudionika u njegovu obrazovnom procesu, od školskoga osoblja do samoga djeteta i njegovih razrednih kolega, može i treba biti uspješno savladana prva prepreka u njegovu odrastanju, baš kao i svih drugih malih školaraca.

19


Roditelji i djeca na zajedničkoj edukaciji Dženeta Čokić

Dva dana edukacija za roditelje te učenja kroz igru i zabavu uz animatore za djecu u Tomislavovu domu na Sljemenu proletjela su u trenu. Zahvaljujemo svim sudionicima te se nadamo da ćemo se družiti i zajedno učiti i sljedeće godine. Edukativna radionica za roditelje i djecu oboljelu od šećerne bolesti je iza nas. Bila su to dva dana intenzivnih predavanja, učenja i novih spoznaja za roditelje, a za djecu igre i kreativnih radionica. Već je prvo predavanje prim. Lavinie La Graste Sabolić, dr. med. o tjelesnoj aktivnosti u djece i mladih oboljelih od šećerne bolesti izazvalo veliko zanimanje. Svima su, naravno, već od ranije poznate sve koristi od aktivna života i redovita bavljenja tjelovježbom u oboljelih od šećerne bolesti, no u konkretnim slučajevima uvijek se javljaju nedoumice. Tako su nakon samog predavanja uslijedila brojna pitanja roditelja, koji su željeli više znati o tome kako postupiti u stvarnim situacijama. Baš kao što je bilo i za očekivati, među djecom oboljelom od šećerne bolesti u nas je mnogo malih nogometaša, a kako se pokazalo, gotovo svaki od njih različito reagira na tjelesnu aktivnost. Sukus svih primjera bio bi da je, uz poštivanje općih smjernica i uputa kako se pripremati za tjelesnu aktivnost, od iznimne važnosti pratiti kod djeteta obrasce koji se pojavljuju tijekom i nakon vježbanja te se na taj način prilagođavati, jer je svaki slučaj jedinstven.

20

U potrazi za motivacijom Nakon zanimljiva razgovora i brojnih korisnih savjeta, uslijedilo je predavanje mr. Renate Cohe, prof. psih. pod nazivom „Dijabetes mog djeteta – moj veliki izazov“. Bila je to prigoda da kroz primjere iz prakse doznamo iz prve ruke s kakvim se problemima u svakodnevici susreću i djeca oboljela od šećerne bolesti i njihovi roditelji. Kod djece je, čuli smo iz primjera, problem katkada da i u godinama kada bi se očekivalo da su već spremna preuzeti dio odgovornosti za vlastitu bolest, naravno primjereno dobi, još uvijek to ne znaju te su na neki način bespomoćna. Najčešći je tomu razlog pretjerana ovisnost, odnosno oslanjanje na roditelje. S druge strane su pak djeca koja već i vrlo mlada preuzimaju dio odgovornosti. Kako smo doznali u kasnijem razgovoru, vrlo je važno djetetu dati do znanja da ga se ne gleda isključivo kroz prizmu njegove bolesti te uspostaviti međusobno povjerenje i dijalog. Biti, dakle, djetetu potpora, a ne netko tko ga stalno kontrolira. Postoji li problem u komunikaciji i odnosu, važno ga je osvijestiti, a onda se mnogo toga može promijeniti. Pauza za ručak proletjela je u iščekivanju motivacijskog predavanja odnosno radionice NLP majstorice i trenerice Ksenije Kolman Gorete, a na temu Ruku pod ruku s dijabetesom. Nakon što je nekolicina polaznika iznijela svoja iskustva u suočavanju


i snalaženju s dijabetesom svoga djeteta te očekivanja vezana uz radionicu, krenula je interakcija u smislu da svatko od nazočnih tijekom radionice pronađe vlastitu motivaciju s kojom će se lakše uhvatiti ‘ruku pod ruku’ s dijabetesom. Predavanje kao takvo bilo je poticaj, vrelo ideja roditeljima da sami nađu vlastiti motivacijski alat te ga primjene u vlastitom životu.

Šećer pod kontrolom Nakon kratke stanke uslijedilo je predavanje Mladena Grgurevića, dr. med. na temu Time in Range. Šira uporaba novih tehnoloških rješenja, prije svega sustava za kontinuirano praćenje glukoze (eng. continuos glucose monitoring, CGM), omogućava bolji uvid u hipo i hiperglikemije te poboljšava spoznaju o nedostacima HbA1c. Sustavi za CGM, mjereći razinu glukoze u međustaničnoj tekućini svakih nekoliko minuta, omogućuju izračun tzv. Time in range (TIR) koji se nameće kao novi parametar kvalitete glukoregulacije. TIR nedvojbeno nudi kvalitetniji uvid u kretanja glukoze odnosno glukovarijabilnost bolesnika sa šećernom bolešću te omogućuje praćenje i usporedbu kvalitete glukoregulacije kako u kraćem, tako i dužem vremenskom razdoblju. Polaznike je zanimalo što je s kontradiktornim iskustvima osoba koje koriste FreeStyle Libre sustav za praćenje glukoze te smo doznali da suvremeni senzori imaju mana, ali su prednosti veće od nedostataka. Uz korištenje senzora ostvaruje se bolja regulacija bolesti, a time i bolja kvaliteta života. Drugi je dan započeo zanimljivim predavanjem Zrinke Šmuljić, mag. nutr. pod nazivom „Je li naš strah od ugljikohidrata opravdan?“. Ponovno se pokazalo kako polaznike najviše zanimaju praktični podaci i savjeti koji će im koristiti u svakodnevnom što boljem nošenju s bolešću i njezinoj što kvalitetnijoj kontroli. Vrsta hrane, količina, preporučene namirnice, one koje treba izbjegavati… Sve se to nameće kao uvijek atraktivna tema, koja ne zanima samo oboljele od šećerne bolesti nego i sve one koji Dijabetes www.dijabetes.hr

žele usvojiti zdrave životne navike među kojima je svakako i zdrava prehrana. Još su jednom predstavljeni recepti za zdravi doručak, zdravi zobeni kruh te zdrave muffine koje će, nadamo se, polaznici svakako prvom prigodom isprobati.

I djeca su bila aktivna Potom su istodobno održani predavanje Tatjane PetričevićVidović, dr. med. o pripremi djeteta sa šećernom bolešću za školu (za roditelje) te radionica mr. Renate Cohe pod nazivom „Ja i moja šećerna bolest“ (za djecu). Predavanje dr. Petričević – Vidović izazvalo je veliko zanimanje roditelja koji su bili veoma zainteresirani za Protokol o postupanju u školi s učenicima oboljelima od šećerne bolesti, kojega je sastavila upravo naša predavačica. Iako trenutačno nije obvezujući, služi kao dobrodošla pomoć i smjernica svima koji sudjeluju u obrazovnom procesu djece oboljele od šećerne bolesti. U isto vrijeme djeca su bila na radionici s mr. Cohom gdje su praktično učili o tome kako se nositi sa šećernom bolešću. Uz njih su, kao i za vrijeme svih predavanja i aktivnosti koje smo imali tijekom dva dana na Sljemenu, bili animatori Iva i Dominik te, naravno, naša Sandra koja je uspješno vodila brigu o svemu, od toga treba li kome od djece izmjeriti šećer do vremena predviđenog za užinu. Nadamo se da su svi polaznici zadovoljni te da ćemo se ponovno uspješno družiti i naredne godine. Ovim putem još jednom zahvaljujemo svima, vrhunskim predavačima, hrabrim roditeljima i još hrabrijim klincima koji se zahvaljujući i ovakvim radionicama gdje stječu nova saznanja i razmjenjuju dragocjena iskustva, vjerujemo, lakše nose s dijabetesom u obitelji. Zahvaljujemo još jednom i Gradu Zagrebu te tvrtkama Kandit, Abbott Laboratories, Medilab One i Roche, koji su nas podržali i omogućili da se Edukativna radionica za roditelje i djecu oboljelu od šećerne bolesti održi i ove godine.

