__MAIN_TEXT__

Page 1

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom ÄŒlanak 12: Jednakost pred zakonom


Udruga za samozastupanje Zagreb, Međimurska 19, 3. kat telefon: +385 1 553 05 82 fax: +385 1 553 05 56 kontakt@samozastupanje.hr  www.samozastupanje.hr Autor: Udruga za samozastupanje Izdavač: Udruga za samozastupanje Priprema za tisak: Mladen Katanić Za izradu brošure korištene su slike i simboli © Widgit Software tel: +44 1223 425558, web: www.widgit.com Slike i simboli korišteni u ovoj brošuri vlasništvo su Widgit Softwarea i  ne mogu se koristiti bez odobrenja vlasnika. Piktogrami za izradu naslovne ilustracije preuzeti su na: www.flaticon.com Autori piktograma: Tomas Knop, Dot on Paper and Freepik

Sredstva za provedbu Programa osigurana od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. To ne znači da se Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku slaže sa svim napisanim u ovoj brošuri. ISBN: 978-953-58081-8-3 (tisak) ISBN: 978-953-58081-9-0 (mreža)


UVOD Osobe s intelektualnim teškoćama imaju pravo biti jednake pred zakonom kao i svi drugi ljudi. Ovo pravo je jako važno kako bi osobe s intelektualnim teškoćama mogle živjeti uključeno i biti ravnopravni građani. Jednakost pred zakonom jedno je od najvažnijih prava o kojem govori i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Mnoge osobe s intelektualnim teškoćama lišene su poslovne sposobnosti. Konvencija kaže: yy lišavanje poslovne sposobnosti nije prihvatljivo. yy ljudi koji su lišeni poslovne sposobnosti nisu jednaki pred zakonom s ostalim građanima.

1


Države koje prihvate Konvenciju trebaju promijeniti svoje zakone tako: yy da nitko više zbog invaliditeta ne bude lišen poslovne sposobnosti. yy da osobama s invaliditetom omoguće različite vrste podrške kako bi one bile što samostalnije. yy da osiguraju službe podrške koje će služiti čovjeku poštujući sva njegova prava, njegovu privatnost, samostalnost i dostojanstvo. U ovoj brošuri ćemo objasniti što je poslovna sposobnost i o čemu govori članak 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ova brošura namijenjena je samozastupnicima kako bi se što bolje informirali o poslovnoj sposobnosti i svojim pravima. Nadamo se da će brošura biti zanimljiva i yy roditeljima, yy skrbnicima, yy studentima i

2


yy osobama koje pružaju podršku samozastupnicima. Brošura može biti i korisna organizacijama koje rade sa samozastupnicima ili zagovaraju prava osoba s intelektualnim teškoćama Samozastupnici trebaju biti informirani o svim stvarima koje utječu na njihov život. Samozastupnici trebaju imati dovoljno mogućnosti i prilika da odlučuju o sebi i svom životu. Zato je važno da se s temom poslovne sposobnost i ljudskih prava upozna što više ljudi. Smatramo da samo zajedničkim radom možemo utjecati na ukidanje sustava skrbništva i izgradnju sustava odlučivanja uz podršku. Sustav odlučivanja uz podršku mora omogućiti samozastupnicima da samostalno odlučuju o sebi i svom životu.

3


LJUDSKA PRAVA Što su ljudska prava? Ljudska prava su prava koja imaju svi ljudi. Ljudska prava kažu da su svi građani ravnopravni i da se nikoga ne smije diskriminirati. Diskriminacija znači da neki ljudi imaju manja ili veća prava od drugih. Na primjer: yy Postoje države u kojima samo muškarci smiju voziti aute. To je diskriminacija žena zato što žene mogu voziti aute jednako dobro kao i muškarci. Nije u redu diskriminirati žene. Nije u redu da muškarci imaju veća prava od žena.

4


Isto tako nije u redu da netko ima manja ljudska prava samo zato što je druge: yy vjeroispovijesti, yy nacionalnosti ili yy zato što je osoba s invaliditetom.

