Page 1


uvodnik Poštovani Ëitatelji,

Ovogodišnja turistička sezona uspješno je započela, a u narednim mjesecima u očekivanju smo glavnog vala stranih i domaćih gostiju koji će, očekujemo, ponovo u rekordnom broju posjetiti naša turistička odredišta. Iako vjerujemo da ćemo ponovo ostvariti rekordne rezultate turističkog prometa, uz porast od 2% u dolascima i noćenjima, razvidno je kroz pokazatelje koje bilježimo da posljednjih godina dolazi do brojnih previranja na turističkom tržištu, kako na strani ponude, tako i na strani potražnje. Svrha ovog posebnog izdanja HTZ Glasnika, trećeg po redu, upravo je ukazivanje na aktualna gospodarska stanja, tržišna kretanja i trendove u potražnji, ali i kreiranju novih turističkih proizvoda, kao i na očekivane brojčane pokazatelje s tržišta. U pripremi materijala sudjelovali su direktori i voditelji predstavništava HTZ-a u inozemstvu: predstavništvo Austrija - Beč, g. Ranko Vlatković, predstavništvo Belgija - Bruxelles, g. Ivica Sršen, predstavništvo Češka - Prag, g. Antun Plenković, predstavništvo Njemačka - Frankfurt, g. Zlatko Deželjin, ispostava Njemačka München, g. Miljenko Babić, predstavništvo Francuska - Pariz, gđa. Marina Tomas-Billet, predstavništvo Mađarska - Budimpešta, g. Marin Skenderović, predstavništvo Italija - Milano, g. Klaudio Stojnić, ispostava Italija - Rim, gđa. Jelena Poklepović, predstavništvo Nizozemska – Amsterdam, g. Igor Čupahin, predstavništvo Poljska - Varšava, g. Bojan Baketa, predstavništvo Rusija - Moskva, g. Mladen Falkoni, predstavništvo Slovačka Bratislava, gđa. Nora Henterova, predstavništvo Slovenija - Ljubljana, g. Goran Blažić, predstavništvo Skandinavija - Stockholm, g. Dario Matošević, predstavništvo Švicarska – Zürich, gđa. Nevenka Fuchs, predstavništvo Španjolska – Madrid, gđa. Sanja Jelić Danda, predstavništvo Velika Britanija i Irska - London, g. Josip Lozić, predstavništvo SAD i Kanada - New York, gđa. Nevenka Komarica. Korišteni su i brojni stručni izvori te obavljeni razgovori s poslovnim subjektima na tržištima, organizatorima putovanja i tržišnim analitičarima. Posljednjih godina u hrvatski turistički proizvod ulaže se mnogo, kako na razini javnog, tako i privatnog sektora, a naše napore prepoznaju i gosti koji se s odmora u našoj zemlji u pravilu vraćaju puni pozitivnih dojmova. Naravno, konkurentska utakmica je nesmiljena, a želimo li biti korak ispred drugih, važno je da temeljem objektivnih spoznaja pravim potezima i pravovremeno reagiramo na strani naše ponude. Nadamo se da će Vam materijal koji je pred Vama upravo u navedenom pogledu biti od pomoći, a napominjemo da sažete i aktualne tržišne informacije možete tijekom cijele godine pratiti kroz pet redovnih izdanja HTZ Glasnika, kojima je „Godišnjak“ sadržajna nadogradnja. S poštovanjem,

mr. sc. Niko Bulić direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice


sadržaj

sadržaj

Uvodnik

1

− Njemačka

3

− Italija

42

− Slovenija

62

− »eπka

81

− Austrija

98

− Mađarska

111

− Nizozemska

124

− Poljska

143

− Francuska

158

− Skandinavija

190

− Slovačka

208

− Velika Britanija

219

− Švicarska

239

− Belgija

266

− SAD

280

− Rusija

294

− ©panjolska

314


NJEMAČKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje

Demokratska-parlamentarna država od 1949.

Glavni grad:

Berlin

Uprava:

Federacija 16 Saveznih država

Ustav:

Ustavni zakon (GG) od 1949. (s izmjenama)

Predsjednik:

Prof. Dr. Horst Köhler

Parlament:

Bundestag, 614 članova, Bundesrat, 69 članova

Predsjednica vlade:

Kancelarka Angela Merkel

Nacionalni praznik

03. listopad

Površina

2 Površina Njemačke iznosi 357.031 km .

3


Najveći gradovi Deset najvećih gradova u Njemačkoj: 1. Berlin 3.395.189 stanovnika 2. Hamburg 1.734.627 3. München 1.259.677 4. Köln 983.347 5. Frankfurt am Main 651.899 6. Stuttgart 592.569 7. Dortmund 588.168 8. Essen 585.430 9. Düsseldorf 574.514 10. Bremen 546.852 Opće karakteristike gospodarstva Valuta: BDP u 2006.: BDP-stopa rasta za 2006.: Udio u BDP:

1 Euro = 100 Centi 2.302,70 mlrd. Euro +2,5% Usluge 69,2% Industrija i građevinarstvo 29,9% Poljoprivreda 1,0% 896,1 mlrd. Euro 735,1 mlrd. Euro Automobili i auto-dijelovi Strojevi Kemijski proizvodi

Izvoz 2006.: Uvoz 2006.: Važni izvozni proizvodi:

BDP po stanovniku 2006. BDP po stanovniku iznosi 28.012 Euro. Stopa nezaposlenosti 4.108 Mil. (Aktualno stanje: ožujak 2007.); stopa : 9,8 %. Prosječna plaća Radnik prosječno radi 38,2 sati tjedno. Prosječna bruto-satnica iznosi oko 15,55 Euro. Namještenik dobiva prosječnu mjesečnu plaću u visini 3.510 Euro bruto. (Aktualno stanje: ožujak 2007.) Stopa inflacije Stopa inflacije u 2006. godini iznosila je 1,6 %. Međunarodni monetarni fond procjenjuje gospodarski porast u 2006. od +2,5%. Ista institucija procjenjuje stopu rasta gospodarstva u 2007. godini od 1,8 % . Stanovništvo Broj stanovnika: Od toga Nijemci: Stranci: Žensko stanovništvo: Muško stanovništvo: Samci: Oženjeni: Rastavljeni/udovci: Naseljenost stanovništva:

4

82.438.000 (Stanje: 23.08.2006.) oko 75.148.800 oko 7.289.100 oko 42.089.000 oko 40.340.000 oko 33.954.200 oko 36.678.600 oko 11.805.300 2 231 stanovnik po km


Vjerska pripadnost:

Kršćani 62,1% (Katolici 31,1%, Protestanti 31%) Muslimani 3,9 % Ostali 1,7%

Starost: 0 - 5 godina 6 - 14 15 - 24 25 - 44 45 - 64 65 i stariji

4.346.100 7.303.700 9.689.600 23.736.400 21.492.100 15.870.100

MEDIJI I OGLAŠAVANJE Navedena tabela daje pregled vodećih njemačkih medija po nakladama i dosegu. Mediji su podijeljeni kako slijedi: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

TV-postaje Radio Dnevne novine Informativne agencije Tjedne novine i časopisi (magazini) Stručni magazini (po segmentima:) o Gospodarstvo o Politika o Sport o Turizam

TV-POSTAJE Mediji 3SAT ARD

Opis Gemeinschaftssender ARD/ZDF Arbeitsgemeinschaft Rundfunkanstalten Deutschland

ARTE BERLIN BLOOM BR BRALPHA CNBC Europe CNN DSF DW E-NEWS ESP HR HH1 KABEL 1 KIKA MDR MTV MÜNCH N24 NBC NDR NRW N-TV

Gemeinschaftssender Deutschland/ Frankreich Lokalsender Berlin Bloomberg TV Bayerischer Rundfunk (Bayern 3) Bildungsfernsehen des Bayerischen Rundfunks Wirtschaftsfernsehen Cable News Network Deutsches Sportfernsehen Deutsche Welle TV Euronews Eurosport Hessischer Rundfunk (Hessen 3) TV-Hamburg Lokalsender Kabelkanal 1 Kinderkanal (Sendung Logo) Mitteldeutscher Rundfunk Musiksender Lokalsender München N24 Nachrichtensender NBC-Giga Norddeutscher Rundfunk (N3) Ballungsraum Ruhrgebiet n-tv Nachrichtensender

OF

Oberfranken

Karakteristika Posebni program ö/r Öffentlich-rechtlich (javno-pravno) Posebni program ö/r Privatni odašiljač Privatni odašiljač ARD 3. Program Posebni program ö/r Privatni odašiljač Privatni odašiljač Privatni odašiljač Posebni program ö/r Privatni odašiljač Privatni odašiljač ARD 3. Program Privatni odašiljač Privatni odašiljač Posebni program ö/r ARD 3. Program Privatni odašiljač Privatni odašiljač Privatni odašiljač Privatni odašiljač ARD 3. Program Privatni odašiljač Privatni odašiljač Privatni regionalni program

5


PHOENIX PRO7 R.TVKA R.TVSTU RBB RM

Regionalsender Karlsruhe Regionalsender Stuttgart Berlin und Brandenburg Ballungsraumsender Rhein-Main

RNF

Rhein-Neckar Fernsehen

RTL RTL2 SAT1 SR SUPRTL SWR TELE5

Phoenix Gemeinschaftsprogramm von ARD/ZDF

Saarländischer Rundfunk Super RTL Südwest Rundfunk

TOUR

Touring/ Franken

VIVA VOX WDR XXP

Musiksender Westdeutscher Rundfunk NRW Spiegel TV

ZDF

Zweites Deutsches Fernsehen

Posebni program ö/r Privatni odašiljač Regionalni program Regionalni program ARD 3. Program Privatni odašiljač Privatni regionalni program Privatni odašiljač Privatni odašiljač Privatni odašiljač ARD 3. Program Privatni odašiljač ARD 3. Program Privatni odašiljač Privatni regionalni program Privatni odašiljač Privatni odašiljač ARD 3. Program Privatni odašiljač Öffentlich-rechtlich (javno- pravno)

RADIO Mediji ANTBR ANTBY BR DLRBER DLRKÖL DW FFH FFHNHE HR HR4RF HRINFO INFORA KLASS MDRFIO MDRINF NDR NDRINF NWR RADIO1 RAREG RBB 88,8 RPR1 SR SWR SWRCON WDR

6

Opis Antenne Brandenburg Antenne Bayern Bayerischer Rundfunk (Programme 1, 2, 3 und 5) Deutschlandradio Berlin Deutschlandradio Köln Deutsche Welle Radio Hit Radio FFH Radio FFH Nordhessen Hessischer Rundfunk (Programme 1, 2, 3 und 4) Hess. Rundfunk 4 - Radio Frankfurt Hessischer Rundfunk Inforadio Info Radio Berlin Klassik-Radio MDR Figaro Mitteldeutscher Rundfunk Info Norddeutscher Rundfunk (Programm 2) Norddeutscher Rundfunk Info Nordwestradio Radio Eins (SFB/ORB) Radio Regenbogen Mittelbaden/Südpfalz Radio Berlin Brandenburg Hitradio rpr1 Saarländischer Rundfunk (Programme 1 und 2) Südwest Rundfunk (Programme 1, 2, 3 und 4) Südwest Rundfunk ContentRadio Westdeutscher Rundfunk (Programme 2, 3, 4 und 5)

Karakteristika javno-pravno privatni odašiljač javno-pravno javno-pravno javno-pravno javno-pravno privatni odašiljač privatni odašiljač javno-pravno javno-pravno javno-pravno javno-pravno privatni odašiljač javno-pravno javno-pravno javno-pravno javno-pravno javno-pravno javno-pravno privatni odašiljač javno-pravno privatni odašiljač javno-pravno javno-pravno javno-pravno javno-pravno


DNEVNE NOVINE Nadregionalne: Mediji BILD-Zeitung Börsen-Zeitung Der Tagesspiegel Die Tageszeitung (taz) Die Welt Financial Times Deutschland Frankfurter Allgemeine Zeitung Frankfurter Rundschau Handelsblatt Süddeutsche Zeitung

Grad Hamburg Frankfurt Berlin Berlin Berlin Hamburg

Naklada 300.843 k. A. 139.528 59.894 221.207 93.931

Doseg međunarodni k. A. nacionalni nacionalni nacionalni nacionalni

Frankfurt

388.507

međunarodni

Frankfurt Düsseldorf München

182.051 146.571 437.124

nacionalni međunarodni nacionalni

Grad Aachen Aachen München Neu-Isenburg Kempten Salzwedel

Naklada 57.409 93.562 165.836 68.407 113.382 25.274

Doseg Aachen i okolica Aachen i okolica München, Bavarska regionalni regionalni područje Altmark

Mainz Augsburg Berlin Karlsruhe

59.952 356.287 233.375 151.378

regionalni regionalni Berlin i okolica grada regionalni

Freiburg Baden-Baden Berlin Berlin Berlin Braunschweig Celle Darmstadt Hameln

154.897 38.749 136.542 152.257 192.176 180.628 32.372 102.392 35.363

regionalni Baden-Baden Berlin/Brandenburg Berlin i okolica grada Berlin/Brandenburg Südostniedersachsen grad/okrug Celle regionalni Hameln/Pyrmont

Weiden München Oelde Kitzingen Ludwigshafen Heide

84.637 165.836 61.459 6.126 246.575 25.110

regionalni München/Bavarska regionalni grad/okrug Kitzingen regionalni područje Dithmarscher

Ingolstadt Dresden Emden Esslingen Köln Flensburg Hof

87.479 70.911 11.057 45.848 242.322 163.586 71.495

regionalni Dresden, Leipzig, Halle Emden i okolica grada okrug Esslingen regionalni regionalni regionalni

Regionalne (samo glavno izdanje): Mediji Aachener Nachrichten Aachener Zeitung Abendzeitung Ärzte Zeitung Allgäuer Zeitung Altmark-Zeitung / Salzwedeler Nachrichten Allgemeine Zeitung Augsburger Allgemeine B.Z. Badische Neueste Nachrichten Badische Zeitung Badisches Tagblatt Berliner Kurier Berliner Morgenpost Berliner Zeitung Braunschweiger Zeitung Cellesche Zeitung Darmstädter Echo Deister- und Weserzeitung Der Neue Tag Die Abendzeitung Die Glocke Die Kitzinger Die Rheinpfalz Dithmarscher Landeszeitung Donau Kurier Dresdner Morgenpost Emder Zeitung Esslinger Zeitung Express Flensburger Tageblatt Frankenpost

7


8

Frankfurter Neue Presse Frankfurter Rundschau Fränkischer Tag Freie Presse Freies Wort Fuldaer Zeitung Generalanzeiger Gießener Allgemeine Hamburger Abendblatt Hamburger Morgenpost Hanauer Anzeiger Hannoversche Allgemeine Zeitung Harburger Anzeigen und Nachrichten Heilbronner Stimme HNA Iserlohner Kreisanzeiger und Zeitung Kieler Nachrichten Kölner Stadt-Anzeiger Kölnische Rundschau Kreiszeitung Syker Zeitung Landeszeitung für die Lüneburger Heide Lausitzer Rundschau Leipziger Volkszeitung Lübecker Nachrichten Ludwigsburger Kreiszeitung Main-Echo Mainpost Mannheimer Morgen Märkische Allgemeine Märkische Oderzeitung Mindener Tageblatt

Frankfurt Frankfurt Bamberg Chemnitz Suhl Fulda Bonn Gießen Hamburg Hamburg Hanau Hannover

199.157 182.051 73.796 366.674 102.999 59.538 86.938 61.493 283.383 109.945 19.837 221.862

regionalni regionalni regionalni zapadna Saska regionalni područje Fulda regionalni regionalni regionalni Hamburg okolica regionalni regionalni

Hamburg

20.126

Hamburg, Harburg

Heilbronn Kassel Iserlohn

99.174 252.368 27.643

grad + okrug Heilbronn regionalni regionalni

Kiel Köln Köln Syke

149.495 387.310 386.298 77.509

regionalni regionalni NRW Diepholz, Verden, Haya

Lüneburg

34.350

grad/okrug Lüneburg

Lausitz Leipzig Lübeck Ludwigsburg

131.215 282.875 115.531 45.793

Brandenburg, Sachsen regionalni regionalni grad/okrug Ludwigsburg

Aschaffenburg Würzburg Mannheim Potsdam Frankfurt (Oder) Minden

87.436 147.332 93.269 183.927 109.282 36.807

Mittelbayerische Zeitung Mitteldeutsche Zeitung Münchner Merkur Münstersche Zeitung Neue Osnabrücker Zeitung Neue Presse Neue Presse Neue Westfälische / Bielefelder Tageblatt Neues Deutschland Nordkurier Nordsee-Zeitung Nordwest Zeitung NRZ Neue Ruhr Zeitung Nürnberger Nachrichten Nürnberger Zeitung Oberbayerisches Volksblatt

Regensburg Halle München Münster Osnabrück

131.665 305.783 203.999 36.246 303.707

zapadni Unterfranken regionalni regionalni područje Brandenburg regionalni stari okrug Minden Randlagen regionalni Sachsen-Anhalt regionalni regionalni regionalni

Coburg Hannover Bielefeld

28.532 70.000 253.027

regionalni regionalni istočni Westfallen/Lippe

Berlin Neubrandenburg Bremerhaven Oldenburg Essen Nürnberg Nürnberg Rosenheim

51.587 107.973 69.874 306.986 1.027.143 315.475 29.793 73.710

Berlin Brandenburg regionalni regionalni regionalni regionalni regionalni regionalni Rosenheim/Mühldorf


Oberhessische Presse Offenbach Post Offenburger Tageblatt Oldenburgische Volkszeitung Oranienburger Generalanzeiger Ostsee-Zeitung Ostthüringer Zeitung Passauer Neue Presse Pfälzischer Merkur Pforzheimer Zeitung Pinneberger Tageblatt Pirmasenser Zeitung Recklinghäuser Zeitung Reutlinger Generalanzeiger Rhein-Main-Zeitung (FAZ) Rhein-Neckar-Zeitung Rhein-Zeitung Rheinische Post Ruhr Nachrichten Saale-Zeitung Saarbrücker Zeitung Sächsische Zeitung Schwäbische Zeitung Schwarzwälder Bote Schweriner Volkszeitung Siegener Zeitung Straubinger Tagblatt Stuttgarter Nachrichten Stuttgarter Zeitung Südthüringer Zeitung Südkurier Südwest Presse Tagespost Thüringer Allgemeine Thüringische Landeszeitung Traunsteiner Tagblatt Trierischer Volksfreund Trostberger Tagblatt TZ Volksblatt Waldeckische Landeszeitung WAZ Westdeutsche Allgemeine Zeitung Weser Kurier Westfalen-Blatt Westfälische Nachrichten Westfälische Rundschau Westfälischer Anzeiger Wetzlarer Neue Zeitung

Marburg Offenbach Offenburg Vechta

31.472 47.391 55.054 23.711

okrug Marburg/Biedenkopf regionalni regionalni okrug Vechta

Oranienburg

28.859

stari okrug Oranienburg

Rostock Gera Passau Zweibrücken Pforzheim Pinneberg Pirmasens Marl Reutlingen

173.787 407.868 177.282 9.531 43.263 19.101 13.882 69.188 43.975

Mecklenburg Vorpommern regionalni regionalni regionalni grad Pforzheim okrug Pinneberg grad Pirmasens regionalni regionalni

Frankfurt

91.623

regionalni

Heidelberg Koblenz Düsseldorf Dortmund Bad Kissingen Saarbrücken Dresden Leutkirch Oberndorf Schwerin Siegen Straubing Stuttgart Stuttgart Bad Salzungen Konstanz Ulm Würzburg Erfurt

100.975 228.603 412.418 159.918 15.932 171.292 310.159 186.743 149.053 120.125 59.849 132.383 200.802 206.209 19.330 143.939 63.113 13.621 409.690

Weimar

407.868

regionalni regionalni regionalni regionalni regionalni područje Saar vladajući okrug Dresden regionalni regionalni regionalni Siegerland Wittgenstein regionalni područje Stuttgart Baden Württemberg Bad Salzungen regionalni regionalni regionalni Mittel, West, NordThüringen pokrajina Thüringen

Traunstein Trier Trostberg München Würzburg Korbach

15.755 100.254 19.048 154.695 144.822 26.995

Essen

1.055.246

regionalni regionalni regionalni regija München regionalni okrug WaldeckFrankenberg regionalni

Bremen Bielefeld Münster

182.412 131.909 221.338

regionalni Ostwestfalen/Lippe regionalni

Dortmund Hamm Wetzlar

1.027.143 45.418 80.235

regionalni regionalni regionalni

9


Wiesbadener Kurier WP Westfalenpost WZ Westdeutsche Zeitung

Wiesbaden Hagen Düsseldorf

75.989 1.024.345 153.179

regionalni regionalni Düsseldorf, Krefeld, Wuppertal

INFORMATIVNE AGENCIJE Medij afp Nachrichtendienst CID Computer-Informations-Dienst ddp Nachrichtenagentur dpa dpa-afx Internet-News FID Flug-Informationsdienst MID Motor-Informations-Dienst gms-Themendienst News aktuell Originaltextservice (dpa) Reuters German News Service vwd Geld-/Kreditwirtschaft WEN Wirtschafts-Informations-Dienst Energie WID Wirtschafts-Informations-Dienst TJEDNE NOVINE I ČASOPISI (MAGAZINI) Gospodarstvo/politika/opće: Medij Bayerische Staatszeitung Bayernkurier Berliner Kurier am Sonntag Bild am Sonntag Brand eins BZ am Sonntag Capital Der Spiegel Die Allgemeine Sonntagszeitung Die Zeit Euro am Sonntag Focus Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung Freitag HNA Sonntagszeit

Izlazi tjedno tjedno tjedno tjedno 10x godišnje tjedno 2x mjesečno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno

Naklada 21.084 68.828 190.377 2.036.054 116.333 128.410 269.833 1.373.976 14.840 451.945 174.528 1.007.044 281.965

Doseg Bayern Bayern Berlin/Brandenburg nacionalno nacionalno Berlin/Brandenburg nacionalno nacionalno nacionalno međunarodno nacionalno nacionalno nacionalno

tjedno tjedno

13.023 185.748

nacionalno Hessen/Niedersachs en

Karriere (Handelsblatt) Kurier am Sonntag Manager Magazin Rheinischer Merkur Sonntag Aktuell Stern VDI Nachrichten Welt am Sonntag Wirtschaftswoche

mjesečno tjedno mjesečno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno

150.000 194.417 168.322 105.534 1.001.891 1.385.187 280.000 401.744 247.923

10

nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno nacionalno


STRUČNE NOVINE Gospodarstvo: Medij Absatzwirtschaft Akademie Bank Magazin Banken und Sparkassen Börse Online Börsen Berater Cash. CIO IT-Strategie für Manager Consultant Creditreform Cybiz Der Fonds Der Selbständige Die Aktiengesellschaft Die Bank Ebanker Effecten-Spiegel Finanzen Investmentfonds Gi-Geldinstitute GoingPublic Handwerk magazin Horizont Impulse Kapitalforum Kurs Managerseminare Platow Börse Platow Brief, Der Platow Derivate Sesselwechsel Versicherungsmagazin Versicherungswirtschaft Wirtschaftsjournalist Wirtschafts-Kurier Zeitschrift für das gesamte Kreditwesen ZFV - Zeitschrift für Versicherungswesen

Izlazi 14 x godišnje 4 x godišnje 12 x godišnje 6 x godišnje tjedno 13 x godišnje Nema podataka 10 x godišnje 8 x godišnje 11 x godišnje 8 x godišnje 4 x godišnje 5 x godišnje 12 x godišnje 12 x godišnje 6 x godišnje 50 x godišnje 52 x godišnje 6 x godišnje 12 x godišnje 12 x godišnje 50 x godišnje Nema podataka. 10 x godišnje 12 x godišnje 10 x godišnje Nema podataka Nema podataka Nema podataka 12 x godišnje 12 x godišnje 24 x godišnje 6 x godišnje 12 x godišnje 24 x godišnje 24 x godišnje

Naklada 32.492 17.900 12.575 8.000 142.466 11.167 Nema podataka. 36.950 3.200 129.087 20.400 65.000 62.000 2.643 7.500 60.000 100.000 2.000 6.000 5.200 81.000 18.918 276.642 8.400 17.583 25.333 Nema podataka. Nema podataka. Nema podataka. 4.000 18.504 9.120 5.150 58.831 3.270 6.000

Sport: Medij aktiv sportmagazin Alpin Auto motor und sport Bergsteiger

Izlazi 11 x godišnje Mjesečno 2 x mjesečno Mjesečno

Naklada 218.500 46.067 654.025 37.490

11


Bike DAV Panorama Fit for fun Flug Journal Flugrevue Golf aktuell Golf Journal Golf Magazin Golf Style Golf Time Kicker Mountain Bike Outdoor Reiter Revue Segler-Zeitung Snow - Das Magazin für Snowboarder Snowboarder Monster Backside Magazin Sport & Fitness Sport Bild Sportrevue Tennis Magazin Tour Trekkers World Yacht

12 x godišnje 6 x godišnje Mjesečno 4 x godišnje Mjesečno 6 x godišnje 12 x godišnje Mjesečno 4 x godišnje 6 x godišnje 2 x tjedno Mjesečno Mjesečno Mjesečno Mjesečno 3 x godišnje 8 x godišnje 6 x godišnje Tjedno Mjesečno Mjesečno Mjesečno 6 x godišnje Svakih 14 dana

126.033 449.400 412.064 220.550 65.557 65.000 58.700 53.150 76.000 120.000 378.721 106.592 53.630 65.297 26.500 50.000 74.000 60.000 468.090 34.900 52.887 134.266 45.000 100.483

Turizam: Medij Abenteuer und Reisen ADAC motorwelt America Journal An Bord Brt travel Business Traveller Clever reisen! - fliegen & sparen freizeit & reisen FVW International GeoSaison LTU-Magazin Lufthansa Magazin Nordis Reise und Preise Reisefieber Touristik aktuell Touristik R.E.P.O.R.T. Tours Travel One Travel Talk Travel Tribune

12

Izlazi Mjesečno Mjesečno 6 x godišnje 6 x godišnje 6x godišnje 4 x godišnje 4 x godišnje 6 x godišnje 31 x godišnje 10 x godišnje 4 x godišnje Mjesečno Nema podataka 4 x godišnje 6 x godišnje 47 x godišnje 28 x godišnje Nema podataka 48 x godišnje 50 x godišnje 52 x godišnje

Naklada 127.954 13.518.920 42.000 52.000 k. A. 317.833 51.100 32.500 34.717 197.012 350.000 299.237 38.000 127.940 60.000 30.860 34.219 Nema podataka 25.760 35.560 1.900


PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. U 2006. godini je 65% Nijemaca (starijih od 14 godina), odnosno 2/3 stanovništva Njemačke, ostvarilo barem jedno putovanje u trajanju od najmanje 5 dana (podaci: Horst W. Opaschowski, Tourismusanalyse 2006.). Nijemci su 2006. godine proveli u prosijeku 13 dana na odmoru (2004.: 12,8, 2005.: 13,3). Vlastita zemlja je i dalje najomiljenije odredište za Nijemce. U 2006. godini, 33,8% njemačkih turista je koristilo godišnji odmor u svojoj zemlji, dok je 66,2 % putovalo u inozemstvo. Omiljenija odredišta za glavno putovanje /odmor Nijemaca u 2006. godini bila su (Podaci: Horst W. Opaschowski, „Tourismusanalyse 2006”): Zemlja

Rezultati 2006.

Udio na tržištu

Njemačka Grčka Hrvatska, Slovenija Skandinavija Španjolska SAD / Kanada Italija Azija /Tajland Istočna Europa /Poljska, Češka

+1,8% +1,6% +1,2% +1,1% +0,9% +0,4% +0,3% +0,3% -0,1%

33,80% 5,20% 3,30% 4,50% 11,50% 2,70% 8,00% 2,40% 6,20%

Portugal Maroko/Tunis/Egipat Karibi Austrija Francuska Turska

-0,2% -0,4% -0,6% -0,9% -1,3% -1,4%

3,20% 2,30% 0,90% 5,20% 3,40% 3,70%

2,0

1,8

1,6 1,2

1,5 1,0

1,1

Rezultati 2006.

0,9 0,4

0,5

0,3

0,3

0,0 -0,1

-0,5 -1,0

-0,2

-0,4

-0,6 -0,9

-1,5

-1,3

-2,0 5 ,5 4, 11 a ja a ad vi sk a l an o in j K ov d l / an an ,S A Šp Sk ka US ts a v i ja en

Hr

3 3,

7 2,

ij al It

a

i ja Az

8 /

nd il a Ta

4 2, r Po

M

ga tu

ok ar

l

T o/

8 0,

t ip Eg s/ i un

3 2,

rib Ka

i

9 0,

rij st Au

a

2 5,

Fr

a sk cu an

4 3,

ka rs Tu

-1,4 7 3,

Destinacije; udio na tržištu

Španjolska, Italija i Turska su već desetljeće omiljena odredišta njemačkih turista. Španjolska je zadnjih 5 godina bilježila negativne rezultate, a u 2006. godini je ponovo sve traženije odredište. Turska bilježi znatan pad (2005.: -5,1%, 2006.: -3,7%), dok je Grčka pobjednica sezone te je u 2006. s udjelom od 5,2% na njemačkom tržištu dostigla Austriju (5,2%). Maroko, Tunis i Egipat kao i Turska bilježili su minuse zbog odjeka sukoba oko karikatura Muhameda. Daleka putovanja (2005.: 11%, 2006.: 11%) zadržala su stabilan udio na tržištu. Među dalekim odredištima, Tajland je zabilježio lagani rast (2005.: 2,1%, 2006.: 2,4%) zajedno sa SAD-om (2005.: 2,3%, 2006.: 2,7%). Budući da su daleka putovanja ipak još preskupa, Nijemci traže alternativu te ostvaruju odmor na Sredozemlju ili pak ostaju u Njemačkoj.

13


Automobil je najčešće korišteno prijevozno sredstvo za odmor: čak 53 % Nijemaca odlazi automobilom na odmor. Na put zrakoplovom se odlučuje 32% putnika, 7% putuju autobusom, a 6 % koristi vlak. (Podaci: DRV, „Fakten und Zahlen zum deutschen Reisemarkt 2006.). Ovi udjeli su ostali gotovo nepromijenjeni u usporedbi s 2005. godinom, lagani porast bilježe putovanja avionom. Samo 34% putnika koriste organizatore putovanja ili turističku agenciju. 66% bukira dolazak, smještaj i rent-a-car individualno. Motivi putovanja su: (Podaci: Horst W. Opaschowski, „Tourismusanalyse 2006”): Kupanje/Sunčanje Odmaranje/Opuštanje Pješačenje City Breaks Zimski odmor Wellness Kamping Skijanje Studijska putovanja Kružna putovanja Krstarenja

27,5 % 18,6 % 6,4 % 6,0 % 6,0 % 4,3 % 4,2 % 3,9 % 3,8 % 2,8 % 2,1 %

Nijemci su u 2006. godini na putovanjima u inozemstvo ukupno potrošili rekordnih 60,5 mlrd. €. Putovanja izvan zemlje čine 4,7% ukupne privatne potrošnje Nijemaca. Prema potrošnji, po odredištima putovanja proizlazi sljedeća lista: (Podaci: Reisebranche-Analyse der Dresdner Bank 2006.) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Austrija 6,70 mlrd. € Španjolska 6,70 mlrd. € Italija 6,20 mlrd. € Francuska 4,00 mlrd. € Turska 3,00 mlrd. € SAD 2,50 mlrd. € Švicarska 2,40 mlrd. € Poljska 2,15 mlrd. € Češka 2,10 mlrd. €

Prema procjenama, Nijemci su u Hrvatskoj u 2006. godini potrošili oko 1 mlrd. €. Najveći turoperatori 2006. bili su: Najveći touroperatori u 2006. Promet u Mil € 14.000

Broj putnika u tisućama

12.347

12.000

(Podaci: Deutscher Reisebüround Reiseveranstalterverband, DRV):

10.000 8.000 6.000 4.000 2.000

6.277

5.766

4.466 3.055

2.878

1.450 1.184 1.250 1.137 630 623

0 k rs t ik oo r is tou ou sC A ll T a om we Th Re

14

FT

I

er Ög


Turoperator

Promet u Mil. €

Broj putnika u tisućama

Tržišni udio

1.

TUI Njemačka

4.466

12,347

28,0 %

2.

Thomas Cook

3.055

6,277

19,1 %

3. 4.

Rewe Touristik Alltours

2.878 1.137

5.766 1.450

18,1 % 7,1 %

5.

FTI

630

1,184

4,4 %

6.

Öger

623

1.250

3,9 %

Udio njemačkog tržišta u ukupnom hrvatskom turističkom rezultatu u 2006. godini Njemački su turisti u 2006. godini ostvarili 1.544.801 dolazaka i 10.986.866 noćenja. Njemački gosti ostvaruju 23,4% ukupnih noćenja u Hrvatskoj i prosječno ostaju 7,1 dana na odmoru u Hrvatskoj.

Promet njemačkih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1992. do 2006.

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Dolasci indeks 1990.=100 1.445.905 100 10 10 150.883 148.408 98 10 194.318 131 13 355.716 183 25 59 15 210.968 213 31 449.000 640.031 143 44 720.569 113 50 531.259 74 37 197 72 1.048.275 1.299.729 124 90 1.481.659 114 102 1.551.844 105 107 1.580.244 102 109 1.572.090 109 99

2006.

1.544.801

98

107

Noćenja indeks 1990.=100 11.943.840 100 984.021 8 8 1.159.476 118 10 1.740.658 150 15 3.014.113 173 25 1.914.656 64 16 3.744.000 196 31 5.403.249 144 45 5.933.641 110 50 4.514.765 76 38 7.804.139 173 65 9.685.991 124 81 10.789.069 111 90 11.056.130 102 93 10.887.638 98 91 11.001.142 101 92 10.986.866

100

92

15


Grafički prikaz dolazaka i noćenja s njemačkog tržišta

DOLASCI

1.800.000 1.600.000 1.400.000 1.200.000 1.000.000 800.000 600.000 400.000 200.000

Izvor: DZS 20 06 .

20 04 . 20 05 .

20 02 . 20 03 .

20 00 . 20 01 .

19 98 . 19 99 .

19 96 . 19 97 .

19 94 . 19 95 .

19 92 . 19 93 .

19 90 . 19 91 .

0

NOĆENJA 14.000.000

12.000.000

10.000.000

8.000.000

6.000.000

4.000.000

2.000.000

Izvor: DZS 0 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

2005. 2006.

Nema preciznih podataka, no omjer je oko 35% organizirani dolasci, a 65% individualni dolasci. Hrvatska se nalazi u programima svih većih njemačkih organizatora putovanja kao što su TUI , Thomas Cook, Rewe Touristik, Alltours, Riva Tours, itd. Pored ovih, hrvatski programi zastupljeni su i u čitavom nizu specijaliziranih kataloga manjih agencija, autobusera.

16


Posjeti turista po regijama Županija Dolasci Istarska 564.121 376.825 Primorsko-goranska Splitsko-dalmatinska 159.010 Šibensko-kninska 139.683 Zadarska 139.807 Dubrovačko-neretvanska 80.88 37.370 Ličko-senjska 37.287 Grad Zagreb Ostale županije 10.610 1.544.801 Ukupno Izvor: Statistički podaci TZŽ

Index 05/06 102 98 98 85 101 91 97 95 102 98

Većina turista odlazi u Istarsku i Primorsko-goransku županiju, zatim slijedi Splitsko-dalmatinska županija. Minuse bilježi Šibensko-kninska, dok Zadarska i Istarska županija broje porast dolazaka s njemačkog tržišta. Vrsta korištenog prijevoza Sve većim brojem veza zračni promet dobiva na značaju (15%). Rado se koristi i automobil, omiljeno prijevozno sredstvo Nijemaca, budući da je situacija s cestovnim prometom u i prema Hrvatskoj sve bolja. Dvije trećine gostiju (61%) iz Njemačke dolazi autom u Hrvatsku, a svaki šesti gost koristi autobus (16%), dok se za 8,5 sati može iz Muenchena u Zagreb doći vlakom - Eurocity. Auto-vlak osim toga omogućava da se sa sobom može povesti i osobno vozilo. Nijemci putuju i trajektom, npr. iz Italije u Hrvatsku. Zrakoplovni prijevoz U 2006. godini je zabilježeno 10% (188.000) više putnika koji su zrakoplovom došli u Hrvatsku. Zračni prijevoznici bilježe minuse za sva druga sredozemna odredišta iz Njemačke. Takav porast može se pripisati povećanju naleta low cost avio-kompanija na hrvatske zračne luke koji povezuju Stuttgart (Germanwings i TUIFly), München (TUIFly), Hannover (TUIFly), Leipzig (TUIFly), Köln/Bonn (Germanwings, TUIFly), Berlin/Schönefeld (Germanwings) i Hamburg (Germanwings) sa Zagrebom (Germanwings), Splitom (Germanwings), Dubrovnikom (Germanwings, TUIFly) i Rijekom (TUIfly) te od 2007. godini sa Zadrom (Germanwings). Croatia Airlines je u 2006. godini organizirala čarter letove za Hrvatsku sa svim većim turoperatorima koji imaju Hrvatsku u ponudi: TUI, TC, FTI, Alltours, Riva, Misir, Rewe. Autobuseri Rezultati Reiseanalyse RA 2007. pokazuju da u ovoj sezoni treba računati sa stabilnim interesom Nijemaca za odlazak na odmor (više od 60 milijuna odmora dužih od 5 dana). U siječnju je 70% anketiranih planiralo odmor što je 3% više nego u istom vremenu prošle godine. Interes za putovanja autobusom je ostao na istoj razini. U sljedeće tri godine 22,9% Nijemaca planira krenuti na putovanje autobusom. Putovanja na godišnji odmor u brojkama Populacija iznad 14 god. (mil.) Jedno ili više putovanja na odmor Intenzitet provođenja odmora (%) Broj putnika (mil.) Putovanja iznad 5 dana (mil.) Izvor: Reiseanalyse (analiza putovanja) 2007.

2000. 63,8 75,9

2004. 64,7 74,4

2005. 64,9 73,6

2006. 65,1 74,7

48,4 62,2

48,1 65,4

47,8 64,1

48,6 64,4

U protekloj sezoni su jeftini zračni prijevoznici dominirali tržištem te je to imalo posljedice na sve ostale vrste prijevoza pa su i njemački autobuseri u 2006. godini zabilježili lagani pad broja putovanja u

17


inozemstvo, dok je broj putovanja unutar Njemačke bio veći za nekoliko postotaka. Autobusni prijevoz je time zadržao stabilan udio na tržištu. Najvećim dijelom iz razloga što jedan dio populacije putuje isključivo autobusom, a to su najvećim dijelom osobe starije dobi. Udio prijevoznih sredstava pri putovanju na odmor ▲ Auto/Autodom

● Zrakoplov

■ Autobus

■ Vlak

Izvor: RDA ocjena Reiseanalyse 2001. do 2007.

Potrebno je i istaknuti činjenicu da su putovanja u gradove u trendu. Potražnja u ovom segmentu se početkom godine udvostručila. U vlastitoj zemlji su za Nijemce najinteresantniji gradovi: Berlin, München, Hamburg i Dresden, a u inozemstvu: Pariz, Rim, Beč, London i Firenca. Autobusni prijevoz bi mogao imati koristi i od sve veće kampanje u medijima o zaštiti okoliša. U najnovijoj RDA studiji izrađenoj u suradnji s Ifeu Institutom iz Heidelberga objavljeno je da je autobus u odnosu na ostala prijevozna sredstva ekološki najprihvatljiviji. Svijest Nijemaca o zaštiti okoliša je vrlo visoka i 92% populacije je spremno na aktivan vlastiti doprinos u zaštiti okoliša. U tom smislu 57% anketiranih je spremno u budućnosti manje putovati zrakoplovom (Infratest Ditmap po nalogu ARD i WELT ONLINE). Od 6,39 milijuna putovanja na godišnji odmor autobusom koji traje duže od 5 dana, 3,7 % je provedeno u Hrvatskoj (Reiseanalyse RA 2006.). Europske autobusne destinacije 16,0% 14,2% 14,0%

13,0%

12,0%

10,0%

8,0%

7,3% 5,8%

6,0%

5,1% 4,0%

4,0%

3,7% 3,2% 2,7% 1,7%

2,0%

Izvor: RDA - Reiseanalyse 2006.

18

Skandinavija

Svicarska

Madjarska

Hrvatska

Francuska

Spanjolska

Ceska

Poljska

Austrija

Italija

0,0%


Italija, Austrija, Poljska i Češka su u 2006. godini imale malo povećanje broja dolazaka Nijemaca autobusom, Španjolska i Francuska lagani pad, dok su Hrvatska, Mađarska i Švicarska ostale na otprilike istoj razini kao u 2005. godini. Na tržištu u Njemačkoj djeluje 5.788 autobusera s oko 71.000 autobusa. Broj zaposlenih u tom segmentu je oko 170.000. Vrste smještaja Njemački turisti odabiru smještaj u hotelu, apartmanu, B&B, kamping i brodski smještaj (74%). U hotelskom smještaju najčešće odabiru kategoriju s 3* (27%). 22% njemačkih gostiju odabire apartmanski smještaj, dok 15% provodi odmor u šatoru ili kamp-kućici. Besplatno noćenje u apartmanu kod prijatelja ili noćenje kod prijatelja i obitelji koristi 25% ispitanika.

Koju vrstu odmora odabire njemački turist u Hrvatskoj? Odmor na moru Kružno putovanje Odmor u prirodi Drugi oblici Wellness Aktivni odmor Posebna prigoda

66% 9% 8% 4% 3% 3% 3%

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. Procjena ukupnih dolazaka na godišnji odmor iz Njemačke u inozemstvo u 2007. Interes Nijemaca za putovanjima ostaje visok, a u 2007. godini se predviđa čak i lagani rast, zajedno s rastom u ekonomskom smislu koji će se odraziti i na potrošnju građana Njemačke. Već početkom 2007. godine je 70,1% Nijemaca izrazilo namjeru za odlaskom barem na jedno putovanje u trajanju od više od 5 dana. Prirodne katastrofe, epidemije, teroristički napadi nemaju trajnije negativne učinka. Trajanje putovanja se smanjilo, putuje se češće i kraće. Dok je 2005. godine trajanje godišnjih odmora iznosilo prosječno 13,3 dana, u 2006. godini iznosilo je 13 dana. Putovat će se manje organizirano, a više individualno. Nisko tarifne zrakoplovne kompanije će i nadalje bilježiti porast prometa. U već na početku 2007. godine Njemačka bilježi gospodarski rast koji je veći nego što se očekivalo. Vlada pozitivna atmosfera u zemlji te se povećava želja potrošača za potrošnjom. Najavljuje se da će Nijemci u 2007. godini na svojem odmoru izvan Njemačke potrošiti 2% više nego u 2006. kada je zabilježeno rekordnih 60,5 milijardi €.

19


Omiljena odredišta

2,4 0,8 2,7

Španjolska

11,5

Italija

3,3

Austrija Gr?ka

3,4

Skandinavija

3,7

8,0

Turska Francuska Hrvatska/Slovenija SAD/Kanada

4,5

Azija/Thailand 5,2

5,2

Portugal

Na početku 2007. godine je 23% Nijemaca izrazilo namjeru provesti godišnji odmor u Njemačkoj. Ostalih 47,1% planira provesti odmor u nekom od odredišta Europe, dok njih 10,6% želi putovati izvan Europe. U trendu su ponovo omiljena odredišta na Sredozemlju: Španjolska i Italija. Austrija gubi na popularnosti zbog privlačnih i povoljnih ponuda u istočnoj Europi – Poljska, Češka i Mađarska. Predviđa se da će se potražnja za odredištima sjeverne Afrike - Tunis, Maroko i Egipat, ponovo stabilizirati. Njemački turoperatori Sljedeća tablica daje prikaz njemačkih turoperatora i njihovu ponudu abecednim redom (Podaci: www.gedit.de). Pregled turoperatora 123-lastminute 5 vor Flug A

Last-Minute-putovanja Last-Minute-putovanja

A Tours A.N.U.-Touristik AAR pustolovna & Co

pustolovna putovanja/Avantura Indonezija Putovanja po cijelom svijetu Pustolovna putovanja za Sj. Ameriku, Skandinaviju, Australiju

pustolovna Alaska pustolovna Anden pustolovna Reisen Afrika

Kanu- i Treking putovanja po Aljasci Ture kroz Ande u Ekvador Pustolovna i putovanja puna doživljaja po Africi

Abenteuer Südafrika Abenteuer.net

Godišnji odmor u Južnoj Africi Pustolovna putovanja i aktivni godišnji odmor

Abenteuer-Reisen Abenteuersport ABeR - Alternativ Bus Reisen GmbH Action & Funtours

Pustolovna i putovanja puna doživljaja Aktivni odmor u Austriji raznovrsna putovanja busom športska i putovanja na otvorenom po Tirolu, južnoj Francuskoj, okolica Münchena

Activ Reisen Hans Kerschreiter Active Tours

20

Stručnjaci za Aziju i južnu Ameriku


Activida Tours

Treking-, kulturna- i individualna putovanja za Ekvador, Dominikansku Republiku, treking- i aktivna putovanja po Kanarskim otocima i Balearima

Adriaurlaub Adventours

Ljetovanje po Sredozemlju Pustolovna, športska putovanja i treninzi na otvorenom

Adventure 4 U

Pustolovna i grupna putovanja posebno za mlade osobe

Adventuretours Aegyptus Intertravel Aero Lloyd African Bikers

Putovanja na otvorenom Specijalist za putovanja po Egiptu Zrakoplovna kompanija Biciklistička i šetačka putovanja, safari u južnoj Africi

African Extravaganza Africon Tours GmbH

Specijalist za Namibiju i safari Grupna i individualna putovanja po zapadnoj Africi, istočnoj Africi i Sahari

Agentur für Erlebnisreisen

Sub-orbitalni letovi u svemir, trening za astronaute, vožnje polarnim čamcima i podmornicama, posjeti vulkanima, vožnje podmornicama u velikim dubinama

AILS Air 6 Air-Berlin GmbH air-bus-reisen Air France Air Madagascar Air Marin Air Service Berlin CFH GmbH

Tečajevi engleskog jezika u Engleskoj i Americi Ponude za putovanja diljem svijeta Zrakoplovne kompanije sjeverne Afrike Specijalist za daleka i kružna putovanja Zrakoplovna kompanija Zrakoplovna kompanija Ljetovanja diljem svijeta Kružni letovi zrakoplovima i letovi balonom

Air Seychelles Airways-Travel GmbH Akademischer Reisedienst

zrakoplovna kompanija Putovanja po Aziji Studijska putovanja diljem svijeta, kulturna i putovanja puna doživljaja

Akzente Reisen

Grupna putovanja za crkve, udruge, društva i škole i saveze

Alaadins Reisen Albatours

Ronilačka putovanja po Crvenom moru Studijska putovanja za škole, fakultete, tematska putovanja i ljetovanja mladih

Albatros Reisen

Schul-, Camping,- Fern-, Wein- und Tagesreisen, Busreisen

Albatros Urlaub Alfa Sprachreisen Allradbus-Expeditions-Čarter

Spezialgebiete: Südafrika, Safaris, Camping-Safaris Sprachreisen Mit Geländebus durch die Sahara

Alltour Reisen Alltours Reisecenter Alpinschule Oase-Alpin Alternativ Bus Reisen GmbH Alpin Sport TS

Pauschalreisen und Flüge in alle Welt Reisen weltweit Berg- und Winterurlaub Europa und Übersee, Busreisen Eisklettern, geführte Bergtouren (auch 4.000er) Skiund Snowboardfreeride

Amadeus Travel

Rund- und Aktivreisen in/nach Costa Rica

21


Amaroq - Tours AmazoniA American Tours Amerik Aventure Ameropa Amin Reisen GmbH

Experte für Schweden Reisen durch Venezuela Reisen in die USA, Kanada, Karibik Abenteuerurlaub in Amerika Bahnreisen Tauchreisen und Individualreisen, Badeurlaub in Ägypten

AMP, Madeira-Portugal Travel Andersreisen Andes-Amazon Travel

Spezialist für Urlaub auf Madeira Reisen abseits des Massentourismus Erlebnisreisen in die Anden und nach Amazonien

Anglo European Connections ANKA Ungarnreisen APEX Studienberatung USA

Sprachreisen nach England für Jugendliche Reisen nach Ungarn Englischsprachkurse und akademische Studiengänge in den USA

app GmbH Aqua aktiv Aqua Tours Int. Aquarius Tauchreisen GmbH

Abenteuer in Österreich Kanutouren für Gruppen Angelreisen, Reisebüro Tauchreisen nach Asien, Mittelmeer und Rotes Meer

Arab-isch Arabella Reisen Aratours

arabische Sprachreisen Kreuzfahrten, Golfreisen, Businessreisen Abenteuer- und Survivalurlaub in Guyana und Surinam

Argoreisen AS Adventure Service ASC Afrian Safari Club AG

Reisen durch Europa Tauchreisen, Wracktauchen Kreuzfahrten im Indischen Ozean und auf dem Nil, Urlaub in Kenia und Ägypten

ASPECT

Sprachreisen nach Kanada, USA, England, Irland, Australien

AST Aster Reiseservice ATI

Touren in Süd- und Ostafrika Reiseanbieter für Studenten Reisen nach Thailand, Bali, Malaysia, Kenia und Mauritius

Atlantic Language Galway aTours ATS Berlin Attika Reisen Auf und davon Reisen

Englischsprachreisen nach Irland Abenteuerreisen und Erlebnisreisen Nordamerika-, Südostasien-, Europareisen Reiseanbieter für Griechenland Allerlei Reisemöglichkeiten nach Tibet, Nepal, Indien, Pakistan, Bhutan und Thailand

Augustustours Australien Austrian Airlines Autobusbetrieb Gottlieb

Städtereisen Dresden und Umgebung Reiseanbieter für Australien Fluggesellschaft Individuelle Reisen für Gruppen, Vereine und Schüler, Busreisen

Aventoura Aventura Action Company

Ecuador, Belize/Guatemala, Cuba Canyoning, Rafting, Outdooraktivitäten in Italien, Österreich und Spanien

Avianca B

Fluggesellschaft

Bako-Special-Tours

Rund um den Niederrhein

22


Balisafari

Motorradtouren, Segeltörns auf und um Bali

Baumeler Reisen AG Bawa tours&travel GmbH

Aktiv- und Kreativreisen Ausgefallene Individual- und Gruppenreisen nach Java, Bali und Lombok

Beach-Bus Touristik GmbH & Co. KG

Busreisen nach Italien, Spanien, Kroatien, Ungarn

Beetle Alternativ Reisen

Sportreisen und Kameltouren durch den Sinai, Sprachreisen Arabisch

Beim Swiss-Canadian English Center Belize Bendis Travel BEOconcept Berge & Meer Best Ticket Service&Reisen GmbH

Englischsprachreisen nach Kanada Reisen ins Reich der Maya Einzel- und Gruppenreisen in die Türkei Kletterurlaub für Kleingruppen Reisen allgemein Eintrittskarten und Reisen zu Sport- und Kulturveranstaltungen, auch international

BesttravelCanada BETZ travel service BFR Berliner Flug Ring BG Tours BI-Reisen Biblische Reisen GmbH

Kanadareisen Reisen und Flüge Pauschal- und Flugreisen, Gruppenreisen Reisen nach Bulgarien Reisen in alle Welt Reisen in die biblischen Länder und zu christlichen Stätten

Big Blue Tours Binder-Reisen BKJ-Reisen

Sprachreisen und Urlaub jeglicher Art Busreisen jeder Art Reisen für Familien, Behinderte, Gruppen, Schüler und Jugendliche

BL-Reisen BLAGUSS Irlandreisen Blue Diamond Travel

Fernreisen und Sprachreisen Experte für Irlandreisen Flugsafaris und Motorradtouren in Australien und Neuseeland

Blue Planet Erlebnisreisen GmbH Bohr Touristik Service Bottrop-Travel BREMA-Agentur

Abenteuerreisen in Namibia Reisen nach Island Reisen in alle Welt Schüler- und Gruppenreisen in Deutschland, Schweiz, Italien, Österreich und Ungarn Jamaika und Karibik, Kreuzfahrten Spezialist für Südamerika und Karibik Busreisen, Tagesausflüge, Auslandsreisen Fluggesellschaft Reisen aller Art Last-Minute-Reisen Busreisen jeder Art Reisen nach England, Schottland, Griechenland, Holland und Irland

brtours Brasil Brehm und Müller Brittish Airways Buchenundweg.de Bucher Reisen Büssemeier Bus GmbH Bus Touristik Organisation Bustouristik.com Bus Kollektiv Unterwegs Buy.Bye BWT Reiseservice

Busreisen, Sprachreisen, Kreuzfahrten Gruppenreisen, Busreisen Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Fidschi-Inseln

23


C Caissa Touristic GmbH

Städte-, Studien-, Individual-, Gruppenreisen nach China

Calac Sprachreisen

Englischkurse für Schüler und Erwachsene in England und Wales

Calypso-Sprachreisen Calypso Tours

Sprachreisen Studien- und Gruppenreisen nach Lateinamerika und in die Karibik

Camps International

Feriencamps in Deutschland und England sowie Highschool-Aufenthalte in den USA

Campus Sprachreisen

Sprachreisen für Schüler nach USA, Kanada, England Reisen nach Kanada, USA, Alaska, Aktivurlaub auf einer Ranch

Canada Reisedienst Canada Sprachreisen Canada Tours Canadian College of English Language Canusa Touristik GmbH + Co.

Englisch-Sprachreise für 13-25-Jährige nach Ottawa Reisen nach Kanada Sprachurlaub in Kanada Kreuzfahrten USA, Kanada, Hawaii, Bermudas Städte- und Busreisen, Camping

Cape Studies Carl Duisberg Centren Carpe diem Sprachreisen Cathay Pacific Check In

Sprachreise Englisch nach Kapstadt Sprachreisen Sprachreisen Fluggesellschaft Urlaub in Portugal, auf den Azoren und Madeira

Check in Reisen GmbH Chenthaytravel Chile - Angeltouren China-Reisen Chinareise.com CIE Tours Cirrus Airlines Cit-Reisen CITS Guilin Classic Asia Tours Clever Reisen Club Aktiv Rafting&Sport

Reisen aller Art und Wellnessangebote Experte für seriöse Reisen nach Thailand Angeltouren zu den schönsten Lodges Chiles Reisen nach China Urlaub in China Spezialist für Großbritannien Fluggesellschaft (innerhalb Deutschlands) Hotels und Feriendörfer in Italien Reiseveranstalter für individuelle Chinareisen Gruppenreisen nach Thailand Last-Minute-Reisen Outdoor, Canyoning, Rafting, Hochseilgarten in Bayern

compact-tours COMTOUR.de Condor Flugdienst Consul Weltreisen Conti-Reisen GmbH Continental Reiseagentur Corfelios-Reisen

Reisen in alle Welt Spezialist für Reisen nach Indien Fluggesellschaft Weltreisen Experte für Kunst-, Studien- und Naturreisen spezialisiert auf Mexiko und Lateinamerika Reisen auf die Halbinsel Chalkidiki (Griechenland) und Griechenland allgemein Naturreisen nach Cornwall Rundreisen, Natur- und Erlebnisreisen, Trekking- und Regenwaldtouren in Costa Rica Tourenveranstalter in Costa Rica Experte für Reisen nach Kanada, Alaska und USA

Cornwall-Reisen Costa Rica Costa Rica Info Center CRD International GmbH

24


Cuba Reisen Cuchi-Cuchi Expeditionen CVJM-Reisedienst Czech Airlines (CSA) D

Reiseveranstalter für Kuba Natur- und Abenteuerreisen in Venezuela Reisen von und nach Russland Fluggesellschaft

Dänemark

Hausbooturlaub, Angeltouren in Dänemark

Danex-Umag Därr, Klaus Das Baltikum-Reisebüro David Glesinger - Israel DCE Sprachreisen

Experte für Istrien und Kroatien Expeditionen durch Afrika und die Sahara Für Ihren Urlaub in Estland, Lettland, Litauen Touren durch Israel Sprachaufenthalte in Bournemouth (Südengland)

DCS Touristik Dehn Reisen

Reisen aller Art Busreisen, Kurz- und Städtereisen, Flugreisen, Kulturund Musicalreisen

Delphin Reisen Dertour Desert-Fox DESR Sprachreisen Dialog Sprachkurse Die Reisemanufaktur

Reisebüro mit Preisvergleichsystem Stellen Sie sich Ihren Traumurlaub selbst zusammen Motorradreisen in Nordafrika Sprachreisen Nizza Sprachreisen in vielen Ländern der Erde Spezial-Veranstalter für abenteuerliche Firmenreisen / Incentives

Direkt Sprachreisen Dive Travel

Sprach- und Rundreisen Tauchreisen zum Roten Meer, in die Karibik, zum Pazifik

Divecenter Kaktus Diversion Dive Travel & Training Dr. Frank Sprache & Reisen Dr. Steinfels Sprachreisen Dragontours DSAR Deutsch Südafrikanischer Reisedienst

Tauch- und Segelurlaub in Kroatien Tauchreisen in Australien und Papua-Neuguinea Sprachreisen in die USA und den Rest der Welt Sprachreisen in aller Welt Studienreisen nach Nepal und Tibet Reisen in das südliche Afrika

Dschungel & Meer E

Fernreisen

Eastline Easy Tours EBOOKERS.com Edelweiss Bike Travel EF Sprachreisen EFA Sprachreisen GmbH El-Hann Abenteuerreisen Elsta-Sprachreisen Elzenary-Tours Emirates Endurotouren ENS-Studienreisen Enzian Reisen ESE Europäische Studien- und Erlebnisreisen

Kultur- und Konzertreisen nach Osteuropa Radferien auf Mallorca Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein weltweite Motorradtouren Sprachreisen Sprachreisen geführte Abenteuer in Südafrika Sprachreisen Reisen in alle Welt Fluggesellschaft Motorradreisen auf den Kanaren Studienreisen Busreisen aller Art Kunst, Kultur und Erholung in Ihrem Urlaub

25


Etours Euro Partner Eurobus Eurosian-Reisen Europrise Young Events EuroproLanguage

Reiseziele rund um den Globus Sprachreisen Busreisen innerhalb Europas Asien und Südostasien Urlaub für junge Leute, Klassenfahrten Sprachreisen Englisch für alle Altersstufen

Eurosites Eurosprachreisen Eurowings Luftverkehrs AG Every Day Holiday

Auto- und Campingurlaub in Europa Sprachreisen in Europa Fluggesellschaft Abenteuerurlaub in Laos, Burma, Südchina, Nordthailand

Exklusiv Studien-Reisen Expedia Expressions Extratour aktiv reisen GmbH Extraweit-Sportreisen

Studienreisen Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Snowboarden, Surfen, Klettern Städtetrips, Rundreisen mit Van und Zelt Kajak-, Kanu-, Wandertouren, Klassenfahrten, Betriebsausflüge

Extremsport F

Reisen für Extremsportler

Fahr mit Reisen Fairflight Farohu Adventure-Tours Faszinatour GmbH

Busreisen jeder Art Flüge und Pauschalreisen Adventure Reisen in Nordafrika Outdoor-Spezialist für Events, Trainings und Erlebnisse

Fee Sprachreisen Fener Reisen Feria Reiseveranstalter

Englischkurse in Nordamerika und Europa Reisen abseits des Massentourismus Tauchreisen, Spezialist für Reisen in den Indischen Ozean, Asien, Afrika, Weltreisen Last-Minute-Reisen Englisch für junge Leute in England und Florida

Ferien AG FHC Sprachreisen Firststudy Fischle-Reisen Fishermen Travel Club/FTC AG

FJORDTRA Reisebüro GmbH Flamenco Sprachreisen Florida Travel Flug.de Flugauktion.net Flug-Discounter Flugreisen Nillies Fly Girl Fly-Tours Fly & Travel Service

Englischkurse im Ausland Busreisen jeder Art Luxus- und Abenteuerreisen, Hochseefischen, Yachtkreuzfahrten, Sport- und Tauchreisen in Florida, Bahamas und Mittelamerika Spezialist für Reisen nach Norwegen Internationale Sprachurlaube Alles für den Urlaub in Florida Onlinebuchung von Flügen Flüge buchen Reisen allgemein Club- und Flugreisen nach Mallorca Tauchreisen auf Cozumel (Karibik) Sprachreisen Schwerpunkte: Asien/ Pazifik, Karibik und Europa

FP-Sportreisen Freeway Tours Frosch-Busreisen FSTS Sprachreisen

Sport-, Erlebnis-, Gruppen- und Firmenreisen Motorradreisen durch den Süden der USA Busreisen, Gruppenreisen Studien- und Sprachreisen

26


FT-Reiseservice FTI-Ferienwelt Fussballferiencamp

Reisen in alle Welt Urlaub für jedermann Jungen und Mädchen von 7-17 Jahren trainieren altersgerecht in Deutschland oder Dänemark

g.e.o. ballooning G

Ballonfahrten und Ballonreisen

Galka Golden Tours

Individualreisen nach Afrika, Asien und Lateinamerika

Garuda Indonesia Geissberger AG, Car-Reisen

indonesische Fluggesellschaft Vereins- und Firmenausflüge, Hochzeitsreisen, Schulreisen, Busreisen

Geo-Tours

Trekking, Kameltouren, Wissenschaftliche Exkursionen

GeoTours Africa

Experte für Bildungsreisen nach Südafrika. Schwerpunkte: Geologie, Paläontologie, Paläoanthropologie

Gerken Reisen GIJK-Sprachreisen Glanzmann Tours Globostudy Sprachreisen

Busreisen jeder Art Sprachreisen Reisen nach Yukon/Kanada Sprachaufenthalte für Englisch, Französisch, Spanisch und Italienisch

GLS-Sprachreisen

Auslandspraktika, Schulaufenthalte im Ausland, Sprachreisen

Go Ahead Travel Go East Reisen Go Globe Goldsuchen Grasmann GREEN-TRACKS GTN

Hundeschlittenreisen in Kanada und Skandinavien Urlaub im Osten - Wohnen in Gastfamilien Studienreisen Fahren Sie zum Goldschürfen Busreisen jeder Art Reisen ins Pantanal in Brasilien Individualreisen nach Indochina, Thailand, Hongkong, Sri Lanka, Myanmar

Gullivers

Städte- und Fernreisen

H H2O-Tours Hajö! - Lambo-Tours

Sporturlaube Abenteuerreisen nach Südafrika, Namibia, Botswana, Zimbabwe, Zambia und Malaga

Halkosaari Hannes Hawaii Tours Hapag-Lloyd AG Harley-Davidson Tours - USA Hartmann Reisen Hausbootferien Heimatreisen Hin und Weg HM Touristik HKS Reisen Hoika Reiseagentur

Abenteuerreisen nach Finnland und Irland Reisen zu Triathlon-Veranstaltungen Fluggesellschaft Harley Touren in den USA Spezialist für Malediven und Sri Lanka Ferien auf einem Hausboot in Schottland Busreisen jeder Art, Spezialist für Berlin Last-Minute-Reisen Australien, Neuseeland, Südafrika Reisen in alle Welt Erlebnisreisen, Safaris, Seereisen, Last-Minute

Hunau Reisen

Busreisen jeder Art

27


Hundeschlittentouren Hungaro Kur Huskyfarm Björkilsätern I

Urlaub oder Trainingslager für Huskies in Alaska Kuraufenthalte in Ungarn Sommer und Winteraktivitäten in Südschweden

Iberia Ikarus Tours GmbH IndienTouristik

Fluggesellschaft Studienreisen in alle Länder der Erde Rundreisen und Reisen nach Indien, Nepal, Bhutan, Sri Lanka, Malediven und Iran Sportreisen, Busreisen Mit Schiff und Fahrrad über die Inseln der Adria

Ingo's Busfahrten Inselhüpfen Inside World International Expeditions

Adventures

Treks

&

Tauchreisen in aller Welt Kultur-, Abenteuer-, Erlebnisreisen, Wildwasserrafting, Trekking, Expeditionen, Tier- und Dschungelsafaris in Nepal, Bhutan, Tibet und Sikkim

IPS Reise-Service Iran Touristik

Reisen aller Art, Last-Minute-Reisen Studien-, Erlebnis- und Gruppenreisen in den Iran

ISI Sprachreisen ISKA Sprachreisen Island Erlebnisreisen

Sprachkurse, Sprachreisen Sprachreisen in alle Welt Experte für den Norden: Island, Grönland, Färöer Inseln

Isolde-Reisen iSt Italianissimo Sprachreisen its.purespace Iwanowski's Individuelles Reisen J

Urlaub in Griechenland Sprachreisen, Aupair Sprachreisen Reisen allgemein Touren und Safaris nach Südafrika

Jahn Reisen Jaltour Online Jann's Adventure Lofoten Jeep und Enduroreisen Jet-Fly

Reisen aller Art Reisen allgemein Aktivurlaub in Norwegen in Asien und Australien Flugreisen, Fernreisen, Exklusivreisen – spezielle Tarife für Studenten

Job-Tours Joker Travels Jomon Japan Reisen

Städtereisen Sprachreisen Reisen nach Japan, das Land der aufgehenden Sonne Städte-, Urlaubs-, Musikreisen und Tagesfahrten

Jung Busreisen K Kalahari 4x4 Kami Travel-World Kanada

Touren durch Südafrika Rafting und Canyoning in Tirol Reisen und Touren in Kanada, Tipps und Infos zum Land

Kanada Reisen Kanada-Travel Kanadaspezialist Kanu-Aktiv-Tours Kanu- & Reisezentrale

Alles für Ihren Urlaub in Kanada Spezial- und Sportreisen nach Kanada Urlaub in Kanada Kanu Tour auf der Elbe Abenteuertouren in Deutschland und Skandinavien

Karawane Reisen

weltweite Studien- und Erlebnisreisen

28


Karibik Reisen Karibu-Adventure

Reisen in die Karibik Abenteuer- und Erlebnisreisen für Kleingruppen

Karstadt Kassandria Reisen Kästner Kolleg Sprachen Katla Travel GmbH Kellners Reisen Keniaferien Keniareisen Kent School of English King de la Piste King Orlo

Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Spezialist für Griechenland Sprachreisen weltweit Island für professionell Reisende Jagdreisen Reisen nach Kenia Badeurlaub und Individualreisen in Kenia Sprachferien für 12-19-Jährige in England Urlaub in Madagaskar Erlebnis- und Abenteuerurlaub in Thailand

Klassenfahrten.de KLM Royal Dutch Airlines Kluth-Reisen Kompass Sprachreisen Kraus-Reisen Kreisel Outdoor's

Klassenfahrten Fluggesellschaft Club- und Ausflugsfahrten, Busreisen Sprachreisen und Schulaufenthalte im Ausland Regionale und individuelle Busreisen Abenteuerurlaub in der sächsischen Schweiz

Kreutzer Reisen

Busreisen zu Musicals, Opern und Theatern

Krüger Touristik GmbH Kultur & Wein GmbH

Busreisen, Firmenveranstaltungen Kulturveranstaltungen bei erlesenen Speisen und Weinen

Kuwait Airways L

Fluggesellschaft

L'Evasion Tours La Paloma Ladakh Travel

Reiseanbieter für Marokko und Korsika Reisen nach La Gomera / Kanaren Reisen nach Ladakh (ehem. Königreich im indischen Himalaja

LAL Sprachreisen Lastminute.com Lastminute.de Lastminuteangebote 24 Last Minute Man Lauda Air Launer Reisen LCR-Reisen Lengua Lenux LFW-Studienreisen

Sprach- und Bildungsreisen Last-Minute-Reisen Last-Minute-Reisen Last-Minute-Reisen Last Minute Portal Fluggesellschaft Busreisen in ganz Europa Urlaub weltweit, Asien-Specials Sprachreisen Reisen nach China und Tibet Gruppenreisen mit anspruchsvollem Bildungsprogramm

LH-Tours

Abenteuerreisen nach Schweden und Lappland

Liburan Adventure Diving Tours

Tauchkreuzfahrten im indonesischen Nord-Sulawesi

Limits Reisen Lisa Reisen LK Reisen

Abenteuerreisen für Gruppen Sprachreisen Wander-, Kamel- und Jeeptouren in Tunesien und Marokko

LMT-Indonesien-Travel

Reiseangebote und -informationen rund um Indonesien und Vietnam

29


Logophon Lehrmittelverlag und Bildungsreisen GmbH

Sprach- und Studienreisen nach China

LPR Bike and More L'TUR LTU Lucky Tours Co. Ludwig-Tours Lufthansa AG M

Motorradreisen und Freizeitrallyes Last-Minute-Reisen Fluggesellschaft Bergwandern, Mountainbiking Busreisen jeder Art Fluggesellschaft

Mach's Madagaskar-Travel Malreisen 2000

Kanutouren Spezialist für Madagaskar Kurse für Landschaftsmalerei und Aktzeichnen in Deutschland, Griechenland, Italien und Spanien Schüleraustausch in den USA, Sprachreisen Studien- und Erlebnisreisen Infos über und Reisen nach Marokko Tauchreisen - Ziele: Philippinen, Borneo, Malediven, Mikronesien

MAP Sprachreisen GmbH Marco Polo Reisen GmbH Marokko 4 U Martin Moxter Tauchreisen Martin Peters Sprachentraining

Sprachreisen für Erwachsene und Schüler

Matthes, Jürgen

Schülersprachreisen, Klassenfahrten nach Eastbourne, ein Schuljahr im Ausland

Mauritius Maya-Travels McFlight Meditour Reisen

Spezialist für Reisen nach Mauritius Reisen nach Südostasien Flugvermittlung Spezialisiert auf Türkei, Kreta, Korfu, Ägypten, Zypern und Last Minute Reisen

Meer-Reisen Mekkawy Abenteuer und Kultur Meier's Weltreisen Merkel Reisen Metris Weltreisen Millennium Travel Prag Mohr & Associated Mondo Abenteuerreisen Moser Abenteuer & Kultur Mosstours Moto-Afrika Mountain Adventures Muotathal Muratti Adventures M. Unger Outdoor Team GbR N

Trekking Touren in Ägypten und Mauretanien Weltreisen, Rundreisen Tagesreisen, Čarter, Busreisen Weltreisen Reisen in die tschechische Republik Sprachreisen nach Kanada Abenteuerurlaub auf der ganzen Welt Reisen in die weiße Wüste Ägyptens Sportreisen nach Südafrika Abenteuer und Safaris in Afrika Abenteuerreisen Erlebnisreisen und Aktivurlaube Aktivreisen für jeden

Natours Reisen GmbH Nature Trails Wanderreiten

Natur- und Aktivreisen Wanderritte in den Rocky Mountains und in Neuseeland

Naturprogramme

Abenteuer- und Naturprogramme in der Eifel und in Tansania, Safaris

Nautilus Tauchreisen Navyo Nepal

Tauchreisen in die Karibik Touren und Abenteuerreisen im Himalaja, Nepal, Tibet, Bhutan

30


Neckermann-Urlaubswelt Nepal Trekking Nepal Trekking Heinz Schauer Nessy-Tours Neues Reisen New York Artlife Der Niederlausitzer Nies-Reisen

Last-Minute-Reisen, sonstige Reisen Kultur, Bergsteigen und Trekking in Nepal Trekkings in Nepal Tauchreisen Kunst- und sozialgeschichtliche Studienreisen Kulturreise durch New York City Reisebüro Günther Pietsch - Busreisen jeder Art Busausflüge, Čarter, Klassen- und Sprachreisen, Zubringerdienst

Nirvana-Reisen Nomad-Reisen

Spezialist für Ihren Indienurlaub Abenteuer- und Erlebnisreisen in Arabien und Afrika

Nora Tours Nord Süd Erlebnisreisen

Abenteuerreisen in aller Welt Wildwasserfahrten, Segeltouren (auch als Klassenfahrten)

Norden Reisebüro Nordland Reisestudio Nordlicht-Reisen

Reisen nach Skandinavien Erlebnisreisen nach Europa Erlebnis- und Aktivreisen in Großbritannien

Nordische Abenteuer

Angel- und Kanureisen, Survival in Lappland und Norwegen

O Octopus-Garden

Reisen zur Tauchbasis am Meer von Qawra, St. Paul's Bay (Malta)

Odin Travel Oeger Tours OK-Reisen Kleinhenz GmbH OLIMAR Reisen Omnibus Höher Omnibus Nees KG Omnibus Püttner Ondabrasil Onka Tours GmbH Online to Sunshine Online-Traveller Orca Orient-Reisen Ost-West-Reisen

Kultur-, Wein-, und Kreativurlaub in der Provence Reiseziele in der ganzen Welt Busfahrten jeder Art Rund um den Urlaub Busreisen für Vereine und Betriebe Busreisen jeder Art Busreisen jeder Art Amazonas Touren in Brasilien Bustouren Reisen aller Art Reisen in alle Welt Tauchreisen Urlaub im Orient Reiseanbieter für Russland und Osteuropa

Ostermann Busreisen Otto Outdoor Trekking Tours P

Busreisen für Schulen, Vereine, Gruppen Last-Minute-Reisen, Reisen allgemein Rumänienreisen

Palatia Travel Para Tours Paradise-Touristik

Reisen in alle Welt Reisen durch die Wildnis von Alaska und Kanada Gruppen- und Individualreisen – spezialisiert auf Reisen und Segeltörns nach Marokko Hoteldatenbank mit auf Flugreiseverkehr abgestimmten Angeboten

park sleep and fly Pauschal-Reisen P.A.T.H. Tours Pelka-Reisen

Online-Katalog für Reisen aller Art Australien abseits der Touristenpfade Städtereisen in Europa, Busreisen

31


Perestroika Tours Petra Tours Studienreisen GmbH Petros-Reisen Pfadt-Busreisen Pflüger Philippinen Phoenix Chinareisen Planetlingua Poppe & Co.

Fahrten für Reisemobile, Off-Road, Abenteurer in Osteuropa, Asien und Nordafrika Studienreisen nach Jordanien und Syrien Spezialist für Griechenland Gruppenreisen, Rundreisen, Tagesfahrten Klassenfahrten, Ausflugsfahrten, Busreisen Reisen auf die Philippinen Badeurlaub oder Trekkingtouren in China Sprachreisen, Sprachaufenthalte Aktivsportreisen, Reisen zu internationalen Sportereignissen

preiswert-urlaub.de Profi-Reisen Pro Linguis Pure New Zealand Purple Green Sprachreisen R

Reisen aller Art, Ferienwohnungen Reisen aller Art Sprachreisen weltweit Reiseveranstalter für Neuseeland Sprachreisen in 48 Länder

Rabattreisen Radsportferien.com

Reiseanbieter Radsportferien auf Mallorca mit Radcross-Weltmeister Albert Zweifel. Für Aktiv-Urlauber, Hobbyfahrer und Amateursportler.

Rainbow Tours

Flug- und Busreisen in Europa, Sommer- und Wintercamps

Regenthal-Kanu

Kanuverleih und -touren an Regen und Naab, Kanuwandern mit Rückholservice

Reiseagentur Bär Reiseagentur Reiner Mergenthaler Reisebüro Marco Lang

Spezialisiert auf Norwegen Urlaub in Skandinavien Flüge weltweit. Spezialisiert auf Kroatien, Bosnien, Mazedonien

Reisecenter Piding Reisegalerie

Reisen aller Art. Spezialität sind Golfreisen Reisen nach Brasilien, Kuba, Costa Rica und Honduras Last Minute-, Individual- und Pauschalreisen Fach- und Bildungsreisen sowie Gruppenreisen nach China

Reisekaufhaus Reiselust China Reisemanager Reisemarkt GmbH Birgit Zimmermann Reisen.de Reisen in die Geschichte Reisenetz Reisen Faszination Reisering Zimmermann-Reisen Reiseservice Graw Reiseservice Schafnitzel

Reisen in alle Welt und Länderinfos Reisen in alle Welt Reisen aller Art geschichtliche Studienreisen Last-Minute-Reisen Gruppenreisen in Europa Busreisen jeder Art, Reisebüro Reisen aller Art in alle Welt Spezialisiert auf Mauritius, Seychellen und Arabien

Reiseunion Rene Johansen's Reisestudien

Reisen rund um die Welt Gartenreisen in Europa, weltweite Kulturreisen

Rethen

Last-Minute- und Pauschalreisen, auch Spezialangebote

32


Rist-Reisen Rodenwaldt

Studienreisen, USA, Busreisen Ausflüge per Kanu, Kutsche oder Drachenboot in Norddeutschland

Roll On Travel Roman-Reisen Römer Reisen KG Rotel Tours RR Tours RS-Touristik Rucksack-Reisen

Behindertengerechte Reisen nach Asien Abenteuerrundreisen in Nicaragua Busreisen jeder Art Erlebnis-, Studien-, Expeditionsreisen mit dem Bus Reisen nach Madeira sehr breites Angebot Abenteuer- und Aktivurlaub in Europa und Kanada

Rumänien Reisen Ryanair.com S

Spezialist für Ihren Urlaub in Rumänien Fluggesellschaft

Saale Tours

Kanu-, Fahrrad- und Wandertouren im Salle-UnstrutTal

Saarreisen Sabia Travel Sagarmatha-Trekking Sahara Tours

Weltreisen und sonstige Reisen Spezialisiert auf Reisen in den Pantanal, Brasilien Bergreisen nach Nepal, Indien und Bhutan Touren durch Nord- und Westafrika mit Auto oder Motorrad

Salve Floresta Salzkammergut.at Sandveld Tours Sauerland-Reisen GmbH Saxoncollege Schnieder Reisen Schöner Tauchen

Reisen zur Mata Atlantika in Brasilien Reiseangebote für das Salzkammergut/Österreich Reisen allgemein Busreisen jeder Art Sprachreisen Englisch Reisen in die baltischen Staaten Tauchreisen - Ziele: Indonesien, Malaysia, Karibik, Mittelmeer

Schönherr-Reisen Schottlandfreunde.de

Gruppenreisen nach London Reisen nach Schottland mit Touren durch die Highlands

Schwedisch Lappland

Blockhäuser, Kanutouren u. v. m. in SchwedischLappland

Sema Sprachreisen

Sprachreisen Englisch, Französisch, Italienisch und Spanisch

SeVGI SFA-Sprachreisen Siam-Thai Sichuan New Oriental International Travel Co., Ltd

Reiseangebote für junge Leute Sprachreisen Reisen nach Thailand und Sri Lanka Natur und Kultur in China erleben

SI Group Reisen

Anbieter von Gruppen-,Sport- und Kulturreisen in die Türkei

Sivalitour

Meditation in Thailand, Reisen nach Süd- und Südostasien

Shambhala Tours & Meditation

buddhistische Seminare und Reisen mit spirituellem und meditativen Charakter nach Tibet, Zanskar und Mustang

Skandinaviencenter Röxe Skandinavien Direkt

Anbieter für Reisen nach Skandinavien Urlaub im Norden Europas - Skandinavien

33


Skandinavische Reiseagentur

Ferienhäuser und Reisen nach Skandinavien

Skantur Sky Train Weltreisen Skyship Cruise Ltd. Somerset Language School South Coast College Siegfrieds FiskeCamp

Spezialist für Skandinavien Weltreisen Fluggesellschaft, die mit Zeppelinen fliegt Sprachferien für Jugendliche in England Schülersprachreisen nach Poole (Südengland) geführte Wandertouren, Schlauchbootfahrten, Angelausflüge in Schweden und Norwegen Buchen Sie Ihren Flug in den Weltraum besser einige Jahre im Voraus

Space Tourismus Sperlings Kleinbusfahrten Spiering-Reisen Sport & Fitness Team H. wie H.

Kurreisen, Busreisen nach Tschechien und Polen Busreisen jeder Art Aktivurlaub/Trainingscamps in Spanien und an der Ostsee

Sport Touristik

Tauchreisen - Ziele: Ägypten, Malediven, Karibik, Asien, Australien

Sport-Tours Berlin Sportagentur Strobl Sport-Scheck Reisen Sprachaktiv Sprachreisen Sprachcaffe Sprachferien in Neuseeland

Reisen allgemein, Busreisen Abenteuer- und Outdoorreisen in Österreich Experte für Sportreisen Sprachreisen, Bildungsurlaub Sprachreisen, Schülersprachreisen Sprachkurse in Neuseeland, auch mit Urlaub oder sportlichen Aktivitäten

Sprachreisen Malaga Sprachreisen Russland

Sprachreisen nach Malaga Sprachreisen und -kurse in Russland, Reisen mit der Transsib

Sprachreisen und Sprachkurse

Sprachkurse und maßgeschneiderte Sprachreisen für Firmengruppen

Sprachschule SriLankan Airlines

Sprachreisen nach Spanien fliegt von Frankfurt, München und Berlin nach Colombo (Sri Lanka)

Start Storm-Chaser Stormride STA Travel

Last-Minute-Reisen Jagen Sie Tornados nach Extremsport-Events, Offroadtouren für 4 und 2 Räder Angebote weltweit mit speziellen Tarifen für Studenten und Jugendliche

STS Sprachreisen Studienreisen Studiosus Reisen GmbH Subex Reiseservice AG Südafrika Reisen

Highschool-Aufenthalte im Ausland für 14-18-Jährige Sprach- und Studienreisen, Bildungsurlaub Studienreisen weltweite Tauchreisen Safaris, Geländewagentouren, Abenteuerurlaub in Südafrika

Sun and Fun Sportreisen Sunteam Supertramp Surtrek

Experte für Sportreisen Kanureisen in Schweden City-Reisen und Sprachurlaube Spezialist für Ecuador und Südamerika - Urlaub im Einklang mit der Natur und der Bevölkerung Fluggesellschaft Weltreisen

Swissair SWR Weltreisen

34


T Tangotours Tanzania-Special-Tours TAP Air Portugal Tauch All In Service (TAIS) GbR Tauchclub Galiote Tauchreisen Roscher Team Aktiv

Tangoworkshops und Reisen für Tangotänzer nach Italien, Frankreich und Argentinien Individualreisen nach Tansania Fluggesellschaft Tauchausbildung Tauchkreuzfahrten im Süden von Korsika weltweite Tauchreisen High Rope Parcours-, Ski-, Kletter- und Canyoningtouren

team! Sprachen und Reisen GmbH Tenafricatours.com

Sprachreisen Abenteuer- und Safarireisen in Südafrika mit persönlicher Note

TerraMar Terre des Langues

Erholungs- oder Sportreisen in alle Welt Sprachreisen und Schuljahresaufenthalte im Ausland

Thaba Tours Thai Airways Thailand Tours Tibetreisen.com Tibet-Tours

Abenteuerreisen in Südafrika & Lesotho Fluggesellschaft Touren durch Thailand und viele Infos dazu Aktivurlaube, Trekkingtouren in Tibet Kultur- und Naturreisen, Abenteuer- und Trekkingtouren für Gruppen in Tibet

Tide Rip Tours

Natururlaub in Kanada - Fahren Sie zu den Grizzlys

TIGA-Tours

Pauschal- und Individualreisen, Last-MinuteAngebote Urlaub in der Schweiz Reisen aller Art Weltweite Angebote und Reiseinformationen Gruppenreisen und Themenorientierte Reisen

Tiscover TKTravel.de TMG Travel-Service TMS-Reisen Tommy Trips & Travel Toscanissima

Schul- und Klassenfahrten ins Ausland Kulturausflüge und Sprachkurse im Eratal (Toskana, Italien)

Toucan Südafrika

Reisen in Südafrika abseits vom Massentourismus auch Safaris

Tourcenter Tourconsult

Reisen aller Art Spezialisiert auf Australien, Neuseeland, Südsee und Südafrika

Touristik Center Tourismus Schiegg Traum- & Weltreisen Travel Club Travel Good

Urlaub in ganz Europa Spezialist für Nord-, Mittel-, und Südamerika Weltreisen Urlaub in der ganzen Welt Pauschal- und Individualreisen in alle Welt

Travel Overland Travel24.com Travel Service Australien Travel Service Kern Travel Service Mauritius

Kombinieren Sie die Angebote zu einem Urlaub Last-Minute-Reisen, sonstige Reisen Reisen nach Australien und Neuseeland Tauchreisen und -kreuzfahrten, Safaris Luxus-, Sport-, Wellnessreisen nach Mauritius

Travel Trends & more Travel-Village

Experte für Sportreisen Reisen nach Ägypten, Oman, Kolumbien und Mauritius

35


Travelchannel Travelclub Travelin Maldives Pte. Ltd.

Last-Minute-Reisen Reisen in alle Welt Kreuz- und Tauchfahrten, Segeltörns bei den Malediven

Travelocity Travelprice Travelshop Travelshop 2000 Travlang Treasure Tours of Nevada Troll-Tours TrueBlue Tucka TUI Tyrolean Airways U

Last-Minute-Reisen Reiseveranstalter Reisen Flugreisen, Reisen allgemein Sprachreisen Reisen nach Las Vegas Bus- und Seniorenreisen, Flughafentransfers Tauchreisen der besonderen Art Spezialist für Tschechien Reisen Fluggesellschaft

Uni Travel United Airlines Unitours Touristik GmbH Urania Tours UrlaubsMaster.de USA West Tours V

Reisen in die Ukraine tägliche Verbindung Deutschland - USA Städte- und Urlaubsreisen mit dem Bus Reisen allgemein Reisen allgemein Spezialist für USA- und Kanadareisen

Vamos Sprachreisen Van + Sun Alpintouristik Varig Verreisen.de Viajes El Toro Viva Sprachreisen

Sprachreisen Bergwandern, Ski- und Snowboardreisen brasilianische Fluggesellschaft Rund um den Urlaub Reise nach Andalusien, Granada Sprachreisen englisch, französisch, italienisch, spanisch

Volker Maas Sport- und Erlebnisreisen

Aktiv-Sommerreisen, Heliskiing im Kaukasus oder in Kanada, Ski- und Snowboardreisen nach Kanada und in die Alpen Verband österreichischer Studien- und Sprachreisenveranstalter

VÖS-Sprachreisen VOSTOK Reisen VPI-Bonn

Experte für Russland, Ukraine, Baltikum Bildungsurlaub, Studien- und Sprachreisen, Klassenfahrten

W Wasgau Kletterschule

Kletterkurse, Aktivreisen in der Südpfalz und in den Nordvogesen von Frankreich

Waschbär-Reisen GmbH Weber Reisen Weber-Travel Weltreisen.de Wembacher Reisen Wendy-Pampa-Tours Westkanada Direkt Reisen Wikinger Reisen

Reisen allgemein Spezialist für Kanada und USA Bildung-, Gruppen- und Erlebnisreisen Weltreisen Gruppen- und Studienreisen Erleben Sie Südamerika Westkanada weltweite Wander- und Trekkingreisen

36


Windrose Fernreisen Touristik GmbH Wolters Wolters Reisen Worldlink Education Deutschland Wracktauchen www.gutereise.ch Y

Studien- und Erlebnisreisen Flugreisen, Busreisen Reisen in den Norden Europas Studium, Sprachreisen und Praktika in China Wracktauchen im Mittelmeer Schweizer Reiseanbieter

Yachtčarter Barbarella Yemen Airways Yeti-Reisen Youth Educational Travel Yukon Wild Ltd. Z

Reiseveranstalter für Karibikreisen Fluggesellschaft Sport- und Aktivreisen, Erlebnis- und Abenteuerurlaub USA Reisen mit Begleitung für Teenager Abenteuerurlaub am Yukon (Kanada)

Zebra Tours Zwerger&Raab GmbH

Reisen nach Südafrika Abenteuer- und Naturerlebnisreisen, Schwarzwaldsurvival

PROCJENA UDJELA NJEMAČKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2007. GODINE Aktualni imidž Imidž Hrvatske u Njemačkoj je vrlo dobar. Nijemci vole gostoljubivost, kuhinju, dobar odnos cijena i usluga i blizinu Hrvatske. Čisto more privlači sve više onih koji provode odmor na obali/plaži i nautičare. Imidž zemlje jedna je od najvažnijih karika u kreiranju strategije marketinškog nastupa na tržištu. Na tom planu, sve do nedavno, naša pozicija nije bila onakva kakvom smo je željeli. Najveći minus predstavljalo je pitanje sigurnosti, a pored toga naslijedili smo iz bivše države imidž jeftinog odredišta. Zemljopisni položaj naše zemlje također nije bio dovoljno poznat u širim njemačkim krugovima. Slijedeći strateški marketinški plan hrvatskog turizma, poduzeli smo marketinške mjere i akcije kojima smo željeli Hrvatsku i njenu turističku ponudu promovirati onakvom kakvom ona uistinu jest i kakva će ubuduće biti. Najznačajnije poduzete mjere su:

Studijska putovanja novinara: Organizirali smo mnogobrojna pojedinačna i grupna putovanja njemačkih novinara i TV ekipa, kako bi "na terenu" mogli upoznati hrvatsku turističku ponudu i o njoj izvijestiti njemačku javnost. Godina

Broj novinara

Vrijednost press clipinga

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

113 159 182 91 64 45 87

10.547.841,00 kn 152.928.237,00 kn 48.563.506,00 kn 66.449.568,00 kn 107.210.837,00 kn 265.064.053,00 kn 355.693.066,00 kn

37


Studijska putovanja agenata U suradnji s turoperatorima ili samostalno, organizirali smo studijska putovanja agenata u našu zemlju s jasnim ciljem, a to je upoznavanje proizvoda koji prodaju.

Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Broj agenata 635 635 477 392 381 146 162

Press konferencije Slijedom godišnjeg plana aktivnosti u prosjeku smo održali 3 do 6 press konferencija godišnje i tako postigli kontinuitet informiranja medija u samoj Njemačkoj. U ovoj smo godini dosad održali press konferencije u Münchenu i Berlinu. Slijede još u Frankfurtu (lipanj), Kölnu (kolovoz) i u Lepizigu (studeni). Partnerstva na sajmovima Hrvatska je proteklih godina bila zemlja partner na četiri velika sajma. U Leipzigu (11/2001.), Stuttgartu (01/2002.), Hamburgu (02/2002.), Berlinu (03/2002), Friedrichshafenu (09/2002.), Dresdenu (02/2006) i u Münchenu (02/2007). Ova su nam partnerstva pružila veće mogućnosti promocije hrvatske turističke ponude, ali i zemlje u cjelini. Workshopovi u suradnji s turoperatorima U suradnji s turoperatorima ili samostalno, u prosjeku smo godišnje održali 7 do 10 workshopova. Uglavnom su pozivani agenti, kako bi imali priliku neposredno upoznati novosti u hrvatskoj turističkoj ponudi. Workshopovi B2B U cilju što većeg upoznavanja hrvatske turističke ponude u međusobnim kontaktima predstavnika hrvatskih hotelijera incoming agencija, s njemačkim agentima od 2005. godine organiziramo B2B workshopove. U ovoj smo godini predvidjeli 8 ovakvih susreta od kojih su neki već realizirani.

Tiskani mediji i TV kampanje Svake godine, sukladno mogućnostima, ulažemo 300.000–350.000 eura u pažljivo odabranu kampanju u njemačkim medijima. Ovogodišnja je kampanja fokusirana na ciljnu skupinu obitelji dobne kategorije 29– 49 godina, s djecom. Ova ciljna skupina u Njemačkoj obuhvaća oko 13 milijuna ljudi. TV kampanju u ovoj godini odredili smo u dva dijela. Prvi dio u terminu 19. veljače do 11. ožujka i drugi dio od 16. travnja do 13. svibnja. Prvi dio kampanje odvijao se na 6 njemačkih TV postaja i to RTL, DSF, VOX, N24, SAT1 i KABEL1, dok se drugi dio odvijao na SAT1, KABEL1, N24, RTL i VOX. Ovo su najvažnije mjere i aktivnosti kojima smo promovirali i nadalje ćemo promovirati Hrvatsku kao zemlju čiste i netaknute prirode, gostoljubivih i nasmijanih ljudi, čistog mora s tisuću otoka - zemlju Mediterana kakav je nekad bio. Danas su u Njemačkoj pitanja i nedoumice u svezi sa zemljopisnim položajem Hrvatske ili sigurnošću boravka prava rijetkost. Nijemci Hrvatsku danas vide kao sigurno mediteransko turističko odredište.

38


Procjena turističkih brojki iz Njemačke Naš je cilj u 2007. godini dostići 1,6 milijuna njemačkih turista koji će ostvariti više od 11 milijuna noćenja. U odnosu na 2006. vrlo je vjerojatan porast putnog prometa iz Njemačke do 2%. Odnos individualnih i organiziranih putovanja U Njemačkoj se nastavlja trend individualnih odlazaka na odmor. Istovremeno se i povećava ponuda paušalnih putovanja u Hrvatsku. Stoga treba računati s tim da će odnos individualnih i paušalnih putovanja ostati u omjeru 2:1. Hrvatska u programima organizatora putovanja Hrvatska je zastupljena kod svih velikih organizatora putovanja. I mnogi ponuđači/organizatori specijalnih programa uvrstili su Hrvatsku u svoje kataloge.

Prognoza rezultata Predviđamo dostizanje 1,6 mil. njemačkih dolazaka. Dosadašnji buking ukazuje da će dio turoperatora postići i bolji ukupni rezultat od prošlogodišnjeg i da se neki dosadašnji negativni trendovi okreću u pozitivnom smjeru. No, treba isto tako reći da ukupni rezultat ovisi i čimbenicima na koje ne možemo utjecati, npr. vremenskim uvjetima s kojima prošle godine, naročito u kolovozu, nismo imali sreće, a koji mogu bitno utjecati na konačan ishod sezone. Čarter-letovi CROATIA AIRLINES 2007. Dan letenja

Relacija

Turoperatori

16.05. – 17.10.

Dresden ↔ Split

TC, Rewe, TUI, Riva, Alltours

09.05. – 17.10.

Frankfurt ↔ Split *linija

TC, Rewe, Alltours

09.05. – 17.10.

Leipzig ↔ Split

TC, Rewe, TUI, Alltours, Riva

09.05. – 10.10.

Stuttgart ↔ Split

TC, Rewe, TUI, Alltours, Riva

Srijeda

Petak 06.06. – 19.10. 04.05. – 19.10.

Dresden ↔ Dubrovnik TC, Rewe, TUI, Alltours, Riva Frankfurt ↔ Dubrovnik *linija TC, Rewe, TUI, Alltours

Subota Düsseldorf ↔ Split

TUI, Misir

05.05. – 06.10.

Düsseldorf ↔ Split

Rewe, Riva, TC, FTI, Alltours

05.05. – 20.10.

Frankfurt ↔ Split

TC, Rewe, FTI, Riva, Alltours, TUI

05.05. – 20.10. 05.05. – 27.10. 05.05. – 27.10. 05.05. – 27.10. 05.05. – 27.10. 05.05. – 13.10. Nedjelja

Frankfurt ↔ Split *linija Hannover ↔ Split Hannover ↔ Split Hamburg ↔ Split Leipzig ↔ Split München ↔ Split* linija

TUI, Riva Rewe, TUI, Riva TC, FTI, Alltours TC, Rewe,TUI, FTI, Alltours, Riva TC, Rewe, TUI, Riva TC, Rewe, TUI, Riva, Alltours

06.05. – 07.10. 06.05. – 21.10.

Düsseldorf ↔ Dubrovnik TC, Rewe, TUI, FTI, Misir, Alltours Frankfurt ↔ Dubrovnik *linija TC, Rewe, TUI, FTI, Alltours

05.05.

– 13.10.

39


13.05. – 21.10. 13.05. – 21.10. 13.05. – 14.10.

Hannover ↔ Dubrovnik Leipzig ↔ Dubrovnik Stuttgart ↔ Dubrovnik

TC, Rewe, FTI, Alltours, Riva TC, Rewe, TUI, FTI, Alltours, Riva TC, Rewe, FTI, Alltours, Riva

Low Cost zrakoplovne kompanije "Germanwings" i TUIFly po posebno povoljnim cijenama leti za Hrvatsku i to: TUIFly Relacija STUTTGART ↔ Dubrovnik ↔ Rijeka MÜNCHEN ↔ Dubrovnik ↔ Rijeka HANNOVER ↔ Dubrovnik ↔ Rijeka LEIPZIG/HALLE ↔ Rijeka KÖLN/BONN ↔ Rijeka

Termin letenja

Dan letenja

01.05. - 23.10. 27.03. - 27.10.

ut / ned ut/ čet/ ned

04.05. – 26.10. 31.03. – 27.10.

pet / ned sub

04.05. – 26.10. 27.03. – 27.10.

pet / ned ut/ čet/ ned

31.03. – 20.10.

sub od 26.04.20 + ut / čet

13.01. – 24.03., 26.03. – 27.10.

sub, pon / sri / pet / ned

GERMANWINGS - 2007. godine je uvedena je nova linija iz Köln/Bonn i Stuttgart za Zadar u terminu od kraja ožujka do kraja listopada . Termin letenja

Dan letenja

27.03. – 27.10, 17.07. – 25.08. 25.03. – 25.10.

ut/čet/ned + pet ut/ čet/ ned

25.03. – 21. 10. 10.07.- 16.08. 25.03. – 27.10. 29.03. – 07.07. 31.03. – 27. 10. 11.07. – 15.08. 25.03. – 26.10.

ned, + ut/čet ut/čet/sub/ned pon/čet/pet/sub sub sri pon/ut/sri/čet/pet/sub

25.03.-26.10.

pet/ned

26.03. – 27.10.

pon/sri/sub

25.03. – 27.10.

pon/ ut/čet/sub/ ned

↔ Zadar (*nova linija)

26.03. – 22.10.

pon

↔ Zagreb

25.03. – 26.10. 26.03. – 25.07. 26.07. – 10.09. 12.09. – 24.10. 17.09. – 22.10.

ned/pet pon/sri pon/sri/čet sri pon

Relacija BERLIN/SCHÖNEFELD ↔ Split ↔ Zagreb KÖLN/BONN ↔ Dubrovnik ↔ Split ↔ Zadar (*nova linija) ↔ Zagreb HAMBURG ↔ Split ↔ Zagreb STUTTGART ↔ Split

40


TURISTIČKA SEZONA 2008. – OPĆI POKAZATELJI Iako se na svojim putovanjima Nijemci zadržavaju manje, njihova želja i volja za putovanjima ne opada. Realno je očekivati nastavak takvog trenda i u 2008. godini. Dakle, realno je reći da će i u 2006. godini više od 66 mil. njemačkih građana putovati, od kojih će oko 43 mil. putovati u inozemstvo. Nije za vjerovati da će njemački turisti bitnije promijeniti svoja omiljena odredišta. Od inozemnih odredišta, Španjolska će i dalje ostati na prvom mjestu, zatim Italija, Austrija, Francuska. Hrvatska trenutno zauzima osmo mjesto. Zasad nema posebnih prognoza organizatora putovanja u svezi sezone 2008.

TURISTIČKA SEZONA 2008. – HRVATSKA U procjeni ukupnog broja dolazaka iz Njemačke valja poći od hipoteze da ćemo u ovoj godini dostići željeni cilj, a to je 1,6 mil. dolazaka. Povećanje hotelskih kapaciteta i bitno poboljšanje infrastrukture, posebno cestovne kao i ukupno ozračje koje vlada oko Hrvatske, daje nam zapravo i u 2008. godini računati sa stanovitim povećanjem prometa. Tome u prilog sigurno ide i početak oporavka stanja gospodarstva u Njemačkoj. Ukupna društvena klima se poboljšava, ekonomski rast se povećava, a osjećaj optimizma u društvu je veći. Vjerujemo da će takvo stanje ići na ruku upravo našoj, turističkoj branši. Ipak, u ovom je trenutku nemoguće naše procijene pretočiti u konkretne brojke.

41


ITALIJA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje: demokratska i parlamentarna Republika. Površina: 301.336 km2, 195 osoba na km2, 58.883.958 stanovnika. Najveći gradovi: Glavni grad Rim 2.550.982 stanovnika, ostali veliki gradovi Milano 1.302.002, Napulj 979.409, Torino 900.955, Palermo 668.560, Đenova 616.811, Bolonja 373.745, Firenca 367.647, Bari 325.867, Katania 302.884, itd. Opće karakteristike gospodarstva: orijentacija gospodarstva je ka postindustrijskom razvoju tj. razvoju tercijarnih djelatnosti koje predstavljaju 70,9% gospodarstva, primarne 2,7%,te sekundarne djelatnosti 26,4%. Porast tercijarnih djelatnosti vezan je uz porast usluga poduzetništva i raznih drugih profesionalnih usluga. Tercijarne usluge: trgovina na veliko, trgovačko posredništvo, održavanja i popravak prijevoznih sredstava, sve vrste prometa, poštanske usluge, telekomunikacije, informatika i ostale. Sekundarne usluge: proizvodnja automobila i ostalih mehaničkih strojeva, proizvodnja kemijskih i farmaceutskih proizvoda, proizvodnja metala i metalnih proizvoda, proizvodnja tehnologije za informacije i telekomunikacije, proizvodnja tkanina i odjeće, duhanska proizvodnja, proizvodnja namještaja, nakita i ostalo. Godine 2006. poljoprivreda pokriva oko 2% BDP, industrija 28,8%, tercijarne djelatnosti 69,2% BDP-a.