21


Druženje, učenje i razmjena iskustava HSDU

Treća po redu Edukativna radionica za osobe sa šećernom bolešću tip 2, koja se i ove godine održala na Sljemenu, izazvala je veliko zanimanje i pokazala da su takva događanja iznimno potrebna i korisna. Dragocjene su bile sve informacije koje su polaznici dobili na predavanjima vrhunskih stručnjaka iz različitih područja povezanih sa šećernom bolešću, ali za njih jednaku vrijednost imaju i zajednička druženja te razmjena iskustava, što im je velika potpora u vlastitom suočavanju i nošenju s bolešću. Edukativna radionica za osobe sa šećernom bolešću tip 2 već se treću godinu za redom održava u hotelu Tomislavov dom na Sljemenu. Kao i svake godine, i ove su članovi naših udruga pokazali veliko zanimanje za sudjelovanje te stjecanje novih znanja. Predavanja su bila vrlo raznolika, a velik su interes polaznici pokazali i za izravnu komunikaciju s predavačima, odnosno postavljanje konkretnih pitanja o svojim problemima nakon samih izlaganja, jer su tu iz prve ruke, od vrhunskih stručnjaka, mogli dobiti odgovore. Održavanje ovakvog oblika edukacije i ovaj put se pokazao

22

potrebnim jer se na jednom mjestu moglo čuti i naučiti o mnogim područjima koja su sastavni dio liječenja šećerne bolesti, dobiti nove informacije kroz laicima prilagođen pristup svih predavača. Sudionici radionice su, osim zanimanja za predavanja, pokazali i visoku razinu znanja o svojoj bolesti te svijest o mogućim komplikacijama. Kako su polaznici u pravilu bili članovi udruga, još jednom se potvrdila važnost postojanja udruga oboljelih od šećerne bolesti, jer su osobe koje su im članovi motiviranije, više znaju i lakše se suočavaju sa svim problemima koje dijabetes nosi.

Tehnološke novosti Radionicu je u četvrtak navečer otvorilo predavanje Neve Brkljačić, dr. med., koja je održala predavanje na temu Kardiovaskularne bolesti kod osoba sa šećernom bolešću, netom prije održano u našem Savezu. Kako je tema svima zanimljiva, a šećerna je bolest jedan od važnih faktora rizika za obolijevanje, uslijedila su brojna pitanja nazočnih polaznika, a doktorica je još dosta dugo nakon predavanja ostala razgovarati sa zainteresiranima. Petak je započeo predavanjem Damjana Justineka, dr. med. iz Slovenije, koji je govorio o polineuropatiji i olakšavanju


simptoma polineuropatije elektrostimulatorom HiToP. Riječ je o uređaju koji visokofrekventnom energijom omogućava pacijentima da se osjećaju bolje, ne samo kada je u pitanju bol i bolest, nego općenito. Prema nekim studijama, uređaj djeluje i na transport glukoze, što može utjecati na bolje održavanje razina šećera u krvi. Zainteresirani polaznici uređaj su mogli i isprobati. Nakon toga je Marko Mitrić iz tvrtke Sandoz predstavio mobilnu aplikaciju Terappia, koja je već na našem Kongresu u Tučepima u travnju ove godine izazvala prilično zanimanje. Ona je zapravo pomoć pacijentu, kojega podsjeća kada i u kojoj dozi je potrebno uzeti lijek. Aplikacija se pokazala kao vrlo korisno pomagalo omogućeno suvremenom tehnologijom. Uslijedilo je predstavljanje S7 EasySense CGM sustava za kontinuirano mjerenje glukoze kojega je održao Senad Mešković, dr. med., ispred tvrtke Bauerfeind. Radi se o uređaju koji omogućava kontinuirano praćenje glikemije, a za sada je jedini u RH koji je dostupan u slobodnoj prodaji, što i onima koji nemaju pravo na CGM sustav preko HZZO-a, prvenstveno osobama sa šećernom bolešću tip 2, omogućava da ga nabave.

Praktično o komplikacijama Anica Badanjak, dr. med., govorila je o dijabetičkoj nefropatiji. Riječ je o kroničnoj komplikaciji šećerne bolesti, koja nastaje kao posljedica oštećenja malih krvnih žila i vodeći je uzrok kronične bubrežne bolesti. Oko 25-40% oboljelih od šećerne bolesti tip 1 i 2 razvije bubrežnu bolest. Šećerna bolest je najčešći uzrok terminalnog zatajenja bubrega u mnogim razvijenim zemljama te značajno povećava rizik od srčanožilnih bolesti. Kako bi spriječili ili odgodili nastanak dijabetičke nefropatije, potrebno je održavati najniže sigurne vrijednosti šećera u krvi, uzimati odgovarajuću terapiju, regulirati krvni tlak i masnoće u krvi, pridržavati se preporuka pravilne prehrane te prestati pušiti. Uz odgovarajuću edukaciju, suradnju dijabetologa, nefrologa, medicinskih sestara i nutricionista, život oboljelih od šećerne bolesti s bubrežnim oboljenjem može biti puno kvalitetniji i duži. Ni o dijabetičkom stopalu nikada dosta podsjetnika, pokazalo je to i sljedeće predavanje dr. Badanjak na Sljemenu, baš kao što pokazuju i njezina vrlo posjećena predavanja koja se diljem Hrvatske, u organizaciji HSDU-a i lokalnih udruga, održavaju od proljeća u sklopu našega novog projekta Ciklus predavanja o dijabetičkom stopalu. Ključno je na vrijeme otkriti stopala s povećanim rizikom, jer je pravodobnom intervencijom moguće spriječiti 49-85% amputacija stopala povezanih s dijabetesom. Slijedom toga, veliko zanimanje polaznici su pokazali i za praktičan primjer pregleda stopala. Naime, dr. Badanjak je na sudioniku radionice-volonteru pokazala kako izgleda pregled stopala kod osobe sa šećernom bolešću, što se sve treba pregledati i na što svaki oboljeli treba obratiti pozornost kako ne bi došlo do komplikacija, odnosno što treba činiti kada one ipak nastupe. U subotu je dan započeo predavanjem dr. sc. Tomislava Božeka, dr. med., koji je govorio o novim strategijama u liječenju osoba sa šećernom bolešću tip 2. Takve teme uvijek izazovu veliku pozornost, baš kao i psihološki pristup oboljelima. Tako je o prilagodbi na život s dijabetesom govorila dr. sc. Marina Grubić. Jasno je da je svim kroničnim bolesnicima uvijek korisno poslušati kako se lakše nositi s dijagnozom te kako pristupiti svojoj bolesti da bi ona što manje utjecala na kvalitetu života općenito.

Dijabetes www.dijabetes.hr

O prehrani i hipoglikemiji Potom smo se opet vratili na dijabetičko stopalo, jer je Vilma Kolarić, dipl. med. techn., polaznike uputila na način kako obaviti samopregled stopala. Ponovno, praktično i stoga vrlo korisno predavanje koje je izazvalo veliko zanimanje prisutnih. Josipa Matanić, mag. nutr., nastavila je naš treći edukativni dan predavanjem o tome kako prilagoditi jelovnik kod šećerne bolesti i komplikacija u svakodnevnom životu. Zdrava prehrana, koja je zapravo po sebi i prehrana dijabetičkih bolesnika, jedan je od temelja kontrole šećerne bolesti. Iako već svi mnogo znamo o tome kako zdravo jesti, zanimljivo je čuti konkretne upute o tome kako prehranu prilagoditi određenim zdravstvenim tegobama. Bilo je riječi o 3D kod liječenja šećerne bolesti, što se odnosi na prehranu, svakodnevno vježbanje i uzimanje lijekova. Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Europi, a utvrđeno je da prehrambeni čimbenici najviše doprinose smrtnosti u svim dobnim skupinama i spolovima. Mnogo je zanimanja bilo na temu skrivenih šećera u hrani te važnosti čitanja deklaracija na proizvodima, a prikazane su i upute za sastavljanje jelovnika kao i primjeri jelovnika po obrocima. Potom je doc. dr. sc. Spomenka Ljubić, dr. med., govorila o hipoglikemiji kao velikom problemu s kojim se osobe oboljele od šećerne bolesti susreću. Kako nastaje, koji su njezini simptomi i znakovi te kako si pomoći u slučaju hipoglikemije, sve su to informacije koje izazivaju veliko zanimanje polaznika naših radionica. U nedjelju, posljednjega dana naše četverodnevne radionice, odslušali smo predavanje Ive Smiljan Benko, bacc. med. techn., koja se usmjerila na praktični pristup rješavanju podološke problematike dijabetičara. Podologija se bavi dijagnostikom, prevencijom i liječenjem bolesti stopala. Brine o kostima, mišićima, zglobovima, koži i noktima zdravih i bolesnih stopala. U njezinu domenu, među ostalim, spada i liječenje dijabetičkog stopala.

Dijabetes i oko Našu je radionicu svojim predavanjem na temu Dijabetes i oko nastavio doc. dr. sc. Ratimir Lazić. Povezanost dijabetesa i vida je nedvojbena, te je ta bolest vodeći uzrok sljepoće i lošeg vida u svijetu. Zbog toga je vrlo važno da svaka osoba koja ima dijabetes jednom godišnje obavi pregled očiju sa širenjem zjenica bez obzira postoje li problemi s vidom ili ne. O danas standardnom i najmodernijem načinu liječenja dijabetičkog makularnog edema, odnosno intravitrealnim injekcijama iz grupe lijekova antiVEGF, u zaključnom predavanju govorio je Stefan Mladenovski, dr. med. Polaznici naše četverodnevne Edukacijske radionice za osobe sa šećernom bolešću tip 2 bili su vrlo zadovoljni temama koje smo pokrili u bogatom programu, ali i vrhunskim predavačima s kojima su mogli izravno komunicirati i doznati sve što ih zanima ili riješiti eventualne nedoumice. Naravno, bilo je vremena i za odmor i uživanje, pa su tako sudionici radionice iskoristili blagodati lijepog vremena koje nas je pratilo veći dio boravka na Sljemenu te su slobodne trenutke iskoristili za druženja i međusobnu razmjenu iskustava te šetnje, čime su pokazali svjesnost o važnosti tjelesne aktivnosti u liječenju šećerne bolesti. Zahvaljujemo svim polaznicima, predavačima kao i tvrtkama Boehringer Ingelheim Zagreb, Novo Nordisk Hrvatska, Medicpro, Sandoz i Bauerfeind koje su nam pomogle da se radionica održi i ovoga puta. Nadamo se druženju i dogodine!

