Podstaknuta -
Pa jebeš me! – kaže, pomakne se u stolici i još duže me gleda s nevjericom na licu.
Pogleda u svoj sat. -
Pa, ako mislimo poletjeti na vrijeme, ljubavniče, bolje da krenemo.
-
To je sve što ćeš reći? – upitam s nevjericom.
-
Nisam ni počeo, Wood! Treba mi vremena da obradim...ne pada Pakao svaki dan
ispod nule. Meni ne smeta. Ako se trenutno mogu izvući samo s tim, uzimam. Kimnem glavom i počnem pisati poruku. -
Pišem Sammyju da dođe po nas. – kažem mu.
U pozadini se čuje muzika iz bara, i nasmijem se zbog jebene pjesme. Naravno da je Pink. Rylee i njena jebena Pink. Pošaljem Sammyju poruku i pređem prstom preko njenog imena. Prije nego shvatim, istipkam i Rylee jednu. Dogurao sam ovako daleko, mogao bih ići i dalje.