42


BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine Ukupni BDP za 2006. (po aktualnim cijenama) iznosi 1.475.401 milijuna €. Postotni odnos BDP-a 2006./2005. je +1,9%. Odnos BDP-a 2006./2005. po aktualnim cijenama je +2,8%. BDP u zadnjem tromjesečju 2006. bio je +1,1% veći od trećeg tromjesečja 2006. Zemljama EU u prosjeku je BDP rastao 0,9% u zadnjem tromjesečju, dok je godišnji porast u 2006. bio 3,3%.

BDP po glavi stanovnika 2004. - Regija

BDP po glavi stanovnika u €

Piemonte Valle d'Aosta Liguria Lombardia Provincia Autonoma Bolzano Provincia Autonoma Trento Veneto Friuli-Venezia Giulia Emilia-Romagna Toscana Umbria Marche Lazio Abruzzo Molise Campania Puglia Basilicata Calabria Sicilia Sardegna Prosjek ITALIJA Prosjek EU27

25.703 27.577 23.584 30.426 30.141 27.292 27.385 25.246 28.034 25.129 21.708 23.115 28.345 18.246 16.583 14.708 15.008 16.215 14.728 14.477 17.508 23.095 21.503

BDP po glavi stanovnika % EU27=100 119,5 128,2 109,7 141,5 140,2 126,9 127,4 117,4 130,4 116,9 101,0 107,5 131,8 84,9 77,1 68,4 69,8 75,4 68,5 67,3 81,4 107.4 100,0

Postotak nezaposlenosti u 2005. i 2006. godini Postotak nezaposlenosti je u 2006. bio 6,9%, za 1,1% manji nego u 2005. Sjeverna Italija ima postotak nezaposlenosti 4,0%, centralna 6,4% i južna 12,2% . Prosječna plaća – aktualni podaci Visina godišnjih primanja zaposlenih bez porodičnih opterećenja (neto) u 2004., 2005. i 2006. godini (u Eurima pod uvjetima iste kupovne moći). DRŽAVE

2004.

2005.

2006.

VELIKA BRITANIJA NIZOZEMSKA NJEMAČKA IRSKA FINSKA

21.015 19.533 18.607 19.013 17.394

25.880 21.513 19.603 19.508 18.372

28.007 23.289 21.235 21.112 19.890

POSTOTAK PORASTA OD 2004. DO 2006.

+33,3 +19,2 +14,1 +11,0 +14,3

43


FRANCUSKA BELGIJA DANSKA ŠPANJOLSKA GRČKA ITALIJA PORTUGAL

18.382 18.292 16.848 15.771 12.434 15.597 8.634

18.216 18.242 17.295 16.085 15.440 15.009 12.142

19.731 19.729 18.735 17.412 16.720 16.242 13.136

+7,3 +7,9 +11,2 +10,4 +34,5 +4,1 +52,1

Stopa inflacije - aktualni podaci Inflacija u veljači u odnosu na siječanj 2007. narasla je za 0,3%, dok je godišnja inflacija izračunata za mjesec veljaču u odnosu na veljaču prošle godine +1,8%. Vanjskotrgovinska bilanca – aktualni podaci i trend Sa sezonskim oscilacijama-promatrano mjesečno Milijuni Eura Postotne varijacije Prosinac 2006.

Zemlje EU Izvoz 14.711 Uvoz 15.273 Saldo -1.101 Ukupna razmjena Izvoz 27.649 Uvoz 28.240 Saldo -591

Siječanj– Prosinac '06.

Prosinac '06. / Prosinac '05.

SiječanjProsinac '06./Siječanj– Prosinac 0'5.

189.538 174.506 -1.997

9,2 5,1

6,6 7,3

17.559 17.179 380

4,2 4,8

326.204 347.320 -21.116

10,7 7,0

8,8 12,3

30.455 31.176 -721

5,3 4,5

Stanovništvo (po dobi, po spolu) starost 0-9 10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70-79 80-89 90-100 e più Ukupno

44

Bez sezonskih oscilacija Milijuni Eura Post. Varijacije Prosinac Prosinac '06./ 2006. Studeni '06.

muški 2.810.806 2.930.881 3.544.505 4.764.239 4.392.064 3.732.624 3.067.222 2.273.622 877.545 133.380 28.526.888

žene 2.660.014 2.771.863 3.425.839 4.658.654 4.404.856 3.878.999 3.399.622 3.006.763 1.635.419 382.794 30.224.823

Ukupno 5.470.820 5.702.744 6.970.344 9.422.893 8.796.920 7.611.623 6.466.844 5.280.385 2.512.964 516.174 58.751.711


Popolazione italiana PO perSPOLU sesso eI STAROSTI fascia d'età STANOVNIŠTVO 10.000.000 9.000.000 8.000.000 7.000.000 6.000.000 5.000.000

Pop. femminile

4.000.000

Pop. maschile

3.000.000 2.000.000 1.000.000 0 0-9

10-19

20-29

30-39

40-49

50-59

60-69

70-79

80-89 90-100 e più

Mediji i oglašavanje na tržištu - prikaz glavnih medija TV Dati anno 2006. Rai 1 Rai 2 Rai 3 TOT. RAI Canale 5 Italia 1 Rete 4 TOT. MEDIASET La Sette Odeon Canale Italia 7Gold Altre Em. Sat. Altre Em. Terr. TOT. EMITTENTI

Prosječna gledanost (x 1000) 2122 1040 859 4021 1935 1024 759 3718 279 18 9 52 633 499 9230

% Share 22,99 11,27 9,31 43,56 20,96 11,09 8,22 40,28 3,02 0,20 0,10 0,56 6,86 5,41 100,00

% penetrazione media* 3,81 1,87 1,54 7,22 3,48 1,84 1,36 6,68 0,50 0,03 0,02 0,09 1,14 0,90 16,58

Tisak

Corriere della Sera Corriere dello Sport–Stadio La Gazzetta del Mezzogiorno La Gazzetta dello Sport La Gazzetta del Sud Il Gazzettino Il Giornale

Prosječno tiskano 2006. 844.418 406.840 69.231 519.298 73.538 130.896 323.696

Quot. d’informazione Quot. sportivo Testata locale Quot. sportivo Testata locale Testata locale Testata politica

45


Il Giornale di Sicilia Il Mattino Il Messaggero La Nazione La Repubblica Il Resto del Carlino Il Secolo XIX La Sicilia Il Sole 24 Ore La Stampa Il Tirreno Tuttosport L’Unità Tjedni Anna Auto Oggi Chi Cioè Confidenze Donna Moderna L’Espresso Famiglia Cristiana Gente Gioia Grazia Guida Tv Intimità Io Donna Novella 2000 Oggi Panorama Settimanale Dipiù Sorrisi e Canzoni Tv Telepiù Telesette Topolino Tu Vivere Sani & Belli Dodaci tjednih Corriere d.sera magazine D-La Repubblica d.donne Io Donna Specchio La Stampa Sport Week Gazzetta Sp. Il Venerdì di Repubblica Mjesečnici AD Architectural Digest Amica Auto Bimbi Sani & Belli Brava Casa Casa Facile Casaviva Cose di Casa Cosmopolitan La Cucina Italiana

46

84.945 119.317 316.280 178.643 799.841 212.095 136.645 77.541 431.254 427.993 106.794 194.483 125.660 Prosječno tiskano 2006. 280.353 91.022 640.121 172.468 244.626 653.753 565.174 810.954 641.417 307.220 286.890 410.191 367.660 650.531 263.449 896.573 683.904 945.626 1.421.847 377.885 581.219 363.101 346.354 220.855 742.268 633.381 650.531 402.539 474.737 778.370 183.997 239.942 169.170 128.474 275.542 359.386 288.294 660.953 332.860 157.368

Testata locale Testata locale Testata locale (Roma) Testata locale Quot. d’informazione Testata locale Testata locale Testata locale Quot. economia Quot. d’informazione Testata locale Quot. sportivo Testata politica


Cucina Moderna Cucinare Bene Focus Gente Mese Gente Motori Geo Glamour GQ Io e il mio bambino Max Messaggero di S.Antonio National Geographic Italia PC Professionale Quark Quattroruote Qui Touring Sale & Pepe In Sella Silhouette Donna Starbene Top Girl Vera Magazine Al Volante

375.084 241.575 726.948 101.950 199.409 347.847 361.990 220.324 260.406 233.113 616.674 164.492 114.147 129.858 564.412 378.771 208.734 278.520 596.905 450.528 249.521 210.541 708.065

Turističke revije: Airone, Bell’Europa, Bell’Italia, Dove, Gente Viaggi, Gulliver, In Viaggio, Itinerari e Luoghi, L’Orso, Meridiani, National Geographic, Panorama Travel, Partiamo, Qui Touring, Traveller, Tuttoturismo, Viaggi e Sapori, Vie del Gusto. Sportske revije: Controcampo, Guerin Sportivo, L’Informatore Sportivo, Sport Week, Cavallo Magazine, Farevela, Superbike, Quattroruote, Al volante, Autosprint, Gente motori, Pescare, Pescare Mare, La Rivista del Trekking. Političke revije: L’Espresso, Panorama, Specchio, Class, Diario della settimana, Milano Finanza, Borsa&Finanza, Il Fisco. PROFIL EMITIVNOG TRŽIŠTA Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2006. godine otputovali na odmor Vrste odmora (u ooo)

2005.

2006.

I. semestar

II. semestar

Kratki odmor inozemstvo Dugi odmor inozemstvo Kratki odmor Italija Dugi odmor Italija Bez odmora Barem jedan odmor

1.460 3.732 11.889 6.647 31.206 18.335

2.765 9.723 35.988 28.122 18.823 30.718

I. semestar 1.436 3.740 11.288 6.097 31.737 17.803

% II. semestar

2005./2006.

2.180 9.630 29.575 30.630 19.793 29.750

-21,2 % -1,0 % -17,8 % 8,9 % 5,2 % -3,2 %

Godišnje na odmor ukupno otputuje od 26.000.000 – 30.000.000 Talijana. Raste dvostruko i trostruko odlaženje na godišnji odmor i dostiže čak 47% svih odlazaka na odmor.

47


Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo Dio Talijana koji borave radije u vlastitoj zemlji od broja koji glavni odmor provode u inozemstvu ostaje stabilan, tj. 2/3 u odnosu na 1/3 koji odlaze u inozemstvo tijekom godine.

Ukupan br. putnika Italija (%) Inozemstvo (%)

2004. I. sem. 18.095.000

II. sem. 29.268.000

2005. I. sem. 18.335.000

II. sem. 30.720.000

2006. I. sem. 17.803.000

II. sem. 29.750.000

74,7 25,3

75,7 24,3

75,7 24,3

73,8 26,2

74,0 26,0

74,1 25,9

Grafički prikaz dužine godišnjih odmora i mjesta gdje se ti godišnji odmori koriste:

Godišnje u inozemstvo ukupno otputuje od 16.000.000 – 20.000.000 Talijana. Redoslijed najomiljenijih odredišta

48


ITALIJA II. sem. 2006. Emilia Romagna Sicilia Sardegna Toscana Puglia Calabria Veneto Ukupno Italija INOZEMSTVO II. sem. 2006. Europa Španjolska Francuska+Korzika Grčka Hrvatska Afrika Egipat Mar Rosso Egipat altre loc. Tunis Amerika Azija Oceanija Ukupno

Na 100 izvršenih rezervacija % 11.0 9.3 9.2 9.0 8.9 7.4 7.1 100.0 Na 100 izvršenih rezervacija % 76.4 21.2 17.1 16.9 11.3 10.0 3.24 0.97 3.27 9.7 3.5 0.4 100.0

Omjer organizirani/individualni za najomiljenija odredišta Organizacija putovanja Bez rezervacija Direktna rezervacija Preko prijevozničkih tvrtki Internet rezervacije Agencije – katalog T.O. Agencije bez kataloga Ostalo Ukupno

% 30,7 24,5 6,2 11,3 15,1 10,7 1,5 100,0

Koju vrstu transporta su u 2006. preferirali turisti s tržišta Italije prilikom odlaska na godišnji odmor Transportno sredstvo Zrakoplov Vlak Brod Automobil Autobus Kamper, autokaravan Ostalo Ukupno

% 14.3 9.4 3.5 64.6 5.0 2.6 0.6 100.0

49


Preferencije talijanskog tržišta s obzirom na vrstu smještaja Sveukupno hoteli Sveukupno kampovi Stanovi u najmu Vlastiti stanovi ili smještaj kod prijatelja Tur. naselja Agroturizam Plovila Noćenje i doručak Ostalo

33,7 % 7,7% 17,3% 28,8% 6,3% 1,4% 1,6% 2,4% 0,8%

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Potrošnja po obitelji za glavno putovanje (prosječna obitelj 2,4 člana) 2001. 1.090 € 2002. 1.110 € +1,2% 2003. 1.190 € +7,2% 2004. 1.260 € +5,9% 2005. 1.330 € +5,6% 2006. 1.380 € + 3,8% Sveukupni porast 2005./2001. je +26,6% u 6 godina.

50


Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu OBUJAM PROMETA TALIJANSKIH TUROPERATORA U RAZDOBLJU 1998. – 2002. (izraženo u eurima) Turoperator Gruppo Alpitour Guppo Ventaglio Gruppo Hit Costa Crociere Valtur Teorema Kuoni-Gastaldi Hotel Plan Eurotravel Club Med

1998. 782,4 227,8 203,5 165,3 138,4 106,4 101,7 87,8 74,9 74,9

Sveukupno 10 TO Ostali

1963,1 50,7 1919,4 49,3

% tržišta 20,2 5,9 5,3 4,3 3,6 2,7 2,6 2,3 1,9 1,9

Sveukupno TO Italija 3873,4 100%

2000. 940,0 330,5 222,1 179,2 183,3 191,1 149,8 114,7 100,7 74,9

% tržišta 22,2 7,8 5,2 4,2 4,3 4,5 3,5 2,7 2,4 1,8

2002. 920,0 563,0 222,0 200,0 170,0 284,0 134,0 274,0 310,0 -

% tržišt 20,4 12,5 4,9 4,4 3,8 6,1 3,0 6,1 6,9 -

02/98 17,6 147,2 9,1 21,0 22,8 157,5 31,7 212,1 314,0 -

2486,2 58,7 1748,7 41,3

3067,0 68,2 1433,0 31,8

56,2 -25,0

4234,9 100%

4500,0 100%

16,

Promet talijanskih turista u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2006.

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor: DZS

1.048.390 145.722 239.081 258.190 356.954 193.827 467.000 688.041 750.809 538.347 1.011.634 1.059.810 1.099.427 1.205.532 1.231.901 1.252.684 1.235.413

14 164 108 138 54 241 147 109 72 188 105 104 110 102 102 99

100 14 23 25 34 18 45 66 72 51 96 101 105 115 118 119 118

5.364.901 601.295 1.149.196 1.282.930 1.790.909 797.725 2.241.000 3.327.067 3.669.780 2.577.648 4.526.444 4.724.313 4.883.496 5.323.234 5.374.998 5.698.791 5.474.456

11 191 112 140 45 281 148 110 70 176 104 103 109 101 106 96

100 11 21 24 33 15 42 62 68 48 84 88 91 99 100 106 102

51


Grafički prikaz dolazaka i noćenja s talijanskog tržišta DOLASCI 1.400.000

1.200.000

1.000.000

800.000

600.000

400.000

200.000

Izvor: DZS 0

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

NOĆENJA 6.000.000

5.000.000

4.000.000

3.000.000

2.000.000

1.000.000

Izvor: DZS 0 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

2005. 2006.

Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj s talijanskog tržišta u 2006. S talijanskog je tržišta u 2006. ostvareno 1.235.000 dolazaka i 5.474.000 noćenja, tj. 1% manje dolazaka i 4% manje noćenja od sezone 2005.

52


Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Organizirani dolasci u Hrvatsku u 2006. iznosili su 275.000. Individualni dolasci u 2006. iznosili su 960.000. Omjer je 72% individualni gosti i 28% organizirani gosti. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 32 33 34 35 36 37 38 39 40

TUROPERATOR AGESTEA ALPITOUR AMATORI - CUTTY SARK ATERNUM VIAGGI AURORA VIAGGI AVIOMAR BREVIVET CARAVANTOURS CLUANA VIAGGI COLUMBUS COSMOS TRAVEL CTS DOMINA TRAVEL EDEN VIAGGI ELLEWORLD EUROMOND EUROTRAVEL EVOLUTION TRAVEL FIRMATOUR FOUR SEASON TRAVEL FRASE VIAGGI GUINESS TRAVEL HOT WINGS I.C.I. INTERNATIONAL I VIAGGI DELLE PLEIADI I VOSTRI VIAGGI - SIVET IL PICCOLO TIGLIO ITERMAR KOMPAS LIBARNA VIAGGI LOGITOUR LOLIMAR MARE NOSTRUM T.O. MAXI TRAVELAND MONDO VIAGGI NOBILTOUR OBY WHAN OLTREOGNIMETA PENTATUR

GRAD' Bari Cuneo Ancona Pescara Trieste Milano Milano Rimini Civitanova Marche Genova Bari Roma Milano Pesaro Bergamo Milano Quart Francofonte Rimini Roma Castelli Caleppio Campobasso Dogana Roma Imperia Palermo Vigevano Cattolica Venezia Busalla Terni Roma Pescara Roma Pesaro Treviso Catania Lecco Pescara

Pax 31.12.2006 6.300 9.414 4.305 1.500 2.950 4.676 170 1.427 2.103 24.100 500 2.017 302 27.819 163 1.600 8.000 1.103 8.553 20 6.260 20 2.137 3.269 952 1.430 28.897 7.150 9.370 950 1.030 252 3.558 1.333 6.000 23.600 1.035 800 3.910

Pax 31.12.2005 4.600 10.001 3.455 1.520 3.258 4.423 273 4.776 1.258 24.400 1.000 700 1.240 20.987 962 1.820 10.000 280 9.470 21 6.200 100 2.539 2.548 893 3.505 27.971 6.500 12.428 1.141 800 278 9.878 1.260 2.500 30.112 240 983 4.223

INDEX 137 94 125 99 91 106 62 29 167 99 50 288 24 133 17 88 80 394 90 95 101 20 84 128 107 41 103 110 75 83 129 91 36 106 240 78 431 81 93

53


41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1 2 3 4

54

PIANETA TERRA PODIUM T.O. PRISMATOUR Prospettive - BV Gestioni s.r.l. PROSPETTIVE 2000 RUGGIERI VACANZE RUSCONI VIAGGI SAN MARINO T.O. SOLEMARE SOLO CROAZIA SUPERADRIA TECNO TURISM TEOREMA TOUR TOP VIAGGI VIAGGI CONCHIGLIA VIAGGI OGGI VILORATOUR VIRTUS VIAGGI

NOVI TUROPERATOR A.GE.CO.TURS. ** AG VACANZE ** AVVENIRE VIAGGI ** BELTOUR EIRENE Travel T.O. by Kinos ** EVERY WAY TRAVEL ** EXECUTIVE TRAVEL SERVICE EXTEMPORE VIAGGI L'ISOLA DEL VIAGGIO ** MI MANDI VIAGGI ** SPAZIANI VIAGGI ** SUNNY HVAR ** TORNARE A VIAGGIARE ** Turn Around di Delfina Viaggi ** VIAGGI E MITI **

Milano Dogana Ancona

1.240 2.000 2.080

2.200 735 2.870

56 272 72

Milano Bari Marsala Lecco San Marino Marsala Milano Bibione Portorecanati Milano Acireale Prato Roma Roma Palermo TOTALE

1.200 3.159 409 730 3.600 1.005 2.320 850 2.576 5.426 378 807 800 9.400 870 247.825

1.990 560 370 880 3.500 1.540 1.880 1.300 2.383 5.424 407 780 1.298 9.150 894 256.704

60 564 111 83 103 65 123 65 108 100 93 103 62 103 97 97

Palermo Pomezia Maiori Cosenza

Pax 31.12.2006 560 93 240 283

Palermo Trieste

496 50

Roma Firenze Sestu Costa Volpino Frosinone Roma Roma

980 505 498 226 65 388 30

Napoli Palermo TOTALE

120 503 5.037

T.O. KOJI NISU DOSTAVILI STANJE PRODAJE AMERICAN GROUP TRAVEL Roma S.Giorgio d.Sannio BLUE SKY (Magico Sud) CHARMING HOUSE Portici EQUATOUR Napoli


5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

ETERIA VIAGGI FUTURA VACANZE IL CERCHIO VIAGGI IL TUAREG JUMBO TOURS KOBRA VIAGGI E TURISMO ** LORUSSO NON SOLO EUROPA ** NOVA SOL c/o Cuendet&Cie spa Opera Romana Pellegrinaggi Pianeta Croazia Mauro Group ** PROMOZIONE VACANZE ROSSO POMPEIANO THINK AWAY VISUAL VIAGGI

Fidenza Roma Roma Palermo Siracusa Partinico Bari Pesaro Monteriggioni Roma Ancona Palermo Pompei Valmontone Roma

U 2006. Hrvatska je bila zastupljena u preko 90 kataloga putničkih agencija Italije. Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja u usporedbi s prethodnom godinom U 2006. Hrvatsku kao odredište uvrstilo je 15 novih organizatora putovanja. Svake godine raste broj organizatora koji uvrštavaju Hrvatsku u svoje kataloge. Ako to rade manji organizatori, prijeti opasnost da im poslovanje za Hrvatsku bude nerentabilno pa njihov katalog nestaje s tržišta i zbog toga se struktura svake godine mijenja. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja na talijanskom tržištu Prednosti: - blizina, ekološka očuvanost, kvalitetan proizvod za ljetni odmor, sigurnost, ljeti – povoljne cijene. Nedostaci: - čistoća na plažama i u hotelskim sobama, neljubaznost agencija i iznajmljivača u privatnom smještaju, previsoke cijene u predsezoni i posezoni (posebno za grupe) i malo sadržaja izvan glavne sezone. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Približno se s talijanskog tržišta 40% dolazaka ostvaruje u Istri, 20% dolazaka na Kvarneru, 30% dolazaka u Dalmaciji, a 10% u ostalim dijelovima zemlje. Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Talijanski gosti u Hrvatsku dolaze 96% vlastitim automobilima i kamperima, 2% autobusima, 1% brodovima i 1% zrakoplovom. Zrakoplovni čarteri u 2006. Sjeverna Italija Alpitour Malpensa-Split - od 10. lipnja do 16. rujna - 109 mjesta - popunjenost iznad 80%. Columbus Viaggi Malpensa-Split - od 09. lipnja do 08. rujna - 160 mjesta - prosječna popunjenost 60%.

55


Elleworld Orio al Serio-Dubrovnik preko Bratislave s čarterom Bluesky Europe - od 29. lipnja do 14. rujna Boeing (za letove povoljnih cijena) 149 mjesta – na raspolaganju agencije 25 mjesta na svakom letu. Teorema Tour 2 leta za Zadar: Orio al Serio - od 26. svibnja do 22. rujna - 164 mjesta - prosječna zauzetost 80%; iz MI Malpenza - od 16. lipnja do 29. rujna - 164 mjesta - prosječna zauzetost 90%. Srednja i Južna Italija Dubrovnik Air - 22. i 29. lipanj - 2 leta Cagliari – Split – Cagliari - 166 mjesta, 09. i 16. kolovoz. - 2 leta. Wind Jet Srpanj: subota i nedjelja - Catania – Split – Catania - 180 mjesta. Kolovoz: subota i nedjelja - Palermo – Split – Palermo Autobuseri U Italiji ne postoje klasični autobuseri, tj. agencije koje u svojem vlasništvu imaju autobuse. Manje agencije iznajmljuju autobuse kod prijevozničkih tvrtki i tako se realiziraju autobusne grupe. To rade i veliki turoperatori, ali njihov autobusni promet prikazan je sa svim ostalim organiziranim putnicima. Pojedinci – prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude Kao što je vidljivo iz već iznesenih podataka, individualni gosti ostvaruju oko 80% dolazaka s talijanskog tržišta. Prednosti – blizina, sigurnost, ekološka očuvanost, prihvatljive cijene u glavnoj sezoni, prekrasna obala za nautičare. Nedostaci – nedovoljna čistoća plaža i smještajnih kapaciteta, nedovoljno sadržaja u periodima izvan glavne sezone, previsoke cijene smještaja izvan glavne sezone. Prema mišljenjima putničkih agencija i individualnih gostiju koji posjećuju naša predstavništva, Talijani su relativno zadovoljni smještajem i hranom. Još uvijek ima primjedbi da naši pansionski jelovnici oskudijevaju s namirnicama na bazi tjestenine. Mnogo primjedbi ima na smanjenje broja sportskih usluga i lošijoj kvaliteti noćne zabave (posebno za mlade). Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Talijanski gosti u Hrvatskoj borave najviše u kampovima i privatnom smještaju. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor s talijanskog tržišta u 2007. Sva statistička istraživanja predviđaju da će na godišnji odmor u 2007. otputovati veći broj Talijana u odnosu na 2006. (prošle je godine na godišnji odmor otputovalo više od 28.000.000 Talijana). Redoslijed najomiljenijih odredišta na Mediteranu – procjena za sezonu 2007. Redoslijed najomiljenijih odredišta Talijana u 2006.: Francuska preko 6.000.000 gostiju, Španjolska preko 2.500.000, Hrvatska 1.235.000, Grčka preko 800.000, Egipat preko 700.000, Turska preko 400.000 i Tunis preko 300.000 talijanskih gostiju. Za 2007. procjenjuje se da će redoslijed po zemljama vjerojatno ostati isti. Hrvatsku bi moglo posjetiti više od 1.250.000 Talijana.

56


Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Redoslijed kojega smo iznijeli u prethodnom poglavlju realan je ukoliko se razmatraju odredišta na Mediteranu i odlasci na godišnji odmor. Talijani puno putuju u V. Britaniju, Njemačku i Austriju, ali su ta putovanja vezana i za druge motive ne samo za godišnji odmor i zato nisu za usporedbu s mediteranskim odredištima. Do promjene u redoslijedu kod najomiljenijih odredišta u 2007. ne bi trebalo doći. Promjenu mogu izazvati ratni sukobi i eventualni teroristički napadi. Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu Italije u 2007. Grad Bari Cuneo

1 2

TUROPERATORI 2007. A.GE.CO. TURS AG VACANZE

Grad Palermo POMEZIA

Ancona

3

AGESTEA

Bari

4

TUROPERATORI 2006. AGESTEA ALPITOUR AMATORI CUTTY SARK AMERICAN Group Travel

Roma

4

Cuneo

5

ATERNUM VIAGGI

Pescara

5

6 7 8 9 10 11

AURORA VIAGGI AUSONIA VIAGGI AVIOMAR BELTOUR BREVIVET BRIXIA

Trieste Palermo Milano Cosenza Milano Brescia

6 7 8 9 10 11

12 13

CARAVANTOURS CHARMING HOUSE

12 13

14 15 16 17 18 19 20 21

CLUANA VIAGGI COLUMBUS COSMOS TRAVEL CTS DOMINA TRAVEL EDEN VIAGGI ELLEWORLD EQUATOUR

Rimini Portici Civitanova Marche Genova Bari Roma Milano Pesaro Bergamo Napoli

ALPITOUR AMATORI - CUTTY SARK AMERICAN GROUP TRAVEL ATERNUM VIAGGI AURORA VIAGGI AVIOMAR AVVENIRE VIAGGI BELTOUR BLUE SKY - MAGICO SUD BREVIVET

22 23 24

EUROMOND EUROTRAVEL EVOLUTION TRAVEL EXECUTIVE Travel Service EXTEMPORE VIAGGI

Milano Quart Francofonte

22 23 24

1 2 3

25 26 27 28 29 30

14 15 16 17 18 19 20 21

Roma 25 Firenze 26 Varna Bressanone FALKENSTEINER 27 FIRMATOUR Rimini 28 FOUR SEASON TRAVEL Roma 29 Castelli FRASE VIAGGI 30 Caleppio

Ancona Roma Pescara Trieste Milano Maiori Cosenza S.Giorgio del Sannio Milano

CARAVANTOURS CHARMING HOUSE CLUANA VIAGGI COLUMBUS COSMOS TRAVEL CTS DOMINA TRAVEL EDEN VIAGGI EIRENE TRAVEL TO by Kinos ELLE WORLD EUROMOND

Rimini Pompei Civitanova Marche Genova Bari Roma Milano Pesaro

EUROTRAVEL EVERYWAY TRAVEL

Quarto Trieste

EVOLUTION TRAVEL Executive Travel Service EXTEMPORE VIAGGI

Francofonte Sorrento Firenze

FIRMATOUR

Rimini

Palermo Bergamo Milano

57


31 32 33 34 35

FUTURA VACANZE GUINESS TRAVEL HOT WINGS I.C.I. INTERNATIONAL IL CERCHIO VIAGGI

Roma Campobasso Dogana Roma Roma

31 32 33 34 35

36

ILLIRIA VIAGGI

Roma

36

37 38

Vigevano Palermo Imperia

40 41 42 43 44 45 46 47

IL PICCOLO TIGLIO IL TUAREG I VIAGGI DELLE PLEIADI I VOSTRI VIAGGI SIVET ITERMAR JUMBO TOURS KOMPAS LIBARNA VIAGGI LOGITOUR LOLIMAR LORUSSO

48 49 50 51 52 53 54

MAGICO SUD MARE NOSTRUM T.O. MAXI TRAVELAND MONDO VIAGGI NEAPOLIS NOBILTOUR OBY WHAN

Palermo 40 Cattolica 41 Siracusa 42 Venezia 43 Busalla 44 Terni 45 Roma 46 Bari 47 S. Giorgio d. Sannio 48 Pescara 49 Roma 50 Pesaro 51 Napoli 52 Treviso 53 Catania 54

55 56 57 58

OLTREOGNIMETA PENTATUR PIANETA TERRA PODIUM T.O.

Lecco Pescara Milano Dogana

55 56 57 58

59

Ancona

63

PRISMATOUR PROMOZIONE VACANZE Prospettive T.O. BV Gestioni PROSPETTIVE 2000 QUADRIFOGLIO VACANZE

64 65 66 67 68 69

39

60 61 62

58

Roma Castelli Calepio Campobasso Ancona Dogana

37 38

FOUR SEASON TRAVEL FRASE VIAGGI GUINESS TRAVEL HASSITEN VIAGGI T.O. HOT WINGS I VIAGGI DELLE PLEIADI I VOSTRI VIAGGI SIVET I.C.I. INTERNATIONAL

39

IL CERCHIO VIAGGI

Roma

IL PICCOLO TIGLIO IL TUAREG ITERMAR JET TRAVEL SERVICE KOMPAS LIBARNA VIAGGI L'ISOLA DEL VIAGGIO LOGITOUR

Vigevano Palermo Cattolica Siracusa Venezia Busalla Quartu Terni Roma Bari Pescara Roma Costa Volpino Pesaro Treviso

59

LOLIMAR LORUSSO MARE NOSTRUM T.O. MAXI TRAVELAND MIMANDI VIAGGI MONDO VIAGGI NOBILTOUR NON SOLO EUROPA T.O. OBY WHAN OLTRE OGNI META PENTATUR Pianeta Croazia Mauro Group

Palermo

60

PIANETA TERRA

Milano

Milano Bari

61 62

PODIUM T.O. PRESTIGE ONE

Dogana – S. Marino Alcamo

Roma

63

Ancona

ROSSO POMPEIANO RUGGIERI VACANZE

Pompei Marsala

64 65

RUSCONI VIAGGI SAN MARINO T.O. SOLEMARE SOLO CROAZIA

Lecco San Marino Marsala (TP) Milano

66 67 68 69

PRISMATOUR PROMOZIONE VACANZE PROSPETTIVE 2000 Prospettive TO - BV Gestioni ROSSO POMPEIANO RUGGIERI VACANZE RUSCONI VIAGGI

Imperia Palermo Roma

Pesaro Catania Lecco Pescara Ancona

Palermo Bari Milano Pompei Marsala Lecco


70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89

SUPERADRIA Bibione (VE) TECNOTURISMO Portorecanati TEOREMA TOUR Mi Milano THINK AWAY T.O. Valmontone TIVA VIAGGI Amelia (TP) TOP VIAGGI Acireale TORNARE A VIAGGIARE Roma VIAGGI CONCHIGLIA Prato VIAGGI OGGI Roma VILORATOUR Roma

70 71 72 73 74 75

SAN MARINO T.O. SOLEMARE SOLO CROAZIA SPAZIANI VIAGGI SUPERADRIA TECNOTURISM

Dogana – S. Marino Marsala Milano Frosinone Bibione Portorecanati

76 77 78 79

Milano Valmontone Amelia Acireale

VIRTUS VIAGGI Palermo VISUAL VIAGGI Roma NOVI TUROPERATORI 2006. A.GE.CO. TURS AG VACANZE EVERYWAY TRAVEL Trieste Costa Volpino MIMANDI VIAGGI (BG) NON SOLO EUROPA Pesaro SPAZIANI VIAGGI Turn Around di Delfina Viaggi VIAGGI & MITI T.O.

80 81 82 83 84 85

TEOREMA TOUR THINK AWAY T.O. TIVA VIAGGI TOP VIAGGI Turn Around di Delfina Viaggi VIAGGI & MITI T.O. VIAGGI CONCHIGLIA VIAGGI OGGI VILORATOUR VIRTUS VIAGGI

86

Napoli Palermo Prato Roma Roma Palermo

87

VISUAL VIAGGI Roma NOVI TUROPERATORI 2007. BED & GO T.O. srl Roma

88 89 90 91 92 93 94 95

CIAO RAGAZZI srl CONDOR srl MATA VACANZE by Mata srl MIMMOSTILE VIAGGI MY SUN SEA T.O. NOVASOL c/o Cuendet & Cie SUNNY HVAR VARIANT VIAGGI sas

Napoli Rimini S. M. La Carità Catania Zola Predosa Monteriggioni Roma Catania

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2007. GODINA

Aktualni imidž Hrvatske na talijanskom tržištu Hrvatska kao turističko odredište na talijanskom tržištu uživa imidž - odredišta u susjedstvu; - ekološki očuvanog; - prihvatljivih cijena; - sigurnog; - čistog mora i prirode; - raja za nautičare. Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2007. Predviđamo realizaciju do oko 1.260.000 dolazaka i preko 5.600.000 noćenja u 2007.

59


Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2007. Omjer između organiziranih i individualnih dolazaka je već godinama isti, tj. 80% organiziranih i 20% individualnih. S obzirom da nema značajnijeg rasta u broju programa za Hrvatsku i u 2007. trebao bi se zadržati isti odnos. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U 2007. od svog programa odustaju samo neke manje agencije, dok se pojavljuju novi organizatori putovanja na jugu. Prognoza rezultata u 2007. od strane organizatora putovanja Svi prognoziraju otprilike isti buking kao u 2006. s blagim povećanjem, više na sjeveru nego na jugu. Zrakoplovni promet - čarteri u 2007. Italija godišnje ostvaruje oko 10.000 putnika koji zrakoplovima odlaze u Hrvatsku. U odnosu na ukupan broj dolazaka, ovo ne predstavlja niti 1% svih dolazaka. Promet se odvija malim zrakoplovima s maksimalno 50-70 rotacija. Iako neki organizatori putovanja odustaju od čartera u 2007., ostvarit će se otprilike iste brojke kao u 2006. Autobuseri u 2007. Neće biti značajnijih promjena. Momentalno postoji veća potražnja za grupnim aranžmanima, ali se organizatori putovanja žale da su cijene za takve aranžmane u Hrvatskoj, posebno u predsezoni i posezoni, previvisoke u odnosu na konkurenciju. Očekuje se veći interes u periodu državnog praznika (Dan oslobođenja 25. travnja) i prvosvibanjskog praznika.

TURISTIČKA SEZONA 2008. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u 2008. Procjenjujemo da bi u 2008. na godišnji odmor moglo otputovati oko 30.000.000 Talijana. Na pomolu je konsolidacija gospodarstva i povećanje gospodarskog rasta koji bi se mogao kretati na razini ostalih zemalja EU. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2008. Talijani su tradicionalno vezani za najbliža turistička odredišta kao što su Francuska, Španjolska, Hrvatska, Grčka, Austrija i Švicarska. Arapska odredišta su u porastu, ali ne mogu ugroziti interes Talijana za bližim odredištima. Osnovni je razlog što Talijani na godišnje odmore putuju svojim automobilima pa su zbog toga vezani za najbliža turistička odredišta. Prognoze organizatora putovanja za 2008. Organizatori putovanja u Italiji prognoziraju da bi u 2008. moglo doći do blagog porasta ukupnog broja gostiju koji će ići na godišnje odmore i otputovati u inozemstvo. Osnovni razlog vide u obećanim promjenama u vođenju gospodarstva te u sustavu oporezivanja koji bi mogao povećati životni standard građana kao rezultat konsolidacije gospodarskog rasta i stabilizacije životnog standarda građana. TURISTIČKA SEZONA 2008.- HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2008. Procjenjujemo da će u 2008. u Hrvatskoj boraviti blizu 1.300.000 Talijana i da će se u toj godini ostvariti preko 5.600.000 noćenja.

60


Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Ukoliko ne dođe do drastičnih porasta cijena koje će se u 2007. ugovarati s organizatorima putovanja, neće doći do većih promjena u broju programa za Hrvatsku. Vjerojatno će koji manji turoperatori odustati od Hrvatske, dok će neki novi ući u program, ali do promjene u broju od oko 100 programa neće doći ni u 2008. Mjere koje bi se u 2008. trebale poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja: -

poboljšati čistoću plaža i kapaciteta za smještaj (posebno u privatnom smještaju); poboljšati jelovnike u pansionskim restoranima, uz više tjestenine; povećati broj vožnji u internim trajektnim linijama za otoke; veći red na plažama, posebno u periodu glavne sezone; zadržavanje postojećih razina cijena u periodima glavne sezone i smanjivanje cijena za grupe u periodima izvan glavne sezone - posebno ne dizati cijene u kampovima; više brinuti o kulturno-povijesnim spomenicima; više sportskih usluga u turističkim naseljima; više večernje zabave.

61


SLOVENIJA OPĆI POKAZATELJI O TRŽIŠTU

Političko uređenje: parlamentarna republika Površina: 20.273 km2 Najveći gradovi: Ljubljana – glavni grad, Maribor, Celje, Novo Mesto, Kranj, Koper, Murska Sobota, Nova Gorica. Struktura gospodarstva u Sloveniji se posljednjih desetljeća značajno mijenjala, tako da je udio industrije kao sekundarne djelatnosti u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti pao ispod 30%. Glavna proizvodna područja Slovenije predstavljaju kemijski proizvodi, električna i strojna oprema, automobilski proizvodi, tekstilni proizvodi, papirni i drvni proizvodi te odjeća. Industrijska proizvodnja je prilično jednolična, dok je proizvodne specijalizacije premalo. Opseg industrijske proizvodnje se nakon osamostaljenja smanjio – naročito u tekstilnoj i kožnoj industriji, papirnoj industriji, prehrambenoj industriji te u preradi željeza i čelika. Jednu od najuspješnijih djelatnosti u Sloveniji predstavlja industrija farmaceutskih proizvoda (Lek, Krka) koja spada među najveće u srednjoj Europi sa 75%-tnim udjelom prodaje i izvozu. BDP U prvom tromjesečju 2006. BDP se povećao za 5,1% u usporedbi s prvim tromjesečjem 2005. BDP je u tekućim cijenama iznosio 1.623.215 mil. SIT, što je za 6,3% više nego prije godinu dana. Uvjeti razmjene s inozemstvom još su uvijek negativni; u četvrtom tromjesečju su iznosili 99,3%. U drugom

62


tromjesečju 2006. BDP je iznosio 1.829 mlrd. SIT, što je za 4,7% više nego u drugom tromjesečju prethodne godine. Porast BDP-a u prvoj polovici godine bio je 5%-tni u odnosu na prvu polovicu 2005. godine. Visok gospodarski rast odražava se u stalnom povećanju zaposlenosti. U trećem tromjesečju je gospodarski rast iznosio 5,6%. U prvih devet mjeseci 2006. BDP se u odnosu na isto razdoblje lani povećao za 5,2%. U četvrtom tromjesečju je gospodarski rast iznosio 5,5 % u odnosu na isto razdoblje lani. BDP se povećao za 5,2% u odnosu na BDP iz 2005. godine. BDP je u apsolutnom iznosu u 2006. iznosio 7.126.011 milijuna SIT, što je za 7,6 % više od njegove vrijednosti u 2005. Vrijednost BDP-a je preračunata po vrijednostima tekućih tečajeva pa je u 2006. godini iznosila 29.741 milijuna EUR, odnosno 14.811 EUR po stanovniku.

2006., IV 2006., III 2006., II 2006., I 2005., IV 2005., III 2005., II 2005., I 2004., IV 2004., III 2004., II 2004., I 2003., IV 2003., III 2003., II 2003., I 2002., IV 2002., III 2002., II 2002., I 2001., IV 2001., III 2001., II 2001., I 2000., IV 2000., III 2000., II

Tekuće, mil. SIT 1.838.196 1.818.717 1.828.930 1.640.168 1.695.900 1.677.841 1.707.742 1.538.662 1.616.652 1.608.512 1.583.448 1.463.183 1.509.891 1.481.953 1.476.334 1.345.362 1.387.431 1.370.291 1.365.079 1.232.640 1.258.309 1.224.897 1.208.921 1.107.425 1.118.047 1.090.983 1.093.585

Realni rast v %, č / č-4 5,5 5,6 4,7 5 3,7 3,6 5,4 2,8 3,8 4,7 4,3 3,8 2,8 2,6 2,6 2,6 3,6 3,9 3,2 3,1 3,1 2,6 2,1 2,8 3,1 4,6 2,7

BDP »per capita«: 14.811 EUR po stanovniku Postotak nezaposlenosti U 2006. godini je stopa nezaposlenosti iznosila 6,0% (4,9% za muškarce i 7,2% za žene), u 2005. godini je bila nešto veća, iznosila je 6,5 % (6,1% za muškarce i 7,1% za žene). Aktivnog stanovništva je 1.022.000, od toga je 961.000 radno aktivno i 61.000 nezaposlenih. Neaktivnog stanovništva ima 701.000. Prosječna plaća U 2006. godini je 63,7% zaposlenih osoba primalo bruto plaću manju od prosječne, a 36,3% veću od prosječne. Lani je svaka treća osoba primala bruto plaću koja je bila veća od prosječne u Sloveniji.

63


Prosječna bruto plaća je za mjesec rujan 2006. iznosila 287.557 SIT (1199,95 EUR). Prosječne plaće u privatnom sektoru su u rujnu 2006. iznosile 260.499 SIT (1087,04 EUR) i bile su približno za četvrtinu niže od javnog sektora gdje su iznosile 338.027 SIT (1410,56 EUR). Stopa inflacije po mjesecima u 2006. godini

marec 2007 februar 2007 januar 2007 december 2006 november 2006 oktober 2006 september 2006 avgust 2006 julij 2006 junij 2006 maj 2006 april 2006 marec 2006 februar 2006 januar 2006

Mjesečni indeks 101 99,8 99,3 100,4 100,3 99,2 100,4 100,6 99,8 99,7 100,9 100,8 100,8 100,4 99,5

Letni indeks 102,3 102,1 102,7 102,8 102,3 101,5 102,5 103,2 101,9 102,9 103,2 102,7 101,9 102,2 102,4

Povprečni letni indeks 102,3 102,4 102,7 102,5 102,4 102,4 102,5 102,5 102,4 102,5 102,4 102,2 102,1 102,2 102,4

U 2006. godini je prosječna godišnja inflacija iznosila 2,5 %. To je bila najniža stopa porasta cijena posljednjih godina. Jedan od glavnih razloga za relativno dobru inflacijsku sliku je stanje cijena u skupini prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića, cijene kojih su u 2004. godini bile u prosjeku za 1,1 % niže. S druge strane, ukupnom porastu cijena u 2005. godini su pridonijele veće cijene i troškovi stanovanja, prijevoza, ugostiteljskih i smještajnih usluga te rekreacije i kulture. Cijene usluga su i u 2005. godini, kao i prijašnjih godina rasle brže od cijena robe. Vanjskotrgovinska bilanca 1. tromjesečje 2006. Indeksi povprečnih vrednosti izvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, 1. četrtletje 2006 I-III 06 I-III 06 I-III 06 I-III 05 I-XII 05 X-XII 05 SKUPAJ

106,8

103,9

102,0

0 Živila in žive živali

98,5

100,8

102,0

1 Pijače in tobak

95,0

97,7

101,6

2 Neobdelani materiali, razen goriv

110,7

111,7

110,3

3 Mineralna goriva in maziva

119,9

111,6

101,6

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe 101,7

93,7

94,1

5 Kemični izdelki

106,0

106,0

105,1

6 Izdelki, klasificirani po materialu

104,6

103,6

102,5

64


7 Stroji in transportne naprave

106,6

102,8

99,9

8 Razni končni izdelki

113,0

104,4

101,5

Indeksi povprečnih vrednosti uvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, 1. četrtletje 2006 I-III 06 I-III 06 I-III 06 I-III 05 I-XII 05 X-XII 05 SKUPAJ

106,1

105,0

102,5

0 Živila in žive živali

100,4

104,3

102,4

98,4

95,7

108,8

2 Neobdelani materiali, razen goriv

109,1

106,7

105,5

3 Mineralna goriva in maziva

135,0

112,3

101,4

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe 109,8

107,9

104,5

5 Kemični izdelki

101,5

102,8

102,4

6 Izdelki, klasificirani po materialu

103,0

102,3

100,9

7 Stroji in transportne naprave

102,4

103,9

101,0

8 Razni končni izdelki

107,7

111,4

110,8

1 Pijače in tobak

Opomba: Indeksi so izračunani iz tolarskih podatkov. Podatki za leti 2005 in 2006 so začasni. Prosječne vrijednosti vanjske trgovine bile su u prvom tromjesečju 2006. godine na izvoznoj strani za 6,8%, na uvoznoj strani 6,1% veće nego u prvom tromjesečju 2005. Izvoz i uvoz su se u odnosu na prvo tromjesečje 2005. povećali, i to izvoz za 12,1% te uvoz za 11,9%. 2. tromjesečje 2006. Indeksi povprečnih vrednosti izvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, 2. četrtletje 2006 I-VI 06 IV-VI 06 IV-VI 06 IV-VI 06 I-VI 05 I-XII 05 I-III 06 IV-VI 05 SKUPAJ

106,2

105,5

101,8

105,9

0 Živila in žive živali

100,4

100,5

98,6

99,9

95,1

95,8

98,9

94,9

2 Neobdelani materiali, razen goriv

116,6

120,3

109,0

125,2

3 Mineralna goriva in maziva

129,9

122,9

104,4

135,3

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe

100,3

99,4

104,3

100,4

5 Kemični izdelki

104,4

105,3

99,0

102,3

6 Izdelki, klasificirani po materialu

106,2

107,8

103,8

107,4

7 Stroji in transportne naprave

107,1

105,5

103,3

107,1

8 Razni končni izdelki

104,6

99,4

96,1

100,8

1 Pijače in tobak

65


Indeksi povprečnih vrednosti uvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, 2. četrtletje 2006 I-VI 06 IV-VI 06 IV-VI 06 IV-VI 06 I-VI 05 I-XII 05 I-III 06 IV-VI 05 SKUPAJ

105,9

105,7

101,7

106,0

0 Živila in žive živali

100,8

102,9

98,2

101,6

97,5

97,0

102,0

95,8

2 Neobdelani materiali, razen goriv

110,9

112,1

105,7

113,4

3 Mineralna goriva in maziva

131,9

120,7

107,9

129,6

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe

108,8

106,2

98,2

106,8

5 Kemični izdelki

100,5

102,8

101,0

99,0

6 Izdelki, klasificirani po materialu

103,8

105,8

103,6

105,4

7 Stroji in transportne naprave

102,3

102,1

100,3

102,4

8 Razni končni izdelki

106,9

103,9

96,3

106,2

1 Pijače in tobak

Opomba: Indeksi so izračunani iz tolarskih podatkov. Podatki za leto 2006 so začasni, podatki za leto 2005 so končni. Prosječne vrijednosti vanjske trgovine bile su u drugom tromjesečju 2006. godine na izvoznoj strani za 5,9%, a na uvoznoj strani 6,0% veće nego u drugom tromjesečju 2005. Izvoz i uvoz su se u odnosu na drugo tromjesečje 2005. povećali, i to izvoz za 6,9% te uvoz za 7,1%.

3. tromjesečje 2006. Indeksi povprečnih vrednosti izvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, 3. četrtletje 2006 I-IX 06 VII-IX 06 VII-IX 06 VII-IX 06 I-IX 05 I-XII 05 IV-VI 06 VII-IX 05 SKUPAJ

106,6

107,4

101,8

107,5

0 Živila in žive živali

100,0

98,9

99,6

98,5

94,6

92,0

95,6

93,9

2 Neobdelani materiali, razen goriv

119,7

125,4

103,2

126,1

3 Mineralna goriva in maziva

125,7

124,5

100,9

116,7

99,6

94,3

104,7

98,1

5 Kemični izdelki

105,3

103,9

99,0

106,9

6 Izdelki, klasificirani po materialu

107,7

111,1

103,4

111,5

7 Stroji in transportne naprave

107,2

107,0

101,1

106,8

8 Razni končni izdelki

103,5

103,4

103,9

101,5

1 Pijače in tobak

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe

Opomba: Indeksi so izračunani iz tolarskih podatkov. Podatki za leto 2006 so začasni, podatki za leto 2005 so končni.

66


Indeksi povprečnih vrednosti uvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, 3. četrtletje 2006 I-IX 06 VII-IX 06 VII-IX 06 VII-IX 06 I-IX 05 I-XII 05 IV-VI 06 VII-IX 05 SKUPAJ

106,4

108,8

102,8

107,7

0 Živila in žive živali

102,3

102,2

98,5

105,1

98,1

89,4

93,8

102,8

2 Neobdelani materiali, razen goriv

112,5

117,5

105,3

118,5

3 Mineralna goriva in maziva

122,5

122,7

101,5

110,2

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe

107,6

108,5

100,5

107,3

5 Kemični izdelki

102,5

103,8

100,5

103,7

6 Izdelki, klasificirani po materialu

105,1

107,7

102,5

108,1

7 Stroji in transportne naprave

103,7

107,3

103,9

107,2

8 Razni končni izdelki

106,1

109,3

106,5

107,0

1 Pijače in tobak

Opomba: Indeksi so izračunani iz tolarskih podatkov. Podatki za leto 2006 so začasni, podatki za leto 2005 so končni. Prosječne vrijednosti vanjske trgovine bile su u trećem tromjesečju 2006. godine na izvoznoj strani za 7,5%, a na uvoznoj strani 7,7% veće nego u trećem tromjesečju 2005. Izvoz i uvoz su se u odnosu na treće tromjesečje 2005. povećali, i to izvoz za 7,2% te uvoz za 6,6%.

4. tromjesečje 2006. Indeksi povprečnih vrednosti izvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, 4. četrtletje 2006 I-XII 06 X-XII 06 X-XII 06 X-XII 06 I-XII 05 I-XII 05 VII-IX 06 X-XII 05 SKUPAJ

105,6

107,2

101,1

105,3

0 Živila in žive živali

100,4

102,4

106,5

104,1

94,1

92,3

98,4

95,5

2 Neobdelani materiali, razen goriv

120,8

126,7

101,7

124,6

3 Mineralna goriva in maziva

117,6

105,0

133,1

133,7

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe

101,4

105,8

103,0

101,6

5 Kemični izdelki

104,4

103,9

100,4

103,7

6 Izdelki, klasificirani po materialu

108,6

113,4

102,5

112,0

7 Stroji in transportne naprave

103,9

104,2

99,1

100,5

8 Razni končni izdelki

103,9

105,2

101,6

102,9

1 Pijače in tobak

Opomba: Indeksi so izračunani iz tolarskih podatkov. Podatki za leto 2006 so začasni, podatki za leto 2005 so končni.

67


Indeksi povprečnih vrednosti uvoza po sektorjih Standardne mednarodne trgovinske klasifikacije, 4. četrtletje 2006 I-XII 06 X-XII 06 X-XII 06 X-XII 06 I-XII 05 I-XII 05 VII-IX 06 X-XII 05 SKUPAJ

106,2

108,5

100,7

105,6

0 Živila in žive živali

101,8

102,5

101,5

101,3

98,3

97,6

108,0

104,3

2 Neobdelani materiali, razen goriv

114,2

121,1

104,2

119,5

3 Mineralna goriva in maziva

115,9

108,9

88,5

98,8

4 Živalska in rastlinska olja in maščobe

107,6

106,9

102,3

103,4

5 Kemični izdelki

102,6

104,2

100,8

103,9

6 Izdelki, klasificirani po materialu

106,4

111,3

104,0

109,4

7 Stroji in transportne naprave

104,0

107,4

101,4

104,0

8 Razni končni izdelki

105,8

107,4

100,2

107,4

1 Pijače in tobak

Opomba: Indeksi so izračunani iz tolarskih podatkov. Podatki za leto 2006 so začasni, podatki za leto 2005 so končni. Prosječne vrijednosti vanjske trgovine bile su u četvrtom tromjesečju 2006. godine na izvoznoj strani za 5,3%, a na uvoznoj strani 5,6 % veće nego u četvrtom tromjesečju 2005. Izvoz i uvoz su se u odnosu na četvrto tromjesečje 2005. povećali, i to izvoz za 11,3% te uvoz za 9,3%. Stanovništvo Prebivalstvo po skupinah in spolu, Slovenija, 30. september 2006 30.6.2006 30.9.2006 Prebivalstvo SKUPAJ moški ženske

2 008 516 2 011 614 985 876

988 397

1 022 640 1 023 217

Državljani Republike Slovenije, brez tistih, ki začasno prebivajo v tujini Skupaj moški ženske

1 955 247 1 956 580 947 766

948 570

1 007 481 1 008 010

Tujci s stalnim prebivališčem v Sloveniji Skupaj

29 177

30 500

moški

19 720

20 617

ženske

9 457

9 883

68


Tujci z začasnim prebivališčem v Sloveniji Skupaj

24 092

24 534

moški

18 390

19 210

ženske

5 702

5 324

Državljani Republike Slovenije SKUPAJ moški ženske

1 986 361 1 987 656 963 794

964 585

1 022 567 1 023 071

Viri: SURS, Ministrstvo za notranje zadeve - Centralni register prebivalstva, Ministrstvo za notranje zadeve - Direktorat za upravne notranje zadeve. Indeksi števila prebivalstva po skupinah, Slovenija, 30. september 2006 IX 06 IX 06 IX 06 IX 06 IX 06 IX 01 IX 02 IX 03 IX 04 IX 05 Prebivalstvo

100,9 100,8 100,7 100,6 100,4

Državljani Republike Slovenije, brez tistih, ki začasno prebivajo v tujini

100,4 100,3 100,3 100,2 100,1

Tujci s stalnim prebivališčem v Sloveniji

230,2 187,4 154,6 139,9 129,5

Tujci z začasnim prebivališčem v Sloveniji Državljani Republike Slovenije

79,1

86,2

90,1 103,7

94,4

100,4 100,3 100,3 100,2 100,1

Viri: SURS, Ministrstvo za notranje zadeve - Centralni register prebivalstva, Ministrstvo za notranje zadeve - Direktorat za upravne notranje zadeve. Krajem rujna 2006. godine u Republici Sloveniji živjelo je 2.011.614 stanovnika. Broj stanovnika se u trećem tromjesečju povećao za 3.098 osoba, odnosno 0,2%. Većinu (85,7%) su predstavljali državljani Republike Slovenije, bez onih koji privremeno borave u inozemstvu (1.333 osobe), te stranci sa stalnim prebivalištem u Republici Sloveniji (1.323). Više od 4/5 prirasta stanovništva činilo je muško stanovništvo. Broj svih stranaca sa stalnim prebivalištem narastao je na 55.034. Gotovo tri četvrtine svih stranaca (72,4%) predstavljali su muškarci. Krajem rujna 2006. je u Sloveniji živjelo 30.500 stranih državljana s prijavljenim stalnim prebivalištem.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Glavni televizijski mediji u Sloveniji jesu: RTV Slovenija, POP TV i Kanal A, TV Koper-Capodistria, TV Pika, TV Paprika, Prva TV, Net-TV. Glavni radijski mediji u Sloveniji jesu: Radio Slovenija, Val 202, ARS, Radio Glas Ljubljane, Radio Hit, Radio Antena, Zeleni val. Dnevni listovi i magazini: Delo – glavni dnevni list u Sloveniji, tiska se u 75.000-80.000 primjeraka. Dnevnik – dnevni list s nakladom oko 65.000 primjeraka. Slovenske novice – dnevni list s nakladom od 100.000 primjeraka, čita ga 23,7% slovenske populacije između 10 i 75 godina starosti.

69


Večer – glavni tiskani medij na području regija sjeverne Slovenije; 177.000 čitalaca; naklada 57.500 primjeraka. Primorske novice – dnevni list Primorske regije u Sloveniji s nakladom 103.000 primjeraka. Finance – jedini poslovni dnevnik u Sloveniji; 92.000 čitalaca, od kojih je 10% studenata; među čitaocima prevladavaju 30-godišnjaci. Mladina – tjednik o aktualnim političkim, društvenim i kulturnim događajima i pojavama; naklada je 17.000 do 20.000 primjeraka, a čitanost 90.000 čitalaca od 10. do 75. godine starosti. Jana – popularni tjednik s nakladom od oko 35.000 do 40.000 primjeraka.

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. GODINI 1. tromjesečje 2006.: 29,7 % stanovnika Slovenije, starijih od 15 godina, realiziralo je oko 1.084.000 turističkih putovanja, bilo privatnih bilo poslovnih. Od toga je 25,8% stanovnika otišlo na oko 444.000 privatnih putovanja, od kojih je 73,2 % realizirano u Sloveniji, a ostala u inozemstvu. 2. tromjesečje 2006.: 32,8 % stanovnika Slovenije, starijih od 15 godina, realiziralo je 1.326.000 turističkih putovanja (privatnih i poslovnih). Od toga je 29,2% stanovnika otišlo na 1.147.000 privatnih putovanja, od kojih je 57,9 % realizirano u Sloveniji, a ostala u inozemstvu. 3. tromjesečje 2006.: 57,3% stanovnika Slovenije, starijih od 15 godina, realiziralo je 2.100.000 turističkih putovanja. Od toga je 55,9% stanovnika otišlo na 1.900.000 privatnih putovanja, od kojih je 39% realizirano u Sloveniji, a ostala u inozemstvu. 4. tromjesečje 2006.: 26% stanovnika Slovenije, starijih od 15 godina, realiziralo je 912.000 turističkih putovanja. Od toga je 22,1% stanovnika otišlo na 764.000 privatnih putovanja – 63% ih je realizirano u Sloveniji, a ostala u inozemstvu. Velika većina privatnih 93,7% i poslovnih 94% putovanja u inozemstvu bilo je realizirano u Europi. 1. tromjesečje 2006.: Cilj 33,5% privatnih putovanja po Evropi bila je Hrvatska, slijedi Italija (22,1 %) i Austrija (15 %). Najčešća ciljna država europskih poslovnih putovanja je Njemačka (21,8%). 2. tromjesečje 2006.: Cilj 65,8% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijede Bosna i Hercegovina (6,8%), Italija (6,5%) te Srbija i Crna Gora (5,5%). Najčešća ciljna država europskih poslovnih putovanja bila je Italija (20,5%). 3. tromjesečje 2006.: Cilj 77,5% privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska, slijedi Srbija i Crna Gora (4,6%), Italija (4,4%) te Bosna i Hercegovina (2,9%). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja bile su Hrvatska (14,4%) i Italija (9,2%). 4. tromjesečje 2006.: Cilj 41,9% privatnih putovanja bile su Hrvatska, zatim Italija (12,3%), Bosna i Hercegovina (9,3%), Austrija (6,9%), Srbija i Crna Gora (6,5%). Najčešće ciljne države europskih poslovnih putovanja bile su u 4. tromjesečju Njemačka (17,9%), Austrija (16,3%) i Italija (14,2%). U 2006. godini od privatnih putovanja u inozemstvo, uz pomoć turističke agencije, bilo je organizirano u prosjeku 9,98% privatnih putovanja: 1. tromjesečje 2006. - 7,6% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije. 2. tromjesečje 2006. - 9,2% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije. 3. tromjesečje 2006. - 11,5% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističke agencije. 4. tromjesečje 2006. - 11,6% privatnih putovanja bilo je organizirano posredstvom turističkih agencija.

70


Razlog putovanja 1. tromjesečje 2006. - 78 % privatnih putovanja je za glavni razlog odlaska na putovanje imalo provođenje slobodnog vremena (godišnji odmori, školski praznici, putovanja), a 22% privatnih putovanja je imalo glavni razlog odlaska posjet rodbini i prijateljima. Kod 65,6% privatnih putovanja slovenskih turista glavna aktivnost bila je opuštanje, odmor, zabava, zatim kod 27% – sport i rekreacija, a kod 2,9% - briga za zdravlje. 2. tromjesečje 2006. - 81,8% privatnih putovanja je za glavni razlog odlaska na putovanje imalo provođenje slobodnog vremena (godišnji odmori, školski praznici, putovanja), a 17,8% privatnih putovanja je imalo glavni razlog odlaska posjet rodbini i prijateljima. Kod 81,3% privatnih putovanja glavna aktivnost bila je opuštanje, odmor, zabava, zatim kod 8,7% putovanja – sport i rekreacija, a kod 8,7% - razgledavanje prirodne i kulturne baštine. 3. tromjesečje 2006. - 91,1% privatnih putovanja je za glavni razlog odlaska na putovanje imalo provođenje slobodnog vremena (godišnji odmori, školski praznici, putovanja), a 8,9% privatnih putovanja je imalo za glavni razlog odlaska posjet rodbini i prijateljima. Kod 80,6% privatnih putovanja je glavna aktivnost na privatnim putovanjima bilo opuštanje, odmor, zabava, zatim kod 11,7 % putovanja – sport i rekreacija, a kod 4,7% putovanja razgledavanje prirodne i kulturne baštine. 4. tromjesečje 2006. - 80,8% privatnih putovanja je za glavni razlog odlaska na putovanje imalo provođenje slobodnog vremena (godišnji odmori, školski praznici, putovanja), a 19,2% privatnih putovanja je imalo glavni razlog odlaska posjet rodbini i prijateljima. Kod 73,9% privatnih putovanja je glavna aktivnost bila opuštanje, odmor, zabava, zatim kod 12,4% putovanja – sport i rekreacija, a kod 7,7% privatnih putovanja razgledavanje prirodne i kulturne baštine. Vrsta prijevoza 1. tromjesečje 2006. - Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio automobil s udjelom 90%; pri kraćim privatnim putovanjima u čak 94,5% putovanja. Drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo bio je autobus s udjelom od 4,2%. 2. tromjesečje 2006. - Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio automobil s udjelom 61,8%, a drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio autobus s udjelom od 27,5%. Kod 9,2% putovanja su turisti upotrijebili zrakoplov. 3. tromjesečje 2006. - Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio automobil s udjelom 87,3%; sljedeće najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio zrakoplov 4,6%, a nakon zrakoplova – autobus s udjelom od 3,9%. 4. tromjesečje 2006. - Najčešće korišteno prijevozno sredstvo na svim privatnim putovanjima je bio automobil s udjelom 83,8%, a drugo najčešće korišteno prijevozno sredstvo – autobus s udjelom od 7,4% .Treća najčešće korištena vrsta prijevoza bio je zrakoplovni prijevoz s 3,9% i željeznički prijevoz s udjelom od 3,7%. Upotreba Interneta pri organizaciji putovanja 1. tromjesečje 2006. - U ovom tromjesečju su turisti koristili Internet prilikom organizacije 15,9% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga pri dužim privatnim putovanjima u inozemstvo (37,8%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (67,3%) i za rezervaciju smještaja (22,7%). 2. tromjesečje 2006. - U drugom tromjesečju su turisti koristili Internet prilikom organizacije 11,9 % privatnih putovanja, što je za 4,4 % manje nego u 2. tromjesečju lani. U većini slučajeva koristili su ga za duža privatna putovanja u inozemstvo (26,3%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (61,8 %) i za rezervaciju smještaja (19,9%).

71


3. tromjesečje 2006. - U ovom tromjesečju su turisti koristili Internet prilikom organizacije 21,8% privatnih putovanja, što je za 0,7% više nego u istom razdoblju prošle godine. U većini slučajeva koristili su ga pri dužim privatnim putovanjima u inozemstvo (32,4%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (74,4%) i za rezervaciju smještaja (15,7%). 4. tromjesečje 2006. - U četvrtom tromjesečju su turisti koristili Internet prilikom organizacije 19,6% privatnih putovanja. U većini slučajeva koristili su ga za duža privatna putovanja u inozemstvo (41,8%). Internet su koristili prije svega kao izvor informacija (65,1%) i za rezervaciju smještaja (7,5%). Preferirana vrsta smještaja 1. tromjesečje 2006. - Na 19,5% privatnih putovanja turisti su koristili hotelski smještaj, na 12,9% privatnih putovanja koristili su druge smještajne objekte, najčešće apartmane (72,6%). Na 66,8% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju – od toga kod rodbine i prijatelja (62,1%) i u vlastitim objektima za odmor (27,3%). 2. tromjesečje 2006. - Na 16,4% privatnih putovanja turisti su koristili hotelski smještaj, na 17,2% privatnih putovanja koristili su druge smještajne objekte, i to - apartmane (54,1%). Na 66% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju – od toga kod rodbine i prijatelja (54,7%) i u vlastitim objektima za odmor (39,7%). 3. tromjesečje 2006. - Na 15,8 % privatnih putovanja turisti su koristili hotelski smještaj, na 26,5% privatnih putovanja koristili su druge smještajne objekte, i to - apartmane (55,3%). Na 56,8% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju – od toga kod rodbine i prijatelja (35,2%) i u vlastitim apartmanima i kućama za odmor (41,1%). 4. tromjesečje 2006. - Na 21,4% privatnih putovanja turisti su boravili u hotelskim objektima, na 12,4% privatnih putovanja koristili su druge smještajne objekte, najčešće apartmane (68,6%). Na 64,7% privatnih putovanja turisti su boravili u privatnom smještaju – najčešće kod rodbine i prijatelja (52,2%). Starosna dob turista i trajanje putovanja s obzirom na vrstu organizacije putovanja i vrstu smještaja 1. tromjesečje 2006. - S obzirom na starosnu dob turista, na pojedinom privatnom putovanju prosječno su najviše noćenja ostvarili turisti u starosnoj skupini 65 godina i više i to prosječno 4,3 noćenja. Turisti koji su otišli na privatno putovanje zbog opuštanja, odmora i zabave prenoćili su prosječno 2,3 puta. Turisti koji su na putovanje otišli autom, u prosjeku su prenoćili 2,6 puta. Na organiziranim putovanjima turisti su prosječno prenoćili 5,2 puta, dok su na putovanjima koja nisu bila organizirana od strane agencija, prenoćili prosječno 2,7 puta. Turisti koji su boravili u hotelima i motelima zabilježili su 4,3 noćenja; turisti koji su noćili u apartmanima zabilježili su 4,4 noćenja, a oni koji su boravili u vlastitim objektima ili kod rodbine zabilježili su 2,2 noćenja. 2. tromjesečje 2006. - Na pojedinom privatnom putovanju prosječno su najviše noćenja ostvarili turisti u starosnoj skupini 65 godina i više, i to prosječno 5,3. Turisti koji su otišli na privatno putovanje zbog opuštanja i rekreacije prenoćili su prosječno 2,8 puta. Na organiziranim putovanjima turisti su prosječno prenoćili 4,8 puta, dok su na putovanjima koja nisu organizirale agencije, prenoćili prosječno 2,9 puta. Turisti koji su boravili u turističkim naseljima i apartmanima zabilježili su 3,9 noćenja; turisti koji su noćili u hotelima i motelima zabilježili su 4,6 noćenja, a oni koji su boravili u vlastitom smještaju – 2,3 noćenja. 3. tromjesečje 2006. - S obzirom na starosnu dob turista, na pojedinom privatnom putovanju prosječno su najviše noćenja ostvarili turisti u starosnoj skupini 65 godina i više, i to prosječno 7,4. Turisti koji su otišli na privatno putovanje zrakoplovom, prenoćili su prosječno 10,7 puta. Turisti koji su na put otišli automobilom prosječno su noćili 5,8 puta. Na organiziranim putovanjima turisti su prosječno noćili 7,3 puta. Turisti koji su boravili u hotelima i motelima zabilježili su prosječno 6,9 noćenja, a oni koji su boravili u privatnom smještaju - 8,1 noćenja.. Oni koji su boravili u vlastitim objektima zabilježili su 4,2 noćenja. 4. tromjesečje 2006. - Na pojedinom privatnom putovanju prosječno su najviše noćenja ostvarili turisti u starosnoj skupini 65 godina i više, i to prosječno 4,2. Turisti koji su na put otišli zrakoplovom, prosječno

72


su noćili 9,5 puta. Oni koji su putovali automobilom, prenoćili su prosječno 2,9 puta. Na organiziranim putovanjima turisti su prosječno prenoćili 4,8 puta, dok su na putovanjima koja nisu organizirale agencije, prenoćili prosječno 3,0 puta. Turisti koji su boravili u privatnom smještaju zabilježili su 3,8 noćenja; turisti koji su noćili u hotelima i motelima zabilježili su 4,2 noćenja, a oni koji su boravili u vlastitim objektima zabilježili su 2,8 noćenja. Prosječni budžet/potrošnja po putovanju 1. tromjesečje 2006. - Slovenski turisti su na privatnim putovanjima trošili prosječno 9.800 SIT dnevno. Više su trošile osobe muškog spola u odnosu na osobe ženskog spola. Najviše (oko 11.000 SIT) su prosječno trošili turisti u dobnoj skupini od 25 do 44 godine. 2. tromjesečje 2006. - Slovenski turisti su na privatnim putovanjima trošili prosječno 8.500 SIT dnevno. Najviše (oko 9.000 SIT) su prosječno trošili muškarci i turisti u dobnoj skupini od 25 do 44 godine. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, dnevno su prosječno trošili 24.000 SIT, a oni koji su na odmor otišli radi zdravstvenih razloga – oko 6.000 SIT. 3. tromjesečje 2006. - Slovenski turisti su na privatnim putovanjima trošili prosječno 7.000 SIT dnevno. Najviše (oko 8.000 SIT) su prosječno trošili muškarci i turisti u dobnoj skupini od 15 do 24 godine. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, dnevno su prosječno trošili 15.000 SIT, a oni koji su na odmor otišli radi odmora i zabave – 6.000 SIT. 4. tromjesečje 2006. - Slovenski turisti su na privatnim putovanjima potrošili prosječno 10.000 SIT dnevno. Najviše su trošile osobe muškog spola i turisti u dobnoj skupini od 25 do 44 godine na kraćim putovanjima u inozemstvu. Turisti koji su na godišnji odmor otišli radi razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, dnevno su prosječno trošili 18.000 SIT. Oni koji su na dopust putovali zrakoplovom, prosječno su dnevno trošili oko 20.000 SIT, oni koji su putovali automobilom – 7.000 SIT. Hrvatska kao cilj putovanja slovenskih turista, prosječni broj noćenja slovenskih turista u Hrvatskoj i njihova prosječna potrošnja 1. tromjesečje 2006. - Cilj 33,5% svih privatnih putovanja bila je Hrvatska – na prvom mjestu, nakon koje slijede Italija i Austrija. Prosječan broj ostvarenih noćenja u Hrvatskoj bio je 2,2. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima u Hrvatskoj prosječno dnevno trošili 8.000 SIT. 2. tromjesečje 2006. - U drugom je tromjesečju opet na prvom mjestu Hrvatska kao zemlja-cilj privatnih putovanja i to – 65,8% svih privatnih putovanja u Europi. Slijede Bosna i Hercegovina, Italija te Srbija i Crna Gora. Prosječan broj ostvarenih noćenja bio je u Hrvatskoj 3,3. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima u Hrvatskoj prosječno dnevno trošili 6.000 SIT. 3. tromjesečje 2006. - Cilj 77,5% svih privatnih putovanja po Europi bila je Hrvatska – na prvom mjestu, nakon koje slijede Srbija i Crna Gora (4,6%), Italija (4,4%) te Bosna i Hercegovina (2,9%). U ovom je tromjesečju prosječan broj ostvarenih noćenja bio u Hrvatskoj 7,6. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima u Hrvatskoj prosječno dnevno trošili 6.000 SIT. 4. tromjesečje 2006. - U četvrtom je tromjesečju opet Hrvatska na prvom mjestu kao zemlja-cilj privatnih putovanja u Europi i to s 41,9%. Prosječan broj ostvarenih noćenja bio je u Hrvatskoj 3,7. Slovenski turisti su na privatnim putovanjima u Hrvatskoj prosječno trošili oko 10.000 SIT. Slovensko tržište u ukupnom hrvatskom turističkom rezultatu - 2006. godina Hrvatska kao turističko odredište ima i dalje neprikosnovenu poziciju na slovenskom tržištu. Cijeli niz godina s tog se turističkog tržišta ostvaruju izuzetni rezultati – godišnje nam dolazi više od 900.000 gostiju koji ostvaruju više od 5 milijuna noćenja, da bi u 2006. godini bilo ostvareno 913.072 dolazaka i 5.245.881 noćenja, što predstavlja 3% odnosno 4% povećanja u odnosu na prethodnu, 2005. godinu. Tijekom cijele godine su pokazatelji sa slovenskog tržišta bili vrlo povoljni i stabilni, premda je razina dosadašnjih rezultata tako visoka da se ne mogu očekivati veliki pomaci, pa i postizanje dosegnutih rezultata treba smatrati izuzetnim uspjehom. Hrvatska ostaje siguran i stabilan cilj slovenskih gostiju u narednom razdoblju. Činjenica je, međutim, da hrvatska turistička ponuda mora ozbiljno i dinamično proširivati, poboljšavati i promovirati predsezonsku i posezonsku ponudu, ali i dizati kvalitetu kompletne

73


usluge ako želi još više motivirati turističke dolaske iz Slovenije, obzirom da je ponuda konkurentskih mediteranskih odredišta sve kvalitetnija i primamljivija. Udio slovenskih gostiju u ukupnim dolascima stranih turista bio je 11,2%, od čega su veći udio imali samo njemački (23,4%) i talijanski (11,6%) turisti. Promet slovenskih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1992. do 2006.

1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor DZS

apsol. 306.170 229.660 294.438 299.908 438.000 577.920 637.662 689.851 848.888 876.987 869.000 918.462 884.273 878.882 913.072

Dolasci indeks 75 128 102 146 132 110 108 123 103 99 106 96 99 104

100 75 96 98 143 189 208 225 277 286 284 300 289 287 298

apsol. 2.088.897 1.494.457 2.065.931 2.059.840 2.862.000 3.735.047 4.035.713 4.237.203 5.015.481 5.119.205 4.993.371 5.207.786 5.032.470 5.099.116 5.245.881

Noćenja indeks 72 138 100 139 131 108 105 118 102 98 104 97 101 103

100 72 99 99 137 179 193 203 240 245 239 249 241 244 251

Grafički prikaz dolazaka i noćenja sa slovenskog tržišta

Dolasci 1.000.000 900.000 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000

Izvor: DZS

0 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

74


Noćenja 6.000.000 5.000.000 4.000.000 3.000.000 2.000.000 1.000.000

Izvor: DZS

19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 .

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj sa slovenskog tržišta Slovensko je tržište tipično individualno tržište zbog blizine i zbog vrlo dobrog poznavanja naše domovine, kao i mogućnosti praćenja hrvatskih medija. Procjenjuje se da 17% slovenskih turista dolazi organizirano – posredstvom turističkih agencija, a ostali dolaze na način da si sami organiziraju boravak. Organizatori putovanja za Hrvatsku na slovenskom tržištu Kompas Najveći slovenski turoperator Kompas govori o vrlo dobroj prodaji prvosvibanjskih programa, uz stagnaciju ljetnih odmora. Relax Nema informacija Burin klub Burin klub je zadovoljan vrlo dobrom prodajom ljetnih aranžmana, rezultatima pokrenute i proširene ponude smještajnih aranžmana obzirom na dosadašnju orijentaciju na nautički turizam. Dober dan Dober dan ostvario je vrlo dobru prodaju ljetnog programa; posebno se koncentrirao na predsezonske i posezonske programe, uz korištenje popusta za rani buking. Bonus Ističu zadovoljstvo dobrom kataloškom prodajom prvosvibanjskih i ljetnih programa za Hrvatsku. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je kao turističko odredište zastupljena u programima sljedećih organizatora putovanja: • • • •

KOMPAS RELAX BURIN KLUB DOBER DAN

75


• • • • •

ILIRIKA TURIZEM GLOBTOUR ALPETOUR TENTOURS BONUS

Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja u 2006. godini U programima organizatora putovanja za 2006. u turističkoj ponudi Hrvatske našli su se brojni dodatni sadržaji orijentirani na razdoblje predsezone i posezone – zasebni katalozi koji sadrže aktualne programe za npr. mjesec ožujak/travanj (Uskršnji blagdani), za mjesec svibanj (prvosvibanjski praznici), za rujan, listopad (aktivni sadržajni odmor – branje maslina, mandarina, ljekovitog bilja). Obujam organiziranog prometa u 2006. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Najveći broj putnika realizirali su Kompas i Relax, kao najveći turoperatori za putovanja za hrvatska odredište. Kompas je, prema dostupnim podacima, realizirao oko 40.000 putnika iz Slovenije, dok od Relaxa nije bilo moguće dobiti relevantne podatke. Ostali turoperatori – Dober dan, Burin, Tentours i Bonus kretali su se u rasponu od 8-12.000 putnika. Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja i s gledišta individualnog gosta na slovenskom tržištu Prednosti Hrvatske kao turističkog odredišta su za slovenskog gosta znatne, prije svega zbog svojih prirodnih bogatstava, kulturno povijesnih znamenitosti, specifičnosti mora i obale, očuvanog i čistog mediteranskog ambijenta. Primjedbe slovenskog gosta i organizatora putovanja ipak su prisutne, a odnose se najviše na nedovoljnu gostoljubivost i profesionalnost u pojedinim segmentima turističke ponude (ugostiteljstvo, nautički turizam,..). Prisutne su i primjedbe o osjećaju zapostavljenosti i neravnopravnom tretmanu slovenskih gostiju u odnosu na zapadnoevropske – Nijemce, Talijane, Austrijance… Osnovne primjedbe organizatora putovanja i slovenskog gosta odnose se na nedostatak kvalitetnih vanpansionskih – zabavnih, kulturnih, sportskih sadržaja te neinventivnost i jednoličnost ponude; nerealno i neprimjereno dizanje cijena pojedinih kategorija ponude na određenim odredištima; nedovoljnu čistoću i higijenu smještajnih i javnih prostora; nedovoljnu profesionalnost osoblja u cjelokupnoj turističkoj grani, kao i u javnim službama; neprimjerenost objekata i javnih prostora u predsezoni (građevinski radovi u blizini i na putu do smještajnih i ostalih objekata). Organizatori putovanja u Sloveniji i slovenski gost u budućnosti očekuju veće standarde u kvaliteti usluga, ponudu raznovrsnih atraktivnih i sadržajnijih programa zabave, sporta, rekreacije, autohtone gastronomije, čišći i ekološki bolje očuvan prostor te veće uvažavanje slovenskih gostiju od strane domaćina, gostoljubivost i profesionalnost, osmjeh dobrodošlice i poneku riječ na slovenskom jeziku. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Tablica: Ostvarena noćenja slovenskih gostiju po regijama I.-IX. mjesec 2006.

Istra Kvarner Zadarska regija Šibenska regija Splitsko dalmatinska Dubrovačko neretvanska

76

2006. 2.065.913 1.494.812 701.237 267.484 482.410

2005. 2.081.904 1.413.307 657.322 236.443 493.041

2004. 2.081.011 1.411.451 575.495 237.690 471.724

240.832

191.283

197.055


Struktura noćenja slovenskih gostiju u Hrvatskoj I-IX 2006

9%

5%

5% 40%

Istarska Kvarner Zadarska Šibenska

13%

Splitska Dubrovačka 28%

Slovenski gosti zastupljeni su izuzetno dobro u svim regijama, ali zbog blizine i dostupnosti najveći dio otpada na Istru i to oko 40%, Kvarner posjećuje oko 28% slovenskih gostiju, a ostatak otpada na dalmatinske županije. U zadnje vrijeme, zbog poboljšanja cestovne infrastrukture prema Dalmaciji, zamjećuje se lagani porast udjela slovenskih gostiju u odnosu na Istru i Kvarner. Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Najčešći način transporta prilikom dolaska u Hrvatsku je, zbog blizine i poznavanja odredišta, prijevoz automobilom, obzirom da 80% slovenskih turista dolazi u individualnom aranžmanu. Osim prijevoza automobilom prisutan je i prijevoz autobusom, avionom, vlakom i brodom, ali u zanemarivoj mjeri u odnosu na osobne automobile. Avionski čarteri – broj, trajanje rotacija; polazišta – odredišta Nakon što je prije tri godine bilo čak osam rotacija avionskih čartera prema Splitu, Dubrovniku i Braču, zbog visokih cijena prijevoza, nedovoljnih kapaciteta i nemogućnosti popunjavanja čarter letova, tijekom 2006. su bile samo dvije rotacije i to LJ-DU i LJ-ST kojih će popunjavati više slovenskih turoperatora zajednički. Autobuseri Najveći turoperatori imaju svoje autobuse, a od klasičnih autobusera tu su Alpetour Škofja Loka, Izletnik Celje i Pohorje tours. Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Najzastupljeniji oblik smještaja kojeg koriste slovenski turisti su apartmani u privatnom smještaju. Pored njih popularan je smještaj u autokampovima i u hotelima. Osim toga, slovenski turisti koriste i apartmane u privatnom vlasništvu te kuće za odmor. Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi gostiju S ovog tržišta Hrvatsku najčešće posjećuju obitelji s djecom u širokom starosnom rasponu od 25-55 godina, a točna razrada navedena je u prethodnom dijelu teksta. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnjih odmor u inozemstvo u 2007. godini Procjenjuje se povećanje ukupnih odlazaka na godišnji odmor na razini od 3%.

77


Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2007. (apsolutne brojke za svako odredište; postotak usporedbe s prethodnom godinom) • • • • •

Lošinj Poreč Brač Šibenik Pag

Ocjena najomiljenijeg odredišta ovisi o raspoloživom kapacitetu odredišta, tako da bi za objektivnu procjenu trebalo analizirati po relativnom udjelu u ukupno ostvarenom prometu. Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Uslijed završetka autoceste Zagreb- Split, moguće je da će se redoslijed kod nekoliko odredišta promijeniti u korist dalmatinskih odredišta. Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu – promjene u odnosu na prethodnu godinu • • • • • • • •

KOMPAS RELAX BONUS BURIN KLUB DOBER DAN ILIRIKA TURIZEM GLOBTOUR TENTOURS

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2007. GODINA Aktualni imidž Hrvatske na slovenskom tržištu Aktualni imidž Hrvatske kao turističkog odredišta vrlo je dobar. Hrvatska je kao turističko odredište i dalje vodeće odredište na slovenskom tržištu. U predstavništvu HTZ Slovenija bilježimo veliko zanimanje i interes za Hrvatsku među slovenskim gostima. Imidž Hrvatske na visokoj razini drže bogatstva prirodne i kulturne baštine, kvaliteta i čistoća mora, konfiguracija jadranske obale, očuvanog mediteranskog ozračja, itd. Osim toga, zabilježen je povoljan odjek dodatne televizijske kampanje koja se na najznačajnijim televizijskim postajama realizirala tijekom travnja, a bila je koncipirana na motivaciju dolaska s naglaskom na razdoblje predsezone. Aktualnu situaciju na slovenskom tržištu donekle opterećuju izjave određenih visokopozicioniranih slovenskih političara koji su pozvali slovenske građane da zbog odnosa Hrvatske prema Sloveniji ne ljetuju na hrvatskom moru. Međutim, dojam je da se slovenski građani ne odazivaju na takve pozive jer je interes za Hrvatskom vrlo velik, a i prodaja prvosvibanjskih programa bila je odlična te očekujemo ponavljanje ostvarenja do sada najbolje turističke sezone na slovenskom tržištu – sezone 2006., što znači da predviđamo više od 900.000 dolazaka te više od 5,2 milijuna noćenja slovenskih gostiju. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2007. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka je 20:80 u korist individualnih i ocjenjujemo da se značajnije neće mijenjati. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je, zbog izuzetno pozitivnog trenda potražnje, odnosno visoke stope stabilnosti na ovom tržištu, zastupljena sve više u programima organizatora putovanja - (Burin je značajno proširio programe na smještajni segment, a pojavljuju se i neki novi organizatori – Alpetour, koji imaju programe za Hrvatsku). Neki turoperatori pokušavaju dio tržišta usmjeriti na nova i konkurentska odredišta,

78


motivirani dobrim uvjetima, kreirajući zanimljive programe – Bugarska, Tunis, Egipat. Dojam je da u tome i nemaju previše uspjeha pa se i programi relativno brzo napuštaju. Prognoza rezultata u 2007. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja • • • •

Kompas – 40.000 Dober dan – 12.000 Burin – 12.000 Bonus – 12.000

Avionski čarteri u 2007. godini • •

Ljubljana-Dubrovnik Ljubljana- Split

Popunjavaju zajednički slovenski turoperatori – trajanje 15-18 tjedana. Autobuseri u 2007. godini Izletnik Celje, Alpetour Škofja Loka, Pohorje tours, ostali manji autobuseri. Preferencije turista s dotičnog tržišta obzirom na vrstu smještaja (promjene u odnosu na prethodnu godinu – razlozi) Traže se sve više hoteli viših kategorija, kao i kampovi te privatni smještaj više kategorije. Potražnja za specifičnim sadržajima/aktivnostima (promjene u odnosu na prethodnu godinu – razlozi) Nameće se potreba razmišljanja o novim, mlađim generacijama slovenskih gostiju koje nemaju tradicionalne i povijesne veze s Hrvatskom, bar ne u mjeri kao što imaju njihovi roditelji te se shodno tome od njih ne može očekivati niti poznavanje hrvatskog jezika niti posebna naklonost našem mentalitetu. U vezi s tim, hrvatska turistička ponuda mora se prilagođavati navedenim činjenicama, izbjegavati stereotipe, jednoličnost i neinventivnost, svoje prirodne i kulturne vrijednosti oblikovati i ponuditi na moderan, atraktivan način te voditi računa da visokim ekološkim standardima sačuva svoje neprocjenjivo prirodno naslijeđe. Osim toga, od iznimne je važnosti i ulaganje u kadrove koji će osigurati visoku razinu i profesionalnost turističke usluge te kontrolirati kvalitetu usluga. Za slovenskog gosta potrebno je naročito u predsezoni i posezoni osmisliti atraktivne programske pakete (vikendi, praznici, školski praznici) koji će sadržavati mogućnosti za uživanje u prirodi sa zabavnim i sportskim programima (šetnje, biciklizam, ribarenje, ronjenje), gastronomskim specijalitetima te kulturno povijesnim znamenitostima koje su u Sloveniji još uvijek nedovoljno poznate. Pored navedenog, hrvatski bi turistički djelatnici morali u potpunosti uvažavati i prihvaćati slovenske goste kao i sve ostale strane goste, ne podrazumijevajući više njihovo razumijevanje hrvatskog jezika. Odlični rezultati hrvatskog turizma koji se ostvaruju na ovom tržištu zaslužuju da se slovenskom gostu u Hrvatskoj pokaže uvažavanje kako promidžbenim materijalima na njihovom jeziku, tako i u svim ostalim elementima turističke i medijske komunikacije.

TURISTIČKA SEZONA 2008. – PROCJENA Preliminarna procjena ukupnih dolazaka na godišnji odmor sa slovenskog tržišta u inozemstvo u 2008. godini Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor sa slovenskog tržišta u inozemstvo: povećanje sadašnjeg broja za 2%.

79


Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2008. godini, uz usporedbu s 2007. godinom Predviđeni redoslijed najomiljenijih odredišta u 2007. godini: Hrvatska, Grčka, Turska, Tunis, Egipat.. Prognoze organizatora putovanja za 2008. Prognoze organizatora putovanja za 2008. godinu: proširenje turističke ponude i dodatnih turističkih sadržaja, povećanje kvalitete implicira porast putovanja.

TURISTIČKA SEZONA 2008. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja sa slovenskog tržišta u 2008. godini Za 2008. godinu procjenjuju se dolasci sa slovenskog tržišta u broju od 970.000 te ostvareni broj noćenja od 5,32 milijuna. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja za 2008. Najavljena je i veća zastupljenost Hrvatske u programima putovanja, naročito na području ruralne ponude što je aktualni trend. Znači – obogaćivanje agencijske turističke ponude ponudom agroturizma seoskih domaćinstava, ruralnih kuća za odmor, kao i hotelskih objekata i objekata privatnog smještaja više kategorije. Mjere koje bi u 2008. godini trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja u 2008. godini bilo bi potrebno podići kvalitetu cjelokupne turističke ponude – od smještaja do vanpansionskih usluga i dr., proširiti i obogatiti postojeće turističke sadržaje, uskladiti cjenovnu politiku po sustavu »vrijednost za novac«, odnosno da cijena usluge što vjernije odražava kvalitativnu i kvantitativnu vrijednost turističke usluge, voditi brigu o zadovoljavanju visokih ekoloških standarda te o očuvanju čistoće prirodnog okoliša.

80


ýEŠKA OPûI PODACI

Politiþko ureÿenje -

parlamentarna demokracija 13 županija - neovisnost od 01. sijeþnja 1993. dan državnosti - 28. listopada predsjednik ýR: Václav Klaus predsjedniþki izbori: 2008. parlamentarni izbori: održani u lipnju 2006. jezik: þeški religija: katolici 39,2% protestanti 4,6% pravoslavci 3% ostali 13,4% ateisti 39,8% diplomatski odnosi s RH: uspostavljeni 01. sijeþnja 1993. veleposlanik RH u ýR: Marijan Ramušüak veleposlanik ýR u HR: Karel Kühnl glavni grad: Prag

Površina - 78.866 km2, državne granice duge 2.303 km, graniþi s Njemaþkom (646 km), Poljskom (658 km), Austrijom (362 km) te Slovaþkom (215 km).

81


Najveüi gradovi - Prag (1,2 milijuna stanovnika), Brno (379.793), Ostrava (319.238), PlzeĖ (166.475), Olomouc (103.299), Liberec, (99.909), ýeské BudČjovice (99.105), Hradec Králové (98.292), Ustí nad Labem (96.552). Opüe karakteristike gospodarstva ýeško gospodarstvo je u 90. godinama prolazilo teško razdoblje prelaska na slobodno tržište i restrukturiranja gospodarskih temelja. Nakon raspada Sovjetskog saveza, došlo je do pada proizvodnje u praktiþki svim gospodarskim granama. Danas je ýeška Republika ekonomski vrlo znaþajna država. U okviru bivšeg komunistiþkog bloka, gospodarski je najrazvijenija, a velik dio BDP-a þini sektor usluga. Industrija je tradicionalno glavni dio gospodarstva ýeške Republike. Njezino sadašnje stanje je rezultat više od dva stoljeüa razvoja. Uz tradicionalno jaku prehrambenu industriju, postupno je ojaþalo i strojarstvo, kemijska industrija, porasla proizvodnja elektriþne energije, ugljena željeza i þelika. Znaþajno mjesto zauzima industrija energenata. U proizvodnji koksa ýeška spada u sam vrh proizvoÿaþa. Dovršetkom nuklearne elektrane Temelin porastao je udjel nuklearne energije u proizvodnji elektriþne energije. Zahvaljujuüi stranim investicijama posljednjih se godina naglo promijenila struktura industrije. Veliki dio proizvodnje þine moderni ureÿaji i industrijske komponente namijenjene prije svega zapadnoj Europi i razvijenim državama svijeta. Meÿu najveüe þeške firme spada Škoda – Auto koja þini znaþajni dio þeškog izvoza. S gledišta prodaje na drugom mjestu je koncern kemijskih tvrtki Unipetrol. Zahvaljujuüi modernim industrijskim strojevima i ureÿajima te orijentaciji na razvijena tržišta, ýeška republika je postala najrazvijenijom državom u srednjoj i istoþnoj Europi. Usporeÿujuüi BDP i kupovnu moü stanovništva, ýeška je uz bok Grþke i Portugala. Poljoprivreda je u padu i zapošljava svega 4% ekonomski aktivnog stanovništva. Usprkos tome, poljoprivreda je i nadalje vrlo znaþajna gospodarska grana. Uloga poljoprivrede nije samo u proizvodnji zdrave hrane, veü i u funkciji zaštite okoliša. Osnovna poljoprivredna grana je biljna proizvodnja. Na 50% obradivih površina se uzgajaju žitarice, nakon toga slijedi uzgoj šeüerne repe i krumpira. U uzgoju životinja dominira uzgoj svinja i goveda. Tradicionalno je jak uzgoj slatkovodnih riba, prije svega šarana, a zatim lov divljaþi. U uzgoju slatkovodnih riba ýeška spada u europske velesile. Treüinu podruþja ýeške pokrivaju šume te je stoga ovdje razvijena i drvopreraÿivaþka industrija, a drvo se jednim dijelom preraÿuje i za izvoz. Promet u ýeškoj ima veliku ulogu koja proizlazi iz zemljopisnog položaja. Osnovom prometnog sustava u ýeškoj je kombinacija željezniþkog i cestovnog prometa kojom se ukupno prevozi oko 99% putnika i 98% roba. ýeška željezniþka mreža je jedna od najgušüih u svijetu iako promet po mnogim lokalnim traþnicama bilježi gubitak. Posljednjih godina je znaþajan porast zabilježila izgradnja autocesta. U 2007. þeške željeznice su znaþajno poboljšale brzinu i komfor time što su uvele luksuzne i brze vlakove PENDOLINO i to na relacijama: Prag-Ostrava-Prag koji prometuje 7 puta na dan u oba pravca, uz zaustavljanje po 1 minutu u Pardubicama i Olomoucu. Razdaljinu od 356 km preÿe za nešto više od 3 sata. Prag-Bratislava-Prag 1 put dnevno u oba pravca, uz zaustavljanje po 1 minutu u BĜeclavu, Brnu i Kúty. Razdaljinu od 396 km preÿe za nešto manje od 4 sata.

Pardubicama,

Prag-Beþ-Prag 2 puta dnevno u oba pravca, uz zaustavljanje po 1 minutu u Pardubicama, Brnu, BĜeclavu i Hohenanu. Razdaljinu od 405 km prijeÿe za 4 sata. Za Hrvatsku je ponovo uveden vlak „JADRAN“ na relaciji: Prag-Brno-Bratislava-Zagreb-Split i obratno koji üe zamijeniti dosadašnji popularni „Jadran express“ ukinut prošle godine. Vlak üe od 22. lipnja

82


svakodnevno prometovati s polaskom iz Praga u 07.54h i dolaskom u Split narednog dana u 05.45h te povratkom iz Splita od 23. lipnja u 20.56h i dolaskom u Prag narednog dana u 20.00h. Zadnji polazak je 07. odnosno 08. rujna. Vanjska trgovina je sastavni dio gospodarstva svake države. Za ýešku Republiku, koja je država s nedostatkom odreÿenih sirovina i država sa široko razvijenom industrijom, ima iznimno veliki znaþaj. U uvozu prevladavaju goriva, strojevi i prometna sredstva, a u izvozu prevladavaju razliþiti industrijski proizvodi i takoÿer strojevi. Agencija Czech Trade za potporu trgovine bavi se potporom izvoza i poveüanjem konkurentnosti þeških firmi i poduzetnika u inozemstvu. CzechInvest–agencija za potporu poduzetništva i investicija. Ovdje se zapravo radi o koraku prema „sustavu jednih vrata“, tj. one-stop-shop za domaüe i strane tvrtke - jedan centralni izvor informacija, savjetovanja i ujedno posrednik prilikom traženja financijske potpore iz EU fondova. BDP - Prema podacima za 2005. iznosio je 2.978,2 milijardi CZK-a ili 100 milijardi EUR-a (teþaj: 1 EUR = 29,784 CZK). Rast za 2005. iznosio je 6,1%. U 2006. iznosio je 3.204,1 milijardi CZK-a ili 116,5 milijardi EUR-a (teþaj: 1 EUR = 27,495 CZK). Izvor: Czech Statistical Office (CSO). BDP po glavi stanovnika - 17.309 EUR-a, po tekuüim cijenama, prema podacima CSO za 2005. Izvor: Mag Consulting, Year Book 2006. Stopa nezaposlenosti Prema službenim podacima za 2005. stopa nezaposlenosti iznosila je 7,9%, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. Najniža je u Pragu i Mladoj Boleslavi (ispod 3%), ýeškim BudČjovicama (4,1%), a najviša u Mostu (22,7%). Bez posla je oko 450.000 graÿana, no u odnosu na 2004. situacija se popravlja. Prognoze su da üe se stopa nezaposlenosti smanjiti i doüi ispod 7% u 2008. U 2006. stopa nezaposlenosti prema CSO iznosila je 7,7%. Prosjeþna plaüa - Iznosi 19.024 CZK-a ili 639 Eura za 2005. U 2006. prosjeþna plaüa je iznosila 20.211 CZK-a ili 735 EUR-a (teþaj: 1 EUR = 27,498 CZK), podaci CSO. Stopa inflacije - Stopa inflacije u 2005. iznosila je 1,9%, a u 2006. 2,5%. Podaci CSO. Vanjskotrgovinska bilanca - Vanjskotrgovinski SUFICIT u 2005. iznosio je 57,8 milijardi CZK-a ili 1,94 milijarde EUR-a (teþaj: 1 EUR = 29,794 CZK). Izvoz je porastao za 8,3% u odnosu na prethodnu godinu, þime je ýeška dostigla Veliku Britaniju, a prestigla Španjolsku, Portugal i Grþku. ýeški udio u ukupnoj svjetskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni u posljednjih 10 godina poveüan je na 0,7%. Poveüan je izvoz u zemlje EU. Najbolji þeški trgovinski partner i dalje je Njemaþka s 34,1% ukupne razmjene, a slijede Slovaþka, Austrija, Italija, itd. Poveüao se udio Kine i Ruske Federacije. Veliki izazov za þeške izvoznike su tržišta nekih bivših zemalja Sovjetskog Saveza. U 2006. vanjskotrgovinski suficit je iznosio 47,3 milijardi CZK-a ili 1,72 milijardi EUR-a (teþaj: 1 EUR = 27,5 CZK). Dug države u 2006. (do 31.12) iznosio je 802,5 milijardi CZK-a ili 29,18 milijardi EUR-a. Deficit državnoga proraþuna u 2006. iznosio je 97,3 milijardi CZK-a ili 3,538 milijardi EUR-a, tj. 3% BDP. Teþaj 29.12.2006.: 1 EUR = 27,495 CZK. Podaci CSO za 2006.