23


24


01/55 30 503

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) nastavlja s provedbom projekta Halo, halo – Info telefon HSDU-a. Zvati možete u našem uobičajenom terminu - srijedom od 16.30 do 18.30 sati - te se veselimo vašim pozivima i novim upitima! Podsjećamo da je HSDU ovu posebnu telefonsku liniju uveo kao dodatnu pomoć i savjetovanje za osobe sa šećernom bolešću, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje, te sve ostale koji se suočavaju ili žive sa šećernom bolešću.

Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr i na facebooku, a informaciju možete dobiti i na broj telefona 01/4847807.

Iz tjedna u tjedan, svake srijede na našoj liniji gostujući stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja i pomažu vam u rješavanju problema. Na Info telefonu gostuju stručnjaci raznih profila: liječnici specijalisti (dijabetolog, neurolog), specijalist pedijatar, pravnici (specijalizirani za prava pacijenta), nutricionist (specijalist za prehranu), koji odgovaraju na sve vaše upite. HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od šećerne bolesti kao i svim osobama povezanima s njima, te vas potičemo da zovete i razgovarate s našim stručnjacima o svemu što vas zanima. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite nam. Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima.

Svake srijede pozivom na broj 01 55 30 503 od 16:30 do 18:30 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/ stručnjakinjom

Dijabetes www.dijabetes.hr

Veselimo se Vašim novim pitanjima!

25


Namirnice zdrave za srce u prehrani kod dijabetesa tip 2 Ako unosite previše kalorija ili masnoća, glukoza u krvi može doseći nezdravu razinu. S vremenom, to može prouzročiti dugoročne komplikacije, uključujući i srčana oboljenja. Srčana oboljenja su vodeći uzrok smrti u SAD. Kako navode Centri za kontrolu i prevenciju bolesti, gotovo 7 od 10 ljudi s dijabetesom, koji su stariji od 65 godina, umire od bolesti srca. Stoga je tako važno držati razinu glukoze u krvi unutar željenog raspona. Kako bi se to ostvarilo, treba izabirati namirnice zdrave za srce. Možda će biti potrebno smanjiti i prekomjernu težinu. Dijetetičar vam može pomoći sastaviti novu vrstu prehrane koja se temelji na vašim zdravstvenim potrebama, ali sljedeći savjeti će vam olakšati da krenete prema zadanom cilju.

Koje su namirnice ‘zdrave za srce’? Namirnice zdrave za srce pridonose smanjenju rizika od srčanih oboljenja u budućnosti. One to čine tako što smanjuju krvni tlak, sveukupni kolesterol, LDL - (loši) kolesterol, trigliceride i razinu šećera natašte. Te namirnice također mogu sadržavati visoke razine antioksidansa. Oni štite od oksidacijskog stresa i upala koje doprinose razvoju srčanih oboljenja. Općenito, ‘zdravo za srce’ znači: • s niskim udjelom natrija/soli • s niskim kolesterolom • bogato vlaknima • s niskim udjelom zasićenih masnoća • bez transmasnih kiselina • s visokim udjelom antioksidansa, vitamina i minerala

Lisnato zeleno povrće Lisnato zeleno povrće poput špinata, kelja, zelene salate i raštike ima malo kalorija, a bogato je hranjivim tvarima poput vitamina A, C, E, K i magnezija. Ovo povrće možete dodati u bilo koju salatu. Kao poslasticu koja je zdrava za srce možete isprobati roladice od špinata s portala Diabetes Strong.

Riba hladnih voda Određene vrste riba iz hladnih voda su bogate omega-3 masnim kiselinama. Tu spadaju losos, tuna, sardine, skuše i pastrve. Omega-3 masne kiseline unaprjeđuju zdravlje srca tako što smanjuju masnoće zvane trigliceridi u krvi. Možete pronaći brojne riblje recepte za zdravlje srca na internetu, poput lososa s medom, vinskim octom i senfom na portalu OnTrack Diabetes.

Orašasti plodovi Orašasti plodovi su bogati mastima, vitaminima i mineralima koji su zdravi za srce. Možete obogatiti svoju prehranu orasima, pekan orasima, kikirikijem, bademima te australskim (makadamija) i brazilskim orasima. Cilj neka vam bude oko pet porcija orašastih plodova tjedno. Jedna porcija je otprilike 30 grama. Pouzdane studije pokazuju da je uzimanje oko 5 porcija orašastih plodova tjedno značajno povezano s smanjenim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja. Orašasti plodovi su, međutim, bogati kalorijama, pa je potrebno prethodno odmjeriti porcije. Jedna porcija ima oko 24 badema, 12 makadamija oraščića ili 35 kikirikija.

Maslinovo ulje Razmislite o tome da zamijenite zasićene masti i trans masne kiseline zdravijim nezasićenim mastima poput maslinovog ulja. Maslinovo ulje je bogato i antioksidansima pa može imati protuupalni učinak što je dobro za zdravlje srca i one koji žive s dijabetesom. Maslinovo ulje je visoko otporno na zagrijavanje i izvrsno za kuhanje, te se može koristiti na mnogo raznih načina.

Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti Za međuobroke radije uzmite nemasni jogurt ili svježi sir umjesto punomasnih proizvoda. Pokušajte izbjegavati zaslađeni ili aromatizirani jogurt jer on često sadrži veliku količinu šećera. Radije uzmite obični jogurt. Jedna inačica međuobroka je


nemasni grčki jogurt s dodatkom bobičastog voća. Borovnice, maline i kupine su bogate antioksidansima, a siromašne šećerom.

Zob i cjelovite žitarice Ako imate dijabetes tipa 2, vrijeme je da izbacite bijeli kruh iz prehrane. Razmislite radije o kupovini integralnog kruha, tjestenine i smeđe riže. U usporedbi s rafiniranim žitaricama, cjelovite žitarice imaju više vlakana. Ona vam mogu pomoći smanjiti kolesterol, sniziti krvni tlak te tako smanjiti cjelokupan rizik od srčanih oboljenja. Zobene pahuljice su odličan izbor za doručak. Ako želite isprobati nešto novo, isprobajte recepte koji uključuju pir, kvinoju ili ječam cjelovitog zrna.

Avokado Avokado je odličan izvor mononezasićenih masti, koje su povezane s niskim stupnjem srčanih oboljenja. Možete jednostavno namazati avokado na integralni tost i politi ga maslinovim uljem i malo začiniti solju i paprom. Isto tako možete pripremati razna jela s avokadom poput ukusnih purećih pljeskavica s avokadom.

Povrće bez škroba Povrće bi trebalo sačinjavati veliki dio vaše nove prehrane zdrave za srce. Ono je bogato vlaknima i vitaminima a siromašno kalorijama, kolesterolom i ugljikohidratima. Crveno, žuto i narančasto povrće poput mrkve, batata, paprike i tikve bogat je izvor antioksidansa i vitamina. Prutići od brokule i mrkve s humusom odličan su međuobrok bogat vitaminima i mineralima.

Grahorice Grah, leća i slanutak su bogati vlaknima i imaju nizak glikemijski indeks. U studiji iz 2012. znanstvenici su pratili oboljele od dijabetesa koji su jeli jednu šalicu mahunarki dnevno, tijekom tri mjeseca. Otkrili su da su ti ljudi imali znatnije smanjenje vrijednosti HbA1c i sistoličkog krvnog tlaka nego oboljeli od dijabetesa koji nisu dodavali mahunarke u svoju prehranu. Grahorice se lako mogu dodati juhama, složencima, čilijima, salatama ili umacima. Ako kupujete konzervirane grahorice, potražite one s niskim udjelom natrija.

Bilje i začini Bilje i začini daju hrani okus bez dodavanja nezdravih razina natrija. Prehrana siromašna natrijem je važna kako biste držali krvni tlak pod kontrolom. Perzijski gulaš, na primjer, sa svježim biljem, očarat će vaše okusne pupoljke i bez dodavanja soli. Počnite čitati etikete na hrani kako biste bili sigurni da vaš unos soli ne prelazi 2300 miligrama dnevno. Idealno bi bilo ne prelaziti 1500 mg natrija dnevno. Za još jedan popularni začin, cimet, pokazalo se da povećava osjetljivost na inzulin i smanjuje šećer u krvi. Isprobajte zobene pahuljice ili jogurt posut cimetom kako biste s malo truda doprinijeli zdravlju srca.