ZAPAMTITE! Svi ljudi imaju jednaka ljudska prava. Bez ljudskih prava ljudi ne mogu živjeti slobodno. Država je dužna štititi ljudska prava svih građana. Ti si dužan poštivati prava drugih ljudi čak i ako se ne slažeš s njima. Nitko ti ne smije uskratiti tvoja ljudska prava.

5


KONVENCIJA O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM U Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom zapisana su mnoga važna prava za osobe s invaliditetom. U nastavku ćemo za Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koristiti skraćeni naziv Konvencija. Prava koja su zapisana u Konvenciji omogućuju ravnopravnost osoba s invaliditetom u društvu. Konvenciju je prihvatila Republika Hrvatska ali i Europska Unija. To znači da smo pristali poštovati sva ljudska prava osoba s invaliditetom koja su zapisana u Konvenciji. Hrvatska i Europska Unija trebaju promijeniti stare i donijeti nove zakone kako bi osobe s invaliditetom postali ravnopravni sa svim ostalim građanima.

6


Mi ćemo u ovoj brošuri posebno govoriti o članku 12. Konvencije. Članak 12 naziva se Jednakost pred zakonom. U nastavku ćemo objasniti što piše u ovom članku i zašto je on jako važan za osobe s intelektualnim teškoćama.

Članak 12: Jednakost pred zakonom U Konvenciji piše da su sve osobe s invaliditetom jednake pred zakonom kao i svi ostali građani. To znači da su svi ljudi ravnopravni i da svi imamo jednaka ljudska prava. Nitko ne smije oduzeti ili umanjiti tvoje pravo na jednakost pred zakonom samo zato što si ti osoba s invaliditetom. Pravo na jednakost pred zakonom je vrlo važno ljudsko pravo. Ljudi koji nisu jednaki pred zakonom ne mogu biti ravnopravni s ostalim građanima u društvu. 7


Što je poslovna sposobnost? Poslovna sposobnost znači da imaš pravo sam odlučivati o sebi i svom životu. Druge osobe moraju poštovati tvoje odluke. Na primjer: yy Ako imaš poslovnu sposobnost imaš pravo sam odlučiti kako ćeš trošiti svoj novac. yy Ako imaš poslovnu sposobnost imaš pravo sam odlučiti hoćeš li se oženiti ili udati. yy Ako imaš poslovnu sposobnost imaš pravo sam odlučiti gdje želiš živjeti. yy Ako imaš poslovnu sposobnost možeš sam odlučiti o zapošljavanju i potpisivanju ugovora o radu. U Hrvatskoj se mnoge osobe s invaliditetom na sudu lišavaju poslovne sposobnosti.

8


Lišavanje poslovne sposobnosti se najviše događa: yy osobama s intelektualnim teškoćama, yy osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja, yy starim i nemoćnim osobama i yy osobama s poteškoćama ovisnosti. Čovjek može biti lišen poslovne sposobnosti u potpunosti ili samo djelomično. Ljudi koji su u potpunosti lišeni poslovne sposobnosti ne mogu samostalno donositi nikakve odluke. Ljudi koji su djelomično lišeni poslovne sposobnosti mogu samostalno donositi odluke u onim područjima života u kojima nisu lišeni poslovne sposobnosti. Odluku o lišenju poslovne sposobnosti može donijeti jedino sud. 9


Sud će osobu lišiti poslovne sposobnosti kada: yy procijeni da osoba ne može samostalno odlučivati o sebi i svojim pravima. yy procijeni da osoba svojim odlukama ugrožava svoja prava i interese ili prava i interese drugih ljudi. Nakon što odluči o lišavanju poslovne sposobnosti sud osobi imenuje skrbnika. Skrbnik ima pravo donositi odluke umjesto osobe koja je lišena poslovne sposobnosti. Kada si u potpunosti lišen poslovne sposobnosti ne možeš samostalno: yy potpisati nikakav ugovor, yy raspolagati svojim novcem, yy otvoriti račun u banci i slobodno raspolagati novcem sa svog računa, yy odlučiti o svojoj udaji ili ženidbi, yy odlučiti gdje i s kim ćeš živjeti, 10


yy odlučiti o svome liječenju, yy odlučiti o svojoj imovini, yy odlučivati o odgoju djece i planiranju obitelji.