83


Stanovništvo - Na dan 31.12.2005. broji 10.251.100 stanovnika, od þega je 5.239.700 žena i 5.011.400 muškaraca. Na 1 km2 živi 130 stanovnika. Urbana populacija þini 70,1%. Prosjeþna životna dob stanovništva je 72,9 godina za muškarce i 79,1 za žene. Prirodni prirast na 1000 stanovnika je – 0,6. Ekonomski (radno aktivni) dio stanovništva je 5.174.200, od þega 2.892.300 muškaraca i 2.281.900 žena. MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA ýEŠKOM TRŽIŠTU Televizija - Državna televizija emitira na dva kanala ýT 1 i ýT 2. U 2005. ýT 1 emitirala je ukupno oko 9.000 sati programa od þega 50% zabavnog, 15% informativnog, dok je ýT 2 emitirala isto toliko sati programa, od þega 40% zabavnog i 25% informativnog programa. Uz državnu televiziju postoje još dvije privatne televizije – TV NOVA i TV PRIMA. TV NOVA ne daje podatke o emitiranju dok je TV Prima imala 7.800 sati programa od þega preko 60% zabavnog. Najveüu gledanost ima TV NOVA oko 30%, ý1 i ýT 2 oko 46% i TV PRIMA oko 18%, dok se ostalo, tj. 6%, odnosi na male lokalne televizije. Oglasna pokrivenost je takoÿer najveüa kod TV NOVA - preko 65%, TV PRIMA 22%, ýT 1 i ýT 2 oko 12% (zbog ograniþenja - državna televizija). Pored navedenih televizija postoje i lokalne te nekoliko kabelskih programa. Radio - Postoje javne i privatne (60 vlasnika) radiopostaje. Državno-pravni ýeský rozhlas ima nekoliko postaja - Rádiožurnal, Praha, Vltava, ýRO 6, te regionalne postaje. Tisak - Prema podacima ýeškog statistiþkog ureda, u ýeškoj redovno izlazi 3.372 naslova novina ili þasopisa, od þega 96 dnevnika, 92 tjednika, 722 dvotjednika ili mjeseþnika te preko 2.500 ostalih þasopisa. Od toga su najpoznatiji, najþitaniji i najtiražniji: Dnevnici naklada - MF DNES - BLESK - PRÁVO - LIDOVÉ NOVINY - HOSPODAěSKÉ NOVINY

300.000 270.000 175.000 80.000 65.000

Prema najnovijim istraživanjima najþitaniji dnevnik, MF DNES, dnevno þita 1,5 milijun þitatelja. Ostali þasopisi

- BLESK MAGAZIN - MAGAZIN MF DNES - MAGAZIN PRÁVA - REFLEX - TÝDEN - ELLE - MLADÝ SVċT - KVċTY - STORY - VLASTA - RYTMUS ŽIVOTA

84

Naklada 300.000 320.000 300.000 75.000 75.000 54.000 40.000 220.000 230.000 210.000 280.000


Struþni tisak – turizam Naklada - COT BUSINESS - TTG - KOKTEJL - NATIONAL GEOGRAFIC - HOTEL REVUE - 100 + 1 zahraniþnÍ zajmavosti - PRAGUE CLUB MAGAZINE

40.000 30.000 40.000 50.000 25.000 45.000 15.000

PROFIL EMITIVNOG TURISTIýKOG TRŽIŠTA U 2006. Ukupan broj stanovnika koji su 2006. otputovali na odmor s þeškog tržišta U 2005. graÿani ýeške ostvarili su 9.940.000 putovanja, što je nešto manje nego prethodne godine. Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo U inozemstvo je u 2006. otputovalo 4.440.000 graÿana ýeške ili 3,7% više u odnosu na 2005. Omjer ostvarenih putovanja zemlja - inozemstvo iznosi 57.5:42.5%. Redoslijed najomiljenijih odredišta koja su u 2006. posjetili turisti iz ýeške (statistika o odlascima u inozemstvo – þeški izvori) Hrvatska Slovaþka Italija Grþka Španjolska Austrija Francuska Velika Britanija Njemaþka Bugarska

820.000 510.000 380.000 260.000 250.000 210.000 200.000 145.000 130:000 105.000

900 000 800 000 700 000 600 000 500 000 400 000 300 000 200 000 100 000 0 Bugarska

Njemaþka

Velika Britanija

Francuska

Austrija

Španjolska

Grþka

Italija

Slovaþka

Hrvatska

Omjer organizirani / individualni promet Na putovanja u inozemstvo 52% graÿana odlazi individualno, 40% organizirano, tj. posredstvom turoperatora ili agencija, a 8% na neki drugi naþin/lijeþenje, službeni put, struþno putovanje i sl.

85


S razvojem modernih komunikacija sve veüi broj graÿana organizira svoje putovanje individualno, iako dobar dio tržišta i dalje ostaje vjeran turoperatorima. Omjer individualnih putovanja je sve veüi i zbog blizine, npr. Slovaþka, Austrija, a i Hrvatska nije daleko te svakako rezervacija putem Interneta. Kao što se vidi iz navedenog redoslijeda, Hrvatska bez konkurencije zadržava primat na ljestvici inozemnih odredišta u koje þeški turisti najradije putuju. U tijeku 2006. þeški graÿani su u svoje omiljeno odredište putovali nešto manje nego ranijih godina, premda je pad noüenja nešto manji nego prethodne godine. Razloga ima više, ali je svakako jedan od bitnih diversifikacija inozemnih putovanja ponuÿenih na þeškom tržištu, posebno za Grþku, Egipat, Tunis i Tursku, ali i ostala mediteranska odredišta. Takoÿer je rast prema dalekim i egzotiþnim zemljama cilj njihovog putovanja (Tajland, Kuba), itd. Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih odredišta s gledišta organizatora putovanja/gostiju na dotiþnom tržištu Prednosti Hrvatske su u oþuvanosti prirode, bogatoj kulturnoj baštini te svakako pozitivan odnos þeških turista prema nama: Jadransko more kao „naše/þeško more“, te svakako mala jeziþna barijera, a danas je velika prednost što imamo dobre autoceste te je povezanost sve bolja i putovanje do Jadrana brže. Nedostaci su još uvijek u poimanju þeških turista kao gostiju drugog reda, premda su to danas þlanovi EU sa sve boljim standardom i sve veüim moguünostima putovanja u druga odredišta. Obzirom da se Hrvatska profilira u sve kvalitetnije turistiþko odredište, a to znaþi i sve veüe cijene, koje ovo tržište ne može tako lako prihvatiti. Koju vrstu transporta su ýesi preferirali prilikom odlaska na odmor u 2006. ýeški turisti najþešüe su putovali u inozemstvo: a) autobusom b) vlastitim automobilom c) zrakoplovom d) vlakom, itd.

38% 39% 19% 4%

4% 19% 39%

38%

vlastitim automobilom

autobusom

zrakoplovom

vlakom

Koji naþin organiziranja/bukinga u 2006. su ýesi preferirali prilikom odlaska na odmor ýesi su u 2006. najþešüe za organizaciju svojih putovanja u inozemstvo koristili : a) individualnu organizaciju putovanja (Internet) b) organizirano putovanje preko turoperatora i agencija c) samo boravak ili putovanje preko TO/agencija d) ostali oblik (rekreacija putovanja, lijeþenje, itd.)

86

56% 38% 4% 2%


4%

2%

38%

56%

individualnu organizaciju putovanja organizirana putovanja preko touroperatora/agencija samo boravak ili putovanje preko TO/agencija ostali oblici/rekracijska putovanja/lijeþenje itd.

Preferencije þeških turista s obzirom na vrstu smještaja ýeški turisti za svoja putovanja u inozemstvo koriste: a) hotele i privatni smještaj b) kamp i druge sliþne vrste smještaja c) ostali oblici smještaja (brodovi, itd.)

70% 21% 9%

Razrada þeškog tržišta s obzirom na motive putovanja Prema motivu putovanja ýesi na odmor u inozemstvo najradije putuju: a) zbog sporta i rekreacije b) posjet rodbini u stranim zemljama c) na kružna putovanja da bi upoznali zemlju d) zbog zdravstvenih razloga e) ostali razlozi

5%

67% 12% 13% 3% 5%

3%

12%

13% 67%

zbog sporta i rekreacije

na kružna putovanja da bi upoznali zemlju

posjet rodbini u stranim zemljama

ostalo

zbog zdravstvenih razloga

87


Prosjeþni budžet/potrošnja po putovanju Trošak pojedinog putovanja u inozemstvo iznosi 13.334 Kþ (oko 480 Eura), a u zemlji 3.631 Kþ (oko 130 Eura). Globalni pregled organizatora putovanja u ýeškoj Deset najveüih turoperatora u ýeškoj po ukupnom broju putnika u 2005. ýEDOK EXIM Tours FIRO Tour KOMPAS CK New-Dama BLUE STYLE DC Service Prague SUNNY DAYS ALEXANDRIA INGTOURS

426.000 213.000 145.000 94.000 91.103 89.000 75.200 75.000 67.000 58.974

Pet najveüih turoperatora u ýeškoj po broju putnika – outgoing u 2005. ýEDOK EXIM Tours FIRO Tours CK New-Dama BLUE STYLE

210.000 208.000 137.000 91.103 89.000

Pet najveüih turoperatora u ýeškoj po broju putnika – incoming u 2005. ýEDOK KOMPAS DC Service Prague INGTOURS GRAY LINE

155.000 85.000 74.000 45.124 40.000

NAPOMENA: VITKOVICE Tours, s ukupno 38.000 putnika, je i dalje lider za Hrvatsku po broju gostiju u 2005. Financijski (koji imaju Hrvatsku u svojim programima) danas su najsnažniji: ýedok, Alexandria i Fischer.

Firo tour,

U ýeškoj je registrirano (imalo je koncesiju do kraja 2005.) 850 turoperatora i više od 5.000 agencija. Od tog broja, oko 70 turoperatora ima više od 20 zaposlenih, a svega sedam ih zapošljava više od 100 djelatnika. Prema raspoloživim podacima (MagConsulting, Praha) 25 turoperatora kao glavno odredište nudi Hrvatsku, a 87 ih Hrvatsku ima u programima uz druga odredišta. A prema podacima dvije þeške asocijacije turoperatora, ACK (Asociace cestovníh kanceláĜí ýeské republiky), 44 þlanice u svojim programima imaju Hrvatsku, a AýCKA (Asociace þeských cestovníh kanceláĜí a agentur) govori o 97 þlanica. To je ukupno 141 turoperator s „hrvatskim“ programima, s time da velik broj turoperatora nije þlan niti jedne od asocijacija (primjerice i jedan od vodeüih, CK Fischer).

88


UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIýKOM REZULTATU- 2006. GODINA Broj dolazaka i noüenja ostvarenih u Hrvatskoj s þeškog tržišta Hrvatsku je u 2006. posjetilo 593.276 þeških turista koji su ostvarili 3.921.345 noüenja (službeni podaci DZS). Navedeno predstavlja 4% dolazaka i 3% noüenja manje nego u 2005. Promet þeških turista u Hrvatskoj u razdoblju 1989.-2006. 1989.* 1990.* 1991.* 1992.* 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

192.680 171.349 12.322 107.755 238.252 435.168 119.104 346.000 579.061 498.538 415.295 697.521 742.485 697.902 699.473 663.794 615.535 593.276

89 7 874 221 183 27 291 167 86 83 168 106 94 100 95 93 96

100 89 6 56 124 226 62 180 301 259 216 362 385 362 363 345 319 308

1.893.043 1.524.570 82.493 806.176 1.711.914 3.301.374 889.496 2.432.000 4.166.446 3.527.934 2.844.657 4.713.186 4.921.354 4.560.486 4.554.400 4.172.787 4.051.780 3.921.345

81 5 977 212 193 27 273 171 85 81 166 104 93 100 92 97 97

100 81 4 43 90 174 47 128 220 186 150 249 260 241 241 220 214 207

* ýeškoslovaþka Izvor: DZS

Grafiþki prikaz dolazaka i noüenja s þeškog tržišta

Dolasci 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000

Izvor: DZS

19 * 91 .* 19 92 .* 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 .

90 .

19

19

89 .

*

0

89


Noüenja 6.000.000

5.000.000 4.000.000

3.000.000

2.000.000 1.000.000

Izvor: DZS

20

06

.

.

. 04

05 20

. 20

20

20

02

03

.

.

.

01 20

00 20

99

.

. 19

98 19

19

97

.

.

.

96

95 19

19

.

. 93

94 19

.* 92

19

19

.*

.*

91 19

90 19

19

89

.*

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka þeških turista u Hrvatskoj Oko 62% turista iz ýeške u Hrvatsku dolazi individualno, a 38% organizirano. Automobil je glavno prijevozno sredstvo ýeha koji dolaze na odmor u Hrvatsku (65%), 14% dolazi s kamp-prikolicom ili „mobile home-om“, autobusom 16%, vlakom 3%, zrakoplovom 2%. Zastupljenost Hrvatske u katalozima turoperatora Na þeškom tržištu ima desetak turoperatora „specijalista¨ za Hrvatsku– od veüih (s ponudom do 100 stranica kataloga), do onih manjih koji nude samo nekoliko odredišta. U katalozima najveüih lidera na tržištu (ýEDOK, FIRO tours, ALEXANDRIA i FISCHER), þiji katalozi u prosjeku imaju 500 i više stranica, Hrvatska je zastupljena najviše do 20%. Hrvatska je u programima najveüeg turoperatora za Hrvatsku, VITKOVICE tours, u katalogu zastupljena s preko 80%. Niz malih i srednjih turoperatora nudi iskljuþivo Hrvatsku, kao npr. 101 ZEMEK tours, GOLDEN CITY tours, MEDITERAN Travel, JADRAN Tour, itd. Organizirani promet u 2006. bio je uglavnom na razini 2005., a brojke su se kretale od oko 41.000 putnika za VITKOVICE tours, 22.000 ýEDOK, 15.000 FIRO tour, a s po 10.000 putnika ALEXANDRIA, GOLDEN CITY tours, TIPA tours te nešto manje MEDITERAN travel, VICTORIA, FORLINE, itd. Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe turoperatora u 2006. u odnosu na 2005. Posebnih novosti nema osim što sve više turoperatora u svojim katalozima imaju sve veüu ponudu drugih odredišta, a posebno onih koji su iskljuþivo bazirani na avio-prijevozu. Hrvatska je u toj godini bila nešto bolje zastupljena u katalozima turoperatora u odnosu na 2005., ali sve manje na bazi avioprijevoza. Obujam organizatora prometa u 2006. po praüenom turoperatoru VITKOVICE tours ýEDOK FIRO tours ALEXANDRIA GOLDEN CITY tours TIPA tours

90

41.000 22.000 15.000 10.000 10.000 10.000


VICTORIA 101 CK ZEMEK MEDITERAN Travel FORLINE KOMPAS ADRIATIC LINE BAB ýEŠKE KORMIDLO FISCHER

10.000 10.000 8.000 8.000 7.000 7.000 5.000 5.000 4.000

Prednosti i nedostaci hrvatske turistiþke ponude s gledišta organizatora putovanja Nedostaci hrvatske turistiþke ponude prema þeškim turoperatorima su u sustavnom poveüanju cijena hotelskog smještaja (na pojedinim lokacijama, uglavnom nakon rekonstrukcija hotela ili promjena vlasnika) kada se usporede s drugim odredištima djeluju nerazmjerno (Tunis, Egipat, Bugarska i Turska). U 2006. je zbog PDV-a došlo do dodatnih poskupljenja. Hrvatskim domaüinima se þesto prigovara da za þeške goste, koji su u nekim podruþjima na prvom mjestu od inozemnih, nisu gotovo ništa uþinili u usporedbi s onime što su uþinili za druge nacije te se još uvijek na nekim mjestima osjeüaju „gostima drugog reda“. Prigovori se odnose i na poslovanje „ na crno“ nekih þeških agencija koje se u Hrvatskoj, prema njima, tolerira. Takoÿer ima mnogo prigovora masi privatnih iznajmljivaþa koji direktnom ponudom i cijenama, koje nisu navedene niti u jednome službenome cjeniku, odvlaþe goste. Diskretno upozoravaju na nedovoljnu promidžbenu zastupljenost u odnosu na druga tržišta, a posebno na sve veüu agresivnost drugih nama konkurentnih turistiþkih odredišta koji sve više ulažu u promidžbu. Prednosti hrvatske turistiþke ponude, u prvom redu su oþuvana priroda, þisto more koje ýesi þesto nazivaju „ýeško more ili þeški Jadran“, ali sve u pozitivnom smislu. Gostoljubivost domaüina te lako komuniciranje i vjernost dolazaka u Hrvatsku je postala tradicija te je Hrvatska i dalje uvjerljivo na prvom mjestu po odlasku þeških turista u inozemstvo i vjerojatno üe tako ostati i ubuduüe. Razrada dolazaka po regijama u 2006. a) Splitsko-dalmatinska županija: Ukupno 210.910 dolazaka i 1.493.360 ostvarenih noüenja ili 2% više noüenja nego u 2005. b) Dubrovaþko-neretvanska županija: Ukupno 34.650 dolazaka i 245.301 ostvarenih noüenja ili 3% više noüenja nego 2005. c) Šibensko-kninska županija: Ukupno 76.780 dolazaka i 445.879 ostvarenih noüenja ili 3% manje noüenja nego u 2005. d) Zadarska županija: Ukupno 77.845 dolazaka i 525.392 ostvarenih noüenja ili 5% manje noüenja nego u 2005. e) Primorsko-goranska županija: Ukupno 87.027 dolazaka i 554.225 ostvarenih noüenja ili 7% manje noüenja nego u 2005. f) Istarska županija: Ukupno 92.844 dolazaka i 622.815 ostvarenih noüenja ili 6% manje noüenja nego u 2005. g) Ostali dio Hrvatske: Ukupno 19.464 dolazaka i 98.479 ostvarenih noüenja ili na razini 2005.

91


dolasci

noüenja

Dubrovaþko-neretvanska

Zadarska županija

1 600 000 1 400 000 1 200 000 1 000 000 800 000 600 000 400 000 200 000 0 Ostali dio Hrvatske

Istarska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

županija

županija

Splitsko-dalmatinska

Vrijedno je napomenuti da u Splitsko-dalmatinskoj županiji ýesi zauzimaju prvo mjesto po ukupnom broju noüenja s 18.5% svih ostvarenih noüenja u županiji. Najveüi pad noüenja u odnosu na 2005. bilježi Primorsko-goranska županija -7% i Istarska županija -6%. Naþin transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Najviše þeških turista u Hrvatsku putuje osobnim automobilom 65% , na drugom mjestu je autobus 16%, oko 14% ih dolazi automobilom s kamp-prikolicom ili „mobile-home“-om, 3% dolazi vlakom, a 2% zrakoplovom. Zrakoplovni þarteri u 2006. ýartere u 2006. iz Praga za Split su imali: ýEDOK, FISCHER i M,PLUS od poþetka lipnja do polovice rujna s tjednom rotacijom – sa 186 aviosjedišta te VITKOVICE tours s tjednom rotacijom i 72 avio-sjedišta. Iz Praga za Dubrovnik: VITKOVICE tours i FISCHER od poþetka lipnja do polovice rujna s tjednom rotacijom i 115 aviosjedišta. Iz Ostrave za Split : VITKOVICE tours od kraja travnja do kraja rujna s tjednom rotacijom i sa 130 avio-sjedišta. Autobuseri Redovne autobusne ture organiziralo je preko 200 þeških turoperatora. Prednosti/nedostaci hrvatske turistiþke ponude s gledišta individualnog þeškog gosta Najveüe prednosti Hrvatske kao odredišta þeških turista su prirodne ljepote i zemljopisna blizina, a samim tim i brza i laka dostupnost svim prijevoznim sredstvima. Takoÿer þistoüa i urednost mjesta, gostoljubivost te „vrijednost za uloženi novac“. Osjeüaj sigurnosti je vrlo važan, kao i ekološka oþuvanost. Ugostiteljska ponuda je dobila prolaznu ocjenu, dok je raznolikost nešto lošija. Takoÿer je prigovor na šoping ponudu koja je najmanje prihvatljiva, a posebno sa stajališta cijena. Najveüi nedostaci su naþin na koji se percipira þeškog gosta u odnosu na druge goste. Vrsta smještaja koju su ýesi koristili u Hrvatskoj ýeški turisti u Hrvatskoj najviše koriste privatni smještaj i apartmane, zatim hotelski smještaj (paket aranžmani) te kampove.

92


Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj češki gosti najčešće konzumiraju Od dodatnih sadržaja, Česi su veliki „potrošači“ izleta, sportskih aktivnosti te razgledavanja kulturnih znamenitosti. Iako ponekad u nečemu štedljivi, nikada im nije problem platiti ulaznicu u nacionalni park ili neki atraktivni izlet za cijelu obitelj. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. Procjena ukupnih odlazaka Čeha na godišnji odmor U 2007. broj putovanja građana Češke u inozemstvo mogao bi porasti do 3% u usporedbi s 2006., tj. Česi bi sukladno tome ostvarili 10.300.000 putovanja. Redoslijed najomiljenijih odredišta - za sezonu 2007. - Hrvatska - Slovačka - Italija - Grčka - Španjolska - Austrija - Francuska - Velika Britanija - Njemačka - Bugarska - Tunis - Egipat - Turska - Maroko Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Bugarsku je u 2006. pretekao Tunis, dok je sve ostalo nepromijenjeno, uz napomenu da trenutačno najbolje za 2007. kotiraju Grčka i Egipat. Razlozi su isključivo u agresivnoj promidžbi i cijenama, zahvaljujući prvenstveno last minute bukingu i low cost zračnom prometu, dok je kod Španjolske i Grčke atraktivnost putovanja i za mnoge dovoljno turistički nepoznato odredište. Ukupni pregled organizatora putovanja iz Češke U tijeku 2006. nije bilo nikakvih značajnih promjena kod turoperatora, tj. nitko nije bankrotirao, a svi su nastavili s aranžmanima i to neki i povećano prema Hrvatskoj u 2007. Također treba napomenuti da nema pojava neplaćanja za korištene usluge i tome slično - uglavnom konsolidacija na tržištu. U 2007. predviđao se dolazak TUI-a na češko tržište i to kupnjom EXIM-a koji nema Hrvatsku u svom programu, ali za sada ništa od toga. Vrijedno je napomenuti da se prema Hrvatskoj javljaju novi turoperatori kao npr. CK MILE, CK WORLD Travel, ČESKO KORMIDLO, itd. Vodeći turoperatori u Češkoj prema broju gostiju u 2005. ČEDOK EXIM tours FIRO-tour KOMPAS CK New –Dama BLUE STYLE DC Service Prague SUNNY DAYS ALEXANDRIA INGTOURS

Praha Praha Praha Praha Praha Praha Praha Praha Praha Vrhclabi

426.000 154.000 145.000 94.000 91.103 89.000 75.200 75.000 67.000 58.974

93


450 000 400 000 350 000 300 000 250 000 200 000 150 000 100 000 50 000 0 INGTOURS

ALEXANDRIA

SUNNY DAYS

DC SERVICE PRAGUE

BLUE STYLE

CK NEW DAMA

KOMPAS

FIRO TOUR

EXIM TOURS

ýEDOK

Vodeüi turoperatori u ýeškoj prema broju gostiju u inozemstvu u 2005. 210.000 208.000 137.000 91.103 89.000 67.000

ýEDOK EXIM tours FIRO-tour CK New-Dama BLUE STYLE ALEXANDRIA 250 000

200 000

150 000

100 000

50 000

0

94

8.000 20.000 15.000 10.000

ALEXANDRIA

VITKOVICE tours ýEDOK FIRO-tour ALEXANDRIA

BLUE STYLE

DAMA

CK NEW

FIRO TOUR

EXIM TOURS

ýEDOK

Vodeüi turoperatori po broju gostiju prema Hrvatskoj u 2006.


GOLDEN CITY tours TIPA tours 101 CK ZEMEK MEDITERAN travel FORLINE KOMPAS ADRIATIC LINE BAB ýEŠKE KORMIDLO FISCHER

10.000 10.000 10.000 8.000 8.000 7.000 7.000 5.000 5.000 4.000

40 000 35 000 30 000 25 000 20 000 15 000 10 000 5 000 0 KOMPAS

FORLINE

MEDITERAN travel

101 CK ZEMEK

TIPA tours

GOLDEN CITY TOURS

ALEXANDRIA

FIRO-tour

ýEDOK

VITKOVICE tours

PROCJENA UDJELA ýEŠKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIýKOM REZULTATU – 2007. Aktualni imidž Hrvatske na þeškom tržištu Hrvatska üe i dalje zadržati poziciju tržišnog lidera na þeškom tržištu, sa skoro dvostruko veüim brojem turista nego sljedeüa na ljestvici Slovaþka. Ipak, u zadnje vrijeme bilježimo pad turista iz ýeške, kao rezultat visokih cijena u Hrvatskoj te sve veüe konkurencije i ponude drugih odredišta na ovom, po broju stanovnika, relativno malom tržištu. Treba biti realan i prihvatiti da se godine 2000. do 2003. teško mogu ponoviti obzirom na limitirani broj hotelskih kreveta u Hrvatskoj i sve veüe ponude drugih turistiþkih zemalja. Inaþe, u cjelini gledano, Hrvatska je dobro pozicionirana na þeškom tržištu, ima dobar imidž i sigurno üe i u buduünosti biti meÿu vodeüim zemljama po broju dolazaka gostiju. Moramo se naviknuti da gosti iz ýeške ne dolaze sami po sebi kako je to uvriježeno mišljenje, þak i kod ljudi koji bi po vokaciji svoje struke i položaja trebali drugaþije promišljati. Zato je naša poruka da ovom tržištu treba pristupati kao i svakom drugom, a ulagati bar približno onoliko koliko i sudjeluje u ukupnom turistiþkom kolaþu Hrvatske. Procjena ukupnog broja dolazaka u Hrvatsku s þeškog tržišta u 2007. Oþekujemo broj dolazaka do 600.000 te oko 4.000.000 noüenja. Ukupna realizacija bit üe nešto bolja nego prošle godine kod organizatora putovanja, s tim da se kod individualnih aranžmana predviÿa rezultat na razini prošle godine.

95


Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s þeškog tržišta u 2007. Odnos je 60:40% u korist individualnih dolazaka. Predviÿamo da se u 2007. taj odnos neüe bitno mijenjati. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U 2007. zastupljenost organizatora putovanja se neüe znatnije mijenjati u odnosu na 2006. Primjerice kod ýEDOK-a zastupljenost je svega 3% u katalogu za putovanja zrakoplovom, 40% u katalogu na bazi autobusa i osobnih automobila. Valja spomenuti da je Vitkovice tours dvanaesti po veliþini turoperator u ýeškoj, a nekadašnji „specijalist“ za Hrvatsku, u svojim katalozima ima 90% hrvatske ponude. Kod ostalih veüih turoperatora Hrvatska je u katalozima zastupljena od 15% do 20%. Nikakvih negativnih promjena nema u 2007., odnosno niti jedan turoperator nije bankrotirao, a svoje obveze prema partnerima izvršavaju korektno. Ima dosta malih i srednjih turoperatora koji u svojim programima imaju iskljuþivo Hrvatsku. Prognoze rezultata u 2007. od strane organizatora putovanja Uglavnom su optimisti, prodaja je nešto bolja nego prošle godine te oþekuju realizaciju na razini prošle godine ili nešto malo bolju. Zrakoplovni þarteri u 2007. Obzirom na blizinu odredišta zrakoplovni þarteri su limitirani te se više koriste druga prijevozna sredstva. Za 2007. uspostavljeni su sljedeüi þarter letovi: Prag – Split ýEDOK/ Fischer,CK Mile i CK World Travel/ Svake subote od 02. 06. do 15.09. s ukupno 186 avio-sjedišta. VITKOVICE tours utorkom od 05.06. do 18.09. s 40 avio-sjedišta. Prag – Dubrovnik VITKOVICE tours Srijedom od 06.06. do 19.09. s 40 avio-sjedišta. Ostrava – Split VITKOVICE tours Srijedom od 06.06. do 19.09. sa 135 avio–sjedišta. Autobuseri u 2007. Kao i u 2006., preko 200 þeških turoperatora organizira autobusne ture za Hrvatsku. TURISTIýKA SEZONA 2008. – OPûI POKAZATELJI U 2008. oþekuje se poveüanje broja þeških turista koji putuju u inozemstvo do 3%, tj. ostvarenje oko 10.600.000 putovanja s 4 ili više noüenja. Prema predviÿanjima, Hrvatska üe i nadalje biti broj jedan odredište za þeške turiste, a redoslijed najomiljenijih odredišta se neüe znaþajnije mijenjati, osim što üe dolaziti do poveüanja odlazaka u Grþku, Tunis, Egipat i Tursku zbog povoljnijih uvjeta aranžmana te Bugarsku, koja se sve više profilira kao ozbiljno odredište na ovom tržištu. Prognoze turoperatora su dosta realne i ne oþekuju neke veüe pomake u 2008. osim prema dalekim zemljama te Grþkoj, Tunisu, Egiptu i sl., odnosno odredištima koje iskljuþivo ovise o zraþnom prometu. TURISTIýKA SEZONA 2008. - HRVATSKA Hrvatska je bila i ostala najomiljenije odredište za þeške turiste i to üe zasigurno ostati i u 2008. Svakako moramo imati u vidu da su ýesi u najtežim i najproblematiþnijim godinama za naš turizam bili vjerni i da nas nisu napustili, a tradicija je još i duža te smo i uz njihovu pomoü dostigli poziciju koju

96


danas imamo na turistiþkom tržištu. Nije realno oþekivati poveüanje s ovoga tržišta koje trenutaþno zauzima þetvrto mjesto meÿu svim inozemnim gostima koji nam dolaze, obzirom na relativno mali broj stanovništva, te sve veüeg otvaranja prema drugim odredištima cjenovno i klimatski povoljnijim. Takoÿer, treba imati na umu da se ýeška u zadnjih 10 do 15 godina znaþajno promijenila. Zbog toga je bitno da se percepcija prema ýesima kao „rezervnim gostima“ promjeni. ýeška je þlanica EZ i NATO-a, standard se poveüao, otvorene su nove „green field“ investicije te su danas u ýeškoj nazoþne sve znaþajnije inozemne firme meÿu kojima i svi svjetski hotelski lanci. ýeška je danas i turistiþka velesila, sam Prag je postao jedan od najznaþajnijih kongresnih centara u Europi, a zraþna luka ima sve veüu ulogu u zraþnom prometu Europe. Da bi se zadržao ovakav veliki broj dolazaka þeških turista u Hrvatsku, potrebno je na svim razinama u 2008. uložiti mnogo veüa sredstva nego do sada i time ponovno probuditi ovo tržište koje nam je tradicionalno blisko. Ipak, treba imati u vidu da dolaze nove generacije ýeha koje odrastaju u sasvim drugaþijem okruženju, s drugim navikama i moguünostima. Grþka je na þeškom tržištu ove godine uložila 5 EUR-a po svakom gostu ili ukupno 1,3 milijuna EUR-a, a i ostale zemlje su sve više i više agresivne u preuzimanju dijela turistiþkoga kolaþa s þeškoga tržišta. Predlažemo da se na þeškom tržištu za 2008. uloži bar 1 EUR po svakom registriranom gostu koji dolazi iz ýeške, odnosno bar proporcionalno koliko ovo tržište sudjeluje u ukupnosti svih turistiþkih dolazaka u Hrvatsku. Stoga ponavljamo našu stalnu poruku: „Mijenjajmo percepciju prema þeškim turistima i tržištu ako i dalje želimo da nam budu jedni od najbrojnijih gostiju“.

97


AUSTRIJA OPûI PODACI O TRŽIŠTU

Politiþko ureÿenje Austrija je parlamentarna republika u þijem je sastavu 9 pokrajina, a svakom pokrajinom upravlja vlastita pokrajinska vlada (Landesregierung) na þijem þelu je pokrajinski predsjednik (Landeshauptmann). Najviši predstavnik države je savezni predsjednik, þiji mandat traje šest godina, a njegova uloga je, u biti, ograniþena na predstavljanje države. Istog bira izravno narod, a reizbor je moguü samo jedanput. Aktualni predsjednik je gospodin dr. Heinz Fischer (SPÖ) koji je izabran u travnju 2004. godine, a predsjedniþku dužnost preuzeo je 08. srpnja 2004. Zakonodavna vlast pripada parlamentu (Bundesversammlung) koji se sastoji od dva doma: 1. Nationalrat (Narodno vijeüe) – donosi savezne zakone, ima 183 þlana i bira se na þetiri godine. 2. Bundesrat (Savezno vijeüe) – predstavlja interese pokrajina, ima 64 þlana. Savezne pokrajine su zastupljene prema broju stanovnika. Zakone prihvaüene u oba doma parlamenta potvrÿuje predsjednik. Izvršna vlast je u rukama Savezne vlade (Bundesregierung), na þelu je savezni kancelar. Izborom koji je održan 01.10.2006. godine Austrijom vlada koalicijska vlast SPÖ i ÖVP . Kancelar je gospodin Alfred Gusenbauer (SPÖ). Površina Austrije iznosi 83.858 km2. SAVEZNE DRŽAVE , GLAVNI GRADOVI, BROJ STANOVNIKA I POVRŠINA:

x x x x x

98

Wien: Beþ: 1.539.848: 415 km2 Niederösterreich (Donja Austrija): St. Pölten: 1.473.813: 19.174 km2 Oberösterreich (Gornja Austrija): Linz : 1.333.480: 11.980 km2 Steiermark (Štajerska): Graz: 1.184.720 : 16.388 km2 Tirol (Tirol): Innsbruck: 631.410: 12.648 km2


x x x x

Kärnten (Koruška): Klagenfurt: 547.798: 9.533 km2 Salzburg (Salzburg): Salzburg: 482.365: 7.154 km2 Voralberg (Voralberg): Bregenz: 331.472: 2.601 km2 Burgenland (Burgenland): Eisenstadt: 270.880: 3.965 km2

Opüe karakteristike gospodarstva Austrijsko gospodarstvo bazira se na 300.000 tvrtki, s time da 99,6% þine mala i srednja poduzeüa. Navedeni pokazatelj ukazuje da se Austrija ne razlikuje od europskog prosjeka. Preko 260.000 tvrtki zapošljava manje od deset radnika. Svega 1,4% poduzeüa zapošljava više od 1.000 radnika. U sivom gospodarstvu se, prema procjeni koju je izradio Institut für Volkswirtschaftslehre Linz, ostvaruje 10,8% BDP-a Republike Austrije. U nastanku bruto društvenog proizvoda sa 65% sudjeluje tercijarni sektor, sekundarni s 33%, dok primarni sektor, poljoprivreda i šumarstvo u nastajanju bruto društvenog proizvoda sudjeluje s 2%. Bez obzira na gotovo dvotreüinsko sudjelovanje sektora usluga u BDP-u, Austrija je i danas industrijska zemlja. Industrija omoguüuje posao velikom broju uslužnih tvrtki i kiþma je austrijskog gospodarstva, posebice uzme li se u obzir njena izrazito izvozna orijentacija. Najvažnije industrijske grane su strojogradnja, industrija þelika, kemijska industrija te elektroindustrija i elektroniþka industrija. U tercijarnom sektoru najvažnije grane su trgovina s udjelom u bruto društvenom proizvodu (2004.) od 12,8% i turizam i gospodarstvo slobodnog vremena s 9,8%. Slijede promet, bankarstvo i osiguranje, informacijske usluge i telekomunikacijske usluge. BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine Austrijski je BDP prema podacima austrijske statistike sljedeüi: 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

192,4 milijarde € 200,0 milijarde € 210,4 milijarde € 215,6 milijardi € 221,0 milijardi € 226,1 milijardi € 237,0 milijardi € 242,9 milijardi € 247,5 milijardi €

BDP po glavi stanovnika Austrijska gospodarska komora rezimirala je uþinke prikljuþenja Republike Austrije (povodom desete obljetnice) Europskoj uniji. Statistiþki podaci pokazuju vrlo pozitivnu bilancu, BDP je u odnosu na godinu pristupanja EU poveüan za 21% te je s 19.700 € po glavi u 1994. godini poveüan na 29.900 € po glavi u 2005. godini. U 2006. godini iznosio je 29.770 € . U 2007. godini oþekuje se porast od 2,2% te u 2008. godini porast od 2,4%. Postotak nezaposlenosti U 2004. godini je bilo 4,9% nezaposlenih. U 2005. godini postotak nezaposlenih poveüao se na 5,2%. 2006. godina bilježi lagani pad i iznosi 4,9%. U 2007. godini oþekuje se stopa nezaposlenosti od 4,6% te u 2008. godini 4,5%. Prosjeþna plaüa U 2006. godini prosjeþna je plaüa iznosila 1.800,00 € neto mjeseþno, s time da su državni þinovnici zaraÿivali znatno više, a radnici i umirovljenici znatno manje od prosjeka. Stopa inflacije – aktualni podaci U godini 2006. stopa inflacije je iznosila 1,5%. U sijeþnju 2007. godine iznosila je 1,6%, dok je veljaþi iznosila 1,7%.

99


Vanjskotrgovinska bilanca Vanjskotrgovinska bilanca bilježi kontinuirani rast. Ulaskom u EU i pristupom na nova tržišta izvozna bilanca u 2004. godini iznosila je 89,330 milijardi €, u 2005. godini 94,520 milijardi €, u 2006. godini 103,026 milijardi €. I u narednim godinama oþekuje se daljnje poveüanje i to u 2007. godini 108,280 milijardi € te u 2008. godini 114,130 milijardi €. Stanovništvo Stanovništvo Austrije je prema podacima iz zadnjeg popisa stanovništva (2000.) sljedeüe dobne strukture:

0 – 5 godina

396.727

5 – 10 godina

451.151

10 – 15 godina

485.627

15 – 20 godina

481.293

20 – 25 godina

503.338

25 – 30 godina

511.109

30 – 35 godina

625.096

35 – 40 godina

707.678

40 – 45 godina

669.485

45 – 50 godina

564.636

50 – 55 godina

501.705

55 – 60 godina

459.769

60 – 65 godina

503.143

65 – 70 godina

326.708

70 – 75 godina

321.271

75 – 80 godina

282.639

80 – 85 godina

199.317

85 – 90 godina

77.450

90 – 95 godina

41.581

95 i više godina

8.031

ili ukupno 8.121.300 stanovnika, od þega 48,50% þini populacija muškog spola, a 51,48% ženskog spola. (Izvor podataka: Statistiþki godišnjak 2005.): - od toga je 9,1% stranaca; - na jugu i istoku Austrije žive pripadnici 6 manjina priznatih u Austriji: Gradišüanski Hrvati, Romi, Slovaci, ýesi i Maÿari. GUSTOûA NASELJENOSTI: 93 stanovnika/km2 (60% stanovništva živi u gradovima). STOPA RASTA STANOVNIŠTVA: 0,3% godišnje. PODJELA STANOVNIŠTVA PREMA VJEROISPOVIJESTI: 80% rimokatolici 5% protestanti 6% ateisti 9% ostali

100


MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Dnevne novine:

x x x x x x x x x x x

Neue Kronen Zeitung pokriva cijelu Austriju s 1,0 do 1,65 milijuna primjeraka naklade. Kleine Zeitung pokriva cijelu Austriju s 260.000 primjeraka naklade. Der Standard pokriva cijelu Austriju sa 100.000 primjeraka naklade. Oberösterreichische Nachrichten pokriva cijelu Austriju sa 140.000 do 160.000 primjeraka naklade. Die Presse pokriva cijelu Austriju sa 155.000 primjeraka naklade. Tiroler Tageszeitung pokriva cijelu Austriju sa 125.000 primjeraka naklade. Heute pokriva cijelu Austriju s 200.000 primjeraka naklade. Kurier pokriva cijelu Austriju s nakladom od 220.000-350.000 primjeraka. Salzburger Nachrichten pokriva cijelu Austriju s 85.000 do 130.000 primjeraka naklade. Wirtschaftsblatt pokriva cijelu Austriju s 40.000 primjeraka naklade. Novo izašle novine Österreich s nakladom od 500.000 primjeraka.

ýasopisi:

x x x x x x

Profil s nakladom od 90.000 primjeraka. Format s nakladom od 60.000 primjeraka. News s nakladom od 310.000 primjeraka. Trend s nakladom od 91.000 primjeraka. Gewinn s nakladom od 110.000 primjeraka. Reisemagazin s nakladom od 45.000 primjeraka.

Struþni turistiþki þasopisi:

x x x x x

TAI Austria s tjednom nakladom od 12.400 primjeraka. TIP s tjednom nakladom od 10.800 primjeraka. Traveller s tjednom nakladom od 8.500 primjeraka. Travel Express s mjeseþnom nakladom od 10.300 primjeraka. Hotel&Touristik s mjeseþnom nakladom od 20.000 primjeraka.

Agencija za tisak:

x

APA – Austrian Presseagentur

Radio i TV: Službena ovlaštena kuüa za radio i TV-emitiranje je ORF, a na raspolaganju su dva programa (ORF 1 i ORF 2). Privatne i inozemne stanice emitiraju preko kabelskih i satelitskih kanala (TW1), a na teletekstu se redovito pojavljuju vijesti iz politike, gospodarstva, turizma, kulture i sporta. Radio ORF emitira 24 sata programe na Ö 1, Ö 3 i FM 4 za cijelu Austriji, a svaka od devet «zemalja» emitira i vlastite radio programe. Postoje i brojne privatne radiostanice. Na Internetu, ORF djeluje sa stalno rastuüim programom ORF ON Network. Agencija OBSERVER svakodnevno šalje e-mail poštom presliku svih objava o turistiþkoj ponudi Hrvatske uz informaciju o nakladi svake objave pa se na osnovu JOURNALISTENINDEX-a izraþuna i vrijednost svake objave.

101


PROFIL EMITIVNOG TURISTIýKOG TRŽIŠTA U 2006. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2006. godine otputovali na odmor Najmjerodavnija istraživaþka kuüa Bundesanstalt Statistik Österreich objavila je službeni podatak da je u 2006. godini 5,19 milijuna Austrijanaca (starijih od 15 godina) najmanje jednom putovala na odmor. Navedeno ukazuje da je 75% ukupne austrijske populacije putovalo te ostvarilo ukupno 15,77 milijuna turistiþkih putovanja. Postotak poveüanja putovanja u odnosu na 2005. godinu iznosi 15%. Ovim ostvarenjem premašen je dosadašnji rekord iz 2002. godine kada je bilo ostvareno 15,2 milijuna turistiþkih putovanja. Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji Trend korištenja godišnjeg odmora u vlastitoj zemlji u Austriji je sve izraženiji: 51,3% Austrijanaca to je u 2006. godini i ostvarilo. Najtraženije su pokrajine Steiermark (22,1%), zatim Salzburg (15,1%), Kärnten (12,0%) te Oberösterreich (11,9%). 48,7% Austrijanaca svoj je odmor koristilo u inozemstvu. Redoslijed najomiljenijih odredišta Pored vlastite zemlje, najomiljenije turistiþko odredište je Italija (22,5% -1.732.500 putnika), slijedi Njemaþka (zasigurno je tome pridonijelo i svjetsko prvenstvo u nogometu, kao i poslovna putovanja) s 12,3% - 946.900 putnika. S velikim ponosom istiþemo da je Hrvatska imala udio od 11,0% - 842.200 putnika (kod turistiþkih putovanja preko þetiri dana odmah smo iza Italije), nakon nas slijede Španjolska (6,2% - 478.700 putnika), Grþka (5,3% - 407.200 putnika), Maÿarska (4,5% -347.900 putnika). Omjer organizirani/individualni promet Individualni pristup i samostalno organiziranje godišnjih odmora zastupljeno je sa 70,4%, (Austrijanci dobro poznaju bliža odredišta u koja putuju) organizirano samo 29,6%. Organizirani pristup dolazi više do izražaja kod udaljenijih putovanja (Maroko, Egipat, Kina,Tunis – avio-aranžmani). Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih odredišta ýimbenik relativne blizine, dobra cestovna infrastruktura i veü gore spomenuto dobro poznavanja omiljenih odredišta (Italija, Hrvatska, Grþka, Njemaþka), valja istaknuti sljedeüe:

x x x x

prednost Italije je u izvrsnom imidžu kojega ta zemlja ima u Austriji te u raznolikoj ponudi; djelomiþan nedostatak je visina cijena usluga; prednost Grþke i Turske jest velika ljubaznost na svim razinama; prednost Njemaþke je da nema barijere u jeziku, posjeüuju je tokom þitave godine, a i þimbenik poslovnih putovanja je jako izražen; i naposljetku, Hrvatska bilježi sve bolji i kvalitetniji turistiþki imidž koji proizlazi iz naše prelijepe i oþuvane prirode, sve brže izgradnje cestovne infrastrukture te cjenovne privlaþnosti. Nedostatak – nedostaje raznovrsna ponuda i kvalitetna radna snaga u turizmu.

Koju vrstu transporta su u 2006. preferirali austrijski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Putovanje osobnim automobilom i u 2006. godini je najizraženije. Prema službenim podacima, (ARBÖ) preko 60% Austrijanaca putuje na godišnji odmor osobnim vozilom. Organizacija prijevozom putem turistiþkih agencija koristi se u 6,8%% sluþajeva. Prijevoz zrakoplovom u turistiþkim putovanjima koristi se 17,8% sluþajeva. Korištenje zrakoplova dolazi znatno do izražaja u poslovnim putovanjima, u vlastitoj zemlji ima uþešüe od 74,7% dok u inozemnim putovanjima taj postotak iznosi 35,1%. Usluge vlaka se u ukupnim turistiþkim putovanjima koriste u 9,3% sluþajeva.

102


Koji naþin organiziranja odmora/bukiranja su u 2006. preferirali austrijski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Najveüi broj ukupnih putovanja realizira se u vlastitom aranžmanu, po službenim podacima i do 70%. Organizatori putovanja u turistiþkim putovanjima van zemlje sudjeluju s 29,6%, prema 64,7% u individualnoj organizaciji. Turistiþke agencije imaju uþešüe od 5,7%. Utjecaj brošura i kataloga zasigurno je bitan prilikom odabira odredišta u koje üe se putovati, no sve izraženiji je utjecaj Interneta. Zadnji pokazatelji ukazuju da 31% Austrijanaca svoj godišnji odmor bukira preko Interneta. Preferencije turista s obzirom na vrstu smještaja Interesantan je podatak da Austrijanci u zadnjim godinama više preferiraju hotelski smještaj u odnosu na privatni. Prijašnjih godina bilo je obrnuto. Razlog tomu je sve kvalitetniji i raznovrsniji hotelski smještaj. Pad potražnje za privatnim smještajem i kampovima proizlazi iz nedovoljnog ulaganja u iste. Hotelski smještaj van zemlje u turistiþkim putovanjima ima udjel od 56,7%, privatni smještaj 21,5%, ostali vidovi 21,8%. Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Putovanja u vlastitoj zemlji najizraženija su zbog sportskih aktivnosti, naravno da su najinteresantniji sportovi skijanje i alpinizam - na taj segment otpada 29% putovanja. Posjeti rodbini i prijateljima imaju uþešüe od 27,2%, boravak zbog sezone kupanja 23,7%, putovanja zbog kulture, razgledavanja, kao i takozvani gradski odmor zauzimaju takoÿer izrazito visokog postotak – 23,1%. U godini 2006. nije potuþen samo rekord u turistiþkim putovanjima, veü je ostvarena i nevjerojatna brojka u poslovnim putovanjima - realizirano ih je 4,59 milijuna. U usporedbi s prošlom godinom to je poveüanje od 30%. Koliko puta godišnje Austrijanci putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosjeþno trajanje pojedinog putovanja U ukupno 15,7 milijuna ostvarenih putovanja u 2006. godini, raste trend takozvanih kratkih putovanja, þije je trajanje do tri dana, a odnosi se na putovanja van zemlje, s uþešüem od 44,5%. U vlastitoj zemlji kratka putovanja su još izraženija, a indeks iznosi 60,5%. Kod putovanja van zemlje, koja traju þetiri dana, postotak iznosi 72,2%. Inaþe, dani boravka u odnosu na prošlu godinu nisu se promijenili te iznose u prosjeku 5,8 dana. Ono što je bitno istaknuti je da Austrijanci u Hrvatsku putuju dva do tri puta godišnje. Prosjeþni budžet/potrošnja po putovanju Svaki dan u prosjeku Austrijanac ili Austrijanka troši 103 €. Kod kraüih putovanja (trajanje od jednog do tri dana), troši se nešto više 113 €. Bitno je napomenuti da se kod kratkih putovanja van zemlje troši još i više - 147 €. Kod poslovnih putovanja van zemlje ostvaruje se dnevna potrošnja u iznosu od 271 €. Njemaþka je kod poslovnih putovanja najzastupljenija i ima uþešüe od 37,3%, a slijedi Italija sa 8,0%. Inaþe, prosjeþna cijena aranžmana koja se izdvaja za putovanja na godišnje odmore iznosi 800 €. Pregled organizatora putovanja na tržištu Od oko 170 registriranih organizatora putovanja u Austriji, þesto strukturno i vlasniþki povezanih, ozbiljnije se plasmanom putovanja na odmor u Hrvatsku bave: a) stalnim programima veüeg obujma:

x x

Terra Reisen Salzburg u vlasništvu TUI Njemaþka; Gruber Reisen Graz u austrijskom privatnom vlasništvu;

103


x x x x x x

Adria Reisen Wien u hrvatskom privatnom vlasništvu; Springer Reisen Klagenfurt u austrijskom privatnom vlasništvu; ITS BILLA Wien u njemaþkom vlasništvu; BLAGUSS Wien u austrijskom privatnom vlasništvu; NOVASOL Innsbruck u danskom vlasništvu; INTERHOME Innsbruck u švicarskom vlasništvu.

b) povremenim i manjim programima

x x x x x x x x x x

Christophorus Mayrhofen u austrijskom privatnom vlasništvu; Vordereger Busreisen Zell am See u austrijskom privatnom vlasništvu; Sommereger Reisen Klagenfurt u austrijskom privatnom vlasništvu; SABTOURS RAML Linz u austrijskom privatnom vlasništvu; Neckermann Reisen Wien u njemaþkom vlasništvu; Österreichisches Verkehrsbüro Wien u austrijskom vlasništvu; Rail Tours Austria Wien u austrijskom vlasništvu; Ruefa Reisen Wien u austrijskom vlasništvu; TUI Austria Wien u njemaþkom vlasništvu; Wintereder Busreisen Vöcklabruk u austrijskom privatnom vlasništvu.

Lideri na tržištu su svakako TUI i Thomas Cook, a specijalisti za Hrvatsku: Terra Reisen Salzburg, Gruber Reisen Graz , Adria Reisen Wien, Springer Reisen Klagenfurt, dok su Novasol i Interhome najveüi specijalisti za privatni smještaj. UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIýKOM REZULTATU 2006. GODINE U 2006. godini je po hrvatskoj državnoj statistici iz Austrije došlo 790.083 posjetitelja (indeks 106 prema 2005.) i ostvarilo 4.069.302 noüenja (8% više nego u 2005.). U strukturi ukupnih ostvarenih noüenja Austrijanci þine 8,7%. te se po prvi put nalaze na þetvrtom mjestu iza Njemaþke, Italije i Slovenije. Ostvareni broj noüenja po dolasku je 5,2. Promet austrijskih turista u Hrvatskoj od 1990. do 2006. godine Dolasci

Noüenja

indeks 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor: DZS

104

426.745 54.008 164.124 248.988 362.458 193.082 342.000 447.437 456.899 374.276 640.199 686.844 690.366 708.506 740.960 742.498 790.083

13 304 152 146 53 177 131 102 82 171 107 101 103 105 100 106

indeks 100 13 38 58 85 45 80 105 107 88 150 161 162 166 174 174 185

2.975.349 303.144 1.014.203 1.594.904 2.406.360 1.254.548 2.165.000 2.836.888 2.871.271 2.377.516 3.358.250 3.600.881 3.543.456 3.585.371 3.638.005 3.756.535 4.069.302

10 335 157 151 52 173 131 101 83 141 107 98 101 101 103 108

100 10 34 54 81 42 73 95 97 80 113 121 119 121 122 126 137


Grafiþki prikaz dolazaka i noüenja s austrijskog tržišta

DOLASCI 900.000 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000

Izvor: DZS .

.

20 06

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

20 05

20 04

20 03

20 02

20 01

20 00

19 99

19 98

19 97

19 96

19 95

19 94

19 93

19 92

19 91

19 90

.

0

NOûENJA 4.500.000 4.000.000 3.500.000 3.000.000 2.500.000 2.000.000 1.500.000 1.000.000 500.000

Izvor: DZS

0 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Austrijanaca u Hrvatskoj Omjer organiziranih i individualnih dolazaka iz Austrije u Hrvatsku je sljedeüi: 30% organiziranih i 70% individualnih dolazaka. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2006. godini Hrvatska je u odnosu na broj organizatora putovanja, njihovu specijaliziranost i podijeljenost te vlasniþku povezanost dobro zastupljena u programima, ali ima naznaka za potrebom veüeg broja smještajnih kapaciteta u dijelu glavne sezone. Ono što nas izuzetno veseli, a ide u prilog izreþenom, je da sve veüi broj turoperatora specijaliziranih za druga odredišta uvrštava Hrvatsku u svoje programe.

105


Hrvatska je posebno dobro zastupljena u programima Adria Reisen Wien, Gruber Reisen Graz, Springer Reisen Klagenfurt-Graz i Terra Reisen Salzburg. Valja napomenuti da je sve više prisutna ponuda kvalitetnih privatnih objekata (vile i apartmani), kako kod nekih klasiþnih organizatora putovanja tako i kod novih organizatora putovanja iz Austrije, koji nude na veliko privatne objekte (NOVASOL, INTERHOME). Usto jako veseli i veliki broj autobusera koji imaju velik broj programa na razliþitim odredištima u Hrvatskoj. U prilog nam ide i završetak autoceste, što üe omoguüiti još brži dolazak do Makarske Rivijere, koja je na tržištu Austrije jako tražena. Obujam organiziranog prometa u 2006. U 2006. godini organizatori putovanja iz Austrije su, prema vlastitim izjavama, ostvarili slijedeüe rezultate u organiziranom prometu za Hrvatsku:

x x x x x

Terra Reisen Salzburg (pojedinci i grupe) Gruber Reisen Graz (pojedinci i avio-gosti) Adria Reisen Wien Springer Reisen Klagenfurt ITS BILLA Wien

86.000 paksa 27.077 paksa 20.000 paksa 11.330 paksa 16.800 paksa

Za Novasol nemamo toþan podatak gostiju, no napominju da im je poveüanje u odnosu na prošlu godinu bolje za 100%, dok je poveüanje kod Interhoma 26,4%. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turistiþke ponude s gledišta organizatora putovanja Hrvatske turistiþke prednosti koje se uvijek istiþu su: prelijepa i saþuvana priroda, blizina odredišta, ugodna atmosfera, ljubaznost stanovništva, zdrava klima - sve je izraženija i ekološka svijest, sve brža i kvalitetnija izgradnja modernih cesta i autocesta. U nedostatke se svrstavaju: sve veüi nedostatak dodatnih kvalitetnih smještajnih kapaciteta (stoga je bitno prema moguünostima što prije renovirati i staviti u funkciju sve raspoložive kapacitete), uvjeti u kampovima i u privatnom smještaju, gotovo nepostojeüa ulaganja u golf igrališta, nedovoljno jaka ponuda kongresnog turizma, još uvijek nedovoljna (iako sve brže rastuüa) wellness ponuda. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Istra i Kvarner bile su najomiljenija odredišta Austrijanaca u prijašnjim godinama, no izgradnja autoceste do Splita pobudila je veliki interes za Dalmacijom, kao i za njezinim otocima. Navedeno je potkrijepljeno i visokim indeksnim poveüanjima u svim regijama Dalmacije. Naþin transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Prema podacima objavljenim putem ARBÖ (najveüi auto klub u Austriji), preko 60% Austrijanaca u Hrvatsku dolazi u vlastitom prijevozu. Autobusni aranžmani zastupljeni su s 10%. Hrvatska iz Austrije nije ciljano þarter odredište (što je i razumljivo, obzirom na blizinu), no oko 10% koristi se i uslugom zrakoplova. Vlak je još i manje zastupljen. Zrakoplovni þarteri Samo dva organizatora putovanja imala su þartere u svome programu (ostali prodaju njihove programe) i to: x Gruber Reisen Graz - þarter veze za Braþ, Dubrovnik i Split; x Sabtours Raml – þarter Linz-Zadar (uveden 2006. - ostvario oko 700 putnika, što je za prvu godinu više nego dobro); x Nacionalna kompanija Croatia Airlines imala je redovne linije za Split, Dubrovnik i Zadar.

106


Autobuseri Posebne ponude autobusnih putovanja cijele sezone nude sljedeüi organizatori putovanja: Terra Reisen Salzburg, Gruber Reisen Graz, , Springer Reisen Klagenfurt-Graz, Blaguss Reisen Wien. Nešto manje su zastupljeni: Sabtours Raml, Christophorus Mayrhofen, Kneissl Touristik Lambach, Ruefa Reisen Wien, Winterreder Busreisen Voecklabruck, Vordereger Reisen Zell am See, Alpenland, Otto Reisen Graz,Fuchs Reisen Hartber, Gegg Reisen, Allerstorfer Reisen Linz,Dobler Reisebüro,Reisebüro Weiermair, Jöbstl Graz, Pfleger Reisen St.Pölten. Vrsta smještaja korištena u Hrvatskoj Statistiku vodi samo Terra Reisen Salzburg, ali samo za hotelske i apartmanske aranžmane. Navedene statistike ukazuju da se u zadnje dvije godine više preferira smještaj u hotelskim kapacitetima u odnosu na privatni smještaj . Veü smo naveli koji je razlog navedenoj promjeni. Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi Iz analize koju je provela nacionalna televizija ORF u 2006. godini vidljivo je koje ciljne grupacije najviše putuju (kod ovakvih analiza uvijek treba istaknuti da se analiza odnosi na populaciju stariju od 15 godina). Pregled je dostavljen za Hrvatsku i Sloveniju. Najviše putuju graÿani starosne populacije izmeÿu 40 i 49 godina. Njihovo uþešüe je 24%. Slijedi populacija od 30 do 39 godina s 22%. Populacija od 50 do 59 godina ima uþešüe od 16%. Uþešüe godišnjih odmora obitelji s djecom starijom od 6 godina iznosi 19%, etablirani parovi þine 15%, umirovljenici 11%. Prednosti i nedostaci hrvatske turistiþke ponude s gledišta individualnih gostiju Ono što individualni gosti najviše cijene je prelijepa i saþuvana priroda, þisto more, ljubaznost i sigurnost. Daljnja izgradnja cestovne infrastrukture zasigurno izaziva veliko zadovoljstvo kod individualnih gostiju. Nedostaci koji proizlaze iz anketa i razgovora s našim gostima su nedostatak odgovarajuüih programa, kulturnih i zabavnih, manjak novih autentiþnih proizvoda, relativno loši kampovi i privatni smještaj. Vrijednost za novac zasigurno je bitan faktor, no statistiþki gospodarski podaci objavljeni u Austriji ukazuju da 1 € u Hrvatskoj vrijedi 39% više nego u vlastitoj zemlji. Koje dodatne sadržaje/aktivnosti austrijski gosti u Hrvatskoj najþešüe konzumiraju Klubovi za obitelji s djecom jako su traženi, a izuzetno je bitan segment kvalitetnih i þistih plaža. Kod mlaÿe populacije prisutan je interes za sportskim sadržajima (sve vrste ponude, od biciklistiþkih staza, staze za penjanje, ronjenje), zabavom, kao i za noünim sadržajima. Gastronomska ponuda igra važnu ulogu. PROFIL EMITIVNOG TURISTIýKOG TRŽIŠTA U 2007. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini Studija pod nazivom «2007 Travel&Tourism Satellite Accounting Research» ukazuje da üe izdaci za putovanja na svjetskoj razini s 5.400 milijardi € u 2007. godini u sljedeüih deset godina porasti na 9.900 milijardi €. Smatra se da üe postotak rasta putovanja po godini iznositi 4,3%. Gospodarska stabilizacija, kao i kontinuirana sve bolja turistiþka ponuda, kod Austrijanaca dovodi do sve izraženije odluke za korištenjem godišnjeg odmora. To se pokazalo i u 2006. godini kada je ostvaren rekordan broj putovanja. Isti trend oþekuje se i u 2007. godini.

107


Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2007. Turistiþki gubitnici u 2006. godini bili su Turska i Egipat. Španjolska je zbog nerealnih cijena takoÿer osjetila osjetni pad. Navedeno istiþemo jer su upravo ove zemlje pouþene lošim rezultatima u 2006. godine krenule izuzetno jako u snižavanju cijena te pojaþanu medijsku kampanju. Popravile su i kvalitetu proizvoda te hotelsku ponudu. Interesantni su i rabati za buking do 31.03.2007., kao i bonusi u prodaji. Sliþnu praksu koriste Italija, Bugarska, Grþka, Cipar, Tunis. Stoga, pored Italije i Hrvatske oþekuje se da üe Španjolska, Portugal i Grþka biti hit sezone. Nije zanemariv i interes koji se sada iskazuje za Tursku. Inaþe, zanimljiv je podatak da üe u sljedeüih deset godina najviše rasti interes za Crnom Gorom (10,1%), Kinom (9,1%), Indijom (7,9%). Takoÿer, Kongo, Vijetnam, Rumunjska, Hong Kong, Namibija bit üe zemlje u koje üe se rado putovati. Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Pored veü gore navedenog, izuzetno je bitno spomenuti i sljedeüe: mnogo nama konkurentnih turistiþkih zemalja ušlo je u 2007. godinu s novom ponudom kvalitete u hotelskom smještaju, izuzetno puno se ulaže u visoku kategoriju hotela te u prateüe sadržaje, rade se novi i veoma inovativni katalozi. Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2007. godini Veüih promjena u odnosu na 2006. godinu nije bilo, osim što posebno veseli da specijalisti na drugim turistiþkim odredištima iskazuju interes i želju za samostalnom prodajom Hrvatske. Osnovni preduvjet za to je poveüanje i izgradnja novih kvalitetnih hotelskih smještajnih jedinica. PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIýKOM REZULTATU 2007. GODINE Aktualni imidž Hrvatske Turistiþki, gospodarski i politiþki imidž Hrvatske iz godine u godinu sve je bolji. Procjena ukupnog broja dolazaka i noüenja u 2007. godini Cilj nam je premašiti impozantnu brojku dolazaka od 800.000 putnika (2006. - 790.083 putnika). Po pitanju noüenja oþekujemo ostvarenje od preko 4.100.000 (u 2006. - 4.069.302 noüenja), dakle poveüanje do 2%. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj u 2007. godini Ne oþekuje se da üe se bitno narušiti postojeüi omjer dolazaka (70% individualnih: 30% organiziranih). Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja bilježi lagani porast obzirom na poraslu potražnju, no ograniþavajuüi þimbenik je raspoloživost smještajnih kapaciteta. Prognoza rezultata u 2007. po svakom praüenom organizatoru putovanja Organizatori putovanja ne vole davati prognoze, ali generalno oþekuju lagane poraste ili iste rezultate kao 2006. godine:

x x

108

Terra Reisen Salzburg, porast do 15% (neke regije idu veü sada izvrsno, Dalmacija bilježi poveüanje od 40%, dok nažalost Kvarner bilježi lagani pad); Gruber Reisen Graz, umjeren optimizam (uložili su u novu kvalitetu hotelske ponude, no þarter ponuda ne ide dobro);


x x x x

ITS BILLA Wien, porast do 20%; Springer Klagenfurt-Graz na razini prošle godine (izuzetak su grupe koje za sada idu jako dobro); Adria Wien priželjkuje ostvarenje na razini prošle godine; Novasol istiþe želju za ostvarenjem prošlogodišnjih rezultata.

Zrakoplovni þarteri u 2007. Uz Grubera i Sabtours kao jedinih organizatora putovanja koji i ove godine imaju svoje þartere, novost je da je uz nacionalnu kompaniju Croatia Airlines, koja je nažalost stornirala let za Zadar (Split i Dubrovnik i dalje ostaju), novu liniju iz Beþa uvodi Sky Europe za Dubrovnik (3 puta tjedno) te za Split i Zadar (2 puta tjedno). Autobuseri u 2007. Sagledavajuüi do sada održane turistiþke sajmove i pregledom kataloga, evidentno je da veliki broj autobusera u svojim grupnim aranžmanima ima Hrvatsku. U odnosu na 2006. godinu zasigurno ih je više. TURISTIýKA SEZONA 2008. – OPûI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2008. godini Može se oþekivati nastavak trenda poveüanja odlazaka na godišnje odmore. Na to ukazuju i analize i studije koje su okolo do sada dostupne. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2008. Najomiljenija üe odredišta ostati Italija, Hrvatska, Grþka, Njemaþka, Španjolska, Maÿarska, Turska, Francuska, Švicarska i Slovenija. Prognoze organizatora putovanja za 2008. godinu Organizatori putovanja još uvijek ne daju konkretne prognoze za 2008. godinu. TURISTIýKA SEZONA 2008. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noüenja u 2008. godini Moguü je blagi porast prometa u odnosu na 2007. godinu. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Interes za putovanjima u Hrvatsku zasigurno üe i dalje rasti. Organizatori putovanja nastojat üe u svojim katalozima imati zastupljenost ponude za sva turistiþka odredišta u Hrvatskoj. Mjere koje bi u 2008. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja, zasnovanom na ocjenama njihovih i naših gostiju, u Hrvatskoj bi trebalo:

x x x

nastaviti s izgradnjom cestovne infrastrukture; i dalje raditi na ekološkoj svijesti (proþistaþi otpadnih voda, kvaliteta i þistoüa mora, još više raditi na dobivanju plavih zastava), u turistiþkim mjestima rješavati problem parkirališta izgradnjom potrebnih garaža); hotelijeri moraju intenzivirati i ulagati u daljnju kvalitetu hotelskog proizvoda, kroz cijenu, novu ponudu te kroz izgradnju i rekonstrukciju u hotele visoke kategorije. Uz to moraju biti puno fleksibilniji u cjenovnoj i marketinškoj aktivnosti;

109


x x x

nastaviti s edukacijom i kvalitetom radne snage na svim razinama vezanim za turistiþko poslovanje; pojaþati marketinšku aktivnost kroz sve vrste medija; informacije o svakom turistiþkom mjestu i segmentu ponude s cjenicima, na Internetu moraju biti ažurne i pravovremeno dostupne.

Izvori podataka Jahresbuch 2007 Statistik x Strategie Österreich Werbung x WIFO – Institut

110


MAĈARSKA OPûI PODACI O TRŽIŠTU

Politiþko ureÿenje Republika, jednodomni parlament, od 2002. godine na vlasti koalicija socijalista i liberala - od 01. svibnja 2004. þlanica EU. Površina - 93.030 m2 - 10.064.000 (prema podacima iz 2007.) stanovnika živi u 4.173.000 stanova. Od toga muškaraca ima: 4.778 000, a žena 5.286 000. U 2006. nastavio se negativni prirast puþanstva te je tako i u 2006. u Maÿarskoj godini oko 32.000 stanovnika manje.

111


Administrativno, Maÿarska je podijeljena na 19 županija i glavni grad Budimpeštu. Glavni grad

BUDAPEST DEBRECEN MISKOLC SZEGED PECS GYOR NYIREGYHAZA SZEKESFEHERVAR

(23 okruga, 1.719.342 stanovnika) (205.881 stanovnika) (180.282 stanovnika) (162.860 stanovnika) (158.942 stanovnika) (128.913 stanovnika) (116.899 stanovnika) (102.670 stanovnika)

Ukupno 256 naselja ima status grada, gdje živi 6.609.710 stanovnika u 2.756.859 stanova. U Maÿarskoj ima ukupno 2.889 opüina. Opüe karakteristike gospodarstva Gospodarstvo je skoro 90% privatizirano i temelji se na proizvodnji hrane, farmaceutskoj industriji, graÿevinarstvu, tekstilu, proizvodnji automobila. U Maÿarskoj ima 4.180.000 zaposlenih: 6,2% u poljoprivredi, 27,1% u industriji i 66,7% u uslugama. Maÿarska je zapala u velike gospodarske probleme – u 2006. godini bilježi jedan od najveüih proraþunskih deficita u Europi: 10,3%. Vlada je donijela niz restriktivnih mjera, meÿutim cijeli se teret svaljuje na graÿane; poveüanje poreza i ostalih davanja, participacija troškova u zdravstvu, ukidanje niza beneficija (studentima, umirovljenicima), ali i velikih poskupljenja energenata, a to onda znaþi i niza ostalih proizvoda. BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine U 2006. bilježi se porast od 4,1%. Za 2007. planira se zadržati porast od oko 4,4%. BDP po glavi stanovnika - 16.100 USD Postotak nezaposlenosti u 2007. godini – aktualno stanje i procjena trenda Postotak nezaposlenosti u 2006. godini iznosi 7,5%, a s 13.000 više nezaposlenih bilježi se porast od 4,2%. U 2006. godini 317.000 osoba tražilo je posao, a u 2007. može se oþekivati dalji porast nezaposlenosti. Prosjeþna plaüa – aktualni podaci Prosjeþna neto plaüa u 2006. godini je iznosila 110.900 HUF (bilježi se porast od 7,5%). Prosjeþna bruto plaüa u 2006. godini iznosila je 171.200 HUF. U 2007. godini dolazi do pada osobnih dohodaka, uslijed krize u gospodarstvu. Stopa inflacije – aktualni podaci U 2006. godini stopa inflacije bila je 3,6%, trenutaþno je 9%. Za cijelu 2007. predviÿa se stopa inflacije od 6,3%. Vanjskotrgovinska bilanca – trend Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 95,25%, a negativna razlika iznosi 3,08 milijardi USD.

112


Stanovništvo (po dobi, po spolu) Gustoüa naseljenosti; Muških: Po dobi: 0-14 god. 15-64 god. iznad 65 god.

108,5 osoba na 1m2 47,5%; ženskih: 52,5% 15,6% 69,2% 15,2%

- 7,7% puþanstva živi u manjim mjestima – manje od 1.000 stanovnika; - 33,6% živi u malim mjestima – izmeÿu 1.000 – 9.999 stanovnika; - 30,4% živi u naseljima srednje veliþine – izmeÿu 10.000 – 99.999 stanovnika; - 28,3% živi u velikim naseljima – iznad 100.000 stanovnika. MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija (TV, dnevni listovi, magazini) po segmentima TV: Javne televizije; "mtv" www.mtv.hu (prosjeþna gledanost: 14,4%) i "m2" www.mtv.hu (prosjeþna gledanost: 1,5%) , javna televizija «Duna TV» www.dunatv.hu (prosjeþna gledanost: 1,3%); komercijalne televizije; "TV2" www.tv2.hu (prosjeþna gledanost: 28,1%) i "RTL klub" www.rtlklub.hu , (prosjeþna gledanost: 29,5%) "Viasat 3" www.viasat3.hu (prosjeþna gledanost: 3,8%) komercijalna televizija vijesti "HIR TV" www.hirtv.net (prosjeþna gledanost: 0,8%). Kablovske televizije; «Filmmúzeum» www.filmmuzeum.hu (prosjeþna gledanost: 0,2%), "Hálózat" www.halozat.tv (prosjeþna gledanost: 1,1%), "Magyar ATV" www.atv.hu (prosjeþna gledanost: 0,3%), "Spektrum" www.spektrumtv.hu (prosjeþna gledanost: 0,8%), "Sport 1" www.sport1tv.hu (prosjeþna gledanost: 0,6%) i "Sport 2" n.p."Echo Tv" www.echotv.hu (broj prikljuþenih domaüinstava: 1,5 milijuna) Radio: Javne radio postaje; "Kossuth" www.radio.hu (prosjeþna slušanost: 29%), "PetĘfi" www.radio.hu (prosjeþna slušanost: 20%) i "Bartók" www.radio.hu (prosjeþna slušanost: 3%). Komercijalne; "Sláger rádio" www.slagerradio.hu (prosjeþna slušanost: 39%), "Juventus rádio" www.juventus.hu (prosjeþna slušanost: 15%), "Danubius radio" www.danubius.hu (prosjeþna slušanost: 36%), "Radio 1" www.radio1.hu n.p., "Sztár rádió" www.sztarfm.hu, "Roxi" www.roxi.hu, n.p. "Klubrádió" www.klubradio.hu n.p., "Lánchíd Rádió" www.lanchidradio.hu n.p., "Inforadio" www.inforadio.hu (slušanost, budimpeštanska županija – oko 160.000). Najposjeüeniji Internet portali (u 2006. godini): 1., www.origo.hu, 2., www.startlap.hu, 3., www.index.hu, 4., www.iwiw..hu, 5., www.interware.hu, 6., www.ecoNET.HU, 7., www.sg.hu, 8., www.ma.hu, 9., www.hirekmedia.hu, 10., www.evomedia.hu. Najpoznatiji turistiþki Internet portali: 1. www.hurranyaralunk.hu (71%) 2. www.lastminute.hu (51%) 3. www.budavartours.hu (47%) 4. www.vendegvaro.hu (47%) 5. www.nagyutazas.hu (32%) 6. www.go.hu (29%) 7. www.travelport.hu (26%) 8. www.vilaglato.hu (18%) 9. www.nettravel.hu (13) i 10. www.nu.hu (8%). Posebni (maÿarski) Internet portali o Hrvatskoj: www.horvatorszaginfo.hu www.horvatorszag.lap.hu (u okviru portala www.startlap.hu).

113


Dnevne novine: Politiþke: "Népszabadság" www.nepszabadsag.hu (prosjeþna þitanost: 650.000), "Magyar Nemzet" www.mn.hu (prosjeþna þitanost: 215.000), "Magyar Hirlap" www.magyarhirlap.hu (prosjeþna þitanost: 89.000), "Népszava" www.nepszava.hu (prosjeþna þitanost: 87.000), "Metro" www.metro.hu (prosjeþna þitanost: 350.000). Športske: "Nemzeti sport" www.nemzetisport.hu (prosjeþna þitanost: 200.000). Gospodarske: "Világgazdaság" www.vilaggazdasag.hu (prosjeþna þitanost: 420.000), "Napi gazdaság" www.napi.hu n.p. Tabloidi: "Blikk" www.blikk.hu , (prosjeþna þitanost: 330.000) "Napi Ász" www.napiasz.hu (prosjeþna þitanost: 150.000), "Színes mai lap" www.szinesmailap.hu (prosjeþna þitanost: 250.000). Tjednici: Politiþki: "Heti Válasz" www.hetivalasz.hu (prosjeþna þitanost: 200.000), "Magyar Demokrata" www.demokrata.hu (prosjeþna þitanost: 170.000), «168 óra» www.168ora.hu (prosjeþna þitanost: 180.000). Ženski: "NĘk Lapja" www.noklapja.hu (prosjeþna þitanost: 1.000.000), "Hölgyvilág" www.holgyvilag.hu (prosjeþna þitanost: 200.000)., "Kiskegyed" www.kiskegyed.hu (prosjeþna þitanost: 700.000), "Tina" www.tina.hu (prosjeþna þitanost: 280.000), "Story" www.story.hu (prosjeþna þitanost: 1.500.000), "Best" www.best.hu (prosjeþna þitanost: 500.000), "Maxima" www.maxima.hu (prosjeþna þitanost 256.000), "Gyöngy" www.gyongy.hu (prosjeþna þitanost 250.000). Gospodarski: "HVG" www.hvg.hu (prosjeþna þitanost: 300.000) , "FigyelĘ" www.fn.hu (prosjeþna þitanost: 66.000). Magazini: Ženski: "Cosmopolitan" www.cosmopolitan.hu (prosjeþna þitanost: 150.000), "Sztárok" www.aktivsztarok.hu n.p., "Elle" www.elle.hu (prosjeþna þitanost: 130.000), "JOY" www.joy.hu n.p, "Glamour" www.glamour.com. Uskoro "Marie Claire" www.marieclarie.hu. Muški: "Mister" www.mister.hu (prosjeþna þitanost: 50.000), "Men'shealth" (prosjeþna þitanost: 100.000) , "Playboy" www.playboy.hu (prosjeþna þitanost: 100.000), "FHM" www.fhm.hu (prosjeþna þitanost: 140.000), "Diplomatic Magazine" www.diplomatamagazin.hu (prosjeþna þitanost 62.500). Gastronomski: "Recept klub" (prosjeþna þitanost: 75.000), "Gusto" www.gusto.hu (prosjeþna þitanost: 75.000), "Borbarát" www.borbarat.hu (prosjeþna þitanost: 10.000), "Decanter" www.decanter.hu n.p., "Fakanál" www.fakanal.hu (prosjeþna þitanost: 50.000). Gospodarski: "Manager Magazin" www.managermagazin.hu (prosjeþna þitanost: 50.000). Turistiþki – struþni magazini: "Turizmus Panoráma" www.turizmus.com (prosjeþna þitanost: 15.000), "Turizmus Trend" www.ttrend.hu (prosjeþna þitanost: 15.000), "Világjaró" www.vilagjaromagazin.hu (prosjeþna þitanost: 50.000) , "Az Utazó" www.azutazo.hu (prosjeþna þitanost: 50.000), "Aqua" www.aquamagazin.hu (prosjeþna þitanost: 70.000), "Yacht" www.yachtmagazin.hu (prosjeþna þitanost: 70.000), "Hajó" www.hajo.sailing.hu (prosjeþna þitanost: 30.000), "Magyar Turista" nema websitea, n.p., Sporthorgász www.sport-horgasz.hu (prosjeþna þitanost: 200.000), "Submarine" nema websitea (prosjeþna þitanost: 25.000), "Go Utazás" www.goutazas.hu (prosjeþna þitanost: 50.000), "A Földgömb" www.afoldgomb.hu (prosjeþna þitanost: 12.000). Navedeni mediji su mediji dostupni u cijeloj državi. Tiskovine se uglavnom najviše prodaju u Budimpešti.

114


PROFIL EMITIVNOG TURISTIýKOG TRŽIŠTA U 2006. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2006. putovali na odmor Državni statistiþki ured za 2006. godinu donosi slijedeüe podatke: zabilježeno je 41 milijun prelazaka granica od strane maÿarskih graÿana, tj. 6% više nego prethodne godine, zabilježeno je 17,6 milijuna putovanja u inozemstvo maÿarskih graÿana, tj. 5% manje, od þega je na jedan dan u inozemstvu boravilo 9.462.000 graÿana, od 1 do 3 dana 2.627.000 graÿana, a 4 i više dana u inozemstvu je boravilo 4.768.000 graÿana. Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji Prema posljednjem istraživanju procjenjuje se da je, 62,5% graÿana odmor provelo u vlastitoj zemlji, a 18,5% je putovalo u inozemstvo, dok je 19% putovalo i u inozemstvo i u vlastitoj zemlji. Redoslijed najomiljenijih odredišta koje su u 2006. posjetili turisti iz Maÿarske Rezultati posljednjeg istraživanja o glavnim putovanjima u godini pokazuje kako je Hrvatska i dalje najtraženije odredište; Hrvatska Italija Austrija Bugarska Grþka Rumunjska Francuska Maroko Tunis Turska

15,3% 13,4% 11,8% 6,2% 5,6% 5,0% 4,9% 4,6% 4,4% 4,1%

Zanimljivi su i podaci Maÿarskog državnog ureda za statistiku o organiziranom prometu za 2005. godinu, a temelje se na službenim izvješüima maÿarskih turoperatora. U 2005. godini organizirano je u inozemstvo putovalo ukupno 888.276 maÿarskih graÿana, gdje su ostvarili 4.565.057 noüenja. Tijekom 2005. godine po prvi puta su maÿarski graÿani i organizirano najviše putovali u Hrvatsku (prethodnih godina su na prvom mjestu bile Italija i Grþka), a podaci su sljedeüi: Hrvatska Grþka Austrija Italija Tunis Turska Španjolska Egipat

126.195 graÿana 114.466 graÿana 93.683 graÿana 85.385 graÿana 71.908 graÿana 56.861 graÿana 53.871 graÿana 52.311 graÿana

Prema našim podacima, u 2006. godini 402.782 maÿarskih graÿana u Hrvatskoj je ostvarilo 2.196.365 noüenja. Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Ukoliko se usporede podaci hrvatskog i maÿarskog statistiþkog ureda, gdje se navodi kako je u Hrvatskoj boravilo 453.000 maÿarskih graÿana, od þega 126.195 organizirano, može se zakljuþiti kako u Hrvatsku organizirano dolazi oko 27% maÿarskih turista.

115


Komparativne prednosti/nedostaci putovanja/gostiju

najomiljenijih

odredišta

s

gledišta

organizatora

I organizatori putovanja i maÿarski turisti govore pozitivno o našim autocestama, prirodnim ljepotama, povijesnim spomenicima, našoj gostoljubivosti, dok su glavne zamjerke omjer cijena/kvaliteta. Koju vrstu transporta su u 2006. preferirali turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Maÿarski graÿani, na glavno godišnje putovanje tijekom 2006. godine najviše su putovali svojim osobnim autima 43,2%, zatim autobusima 21,5%, avionima 22,5% (od toga diskontnim avioprijevozom 4,5%). Koji naþin organiziranja odmora/bukiranja su u 2006. preferirali maÿarski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Organizaciju glavnih putovanja, svega dvadesetak postotaka, maÿarski graÿani u cijelosti prepuštaju putniþkim agencijama, 53,2% samostalno organiziraju svoje putovanje, dok u 37,1% putovanja dijelom sudjeluje putniþka agencija, a 9,7% su ostale institucije (škole, klubovi i sl.). Kada se govori o organiziranom prometu u 2006. godini može se uoþiti znaþajni porast bukinga preko Interneta. Takoÿer se može uoþiti da maÿarski graÿani i dalje gube povjerenje u svoje turoperatore i sve þešüe se odluþuju za poznate brendove kao što su Neckermann, TUI, Terra Reisen. Preferencije turista obzirom na vrstu smještaja Posljednje istraživanje pokazuje kako je u hotelima boravilo 29,5% graÿana, u apartmanima 17,7%, kod rodbine i prijatelja 16,6%, pansionima 8,5%, u privatnom smještaju 7,8%, u youth i omladinskim hotelima 5,9%, u kampovima 2,8%. Meÿutim, slika je, glede Hrvatske, nešto drugaþija; organizirano se najviše traži hotelski smještaj, zatim apartmani i privatni smještaj, dok individualni putnici preferiraju privatni smještaj. Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Istraživanja govore o slijedeüim motivima: Odmor na moru Posjet rodbini Posjet gradovima Odmor u planini

28,1% 15% 13,8% 11,4%

Koliko puta godišnje putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosjeþno trajanje pojedinog putovanja U inozemstvo je putovalo 43% maÿarskih graÿana, od kojih na glavno putovanje 71,3% graÿana. Na glavno putovanje je u inozemstvo putovalo 39,3% graÿana, a u zemlji (uglavnom Balaton) je putovalo 60,7% graÿana. U prosjeku, prema reprezentativnom uzorku, na glavno putovanje u inozemstvo putovalo se 1 put i jedno putovanje je prosjeþno trajalo 8,28 dana. Putovanja u inozemstvo po mjesecima u 2005.: Prosinac 2004. Sijeþanj Veljaþa Ožujak

116

3,3% 3,1% 3,3% 4,0%

na glavno putovanje na glavno putovanje na glavno putovanje na glavno putovanje

2,8% 1,9% 1,4% 2,1%


Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni

4,6% 5,7% 8,2% 21,8% 28,5% 9,2% 3,8% 4,6%

na glavno putovanje na glavno putovanje na glavno putovanje na glavno putovanje na glavno putovanje na glavno putovanje na glavno putovanje na glavno putovanje

4,9% 1,7% 7,5% 25,8% 36,4% 8,0% 5,0% 2,6%

Iz priloženoga se može zakljuþiti kako maÿarski graÿani svoja putovanja u inozemstvo realiziraju uglavnom tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna – 67,7%, dok se 77,7%. glavnih putovanja realizira u razdoblju lipanj-rujan. Prosjeþni budžet/potrošnja po putovanju Na putovanje jedna obitelj prosjeþno potroši 157.805 HUF (podaci s posljednjeg istraživanja) ili 10.878 HUF po osobi/po danu. Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Udruga maÿarskih putniþkih agencija – MUISZ (www.muisz.com) okuplja oko 250 putniþkih agencija (od 1.183 koliko ih je u Maÿarskoj registrirano). Predsjednik: Ms Gabriella Molnar (molnar@blaguss.hu); tajnik: Dr. Csaba Csok. Turoperatori (specijalisti za Hrvatsku), turoperatori s dominantnom hrvatskom ponudom i turoperatori sa znaþajnije zastupljenom hrvatskom ponudom: 5 Kontinens Utazási Iroda Adriatica Net Specijalist za Hrvatsku Adriatica Utazási Iroda Dominiraju hrvatski programi Air - Market Andora Utazási Iroda Autóklubtravel Baumann Reisen 2000 Utazási Kft. Blaguss Utazási Iroda Kft. Car Tour Dominiraju HRi programi Dalmácia Holiday Guest Utazási Iroda GO4 Travel HBC Specijalist za Hrvatsku HurráNyaralunk Utazási Iroda Ibusz

www.5kontinens.hu 5kontinens@5kontinens.hu www.adriatica.net info@adritica.net www.adriaticatravel.hu info@adriaticatravel.hu www.airmarket.hu airmarket@vnet.hu www.andoratura.hu andoratura@axelero.hu www.autoklub.hu nora.kalocsay@autoclubtravel.hu www.baumann-reisen.hu baumann.reisen@axelero.hu www.blaguss.hu molnar@blaguss.hu www.car-tour.hu info@car-tour.hu tamas.feher@dalmaciaholiday.hu www.guest.hu bady@guest.hu www.go4.hu zsolt.benson@go4.hu www.horvatutazas.hu; info@horvatut.hu www.hurra-nyaralunk.hu agnes.vegh@hurra-nyaralunk.hu www.ibusz.hu outgoing@ibusz.hu

Ms. Anikó Németh Gosp. Tihomir Brzica Gda. Irina Ban Mr. Gabor Darvas Ms. Klara Kiss Mr. Andras SzĦcs Ms. Nóra Kalocsai Mr. Laszlo Baumann Gÿa Szilvia Varga Ms. Gabriella Molnár Mr. Gabor Bajnai Mr. Tamás Fehér Mr. György Badacsonyi Mr. Ferenc Galgóczy Gosp. Antun Vidic Mr. Habóczki Zsolt Gÿa Ágnes Végh Mr. Gaspar Kovacs Gÿa Dimitrula Ziszidisz

117


Istria '94 Tours Isztria Tours Specijalist za Hrvatsku Kisalföld Volántourist Kompas Dominiraju hrvatski programi La Grotta Dominiraju hrvatski programi Márton Utazási Iroda Neckermann OTP Travel Quaestor Travel Szervíz Iroda Tensí Holiday TUI Unitravel Utas Tours Specijalist za Hrvatsku Vista Travel

www.istria.hu istria@istria.hu www.isztria-pecs.hu info@isztria-pecs.hu www.volantourist.hu kovese@kisalfoldvolan.hu www.kompas.hu zseljko.balazs@kompas.hu

Gÿa Aniko Straub GÿaZinka Skenderovic Gda. Ana Katics

www.lagrotta.hu snjezi@lagrotta.hu

Gda. Snjezana Perusic

www.martontravel.hu marton@t-online.hu www.neckermann.hu veronika.bekefi@neckermann.hu www.otptravel.hu info@otptravel.hu www.quaestor.hu szabina.szilagyi@quaestor.hu www.szervizoroda.hu i.bardos@szerviziroda.hu www.tensi.hu kjaki@tensi.hu www.tui.hu viktor.kassai@tui.hu www.unitravel.hu

Gÿa Mária Boóz

www.horvatutas.hu utastours@utastours.hu www.vista.hu info@vista.hu

Gosp. Laszló Komaromi

Mr. Vilmos Horváth Gÿa Éva Köves Gosp. Zseljko Balazs

Gÿa Dr. Veronika Bekeffy Gÿa Judit Molnar Gÿa Ildikó Szabó Gda. Szabina Szilagyi Mr. István Bárdos Ms. Krisztina Jáki Mr. Csaba Csakany Mr. Viktor Kassai Mr. Ágnes Ungor

Mr. János Kurucz Gosp. Peter Dalibor

Maÿarski propisi obvezuju organizatore putovanja na polaganje kaucije, sukladno planiranom prometu u tekuüoj godini, i to u dvije kategorije: 12% za organizatore putovanja koji u ponudi nemaju þartere i 20% za one koji imaju. Podatak o položenoj kauciji govori o obujmu poslovanja pojedinog organizatora putovanja. Popis maÿarskih TO/TA prema aktualnom iznosu obvezatne kaucije: 1. kategorija – 20%; za one koji organiziraju þartere; 1.900.000.000,00 HUF Neckermann TUI 1.300.000.000,00 HUF IBUSZ 800.000.000,00 HUF OTP Travel 550.000.000,00 HUF VISTA 560.000.000,00 HUF QUAESTOR TRAVEL 170.000.000,00 HUF 2. kategorija – 12%; za one koji ne organiziraju þartere; Car-Tour International 198.000.000,00 HUF Utas Tours 76.300.000,00 HUF HBC 68.400.000,00 HUF La Grotta 65.200.000,00 HUF Kompas 35.404.000,00 HUF Adriatica Travel 15.600.000,00 HUF Istria 94. Tours 9.600.000,00 HUF Isztria Tours 7.080.000,00 HUF Andora 4.440.000,00 HUF

118


UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIýKOM REZULTATU – 2006. GODINA Broj dolazaka i noüenja Maÿara u Hrvatskoj u razdoblju 1989. – 2006.

1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor: DZS

apsol. 117.369 72.807 6.971 43.160 90.730 128.817 34.080 85.000 126.688 137.670 141.413 238.774 279.825 318.015 356.139 403.443 453.395 402.782

Dolasci indeks 62 10 619 210 142 26 249 149 109 103 169 117 114 112 113 112 89

100 62 6 37 77 110 29 72 108 117 120 203 238 271 303 344 386 343

apsol. 749.647 516.900 63.670 286.290 625.145 900.243 217.421 523.000 759.289 805.238 813.403 1.403.295 1.553.600 1.732.576 1.905.285 2.092.449 2.405.145 2.196.365

Noüenja indeks 69 12 450 218 144 24 241 145 106 101 173 111 112 110 110 115 91

100 69 8 38 83 120 29 70 101 107 109 187 207 231 254 279 321 293

Grafiþki prikaz dolazaka i noüenja s maÿarskog tržišta

D o la s c i 5 0 0 .0 0 0 4 5 0 .0 0 0 4 0 0 .0 0 0 3 5 0 .0 0 0 3 0 0 .0 0 0 2 5 0 .0 0 0 2 0 0 .0 0 0 1 5 0 .0 0 0 1 0 0 .0 0 0 5 0 .0 0 0

Izvor: DZS

0 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

119


N o ü e n ja 2 .7 5 0 .0 0 0

2 .5 0 0 .0 0 0

2 .2 5 0 .0 0 0

2 .0 0 0 .0 0 0

1 .7 5 0 .0 0 0

1 .5 0 0 .0 0 0

1 .2 5 0 .0 0 0

1 .0 0 0 .0 0 0

7 5 0 .0 0 0

5 0 0 .0 0 0

Izvor: DZS

2 5 0 .0 0 0

0 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

U 2006. godini u Hrvatskoj je 402.782. maÿarskih graÿana – pad od 11% - ostvarilo 2.196.365 noüenja – pad od 9%. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku U 2006. godini je oko 25% dolazaka ostvareno organizirano. Uvrštenost Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2006. godine I tijekom 2006. godine zabilježen je porast broja hrvatskih programa uvrštenih u programe maÿarskih turoperatora. Obujam organiziranog prometa u 2006. po svakom praüenom organizatoru putovanja: HBC TUI La Grotta Neckermann Adriatica kft Questor Travel OTP Travel Istria 94.

12.120 pax 17.600 pax 11.479 pax 8.713 pax 2.124 pax 3.618 pax 1.178 pax 736 pax

minus minus 0,8% minus 14% porast 0,1% minus minus 20% porast minus

ADRIATICA.NET (on line buking) 11.598 pax Ibusz, Vista, Kompas, Utas Tours, Car Tour, Isztria Tours nisu dostavili podatke, no svi govore o padu. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turistiþke ponude s gledišta organizatora putovanja Maÿarski turoperatori svoje opaske i analize (ako ih uopüe rade) svode na cijene hrvatskih programa koje onda usporeÿuju s programima Hrvatskoj konkurentnim odredištima. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Tijekom 2006. godine redoslijed popularnosti hrvatskih županija je ostao nepromijenjen:

120


ƒ

ƒ

ƒ

ƒ

ƒ

ƒ

ƒ

ƒ

Primorsko-goranska županija; Dolasci 99.389 Noüenja 542.327

pad 10,44% pad 11,89%

1.

Splitsko-dalmatinska županija; Dolasci 75.587 Noüenja 446.254

pad 10,69% pad 10,59%

2.

Istarska županija; Dolasci Noüenja

67.212 394.484

pad 9,19% pad 11,88%

3.

Zadarska županija; Dolasci Noüenja

58.396 342.314

pad 7,77% pad 9,48%

4.

Šibensko-kninska županija; Dolasci 47.706 Noüenja 268.153

pad 26,38% porast 0,63%

5.

Dubrovaþko-neretvanska županija; Dolasci 22.431 Noüenja 120.048

pad 0,07% porast 1,03%

6.

Kontinentalni dio Hrvatske; Dolasci; 19.105 Noüenja; 32.248

pad 5,49% porast 5,41%

7.

Liþko-senjska županija; Dolasci 12.965 Noüenja; 50.537

pad 0,39% porast 3.52%

8.

Naþin transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Veüina putovanja je realizirana osobnim automobilima, zatim autobusima, a najmanje vlakom. Avionski þarteri u 2006. S maÿarskog tržišta nema þartera. Autobuseri u 2006. MB Travel

www.mb-travel.hu

Balaton Volán Személyszállítási Rt. Homm Kft. Busz Travel

www.balatonvolan.hu

Inter-transfer 2001.Kft. ContiBus Németh Travel AVIGNON

www.homm.hu www.busztravel.hu busztravel@busztravel.hu www.intertransfer.hu www.contibus.hu contibus@cintibus.hu www.nemethtravel.hu www.avignon.hu info@avignon.hu

Privatni vozaþi sa svojim autobusima: Mr. József Fülöp Mr. Sándor Papp Mr. Attila Guzser

121


Vrsta smještaja koju su Maÿari koristili u Hrvatskoj Maÿarski turisti u objektima za smještaj u 2006. godini: PRIVATNE SOBE; 167.553 dolazaka (pad 7,28%) HOTELI 78.546 dolazaka (pad 13,46%) KAMPOVI 56.666 dolazaka (pad 18,36%) OSTALI OBJEKTI 100.017 dolazaka (pad 11,10%) Turistiþka naselja 38.420 dolazaka Luke nautiþkog turizma 27.742 dolazaka Apartmani 10.995 dolazaka

1.034.225 noüenja (pad 5,46%) 356.041 noüenje (pad 19,37%) 313.725 noüenja (pad 18,98) 492.374 noüenja (porast 2,06%) 242.413 noüenja 63.850 noüenja 71.552 noüenja,

Organizirano se najviše traži hotelski smještaj, zatim apartmani i privatni smještaj, dok individualni putnici preferiraju privatni smještaj. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turistiþke ponude s gledišta individualnog gosta? Individualni gosti hvale naše autoceste, oþarani su našom obalom, oduševljava ih gostoljubivost domaüina, dive se prirodnim ljepotama, kulturnoj baštini i povijesnim spomenicima. Svoje nezadovoljstvo uglavnom izražavaju našim cijenama kada one ne prate kvalitetu usluge. PROFIL EMITIVNOG TURISTIýKOG TRŽIŠTA U 2007. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini Oþekuje se zaustavljanje prošlogodišnjeg pada turistiþkog prometa. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2007. Realno je oþekivati da Hrvatska i tijekom 2007. godine bude najtraženije odredište za maÿarske graÿane – u prilog govore informacije o bukingu, koji je u znaþajnom porastu, ali i drugi þimbenici su povoljni za Hrvatsku; blizina, tradicionalno dobri politiþki odnosi dviju susjednih država, zajedniþka povijest, napose dovršetak izgradnje autocesta u Maÿarskoj u smjeru hrvatsko-maÿarske granice. Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Ne oþekuju se promjene. Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu (grupacije, tržišni lideri, specijalisti) – promjene u odnosu na 2006. godinu Znaþajniju ponudu hrvatskih programa imaju "TUI Magyarorszag", "GO4 TRAVEL", "Adriatica" Kft, i "Vista".

"Car tour",

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIýKOM REZULTATU 2007. GODINE Aktualni imidž Hrvatske Hrvatska je poznata, susjedna, lako dostupna, gostoljubiva, prelijepa, sigurna i Maÿarima najomiljenije odredište. Procjena ukupnog broja dolazaka i noüenja s maÿarskog tržišta u 2007. godini Cilj nam je zaustaviti pad broja dolazaka i noüenja iz Maÿarske. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj u 2007. godini Za oþekivati je da se omjer neüe znaþajnije mijenjati, no sigurno üe se nastaviti trend porasta bukinga preko Interneta – svi pokazatelji u svezi korištenja Interneta pokazuju trend rasta.

122


Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Gotovo svi turoperatori imaju veüu ponudu hrvatskih programa. Prognoza rezultata u 2007. po svakom praüenom organizatoru putovanja Gotovo svi turoperatori s kojima suraÿujemo i koje pratimo, poglavito zbog izuzetno loše gospodarske situacije u Maÿarskoj, oþekuju u 2007. godini pad u odnosu na 2006. godinu. Avionski þarteri u 2007. Niti u 2007. godini ne oþekuje se pokretanje þartera. Autobuseri u 2007. Isto kao i 2006. godine. Preferencije turista obzirom na vrstu smještaja Prema podacima DZS-a može se zakljuþiti kako najviše gostiju iz Maÿarske boravi u privatnom smještaju, meÿutim kada se govori o organiziranim dolascima u 2006. godini maÿarski turoperatori bilježe pad bukinga privatnog smještaja i znaþajniji porast hotelskog smještaja (TUI i do 13,5% porast). Potražnja za specifiþnim sadržajima/aktivnostima Maÿarski turisti uglavnom slijede opüe europske i/ili svjetske trendove i u turizmu. Meÿutim, kao posljedica utjecaja medija, posebno zanimanje pokazuju prema nacionalnim parkovima, gastronomiji i enologiji. TURISTIýKA SEZONA 2008. – OPûI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2008. godini Analitiþari predviÿaju kako üe se gospodarska situacija u Maÿarskoj lagano poþeti popravljati te se može se oþekivati i blagi porast broja putovanja u 2008. godini. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2008. Realno je oþekivati kako üe i u 2008. godini Hrvatska, za maÿarske graÿane, ostati najtraženije odredište. TURISTIýKA SEZONA 2008. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka s u 2008. godini Realno je za oþekivati zaustavljanje negativnog trenda putovanja iz Maÿarske, možda þak i blagi porast u odnosu na 2007. godinu. Naše komparativne prednosti su blizina, dobri politiþki, gospodarski i drugi odnosi. Planira se završetak izgradnje autocesta u Maÿarskoj, ne samo prema Goriþanu, nego i prema drugim hrvatsko-maÿarskim graniþnim prijelazima. Mjere koje bi u 2008. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Kao i uvijek, organizatori putovanja üe govoriti o cijenama – omjer cijene i kvalitete usluga. Mjere koje bi u 2008. trebalo poduzeti prema mišljenju u predstavništvu Nastaviti s kampanjama oglašavanja, nastupima na sajmovima, workshopovima i naroþito izvrsnom suradnjom s maÿarskim medijima.

posebnim

prezentacijama,

123


NIZOZEMSKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje: konstitutivna monarhija Ukupna površina: Kopna: Mora i voda:

41.526 km² 33.883 km² 7.643 km²

Provincije: Drenthe, Flevoland, Friesland, Gelderland, Groningen, Limburg, Noord-Brabant, NoordHolland, Overijssel, Utrecht, Zeeland i Zuid-Holland. Najveći gradovi: Amsterdam: Rotterdam: Den Haag: Utrecht: Eindhoven: Tilburg: Almere:

743.027 581 636 474.680 288.353 210.860 201.087 182.807

Glavni grad Kraljevine Nizozemske je Amsterdam, dok se sjedište Vlade nalazi u Hagu.

124


Opće karakteristike gospodarstva Nizozemsku odlikuje prosperitetna i otvorena ekonomija koja u velikoj mjeri ovisi o vanjskoj trgovini. Obilježja nizozemske ekonomije su stabilni industrijski odnosi, umjerena nezaposlenost i niska inflacija (u veljači 2007. inflacija je iznosila 1,5%) te važna uloga Nizozemske kao transportne države. I dalje je među vodećim europskim zemljama u privlačenju izravnih stranih ulaganja – naročito iz Belgije, Njemačke, Francuske, Engleske i SAD. Najznačajnije industrijske grane su prerada prehrambenih proizvoda, kemijska industrija, prerada naftnih derivata i proizvodnja elektronike. Kao i većina zapadnoeuropskih zemalja i Nizozemska u posljednjih nekoliko godina bilježi usporavanje gospodarskog rasta. BDP – aktualno stanje: Prema podacima Nizozemskog statističkog zavoda BDP je koncem 2006. iznosio € 455,42 milijardi ili € 27.844 po glavi stanovnika. Stopa BDP-a je iznosila 2,9% (u 2005. godini stopa je bila 1.1%). Gross domestic product (market prices) Volume, on corresponding period

Stopa ekonomskog rasta u 2006. godini bila je viša nego u 2005.; u četvrtom kvartalu 2006. iznosila je 2,7 posto. Rast stope prate i povećanje izvoza te porast potrošnje i zaposlenosti. Postotak nezaposlenosti je na prijelazu 2006./2007. iznosio 5.1% (godinu dana ranije taj postotak je iznosio 6,1%). Početkom 2006., 384.000 Nizozemaca bilo je nezaposleno, 70 000 manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pad nezaposlenosti započeo je u drugoj polovini 2005. godine i nastavio se trendom od oko 7 tisuća nezaposlenih manje mjesečno. Nezaposlenost među mladima i muškarcima srednjih godina opada, među ženama srednjih godina i starijima nažalost raste.

125


Pad nezaposlenosti u 2006.:

Izvor: Nizozemski statistički zavod Prosječne plaće Osobni dohoci zaposlenika u javnom sektoru porasli su u 2006. godini 2% i time nastavili stopu rasta (u odnosu na EU 2.780,00 u 2004. godini i EU 2.830,00 u 2005. godini). Rast plaća u javnom sektoru:

Izvor: Nizozemski statistički zavod

126


Stopa inflacije Stopa inflacije se u proteklih par godina lagano dizala i padala. S 2,1% u 2003. godini spustila se u 2004. na prosječnu vrijednost od 1,2%, da bi u 2005. porasla na 1,7%. U 2006 je inflacija pala na 1,1%. U veljači 2007. stopa inflacije iznosila je 1,5%.