Zapamtite Ako imate dijabetes tipa 2, dobro bi bilo uključiti ove namirnice u prehranu kako biste spriječili razvoj srčanih bolesti. Vaš tim za dijabetes ili dijetetičar mogu vam dati više informacija o veličini porcija i planiranju obroka kako bi vas uputili u životne navike važne za zdravlje srca. Preuzeto s: https://www.healthline.com

27


Mediteranska prehrana za zdravo srce Eva Pavić, mag. spec. dipl. ing. preh. tehnologije Rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC Zagreb Mediteranska prehrana temelji se na specifičnim namirnicama i receptima mediteranskog stila. To je zdrav i ukusan način prehrane, a kako se ne izbacuje niti jedna skupina namirnica, vrlo je lako pridržavati ga se. Svaka od namirnica izvor je određenih hranjivih tvari, a najznačajnije pozitivno djelovanje pokazuju ako se konzumiraju kao mediteranska dijeta u cjelini, a ne svaka zasebno. Razlog tome je sinergističko djelovanje, odnosno međusobna interakcija različitih nutrijenata iz hrane čije je združeno djelovanje efikasnije nego pojedinačno. Vrhunski stručnjaci u području nutricionizma, prehrane, pretilosti, psihologije hrane i različitih kroničnih bolesti ocijenili su mediteransku dijetu kao uravnotežen način prehrane koji zadovoljava preporuke za unos svih makronutrijenata i mikronutrijenata te je ova dijeta proglašena najboljom u 2018. godini (www.usnews.com). Vrednovana je 41 dijeta na temelju nekoliko kriterija: 1) koliko ju je jednostavno slijediti, 2) mogućnost dugoročnog održavanja tjelesne mase pridržavajući

28

se određene dijete, 3) nutritivna kvaliteta, 4) sigurnost dijete, 5) sposobnost dijete da prevenira/liječi dijabetes/bolesti srca. U skladu s tim, složili su listu na čijem se vrhu nalaze one dijete/ načini prehrane koji će vam omogućiti odgovarajući nutritivni status, zdravlje, a uz to su ukusne te praktične za pripremu, dok se na dnu nalaze dijete koje izbacuju neke namirnice ili čak cijelu skupinu istih te sadrže hranu koju nije jednostavno pripremiti.

Prestižna UNESCO lista Mediteranski način prehrane dio je naše kulture življenja i tradicije, čime smo stekli pravo upisa u UNESCO-ovu reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine uz Španjolsku, Grčku, Italiju, Portugal, Cipar i Maroko. Mediteranska dijeta zapravo predstavlja aktivan stil života, koji karakterizira prehrana s niskim udjelom crvenog mesa, šećera i zasićenih masnoća te bogata orašastim plodovima, svježim sezonskim voćem i povrćem.


Prednosti mediteranske prehrane

Sažetak

Dokazano je da tradicionalna mediteranska prehrana utječe na brojne zdravstvene pogodnosti i to zdravlje kardiovaskularnog i živčanog sustava, prevenciju i regulaciju dijabetesa, prevenciju karcinoma te Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Američke prehrambene smjernice preporučuju mediteransku prehranu kao način prehrane koji može pomoći u promicanju zdravlja i sprječavanju bolesti.

Mediteranska prehrana je zdrav i ukusan način prehrane. Budući da ovaj način prehrane ne izbacuje niti jednu skupinu namirnica, vrlo je lako pridržavati ga se. Svaka od navedenih namirnica izvor je određenih hranjivih tvari, a najznačajnije pozitivno djelovanje pokazuju ako se konzumiraju kao mediteranska dijeta u cjelini, a ne svaka zasebno. Razlog tome je sinergističko djelovanje, odnosno međusobna interakcija različitih nutrijenata iz hrane čije je združeno djelovanje efikasnije nego pojedinačno. Osjet gladi također ne bi trebao biti problem jer mediteranska dijeta obiluje vlaknima i cjelovitim žitaricama koje će vas držati sitima. Ta činjenica pružit će vam i psihičko zadovoljstvo što je također od velike važnosti; nećete osjećati glad, a pri tome ćete biti zadovoljni jer se pravilno hranite i pridržavate plana prehrane.

Ključne komponente mediteranske prehrane • Bazirajte prehranu na hrani biljnog podrijetla, kao što su voće i povrće, cjelovite žitarice, mahunarke i orašasti plodovi Zamijenite maslac maslinovim uljem • Za okus hrane umjesto soli koristite biljne začine • Ograničite unos crvenog mesa na nekoliko puta mjesečno • Jedite ribu i perad najmanje dva puta tjedno • Konzumirajte crno vino u umjerenim količinama (1 čaša • dnevno) Budite tjelesno aktivni •

Odaberite zdravije izvore masti Mediteranska prehrana se ne temelji na ograničavanju ukupne konzumacije masti, nego na odabiru zdravijih vrsta masti. Preporučuje se ograničiti zasićene i trans masti koje mogu uzrokovati srčanožilne bolesti. Glavni izvor masti u mediteranskoj prehrani je maslinovo ulje koje se uglavnom sastoji od mononezasićenih masnih kiselina – koje mogu pomoći u smanjenju lošeg kolesterola (LDL). Ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje (kao najmanje rafinirani oblici) sadrže najviše antioksidansa. Neki orašasti plodovi sadrže linolensku kiselinu (vrsta omega-3 masnih kiselina). Omega-3 masne kiseline snižavaju razinu triglicerida, smanjuju zgrušavanje krvi, reguliraju krvni tlak te su povezane sa smanjenom učestalošću srčanog udara. Masna riba – kao što su štuka, pastrva, haringa, sardine, manje tune i losos – su dobar izvor omega-3 masnih kiselina. U mediteranskoj prehrani riba se konzumira redovito.

Vino Zdravstveni učinci alkohola raspravljani su dugi niz godina, a neki liječnici nerado potiču temu alkohola radi zdravstvenih posljedica prekomjerne konzumacije. Međutim, konzumacija alkohola u umjerenim količinama povezana je sa smanjenim rizikom od srčanožilnih bolesti. Mediteranska prehrana uključuje umjerenu količinu crnog vina. To znači 150 ml crnog vina za žene i muškarce starije od 65 godina te 300 ml dnevno za mlađe muškarce. Ta količina vina neće uzrokovati zdravstvene probleme. Dijabetes www.dijabetes.hr

Kako započeti? • Jedite više voća i povrća, a prerađene žitarice zamijenite cjelovitim. U većinu obroka pokušajte dodati svježu hranu biljnog podrijetla ili je minimalno obradite. Voće i povrće uključite u svaki obrok, čak i kao grickalice. Zamijenite običan kruh integralnim kruhom sa žitaricama. Kao grickalice uzmite male mrkvice illi ih narežite na štapiće, jabuke ili bademe. Voćne salate su odličan izbor! • Odaberite orašaste plodove – dobar su izvor vlakana, proteina i zdravih masti. Dobro je u torbu ubaciti bademe, indijske oraščiće, pistacije i orahe za brzi međuobrok. • U kruh možete umiješati nasjeckane sezamove i lanene sjemenke. • Pokušajte zamijeniti maslac maslinovim uljem – možete ga koristiti za salate, tjestenine, kruh, čak i zdrave slastice. • Koristite biljne začine koji čine hranu ukusnom, pa je time možete i manje soliti. • Jedite ribu barem dva puta tjedno. Svježa ili smrznuta: tuna, losos, pastrva, skuša ili srdelice su zdravi izbor. Pecite je na roštilju ili na roštilj-tavi za bolji okus. Izbjegavajte pohanu i prženu ribu! • Ograničite crveno meso na nekoliko puta mjesečno. Zamijenite ga bijelim mesom peradi ili ribom. Kada konzumirate crveno meso neka ono bude veličine dlana i debljine špila karata. Također izbjegavajte kobasice, slaninu i druge masne mesne prerađevine. • Odaberite mliječne proizvode s manjim udjelom masti. Dobar izbor je djelomično obrano mlijeko, niskomasni jogurt i svježi posni sir. Preuzeto s https://www.svkatarina.hr

29


Prehrana zimi: Neki to vole vruće Snježana Gaćina, dipl. med. techn. KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac

30


Stigla je zima i sve divote koje je čine prekrasnom: hladnoća, snijeg, inje, blagdani, druženje i naravno, dobra hrana! Ta divna zima s dva lica, onim opakim koje nam može nauditi ako se okrene protiv nas i onim idiličnim ako smo na sigurnom. Da bismo u miru uživali u čarima zime, treba se dobro za nju pripremiti. Hladno vrijeme i niske temperature povećavaju potrebe za energijom, zbog čega se uobičajeno jede hrana koja ima potencijal zagrijati tijelo (i um) i tako stvoriti osjećaj ugode. Potencijalni problem vezan uz dobru regulaciju glikemije zimi kod osoba sa šećernom bolešću mogli bi predstavljati: • sezona prehlada, • stresno razdoblje blagdana i • obilje masne i teške hrane na svakom koraku. Optimalan unos ugljikohidrata, masti i bjelančevina te vitamina i minerala osigurava dobru pretpostavku za normalno funkcioniranje imunološkog sustava osoba sa šećernom bolešću.