Što o poslovnoj sposobnosti kaže Konvencija? U Konvenciji piše: yy da sve osobe s invaliditetom imaju punu poslovnu sposobnost jednako kao i svi ostali građani. yy da se osobe s invaliditetom ne smiju lišavati poslovne sposobnosti samo zbog svog invaliditeta. yy da su države dužne osigurati pomoć i podršku u odlučivanju onim osobama s invaliditetom kojima je ta pomoć potrebna.

11


Važne odluke koje ne mogu donositi osobe koje su lišene poslovne sposobnosti Većina osoba koje su lišene poslovne sposobnosti ne može samostalno upravljati svojom imovnom. Njihovom imovinom upravljaju skrbnici i centri za socijalnu skrb. Osobna imovina je jako važna svakom čovjeku. Tvoju osobnu imovinu čini sve ono što je tvoje, sve ono što ti pripada. To može biti: yy stan ili kuća, yy novac, yy nakit, yy dionice, yy mobitel,

12


yy računalo, yy odjeća i obuća, yy auto, bicikli. Upravljati imovinom znači samostalno odlučivati o svojoj osobnoj imovini. U Konvenciji piše i da države trebaju poduzeti sve mjere koje će osigurati da osobe s invaliditetom mogu: yy posjedovati imovinu, yy nasljeđivati imovinu i yy upravljati svojom imovinom. Većina osoba koje su lišene poslovne sposobnosti ne može samostalno odlučivati ni o važnim osobnim stanjima. Na primjer: yy ne mogu sami odlučiti o udaji ili ženidbi, yy ne mogu sami odlučiti o mjestu u kojem će živjeti, 13


yy ne mogu sklopiti ugovor o radu, yy ne mogu sami promijeniti svoje ime ili prezime, yy ne mogu samostalno odlučiti o svom liječenju. Zbog svih ovih zabrana i ograničenja prava i sloboda članak 12 Konvencije kaže da lišavanje poslovne sposobnosti predstavlja tešku diskriminaciju osoba s invaliditetom. Članak 12 Konvencije kaže da se lišavanjem poslovne sposobnosti ugrožava temeljno ljudsko pravo na jednakost pred zakonom. Stoga Konvencija kaže da se osobe s invaliditetom više ne smije lišavati poslovne sposobnosti nego im se treba osigurati različite vrste podrške u odlučivanju.

14


Podrška u odlučivanju Konvencija kaže da osobe s invaliditetom imaju pravo samostalno odlučivati o sebi i svom životu. Neke odluke mogu biti jako teške. Zato je nekim osobama s invaliditetom potrebna podrška u donošenju odluka. Podrška treba pomoći čovjeku da donese što bolju odluku. Podrška mora slušati što osoba želi. Podrška ne smije odlučivati umjesto osobe. Podrška se ne smije miješati u odluke koje čovjek može donijeti samostalno. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji podrška u odlučivanju za osobe s invaliditetom koje su lišene poslovne sposobnosti. To znači da skrbnici još uvijek odlučuju umjesto osobe lišene poslovne sposobnosti.

15


Zaštitne mjere U Konvenciji piše da države trebaju donijeti razne zaštitne mjere koje će osobama s invaliditetom omogućiti očuvanje njihove poslovne sposobnosti. Zaštitne mjere trebaju poštovati prava i želje osobe s invaliditetom. Osobe s invaliditetom koje trebaju podršku često nemaju jednaku moć kao osobe koje im pružaju podršku. Zato te osobe lako mogu postati žrtve prijevare od strane skrbnika, osoblja ili službi koje im pružaju podršku. Ovo se posebno odnosi na osobe s intelektualnim teškoćama. Zaštitne mjere trebaju spriječiti druge da zastrašivanjem ili manipuliranjem iskoriste osobe s invaliditetom.