Izvor: Nizozemski statistički zavod Indeks cijena na malo:

Izvor: Nizozemski statistički zavod Vanjskotrgovinska bilanca Saldo vanjskotrgovinske bilance iznosi 330 milijardi eura i ima trend laganog rasta:

127


Balance of trade Total countries Total goods

Izvor: Nizozemski statistički zavod Stanovništvo Prema procjenama Nizozemskog statističkog zavoda s početka 2007. godine, stanovništvo broji 16.356.914 osoba (8.088.292 muškaraca i 8.268.622 žena), i to: 0-20 godina: 20-40 godina: 40-60 godina: 60-80 godina: 80 + godina:

24.2% 26.4% 34.3% 10.8% 3.7%

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU TV postaje Državna televizija: * Nederland 1 * Nederland 2 * Nederland 3 Komercijalni TV programi: * RTL 4 * RTL 5 * RTL 7 * SBS 6 * Veronica * Nickelodeon * Talpa

128


Dnevni tisak – nacionalna izdanja: * De Telegraaf * Volkskrant * Algemeen Dagblad * NCR Handelsblad * Trouw

naklada: 775.000 naklada: 320.000 naklada: 300.000 naklada: 260.000 naklada: 115.000

Besplatne dnevne novine – distribuiraju se u sredstvima javnog prijevoza: * Spits naklada: 350.000 * Metro naklada: 775.000 Najvažniji izdavači regionalnih dnevnih novina: * GPD naklada svih izdanja: 2.000.000 * Wegener naklada svih izdanja: 1.200.000 Najznačajniji izdavač tjednog tiska: * Wegener

naklada svih izdanja: 7.200.000

Najznačajniji magazini s turističkom tematikom: * Trips & Travels 135.000 * Samen op Vakantie 99.000 * National Geographic Traveler 60.000 * Meridian 18.000

izlazi 2 puta godišnje izlazi 2 puta godišnje izlazi dvomjesečno izlazi dvomjesečno

Najznačajniji izdavač tiska s turističkom tematikom je ANWB media s izdanjima: * Kampioen 3.800.000 mjesečnik * Op Pad 64.000 izlazi 9 puta godišnje * Reizen 60.000 mjesečnik * ANWB Familia 60.000 izlazi 8 puta godišnje * Waterkampioen 60.000 izlazi 2 puta godišnje * Kampeer & Caravan Kampioen 137.000 mjesečnik PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2006. godine otputovali na odmor U 2006. godini bar jednom je na godišnji odmor otputovalo 13.150.000 stanovnika, što iznosi preko 80% sveukupnog stanovništva. Broj stanovnika koji su tijekom 2006. godine otputovali u inozemstvo/odmor proveli u zemlji: Ukupan broj putovanja realiziranih u inozemstvu iznosio je 17.150.000 prema 17.200.000 putovanja realiziranih u Nizozemskoj, što čini omjer od otprilike 50:50%. Redoslijed najomiljenijih odredišta u 2006. godini: Odredište 1 2 3 4 5

Francuska Njemačka Belgija Španjolska Austrija

2004. 17 16 13 9 5

Udio u % 2005. 16 15 12 10 6

2006. 16 15 13 10 6

Broj putovanja u 000 2004. 2005. 2006. 2.890 2.760 2.800 2.690 2.600 2.650 2.240 2.040 2.170 1.580 1.650 1.700 1.080 1.020 1.050

129


6 7 8 9 10

Turska Italija UK Grčka Češka (2005) OSTALI: * U Europi * van Europe SVEUKUPNO:

5 4 4 3

6 4 4 3 2

4 4 4 4 3

830 740 700 530

990 740 630 550 400

610 750 650 600 430

12 8 100

13 9 100

13 8

2.100 1.400 17.180

2.150 1.560 17.090

2.200 1.440 17.050

U odnosu na 2005. godinu redoslijed najomiljenijih odredišta Nizozemaca ostao je gotovo nepromijenjen. Vidljiv je osjetan pad interesa za Tursku dok je na desetom mjestu drugu godinu za redom Češka zamijenila Švicarsku. Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta i dalje prema procjenama iznosi približno 50:50%. Komparativne prednosti/nedostaci putovanja/gostiju

najomiljenijih

odredišta

s

gledišta

organizatora

Komparativne prednosti najomiljenijih odredišta su svakako bogatstvo ponude koju pružaju svojim gostima te odlična prometna povezanost svim vrstama prijevoznih sredstava. Svih 10 zemalja u gore prikazanoj tablici ima stabilne i uhodane kanale prodaje kroz cijelu mrežu nizozemskih turoperatora. Niti jedna od gore navedenih zemalja nije imala značajnije ekonomske ili političke potrese, što je kod Nizozemaca stvorilo dodatni osjećaj sigurnosti i privlačnosti odredišta. Nedostatak Turske ili Grčke je što su to izrazito avio- odredišta, no uvođenjem mnogobrojnih čarter linija i otvaranjem neba za kompanije s povoljnim cijenama te povoljnim cijenama paketa koji u sebi sadržavaju i avio–let, problem udaljenosti se elegantno i ekonomski isplativo riješio. Koju vrstu transporta su u 2006. preferirali Nizozemci prilikom odlaska na godišnji odmor Način transporta ovisi o udaljenosti odredišta. Najznačajnije prijevozno sredstvo prilikom odlaska na godišnji odmor u Hrvatsku bez konkurencije bio je osobni automobil. No zrakoplovni i autobusni aranžmani su pokazali porast od 17% i 16% u odnosu na 2005. godinu. Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2005. preferirali Nizozemci prilikom odlaska na godišnji odmor U posljednjih nekoliko godina buking putem Interneta je u velikom porastu. Istraživanje Vakantiebeurs/Infomart Gfk pokazuje da 75% ispitanika koristi Internet za rezervaciju putovanja i/ili smještaja. Preferencije turista s nizozemskog tržišta obzirom na vrstu smještaja Nizozemci su se odlučivali za sljedeće smještajne kapacitete: * Hotel/motel 34% * Kamp 17% * Bungalov, privatna kuća 14% * Apartman 11%

130


* * * *

Smještaj kod rodbine / prijatelja Privatni smještaj Bed & Breakfast pansioni Ostalo (brod i sl.)

10% 4% 3% 7%

Postotak smještaja u hotelima je ovako visok zbog Turske, Grčke i drugih dalekih odredišta jer se avioprijevoz uglavnom kombinira s boravkom u hotelima. Ovako visok interes za hotele ne utječe na odluke Nizozemaca za ljetovanje u našoj zemlji i na smjer promocije Hrvatske jer Nizozemci u Hrvatsku idu prvenstveno zbog smještaja u kampovima, mobilnim kućicama i apartmanima, a tek onda zbog hotela. 70% svih Nizozemaca koji posjete Hrvatsku odsjeda u kampovima. Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Prema podacima Instituta za turizam motivi dolaska su sljedeći: Pasivni odmor, opuštanje 63.4% Zabava 40.3 % Nova iskustva i doživljaji 35.9 % Uživanje u gastronomiji 34.1 % Upoznavanje prirodnih ljepota 15.2 % Povoljne cijene 9.0 % Ronjenje 8.2 % Sport i rekreacija 5.8 % Kulturne znamenitosti i događanja 5.1 % Zdravstveni razlozi 4,4 % Kupovina 4,0 % Vjerski razlozi 1,0 % Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Prosječni budžet/potrošnja po putovanju nizozemskog turista iznosi 600 EUR. Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Najznačajniji turoperator na tržištu je TUI s brendovima Holland International i Arke, s financijskim potencijalom od 1.200.000.000 EUR. Slijedi OAD Reizen s financijskim potencijalom od 766.000.000 EUR. Na trećem je mjestu Thomas Cook s brendovima Neckermann i Vrij Uit – s financijskim potencijalom od 594.000 000 EUR. Kras BV je jedan od najznačajnijih ponuđača turističkih aranžmana u kanalima direktne prodaje poput posebnih ponuda u tisku te preko Interneta, a ponudu plasira kroz brendove Kras Stervakanties, Sterproducties i 55+ reizen. UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2006. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj s nizozemskog tržišta Dolasci i noćenja nizozemskih turista u Hrvatskoj u neprekidnom su uzlaznom trendu od 1996. godine (s izuzetkom 1999. – Kosovska kriza). Brojka 100.000 nizozemskih posjetitelja po prvi puta premašena je 2000. godine, a u narednim sezonama stopa rasta prometa s ovog tržišta u pravilu je dvoznamenkasta. Sezona 2006. je po broju dolazaka bila 1% slabija nego godina 2005. Po broju ostvarenih noćenja bila je 1% bolja nego 2005. godina - 241.856 gostiju ostvarilo je 1.938.295 noćenja. Rasta gostiju s ovog tržišta nije bilo kao prethodnih godina, najviše iz razloga izuzetno lošeg vremena u kolovozu. Loše

131


vrijeme je utjecalo na izostanak individualnih gostiju koji preko Interneta prate temperaturne prilike u zemljama u koje namjeravaju putovati. Promet nizozemskih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1990.-2006.

apsol. 299.343 19.786 11.917 16.965 29.809 25.341 42.000 64.964 88.286 72.551 103.595 125.087 148.140 179.483 212.090 243.651 241.856

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor: DZS

Dolasci indeks 100 7 4 6 10 8 14 22 29 24 35 42 49 60 71 81 81

7 60 142 176 85 166 155 136 82 143 121 118 121 118 115 99

apsol. 2.465.385 143.505 105.158 158.681 284.178 234.153 377.000 610.936 696.097 592.192 900.542 1.058.838 1.204.240 1.496.973 1.690.241 1.910.080 1.938.295

Noćenja indeks 100 6 4 6 12 9 15 25 28 24 37 43 49 61 69 77 79

6 73 151 179 82 161 162 114 85 152 118 114 124 113 113 101

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s nizozemskog tržišta

Dolasci 350000

300000

250000

200000

150000

100000

50000

Izvor: DZS

132

20 06

20 05

20 04

20 03

20 02

20 01

20 00

19 99

19 98

19 97

19 96

19 95

19 94

19 93

19 92

19 91

19 90

0


Noćenja 3000000

2500000

2000000

1500000

1000000

500000

Izvor: DZS 20 06

20 05

20 04

20 03

20 02

20 01

20 00

19 99

19 98

19 97

19 96

19 95

19 94

19 93

19 92

19 91

19 90

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku s nizozemskog tržišta Za Hrvatsku ne postoje točni podaci o omjeru organiziranih i individualnih dolazaka iako je za pretpostaviti da se taj omjer kreće u odnosu 75:25% u korist individualnih putovanja. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Nakon što je duže vrijeme I.D. Riva Tours bila jedini turoperator sa zasebnom brošurom za Hrvatsku, OAD Reizen je učinio isto u 2003. godini ponudivši automobilske, autobusne i zrakoplovne aranžmane. Njihov primjer u 2004. slijede De Jong Intra, Vrij Uit i Holland International. Također, većina ostalih turoperatora proširuje svoje ponude za Hrvatsku u okviru skupih kataloga. I.D. Riva Tours je izdao katalog s 228 stranica posvećen samo Hrvatskoj. Isto je učinio i OAD Reizen tiskajući katalog sa 116 stranica . Drugi turoperatori su u okviru svojih brošura u kojima nude razne zemlje Hrvatskoj posvetili sljedeći broj stranica: Vrij Uit – 52, GoGo – 16, De Jong Intra Vakanties – 55, Vacance Select – 8, Sunair – 11, Kristal reizen – 5, Dalstra Reizen – 4, Tent Travel – 25. Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2006. godine, u usporedbi s prethodnom godinom U 2006. godini svi turoperatori koji su već imali uvrštenu Hrvatsku u svojoj ponudi povećali su broj stranica u odnosu na 2005. godinu. Katalog s najvećim brojem stranica i najvećom ponudom ponovo je tiskala I D Riva Tours. Ponuda se iz Istre (gdje se nalazi većina zakupljenih kapaciteta) proširila prema Kvarneru i Dalmaciji. Povećao se i broj autobusnih tura, a ponuda Gorskog Kotara i istarskih ruralnih vila također je počela puniti stranice novih kataloga.

133


Obujam organiziranog prometa u 2006. godini po svakom praćenom organizatoru putovanja Rezultati pojedinih turoperatora u prodaji Hrvatske tijekom 2006. godine bili su sljedeći: • • • • • • • •

I.D. Riva Tours OAD Reizen Vrij Uit Vital 2000 De Jong Intra Vakantie VacanceSelect TUI Happy Home

+7% +1% +20% +10% +30% +30% +10% -25%

Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja na nizozemskom tržištu S gledišta organizatora putovanja i gostiju s nizozemskog tržišta komparativne prednosti hrvatskog tržišta su: • • • • •

Autentičnost doživljaja Prirodne ljepote i zaštićeni okoliš Kulturna baština Veliki broj kampova Nautički turizam

Nedostaci koji se spominju su: • • • • •

Pomanjkanje obnovljenih smještajnih kapaciteta Relativno niski standard sadržaja u kampovima Neujednačena kvaliteta infrastrukture i usluge Udaljenost od Nizozemske Previsoke cijene smještaja

Razrada dolazaka i noćenja s nizozemsko tržišta po županijama: Županija Istarska Primorsko - goranska Zadarska Šibensko - kninska Splitsko - dalmatinska Dubrovačko - neretvanska Ličko - senjska Izvor: HTZ

Dolasci 2006. 124.257 36.677 19.228 17.354 15.527 9.010 5.329

2005. 118.972 42.803 18.487 15.397 17.310 8.711 5.489

Noćenja indeks 2006. 104 1.354.140 86 211.705 104 157.384 112 65.301 90 74.189 103 38.048 97 16.911

2005. 1.321.001 243.907 148.398 58.698 85.225 37.060 16.736

indeks 103 87 106 111 87 103 101

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Prodaja zrakoplovnih aranžmana bila je u porastu od 12,66% do početka kolovoza 2006. godine. Dobar i stabilan rast bukinga nastavio se u rujnu i listopadu. Što se tiče prodaje autobusnih aranžmana prodaja je bila u prosjeku 17% bolja nego u 2005. godini, a prodaja aranžmana koji su se realizirali osobnim automobilima porasla je 14% u odnosu na 2005. godinu.

134


Hrvatska - vrste prijevoza tijekom ljetne sezone 2006. - u postotcima Srpanj Kolovoz Rujan 112,66 111,37 116,78 Zrakoplov 116,64 118,05 116,54 Autobusni aranžmani 114,52 114,13 114,49 Automobil

Listopad 117,29 116,76 115,00

Istovremeno, rezultati konkurenata bili su sljedeći:

Zrakoplov Autobusni aranžmani Automobil

Italija 102,10 110,86 110,42

Francuska 94,93 99,32 104,81

Španjolska 109,71 108,57 106,39

Turska 69,63 X X

Grčka 124,00 X X

Zrakoplovni čarteri u 2006. Sunweb je nastavilo s čarter programom za Zadar, uz već postojeće programe za Pulu. Nizozemski čarteraši još uvijek smatraju da je hrvatsko tržište premaleno za njih. Kompanije s povoljnim cijenama također nisu pronašle svoj interes u povezivanju Nizozemske i Hrvatske. Samo jedan mali broj putnika odlazi u Njemačku u Köln kako bi koristili usluge kompanija s povoljnim cijenama koje iz tog grada lete prema Hrvatskoj. Autobuseri u 2006. Najznačajniji autobuseri u 2006. godini su bili: I.D. Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties i Kras isto kao i prethodnih godina. Pojedinci u 2006. Prednosti: • Odlična klima • Bogatstvo sadržaja koji se nude • Odlične ceste i prometna povezanost • Ljubaznost i stručnost bijelog osoblja Nedostaci: • Kvaliteta smještaja • Visoke cijene. Cijenama su naročito iznenađeni gosti koji su u Hrvatskoj boravili prije petnaestak godina. • Loša prometna povezanost između otoka • Nedostatak zabavnog života za mlade Vrsta smještaja koju su Nizozemci koristili u Hrvatskoj Smještaj u hrvatskim kampovima prednjači po popularnosti među nizozemskim turistima. Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju Nizozemski gosti za vrijeme svog boravka u Hrvatskoj najčešće koriste sljedeće sadržaje/aktivnosti: • • • • • •

Plivanje i kupanje Odlazak u restorane Odlazak u kupovinu Odlazak u slastičarnice, kafiće i slično Razgledavanje znamenitosti Šetnje u prirodi

135


• • • • • • • • • • • •

Samostalni izleti Ništa ne rade, uživaju u pasivnom odmoru Odlazak na ples ili u disco klub Izlet u nacionalne parkove Posjet lokalnim zabavama Vonja čamcem Vožnja biciklom Posjet muzejima i izložbama Posjet koncertima Organizirani izleti Tenis Ronjenje

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini Recentne NIPO statistike, koje prate ukupnu prodaju turoperatora kao i prodaju prema pojedinim odredištima, pokazuju da je turistički promet iz Nizozemske u porastu. Do veljače 2007. godine ljetni aranžmani se prodaju 2% bolje nego prethodne godine u isto vrijeme, dok prodaja zimskih aranžmana ide 1% bolje nego 2006. godine. Turska je nakon prošlogodišnje krize ponovo u modi. Grčka i Egipat se također odlično prodaju. Ipak, Španjolska bilježi minus 3%. Izuzetno dobro ide prodaja dalekih odredišta. Sjeverna Amerika bilježi porast bukinga od 14%, srednja Amerika 21%, Južna Amerika 9%, Karibi 38%, Daleki Istok 12% i Afrika 19%. Očekuje se da će u 2007. godini 1,5% više stanovnika otputovati na godišnji odmor nego u 2006. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2007. Uzimajući u obzir ostatak sezone (uključujući i zimsku sezonu u kojoj Hrvatska gotovo da i ne igra nikakvu ulogu), prvih pet najomiljenijih odredišta ostat će vjerojatno ista. Italija, Španjolska i Francuska u prvom dijelu godine bilježe nešto manji pad bukinga avio-gostiju u usporedbi s istim periodom 2006. godine. Turska ima 16% bolji buking, a Grčka 4%. Što se tiče prodaje autobusnih aranžmana i odlaska na odmor osobnim automobilom jedino Španjolska bilježi bolje rezultate nego što su bili u 2006. godini. Razlozi (eventualne) promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Ne bi trebalo doći do promjene u redoslijedu najomiljenijih europskih odredišta kod nizozemskih gostiju. Očekuje se samo, a to pokazuju i statistički podaci, da će se Turska oporaviti od krize koju je imala 2006. godine, ali ne toliko da bi dostigla rezultate koje je imala u 2005. godini. Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu U odnosu na 2006. godinu, što se tiče tržišnih lidera i novih specijalista, nema nikakvih promjena. Pojavilo se još nekoliko novih manjih turističkih agencija koje će ove godine svoju ponudu obogatiti hrvatskim odredištima, ali se nije pojavio niti jedan veliki igrač europskog ili svjetskog formata. PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2007. GODINA Aktualni imidž Hrvatske na nizozemskom tržištu Imidž Hrvatske se značajno popravio, a sve veći broj ljudi je svjestan ljepote i autentičnosti naše zemlje. Kreiranju pozitivnog imidža Hrvatske značajno pridonose svi mediji koji nas prikazuju u vrlo pozitivnom svjetlu.

136


Kako bi Hrvatska u svijesti nizozemskih gostiju postala još ekskluzivnije odredište sa širokom ponudom specifičnih turističkih produkata, potrebno je učiniti velik broj kvalitativnih i kvantitativnih pomaka koji se na terenu kontinuirano rade. Stariji Nizozemci još uvijek očekuju da će u Hrvatskoj naići na jeftinu ponudu te nerijetko ostaju razočarani razinom cijena koje u praksi susreću. Ljudi srednje dobi i mladi nisu iznenađeni cijenama jer u Nizozemskoj ipak sve košta više nego u Hrvatskoj, tako da taj element dugoročno neće predstavljati problem što se tiče odmora. Tržište polako postaje svjesno da smo mi prelijepa i zanimljiva zemlja da bi se svrstavala uz bok jeftinih i masovnih odredišta. Hrvatska se izborila za svoju stabilnu poziciju na nizozemskom turističkom nebu, a opasnosti za tržišnu poziciju u ovom trenutku leže u sljedećem: * Nema jeftinih letova i dovoljnog broja čartera. * Još uvijek nedovoljan broj bazena, beauty i wellness centara uz smještajne objekte, uključujući i kampove. * Neadekvatan odnos cijene i kvalitete ponude. Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku s nizozemskog tržišta u 2007. godini Procjena za 2007. godinu je da će biti 5% više dolazaka i 7% više noćenja nego u 2006. godini. 2006.

2007.

Dolasci

241.856

253.948

Noćenja

1.938.295

2.073.975

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2007. godini Prošle je godine Hrvatsku posjetilo 241.856 Nizozemaca od kojih je približno 80.000 odmor bukiralo preko nizozemskih turoperatora. Oko 60.000 gostiju je došlo svojim osobnim automobilima, 11.500 ih je došlo avionima i 8.750 autobusima. S obzirom da ponuda i bukinzi za Hrvatsku (pogotovo za avionske aranžmane) kod turoperatora rastu, može se očekivati da će se omjer organiziranih dolazaka neznatno povećati, ali da će još uvijek dominirati individualni dolasci. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja (promjene u odnosu na 2006. – razlozi pozitivni/negativni) Za sada samo dva turoperatora nude Hrvatsku u posebnim brošurama. Top brošura hrvatske turističke ponude je I.D. Riva Tours katalog. I.D. Riva Tours 260 stranica OAD Reizen 120 stranica Zastupljenost hrvatske ponude u brošurama Hrvatska / Slovenija: (ukupan broj stranica / broj stranica o Hrvatskoj): De Jong Intra Vakanties 110 / 75 Vrij Uit 72 / 52 Holland International 85 / 60 Razni turoperatori (poput Cycletours, Happy Home, Kras, Sunair, Kristal Reizen, Internatuur, Tent Travel/Euronature, Pharos Reizen) nude hrvatsku ponudu u okviru drugih europskih zemalja, ali zastupljenost Hrvatske je samo par stranica. Internetska prodaja aranžmana je jako zastupljena u Nizozemskoj i svi turoperatori i putničke agencije imaju mogućnost direktnog bukinga preko Interneta. Ponuda se u 2007. godini znatno proširila prema Kvarneru i Dalmaciji, što je zasigurno i rezultat dovršenja autoceste do Splita. Naročito je obogaćena ponuda privatnog smještaja, a počeli su se nuditi i mali obiteljski hoteli. Pojavili su se i prvi programi koji nude hrvatske zdravstvene i rehabilitacijske centre te razne wellness programe.

137


Popis turoperatora s „hrvatskim'' programima u 2007. godini: Br. Turoperator:

Grad:

Internet

1

ID Riva

Rotterdam

www.idriva.nl

2

Holten

www.oad.nl

3

OAD TUI NL - Arke / Holland International

www.tui.nl

4

TUI NL

Enschede Rijswijk

5

Thomas Cook - Neckermann reizen

Hoofddorp

www.thomascook.info/nl

6

Thomas Cook - Vrij Uit

Hoofddorp

www.vrijuit.nl

7

Sunweb

Rotterdam

www.sunweb.nl

8

De Jong Intra Vakanties

Ridderkerk

www.dejongintra.nl

9

KRAS Stervakanties

Ammerzoden

www.kras.nl

www.tuinederland.nl

10 E.R. Travelgroup

Almere

11 Vacance Select

Alkmaar

www.vacanceselect.nl

12 Pharos Reizen (ANWB)

Noordwijk

www.pharosreizen.nl

Eindhoven

www.eurorelais.com

16 Labyrinth Outdoor en Travel BV

Alphen a/d Rijn

www.labyrinth.nl

17 Maaskant Reizen

Lith

www.maaskant.com

18 Kristal Reizen

Zeeland

www.kristal.nl

19 Beter Uit Reizen

Alphen a/d Rijn

www.beter-uit.nl

20 SRC Cultuurvakanties

Groningen

www.src-cultuurvakanties.nl

21 Van der Biesen Travel

Kerkrade

www.biesen.nl

13 Interhome vakantie 14 Eurorelais 15 Avac vakantiewoningen

22 Travelways

www.travelways.nl

23 Dalstra Reizen

Surhuisterveen

www.dalstra.nl

24 Bizz Travel/Beach Masters

Groningen

www.bizztravel.nl

26 Bex Reizen

Arnhem

www.bex.nl

27 Dutch Croatia Travel Care

Haarlem

www.dutchcroatiatravelcare.com

Westervoort

www.internatuur.nl

31 Happy Home

Alkmaar

www.happyhome.nl

32 Cycle Tours

Amsterdam

www.cycletours.nl

33 Peter Langhout Reizen

Alphen a/d Rijn

www.peterlanghout.nl

25 Easy Home

28 Interbalkan 29 Internatuur 30 Istrie agent

34 SNP Natuurreizen 35 TentTravel / Euronature

www.tenttravel.nl

36 Vitaal 2000

Tiel

www.vitaal2000.nl

37 Pavarue

Wedde

www.pavarue.nl

138


38 Novasol

Tilburg

www.novasol.nl

41 Bolderman Excursiereizen

Veenendaal

www.bolderman.nl

42 Kroatie Vakantieland

Hoorn

www.kroatie-vakantieland.nl

43 OQ Reizen

Andijk

www.oqreizen.com

44 Solmar Tours

Maarheeze

www.solmar.nl

45 Rebel Travel

Wormer

www.rebeltravel.nl

46 Iris Travel

Utrecht

www.iristravel.nl

47 Fontana Holland

Arnhem

48 Moja Croatia / Time 2 Go

Tiel

39 Hannick Reizen 40 Tight Lines Visreizen

49 Time to Travel s-Hertogenbosch Hotel Consult & Travel / Dubrovnik 50 Travel Zandvoort

www.timetotravel.nl

51 CPT Cultuurreizen

Deurne

www.cpt-cultuurreizen.nl

52 Travels & Tours

Lichtenvoorde

53 KroNed

Tilburg

54 Wens Reizen

Baarn

55 Ghielen Touringcarbedrijf

Panningen

56 Amicitia Reizen

H.I.Ambacht

57 Topic Travel

Den Haag

58 Travel Europe

www.hotelcon.de

www.croned.com www.ghielen.nl www.topictravel.nl www.traveleurope.cc

Novi 2007.: 59 One2gether Travel

Udenhout

60 City to Go Travel

www.one2gethertravel.nl www.citytogo.travel/

61 Creatief Reizen

Den Haag

www.creatiefreizen.nl

62 O&S Reizen

Sliedrecht

www.onsreizen.nl

63 Hongest Reizen

Goor

www.hongestreizen.nl

64 TTS Centraal Europa Reizen

Leidschendam

www.kroatietravel.nl

65 AGRO Reizen

Arnhem

www.agroreizen.nl

66 Europahome

Heiloo

www.europahome.nl

67 Adria Reizen

www.adriareizen.nl

68 Karatanova tours

Voorhout

www.karatanovatours.nl

69 MPTravel.nl

Brielle

www.mptravel.nl

70 Incentive Partner

Gouda

www.incentivepartner.nl

71 NCN-zeilvakanties

Apeldoorn

www.ncn-charters.nl

72 Adria Yachting

Hellevoetssluis

www.adriayachting.nl

JEDRENJE:

73 Amorgos Zeilvakanties 74 Berend Botje Yachting

www.amorgos.nl Amsterdam

www.berendbotje.com

139


75 Discovery Vaarvakanties 76 SAS Yachtčarter

Bleskensgraaf

www.sasyachtcharter.com

77 Sunsail

www.sunsail.nl

78 ATP Sailing events

www.atp.nl

79 Cruise Travel int.

www.cruisetravel.nl

80 Nautic Sailing Holidays

Groningen

www.zeileninkroatie.nl

81 Sail a Way Čarters

Loosdrecht

www.sailaway.nl

82 Saronic Sailing

Arnhem

www.saronic.nl

83 Hoevers Maritiem

Amsterdam

www.hoeversmaritiem.nl

84 Euro Yachtčarter

Maastricht

www.euro-yachtčarter.nl

85 Sunrise Zeilvakanties

Amsterdam

www.sunrisezeilen.nl

86 International Yachtčarters

Leeuwarden

www.exclusive-charters.com

87 Sail - Events Croatia

Vleuten

www.sail-events.nl

88 De Valk International

Loodsdrecht

www.devalk.nl

89 Global Yacht

Lelystad

www.nl.global-yacht.com

90 Vacansoleil

Eindhoven

www.vacansoleil.com

91 Easycamp

Amersfoort

www.easycamp.nl

92 Eurocamp (Camping in Comfort BV)

Amersfoort

www.eurocamp.nl

94 Canvas Holidays

Zeist

www.canvasholidays.nl

95 Suncamp Holidays

Zetten

Novi 2007.:

KAMPIRANJE:

93 ACSI Caravan & campeer Rally's

Novi 2007.: 96 Camping Contact

Zandvoort

www.campingcontact.com

97 Eurosporvac

Nijehaske

www.eurosporvac.nl

Prognoza rezultata u 2007. od strane organizatora putovanja Kroz direktne razgovore s turoperatorima zaključuje se da na tržištu vlada prilična šarolikost. Nitko ne bilježi izuzetno loš buking koji bi zabrinjavao. Uglavnom su rezultati bukinga dobri, a svi turoperatori su puni pozitivnog očekivanja. Prema najnovijim podacima koji su dobiveni iz razgovora s turoperatorima, situacija s prodajom Hrvatske je sljedeća: I.D. Riva Tours bilježi povećanje bukinga od 30% u odnosu na 2006. godinu u isto vrijeme. OAD Reizen ima smanjenje prodaje aranžmana za Hrvatsku 7%. Happy Home, uglavnom zbog kadrovskih promjena u tvrtci, ima pad bukinga od nekoliko postotaka u odnosu na prošlu godinu. Kras ima 30% bolji buking nego lani. De Jong Intra Vakanties ima iste rezultate kao lani. Time to Travel Tours, novi turoperator od prošle godine ima bolji buking nego 2006. godine, ali nisu zadovoljni jer očekuju još bolje rezultate s obzirom na to koliko su uložili u promidžbu. Vital – 2000 u prosjeku ima 15% bolji buking.

140


Vacanselect ima 17% bolji buking nego 2006. godine. Naročito im dobro ide prodaja njihovog brenda Select Camp. Prodaja privatnih apartmana i hotela im ide nešto lošije nego što su očekivali. Vrij Uit ima upisanih 10% više gostiju nego u 2006. godini. TUI je jako zadovoljan dosadašnjom prodajom. Interhome Holland je do sredine travnja zabilježio 1.300 bukiranih noćenja što smatraju dobrim rezultatom za početak bukinga. Pharos Reizen nisu zadovoljni početkom bukinga. Zrakoplovni čarteri u 2007. Turoperator Sunweb u suradnji sa zrakoplovnom tvrtkom Transavia počinje u srpnju i kolovozu letove za Zadar i Pulu. Ukinuli su let za Dubrovnik. Ovo su i sve čarter linije koje povezuju Nizozemsku i Hrvatsku. Autobuseri u 2007. Najznačajniji autobuseri i dalje su: I.D. Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties i Kras. TURISTIČKA SEZONA 2008. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor s dotičnog tržišta u inozemstvo u 2007. godini Prema nekim procjenama, zbog ekonomske stabilnosti zemlje, smanjene inflacije i povjerenja građana u vladajuće strukture, očekuje se da će u 2008. godini na godišnji odmor ići 1,5% više ljudi nego u 2007. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2008., uz usporedbu s 2007. godinom U 2008. godini vjerojatno neće biti značajnijih promjena vezanih za redoslijed najomiljenijih odredišta. Francuska i Njemačka će se boriti za prvo mjesto. Jedan dio populacije sigurno će ići u nove turističke zemlje, odnedavno članice EU, Bugarsku i Rumunjsku, a putovanja prema udaljenim odredištima će se još više povećati, što je uostalom i trend u zadnje dvije godine. Očekuje se i dobra posjeta Kine, koja bilježi veliki ekonomski napredak. Prognoze organizatora putovanja za 2008. Organizatori putovanja smatraju da će se i u 2008. godini nastaviti rast odlazaka na odmore jer će se povećati broj mladog stanovništva koje je željno novih doživljaja. Nizozemcima je u genima putovanje i otkrivanje novih odredišta. Samo velike elementarne nepogode, epidemije raznih bolesti, terorizam i novi ratni sukobi, mogu utjecati da se broj putovanja iz Nizozemske smanji. TURISTIČKA SEZONA 2008. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja s dotičnog tržišta u 2007. godini Svake godine hrvatska turistička ponuda je bogatija kako novim i obnovljenim smještajnim kapacitetima tako i raznovrsnošću aktivnosti i gastronomijom. Turoperatori koji već djeluju u Hrvatskoj u 2007. godini će zasigurno povećati broj zakupljenih kapaciteta, zakupljujući još više prema jugu zemlje te proširujući svoju ponudu smještajem na otocima i kontinentalnoj Hrvatskoj. Pojaviti će se i nekoliko novih organizatora putovanja. Realno je očekivati povećanje dolazaka za 6%, a noćenja 8% odnosu na 2007. godinu. 2007.

2008.

Dolasci

253.948

269.185

Noćenja

2.073.975

2.239.893

141


Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Postojeći turoperatori namjeravaju kao i u 2007. godini još više nuditi Kvarner, Dalmaciju i posebne programe. Mjere koje bi u 2008. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja svakako bi trebalo poduzeti sljedeće mjere: • • • • • • •

142

Uvesti čarter i redovne letove povoljnih cijena. Uvesti brodske linije koje će ići od otoka do otoka. Na taj način dobit ćemo novu turističku atrakciju i omogućiti bolju punjenost otočnih smještajnih kapaciteta. Više promidžbeno raditi na ponudi zdravstvenog, lječilišnog i wellness turizma, naročito u kontinentalnoj Hrvatskoj. Organizirati što više specijaliziranih workshopova i za manje skupine zainteresiranih turističkih profesionalaca u inozemstvu. Pronaći način kako iz emitivnih zemalja transferirati turiste koji su zainteresirani za nautički turizam, najam plovila i sudjelovanje na regatama. Stalno raditi na podizanju kvalitete proizvoda i usluga. Raditi na što bržem ishođenju radnih dozvola za strance koji privremeno rade u Hrvatskoj.


POLJSKA OSNOVNI PODACI

Službeni naziv zemlje: Republika Poljska Službeni jezik: poljski Političko uređenje : Republika s parlamentarnom demokracijom Glavni grad: Warszawa (2 mil. stanovnika ) Ostali veći gradovi: Lodz, Krakow, Katowice, Gdansk, Poznan, Wroclaw Administrativna podjela Poljske: 16 regija (wojewodztwa, jednina - wojewodztwo); Dolnoslaskie, Kujawsko-Pomorskie, Lodzkie, Lubelskie, Lubuskie, Malopolskie, Mazowieckie, Opolskie, Podkarpackie, Podlaskie, Pomorskie, Slaskie, Swietokrzyskie, Warminsko-Mazurskie, Wielkopolskie, Zachodniopomorskie Državni blagdani: Dan nezavisnosti: 11. studeni (11. studenog 1918. proglašena nezavisnost Republike Poljske), Dan konstitucije: 03. svibanj Najvažnija politička tijela u Poljskoj: Predsjednik države: Lech Kaczynski(prosinac 2005.) Predsjednik Vlade: Jaroslaw Kaczynski (travanj 2006.) Dva doma parlamenta: Senat, 100 senatora i Sejm, 460 poslanika

143


Zemljopisne karakteristike Položaj: Srednja Europa Površina, ukupno: 312,685 km2 Površina kopna: 304,465 km2 Vodena površina: 8,220 km2 Ukupna dužina granice: 2.788 km Zemlje s kojim graniči Poljska: Bjelorusija 407 km, Češka 658 km, Njemačka 456 km, Litva 91 km, Rusija (district Kaliningrad ) 206 km, Slovačka 444 km, Ukrajina 526 km Dužina morske obale: 491 km Socio-demografske karakteristike Broj stanovnika: 38.626.349 (srpanj 2004. procjena; Izvor: CIA Fact Book.) Dobna struktura: 0-14 godina: 17.1% ( M 3,388,247; Ž 3,216,085) 15-64 godina: 70% (M 13,454,820; Ž 13,591,814) 65 godina i više: 12.9% ( M 1,896,940; Ž 3,078,443) (Izvor: CIA Fact Book 2004.) Prosječna starost stanovništva: 36.2 godina M: 34.3 godine Ž: 38.2 godine (Izvor: CIA Fact Book 2004.) Stopa prirasta stanovništva: 0.02% ((Izvor: CIA Fact Book 2004.) Prosječan životni vijek: 74.16 godine M: 70.04 godina Ž: 78.52 godina (Izvor: CIA Fact Book 2004) Etnička podjela: Poljaci 96.7%, Nijemci 0.4%, Bjelorusi 0.1%, Ukrajinci 0.1%, ostali 2.7%. Vjeroispovijest: Rimokatolici 95% (oko 75% praktičnih), pravoslavni protestanti i ostali 5%. Aktualni gospodarski pokazatelji GDP GDP po glavi GDP porast % Inflacija nezaposlenost u% Devizne pričuve Izvoz Uvoz Trgovinski deficit FDI (net)

2002. 182,7 mlrd USD 4.719 USD 1,4 1,9

2003. 209,5 mlrd USD 5.487 USD 3,7 1,7

2004. 243,8 mlrd USD 6.300 USD 5,6% 4,4%

2005. 967,7 mlrd PLN 6300EUR 3,2% 2,1%

2006. 980,7 mlrd PLN 6680 EUR 5,8% 1,5%

17,8

20

19,1

17,6%

14,9%

28,8 mlrd USD

34,0 mlrd USD

36,79 USD

44,7 mlrd USD

53,2 mlrd USD

73,8 mlrd USD

71.4mlrdEUR

51,6 mlrd USD

67,8 mlrd USD

87,9 mlrd USD

80,6mlrdEUR

-6,9 mlrd USD

-14,6 USD

-14,1 USD

-9,2mlrdEUR

-9,9mlrdEUR*

2,8 mlrd USD

6,0 mlrd USD

10,00 USD

14,7 USD

mlrd

mlrd

mlrd

8 mlrd USD

26,1mlrdEUR

mlrd

39,59mlrdEU R 80,34mlrdEU R* 90,2mlrdEUR *

Izvor: GUS, World Bank Develpoment, Business Monitor International, NBP , MRR RP, VP RH- Gospodarski Odjel- * I-XI 2006.

144

mlrd


Godina 2006. predstavlja veliku prekretnicu u gospodarskim kretanjima u Poljskoj. Svi glavni makroekonomski pokazatelji imaju pozitivne trendove. U 2006. godini evidentan je direktnih stranih investicija.

rast izvoza, pad nezaposlenosti, povećanje deviznih pričuva te rast

Poslije brojnih poteškoća u gospodarskoj i socijalnoj sferi zabilježenih krajem 90-tih, Poljska kao prva postkomunistička zemlja pokreće novu etapu razvoja i približavanja standardima postojećih članica EU. Trgovinska razmjena s inozemstvom (aktualni pokazatelji) NAJZNAČAJNIJI VANJSKOTRGOVINSKI PARTNERI I - XI 2006.* mil. zł

2005. 2006. *

mil. USD mil. EUR

I - XI 2005. = 100 zł

USD EUR

struktura u %

IZVOZ 1. Njemačka

86 062,4 27 252,2 21 961,9 114,6 116,8 118,4 28,4

27,3

2. Italija

20 164,2 6 390,6

5 146,1

125,2 127,4 129,3 6,1

6,4

3. Francuska

19 787,7 6 267,6

5 052,8

120,9 123,2 125,1 6,2

6,3

4. V. Britanija

17 747,9 5 619,4

4 524,9

119,9 122,1 123,8 5,6

5,6

5. Republika Češka

17 142,7 5 432,0

4 375,8

142,6 145,8 147,4 4,5

5,4

6. Rusija

13 438,4 4 280,1

3 425,6

114,5 117,7 118,3 4,4

4,3

7. Nizozemska

12 170,1 3 852,9

3 103,2

110,9 113,0 114,6 4,1

3,9

8. Ukrajina

11 293,7 3 597,2

2 876,6

150,5 155,3 155,1 2,8

3,6

9. Švedska

9 916,1

3 141,6

2 532,5

123,0 125,6 127,4 3,0

3,1

10. Mađarska

9 629,7

3 052,7

2 455,9

127,5 130,5 131,5 2,9

3,1

UVOZ 1. Njemačka

84 182,8 26 666,0 21 473,0 113,3 115,6 117,1 24,8

23,8

2. Rusija

34 913,0 11 069,9 8 903,5

133,4 136,6 137,6 8,7

9,9

3. Italija

23 576,5 7 469,5

6 015,7

111,2 113,4 114,9 7,1

6,7

4. Kina

21 623,1 6 875,7

5 514,4

133,9 137,5 138,1 5,4

6,1

5. Francuska

19 520,1 6 180,9

4 981,8

107,6 109,5 111,3 6,0

5,5

6. Republika Češka

12 180,0 3 857,8

3 106,8

113,3 115,6 117,1 3,6

3,4

7. Nizozemska

11 252,3 3 564,7

2 870,8

109,4 111,5 113,1 3,4

3,2

8 V. Britanija

10 199,8 3 230,5

2 602,2

109,4 111,7 113,2 3,1

2,9

9. Belgija

8 889,0

2 815,8

2 268,7

112,1 114,4 115,9 2,6

2,5

10. Republika Koreja 8 276,2

2 631,2

2 113,2

178,3 182,8 184,2 1,5

2,3

Izvor: GUS, World Bank Develpoment, Business Monitor International, NBP, MRRRP, VP RH-Gospodarski Odjel - * I-XI 2006. Poljska je u prvih jedanaest mjeseci 2006. godine zabilježila izvoz u iznosu 314,9 mlrd. PLN. Za isto razdoblje uvoz je iznosio 353,6 mlrd. PLN. Stopa rasta izvoza u usporedbi za isto razdoblje 2005. godine povećana je za 19%, a stopa uvoza za 17,9%. Preračunato u USD, izvoz u 2006. godini je iznosio 99,8 mlrd. USD, a uvoz 112,1 mlrd. USD, što je u odnosu na 2005. godinu povećanje izvoza za 21,5%, a uvoza za 20,4%.

145


Ukupni izvoz u € u 2006. godini je iznosio 80,3 mlrd. EUR, a uvoz 90,2 mld. EUR, što je u odnosu na 2005. godinu povećanje izvoza za 23% i uvoza za 21,8%. Negativni trgovinski saldo bio je 9,9 mlrd. EUR. Negativni trgovinski saldo u 2006. godini od 42,3 mlrd. PLN (minus 13,4 mlrd. USD) ostvaren je sa zemljama u razvoju, srednje i istočne Europe - 11,0 mlrd. PLN (minus 3,5 mlrd. USD). S razvijenim zemljama u 2006. godini ostvaren je pozitivan trgovinski saldo od 14,6 mlrd. PLN (4,6 mlrd. USD), a od toga EU 21,9 mlrd. PLN (6,9 mlrd USD). Udio razvijenih zemalja u izvozu iznosio je 83,3% (u tom EU 77,5%), u odnosu na prošlogodišnja 83,7% (u tom EU 77,3%). U poljskom uvozu razvijene zemlje su sudjelovale sa 70,0% (u tom EU 62,8%) u odnosu na 73,6% (u tom EU 65,8%) u 2005. godini. Udio zemalja Srednje i Istočne Europe iznosio je u izvozu 10,7% (u 2005. 10,0%), a u uvozu - 12,6% (11,4% u 2005.). Između glavnih trgovinskih partnera, Poljska je najveću dinamiku u izvozu zabilježila s Ukrajinom, Republikom Češkom, Mađarskom, Italijom, Švedskom, Francuskom i V. Britanijom, a u uvozu s Republikom Korejom, Kinom i Rusijom. Ukupna robna razmjena s prvih deset partnera bila je 69% poljskog ukupnog izvoza (68% u 2005.) i 66,3 uvoza (66,2% u 2005.). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, ukupna robna razmjena između dvije države u protekloj godini iznosila je 512,86 milijuna USD, što je porast od 32,9% u odnosu na 2005. godinu. U 2006. godini, hrvatski izvoz u Poljsku je udvostručen (108,277 milijuna USD u odnosu na 53,106 milijuna USD u 2005.), dok je u isto vrijeme uvoz roba iz Republike Poljske u Hrvatsku porastao za 21% (404,584 milijuna USD u odnosu na 332,826 milijuna USD u 2005.). Ocjena gospodarskih političkih kretanja u Poljskoj u 2006. godini i prognoze za 2007. godinu Godina 2006. smatra se prekretnicom u gospodarskom razvoju postkomunističke Poljske. Nezavisni ekonomski analitičari i vladajuća koalicija u Poljskoj imaju gotovo identične stavove i smatraju da će se i u 2007. godini ponoviti slični trendovi kao u 2006. godini. Podaci za prvih mjeseci 2007. su impresivni. Prognoze za I. kvartal 2007. govore o stopi rasta GDP-a iznosu od 6,5-7%. Glavni državni ured za statistiku RP (GUS), objavio je podatak da je industrijska proizvodnja u siječnju 2007. bila veća za 15,6% u odnosu na siječanj 2006. Isti izvor navodi da je inflacija u siječnju 2007. iznosila 0,5% u odnosu na prethodni mjesec te da će na godišnjoj razini iznositi oko 1,7%. Stopa nezaposlenosti u ožujku 2007. iznosila 14,4% ( u prosincu 2006. stopa nezaposlenosti iznosila je 14,9% ). Dobre prognoze za 2007. u gospodarskoj sferi ne prate dobre ocjene kada je riječ o političkom kretanjima. Još od početka 2006. godine, politička situacija u Poljskoj je vrlo napeta i nestabilna (Poljskom vlada konzervativna koalicijska Vlada). Ocjene stranih diplomata i pisanja stranih medija o političkoj situaciji u Poljskoj su vrlo kritički intonirana. Poljskoj vladajućoj koaliciji se prebacuje isključivost, neokonzervatizam i samoizolacionizam te nacionalističko ponašanje. Pokušaji raščišćavanja s komunističkom prošlošću putem lustracije dovode do podjela u poljskom društvu i Crkvi (pobornici i protivnici «divlje» lustracije), budući da je način na koji se to čini često politički instrumentaliziran, bez zakonodavnog okvira. Politička scena u 2007. godini bit će sve samo ne monotona.

146


Analiza poljskog turističkog tržišta Prema podacima Instituta za turizam Republike Poljske, koji koristi podatke pogranične policije, procjenjuje se da je tijekom 2006. godine, 44,7 mil. poljskih građana prešlo poljsku granicu. To je za 9,4 % više nego 2005. godine.

Izvor: Institut za turizam RP, pogranična policija Svi prelasci granice prema gore spomenutom izvoru nemaju turistički, tj. odmorišni karakter. Dio prelazaka odnosi se na jednodnevne kupovine preko granice, posjete rodbini i slično. Institut za turizam Poljske procjenjuje da je u 2006. godini oko 7,3 mil. Poljaka provelo najmanje jedno noćenje izvan granica Poljske, što je rast od oko 18% u odnosu na 2005. godinu. Najveći dio putovanja Poljaka u inozemstvo u proteklih nekoliko godina odvijao se u lipnju, srpnju i kolovozu.

Izvor:InstytuTurystyki Isti izvor procjenjuje da su u 2006. godini oko 44% gore navedenih putovanja bila turistička putovanja.

147


Ciljevi putovanja u inozemstvo

2005.

2006.

Turistička putovanja

47

44

Posjete rodbini i prijateljima

26

23

Službena putovanja

19

19

Školovanje

1

5

Hodočasnički turizam

2

.

Zdravstveni turizam

1

1

Ostalo

4

8

Izvor: Instytut Turystyki U 2006. godini pao je za 3% broj turističkih putovanja, dok se znatno povećao broj putovanja u inozemstvo u cilju školovanja. Način organizacije inozemnih putovanja

2005.

2006.

U cijelosti preko agencije

16

12

Djelomično preko agencije

4

4

U cijelosti preko sindikata ili organizacije firme u kojoj je zaposlen(a)

12

13

Djelomično preko sindikata ili organizacije firme u kojoj je zaposlen(a)

5

8

Samostalno

63

63

Izvor : Instytut Turystyki Vrste transporta prilikom putovanja inozemstvo %

2005.

2006.

Automobil

46

47

Drugi automobil

4

7

Vlak

3

4

Redovna autobusna linija

3

1

Autobus ka dio paket aranžmana

19

15

Motocikl i bicikl

3

3

Trajekt, odnosno brod

1

1

Zrakoplov

20

21

1

1

Druga vrsta prijevoza Izvor : Instytut Turystyki

Kada je riječ o broju dana koje je prosječni Poljak proveo na odmoru, anketa CEBOS-a obrađuje razdoblje XI. mj. 1998. do XI. mj. 2006. Koliko dana ste IX. IX. proveli u tekućoj 1998. 1999. godini na odmoru ? U postocima Od 1 do 7 dana 20 25 Od 8 do 14 dana 54 47 Od 15 do 21 dan 12 14 Od 22 do 30 dana 9 7 Više od 30 dana 5 7 Izvor:CBOS,BS/176/2006

148

IX. 2000.

IX. 2001.

X. 2002.

XI. 2003.

XI. 2004.

XI. 2005.

XI. 2006.

22 50 13 8 7

29 41 12 10 7

18 52 16 8 6

25 28 16 18 13

30 29 19 14 8

36 26 18 10 10

30 33 18 10 9


Prema istom izvoru srednji broj dana proveden izvan mjesta prebivališta iznosio je 5,3 dana (21% ispitanika ). Isti izvor navodi da su osobe koje su zarađivale više od 1.200 PLN i imale više i visoko obrazovanje te živjele u gradovima iznad 500.000 stanovnika, provele u prosjeku dva tjedna na odmoru (oko 17 %). Financijski izdaci poljskih turista koji putuju u inozemstvu za razdoblje 2002. – 2005. U razdoblju koje prikazuje donja tabela smanjuju se financijski izdaci koje poljski turisti imaju prije putovanja (povećana ponuda aranžmana i pad cijena istih). Iz godine u godinu povećavaju se troškovi u EUR-ima za vrijeme putovanja, što se tumači rastom životnog standarda poljskih turista. Potrošnja za putovanje (u PLN )

Potrošnja na dan ( u PLN )

Potrošnja na putovanje (u EUR-ima)

149


Izvor: Institut za turizam Republike Poljske.*Podaci za 2005. Karakteristike poljskog emitivnog tržišta u 2006. godini Godina 2006. predstavlja godinu oporavka kada je riječ o turističkoj konjunkturi. Sva mediteranska odredišta u 2006. godini bilježe pozitivne trendove na poljskom tržištu. Treba napomenuti da je motiv putovanja u Francusku i Italiju prije svega skijanje i hodočašće, dok ostala odredišta iz gornje tabele su ljetna odmorišna odredišta. Od ostalih odredišta, 2006. godina bila je uspješna i za Slovačku (prije svega skijanje, odnosno zimski odmor) te susjedne zemlje na istočnim granicama Litva, Bjelorusija i Ukrajina (nekadašnji poljski teritorij - posjet rodbini i pogranična trgovina). Po kriteriju cjenovne atraktivnosti u 2006. godini i dalje su prednjačili Egipat, Turska, Tunis i Bugarska, do kojih se u 2006. godini moglo poletjeti s 10-tak poljskih aerodroma. Navedena odredišta i dalje će bilježiti rast poljskih turista, no to neće biti spektakularni rast koji su imali u protekle 3-4 godine. Razlozi leže u strahu od terorizma (odredišta u islamskim zemljama), razočaranosti u realizirane usluge (smještaj, prehrana i sl.) u navedenim odredištima bez obzira na cjenovnu atraktivnost. Španjolska, Hrvatska, Grčka u bližoj budućnosti mogu očekivati blagi, stabilni rast s poljskog tržišta, što se tumači argumentom da je riječ o kvalitetom usluge provjerenim odredištima, koji je upravno proporcionalan povećanju standarda života prosječnog Poljaka. Donja tabela predstavlja procjenu za najuspješnija odredišta u Poljskoj u 2006. godini, kada je riječ o tipičnim odmorišnim odredištima.

Top destinacije u Poljskoj u 2006.

Italija Francus Hrvatska Španjols Turska Grcka Egipat

150

150000 150000 100000 100000

300000 280000

550000


Tržište organiziranog prometa Prema Centralnom registru organizatora putovanja i posrednika (agenata) objavljenoj prema stanju od 14. prosinca 2006. godine, u Poljskoj je trenutno registrirano 2.689 pravnih subjekata koji imaju registraciju za obavljanje djelatnosti organizacije putovanja i prodaje paket aranžmana. Registrirani pravni subjekt, koji ima pravo obavljati navedenu djelatnost, mora posjedovati bankovnu garanciju, tj. policu osiguranja za klijente. Zbog povećanja cijena polica osiguranja, koje su preduvjet za registraciju i poslovanje organizatora putovanja u 2005. godini, došlo je do značajnijeg pada broja takvih pravnih subjekata u odnosu na prethodne godine. U godini 2006. ponovno se bilježi rast pravnih subjekata upisanih u Centralni registar. Organizatori putovanja koji posjeduju dozvolu za obavljanje turističke djelatnosti Województwo

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

Poljska ukupno

2792

3237

3650

3504

2839

2627

2689

Izvor: Departament Turystyki MG; Podaci za Turystyki i Pośredników dana 14.12.2006. r.

2006. rok –

Centralna Ewidencja Organizatorów

Najveća koncentracija je u regiji Mazowieckoj, 507 registrirani subjekt, tj. 18,9% svih registriranih subjekata. Općenito, koncentracija organizatora putovanja je u većim gradovima i mjestima koja imaju turističke potencijale. Pregled većih turoperatora u Poljskoj i odredišta koja obrađuje Naziv organizatora putovanja Orbis Triada Alfa Star TUI Neckermann GTI ScanHoliday Itaka Rainbow Oasis Ecco Holiday Sigma Travel Logos TOUR Selectours Almatour

Odredišta Španjolska, Tunis, Egipat Grčka Hrvatska Egipat, Italija, Tunis, Maroko Bugarska, Egipat, Turska Španjolska, Tunis, Egipat Grčka Hrvatska Španjolska, Tunis, Egipat Grčka Hrvatska Turska Španjolska, Tunis, Egipat Grčka Grčka, Bugarska, Španjolska, Turska Hrvatska Španjolska, Tunis, Egipat Grčka Hrvatska Egipat, Tunis Grčka, Španjolska, daleka odredišta Daleka odredišta Daleka odredišta Slovačka i Hrvatska Egipat, Cipar, Španjolska Grčka, Španjolska, Hrvatska

Od registriranih 559 organizatora putovanja, Hrvatskom se u manjoj ili većoj mjeri bavi oko 50-tak organizatora putovanja. U nastavku je pregled najznačajnijih organizatora putovanja na poljskom tržištu koji imaju Hrvatsku u svojoj ponudi: ADRIATICA. NET Poznańska 7, lok. 4 00-680 Warszawa tel.: +48 22 622-41-25 faks: +48 22 622-41-27 www.adriatica.net e-mail: info@adriatica.net

ADRIATYK Sp. z o.o. ul.Wałbrzyska 11 lok.82 02-739 Warszawa tel.: +48 22 549 80 20 faks: +48 22 549 80 40 www.adriatyk.com.pl e-mail: adriatyk@adriatyk.com.pl

ALMATUR ul.3 Maja 7 40-096 Katowice tel.: +48 32 258 89 46 faks: +48 32 258 97 82 www.almatur.com.pl

151


ALPEN TOUR ul. Zabłocińska 6/32 01-697 Warszawa tel.: +48 22 425 92 26 faks: +48 22 425 92 27 www.alpentour.pl e-mail: info@aplentour.pl DAMPTOUR ul. Bobrecka 10 43-400 Cieszyn tel.: +48 33 852 14 26 faks: +48 33 852 45 56 www.damptour.com.pl e-mail: biuro@damptour.com.pl GANDALF TRAVEL ul. Piotrkowska 193 90-447 Łódź tel.: +48 42 639 80 99 www.gandalftravel.com e-mail: info@gandalftravel.com INTERHOME POLSKA Sp. z o.o. St. Kostki Potockiego 24 B 02-958 Warszawa tel.: +48 22 651 72 80 faks: +48 22 651 72 81 www.interhome.pl e-mail: wakacje@interhome.pl KOMPAS POLAND ul.Płocka 17 lok.4 01-231 Warszawa tel.: +48 22 862 90 20 faks:. +48 22 632 21 13 www.kompas-poland.pl LOGOS TOUR ul.Długosza 61 33-300 Nowy Sącz tel.: +48 18 44 35 850 faks: +48 18 44 38 490 www.logos-tour.pl e-mail: biuro@logos-tour.pl MICHALSKA-TRAVEL ul.Łosia 11 05-807 Podkowa Leśna tel.: +48 22 758 92 56 faks: +48 22 758 92 56 www.michalskatravel.com.pl e-mail: biuro@michalskatravel.com.pl NECKERMANN Polska ul.Dubois 9 00-182Warszawa tel.: +48 22 536 98 71 faks: +48 22 635 96 94 www.neckermann.pl

152

BIKERSHOP ul. Czarnowiejska 6 31-126 Kraków tel.: +48 12 633 74 94 faks: +48 12 623 76 70 www.chorwacja.bikershop.pl, e-mail: travel@bikershop.com.pl EUROCAMP ul.Powstańców Śl. 95 53-332 Wrocław tel.: +48 71 360 41 62 faks:. +48 71 360 41 12 www.eurocamp.com.pl e-mail: info@eurocamp.com.pl GROMADA ul. Cicha 7 00-353 Warszawa tel.: +48 22 826 50 41 faks: +48 22 827 01 35 www.gromada.pl e-mail: incoming@gromada.pl ITAKA ul.Ozimska 9-11 45-057 Opole tel.: +48 77 456 52 92 faks:. +48 77 453 69 34 www.itaka.pl e-mail: info@itaka.pl KONTYENTY ul.Widok 18 00-023Warszawa tel.: +48 22 828 11 88 faks: +48 22 827 52 94 www.kontynenty.com.pl MAESTRAL ul. Stawowa 7 40-095 Katowice tel./faks: +48 32 781-82-85 www.maestral.pl e-mail: maestral@maestral.pl NAUTICA ul. Toruńska 5 30-056 Kraków tel./ faks: +48 12 626 00 19 www.nautica.com.pl e-mail:biuro@nautica.pl NOVASOL ul. Jagiellońska 67 70-382 Szczecin tel.: +48 91 812 16 45 faks: +48 91 484 19 69 www.novasol.pl

CROATIA ul.Gliwicka 12 44-200 Rybnik tel.: +48 32 42 35 112 faks:. +48 32 42 23 466 www.croatia.com.pl e-mail: biuro@croatia.com.pl FRATER ul. Dworcowa 19 85-009 Bydgoszcz tel.: +48 52 322 35 67 www.frater.pl GLOBTROTER ul.Zana 38 20-601 Lublin tel.: +48 81 743 45 14 faks: +48 81 528 03 96 www.globtroter.lublin.pl e-mail: info@globtroter.lublin.pl JUVENTUR ul. Słowackiego 103 97-300 Piotrków Tryb. tel.: +48 44 646 87 13 faks: +48 44 646 87 14 e-mail: juventur_pt@pro.onet.pl LIDO ul.Świdnicka 40 50-024 Wrocław tel.: +48 71 343 65 88 faks: +48 71 344 51 51 www.lido.com.pl MARCO ul.Szkolna 1/B 43-300 Bielsko-Biała tel.: +48 33 811 04 54, tel./ faks: +48 33 818 91 93 www.bpmarco.pl e-mail: biuro@bpmarco.pl NAUTILUS ul. Barska 39 30-307 Krakow tel./ faks: +48 12 266 28 98 www.nautilus.com.pl e-mail: office@nautilus.com.pl ORBIS – OLSZTYN ul.Dąbrowszczaków 1 10-538 Olsztyn tel.: +48 89 527 98 70 faks: +48 89 527 02 48 www.pbp.com.pl e-mail: orbis.olsztyn@pbp.com.pl


PUNT ul. Stryjeńskich 10, lok. A-2 02-791 Warszawa tel.: +48 22 446 83 80 faks: +48 22 446 83 81 www.punt.pl e-mail: punt@punt.com.pl REGO-BIS BIURO PODRÓŻY ul. 3 Maja 21 40-096 Katowice tel.: +48 32 253 88 48 faks: +48 32 253 75 72 www.rego-bis.pl e-mail: rego-bis@rego-bis.pl SKARPA Rynek Główny 28 31-010 Kraków tel.: +48 12 421 56 35 faks: +48 12 431 04 37 www.skarpa.com.pl e-mail: skarpa@skarpa.com.pl SYLWETKA ul. Puławska 140 02-624 Warszawa tel.: +48 22 854 00 00 faks: +48 22 844 18 59 www.turystyka.sylwetka.com.pl e-mail: sylwetka@sylwetka.com.pl TUI Polska Dyrekcja ul.Domaniewska 41 02-672 Warszawa tel.: +48 22 874 54 47 faks: +48 22 874 36 93 www.tui.pl

PROFES ul. Świeża 8 54-060 Wrocław tel./ faks: +48 71 354 00 02 e-mail: profeswroc@poczta.fm RETMAN ul. Reymonta 51 45-072 Opole tel./ faks: +48 77 4547 535 www.retman.pl SUMADA TRAVEL ul. Krakowska 83 E 34-120 Andrychów tel: +48 33 875 17 31 faks: +48 33 875 83 91 www.sumada.com.pl e-mail: sumada@sumada.com.pl TRAPER ul.Danuty 9 61-054 Poznań tel./ faks: +48 61 876 88 94 www.traper.poznan.pl e-mail:traper@po.onet.pl VACANSOLEIL ul. Jana Sawy 6/702 20-632 Lublin tel/faks: +48 81 44 444 81 www.vacansoleil.com e-mail: info@vacansoleil.pl

RAINBOW TOURS ul.Traugutta 4 90-107 Łódź tel.: +48 42 632 55 47 faks: +48 42 630 64 80 www.rainbowtours.pl SINDBAD ul. Rynek 8 45-015 Opole tel.: +48 77 402 15 00 faks: +48 77 402 15 25 www.sindbad.pl e-mail: turystyka@sindbad.pl SUN YACHY ČARTER ul. Batorego 20 02-591 Warszawa tel.: +48 22 423 50 71 faks: +48 22 875 90 99 www.sunyacht.pl e-mail: biuro@sunyacht.pl 24 TRAVELS.COM ul. Olszówka 15 b 43-309 Bielsko-Biała tel.: +48 33 829-86-93 faks: +48 33 816-10-42 www.24travels.com e-mail: travelbook@man.pl WYGODA TRAVEL ul. Grodzka 60 31-044 Kraków tel.: +48 12 430 30 48 tel./ faks: +48 12 431 03 88 www.wygodatravel.pl e-mail: info@wygodatravel.pl

Predstavništvo HTZ-a u Poljskoj procjenjuje da je od ukupnog broja registriranih turista s poljskog tržišta u 2006. godini u Hrvatskoj organizirano boravilo 15% - 20% poljskih gostiju. Kronologija turističkog prometa na poljskom tržištu 1990.-2006. Do 1990. godine, poljski građani su mogli putovati organizirano, samo ili uglavnom u zemlje, tj. članice bivšeg Varšavskog ugovora. Padom komunizma i početkom demokratskih promjena, situacija se počela mijenjati te je sve više Poljaka odlazilo na «Zapad». Kada je riječ o organiziranom prometu, do 2000. godine, na poljskom tržištu su dominirala odredišta poput Španjolske, Hrvatske i Tunisa i u manjoj mjeri Grčke i Cipra. Godine 2002. pojavljuje se na poljskom tržištu Egipat i počinje velika ekspanzija Turske. Od 2003. godine sve veći udio na poljskom turističkom tržištu, kada je riječ o organiziranom prometu, ima i Bugarska. Godina 2003. bila je krizna godina kada je riječ o putovanjima Poljaka prema inozemnim odredištima. Jeftini odmor u inozemstvu postaje za većinu Poljaka jedini argument ukoliko žele provesti odmor u inozemstvu. Taj moto se pojavljuje i u trenutku gospodarske recesije (2002. i 2003.) i slabljenju dolara u odnosu na domaću valutu, što je samo pogodovalo činjenici da su neka do tada vrlo popularna odredišta doživjele pad gostiju iz Poljske. To se prije svega odnosi na Španjolsku, Grčku i

153


Cipar. Tunis je glavne konkurente dobio u Turskoj i Egiptu. Hrvatska se također našla na valu pada popularnosti izazvanoj gore navedenim činjenicama, no i drugi razlozi utjecali su na pad zainteresiranosti poljskih turista za Hrvatsku, naročito u 2002. i 2003. godini, posebice kada je riječ o organiziranom prometu. Promet poljskih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1989.-2006.

1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003 2004. 2005. 2006.

apsol. 46.331 39.530 3.957 5.511 6.578 17.892 10.227 36.000 97.765 131.049 104.893 284.783 391.809 358.065 237.968 240.654 241.868 275.845

Dolasci indeks 85 10 139 119 272 57 352 272 134 80 271 138 91 66 101 101 114

100 85 9 12 14 39 22 78 211 283 226 615 846 773 514 519 522 595

apsol. 307.110 231.952 16.655 33.732 46.903 133.013 68.530 248.000 702.941 899.876 679.487 1.818.026 2.514.311 2.185.814 1.330.517 1.285.529 1.374.595 1.612.013

Noćenja indeks 76 7 203 139 284 52 362 283 128 76 268 138 87 61 97 107 117

100 76 5 11 15 43 22 81 229 293 221 592 819 712 433 419 448 525

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s poljskog tržišta

Dolasci 450.000 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000

Izvor: DZS

0 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003 2004. 2005. 2006.

154


Noćenja 3.000.000

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

Izvor: DZS 20 06 .

20 04 . 20 05 .

20 03

20 01 . 20 02 .

19 99 . 20 00 .

19 97 . 19 98 .

19 95 . 19 96 .

19 93 . 19 94 .

19 91 . 19 92 .

19 89 . 19 90 .

0

Organizirani turistički promet poljskih turista prema Hrvatskoj u razdoblju 2000.-2006. Zbog povećane potražnje za hrvatskom turističkom ponudom na drugim emitivnim tržištima (npr. Francuska) došlo je do povećanja cijena u hotelima koje su tradicionalno (po do tada nižim cijenama) zakupljivali poljski organizatori putovanja. Dio poljskih turoperatora, da bi preživio na tržištu, izbacuje Hrvatsku (Triada) iz svoje ponude i uvrštava jeftina dolarska odredišta, primjerena mogućnostima prosječnog Poljaka. Konverzija njemačke marke u €, tj. povećanje cijena turističkih usluga u Hrvatskoj, nije prihvaćeno od strane poljskih turista koji su do tada putovali organizirano. Poljski turoperatori koji su ostali vjerni Hrvatskoj i ostavili je u svojoj ponudi, bilježili su vrlo loše rezultate prodaje u 2002. i 2003. te neznatnu stabilizaciju poslovanja u 2004. godini. Pozitivni rezultati u 2005. godini kod većine poljskih turoperatora koji prodaju Hrvatsku su simbolični, s obzirom na veliku konkurenciju (prije svega cjenovnu) drugih odredišta te na sve veću popularnost Hrvatske kao idealnog odredišta za individualne goste iz Poljske. Poljski turoperatori, koji su imali Hrvatsku u svojoj ponudi, u 2006. godini zadovoljni su rezultatima. Njihov udio u ukupnom turističkom prometu u 2006. godini, iznosio je između 15%-20%. Jači poljski turoperatori imaju dobre pozicije u konkurentskim mediteranskim zemljama te će trebati puno akcija da bi ih se uspjelo pridobiti da i Hrvatsku uvrste u svoju ponudu. S druge strane, hrvatski poslovni subjekti (hotelijeri, putničke agencije) još imaju puno rezervi i predrasuda prema potencijalu poljskog tržišta. I u 2006. godini, nastavljen je trend pada interesa za pakete koji imaju prijevoz autobusom (cjenovno skuplje od ponuda konkurentskih zemalja koje nude pakete avionom) te rast interesa prema Hrvatskoj u vlastitom aranžmanu. Treba istaknuti da poljski turoperatori nerado daju pokazatelje o stanju bukinga te je doista teško dobiti realnu sliku stanja o njihovom stvarnom potencijalu i profilu. U 2006. godini, prema podacima DZS RH, u Hrvatskoj je boravilo 274.297 registriranih poljskih turista (14% više nego 2005. godine). U 2006. godini, prema podacima DZS RH, registrirano je 11.607.037 noćenja poljskih turista ili 17% više nego 2005. godine.

155


Poljska sudjeluje s 3,4% noćenja u ukupnoj strukturi noćenja u 2006. godini s prosječnim boravkom od 5,9 noćenja.

Kronologija prometa poljskih turista u razdoblju 1990.-2006.: • • • • • •

tržište s najdinamičnijom stopom rasta u odnosu na sva ostala emitivna tržišta za razdoblje 1990. godine (39.530) do 2001. godine (391.809); pad dolazaka poljskih turista u 2002. godini (358.065) u odnosu na 2001. (391.809) indeks 91,39; pad dolazaka poljskih turista u 2003. godini (237.968) u odnosu na 2002. (237.968) indeks 66,46; 2004. godina je godina oporavka poljskog gospodarstva te zaustavljanja negativnih trendova kada je riječ o interesu poljskih turista za Hrvatsku; 2005. godinu obilježava neznatan rat broja gostiju iz Poljske (1%) i solidan broj rasta noćenja u odnosu na 2004. godinu (7% rasta); 2006. godina puna konsolidacija poljskog tržišta s velikim dvoznamenkastim stopama rasta broja gostiju (14%) i broja noćenja (17%).

Pozicija Hrvatske na poljskom tržištu u 2006. godini (prednosti i nedostaci) • • • • • •

Visoki ugled i popularnost Hrvatske. Vodeće odredište za individualne goste. Vodeće inozemno odredište u Poljskoj. Ispunjena razina očekivanja za uloženi novac (uglavnom kada je riječ o privatnom smještaju). Vodeće odredište u Poljskoj po kriteriju učestalosti dolazaka u odnosu na ostala konkurentska odredišta. Najveći dio poljskih turista se 2006. godine vratio zadovoljan iz Hrvatske.

Prednosti: • •

• •

Sigurnost. Razvoj kvalitetne komunikacijske infrastrukture (autocesta do Jadranske obale, brži i sigurniji dostup do odredišta (85% poljskih turista Hrvatskoj su individualni gosti). Poljskom potencijalnom turistu se uz veliku kampanju u najvećim poljskim medijima «Hrvatska još bliže», tekstualno i vizualno sugerira da se autoceste grade upravo zbog njih, da bi brzo, udobno i sigurno došli do željenog odredišta u Hrvatskoj. Atraktivnost odredišta (sačuvana priroda i okoliš, kulturna baština, gostoljubivost domaćina). Sličnost jezika, identična konfesionalna pripadnost Poljaka i Hrvata, zajedničko porijeklo iz daleke povijesti, omogućavaju poljskom turistu u Hrvatskoj da lako komunicira i da se u Hrvatskoj osjeća dobro. Poljak se zaista ne osjeća gostom druge klase u Hrvatskoj.

Nedostaci: •

156

Nedostatak čarter letova iz Poljske za Hrvatsku.


Pregled i prognoza turističkog prometa po duljini trajanja za razdoblje 2001.-2010.

Izvor : Institut za turizam RP U 2006. godini, došlo je do povećanja domaćih dužih putovanja (pet dana i više) te putovanja u inozemstvo. Prema Institutu za turizam RP, takav trend će se nastaviti i do 2010. godine. U 2006. godini notiran je pad domaćih kraćih putovanja (dva do četiri dana) i takav trend će se nastaviti do 2010. Odličan rast gospodarstva u 2007. godini, povećanje životnog standarda prosječnog Poljaka odrazit će se na rast interesa Poljaka za putovanjima, prije svega u inozemstvo. Također, sve veća i kvalitetnija ponuda turističkih aranžmana u inozemnim odredištima, u odnosu na poljsku turističku ponudu, velika revolucija u zračnom prometu u posljednje tri godine (povoljno) djelomično će zadovoljiti neutaživu potrebu Poljaka za putovanjima (mentalitet Poljaka). Hrvatska na poljskom tržištu spada među najpopularnija odredišta za odmor, a pozitivan trend će se nastaviti i u 2007. godini i u sljedećih nekoliko godina. Rast životnog standarda u Poljskoj utjecat će na laganu promjenu strukture gostiju, koja se već osjetila prošle 2006. godine. Iz Poljske će nam sve više dolaziti ljudi s boljom platežnom moći, koji će imati veće prohtjeve po pitanju kvalitete smještaja i ostalih turističkih sadržaja.

157


FRANCUSKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje Republika Francuska (Ustav 04.10.1958.) Izvršna vlast: Predsjednik izabran na pet godina, Nicolas Sarkozy Premijer Dominique de Villepin (UMP) od 31. 05. 2005. Zakonodavna vlast : Dvodomni parlament. Narodna skupština: 577 članova izabranih 09.-16.06.2002. (na pet godina). Parlamentarni izbori su predviđeni za 10. i 17. lipnja 2007. Senat : 321 član (reizbor svake 3 godine). Opća klima 2006./2007. određena je izborima utoliko što ovakvi periodi favoriziraju osjećaj neizvjesnosti i koče dinamizam. Čitavo gospodarstvo je u ozračju iščekivanja. Površina: 552.000 km2 Najveći gradovi Pariz 10,5 mil. šire područje, 2,4 mil. sam grad Pariz; Lyon 1,6 mil.; Marseille 1,35 mil.; Lille 1,11 mil.;Toulouse 0,92 mil.; Bordeaux 0,88 mil.; Nantes 0,67 mil.; Strasbourg 0,56 mil.; Nice 0,56 mil.; Grenoble 0,50 mil.; Rennes 0,48 mil.; Orléans 0,32 mil.; Le Havre 0,29 mil.; Brest 0,27 mil.

158


Opće karakteristike gospodarstva 2006. godinu je obilježio niz pozitivnih, ali i negativnih pokazatelja. Pad nezaposlenosti, rekordni dobici velikih tvrtki, uspješno poslovanje državnih poduzeća, rast priliva stranih investicija, dinamičnost tržišta i burze otvaraju prostor za optimizam, dok nedovoljan rast proizvodnje, produbljivanje vanjskotrgovinskog deficita, smanjenje investicija te nedovoljan rasta gospodarstva zabrinjavaju. Prema podacima Svjetskog gospodarskog foruma, Francuska je po konkurentnosti gospodarstava tek 18. na svijetu. Javni dug je, sa 66,2 % u 2005. pao na 63,9 % BDP-a, tj. 1 142,2 milijardi eura krajem 2006. Do 2010. bi trebao pasti ispod 60% BDP-a. Javni dug poprima enormne razmjere, te po stanovniku iznosi 19.800 eura. Proračunski deficit se vratio na razinu od 2,5 % BDP-a (44,9 milijardi eura u 2006) te se uklapa u 3% predviđenih od strane Bruxellesa. Udio javne potrošnje u BDP-u Francuske je uvjerljivo najveći te iznosi 54,4%. Prosjek Eurozone je 48.8%, Njemačke 47,7%, UK 44,1%, Japana 37,3% te SAD-a 36%. Jedan od ciljeva za 2007. je smanjenje zaduženosti, smanjenje proračunskog deficita, smanjenje udjela obaveznih poreznih izdvajanja na 43,7% BDP-a. Javni dug bi trebao ostati ispod 64%. Državni proračun za 2007. temelji se na prognozama o gospodarskom rastu između 2 i 2,5%. U 2005. ostvareno je rekordnih 40-tak milijardi eura izravnih stranih ulaganja, tj. 40% više nego u 2004. - Francuska je četvrta po stranim ulaganjima, iza UK sa 164, SAD sa 109 i Kine sa 108 milijardi eura prve primateljice stranih investicija su pariška regija i regija Rhone-Alpes (40,8%), a najveći ulagači SAD i Njemačka. Stagnacija industrijske proizvodnje, prouzrokovana je najviše zbog poteškoća u dva najvažnija sektora, proizvodnja automobila i avionska industrija, gdje su zabilježena brojna zatvaranja tvornica i otpuštanja. Godišnja inflacije u Francuskoj spustila se na gotovo 1% zbog sniženja cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, koja je prouzrokovala smanjenje cijene benzina. Potrošnja je i dalje glavni generator gospodarskog rasta. Ukupan rast potrošnje u 2006. iznosi 2,7%. Vanjsko-trgovinski deficit Francuske je narastao na skoro 30 milijardi eura u 2006. Stopa nezaposlenosti pala je na 8,4% aktivnog stanovništva. Francuska je jedna od zemalja Europe s najvišom stopom poreza na dobit od 35,4%, i veoma velikim izdvajanjima poslodavaca. Istovremeno, to je s najkraćim radnim tjednom u Europi, zemlja u kojoj se najranije ide u mirovinu, u kojoj su među najmanja izdvajanja zaposlenih za socijalno i mirovinsko osiguranje i porez na prihod, a gdje oni istovremeno imaju ponajbolju socijalnu, zdravstvenu i mirovinsku zaštitu. Reforma sustava mirovinskog osiguranja iz 2003. već pokazuje slabosti. Ona je, naime, bila bazirana na razini zaposlenosti koja nije dostignuta. Gubici Fonda mirovinskog osiguranja u 2006. trebali bi iznositi 2,4 milijarde eura, a u 2007. čak 3,5 milijardi. U Francuskoj je zaposleno samo 37,1% populacije u dobi između 55 i 64 godine, u odnosu na europski prosjek od 41%. Danas je u Francuskoj 12,3 milijuna umirovljenika, a procjenjuje se da će ih u 2050. biti 21,5 milijuna. Ako se ne provede reforma mirovinskog sustava, procjenjuje se da bi javni dug sa 66%, porastao na preko 200% BDP do 2020. godine. Ukupan deficit sustava socijalnog osiguranja u Francuskoj mogao bi u 2006. iznositi 9,7 milijardi eura; ukupan deficit u 2007. bi se trebao smanjiti na 8 milijardi te time pridonijeti smanjenju proračunskog deficita na 2,5%. Francuska raspolaže visoko školovanom i visoko produktivnom populacijom. Ukupna infrastruktura Francuske (prometna, telekomunikacijska, ekološka i ostale) sigurno je među najboljima na svijetu.

159


Francuska je prvo svjetsko turističko odredište; u 2006. primila je 78 mil. posjetitelja iz inozemstva što predstavlja porast od 2,7% u odnosu na prethodnu godinu, ali samo 1,3% kada se usporedi s rezultatima iz 2002. Potrošnja gostiju je porasla za 2,5% što predstavlja ukupno 35 milijardi eura. Budžet ministarstva turizma za 2007. iznosi 86,25 mil. eura (+7% u odnosu na 2006.); uglavnom namijenjen promidžbi Francuske u inozemstvu. Francuska ima jaku poljoprivredu, ona je prvi svjetski proizvođač prehrambenih proizvoda, mlijeka i vina. Francuskoj poljoprivredi i poljoprivredno-prehrambenoj industriji profitiraju mjere politike Politique Agricole Commune européenne, temelj europske konstrukcije, koje su na snazi do 2012., što joj omogućuje pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu u ovom sektoru. Unatoč ovom pozitivnom učinku ova grana je zabilježila pad u 2005. (-7,9% po vrijednosti i -11,2% po volumenu). Proizvodnja električne energije, većinom nuklearne, čini je uvjerljivo vodećom u Europi i među najjačima na svijetu. Francuska je izuzetno jaka u proizvodnji automobila (druga po redu u izvozu, nakon SAD), zračnom i svemirskom programu te vojnoj industriji. Francuske tvrtke su svjetski lideri u proizvodnji kozmetike, javnih radova, proizvodnji građevinskih materijala, distribuciji i tretmanu vode, zračnom prometu, proizvodnji nuklearne energije, automobilskih guma, stakala za naočale. One su među vodećima na svijetu u distribuciji roba široke potrošnje, kolektivnoj restauraciji i osiguranjima. Među stotinu svjetskih tvrtki s najvećim prometom, nalazi se 13 francuskih, manje samo od SAD-a s 34 i Njemačke s 14, a jednako kao Velika Britanija. Među 200 najvećih europskih poduzeća, najviše je francuskih, 25. BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine INSEE je objavio stopu rasta od 2,1% - prekoračen je simbolični prag od 2%, mada su rezultati na donjoj granici predviđanja francuske vlade za budžet 2006. (2 do 2,5%). Rast je nošen impulsom pojačane potrošnje i pojačanim investicijama posebice investicija poduzeća van financijskog sektora. Francuska bi mogla izgubiti poziciju pete najveće gospodarske sile svijeta. Kina, zemlja galopirajućeg gospodarskog rasta, mogla bi obujmu nacionalnog BDP-a postati četvrta sila na svijetu. Time bi za jedno mjesto potisnula Veliku Britaniju i Francusku. 2002.: 1,1%

2003.: 0,5%

2004.: 2,3%

2005.: 2,8% 2006.: 2,1%

BDP «per capita» 25.360 Eura Postotak nezaposlenosti u 2005. godini – aktualno stanje i procjena trenda Prema podacima francuskog državnog zavoda za statistiku, INSEE, u veljači 2007. nezaposlenost je pala na čak 8,4% tj. 2.315.000 nezaposlenih. Nezaposlenost je zasigurno najveći problem francuskog gospodarstva. Broj nezaposlenih dosegao je rekordne vrijednosti u posljednjih nekoliko godina. Ponovno uspostavljeni gospodarski rast u 2004. godini prouzročio je pak pozitivne učinke na tržištu rada (+43.000 radnih mjesta u 2004., nakon gubitka od 46.000 u 2003.) te je nezaposlenost pala ispod 10%. U 2005. kreirano je dodatnih 100.000 radnih mjesta unatoč osrednjem gospodarskom ozračju. Ovaj trend je nastavljen i u 2006. što je rezultiralo dodatnim uzmicanjem nezaposlenosti. U 2006. broj nezaposlenih je pao na 9,8%. Ipak, struktura nezaposlenosti je veoma nepovoljna zbog izuzetno velikog broja mladih (manje od 25 godina) bez posla (21,4%). Poboljšanja na planu zapošljavanja su realizirana zbog novih stimulativnih poticaja nezaposlenima da prihvate ponuđena radna mjesta, novog ugovora o radu koji nudi više fleksibilnosti poslodavcima (ovaj zakon je i razlog velikim neredima i manifestacijama koji su uzdrmale Francusku) i raznoraznih pomoći. Smanjenje stope nezaposlenosti, međutim, nije popravilo moral Francuza. Unatoč ohrabrujućim pokazateljima o padu nezaposlenosti i rastu morala poslodavaca, pokazatelj morala kod francuskih građana je opao. Unatoč tome Francuzi troše, potrošnja predstavlja jedini pravi generator gospodarstva koji odolijeva oscilacijama. Potrošnja je u 2006. porasla za 2,7%.

160


Prema podacima francuskog državnog zavoda za statistiku, INSEE, broj aktivnog stanovništva iznosi 27.938.000 osoba, od kojih 12.993.000 žena i 14.945.000 muškaraca. Prosječna plaća – aktualni podaci Prosječna plaća u Francuskoj iznosi 2.377 eura. SMIC, minimalna plaća u Francuskoj, iznosi 1.254,28 eura bruto u 2006. za 151,69 radna sata mjesečno. Kupovna moć Francuza je porasla za 2,8% u 2006. (samo 1,3% u 2005.). Stopa inflacije U 2006. stopa inflacije iznosila je 1% što je među najnižima u Europskoj Uniji. To je dobar rezultat kada se uzme u obzir značajno poskupljenje energenata u navedenom razdoblju. Za usporedbu, Njemačka bilježi inflaciju od 1,8%, Velika Britanija 2,7%, Španjolska 2,4% i Italija 1,9%. Vanjskotrgovinska bilanca – trend Deficit francuske vanjskotrgovinske bilance produbljuje se i dalje; deficit robne razmjene s inozemstvom u 2006. dosegao je 29,2 milijardi eura. Rast izvoza sporiji je od rasta uvoza, koji se povećava velikom brzinom, naročito iz Kine. Uvoz iz Kine je porastao za 26,3% u zadnjem tromjesečju 2006., dok je izvoz porastao za samo 9,7% i to u segmentu aeronautike, elektronike i kemijske industrije. Francuska izvozi sve više i više, ali ipak manje od konkurenata. Francuski izvoz je po obujmu jednak 45% njemačkom, dok je prije samo šest godina bio jednak 55%. Kada je u pitanju potrošačka roba, Francuska trpi učinke konkurencije, posebice u segmentu konfekcije, proizvodnje cipela i kože. Tome je uzrok pad konkurentnosti gospodarstva i proizvoda, koja je dodatno ugrožena prejakim tečajem eura. Po svemu sudeći, ono je glavni uzrok sada već učestalom rastu trgovinskog deficita, odljevu tvrtki, smanjenom prilivu stranih investicija te nezaposlenosti. Stanovništvo Prema podacima INSEE-a Francuska broji (01. studenog 2006.) 63.392.140 stanovnika; 107 2 stanovnika/km ; 76% urbanog stanovništva; natalitet 2,0 djece/ženi – Francuska bilježi jednu od najviših stopa plodnosti u Europi. U 2005. jedno kućanstvo se sastojalo u prosjeku od 2,31 osobe. U 2006., Francuska bilježi 830.900 broj rođenja tj. 23.100 više nego u 2005. Broj preminulih je u padu (7.100). Životni vijek je u porastu: 77 godina za muškarce i 84 godine za žene. Ovi pokazatelji potiču razmišljanja o budućim generacijama, o ravnoteži između aktivnog stanovništva i umirovljenika te financiranju mirovina. MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija po segmentima Televizija Prosječan broj gledatelja pri kraju dana (izvore Médiamétrie – Médiatab)

161


TF1: Prva generalna privatna televizija. Obiteljski kanal, veliki događaji i direkti: 6.498.900 ekipiranih. France 2 / France 3 / France 5: javna televizija – prva audiovizualna grupacija – 2.214.440 gledatelja/dan; 3.754.920 gledatelja/ dan; 5.054.700 gledatelja/dan. Canal+: 8 milijuna pretplatnika; 529.540 gledatelja/dan. Drugi (TNT + regionalni kanali) rekordan broj gledatelja zadnjih mjeseci 7 285 000 gledatelja, 12,7% ekipiranih domaćinstava. TV5: 2. po redu po kriteriju svjetske rasprostranjenosti; 816.000 gledatelja u Francuskoj. Gledatelji visoke kupovne moći "opinion leaderi". Arte: 577.680 gledatelja/dan. M6: 2.070.020 gledatelja/dan. Pretplatnici - Kabel: - Satelit: - ADSL: Pretplatnici na kabel, ekipiranih TV.

2.670.000 3.767.000 1.100.000 Canalsat i TPS (preko satelita ili ADSL) predstavljaju 29,4% domaćinstava

Francuzi preko televizije realiziraju 41,2% kontakata s medijima. Tisak – široka publika Tjednici/broj čitatelja: TV Magazine Version Femina Femme actuelle Télé 7 jours Télé Z Télé Loisirs Télé Star TV Hebdo Voici Paris Match … L’Equipe Magazine Maxi Nouvel Observateur Gala Elle Ici Paris France Dimanche Figaro Magazine L’Express: Nous Deux Le Point Madame Figaro

14.179.000 10.348.000 7.370.000 7.205.000 6.654.000 5.938.000 5.886.000 5.820.000 4.4221.000 4.204.000 3.788.000 (časopis specijaliziran za sport i turizam) 2.925.000 2.584.000 (vrlo učinkovit za turističko oglašavanje) 2.387.000 2.206.000 (ciljana skupina: žene koje najčešće odlučuju o putovanjima, referenca za trendove) 2.064.000 2.059.000 2.003.000 (referenca među tjednicima za turizam) 1.994.000 (vrlo učinkovit za turističko oglašavanje) 1.798.000 1.613.000 1.451.000

Mjesečnici / broj čitatelja: Plus, casopis TV Canal Plus Canal Satellite Magazine Santé Magazine Entrevue Top Santé Télé 7 Jeux

162

10.460.000 7.561.000 5.133.000 5.079.000 4.590.000 4.287.000


Dnevnici / naklada: Le Monde Le Parisien Le Figaro Libération Les Echos Aujourd’hui en France La Tribune France Soir La Croix L’Humanité Le Journal du Dimanche

458.382 413.272 422.072 185.632 171.157 280.967 117.103 78.339 121.193 75.089 363.825

Tematski časopisi - Turizam & Putovanja / naklada: Geo 440.430 National Geographic 252.150 Vacances Pratiques 210.000 Holiday’s 120.000 Novi časopis – za mlade žene, znatiželjne, urbane, velikog radijusa kretanja, spremne na otkrivanje noviteta Terre Sauvage 105.170 Grands Reportages 84 224 Ulysse 66.214 Voyages d’Affaires 48.755 L’Officiel Voyage 50.000 Stručni tisak Quotidien du Tourisme (dnevnik) Echo Touristique (tjednik) Voyages et stratégies (mjesečnik) Tour Hebdo (tjednik) Univers des voyages (mjesečnik)

10 205 15 326 15.000 9.989 ex 8.568 ex

Internet Tourmag.com EchoTouristique.com Quotidiendutourisme.com Vacancespratiques.com

245 556 posjetitelja mjesečno 28 342 posjetitelja mjesečno 57.171 posjetitelja dnevno 41.100 pretplaćenih

Radio RTL1. radio postaja u Francuskoj / 6 milijuna slušatelja dnevno NRJ 5.838.895 slušatelja dnevno Europe 1 4.518.797 " Nostalgie 4.061.840 " Skyrock 3.858.748 " Fun Radio 3.249.472 " Chérie FM 2.995.607 " Europe 2 2.792.515 " RFM 2.690.969 " RMC 2.538.650 " RTL 2 2.437.104 " Rires & Chansons 1.827.828 " Radio classique 863.141 " MFM 710.822 "

163


Grupacija Radio France: Radio France je prva francuska radio grupacija (20,3 %). France Inter: 5,06 milijuna slušatelja - 10%; ciljana skupina: visoka platežna skupina. France Info: 4,5 milijuna slušatelja - 8,9%, 4. radio postaja u Francuskoj; ciljana skupina: ljudi koji odlučuju u gospodarskom sektoru. France Bleu: 3,35 milijuna slušatelja - 6,6%; regionalne postaje; aktivno stanovništvo 35-59 godina. France culture: 660.000 slušatelja - 1,3% (+ 50% u zadnjih 5 godina). Le Mouv: 503.000 slušatelja -1%. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2006. godine otputovali na odmor U 2006. Francuzi su realizirali 185 milijuna putovanja, što je predstavljalo 986 milijuna noćenja; gotovo jednako broju putovanja i noćenja realiziranih u 2005. Najveći broj putovanja (189 mil.) i noćenja (1021 mil.) bio je realiziran u 2004. Ova erozija se dogodila u jednakoj mjeri u segmentu dužih i kraćih putovanja. Stopa odlaska Francuza na odmor je neznatno slabija u 2006. (69,6% za Francusku; 22,2% za inozemstvo)) nego u 2005. (70,1% za F; 22,7 za I). Prosječna dužina putovanja teži ka stabilizaciji; ipak primjećujemo trend kraćih putovanja što proizlazi iz 35 satnog radnog tjedna i sve većeg broja letova s povoljnim cijenama. Od 2006. "low cost" je znatno napredovao na francuskom tržištu: 70 odredišta u 17 zemalja i 30 regionalnih polazišta. U 2006. 73,5% Francuza (15 godina i više) je otputovalo na odmor; 22,2% je otputovalo na odmor u inozemstvo nasuprot 22,7 u 2005.; 23,5% u 2004. i 21,6% u 2003. Na taj način, Francuzi su realizirali 20 mil. putovanja (19,9 u 2005.) i 159,4 mil. noćenja (160,8 u 2005.) u inozemstvo što predstavlja 10,8% od ukupnog broja putovanja - jednako kao i u 2005. i 2004. - i 16,2% od ukupnog broja noćenja u 2006. (16,3% u 2005.). Iz ovoga proizlazi da su se putovanja u inozemstvo u zadnje tri godine stabilizirala na približno istoj razini. Bilježimo porast kraćih putovanja u inozemstvo u 2006., što se može objasniti većim brojem "mostova" nego u 2005. 67,5% privatnih putovanja odnosi se na Europu (13,5 mil. putovanja), nasuprot 73,9% u 2005.; 75,5% u 2004.; 77,7% u 2003. Na Afriku otpada 15,7% (nasuprot 13,5% u 2005.). Više od polovice Francuza se odlučuje za mediteranska odredišta - Španjolsku, Italiju, Portugal, Tunis, Maroko, Grčku, Hrvatsku. Općenito, Francuzi putuju više, češće i tijekom cijele godine. Europska odredišta predstavljaju više od dvije trećine odlazaka u inozemstvo. Prema predviđanjima studije APS "Turizam u budućnosti", broj putovanja Francuza u inozemstvo u 2010. bi trebao doseći 40 mil., tj. više nego dvostruko u odnosu na sadašnje trendove, što ukazuje na potencijal Francuske kao emitivnog tržišta. Broj stanovnika koji su odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji U 2006., 22,2% Francuza (više od 15 godina) je otputovalo u inozemstvo - putovanja u inozemstvo predstavljaju 10.8% putovanja. Francuzi su na ovaj način realizirali 20 mil. putovanja i 160 mil. noćenja. 164,8 mil putovanja realizirano je u Francuskoj. Omjer putovanja u Francuskoj i u inozemstvu je stabilan u zadnje tri godine.

164


Redoslijed najomiljenijih odredišta koja su u 2005. posjetili turisti iz Francuske 67,5% putovanja Francuza se odnosi na europske zemlje. Uvođenje eura je s jedne strane favoriziralo kretanja, dok je s druge strane prouzrokovalo veliki rast cijena i time kočio putovanja. Španjolska je najomiljenije odredište Francuza, slijede Velika Britanija i Italija. Maroko i Tunis su najposjećenija (4. i 5. mjesto) mediteranska odredišta nakon Španjolske i Italije; Grčka i Hrvatska su na 10. odnosno 11. mjestu (podaci 2005.). 26 najomiljenijih odredišta Francuza u 2005. ZEMLJA 1. Španjolska 2. Velika Britanija 3. Italija 4. Maroko 5. Tunis 6. Njemačka 7. Belgija 8. SAD 9. Turska 10. Grčka 11. Hrvatska 12. Švicarska 13. Nizozemska 14. Egipat 15. Portugal 16. Austrija 17. Baleari 18. Kina 19. Martinik 20. Kanada 21. La Reunion 22. Izrael 23. Irska 24. Dominikanska Rep. 25. Thailande

francuski turisti 8.765.203 3.333.000 3.003.148 1.337.204 1.170.115 1.040.483 1.011.482 878.648 660.812 646.486 591.098 542.502 526.700 495.164 485.076 451.993 425.808 371.987 369.705 356.518 329.938 311.441 310.000 309.529 260.704

Evolucija 2005./2004. 13.3 % 2,0 % 3,0 % 15,0 % 14.6 % 4.5 % 2.7 % 13.4 % 28.5 % 24,0 % 50,0 % NC 3.2 % 6.6 % -2.5 % -3.6 % 3.5 % 32.3 % -1,0 % 7.4 % -3.9 % 21,0 % 4.4 % 3,0 % 3.8 %

Hrvatska se, s 33. mjesta na ljestvici odredišta u 2002., (u 2003. skočila na 24. mjesto, a u 2004. na 17. mjesto) u 2005. sa skoro 600.000 francuskih turista, popela na 11. mjesto. 2005. je bila obilježena koncentracijom interesa na mediteranska odredišta, povratak Španjolske (+13,3%) Turske (+28,5%) i Grčke (+24%) na scenu te Tunisa koji je obogatio svoju ponudu s brojnim centrima talasoterapije koji su kvalitetnije pozicionirali odredište. Unatoč pozitivnom pomaku, Tunis (+14,6%) još uvijek zaostaje za Marokom koji oduvijek odlično kotira (+15%). Hrvatska je u ovom kontekstu bila hit odredište s najvećom stopom porasta (+50%). Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Točni podaci su nedostupni. Međutim, možemo zaključiti da je individualna publika više okrenuta europskim, pristupačnim odredištima (Italija, Belgija, Njemačka) dok su odredišta kao Maroko i Tunis gotovo u cijelosti orijentirane na organizirani promet.

165


Koju vrstu transporta su u 2006. preferirali turisti s francuskog tržišta prilikom odlaska na godišnji odmor Kada su u pitanju europska odredišta: privatni automobil u 41.4% slučajeva; avion 32.5%, vlak 10%, autobus 11,7%. Kada su u pitanju individualna putovanja francuski turisti koji kupuju direktno avionsku kartu („vol sec”), obično koriste sistem "Fly and drive" - avion + rent a car - koji preuzimaju na mjestu dolaska. U lipnju 2006. Francuzi su iznajmili 1,2 milijuna automobila u inozemstvu, tj. 20% više nego u istom periodu 2005. Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2006. preferirali francuski gosti Francuzi u velikoj većini (48,9%) sami organiziraju putovanja, 19,4% rezerviraju preko agencije, 16,5% posredstvom udruga. Međutim, kada su u pitanju putovanja u inozemstvo situacija je različita: 27,4% sam organizira putovanja, 58,8% rezervira preko agencije ili turoperatora, 14,4% preko udruga. Povećanje udjela kraćih putovanja i nova sredstva informiranja favoriziraju direktne rezervacije transporta i smještaja. Francuzi sve više pripremaju svoja putovanja preko Interneta (30%), kupuju putovanja u 12% slučajeva te su skloni rezervacijama u zadnji čas. Povećanje broja korisnika Interneta, sve veća sigurnost plaćanja putem Interneta i razvitak "brzog Interneta" na web stranicama posvećenim putovanjima omogućili su rekordni porast prometa na Internetu. Internet više nije upućen isključivo mladim ljudima koji žive u urbanim sredinama i koji imaju iznadprosječna primanja. Web se danas otvara svim kućanstvima, posebice ženama ili seniorima koji su sve češći korisnici. Internet se potpuno banalizirao. 59% korisnika su muškarci; 48% imaju ispod 35 godina; 42% žive u pariškoj regiji; 44% imaju primanja iznad nacionalnog prosjeka; 98% namjeravaju i dalje kupovati preko Interneta. Kada je u pitanju vrsta kupljene usluge: 38% je kupilo karte za vlak; 20% kartu za avion; 16% paket aranžman (čak +33% u odnosu na 2003.); 6% je iznajmilo automobil. Danas se smatra da 23% Francuza kupuje putem Interneta (samo 4% pred četiri godine!); 7% ukupnih putovanja rezervirano je preko Interneta te se predviđa eksplozija ovog segmenta u Francuskoj slijedećih nekoliko godina (u SAD-u ovaj segment predstavlja čak 20%!). Prodaja avio-karata se sve više radi preko Interneta (više od 80%); klijenti koji se obraćaju agencijama traže nešto više u smislu usluge. Trend je naglašen za grupna putovanja, ovaj segment je u porastu. Jedan od razloga je sve veća potreba seniora da organiziraju slobodno vrijeme, potreba za sigurnim kontekstom i ugodnim druženjem. U ovoj kategoriji razlikujemo i grupe konstituirane od pojedinaca (GIR) koje predstavljaju 24%. 70% grupnih putovanja otpada na seniore, 20% na školske grupe, samo 10% na aktivno stanovništvo. Kada je u pitanju sezona, 50% otpada na proljeće, 30% na jesen. 70% putuje po Francuskoj dok se 30% odlučuje na inozemstvo. Seniori (35% francuskog stanovništva ima više od 50 godina): turoperatori se posebno zanimaju za ovu novu klijentelu. Kategorija 50-65 godina ujedno predstavlja najbogatiji segment stanovništva. 82% grupnih putovanja organizirano je autobusom, 15% avionom i samo 3% vlakom. Nasuprot putovanja u grupi, trend je također naglašen za putovanja za samce, segment u kojem turoperatori imaju sve raznovrsniju ponudu. Preferencije turista s francuskog tržišta obzirom na vrstu smještaja Francuski turisti koji putuju u inozemstvo (u europska odredišta) opredjeljuju se za hotel u 49,6% slučajeva, za kamping u 4% slučajeva, za privatni smještaj 8,3%.