Kiselo povrće, kao što su zelje i repa, neizostavna je zimska hrana i bogat izvor C vitamina. To prekrasno fermentirano povrće potiče probavu i detoksikaciju. Korjenasto i glavičasto povrće (luk, kelj, brokula, cvjetača, crna rotkva, cikla) dostupno je zimi, bogato C i A vitaminom te beta karotenom, a dobar je izvor kalija, kalcija, magnezija i fosfora. Ispecite ciklu u foliji na 180ºC, narežite na kockice i ubacite u mekanu endiviju te pospite mrvicama kozjeg sira. Zimska bundeva prava je zimska hrana i poslastica naših baka, danas nepravedno zapostavljena. Obilata je B1, B3, B6, pantotenskom kiselinom, folnom kiselinom karotenoidima, omega 3 masnim kiselinama i antioksidansima koji usporavaju starenje i propadanje stanica. Bundeva je u nekoliko studija uvrštena među najzdravije namirnice u prehrani osoba koje boluju od šećerne bolesti, kao i za prevenciju šećerne bolesti.

Temelj prehrane koja može pridonijeti boljem imunom odgovoru predstavljaju žitarice i proizvodi od pšenice, zobi, ječma i raži. Te su žitarice, osobito ako se koriste u integralnom obliku, bogat izvor energije i biljnih vlakana koji dokazano imaju povoljan učinak na glikemiju. Osim toga, odličan su izvor vitamina B kompleksa i minerala: mangana, selena, fosfora, magnezija, cinka i kalija. Heljda je prava zimska žitarica, nepravedno zapostavljena, korisna za pripravu žganaca, tjestenine te ukusne heljdine kaše. Proso se odlično slaže s toplim varivima od povrća i mesa, ali je i dobra podloga za hladne salate. Pseudožitarice kvinoja i amarant vrlo su ukusne i imaju nježno orašasti okus zbog čega su dobar dodatak hladnim salatama i desertima. U nedostatku vremena koristite bulgur i kuskus – zrnca je dovoljno preliti vrućom vodom, dodati malo soli i maslinova ulja (ili kiselog vrhnja) i ukusan hranjivi prilog uz povrće, meso ili ribu pripravan je bez kuhanja (za petnaestak minuta). Pripremljena hladna zrnca dobar su dodatak salatama. Mahunarke (grah, soja, suhi grašak, slanutak) su temeljna zimska hrana niskog glikemijskog indeksa i bogata biljnim vlaknima.

Dijabetes www.dijabetes.hr

Zimi je na raspolaganju malo zimskog voća, uglavnom citrusnoga, koje je bogato vitaminima, ali i mirisima toplih kuhinja u kojima se čekaju blagdani. S obzirom na to da je to voće hladno, poželjnije ga je koristiti kao dodatak toplim napitcima. Češnjak je pravi zimski začin koji oplemenjuje zimsku hranu i kojem se pripisuje čudotvornost koju potvrđuje njegovih oko dvjesto aktivnih supstanci. Ne zaboravite hidrataciju zimi! Neka to bude voda. Ako ste izloženi hladnoći, nosite sa sobom termosicu s toplim čajem ili juhom. Na ekstremnoj hladnoći izbjegavajte kofein jer on potiče mokrenje i gubitak vode, steže kapilare i tako dovodi do pothlađivanja. Upotreba alkohola zimi vrlo je opasna za osobe sa šećernom bolešću jer osim poznatog učinka na glikemiju, nasuprot uobičajenom mišljenju, može dovesti do pothlađivanja. Naime, alkohol širi krvne žile, priječi drhtanje na ekstremnoj hladnoći i tako zaustavlja prirodni obrambeni sustav protiv pothlađivanja. Prije nego se prepustite uživanju u bogatoj zimsko-blagdanskoj trpezi, evo nekoliko pravila: • ne zaboravite samokontrolu, • ostanite aktivni, • to će vas zagrijati, • povećat će osjetljivost na inzulin, • otvorit će vaš um.

31


Zapečena heljda Sastojci:

2 šalice heljde 1 šalica ječmenih pahuljica 1 glavica luka 50 g bundevinih sjemenki 3 češnja bijeloga luka 1/2 šalice pirea od rajčice 2 žličice ulja 1 vezica celerova lista 3 žličice suhog kvasca sol

Priprema:

Skuhajte heljdu u omjeru 2 šalice heljde i 6 šalica slane vode. Luk prodinstajte na ulju. Bijeli luk i celerovo lišće isjeckajte. Bundevine sjemenke propržite i sameljite u mlincu za kavu. Dodajte kuhanu heljdu i ostale sastojke, pa sve dobro izmiješajte. Razvaljajte smjesu u namazan pleh, zapecite dok ne porumeni, a zatim sijecite na komade veličine 10 x 10 cm. 1 komad = 30 g ugljikohidrata

Juha od zimske bundeve Sastojci:

500 g očišćene bundeve 2 lista lovora 700-800 ml pileće juhe ½ žličice curry praha 50 ml vrhnja za kuhanje 2 žličice maslinova ulja malo sjeckanog peršina sol i papar

Priprema:

Bundevu dinstati na maslinovu ulju, podliti juhom i začiniti. Lagano kuhati 15 minuta. Kad je gotovo, dodati vrhnje za kuhanje. 1 zdjelica = 15 g ugljikohidrata

32


Kolačići od bijele čokolade i brusnica Sastojci:

½ šalice maslaca 1/3 šalice umjetnog šećera 2 jaja 1 žličica ekstrakta vanilije 1 ½ šalica zobenih pahuljica 1 ¼ šalice oštrog brašna 1 žličica sode bikarbone ½ žličice soli 2/3 šalice bijele čokolade (dijetalne) ¾ šalice sušenih brusnica

Priprema:

Zagrijati pećnicu na 180º C. Izmiješati maslac i umjetni šećer dok smjesa ne postane pjenasta. Dodati jaja i vaniliju. U zasebnu zdjelu pomiješati zajedno zobene pahuljice, brašno, prašak za pecivo i sol. Sjediniti sve sastojke i na koncu dodati brusnice. Žlicom oblikovati kolačiće i slagati na lim za pečenje prekriven papirom. Peći dok ne postanu zlatnožuti (8-10 min). 1 keks = 130 kcal, 6 g masti, 17 g ugljikohidrata

Knedle od jabuka Sastojci:

1 kg jabuka naribanih na krupno 10 dag brašna (može i integralno) cimet sol krušne mrvice 1 limun 5 dag grožđica 5 dag prženih lješnjaka

Priprema:

Jabuke naribati i istisnuti sok iz njih. Dodati brašno i cimet, dobro promijesiti i oblikovati knedlice. Knedle prokuhati u slanoj vodi nekoliko minuta. Uvaljati u krušne mrvice i posložiti u lim za pečenje. Zapeći na 200º C 10-ak minuta. Preljev: kuhati u malo vode grožđice, izmiksati i dodati malo lješnjaka i limunovu koricu i sok. Pustiti još malo da prokuha i preliti preko knedli. 1 knedla = 15 g ugljikohidrata

Dijabetes www.dijabetes.hr

33


RECEPTI JUHA OD KRASTAVACA (za četiri osobe) 40 dag zelenih svježih (tvrdih) krastavaca, 40 dag krumpira, 4 dl jogurta, 1 dl kiselog vrhnja (12% mliječne masnoće), 4 čajne žlice margarina, 7 dl juhe od 1/2 mesne kocke i sitno sjeckanog lišća peršina i celera.

Priprema:

Krumpire ogulite, operite i narežite na kockice. U posudu s margarinom dodajte kockice krumpira i oguljene, oprane i na listiće naribane krastavce. Sve skupa propirjajte nekoliko minuta i dolijte 7 dl juhe od kocke. Razmutite jogurt i vrhnje te ulijte u juhu. Kad je kuhana, polovicu povrća ocijedite i povrće usitnite mikserom ili propasirajte kroz metalnu cjediljku. Propasirano povrće vratite u juhu. Kuhajte još pet minuta, a prije posluživanja dodajte sjeckano lišće peršina i celera. Energetska vrijednost po osobi: 1130kJ (269kcal) 1 jedinica iz skupine KRUH I ZAMJENE 1/2 jedinice iz skupine MLIJEKO I ZAMJENE 1 jedinica iz skupine POVRĆE 2 jedinice iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE

SLANI KEKSI (za 80 komada) 14 dag margarina, 15 dag sira grojera (ili ementalera), 1 dl kiselog vrhnja (12% mliječne masnoće), ½ kavene žlice soli, čajna žlica crvene slatke paprike, ½ vrećice praška za pecivo, 2 žumanjka, 25 dag oštrog brašna. Za ukrašavanje: mak, sezam ili kumin.