16


Obaveze Hrvatske i Europske unije Hrvatska i Europska Unija su prihvatile Konvenciju i zato moraju štititi tvoje pravo na poslovnu sposobnost i podršku u odlučivanju. Hrvatska i Europska Unija moraju: yy ukinuti skrbništvo. yy poštovati tvoje pravo na poslovnu sposobnost i donošenje odluka o vlastitom životu. yy omogućiti različite vrste podrške za donošenje odluka. yy uvesti pravila koja će osigurati da podrška poštuje tvoje stavove i mišljenje i da te nitko ne može iskoristiti ili prevariti. yy uključiti osobe s intelektualnim teškoćama u donošenje odluka i zakona koji se odnose na njihov život. yy omogućiti osobama s intelektualnim teškoćama da budu što više uključene u zajednicu.

17


SAMOZASTUPAJ SE Mnogim osobama s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj je oduzeta poslovna sposobnost i zbog toga ne mogu ostvariti svoje pravo na jednakost pred zakonom i mnoga druga prava. To znači da o njihovim pravima odlučuju skrbnici, centri za socijalnu skrb i sudovi. Ali ti i dalje imaš pravo zahtijevati da se tvoje pravo na odlučivanje što više poštuje. Ako si lišen poslovne sposobnosti i imaš skrbnika on ne može sam odlučivati o tvome životu. Skrbnik mora slušati što ti misliš i želiš. Skrbnik te treba redovito posjećivati i razgovarati o svim odlukama koje se tiču tebe i tvog života. Zahtijevaj da ti skrbnik na razumljiv način objasni svaku odluku koju ne razumiješ jer je to njegova dužnost i tvoje pravo. 18


Ako nisi zadovoljan skrbnikom ili želiš da ti se vrati poslovna sposobnost imaš pravo: yy tražiti od suda da ti vrati poslovnu sposobnost. yy tražiti od centra za socijalnu skrb da ti promjeni skrbnika. Također se imaš pravo žaliti: yy sudu na presudu kojom te sud lišava poslovne sposobnosti. yy centru za socijalnu skrb na rad svog skrbnika. Sudu ili centru za socijalnu skrb se moraš obratiti sam. Ako ne znaš kako bi se sam obratio sudu ili centru za socijalnu skrb možeš zatražiti pomoć.

19


Pomoć možeš zatražiti od: yy svojih roditelja, rodbine, prijatelja, yy svoga skrbnika, yy odvjetnika, yy socijalnog radnika ili yy pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Savjete ili pomoć mogu ti dati i udruge koje pomažu osobama s intelektualnim teškoćama koje su lišene poslovne sposobnosti. Udruga za samozastupanje je jedna od udruga koja ti može pomoći i dati informacije o tvojim pravima. Udruzi za samozastupanje možeš se obratiti i ako želiš: yy više naučiti o svojim pravima i yy upoznati nove ljude i družiti se. Obrati nam se i ako se želiš aktivno uključiti u rad udruge i zagovarati prava osoba s intelektualnim teškoćama. 20


Ako želiš više informacija Ako se želiš uključiti u rad  Udruge za samozastupanje Ako imaš bilo kakvih dodatnih pitanja Molimo te da nam se obratiš na sljedeće adrese ili brojeve telefona:

Udruga za samozastupanje Zagreb, Međimurska 19, 3. kat tel: +385 1 553 05 82 fax: +385 1 553 05 56 e-mail: kontakt@samozastupanje.hr web adresa: www.samozastupanje.hr

ISBN: 978-953-58081-8-3 (tisak) ISBN: 978-953-58081-9-0 (mreža)

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, članak 12: Jednakost pred zakonom  

Dragi samozastupnici i samozastupnice, osobe s intelektualnim teškoćama imaju pravo biti jednake pred zakonom kao i svi drugi ljudi. Ovo p...

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, članak 12: Jednakost pred zakonom  

Dragi samozastupnici i samozastupnice, osobe s intelektualnim teškoćama imaju pravo biti jednake pred zakonom kao i svi drugi ljudi. Ovo p...

Profile for damyan
Advertisement