166


Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima: manji dio odabire isključivo koncept more/sunce, dok većina preferira kulturnu i prirodnu baštinu; sve više raste interes za sportske sadržaje i avanturističke programe. Iako neće uvijek biti u mogućnosti potpuno realizirati sve predložene aktivnosti, važno im je imati mogućnost odabira. Za sportske i avanturističke sadržaje se opredjeljuju većinom mladi do 35 godina, dok se dob 50-64 većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva želi provesti odmor u otkrivanju odredišta i opuštanju od stresa. Trendovi koji se sve više afirmiraju su: "Bien être" i krstarenja. Predviđa se da će broj putnika koji se odlučuje za krstarenje porasti za 20% u 2007. (+7% u 2006.). 3.250 francuskih putničkih agencija prodaju programe krstarenja. Specijalisti – MSC i Costa Croisières - čak prodaju zimska krstarenja po Mediteranu (Italija, Hrvatska i Grčka). Ponuda "bien être" se demokratizirala i postala dostupna svim kategorijama stanovništva. Razrada odmorišnog segmenta u 2006. Raspodjela aktivnosti

skijanje more / plivanje / plaža vodeni sport šetnja pješačenje bicikl, Mountain Bike Tenis, Golf, Jahanje lov, ribolov ostale sportske aktivnosti eno-gastronomija Aquapark, Luna park posjeti gradovima festivali, koncerti, kazalište, kulturne manifestacije muzeji, izložbe povijesna baština prirodna baština ostali kulturni sadržaji Sajmovi, kupovina Ostalo bez aktivnosti

More 0,1% 40,4% 5,7% 45,8% 4,5% 5,4% 1,7% 2,5%

Seoski Planina Turizam 30,6% 0,5% 8,5% 5,7% 2,3% 1,3% 40,9% 30,7% 16,0% 3,9% 2,7% 3,8% 0,6% 1,2% 0,7% 1,9%

Jezera 4,8% 19,3% 4,2% 41,4% 8,3% 7,6% 1,4% 3,5%

Gradovi 0,5% 6,4% 0,9% 22,5% 2,0% 1,4% 0,5% 0,3%

TOTAL 4,4% 13,9% 2,1% 31,7% 4,6% 3,2% 1,1% 1,4%

1,5% 3,(% 3,6% 26,4%

1,7% 3,0% 1,7% 18,8%

1,5% 4,5% 2,1% 13,1%

2,3% 3,5% 3,2% 25,4%

1,3% 3,8% 2,5% 30,0%

1,5% 3,6% 2,6% 19,9%

2,3% 5,8% 11,6% 16,9% 1,3% 12,4% 17,0% 8,9%

1,5% 4,6% 9,6% 17,0% 1,6% 7,2% 16,1% 8,4%

2,1% 4,0% 8,7% 9,6% 1,6% 8,7% 29,8% 26,3%

2,1% 6,6% 12,9% 19,2% 1,3% 8,0% 18,8% 12,4%

5,4% 10,3% 15,1% 8,8% 2,4% 8,1% 27,7% 23,1%

3,1% 5,8% 9,9% 10,1% 1,7% 8,8% 25,6% 19,9%

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju U 2006. prosječan godišnji budžet francuskog kućanstva u svrhu putovanja iznosi 1.800 eura. Financijski aspekt je jako važan budući da je budžet rezerviran za putovanja uvjetovan ostalim fiksnim troškovima koji su u porastu; stoga Francuzi traže mogućnosti putovanja po nižoj cijeni. Usprkos ovoj zahtjevnosti po kriteriju cijene, oni ne odustaju od kriterija kvalitete. Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Francuske Distribucijske i prodajne mreže na francuskom tržištu se zadnjih nekoliko godina susreću s problemima vezanim za pad provizija i konkurenciju agencija na Internetu. Internet, naime, više nije samo sredstvo kupovine u zadnji čas, već uzima sve više prostora i značaja.

167


Problemi vezani za provizije se očituju posebice u zračnom prometu jer prodaja karata predstavlja 73% profita agencija u 2005. i 76% u 2006. Pad provizija na nultu stopu koji je stupio na snagu 01.04.2005. nije proizveo porazan učinak kao što se to očekivalo. Počevši s 01. travnjem 2005., nakon pregovora između SNAV-a - Syndicat National des Agences de Voyages, Nacionalni sindikat putničkih agencija - i Air France-a, stupa na snagu novi ekonomski model bez provizija. Ova promjena je obvezala turoperatore da promijene strategiju prodaje u smislu još bolje usluge temeljene na dodanoj vrijednosti. Načelno, broj agencija ostaje stabilan u 2006. Novi trend je ”polivalentnost” agencija: produkcija, distribucija i receptivni dio. Provizije na paket aranžmane su također upitne. Ova previranja su prouzrokovala nove alijanse važnijih čimbenika u segmentu distribucije i jaču selekciju snabdjevača. Nakon pada prometa agencija u 2003. za 2% prouzrokovanog lošom gospodarskom konjunkturom, nestabilnom međunarodnom političkom situacijom i sanitarnim problemima, u 2004. bilježimo rast prometa agencija od 3,9% što je dinamiziralo sektor distribucije. 2005. i 2006. su također pozitivne s + 2,1% i 1,4%. Evolucija prometa agencija 1996./2006. 13% 11% 9% 7% 5% 3% 1% 20

20

20

20

20

20

20

19

19

19

19

19

-1%

06

05

04

03

02

01

00

99

98

97

96

95

-3%

Prema informacijama francuskog ministarstva za turizam, klasične putničke agencije prodaju samo 45% paket aranžmana, dok se 25% komercijalizira putem Interneta i 30% preko supermarketa. Pregled najvažnijih aktera francuskog turizma u 2005. Distribucijske i prodajne mreže se u Francuskoj organiziraju putem: 1. Klasičnih putničkih agencija: integrirane kompanije, distribucijske mreže, nezavisne Agencije; 2. Velikih supermarketa; 3. Prodaje putem Interneta; 4. Direktne prodaje preko turoperatora. 1. Klasične putničke agencije: Integrirane kompanije: Carlson Wagonlit Travel: 2.500 mil.eura (+4.17%); 439 prodajnih punktova; 3.523 zaposlenih. Thomas Cook France: 1.009 mil.eura (+4.24%); 450 prodajna punkta; 1.597 zaposlenih.

168


Nouvelles Frontières Distribution: 779.90 mil. eura (+2.59%) 212 prodajnih punktova; 766 zaposlenih. Fram Agences: 188.91 mil. eura (-1.29%); 80 prodajnih punktova; 365 zaposlenih. Distribucijske mreže: Selectour : 1.340 mil. eura (+0,75%) ; 550 prodajnih punktova ; 1.600 zaposlenih. Afat Voyages: 1.350 mil. eura (+1.06%) ; 602 prodajnih punktova; 1.850 zaposlenih. Tourcom : 1.250 mil. eura (+13,43%; 550 prodajnih punktova; 1.900 zaposlenih. 2. Veliki supermarketi: Leclerc Voyages: 288,9 mil. eura (+14,37%); 139 prodajna punkta; 551 zaposleni. Voyages Carrefour: 220,3 mil. eura (+1,10%); 88 prodajnih punktova; 551 zaposleni. Voyages Auchan: 21,18 mil. eura (+5,37%; 3 prodajna punkta; 30 zaposlenih. Casino Vacances: 21 mil. eura (+10,23%); 1 prodajni punkt; 31 zaposleni. Mousquetaires Vacances : 10,2 mil. eura (+41,7%) ; 1 prodajni punkt; 18 zaposlenih. 3. Prodaja putem Interneta: Voyages-sncf.com: 784 mil. Eura. Lastminute (Degriftour, Travelprice,Holidaysauto): 220 mil. Eura. Opodo (Vivacances, Promovacances, Karavel):45 mil. eura (podatak 2003.). 4. Direktno preko turoperatora: Podaci za 10 najvažnijih turoperatora u 2005.: Club Méditerranée: 1.600 mil. eura (-0, 56%), 1.421.000 pax; 18.694 zaposlenih. Nouvelles Frontières: 1.100 mil. eura (-2,74%); 1 600.000 pax; 3.400 zaposlenih. Fram: 418 mil. eura (+0,72%); 551.000 pax; 3.773 zaposlenih. Marmara/Etapes Nouvelles : 339,02 mil.eura (+7,28%); 723 334 pax; 195 zaposlenih. Jet Tours: 276 mil. eura (+2,60%); 282.000 pax; 342 zaposlena. Kuoni France: 247,5 mil. eura (+26,15%); 143.000 pax; 466 zaposlenih. Go Voyages : 228,6 mil. eura (23,70%); 568.931 pax; 201 zaposlen. Look Voyages: 178,9 mil. eura (-24,03%); 295.244 pax; 235 zaposlenih. Marsans / Transtours: 154 mil.eura (+9,22%); 136.240 pax; 180 zaposlenih. Costa Croisières: 135 mil.eura (+40,63%); 103.000 pax; 70 zaposlenih. Najvažniji francuski turoperatori po prometu i broju putnika Podaci z a 10 najvaznijih turoperatora u 2005 promet u 000 eura

C

lub

M No éd it e uv rra el les né e Fr G on ro t iè up re e s M Vo arm ar ya a ge s Fr am G o Vo ya ge Je s t T Ku o M o n urs ar sa iF ns ra nc /T e ra Co ns to st ur a C s ro isi Lo èr es ok Vo ya ge s

1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0

169


Podaci za 10 najvaz nijih turoparatora u 2005 broj putnika

N

ou ve lle s Fr C on lu b t iè M re éd s it e G ro rra up né e e M ar m G ar o a Vo y Vo ag ya es ge s Fr M am ar J et sa ns To /T ur s ra ns to Lo ur ok s V oy ag Ku e on iF s C os ra nc ta e Cr oi siè re s

1 800 000 1 600 000 1 400 000 1 200 000 1 000 000 800 000 600 000 400 000 200 000 0

Francuski turoperatori proživljavaju krizno razdoblje od atentata 11. rujna u New Yorku, koji je predstavljao negativnu prekretnicu nakon nekoliko godina rasta prometa. U tri godine turoperatori su izgubili 1,3 milijuna klijenata. Povratak aktivnosti koji je uslijedio bio je zaustavljen ratom u Iraku i SARSom u Aziji. U 2003. tridesetak turoperatora je ostvarilo gubitke, naspram dvadeset u 2002. Pad potražnje u 2003., u trenutku kada su se na francuskom tržištu pojavili izuzetno aktivni njemački turoperatori, TUI i Thomas Cook, dodatno ih je ugrozilo. Unatoč ovim poteškoćama, francuski turoperatori su odolijevali krizama. Prilagodili su se novonastaloj situaciji smanjujući rizik, odlažući investicije, smanjujući fiksne troškove, racionalizirajući proizvodnju i optimizirajući budžete. Za francuske turoperatore je period od zadnje četiri godine bio jako uzburkan, što ih je prisiljavalo da budu konkurentni te da se odupru najezdi ponude na Internetu. Morali su biti inventivni kada su u pitanju programi, konkurentni kada su u pitanju cijene te voditi računa o prezentaciji i atraktivnosti brošura. S napretkom Interneta izgledalo je da su klasične brošure osuđene na nestajanje; međutim nikada nisu bile ljepše, bogatije reflektirajući precizno strategiju komunikacije turoperatora. Jedan od najvažnijih argumenata postaje sigurnost; neki turoperatori čak daju informacije o datumu konstrukcije aviona. Polazišta iz provincijskih gradova također predstavljaju prednost. "Yield management" tj. varijacije tarifa u odnosu na datum rezervacije, postaje sve češća praksa, što omogućuje bolje upravljanje zalihama te konkurentnost u odnosu na agencije "on line". Turoperatori su prisiljeni prikazati "dodanu vrijednost" kako bi opravdali svoju uslugu prema klijentu; iz ovoga logično proizlazi da je najveći broj rezervacija za ture i kombinirane boravke. U 2004. usprkos poteškoćama, situacija se popravila, a promet članova CETO-a je porastao za 4,7%, što predstavlja 6.167.840 putnika (nakon pada od 7% u 2003. i 6,2% u 2002.). Porast prometa u 2004. je od izuzetne važnosti jer je uslijedio nakon tri godine negativnih rezultata. Za period 01. studenog 2004. do 31. listopada 2005. promet turoperatora je porastao za 6,5% što predstavlja 6.538.574 putnika. Ovaj porast turoperatori duguju prvenstveno odredištima kao Maroko (+20%), Tunis (+16%), Egipat (+20%) i Hrvatska (+76%). Lošu sezonu realizirali su Baleari (-24,4%), Kanari (-20,5%), Italija (-17,6%). Od udaljenih odredišta posebno dobro se prodaje Kina (+63,5%), za razliku od Azije koja globalno zaostaje za (-6%) zbog tsunamia. Tajland, Sri Lanka i Maldivi bilježe veliki pad (do 50%) prodaja paket aranžmana u periodu 01.11.2005. do 31. 10.2006.

170


700 000 600 000 577 012 541 808 500 000 400 000

100 000

191 287183 176182 718 172 631

-4,9% -26,4% -3,3%

-38,2%

ni sie

91 168 78 964 65 307 63 033 41 755 +6,6%

-1,7%

en ta le I ta Tu l ie rq ui co e nt in en ta le Gr Eg Łc yp ec te on t in en ta le Ba lØa re s Cr oa t ie

Es

pa g

ne

co nt in

Tu

M

ar o

c

0

=

+3,4%

+20,1

-4,4%

s

+7,6%

Ca na ri e

241 203 +9,3%

Si cil e

200 000

Cr Œt e

300 000

Općenito gledajući, rezultati francuskih turoperatora za sezonu 2006. su osrednji u odnosu na 2005. Rezervacije su kasnile od samog početka, turoperatori su bilježili značajan pad za veliku većinu odredišta te uvelike prakticirali popuste. Ukupan rezultat turoperatora članova CETO-a je negativan 1,2%, međutim, njihov financijski rezultat je u progresiji za 3,4% što nije razlog za optimizam, već rezultat porasta cijena goriva i raznih dodatnih poreza. To je također posljedica porasta putovanja u daleka odredišta. Turoperatori su započeli sezonu u travnju s -9%, s malim poboljšanjem u svibnju (+2%) i lipnju (+4%), dok srpanj bilježi pad od -2,4%. Loš srpanjski rezultat iznenađuje, jer su se mnogi nadali novoj dinamici nakon završetka svjetskog nogometnog prvenstva. Nakon zastoja uslijed svjetskog nogometnog prvenstva, prodaja je krenula tek s 10. srpnjem i 60% rezervacija je izvršeno u manje od 15 dana prije odlaska na put (48% u 2005.). Rasprodaje i niske cijene u zadnjem trenutku su sigurno jedan od razloga ovom trendu. Klimatske prilike u Francuskoj u srpnju, velike vrućine, također su doprinijele da su Francuzi ostali kod kuće, što objašnjava da je kolovoz, koji je bio izrazito ružan, bolji od srpnja. Sve više je prisutan trend kasnog rezerviranja što nije novost, ali se ove godine jače profilira. Svjetsko nogometno prvenstvo može dijelom objasniti fenomen, ali ne i u potpunosti. Ono što je zasigurno imalo veći utjecaj je jaki pritisak na kupovnu moć koji se uvelike odražava na putovanja Francuza. Osim segmenta putovanja zastoj se osjeća u svim segmentima potrošnje. Kao i uvijek u takvim situacijama, pad potrošnje je najprije prisutan u segmentu niže i srednje kupovne moći. U tom kontekstu većina programa turoperatora za visoku sezonu postaju cjenovno nepristupačni. Klijenti u ovom slučaju čekaju popuste. Neki čak smatraju da klasično predstavljanje cijena u brošurama više uopće nije aktualno te da bi turoperatori trebali prakticirati "yield" s nižim cijenama za rani buking uključujući i visoku sezonu. Većina klijenata su ovo već usvojili i jednostavno čekaju povoljan trenutak za rezervaciju, što za turoperatora, konačno, predstavlja manji gubitak od praznog sjedišta. Kada su u pitanju turoperatori specijalizirani na Internetu, rezultati su slični; dosadašnja dinamika rasta se usporava mada su rezultati daleko pozitivniji od onih postignutih kod klasičnih turoperatora. UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU - 2006. GODINA Broj dolazaka i noćenja ostvarenih u Hrvatskoj Prema podacima Državnog statističkog zavoda, tijekom 2006. Hrvatsku je posjetilo 505.139 francuskih gostiju, što predstavlja pad dolazaka od 15%, i pad u noćenjima od 11%, s 1.707.718 noćenja. Ovaj

171


negativni predznak treba ipak razmatrati u širem kontekstu. Naime, nakon višegodišnjeg dvoznamenkastog, skoro eksponencijalnog rasta, francusko tržište ulazi u fazu stabilizacije. Potrebno se prisjetiti da je u periodu od 1999. do 2005. broj francuskih gostiju u Hrvatskoj porastao s 30.000 na skoro 600.000, što znači da je ukupan rezultat pomnožen s 19. Promet francuskih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1989. - 2006. Dolasci apsol. indeks 199.865 181.233 91 37.297 21 15.989 43 19.910 125 27.261 137 18.788 69 27.000 144 34.647 128 41.914 121 31.646 76 57.193 181 74.719 131 134.708 180 220.636 164 392.911 178 591.098 150 505.139 85

1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor: DZS

100 91 19 8 10 14 9 14 17 21 16 29 37 67 110 197 296 253

Noćenja apsol. indeks 901.070 765.644 85 149.989 20 54.593 36 86.295 158 138.760 161 75.562 54 71.000 94 110.470 156 144.867 131 87.818 61 180.449 205 224.510 124 418.172 186 688.715 165 1.241.729 180 1.920.288 155 1.707.718 89

100 85 17 6 10 15 8 8 12 16 10 20 25 46 76 138 213 190

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s francuskog tržišta:

Dolasci 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000

Izvor: DZS

172

06

05

.

. 20

. 20

.

04 20

.

03 20

. 01

02 20

20

00

.

. 99

19

20

.

.

98 19

97 19

19

96

.

.

. 94

95 19

93

. 19

. 19

.

92 19

.

91 19

90 19

19

89

.

0


No ćen ja 2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

Izvor: DZS 05

. 06

20

04

.

. 20

. 03

20

02

. 20

01

. 20

00

. 20

. 99

19

20

.

.

98 19

19

97

.

.

96 19

.

95 19

.

94 19

.

93 19

.

92 19

.

91 19

90 19

19

89

.

0

Dinamika razvitka francuskog tržišta u Hrvatskoj u razdoblju 1999. – 2006. Dolasci su i dalje ravnomjerno raspoređeni po mjesecima čiji je udio ostao stabilan, osim listopada (38%) što možemo objasniti ukidanjem subvencija. 15,5% ukupnih dolazaka otpada na svibanj, 14,4% na lipanj, 15,3% na rujan, samo 3,9% na listopad, 16,8% na srpanj i 21% na kolovoz; ova sezonska raspoređenost favorizira ravnomjernu iskorištenost kapaciteta. Analiza rezultata sezone 2006. U prethodnih nekoliko mjeseci u Francuskoj su postojali objektivi razlozi koji su negativno utjecali na trend putovanja u inozemstvo: gospodarska i politička kriza, socijalni i studentski nemiri, opće neraspoloženje i pomanjkanje dinamizma. Dakle, Francuzi su manje putovali u inozemstvo, a oni koji su se odlučili reagirali su selektivno na cijenu. Hrvatsku je ovaj negativni trend pogodio još i više, budući da su se objektivnim uzrocima pridružili i subjektivni čimbenici vezani za samo odredište, tj. značajne cjenovne promjene koje su poremetile percepciju njezinog odnosa kvaliteta/cijena. Dakle, u središtu problematike našao se porast cijena u trenutku kada je odredište izgubilo učinak novosti. U momentu kada Francuzi ne samo manje putuju u inozemstvo, već oni koji se odlučuju, obzirom na pad kupovne moći, selektivno reagiraju na cijenu, ova promjena je imala izrazito negativan učinak. U ozračju gdje se ponašanje klijenta sve više profiliralo kroz kriterij cijene, interes za Hrvatsku je opao. Zanimljivo je citirati analizu Francuskog nacionalnog turističkog ureda (Maison de la France): "Veliki dio Francuza koji je ove godine htio otići u Hrvatsku nije otišao zbog povećanja cijena nego je ostao u Francuskoj. Nisu tražili drugo odredište nego su se usmjerili na francuske regije što je doprinijelo pozitivnim rezultatima francuskog turizma ove godine". Možemo pretpostaviti da je ova vijest zadovoljila francuske profesionalce koji su se zadnjih godina osjetili ugroženima zbog sve veće atraktivnosti i konkurencije Hrvatske kao odredišta. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj s francuskog tržišta

173


Uzmak prometa se očituje jednako u oba segmenta: u segmentu organiziranog prometa kao i u segmentu individualnih dolazaka. Analiza stanja prodaje ukazuje na činjenicu da je, usprkos povećanju udjela organiziranog prometa, individualni promet još uvijek značajniji od organiziranog te da ova dva segmenta slijede istu dinamiku razvitka. U 2006. 35% ukupnih dolazaka otpada na organizirana putovanja; u 2005. 32%; u 2004. 34%; u 2003. 30%; u 2002. 35%; u 2001. 30%. Konstatiramo da ovaj udio oscilira između 30 i 35%, tj. predstavlja 1/3 ukupnog broja dolazaka. Ovo proizlazi dijelom iz specifičnosti francuskog gosta koji je u osnovi pojedinac te više voli putovati u vlastitoj i po mogućnosti slobodnoj organizaciji - veliki broj putuje osobnim automobilom, brodom, autobusom. Evolucija segmenta organiziranih putovanja u razdoblju 2001.-2006.: 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

19.914 pax 44.719 pax 62.564 pax 129.683 pax 186.571 pax 177.747 pax

(+125%) ( +40%) (+107%) ( +44%) ( -4,7%)

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je postala vodeće turističko odredište u Francuskoj i rijetki su turoperatori koji je ne programiraju (više od 100 turoperatora programira Hrvatsku). Uspjeh i dinamika napredovanja odredišta prethodnih sezona potaknula je veliki interes profesionalaca za Hrvatskom. U 2004. segment organiziranih putovanja se udvostručio (grupe u pred i posezoni te čarter programi) zahvaljujući povratku tržišnih lidera koji su postavili čarter letove iz Pariza i provincijskih gradova, a u 2005. porastao je za čak 48%. Za sezonu 2006. turoperatori su u svojim predviđanjima, ohrabreni dotadašnjim rezultatima, povećali kapacitete za Hrvatsku, ali su već na početku sezone korigirali pretenzije uslijed loše reakcije tržišta na povećanje cijena. Kada je u pitanju evolucija ponude u katalozima turoperatora u zadnjih pet godina, ponuda je, uslijed rastuće potražnje, porasla pet puta (u 2000. 21 turoperator je programirao Hrvatsku, a u 2005. stotinjak). Proizvodi turoperatora su vrlo raznoliki: vikendi, ture, pješački programi… od "kulturnog" turizma do ponude "sunce i more", a u najvećem broju slučajeva radi se o kombiniranju ova dva aspekta. 70-ak turoperatora programira južnu Dalmaciju s vrlo raznolikom ponudom, srednja Dalmacija je više zastupljena u segmentu kupališnog turizma, dok je sjeverna Dalmacija programirana u katalozima 60-ak turoperatora. Regija Kvarnera postaje zanimljivo odredište francuskih turoperatora i nije više samo prostor tranzita francuskih turista. Isto vrijedi i za Istru koja sve više privlači turoperatore bilo da se radi o programima "all inclusive" ili autobusnih tura. U situaciji kada u pojedinim hrvatskim regijama susrećemo određeno pomanjkanje kapaciteta i novu cjenovnu politiku koja ne favorizira turoperatorske programe, otvaramo tržište prema novim odredištima i na taj način nastojimo omogućiti neophodnu ekspanziju tržišta. Uz manje turoperatore, specijaliste za ciljane programe (kulturni sadržaj, nautičari, ekoturizam, aktivni odmor, pješačenje), koji valoriziraju raznolikost hrvatske turističke ponude, vratili su se i svi tržišni lideri koji su aktivirali čarter lance. Počevši od 2004. postavljen je veliki broj čartera iz svih francuskih regija, dok se interes francuskih turoperatora širi na nove regije, čak i one koje tradicionalno nisu bile usmjerene na ovo tržište. Tradicionalnim specijalistima Croatie Tours-u i Bemex Tours-u pridružili su se i francuski turoperatori Marsans/Transtours, Euro-Pauli s vrlo razrađenim i kompletnim brošurama o Hrvatskoj. Oni nude vrlo

174


raznovrsne programe: sunce i more (55%), krstarenja (15%), organizirane ture (15%), kombinirane boravke (10%), sistem "fly and drive" (5%). Hrvatska je prisutna i u brošurama svih tržišnih lidera kao Fram, Neckermann, Nouvelles Frontières, Plein Vent, Look Voyages, Top of Travel, Kuoni, Go Voyages, Amslav. Veliki broj specijalista za kulturne programe, za avanturističke i sportske sadržaje, specijalisti za grupe, krstarenja, nautičari, autobuseri, valoriziraju izuzetno bogatu i raznovrsnu turističku ponudu Hrvatske. Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2006. godine u usporedbi s prethodnom godinom Globalno gledajući, bilježimo porast broja kružnih tura u Hrvatskoj, posebice u regijama Kvarnera i Istre. Kada su u pitanju klasični hotelski aranžmani vezani za čarter programe u ovim regijama turoperatori još odmjeravaju rizik obzirom da su ove regije manje prepoznatljive od strane široke publike. Vrlo pozitivno iskustvo imamo s turoperatorom Promovacances koji programira Istru od 2005. Novost je da su se pojavili programi "à la carte" u ovim regijama kod svih specijalista. Također, bilježimo sve više vikend programa koji su povezani s mogućnostima letova Croatia Airlinesa za Dubrovnik i Split. Pojedini turoperatori postavljaju specijalne letove u određenim prilikama (Uskrs, Nova Godina..). Sve više se šire programi specifičnog karaktera: trekking, ronjenje, sportsko ribarenje.. što favorizira kvalitativan imidž odredišta. Bilježimo, također, sve veći broj letova iz provincije. Segment "incentive" putovanja se sve više razvija i to naročito u regiji Dubrovnika, što rezultira iz sve kvalitetnije hotelske ponude. Primjećujemo skraćenje jesenske sezone što direktno proizlazi iz ukidanja subvencija. Obujam organiziranog prometa po svakom praćenom organizatoru putovanja 2004./2006. 2004.

2005.

2006.

2006./2005.

Marsans/Transtours

7006

16 522

13 000

-21%

Travel Europe

10 000

15 000

22 000

47%

Bemex Tours

13 400

13 900

11 200

-19%

Plein Vent

8 000

13 450

13 485

0

9 100

13 840

52%

Promovacances / Opodo Nouvelles Frontières

6 500

11 000

9 680

-12%

Croatie Tours

10 300

12 360

9 000

-30%

Fram

6 300

9 847

9 179

-7%

Prodintour

8 190

9 342

8 315

-11%

Thomas Cook

6 000

Crystal TO

4 000

7 060

4 800

-22%

Interhome

3 490

5 885

3 920

-33%

Top of travel

3 700

5 000

9 000

80%

ATV Voyages

3 612

Costa Group

3 000

1 700

-43%

Intercars

3 220

3 600

Euro Pauli

2 584

3 134

2 000

-36%

Look Voyages

1 052

2 978

4 525

52%

Slavtours

2 500

2 800

1 250

-55%

Rivages du Monde

2 200

2 500

4 700

88%

175


Adora

2 400

2 970

24%

Ailleurs Voyages

2 347

1 451

-38%

Club Méditerranée

2 314

3 500

Vents de mer

1 200

1 800

850

-52%

Itinérances Dalmates

5 000

1 700

1 000

0

Plein Cap

700

1 440

1 700

18%

Jet Tours

1 200

1 400

950

-32%

1 200

700

-41%

Syltours

0

Le temps de vivre

1 136

1 200

273

-227%

TCH Voyage

700

1 010

800

-21%

UCPA / Club aventure

988

1 000

800

-20%

La Cordée Voyages

500

914

585

-36%

Kuoni

850

1 000

880

-12%

Nomade Aventure

400

350

290

-17%

Vent Portant

500

480

200

-68%

Clio

461

600

400

-33%

Dalmatie tours

370

270

-27%

New East

230

300

30%

Saalt Voyages

560

283

Intermèdes

650

250

Alizes Travel

0 125

-50%

250

Allibert

250

210

150

-28%

Athenaeum

130

165

120

-27%

Gallia

576

Terrien

304

130

230

23%

Océanides

100

120

120

0

Terre entière

104

38

-63%

Belle planète

100

50

-50%

90

Go Voyages

4 759

5 170

3 200

-38%

Sunsail

4 000

4 000

3 200

-20%

Eurolines

2 500

1 618

980

-39%

Tibo Tours

900

1 000

800

-20%

Norvista / 7 et demi

2 100

1 200

750

-33%

Amslav

900

1 012

810

-20%

Partance

272

600

450

-25%

Teos

500

550

300

-45%

Envol Espace

125

485

369

-24%

Boomerang

300

111

90

-19%

Voyages Frémont

62

44

National Tours

1 160

TOTAL

128 539

177 747

-4,7 %

176

186 571


Turoperatori su, obzirom na izvanredan uspjeh 2005., za 2006. povećali angažmane u Hrvatskoj unatoč najavi o porastu cijena. Nažalost, tržište je od samog početka sezone loše reagiralo, što je obvezalo turoperatore da prodaju po nižim cijenama kako bi ograničili gubitke. Hrvatska se po prvi put pojavila masovno na Internet prodajama po sniženim cijenama, što nije bilo dobro za njezin imidž. Turoperatori su bili ne samo brojčano u gubitku u odnosu na zakupljene kapacitete, nego i financijski. To znači da statistički podaci o dolascima i noćenjima, u određenoj mjeri, prikrivaju stvarno stanje. Globalno, organizirani promet za Hrvatsku bilježi uzmak od -4,7%; na početku sezone govorilo se čak o - 20% što su tijekom sezone uspjeli nadoknaditi zahvaljujući popustima! Povećanje cijena automatski obvezuje odredište da se orijentira na turoperatore koji prakticiraju proizvode više cjenovne kategorije te polako isključuje postojeće turoperatore čiji klijenti odbacuju ponudu. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti: Hrvatska objedinjuje sve kriterije koji opredjeljuju Francuze u odabiru odredišta: autentičnost, kulturnu baštinu, prirodne ljepote i zaštićeni okoliš. Povećanje slobodnog vremena (prelazak na 35 sati tjedno stvara uvjete za veću mobilnost i još bolju sezonsku raspoređenost) i kupovne moći otvaraju nove mogućnosti. Francuzi putuju više i češće, a novi trendovi potrošača – interes za okoliš, potražnja za autentičnim proizvodima, veća potražnja za kulturnim sadržajima – valoriziraju Hrvatsku kao odredište. Nedostaci: povećanje cijena koje je narušilo odnos kvaliteta/cijena, pomanjkanje adekvatnih hotelskih kapaciteta u pojedinim regijama, neujednačena kvaliteta hotelske infrastrukture i usluge. Hrvatska turistička ponuda na francuskom tržištu se nalazi u izrazito konkurentnom okružju gdje cijene aranžmana za Hrvatsku nadilaze većinu najposjećenijih odredišta Francuza. Cijene su se znatno povećale zadnjih nekoliko godina te danas spadamo u skupinu skupljih mediteranskih odredišta. Porast cijena je do 2005. u većini slučajeva išao u korak s podizanjem kvalitete turističkog proizvoda, međutim, u 2006. porast cijena je bio motiviran potražnjom koja je nadilazila ponudu. Turoperatori smatraju da porast cijena usmjerava Hrvatsku na razvijanje visoko kvalitetnog turizma za koji je potrebno njegovati neophodne pretpostavke, tj. i dalje obogaćivati i podizati kvalitetu turističke ponude. Razrada dolazaka i noćenja po regijama Pad prometa u 2006. se različito odrazio u svakoj od regija:

TZZ Dubrovnik TZZ Split TZZ Kvarner TZZ Zadar TZZ Šibenik TZZ Istra Ostale regije

Dolasci 2006. 146 058 99 742 50 160 51 498 49 506 48 953 59 222

Noćenja 2006. 604 724 397 640 134 427 131 444 169 852 200 915 68 716

% 06./05. dolasci -21% -2% -31% -16% 2% 11% -25%

% 06./05. noćenja -22% -2% -28% -21% 39% 14% -12%

Ukupno

505 139

1 707 718

-15%

-11%

Regija

177


Udio regija u dolascima za 2006.

Raspodjela dolazaka po regijama za period 2006

12%

Dubrovnik

29%

10%

Split Kvarner Zadar Sibenik

10%

Istra 10%

Ostali

20%

10%

Osim već afirmirane Dalmacije i Dubrovnika na francuskom tržištu, regije Kvarnera i Istre su počele primati francuske goste u sve većem broju, zastupljeni su naročito autobuseri (bilo da stižu avionom ili autobusom), ali i programe s klasičnim alotmanima (Rabac, Krk..). Dubrovnik i Split predstavljaju još uvijek privilegirana odredišta Francuza sa skoro 50%, no zahvaljujući strategiji komunikacije i ciljanoj promidžbi, interes Francuza se sve više širi i na ostale regije. Evolucija prometa po regijama u šestogodišnjem razdoblju Potrebno je naglasiti da se u periodu 2000./2005. promet s francuskog tržišta značajno povećao ne samo u obujmu, nego se i proširio na sve hrvatske regije, čak i one koje tradicionalno nisu bile usmjerene na ovo tržište. Raspodjela dolazaka po regijama za period 2000. – 2006. Regija

2000.

2001.

%

Dubrovnik

13 468

16 639

Split

9 239

Kvarner

%

2003.

%

2004.

23 26 830

61

54 447

103

122 576 125 185 310

13 266

43 28 753

117

43 891

53

70 302

60

7 495

10 565

41 19 066

80

29 603

55

47 798

Zadar

4 335

5 990

38 12 873

114

23 408

82

Šibenik

1 332

1 930

45 7 004

262

11 340

Istra

5 430

7 491

38 13 234

77

Ostali

10 771

18 838

75 26 948

UKUPNO

52 000

74 719

43 134 708

178

2002.

%

2005.

%

2006.

%

51

146 058

-21

103 344

47

99 742

-3

61

72 487

52

50 160

-31

37 788

61

61 535

63

51 498

-16

62

30 463

168 45 243

48

49 506

9

20 537

55

30 010

46

44 115

47

48 953

11

43

37 410

39

53 974

44

79 064

46

59 222

-25

80

220 636

64

392 911 78

591 098

51

505 139

-15


Dinamika razvoja dolazaka po regijama za period 2000. – 2006. Raspodjela dolazaka po regijama za period 2000-2006 200 000 180 000 160 000 140 000 120 000 100 000 80 000 60 000 40 000 20 000 0 2000

2001

2002

2003

2004

2005

Dubrovnik

Split

Kvarner

Zadar

Sibenik

Istra

2006

Analiza evolucije do 2005. po regijama ukazuje na dvoznamenkasti, odnosno troznamenkasti rast u pojedinim slučajevima; rezultati 2006. su pozitivni za Istru i Šibenik; Split se održava, dok pad bilježe Dubrovnik, Zadar i Kvarner. Porast cijena je posebno naglašen u regiji Dubrovnika za koju se Francuzi tradicionalno najviše opredjeljuju, što se u velikoj mjeri odrazilo na evoluciju broja dolazaka i noćenja, ne samo regionalno nego i u ukupnim rezultatima. Prikaz dinamike porasta prometa po regijama u šestogodišnjem razdoblju ukazuje na spektakularan porast u periodu 2003.-2005. s kulminacijom u 2005. Zanimljivo se usredotočiti na rezultate u zadnje tri godine s postotkom porasta 2006./2004.; što u velikoj mjeri relativizira prošlogodišnje negativne rezultate. Naime, 2005. je nadmašila sva naša očekivanja s porastom od 50% kada su mnogi mislili da smo kulminirali s odličnim rezultatima 2004. (+80%!). Raspodjela dolazaka po regijama 2004. – 2006. Raspodjela dolazaka po regijama za period 2004 - 2006 200 000 180 000 160 000 140 000 120 000 100 000 80 000 60 000 40 000 20 000 0

+19%

2004

+42% +5%

Dubrovnik

Split

Kvarner

+36%

Zadar

+10% +63%

+63%

Sibenik

Istra

2005 2006

Ostali

Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Hrvatska je za Francuze pristupačno odredište te je posjećuju kako avionom tako i privatnim automobilom (često u kombinaciji s trajektom). Čarter programi u 2006.

179


Veliki broj čarter programa je realiziran u 2006. s polaskom iz Pariza i provincijskih gradova za Dubrovnik, Split, Zadar i Pulu. Turoperatori s polaskom iz Pariza: ● Za Dubrovnik: Adora - Amslav – Europauli –- Fram – Go Voyages – Jet Tours – Karavel – Look Voyages – Norvista/ 7 et demi - Nouvelles Frontières – Prodintour - Salaun Holidays - Tour Indicom – Top of travel – Marsans / Transtours – Travel Europe; ● Za Split: Crystal TO - Europauli – Karavel - Look Voyages – Meditrad - Montagne Evasion – Neckermann - Norvista/ 7 et demi - Nouvelles Frontières - Prodintour – Thomas Cook - Top of Travel; ● Za Rijeku: Arts et Vie – Rivages du Monde – Tourmonde; ● Za Pulu: Eastpak – Karavel – Travel Europe - Tour Indicom – Salaun Holidays; Turoperatori s polaskom iz provincije: Za Dubrovnik: ● Bordeaux: Fram - Jet Tours - Prodintour - Tour Indicom - Travel Europe - Top of Travel; ● Brest: Karavel - Salaun Holidays - Top of travel - Travel Europe; ● Caen: Karavel; ● Cherbourg: Karavel - Top of Travel; ● Clermont Ferrand: Karavel - Top of travel - Travel Europe – Tour Indicom; ● Deauville: Karavel - Top of Travel - Tour Indicom; ● Lille: Tour Indicom; ● Limoges: Top of travel - Travel Europe – Tour Indicom; ● Lyon: Aerosun – Ailleurs Voyages – Fram – Karavel - Nouvelles Frontières - Plein Vent - Prodintour Tour Indicom – Marsans / Transtours - Travel Europe – Voyamar; ● Marseille: Carré Voyages - Karavel - Marsans / Transtours - Nouvelles Frontières - Plein Vent - Tour Indicom - Travel Europe; ● Metz-Nancy: Tour Indicom; ● Montpellier: Carré Voyages - Tour Indicom; ● Mulhouse: Travel Europe; ● Nantes: Europauli – Fram – Nouvelles Frontières – Karavel - Marsans / Transtours – Richou - Salaun Holidays – Top of travel - Tour Indicom - Travel Europe; ● Nice: Karavel - Tour Indicom; ● Poitiers: Karavel - Top of travel; ● Pau: Karavel - Top of travel – Tour Indicom; ● Quimper: Travel Europe – Salaun Holidays; ● Rennes: Top of Travel; ● Toulouse: Europauli – Fram - Saalt - Tour Indicom - Travel Europe. Za Split: ● Brest: Salaun Holidays; ● Lille: Aquatour – Thomas Cook; ● Lyon: Aerosun – Karavel - Look Voyages – Plein Vent – Ailleurs Voyages; ● Nantes: Neckermann - Salaun Holidays; ● Quimper: Salaun Holidays; ● Toulouse: Saalt Voyages; ● Marseille: Karavel - Plein Vent – Voyamar; ● Mulhouse: Thomas Cook. Za Pulu: ● Brest: Salaun Holidays; ● Nantes: Karavel - Richou – Tour Indicom – Travel Europe – Salaun Holidays; ● Lyon: Karavel - Tour Indicom – Travel Europe; ● Marseille: Karavel - Tour Indicom – Travel Europe; ● Mulhouse: Karavel; ● Quimper: Salaun Holidays;

180


● Toulouse: Karavel -Tour Indicom – Travel Europe. Za Zadar: ● Marseille: Alizés Travel. U 2006. su za Dubrovnik organizirani polasci iz 19 gardova provincije, ove godine očekujemo 23, s novim polazištima iz Cherbourga, Mulhausea, Ceana, Quimpera, Beaunea. Croatia Airlines je sačuvala iste kapacitete: uz svakodnevnu vezu Pariz/Zagreb postoje dva leta tjedno za Split, tri leta za Dubrovnik i Lyon-Split. Air France leti svaki dan za Zagreb. Autobuseri u 2006. Nakon izuzetno uspješne 2005., autobuseri su uspjeli održati promet u 2006. te su povećali kapacitete, nadajući se dinamizaciji tržišta u 2007. Top of Travel i Travel Europe su najvažniji turoperatori za boravak i ture po Hrvatskoj. Tradicionalna klijentela autobusera su seniori koji su danas mladi, dinamičniji, imaju veće financijske mogućnosti i puno putuju. Demografske promjene vezane za povećanje ovog segmenta stanovništva pozitivno će utjecati na ovu vrstu klijentele. Puno programa se vezuje za Italiju, Sloveniju i Austriju. Najčešća kombinacija let + autobus; također Split-Ancona trajektom. U programima nalazimo i boravak na Krku, u Poreču, Opatiji, turu po Istri, turu od Šibenika do Dubrovnika. Programi su sve bogatiji iz godine u godinu. Nekoliko primjera programa autobusera: AEROSUN VOYAGES: tura s polaskom iz Lyon-a i Pariza. AILLEURS: tura s polaskom iz Lyona - Istria, Dalmacija. CARRE VOYAGES: Velika tura po Hrvatskoj. EUROLINES TRAVEL: transport i smještaj. Zagreb, Šibenik, Split. EUROPATOURS-SCHMITTOURS: Istra s polaskom iz regije Alsace. ESCHENLAUER VOYAGES: Dalmacija s polaskom iz regije Alsace. FRAM: kombinirana tura Italija/Hrvatska. GIRARDOT VOYAGES : polazak iz Dijona; velika tura po Hrvatskoj. GIRON VOYAGES: polazak iz Clermont Ferranda. MASSY VOYAGES: polazak iz Limogesa; velika tura po Hrvatskoj. NATIONAL TOUR: boravak i tura "découverte". PATRICK THELLIER VOYAGES : putovanje s vodičem za kampiste. PHILIBERT VOYAGES: polazak iz Lyona tura po cijeloj obali. PHOCEENS VOYAGES: polazak iz Nice. RICHOU: polazak iz Nantaisa. ROBIN VOYAGES: polazak iz regije Loire tura po Dalmaciji. SALAUN HOLIDAYS: polazak iz regije Bretagne. TOURISME VERNEY: polazak iz Lyona za Opatiju i Kvarner. VOYAGES LESAGE: boravak u Rovinju, tura po Istri i otocima Kvarner. Pojedinci u 2006. – prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta pojedinog gosta na francuskom tržištu Francuze fascinira povijesna baština, prirodne ljepote, ekologija okoliša, a to je upravo ono što Hrvatska nudi. Hrvatska je, u očima Francuza, novo odredište s bogatom turističkom ponudom, zasada pošteđeno od negativnih učinaka masovnog turizma, jednom riječju, odredište u trendu.

181


Hrvatska gradi svoj turistički uzlet na održivom razvitku i idealnoj kombinaciji baštine.

prirodne i kulturne

Hrvatsku smo predstavili francuskoj publici kao autentično, očuvano odredište. Imidž koji smo izgradili počiva upravo na vrijednostima koje su u ovom trenutku u središtu interesa potrošača. Danas pravi luksuz ne čine samo hoteli s pet zvjezdica, već ono što je postaje rijetkost: vrijeme, prostor i očuvani okoliš. Gosti se vraćaju iz Hrvatske zadovoljni jer su doživjeli ono što smo im obećali. Reklamacije gostiju su najčešće vezane za pomanjkanje prijaznosti, "rezervirani" prijem i kvalitetu usluge; osjećaj da turistički djelatnici ponekad žele maksimalno iskoristiti gosta. Primjedbe nam dolaze i na račun nedovoljne prilagodljivosti i pomanjkanja reaktivnosti, cijene su također negativno komentirane. Jako veliki broj pritužbi stigao je od strane kampera na račun ponašanja i postupanja hrvatskih policajaca. Zanimljivo se osvrnuti na rezultate ankete koju smo realizirali na sajmu Salon Mondial du Tourisme (SMT 15.-18. ožujka). Uzorak broji 31% muškaraca i 69% žena. Dobne kategorije 18 – 24 godina (21%) i 60 – 80 godina (23%) predstavljaju većinu što znači da ove socio-profesionalne kategorije umirovljenik i student - predstavljaju 44% uzorka. Na pitanje "kako ste upoznali Hrvatsku" većina (60%) odgovara "preko prijatelja", što znači da je većina francuskih turista koji posjećuju Hrvatsku zadovoljna onim što su doživjeli. Najbolja reklama je zadovoljstvo klijenta, to je ujedno i glavni preduvjet da se odredište trajno ustoliči na tržištu. Slijedi promidžba koju sačinjavaju reportaže i prilozi raznih medija (51%) koji su u velikoj mjeri doprinijeli poznavanju odredišta. Na trećem je mjestu oglašavanje u metrou (21%), čimbenik koji je u ovoj anketi podcijenjen jer je kampanja tada tek počela. Iz ankete proizlazi da su francuski turisti najprije privučeni prirodnim ljepotama, kulturom te aspektom otkrića/novosti: jednom riječju, Mediteranom kakav je nekada bio i koji više ne prepoznajemo u drugim odredištima. 27% anketiranih posjetitelja je već posjetilo Hrvatsku te želi ponoviti iskustvo. Najposjećenije regije su: Dubrovnik, Plitvice, Istra i Split/Dalmacija. Tri četvrtine anketiranih osoba samostalno je organiziralo putovanje, bez ikakve poteškoće, a rezultat je odgovarao njihovim očekivanjima. Samo jedna četvrtina se za organizaciju obratila turoperatoru. Samo 18% anketiranih su odmor proveli klasično sunce/more, dok je većina privilegirala otkrivanje odredišta, ture (kopnom i morem), što se podudara s njihovim kriterijima atraktivnosti odredišta. - 38% putuje avionom, 32% automobilom. - 55% uzorka se opredijelilo za privatni smještaj, 35% za hotelski smještaj, 5% za kamping. - 21% je putovalo organizirano, a 79% individualno. 73% je bilo zainteresirano za kombinaciju klasičnog boravka i kružne ture. Koncept isključivo more/plaža je zastupljen u samo 18% slučajeva. Privatni smještaj je osobito drag Francuzima koji putuju u osobnoj organizaciji jer im omogućuje bolje i direktnije otkrivanje odredišta; u situaciji porasta cijena hotelskih usluga ovaj segment će sigurno biti još zanimljiviji. Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Programi turoperatora su uglavnom vezani za hotelski smještaj dok se individualni gosti dosta usmjeravaju ka privatnom smještaju koji u njihovim očima predstavlja odličan odnos kvaliteta/cijena. Francuzi u velikom broju posjećuju i autokampove. Rezultati ankete realizirane na sajmu SMT (ožujak 2007.) Odgovori osoba koje još nisu posjetile Hrvatsku:

182


Koju vrstu smjestaja ste odabrali ? 4% 5% 11%

hotel privatni smještaj 45%

12%

studentski smještaj iznajmljivanje vila agro-turizam kamping

23%

Odgovori osoba koji su posjetile Hrvatsku:

Koju vrstu smjestaja ste odabrali ?

5%

5%

0% 0% privatni smještaj hotel studentski smještaj

35%

55%

kamping iznajmljivanje vila agro-turizam

Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju; kojima su zadovoljni, a koje smatraju nedostatnima ili neadekvatnima Fenomen segmentiranja turističke ponude sve je više prisutan - sport, avantura, kultura - te odgovara potražnji potrošača koji su sve zahtjevniji u pogledu svojih specifičnih potreba. "Novi potrošač" se sve više distancira od koncepta potrošačkog društva, a masovna potrošnja više nije dominirajući model. Francuzi se sve više odlučuju za kvalitetu, žele biti drukčiji i bježe od šablonskih, uvriježenih programa. Naglašena je želja za novostima i iznenađenjima što se očituje u odabiru autentičnih odredišta i proizvoda vezanih za specifične tematike. Francuzi vole dati smisao svojim putovanjima. Iako oni neće uvijek u potpunosti realizirati sve predložene aktivnosti, bitno im je imati mogućnost odabira. Velika većina Francuza u Hrvatskoj se zanima za otkrivanje kulturne baštine i obilazak prirodnih i spomeničkih znamenitosti. Također se zanimaju za sportske i avanturističke sadržaje, za sve vrste "outdoor" aktivnosti. Samo 24% odabire isključivo koncept more/sunce. 34% preferira kulturnu, a 23% prirodnu baštinu, 16% se odlučuje za

183


sportske sadržaje, a 14% za avanturističke programe. Za sportske i avanturističke sadržaje se opredjeljuju većinom mladi do 35 godina, dok se dob 50-64 većinom opredjeljuje za prirodne i kulturne sadržaje. Velika većina aktivnog stanovništva, 51%, želi provesti odmor u otkrivanju odredišta i opuštanju od stresa. Posebno je veliki broj programa pješačenja koji odgovaraju na rastuću potražnju za ovim proizvodima. Prema podacima Afita (15 milijuna ljudi pješači, posebice u planinama, od toga je 60% žena, a jednako su zastupljene sve socio-profesionalne i dobne kategorije). Francuski savez pješačenja broji 170.000 članova i broj pješaka raste godišnje za 8 do 10% u zadnjih pet do šest godina. Rezultati ankete realizirane na sajmu SMT (ožujak 2007.)

RASPODJELA AKTIVNOSTI

10% 11% 44%

obilazak znamenitosti more / plaža susreti krstarenje

12%

sportski aktivnosti 23%

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini Segment putovanja u inozemstvo relativno je stabilan u zadnje tri godine i nije podložan velikim promjenama; očekuju se male varijacije. Porast prometa turoperatora i agencija započet u 2004. trebao bi se stabilizirati, unatoč negativnom gospodarskom i socijalnom ozračju. Godina 2007. je obilježena predsjedničkim (22. travnja i 06. svibnja) i parlamentarnim (10. i 17. lipnja) izborima, što će zasigurno uvjetovati putovanja u inozemstvo. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2007. U 2006. najposjećenija odredišta bila su mediteranska odredišta; Sicilija +20% (dok Italija globalno zaostaje za 3,3%); Baleari +6,6% (dok Španjolska globalno zaostaje za 4,9%); Grčka se uglavnom stabilizirala; Madeira + 7,1% (dok Portugal globalno zaostaje za -4,8%); Turska zaostaje za -26,4%. Tunis (+7,6%) i Maroko (+9,3%) su i dalje sigurne vrijednosti. Egipat je realizirao relativno dobru sezonu 2005., ali u 2006. bilježi pad od -38,2%. Bugarska se, makar neutemeljeno, često spominjala kao alternativa Hrvatskoj i turoperatori su pojačali programe za 2006. s rezultatima od + 9,2%. Korzika već nekoliko godina trpi konkurenciju mediteranskih odredišta, posebice Hrvatske. Ovome je razlog loš odnos kvaliteta/cijena i izrazito loša usluga i prijem. Unatoč tome, Korzika bilježi lagani pozitivan pomak od +1% (+10,8% kada su u pitanju financijski rezultat). Od prekomorskih odredišta možemo spomenuti Kubu s -9,3% i +8,7% za Dominikansku republiku.

184


Azija globalno bilježi porast od 11,8% (Maldivi + 90%, Japan +28,3%, Filipini +78,3%..). Za 2007. naznake su sljedeće: rezervacije globalno kasne, ali se pozitivno pozicioniraju i dalje Sicilija, Grčka, Baleari, Portugal i posebno Madeira; Egipat, Turska. Maroko i Tunis su uvijek u trendu. PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2007. GODINA Aktualni imidž Hrvatske Na tržištu koje je zadnjih nekoliko godina bilo destabilizirano međunarodnom konjunkturom i promjenama u navikama i ponašanju potrošača, Hrvatska je zabilježila izuzetne rezultate i stope rasta koje u pozitivnom smislu odudaraju od općih trendova. Razlozi su višestruki: povratak odredišta na međunarodnu turističku scenu, sustavna i učinkovita obrada francuskog tržišta, kvaliteta hrvatske turističke ponude, preraspodjela putovanja koja je uslijedila međunarodnim događajima te porast cijena euro zone. Hrvatska se, u nekoliko godina, afirmirala na francuskom tržištu kao hit odredište s izuzetno kvalitetnim imidžom, postala je nezaobilazno odredište za turoperatore, a mediji su je citirali kao odredište s najboljom dinamikom razvoja zadnjih godina. Sezona 2005. bila je vrlo značajna za evoluciju francuskog tržišta, dinamika rasta se nastavila i u 2005., usprkos mišljenjima da je višegodišnji uspon kulminirao odličnim rezultatima u 2004. godini. Na sajmu u Deauville (rujan 2005.) Hrvatska je proglašena Odredištem godine. Ovu prestižnu nagradu "Voyage d'Or PRO " dodjeljuju francuski profesionalci u partnerstvu s Tv postajom Voyage te časopisima Le Quotidien du Tourisme i Télé 7 jours najuspješnijim akterima u turizmu (deset kategorija). Izuzetno kvalitetan imidž i ugled koji Hrvatska kao odredište uživa u Francuskoj nagrađeni su, na ovaj način, od strane turističkih profesionalaca. Sa skoro 600.000 francuskih gostiju u 2005. godini, Hrvatska se definitivno plasirala kao jedno od vodećih mediteranskih odredišta u Francuskoj. Francusko tržište je s 2006. ušlo u novu fazu razvitka, kada je nakon višegodišnjeg dvoznamenkastog skoro eksponencijalnog rasta, odredište, po prvi put, zabilježilo uzmak u dolascima i noćenjima. Razlog je bio značajno povećanje cijena koje je u većem broju slučajeva bilo motivirano povećanjem potražnje nego poboljšanjem kvalitete proizvoda. Ravnoteža u odnosu cijena kvaliteta je bio narušen što se odrazilo na evoluciju broja dolazaka i noćenja. Cilj našeg djelovanja je uspostaviti narušenu ravnotežu u percepciji kvaliteta/cijena kvalitativno pozicioniranom promidžbom. Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2007. godini Nakon prošlogodišnjeg uzmaka od 15%, francusko tržište bi se trebalo stabilizirati, uz mogućnost laganog rasta. I dalje bilježimo veliki interes publike i medija, a turoperatori su predvidjeli iste ili nešto veće kapacitete kada je u pitanju hotelski smještaj i broj sjedišta na avionima, što nam teoretski otvara mogućnost realiziranja istog obujma prometa u ovoj godini. U budućnosti se više ne može predviđati dvoznamenkasta dinamika rasta, no može se očekivati da, uz primjerenu politiku cijena, na ovom tržištu imamo još prostora za ekspanziju. Ona se može realizirati širenjem interesa Francuza na nove regije koje tradicionalno nisu bile usmjerene na francusko tržište te produženjem sezone na zimski period. Ovo je tim važnije što bilježimo određeno zasićenje tržišta prouzročeno nevjerojatnim uspjehom i medijskom prisutnošću odredišta zadnjih godina. Kada je u pitanju procjena prometa za ovu godinu, ne smijemo zaboraviti jedan veoma značajan moment: u svibnju se u Francuskoj održavaju predsjednički izbori; Francuzi će biti u iščekivanju nove orijentacije; predviđa se globalno zamrzavanje na gospodarskom planu; usporavanje potrošnje u svim

185


segmentima što će se negativno odraziti i na putovanja. Međutim, mišljenja smo da bi ovogodišnji rezultati trebali biti na razini prošlogodišnjih uz mogućnost laganog porasta. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj u 2007. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2007. neće biti znatno drugačiji jer oba segmenta iz godine u godinu evoluiraju istom dinamikom. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Obzirom na relativni neuspjeh prošlogodišnje sezone, turoperatori su planirali 2007. s puno opreza. Kada se radi o zakupu hotelskih i avio-kapaciteta većinom su ostali na razini prošlogodišnjih rezultata uzimajući u obzir lagani porast. To je slučaj s Travel Europe, Fram, Nouvelles Frontières, Thomas Cook/Neckermann. Top of Travel je povećao svoje pretenzije za čak 70% jer uz tradicionalnu klijentelu grupa širi svoju aktivnost s individualnim gostima. Marsans/Transtours je smanjio programe u odnosu na prošlu godinu za čak 40%; naime, izbjegava veći rizik budući da je u 2006. ograničio pad na samo 20% u odnosu na predviđene kapacitete zahvaljujući popustima. Naime, tržište je od samog početka 2006. loše reagiralo što je obvezalo većinu turoperatora da prodaju po nižim cijenama kako bi ograničili gubitke. Hrvatska se po prvi put pojavila masovno na Internet prodajama po sniženim cijenama, što nije bilo dobro za njezin imidž. Turoperatori su bili, dakle, ne samo brojčano u gubitku u odnosu na zakupljene kapacitete, nego i financijski. To znači da statistički podaci o dolascima i noćenjima, u određenoj mjeri, prikrivaju stvarno stanje što se odražava na angažmanima za 2007. Ovaj primjer ilustrira i iskustvo turoperatora Plein Vent koji je uspio ostati na razini predviđenog broja putnika samo zahvaljujući popustima. Zanimljiv pozitivan primjer predstavlja Promovacances koji je otvorio letove za Pulu u 2004. i koji redovito povećava kapacitete. Ove godine otvara produkciju za Dubrovnik i očekuje značajan porast prometa. Segmenti u porastu su također krstarenja – npr.: Croisieurope, novi program od 24 rotacije, tj. više od 4000 paxeva koji su već u potpunosti prodan za sezonu! Također navodimo primjer Rivages du monde (s istim kapacitetom) koji je skoro sve prodao za 2007. Segment grupa – Travel Europe, Top of Travel, ATV Voyages - je odlično krenuo u odnosu na 2006. Programi tura se općenito dobro bukiraju; klijent je, naime, spreman platiti i više za ovakvu uslugu obzirom na komparativnu prednost odredišta koje podrazumijeva bogatu kulturnu ponudu. Ovi programi su zanimljivi tim više što obuhvaćaju ture po čitavoj Hrvatskoj te favoriziraju geografsku rasprostranjenost francuskih gostiju. Ovi programi kreću većinom iz provincijskih gradova što osigurava klijentelu diljem Francuske. Pitanje ostaje otvoreno za klasične alotmanske programe gdje je klijent najosjetljiviji na cijene te u velikoj mjeri komparira s ostalim mediteranskim odredištima. Obzirom na trend kasnog rezerviranja,, teško je procijeniti evoluciju ovog segmenta. Međutim, rastući interes klijenata, kojega mjerimo prema upitima u predstavništvu i na sajmovima, otvara mogućnost za pozitivnu evoluciju. Zrakoplovni čarteri u 2007. Čarter programi u 2007. – (čarter lanci tijekom čitave sezone ili pojedinačni letovi): Kapaciteti i broj polazišta čarter letova su se povećali. Iz Pariza su organizirani polasci za Dubrovnik, Split, Zadar Pulu i Rijeku. Iz provincijskih gradova očekujemo 23 leta za Dubrovnik, 14 za Pulu i 13 za Split te 2 za Zadar.

186


Turoperatori s polaskom iz Pariza: ● Za Dubrovnik: Amslav – Europauli –- Fram – Go Voyages – Look Voyages – Marsans / Transtours – Sept et demi - Nouvelles Frontières – Prodintour - Salaun Holidays - Tour Indicom – Top of travel – Travel Europe – Voyages Terrien; ● Za Split: A erosun – Arts et vie - Crystal TO - Look Voyages - Montagne Evasion – Neckermann – Nouvelles Frontières - Prodintour – Salaun Holidays - Thomas Cook - Top of Travel – Travel Europe; ● Za Pulu: Eastpak – Promovacances – Top of Travel - Travel Europe - Tour Indicom – Salaun Holidays. Turoperatori s polaskom iz provincije: Za Dubrovnik: ● Beaune: Fram; ● Bordeaux: Prodintour - Tour Indicom - Travel Europe - Top of Travel; ● Brest: Salaun Holidays - Top of travel - Travel Europe; ● Cherbourg: Top of Travel; ● Clermont Ferrand: Top of travel; ● Deauville: Salaun Holidays - Top of Travel – Travel Europe; ● Dijon: Tour Indicom - Top of Travel – Travel Europe; ● Lille: Salaun Holidays – Tour Indicom – Travel Europe; ● Limoges: Salaun Holidays - Travel Europe; ● Lorient: Salaun Holidays - Travel Europe; ● Lyon: Fram – Marsans / Transtours - Nouvelles Frontières - Prodintour - Tour Indicom - Travel Europe; ● Marseille: Carré Voyages – Fram - Marsans / Transtours Tour Indicom - Travel Europe; ● Metz/Nancy: Tour Indicom – Travel Europe; ● Montpellier: Fram; ● Mulhouse: Travel Europe; ● Nantes: Europauli – Marsans / Transtours - Nouvelles Frontières – Salaun Holidays – Terrien Voyages - Top of travel - Tour Indicom - Travel Europe; ● Nice: Fram; ● Poitiers: Salaun Holidays - Top of travel; ● Pau: Top of travel; ● Quimper: Salaun Holidays - Travel Europe; ● Rennes: Salaun Holidays - Top of Travel – Travel Europe; ● Saint Brieuc: Salaun Holidays - Travel Europe; ● Toulouse: Europauli – Fram – Top of Travel - Tour Indicom - Travel Europe. Za Split: ● Brest: Salaun Holidays – Travel Europe; ● Deauville: Salaun Holidays – Travel Europe; ● Lille: Aquatour – Thomas Cook; ● Limoges: Salaun Holidays – Travel Europe; ● Lorient: Salaun Holidays – Travel Europe; ● Lyon: Aerosun – Ailleurs Voyages - Look Voyages – Neckermann – Nouvelles Frontières - Plein Vent – Voyamar; ● Poitiers: Salaun Holidays – Travel Europe; ● Nantes: Look Voyages – Nouvelles Frontières - Neckermann - Salaun Holidays – Travel Europe; ● Quimper: Salaun Holidays; ● Rennes: Salaun Holidays – Travel Europe; ● Saint Brieuc: Salaun Holidays – Travel Europe; ● Marseille: Plein Vent – Voyamar; ● Mulhouse: Neckermann. Za Pulu: ● Bordeaux: Travel Europe; ● Brest: Travel Europe;

187


● Deauville: Travel Europe; ● Dijon: Travel Europe; ● Lille: Salaun Holidays – Travel Europe; ● Limoges: Travel Europe; ● Lorient: Travel Europe; ● Lyon: Tour Indicom – Travel Europe; ● Marseille: Tour Indicom – Travel Europe; ● Metz/Nancy: Travel Europe; ● Mulhouse: Travel Europe; ● Nantes: Salaun Holidays - Tour Indicom – Travel Europe; ● Quimper: Travel Europe; ● Toulouse: Tour Indicom – Travel Europe. Za Zadar: ● Marseille: Alizés Travel – Plein Vent; ● Lyon: Plein Vent. Broj polazaka iz provincijskih gradova se povećao u odnosu na 2006., ali broj turoperatora koji zakupljuju sjedišta se smanjio. U 2006. npr. bilo ih je 16 koji su letjeli za Dubrovnik, dok ih ove godine bilježimo samo 12. Međutim, broj turoperatora koji lete za Pulu i Split se povećao što omogućuje bolju geografsku raspoređenost francuskih gostiju. U 2006. su za Dubrovnik organizirani polasci iz 19 gardova provincije, dok ih ove godine očekujemo 23, s novim polazištima iz Cherbourga, Mulhausea, Ceana, Quimpera. Croatia Airlines je zadržala iste kapacitete: uz svakodnevnu vezu Pariz/Zagreb postoje dva leta tjedno za Split, tri leta za Dubrovnik i Lyon-Split. Air France leti svaki dan za Zagreb. Autobuseri u 2007. Slijedom dobrih rezultata iz prethodnih sezona očekuje se stabilnost u ovom segmentu. Broj autobusera se nije promijenio u odnosu na 2006. Radi se o vrlo stabilnom segmentu čiji razvitak slijedi uzlaznu liniju. Top of Travel i Travel Europe su i dalje najvažniji turoperatori za boravak i ture po Hrvatskoj, s istim odnosno većim angažmanima za 2007. AEROSUN VOYAGES: Klasičan boravak i tura s polaskom iz Lyona i Pariza. AILLEURS Klasičan boravak i tura s polaskom iz Lyona i Pariza: Istra, Dalmacija. CARRE VOYAGES: velika tura po Hrvatskoj. EUROLINES TRAVEL: transport i smještaj: Zagreb, Šibenik, Split… EUROPATOURS-SCHMITTOURS: Istra s polaskom iz regija Alsace. ESCHENLAUER VOYAGES: Dalmacija s polaskom iz regija Alsace. FRAM: kombinirana tura Italija i Hrvatska. GIRARDOT VOYAGES : polazak iz Dijona. Velika tura po Hrvatskoj. GIRON VOYAGES: polazak iz Clermont Ferranda, tura i boravak. MASSY VOYAGES: polazak iz Limogesa, velika tura po Hrvatskoj. NATIONAL TOUR: tura i boravak "découverte". PATRICK THELLIER VOYAGES : tura s vodičem za kampere. PHILIBERT VOYAGES: polazak iz Lyona, tura po čitavoj obali. PHOCEENS VOYAGES: polazak iz Nice, tura i boravak. RICHOU: polazak iz regije Nantesa, tura i boravak. SALAUN HOLIDAYS: polazak iz regije Bretagne, tura i boravak. TERRIEN:kombinirana tura Istra/Slovenija s polaskom iz Nantesa. TOURISME VERNEY: polazak iz Lyona za Opatiju i otoke Kvarnera. VOYAGES LESAGE: boravak u Rovinju, tura po Istri i otocima Kvarnera. VOYAGES ZIMMERMANN: boravak u Istri s polaskom iz regije Alsace.

188


TURISTIČKA SEZONA 2008. – opći pokazatelji Procjena ukupnog broja odlazaka i noćenja s francuskog tržišta u inozemstvo u 2008. godini Putovanja u inozemstvo, mada se radi o ograničenim porastima, pozitivno evoluiraju zadnjih godina. Predviđamo da bi se ova dinamika, unatoč negativnom gospodarskom i socijalnom ozračju, mogla nastaviti ili u najmanju ruku ostati stabilna. TURISTIČKA SEZONA 2008. – HRVATSKA Načelno gledajući, francusko tržište bi se trebalo stabilizirati na postignutim rezultatima. Međutim, obzirom na još nedefiniran odnos kvaliteta/cijena još je rano za definitivne projekcije kada je u pitanju evolucija francuskog tržišta u broju dolazaka i noćenja. Sezona 2007. će biti test kada su u pitanju reakcije potrošača nakon "potresa" u 2006. Nadamo se da će se raditi o prolaznom fenomenu koji se neće negativno odraziti na više nego pozitivnu dinamiku koju je ovo tržište zabilježilo zadnjih godina. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Francuski turoperatori su rezervirani za 2007. te očekuju rezultate za sezonu koja je u tijeku. Načelno, uslijed potreba ekspanzije tržišta i pronalaženja novih kapaciteta programi se šire na cijelu obalu. Ovaj razvitak također počiva na rezultatima promidžbe (oglašavanje i PR aktivnosti) koja je Francuzima omogućila da upoznaju sve hrvatske regije. Mjere koje bi u 2008. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja neophodno je kontrolirati odnos kvaliteta/cijena turističkog proizvoda kako bi očuvali konkurentnost. U protivnom će se potražnja smanjiti, a angažmani turoperatora reducirati što će se negativno odraziti na broj dolazaka i noćenja s francuskog tržišta. Naime, Hrvatska se kao odredište sa svojom turističkom ponudom savršeno uklapa u potražnju francuskog gosta i nove trendove potrošača: kultura, autentičnost, očuvani okoliš. Do sada je odredište imalo i dobar odnos kvaliteta/cijena. Hrvatska se na francuskom tržištu pozicionirala kvalitativno, no u situaciji značajnog povećanja cijena, potrebno je ustrajati na kvaliteti usluge i raznovrsnosti ponude u svim segmentima te očuvati komparativne prednosti. Također je potrebno paziti na kvalitetu usluge i prijaznost turističkih radnika, aspekti koji su često negativno percipirani. To bi značilo da moramo biti još bolji i kvalitetniji kako bismo opravdali poskupljenje usluge i prilagodili se novim parametrima.

189


SKANDINAVIJA

UVOD Skandinavija je geografski definirano područje koje za većinu Europljana predstavlja dio kontinenta s definiranim stereotipima: - ekonomski bogate države; - dobra organizacija u svim sferama života i rada; - individualna sloboda na najvišoj razini; - visoka kvaliteta industrijskih proizvoda; - najveća razina računalne pismenosti i automatizacije; - zajamčena socijalna sigurnost; - klimatski hladno područje. Zbir navedenih karakteristika, od čega su ekonomsko blagostanje i klimatski nestabilno i relativno hladno područje najznačajnije, pretvaraju Skandinaviju u snažno emitivno turističko tržište. Potreba za putovanjima i privremenom promjenom mjesta boravka, u skandinavskim je zemljama jača i izraženija u usporedbi s drugim razvijenim europskim zemljama. OPĆI PODACI Skandinavija zemljopisno obuhvaća područje sjeverne Europe, gdje su smještene Danska, Norveška, Švedska i Finska. Takvo shvaćanje pojma Skandinavije je opće prihvaćeno iako postoje dva pojma koji se djelomično razlikuju po obuhvatu područja: Nordijske zemlje – uključuju Norvešku, Švedsku i Finsku (bez Danske i Islanda); Skandinavija – obuhvaća Dansku, Island, Norvešku i Švedsku (bez Finske).

190


Skandinavija (u daljnjem tekstu znači područje Danske, Švedske, Norveške i Finske) zemljopisno predstavlja jedno od najvećih područja Europe. Kumulativno, sve četiri zemlje imaju površinu od: 1.217.000 km2 (što odgovara površini Njemačke, Italije i Francuske), s ukupno 23 milijuna stanovnika (u odnosu na 200 milijuna spomenutih zemalja koje zauzimaju istu površinu). Skandinavski identitet izgrađen je na zajedničkoj kulturi, povijesti, etnitetu i jeziku (osim Finske). Povezanost identiteta odražava se i putem zastava koje imaju isti dizajn, iako se razlikuju po bojama. Kao države, Norveška i Finska su relativno mlade: Norveška je izborila nezavisnost od Švedske 1905. godine, a Finska od Rusije poslije Prvog svjetskog rata. U novije vrijeme skandinavske zemlje su u fazi prihvaćanja novog identiteta: europskog. Finska je nakon ulaska u EU prihvatila i euro , dok su Danska i Švedska, iako članice EU, zadržale svoje nacionalne valute (danska i švedska kruna). Norveška nije prihvatila pridruživanje Europskoj uniji. Skandinavske zemlje, kao članice EU, zabrinute su zbog mogućeg gubljenja suvereniteta i ekonomske kontrole, što ih usmjerava na sve bliskiju suradnju. Usklađivanje nacionalnog identiteta s europskim ne ide bez problema budući da nordijski identitet znači ”bolji od Europe”, a to znači bogatiji od mnogih europskih zemalja, s ekonomskim blagostanjem i političkim mirom. Sve do kraja 50-ih godina 20. stoljeća, skandinavske zemlje imale su mali broj imigranata. Posljednjih desetljeća situacija se mijenja, čime dolazi do promjena stereotipa o kojem su stanovnici Skandinavije osobe svijetle puti, plave kose i plave boje očiju, potomci seljaka, ribara i trgovaca – „Norseman“. Dolazak imigranata drugi je veliki izazov u očuvanju nordijskog identiteta, pri čemu će ekonomski prosperitet i politička stabilnost ovisiti o uspješnosti integracije novo pridošlih stanovnika Skandinavije. Treći izazov leži u mogućnosti održanja visoke razine socijalne države: smanjuje se broj poreznih obveznika i raste otpor prema visokim porezima. Prema tome, Skandinavija je pred izazovima: Europa, imigranti, pritisak na socijalnu državu, što sve utječe na postepenu promjenu identiteta stanovnika skandinavskih zemalja. Ipak, danas, biti građanin jedne od skandinavskih zemalja znači živjeti u bogatoj zemlji s glavnim karakteristikama: izdašna socijalna skrb, dobro organizirano školstvo i zdravstvo, politička stabilnost, niska razina kriminaliteta, ukupno život bolji od mnogih drugih zemalja. Potvrđuju to i ankete o stupnju zadovoljstva kvalitetom života u EU, pri čemu su skandinavske zemlje najviše rangirane. U mnogim internacionalnim usporedbama, skandinavske zemlje su često među najboljima: Finska ima najnižu stopu korupcije na svijetu, Norvežani uživaju najbolji životni standard, Finska ekonomija je najkonkurentnija nakon američke, Skandinavci su najzadovoljniji svojim poslom, najdarežljiviji u internacionalnoj pomoći, žene uživaju tretman najbliži muškarcima u usporedbi s drugim zemljama, itd. Pred manje od 150 godina Skandinavci su bili među najsiromašnijim narodima u Europi, a danas spadaju u najbogatije. 50-ih godina prošlog stoljeća su trgovina, brodarstvo i brodogradnja, šumarstvo, ribarstvo, stočarstvo proizveli značajno bogatstvo, a od tada nafta, jeftina energija, automobili, mobilni telefoni, financijske institucije i dobro obrazovani radnici dodali su tome još veći dio. Zahvaljujući odličnoj brizi o djeci (jaslice, vrtići) žene su okrenute poslu, a to znači više radne snage i veća osnova za ostvarenje poreznih prihoda. Norveška je najbogatija skandinavska zemlja zahvaljujući izvorima nafte u Sjevernom moru. Slijedi Danska čije se bogatstvo temelji na trgovini, uslugama, proizvodnji u poduzećima srednje veličine. Finska, zahvaljujući izvoznoj industriji, naglo je povećala bruto nacionalni dohodak. Simbol uspjeha je Nokia, ali je to ujedno i rizik: kompanija dominira finskom ekonomijom, tako da kretanje nacionalnog gospodarstva značajno ovisi od potražnje za mobilnim telefonima.

191


Švedska, najveće gospodarstvo regije, zaostala je za drugim zemljama i postala najslabija u okruženju. Inače, Skandinavci spadaju u najveće poznavatelje i korisnike IT na svijetu. Internet i mobiteli koriste se za kupovinu karte za podzemnu željeznicu, uključivanje saune na veliku udaljenost, kontrole koliko su poreza platili susjedi, ispunjavanje pristupnice za fakultet, provjeravanje leta, plaćanje praonice automobila, provjeravanje ima li singl osoba na vašem skijalištu. Tehnologija čini Skandinavce pokretljivijima, više se izlazi i komunicira. Pred deset godina Helsinki je imao samo 40 kafića na otvorenom, a danas 600. OSNOVNI PODACI PO TRŽIŠTIMA

ŠVEDSKA Naziv: KRALJEVINA ŠVEDSKA Površina: 449.964 km2 (oko 20% više od površine Njemačke koja iznosi 356.910 km2) Populacija: 9.016 milijuna stanovnika (devet puta manje od Njemačke s 82,08 milijuna) Glavni grad: Stockholm Stanovništvo: Šveđani (90%), Finci (3%), ostali (6%) Jezik: švedski Religija: Luteranska (87%) Državno uređenje: Ustavna monarhija Državni poglavar: Kralj Karl XVI Gustaf BDP per capita: 38.600$ BDP PPP (purchasing power parity): 29.800$ Inflacija: 0,5% Glavne industrije: šumarstvo, rudarstvo, poljoprivreda, HI TECH proizvodnja, telekomunikacije, IKEA, automobilska industrija Glavni trgovinski partneri: EU, SAD Članica EU.

NORVEŠKA Naziv: Kraljevina Norveška Površina: 324.220 km2 Populacija: 4.610 milijuna Glavni grad: Oslo (510.000 stanovnika) Stanovništvo: Norvežani (97%) Jezik: norveški Religija: protestantsko- luteranska Državno uređenje: Ustavna monarhija Državni poglavar: Kralj Harald V BDP per capita: 53.557 $ BDP PPP (purchasing power parity): 42.800$ Inflacija: 1,6% Najveće industrije: nafta, plin, Hi tech, ribarstvo, šumarstvo, brodarstvo, papirna industrija. Glavni trgovački partneri: Velika Britanija, Njemačka, Švedska Norveška nije članica EU.

DANSKA Puni naziv: Kraljevina Danska Površina: 43.094 km2 Broj stanovnika: 5.450.000 Glavni grad: Copenhagen (632.000) Ostali veliki gradovi: Århus, Odense, Ålborg Struktura stanovništva: Danci 95%, ostali 5% Jezik: danski Religija: protestantsko-luteranska

192


Državno uređenje: Ustavna monarhija Državni poglavar: Kraljica Margareta II BDP per capita: 44.660 $ BDP PPP (purchasing power parity): 34.800$ Inflacija: 1,8% Glavne djelatnosti: poljoprivredni proizvodi, mesna i mliječna industrija, ribarstvo, industrija piva, nafta i plin, elektronika, namještaj; Glavni partneri: EU, SAD Danska je članica EU.

FINSKA Naziv: Republika Finska Površina: 338.000 km2 (veća od površine Italije) Broj stanovnika: 5.231.000 Glavni grad: Helsinki (891.000) Stanovništvo: Finci, manjina švedska Jezik: finski (93%), švedski 6%) Religija: pretežno luteranska Državno uređenje: Republika Državni poglavar: Tarja Halonen BDP per capita: 35.200 $ BDP PPP (purchasing power parity): 31.000$ Inflacija: 0.9% Glavne djelatnosti: inženjerska oprema, telekomunikacije, industrija papira Glavni trgovački partneri: Njemačka, Švedska, Velika Britanija, Rusija, SAD Finska je članica EU. Sažetak: Članstvo: Danska Finska Norveška Švedska

EU da da ne da

Euro ne da ne ne

NATO da ne da ne

Skandinavsko turističko tržište Stanovnici skandinavskih zemalja intenzivni su putnici, kao rezultat nekoliko čimbenika: -

relativno visoka primanja; duži godišnji odmor; klimatski uvjeti koji ne osiguravaju dovoljno topline.

Klimatski uvjeti sjeverne Europe, s hladnim zimskim razdobljem bez dovoljno svjetla, uz kratko i često kišovito ljeto, bitno određuju ponašanje stanovnika Skandinavije. Kao jedna od istaknutih egzistencijalnih potreba, javlja se potreba za suncem i toplinom, što postaje ključni poticajni element turističkih kretanja. Relativno visok standard i godišnji odmori od 5 tjedana s jedne strane i velika ponuda turističkih receptivnih odredišta s druge strane, omogućavaju većem broju stanovnika ispunjenje potrebe za suncem i svjetlom. Posebno je značajno i to da je korištenje odmora u dva dijela uobičajeno i to tako da se zimi koristi jedan dio, ali manje radi skijanja, a više radi putovanja u sunčane krajeve, a u cilju izlaska iz područja u kojem vladaju hladnoća i mrak. Snažno izražena potreba za putovanjima praćena je značajnim obujmom ponude, koja je zahvaljujući visokoj konkurenciji između nositelja ponude (receptivna odredišta, avio-prijevoznici, turoperatori) svedena na prihvatljivu razinu cijena. Time je Skandinavija pretvorena u jednu od najjačih emitivnih turističkih regija Europe.

193


Putovanja Skandinavaca mogu se grupirati u nekoliko karakterističnih skupina: 1. putovanja unutar Skandinavije; 2. putovanja u toplije krajeve; 3. poslovna putovanja; 4. putovanja posebnih segmenata tržišta (umirovljenici, nautičari, zdravstvo, šport); 5. putovanja u velike gradove. Putovanja unutar Skandinavije daleko su najbrojnija, traju 1-4 dana, a motivi su uglavnom posjeta rodbini i prijateljima, kraći odmori, posjete zabavnim parkovima, krstarenja brodovima, kulturne priredbe. Ovakva putovanja zadovoljavaju potrebu za promjenom mjesta boravka i ostvarenje doživljaja u sredini koja je poznata, sa standardom ponude i usluga koje se ne razlikuju od onih koje putnici imaju u mjestu stalnog boravka. Sva putovanja u okviru Skandinavije, a izvan domicilne države, statistički predstavljaju putovanje u inozemstvo. Putovanje u toplije krajeve ispunjava potrebu za doživljajem topline i svjetla, koja spada u primarne fizičke potrebe. Takva putovanja u pravilu traju više od 4 dana, a ostvaruju se avio-čarterom, automobilom, autobusnim turama, ili low cost avio-prijevozom. Poslovna putovanja unutar i izvan Skandinavije imaju sve veći udio u ukupnim putovanjima i dostižu razinu od 20%, što predstavlja oko 6,1 milijun godišnje. Poslovna putovanja u pravilu traju kraće, ali je dnevna potrošnja oko 4 puta veća od potrošnje na odmoru. Putovanja posebnih segmenata tržišta manje su podložna sezonskim oscilacijama, a više su uvjetovana posebnim interesima određenih ciljnih skupina. Putovanja u velike gradove, u pravilu su vikend putovanja, a njihov trend je u porastu, prije svega zahvaljujući ponudama jeftinijeg zrakoplovnog prijevoza. Ovakvim putovanjima ispunjavaju se potrebe za promjenom sredine, kulturne potrebe te potrebe za zabavom. Putovanja unutar Skandinavije, poslovna putovanja i putovanja u velike gradove ostvaruju se tijekom cijele godine. Putovanja u toplije krajeve realiziraju se u dva godišnja razdoblja: zimskom i ljetnom. Zimi se putuje u toplije krajeve radi prekida razdoblja hladnoće i mraka, a omiljena odredišta su Kanarski otoci i Tajland. Ljeti se putuje prema južnim krajevima radi tradicionalnog odmora, sunčanja i kupanja. Organizirani promet, prema informacijama od turoperatora, bilježi izjednačavanje broja putnika u zimskom i ljetnom razdoblju. Dok je ranije odnos između broja prodanih ljetnih i zimskih putovanja bio 60:40, posljednjih se godina taj odnos kreće oko 50:50. Tendencije: jedna od novijih pojava je sve veći interes za samostalnim kreiranjem aranžmana na način da se osigura avio-prijevoz, a zatim slobodno planira boravak u odredištu. Niža cijena letova omogućila je takav razvoj tržišta, tako da već i specijalisti za automobilske programe, šire ponudu s avioprijevozom do odredišta i mogućnost iznajmljivanja automobila u mjestu odmora. Organizatori putovanja na skandinavskom tržištu Dok autobusne i automobilske aranžmane plasiraju firme uglavnom za područje svoje zemlje, tržište avio-čartera u Skandinaviji organizirano je na poseban način: tri velika koncerna, svojim turoperatorskim firmama, pokrivaju čak 85% tržišta, dok je udio na tržištu svih ostalih organizatora putovanja 15%. Skandinavski turoperatorski koncerni: MYTRAVEL plc MyTravel Northern Europe MyTravel Sweden MyTravel Norway MyTravel Finland

194


MyTravel Denmark MyTravel Airways AS (Dk, N, S)-avio-kompanija MyTravel ostvaruje godišnji promet od oko 1,1 milijardu eura s oko 1,5 milijuna putnika. KUONI HOLDINGS Ltd Kuoni Scandinavia (avio-kompanija) Norway – Apollo Kuoni Select Tours Sweden – Apollo Kuoni Denmark- Apollo Kuoni

Nova Airlines

TUI Fritidsresor Holding (avio- kompanija) Norway – Star Tour Tema Rejser Sportrejser Denmark – Star Tour Temarejser Sweden - Fritidsresor Temaresor Sportresor Grand Travel Finland – Finnmatkat Temaresor

TUIflynordic

Sva tri velika koncerna u vlasništvu su stranih firmi: MyTravel, TUI i Kuoni, svi imaju vlastite aviokompanije, TUI –Fritidsresor ima i hotele u Španjolskoj i Turskoj. Centar upravljanja za sva tri koncerna smješten je u Švedskoj – Stockholmu, dva od njih pokrivaju svojim firmama sve četiri zemlje, dok Kouni nema firme u Finskoj. Karakteristika odlučivanja je u tome što se produkcija i izbor odredišta vrši u poslovnoj centrali, a zatim se to prenosi u kataloge svih država koje koncerni pokrivaju. Uloga turoperatora-koncerna, koji upravljaju potražnjom na tržištu, za svako odredište ima dvostruki značaj: komercijalni i promotivni. Za Hrvatsku, koja je pred nekoliko godina morala savladati nepovoljan imidž, ulazak u kataloge velikih turoperatora bio je tim značajniji. Pored tri tržišna lidera, naša je ponuda ušla i u kataloge drugih značajnih turoperatora: 2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

MyTravel

MyTravel Apollo

MyTravel Apollo Fritidsresor

MyTravel Apollo Fritidsresor STS, Go Stay

Isto

ŠVEDSKA Švedska je po broju stanovnika najveća skandinavska zemlja (9.016 milijuna) pa je i po apsolutnim brojevima lider na skandinavskom tržištu. Ukupan broj putovanja u inozemstvo kreće se oko 12,4 milijuna pri čemu se najveći broj putovanja ostvaruje u okviru susjednih skandinavskih zemalja. Tako Danska registrira 4,1 milijun švedskih dolazaka, Norveška 1,6 milijun, a Finska 779.000. Od ukupnog broja putovanja 2,5 milijuna ili 20% čine poslovna putovanja, a 9,9 milijuna ili 80% čine putovanja radi odmora.

195


Redoslijed najomiljenijih odredišta Glavna odredišta svih putovanja (uključeno i poslovna) 1. Danska 2. Norveška 3. Španjolska 4. Finska 5. Njemačka Putovanja radi odmora: 1. Finska 2. Danska 3. Španjolska (uključeni i Kanarski otoci) 4. Norveška 5. Njemačka 6. Velika Britanija 7. Grčka 8. Francuska Motivi putovanja Ovakva ljestvica najčešćih odredišta proizlazi i iz glavnih razloga putovanja u inozemstvo: 1. Posjet rodbini i prijateljima 2. Isključivanje iz svakodnevice 3. Zabava 4. Sunčanje i kupanje 5. Hrana i piće 6. Šoping 7. Upoznavanje kulture i prirode Vrsta transporta Na putovanja radi odmora koriste se sljedeća prijevozna sredstva: 1. Automobil 30,8% 2. Avion - regularni letovi 23,6% 3. Avion-čarter 20,6% 4. Brod-trajekt 10,2% 5. Bus 7,7% 6. Vlak 4,2% 7. Ostalo 2,9% Budžet Potrošnja na putovanju 1. poslovni putnici 2. putovanja – odmor

3.493,00 Sek 759,00 Sek

oko 380 eura po osobi-danu oko 86 eura po osobi-danu

Najznačajniji organizatori putovanja po vrstama prijevoza Avio-čarter: - Fritidsresor - MyTravel - Apollo Bus - Scandorama - Ölvemarks - Resekonsulterna

196


Automobilski programi - Sembo - Fri ferie MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU – ŠVEDSKA Dnevnici: Dagens nyheter Svenska dagbladet Göteborgs posten Sydsvenska dagbladet Expressen Aftonbladet Dagens Industri

365.000 174.500 253.000 138.000 329.500 432.000 118.500

STATISTIKA – dolasci i noćenja švedskih turista u Hrvatskoj Poziciju Hrvatske na švedskom tržištu pokazuje pregled za razdoblje 2001.-2007.: Broj turista: 1989.=71.000

2001. = 27.000 2002. = 35.000 2003. = 53.000 2004. = 88.000 2005. =127.000 2006. =130.000 2007. =130.000 (procjena)

Broj noćenja: 1989. = 478.000

2001. = 140.000 2002. = 166.000 2003. = 271.000 2004. = 457.000 2005. = 690.000 2006. = 719.000 2007. = 720.000

Broj dolazaka je u 2006.(130.000) bio za 49% veći od najboljeg rezultata postignutog 80-ih godina (87.000). U noćenjima je 2006. dostignuta brojka od 720.000 za 26% veća od 568.000, ostvarene 1988. godine. DANSKA Od ukupno 5,450 000 stanovnika, 1.000.000 je mlađe od 17 godina, a 1.000.000 je starije od 60. Oko 3,4 milijuna je moguće radno aktivno, najviše ih živi u gradovima. Broj obitelji: 2.890.000, od čega 663.000 s djecom. Nezaposlenost se kreće oko stope 5,2%. Putovanja na odmor Na odmor putuje prosječno 2,7 milijuna Danaca. Godišnje obave 8,5 milijuna putovanja od kojih su 4,6 milijuna duža putovanja s najmanje 4 noćenja i 3,9 milijuna kratkih putovanja s 1-3 noćenja. U inozemstvu realiziraju 3.000.000 putovanja s najmanje 4 noćenja, a 75% putnika su radno aktivni u dobi od 25-64 godine.

197


Mlada populacija (15-24g.) i starija (46-64g.) putuju češće od drugih starosnih skupina. 54% boravilo je u čvrstim komercijalnim objektima, 14% kod prijatelja ili obitelji, a 11% je boravilo u kampovima (za starosnu skupinu 24-44g. taj postotak iznosi 15%). Putovanja na odmor u inozemstvo koncentrirana su u dva razdoblja: Lipanj-srpanj = 34% Veljača-ožujak = 17% Segment starijih osoba: najviše putuju osobe između 64 i 75 g.=1,82 putovanja u usporedbi s 1,73 za sve odrasle. Putovanja starijih raspoređena su na cijelu godinu. Čak 16 % putnika iznad 65 g. putuje u Njemačku. Budžet Troškovi putovanja iznose u prosjeku 5.831 kruna, ili oko 788 eura. Koju vrstu transporta preferiraju danski turisti Korištena prijevozna sredstva za put u inozemstvo na odmor (minimalno 4 noćenja): Automobil Vlak Avion Bus

49% 32% 13% 13%

Preferirana odredišta – glavni odmor- duža putovanja, 4 noćenja 1. Španjolska 2. Francuska 3. Grčka 4. Italija 5. Norveška U inozemstvo putuje: 42% Danaca s djecom (za starosnu grupu 25-44, taj postotak je 75%) i 58% osoba bez djece. Mediji: U Danskoj izlazi 38 dnevnih novina s ukupnom nakladom od 1,9 milijuna primjeraka. Najznačajniji su: Jyllands –Posten 172.000 s dodatkom za putovanja nedjeljom. List izlazi u zapadnom dijelu Danske (Jylland). Berlingske Tidende-Copenhagen 142.000 –dodatak putovanja subotom Politiken-Copenhagen 173.000 – dodatak putovanja utorkom Extra Bladet (večernji) 145.000 – dodatak putovanja subotom B.T. (večernji) 110.000 dodatak putovanja petkom STATISTIKA – dolasci i noćenja danskih turista u Hrvatskoj Poziciju Hrvatske na danskom tržištu iskazuje tablica razdoblja 2001.- 2007. Broj danskih turista u Hrvatskoj: 1989.= 53.000

198

2001. = 23.000 2002. = 30.000 2003. = 42.000 2004. = 60.000 2005. = 83.000 2006. = 79.000 2007. = 80.000 (procjena)


Noćenja 1989.= 417.000

2001. = 144.000 2002. = 196.000 2003. = 302.000 2004. = 434.000 2005. = 625.000 2006. = 573.000 2007. = 580.000 (procjena)

Od ukupnog broja putnika u 2005. 85% putnika su pojedinci, a 15% dolazaka je u autobusnom i avioprometu. Ocjena rezultata: iako broj turista i noćenja zaostaje u odnosu na 80-te godine, činjenica je da je potražnja prema Hrvatskoj u stalnom porastu, a 80.000 turista čini oko 7% ukupnog broja danskih turista koji na godišnji odmor kreću u ljetnom periodu (lipanj, srpanj). NORVEŠKA Čak 75-80% Norvežana putuje, što je relativno stabilna brojka u posljednjih 10 godina. Godišnje se ostvari 5,4 milijuna putovanja. Od onih koji putuju, 22% obavi tri ili više putovanja godišnje. U ukupnom broju, 60% putovanja trajalo je 4-7 noćenja, a 29% do dva tjedna. Ženska populacija putuje više od muške. Motivi putovanja -

odmor radi sunčanja i kupanja; kružna putovanja; obiteljski odmor; posjeta rodbini i prijateljima; putovanja vezana za kulturu.

Starosne skupine - najmlađa skupina preferira putovanje radi sunčanja i kupanja; - ista skupina je najbrojnija kod putovanja u velike gradove; - starosna skupina 30-44g. je najveća kod tzv. obiteljskog odmora. Vremenska raspoređenost putovanja 63% Norvežana putuje u razdoblju svibanj – kolovoz. Omiljena odredišta Španjolska i Grčka su najpopularnija odredišta, kao i bliske zemlje Danska i Švedska (razlozi: blizina, sigurnost, kvaliteta usluge). U skandinavske zemlje putuje se češće i kraće. Važni čimbenici odlučivanja Kod izbora ljetnog odredišta , pored mogućnosti sunčanja i kupanja, važni čimbenici odluke su: - hrana i piće; - priroda; - plaže; - dječje aktivnosti; - šoping; - kultura.

199


Cijena je značajan čimbenik odluke. Norveška domaćinstva najviše troše na stanovanje, transport, slobodno vrijeme (odmor) i kulturu, a tek na četvrtom mjestu su troškovi za hranu. Oko 20% kućnog budžeta odvaja se za prijevoz i putovanja. Trendovi Pored tradicionalnog godišnjeg odmora, sve više se koriste kraći odmori u obliku jednog ili više putovanja, pri čemu su najpopularniji dugi vikendi temeljeni na ponudi jeftinih avio-karata. Organizacija tržišta 440 agencija učlanjeno je u udruženje Norsk Reiselivforum, a najveći broj koristi buking sustav Smart. MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU – NORVEŠKA Najmanje 86% Norvežana čita barem jedan dnevnik svaki dan (odnosno 91% stanovnika starijih od 13 godina) i po tome spadaju na vrh svjetske ljestvice. Dnevno se tiska 3 milijuna primjeraka, a dnevnici s najvećom nakladom su: Verdens Gang Aftenposten Dagbladet

493.500 291.000 288.500

86% norveških građana čita najmanje jedan tjednik, a najtiražniji su: Se og Hor 425.000 Motor 392.000 Hjemmet 239.000 Internet 1.730.000 osoba koristi Internet svaki dan. Internet koristi 74% od ukupne ženske populacije i 82% od ukupne muške populacije. STATISTIKA – dolasci i noćenja norveških turista u Hrvatskoj Tablica za razdoblje 2001.-2007. Broj norveških turista u Hrvatskoj: 1989. = 20.000

2001. = 14.000 2002. = 12.000 2003. = 24.000 2004. = 33.000 2005. = 58.000 2006. = 69.700 2007. = 75.000 (procjena)

Broj noćenja 1989. = 128.000

2001. = 70.000 2002. = 49.000 2003. = 110.000 2004. = 160.000 2005. = 325.000 2006. = 379.000 2007. = 390.000 (procjena)

Broj norveških turista u Hrvatskoj 2006. godine (69.700) bio je 155% veći od najvećeg broja osamdesetih godina (27.000), a broj noćenja (379.000) 83% veći od najboljeg rezultata postignutog 1986. (207.000).

200


FINSKA Od 5.231.000 stanovnika Finske, 3,3 milijuna živi u gradovima. U Finskoj se sve više putuje, ali je porast usmjeren prema baltičkim zemljama. Putovanja prema južnoj Evropi uglavnom su avio-čarter aranžmani. Godišnje se prodaje 880.000 paket putovanja, od kojih 80% ili 711.000 za Europu. Tržište prema dužini putovanja Kraća putovanja 1-3 noćenja idu za Baltik (69%), Nordijske zemlje 21%, Europa 6%. Duža putovanja – više od 4 noćenja idu za Mediteran (43%), Rusiju i Baltik (12%), Nordijske zemlje (12%), zapadna Europa 14%, ostali 19%. Poslovna putovanja zaseban su segment: ostvareno je 906.000 poslovnih putovanja uključujući i konferencije. Od toga 200.000 u Nordijske zemlje. Putovanja u inozemstvo: 5,8 milijuna Putovanja u inozemstvo s najmanje jednim noćenjem: 2,7 milijuna, a od toga 1,6 milijuna putovanja s najmanje 4 noćenja. Preferirana odredišta Preferirana odredišta najmanje 4 noćenja: Španjolska, Grčka, Bugarska. Vikend odredišta: London, Pariz, Amsterdam, St. Petersburg, Stockholm, Tallin, Riga. Godišnji promet u avio-čarteru: 880.000 paket aranžmana. Tržišni segmenti Mladih između 20 i 29 godina ima 650.000. Zainteresirani su za aktivni odmor i putovanja u velike gradove. Obitelji s djecom dobi do 17 godina ima 600.000. Odrasli parovi su pretežno zainteresirani za gradove s kulturnom i šoping ponudom, traže aktivni odmor, wellness putovanja, zdravlje i golf. Umirovljenici: u Finskoj ima 1,25 milijuna umirovljenika, segment koji snažno raste s populacijom od 58 g. u prosjeku. Umirovljenici su zainteresirani za aktivni odmor, posjet gradovima, zdravstvenu ponudu, a često putuju autobusima. Kamping U Finskoj je registrirano 60.000 kamping prikolica i 20.000 automobila-kuća. Udruženje SF-Caravan broji 52.000 obitelji – članova. Poslovna putovanja Putovanja radi poslovnih sastanaka, nagradna putovanja, konferencije i kongresi, segment koji obrađuju i do kojeg se dolazi uglavnom putem agencija specijaliziranih za poslovna putovanja. Posebni interesi Kulturni događaji, kazalište, glazba, sport, pecanje, i sl. – ciljne skupine koje se kontaktiraju putem sajma, agencija i oglasa. Interesi finskih turista. Ribarenje: 500.000 aktivnih ribiča Lov: 141.00 lovaca Kultura, glazba, umjetnost, kazalište, povijest: 150.000 Golf: 100.000 aktivnih igrača

201


Organizacija turističkog prometa U Finskoj djeluje 160 agencija s 400 prodajnih ureda. Tradicionalno Finci kupuju putovanja u putničkoj agenciji. Raste buking preko Interneta, posebno ako se gost vraća u ranije posjećeno mjesto. Internet potiče porast individualnih putovanja, a umirovljenici i obitelji bukiraju 2-6 mjeseci ranije, konferencije do 1 godine ranije, poslovna putovanja 1-2 tjedna. Buking sustav koji koriste agencije je Amadeus. MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU – FINSKA U Finskoj izlazi 65 većih dnevnika i 190 magazina. Najveći dnevni list je Helsingin Sanomat s nakladom od 500.000 primjeraka, a jedini dnevni list na švedskom Huvudstabladet tiska se u 51.000 primjeraka. Tjedni listovi dostižu nakladu do 350.000, a oni namijenjeni ženskoj populaciji od 50.000-130.000. Internet: u grupi od 15-19 g. 97% mladih koristi Internet, a u grupi 30-39 g. 83%. U starosnoj skupini +60, samo 16% osoba koristi Internet. STATISTIKA- broj dolazak i noćenja finskih turista u Hrvatskoj Usporedni prikaz broja turista 1989. = 11.000

2001. = 4.000 2002. = 8.000 2003. =10.000 2004. =15.000 2005. =20.000 2006. = 18.500 2007. = 20.000 (procjena)

Noćenja 1989. = 65.000

2001. = 12.000 2002. = 34.000 2003. = 36.000 2004. = 59.000 2005. = 84.000 2006. = 71.000 2007. = 80.000 (procjena)

Iako je broj dolazaka (20.000) za 33% veći od najvećeg iz 80-ih godina (15.000), broj noćenja (105.000/1985.g.) još nije dostignut.

202


Skandinavija na hrvatskom tržištu u 2006. Za 2006. godinu karakterističan je manji porast broja turista i noćenja sa skandinavskog tržišta.

Noćenja

Dolasci 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor: DZS

apsol. 154.764 125.817 8.954 14.985 19.608 22.607 17.171 28.000 37.654 40.465 34.922 55.251 68.682 84.901 129.598 195.091 289.268 297.363

indeks 81 7 167 131 115 76 163 134 107 86 158 124 124 153 151 148 103

100 81 6 10 13 15 11 18 24 26 23 36 44 55 84 126 187 192

apsol. 1.087.845 863.563 45.540 59.740 78.731 93.180 67.165 105.000 171.768 189.282 163.376 277.815 366.961 444.832 718.718 1.111.007 1.507.053 1.742.665

indeks 79 5 131 132 118 72 156 164 110 86 170 132 121 162 155 136 116

100 79 4 5 7 9 6 10 16 17 15 26 34 41 66 102 139 160

Grafički prikaz dolazaka i noćenja sa skandinavskog tržišta DOLASCI

350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000

Izvor: DZS

19 89 . 19 90 . 19 91 . 19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 .

0

203


NOĆENJA 2.000.000 1.800.000 1.600.000 1.400.000 1.200.000 1.000.000 800.000 600.000 400.000 200.000

Izvor: DZS

19 89 . 19 90 . 19 91 . 19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 .