Priprema:

Margarin pomiješajte s naribanim sirom, vrhnjem, soli, paprikom i jednim žumanjkom. Dodajte brašno pomiješano s praškom za pecivo i umijesite prhko tijesto. Tijesto podijelite u dva ili tri dijela, zamotajte u foliju i ostavite u hladnjaku 2 sata. Dio po dio, izvaljajte tijesto na debljinu pola centimetra i izrežite različite oblike. Jedan žumanjak razmutite sa žlicom vode i namažite kistom izrezane oblike. Još vlažne kekse po želji pospite makom, sezamom ili kuminom. Pecite u pećnici deset do petnaest minuta na temperaturi 180°C dok lagano ne porumene. Energetska vrijednost (2 komada): 391 kJ (93 kcal) 1/2 jedinica iz skupine KRUH I ZAMJENE 1/2 jedinice iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE

34


JANJETINA SA SVJEŽIM KUPUSOM I KRUMPIROM (za pet osoba) 40 dag janjećeg vrata, 20 dag zelenja za juhu, 10 dag svježe rajčice, 5 dag crvenog luka, 2 češnja češnjaka, 40 dag bijelog svježeg kupusa (manja glavica), 50 dag mladog krumpira, 25 g maslinovog ulja (pet čajnih žlica), prstohvat origana.

Priprema:

Janjetinu od vrata (kralježnicu vam je mesar zasjekao) očistite od vidljive masnoće. Dobro operite i stavite u posudu u toliko vode da pokrije meso. Stavite kuhati i kada zavrije, odstranite pjenu. U međuvremenu povrće (zelenje za juhu, luk i češnjak) očistite i narežite na manje komade. Rajčicu ogulite i očistite od sjemenki. Kupusu odstranite vanjske povenule listove, operite ga i zarežite na četiri dijela tako da se glavica drži u jednom komadu. Sve povrće dodajte u posudu tako da bude pokriveno tekućinom. Kuhajte na laganoj vatri oko dva sata. Meso oprezno izvadite, odvojite kosti i narežite na manje komade i vratite u posudu. Krumpir očistite, izrežite na manje komade, operite i skuhajte u drugoj posudi. Ocijedite ga i prelijte maslinovim uljem. Energetska vrijednost po osobi: 974 kJ (232 kcal) 1 jedinica iz skupine KRUH I ZAMJENE 1 jedinica iz skupine POVRĆE 2 ½ jedinice iz skupine MESO I ZAMJENE 1 jedinica iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE

HLADNA KREMA OD MALINA (za 4 osobe) 4,8 dl jogurta (1,6% mliječne masnoće), 16 dag šlag pjene (s 50% manje kalorija, osam velikih žlica), 50 dag malina po želji sladila bez energetske vrijednosti (koje se ne kuha)

Priprema:

U jogurt umiješajte sladilo (po želji), istucite šlag pjenu i odmjerite potrebnu količinu (osam velikih vrhom punih žlica). Maline operite, ocijedite i propasirajte. U jogurt dodajte tučenu šlag pjenu i maline. Razdijelite u četiri posudice i hladite u hladnjaku tri sata. Energetska vrijednost po osobi: 609 kJ (145 kcal) 1 jedinica VOĆE ½ jedinice MLIJEKO i ZAMJENE 1 jedinica MASNOĆE i ZAMJENE

Dijabetes www.dijabetes.hr

35


Voće i povrće KRUŠKA Kruška će za vas napraviti sve što poželite: regulirati vam probavu, sniziti tlak, očistiti organizam od teških metala i napuniti ga mineralima. Ukratko, kruška će vam vratiti energiju i učiniti vas poletnim i veselim. Zato grizite sočnu krušku, uživajte u njezinom blagom okusu i znajte da vam čini dobro. • vežu na sebe konzervanse pa su dobre za čišćenje organizma • ako ih želite jesti skuhane, obavezno ih ogulite

MANDARINA Kada govorimo o uzgoju mandarina u Hrvatskoj, ne možemo ne spomenuti dolinu Neretve koja je najpoznatija upravo po mandarinama.Naše mandarine su sočne, slatke i sigurno će vam podignuti raspoloženje, posebno kada prilikom guljenja oslobode karakterističan miris. Kod potpuno zrele mandarine je dobro znati da joj je kora spojena s mesom. Mandarina kojoj se kora već odvaja od mesa može se jesti, ali je znatno slabijeg okusa. Na to se isplati pripaziti jer okus mandarine može biti očaravajući. • poboljšavaju metabolizam, koncentraciju i otpornost • smiruju živčani sustav pa se preporučuju u stresnim situacijama

KUPUS Kupus je prava vitaminska bomba. Nažalost, kod nas se više jede kiseli ili kuhani kupus, a svježi se nepravedno zanemaruje iako neka istraživanja pokazuju da je svježi kupus daleko kvalitetnija namirnica. U to ime, predlažemo vam da kupus jedete svjež. Samo ga naribajte na salatu, lagano začinite i dobit ćete ukusan i zdrav prilog svakom jelu. • osim vitamina C, kupus je pun manje poznatog vitamina U, koji ima razna ljekovita svojstva • kupus i kiseli kupus su važni sastojci mnogih glavnih jela poput kalje ili sekeli gulaša

CIKLA Kao što se može pretpostaviti zbog crvene boje koja je krasi, cikla je dobra za krv, ali i za regeneraciju vezivnog tkiva. Uz to, cikla povoljno djeluje na kožu, žile, kosti i mozak. Iako je čest gost staklenki koje čuvamo za zimnicu, u njoj se može uživati i na druge načine. Gomolje cikle možemo prvo dobro oprati i neoguljene i neoštećene skuhati pa od njih napraviti salatu, a još je bolje sirovu ciklu konzumirati naribanu u salati ili kao prilog uz meso i mahune. • jedan obrok cikle već sat vremena nakon konzumiranja pomaže u obnovi crvenih krvnih zrnaca • kad vas uhvati inspiracija, malo soka od cikle dodajte u smjesu za palačinke i iznenadite goste ružičastim palačinkama

SIROVA SALATA OD CIKLE Sastojci: 40 dag cikle, 2 do 3 jabuke, limunov sok, 1 kiseli krastavac, 1 žlica naribanog hrena, 2 žlice vrhnja, 1 žličica šećera. Oguljenu ciklu i jabuke naribamo, pokapamo limunovim sokom, dodamo nasjeckani krastavac, hren, vrhnje i šećer. Izmiješamo i poslužimo.

36


Omiš: XXIII. Koordinacija dijabetičkih udruga Dalmacije Marina Mimica Sovulj Dijabetičko društvo Omiš u subotu 5. listopada 2019. godine bilo je domaćin XXIII. Koordinacije dijabetičkih udruga Dalmacije, na kojoj je sudjelovalo 240 članova od čega 50ak djece. Sudjelovale su udruge iz Dubrovnika, Imotskog, Makarske, Ploča, Splita, Šibenika i Zadra. Koordinacija dijabetičkih udruga Dalmacije je susret osoba oboljelih od dijabetesa iz Dalmacije, a cilj je razmjena iskustava oboljelih, saznavanje novih dostignuća koja se odnose na dijabetes i organiziranje okruglog stola. Koordinacija je započela u 10.30 sati u hotelu Plaža u Omišu prigodnim domjenkom kojeg su pripremili učenici srednje škole Jure Kaštelan iz Omiša, pod mentorstvom profesorice Karmele Lelas. Prije pozdravnih govora događaj je uljepšala ženska klapa Mirabela. Potom je svim gostima dobrodošlicu uputila predsjednica Dijabetičkog društva Omiš, gđa. Zdravka Šodan, a obratili su se i gradonačelnik grada Omiša, g. Ivo Tomasović, koordinator Dalmacije, g. Branko Lulić, dopredsjednica HSDU-a, gđa. Vesna Zec te zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije,