0

Nakon nekoliko godina dvoznamenkastog rasta, u 2006. je došlo do zaustavljanja na dostignutoj razini, koja je ipak značajno iznad najboljih godina iz 80-ih. Postignuti rezultati proizlaze između ostalog i iz bolje povezanosti s Hrvatskom. Za avio-čarter nekoliko elemenata bilo je od ključnog značaja: - uključivanje Hrvatske u kataloge novih organizatora putovanja; - SAS održava vezu sa Splitom od travnja do listopada; - aktivnost Scandjeta kao konsolidatora avio–letova. Boljim povezivanjem otvorene su nove mogućnosti: nautičari su konačno mogli ostvariti svoj interes prema hrvatskom dijelu Jadrana, agencije su s manjim rizikom mogle zakupiti dio sjedišta na avionima, a otvorene su nove mogućnosti za putovanja grupa, incentiva i kongresa. Aerodrom Split bio je glavno hrvatsko odredište, a zatim Dubrovnik i Pula. Splitsko – dalmatinska regija svojim prirodnim karakteristikama (otoci i plaže) i drugim sadržajima (npr. marine, apartmani,… ) najbliže je turističkom proizvodu kakvog traže skandinavski turisti. Plasman autobusnih putovanja ostvaren je putem većeg broja autobusera koji su ponovili dobre rezultate ostvarene godinu dana ranije. Pojedinci su pretežno posjećivali sjeverni dio obale (Istra i Kvarner), za smještaj su birali apartmane i kampove, a dolazili su pretežno iz Danske i južne Švedske. Skandinavski turisti su u anketama turoperatora dodijelili visoke ocjene Hrvatskoj, pri čemu su istaknute tri karakteristike: a) lijepa priroda; b) gostoprimstvo na višoj razini od konkurentskih zemalja; c) prihvatljive cijene. Sa stajališta turoperatora, jedini je problem u cijenama smještaja koje su već prošle godine bile na gornjoj granici konkurentnosti, a turoperatori su ih kompenzirali nižim troškovima letova zahvaljujući manjoj udaljenosti.

204


Pozitivan imidž turističkog proizvoda Hrvatske, intenzivnija promocija, prošireni kanali distribucije, uz prihvatljive cijene putovanja i boravka, bili su ključni elementi afirmacije na skandinavskom tržištu u razdoblju 2001.-2006. Skandinavsko tržište u 2007. Prema dosadašnjoj prodaji, tekuća godina bi mogla biti jedna od ”normalnih” godina bez većih promjena u obujmu prodaje. Jedini značajniji čimbenik koji bi mogao utjecati na veći ili manji uspjeh jesu vremenske prilike, koje povećavaju ili umanjuju potražnju za putovanjima na odmor izvan Skandinavije. Trendovi ostaju nepromijenjeni: - Značajnije promjene događaju na pojedinim segmentima, tako npr. raste interes za vikend putovanja. - Segment seniora postaje sve značajniji čimbenik u putovanjima: istraživanja su pokazala da svaki četvrti senior raspolaže prosječnom ušteđevinom od 250.000 Sek (oko 26.000 eura), a 26% njih ta sredstva namjenjuje putovanjima. - Nastavlja se tendencija planiranja više kraćih putovanja u toku godine. - Turisti sve više traže događaj-iskustvo umjesto odredišta (iz čega proizlazi i nužnost prilagođavanja marketinga). - Potražnja za autentičnim iskustvima, uključujući lokalnu kulturu i prirodu nastavlja rasti, posebno u segmentu seniora. - Sve je veći broj putnika koji traže direktan buking i mogućnost dinamičkog odmora. Po broju putnika glavna odredišta su: Španjolska i Grčka. 2007. godina bilježi povratak skandinavskih turista tradicionalno najpopularnijim odredištima: Španjolskoj i Grčkoj. Od uvođenja eura i porasta cijena, te su dvije zemlje izgubile značajan broj turista, koji su se okrenuli novim atraktivnim odredištima (Turska, Hrvatska), ili jeftinijim (Bugarska, Rumunjska). Ovakvo stanje trajalo je nekoliko godina, da bi 2006. došlo do naglog zaokreta u korist jačanja pozicije tržišnih lidera Španjolske i Grčke, tendencija koja se nastavlja i u 2007. Rezultat je to prije svega politike cijena (prema informacijama od turoperatora u startu su cijene smještaja u Španjolskoj smanjene u prosjeku za 5%), zatim smanjenja interesa za Tursku, kao i povećanja cijena u do sada jeftinijim odredištima. Hrvatska na skandinavskom tržištu u 2007. Imidž je i dalje vrlo povoljan, Hrvatska je popularna, cijenjena kao kvalitetno odredište, u medijima vrlo pozitivno predstavljena. Niti jedan nepovoljan čimbenik nije ugrozio našu tržišnu poziciju, osim informacije koja je ostavila trag u medijima i kod publike. Mediji su analizirajući cijene avio-paket aranžmana vodećih turoperatora, zaključili da su najveći porast doživjela putovanja za Hrvatsku. Turoperatori su to obrazložili povećanjem cijena smještaja u Hrvatskoj, što je bila i prva informacija koja je negativno utjecala na plasman naših odredišta. Ako se tome doda već spomenuta činjenica da su tržišni lideri (Španjolska, Grčka) krenuli u akciju ponovnog osvajanja tržišta, oslanjajući se pri tome na instrument politike cijena, jasno je da u segmentu avio-čartera situacija više nije najpovoljnija. Posebno treba napomenuti da je značajan pad turskog udjela na tržištu, u cijelosti apsorbiran od Španjolske i Grčke, a bez značaja za avio-čarter promet prema Hrvatskoj. Jedan od elemenata koji utječu na rezultate pojedinih organizatora putovanja je i taj da je obujam ponude za Hrvatsku u porastu, a to znači da dolazi do konkurencije među organizatorima putovanja koji plasiraju Hrvatsku. Na stagnaciju avio-čarter prometa utječe i postepeno odustajanje velikih turoperatora od Dubrovnika, budući da razina cijena ne omogućava uspješan plasman. Prema tome, nakon izuzetno značajnog porasta na tržištu, Hrvatska se u 2006. godini suočila s prvim znacima stagnacije u avio-čarter prometu, a ista situacija produžava se i u 2007.

205


Za razliku od avio-čarter prometa, segment avio-pojedinaca alimentiran plasmanom avio-karata po popularnim cijenama, u porastu je i to u mjeri koju omogućavaju raspoloživa sjedišta. U 2007. povećava se broj letova iz Norveške, a uvodi se i let iz Kopenhagena za Split. Autobuseri su najbolje rezultate postigli 2005. godine i svako ponavljanje istih rezultata smatraju uspjehom. Ocjena se temelji na nekoliko elemenata: - generalno negativni trend autobusnih putovanja u korist avio-low-cost putovanja; - povećanje cijena smještaja u Hrvatskoj; - povećanje broja organizatora putovanja koji plasiraju Hrvatsku. Automobilska putovanja u Hrvatsku bit će ove godine najbrojnija. Značajan je pomak prema južnom dijelu Jadrana, kao rezultat novoizgrađene autoceste i postojećeg interesa koji za taj dio obale vlada u segmentu automobilista. Slučaj Norwegian Norwegian je norveška avio-kompanija koja je 2005. godine povezala Norvešku sa Splitom i Dubrovnikom u razdoblju travanj-listopad s nekoliko letova tjedno. Za razliku od drugih avio-prijevoznika koji sjedišta u pravilu prodaju turoperatorima i agencijama, Norwegian je svoje kapacitete ponudila individualnoj publici. U njihovoj poslovnoj politici, agencije nisu prioritetan partner, preferiraju poslovanje s njima samo u predsezoni i posezoni, s orijentaciono ne više od 30% raspoloživih sjedišta. Politika cijena avio-karata za pojedince je uobičajena za low-cost kompanije: prve karte prodaju se po nižim cijenama koje rastu s potražnjom i približavanjem datuma polaska. Nowegian je već 2005. postigao vrlo dobru popunjenost i financijske rezultate svojim letovima za Hrvatsku. U 2006. povećao je broj letova i otvorio novo odredište: Krk, a za ljeto 2007. planira povezivanje hrvatske obale s Norveškom čak 15 puta tjedno ( 6x Dubrovnik, 5x Split, 2x Krk, 2x Pula). Posljedice takve ”pojave” na tržištu su višeznačajne: - jača segment avio-pojedinaca koji smještaj plaćaju po individualnim cijenama; - slabi pozicija klasičnih avio čarter programa u odredištima gdje se letovi preklapaju; - avio-pojedinci smještaj osiguravaju samostalno, u pravilu komuniciranjem s hotelom ili lokanom agencijom; - avio-pojedinci su pokretljiviji, najčešće iznajmljuju automobil i samostalno obilaze interesantna odredišta. SWOT analiza S - snaga Hrvatske leži u pozitivnom imidžu turističkog odredišta, koja u cijelosti ispunjava očekivanja skandinavskih turista (kao element snage ranijih je godina imao značaj i imidž NOVOG odredišta, koji više nije aktualan). W - i pored značajnog pomaka zrakoplovnih veza, još uvijek nedovoljna povezanost skandinavskih emitivnih odredišta s Hrvatskom, posebno u predsezoni i posezoni, osnovna je prepreka povećanju broja putnika u razdoblju izvan glavne sezone. O - nautika, kongresi i konferencije, incentive, sport, zdravstvo, seniori, segmenti su tržišta kod kojih se Hrvatskoj otvaraju nove mogućnosti (ovisno o kvaliteti avio-povezanosti). T - rast cijena smještaja može ugroziti poziciju Hrvatske na skandinavskom tržištu, posebno u segmentu avio-čartera. Povoljna pozicija Hrvatske, dostignuta 2005. godine, ponovljena je u 2006. i bit će potvrđena u 2007.

206


Hrvatska u 2008. U organiziranom dijelu turističkog prometa ne očekuje se značajniji pomak, kao rezultat stabilizacije u 2006./2007., ali ostaju značajne mogućnosti produženja sezone i obrade posebnih segmenata tržišta, kao i individualnih putnika. Pozicija Hrvatske na skandinavskom tržištu ovisit će o: 1. politici cijena receptivnih odredišta (smještaja i vanpansiona); 2. prometnoj povezanosti u izvansezonskim mjesecima; 3. politici promocije; 4. aktivnostima konkurencije; 5. razvoju turističkog proizvoda (smještaj, gradovi, golf, ekologija, autentičnost ponude). Sport, nautika, ronjenje, golf, seniori, kultura, škole, kongresi, konferencije, incentive, zdravstvo, adventure, lov, ribolov, kružna putovanja i vikend putovanja segmenti su koje Hrvatska može osvojiti i time doprinijeti boljem punjenju kapaciteta u izvansezonskim mjesecima. Dva su osnovna preduvjeta za uspjeh: zrakoplovna povezanost i primjerena politika cijena (value for money).

207


SLOVAČKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje Republike Slovačke – parlamentarna demokracija – mala srednjoeuropska zemlja, koja je 01. svibnja 2004. godine postala članica Europske unije. Ukupna površina : 49.035 km2 Najveći gradovi:

– Bratislava – 428.672 stanovnika – Košice – Nitra – Prešov – Žilina

Karakter gospodarstva Republike Slovačke – tržišno gospodarstvo. Glavne grane industrije – automobilska, kemijska i strojarska industrija; poljoprivreda. Nakon ulaska Republike Slovačke u EU znatno se povećala proizvodnja automobilske industrije i to zbog investicija proizvođača automobila iz inozemstva. Momentalno je Republika Slovačka po proizvodnji automobila, u odnosu na broj stanovnika, najveći producent u Europi. Gospodarski pokazatelji u zadnjih nekoliko godina bilježe porast. Bruto domaći proizvod Republike Slovačke u 2006. godini iznosio je 1.636,3 milijardi SKK, a u usporedbi s 2005. godinom je realno bio veći za 8,3%. U cijenama se povećao za 11,2%. Na strani proizvodnje razvoj bruto domaćeg proizvoda prvenstveno je bio vezan za rast dodatne vrijednosti; u industrijskoj proizvodnji za 14,9 milijardi SKK, trgovini, hotelima i restoranima za 8,4 milijarde SKK, u građevinarstvu i nekretninama za 4,2 milijarde SKK. Prema prognozi Zavoda za statistiku Republike Slovačke u 1. polugodištu 2007. godine prognozira se rast bruto domaćeg proizvoda od 8,5%. Bruto domaći proizvod po osobi – 8.667,26 EUR.

208


Stopa nezaposlenosti u 2006. – nezaposlenost se smanjuje već drugu godinu za redom. U 2006. godini se međugodišnje prosječno smanjila za 17,3% (bila je to najniža razina od 1999. godine). Stopa nezaposlenosti je pala na 13,3%. Očekivani trend – u 1. polugodištu 2007. godine očekuje se prosječno u visini od 13%. Prosječna mjesečna plaća u 2005. godini – 18.761,- SKK (rast u odnosu na 2005. godinu 8%). Prosječna nominalna mjesečna plaća u 2007. godini trebala bi iznositi 19.000,- SKK, s međugodišnjim rastom od 6,6%. Ako se uzme u obzir prognozirani rast potrošačkih cijena, realna plaća će međugodišnje porasti za 3,6%. Prosječna međugodišnja stopa inflacije u 2006. godini iznosila je 4,5%. Stopa inflacije u I. polugodištu 2007. godine u odnosu na 2006. godinu očekuje se u visini od 2,6%. Vanjskotrgovinska bilanca - izvoz – 1.235 milijardi SKK (33,2 milijarde EUR). U usporedbi s 2005. godinom je ukupan izvoz porastao za 24,2%. - uvoz – 1.327,1 milijardi SKK (35,7 milijardi EUR), međugodišnji porast 23,9%. Saldo vanjskotrgovinske bilance bio je negativan u iznosu od 92,1 milijarde SKK (za 15,8 milijardi veći nego u 2005. godini). Trend – u razdoblju od 2007. do 2008. godine očekuje se izjednačena bilanca. Stanovništvo je temeljem popisa na dan 31.12.2006. godine brojilo 5.393.641 građana. Udio žena u ukupnom broju je 51,5%. (Podaci Zavoda za statistiku Republike Slovačke – 2007. godina). Stanovništvo po dobi: - od 0–14 godina 17,51% (458.022 muškaraca i 436.286 žena) ukupno 894.308; - od 15-59 god. 69,43% (1.816.160 muškaraca i 1.638.255 žena) ukupno 3.454.415; - od 60 godina više 13,06% (341.690 muškaraca i 698.767 žena) ukupno 1.040.457; (temeljem popisa stanovništva na dan 31.12.2005. – stanovništvo Slovačke je brojilo 5.389.180 građana; 2.615.872 muškaraca i 2.773.308 žena). MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Televizija STV 1 – Slovačka državna televizija – gledanost 32%, pokrivenost – cijela Slovačka. STV 2 – Slovačka državna televizija (2. kanal) – gledanost 5,3%, pokrivenost cijela Slovačka. TV Markíza – privatna televizija – gledanost 66,1% , pokrivenost – cijela Slovačka. TV JOJ – privatna televizija – gledanost 31,9% , pokrivenost – cijela Slovačka. TA 3 – privatna televizija (slovačka CNN) – gledanost 3,9%, pokrivenost – cijela Slovačka. TV A – privatna komercijalna televizija, gledanost – 415.000 gledatelja dnevno, pokrivenost cijela Slovačka. Radio Radio Slovensko – slovački državni radio – slušanost 18,5%, pokrivenost cijela Slovačka. Radio Regina – slovački državni radio, slušanost 7,8%, pokrivenost cijela Slovačka. Radio Expres – privatni radio, slušanost 20,1%, pokrivenost cijela Slovačka. Fun Radio – privatni radio, slušanost 9,7% , pokrivenost cijela Slovačka. Radio Viva – privatni radio, slušanost 9,1%, pokrivenost cijela Slovačka + Prag. Tisak : Glavni dnevni listovi: Nový čas – naklada 250.000, pokrivenost cijela Slovačka. SME – naklada – 102.000, pokrivenost cijela Slovačka. Pravda – naklada 110.000, pokrivenost cijela Slovačka.

209


Hospodárske noviny – naklada 28.500, pokrivenost cijela Slovačka. Új szó – (novine mađarske nacionalne manjine) naklada 35.000, pokrivenost cijela Slovačka. Šport – naklada 75.000, pokrivenost cijela Slovačka. Korzár – naklada 50.000, pokrivenost istočna Slovačka. (Prema istraživanjima najčitaniji dnevnik Nový čas dnevno čita 1.128.000 čitatelja.) Glavni časopisi: Plus 7 dní Markíza – Život – Slovenka – Profit – Trend – Eva – Žena magazín – Emma – Brejk – Miau –

tjednik, naklada 235.000, pokrivenost cijela Slovačka. tjednik, naklada 129.000, pokrivenost cijela Slovačka. tjednik, naklada 181.000, pokrivenost cijela Slovačka. tjednik, naklada 85.000, pokrivenost cijela Slovačka. tjednik, naklada 40.000, pokrivenost cijela Slovačka. tjednik, naklada 20.000, pokrivenost cijela Slovačka. mjesečnik, naklada 80.000, pokrivenost cijela Slovačka. naklada 95.000, pokrivenost cijela Slovačka. mjesečnik, naklada 90.000, pokrivenost cijela Slovačka. mjesečnik, naklada 40.000, pokrivenost cijela Slovačka. mjesečnik, naklada 23.000, pokrivenost cijela Slovačka.

Specijalizirani tisak – turizam: Cestovateľ – mjesečnik, naklada 20.000, pokrivenost cijela Slovačka. Travel In – 3mjesečnik, naklada 25.000, pokrivenost cijela Slovačka. Geo – mjesečnik, naklada 23.000, pokrivenost cijela Slovačka. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. GODINI Općenito se može reći da na godišnji odmor putuje godišnje približno 30% građana Republike Slovačke. Na godišnji odmor u inozemstvo otputovalo je 22 % građana (što predstavlja za 2,8 % više turista u odnosu na 2005. godinu). Udio od onih koji su proveli godišnji odmor u inozemstvu – redoslijed najomiljenijih odredišta koje su u 2006. godini posjetili turisti iz Republike Slovačke: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Hrvatska Grčka Bugarska Češka Mađarska Italija Egipat Tunis Velika Britanija Turska Španjolska Ostale zemlje (ispod 2 %)

30,1 % 12,8 % 10,4 % 7,8 % 5,2 % 5,2 % 4,4 % 3,2 % 3,2 % 2,3 % 2,3 % 13,1 %

Odnos organiziranog i individualnog turizma u gore navedenim zemljama je sljedeći: Hrvatska Grčka Bugarska Češka Italija Mađarska Španjolska Tunis Turska Egipat

210

-

49% organizirani / 51 % individualni turizam; 73 % organizirani / 27 % individualni turizam; 82 % organizirani / 18 % individualni turizam; 38 % organizirani / 62 % individualni turizam; 68 % organizirani / 32 % individualni turizam; 14 % organizirani / 86 % individualni turizam; 85 % organizirani / 15 % individualni turizam; 98 % organizirani / 2 % individualni turizam; 88 % organizirani / 12 % individualni turizam; 99 % organizirani / 1 % individualni turizam.


Ljetni godišnji odmori se već godinama tradicionalno provode na moru. Hrvatska je već dugo vremena najomiljenije odredište. Prednost Hrvatske je prvenstveno dugoročna tradicija, ali i to što slovački turisti jako dobro poznaju pojedina hrvatska odredišta. Bitna je i dobra prometna pristupačnost iz Republike Slovačke, jako dobri ekološki i prirodni uvjeti, razvedena obala, ne previše pretrpane plaže. Posebno je pozitivno to što se neprestano izgrađuje i unapređuje mreža autocesta u Hrvatskoj, koja je značajno ubrzala dolazak u udaljenija odredišta jadranske obale i putovanje učinila ugodnijim. Još uvijek su glavni nedostaci povećanje cijena, koje nije uvijek razmjerno pruženim uslugama. U usporedbi s južnijim mediteranskim zemljama, nema velikog jamstva lijepog vremena u glavnim ljetnim mjesecima (lipanj – kolovoz). Grčka je na slovačkom tržištu neosporno najveća konkurencija hrvatskom Jadranu. Neposredno prije turističke sezone 2006. su neke ankete Grčku deklarirale čak kao najpoželjnije odredište, ali statistički podaci govore ponovno u korist Hrvatske. S obzirom na veću udaljenost Grčke optimalnim možemo smatrati samo zračni promet, koji značajno povećava troškove godišnjeg odmora. Nedostatak Grčke, prvenstveno za individualne turiste, koji putuju automobilom je prijevoz (problematični uvjeti prijevoza kroz tranzitne zemlje – Bugarska, Rumunjska). Nedostatak je i relativno visoka vanpansionska potrošnja. Italija i nadalje predstavlja odredište tradicionalno orijentirano na kulturni turizam, ali i odredište za ljetni godišnji odmor. Pozitivno se ocjenjuje i široka ponuda aranžmana različitog sadržaja koje svake godine nude slovačke turističke agencije. Kao nedostatak talijanskih odredišta potrebno je navesti pretrpane plaže, koje su u mnogim slučajevima potpuno bez zelenila, a u glavnoj turističkoj sezoni prometne zastoje na autocestama. Bugarska se popela na treće mjesto po omiljenosti odmorišnih odredišta na slovačkom tržištu. Pozitivne su i nadalje cijene (interes se povećava zbog pristupačnih cijena), a nedostatak je to što zračni prijevoz povećava cijenu godišnjeg odmora nesrazmjerno troškovima boravka. Prijevoz autobusima i automobilima je neugodan, zbog velike udaljenosti. Prednosti Češke uglavnom su više nego dobri odnosi stanovnika Republike Češke i Republike Slovačke, obiteljske veze, izvanredno dobro poznavanje zemlje od strane građana Republike Slovačke i nepostojeća jezična barijera. Nedostatak je uglavnom u tome, što nemaju dovoljno vodenih površina za ljetni godišnji odmor. Mađarska – prednost je mala udaljenost i pristupačnost, nedostatak relativno visoke cijene smještaja i vanpansionske potrošnje, koje pak u zadnje vrijeme ublažuje povoljniji bolji tečaj slovačke krune. Što se tiče Egipta, Tunisa i Turske – najveća su prednost izvanredno povoljne cijene i duga ljetna sezona. Nedostatak navedenih zemalja je u zračnom prijevozu, koji s obzirom na rast cijena goriva bilježi neobičan porast, loša higijena i često niska kvaliteta usluga uglavnom u nižim kategorijama. Unatoč povoljnim cijenama i jamstvu lijepog vremena interes za ova odredišta na slovačkom tržištu postepeno opada. Navedene prednosti i nedostaci pojedinih turističkih odredišta u suštini su identični, kako s gledišta organizatora putovanja, tako i s gledišta klijenata. Preferencije Slovaka obzirom na vrstu prijevoza Prilikom odlaska na godišnji odmor turisti sa slovačkog tržišta preferirali su prijevoz kako slijedi: autobus – 30,2%, automobil – 32,1%, zrakoplov – 31,7%, vlak – 5%. U svezi sa zračnim prijevozom, možemo reći da na slovačkom tržištu interes za ovu vrstu prijevoza na godišnji odmor iz godine u godinu raste. Način organiziranja odmora: odlazak preko agencija 61%, individualno 32% i 7% preko Interneta. Što se tiče hrvatskih odredišta, odnos je znatno drugačiji – preko turističkih agencija bukira se 27% odmora, individualno 62%, a preko Interneta 11%.

211


Preferencije Slovaka s obzirom na vrstu smještaja U okviru godišnjih odmora provedenih u inozemstvu, preferencije su, s obzirom na vrstu smještaja, sljedeće: hoteli – 56%, privatni smještaj – 37%, kamping – 6%. U 2006. godini su godišnji odmori prosječno trajali 8 – 14 dana, većina je realizirana u mjesecima srpanj – kolovoz (čak 57,3%), što znači tijekom školskih praznika. Potrošnja na putovanju U 2006. godini su značajno porasli iznosi koje su Slovaci investirali u kupovinu godišnjeg odmora. To je posljedica rasta ekonomije kao i realnog rasta primanja stanovništva. Za jedan boravak u inozemstvu u 2006. godini su Slovaci platili prosječno 17.300 SKK po osobi (oko 505 EUR), što je skoro za 2 tisuće kruna više u usporedbi s ljetnim godišnjim odmorima u 2005. godini. Globalni pregled organizatora putovanja (podaci za 2005. godinu) Lider na slovačkom tržištu je neosporno putnička agencija SATUR Travel – kako po broju klijenata – 123.616, tako i po prihodima – 1,241. 672.000,- SKK; www.satur.sk. Slijede: - TIP TRAVEL – 66.072 klijenata, prihodi 673.916.000,- SKK; www.tiptravel.sk. - GLOBTOUR Group Bratislava – 42.000 klijenata, prihodi 411.000.000,- SKK; www.globtour.sk. - KOALA TOURS – 25.355 klijenata, prihodi – 339.417.000,- SKK; www.koala.sk. - HYDROTOUR – 24.721 klijenata, prihodi 534.059.000,- SKK; www.hydrotour.sk. - KARTAGO TOURS – 38.000 klijenata, prihodi 689.000.000,- SKK; www.kartago.sk. - AEOLUS – 42.100 klijenata, prihodi 871.840.000,- SKK; www.aeolus.sk. - CK FIFO – 25.610 klijenata, prihodi 193.500.000,- SKK; www.fifo.sk. - TIP TOUR – 31.85 klijenata, prihodi 195.125.000,- SKK; www.tiptour.sk. (* prihodi za 2005. godinu posljednje dostupne informacije; čisti prihodi – nedostupna informacija); U principu skoro svi navedeni lideri imaju u ponudi i hrvatska odredišta. Osim već spomenutih turoperatora na slovačkom tržištu i turoperatora koji se specijaliziraju za Hrvatsku, a to su uglavnom: CK AQUAMARIN – BARCA TOURS – CK LIPA – INTERMEDIAL – N.I.K. Slovakia – CK MORE – PEGAS TOUR – RIA TOUR – SUN TRAVEL – TRGOTURS – FERROTOUR – TURANCAR – CK MAY WAY –

www.aquamarin.sk www.barcatours.sk www.lipanz.sk www.intermedial.sk www.nik-slovakia.sk www.more.sk www.pegastour.sk www.riatourck.sk www.suntravel.sk www.trgoturs.sk www.ferrotour.sk www.turancar.sk www.myway.sk

Drugi specijalisti na slovačkom tržištu za: - putovanje mladih do 26. godina starosti – CKM 2000 Travel; - nautički turizam – CK MY WAY, TATRAMARINE TRAVEL, INTER SEA; - egzotiku, turistička putovanja – CK BUBO; - ronjenje – PRO DIVE; - vjerski turizam – PAX TOUR; - dječje kampove – CK MAJÁČIK, CK ÚSMEV; - sportske manifestacije – SUPER MARS;

212


- automobiliste – CK AUTO TOUR; - za putovanja omladine, jezične tečajeve – CKM 2000 Travel. UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2006. GODINE Broj dolazaka slovačkih turista u 2006. godini – 217.986 prijavljenih turista, koji su ostvarili 1.428.346 noćenja (izvor Državni zavod za statistiku RH), u usporedbi s 2005. godinom: broj turista indeks – 117,90; broj noćenja indeks – 120,69. Prosječno vrijeme boravka – 6,4 dana. Po procjenama proizlazi da je svaki 24. Slovak proveo godišnji odmor u Hrvatskoj. Dolasci apsol. indeks 192.680 171.349 89 12.322 7 107.755 874 23.327 22 59.048 253 27.071 46 84.000 310 153.930 183 161.664 105 107.629 67 187.344 174 202.905 108 191.176 94 187.955 98 176.294 94 184.891 105 217.986 118

1989.* 1990.* 1991.* 1992.* 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. * Čehoslovačka Izvor: DZS

Noćenja apsol. indeks 1.893.043 1.524.570 81 82.493 5 806.176 977 161.472 20 417.948 259 200.228 48 600.000 300 1.119.837 187 1.142.600 102 723.090 63 1.249.188 173 1.335.005 107 1.223.480 92 1.204.963 98 1.100.947 91 1.183.499 107 1.428.346 121

100 89 6 56 12 31 14 44 80 84 56 97 105 99 98 91 96 113

100 81 4 43 9 22 11 32 59 60 38 66 71 65 64 58 63 75

Grafički prikaz dolazaka i noćenja sa slovačkog tržišta D o la s c i 2 5 0 .0 0 0 2 2 5 .0 0 0 2 0 0 .0 0 0

1 7 5 .0 0 0 1 5 0 .0 0 0 1 2 5 .0 0 0 1 0 0 .0 0 0 7 5 .0 0 0

5 0 .0 0 0 2 5 .0 0 0

Izvor: DZS . 06 20

05

.

. 20

04

. 20

03

. 20

02

. 20

01

. 20

00

. 20

99

. 19

98

. 19

97 19

96

.

. 19

95

. 19

94

. 19

.*

93 19

92 19

91

.*

.* 19

90 19

19

89

.*

0

213


Noćenja 2.000.000 1.800.000 1.600.000 1.400.000 1.200.000 1.000.000 800.000 600.000 400.000

Izvor: DZS

200.000

20 06 .

20 05 .

20 04 .

20 03 .

20 02 .

20 01 .

20 00 .

19 99 .

19 98 .

19 97 .

19 96 .

19 95 .

19 94 .

19 93 .

19 92 .*

19 91 .*

19 90 .*

19 89 .*

0

Odnos organiziranog i individualnog prometa slovačkih turista koji putuju na godišnji odmor u Republiku Hrvatsku iznosi 49:51%. S obzirom na kvalitetnu i sve razvijeniju mrežu autocesta, koja sve više približava hrvatski Jadran i poboljšava udobnost putovanja, kao i na široku ponudu privatnog smještaja preko Interneta, postoji pretpostavka da će se broj pojedinih turista u usporedbi s organiziranim turizmom i nadalje povećavati. Čak više od 80 % turoperatora i turističkih agencija ima u svom programu hrvatska odredišta (SATUR Travel, GLOBTOUR Group, TIP TRAVEL, KOALA TOURS, TATRATOUR,TIP TOUR, AQUAMARIN, ARCA TOURS, CK LIPA, INTERMEDIAL, N.I.K. Slovakia, CK FIFO, PEGAS TOUR, CK MY WAY, FERROTOUR, SUN TRAVEL, CK MADO, KVALITA TOURS, CK MORE, TRGOTURS, AUTOTOUR, AEOLUS, HYDROTOUR, SELINAN, CK FIRO TOUR, TERRATRAVEL, TATRA MARINE TRAVEL, PRO DIVE, RIA TOUR, HECHTER SLOVAKIA, NECKERMAN Slovakia, SENECA TOURS, ELIT TRAVEL, SOLARTOUR, MAJÁČIK, CK TOP TREND, AVE TOURS, TURANCAR, CS TOURS, CERES, ERTOUR, FELYMA YACHT, ATLAS ADRIA, RUFA REISEN SK); Osim toga, na slovačkom tržištu posluju i češke turističke agencije – najveći češki turoperatori za hrvatska odredišta, VÍTKOVICE TOURS i ČEDOK SLOVAKIA (slovačke turiste, koji putuju u Hrvatsku, iskazuju u češkim statistikama). Najveći turoperatori imaju u ponudi cijelu hrvatsku obalu i otoke. U ponudi hrvatskih odredišta, u odnosu na sezonu 2006., i nadalje se povećava ponuda odmora na iznajmljenim jahtama, a proširila se i ponuda otočnih odredišta. (U sezoni 2007. je npr. novost u ponudi Satur Travel – otok Mljet.) Obujam organiziranog prometa u 2006. godini na osnovu podataka koje su naveli pojedini turoperatori: Turoperator Globtour Bratislava SATUR Tip Tour Koala Tours N.I.K Slovakia ATLAS ADRIA Aquamarin Ferrotour

214

Broj turista 25.607 9.745 8.500 7.341 7.000 1.800 6.970 1.166

Turoperator CK More Kvalita Tour Pegas Tour Elit travel Arca Tours CK FIFO RIA TOUR CK My Way

Broj turista 3.126 3.594 2.800 685 4.475 6.240 1.650 1.560


Intermedial Sun Travel Tip Travel CK FRANKA

1.700 1.358 11.000 2.208

Autotour CK Lipa Vítkovice Tours Trgoturs

413 7.320 2.410 1.651

Ukupno: 120.319 paxa Organizatori putovanja smatraju da su već tradicionalno glavne prednosti hrvatske turističke ponude: - optimalna prometna pristupačnost; - dobri uvjeti za realizaciju obiteljskog odmora (najtraženiji oblik odmora slovačkih klijenata, koji provode godišnji odmor u hrvatskim odredištima); - dugoročna tradicija; - čistoća mora; - zelena i razvedena obala; - praktično nepostojeća jezična barijera; - sigurnost. Organizatori putovanja smatraju da je u mnogim slučajevima glavni nedostatak nekonkurentnost cijena hrvatske turističke ponude u usporedbi s konkurencijom. I nadalje se Hrvatska smatra jednom od najskupljih mediteranskih odredišta. Najbitnija mjera, koju bi s gledišta turoperatora trebalo poduzeti, je nastojati da kvaliteta pruženih usluga odgovara cijenama (što podrazumijeva sva područja direktno ili indirektno vezana za turizam). Osim ostalog, treba spomenuti i općenito kratko ljeto i malo jamstvo lijepog vremena. Dolasci Slovaka po pojedinim regijama Hrvatske tijekom 2006. godine (Indeks 2006./2005., dolasci - noćenja): Istarska županija:

-

dolasci 22.627

- noćenja - 152.476 (Indeks - 110/112)

Primorsko-goranska županija

dolasci 39.039

- noćenja - 238.451 (Indeks - 113/112)

Zadarska županija:

dolasci 33.002

- noćenja - 220.872 (Indeks - 123/125)

Šibensko-kninska županija

dolasci 38.758

- noćenja - 202.604 (Indeks - 134/130)

Splitsko-dalmatinska županija

dolasci 75.367

- noćenja - 532.158 (Indeks - 116/118)

Dubrovačko-neretvanska županija

dolasci 7.895

- noćenja - 54.167 (Indeks - 104/100)

Vrsta prijevoza koju slovački turisti koriste prilikom dolaska u Hrvatsku iz Slovačke – autobus 29,7%, automobil – 60,3%, zrakoplov – 10%. Čarter letovi iz Slovačke – na slovačkom tržištu ne postoji ponuda zrakoplovnih aranžmana za Hrvatsku na bazi čarter letova. Bili bi nerentabilni s obzirom na kratku udaljenost iz Republike Slovačke, ali i dobru i brzu pristupačnost autocestom. U sezoni 2006. je čarter letove realizirala samo agencija Trgoturs Košice (istočna Slovačka) – 13 čarter letova u terminu od lipnja do rujna 2006., 7-dnevne rotacije. Zračni prijevoz iz Slovačke u Hrvatsku već nekoliko godina osigurava niskotarifni zračni prijevoznik SKY EUROPE AIRLINES – direktne sezonske letove (u razdoblju od lipnja do rujna 2006.) – iz Bratislave u Zadar, Split i Dubrovnik.

215


Sezonske autobusne linije – pojedini turoperatori su uveli redovne 7-dnevne intervale u odredišta (uglavnom u sjevernu i srednju Dalmaciju), odnosno ovisno o ponudi odredišta prema prodanim aranžmanima. Navedene autobusne linije koriste i individualne osobe koje koriste samo usluge prijevoza. Prednosti hrvatske turističke ponude s gledišta pojedinog gosta - dobro poznavanje pojedinih odredišta; - dobra dostupnost cestom; - čisto more, ekološki očuvana priroda, zelene plaže; - praktično nepostojeća jezična barijera; - sigurnost. Pojedini klijenti pozitivnim ocjenjuju dostupne internetske informacije o Hrvatskoj, kao i širok izbor prospektnih materijala iz naklade HTZ-a. Pozitivno ocjenjuju i široku ponudu privatnog smještaja na Internetu (kao i katalog privatnog smještaja HTZ-a), koju najviše traže upravo individualni turisti i kojima omogućuje optimalan izbor odredišta i smještaja. Nedostatkom se općenito smatra: - to što Hrvatska ostaje i nadalje jedno od najskupljih odredišta među mediteranskim odredištima; - zasad ne postojeća povezanost autocestom na trasi Split – Dubrovnik; - prometni zastoji u tunelima (Sv. Rok i Mala Kapela); - prometni zastoji u trajektnom prijevozu; - mali popusti za djecu u odnosu na ostala konkurentna odredišta; - relativno kratko ljeto i malo jamstvo lijepog vremena (unatoč tome što je to vis major). Vrsta smještaja kojega su slovački turisti koristili u Hrvatskoj može se podijeliti kako slijedi: hoteli i hotelski apartmani – 48%, privatni smještaj – 46%, kampovi – 6%. Od dodatnih aktivnosti gosti najčešće konzumiraju sportske aktivnosti svake vrste, ronjenje, jahting, biciklizam i slično. Za slovačke klijente je Hrvatska prioritetno odredište za provođenje obiteljskog odmora i aktivno odmaranje. O Hrvatskoj, kao turističkom odredištu, imaju pozitivno mišljenje, što dokazuje i činjenica da se velika većina klijenata ponovno vraća u Hrvatsku. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. GODINI Pretpostavlja da će se i u 2007. godini u Slovačkoj povećati broj turista koji će putovati u inozemstvo (općenito) za 2% u odnosu na 2006. godinu. Preliminarni redoslijed najtraženijih odredišta u 2007. godini – turoperatori i stručnjaci s područja turizma na slovačkom tržištu i u sezoni 2007. ponovno očekuju najveći interes za Hrvatsku – očekuje se približno 225.000 prijavljenih turista (u odnosu na 2006. godinu povećanje za 2– 4%). Ovu pretpostavku potvrđuje i interes za hrvatska odredišta na sajmovima turizma kao i na prezentacijama predstavništva. Druga tražena odredišta su Grčka i Bugarska. Za apsolutne brojeve ostalih zemalja je još prerano, zasad još nisu poznati (još nisu na raspolaganju) tako da usporedba s 2006. godinom po broju ili u postotku još nije moguća. S obzirom na, u suštini, stabilno slovačko tržište, gdje svako turističko odredište već ima "svoje vjerne turiste", u sezoni 2007. se ne očekuje nikakav dramatičan porast interesa za pojedina odredišta. Na eventualne izmjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta moglo bi utjecati jedino značajno sniženje cijena u nekim odredištima, odnosno izvanredno loše vrijeme, odnosno neočekivani događaji kao što su elementarne katastrofe, teroristički napadi, i sl. Ukupan pregled organizatora putovanja na slovačkom tržištu Pregled je u principu identičan prethodnim godinama. Slovačko turističko tržište se zadnjih godina profiliralo, ima svoje specijaliste za pojedina izabrana odredišta, svoju klijentelu i ne dolazi do suštinskih promjena. Radi cjelovitog pogleda je potrebno spomenuti da se s obzirom na malo tržište i neprimjereno široku ponudu na tržištu turizma postepeno smanjuje broj turoperatora i povećava broj prodavatelja.

216


PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2007. GODINA Imidž Hrvatske Hrvatska je na slovačkom tržištu generacijski omiljeno odmorišno odredište. Najbolje to dokazuje činjenica da je Hrvatska već 7. sezonu za redom najomiljenije odredište slovačkih turista za provođenje godišnjeg odmora. Prema statističkim podacima prijavljenih turista je u sezoni 2006. svaki 24. Slovak proveo godišnji odmor na hrvatskom Jadranu. Postoji realna pretpostavka da će i u 2007. godini (s obzirom na slovačku tradiciju provođenja obiteljskog odmora) Hrvatska ostati dominantno odredište i da će ostati najposjećenije i najpopularnije odredište slovačkih turista. Postojeća autocesta do Splita i otvaranje daljnjih 37 km autoceste u lipnju ove godine u pravcu Makarske rivijere – koje je jedno od najtraženijih odmorišnih odredišta na slovačkom tržištu uopće – može pozitivno utjecati na izbor Hrvatske kao odredišta za provođenje godišnjeg odmora u sezoni 2007. Na povećanje broja turista moglo bi utjecati i poboljšanje tečaja slovačke krune (koja u zadnjim mjesecima nadmašuje sve dosadašnje rekorde) – što pretpostavlja bolji odnos cijena. Procjena ukupnog broja dolazaka u 2007. godini: očekuje se 225.000 prijavljenih slovačkih turista i 1.480.000 noćenja. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka slovačkih turista u 2007. godini: očekuje se 51% individualnih naspram 49% organiziranih gostiju. Za vjerovati je da će doći do određenog povećanja broja pojedinih gostiju u odnosu na 2006. godinu, što je uglavnom rezultat izgradnje mreže autocesta u RH, kao i široke ponude privatnog smještaja (i putem Interneta), koja je kod pojedinih turista najtraženija. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2007. godini je jako dobra. Više od 80% turoperatora i putničkih agencija u svom programu ima hrvatska odredišta. U principu, svi lideri na tržištu nude aranžmane u Hrvatskoj. Prognoza rezultata organiziranog turizma u 2007. godini – prema procjeni i riječima glavnih turoperatora hrvatskih odredišta može se očekivati porast u rasponu 2–3%. Čarter letovi iz Slovačke u sezoni 2007. Čarter iz Košica na otok Krk realizira, kao i prošle godine, samo agencija Trgoturs Košice (istočna Slovačka); u terminu od lipnja do rujna 2007., 7-dnevne rotacije. Redovne sezonske zračne linije iz Slovačke u RH i ove će godine osiguravati niskotarifni zračni prijevoznik SKY EUROPE AIRLINES: direktna linija: Bratislava – Split Bratislava – Dubrovnik U razdoblju od lipnja do rujna. Sezonska linija Bratislava – Zadar, koju je Sky Europe Airlines nekoliko godina održavala iz Bratislave, u ovoj je sezoni prebačena na Beč (udaljenost iz Bratislave do zračne luke Schwechat-Beč je oko 50 km). Zračne luke su povezane redovnim autobusnim linijama. Autobusni prijevoz u 2007. godini – koji osiguravaju organizatori putovanja prema vlastitom programu prodaje odredišta u Hrvatskoj ostaje približno na razini iz 2006. godine. Na relativnu stagnaciju autobusnog prijevoza i ove godine značajno utječe povećanje automobilskog prijevoza s obzirom na poboljšanje hrvatske mreže autocesta. Naveden autobusni prijevoz koriste i individualni turisti bez kupovine aranžmana. Osim toga, u sezoni 2007. će ponovno biti u prometu direktni sezonski turistički vlak na relaciji Bratislava – Split (dnevno), uz mogućnost prijevoza bicikala. Obje ove činjenice će neosporno utjecati na stagnaciju, odnosno smanjenje interesa za autobusni prijevoz.

217


TURISTIČKA SEZONA 2008. – OPĆI POKAZATELJI Procjene ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2008. godini predviđaju blago povećanje, s obzirom da se neprestano poboljšava životni standard stanovništva (koji uglavnom i nadalje utječe na broj osoba koje putuju na godišnji odmor u inozemstvo), ali isto tako i rastući tečaj slovačke krune u odnosu na EUR, koji može značajno povećati interes za provođenje godišnjeg odmora u inozemstvu. Procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2008. godini. Pretpostavlja se da će se i nadalje očuvati sadašnji status quo. Zasad nisu poznate nikakve činjenice koje bi značajno promijenile ponudu organizatora putovanja u usporedbi s 2007. godinom. Na sezonu 2008. treba uglavnom gledati kao na sezonu daljnje stabilizacije. Ne očekuju se suštinske promjene u strukturi turističke ponude. Ako se ne dogodi ništa nepredviđeno, neće doći do velikih promjena. Na slovačkom tržištu se modni trendovi u turizmu ne odnose na veliki broj turista koji bi bitno utjecao na strukturu organizatora putovanja. U vezi s tim je potrebno navesti da Hrvatska za slovačke turiste nije modno odredište. TURISTIČKA SEZONA 2008. – HRVATSKA Očekivani broj dolazaka sa slovačkog tržišta – 228.000 prijavljenih turista, 1.510.000 noćenja (kod 7-dnevnog boravka). Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja - postoji realna pretpostavka da će i u 2008. godini Hrvatska na slovačkom tržištu ostati odredište br. 1. Svi turoperatori i dalje žele u svojim programima nuditi široki spektar hrvatskih programa. I dalje se očekuje da će Hrvatska vjerojatno i nadalje ostati stabilno i vodeće odredište, kako u programima organizatora putovanja, tako i u potražnji klijentele. Hrvatska za slovačku klijentelu predstavlja, osim klasičnog godišnjeg odmora, omiljeno odredište za nautičare, ronioce, ljubitelje krstarenja i vodenih sportova, koji predstavljaju također stabilnu i relativno brojnu klijentelu hrvatskog Jadrana. Ipak, ponovno je potrebno napomenuti da je Slovačka relativno malo tržište, koje ima svoje granice. S obzirom na navedenu činjenicu nije moguće očekivati značajan porast broja turista. Hrvatska već sedam godina neprekidno zauzima na slovačkom tržištu prvo mjesto na ljestvici turističkih odredišta. Osim toga je potrebno uzeti u obzir i postojeću ponudu konkurentnih zemalja (koja, kako je već spomenuto, nadmašuje kapacitet slovačkog tržišta) i relativno kratku ljetnu sezonu u Hrvatskoj. Svi gore navedeni podaci predstavljaju određenu maksimalnu granicu, koju je moguće od slovačkog tržišta očekivati. Najbitnija mjera, koju bi po mišljenju organizatora putovanja trebalo poduzeti za 2008. godinu, je i nadalje nastojati da se kvaliteta usluga približi njihovim cijenama, daljnje poboljšanje cestovne infrastrukture izgradnjom autoceste do Dubrovnika i maksimalna moguća optimalizacija trajektnog prijevoza. Potrebno je isto optimizirati termine stop bukinga, ali i razmišljati o ponudi većih popusta za djecu.

218


VELIKA BRITANIJA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje: Ustavna monarhija, vladar države: Kraljica Elizabeta II od 1953. Predsjednik vlade: Tony Blair od 1997. Glavne političke stranke: laburistička, konzervativna, liberalna. Površina: 244.820 km2 Najveći gradovi: London, Birmingham, Manchester, Glasgow, Cardiff, Bristol, Liverpool, Newcastle, Nottingham, Sheffield. Gospodarska situacija Velika Britanija je jedna od najjačih svjetskih trgovinskih i financijskih sila uz velike potencijale prirodnih resursa (ugljen, plin, nafta) i vrlo razvijenu intenzivnu poljoprivredu koja zadovoljava više od 60% domaćih potreba za hranom uz korištenje svega 2% radne snage. London je jedan od glavnih financijskih centara svijeta i u strukturi BDP sve veći udio imaju usluge (bankarstvo, osiguranje), dok udio industrije konstantno opada. Gospodarski jedna od najstabilnijih europskih zemalja s niskom inflacijom, niskom kamatnom stopom i niskom stopom nezaposlenošću.

219


BDP po glavi stanovnika u trenutačno se procjenjuje na 31.400 USD. Postotak nezaposlenosti u konstantom padu je od 1993. godine i trenutno se kreće na razini od 2,9%. Prosječni prihodi po domaćinstvu kreću se u rasponu od 10.000 GBP (donje petine domaćinstava) do 45.000 GBP godišnje (u gornjoj petini domaćinstava). Stopa inflacije je približno 3%. Vanjsko-trgovinska bilanca je negativna, oko 2,8 mlrd. GBP. Pozitivna bilanca ostvaruje se u domeni uslužnih djelatnosti, posebno financijskog sektora, dok je negativna u domeni razmjene roba. Stanovništvo temeljem procjene 2006. broji 60.609.153, a starosna struktura je: 01-14 godina 17,5% (muški 5,417.663/ženski 5,161.714) 15-64 godina 66,8% (muški 20,476.571 /ženski 19,988.959) 65 godina i više 15,8% (muški 4,087.020/ženski 5,477.226) Prosječna starost je 38,9 godina. MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija Sa stajališta oglašavanja, TV je najvažniji (i najskuplji) medij sa skoro 26% od ukupnog utrška na oglašavanje (15 milijardi GBP): TV Regionalni tisak Nacionalni tisak Magazini Imenici Izravno plakatiranje Plakatiranje Internet Radio Kino

25,7% 20,6% 13,1% 12,7% 7,1% 7,0% 6,2% 3,9% 2,8% 1,2%

Zbog ograničenog proračuna i ciljanog marketinga usmjerenog na dobrostojeću klijentelu, za Hrvatsku je najučinkovitije (i postiže najvišu stopu vrijednosti za novac) oglašavanje vikend izdanjima kvalitetnog nacionalnog tiska: Nacionalni tisak

Naklada

News of the World The Sun The Mail on Sunday Daily Mirror Sunday Mirror Sunday Times Sunday Express The People Daily Express Daily Telegraph Sunday Telegraph The Times Observer Evening Standard London Guardian Independent

3.607.000 3.226.053 2.355.687 2.105.790 1.560.853 1.219.626 929.121 926.924 909.258 882.307 665.366 658.023 398.391 350.671 336.283 222.826

220


The Business Independent on Sunday Financial Times IRSKA: Irish Sunday Independent ŠKOTSKA: Scotsman on Sunday

204.910 172.704 126.551 291.036 81.196

Regionalni tisak u Velikoj Britanije je vrlo razvijen s 1.301 naslovom regionalnog i lokalnog obuhvata i posebno značajan za proširenje programa letenja za Hrvatsku s regionalnih aerodroma kao Manchester, Birmingham, Glasgow, Bristol, Norwich, Dublin i dr. U 2007. godini prvi puta Hrvatsku oglašavamo i na TV kanalima: GMTV, ITV, Travel Channel, Sky Travel, Discovery i National Geographical. Konkurentske zemlje izuzetno mnogo ulažu u oglašavanje na britanskim tržištu (podaci za 2007. u GBP): Irska Cipar Australija Egipat Turska Malta Španjolska (Balearski otoci) Novi Zeland Južna Afrika Grčka Španjolska(NTO) Portugal Jamajka Kanada Indija Bermuda Florida/Orlando Hong Kong Tajland Tunis Hrvatska

4,072.000 3,105.000 3,103.000 2,268.000 2,231.000 1,713.000 1,706.000 1,212.000 1,136.000 1,112.000 1,010.000 964.000 874.000 781.000 698.000 548.000 439.000 416.000 404.000 401.000 164.000

PROFIL BRITANSKOG EMITIVNOG TRŽIŠTA U 2006. ukupan broj putovanja na odmor iznosio je 139,1 mil., tj. 231% ukupnog broja stanovnika, što ilustrira trend povećanja broja kraćih odmora, umjesto jednog dužeg godišnjeg odmora. Omjer inozemnih i domaćih putovanja U inozemstvu je radi odmora ostvareno 65,1 mil. putovanja ili 47%. U vlastitoj zemlji ostvareno je 74 mil. putovanja ili 53%. Trend je povećanja udjela odmora u inozemstvu, na štetu odmora u zemlji, prvenstveno zbog sve atraktivnijih jeftinih zrakoplovnih letova. Redoslijed najomiljenijih odredišta u 2006. Odredište

dolasci iz UK

% tržišta

1. Španjolska 2. Francuska 3. Kanarsko otočje

9,136.415 7,046.721 2,997.314

21,6% 17,5% 6,8%

221


4. SAD 5. Grčka 6. Italija 7. Irska 8. Portugal 9. Turska 10. Nizozemska 11. Belgija 12. Cipar (Grčki) 13. Austrija 14. Njemačka 15. Češka 16. Cipar (Turski) 17. Malta 18. Švicarska 19. Egipat 20. Bugarska 21. Kanada 22. Azori/Madeira 23. Južna Afrika 24. Tajland 25. U. A. Emirati 26. Australija 27. Tunis 28. Bugarska 29. Indija 30. Hrvatska 31. Norveška 32. Dominikanska Rep. 33. Maldivi 34. Sri Lanka 35. Barbados 36. Jamajka 37. Danska 38. Kuba

2,416.342 2,468.917 2,206.310 1,598.713 1,265.744 1,043.715 982.316 894.563 640.304 627.147 623.415 517.206 460.355 446.212 414.305 283.901 280.614 279.554 278.446 273,315 272.446 271.412 271.953 270.993 270.753 268.932 268.777 156.013 151.443 130.214 121.471 113.062 109.412 106.343 102.366

5,9% 5,8% 5,2% 3,8% 3,0% 2,4% 2,3% 2,1% 1,5% 1,5% 1,5% 1,2% 1,1% 1,1% 1,1% 0,7% 0,7% 0,7% 0,6% 0,6% 0.6% 0,6% 0,6% 0,6% 0,5% 0,5% 0,5% 0,3% 0,3% 0,3% 0,3% 0,3% 0,3% 0,2% 0,2%

Omjer organizirani/individualni promet Ukupni broj putovanja u inozemstvo (65,1 milijuna) dijeli se na sljedeći način: Organizirani promet Individualni promet

45,2% 54,8%

Značajna je karakteristika nakon 2001. godine, kada je udio organiziranog prometa bio 55%, rast individualnog prometa zahvaljujući jeftinim avio-kompanijama. Individualni promet je pretekao organizirani i taj trend promjene omjera će se nastaviti. Španjolska i Francuska dominiraju britanskim tržištem sa skoro 40% udjela u inozemnom prometu. Dok je Španjolska (najveće odredište po ukupnom broju turista iz Velike Britanije) ostvarila 46% organiziranog prometa, Francuska ostvaruje samo 31,7% organiziranog prometa, dok 68,3% otpada na individualni promet. Koju vrstu transporta su u 2006. preferirali britanski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Budući da je Velika Britanija otočna zemlja, zrakoplovni promet dominira s više od 80% udjela u svim putovanjima. Iznimka su Belgija, Nizozemska, Irska i Francuska, gdje daleko prevladava kombinacija auto/trajekt te individualna klijentela.

222


Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2006. preferirali turisti s britanskog tržišta prilikom odlaska na godišnji odmor? Prema anketi za 2006. Target Group Index Survey, 25% turista se oslanja na savjet najbliže turističke agencije, 48% bukira odmor telefonom preko agencije ili turoperatora, a 27% putem Interneta. Iako je Internet najznačajniji izvor informacija za turiste, za konačnu odluku većina se opredjeljuje na direktni Internet buking kod turoperatora pri čemu zaobilaze lokalnog agenta. Na pitanje iste ankete: “Koji izvor preporuke koristite prigodom konačnog izbora odredišta za Vaš sljedeći odmor?”, odgovori su bili sljedeći: a) Internet 16,2% b) Lokalna turistička agencija 9,3% c) Rodbina/prijatelji koji su ranije bili u odredištu 10,6% c) Ponovni posjet odredištu koje poznaju od ranije 9,2% d) Prospekti i brošure odredišta 9,3% e) Brošure turoperatora primljene poštom 2,0% f) Oglasi u medijima, itd. 2,2% Preferencija britanskih turista obzirom na vrstu smještaja Još uvijek je najpopularniji hotelski smještaj, obzirom na jednostavnost bukiranja preko turoperatora, ali vile/apartmani i mali obiteljski hoteli postaju sve traženiji u kategoriji dobro stojeće i obiteljske klijentele, koja ne želi biti klasificirana u kategoriju “paket aranžmana”. Anketa iz 2006. govori o sljedećim preferencijama s obzirom na smještaj: Hotel (puni ili polupansion) Vila/apartman Hotel bed&breakfast Kamping/karavan Odmor kod obitelji/prijatelja Hotel (samo smještaj) Ostale vrste smještaja Time share Hotel (all inclusive) Kamping (vlastiti šator) Guest house

19,7% 19,3% 13,4% 10,1% 9,7% 7,2% 6,4% 4,9% 4,1% 3,2% 3,0%

Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja Prema vrsti odmora, najveći je udio klasičnog ljetnog odmora (plaža/more): a) Ljetni odmor-plaža/more b) City breaks/kratki odmor c) Jezera i planine d) Autobusne ture e) Disney World f) Cruising g) Više odredišta/ture h) Skijanje i) Golf j) Sportovi na vodi k) Brodski odmor l) Safari m) Ostale vrste odmora

41,8% 13,5% 5,8% 4,4% 2,2% 1,9% 1,8% 0,9% 0,8% 0,5% 0,5% 0,3% 25,6%

223


Koliko puta godišnje Britanci putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosječno trajanje pojedinačnog putovanja? Trenda korištenja većeg broja kraćih odmora (short breaks) tijekom godine je u porastu: Samo jedan odmor godišnje Dva odmora godišnje Tri i više odmora godišnje Išli na odmor tijekom 2006 . Uopće nisu išli na odmor u 2006.

21,3% 23,2% 20,5% 71% stanovništva 29% stanovništva

Prosječno trajanje odmora ovisi o udaljenosti i praktičnosti transporta prema pojedinim odredištima, tj. varira od udaljene Španjolske (s prosjekom od 10 noćenja) do bliže Belgije (sa 2,8 noćenja) i Nizozemske (sa 3,2 noćenja). Odredište Španjolska Francuska Kanarsko otočje SAD Grčka Italija Irska Portugal Nizozemska Turska Belgija Hrvatska Austrija Cipar Njemačka Češka Malta Švicarska Egipat Tajland Kanada Azori/Madeira Južna Afrika Meksiko Australija Tunis Bugarska Indija Norveška Dominikanska Rep. Maldivi Šri Lanka Barbados Jamajka Danska Kuba Mađarska

224

Prosječan broj noćenja: 10,1 6,7 10,5 14,1 10,8 7,4 5,4 10,4 3,2 12,1 2,8 11,0 7,8 12,6 6,3 4,0 11,5 7,4 9,9 23,3 15,3 8,9 21,0 14,7 42,2 10,1 11,9 28,4 6,4 13.8 13,3 16,6 13,6 16,7 4,7 14,3 6,7


Prosječni budžet /potrošnja po putovanju Britanski turisti su, s obzirom na jaku potrošačku moć, u vrhu svjetske potrošnje pri putovanjima u inozemstvo. Ukupna potrošnja je 20,8 milijardi GBP, tj. prosječno 492,00 GBP po inozemnom putovanju/putniku. Globalni pregled organizatora putovanja Na britanskom turističkom tržištu više od 20 godina u organiziranom prometu dominirali su gigantski koncerni "velike četvorke", u segmentu “mass market” putovanja s konceptom "vertikalne integracije", tj. pokrivanja svih glavnih aspekata turističkog putovanja: turoperatorstvo, vlastite zrakoplovne kompanije i vlastita maloprodajna agentska mreža. THOMSON/TUI UK, glavni ured: TUI AG, Njemačka.UK glavni ured: Luton. Ukupan kapacitet iz Velike Britanije avio-sjedišta 4,7 mil., tj. 17,2% tržišta i u okviru grupacije uključuju: Touroperations: Thomson Holidays, Thomson Cities&Short Breaks, Thomson Al Fresco, Thosmon Australia&New Zealand, Thomson Villas, Thoson Disneyland, Austratravel, Budžet Holidays, Crystal Holidays, Jetsave, Just, Magic Travel Group, SimplyTravel, Skytours, ThosmonSki, Lakes&Mountains, Thomsom Worldwide, Villadeals, Headwater Holidays, Portland Direct, Holiday Plus, Something Special, Spanish Harbour Holidays, Tropical Places. Irska: Budžet Travel. Avio-kompanije: Britannia Airways, Thomson Flights, Thomsonfly.com. Maloprodajna agentska mreža: Lunn Poly (promijenjen u Thomson Travel Shops), Callers Pegasus (Newcastle regija), Travel House,Sibbald Travel (Škotska), Late Deals, The First Resort, Last Stop, Skydeals Direct. Odjel za krstarenja: Thomson Cruises, Emerald, Thomson Spirit. MY TRAVEL/AIRTOURS, glavni ured Rochdale, Manchester. Ukupan kapacitet Velike Britanije avio-sjedišta 3,0 mil., tj. 10,1% tržišta i u okviru grupacije uključuje: Turoperatori: Airtours Holidays, Bridge Travel Group (city breaks specialist), Cresta Holidays (city breaks specialist), Travelwinds, Panoram Holidays, Manos Holidays, Direct Holidays. Avio-kompanije: My Travel Airways, My Travel Lite. Maloprodajna agentska mreža: Going Places, Travelworld, Going Places TV, MyTravel.com, Lateescapes.com, Holiday callcentres: Accrington, Manchester, Newcastle. Odjel za krstarenja: Sun Cruises, Sunbird, Sundream, Carousel, Seawing (sub-carter Royal Olympic Cruise). Hoteli: Globales, Hoteltur, Aquasol, Tenerife Sol, Explorers, Sunwing, ukupno 120 hotela u turističkim odredištima; Španjolska, Grčka, Cipar, Meksiko, Kuba i Dominikanska Republika. Osiguravajuća kompanija: White Horse Insurance. THOMAS COOK, glavni ured: Thomas Cook AG, Njemačka. UK: Peterborough. Ukupan kapacitet Velike Britanije avio-sjedišta 3,5 mil., tj. 14,2% tržišta i u okviru grupacije uključuje:

225


Turoperatori: Thomas Cook Holidaysl, Style, Neilson Active, Club 18-30, Sunset, Cultura, Thomas Cook Signature (Carribean, Indian Ocean, Far East, Africa, Middle East, US, Egypt, Disney Paris, Canada, South Africa, Cities, Thomas Cook Tours). Avio-kompanija: Thomas Cook Airlines. Maloprodajna agentska mreža: Thomas Cook (uključujući i mjenjačnice), Thomas Cook TV, Thomascook.com. Hoteli u turističkim odredištima: Aldiana, Creativ, Hotels 10, Hoteli Cavtat, Iberostar, IFA, Jacaranda, Porto Bay, Sal Hotels, Zlatni Piesci, Inversora. FIRST CHOICE, glavni ured: Crawley nr.Gatwick Airport. Ukupan kapacitet iz Velike Britanije avio-sjedišta 2,5 mil. ili 9,3% tržišta i u okviru grupacije uključuje: Turoperatori: First Choice Holidays, First Choice Flights, Unijet, Sunstart, 2wentys, Sunquest, Suncars, First4xtras, Hayes & Jarvis, Sovereign Holidays, Meon Villas, Longshot Golf, Citalia, Sunsail, Stardust Platinum, Crown Blue Line, Connoisseur/Emerald Star, Exodus, Maymark, Trek America, First Choice Ski, Eclipse Direct. Avio-kompanija: First Choice Airways. Maloprodajna agentska mreža: First Choice Travel Shops, First Choice Holiday Hypermarkets Network. Odjel za krstarenja: Island Cruises (Royal Caribbean). Hotelbeds and Destination Services Division: Hotelbeds accommodation and Destination services, Hotelbeds on-line, First Choice Meetings & Incentives, Intercruises Shoreside and Port Services, FlexiEvents. Međutim, u veljači 2007. u okviru “velike četvorke” dolazi do dramatičnih promjena. Kao “grom iz vedra neba” odjeknula je vijest kada je preko noći generalni direktor Manny Fontenla-Novoa objavio da Thomas Cook preuzima My Travel Airtours. Kao reakcija na ovaj potez, TUI Thomson je objavio da preuzima First Choice tako da je od “velike četvorke” spajanjem postala gigantska “velika dvojka” i najnovije stanje kombiniranih kompanija u vrhu po broju putnika je: 1. TUI Group (Thomson 4,4 mil.+ First Choice 2,9 mil.) - ukupno 7,3 mil. 2. Thomas Cook Group (Thomas Cook 3,5 mil + Airtours 3,0 mil.) – ukupno 6,5 mil. 3. CosmosGroup 1,1 mil. 4. Excel Airways Group 1,0 mil. 5. ExpediaGroup 0,9 mil. Konsolidacija u vrhu se mogla i očekivati s obzirom na novi kontekst cijele turističke industrije. Zadnjih nekoliko godina, dolaskom Interneta i niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika, potražnja za klasičnim aranžmanima je u stalnom opadanju, tako da se u struci već duže vremena nagađalo tko će koga od velikih „progutati”, budući da za 4 velika turoperatora nema posla. Očita prekapacitiranost i međusobna konkurencija ih je svake sezone prisiljavala na snižavanje cijena kako bi popunili neprodane kapacitete na vlastitim čarterima i u zakupljenim hotelima. U njihovom konceptu "vertical integrated company" svaki od njih imao je sve posebne segmente: rezervacijski i marketinški sustav, vlastite čarter kompanije, vlastitu maloprodajnu mrežu agencija koje su obično jedna do druge u glavnim ulicama i šoping centrima i međusobno se natječu za istu klijentelu, s internetskim prodavateljima i niskotarifnim zrakoplovnim prijevoznicima. Prve mjere racionalizacije obuhvaćaju konsolidiranje duple maloprodajne mreže zatvaranjem velikog broja agencija i smanjenje rezervacijskog osoblja. Novonastala situacija neće bitno utjecati na programe velikih turoperatora, za sada će svaki od njih zadržati postojeći turoperatorski "brand name“.

226


Promet britanskih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1989. – 2006.

Dolasci apsol. 457.287 470.989 65.909 8.848 17.833 22.384 23.119 31.000 50.565 68.288 50.890 84.549 106.960 132.160 152.519 208.359 255.500 268.777

1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor: DZS

Noćenja apsol. 4.448.160 4.521.750 581.997 39.089 78.190 113.935 108.201 133.000 317.731 410.053 269.814 409.961 542.096 660.725 721.321 1.015.029 1.348.574 1.366.266

indeks 100 103 14 2 4 5 5 7 11 15 11 18 23 29 33 46 56 59

103 14 13 202 126 103 134 163 135 75 166 127 124 115 137 123 105

indeks 100 102 13 1 2 3 2 3 7 9 6 9 12 15 16 23 30 31

102 13 7 200 146 95 123 239 129 66 152 132 122 109 141 133 101

Grafički prikaz dolazaka i noćenja s britanskog tržišta

Dolasci 500.000 450.000 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000

Izvor: DZS 05

. 06

. 20

. 20

.

04 20

20

03

.

.

02 20

. 00

01 20

. 99 19

20

.

.

98 19

.

97 19

.

96 19

. 94

93

92

95 19

. 19

. 19

. 19

91 19

90 19

19

89

.

.

0

227


Noćenja 5.000.000 4.500.000 4.000.000 3.500.000 3.000.000 2.500.000 2.000.000 1.500.000 1.000.000 500.000

Izvor: DZS . 06 20

05

.

. 20

20

.

04

. 20

03

.

02 20

01

. 20

20

.

00

.

99 19

.

98 19

.

97 19

.

96 19

.

95 19

94

. 19

19

.

93

.

92 19

.

91 19

90 19

19

89

.

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Načini putovanja Hrvatska iz UK UK za sve inozemna odredišta

Organizirani dolasci 50,3% 46,1%

Individualni dolasci 49,7% 53,9%

Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja vrlo je povoljno segmentirana u korist naše zemlje, pozicionirajući nas kao kvalitetno odredište. Velikim turoperatorima, kao Thomson, Thomas Cook, First Choice, My Travel/Airtours (koji servisiraju "mass market" segment tržišta, imaju vlastite čarter letove i dovode volumenski značajan broj putnika u Hrvatsku), ukazuje se dužno poštovanje za kontinuirano punjenje velikih hotela, ali bez dominantne uloge koju imaju u nekim drugim odredištima. Za kvalitetne krevete u Hrvatskoj moraju se natjecati s velikim brojem specijalista i poduzetnih nezavisnih turoperatora. Novosti s gledišta uključenosti Hrvatske u programe turoperatora Hrvatska je zadnjih 15 godina na britanskom tržištu izgrađivala imidž kvalitetnog odredišta za dobrostojeću, selektivnu klijentelu u odnosu na predratni "mass market" imidž. Taj trend se odražava i na uključenost u programe turoperatora, s 20 novih turoperatora u odnosu na prethodnu godinu. Obujam organiziranog prometa u 2006. po turoperatorima: Kategorija a) Hotelski paket aranžmani b) Vile/apartmani/special interest c) Autobusne ture d) Nautički turoperatori Ukupno

228

broj turoperatora 20 86 9 30 145 turoperatora


Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti: gostoljubivost, očuvanost tradicionalnog mediteranskog načina života i okoliša, osjećaj sigurnosti i dobrodošlice kod domaćina. Nedostaci: manjak razonode u ranoj i kasnoj sezoni, "mrtvilo" mnogih turističkih mjesta u razdobljima lošeg vremena. Citiramo komentare nekih gostiju: "Kad kiša pada, jedino što možemo je biti u hotelskoj sobi i gledati TV na stranom jeziku", nezadovoljavajući "šoping". Razrada po regijama dolazaka s britanskog i irskog tržišta Dalmacija privlači najveći broj britanskih gostiju: Istra 25% Kvarner 10% Dalmacija 30% Dubrovnik 30% Ostale regije 5% Način transporta prilikom dolaska u Hrvatsku Zrakoplov Autobus/automobil

96% 4%

Zrakoplovni čarteri u 2006. Iz Velike Britanija tijekom 2006. realizirano je ukupno 28 čarter letova tjedno, s glavnih regionalnih aerodroma: Gatwick, Brimingham, Bristol, Manchester, Norwich. Autobuseri u 2006. godini Programe je realiziralo ukupno 9 turoperatora s direktnim linijama za Hrvatsku te s kombinacijama zrakoplov + autobusne ture. Vrsta smještaja koju su Britanci koristili u Hrvatskoj Hoteli Vile/apartmani Jahting Kamping

60% 25% 10% 5%

Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi gostiju 01-14 godina 15-64 godina 65+ godina

10% 80% 10%

Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Prednosti: gostoljubivost domaćina, relativno niske cijene privatnog smještaja van sezone (kada najviše britanskih gostiju putuje). Britanci su zadovoljni i funkcioniranjem bukinga preko Interneta za hrvatska odmorišta. Nedostaci: Britanski unaprijed planiraju odmor, a kada tijekom zime pošalju upite za smještaj (hotelima i privatnom smještaju) često ne dobiju nikakav odgovor. Ovakvi se slučajevi negativno reflektiraju na profesionalnost cijelog hrvatskog turističkog sektora. Gosti koji u Hrvatsku dođu bez najave uglavnom

229


su zadovoljnim zadovoljni servisom na licu mjesta. Hrvatske turističke agencije dobivaju uglavnom vrlo visoku ocjenu za usluge i visoku razinu profesionalnosti. Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj Britanci najčešće konzumiraju Prema istraživanjima, Britanci su najbolji vanpansionski potrošači: traže najbolje restorane, najviše troše na izlete i posjete kulturnoj/prirodnoj baštini Hrvatske, kupuju suvenire i domaće hrvatske proizvode za ponijeti kući. Traže domaće specijalitete, autohtonu glazbu i ples, kako bi doživjeli tradicionalnu mediteransku atmosferu (kao što je nude konkurenti, Španjolska ili Grčka). PROFIL BRITANSKOG TRŽIŠTA U 2007. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u 2007. godini Očekuje se ukupan porast odlazaka na odmor od 3% u odnosu na 2006. godinu. Redoslijed najpopularnijih odredišta neće se značajnije promijeniti: Dolasci 2007. %+/ ---------------------------------------------------------------Španjolska 9,7 mil. +0,3% Francuska 7,2 mil. -1,3% Kanarski otoci 2,6 mil. -0,1% SAD 2,4 mil. +2,2% Grčka 2,8 mil. +1,4% Italija 2,3 mil. +2,3% Irska 1,7 mil. +0,8% Portugal 1,3 mil. +0,4% Cipar 1,3 mil. +1,6% Nizozemska 1,1 mil. +1,7% Pregled organizatora putovanja u 2007. godini Zbog porasta udjela jeftinih zrakoplovnih prijevoznika u ukupnom prometu u 2007. očekuje se: a) Daljnji pad organiziranog prometa ili, u optimističnoj verziji, promet na razini prošle godine, dok će se trend porasta u individualnom “DIY -Do it yourself” i “dynamic packaging” nastaviti. b) Najnovija konsolidacija velikih turoperatora neće bitno utjecati na sezonu 2007., jer svi zadržavaju programe koji su ranije zacrtani. c) Internet buking kompanije povećavaju svoj udjel u odnosu na klasične turoperatore. Turoperator avio-sjedišta 2007. 1.TUI Thomson Group (+ First Choice) 7,3 milijuna 2.Thomas Cook Group (+MyTravel) 6,5 milijuna 3.Cosmos Group 1,1 milijuna 4.Excel Airways Group 1,0 milijuna 5.Expedia Group 0,9 milijuna

% UK tržišta 27,3% 24,3% 3,5% 3,2% 2,7%

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULATATU 2007. GODINE Aktualni imidž Hrvatske na britanskom tržištu.

230


Imidž naše zemlje je vrlo pozitivan, zahvaljujući izuzetnim reportažama u britanskim i irskim medijima, u duhu slogana "Hrvatska-Mediteran kakav je nekad bio". Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja s britanskog tržišta u 2007. godini Očekuje se porast od približno 9%, tj. 292.000 dolazaka , uz 1,5 mil. noćenja. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u 2007. godini Očekuje se sljedeće: a) Porasta individualnog putovanja i "dynamic packaging-a". b) Umjereni porast naleta na Hrvatsku redovnih linija Croatia Airlines, British Airways, Aer Lingus. c) Umjereni porast čarter letova turoperatora s regionalnih aerodroma: Gatwick, Norwich, Birmingham, Bristol, Manchester, koji prodaju "flight only" aranžmane individualnim gostima. d) Međutim najveći porast je u broju dodatnih letova jeftinih "low-cost" zračnih prijevoznika: Ryanair za Pulu i Zadar iz Londona i Dublina, Wizz Air za Zagreb i Split, Easyjet za Rijeku-Krk i Split iz Londona i Bristola, Flyglobespan iz Škotske i Tees-side za Pulu, FlyBe iz Briminghama za Split i Dubrovnik te Thomsonfly iz regionalnih britanskih aerodroma za Pulu i Dubrovnik. Zastupljenost Hrvatske u programima turoperatora u 2007. godini Hrvatska je na britanskom tržištu stvorila imidž “ekskluzivnog” odredišta i zastupljena je u programima 156 turoperatora. Pored “starih” turoperatora, čak 20 novih turoperatora, uglavnom specijalista za dobrostojeću klijentelu i posebne programe, uključilo je Hrvatsku u programe u 2007. godini: Cadogan Holidays, Kirker Holidays, Special Tours, Insight Vacations, Croatia Choice, Novasol, World Walks Holidays, Dalmatian Destinations, Footsteps in Croatia, James Villas, Carte Blance International, Swimtrek Holidays, Dive Tours, Interyacht Čarter, Tailored Travel, Winward Islands, itd.

231


232


233


234


235


236


Zrakoplovni čarteri u 2007. Broj čarter letova povećan je na 31 tjedno, što predstavlja povećanje od 5% u odnosu na 2006. Autobusni promet usmjeren je uglavnom prema Istri i Kvarneru, uz očekivani porast od 9%. Preferencija tržišta u 2007. s obzirom na vrstu smještaja Britansko i irsko tržište, zbog ograničenog kapaciteta u velikim hotelskim kućama, sve više traži visokokvalitetni smještaj: ekskluzivne vile sa bazenima, boutique, obiteljske i male hotele, kvalitetne privatne apartmane. Potražnja za specifičnim sadržajima Naši turoperatori i partneri otkrivaju i nude u svojim programima još u mnogo slučajeva neiskorištene potencijale hrvatske turističke ponude: a) Wine Tour Of Croatian Islands (Arbalster & Clarke Wine Tours) b) Agro-turizam: uspješnu formulu Istre, koju bi bilo moguće proširiti na cijelu Dalmaciju, Dalmatinsku zagoru i otoke te unutrašnjost Hrvatske uz eno-gastronomsku ponudu, ponudu aktivnih te kulturnih i povijesnih sadržaja. Turoperatori s posebnim programima: Headwater Holidays, Adventure Holidays, Westminster Classic Tours, Andante Travel, Special Tours, Martin Randal Tours, Heritage Travel, Cox & Kings Tours, Explore Worldwide, Exodus Travel, Collette Worldwide, itd. TURISTIČKA SEZONA 2008. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnje odmore u 2008. Britanska ekonomija predviđa daljnji uspon u 2008. s porastom BDP, niskom inflacijom i smanjenjem stope nezaposlenosti. Ovakva situacija stvorit će preduvjete za povećanje broja putovanja na odmor. Preliminarna procjena najomiljenijih odredišta u 2008., prema procjeni IRN Travelstat, International Paseenger Survey, redoslijed omiljenih odredišta neće se znatno promijeniti: Odredište

Godina 2007.

Godina 2008.

Španjolska Francuska Kanarsko otočje SAD Grčka Italija Irska Portugal Cipar Nizozemska Turska

9,0 mil. 7,9 mil. 2,8 mil. 2,7 mil. 2,5 mil. 2,1 mil. 1,6 mil. 1,2 mil. 1,1 mil. 1,0 mil. 1,0 mil.

9,4 mil. 7,5 mil. 2,9 mil. 2,5 mil. 2,7 mil. 2,3 mil. 1,6 mil. 1,3 mil. 1,0 mil. 1,1 mil. 1,3 mil.

TURISTIČKA SEZONA 2008. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2008. S obzirom da je Hrvatska " odredište u trendu", očekujemo nastavak porasta prometa i u sezoni 2008. i to na razini približno 5%.

237


Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Pored najave proširenja programa većine postojećih turoperatora, već sada očekujemo 10-tak novih turoperatora, kvalitetnih specijalista koji će uključiti Hrvatsku u programe za 2008. godinu. Mjere koje bi u 2008. trebalo poduzeti, prema mišljenju organizatora putovanja: Primarno valja istaknuti sljedeće: a) Predsezona i kasna sezona: potrebno je više zabave i sadržaja za goste, kako bi se stimulirala prodaja vansezonskih aranžmana (u tim razdobljima "leže" neiskorišteni potencijali i smještajni kapaciteti). b) Potreban je veći broj osmišljenih programa u segmentu "specijalnih interesa" kao što su: enogastronomski turizam, biciklističke i šetačke ture, programi vezani uz promatranje flore i faune, avanturizam, seoski turizam, i sl.

238


ŠVICARSKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje : federativna republika Ukupna površina : 41.290 km2 Glavni grad : Bern Stanovništvo : 7.489.370 • • •

0-14 godina: 15-64 godina: 65 godina i vise:

16.6 % (muškarci 643.497/žene 597.565) 68 % (muškarci 2.570.544/žene 2.522.365) 15.4 % (muškarci 472.769/žene 682.630)

239


Stranci u Švicarskoj

Nationality

Population

In % of all foreigners

Nationality

Population

%

In % of all foreigners %

Italy

297'917

19.3

Africa

48'081

3.1

Serbia & Montenegro

196'833

12.8

America

61'732

4.0

94'009

6.1

3'242

0.2

258

0.0

207'322

13.4

Portugal

167'857

10.9

Asia

Germany

158'651

10.3

Australia/Oceania

Turkey

75'903

4.9

Stateless/unknown

Spain

72'167

4.7

France

70'901

4.6

Mazedonia

60'898

3.9

Bosnia & Herzegovina

43'354

2.8

Croatia

40'709

2.6

Others

149'400

9.7

1'334'590

86.6

Total of Europe

Total of other continents

Švicarska konfederacija sastoji se od 26 kantona: Aargau, Appenzell, Ausser-Rhoden, Appenzell, Inner-Rhoden, Basel-Landschaft, Basel-Stadt, Bern, Fribourg, Geneve, Glarus, Graubunden, Jura, Luzern, Neuchatel, Nidwalden, Obwalden, Sankt Gallen, Schaffhausen, Schwyz, Solothurn, Thurgau, Ticino, Uri, Valas, Vaud ,Zug, Zürich. Najveći gradovi

Službeni jezici

Bern Zürich Basel Geneva Njemački govori 63,7% stanovništva Francuski govori 20,4% stanovništva Talijanski govori 6,5% stanovništva Retoromanski govori 0,5% stanovništva Druge jezike govori 8,9% stanovništva

Opće karakteristike gospodarstva Švicarsko gospodarstvo se ubraja u red najrazvijenijih i najkonkurentnijih gospodarstava u svijetu. Kao glavne prednosti Švicarske ističu se njezina izrazita politička i ekonomska stabilnost, liberalan zakonski okvir i dobro ustrojena administracija, niski porezi, niz privlačnih poticaja za domaće i strane investitore, visokoproduktivna i obrazovana radna snaga, kao i visoko razvijena tehnologija i infrastruktura. Gospodarsku snagu Švicarske čini snažan sektor usluga (60% BDP-a), posebice sektor financijskih usluga, odnosno bankarski sustav koji sam generira 11% švicarskog BDP-a te turizam. Pored toga, Švicarska je zemlja visoko razvijene industrije koja je ujedno i nositelj snažnog švicarskog izvoza, ali i zapošljavanja. Predvode je stalno rastuće kemijska i farmaceutska industrija te elektronika i elektrotehnika, metaloprerađivačka industrija, strojogradnja, proizvodnja vozila i precizna mehanika.

240


Ekonomski pokazatelji Stabilno gospodarstvo Švicarske ostvarilo je i u 2006. godini pozitivne rezultate, a bruto nacionalni dohodak porastao je za 2,8%. Usporedno rastu i osobni dohodci i kupovna moć stanovništva. Level* 2004 322,4 269,5 52,9 93,4 43,4 50,0 206,1 173,4

2002 % 1.8 1.6 2.9 -1.0 1.0 -2.5 -1.5 -6.9 0.8 2.5 *Billions CHF at current prices

GDP Gross Domestic Product Private consumption Government spending Capital Spending Construction Equipment Exports Imports Inflation Unemployment rate in % UBS Switzerland

Januar 2007; in % BIP Inflation USDCHF (JE)

2003 -0.3 0.6 1.27

2004 2.1 0.8 1.14

2005 1.9 1.2 1.31

2003 % 1.7 1.4 2.9 -3.1 0.3 -5.8 0.3 -0.2 0.5 3.7

2004 % 2.3 1.5 -0.8 4.5 3.9 4.9 8.4 7.4 0.8 3.9

2006P 2.8 1.1 1.21

2005 % 1,9 1,3 -1,6 3,2 3,5 2,9 6,4 5,3 1,2 3,8

2007P 1.8 0.4 1.25

2008P 2.0 0.8

2005 in Mio. CHF Total Swiss exports

156.977,3

Chemicals and pharmaceuticals

54.838,0

Machinery, electronics

35.172,0

Precision instruments, watchmaking, jewelry

27.638,4

Metals

11.663,7

Agriculture and forestry

5.192,2

Vehicles

4.425,0

Textils

4.200,3

Others

13.847,7

Total Swiss imports

149.094,3

Chemicals

32.796,5

Machinery, electronics

29.972,3

Vehicles

14.333,2

Metals

12.367,2

Energy

11.194,4

Agriculture and forestry

10.997,4

Precision instruments, watchmaking, jewelry

10.785,9

Others

26.647,4

Najvažnije zemlje izvoza:

Najvažnije zemlje uvoza:

1. Njemačka (40%) 2. Italija (14%) 3. Francuska (13%) Hrvatska: 63.7 mil. (0.05%)

1. Njemačka (27%) 2. Amerika (15%) 3. Francuska/Italija (13%) Hrvatska: 226,7 mil. (0.23%)

241


Stopa nezaposlenosti 2002.2003.2004.2005.2006. -

2,8% 3,7% 3,9% 3,8% 3.2 %

Prosječna plaća Švicarska je, pored Švedske, zemlja s najvišim standardom u Europi. Razina standarda, a time i prosječna primanja, su na zavidnoj razini što omogućuje veliku kupovnu moć građana. U Švicarskoj plaće za rad na puno radno vrijeme variraju u prilično velikim omjerima. Kod 46% radnih mjesta prosječna mjesečna bruto plaća iznosi 5.000 CHF. Više od 8.000 bruto CHF mjesečno ima svega 14,4% radnih mjesta u Švicarskoj. Prema podacima švicarskog zavoda za statistiku, u posljednjih deset godina prosječna plaća u Švicarskoj porasla je za 3,8%.

Izvor: Statistički zavod Švicarska MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Stručni turistički časopisi Schweizer Touristik (26 x god.) Travel Inside (50 x god.)

naklada naklada

10.901 10.664

naklada naklada naklada naklada naklada naklada naklada naklada

275.275 236.229 329.424 100.763 165.700 134.526 108.004 190.098

Dnevne novine - njemački Blick (pon – sub) Tages Anzeiger (pon – sub) 20 Minuten (pon – pet) Basler Zeitung (pon – sub) Berner Zeitung (pon – sub) Neue Luzerner Zeitung (pon – sub) St. Galler Tagblatt (pon – sub) Mittelland Zeitung (pon – sub)

242


Dnevne novine - francuski 24heurs (pon – sub) Le Matin (pon – ned)

naklada naklada

86.153 69.350

naklada naklada naklada naklada

297.295 203.087 1.529.169 1.549.788

Tjedni njemački Schweizer Familie (cet) Schweizer Illustrierte (pon)

naklada naklada

165.064 255.777

Tjedni francuski Lillustré (sri)

naklada

94.376

Mjesečni njemački Reise Blick (8 x god.)

naklada

262.200

Mjesečni talijanski Illustrazione Ticinese

naklada

130.465

Tjednik Sonntags Blick (ned) Sonntags Zeitung (ned) Coop Zeitung Migros Magazin ČASOPISI

TV Nacionalna TV Schweizer Fernsehen DRS SF1

72%

Télevisione Suisse Romande TSR1

50%

Televisione svizzera di lingua italiana TSI1

55%

Regionalne TV Canal 9 Canal Alpha Canal Nord Vaudois ICI TV Leman Bleu Television Tele Basel Tele Bärn Tele M1 Tele Ostschweiz Tele Tell Tele Ticino Tele Top Tele Züri TV Region Lausannoise

243


RADIO DRS (D) La Première (F) Rete Uno (I)

2.000.000 slušatelja 41% slušatelja 50% slušatelja

TELETEXT SWISS TXT SWISS TXT na www.teletext.ch registriraju dnevno 1.000.000 ulaza. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Ukupan broj stanovnika koji su 2006. otputovali na odmor Prema istraživanju osiguravajuće kuće Elvia, koja je specijalist za putna osiguranja, u 2006. godini na odmor je otputovalo oko 6.500.000 odraslih osoba iz Švicarske. Na ukupan broj stanovnika 7.489.370 otpada u prosjeku 2,5 putovanja godišnje. Potonja tablica pokazuje postotak i frekvenciju putovanja ispitanika. 30 25 20

2003 2004

15

2005

10

2006

5 0

0x/year

1x/year

2x/year

3x/year

4x or don't know more/year

Broj stanovnika koji su odmor proveli u inozemstvu/vlastitoj zemlji Od ukupnog broja stanovnika koji su koristili godišnji odmor, na odmor u inozemstvo putovalo je 60% stanovnika, a odmor u vlastitoj zemlji provelo je 40% stanovnika.

244


Redoslijed najomiljenijih odredišta Rank

Destination

Arrivals 2006

1

France

3.007.000

2

Italy

1.610.000

3

Germany

1.561.000

4

Spain

1.146.000

5

Austria

895.000

6

Great Britain

699.000

7

Greece

385.000

8

Turkey

309.000

9

USA

257.000

Hungary

239.000

11

Netherland

142.000

12

Egypt

131.000

13

Thailand

127.000

14

Croatia

114.000

15

Canada

97.000

16

Tunisia

92.000

17

Brasil

90.000

18

Portugal

90.000

19

Finland

71.000

20

Czech Republic

70.000

10

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Tržišni udio individualnih putovanja kreće se na razini od 70%, dok je udio organiziranih putovanja 30%. Prvih pet najomiljenijih odredišta nalaze se u geografski neposrednom okruženju Švicarske. To su odredišta koje Švicarci dobro poznaju pa većinom putuju u individualnom aranžmanu. Organizirani način putovanja u najvećem broju koriste za udaljenija odredišta. Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih odredišta Komparativne prednosti tih odredišta su u prvom redu geografska blizina, široki asortiman ponude te relativno dobro poznavanje omiljenih odredišta. U slučaju najomiljenijeg odredišta Švicaraca, Francuske, kao komparativnu prednost možemo navesti i zajednički službeni jezik koji uvelike olakšava gostu da se u Francuskoj osjeća "kao kod kuće". Što se tiče nedostataka možemo navesti jedino razlike u cijenama na svim odredištima od uvođenja Eura koji svako od spomenutih odredišta čini "skupljim". Koju vrstu transporta najčešće preferiraju S obzirom na vrstu transporta koji koriste, omjer izgleda ovako: 53% 20% 18% 4%

koriste vlastite automobile koriste vlakove koriste avion koriste autobuse

245


Koji način organiziranja odmora preferiraju Švicarci

10,1 Renting of houses (10.1%)

11,9 %

Flight only (11.9%)

13,2

Hotel only (13.2%) Package (48.9%)

48,9

Others (15.9%)

15,9

0

20

40

60

Kako Švicarci bukiraju svoje odmore don't know

1

2 2

3

Web

17

23 26

Self booking 11

Different

10

8 8

Somewhere else

2

Phone selling 3 2 2 2

2003

15

2004 2005

9

2006

3 5

Railway office

29 29 30

4

7

3

Travel agency 30

0

246

5

10

15

20

25

30

34

35

40 39

40

45


Buking godišnjeg odmora putem weba po starosnoj dobi

don't know

0

4

1 2

26

Web 3

24

Self booking

15-25 years 26-39 years 40-64 years 65-74 years

4 4

1

3

Phone selling

4

8

3 2

6 29 28

Travel agency 0

36

4

1

1

34

10

5

Railway office

27

7

6

Different Somewhere else

31

19

5

10

15

20

25

30

31 37

35

40

Preferencije švicarskih turista s obzirom na vrstu smještaja

3.8 2.2 17.0

Hotel (77.0%) Villas/apartments (17.0%) Camping (3.8%) 77.0

Other (2.2%)

77% švicarskih turista odlučuje se za hotelski smještaj: *** hotel 52.8% **** hotel 44.1% *****hotel 3.1% Razrada tržišta s obzirom na motiv putovanja 43,9% - odmor 23,7% - poslovna putovanja 10,3% - šoping 4,3% - stručno usavršavanje 9,2% - ostalo

247


Prosječni budžet/potrošnja na putovanju - za poslovna putovanja u inozemstvo: - za kratka putovanja u trajanju od 1-3 dana: - za duža putovanja:

651 CHF (dnevno) 191 CHF (dnevno) 141 CHF (dnevno)

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2006. Od oko 200 registriranih organizatora putovanja u Švicarskoj, njih 50 imaju Hrvatsku u svojoj ponudi, a njih desetak su potpuno orijentirani na Hrvatsku. Lista deset najznačajnijih turoperatora u Švicarskoj: 1. Hotelplan 2. Kuoni 3. Helvetic Tours 4. Imholz 5. M-Travel 6. Vögele Reisen 7. TUI 8. Esco Reisen 9. Club Mediterraneè 10. Eurotrek UDIO ŠVICARSKOG TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU Broj dolazaka i noćenja Švicaraca ostvarenih u Hrvatskoj u razdoblju 1990. – 2006.

Dolasci indeks 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

248

56.904 13.524 7.418 9.702 17.630 12.405 20.000 26.677 28.758 24.227 36.223 46.026 60.607 82.883 103.686 113.909 129.737

24 55 131 182 70 161 133 108 84 150 127 132 137 125 110 114

Noćenja indeks 100 24 13 17 31 22 35 47 51 43 64 81 107 146 182 200 228

310.108 40.811 30.700 46.245 81.639 50.080 81.000 123.811 126.588 98.366 154.107 202.057 251.907 340.144 412.054 473.309 544.208

13 75 151 177 61 162 153 102 78 157 131 125 135 121 115 115

100 13 10 15 26 16 26 40 41 32 50 65 81 110 133 153 175


Broj noćenja i dolazaka po mjesecima u 2006. godini Mjesec Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac UKUPNO

2006. Dolasci 322 329 1.213 5.597 12.499 15.074 37.986 18.321 20.624 11.103 1.578 1.540 129.737

Indeks Dolazaka 86 105 93 134 122 122 114 119 145 125 160 139 114

2006. Noćenja 976 806 3.800 18.953 40.786 53.484 197.503 97.950 70.633 40.264 5.852 2.594 544.208

Indeks Noćenja 95 67 99 149 134 108 111 115 124 132 314 141 115

Grafički prikaz dolazaka i noćenja sa švicarskog tržišta

Dolasci

140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000

Izvor: DZS

. 06

. 20

05

. 20

04

. 20

03

. 20

02

. 20

01 20

00

.

. 20

99

. 19

98

. 19

97

. 19

96

. 19

95

. 19

94

. 19

93

. 19

92

. 19

91 19

19

90

.

0

249


Noćenja

600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000

Izvor: DZS

.

.

20 06

.

20 05

.

20 04

.

20 03

.

20 02

.

20 01

.

20 00

.

19 99

.

19 98

.

19 97

.

19 96

.

19 95

.

19 94

.

19 93

.

19 92

19 91

19 90

.

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku kreće se u odnosu 60% na naspram 40% u korist individualnih dolazaka. Razlog tome je relativna blizina Hrvatske, ali i skup avioprijevoz te činjenica da su Basel, Bern i Ženeva povezani s Hrvatskom samo čarterima od početka lipnja do konca mjeseca rujna, što je nedovoljno. Švicarci puno putuju u travnju i svibnju te posebice u listopadu. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Interes za Hrvatskom raste što pokazuje i sve veći broj organizatora putovanja koji Hrvatsku uključuju u svoje programe. U 2005. godini 33, a u 2006. godini 50 organizatora putovanja nudili su najrazličitije programe i odredišta Hrvatske. Hrvatska je u ponudi prije svega kod manjih i srednjih turoperatora. Više od 60% turoperatora koji prodaju Hrvatsku ocijenili su Hrvatsku kao glavno ili važno odredište. 15.40 30.75

Main destination (30.75%) Important destination (30.75%)

23.10

Average destination (23.10%) Small destination (15.40%) 30.75

Najčešći oblici odmora i oblici ponude koji se bukiraju kod turoperatora prikazani su sljedećim grafikonima. 6.66

6.66

Beach holidays (60%) Round trips (26.66%)

26.66 60.00

Yacht/Sailing (6.66%) Trekking/Biking (6.66%)

250


1.1 2.6 8.6

%

14.6 15.0 58.0 0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

Package tours (58.0%)

Hotel accomodation only (15.0%)

Renting of houses (14.6%)

Yachting (8.6%)

Flight only (2.6%)

Fly & Drive (1.1%)

Obujam organiziranog prometa u 2006. po svakom praćenom organizatoru putovanja Nismo u mogućnosti dati konkretne brojeve jer ih većina organizatora putovanja ne želi dati. Na naš upitnik većina ih je odgovorila da su brojke bolje nego u 2005. Porast su zabilježili u rasponu od 10% 120%. Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Prednosti: • • • • • • • • • •

Prekrasna priroda Izvrsna hrana Još uvijek zadovoljavajući odnos vrijednost/novac Brojne mogućnosti za aktivni odmor Idealna za obitelji Bogata kulturna baština Ugodna klima Hrvatska je još uvijek za mnoge Švicarce nepoznato odredište Prekrasne plaže i uvale Čistoća

Slabosti: • • • • • • • • •

Nedovoljna uslužnost u hotelima – u nekima jako loša (OSMJEH!) Kvaliteta i raznovrsnost hrane u nekim hotelima jako je loša Neki hoteli ne odgovaraju standardima čistoće Mnoge plaže nisu dovoljno dobro organizirane/treba poboljšati uslugu U nekim regijama odnos vrijednost/novac je loš Jako skupe trajektne karte Poboljšati dodatne usluge: lokalni prijevoz, označavanje i interpretiranje lokalnih kulturnopovijesnih znamenitosti i atrakcija Nema poboljšanja u kvaliteti usluge privatnog sektora Hrvatska polako postaje preskupa za ono što nudi

Prijetnje: • • • •

Značajnije dizanje cijena za 2007. odnosno 2008. godinu (porast cijena mora pratiti porast kvalitete usluge i raznovrsnost sadržaja) Nekontroliran rast Pretvaranje u odredište masovnog turizma Pad standarda kvalitete u hotelima

251


• • • • •

Nedostatak pristojno uređenih hotela niže kategorije Odnos prema gostu i uslužnost Zaštita okoliša Negativan trend odnosa vrijednost/novac Imidž

Razrada dolazaka u Hrvatsku po regijama 3,5 14,03 14,03 15,78

%

17,54 17,54 17,54

0

5

10

Dubvronik area (17.54%) Istria area (17.54%) Zadar area (14.03%) Zagreb area (3.5%)

15

20

Split area (17.54%) Sibenik area (15.78%) Kvarner area (14.03%)

Način transporta prilikom dolaska u Hrvatsku S obzirom na vrstu transporta pri dolasku u Hrvatsku omjer izgleda ovako: 5,7 2,6 26,4

50,1

15,2

Car (26.4%) Coach (15.2%) Airplane (50.1%) Train (5.7%) Ship/other (2.6%)

Zrakoplovni čarteri u 2006. Helvetic Airways P.O. Box 250 CH-8058 Zurich-Airport Mr.Thomas Frischknecht Tel.:+41 43 816 78 20 Faks: +41 43 816 78 21 thomas.frischknecht@helvetic.com www.helvetic.com

252

za Split uto. – iz ZRH, BSL, GVA


Dubrovnik Airline Zračna luka Dubrovnik Mr.Singer Zeno Tel. 00 385 20 773 700 Faks: 00 385 773 780 Email: info@dubrovnikairline.com www.dubrovnikairline.com Darwin Airlines Geneve Tel.: 0041 22 799 38 36 francois.mattey@darwinairline.com www.darwinairline.com

za Split pet – iz ZRH, GVA ned – iz ZRH

Private Wings – FFA Airlines Flughafen Schönefeld 12521 Berlin Tel.: 00 49 700 0328 0328 Faks: 00 49 30 6091 8201 info@private-wings.de

za Zadar sub – iz St.Gallena (Alternhein)

za Split sub – iz GVA

Autobuseri u 2006. Franz Dähler

Car Rouge Ferienverein

Ebneter Car

Wartstrasse 3a 9244 Niederuzwil Tel. 071 955 04 08 Faks: 071 955 04 18 www.daehler-reisen.ch info@daehler-reisen.ch Industriestrasse 20 3210 Kerzers Tel. 031 750 70 70 Faks: 031 750 70 71 www.car-rouge.ch office@car-rouge.ch Seeweg 3 9403 Goldach Tel. 071 841 01 76 Faks: 071 841 02 18 info@ebneter-carreisen.ch

Eurobus Knecht Reisen

Hauserstrasse 65 5210 Windisch Tel. 056 461 61 61 Faks: 056 461 67 95 www.eurobus.ch info@eurobus.ch

Walliser Reisen

Hintermühlenstr. 6 8409 Winterthur Tel. 052 245 17 77 Faks: 052 245 17 79 www.walliserreisen.ch walliser@clinch.ch

253


Prednosti i nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Kao prednosti navode se blizina, ljepote mora, gostoljubivost domaćina, očuvan okoliš, mediteranska, sredozemna klima te sve modernije autoceste i bolja povezanost te još uvijek dobar odnos vrijednost/novac. Nedostatak je nedovoljan broj garaža i parkirališnih mjesta u odredištu te nepostojanje ažuriranog reda vožnje željezničkih i autobusnih linija unutar Hrvatske na webu. Informacijske table na lokalnim autobusnim i željezničkim postajama uglavnom su samo na hrvatskom, što strancima otežava snalaženje. Ako govorimo o bogatoj švicarskoj klijenteli, u nedostatke bismo naveli slabu opremljenost luksuznim dućanima, nepostojanje golf igrališta na Jadranu te za švicarski ukus nedovoljan broj luksuznih hotela u pojedinim regijama, kao i luksuznih restorana i klubova. Hrvatska još uvijek nema luksuzne vile s bazenima koje bi se mogle unajmiti zajedno s cijelom poslugom. Rent a car agencije uglavnom nude vozila srednje klase – nema velikih limuzina, u Hrvatskoj ne postoji Helicopter Service i Escort Service, na što je bogata švicarska klijentela navikla. Vrsta smještaja kojega su koristili u Hrvatskoj 3.8 2.2 17.0

Hotel (77.0%) Villas/apartments (17.0%) Camping (3.8%) 77.0

Other (2.2%)

Koje dodatne sadržaje gosti najčešće konzumiraju Gosti su najčešće jako zainteresirani za izlete u okolicu, kulturna zbivanja te aktivne oblike odmora u što ubrajamo športove na vodi, pješačenje, biciklizam, surfanje, rafting, kajak, penjanje, ronjenje te razgledavanje otoka. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. Procjena ukupnih odlazaka na odmor u 2007. Stabilno gospodarstvo Švicarske ostvarilo je u 2006. godini pozitivne rezultate, bruto nacionalni dohodak porastao je za 2,8%. Usporedno rastu i osobni dohodci i kupovna moć stanovništva. Prema izvješću WTTC Švicarci su na putovanja u 2006. godini potrošili 48,1 milijardi CHF, što predstavlja 16,9% njihove ukupne potrošnje. Od toga na poslovna putovanja otpada 10,3 milijarde CHF, a na putovanja u inozemstvo 17,3 milijardi CHF. Prema procjeni WTTC taj će se trend nastaviti pa se u 2007. godini očekuje da će Švicarci na putovanja potrošiti 47,65 milijardi CHF od čega u inozemstvo 18,19 milijardi CHF. U 2016. godini očekuje da će na putovanja Švicarci ukupno potrošiti 64,4 milijarde CHF (17,4% ukupne potrošnje), od čega na poslovna putovanja 13,7 milijardi. U 2007. broj onih koji putuju na godišnji odmor neće se značajnije mijenjati u odnosu na 2006. godinu (6.500.000). Blagi porast očekuje se za bliža odredišta u Europi, dok će putovanja u daleka odredišta u 2007. prema naznakama biti u padu.

254


Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2007. Redoslijed najznačajnijih odredišta neće se značajnije mijenjati. Naša očekivanja i nadanja su da se Hrvatska s četrnaestog mjesta pomakne na 12. mjesto najomiljenijih odredišta u Švicarskoj. Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu Ukupan broj organizatora putovanja u 2007. kreće se oko 200, dok je ukupan broj organizatora putovanja, koji su u svoju ponudu uvrstili Hrvatsku ili prodaju samo Hrvatsku, 57. Taj broj će se u narednoj godini zasigurno povećati jer dobivamo sve više najava u tom smjeru. U nastavku donosimo listu turoperatora koji imaju putno osiguranje te posebno listu onih koji nas prodaju, a nemaju uplaćeno putno osiguranje. Lista turoperatora 2007 koji imaju putno osiguranje TUROPERATORI

PONUDA

Autoplan / Hotelplan www.hotelplan.ch internettravelshop@hotelplan.ch Tel. 043 211 88 85 Ackermann Tours www.ackermanntours.ch info@ackermanntours.ch Tel. 0848 878 871

SMJEŠTAJ (h) – Rabac, Poreč, Zadar, Jamstveni fondovi Lantana, Pula, Fažana

KRSTARENJE (Schiff) - Italien, Griechenland, Türkei, Kroatien

Jamstveni fondovi

ACAPA Tours GmbH www.acapa.ch/indextours. htm therese.spillmann@acapa. ch Tel. 041 763 63 77 Faks 041 763 63 70 Balkan Holidays www.balkan-holidays.ch balkan@active.ch Tel. 044 362 80 70

JEDRENJE – Dalmacija

Jamstveni fondovi

Baumeler Reisen www.baumeler.ch info@baumeler.ch Tel. 041 418 65 65

BICIKLIST. KRUŽ. PUTOV. (Bus) -Lovran, Brestova, Porozina, Cres, Mali Lošinj, Pag, Zadar, Šibenik, Split, Vela Luka, Korčula, Rijeka BICIKLIST. KRUŽ. PUTOV. - Poreč, unutrašnjost Istre PJEŠAČENJE - Dubrovnik, Elafiti Inseln, Hvar, Brač, Istra, Kvarner BICIKLIST. KRUŽ. PUTOV.+ BROD (indiv.dolaz.)

Bike Adventure Tours GmbH www.bikereisen.ch daniela@bikeadventuretours.ch Tel. 044 761 37 65

Putno osiguranje

SMJEŠTAJ (h) - Dubrovnik, Korčula, Jamstveni fondovi Hvar, Vodice, Primošten, Šibenik, Opatija, Krk, Veli Lošinj, Pula, Poreč, Rovinj, Zagreb KRUŽNO PUT. (Bus, Oldtimer) Dubrovnik, Split, Sinj, Plitvice, Zagreb, Hrvat. Zagorje Jamstveni fondovi

Jamstveni fondovi

- Omišalj, Krk, Rab, Pag, Lošinj, Cres, Opatija

255


Castell Reisen AG www.castell.ch reisen@castell.ch Tel. 055 618 42 93 Car Rouge Ferienverein www.car-rouge.ch office@car-rouge.ch Tel. 031 750 70 70 Chiappa Travel www.oboena.de info@chiappa.ch Tel. 01 700 04 92 Croaticum GmbH Glattalstr.104g Tel. 043 443 97 22 Faks 043 443 97 23 info@croaticum.ch www.croaticum.ch

Direkt Reisen www.direktreisen.ch info@direktreisen.ch Tel. 0848 995 995 Estour Voyages SA www.estour.ch info@estour.ch Tel. 022 328 14 00 Faks 022 328 14 23 Eurobus Knecht Reisen www.eurobus.ch info@eurobus.ch Tel. 056 461 61 61 Eurotrek www.eurotrek.ch eurotrek@eurotrek.ch Tel. 01 295 59 59

Fert Yachting Management S.A. (Moorings) www.moorings.com yachting@fert.ch; moorings@fert.ch Tel. 022 730 47 81 Faks 022 733 19 50

256

SMJEŠTAJ (h) -Tisno (Flug) AVION - Do., So. ZRH -SPU

GGR

KRUŽNO PUTOVANJE (Bus) -St.Gallen, Villach, Ljubljana, Plitvice, Tučepi Mostar, Dubrovnik, Makarska, Split, Opatija, Trst FKK - Medulin, Poreč, Rovinj, Vrsar

Garantiefonds

Garantiefonds/ Europ. RV

SMJEŠTAJ (h,pr) – Swiss Travel Umag, Novigrad, Krk, Opatija, Rab, Security Lošinj, Jadranovo, Novi Vinodolski, Crikvenica, Biograd, Dugi Otok, Zadar, Pag, Starigrad, Vodice, Murter, Omiš, Primošten, Split, Šibenik, Brela, B. Voda, Hvar, Korčula, Dubrovnik, Cavtat, Zagreb, Plitvice KRSTARENJE (Bus do Venecije ) Jamstveni fondovi Venecija, Bari, Grčka, Turska, Dubrovnik SMJEŠTAJ (h) - Zagreb, Split, Dubrovnik

Jamstveni fondovi

KRUŽNO PUTOVANJE (Bus) -Opatija, Plitvice, Dubrovnik, Split, - Trogir, Šibenik, Krka, Zadar - Poreč, Rovinj, Krk, Cres, Opatija KRSTARENJE (ind. dolazak) Split, Krka, Kornati, Hvar, Lastovo, Korčula BICIKLISTIČKE TURE (ind. dolazak) Umag, Poreč, Rovinj, Pula Omišalj, Cres, Lošinj, Dugi Otok, Pag, Rab, Krk, Trogir, Rogoznica, Primošten, Skradin, Krka, Pašman, Zadar, Dugi Otok, Kornati Trogir, Split, Cetina, Brač, Pelješac, Mljet, Korčula, Hvar PJEŠAČENJE- Rovinj, Limski Kanal, Betiga, Fažana, Brijuni, Pula, Premantura ČARTER JAHTI- Trogir + Dubrovnik

Elvia

Jamstveni fondovi

Jamstveni fondovi


Flück Reisen AG www.flueck-reisen.ch info@flueck-reisen.ch Tel. 033 952 15 45 Faks 033 952 15 46 Franz Dähler www.daehler-reisen.ch info@daehler-reisen.ch Tel. 071 955 04 08 FTI Touristik AG www.fti.ch info@fti.ch Tel. 061 325 15 05

Horner Reisen www.horner-reisen.ch info@horner-reisen.ch Tel. 026 494 56 56 Imbach Reisen AG info@imbach.ch www.imbach.ch Tel. 041 418 00 00

Interhome AG www.interhome.ch info@interhome.ch Tel. 043 211 77 77 Kompas Travel www.kompastravel.ch mail@kompastravel.ch Tel. 041 418 80 30

KRUŽNO PUTOVANJE (Bus) Plitvice, Dubrovnik, Split, Vodice, Opatija

Jamstveni fondovi

SMJEŠTAJ (h) - Rabac, Novigrad

GGR

KRUŽNO PUTOVANJE (Bus) Novigrad, Grožnjan, Motovun, Poreč, Rovinj, Portorož SMJEŠTAJ (h,pr) - Jelsa, Vodice, Jamstveni fondovi Šibenik, Primošten, Baška Voda, Omiš, Dubrovnik, Orebić, Korčula, Cavtat KRUŽNO PUTOVANJE (dolazak zrakoplovom) - Split, Trogir, Makarska, Mljet, Dubrovnik, Slano, Korčula, Hvar, Brač, Trogir AVION - Air Adriatic - So.BSL-DBV Sa. BSL-SPU KRUŽNO PUTOVANJE (Bus) Opatija, Plitvice, Postojna, Krk

Jamstveni fondovi

PJEŠAČENJE/PUTOVANJA BUSOM Jamstveni fondovi (dolazak zrakoplovom) - Zagreb, Plitvice, Velebit, Paklenica, Kornati, Šibenik, Split, Trogir, Hvar Rovinj, Pula, Poreč, Lipica, Dubrovnik, Cavtat, Ćilipi, Mljet, Pelješac AVION - Croatia Airlines – So. ZRH-ZAG, Sa. ZAG-ZRH Do. ZRH-DBV, Do. DBV-ZRH BICIKLISTIČKE TURE (avionom) - Rijeka, Krk, Rab, Pag, Lošinj, Cres AVION - Adria Airways - Sa. ZRH-LJU, Sa. LJU-ZRH (putovanja busom, a dolazak zrakoplovom) STANOVI ZA LJETOVANJE– Zadar Elvia

SMJEŠTAJ (h) Jamstveni fondovi /Elvia - Poreč, Umag ,Rovinj, Rabac, Šibenik, Hvar, Brač, Dubrovnik, Cavtat BUS – iz svih većih gradova Švicarske AVION - Air Adriatic/Helvetic Airways - So./Di. ZRH,BSL,GVA-SPU Adria Airways – dnevno ZRH-LJU, LJU-ZRH

257


SMJEŠTAJ (h) - Dubrovnik + City Elvia Break katalog KRUŽNO PUTOV. (ind. Dolazak) Barcelona, Civitavecchia, Catania, Krf, communications@kuoni.ch Dubrovnik, Venecija Tel. 044 277 44 44 SMJEŠTAJ - Novigrad, Rabac (Bus) Jamstveni fondovi Marti Reisen www.marti.ch marti@marti.ch Tel. 032 391 01 11 - cijela ponuda iz Njemačke Elvia SMJEŠTAJ (h) - Poreč, Umag, Pula, Neckermann Reisen www.neckermannRabac, Zaton, Zadar, Živogošće, reisen.ch Tučepi, Vodice, Šibenik, Brela, B. info@neckermannVoda, Trogir, Brač, Hvar, Makarska, reisen.ch Cavtat, Dubrovnik, Slano, Korčula Tel. 055 415 86 86 KRUŽNO PUTOVANJE (avionom) Route A: Split, Makarska, Mljet, Dubrovnik, Šipan, Pelješac, Korčula, Hvar, Brač, Split Route B: Split, Omiš, Korčula, Lastovo, Biševo, Vis, Šolta PJEŠAČENJE (avion) - Biokovo, Brač (Vid. Gora), Cetina KRUŽNO PUTOVANJE (avion) Dubrovnik, Mostar, Sarajevo, Zagreb, Plitvice, Zadar, Krka, Šibenik, Trogir, Split, Dubrovnik AVION - Croatia Airlines - Mi, Sa ZRHSPU KRUŽ. PUTOV. AUTOBUSOM Jamstveni fondovi Net Tours www.net-tours.ch (dolazak zrakoplovom) - Split, Neum, reservation@net-tours.ch Korčula, Mostar, Dubrovnik, Split, Tel. 043 211 63 73 Trogir, Šibenik, Krka, Plitvice, Split (moguće knjižiti promjene) AVION: Air Adriatic - Do. ZRH-SPU KRUZNO PUTOVANJE (Bus) - iz Jamstveni fondovi Rattin AG www.rattin.ch Schaffhausen, Plitvice, Zadar, Šibenik, info@rattin.ch Krka, Makarska, Trogir, Split, Rijeka, Tel. 052 633 00 00 Vicenza SMJEŠTAJ (h) - Rovinj, Vrsar Reka Reka CH-Reisekasse www.reka.ch ferien@reka.ch CAMPING - Poreč, Rovinj, Umag, Tel. 031 329 66 33 Pula, Nin/Zaton KRUŽNO PUTOVANJE (Bus) - Krk, Jamstveni fondovi Sägesser Reisen AG www.saegesserPlitvice, Zagreb, Split, Dubrovnik, reisen.ch Trogir, Zadar, Krka, Opatija info@saegesserreisen.ch Tel. 061 975 80 90 SMJEŠTAJ (h) -Vodice, Šibenik, Hvar, GGR Startklar Reisen AG www.startklar.ch Dubrovnik info@startklar.ch KRSTARENJE - z.B. Venecija, Zadar, Tel. 043 816 86 86 Korčula, Kotor, Dubrovnik, Pula, Koper, Venecija AVION - Air Adriatic - Di. ZRH,GVASPU - Helvetic- So. ZRH-SPU - Sa. BSL-DBV Kuoni Travel/Helvetic Tours www.kuoni.ch

258


STA Travel GRUPPENREISEN Tel. 058 450 44 44 Faks 058 450 40 61 www.statravel.ch info@statravel.ch gruppen@statravel.ch kim.eschmann@statravel.ch Thomas Cook AG www.thomascook.ch Tel. +49 61 71 65 00 Faks +49 61 71 65 21 25 Trissler Reisen www.valentinos.ch info@valentinos.ch Tel. 071 667 03 39 TUI Suisse www.tui.ch / www.tuisuisse.com Tel. 01 455 44 44 Faks 01 455 44 19

KRUŽNO PUTOV. BUSOM (h) Ljubljana, Bled, Postojna, Opatija, Dubrovnik, Split, Trogir, Plitvice, Zagreb, Ljubljana

Jamstveni fondovi

SMJEŠTAJ (h) - Brela, Bol, Supetar, Dubrovnik, Cavtat AVION - Croatia Airlines - Mi., Sa. ZRH-SPU PUTOVANJA MOTOROM (individ. dolazak) - Istra, Kvarner, sjeverna Dalmacija, južna Dalmacija

Elvia

Swiss Travel Security

KRSTARENJE (dolazak zrakoplovom)- Elvia Istra, Dalmacija BICIKLIST. TURE – OD OTOKA DO OTOKA srednja i južna Dalmacija SMJEŠTAJ (h) Cavtat, Dubrovnik, Lopud, Korčula, Gradac, Hvar, Brač, Podgora, Tučepi, B.Voda, Makarska, Trogir, Brela, Primošten, Šibenik, Vodice, Biograd, Zadar, Starigrad Paklenica, Nin, Lošinj, Rab, Krk, N. Vinodolski, Crikvenica, Lovran, Opatija, Rabac, Pula, Rovinj, Vrsar, Poreč, Umag AVION - Helvetic - Do,So ZRH-SPU Swiss- Sa BSL-SPU KRUZNO PUTOVANJE (Bus) Jamstveni fondovi Twerenbold Reisen www.twerenbold.ch -Villach, Plitvice, Makarska, info@twerenbold.ch Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Tel. 056 484 84 84 Opatija, Rovinj, Pula, Poreč SMJEŠTAJ (h,p) -ISTRA, KVARNER, Unique Travel www.uniquetravel.ch DALMACIJA, ZAGREB KRUŽNO PUTOV. (Bus) - Dubrovnik, welcome@uniquetravel.ch Split, Trogir, Zadar, Zagreb, Plitvice Tel. 043 344 32 32 KRSTARENJE (Brod) - Venecija,Zadar,Ploče,Korčula,Kotor, Dubrovnik,Pula,Koper- Kvarner , srednja i južna Dalmacija- und PJEŠAČENJE + BROD Pula,Cres,Krk,Rab,Lošinj,Pula RAZGLEDAVANJE OTOKA (bicikli + brod) Istra, Kvarner, otoci+ Nacionalni parkovi, Dalmacija AVION - Croatia Airlines Fr. ZRH-PUY / So. ZRH-ZAD Mo,Mi,Sa ZRH-SPU Do. ZRH-DBV Helvetic Airways Do,So ZRH-SPUDarwin Airline - Sa. GVA-SPU, ZRH-DBV / Do. ZRH-DBV / Do, So GVA-DBV

259


Univair Voyages SA www.univair.ch info@univair.ch Tel. 022 731 22 55

Walliser Reisen www.walliserreisen.ch walliser@clinch.ch Tel. 052 245 17 77

REISEBÜROS M. KROATIEN IM ANGEBOT: Holiday Yachting GmbH www.holiday-yachting.ch info@holiday-yachting.ch Tel. 033 438 00 06 Faks 033 438 00 07 ICS Internautic Cruise Service AG www.internautic.ch icsinfo@internautic.ch Tel. 01-844 40 44 Faks 01-844 39 25

SMJEŠTAJ (h) - Biograd, Dubrovnik, Brač, Hvar, Korčula, Primošten, Šibenik, Trogir, Biograd, Brač, Hvar,Lastovo, Rovinj KRSTARENJE (AVION) Split, Makarska, Mljet, Dubrovnik, Šipan, Trstenik, Korčula, Hvar, Bol (Brač) - Split, Trogir, Plitvice, Šibenik, Zadar, Korčula, Dubrovnik, Mostar, Kaštela SMJEŠTAJ (h) -Umag, Novigrad, Poreč, Vrsar, Funtana, Rovinj, Medulin, Krk, Lošinj, Rab, Lopar, Zadar, Petrčane, Zaton Nin, Šibenik, Primošten, Brač, Hvar, Korčula KRUŽNO PUTOV. AUTOBUSOM Umag, Poreč, Rovinj, Grožnjan, Motovun, Višnjan - Rijeka, Krk, Senj, Velebit, Plitvice Ljubljana, Zagreb, Sarajevo, Mostar, Dubrovnik Neum, Split, Trogir, Šibenik, Opatija - Krk, Crikvenica, Zadar, Split, Hvar, Korčula, Pelješac, Dubrovnik, Neretva, Makarska - Primošten, Trogir, Split, Makarska, Šibenik, Krka, Kornati, Zadar, Pag - VELO I TENIS LJETOVANJA – Istra - KURFERIEN / WELLNESS - Istra (Istarske Toplice / Sveti Stjepan)

Jamstveni fondovi

Jamstveni fondovi

ČARTER JAHTI - od Poreča do Dubrovnika

Swiss Travel Security

KRSTARENJE (brodom) - Italija, Grčka, Hrvatska

Jamstveni fondovi

ŠVICARSKA - ZÜRICH Lista TO 2007. koji nemaju putno osiguranje Turoperatori PONUDA SMJEŠTAJ (pr) - otok Pag Adria Tours ONLINE www.adriatours.ch i.matic@adriatours.ch Tel. 026 466 54 56 Natel 079 311 19 85

260


ČARTER JAHTI- Pula, Pomer, Zadar, Sukošan, Murter, Rogoznica, Split, Aegäis Yachting AG www.aegaeisDubrovnik yachting.ch info@aegaeisyachting.ch Tel. 033 222 05 50 KRUŽNO PUTOV. AUTOBUSOM - St. Gallen - Milano - Trst –Zadar, Ebneter Carreisen www.ebneter-carreisen.ch Šibenik, Krka - Split - Trogir - Villach - St. Gallen info@ebneter-carreisen.ch Tel. 071 841 01 76 BICIKLISTIČKE TURE (h) - Istra (Poreč), južna Dalmacija (Dubrovnik) Go4Travel www.go4travel.ch info@go4travel.ch Tel. 0848 44 00 00 031 812 06 82 KRUŽNO PUTOV. AUTOBUSOM - Villach - Bled- Plitvice – Biograd, Heusser Touristik www.heusserTrogir, Šibenik, Krk - Trst (Valdobbiadene) touristik.ch info@heussertouristik.ch Tel. 044 931 12 31 Faks 044 931 12 39 SMJEŠTAJ(h)-Lošinj Hofmann Reisen www.hofmannSURF (Bus) – Lošinj reisen.ch info@hofmannreisen.ch Tel. 071 298 09 19 STANOVI ZA LJETOVANJE - Krk, Poreč, Opatija Imotours www.imotours.ch info@imotours.ch Tel. 031 382 01 01 Faks 031 382 26 45 ČARTER JAHTI Kroatische Segel www.kroatischesegel.ch (JEDRILICE/MOTORNA PLOVILA) - Rovinj, Pula, Sukošan, Biograd, M info@kroatischesegel. Murter, Tribunj, Šibenik, Rogoznica, Primošten, Trogir, Kaštela, Split, com Dubrovnik Tel. 043 538 67 00 Kroatien Travel ONLINE www.kroatien-travel.ch info@kroatientravel.ch Tel. 044 803 22 20 Novasol www.novasol.ch novasol@novasol.ch sales@novasol.ch Tel. 044 8389 660 R.T.S Reisen International GmbH www.rts-reiseninternational.ch info@rts-reiseninternational.ch Tel. 044 942 47 37

SMJEŠTAJ (h,pr) - ISTRA, KVARNER, DALMACIJA, ZAGREB KRUŽNO PUTOVANJE (Bus) - Rijeka, Bakar, Omišalj, Krk, Punat - Opatija, Pula, Poreč, Rovinj - Senj, Plitvice, Opatija - Opatija, Cres, Mošćenička Draga WELLNESS - Sveti Martin, Tuhelj, Istarske Toplice, Varaždinske Toplice SMJEŠTAJ (pr) - ISTRA, KVARNER, DALMACIJA

KRUŽNO PUTOVANJE (Bus, h) - Krk, Opatija, Rijeka, Cres, Lošinj, Rovinj, Poreč

261


Schönes Dalmatien ONLINE www.schoenesdalmatien.ch info@schoenesdalmatien.ch Stellamaris Travel GmbH ONLINE www.stellamaristravel.ch bozica@stellamaristravel.ch Tel.:055 422 12 26 Sunsail - Alcor Yachting S.A. www.sunsail.com sunsail.swiss@sunsail .com Tel. 022 827 30 40 Faks 022 827 30 50 Zbären Reise www.zbaerenag.ch info@zbaerenag.ch Tel.031 791 10 91 4 Oceans Gmbh ONLINE www.4-oceans.ch info@4-oceans.ch Tel.: 031 302 24 24 REISEBÜRO M. KROATIEN IM ANGEBOT: Epicro info@epicro.ch www.epicro.ch 041 261 03 80

SMJEŠTAJ (p) - Biograd, Drage, Sv. Filip i Jakov, Petrčane, Privlaka, Sukošan, Sv.Petar, Zadar -Brač, Čiovo, Kanica, Pirovac, Razanj, Rogoznica, Vodice, Živogosce, Stobreč, Zaborić - Dubrovnik, Lastovo, Šipan, Klek SMJEŠTAJ(h,pr) CIJELA ISTRA, KVARNER, DALMACIJA, ZAGREB KRSTARENJE- z.B.Trogir, Makarska, Mljet, Dubrovnik, Šipan, Korčula, Hvar SVJETIONICI-SMJEŠTAJ - Murter, Rt.Zub, Savudrija, Sušac, Palagruža BICIKLISTIČKE TURE – od otoka do otoka Kvarner, Dalmacija

ČARTER JAHTI- Kornati, Kremik, Dubrovnik

KRUŽNO PUTOVANJE BUSOM - Poreč, Krk, Brijuni, Grožnjan, Motovun

YACHTČARTER- Pula, Trogir KRSTARENJE - Venecija - Kornati - Pula - Rovinj – Novigrad

SMJEŠTAJ (h,p) -Umag, Novigrad, Medulin, Poreč, Rovinj, Pula, Fažana, Opatija, Baška, Rab, Lošinj, Zadar, Šibenik, Brela, BaškaVoda, Split, Brač, Hvar, Makarska, Korčula, Mljet, Dubrovnik, Plitvice KAMPING/FKK:Umag, Poreč, Funtana, Vrsar, Rovinj, Medulin, Rabac, Krk, Cres, M. Lošinj, Rab, Pag, Ugljan, Pašman, Zadar, Šibenik, Makarska, Dubrovnik, Brač, Hvar, Korčula AKTIVNI ODMOR - Biking, Šetnje, Čarter jahti, Penjanje, Ronjenje KRUŽNO PUTOV. (Bus) - Istra, Kvarner, Zadar, Split KRSTARENJE - Rijeka-Zadar-Trogir-Dubrovnik / Italija-Hrvatska-Crna Gora-Slovenija/ Hrvatska-Grčka/Italija-Grčka-Hrvatska

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2007. GODINA Aktualni imidž Hrvatske na švicarskom tržištu Hrvatska je postala zemlja u trendu. Naše marketinške aktivnosti napravile su pozitivan pomak pa su i novine u 2006. godini pisale “Kroatien ist kein Geheim Tipp mehr” (Hrvatska više nije nepoznata). Temeljem istraživanja tržišta koje smo proveli u rujnu 2006. napravili smo adekvatan plan rada koji je već sada polučio konkretne rezultate. Međutim, najvažnija je pozitivna “Mundpropaganda” (promidžba usmenom predajom) Švicaraca koji su se oduševljeni i ugodno iznenađeni vratili iz Hrvatske. Čimbenik ugodnog iznenađenja bio je tim veći što su imali pogrešnu sliku i nedovoljno znanja o Hrvatskoj. Zbog toga je jako važno da nastavimo na tom tragu i da nam švicarski gosti budu zadovoljni. To je ključ uspjeha.

262


Preliminarna procjena ukupnog broja noćenja i dolazaka u 2007. Naznake za ovu sezonu vrlo su optimistične, a procjene se kreću u rasponu porasta od 15 do 20%. Ako u svijetu ne bude većih ekonomskih potresa ili ugrožavanja sigurnosti putovanja, realno možemo očekivati 15% povećanja broja dolazaka i broja noćenja sa švicarskog tržišta. Što znači da bi se broj dolazaka sa 129.737 povećao na oko 150.000 (15%) te porast broja noćenja s 544.208 na 625.000 (15%). Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2007. Do značajnih promjena pretpostavljamo da u tom omjeru neće doći. Manji pomak mogao bi se dogoditi u korist organiziranih dolazaka (organizirani 45%, individualni 55%) jer se na tržištu pojavljuje sve veći broj turoperatora koji u svojim kvalitetnim i relativno povoljnim programa nude Hrvatsku, a bolje su i avio-veze s Hrvatskom. Croatia Airlines značajno je povećala kapacitete na liniji za Split te uvela novu izravnu liniju Zürich – Dubrovnik. Darwin Airlines je uz prošlogodišnji čarter Ženeva – Split otvorio liniju Ženeva – Dubrovnik četvrtkom i nedjeljom te Zürich – Dubrovnik subotom. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja bilježi porast. Hrvatska na švicarskom tržištu sve više postaje zemlja u trendu. Tome su pridonijele i naše marketinške aktivnosti. Osim brojnih pozitivnih napisa u novinama (vrijednost objavljenih članaka u 2006. iznosi 17.834.438,00 CHF) posebno su bili zapaženi TV spotovi koje smo emitirali na nacionalnim TV, što je pobudilo interes publike. Naš se najveći specijalist za Hrvatsku Unique Travel "žalio" da su im po završetku turističkih sajmova i emitiranja TV spotova, svi telefoni bili usijani jer su se ljudi interesirali za Hrvatsku. Slično je bilo i u Predstavništvu. Posebnu pozornost ove godine posvetili smo turoperatorima i agentima. Za njih smo ove godine pripremili 6 edukativnih Newslettera, a u suradnji sa stručnim časopisom Schweizer Touristik izdali smo posebnu knjižicu o Hrvatskoj na 24 stranice prilagođenu potrebama organizatora putovanja. Stručni časopis Travel Inside također je izdao poseban prilog o Hrvatskoj na 8 stranica bez naše asistencije, što dokazuje da je interes za Hrvatsku velik. Uspješno smo organizirali studijsko putovanje za 100 agenata u Hrvatsku od 29. do 31.03. Očekujemo da će pozitivna "Mundpropaganda" učiniti svoje i u krugu organizatora putovanja. Imali smo uspješnu prezentaciju za agente u St. Gallenu, a očekujemo da će četiri workshopa B2B organizirana od 07. do 10.05. ove godine također pridonijeti porastu interesa organizatora putovanja za Hrvatsku. Predstavništvo vrlo intenzivno radi na uključivanju najvećih: Kuoni i Hotelplan za 2008. godinu. Prognoza rezultata od strane organizatora putovanja Većina organizatora putovanja za sezonu 2007. očekuje porast bukinga za oko 20%, a naš najveći turoperator Unique Travel očekuje porast bukinga od 25 do 30 %. Zrakoplovni čarteri u 2007. godini DARWIN AIRLINE Zürich-Dubrovnik Subota – 02.06.-29.09.2007. Ženeva-Dubrovnik Nedjelja – 03.06.-30.09.2007. Četvrtak – 24.05.-27.09.2007. Ženeva – Split Subota– 30.06.-22.09.2007.

263


DUBROVNIK AIRLINE Zürich - Split Nedjelja - 08.04. – 14.10.2007. Četvrtak– 17.05. - 27.09.2007. Ženeva - Split Nedjelja – 20.05. – 23.09.2007. INTERSKY LUFTFAHRT Friedrichshafen - Zadar Subotom – 31.03. – 20.10.2007. Autobuseri u 2007. Franz Dähler

Car Rouge Ferienverein

Ebneter Car

Wartstrasse 3a 9244 Niederuzwil Tel. 071 955 04 08 Faks 071 955 04 18 www.daehler-reisen.ch info@daehler-reisen.ch Industriestrasse 20 3210 Kerzers Tel. 031 750 70 70 Faks 031 750 70 71 www.car-rouge.ch office@car-rouge.ch Seeweg 3 9403 Goldach Tel. 071 841 01 76 Faks 071 841 02 18 info@ebneter-carreisen.ch

Eurobus Knecht Reisen

Hauserstrasse 65 5210 Windisch Tel. 056 461 61 61 Faks 056 461 67 95 www.eurobus.ch info@eurobus.ch

Walliser Reisen

Hintermühlenstr. 6 8409 Winterthur Tel. 052 245 17 77 Faks 052 245 17 79 www.walliserreisen.ch walliser@clinch.chć

TURISTIČKA SEZONA 2008. – OPĆI POKAZATELJI Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2008. Redoslijed najomiljenijih odredišta neće se bitnije mijenjati, ali se nadamo da će Hrvatska ući u deset najomiljenijih odredišta Švicarske.

264


Prognoza za 2008. od strane organizatora putovanja Organizatori putovanja će sigurno povećati hrvatsku ponudu u svojim programima. Očekujemo da će Hrvatsku uključiti još veći broj novih turoperatora. Značajan pozitivni pomak bilo bi uključenje Kuoni i Hotelplana. TURISTIČKA SEZONA 2008. - HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja za 2008. godinu Očekujemo da će se naše marketinške aktivnosti 2007. godine pozitivno odraziti i na 2008. godinu. Bilo bi jako važno u 2008. godini osigurati veća sredstva za TV kampanju. Međutim, najvažnije je da se švicarski gosti 2007. vrate zadovoljni iz Hrvatske! Realno je za očekivati porast broja dolazaka i noćenja na razini od 5 do 10%. Ako bi se uključili Kuoni i Hotelplan, tada bi porast mogao biti i veći. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Mišljenja smo da će se zastupljenost Hrvatske povećavati, ali neke veće procjene za sada je teško iznositi. Mjere koje bi u 2008. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Prema mišljenju organizatora putovanja trebalo bi : • • • • • • •

Osnažiti marketing – putem medija, zajedničkim nastupima, organiziranjem prezentacija, workshopa i studijskih putovanja agenata te zajedničkim oglašavanjem u medijima posebno dnevnim listovima, uz sudjelovanje svih hrvatskih subjekata. Povećati kapacitet avionskih linija na relaciji Švicarska – Hrvatska. Poboljšati kvalitetu i raznovrsnost usluge. Povećati broj kvalitetnih, modernih dizajn hotela. Jako voditi računa o odnosu vrijednost/novac. Ljubaznost i osmijeh početak su i kraj svakog uspješnog posla! Za produljenje turističke sezone treba poraditi na nedostacima (golf, kulturna događanja u predsezoni i posezoni) te snažnije promovirati i nuditi welness, agro-turizam, aktivni odmor (biciklistička ljetovanja, trekking), osmisliti kampove za pripremu sportaša (nogomet, rukomet, tenis).

265


BELGIJA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje Kraljevina Belgija je ustavna monarhija parlamentarne demokracije, od 1980. godine uređena kao federalna zajednica Valonije, Flandrije i regije Bruxelles Capital. Osim političke teritorijalne raspodjele po federalnim jedinicama, Belgija je podijeljena i na tri jezična dijela: frankofonski dio u Valoniji, flamanski u Flandriji, obvezno dvojezični u federalnoj jedinici Bruxelles Capital te njemački u istočnom departmanu. Na federalnoj razini postoji Vlada i Parlament, sastavljen od Zastupničkog doma (150 članova) i Senata, čija je nadležnost ograničena i poglavito se odnosi na arbitražu revizije Ustava Kraljevine Belgije. Vlade i Parlamenti regija imaju velike ovlasti, u koje spada i samostalno zaključivanje međunarodnih sporazuma. Glasovanje je obvezno u Kraljevini Belgiji za sve stanovnike koji su navršili 18 godina. Posljednji regionalni izbori održani su 08. listopada 2006., a federalni će se održati 10. lipnja 2007. godine. 2 Površina Belgije iznosi 32.528 km . Svojom površinom Belgija se ubraja među manje europske i svjetske države.

Relativno je gusto naseljena (319 stanovnika/km2).

266


Najveći gradovi u Belgiji su: Bruxelles (1.006.749), Anvers (470.319), Gand (231.671), Liège (186.196) i Charleroi (201.433). Bruxelles, glavni grad Belgije i sjedište svih federalnih institucija, ujedno je i glavni grad Flandrije i flamanske jezične zajednice u Belgiji. Glavni grad Valonije je Namur, a sjedište frankofonske jezične zajednice je u Bruxellesu. Belgija je podijeljena u 16 regija, od kojih svaka ima svoje regionalne sjedište: Aalst, Brugge, GenkHasselt, Kortrijk, Leuven, Mechelen, Oostende, Roeselaere, Sint-Niklaas, Turnhout, Verviers, Arlon, La Louvière, Mons, Namur, Tournai. Opće karakteristike gospodarstva Odlike gospodarstva možemo promotriti kroz dvije osnovne komponente: slobodno tržište s jedne strane te veoma jako, razvijeno i utjecajno socijalno partnerstvo i institucije civilnoga društva s druge strane, komponente koje su u stalnom pregovaračkom odnosu, zbog čega se Belgija smatra virtuozom kompromisa. Glavne gospodarske grane vezane su za izvoz, poglavito u pogranične države i EU. Nakon slabljenja značaja i uloge velikih metalurških centara i zatvaranja ugljenokopa u Valoniji, od 70-ih godina dolazi do osiromašenja i gubitka značaja spomenute regije unutar Belgije. Istodobno, Flandrija je u stalnom gospodarskom i društvenom usponu. Već od 60-ih godina razvija gospodarstvo temeljeno na suvremenim tehnologijama u malim, usko specijaliziranim tvrtkama, a danas je najrazvijenija regija EU. Zahvaljujući napretku ukupnog gospodarstva i stalnom prilagođavanju kretanjima i promjenama, ne samo u europskom nego i na svjetskom tržištu, Belgija, jedna od najrazvijenijih zemalja EU, uspijeva održati konkurentnost svog izvozno orijentiranog gospodarstva u odnosu na američku i poglavito kinesku konkurenciju, zadržavajući ujedno visoki standard života svojih građana. BDP je 2006. godine iznosio 299.1 milijarde €, temeljem procjena instituta INS, što je porast od 3.00% u odnosu na 2005. godinu. Vlada planira rast BDP u 2007. godini od 4.00%, koja je veličina korištena u izračunu državnoga proračuna za 2007. BDP po glavi stanovnika je u 2006. godini iznosio 29.900€. Postotak nezaposlenosti je iznosio 8,4% u 2006. Prosječna plaća je 2004. godine iznosila 2.598€ bruto (1.299€ neto). Stopa inflacije je u 2006. godini bila 1,8%. Vanjskotrgovinska bilanca Vanjskotrgovinska bilanca TEMELJEM NACIONALNOG KONCEPTA – u mlrd. EUR Izvoz - unutar-UE - izvan-UE Uvoz - unutar-UE - izvan-UE Balance commerciale - unutar-UE - izvan-UE

1999. 2000. 2001. 2002.

2003. 2004. 2005. 2006. (b)

147,1 113,8 33,2 138,0 104,3 33,7 +9,0 +9,5 -0,5

180,9 139,5 41,4 171,0 127,7 43,3 +10,0 +11,8 -1,9

173,8 131,7 42,1 168,1 124,3 43,9 +5,7 +7,4 -1,8

177,5 137,4 40,1 171,0 127,7 43,2 +6,5 +9,6 -3,1

178,8 136,4 42,4 168,4 125,5 42,9 +10,4 +10,8 -0,5

197,1 152,1 44,9 188,9 139,2 49,6 +8,2 +12,9 -4,7

210,8 160,5 50,3 205,7 151,2 54,6 +5,1 +9,4 -4,3

225,3 173,6 51,6 221,8 166,9 55,0 +3,4 +6,8 -3,4

267


TEMELJEM REGIONALNOG KONCEPTA u mlrd. EUR) Izvoz - unutar-UE - izvan-UE Uvoz - unutar-UE - izvan-UE Balance commerciale - unutar-UE - izvan-UE

1999. 2000. 2001. 2002.

2003. 2004. 2005. 2006. (b)

168,1 128,4 39,7 154,6 108,9 45,8 +13,5 +19,5 -6,0

226,0 173,8 52,2 207,7 152,0 55,7 +18,3 +21,8 -3,5

204,0 151,8 52,1 192,2 132,0 60,2 +11,8 +19,9 -8,1

212,5 165,1 47,5 199,5 142,9 56,6 +13,0 +22,1 -9,1

228,6 171,8 56,7 209,7 152,2 57,5 +18,8 +19,7 -0,8

246,7 189,4 57,3 229,6 166,2 63,5 +17,1 +23,2 -6,1

269,8 205,7 64,1 256,1 183,0 73,2 +13,7 +22,8 -9,1

294,0 225,7 68,3 281,7 202,8 78,9 +12,3 +22,9 -10,6

Stanovništvo

2000.

2001.

Ukupno 10.239.085 10.263.414 0-19 god. 2.419.964 2.412.224 20-64 god. 6.104.028 6.121.455 65 god. i više 1.715.093 1.729.735 Muškarci 5.006.014 5.018.019 0-19 god. 1.237.139 1.233.250 20-64 god. 3.069.738 3.077.631 65 godina i 699.137 707.138 više Žene 5.133.071 5.245.395 0-19 god. 1.182.825 1.178.974 20-64 god. 3.034.290 3.043.824 65 god. i više 1.015.956 1.022.597

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

10.309.725 2.408.943 6.154.390 1.746.392 5.042.288 1.231.221 3.094.653

10.355.844 2.407.368 6.186.086 1.762.390 5.066.885 1.230.382 3.110.779

10.396.421 2.408.456 6.207.845 1.780.120 5.087.176 1.230.570 3.120.599

10.445.852 2.414.041 6.232.311 1.799.500 5.111.325 1.233.688 3.131.390

10.511.382 2.428.706 6.273.659 1.809.017 5.143.821 1.241.251 3.150.333

716.414

725.724

736.007

746.247

752.237

5.267.437 1.177.722 3.059.737 1.029.978

5.288.959 1.176.986 3.075.307 1.036.666

5.309.245 1.177.886 3.087.246 1.044.113

5.334.527 1.180.353 3.100.921 1.053.253

5.367.561 1.187.455 3.123.326 1.056.780

Dobna struktura stanovništva pokazuje znatno starenje populacije. S obzirom na federalno ustrojstvo Belgije, važno je istaknuti kako 32,2% stanovništva živi u Valoniji, 57,9% u Flandriji i 10% u Bruxellesu.

MEDIJI I OGLAŠAVANJE Prikaz glavnih medija Belgijsko medijsko tržište uključuje: Televiziju Dnevne listove Časopise Radio Plakate Kino Internet

268

44,2 % 21,8 % 12,1 % 11,5 % 9,0 % 1,0 % 0,4 %


Zastupljenost medija Televizija Regionalna pokrivenost na jugu zemlje (rujan 2006.): RTBF 1 RTBF 2 RTL-TVI Club RTL Plug TV AB3 AB4 Be TV TF1 FR 2 FR 3 Drugi UKUPNO

4,6 % 1,7 % 8,2 % 1,7 % 0,5 % 1,1 % 0,4 % 0,1 % 5,1 % 2,2 % 1,7 % 6,4 % 33,7 %

Medijska pokrivenost na sjeveru zemlje (rujan 2006.): VTM Ka 2 VT4 Vijf TV Eén Canvas Ned 1 Ned 2 Drugi UKUPNO

7,7 % 2,2 % 2,2 % 1,6 % 7,9 % 2,4 % 0,5 % 0,3 % 5,0 % 29,8 %

Dnevni listovi: Na nizozemskom jeziku Laatste Nieuws + Nieuwe gazet Het Nieuwsblad + De Gentenaar Metro vl Gazet van Antwerpen Belang van Limburg De Standaard Het Volk De Morgen De Tijd

Naklada 289.095 204.282 114.177 109.074 97.580 87.562 70.449 49.864 37.033

Na francuskom jeziku Le Soir La Libre Belgique + Gazette de Liège Metro fr La dernière Heure Sud presse Vers l’avenir L’écho

Naklada 97.474 46.929 111.820 87.380 122.104 96.860 18.117

Na njemačkom jeziku Grenz-Echo

Naklada 9.790

269


Časopisi Kategorija Televizija

Naslov Télémoustique Ciné Télé Revue Humo Télépocket Télépro Téléstar Teveblad TV Familie Be TV Mag.

Naklada 113.668 392.524 236.593 57.797 148.252 112.465 184.621 137.451 150.614

Ekonomija

Trends/Tendances Bizz fr+nl Industrie

Ženski

Femmes aujourd’ Flair vl Flair fr Gael Elle Belgique Feeling Libelle Marie Claire fr Marie Claire nl VrouwenWereld

Obiteljski

Ma santé Top santé

Opći

Dag allemaal L’événement Knack Le vif/L’express

40.700 22.360 24.368 98.343 125.369 37.446 46.611 38.751 81.423 211.527 21.114 9.309 126.644 15.233 48.718 376.493 7.823 120.094 81.161

Šport/Putovanja Autogids Autowereld Moniteur auto Grande Voyages

21.129 14.072 26.070 42.883 11.160

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. GODINI Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2006. godine otputovali na odmor u inozemstvo. Temeljem podataka Cim-a, oko 5.457.600 Belgijanaca starijih od 15 godina ili 62% ukupnog stanovništva putovalo je na odmor izvan Kraljevine Belgije. Ispitivanja pokazuju da 7.850.000 Belgijanaca (74% stanovništva) uzima odmor od 4 i više dana. Odmori 1998. Kratki odmor (1 do 3 noći) - u Belgiji - u inozemstvu

270

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

4.083.024 3.807.448 4.081.169 3.551.326 3.584.121 3.940.662 5.130.672 5.129.343 2.547.176 2.338.416 2.396.707 2.289.865 2.154.532 2.302.127 2.932.135 2.837.468 1.535.848 1.469.032 1.684.462 1.261.461 1.429.589 1.638.535 2.198.537 2.291.875


Dugi odmor (4 6.883.752 7.218.824 8.080.554 7.203.284 7.243.613 8.238.228 8.724.002 9.464.184 noći i više) - u Belgiji 1.631.649 1.853.601 1.689.540 1.683.010 1.840.107 1.995.166 2.111.766 2.032.839 - u inozemstvu 5.252.103 5.365.223 6.391.014 5.520.274 5.403.506 6.243.062 6.612.236 7.431.345 Direction générale Statistique et Information économique - Enquête sur les voyages. NAJOMILJENIJA ODREDIŠTA

Odredište

1998.

1999.

Belgija 2.547.176 2.338.416 Francuska 680.420 707.215 Nizozemska 298.457 298.182 Njemačka 194.423 189.377 Velika 155.881 123.042 Britanija

2000.

2001.

2002.

Kratki odmor (1 do 3 noći) 2.396.707 2.289.865 2.154.532 891.622 614.537 800.481 255.437 187.785 224.021 213.516 172.095 160.852 97.613

100.644

67.980

2003.

2004.

2005.

2.302.127 794.479 341.542 184.299

2.932.135 1.005.346 429.795 284.189

2.837.468 993.371 408.031 413.445

94.367

104.650

109.686

Dugi odmor (4 noći i više) Francuska 1.628.155 1.803.598 2.184.970 1.898.898 1.828.111 1.925.006 2.097.273 2.316.436 Belgija 1.631.649 1.853.601 1.689.540 1.683.010 1.840.107 1.995.166 2.111.766 2.032.839 Španjolska 699.134 879.169 950.621 922.788 781.791 1.045.029 946.544 1.003.427 Italija 377.086 423.966 487.971 436.452 435.366 490.718 537.129 599.374 Austrija 245.929 244.713 306.185 226.760 250.292 331.522 288.552 324.597 Nizozemska 243.524 199.136 237.305 182.807 153.136 208.827 208.222 299.191 Turska 182.875 145.207 223.412 240.266 222.216 256.660 330.807 406.347 Njemačka 167.174 148.877 217.186 143.123 249.984 271.022 240.762 296.253 Švicarska 245.550 192.593 206.262 168.830 184.951 179.963 183.170 219.339 Grčka 205.995 199.196 152.525 203.648 212.017 216.811 276.229 303.378 Direction générale Statistique et Information économique - Enquête sur les voyages. Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Omjer organiziranog i individualnog prometa značajno varira, ovisno o odredištu. Jasno je kako su putovanja u Tursku, Grčku i Maroko najvećim dijelom organizirana posredstvom agencija i turoperatora (90% za Tursku), dok je taj udio u putovanjima za Francusku svega 8,9%. U okviru organiziranog prometa važno je naglasiti niz promjena, poglavito prodaju preko Interneta, udvostručenu u posljednje tri godine. Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih odredišta Komparativne prednosti u najomiljenijim odredištima dajemo prema anketama koje vode turoperatori: Odredišta

Prednost

Nedostatak

Francuska

blizina, francuski jezik, sunce, plaže i planine kultura, gastronomija

skupo, previše svijeta, neljubaznost

Španjolska

sunce, kultura, plaže, samo se prodaje, pristupačno

skupo, masovni turizam, nepredvidiva kvaliteta

271


Italija

kultura, prošlost, sunce, raznolikost, jedinstveni gradovi (Venecija,…) dostupnost, kvaliteta hotela

skupo, prljavo, bučno, neljubaznost

Turska

sunce, plaže, ljubaznost, nije skupo, luksuzni hoteli, all inclusive

gomile Nijemaca hrana turski i njemački jezik

Tunis

sunce, plaže, aktualno traženje

opća kvaliteta vrlo osrednja, masovni turizam

Grčka

kultura, sunce, krstarenja ljepota mjesta

kvaliteta hrane skupo, uglavnom grčki

Za belgijske turiste, prednosti najomiljenijih odredišta su sigurnost, blizina i dostupnost vlastitim automobilom. Glede nedostataka, turoperatori u najomiljenijim odredištima imaju problema s poglavito visokim cijenama, a turisti s kvalitetom usluge, koja je često manja od očekivane. Vrsta transporta koju su u 2005. preferirali belgijski turisti prilikom odlaska na godišnji odmor Najomiljenije prijevozno sredstvo belgijskih turista i u 2006. godini je ostao vlastiti automobil koji se koristio u 62% putovanja. U 2006. godini 24% putovanja je realizirano zrakoplovom, od čega 55% čarterom, 24% redovitim linijama i 21% «low cost» letovima. Belgijanci su za turistička putovanja koristili i autobus (8%), vlak (5.5%) i brod (10%). Način organiziranja odmora/ koji godišnji odmor

su u 2006. preferirali belgijski turisti prilikom odlaska na

Nakon nekoliko godina stagnacije, 2006. godine nastavljen udio prodaje paket aranžmana kod turoperatora u odnosu 2005. porastao je na 21%. Ipak, ukupno gledano, omjer među oblicima organiziranja puta dosta je promijenjen u odnosu na ranije godine: 64% putovanja rezervira se i organizira individualno, dok 36% turista traži posrednika. Oko 21% su paket aranžmani turoperatora, 11% traži kod agencija isključivo rezervaciju smještaja, a 3% samo prijevoz. Rezervacije preko Interneta se povećavaju iz godine na godinu, a u 2006. godini predstavljaju 28,5% ukupnih rezervacija. Preferencije belgijskih turista obzirom na vrstu smještaja 38% Belgijanaca koristi hotelski smještaj, 16% iznajmljuje apartmane, 16% vile, 7% posjećuje kampove, 5% ima vlastite kuće za odmor, a 18% boravi kod prijatelja ili obitelji. Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Među Belgijancima i dalje raste popularnost kulturnih putovanja te kraća, vrlo često – vikend putovanja. Obzirom na vrlo visok udio treće dobi u ukupnoj strukturi stanovništva Belgije, jasno je kako su moguća višekratna putovanja tijekom cijele godine. Kraća i vikend putovanja, poglavito u pogranične zemlje, organiziraju se individualno (najčešće posjete velikim izložbama ili značajnijim kulturnim događanjima, ali vrlo često i gastronomski izleti vezani uz pojedine kulinarske specijalitete: mjeseci kvalitetne kamenice ili sezonskog povrća koje se u pojedinim regijama Nizozemske, Francuske i Njemačke priprema na specifične načine). I u 2006. godini najveći uspon i dalje bilježe city trip putovanja, a jedan od velikih hitova na belgijskom tržištu 2006., plovidba Nilom i posjet egipatskim arheološkim spomenicima te kratki posjeti Parizu (27 puta dnevno, tj. svakih pola sata «Thalys», super brzi vlak koji razvija brzinu do 300 km na sat prometuje između Bruxellesa i Pariza) i dalje su top putovanja.

272


Učestalost putovanja Belgijanaca na odmor u inozemstvo i prosječno trajanje pojedinog putovanja Belgijanci putuju prosječno 2,5 put godišnje, a putovanje im prosječno traje 2,2 dana. Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Prosječna potrošnja po putovanju Belgijanaca je dosta niska jer realiziraju 52% svojih putovanja u jednodnevnim ili dvodnevnim izlascima iz zemlje i, prema raznim procjenama, kreće se oko 670€, a za dulja putovanja 150€ po osobi dnevno. Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Veliki broj turoperatora nestao je u posljednjih pet godina s belgijskoga tržišta. Formirale su se dvije snažne grupacije, pravi industrijski giganti, vezani uz svoje njemačke direkcije. To su grupacija Thomas Cook (Neckerman, Pegase, Holiday land) i TUI (Jetair, Nouvelle Frontieres, VIP i VTB) koje drže preko 80% tržišta organiziranih putovanja u Belgiji. Svaka grupacija ima po nekoliko više-manje specijaliziranih programa, turističkih agencija ili drugih prodajnih mjesta, zrakoplovnu tvrtku i hotelske lance. Ostali akteri na tržištu su turoperatori specijalizirani za pojedine djelatnosti ili tržišne segmente: First Choice (kružna putovanja brodom), Christophair i Expair (mediteranske zemlje), Best Tours (prekomorska odredišta), Coonections (studenti i omladina), Mediterra (Bliski Istok), Lauwers (autobusi), Joker (jeftina putovanja), Club Med (klupska formula turističkih naselja). Među 1.800 putničkih agencija, 250 kontrolira grupacija Thomas Cook i TUI, oko 70 pripada grupaciji Carlson Wagonlit. Velike grupe nezavisnih agencija su : Wasteels, Flash Travel, Generaltour, Selectair i Travelcoop. UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2006. GODINE Broj dolazaka i noćenja Belgijanaca u Hrvatskoj u razdoblju 1990. – 2006. Belgijanci su 2006. godine ostvarili 92.041 dolazaka i 471.986 noćenja.

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor: DZS

99.967 6.730 6.140 8.842 14.475 12.260 19.000 31.025 27.069 16.159 40.902 47.556 60.194 72.989 81.456 91.925 92.041

7 91 144 164 85 155 163 87 60 253 116 127 121 112 113 100

100 7 6 9 14 12 19 31 27 16 41 48 60 73 81 92 92

774.175 41.800 40.122 66.396 119.833 82.307 114.000 215.332 188.274 109.307 292.374 331.777 384.753 433.873 441.259 492.681 471.986

5 96 165 180 69 139 189 87 58 267 113 116 113 102 112 96

100 5 5 9 15 11 15 28 24 14 38 43 50 56 57 64 61

273


Grafički prikaz dolazaka i noćenja s belgijskog tržišta Dolasci

120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 Izvor: DZS

19 90 . 19 91 . 19 92 . 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 20 04 20 05 . 20 06 .

0

Noće nja

900.000 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000

Izvor: DZS

20 04 20 05 . 20 06 .

. 20 03

.

20 02

.

20 01

.

20 00

.

19 99

.

19 98

.

19 97

.

19 96

.

19 95

.

19 94

.

19 93

.

19 92

19 91

19 90

.

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Omjer individualnih i organiziranih dolazaka u Hrvatsku znatno je promijenjen u posljednje četiri godine. Dok je 2000. godine u Hrvatsku 78% Belgijanaca dolazilo organizirano (poglavito čarterima u Dubrovnik), u 2006. preko turoperatora našu je zemlju posjetilo svega 29% belgijskih turista.

274


Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja je u 2006. godini bila vrlo dobra. Hrvatska odredišta nalazila su se u svim programima za Mediteran. Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2006. godine U odnosu na 2005. godinu znatno je porasla prisutnost ID Rive iz Rotterdama u Flandriji. Na ovaj način nadoknađen je nedostatak specijaliziranih programa za RH, koji je još 2003. godine uočen na belgijskom tržištu. Ovakva situacija ponukala je dva nova turoperatora, inače specijaliste za zemlje Mediterana, Christophair i Expairtours da povećaju posebne specijalističke programe za Hrvatsku. Christophaie je zapravo preuzeo i adaptirao program Croatia Plus s kojim je nastavio zajednički rad, dok je Expairtours bazirao program na kombiniranim boravcima i turama. Glavni organizatori putovanja za hrvatska odredišta ostvarili su u 2006. godini sljedeće rezultate: Grupacija TUI Airtours VIP Travel Sunjet Airtour auto

3465 putnika 385 putnika 1297 putnika 3024 putnika

(-30% u odnosu na 2005.) (nepromijenjeno u odnosu na 2005.) (-10% u odnosu na 2005.) (-28% u odnosu na 2005.)

Grupacija Thomas Cook Neckermman 1824 putnika Pegaz 210 putnika Thomas Cook 2304 putnika Auto 5460 putnika

(-20,48% u odnosu na 2005.) (+5% u odnosu na 2005.) (- 15% u odnosu na 2005.) (+40% u odnosu na 2005.)

ID Riva

2121 putnika

(+30% u odnosu na 2005.)

Expairtours

820 putnika

(+2,5% u odnosu na 2005.)

Christophair

700 putnika

(-10% u odnosu na 2005.)

Interhome

850 putnika

(+2.5% u odnosu na 2005.)

Horizon 2000

760 putnika

(+1.69 u odnosu na 2005.)

Travel Europe

1750 putnika

(+60% u odnosu na 2005.)

Intertour

670 putnika

(+10% u odnosu na 2005.)

Leonard

540 putnika

(-10% u odnosu na 2005.)

All dream holiday

1140 putnika

(nepromijenjeno u odnosu na 2005.)

Lauwers

350 putnika

(+1,5% u odnosu na 2005.)

Herman&Vandamme

365 putnika

(+ 5,0% u odnosu na 2005.)

Carolus/Primatours

550 putnika

(+10% u odnosu na 2005.)

Deltour Autocars

220 putnika

(+10% u odnosu na 2005.)

275


Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Osnovne prednosti hrvatskih odredišta su lijepa i očuvana priroda te bogatstvo kulturnih i prirodnih spomenika i znamenitosti. Zahvaljujući spomenutom, razvio se značajan promet u tržišnom segmentu kulturnog turizma. Ovo je pridonijelo ukupnoj promjeni strukture belgijskih turista u odnosu na razdoblje prije Domovinskoga rata. Glavni nedostatak hrvatske ponude na belgijskom tržištu je nedostatan broj hotela s pet zvjezdica i njihov razmještaj diljem hrvatske obale. Nedostaju i charme ili boutique hoteli, koje sve više traži publika danas zainteresirana za Hrvatsku. Promjenom strukture gostiju imamo klijente koji traže direktnu redovitu liniju za Dubrovnik i to najmanje 2 puta tjedno. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Hrvatsku i dalje posjećuje znatno veći broj Flamanaca (64%) nego Valonaca. Najomiljenije odredište je i dalje Dubrovnik, ali se u 2006. promet iz Belgije značajno preraspodjeljuje na Istru, Kvarner i Dalmaciju, čemu je bitno pomogla promidžba Predstavništva i ukazivanje na nove mogućnosti prometa otvaranjem autoceste do Splita. Pad udjela Dubrovnika u ukupnom prometu bio bi znatno veći da SN Bruxelles nije imala 2 puta tjedno direktnu liniju Bruxelles-Dubrovnik (2600 pax). Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Turisti koji odlaze u Hrvatsku najviše koriste prijevoz vlastitim automobilom, a ukupna struktura prijevoza je uglavnom slična onoj na nacionalnoj razini. Promatrano po regijama, situacija je sasvim drukčija: u Dubrovniku je 90% zastupljen prijevoz zrakoplovima, a u Istri i Kvarneru 90% vlastitim automobilom – te 10% autobusom. Zrakoplovni čarteri Čarter lanci su organizirani jedino za zračnu luku Dubrovnik: u vansezoni 2 lanca, a u glavnoj sezoni 4 lanca. Rotacija traje od Uskrsa do 05. listopada. Autobuseri u 2006. Autobuseri su bili u relativnoj stagnaciji, a bili bi i u značajnijem padu da nije bilo snažnijeg razvoja programa Trans Europe, koja je zapravo grosistička organizacija. Klasični autobusni programi, osim Leonard, kod Intertoura i ostalih, pa i All Dream Holidaya – stagniraju ili se povlače. Vrsta smještaja koju su Belgijanci koristili u Hrvatskoj Belgijanci pretežito koriste hotelski smještaj. Raspoređeno po regijama, u Dubrovniku je gotovo 100% korišten hotelski smještaj, dok su u Istri značajno korišteni kampovi (49%), a na Kvarneru i u Dalmaciji hoteli i kampovi (69:31%). Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi gostiju U Hrvatsku i dalje najviše dolazi populacija između 20. i 64. godine, što znači aktivno stanovništvo. U 2006., zahvaljujući porastu individualnih auto turista, ponovo su brojniji dolasci obitelji sa školskom djecom. Prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Osnovne prednosti Hrvatske su u već navedenom očuvanom prirodnom okolišu te brojnim kulturnim i prirodnim spomenicima i znamenitostima.

276


Premda nema posebnih pritužbi, osjeća se nezadovoljstvo visokim cijenama, poglavito vanpansionske ponude, ali i samih hotelskih usluga te nedostatak kapaciteta u Dubrovniku, a poglavito nedostatak direktne redovite zračne linije Bruxelles – Dubrovnik. Dodatni sadržaji/aktivnosti koje u Hrvatskoj belgijski gosti najčešće konzumiraju Belgijanci su vrlo zainteresirani za upoznavanje ljudi i mjesta u koja putuju. Najveći broj gostiju koristi izlete i smatraju ih veoma dobro organiziranim. Veći broj primjedbi odnosi se na nedostatak ili neodgovarajuću ponudu kulturnih i športskih programa i mogućnosti te kasnu objavu (s izuzetkom DLJI) kalendara priredbi. PROFIL EMITIVNOG TRŽIŠTA U 2007. GODINI Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini Nakon prošlogodišnjeg zastoja, za 2007. godinu predviđa se porast od 5%. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2007. U odnosu na 2006. godinu neće doći do bitne promjene u najomiljenijim odredištima za belgijske turiste, unutar poretka prvih deset zemalja. Međutim, odredišta od 10. do 20. mjesta mogu doživjeti značajnije promjene porastom prometa za Egipat, Tunis i Maroko. Organizatori putovanja u 2007. godini Među organizatorima putovanja u Belgiji neće biti značajnijih promjena, budući da su snaga i obujam poslovanja dviju glavnih grupacija dominantni. Do stanovitog pomaka moglo bi doći jedino u odnosima među dvjema glavnim grupacijama. Naime, nekadašnji lider na tržištu – grupacija TUI, imala je blaži porast prometa od grupacije Thomas Cook kojoj je tako od 2006. godine osigurala položaj tržišnog lidera. PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2007. GODINE Aktualni imidž Hrvatske Hrvatska je na belgijskom tržištu percipirana kao europsko i mediteransko odredište bogato brojnim kulturnim i prirodnim spomenicima i znamenitostima, očuvanog krajolika i kulturne baštine. Hrvatska se također doživljava kao sigurno i blisko odredište, poglavito po završetku autocesta prema Rijeci i Splitu. Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2007. godini Nastavi li se interes iz prvog dijela godine, mogli bismo realizirati 100.000 posjetitelja i pola milijuna noćenja s belgijskoga tržišta u 2007. godini. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2007. godini Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku iz Belgije vjerojatno će nastaviti tendenciju iz prošlih godina, što znači znatno smanjenje organiziranog prometa i povećanje broja pojedinaca, što će reći da bi organizirani promet mogao pasti na 25%. Ovo ujedno znači i daljnje ujednačenije korištenje odredišta u Istri, Kvarneru i sjevernoj Dalmaciji u odnosu na Dubrovnik. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Zastupljenost hrvatskih odredišta u programima belgijskih turoperatora za sezonu 2007. slabija je od dosadašnjih godina. Program Pegaz, elitni program grupacije Thomas Cook, zbog previsokih cijena

277


Dubrovnika nije programirao Hrvatsku. Autobusni programi su u povlačenju (Naturclam, ICTAM, Andrers Reizen, Vakantiegenoegens). Ni Christopher nije tiskao program za 2007., već ga ima samo na Internetu, a Expertours, usprkos rezultatima koji su bili lošiji od njihovih očekivanja, povećao je i proširio svoj program u dvije jezične inačice (za Valoniju i za Flandriju). Nastavak izdavanja ovog programa, u još ljepšem i povećanom obliku, je samo po sebi značajno za tržište, ali najveći poticaj dodatnoj prodaji daju napori turoperatora za poboljšanu informiranost prodajnoga osoblja (dovođenje 50 agenata u Zagreb). Negativni element u odnosu na 2006. godinu je daljnje poskupljenje aranžmana za hrvatska odredišta, čime smo se našli u skupini skupljih turističkih odredišta. Prognoza rezultata u 2007. po svakom praćenom organizatoru putovanja Prognoza rezultata organiziranog turističkoga prometa, temeljena na prodaji u prvom dijelu 2007. godine, mogla bi iznositi: Grupacija TUI Grupacija Thomas Cook ID Riva Expertours Christophair Interhome Horizon 2000 Travel Europe Intertour Leonard All Dream Holiday

10000 putnika 11000 putnika 2500 putnika 1200 putnika 600 putnika 1000 putnika 1000 putnika 2000 putnika 900 putnika 800 putnika 1200 putnika

ili +3% ili +10% ili +30% ili +30% ili -10% ili - 5% ili -5% ili +30% ili +5% ili -10% nepromijenjeno

Zrakoplovni čarteri u 2007. Čarter program 2007. je izmijenjen u odnosu na 2006. godinu. Skraćene su rotacije dvaju sezonskih lanaca, programirane od srpnja do početka rujna 2007. godine, zbog cijena u Dubrovniku. Grupacija TUI za Jetair uvodi čarter za Split. Najveći nedostatak je izostajanje redovite linije SN Bruxelles za Dubrovnik i odbijanje Croatia Airlinesa da uvede direktan let Bruxelles – Dubrovnik. Autobuseri u 2007. Klasični autobusni programi (Intertour, Lauwers,C&P, Zigeuner) su u stagnaciji. Međutim, Travel Europe, koji je zapravo grosistička organizacija preko koje niz malih autobusera realizira svoje programe za Hrvatsku, imat će porast od najmanje 30%. Preferencije belgijskih turista u 2007. s obzirom na vrstu smještaja Sve više se traži kvalitetan smještaj i to poglavito hoteli s pet i četiri zvjezdice. Nedostaju vile s bazenima i jača ponuda seoskog turizma, posebice nedostatna izvan istarske regije. Traženi su i mali obiteljski «boutique» ili «charme» hoteli. Potražnja za specifičnim sadržajima/aktivnostima Sve više se traže specifični programi kulturnih putovanja (festivali glazbe, posjete zaštićenim UNESCOovim lokalitetima, nacionalnim parkovima, gastronomske ture i vinske ceste, seoski turizam i, u posljednje vrijeme, kružne autobusne ture za upoznavanje Hrvatske). Nedostaju, a traženi su, city trip programi za Dubrovnik i Split te Zagreb i Opatiju.

278


TURISTIČKA SEZONA 2008. Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2008. godini Očekuje se daljnji porast odlazaka Belgijanaca u inozemstvo i to najmanje za dodatnih 5%, u odnosu na planirane rezultate 2007. godine. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2008. Procjenjuje se da neće biti bitnih promjena u redoslijedu najomiljenijih odredišta, jer Španjolska, Italija i Grčka, koje su bile zemlje gubitnice 2005. i koje su se konsolidirale u 2006., pripremaju značajne promotivne aktivnosti za 2008. godinu. Porast prometa u prošloj, kao i ovoj, 2007. godini, Maroka, Tunisa i Egipta, sigurno će se nastaviti, jer će ogromna sredstva uložena u promociju 2005. i 2006. biti pojačana u 2007. godini, a najveći dobitnik sezone 2006. Turska će zadržati svoje pozicije zahvaljujući poglavito cijenama. Prognoze organizatora putovanja za 2008. Organizatori ne napuštaju daleka putovanja, ali će sigurno naglasak i daljnje intenziviranje u 2008. godini biti na Mediteranu i boljem upoznavanju zemalja - novih članica EU. Osim atraktivnosti odredišta, sve više na cijeni dobiva blizina i sigurnost putovanja. TURISTIČKA SEZONA 2008. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja s belgijskog tržišta u 2008. godini Nerealno bi bilo očekivati porast veći od 5 % u odnosu na realizaciju iz 2007. godine. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2008. godini Hrvatska će i dalje biti zastupljena u programima svih turoperatora koji nude mediteranska odredišta, ali najznačajnije promjene treba očekivati u specijalističkim programima i programima autobusera. ID Riva, ohrabrena rezultatima iz 2006 . i 2007. godine, najavljuje poseban program isključivo za Belgiju, i to na cijelom nacionalnom području, čime će obuhvatiti i Valoniju, tj. francusko govorno područje. Mjere koje bi u 2008. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Od presudne važnosti za daljnji porast organiziranoga prometa s belgijskog tržišta je potreba da hotelijeri shvate kako smo svojim cijenama postali skupo odredište te da svako povećanje cijena mora biti praćeno znatnim unapređenjem kvalitete usluga. Izuzetno bi značajno bilo obnoviti ratom onesposobljene hotele u Dubrovniku i izgraditi nove kapacitete. Nastavak programa izgradnje autocesta je od izuzetnog značaja ne samo za porast, već poglavito za promjenu strukture i vremenskog trajanja turističkog prometa. Porast cijena, posebice skokovit kakav smo imali za sezone 2005., 2006. i 2007., ako nije potkrijepljen znatnim ulaganjem u povećanje kvalitete, ne bi smio prelaziti stope inflacije u zemljama EU. Od posebne bi koristi bilo pravovremeno utvrđivanje, makar okvirnih, programa kulturnih manifestacija već tijekom srpnja i kolovoza, kako bi ih turoperatori mogli koristiti pri izradi svojih brošura za 2008. godinu. Za područje Dubrovnika od presudne važnosti je ponovno uvođenje redovite zračne linije Bruxelles – Dubrovnik i to najmanje 2x tjedno (petak i ponedjeljak). Takav nalet SN Bruxellesa pokazao se idealnim pa bi ga trebalo zadržati jer će samo tako moći biti nastavljen trend dolazaka kvalitetnih turista koje smo imali već 2006. godine.

279


SAD OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje: ustavna Savezna Republika sa snažnom demokratskom tradicijom. Izvor: CIA -The World Factbook- United States. Površina Ukupno: 9.826.630 km2. Kopnena površina: 9.161.923 km2. Vodena površina:: 664.707 km2. Izvor: CIA -The World Factbook- United States. Najveći gradovi New York, NY, Los Angeles, CA, Chicago, IL , Houston, TX, Philadelphia, PA San Diego, CA, Detroit, MI, Dallas, TX. Izvor: U.S. Census Bureau, Population Division. Opće karakteristike gospodarstva Ekonomija SAD-a se smatra najvećom i tehnološki najnaprednijom na svijetu. U tržišno orijentiranoj ekonomiji, privatne osobe i poslovne firme upravljaju većinom odluka na tržištu, dok savezne i državne vlade kupuju potrebna dobra i usluge, pretežno na privatnom tržištu. Poduzeća u SAD–u uživaju znatno

280


veću fleksibilnost od njihovih konkurenata u zapadnoj Europi i Japanu u odlukama o ekspanziji firme, otpuštanju radnika i razvijanju novih proizvoda. Istovremeno se suočavaju s težim uvjetima proboja na strana tržišta za razliku suparničkih inozemnih firmi. SAD su jedne od vodećih država u tehnološkim dostignućima, posebno u računalnoj, medicinskoj, zračnoj i vojnoj opremi; mada se njihova prednost smanjila nakon II. svjetskog rata. Razvoj tehnologije je doprinio razvoju “two-tier“ radnog tržišta, u kojem onima na dnu nedostaje profesionalnog/tehničkog znanja onih na vrhu, i sve teže i teže uspijevaju dobiti usporedive kompenzacije, zdravstvena osiguranja i ostale beneficije. Dugoročni problem u SAD čine neadekvatna ulaganja u ekonomsku infrastrukturu, brzi porast zdravstvenih i umirovljeničkih troškova populacije koja stari, popriličan trgovinski deficit i stagnacija obiteljskog dohotka nižih ekonomskih grupa. Izvor: CIA -The World Factbook- United States. BDP aktualno stanje, usporedba s prethodnim godinama i prognoza za naredne godine, izražen u milijardama dolara BDP

2004. 11.814.900

2005. 12.370.000

2006. 12.980.000

Nakon prošlogodišnjeg snažnog oporavka ekonomisti predviđaju daljnji stabilan rast američke ekonomije. Vodeći faktor ekspanziji proizvodnje u razdoblju 2004.-2006. bilo je veliko povećanje u produktivnosti rada. Orkan Katrina u kolovozu 2005. godine nije imao veliki utjecaj na BDP te godine. Zbog visokih cijena nafte u 2005./2006. strahovalo se od porasta inflacije i nezaposlenosti, ali je ekonomija usprkos tome nastavila s rastom. BDP po glavi stanovnika: $43,500 (2006. est.) Izvor:CIA -The World Factbook- United States. Postotak nezaposlenosti u 2006. godini – aktualno stanje i procjena trenda Stopa nezaposlenosti

2006. 4.8%

2005. 5.1%

2004. 5.9%

2003. 6.0%

Nacionalna stopa nezaposlenosti će najvjerojatnije sporo opadati dok tržište zaposlenih raste diljem zemlje. Državna stopa nezaposlenost je psihološki jako bitna i može utjecati na potrošačku samouvjerenost. Stabilni pad dolara tokom 2006. godine bi mogao povećati potražnju za američkim dobrima i uslugama, što bi uzrokovalo porast proizvodnje i izvoza koji bi kao posljedicu imali pad stope nezaposlenosti. Izvor: U.S Bureau of Labor Statistics. Stopa inflacije: 2.5% (2006. est.) Izvor:CIA -The World Factbook- United States.

281


Vanjskotrgovinska bilanca – trend

Internacionalni deficit SAD-a u razmjeni dobara i usluga je porastao na 55.5 milijardi dolara u listopadu, za razliku od 50.9 milijardi dolara u rujnu, kao posljedica većeg uvoza. Ekonomisti procjenjuju da će izvoz započeti lagani rast zbog stabilnog pada dolara, koji uzrokuje veću potražnju za američkim dobrima i uslugama. Istovremeno, napori američkih proizvođača potaknuti potražnjom na domaćem tržištu bi trebali usporiti stopu uvoza koja već duži niz godina ima stabilan rast. Stanovništvo (po dobi, po spolu) Ukupno: 298.444.215 (July 2006 est.) 0-14 godina: 20,4% (muški 31.095.847; 15-64 godina : 67,2% (muški 100.022.845; 65 godina i više: 12.5% (muški 15,542,288; CIA -The World Factbook- United States

žene 29.715.872) žene 100.413.484) žene 21,653,879) (2006 est.)

MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija (TV, dnevni listovi, magazini) po segmentima (turistički, politički, sportski) TV: najutjecajniji nacionalni TV mediji su: CBS, NBC, ABC, CNN, FOX i PBS. CBS – najgledaniji, emitiranje TV programa kojeg emitira više od 200 lokalnih TV postaja. CBS je u vlasništvu medijske kuće Viacom, zajedno s MTV, UPN, Showtime i Infinity Broadcasting koji ima 183 radijske postaje diljem zemlje. NBC – emitiranje TV programa kojeg emitira više od 200 lokanih TV postaja. NBC je u vlasništvu medijske kuće NBC-Universal, zajedno s Telemundo (najveća američka TV postaja na španjolskom jeziku) te kablovski TV programi CNBC, MSNBC, Bravo i USA Network). ABC – emitiranje TV programa koji je u vlasništvu Disney Internet Group. CNN – najveći TV program posvećen vijestima. U vlasništvu Time-Warner company. FOX – Najpopularniji TV program za mlade, u vlasništvu News Corporation. PBS – privatna, neprofitna organizacija u vlasništvu 349 lokalnih televizijskih postaja koje emitiraju PBS program.

282


Dnevni listovi: • • • • • • •

New York Times Los Angeles Times Boston Globe San Francisco Chronicle Chicago Tribune Bergen Record Miami Herald

PUTNIČKI MAGAZINI Profesionalni: • JAX FAX Travel Marketing • Travel Agent • Travel Agent @ Home • Recommend Magazine • Travel Weekly • Travel Trade • Travel Professional • Business Traveler • Global Traveler • Corporate Meetings & Incentives • Financial & Insurance Meetings • Global Traveler • Meeting News Consumer: • • • • • • • • •

Travel and Leisure Conde Nast Travel Savvy National Geographic Traveler National Geographic Adventure Smithsonian Budžet travel Sherman’s Travel Culture & Travel

Tiraže, regionalna pokrivenost, čitanost, praćenje medija Jax Fax Travel Marketing Magazine je osnovan prije 30 godina u vidu kompjuterizirane “clearing house” za čarter letove. Tokom godina je prerastao u vodeću mjesečnu “travel trade” publikaciju koju prima preko 90% američkih putničkih agencija (28.000 primjeraka). Preko 135.000 putničkih agenata svaki dan koristi Jax Fax tijekom cijelog mjeseca. Travel Agent Magazine je vodeća publikacija za putničke agente. To je jedini nacionalni tjednik u putničkoj industriji. Zadatak mu je objašnjavati i analizirati novosti, trendove i probleme tržišta kako bi omogućio vlasnicima/menadžerima i vodećim agentima da posluju na najbolji mogući način na tržištu koje se neprestano mijenja. Travel Agent Magazine ima najveću čitanost među agentima od svih ostalih magazina, kao i najbolje tekstove. Zbog takve reputacije u branši, Travel Agent Magazine je postao publikacija broj 1 za agente diljem Amerike. Tiraža: 51.500 primjeraka tjedno.

283


PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2006. godine otputovali na odmor Ukupan broj stanovnika: 298.444.215 Broj stanovnika koji je otputovao na odmor: 57.313.000 Postotak stanovnika koji je otputovali na odmor: 19% Broj stanovnika koji su za odmor otputovali u inozemstvo Broj stanovnika koji su na odmor otputovali u inozemstvo: 56.176.000 Redoslijed najomiljenijih odredišta koje su u 2005. posjetili turisti iz SAD-a Mjesto Zemlja* 2005. putnici u 000 1 Meksiko (revised) ** 20,325 2 Kanada 14,390 3 U.K. 3,829 4 Francuska 2,217 5 Italija 2,044 6 Njemačka 1,670 7 Japan 1,497 8 Dominikanska Republika 1,439 9 Jamaika 1,353 10 Kina 1,295 11 Španjolska 979 12 Bahami 921 13 Hong Kong 921 13 Nizozemska 864 15 Indija 835 15 Kosta Rika 777 15 Irska 691 18 Republika Kina (Taiwan) 662 19 Republika Koreja 662 19 Brazil 605 19 Australija 605 22 Grčka 489 23 Tajland 489 24 Austrija 461 Subtotal prekooceanskih putovanja*** 28,787 Ukupan broj američkih putnika 63,502 *informacije za 2005.godinu *** Prekooceansko putovanje uključuje sve zemlje osim Kanade i Meksika. Izvor: U.S. Department of Commerce, ITA, Office of Travel and Tourism Industries, December 2004. Koju vrstu transporta su u 2006. preferirali turisti iz SAD-a prilikom odlaska na godišnji odmor Avio-transport je definitivno najčešće korišteni način prijevoza do Hrvatske. Međutim mnogi ljudi koji su već u Europi na godišnjem odmoru se odluče na iznajmljivanje automobila i vožnju do Hrvatske. Priključenje Hrvatske u europsku mrežu vlakova, RailEurope, je također jako značajno za turiste s ovog tržišta, jer im omogućava brzi, lakši i jeftiniji pristup Hrvatskoj.

284


Koji način organiziranja odmora/bukiranja su u 2006. preferirali turisti iz SAD-a prilikom odlaska na godišnji odmor Način bukiranja odmor Putnička agencija Zrakoplovna kompanija Osobno računalo Putnički odjel kompanije Turoperator

42% 21% 20% 8% 3%

Preferencije turista obzirom na vrstu smještaja Vrsta smještaja: Hotel, Motel Prosječan broj noćenja Srednji prosječni broj noćenja Privatni smještaj Prosječan broj noćenja Srednji prosječni broj noćenja Ostali

66% 8.6 6.0 42% 17.3 10.0 6%

Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Glavni motiv putovanja‫٭‬: Odmor/Rekreacija /Praznik Posjet rodbini i prijateljima Posao Učenje/podučavanje Konferencije Odmor/Rekreativne aktivnosti *: Posjete restoranima Kupovina Posjet povijesnim mjestima Razgledavanje gradova Posjet malim gradovima/selima Razgledavanje ruralnih dijelova Razgledavanje spomenika kulturnog nasljeđa Galerije, muzeji Vodeni sportovi/sunčanje Noćni izlasci/Ples Razgledavanja s vodičem Koncerti, igrokazi, mjuzikli Spomenici etničke vrijednosti Zabavni parkovi Posjet nacionalnim parkovima Kasino/Kockanje Golf/Tenis Izleti ekološko/prirodnog karaktera Kampiranje/planinarenje Krstarenja, 1 ili više noćenja Pohađanje sportskih događanja Lov/Ribolov Odmor na ranču

39% 31% 22% 3% 2%

86% 75% 49% 41% 41% 34% 30% 27% 25% 24% 16% 13% 12% 10% 10% 9% 7% 6% 5% 5% 4% 3% 2%

285


Koliko puta godišnje putuju na odmor u inozemstvo i koliko je prosječno trajanje pojedinog putovanja Broj međunarodnih putovanja u 12 mjeseci‫٭‬: Srednji broj putovanja 2.9 Prosječni srednji broj putovanja 2.0 Noćenja izvan SAD-a.‫ ٭‬: Srednji broj noćenja Prosječni srednji broj noćenja

15.9 10.0

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Prosječna potrošnja na putovanju izvan Po grupi Po posjetitelju Dnevni potrošak po posjetitelju

SAD-a‫٭‬.: $1,830 $1,206 $76

Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu USTOA (US Tour Operator Association – okuplja 830 najjačih američkih turoperatora). • ATS • ASTA • Grand Circle • Travcoa, Trafalgar • Central Holidays • SunnyLand Tours • Cosmos UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2006. GODINA U 2006. godini realizirano je 182.916 dolazaka s tržišta Sjeverne Amerike (154.065 dolazaka iz SAD-a i 28.851 dolazaka iz Kanade) te 465.270 noćenja (383.817 iz SAD-a i 81.453 iz Kanade). Pregled dolazaka i noćenja turista iz SAD-a u razdoblju 1990. – 2006.

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

286

apsol. indeks 141.449 17.645 12 6.965 39 12.969 186 16.264 125 17.421 107 58.000 333 47.717 82 41.054 86 36.060 88 52.654 146 52.446 100 58.529 112 65.430 112 97.564 149 115.289 118 154.065 134

100 12 5 9 11 12 41 34 29 25 37 37 41 46 69 82 109

apsol. indeks 315.790 40.752 13 28.136 69 43.245 154 47.515 110 49.079 103 159.000 324 127.475 80 110.973 87 97.333 88 146.675 151 144.276 98 159.617 111 176.692 111 254.109 144 291.747 115 383.817 132

100 13 9 14 15 16 50 40 35 31 46 46 51 56 80 92 122


Grafički prikaz dolazaka i noćenja s SAD-a tržišta 180.000

Dolasci

160.000 140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000

Izvor: DZS

0 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Noćenja

450.000 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000

Izvor: DZS

20 06 .

20 05 .

20 04 .

20 03 .

20 02 .

20 01 .

20 00 .

19 99 .

19 98 .

19 97 .

19 96 .

19 95 .

19 94 .

19 93 .

19 92 .

19 91 .

19 90 .

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka Otprilike 55% dolazaka s ovog tržišta je organizirano, a preostalih 45% realizira se u individualnom aranžmanu.

287


Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je zastupljena u programima 80 turoperatora među kojima su svi najjači turoperatori. Dodano još 20 novih turoperatora u prošloj godini. Obujam organiziranog prometa u 2006. po svakom praćenom organizatoru putovanja

1 2 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 35 36 37 38 39 40 41 42 43

288

TUROPERATORI IZ SAD-a I KANADE ABERCOMBIE & KENT INTL. ADRIATIC TOURS ADVENTURES ABROAD WORLDWIDE TRAVEL BRENDAN TOURS CENTRAL HOLIDAYS CONTINENTAL JOURNEYS CTH TRAVEL EARTHBOUND EXPEDITIONS INC. EC TOURS, INC. EDUCATIONAL TRAVEL FRANKA TRAVEL G.KELLY TOURS & PROGRAMS GATE 1 TRAVEL GENERAL TOURS GLOBAL QUEST TRAVEL GRAND CIRCLE TRAVEL HOLIDAY TRAVEL WORLD HOMERIC TOURS IN QUEST OF THE CLASSICS INCURSION VOYAGES ISRAM WORLD TRAVEL ITS TOURS & TRAVEL KOLLANDER WORLD TRAVEL KOMPAS HOLIDAYS KUTRUBES TRAVEL LIFEJACKET, KAYAK ADVEN. MOSAIC TOUR CONSULTANT ODYSSEYS UNLIMITED PAN ADRIATIC PAT AND MIKES TRAVEL PAUL LAIFER TOURS REMOTE ODYSSEYS WORLDWIDE SLOVENIA TRAVEL SMARTOURS STERLING VACATIONS SUNNY LAND TOURS TASTEFUL JOURNEYS TORONTO TRAVEL SERVICE TRAFALGAR TOURS TRAVEL EMPORIUM TRAVEL TIME

3700 105

73 250 185 500 80 2500 750 125 5000 670 700 375 35 180 200 2000 70

300 30 360 140 500 320 250 600 150 1750 600 700


44 45 46

VANTAGE TRAVEL VEGA TRAVEL VIDOVIC TRAVEL SERV. TOTAL:

2000 650 385 26233

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

AIRLINE CONSOLIDATING AGENCIES USA ADRIATIC SUNSHINE TRAVEL ADRIATIC TRAVEL, INC. ADVANCE TRAVEL AND TOURS CARLSON TRAVEL AGENCY CROATIA TOURS CROATIA TRAVEL CROATIA TRAVEL INTL. EXPRESS TRAVEL LOUIS TRAVEL MIHELIN TRAVEL BUREAU PAN ADRIATIC TRAVEL TIME MAXX TOURS TOTAL:

1 2 3 4 5 6 7 8

TOUR OPERATORS SPECIALIZED IN RELIGIOUS TOURS 206 TOURS 7000 ADRIATIC PILGRIMIAGE 1200 BMV PILGRIMIAGE CROATIA TRAVEL 1500 ITS INTERNATIONAL TOURS PEACE CENTER TOURS 400 REGINA TOURS 2300 SELECT INTERNATIONAL 500 TOTAL: 12900

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

AIRLINE CONSOLIDATING AGENCIES CANADA ADRIA TRAVEL SERVICE ASTRO INTL. TRAVEL BEACON TRAVEL SERVICE COSULICH TRAVEL CTH TRAVEL GENERALTURIST SAKIC’S TRAVEL CENTRE SENA TRAVEL SKYLINK TORONTO TRAVEL SERVICE TOTAL:

1200 2000

8000 1000 1200 1000 10000 2000 2500 28900

500 700 1250 2500 1300

6250

CRUISE LINES AND YACHT ČARTERING AGENCIES 1

ADRIATIC TOURS

3000

2

CAROL KENT YACHT CHARTERS

85

289


3

CELEBRITY CRUISE LINE

4

CHARTER YACHT TRAVEL

5

CLASSICAL CRUISES

6

COSTA CRUISE LINE

33000

7

CRYSTAL CRUISES

15000

8

CUNARD, Inc.

9

ELEGANT CRUISES & TOURS

9000

10

GPSC YACHT CHARTERS

400

11

HOLLAND AMERICA LINE

31000

12

INTERPAC YACHTS, INC.

40

13

MSC CRUISES

20000

14

NORWEGIAN CRUISE LINE

15

OCEANIA CRUISES

3500

16

POSEIDON CHARTERS

300

17

PRINCESS CRUISES

18

RADISSON SEVEN SEAS

5000

19

ROYAL OLYMPIC CRUISES

20500

20

SEABOURN CRUISES

1200

21

SEACLOUD CRUISES

2200

22

SILVERSEA CRUISES

2200

23

UNIQUE WORLD CRUISES

570

24 25

WINDSTAR CRUISES YARA’S YACHTING

40

UKUPNO:

150,035

Sveukupno iz SAD-a i Kanade

224,318

Koji su nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja Raznovrsnost ponude, još premali kapacitet hotelskog smještaja, direktni letovi. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske 1. Dubrovnik 2. Zagreb 3. Split 4. Kvarner Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Nažalost, još nema direktnog non-stop leta s ovog tržišta za Hrvatsku. “Skyservice Airlines” planira uvođenje direktnog leta iz Kanade, Toronto-Zagreb, s početkom 12. lipnja, jednom tjedno, a linija bi se nastavila i nakon ljetne sezone ako bi se pokazao dovoljan interes. Delta Airlines je u listopadu 2006. započela dnevnu liniju iz Amerike preko Pariza do Zagreba. Letovi idu iz New Yorka, Atlante i Cincinatija.

290


Pojedinci u 2006. Individualni gosti uglavnom biraju privatni smještaj. Svake godine sve je veća ponuda takvog smještaja pa se uglavnom rezervacije rade putem e-maila unaprijed. Pojedini gosti sami biraju i bukiraju lokalne izlete, putuju rent-a-carom. Hrvatska nudi puno mogućnosti takvom gostu. Prednosti Hrvatske na ovom tržištu su: bogata ponuda kulturne baštine, autentičnost hrvatskih gradova, netaknuta prirodna baština. Nedostaci hrvatske turistička ponude: nepostojanje redovnih direktnih avio-linija. Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj 1. Hoteli (60%) 2. Privatni smještaj (25%) 3. Kod prijatelja i rodbine (15%) Dolasci u Hrvatsku prema starosnoj dobi gostiju Većina ljudi s ovog tržišta koji posjećuju Hrvatsku za odmor, a u sklopu europskih odredišta, obično spadaju u dvije skupine: 1. Seasoned Travelers: 48 – 65 godina 2. Adventure Seekers, Students, Youth: 22 – 32 godina Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju - posjete koncertima, kazalištima, galerijama, restoranima s dobrom gurmanskom ponudom. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini U 2006. godini zabilježeno je 182.916 dolazaka s ovog tržišta (154.065 dolazaka iz SAD-a i 28.851 dolazaka iz Kanade) te 465.270 (383.817 iz SAD-a i 81.453 iz Kanade). Predviđamo da će broj dolazaka u 2007. godini premašiti 200.000 te da će se ostvariti oko 500.000 noćenja sa sjevernoameričkog tržišta (Amerika i Kanada). Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2007. 2006. Meksiko Kanada Kina Hrvatska Tajland

Najomiljenija odredišta 2007 Kina Hrvatska Francuska Meksiko Tajland

Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Popularnost odredišta se valorizira prema razvijenosti infrastrukture, razini hotelske usluge, cestovnoj povezanosti, kulturnim bogatstvima te prisutnosti svjetski poznatih lanaca hotela. Već sada se bilježi znatno povećanje u bukingu za 2007. od 10-15%. Vodeći američki i kanadski turoperatori najavljuju rekordnu sezonu po broju bukinga za Hrvatsku. Brendan Travel, Trafalgar, Gate 1 – samo su neki od tržišnih lidera koji svake godine imaju sve bogatije programe za Hrvatsku koji se sve više traže i prodaju. Također, i specijalizirana putovanja, (biciklizam, adventure, medicinski turizam, kulturni turizam), zauzimaju sve više prostora i sve je veća potražnja za njima.

291


PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2007. GODINA Aktualni imidž Hrvatske Prema izvještaju European Travel Commission, Hrvatska je jedno od najtraženijih odredišta Mediterana. Veliki broj napisa i reportaža o Hrvatskoj svakako je doprinio pozitivnom imidžu Hrvatske i sve većem interesu za našu zemlju kao novo “hot” odredište. Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2007. godini Očekuje se povećanje od 25%, što predstavlja preko 200.000 dolazaka. Još bi svakako trebalo dodati i ljude s ovog tržišta koji posjećuju Hrvatsku u sklopu kružnih putovanja, gdje je vrlo teško napraviti točnu procjenu, ali se govori o brojci od oko pola milijuna dolazaka. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatskoj u 2007. godini Individualni dolasci su u porastu, dok se organizirana putovanja polako specijaliziraju. Očekuje se porast interesa za special-interest putovanja, vansezonske programe, kružna putovanja. Prognoza rezultata u 2007. od strane organizatora putovanja Prema dosadašnjem stanju bukinga, vodeći turoperatori i agenti sa sjeverno-američkog tržišta predviđaju rekordnu godinu za putovanja u Hrvatsku. Programi za ljetnu sezonu su već početkom 2007. godine bili gotovo rasprodani. Bilježi se porast u broju bukinga u svim kategorijama putovanja, kao i u svim starosnim grupama gostiju. Zrakoplovni čarteri u 2007. Nažalost, još nema direktnog non-stop leta s ovog tržišta za Hrvatsku. “Skyservice Airlines” planira uvođenje direktnog leta iz Kanade, Toronto-Zagreb, s početkom 12. lipnja. Let bi bio jednom tjedno, a linija bi se nastavila i nakon ljetne sezone ako bi bilo. Delta Airlines je u listopadu 2006. započela dnevnu liniju iz Amerike preko Pariza do Zagreba. Letovi idu iz New Yorka, Atlante i Cincinatija.

TURISTIČKA SEZONA 2008. – OPĆI POKAZATELJI Prema općim pokazateljima stanja na ovom tržištu, predviđa se porast odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo. Iako je dolar trenutno slab u odnosu na svjetske valute, do sljedeće godine očekuje se polagan oporavak ekonomije i porast platežne moći, što će utjecati na povećanje putovanja u inozemstvo. Također, gosti s ovih prostora uvijek traže nova odredišta za svoja putovanja, što jamči da putovanja u inozemstvo neće biti u opadanju. Preliminarna procjena redoslijeda najomiljenijih odredišta u 2008. Zemlje Dalekog Istoka postaju sve interesantnije za turiste s ovog tržišta. Očekuje se još veći porast interesa za putovanje u Kinu, Tajland kao i turistička odredišta Pacifika. Interes za Europu je također u porastu, pogotovo za nova odredišta (nakon Hrvatske, očekuje se povećan interes za Crnu Goru, Rumunjsku kao novu članicu EU, i Bugarsku). Prognoze organizatora putovanja za 2008. U 2008. se očekuje daljnji porast bukinga. Prema sadašnjim trendovima, vodeći turoperatori očekuju povećani interes za Kinu, kao i nova europska odredišta. Ukoliko ne dođe do svjetskog poremećaja u putovanjima (terorizam, prirodne katastrofe i sl.), broj putnika i organiziranih putovanja bit će sve veći.

292


TURISTIČKA SEZONA 2008. – HRVATSKA Broj dolazaka u 2008. u Hrvatsku ovisit će o više čimbenika. Prije svega, (ne)postojanje direktne, nonstop linije iz Amerike u Hrvatsku znatno će utjecati na dolaske. Također, pojava novih “hot” odredišta za 2008. što može staviti Hrvatsku u drugi plan. Ipak, s obzirom na prisutnost Hrvatske u ovdašnjim medijima i sve veći interes do sada, očekuje se da će se to odraziti na povećanje prometa u odnosu na 2007. godinu. Broj dolazaka bi mogao prijeći 225.000, a ukupan broj noćenja premašiti pola milijuna. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja Vodeći američki i kanadski turoperatori i agenti koji već imaju Hrvatsku u svojim programima za 2006./2007. najavljuju nove i šire programe za 2008. godinu s uvođenjem novih regija u Hrvatskoj (posebno Istra) i novih “special interest” putovanja. Turoperatori koji dosad nisu prodavali aranžmane za Hrvatsku, odlučuju se za organiziranje takvih programa u 2008. zbog interesa njihovih klijenata, ali i zbog sve veće konkurencije i trenda na ovom tržištu u kojem je Hrvatska postala jedno od vodećih odredišta. Agenti i turoperatori koji ne žele zaostati u svojoj konkurentnosti na tržištu uvode nove programe za Hrvatsku. Mjere koje bi u 2008. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Najveća primjedba je nepostojanje direktnih letova iz Amerike i Kanade pa bi to trebao biti glavni zadatak. Osim toga, uvijek se traže novi hoteli pa je dobro došlo otvaranje svakog novog objekta, kao i novih restorana, klubova, itd. Kulturna događanja su također važna za američke goste pa bi trebalo uvesti i nove događaje te vrste, a postojeće dalje razvijati i širiti.