Dijabetes www.dijabetes.hr

g. Luka Brčić. Organiziran je dan pun aktivnosti za sve sudionike, od najmlađih do najstarijih članova. Išlo se u obilazak grada uz stručno vodstvo turističkih vodiča te obilazak tvrđave Mirabela i svetišta sv. Leopolda Bogdana Mandića, Zakučac. Nakon toga je slijedio ručak, a prije toga mjerenje razine šećera u krvi. Nakon ručka je počela radna sjednica XXIII. Koordinacije dijabetičkih udruga Dalmacije za predstavnike udruga, a potom su uslijedila edukativna predavanja prof. dr. sc. Veselina Škrabića na temu Prevencije DKA (dijabetičke ketoacidoze), bacc. med. techn. Nerine Cvjetković o samokontroli glukoze u krvi nekada i sada te dr. med. spec. obiteljske medicine Tihane Barišić pod nazivom Dijabetes i moja očekivanja. Istodobno su za najmlađe sudionike bile organizirane radionice i sportske igre s omiškim gusarima i sportskim društvom Sanus Vita s odličnom ekipom i vrhunskim trenerima. Susret udruga završio je u 18.00 sati. Autorica fotografije: Danica Sičić Venus

37


Akcija kontrole razine šećera u krvi i krvnog tlaka Slatina

Doris Mlinarić Povodom Dana grada Slatine, 1. rujna 2019. godine, Dijabetička udruga Slatina organizirala je akciju mjerenja krvnog tlaka i kontrole razine šećera u krvi. Akciji je nazočilo 65 sugrađana, među kojima nije bio ni jedan novootkriveni dijabetičar niti oboljeli od hipertenzije, što je za naš mali grad jako važno. Uz stručnu pomoć medicinskih sestara Grete i Vedrane, inače dugogodišnjih članica Udruge, odrađena je i edukacija o prevenciji istih bolesti, uz prigodnu zakusku i podjelu promotivnih materijala. Članovi Udruge, kao i ostali sugrađani, uživali su u programu, koncertima i raznim događanjima nakon naše akcije.

Dan ispunjen suncem, smijehom i dragim ljudima Sanjica Hraščinec Naš prvi izlet ovakve vrste je uspio! A nije da smo se previše nadali! Jer, jutro polaska 7. rujna u Ludbregu bilo je tmurno i kišno. Probudili smo se, izmjerili doma šećere, ponijeli terapiju, kao i dobro, pozitivno raspoloženje… Sastali smo se, nas 57, čekajući autobus. Nigdje nikog drugog, u to rano ludbreško jutro, vani na ulici. Samo mi i veseli žamor. Postavilo se pitanje - hoćemo li kamo smo naumili ili ćemo promijeniti turu, u naše Zagorje, u neke Toplice? ‘Ajmo glasati! Smjestili se, izglasali: Novi Vinodolski! Želimo vidjeti i doživjeti taj biser Lijepe naše! Što ako zaista bude loše vrijeme? Mi se, ponajprije, želimo družiti, rekli su svi. Tako da nema veze, jer šetnja kilometrima plaže i udisanje mirisa mediteranskog raslinja uz more, kao i razgledavanje grada svima će koristiti. Ali, stvarno, dočekalo nas je ugodno sunčano vrijeme, resko, ali

38

Ludbreg

ne prehladno more. Svi smo žurno pohrlili u vodu, rasplivali se. Naši najmlađi počeli su igru loptom, natjeravali se, smijali. E, čisto uživanje! Sunčali smo se. Nismo se previše zaštitili misleći da je sunce bezopasno. Bila je to pogreška jer su neki neplanirano jače pocrvenjeli. Dan je prošao brzo, prebrzo. Ukrcavanje u autobus je počelo. I povratak… Ponijeli smo i još neke rekvizite, poput harmonike, knjižice viceva, pjesmarice, a osmislili smo i nagradna pitanja u vezi dijabetesa. Ispekli smo keksiće od zobenih pahuljica i zdrave energetske pločice, kolačiće i slično. U slast smo ih grickali, iscrpljeni od kupanja, mora, šetnje... A svirka i pjesma se orila do kuće. Do Ludbrega. Zaključak je da ćemo morati to ponoviti!


Prehrana, bitan čimbenik kod dijabetesa Velika Gorica

Krunoslava Ban

Općenito je poznato da je kod liječenja dijabetesa uz svakodnevnu tjelovježbu bitan čimbenik i prehrana. Da bi to saznanje na neki način približili našim članovima i opširnije ih uveli u temu o potrebi kvalitetne prehrane, predsjednica Udruge Marica Varjačić pozvala je na jedno od naših predavanja koje Udruga održava jednom mjesečno Josipu Matanić mag. nutr. Predavanjem mag. Matanić svi prisutni bili su oduševljeni. Uz svoje stručno izlaganje u kojem je pojedinačno objasnila na koji način postupiti kod svakog obroka, koje namirnice koristiti a koje ne, strpljivo je odgovarala na svako postavljeno pitanje, te objasnila i uputila kako postupiti po njemu. Uvidjevši veliku zainteresiranost prisutnih, ponudila nam je da putem e-maila Udruge dostavi recepte za zdravi doručak, zobeni kruh te pravilnu prehranu u prevenciji. Sve prisutne to je jako razveselilo i nestrpljivo očekuju da predsjednica Udruge izvrši presliku navedenih recepata i podijeli članovima. Eto kako samo jedno ali kvalitetno predavanje može doprinijeti zadovoljstvu i vjeri u što lakše i kvalitetnije liječenje dijabetesa.

Sportske igre mladih dijabetičara u Međimurju Suzana Mutvar Udruga Međimurski slatkiši 25. kolovoza 2019. u Accredo centru Zasadbreg organizirala je Sportske igre mladih dijabetičara u Međimurju. Cilj igara bio je omogućiti što većem broju djece oboljele od dijabetesa tipa 1 i njihovim obiteljima iz cijele Hrvatske da se svi zajedno malo opuste i zabave. Odaziv je bio odličan, okupilo se više od 150 sudionika. Sportske igre otvorio je župan Matija Posavec koji je čestitao Udruzi na odličnom radu i dobro odrađenom projektu te je obećao da će Međimurska županija poduprijeti ovaj projekt i sljedeće godine te financijski pomoći da se proširi na dva dana, kako bi sudionici imali priliku upoznati lijepi međimurski kraj. Osim sportskih nadmetanja, za sudionike je organizirano zanimljivo predavanje koje je održao Ivan Andrašević, dr. med. (Sport i dijabetes) te motivirajući govor Nenada Šimunka, kojima se još jednom od srca zahvaljujemo.

Dijabetes www.dijabetes.hr

Čakovec Zahvaljujemo i predsjednici Udruge oboljelih od celijakije SZ Hrvatske Mariji Goričanec što je pripremila delicije bez glutena, dragim gostima koji su došli iz različitih dijelova Lijepe naše, našim dragim mamama što su ispekle prefine kolače i naravno Accredo timu na odlično odrađenom poslu. Posebna zahvala ide glavnom pokrovitelju Međimurskoj županiji, sponzorima Novo Nordisku, LPT Prelog, MediLabu, Međimurskim vodama, Euroherc osiguranju i Osječkoj pivovari koji su omogućili održavanje igara. Da su igre bile uspješne pokazuju vesela i nasmijana lica djece, koja su naprosto uživala. Nadamo se da se svi zajedno vidimo i sljedeće godine na istom mjestu! Puno pozdrava iz Međimurja!

39


Važnost tjelesne aktivnosti Kutina

Svjetlana Koutnik Prije odlaska na zasluženi ljetni odmor, članovi Kutinskog dijabetičkog društva sudjelovali su na dvije akcije mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka. Na poziv Turističke zajednice Kutina, 29. lipnja, sudjelovali smo u proslavi blagdana Petrova. Odaziv građanstva bio je iznenađujuće velik. Početkom srpnja Udruga invalida grada Kutine, s kojom imamo dugogodišnju suradnju, pozvala nas je na zajedničko druženje. Tu su naši članovi, uz mjerenje šećera i tlaka, sudjelovali u sportskim natjecanjima i postigli zapažene rezultate. Nakon toga je uslijedila ljetna stanka. Na početku rujna opet smo se sastali u „našem“ parku. Nakon kratkog dogovora o predstojećim aktivnostima, iskoristili smo lijepo vrijeme za vježbanje koje je postalo sastavni dio svih naših sastanaka. Kako naše Društvo u svim akcijama koje provodimo za građanstvo Kutine skreće pažnju na važnost tjelesne aktivnosti, 18. rujna uključili smo se u obilježavanje Europskog tjedna kretanja. Poznato je da je tjelesna aktivnost nezaobilazna u dobroj regulaciji šećera u krvi. Svojim sudjelovanjem u obilježavanju Europskog tjedna kretanja željeli smo potaknuti građane Kutine da tjelesnu aktivnost uključe u svakodnevni život kako bi izbjegli

komplikacije koje donosi loše regulirana šećerna bolest. Svoje aktivnosti želimo usmjeriti i prema onima koji nemaju dijabetes, posebno prema mladima, jer suvremeni način života na žalost ne uključuje dovoljno kretanja. Zbog toga je broj oboljelih od šećerne bolesti u stalnom porastu, što postaje veliki problem ne samo za oboljele, već i za njihove obitelji i društvo u cjelini. Kutinsko dijabetičko društvo planira još nekoliko akcija u suradnji s partnerskim udrugama. Predstoji nam aktivna jesen kojoj se svi veselimo.

Predavanje iz Ciklusa HSDU-a o dijabetičkom stopalu i u Slavonskom Brodu Slavko Lacković U ponedjeljak, 16. rujna su i dijabetičari Slavonskog Broda imali priliku čuti o preventivi i zbrinjavanju stopala. U prepunoj dvorani Doma za starije i nemoćne osobe u Slavonskom Brodu je Anica Badanjak, dr. med. sa SK Vuk Vrhovac iz Zagreba, zajedno s liječnicima OB Dr. Josip Benčević, Slavonski Brod i to dr. Krešimirom Gabaldom, subspec. kardiologom i dr. Dinom Vučinić, spec. vask. kirurgije, održala predavanje o jednoj od težih komplikacija dijabetičkih bolesnika, dijabetičkom stopalu. Cilj takvih predavanja je smanjenje broja amputacija donjih okrajina u oboljelih od šećerne bolesti. Njima se ujedno skreće i pozornost na taj veliki problem koji ne opterećuje samo oboljelog i njegovu obitelj, nego i društvo u cjelini. Predavanje je bilo namijenjeno svima koji žele saznati sve važne informacije

40

Slavonski Brod

vezane uz problem dijabetičkog stopala i načinu liječenja, a naglasak je na prevenciji. Potrebno je poučiti oboljele kako voditi brigu o stopalima i motivirati ih da prihvate i provode preporuke. Edukacijom oboljelih od šećerne bolesti, njihovih obitelji i profesionalaca, značajno se može smanjiti pojava ulkusa na stopalu, a time i broj amputacija. Najveći broj komplikacija vezanih za stopala može se izbjeći, a ozbiljne komplikacije ublažiti usvajanjem liječničkih preporuka. Rizični čimbenici za ulkus i amputaciju su prethodna amputacija, preboljeli ulkus u anamnezi, periferna dijabetička neuropatija, deformiteti stopala, veliki plantarni tlak, natisak, periferna arterijska bolest, loša glikemijska kontrola, pušenje, niska razina edukacije te slab pristup zdravstvenoj skrbi. Znakovi i simptomi koji upućuju na probleme sa stopalima su trnci, žarenje i bol u stopalima, gubitak osjeta topline, hladnoće i dodira, promjene boje kože na stopalima, promjene oblika stopala, pojava crvenila kože, zadebljanja, natisaka, žuljeva ili rana te urasli nokat. Po navedenim simptomima te samokontrolom stopala sami možemo prepoznati promjene na stopalu, uz preporučenu skrb i njegu stopala. Ako simptomi ne nestaju trebamo se obratiti obiteljskom liječniku i tražiti pregled stopala. Liječnik će procijeniti stanje i ako je potrebno uputiti nas u ambulantu za dijabetičko stopalo ili u bolnicu dijabetologu. Predavanje svih liječnika koji su bili nazočni praćeno je punom pažnjom, što je dobar znak da smo u HSDU to dobro osmislili i na terenu dobro odradili, a na korist pacijenata, dijabetičara.


Peta biciklijada u Sisku

Sisak

Darko Velhes Dana 14. rujna 2019. Dijabetičko društvo grada Siska organiziralo je 5. biciklijadu Sisak – Martinska Ves – Sisak. Suorganizatori su bili još pet udruga, Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje KAS, Udruga slijepih SMŽ Sisak, Udruga invalida rada Sisak, Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ i Udruga osoba s invaliditetom SMŽ, a povodom Europskog tjedna mobilnosti. Ruta biciklijade je bila 34 km i uspješno je savladana, odnosno ‘izbiciklirana’ je za otprilike tri sata. Toga smo se dana počeli okupljati pred Gradskom tržnicom oko 9.00 sati, prva zajednička fotografija snimljena je u 9.30 sati, a potom smo se lagano uputili prema Martinskoj Vesi. Biciklijada je bila rekreativnog karaktera pa nitko od sudionika nije forsirao brzu vožnju jer nam to nije bila namjera. U Martinsku Ves smo došli za manje od sat i pol i tamo smo kod ljekarne Pavlić imali prvu okrepu s vodom, sokom i sendvičem.

Zatim smo se uputili dalje. Negdje oko 11.00 sati polako smo krenuli prema Sisku, odnosno kupalištu Zibel, našem krajnjem cilju. U 12.45 sati su se sudionici biciklijade sretno dovezli na cilj. Najmlađem je bilo 10 godina, dok je najstariji imao 81 godinu, što govori da dobnih granica nema. Nama toga dana, povodom Europskog tjedna mobilnosti, entuzijazma nije nedostajalo te smo našu biciklijadu obilježili s posebnim senzibilitetom, s čime je bila upoznata i šira javnost. Taj nam je događaj vrlo značajan jer je prerastao u tradiciju koju svake godine održavamo povodom Europskog tjedna mobilnosti. Osim naših lokalnih biciklističkih udruga, Kraljevi i Rode, došli su nam dragi gosti iz Zagreba, koji nam se pridružuju već nekoliko godina. Ukupno je bilo 88 sudionika. Na kupalištu Zibel smo se družili poslije ručka uz kulturni i zabavni program, uz živu glazbu do večernjih sati. Na kraju Vas pozdravljamo našim tradicionalnim pozdravom Zajedno smo jači!

Aktivnosti Splitskog dijabetičkog društva Branko Lulić, dipl. ing. Članovi Splitskog dijabetičkog društva sudjelovali su 16. rujna 2019. godine na cjelodnevnoj radionici u Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva PU za Dalmaciju na temu „Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva“. Odrađene su i pripreme za javnozdravstvenu akciju preventivnog mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka 23. i 24. rujna 2019. godine u vremenu od 9.00 do 18.00 sati na Trgu Gaje Bulata, uz konzultacije i savjetovanje edukatora. Tu smo akciju organizirali s nizom suradnika.

Dijabetes www.dijabetes.hr

Split

Također, odrađene su pripreme za 23. Koordinaciju udruga i Susret dijabetičara Dalmacije u Omišu 5. listopada 2019. godine, na kojima je 55 naših članova. U sklopu toga, pripremili smo i 23. sjednicu Koordinacije. Pripremamo se za tečaj za 20 osoba sa šećernom bolešću tipa 2 po düsseldorfskom programu, krajem listopada 2019. godine, kao i za višednevno obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti (14. studenoga). Lijepi pozdrav uz dobru regulaciju šećera u krvi! Zdravi i veseli bili!

41


IN MEMORIAM

Prim. dr. ANA ŠVAST SINGER 1934. - 2019. Prim. dr. Ana Švast Singer preminula je 31. kolovoza 2019. godine, ostavljajući iza sebe neizbrisiv trag. Bila je dugogodišnja suradnica u Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga i Zagrebačkom dijabetičkom društvu. Pamtit ćemo je i po mnogim javnim nastupima i sudjelovanju u manifestacijama koje su organizirane u svrhu unapređenja zdravlja i liječenja bolesnika oboljelih od dijabetesa. Rado je obnašala mnoge dužnosti i s posebnim entuzijazmom sudjelovala u odborima pri donošenju programa i planova rada i izvršenju istih. Bila je dugogodišnji član uredništva glasila HSDU Dijabetes/slatki život i časopisa ZADI Zagrebačkog dijabetičkog društva. Prim. dr. Ana Švast Singer sudjelovala je na brojnim tribinama održavanim na temu šećerne bolesti, a sa stajališta preventive, liječenja različitih komplikacija te i njihova prepoznavanja. Učila nas je kako prehranom i biljnim pripravcima poboljšati imunitet i spriječiti napredovanje bolesti. Bila nam je prijateljica. Kako je znala za sebe govoriti – prva među jednakima. Voljela je pomoći savjetima i priskočiti kad je trebalo žurno reagirati. Davala je sebe, uvijek i iskreno. Zahvaljujemo joj na svemu i nedostajat će nam. S poštovanjem i tugom opraštamo se s dragom doktoricom Anom Švast Singer. Dragica Korolija


POSTIZANJE TERAPIJSKIH CILJEVA MOŽE BITI SLOŽENO ZA OSOBE S DIJABETESOM...

...MEĐUTIM, ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE BOLESTI I USTRAJNOST NA TERAPIJI...

...POSTOJI I NIZ EDUKATIVNIH MATERIJALA KAO POMOĆ TIJEKOM LIJEČENJA.*

PP-LD-HR-0013, 19.3.2019.

*Za više informacija kontaktirajte svog zdravstvenog radnika


PC-HR-100372

Profile for HSDU

Casopis Dijabetes-Slatki zivot 5-2019  

Casopis Dijabetes-Slatki zivot 5-2019  

Profile for dijabetes
Advertisement