293


RUSIJA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Političko uređenje: Federativna Republika Podijeljena na 89 subjekata Federacije: • • • • •

21 Republika 6 Pokrajina 50 Oblasti 2 Grada Moskva i St. Petersburg 10 autonomnih pokrajina

Površina: 17.000.000 km

2

Broj stanovnika: 148.000.000 Po broju stanovnika Ruska Federacija zauzima sedmo mjesto u svijetu, poslije Kine, Indije, SAD, Indonezije, Brazila i Pakistana. U Ruskoj Federaciji u strukturi stanovništva prevladavaju žene (77.600.000) nad muškarcima (67.600.000). Gotovo petina stanovnika Ruske Federacije živi u 13 milijunskih gradova. Najveći gradovi (prema službenim podacima registriranih građana): • • • • •

294

Moskva St. Petersburg Novosibirsk N.Novgorod Ekaterinburg

16.000.000 ljudi – glavni grad Ruske Federacije 5.000.000 1.700.000 1.500.000 1.293.000


• • • • • • • •

Samara Omsk Kazan Celjabinsk Rostov na Donu Ufa Volgograd Perm

1.175.000 1.134.000 1.125.000 1.120.000 1.115.000 1.100.000 1.086.000 1.012.000

Glavni grad Rusije – Moskva po broju stanovnika ulazi u red dvadeset najvećih gradova svijeta. Opće karakteristike gospodarstva BDP u 2006. 208.000.000.000 dolara BDP po glavi stanovnika 8.500 dolara Trgovinski partneri u izvozu: Europa Trgovinski partneri u uvozu: Europa, Sjeverna Amerika, Japan, Kuba Postotak nezaposlenosti u 2006. godini: 6,8% Prosječna plaća u 2006. godini: 260 dolara Stopa inflacije u 2006. godini: 10,8% Vanjskotrgovinska bilanca Saldo vanjskotrgovinske bilance u 2006. godini je bio pozitivan - iznosio je 22 milijarde USD, u usporedbi s 2005. godinom kada je pozitivni saldo vanjskotrgovinske bilance bio 30 milijardi USD. Stanovništvo po dobi Broj ljudi u radnoj dobi (muškarci 16-59, žene 16-54) 89.000.000 (ili 61%) Broj ljudi ispod 16 godina 26.300.000 (ili 18%) Broj ljudi preko 59 (muškarci) i 54 (žene) 35.800.000 (ili 21%) MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija GEO TTG - Russia Тurinfo Тourbusiness

Business Travel SK Press Domodjedovo Visokij paljot Travel&Leisure Fly&Drive МК

Rusija - Moskva 937-6090/94 toporova.e@gjrussia.com faks 9376091/92 332-0214 evetrova@ttg-russia.ru faks 332-6339 shankina@ttg-russia.ru 234-0830 remizov@tourinfo.ru stav@tourinfo.ru pinchuk@tourinfo.ru 995-7620 elena@tourbus.ru 995-7621/22 tb_olgam@mail.cnt.ru 933-3110/20 tb@tourbus.ru pele@voxnet.ru 995-7620 tb_reclama@mail.cnt.ru 995-7621/22 shushurin@vpolet.ru 974-2260 974-2263 flyandrive@skpress.ru, traveditor@mail.ru slava_VD@oss.ru 781-4741 256-5014

lisizina@mk.ru velikanova@mk.ru

295


Vojaz Vojaz & Odtih

Razvikajetsja& otdih Put i voditelj National Geographic

482-1313 482-1436 482-2260 961-2772 faks 961-2761 216-6618 faks 215-6210

ova@centerplus.ru ygaduertising@yandex.ru bk@viomag.ru avdienko@viomag.ru wanted@mail.girmet.ru

doubrovski@astrel.ru

Gastronomija

725-1070 faks 725-1074

selivanova@astrel.ru az@idvz.ru vlad.vasukhin@idvz.ru

ИД «Delovoij mir, journali: Тurizam i otdih, Uslgei i cene, Dusug i razvlecenije Business i investicije Yachting

981-1055 981-1057

ana@d-mir.ru antonov3@d-mir.ru

261-4672 Faks 265-8127 688-8105 Faks 688-4344 209-7645 faks 209-0502 250-3818 faks 250-3331 787-9528 faks 787-9529 720-5135 916-4041 772-3614 797-2060 785-4747

b-i@list.ru maxedit2002@yahoo.com editor@yachting-motor.ru

940-0900 faks 940-0900

info@inostranets.ru stra@inostranets.ru vfn@tpnews.ru

Izvjestija Neptun Gdje otdihat? Business lady Vas u kus Na stol manageru Inozemni građanin Turizam: praksa, problemi, perspektive

245-0213 Faks 245-0213

Sedam dana

753-4145/46 753-1111/12 faks 753-4148 787-3383 faks 257-1196

ИД «Burda” Journal: Odmori Liza Dasa Iskustvo upravljanja Arnold Prize Vruca linija; Turizam

296

921-7192 faks 921-7683 781-4928 faks 781-4929

belyaeva@izvestia.ru info@neptun21.ru spravlit@rol.ru domidei@rol.ru vash_vkus@inbox.ru ruslan@bizrec.ru

reclama@tpnews.ru aib@tpnews.ru

725-4780 253-7572 fax.258-9204 933-0721 faks 933-0720 540-7111

k.burenina@burda.ru i.stepanova@burda.ru vladina@beep.ru 777@osp.ru dmachavariani@aprel.ru ipapiyan@aprel.ru hotline@tourdom.ru


Odmor& putovanja

956-1156 faks956-0131

Мagazin putovanja Аfisa svijeta

170-7478 170-7479 785-1700 faks 785-17-02

Аerodrom Vnukovo

248-1743 248-0966 248-0173 257-3731 257-3298 959-1350 faks 234-9181

Ogonjek Putevoditelj: “Le pti fute” Poliglot

725-0888 faks 725-0894

Оktopus Коnferencija

217-6039/47 761-9023 252-5613 faks 238-2918

Sibir Grad aerodrom Stranice bez granice RATA news

Putevoditelj : uokrug svijeta” (Video International press) Udruzenje novinara Rusije pressa Aeroflot-press Info city Russo touristo Ruski fokus Sdjelka Izdavateljski centar “Zivi jezik” Under Sea Stranice zelja

itamarkina@oip.ru opronina@oip.ru fedor@argoline.ru legorova@afisha.ru lakopova@afisha.ru info@sanjar.ru sanjar-av@yandex.ru

brochet@petitfute.ru admin@petitfute.ru komogortsev@doublev.ru komogortseva@doublev.ru minfo@octopus.ru gozo@ktv.ru vernikovskaja@yandex.ru

267-0380 267-3822 250-2988

pressnfo@aha.ru

292-2464 961-1370 faks 292-2759

turina@edunet.ru

956-3300 faks 737-6487

office@mirbg.ru

bulgakovaluba@mtu-net.ru olesya@ratanews.ru obrooks@mail.ru OVorobjeva@vitpc.com

291-4245 290-3007 975-1045 207-3798 faks 975-4976 926-03-35

galleria@galeria.ru

211-2611 faks 211-2865 937-9069 faks 937-9060 933-5058 782-4046

reclama@russoturisto.ru

799-5555 faks 799-5509

pavel-infocity@mail.ru

lll@lll.ru g_gevorgian@hotmail.com o-smysl@yandex.ru anna.sharova@yp.ru

297


Globus tour ID Komersant Stil glavnog grada Tankosti prodaje AIF Tour Ekstra M – Velika telefonska knjiga - Moskva Uralskie avialinije Travel Moscow Boarding Pass Foto Foto

Turnavigator Odmor od A do Z Top-Manager Тourinfo Turističke firme Тourbusiness na sjevero-zapadu Aif – tour St Petersburg Nevsko vrijeme

globustour@sovintel.ru

928-0515 faks 928-0515 956-3096 737-7835 доб.341

tur@aif.ru

369-9097 faks 369-9021 980-5155 faks 231-3544 730-55-50 246-96-45 995-7620 дом.133-1707

moscow@uam.ru

yurko@kommersant.ru izik@pisem.net editor@tonkosti.ru reklama@tonkosti.ru

Olesnikova@extra-m.ru

sdolgalev@yandex.ru pele@voxnet.ru

Ostali gradovi Rusije (812) 542-0508 tn@mail.admiral.ru faks 542-0590 tn@home.ru (812) 318-6722 restmag@peterlink.ru 318-6732 (812) 329-5777 info@top-manager.ru faks 279-8397 (812) 316-7578 piter-t@spb.cityline.ru (812)118-6713 olbis@infopro.spb.su faks 373-4284 (812) 335-0883 tourbus@online.ru faks 162-5022 (812) 327-2602 info@aif.spb.ru faks 327-3850 (812)312-4338 reclama@nvspb.ru faks 314-2236

UAM

(343) 376-2600 376-2500

Оtkrij svoj svjet

(343)-3765959, 376-5670 Faks 376-5745

Kaliningradska pravda

(0112) 214-787 faks 211-958

igvo@baltreg.koenig.su

ORT Odmor I turizam STI

(3832) 104-326 faks 104-327 (3832) 513-628 faks 513-628 (3832) 542-162

ort@sibnet.ru

Мladost Sibira

298

202-7126 faks 203-0396 943-9112 943-9110 783-8765/66 783-8767/68 232-5222 faks 232-0351

dpn@uam.ru uam@uam.ru info@osm-ekb.ru

sti@drbit.ru iraida-f@online.nsk.su


Baltijski sezon

Тurizam & odmor

(+371) 7088772 faks 721-0203 Ukraina, Bjelorusija (375-17) 2269490

sub@subbota.com sezon@subbota.com

lilya_kobzik@mail.ru tio@nsys.by tourinfo@tut.by

Тourinfo Bjelorusije

283-2320

Baljhsaja progulka Business

(044)237-2156 Faks 228-4265 (044) 251-8109 543-3785 +38(048) 7287-087

zerkalo_mira@ukr.net

38(044)5510401, Faks 559-42-62

mvl@mirtu.com

Vjes mir v karmane Mir turizma

Medjunarodni turizam Travel News

Аig Ukraina

38 044 2540457, 254-5190, 254-5191/93 380-044-2161266, faks 380-044213-7938 (044) 2468178, 461-7883

or@business.ua market@tour.odessa.ua

vitaliy.glushchenko@mirtu.c om welcome@intour.com.ua

info@travelnews.com.ua

oksana@aif-ukraine.kiev.ua

PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. Ukupan broj stanovnika koji su tijekom 2006. godine otputovali na odmor Broj stanovnika koji na odmor putuje u inozemstvo ili odmor provode u vlastitoj zemlji još uvijek je relativno malen. Od ukupnog broja putovanja, nešto manje od 8.000.000 predstavljaju putovanja s isključivo turističkim karakterom, dok su ostala motivirana raznim drugim čimbenicima (poslovna putovanja, šoping u inozemstvu, itd.). U ukupnoj strukturi turističkih putovanja, nešto malo više od 50% ruskih građana odmara u svojoj zemlji (pretežno na Crnom moru), dok prema procjenama i važećim statistikama ostatak građana svoj odmor provodi u inozemstvu. Broj stanovnika koji su odmor otputovali u inozemstvo/odmor proveli u vlastitoj zemlji

U inozemstvo 47%

Unutar Rusije 53%

299


Redoslijed najomiljenijih odredišta koje su u 2006. posjetili turisti iz Rusije U donjoj tabeli prikazane su zemlje u koje su ruski građani najviše putovali tijekom 2006., a izuzete su one zemlje za koje glavni motiv putovanja nije turistički: 1. Turska

1.900.000

3. Egipat

850.000

4. Finska

350.000

7. Španjolska

180.000

8 Italija

175.000

9. Emirati

145.000

10. Francuska

120.000

12. Bugarska

120.000

13. Grčka

120.000

14. Tunis

115.000

15. Hrvatska

106.000

16. Tajland

89.000

17. Češka

90.000

INOZEMNA PUTOVANJA IZ RUSIJE 2000000 1800000 1600000

Broj putovanja

1400000 1200000 1000000 800000 600000

HRVATSKA 15

400000 200000

a

ia A u s tr

nd

Cesk

T ail a

ts k a

T un is

H r va

r

a

C ip a

cusk

a ti E m ir

F ra n

a G rc k

r sk a B u ga

a

It ali ja

jo lsk

ka F in s

Sp a n

at

ka P o ls

E g ip

K in a

T ur s

ka

0

Zemlje

Omjer organizirani/individualni promet za najomiljenija odredišta Putovanje u aranžmanu putničkih agencija koje prodaju turoperatorske programe snažno je rasprostranjeno u Ruskoj Federaciji. Gotovo 90% ruskih građana u inozemstvo putuje kupujući paket aranžmane u turističkim agencijama, a ostatak predstavljaju individualna putovanja. Komparativne prednosti/nedostaci najomiljenijih odredišta s gledišta organizatora putovanja / /gostiju na ruskom tržištu Bez konkurencije na vrhu, po broju putovanja ruskih turista u inozemstvo, nalaze se Turska i Egipat. Razloga toj činjenici je mnogo. U prvom redu, razlog leži u činjenici da navedena odredišta nude jeftine i kvalitetne programe putovanja iz Rusije. Riječ je o strategiji masovnog turizma provedenoj od strane tih

300


zemalja na ruskom emitivnom turističkom tržištu, koja je dala rezultate. Prednosti spomenutih odredišta su primarno u tome da su one pripremile model ponude specifično okrenut upravo ruskom potrošaču: all inclusive ponuda, sjajna hotelska infrastruktura, vrlo dobar zabavni i noćni život, vrlo jeftina vanpansionska potrošnja. Ako se tome pridoda činjenica da su mnogi lanci hotela u Turskoj i Egiptu istovremeno i vlasnici glavnih turoperatora u Rusiji koji prodaju turističke proizvode tih zemalja, jasna je lakoća i učinkovitost prodaje paket aranžmana na ruskom tržištu. Njihova prodajna politika je vrlo mudra, tako da se na početku sezone sedmodnevni boravak prodaje po vrlo niskim cijenama koje uglavnom pokrivaju trošak aviona, a hotel zarađuje od vanpansionske potrošnje gostiju koji u njemu borave. Kada snažnije krene promet turista, cijene se povećavaju, a sve propušteno nadoknađuje se u vrhuncu sezone. Naravno, i neki objektivni čimbenici idu na ruku odredištima Turske i Egipta, u zadnje vrijeme Tunisa i dr. Prekrasna obala i čisto Sredozemno more, povoljna klima s dugim ljetnim periodom (u slučaju Egipta se radi praktično o cjelogodišnjoj sezoni), svakako su prednosti tih zemalja, što su ruski turisti brzo uočili. Nakon Turske i Egipta, Rusi najviše putuju u Španjolsku, Italiju, Francusku, Tunis, Hrvatsku, Grčku, Cipar i Maltu te odredišta jugoistočne Azije i Dalekog istoka (Tajland, Kinu, Šri Lanku, Indiju, UAE). Veliki broj europskog dijela Rusije putuje u skandinavske zemlje koje su turistički vrlo interesantne. Sve veći je broj putovanja na Kubu, Karibe, Kanarske otoke, Sejšele. Nema odredišta ili mjesta gdje Rusi ne putuju, a cijene su uglavnom vrlo prihvatljive, jer odredišta žele dovesti takav tip potrošača. Koju vrstu transporta su u 2006. preferirali turisti s ruskog tržišta prilikom odlaska na odmor Ruski turisti uglavnom kod putovanja koriste zrakoplov kao prijevozno sredstvo. U ukupnoj strukturi avio-putovanja, gotovo 80% od ukupnog broja su čarter programi, a ostatak regularni letovi. Vrlo je jasna potreba stanovništva da putuje avionima, zbog vrlo velike površine Rusije i udaljenosti pojedinih njenih regija od ostatka svijeta. Napominjemo, danas nema zemlje u koju ne putuju ruski građani, za razliku od ranijih vremena kada su na ovim prostorima postojala razna ograničenja po pitanju putovanja. Željeznica u ukupnoj strukturi zauzima udio od 15%. Riječ je uglavnom o turističkim putovanjima u vlastitoj zemlji, dok na sva ostala transportna sredstva otpada svega 5%. Koji način organiziranja odmora/bukinga preferiraju turisti s ruskog tržišta Internet prodaja paket aranžmana i on-line rezervacije sve su zastupljenije. Takva prodaja usmjerena je na regularne letove ili čekanje («last minute booking») na prazna mjesta na čarter letovima. Naravno, ponavljamo, najrasprostranjenija je prodaja putem turističkih agencija. Turoperatorski programi putovanja prisutni su gotovo na svakom koraku. Kao i na svim drugim tržištima, jedan broj turoperatora uzdiže se do razine glavnih specijalista za pojedina odredišta. Veliki organizatori putovanja diktiraju globalnu politiku i strategiju prodaje pojedinog odredišta, diktiraju uvjete prodajne politike i zajedno s aviokompanijama predstavljaju glavne čimbenike koji, uz ostalo, određuju turistički rezultat iz Rusije prema inozemstvu. Činjenica je da su krupniji turoperatori sve više financijski moćni i sve samostalniji u provođenju poslovne politike. Organizirani promet u daleko većoj mjeri nego ranije ovisi o kvalitetnim prijevoznim sredstvima (zrakoplovima). Za putnike je kvaliteta avioprijevoza sve više važna pri odluci kamo i kada putovati. Sve češće su prisutne rasprodaje paket aranžmana i last minute buking, a politika uspješnog i potpunog punjenja aviona pokazuje se elementom uspješnosti prodaje odredišta uopće. Preferencije turista s ruskog tržišta obzirom na vrstu smještaja Emitivno tržište Rusije je u broju putovanja u inozemstvo koncentrirano na tri ljetna mjeseca, kada se najčešće koriste godišnji odmori. Ruski turisti u 95% slučajeva traže hotelski smještaj i to visoke kategorije, što znači da manje-više odsjedaju u hotelima s 4 i 5 zvjezdica. Pri tom je all inclusive ponuda vrlo tražena. Prilikom odmaranja ruski turisti dugo ostaju na jednom mjestu, jer se žele sunčati, odmarati i bezbrižno realizirati svoj godišnji odmor. Nadalje, uz dobre hotele, ruskim turistima je jako važno da se hotel ili

301


smještaj nalazi na samom moru, s dobrim bazenima i ugostiteljskom strukturom koja nudi brzi i direktni servis. Svugdje se ruski turisti prepoznaju kao odlični potrošači. Novac koji sa sobom nose na odmor ne vole vraćati nazad. Ako ga nisu uspjeli drugdje potrošiti, troše ga barem u duty free trgovinama pri odlasku kući. U posljednje vrijeme sve su traženiji oblici smještaja u vilama i apartmanima. Niti najam jahti im više nije neprihvatljiv, obzirom da u zemlji postoji jedan manji, ali vrlo bogat sloj stanovništva spreman i željan provoditi godišnji odmor na jahtama. Kamping je gotovo neinteresantan ruskim turistima, obzirom na složeniji prijevoz stvari nužnih za takav tip odmaranja. Ponavljamo, ruskim turistima su najbitnije duge pješčane plaže, ugodna i topla ljetna klima s mnogo sunčanih dana i jeftinije cijene aranžmana. Jeftinija odredišta, posebno ona u kojima je dolar obračunska valuta, svakako su najpopularnija na ruskom tržištu. Prema svim statističkim pokazateljima i analizama, u takva odredišta najmasovnije putuju „obični“ ruski građani. Naravno, putuju i ruski bogataši kojima cijena nije važna, ali je njihov broj kudikamo manji, tj. dovoljno malen da ne može biti presudan kada govorimo o ruskom tržištu. Uglavnom, iz Rusije u inozemstvo putuju relativno bogatiji ljudi, međutim njihov je standard ipak u prosjeku daleko niži nego npr. u Skandinaviji ili drugim europskim zemljama. S druge strane, ruski turisti u prosjeku puno više troše, što stvara dojam potrošača kojima cijene nisu važne. Ruskim građanima vrlo je važna atraktivnost izletničkih programa u zemljama koje posjećuju, kao i kvaliteta i raznovrsnost animacije i zabavnog života. Razrada tržišta obzirom na motiv putovanja Analiza dosadašnjih putovanja ruskih turista pokazuje sljedeće: -

glavni razlog putovanja u inozemna turistička odredišta uglavnom je bila lijepa priroda, a tražena su odredišta s lijepom i sunčanom obalom, čistim morem i pješčanim plažama; dobri vremenski uvjeti sa suhom klimom i puno sunčanih dana koji vladaju u pojedinim zemljama, bili su važni u donošenju odluke gdje i kako odmarati; činjenica da se u pojedine zemlje iz Rusije putuje bez viza, na osnovi samo turističkog vaučera ili čak bez njega, pokazala se vrlo važnom; na kraju, turistička tradicija i rejting odabrane zemlje u svijetu turizma, pokazali su se bitnim čimbenikom kod odabira odredišta.

Prosječni budžet/potrošnja po putovanju Na gotovo svim receptivnim turističkim tržištima poznato je da je potrošnja ruskih turista izuzetno velika. Oni u prosjeku, prema svim analizama, troše više od 120 eura dnevno, što ih po potrošnji dovodi u sami svjetski vrh. Ruski građani su dobri potrošači, koji su omiljeni u svim odredištima svijeta. Globalni pregled organizatora putovanja na tržištu Na emitivnom turističkom tržištu Rusije prodajnu politiku prema inozemstvu diktiraju veliki turoperatori. Tržište je u velikoj mjeri podijeljeno, tako da nekoliko velikih turoperatora, u pravilu 4-5 njih, prodaje pojedino odredište, organizira čarter programe, drži u svojim rukama zakupe zrakoplova na čarter letovima te daje svima ostalima, prvenstveno manjim turoperatorima, zakup manjeg broja sjedala u zrakoplovima. U svakom slučaju, gotovo u potpunosti kontroliraju tržište i nameću odgovarajuće uvjete poslovanja. Uočavaju se dva tipa kontrole tržišta i prodajne politike pojedinog odredišta. Manje prisutan, ali daleko uspješniji, je oblik organiziranog prometa i slanja turista u pojedine zemlje, gdje se kao turoperatori pojavljuju vlasnici velikih hotelskih lanaca i hotela iz zemlje u koju putuju ruski turisti. Tipičan primjer je Turska gdje su mahom na ruskom emitivnom tržištu vlasnici velikih turoperatora turske firme i hotelski lanci. Drugi tip je da se iz mase ruskih turoperatora izdvajaju specijalisti za pojedine zemlje, koji oko sebe kao konsolidatori poslovanja okupljaju blisko zainteresirane ostale turoperatore i dijele s njima blok mjesta na zrakoplovima. Konsolidatori čarter programa s aviokompanijama dogovaraju i zakupljuju

302


zrakoplove za letove, a određeni blok mjesta daju u podzakup ostalima, u pravilu manjim organizatorima putovanja. Ovo je posljedica činjenice da se aviokompanije istovremeno u pravilu ne bave organizacijom turističkih putovanja, nego nastupaju kao samostalni partner u poslovanju. Kako bi turoperatori imali snažniju poziciju u pregovorima s aviokompanijama, najjači među njima se kao organizator prodaje određenog odredišta izdvaja i zakupljuje zrakoplove za vlastite programe putovanja. Time na tržištu ostvaruje jaču poziciju, bolje uvjete poslovanja te na kraju gotovo u potpunosti diktira strategiju i politiku prodaje prema određenom odredištu. U Rusiji uglavnom ne postoji striktna podjela na turoperatorsko i agencijsko poslovanja. Česta je situacija da svi sve rade, a turoperatori se bave i organizacijom putovanja, ali i prodajom samih paket aranžmana. Manje je prisutna situacija da male prodajne agencije ulaze u sferu turoperatorskog poslovanja, poglavito zbog činjenice da za tako nešto jednostavno nemaju financijsku snagu. U strukturi ukupnih aktivnosti turoperatora, u prosjeku barem 30% zauzima vlastita prodaja, dok se 70% prodaje pripremljenih paket aranžmana plasira preko mreže agencija. Naravno, postoje specijalisti koji se ne žele baviti poslovima prodaje, već to prepuštaju mreži subagenata, što se uglavnom pokazuje kao najučinkovitiji način rada. Sve je češći slučaj u posljednje vrijeme, da pojedini turoperatori osnivaju prodajnu mrežu agencija. Radi se o agencijama u potpunom vlasništvu turoperatora, koje u cijelosti provode i slijede politiku vlasnika – organizatora poslovanja. Vlastita organizacija aranžmana od strane malih agencija nije značajna. Malim je agencijama izravna organizacija i prodaja aranžmana klijentima na tržištu gotovo nemoguća, budući da teško dolaze do mjesta na zrakoplovima. UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2006. GODINA Promet ruskih turista u Hrvatskoj u razdoblju 1990.-2006.

Dolasci indeks 1990. (SSSR) 1991. (SSSR) 1992. (SSSR) 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor: DZS

95.829 8.998 7.099 10.399 13.216 7.652 12.000 17.286 18.516 9.001 28.414 46.238 55.479 56.972 67.696 80.335 108.672

9 79 146 127 58 157 144 107 49 316 163 120 103 119 119 135

Noćenja indeks 100 9 7 11 14 8 13 18 19 9 30 48 58 59 71 84 113

382.419 48.133 38.630 77.808 93.278 37.985 76.000 128.759 150.510 51.793 227.555 406.744 503.822 510.098 605.285 695.201 936.639

13 80 201 120 41 200 169 117 34 439 179 124 101 119 115 135

100 13 10 20 24 10 20 34 39 14 60 106 132 133 158 182 245

303


Grafički prikaz dolazaka i noćenja s ruskog tržišta DOLASCI 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000

Izvor: DZS

19 90 .( SS 19 SR 91 ) .( SS 19 SR 92 ) .( SS SR ) 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 .

0

NOĆENJA 1.000.000 900.000 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000

Izvor: DZS

19 90 .( SS 19 SR 91 ) .( SS 19 SR 92 ) .( SS SR ) 19 93 . 19 94 . 19 95 . 19 96 . 19 97 . 19 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 .

0

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Putem paket aranžmana turoperatora u Hrvatsku je u dosadašnjem razdoblju putovalo u prosjeku preko 85% ruskih turista, dok se ostatak od ukupnog broja onih koji su ljetovali u našoj zemlji, odlučio putovati u vlastitom aranžmanu. Slična je situacija i kada su u pitanju putovanja u druga odredišta. Budući da ruski građani nemaju velikog iskustva u putovanju svijetom, a istovremeno uglavnom ne govore svjetske jezike, preferiraju kupovinu gotovih paket aranžmana.

304


Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Hrvatska je vrlo dobro zastupljena u programima putovanja turoperatora na ruskom tržištu, posebno u glavnom gradu Moskvi, gdje se mnogi turoperatori odlučuju našu zemlju uvrstiti u svoje kataloge putovanja. Nešto je lošija situacija u drugim regijama, primarno zbog toga što je u udaljenim krajevima Ruske Federacije, posebno azijskom dijelu, poznavanje Hrvatske nešto lošije, a činjenica je da se radi o područjima iz kojih je kudikamo lakše otputovati npr. u Kinu, Tajland, Indiju, Šri Lanku ili neka druga bliža odredišta, nego na jug Europe. Hrvatska je dostupnija europskom dijelu Ruske Federacije, gdje je vrlo popularna kao ljetno odredište i intenzivno zastupljena u katalozima organizatora putovanja. Novosti s gledišta uvrštenosti Hrvatske u programe organizatora putovanja tijekom 2006. godine Analiza turističkih kretanja s ruskog emitivnog turističkog tržišta prema našoj zemlji u 2006. godini pokazuje da u pogledu uvrštenosti odredišta u kataloge turoperatora nije došlo do bitnijih promjena. Pojavilo se nekoliko novih turoperatora koji su počeli prodavati Hrvatsku, ali je istovremeno jedan dio njih smanjio svoje programe putovanja na račun uvrštavanja nekih drugih ljetnih odredišta u svoje kataloge. Za nas je vrlo važno da glavni konsolidatori čarter programa nisu smanjivali programe putovanja, dapače da su ih i povećali, što je na kraju rezultiralo rekordnim turističkim prometom u 2006. Obujam organiziranog prometa u 2006. Danas preko 25 snažnih ruskih turoperatora organizira paket aranžmane za Hrvatsku. Među njima se ističu: • • • • • • • • •

Ascent travel Paks Reg tour VKO Amigo Neva UTE Megapolus Kapital Interunion

Rejting među njima, prema mišljenju mreže subagenata, je sljedeći:

Br.

Turoperator

% glasova agenata

1

ASCENT Travel

31,6

2

PAKS

17,5

3

VKO Travel

10,5

Reg Tour (Regulus tour)

6,4

4

CAPITAL Tour 5

Amigo

5,3

6

UTE Megapolus group

4,1

7

Interunion-M

3,5

Ovi turoperatori na neki način čine prvu liniju turoperatora po svojoj snazi i broju odaslanih turista u Hrvatsku.

305


Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja na ruskom tržištu Prednosti Hrvatske pred konkurencijom su velike i još se više povećavaju u onim elementima gdje su i do sada bile izrazito naglašene. PREDNOSTI HRVATSKE U ODNOSU NA KONKURENCIJU Lijepa priroda Vrlo povoljna klima Sigurna i ugodna zemlja Raznovrsnost sadržaja Kvalitetna kuhinja Ostalo Ukupno

u 2004. 45% 21% 17% 9% 6% 2% 100%

u 2005. 49% 18% 24% 4% 3% 2% 100%

u 2006. 51% 16% 25% 5% 3% 2% 100%

promjena + + -

Zanimljivo je pogledati rezultate analiza napravljenih u 2006. godini i usporediti ih s ranije dobivenim rezultatima. Očito je da naša zemlja dobiva na ugledu kao odredište s lijepom i očuvanom prirodom. Isto tako, tradicionalna ljubaznost prema turistima, kao i sigurnost naše zemlje, dobivaju sve veće značenje. S druge strane, zabrinjava podatak da u raznovrsnosti i bogatstvu sadržaja Hrvatska još uvijek ne poboljšava svoj nedovoljan rejting, barem kada je riječ ovom tržištu. Slična je situacija i s gastronomijom. Nije opala kvaliteta i popularnost domaće kuhinje, već je pri takvim ocjenama važna činjenica da ponudu domaće gastronomije ne prate trendovi i ponuda svjetske kuhinje. O slabostima hrvatske turističke ponude potrebno je razgovarati kako bismo pomogli u njihovom otklanjanju. Analize turističkih kretanja u 2006. godini pokazuju da su se neke od njih, kada je u pitanju Hrvatska na ruskom emitivnom tržištu, i povećale, što u određenoj mjeri postaje zabrinjavajuće. SLABOSTI HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U ODNOSU NA KONKURENCIJU

Visoke cijene vanpansionske potrošnje Nedovoljni zabavno-animacijski sadržaji Nedovoljno usmjerena (za rusko tržište) i segmentirana ponuda Nedovoljna kvaliteta i ujednačenost servisa Nedopuštena pasivnost nosilaca turističke ponude prema ruskom tržištu (predrasude), prilično teški komercijalni uvjeti poslovanja

2004.

2005.

2006.

51% 17%

59% 20%

61% 23%

9% 12%

5% 6%

6% 6%

11%

10%

4%

Vidljivo je da su visoke cijene, u prvom redu vanpansionskih usluga u Hrvatskoj, na ruskom turističkom tržištu ozbiljan limitirajući čimbenik boljim rezultatima i većem prometu putnika. Koliko su cijene realne i (ne)opravdano visoke teško je reći, međutim u kontekstu aktualnog deviznog tečaja za tržište Rusije one su neprihvatljivo visoke te je Hrvatska definitivno ušla u red najskupljih zemalja u Europi. Pogoršava se situacija kada je u pitanju raznovrsnost i bogatstvo zabavnih sadržaja koji se nude. Sve analize koje su napravljene u tom pogledu u Rusiji, pokazuju da naša zemlja zaostaje u tom segmentu ponude, tj. da druge zemlje napreduju daleko brže u odnosu na Hrvatsku. Ovaj moment nije manje važan, budući da građani Rusije u mentalitetu imaju potrebu zabaviti se, osobito kada su na odmoru.

306


Razrada dolazaka po regijama Hrvatske KVARNER SJEVERNA DSLMACIJA

2%

OSTALO 0,5%

7% JUZNA DALMACIJA 15,5%

ISTRA 52%

SREDNJA DALMACIJA 23%

Gotovo 50% prometa iz Rusije usmjereno je prema Istri, gdje su svakako najpopularnija odredišta Poreč, Rovinj, Pula, Umag i Novigrad. Ova naša turistička regija se sada nalazi na 7. mjestu od 10, za Ruse najpopularnijih turističkih regija na svijetu, što je ogroman uspjeh. Biti među prvih deset regionalnih odredišta u svijetu, među regijama Sharm El Sheikha ili Hurgade u Egiptu, Antalye ili Kemera u Turskoj, Monastira ili Hammameta u Tunisu, Riminija u Italiji ili Azurne obale u Francuskoj, „Costa“ Španjolske, u Rusiji znači vrlo mnogo. Istarski turistički radnici su uložili i ulažu mnogo truda u ovo tržište te je i njihovo zadovoljstvo i rezultat velik, budući da se u mnogim hotelskim kućama od Plave Lagune na dalje, ruski gosti brojčano nalaze na 4. ili 5. mjestu. Odmah nakon Istre, po popularnosti dolazi Makarska rivijera, koja je svojom ponudom znala ugoditi ruskim turistima. U posljednje vrijeme područje srednje i sjeverne Dalmacije sve više privlači ruske turiste, pri čemu je itekako zaslužna izuzetno kvalitetna i promocija koju je napravila Hrvatska turistička zajednica. Danas za Split iz Rusije leti 7-8 različitih čarter programa, a letovi su krenuli i za Zadar. Dubrovačka regija je u ukupnom prometu iz Rusije prisutna s 15%. Naravno, riječ je o gradu- brendu, koji je na neki način i otvorio promet iz Rusije prema našoj zemlji. Ruski turisti u pravilu odmaraju na dubrovačkom području u najluksuznijim hotelima. Povijesne ljepote i znamenitosti grada Dubrovnika svakako da su glavni motiv dolaska iz Rusije. Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Avion je korišten u preko 95% turističkih putovanja iz Ruske Federacije prema Hrvatskoj. Autobusi se, kao sredstvo transporta, koriste uglavnom uz granična područja s drugim zemljama, na primjer skandinavskim državama. Zrakoplovni čarteri u 2006.

Ruska Federacija St Petersburg; 8% Ekaterinburg; 5% Novosibirsk; 3% Surgut; 2% Voronež; 1% Moskva; 80%

Irkutsk; 1%

307


Autobuseri u 2006. Autobusni programi prema Hrvatskoj u vrlo malom broju uglavnom su organizirani s prostora juga Ruske Federacije, gdje se do naših odredišta na Jadranu dolazi putovanjima kroz Ukrajinu i Mađarsku. U 2006. godini vrlo popularna turistička putovanja uključivala su autobusne ture koje su polazile iz Budimpešte, a do Budimpešte se u prijevozu koristio zrakoplov. Ove kombinirane ture koje su nudile i razgledavanje glavnog grada Mađarske i zatim ljetovanje u Hrvatskoj, ostvarile su dobar rezultat, pomalo i neočekivan, što znači da u budućnosti na njih treba sve više računati. Pojedinci u 2006. Kako rusko emitivno turističko tržište nije individualnog karaktera, teško je govoriti ozbiljnije o njegovim prednostima i nedostatcima u tom segmentu, osim generalnih ocjena koji stoje u pogledu bilo kojeg drugog tržišta. Svakako je jezična barijera i nedostatak informacija, informativnih materijala i vodiča na izletničkim programima sa znanjem ruskog jezika, jedan od temeljnih nedostataka ponude prema individualnim gostima iz Ruske Federacije. Na svu sreću, naša zemlja je prilično dobro zastupljena u sredstvima masovnog informiranja u samoj Rusiji, što olakšava situaciju individualnim putnicima. Prednosti naše turističke ponude za pojedine turiste očituju se prije svega u komplementarnosti i mogućnosti korištenja ukupne ponude kontinentalne Hrvatske i morske Hrvatske, cjelina koje su individualnim putovanjima lakše dostupne nego kada je riječ o paket aranžmanima turoperatora, koji uglavnom nude ljetovanja na našoj obali. Ovom segmentu potražnje u budućnosti ćemo posvetiti veću pažnju i mislimo da će ovaj tip ponude sve više dobivati na značenju. Vrsta smještaja koju su Rusi koristili u Hrvatskoj Ruski turisti koji su odmarali u Hrvatskoj u većini slučajeva su koristili hotelski smještaj i to onaj njegov kvalitetniji dio, znači hotele s tri, četiri i pet zvjezdica. Na drugom mjestu su vile i apartmani. Vrlo rijetko putnici iz ove zemlje borave u kampovima, a nešto je raširenija praksa korištenja cruisinga old timerima, odnosno najma jahti. Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju Glavni motiv putovanja građana Rusije u našu zemlju je sunčana obala s kristalno čistim morem. Treba se podsjetiti da se Rusija geografski nalazi na sjeveru Europe i Azije, prostoru koji je dobar dio godine vrlo hladan i bez sunca, tako da je želja ljudi da odmaraju sunčajući se na plažama presudna. Na drugom mjestu kao motiv putovanja u našu zemlju su posjete lijepim, povijesnim spomenicima bogatim gradovima i mjestima. Ruski turisti su oduševljeni ljepotama jadranske obale i gradova, nacionalnim parkovima i otocima. Istovremeno su zadovoljni izletničkom ponudom, a i hotelska baza je sve bolja i bolja, što je presudno za veći promet s ovog tržišta prema Hrvatskoj. Nažalost, Hrvatska kao turističko odredište teško da će na ruskom emitivnom tržištu biti masovnijeg karaktera, jer za to nema objektivnih uvjeta. Hrvatska nema dugih pješčanih plaža koje preferiraju ruski turisti. Hrvatska nije jeftino odredište, kao što su mnoge nama konkurentne zemlje; po visini cijena stojimo uz bok Italiji, Francuskoj, Grčkoj. Naravno, drugo je pitanje želi li Hrvatska i treba li biti odredište za masovni odmor na ruskom tržištu. Naša zemlja treba kvalitetne goste, a obaveza je što prije dovesti u sklad cijene i kvalitetu koji se nudi, a tada nema bojazni za daljnji rezultat uopće, pa tako i iz Rusije. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. Procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2007. godini Mada je na ruskom emitivnom turističkom tržištu još uvijek teško preciznije govoriti o procjenama i stanju prodaje turističkih paket aranžmana i ljetovanja u Hrvatskoj, ipak se u ovom trenutku može dati jedna sigurnija prognoza očekivanog turističkog prometa u 2007. godini. Zasada, izvjestan je broj i struktura potpisanih čarter ugovora glavnih turoperatora – organizatora putovanja u Hrvatsku s

308


aviokompanijama, a manje-više poznati su i ugovori o zakupu kapaciteta. Tako je na temelju svih dobivenih informacija od strane turoperatora razvidno da je u ovogodišnjoj turističkoj sezoni realno očekivati daljnji porast turističkog prometa iz Rusije prema Hrvatskoj za otprilike 15%. Dubina prodaje u prvih nekoliko mjeseci je izrazito velika. Prodano je mnogo paket aranžmana za rujan i listopad, što znači da nekih većih promjena u odnosu na očekivanja neće biti i da je sezona prilično stabilna u smislu realizacije prodaje. Mogli bi govoriti, dapače, i o rekordnoj potražnji i interesu na tržištu, što svakako govori o izvanrednoj promociji odredišta, što je bila zadaća sustava Hrvatske turističke zajednice. Najbolje se prodaju paket aranžmani i ljetovanja u lipnju, srpnju i kolovozu, kada se i inače odvija glavnina turističkog prometa iz Rusije prema Hrvatskoj. To sa svoje strane daje dodatni element sigurnosti očekivanom turističkom rezultatu u 2007. godini, jer je poznato da se oko 80% turističkog prometa s tog tržišta realizira u spomenuta tri ljetna mjeseca. U prvim mjesecima prodaje, jako dobro ide punjenje čarter programa i letova za Split i Pulu, donekle i aerodrom Zadar, dok je broj prodanih aranžmana prema krajnjem jugu Hrvatske u daljnjem padu, što, kada se zna da se slično dogodilo u prošloj godini, predstavlja zabrinjavajuću činjenicu koja traži reakciju. Već drugu godinu za redom, ruski turoperatori koji diktiraju dinamiku i opseg prometa prema našim ljetnim odredištima, ne postavljaju tijekom cijelog svibnja čarter programe niti za Dubrovnik niti za Split, što je ranijih godina, kada su na snazi bile subvencije, bila gotovo uobičajena situacija. Razloga tome je mnogo, ali je svakako jasno da nije riječ o nedostatku mogućnosti zakupa kapaciteta, već o dubljim razlozima. Time je došlo do daljnjeg skraćivanja sezone koja je s ruskog emitivnog tržišta bila ionako kratka. Sve do početka lipnja, prema Hrvatskoj leti samo jedan čarter program tjedno i to iz Moskve. Tek početkom lipnja dolazi do uspostavljanja letova na sve 4 zračne luke u Hrvatskoj, i to iz više ruskih gradova. U ljetnom razdoblju bi moglo doći do bitnog povećanja prometa prema Hrvatskoj zbog snažne potražnje na tržištu i želje da se u Hrvatskoj upravo tada odmara i ljetuje. Međutim, tada se u tržišnim odnosima uočava limitirana mogućnost zakupljivanja većeg broja kapaciteta u hotelskoj i ostaloj ponudi, barem kada su u pitanju ruski turoperatori. Mnogo je i drugih činjenica koje ograničavaju veći turistički rezultat u sezoni 2007. Bitno su poskupjeli zrakoplovni kapaciteti i čarter letovi, a konkurencija i pojava drugih nadasve jeftinih odredišta sve je izraženija i svakako limitira povećanje turističkog prometa iz Rusije prema Hrvatskoj. Kao primjer možemo uzeti ponudu Crne Gore, koja je svojom jeftinoćom jug Hrvatske gotovo marginalizirala na ruskom tržištu. Ne samo da je gotovo dva puta jeftinije ljetovati u susjednoj državi, već se i raznovrsnost ponude konkurentnog odredišta, nadasve noćnog života, pojavljuje kao ozbiljan čimbenik preusmjeravanja turističkog prometa i gubljenja pozicije koju smo na ruskom tržištu imali u tom dijelu Jadrana. Na jugu Hrvatske je gubljenje dosadašnjih pozicija najuočljivije, mada ne možemo biti spokojni niti kada se radi o drugim turističkim regijama Hrvatske, obzirom da im nedostaju neki od ključnih elemenata ponude koje rusko tržište traži. Sve u svemu, s ruskog emitivnog turističkog tržišta u 2007. očekuje se daljnje povećanje turističkog prometa, mada još uvijek neprimjereno potencijalu koji postoji. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2007. Redoslijed

Turističko odredište

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Turska Egipat Italija Španjolska Grčka Cipar Tunis Skandinavske zemlje UAE Tajland

Promjena prometa

u

+ + + + + o o o +

veličini

tur.

Dugoročna prognoza + + + + + o o o +

309


Razlozi promjene u redoslijedu najomiljenijih odredišta Evidentno je da prvih pet odredišta za odmor na ruskom turističkom emitivnom tržištu i dalje ima primat na tržištu, ali i stabilne stope rasta, čak i kada je u pitanju dugoročna prognoza za sljedećih nekoliko godina. Svaka iz ovih zemalja ima svoje stabilne prednosti. Kod Turske i Egipta riječ je o tipu ponude potpuno prilagođenom ovom tržištu. Naravno, jedan od osnovnih elemenata je cijena, koja u potpunosti odgovara ponuđenoj kvaliteti. Italija i Španjolska su autoriteti na ruskom tržištu, u prvom redu kao stabilne i razvijene zapadne zemlje, s visokom kulturom i kulturnim nasljeđem koje je vrlo interesantno ruskim građanima. Slično se može reći i za Grčku, mada je ona svoju poziciju u posljednje vrijeme stabilizirala tek izuzetno velikim ulaganjima u reklamu, budući da je njena turistička ponuda ozbiljno stagnirala u pogledu kvalitete i raznolikosti. Cipar, skandinavske zemlje i UAE zadržavaju svoju poziciju, ali bitno ne popravljaju dugoročnu perspektivu. Cipar je svojevrsni fenomen kao malo odredište, vrlo interesantno velikom tržištu kao što je Rusija. Skandinavske zemlje zbog svoje blizine i dalje imaju stabilnu poziciju na tržištu kao i UAE, kod kojih se radi o dobroj kombinaciji ljetnog odredišta za odmor i ostatka ponude. Tunis je jedna od rijetkih zemalja koja bilježi stagnaciju i kod koje su procjene turističkog prometa za ovu, ali i slijedeće godine, relativno niže od dosadašnjih rezultata. PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU 2007. GODINE Aktualni imidž Hrvatske na tržištu

• • • •

prepoznatljiva turistička destinacija dinamičan i kontinuiran rast turističkog prometa još uvijek nedovoljno usmjerena turistička ponuda na ruskom tržištu perspektive rasta kao receptivne turističke destinacije, uvjetovanog: - povećavanjem kapaciteta hotelskog smjestaja s 4 i 5 * - ponudom primjerenijom ruskom tržištu

Namjerno ovdje ne ističemo nerazmjer koji postoji kod cijene i kvalitete ponude. To je jedno od vrlo bolnih pitanja koje susrećemo svugdje gdje postoji mogućnost za veći turistički promet prema našoj zemlji i gdje dobivamo odgovore da su visoke cijene, kako pansionske, tako i vanpansionske ponude, razlozi koji se uvijek spominju kao problem. Hrvatska je na ruskom emitivnom turističkom tržištu danas prepoznatljiva turistička zemlja , čiju ponudu i značaj prepoznaju mnogi građani. Tek kada se prisjetimo kako je sve izgledalo još 5 godina ranije, kada je rijetko tko znao za Hrvatsku kao novu zemlju na zemljopisnim kartama svijeta, a posebno kao turističko odredište, onda je jasno kakav je iskorak učinjen. Prijeratna putovanja na ovaj dio juga Europe bila su poznata isključivo kao putovanja u Jugoslaviju, jednu od zemalja gdje je ruskim građanima uopće bilo dozvoljeno putovati. Jadranska obala bila je poznata kao obala Jugoslavije, tako da pojava jedne male, k tome i nove države nosila je sa sobom brojne probleme. Bilo je potrebno nametnuti se i pokazati tržištu svoje kvalitetu, što je u turističkom smislu i napravljeno. Hrvatska danas na ovom tržištu ima stabilnu poziciju turističkog odredišta koje cijelo vrijeme bilježi kontinuiran i stalan rast turističkog prometa. Od objektivnih čimbenika u prvom redu treba naglasiti da je promet prema našoj zemlji počeo praktički od nule te su i stope rasta na niskim osnovicama iz tog razloga bile vrlo velike. Nadalje, Hrvatska je i prije imala razvijenu turističku privredu i bazu, koja je u

310


novim okolnostima samostalne države došla do izražaja u novim uvjetima i formi. S druge strane, više su nego uočljivi elementi snažne i kvalitetne turističke ponude i iskoraka koje u toj sferi rade turističke tvrtke, što rezultira sve boljim i boljim turističkim ostvarenjima i prometu prema našoj zemlji. Dobra promocija hrvatske turističke ponude nadovezala se na sve ove činjenice i svakako je dala dodatan obol uspješnom rezultatu koji u ovom trenutku bilježimo u Rusiji. Nažalost, uz sve dobre elemente turističke ponude koji postoje u našoj zemlji, a koji u kombinaciji s prirodnim ljepotama zemlje, kulturnim znamenitostima i povoljnom klimom daju zemlji prepoznatljiv pečat interesantnog turističkog odredišta, naša ukupna ponuda još u dobroj mjeri nije ozbiljnije okrenuta ruskom tržištu. Stoga, ne treba biti nerealan i ne reći da su trenutni rezultati daleko od potencijala ruskog tržišta kojeg je moguće postići u budućnosti, tj. onog koji se već danas postiže s ruskog tržišta prema nekim odredištima u svijetu. Npr. jedna od naših najrazvijenijih turističkih regija – Istra, tom tržištu je ponudila svega tri all inclusive hotela, a poznato je da je rusko emitivno turističko tržište apsolutno all inclusive karaktera. Nije dovoljno zastupljena dnevna i noćna animacija, za odrasle i djecu, koja postoji u drugim zemljama. U Hrvatskoj ne postoji pravi aqua park, nema niti jednog delfinarija (samo na ruskom dijelu Crnog mora ima ih preko 15). Na primjeru Tunisa na ovom tržištu možemo shvatiti da samo sunce i more nisu dovoljni za bolji rezultat s ovog tržišta. Dinamičan investicijski ciklus koji u Hrvatskoj rezultira time da je iz godine u godinu sve više hotela visoke kategorije, te se na takav način Hrvatska sve više približava zahtjevima ruskih potrošača, a nadamo se i da će se u turističkoj ponude Hrvatske u perspektivi sve više nalaziti oni elementi ponude koji nedostaju ruskom emitivnom turističkom tržištu i njegovim zahtjevima. Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku u 2007. godini Realno je očekivati u 2007. godini povećanje broja dolazaka turista za najmanje 15%, kao i povećanje broja noćenja od 12-13% u odnosu na prošlu godinu. Takav porast je logičan, s jedne strane kao rezultat stalnog i stabilnog interesa na ruskom tržištu za odmaranjem u našoj zemlji, ali s druge strane, limitiranih mogućnosti u zakupu kapaciteta koje još uvijek osjećaju ruski turoperatori. Nakon ukidanja subvencija za organizirani promet, programi iz Rusije uglavnom su se koncentrirali na ljetne mjesece, dok su putovanja u predsezoni i posezoni u Hrvatsku s ovog tržišta mala. Ova činjenica nije dala mnogo mogućnosti hotelijerima da izlaze u susret zahtjevima turoperatora za kapacitetima samo u onim mjesecima kada je punjenje gotovo zajamčeno, a bez obaveze za te iste turoperatore za slanjem gostiju u predsezoni i posezoni. Drugim riječima, ruski turoperatori još uvijek ne raspolažu potrebnim kapacitetima i programima putovanja koji bi bili adekvatni turističkoj potražnji na tržištu. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2007. godini Ne očekuju se bitnije promjene, a težište ostaje na organiziranom prometu. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2007. Hrvatska je i ove godine vrlo dobro zastupljena u katalozima turoperatora. Riječ je o tome da je dobar dio organizatora putovanja Hrvatsku uzeo kao svoje strateško opredjeljenje i tu se može očekivati samo proširivanje i povećavanje programa putovanja, a nikako njihovo smanjivanje. Ova činjenica ima i svoju negativnu stranu. Određeni broj turoperatora, specijalista za prodaju hrvatske turističke ponude, ne omogućuje lak ulazak u turističke poslove s Hrvatskom novim turoperatorima. Prognoza rezultata u 2007. od strane organizatora putovanja Turoperatori očekuju stabilnu i uspješnu poslovnu sezonu. Cijene paket aranžmana blago su porasle, a njihov porast prati rast troškova zrakoplovnih letova. Međutim, i tržište je materijalno nešto jače, što otprilike prati rast cijena paket aranžmana, tako da ravnoteža postoji u svim segmentima i ponude i potražnje. Nitko se nije ozbiljnije usudio iskoračiti i ući u veće poslovne rizike.

311


Zrakoplovni čarteri u 2007. I dalje su najbrojniji čarter programi iz glavnog grada Rusije, a lete na četiri zračne luke u Hrvatskoj: Dubrovnik, Split, Zadar i Pula. Ove godine nešto je više letova iz drugih regija. Leti se u Hrvatsku iz Voronjeza, Surguta, Tjumena, Ekaterinburga, Novosibirska i St. Petersburga, a pod opcijom je još Samara. Nije toliko porastao broj novih čarter programa, koliko je nešto više zakupljeno mjesta na zrakoplovima ili se za Hrvatsku leti češće. Autobuseri u 2007. Autobusni programi i ove će godine u osnovi nuditi kombinirani odmor u glavnom gradu Mađarske, u kombinaciji s obalom Hrvatske. Krenuli su po prvi put autobusni programi iz Kaliningrada za Hrvatsku, s prolazom kroz Poljsku, što je za ruske turiste prihvatljiv i interesantan itinerer. TURISTIČKA SEZONA 2008. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2008. godini Sve analize kojima nedvojbeno ukazuju da će 2008. godina biti razdoblje u Rusiji kada će doći do daljnjeg i vrlo dinamičnog rasta turističkog prometa prema inozemstvu. Ekonomija u Ruskoj Federaciji, zahvaljujući nafti i prirodnim resursima, napreduje, država se i u političkom smislu sve više profilira kao stabilna i demokratski usmjerena zemlja, gdje je privatno vlasništvo jedan od temelja postojeće vladavine prava. Završen je jedan duži period od 15 godina intenzivnih promjena i dinamičnog rasta ekonomskog standarda ruskih građana, što je rezultiralo višim primanjima i navikama potrošača da putuju na odmor u inozemstvo. Daleko veći broj građana sve više i više putuje, posebno iz ostalih regija i oblasti Rusije osim glavnog grada. Vrlo je vidljivo da brzo raste standard na primjer u sibirskom području, gdje je donedavno bilo teško zamisliti da turisti putuju u inozemstvo. Procjene ukazuju da će u 2008. godini oko 11.000.000 ruskih građana putovati i odmarati u inozemstvu, što će u odnosu na prethodnu godinu značiti porast od 10%. Mada se već nekoliko godina govori o očekivanoj stagnaciji vodećih turističkih odredišta na ruskom tržištu, činjenica je da do takve stagnacije ne dolazi, štoviše Turska i Egipat povećavaju svoj udjel na tržištu. Niti i u 2008. godini nije za očekivati značajnije promjene. Moguće je da među prvih deset najpopularnijih odredišta uđu neka ljetna odredišta koja konkuriraju grupi prvih 10 zemalja, u prvom redu Bugarska, kao ljetno odredište te Austrija kao najpopularnije zimsko odredište. Sve više se nameće i Kuba, kao daleko i egzotično odredište. I dalje raste popularnost nekih pribaltičkih zemalja, u prvom redu Estonije. Za neka se turistička odredišta daju sigurne prognoze o njihovom daljnjem padu udjela na tržištu, što se u prvom redu odnosi na odmarališta na Crnom moru Ukrajine, inače donedavno vrlo popularnim odredištima u Rusiji. U 2008. godini očekuje se da će i jugoistočna Azija bilježiti velike stope rasta: Indija i Tajland (osobito) i Šri Lanka i Indonezija. Prognoze organizatora putovanja za 2008. Još je rano govoriti o ozbiljnijim procjenama turoperatora o turističkim rezultatima u 2008. godini. Organizatori putovanja čekaju da završi ovogodišnja turistička sezona pa da onda ozbiljnije pokažu svoje planove i namjere. Riječ je o emitivnom turističkom tržištu koje u posljednjem mogućem momentu na tržište izlazi s paket aranžmanima. TURISTIČKA SEZONA 2008. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja s ruskog tržišta u 2008. godini Uz postojeće odnose koji vladaju na emitivnom tržištu Rusije i na receptivnom turističkom tržištu Hrvatske, realno je očekivati nastavak tendencije dinamičnog i velikog rasta prometa. U dosadašnjem šestogodišnjem razdoblju prosječna stopa rasta turističkog prometa iznosila je oko 25% te se može

312


očekivati da će se broj turista koji će u 2008. godini doći iz Rusije povećati za sličan postotak. Spektakularnijih pomaka uz sadašnje uvjete vjerojatno neće biti. Međutim, uz uvjet da se ostvari nekoliko nužnih pretpostavki koje je potrebno ispuniti kako bi naša zemlja na ovom tržištu bilježila daleko veće brojeve u dolascima i noćenjima turista, rezultati bi mogli biti mnogo veći. Najave zastupljenosti Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2008. Sve stručne analize i procjene profesionalnih radnika govore o da će u 2008. godini 30% više turoperatora prodavati Hrvatsku. Pravu rezervu vidimo u regijama gdje još niti približno nije iskorišten potencijal putovanja prema našoj zemlji. U nekim regijama (posebno udaljenijim) još uvijek mali broj turoperatora organizira paket aranžmane i putovanja prema našoj zemlji. Time je i broj agencija koje prodaju Hrvatsku zaista skroman i nije usporediv s brojem turističkih agencija koje prodaju Tursku, Egipat pa i Španjolsku, Italiju i Grčku. Aktiviranje samo jednog dijela tog potencijala značit će vrlo ozbiljno povećanje prometa prema našoj zemlji. Mjere koje bi u 2008. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Najvažnije je da Hrvatska za Rusiju i njene građane i dalje ostane zemlja „mekog“ viznog režima koji je sada na snazi. Naime, ruski građani, koji organizirano odmaraju u našoj zemlji, trebaju za putovanja u Hrvatsku samo vaučer turističke agencije, koji se dobiva odmah i na licu mjesta, uplatom turističkog aranžmana. Ovo je ogromna prednost, budući da je Hrvatska još uvijek jedna od rijetkih država koje imaju s Rusijom meki vizni režim. Koliko će dugo biti moguće održati takav režim teško je reći, ali je neosporna istina da će se, dođe li do uvođenja viza za Ruse u Hrvatskoj, promet turista značajno reducirati. Sljedeći važan element svakako je devizni tečaj, tj. odnos kune i stranih valuta koji našu zemlju čini skupom. Nadalje, nužna je prilagodba hrvatske turističke ponude vrsti proizvoda koji rusko emitivno tržište traži. Ako je rusko tržište all inclusive potrošačkog tipa, onda je nužno da u Hrvatskoj bude barem 10% hotela duž jadranske obale koji imaju all inclusive ponudu. U ovom trenutku takvih je hotela vrlo malo. Slijedi i potreba za izgradnjom turističkih sadržaja koje ovo tržište apsolutno traži, poput već spomenutih aqua parkova i delfinarija. Posljednje, ali ne i najmanje važno, je da se Hrvatska u ponudi i promociji mora snažnije ustrojiti na regionalnom principu – principu rivijera. Turističku ponudu (barem za ovo tržište) nije više moguće graditi unutar jednog hotela pa tako niti mjesta. Ponudu je potrebno razvijati u širem geografskom smislu regije, poput Istre. Rusko emitivno turističko tržište upravo traži regionalno definiranu i raznovrsnu ponudu.

313


ŠPANJOLSKA OPĆI PODACI O TRŽIŠTU

Službeno ime: Kraljevina Španjolska Konvencionalno skraćeno ime: Spain Glavni grad: Madrid (3.128.600) Političko uređenje: Parlamentarna monarhija Državni poglavar: Kralj Juan Carlos I (od 22.11.1975.) Predsjednik vlade: Jose Luis Rodríguez Zapatero (od 17.03.2004.) Nacionalni praznik: 12. listopad 2

Površina: 506.013 km

Religija: Prevladava rimo-katolička sa 79,7%, 18% su ateisti, a ostalih 2,3% su manjine od kojih su većina pripadnici muslimanske vjere. Službeni jezici: kastiljski (74%) na nacionalnoj razini, katalonski (17%), galicijski (7%), baskijski (2%) u autonomnim zajednicama. Uprava: Španjolska je podijeljena je na 17 autonomnih pokrajina: Andaluzija, Aragon, Asturias, Balearsko otočje, Baskija, Extremadura, Galicija, Kanarsko otočje, Kantabrija, Kastilja-La Mancha, Kastilja i Leon, Katalonija, La Rioja, Madrid, Murcia, Navarra, Valencija, te 2 autonomna grada na afričkom području: Ceuta i Melilla.

314


Najveći španjolski gradovi

Broj stanovnika

Madrid

3.128.600

Barcelona

1.605.602

Valencia

805.304

Sevilla

704.414

Zaragoza

649.181

Málaga

560.631

Murcia

416.996

Las Palmas

377.056

Palma de Mallorca

375.048

Bilbao

354.145

Stanovništvo Populacija broji 40,45 milijuna stanovnika. Od toga je muškaraca 49,38%, a žena 50,62%. Dobne skupine

%

0 - 14 godina

14,20%

15 - 29 godina

20,96%

30 - 44 godina

24,88%

45 - 59 godina

18,45%

60 - 75 godina Više od 75 godina Izvor: Španjolski zavod za statistiku

13,61% 7,89%

ŠPANJOLSKO GOSPODARSTVO U 2006. Osnovne značajke gospodarske situacije u 2006. Španjolsko gospodarstvo je u 2006. godini i dalje zadržalo trend snažnog rasta, nešto iznad prosjeka EU i dokazujući time da se radi o ustaljenom i dinamičnom gospodarstvu. Španjolska je 2006. završila s rastom BDP od 3,8% što je zajedno s povećanom dinamikom gospodarskih aktivnosti dovelo do rasta budžetskog suficita na 1,4% BDP, u odnosu na 0,9% koliko se predviđalo početkom godine. Tako dobri podaci temelje se na rastućoj unutarnjoj potrošnji, povjerenju ekonomskih subjekata, velikim imigracijskim tokovima i rastućem broju radnih mjesta, pogotovo za žene. Također, puno bolje rezultate ove godine zabilježio je i inozemni sektor, tj. oporavak izvoza kao posljedica općenitog oporavka gospodarstva u EU i svijetu. Gledano iz perspektive ponude, uz daljnje jačanje sektora građevinarstva, dobre rezultate pokazali su i sektor industrije (stopa rasta od 3,8%), prvenstveno zahvaljujući oporavku izvoza, ali i osobna potrošnja (stopa rasta od 3,4%), prvenstveno kroz ulaganja u opremu i nekretnine. Kao što smo rekli, dobre rezultate i dalje bilježi sektor građevinarstva, sa stopom rasta od 7% te proizvodnja opreme sa stopom rasta od 7,6%. Stopa inflacije: 2005. 2006. 2007.

3,7% 2,7% 2,6%

315


Pozitivne rezultate u 2006. ponovno bilježi sektor zapošljavanja. Otvoreno je 614.000 novih radnih mjesta (rast od 3,1%) i to prvenstveno namijenjenih ženama. Taj rast zapošljavanja kompatibilan je ubrzanju produktivnosti španjolskog gospodarstva koji se djelomično može zahvaliti i mjerama koje je Vlada poduzela kroz Nacionalni program reformi. Broj nezaposlenih u 2006. je iznosio 8,3% ukupnog stanovništva. Procjenjuje se da će se u 2007. smanjiti postotak na 7,9%. Kao što smo već naveli, drugu godinu za redom Španjolska bilježi suficit u državnom proračunu. Suficit je dosegnuo 1,4% BDP, dok je sama Država postigla suficit od 0,6% BDP. Također je u 2006. Španjolska uspjela smanjiti javni dug koji za 2006. iznosi 39,7% BDP. Od 01. siječnja 2006., sukladno novom zakonu o porezu na dohodak, porez na dobit tvrtki smanjen je prvi puta od 1983. To su posebno dobro mogla iskoristiti mala i srednja poduzeća, jer im je porez umanjen za 5 poena. Unatoč tim smanjenjima ubiranje poreza na razini države je poraslo - kod direktnih poreza za 15,2%, a kod indirektnih poreza za 7,2%. U protekloj godini španjolska burza također je pokazala dobre rezultate. IBEX 35 porastao je čak za 32% u odnosu na 18% u 2005. Rizik i dalje postoji kod velikog deficita po tekućim računima i zaduživanja obitelji koji zajedno s rastom kamata i cijenama energenata mogu imati negativan učinak na rast osobne potrošnje i ulaganje u nekretnine. Osnovni makroekonomski pokazatelji u 2006. Rast domaćeg bruto proizvoda Vrijednost BDP u 2006. Stopa inflacije Javni dug (% od BDP) Porast zaposlenosti Stopa nezaposlenosti Nova radna mjesta Unutarnja potrošnja

3,8% 975 milijardi eura (predviđanja) 2,7 % 39,7 % 3,1% 8,3% 614.000 4,6 %

Vanjska trgovina i ulaganja Iako je u prošloj godini zabilježen blagi oporavak sektora izvoza, vanjski deficit Španjolske i dalje raste te je za prvih 10 mjeseci 2006. (nema još podatak za cijelu godinu) iznosio je 72,5 milijarde eura, odnosno 32% više nego u istom periodu 2005. Razlog tome je povećanje vanjskotrgovinskog deficita, smanjenje suficita sektora usluga i povećanog odljeva sredstava u inozemstvo. Podaci o vanjskoj trgovini za prvih 10 mjeseci 2006. pokazuju trend rasta uvoza (13,6%) u odnosu na izvoz (11,6%) te kao posljedica toga javlja se i rast trgovinskog deficita od 17,7% u odnosu na 2005. godinu, ali je značajno smanjen gledano na prethodno razdoblje (2004./2005.). Ukupan izvoz roba u periodu siječanj-listopad iznosio je 140,2 mlrd. eura, dok je uvoz iznosio 214,7 mlrd. eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,3%. Gledano po sektorima u prvih deset mjeseci 2006. najveći dio izvoza činili su automobili (23,4%), kemijski proizvodi (16%), dijelovi za automobilsku industriju (12,9%), metalurgija (6,1%), povrće i voće (5,9%), nafta i naftni derivati (5,2%), električna industrija (3,8%), tekstil (3,3%), elektronika i informatika (3,1%) i kućanski aparati (3,1%). Geografski gledano EU i dalje ostaje najvažnije izvozno tržište sa 70,8% ukupnog izvoza. Prvih deset zemalja u koje je Španjolska najviše izvozila su: Francuska (26,6 mlrd. €), Njemačka (15,2 mlrd. €), Portugal (12,4 mlrd. €), Italija (11,9 mlrd. €), UK (11,2 mlrd. €), SAD (6 mlrd. €), Nizozemska (4,5 mlrd. €), Belgija (4,1 mlrd. €), Meksiko (2,5 mlrd. €) i Turska (2,3 mlrd. €).

316


Kad govorimo o uvozu, najveći postotak u ukupnom uvozu otpada na naftu i naftne derivate (33,3%), kemijske proizvode (22,8%), automobile (22,2%), dijelove za automobilsku industriju (16,3%), elektroniku i informatiku (13,04%), metalurgiju (10,3%), tekstil (7,4%), sirovine (5,5%), električni materijale (5,5%) i kućanske aparate (3,5%). Kao i u izvozu, u uvozu najveći dio otpada na zemlje EU (58,4%). Prvih deset zemalja u španjolskom uvozu su: Njemačka (30,5 mlrd. €), Francuska (27,8 mlrd. €), Italija (15,1 mlrd. €), Kina (11,5 mlrd. €), UK (10,6 mlrd. €) , Nizozemska (8,4 mlrd. €), Portugal (7,3 mlrd. €), SAD (6,8 mlrd. €), Belgija (6,3 mlrd. €) i Rusija (6,2 mlrd. €). Ukupna bruto direktna strana ulaganja u Španjolsku su u prvom semestru 2006. iznosila 5,9 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 93% u odnosu na isti period prethodne godine. U neto terminima iznos je značajno manji (348 milijuna eura) što je posljedica povlačenja uloženog kapitala i investiranja u druge namjene. Gledano prema podrijetlu investicija, najviše su ulagale zemlje OECD-a, Luksemburg (30,8%), Nizozemska (28,1%) i Velika Britanija (8,6%). Prve dvije države značajni su ulagači zahvaljujući njihovom specifičnom financijskom sustavu, a Velika Britanija značajnim ulaganjima u sektor telekomunikacija. Sektorski gledano najviše je uloženo u sektor transporta i telekomunikacija (24,3%), sektor nekretnina i usluga (20,9%) i prehrambenu industriju (9,3%). Prema mjestu ulaganja najviše je ulagano u Madrid, Kataloniju i Baskiju. Španjolska ulaganja u inozemstvo također su u prvom semestru 2006. zabilježila značajan porast, gledano u bruto terminima 135,3% ili u neto 160,4% u odnosu na isto razdoblje 2005. godine. Ako govorimo u realnim terminima, radi se o bruto iznosu od 35,7 milijardi eura, odnosno 34,5 milijardi eura neto. Prema načinu ulaganja, daleko najviše je ulagano u kupnju tvrtki u inozemstvu (20 milijardi eura). Geografski gledano daleko najviše su španjolske tvrtke ulagale u Veliku Britaniju čak 73,5% od ukupnih ulaganja, zatim u Francusku (10,6%) i Nizozemsku (4,2%). Zanimljivo je istaknuti da je u 2006. značajno podbacilo ulaganje u države Latinske Amerike. Sektorski gledano najviše odskače sektor telekomunikacija s čak 71,8% od ukupnog ulaganja, slijede ga sektor građevinarstva (3,8%), financijske usluge (3,3%), transport (2,5%) i kupnja nekretnina od strane fizičkih osoba (2%). Gospodarska politika i predviđanja za 2007. Prema najavama Vlade i u 2007. godini španjolsko gospodarstvo će nadalje rasti, barem istim ritmom kao i 2006. godine (BDP oko 3,5%). Sukladno prvim pokazateljima, kako je počela 2007. godina, očekuje se daljnji pad stope nezaposlenosti (barem ispod 8%) i rast broja novootvorenih radnih mjesta (600.000) te veći broj stalnih zaposlenja od privremenih. Vlada se nada da će podaci pokazivati i dalje rast iznad prosjeka EU, posebno zahvaljujući oporavku izvoza, koji ima posebno dobre posljedice na industrijski sektor. Također se, treću godinu za redom, očekuje ostvarivanje državnog suficita od barem 1% BDP. Isto tako nastojat će se smanjiti vanjski dug na 36,6% BDP. Budući da je nakon niza godina 2006. godina završila sa stopom inflacije ispod 3%, Vlada će u 2007. nastojati održani isti trend i dosegnuti najmanju moguću razliku s EU. U cilju sučeljavanja s najvećim problemima španjolskog gospodarstva kao što su produktivnost i kompetitivnost, Vlada će u 2007. godini izdvojiti značajna financijska sredstva namijenjena prekvalifikaciji i kvalifikaciji radnika, modernizaciji industrije, ulaganjima u inovacije i tehnologiju. U 2007. predviđeno je da se za istraživanje, razvoj i inovacije izdvoji 6,5 milijardi eura, što je čak 34,3% više nego u 2006. godini. Sukladno dogovoru postignutom između središnje Vlade i autonomnih pokrajina, cilj je da u proračunu 2% BDP bude namijenjeno ulaganjima u istraživanje, razvoj i inovacije. Također značajna sredstva iz proračuna bit će namijenjena za obrazovanje (28,4% više nego u 2006.), za infrastrukturu (22 milijarde eura), socijalni sektor (9%) i to prvenstveno za one s najmanjim prihodima, predviđa se povećanje minimalne plaće (za 2007. predviđena minimalna plaća od 600 eura) i povećanje minimalnih mirovina (barem za 25%). Prosječna španjolska plaća (prema zadnjoj publikaciji) u 2005. iznosila je 1650 €.

317


Trgovačka društva Prema podacima Statistike Trgovačkih društava, u 2005. se kreiraju 137.843 trgovačka društva, što predstavlja 6,2% više nego u 2004. s ukupnim kapitalom od 10.549 milijuna EUR, 16,3% više u odnosu na prethodnu godinu. Hipoteke Prema podacima Statističkog Zavoda za Hipoteke, u 2005. ih je bilo 1.752,947, 10,5% više nego u 2004. Iznos novih hipotekarnih kredita raste za 25,7% u odnosu na prošlu godinu. MEDIJI I OGLAŠAVANJE NA TRŽIŠTU Prikaz glavnih medija Tisak Deset najčitanijih dnevnih listova Naziv El País El Mundo ABC La Vanguardia El Periódico La Razón El Correo La Voz de Galicia Marca Mundo Deportivo

Tiraža 566.546 434.161 318.792 249.000 218.319 198.721 141.280 118.209 440.601 317.398

Broj prodanih primjeraka 432.204 330.634 240.225 202.161 167.804 142.838 119.601 103.112 308.835 214.654

Deset najčitanijih tjednih časopisa Naziv Pronto Hola Que me dices Diez Minutos Cuore Lecturas Mía Semana Sorpresa Interviú

Tiraža 1.118.897 706.755 529.168 521.915 419.952 350.005 287.782 287.664 186.900 179081

Broj prodanih primjeraka 981.129 549.370 216.495 249.556 237.683 225.100 189.579 203.819 111.584 109.695

Deset najčitanijih mjesečnih časopisa Naziv Glamour Muy Interesante Cosmopolitan Clara El Mueble Cosas de Casa

318

Tiraža 416.071 351.231 345.707 306.720 303.466 300.079

Broj prodanih primjeraka 258.544 255.361 224.290 205.370 188.114 204.228


Nacional Geographic Quo Casa Diez La Revista de Ana Rosa

285.331 260.817 248.000 248.500

196.992 150.394 181.805 134.672

Časopisi specijalizirani za turizam Naziv Hola Viajes Viajes Nacional Geographic Rutas del Mundo De Viajes Conde Nast Traveler Mucho Viaje +Ocio Viajes Viajeros por Tierra Mar y Aire Altair Travelport

Tiraža 127.500 87.314 79.000 72.173 51.883 50.785 45.000 36.835

Broj prodanih primjeraka 87.483 58.701 35.000 43.424 20.479 23.933 25.000 15.539

27.798 13.500

15.857 8.500

Televizija Gledanost po TV kanalima Nacionalni programi Telecinco Antena 3 TVE 1 La Cuatro La 2

21,3% 19,4% 18,3% 6,4% 4,9%

Programi autonomnih zajednica i drugi FORTA (Federación de organismos de 15,4% Televisiones Autonómicas) Temáticas 8,9% Locales 3,4% Izvor: OJD (tisak), Grupo Corporación Multimedia (televizija) PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2006. U razdoblju od siječnja do studenog 2006., Španjolci su ostvarili 153,9 milijuna putovanja, od kojih 93,6% (144 milijuna) unutar španjolskog teritorija te 6,4% (9,9 milijuna) u inozemstvo. U ukupnom broju putovanja, pokrajina Madrid zauzima prvo mjesto po broju putovanja od 27,9 milijuna (18,1%), a slijede Katalonija s 24,8 milijuna (16,1%), Andaluzija s 23,6 milijuna (15,3%) te Valencija, Kastilja i Leon, Galicija i Baskija. Putovanja u inozemstvo najviše ostvaruju madridska i katalonska pokrajina s udjelom od 25,2% i 19,4%. U odnosu na 2005. godinu uočava se porast u inozemnim kretanjima (2,4%), dok su nacionalna kretanja opala za 3,6%. Europa je najomiljenije odredište Španjolaca van španjolskih granica s udjelom od 77,1% ukupnih putovanja u inozemstvo. Prvo mjesto zauzima Francuska s 23,3 milijuna (21,1%), zatim Portugal s 15,6 milijuna (14,1%), Italija s 8,9 milijuna (8,1%), Andora s 8,3 milijuna (7,5%) te Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo s gotovo 6 milijuna (5,4%).

319


Najomiljenija odredišta Španjolaca u 2006.

21,1 38,4

14,1 5,4

5,4

7,5

Francuska

Portugal

Italia

Njemacka

UK

Ostalo

8,1

Andorra

Izvor: Španjolski Institut za Turistička Istraživanja Izvan Europskih granica, najprivlačniji je Maroko s gotovo dva milijuna putovanja (4,5%), te Južna Amerika s 5,4 milijun putovanja (10,1%) od kojih se najviše posjećuju Ekvador, Dominikanska Republika, Meksiko, Kolumbija i Kuba. Glavna vrsta smještaja je hotel (54,4%) i to kategorije 3 i 4 zvjezdice te je ostvareno 29,4 milijuna noćenja u ovoj vrsti smještaja, slijede kuće prijatelja i rodbine za 20,9% te iznajmljene kuće i vlastite kuće s 3,5% i 2,9%. Glavni motivi putovanja Španjolaca su razonoda, odmor, rekreacija s ukupnim udjelom od 53,5%, a slijede ih posjet prijateljima i rodbini 26,9%, te poslovna putovanja 12,4%. Najčešći motivi španjolskih putovanja u inozemstvo su kultura (69,9%), šoping (63,7%), provod (32,5%) i posjet obitelji i prijateljima (30,5%). Španjolci u svojim putovanjima u inozemstvo najviše koriste avion 56,6%, zatim automobil (32,3%), autobus (5,7%). Većina putovanja u inozemstvo se ostvaruje preko unaprijed napravljene rezervacije (65,1%), a u nacionalnim turističkim kretanjima tek 19,1%. 20,2% Španjolaca koristi organizirana putovanja (paket aranžmane), 18,6% rezervira preko agencije, 28% favorizira direktnu rezervaciju smještaja i prijevoza. Španjolci sve više koriste vikend za putovanja. Najviše putuju u ljetnim mjesecima (20,2%) a slijede Uskrs i Puentes*. Ako uzmemo u obzir vikend kratka putovanja, onda su ona najviše zastupljena (67,2%). U inozemstvo najviše putuju u kolovozu (25,6%), rujnu (12,9%) te svibnju (10,8%). 80

67,2

70 60 50

39

40 30

20,2

20 10

6,4

7,3 3,2

0 Puente*

Bozic

Uskrs

Ljetni praznici

Vikend

Ostalo

Izvor: Institut za Turistička Istraživanja (Familitur) *Objašnjenje: Puentes (most) - Korištenje jednog do dva dana godišnjeg odmora kako bi se spojio vikend s nekim lokalnim, regionalnim ili nacionalnim praznikom.

320


29,8% Španjolaca koristi Internet u planiranju putovanja u inozemstvo, od toga 79,1% za prikupljanje informacija, 42,2% rezervira preko Interneta i 16,6% vrši plaćanje preko Interneta. Španjolski turist troši u prosjeku 107,6€ na dan na svojim putovanjima u inozemstvo. Najveći postotak putovanja ostvaruju osobe u dobi između 25 i 39 godina (74,5%), osobe sa završenom visokom školom (85,5%), koje žive u paru, a djeca su samostalna (72,5%) i koje žive u urbanoj sredini (74,7%). UDIO TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2006. GODINA Broj dolazaka i noćenja Španjolaca ostvarenih u Hrvatskoj u razdoblju 1990. – 2006. Dolasci indeks 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor: DZS

55.339 1.902 1.967 3.286 4.534 5.251 9.000 11.807 12.535 10.879 25.022 19.692 26.022 43.791 56.907 84.183 114.188

3 103 167 138 116 171 131 106 87 230 79 132 168 130 148 136

Noćenja indeks 100 3 4 6 8 9 16 21 23 20 45 36 47 79 103 152 206

115.924 6.286 8.814 12.286 13.108 18.354 21.000 32.510 28.423 26.604 51.604 61.623 72.240 101.176 123.753 169.701 230.384

5 140 139 107 140 114 155 87 94 194 119 117 140 122 137 136

100 5 8 11 11 16 18 28 25 23 45 53 62 87 107 146 199

Grafički prikaz dolazaka i noćenja sa španjolskog tržišta DOLASCI 120.000

100.000

80.000

60.000

40.000

20.000

Izvor: DZS

0 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

321


NOĆENJA 250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

Izvor: DZS 0 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku Teško je s potpunom preciznošću odrediti omjer organiziranih i individualnih dolazaka Španjolaca. Procjenjujemo da Španjolci u većini (70%) dolaze preko paket aranžmana, a 30% u samostalnoj organizaciji. Razlika u omjeru je još uvijek velika zbog nedostatka redovnih letova i pristupačnijih cijena letova preko europskih gradova i kombiniranja različitih gradova dolaska i odlaska (npr. dolazak u Zagreb, odlazak iz Dubrovnika). Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja Na španjolskom tržištu djeluje oko 50-ak jačih turoperatora, od kojih oko 46% nudi Hrvatsku u svojim aranžmanima. Međutim, struktura španjolskog turističkog profesionalnog sektora ne može se usko podijeliti na turističke agencije i turoperatore budući da postoji značajan broj agencija koje djeluju kao turoperatori i posrednici i imaju važnu ulogu u sektoru. Ako uzmemo u obzir i taj segment, možemo zaključiti da je Hrvatska prisutna u preko 60% ponuda turoperatora. Hrvatska u europskim brošurama ima udjel od 3,3%. Kod većine brošura Hrvatska se pojavljuje u kombinaciji sa Slovenijom, (čemu je vjerujemo pridonijelo i uvođenje redovnog leta na liniji Barcelona – Ljubljana od Adria Airways-a i tako utjecalo na organizaciju itinerera, ali i prisutnost i aktivno djelovanje Kompas agencije u Barceloni). Ove godine se sve više osjeća i prisutnost susjednih zemalja u katalozima turoperatora, a posebno u monografijama, pa se tako u Politours-ovoj monografiji za Hrvatsku javlja u kombinaciji sa Slovenijom, kod Panavision-a, u kombinaciji s BIH, iako zadržava 85% u ukupnoj katalonskoj ponudi. Ipak, smatramo da će se ponude paket aranžmana za susjedne zemlje povećavati te će kombiniranje dvaju i više zemalja biti sve više zastupljeno u ponudama španjolskih turoperatora. Obujam organiziranog prometa u 2006. po svakom praćenom organizatoru putovanja Tri glavna španjolska turoperatora u 2006. Iberojet je u 2006. imao 4 čarter leta iz Madrida, Barcelone i Bilbaoa za Dubrovnik i Split, uz procijenjeni broj od 8.000 osoba, što predstavlja otprilike 25% porasta u odnosu na 2005. godinu.

322


Prodaje preko svoje mreže agencija “Viajes Iberia”, ali i svih ostalih grupacija. Nedavno je kupio viajar.com i Condor Vacaciones. Odnedavno pripadaju velikoj grupaciji Orizonia koja se sastoji od sljedećih članova: Eurojet, Iberski, Meliatour, Puente Azul, Solplan, Transco, Turavia, Viamed, Vivatours, Iberojet, Iberworld. Hrvatska se u Iberojetovim katalozima pojavljuje na dva opća kataloga i jedan poseban o Europi. Politours je u 2006. godini imao oko 3.500-4.000 osoba te ukupno 40 letova i to iz MAD/BCN za DBV ii ZAG te izvanredni letovi iz Bilbaoa i Valencije. Uz poseban katalog o Hrvatskoj, Politours je nudio svojim gostima i specijalno izrađeni "priručnik o odredištu" (ujedno sadržava i informacije o Sloveniji.). Politours prodaje svoje aranžmane preko svih nacionalnih turističkih agencija i sustava mreža. Panavision je počeo ozbiljno raditi s Hrvatskom 2006. kada je uveo i prvi čarter let. Postoji specijalni katalog za Hrvatsku, Sloveniju i BiH (500.000 primjeraka) te dio programa u sklopu općeg kataloga. Imali su 2 čartera tjedno iz Madrida i Valencije kombinirajući sa Zagrebom i Dubrovnikom. Najviše se prodaju ture te Fly&Drive. Otprilike su realizirali 2.200 osoba. Uz tri navedena najveća turoperatora s vlastitim čarterima, oko desetak manjih turoperatora također je nudilo Hrvatsku u svojim katalozima, a čarter je bio od Travel Europe-a (wholesale turoperator iz Austrije, koji je ostvario oko 4.000 osoba, što mu je donijelo porast od 150% u odnosu na 2005.) te brojni manji retaileri koji su u vlastitim aranžmanima preko redovne linije imali Hrvatsku u svojoj ponudi (Ambassador tours, Nobel, Catai, itd.). Koje su prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta organizatora putovanja na španjolskom tržištu Prema anketi ispunjenoj od strane glavnih turoperatora možemo istaknuti da su najviše vrednovani: čisto i bistro more, ljepota obale i otoka, prirodno bogatstvo, spomenici, kultura i povijest, klima, novo odredište. Kao nedostaci navode se: hotelska infrastruktura i smještaj općenito, održavanje gradova i građevina, loše zrakoplovne veze, overbuking, nedovoljno poznavanje Hrvatske. Razrada dolazaka po regijama Hrvatske Dolasci i noćenja Španjolaca po županijama za razdoblje siječanj – rujan 2006. ŽUPANIJA DOLASCI INDEKS 06/05 NOĆENJA INDEKS 06/05 TZ DUBROVAČKO 27.888 127 81.009 134 NERETVANSKA 118 122 TZ SPLITSKO 12.935 24.800 DALMATINSKA TZ ZAGREB 14.348 107 20.899 105 TZ KVARNER 13.609 150 23.598 164 TZ LIČKO SENJSKA 9.715 11.628 TZ ISTRA 6.828 135 19.258 146 TZ ŠIBENSKO KNINSKA 5.319 121 9.214 160 TZ ZADARSKA 6.565 164 10.507 137 Kao što je vidljivo iz tablice, gotovo se u svim regijama osjetio porast u dolascima španjolskih gostiju. Najveći porast bilježe županija Šibensko-kninska (121%) te Kvarner i Istra, što je logično budući da sve više turista putuje samostalno preko Venecije ili Ljubljane, a i zbog čartera koji je prošle godine letio na Krk što je približilo turiste ovim regijama. Na prvom je mjestu u apsolutnim brojevima vidno DubrovačkoNeretvanska županija, a slijede Split i Zagreb. Način transporta korišten prilikom dolaska u Hrvatsku Avion su koristili putnici koji su dolazili u organiziranim aranžmanima, dok je većina putnika u individualnim putovanjima koristila automobil i autobus, a avionom putovala do Venecije.

323


Zrakoplovni čarteri u 2006. PANAVISION MADRID VALENCIJA POLITOURS MADRID BARCELONA VALENCIJA* BILBAO* IBEROJET MADRID BARCELONA BILBAO TRAVEL EUROPE MADRID BARCELONA

DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, SPLIT DUBROVNIK, SPLIT DUBROVNIK, SPLIT RIJEKA, DUBROVNIK DUBROVNIK *Izvanredni letovi

Pojedinci u 2006.- prednosti/nedostaci hrvatske turističke ponude s gledišta individualnog gosta Prednosti Izuzetno bogata prirodna i kulturna baština Vrlo povoljna klima Čisto more Bogata gastronomija i enologija Dobre preporuke prijatelja koji su posjetili Hrvatsku daju izuzetno pozitivan imidž Nedostaci Nedostaju direktne redovne zrakoplovne linije, uključujući i kompanije s povoljnim cijenama Loša željeznička povezanost Traži se veća sigurnost pri rezervaciji on-line s dobavljačima usluga Nedovoljno informacija on-line na španjolskom jeziku Vrsta smještaja koju su koristili u Hrvatskoj Kod organiziranih putovanja Španjolci koriste hotelski smještaj i to uglavnom s kategorijom od 3* i 4*. Kod individualnih putovanja, većina ih koristi privatni smještaj, dok mladi turisti uglavnom koriste hostele i kamping. Koje dodatne sadržaje/aktivnosti u Hrvatskoj gosti najčešće konzumiraju Turisti na organiziranim putovanjima uglavnom idu na kružne autobusne ture na kojima se obilazi cijela dalmatinska obala i Opatija te Plitvice i Zagreb. Od dodatnih aktivnosti prevladavaju jednodnevni izleti u Crnu Goru i Mostar, zatim Sloveniju, Korčulu, itd. PROFIL EMITIVNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA U 2007. Segment City breaks Opći porast segmenta „City breaks“ u Europi, zabilježio je najveći rast u Španjolskoj čemu je znatno pridonijelo i jačanje španjolske ekonomije. Tome također pridonose sve pristupačnija cijena zrakoplovnih karata zbog sve veće prisutnosti kompanija s povoljnim cijenama (u Španjolskoj predstavljaju 40% udjela u zrakoplovni prometu), multi rute (mogućnost kupovanja različitih ruta dolaska i odlaska preko iste zrakoplovne kompanije bez utjecaja na cijenu karte), pojava novih odredišta, brzi vlakovi. Boom se osjetio još od 2003., ali neki gradovi rastu brže od drugih, kao npr. Dubrovnik, koji je zabilježio porast od 130% od 2000. i drži 1. mjesto na ljestvici te Zagreb na 4. mjestu.

324


Prikaz odredišta s najvećim porastom broja noćenja u razdoblju od 2000.-2005. Grad Porast Dubrovnik +30% Tallin +92% Ljubljana +71% Zagreb +64% Valencija +60% Torino +50% Bratislava +46% Barcelona +37% Izvor: ECM / European Cities Tourism report 2006./2007. Povećava se broj mladih parova koji putuju i s djecom od 6-10 godina pa se počinju uvoditi i popusti za djecu u hotelima i na letovima. Španjolski turisti sve više fragmentiraju svoj godišnji odmor, tako da koriste manje godišnjeg odmora u kolovozu, ali planiraju više "escapadas" (bjegovi) tijekom godine. Tako vikend kratka putovanja sve više dobivaju na značaju te predstavljaju 35% ukupnih putovanja. Drugi segment koji također bilježi porast u segmentu „city breaks“ su tzv. španjolski babyboomersi, osobe između 50 i 60 godina, većina ranije umirovljenih koji raspolažu s većim uštedama i imaju više slobodnog vremena, ali za razliku od mladih, ovi ipak preferiraju organizirani aranžman. Redoslijed najomiljenijih odredišta – procjena za sezonu 2007. Nema većih promjena u redoslijedu najomiljenijih odredišta, međutim Španjolci sve više putuju u nova, za njih nepoznata odredišta, posebno tzv. „Nove Europe“, među kojima je i Hrvatska. Ukupni pregled organizatora putovanja na tržištu u 2007. (grupacije, tržišni lideri, specijalisti) promjene u odnosu na 2006. godinu U španjolskom turističkom sektoru prevladavaju četiri jake velike grupacije: Grupo Marsans, Globalia, Barceló i Orizonia Corporation, bivši Iberostar koja je početkom godine kupila Condor Vacaciones i viajar.com pa se tako u njenoj grupaciji nalaze najjači turoperatori: Eurojet, Iberski, Meliatour, Puente Azul, Solplan, Transco, Turavia, Viamed, Vivatours, Iberojet, Iberworld, Condor i Viajar.com. Španjolski turistički sektor broji preko 9.000 agencija te ima najveći omjer turističkih agencija po stanovniku u Europi, a 49% svih prodajnih mjesta drže navedene četiri grupacije. Broj turističkih agencija je u stalnom porastu, međutim sve se više osjeća jačanje velikih mreža agencija, dok su male prisiljene zatvoriti. Glavne su razlike u tome što male agencije ovise o vanjskim dobavljačima uz stalne borbe protiv njihovih komercijalnih politika, dok velike mreže turističkih agencija imaju vlastite proizvode koje im osiguravaju njihovi turoperatori unutar mreže te mogućnost izrade vlastitih proizvoda zbog jake kupovne moći. Porast je i u prodaji aranžmana preko Interneta: E dreams, Rumbo, Viajar, Last Minute, Atrapalo, itd. Najveći udio na tržištu drži E dreams (31,5%) te je u 2006. godini fakturirao 210 milijuna € i tako zabilježio porast od 92% u odnosu na 2005. godinu.

325


Fakturiranje u 2006. godini (u mil €) 250

210

200

200

150

120

100

101

96,4

50 0 Edreams

Rumbo

Viajar.com

Atrapalo

Terminal A

Sve je veći broj i turoperatora koji prodaju direktno preko Interneta kao što je i primjer Sunweb-a, turoperatora, koji je ove godine počeo s čarterima za Hrvatsku, konkretno Rijeku i Dubrovnik. Brojne su i grupacije nezavisnih turističkih agencija od kojih su najjače: Avasa, Over, Unida, Star, Airmet, Avantours, Gea, Sercom, itd. Neke su kreirale vlastiti turoperator, kao što je slučaj Travelider-a čije paket aranžmane prodaju isključivo Over, Star, Airmet i Avantours i broji preko 2.000 prodajnih mjesta.

GRUPACIJA

Marsans

Globalia

Iberostar

Amadeus

Barceló

326

Najjače tržišne grupacije u Španjolskoj 2006. MREŽA FAKTURIRANJE TURISTIČKIH TUROPERATORI PRIJEVOZNICI U 2005. AGENCIJA Viajes Pullmantur Aerolineas marsans (800 4388M € Horizontes argentinas prodajnih Tiempo libre Trapsa mjesta) Halcon viajes Air europa (1100 Pepecar prodajnih Travelplan Globalia 3291M € mjesta Touring club handling Viajes ecuador Globalia cruceros Globalia (300 prodajnih autocares mjesta) Iberojet Viajes Iberia Vivatours 3000M € (600 prodajnih Turavia Iberworld mjesta) Solplan Iberoservice Rumbo (50%) 2418M € Opodo (55%) Barcelo viajes Barcelo Aerolineas 1004M € business travel argentinas/ Air (200 prodajnih plus comet mjesta) Izvor: Editur, no 2.440-2.441 15/22 2006.

HOTELI

Hotetur

Globalia hoteles

Iberostar hotels and resorts

Barcelo hotels and resorts


Jedna od najjačih turističkih agencija je „Viajes El Corte Ingles“, koja je fakturirala u 2006. oko 80 milijuna € preko Interneta što predstavlja oko 4% ukupne prodaje za koju se procjenjuje da je bila 2.000 milijuna € u 2006. Turoperatori koji u svojim aranžmanima nude Hrvatsku GLAVNI TUROPERATORI S VLASTITIM ČARTER LETOVIMA IBEROJET

www.iberojet.es

POLITOURS

www.politours.com

PANAVISION

www.panavision-tours.es

SUNWEB VACANCES

www.sunweb.es

TUROPERATORI KOJI ZAKUPLJUJU DIO ČARTER AVIONA OD TRAVELEUROPE WHOLESALER TRANSRUTAS

www.transrutas.com

NOBEL TOURS

www.nobel-tours.com

TRAVELPLAN

www.travelplan.es

PILMAN

www.pilman.com

MAPA TOURS

www.mapatours.com

AVIOTEL

www.aviotel.com

5ESTRELLASCLUB

www.5estrellasclub.com

TF TOURIST FORUM

www.touristforum.net

TRAVELIDER

www.travelider.com

EUROPAMUNDO

www.europamundo.com

EUROVOLTA

www.eurovolta.com

VIAJES CONTINENTAL

www.viajescontinental.es

AMBASSADOR TOURS

www.ambassadortours.es

VIAJES EL CORTE INGLES

www.viajeseci.es

CATAI TOURS

www.catai.es

GENERAL TOURS

www.generaltours.es

CLUB MARCO POLO

www.clubmarcopolo.es

MUEVETE CON VENTAJAS

www.mueveteconventaja s.com

ICU

www.icu.es

ON-LINE PORTALI ZA PUTOVANJA, LETOVE, SMJEŠTAJ, RENT A CAR LASTMINUTE

www.lastminute.com

VIAJAR.COM

www.viajar.com

ATRAPALO

www.atrapalo.com

TERRA

www.terra.es

RUMBO

www.rumbo.es

MUCHO VIAJE

www.muchoviaje.com

E DREAMS

www.edreams.es

MANJI TUROPERATORI I PUTNIČKE AGENCIJE KOJE POVREMENO ORGANIZIRAJU SPECIJALIZIRANA PUTOVANJA U HRVATSKU (INCENTIVE GRUPE) AÑOZ LUZ

www.aluz.com

APROACHE (nautika)

www.aproache.com

INTEGRAL TOURS

www.integral-tours.com

BARCELO VIAJES

www.barceloviajes.com

INTEGRAL DE VIAJES

www.integraldeviajes.es

VIAJES ZEPPELIN

www.v-zeppelin.es

SAVITUR

www.savitur.com

HELICE VIAJES

www.heliceviajes.com

MARSANS

www.marsans.es

VIAJES PERTUR (hodocasca) HISPANOSOL

www.hispanosol.es

HALCON VIAJES

www.halcon-viajes.com

VIAJES FORTUNA

www.viajesfortuna.com

TRAVELOTECA

www.traveloteca.com

VIAJES MAPFRE

www.viajesmapfre.com

TRIP ROAD

www.triproad.net

FURITRAVEL

www.furitravel.com

VIAJES RACC

www.racc.es

327


NEZAVISNE GRUPACIJE PUTNIČKIH AGENCIJA AVASA

www.avasa.com

OVER

www.over.es

UNIDA

www.unida.com

PROCJENA UDJELA TRŽIŠTA U UKUPNOM HRVATSKOM TURISTIČKOM REZULTATU – 2007. GODINA Aktualni imidž Hrvatske Prednosti i nedostaci i hrvatske turističke ponude na španjolskom tržištu: SWOT ANALIZA Prednosti 9 Veliko prirodno i kulturno bogatstvo 9 Još uvijek se nije razvio masovni turizam i nastupile posljedice istog 9 Mogućnost kombiniranja kulturnog i odmorišnog turizma 9 Postupan rast interesa hrvatskih agencija za španjolsko tržište (veći interes – veća ponuda) Ograničenja 9 Odredište još uvijek relativno nepoznato na tržištu 9 Slabe zrakoplovne veze sa Španjolskom 9 Nedovoljna hotelska infrastruktura, manjak hotela visoke kategorije 9 Nedovoljan broj promotivnog materijala tiskanog na španjolskom jeziku 9 Relativno visoke cijene 9 Velike mogućnosti za konkurenciju Španjolskoj, međutim to povlači rizik da se na kraju ne zadovolji kriterijima 9 Loša cestovna i željeznička infrastruktura 9 Masovni turizam u razdoblju od druge polovice srpnja do kraja kolovoza 9 Nedovoljno poznavanje bogate gastronomske i enološke ponude Mogućnosti 9 Porast putovanja u zemlje „Nove Europe“, porast „City breaks-a“, interes za otkrivanjem novih zemalja i kultura, budi znatiželju zbog dobrih iskustava turista koji su posjetili Hrvatsku a ujedno je odredište i "tajanstveno" zbog nedovoljnog poznavanja. 9 Turoperatori spremni ulagati u odredište (porast čarter letova, ulaganje u oglašavanje, novi turoperatori uključuju Hrvatsku u svojoj ponudi), i sl. 9 Značajan porast insentiv putovanja što predstavlja veću potrošnju po turistu (160€ po osobi/dan.) Opasnosti 9 Porast interesa za "last minute bukinge" 9 Izrazito konkurentno okruženje 9 Nedostatak fleksibilnosti s cijenama u odredištu 9 Zbog nedostatka redovnih linija i mogućnosti leta samo s čarterom i kompanijama s povoljnim cijenama postoji prijetnja da se odredište percipira kao jeftino, što svakako nije slučaj 9 Visoke hipotekarne kamate za stambene kredite španjolskih obitelji utječu na raspoloživa sredstva za putovanje. Preliminarna procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u Hrvatsku s dotičnog tržišta u 2007. godini Hrvatska će i u 2007. biti svojevrstan „boom“ na španjolskom tržištu. Sve je veća potražnja španjolskih turoperatora i putničkih agencija, a s time i broj potencijalnih turista. Znatno je veći i interes medija te očekujemo brojne reportaže o Hrvatskoj u sljedećim mjesecima što će zasigurno dati potporu prodaji za

328


glavnu sezonu. Uvođenjem nove redovne linije od 05. lipnja na relaciji Barcelona-Dubrovnik, dvaput tjedno, povećat će se zasigurno i broj individualnih putovanja. Turoperatori povećavaju broj tjednih čarter letova pa je tako ove godine predviđeno ukupno 19 čartera dok je u 2006. bilo 11. Stoga vjerujemo da će se uzlazni trend dolazaka Španjolaca nastaviti i u 2007. i očekujemo porast od 15-20% u odnosu na prošlu 2006. godinu. Omjer organiziranih i individualnih dolazaka u Hrvatsku u 2007. godini Vjerujemo da će 2007. godina zabilježiti lagani porast u broju individualnih putovanja s obzirom da je uvedena redovna low cost linija iz Barcelone za Dubrovnik, dvaput tjedno, koja će omogućiti individualne aranžmane po Hrvatskoj. Ipak, organizirana putovanja i dalje će prevladavati s obzirom na povećanje čarter letova. Zastupljenost Hrvatske u programima organizatora putovanja u 2007. Hrvatska je i ove godine prisutna u većini kataloških ponuda turoperatora. Travelider – turoperator kojeg su "stvorile" nezavisne grupacije agencija, uvodi Hrvatsku u svom katalogu specijaliziranom za putovanja na medeni mjesec.

Prognoza rezultata u 2007. od strane organizatora putovanja Iberojet je za 2007. udvostručio svoje letove te ovu sezonu ima ukupno osam letova. Predviđa se da će volumen putnika biti oko 16.000 osoba. Ove godine uvodi se i let za Zagreb u kombinaciji s Dubrovnikom (dolazak Zagreb – odlazak Dubrovnik) iz Madrida i Barcelone koji počinje u srpnju. Također se uvodi i novi proizvod – krstarenje u trajanju od sedam dana od Rijeke do Dubrovnika preko cijele Jadranske obale. Politours ostaje pri istom broju letova kao i u 2006. i predviđa oko 4.000 putnika, dok Panavision povećava na tri čartera, tako da ove godine imaju letove iz Madrida i iz Bilbaoa preko Valencije za Zagreb/Dubrovnik te iz Seville preko Barcelone za Split/Dubrovnik. Pojavio se i novi turoperator Sunweb koji po prvi put ove godine uvodi čarter za Dubrovnik i Krk (Rijeka). Dubrovnik su za Uskršnje blagdane posjetili brojni španjolski turisti budući da su gotovo svi turoperatori imali čarter: Politours*: 5 čartera i to iz Barcelone, Palma de Mallorca, Valencija, Bilbao i Madrid Sunweb Vacances: 1 iz Barcelone Iberojet*: 9: Barcelona, Madrid (3), Bilbao (2), Palma de Mallorca, Valencija, Zaragoza. *Politours i Iberojet su podijelili neke čarter letove za Uskršnje blagdane. Zrakoplovni čarteri u 2007. PANAVISION MADRID VALENCIJA BILBAO BARCELONA SEVILLA POLITOURS MADRID BARCELONA VALENCIJA* BILBAO*

DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, SPLIT DUBROVNIK, SPLIT DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, ZAGREB DUBROVNIK, ZAGREB

329


IBEROJET MADRID x 2 BARCELONA x 2 BILBAO x 2 TRAVEL EUROPE* MADRID BARCELONA SUNWEB Madrid Barcelona

DUBROVNIK, SPLIT, ZAGREB DUBROVNIK, SPLIT, ZAGREB DUBROVNIK, SPLIT RIJEKA, DUBROVNIK DUBROVNIK Rijeka, Dubrovnik Rijeka, Dubrovnik

*Wholesaler TRAVEL EUROPE bi bio povećao kapacitete za sezonu 2007. međutim nema više raspoloživih letova. TURISTIČKA SEZONA 2008. – OPĆI POKAZATELJI Preliminarna procjena ukupnih odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo u 2008. godini Visoke hipotekarne kamate za stambene kredite španjolskih obitelji utječu na raspoloživa sredstva za putovanje te bi njihov daljnji rast mogao blago utjecati na broja odlazaka na godišnji odmor u inozemstvo i povećati broj nacionalnih turističkih kretanja. Prognoze organizatora putovanja za 2008. (promjene u odnosu na 2007. – razlozi pozitivni/negativni) Mundicolor je najavio uvođenje Hrvatske u svojoj ponudi za 2007., a postoji i mogućnost udruženog zakupa čarter aviona s turoperatorom Ambassador Tours. Nastavit će se trend putovanja u daleke zemlje i zemlje „Nove Europe“, iako će i dalje prevladavati trenutno vodeća odredišta. TURISTIČKA SEZONA 2008. – HRVATSKA Procjena ukupnog broja dolazaka i noćenja u 2008. godini Vjerujemo da će se uzlazni trend nastaviti i procjenjujemo porast od 5-10%, ovisno o zrakoplovnom prijevozu. Mjere koje bi u 2008. trebalo poduzeti prema mišljenju organizatora putovanja Daljnja i kontinuirana promidžba Hrvatske u medijima, tiskanje promotivnog materijala na španjolskom jeziku, informacije i WEB stranice prilagođene španjolskom gostu (najvažniji čimbenik – prijevod na španjolskom jeziku) onih hrvatskih subjekata koji su zainteresirani za španjolsko tržište. Ovisno o uspjehu novog leta iz Barcelone za Dubrovnik aviokompanije "Clickair", mogao bi se uvesti i direktni redovni let tijekom cijele godine, što bi snažno utjecalo na povećanje broja turista u segmentu insentiv putovanja, kao i kod individualnih putovanja, a to bi utjecalo i na povećanje broja dolazaka za vrijeme "Puentes" te bi bilo više grupnih aranžmana organiziranih od strane retailera.

330


biljeπke


biljeπke

Nakladnik Hrvatska turistička zajednica Iblerov trg 10/4 10 000 Zagreb Hrvatska Tel: +385 1 46 99 333 Fax: +385 1 45 57 827 E-mail: glasnik@htz.hr Za nakladnika mr. sc. Niko Bulić Tekstove priredili direktori i voditelji predstavniπtva i ispostava HTZ-a u inozemstvu Urednik Igor Borojević Dizajn Ivana Ivanković PrliÊ Nenad Vujošević Lektura SPES Fotografije Ivo Pervan Damir Fabijanić Arhiva HTZ-a Tisak AKD


HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Iblerov trg 10/IV, p.p. 251 10000 ZAGREB HRVATSKA Tel.: +385 1 46 99 333 Fax: +385 1 45 57 827 Internet: www.hrvatska.hr E-mail: info@htz.hr

Kroatische Zentrale für Tourismus 1010 Wien Am Hof 13 Österreich Tel.: +43 1 585 38 84 Fax: +43 1 585 38 84 20 E-mail: office@kroatien.at

Kroatische Zentrale für Tourismus 60311 Frankfurt Kaiserstrasse 23 Deutschland Tel.: +49 69 23 85 350 Fax: +49 69 23 85 35 20 E-mail: info@visitkroatien.de

Kroatische Zentrale für Tourismus 80469 München Rumfordstrasse 7 Deutschland Tel.: +49 89 22 33 44 Fax: +49 89 22 33 77 E-mail: kroatien-tourismus@t-online.de

Ente Nazionale Croato per il Turismo 20122 Milano Piazzetta Pattari 1/3 Italia Tel.: +39 02 86 45 44 97 Fax: +39 02 86 45 45 74 E-mail: info@enteturismocroato.it

Chorvátske turistické združenie 821 09 Bratislava Trenčianska 5 Slovakia Tel.: +421 2 55 562 054 Fax: +421 2 55 422 619 E-mail: infohtz@chello.sk

Horvát Idegenforgalmi Közösség 1053 Budapest Magyar ut. 36 Magyarország Tel./fax: +36 1 266 65 05 +36 1 266 65 33 E-mail: info@htz.hu

Office National Croate de Tourisme 75116 Paris 48, avenue Victor Hugo France Tel.: +33 1 45 00 99 55 Fax: +33 1 45 00 99 56 E-mail: infos.croatie@wanadoo.fr

Croatian National Tourist Office London W6 9ER 2 Lanchesters 162-164 Fulham Palace Road United Kingdom Tel.: +44 208 563 79 79 Fax: +44 208 563 26 16 E-mail: info@cnto.freeserve.co.uk

Narodowy Ośrodek Informacji Turystycznej Republiki Chorwacji IPC Business Center ul. Koszykowa 54 00-675 Warszawa, Polska Tel.: +48 22 828 51 93 Fax: +48 22 828 51 90 E-mail: info@chorwacja.home.pl

Ente Nazionale Croato per il Turismo 00186 Roma Via Dell’oca 48 Italia Tel.: +39 06 32 11 0396 Fax: +39 06 32 11 1462 E-mail: officeroma@enteturismocroato.it

Oficina de turismo de Croacia 28001 Madrid, Espana Calle Claudio Coello 22, 1o C Tel.: centrala: +34 91 781 5514 Fax: +34 91 431 8443 E-mail: info@visitacroacia.es

Chorvatské turistické sdružení 110 00 Praha 1 Krakovská 25 Česká republika Tel.: +420 2 2221 1812 Fax: +420 2 2221 0793 E-mail: infohtz@iol.cz; info@htz.cz

Croatian National Tourist Office New York 10118 350 Fifth Avenue, Suite 4003 U.S.A. Tel.: +1 212 279 8672 Fax: + 1 212 279 8683 E-mail: cntony@earthlink.net

Kroatiska Turistbyrån 11135 Stockholm Kungsgatan 24, Sverige Tel.: +46 853 482 080 Fax: +46 820 24 60 E-mail: croinfo@telia.com

Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme 1081 GG Amsterdam Nijenburg 2F, Netherlands Tel.: +31 20 661 64 22 Fax: +31 20 661 64 27 E-mail: kroatie-info@planet.nl

Office National Croate du Tourisme 1000 Bruxelles Vieille Halle aux Bles 38, Belgique Tel.: +32 255 018 88 Fax: +32 251 381 60 E-mail: info-croatia@scarlet.be

123610 Moscow Krasnopresnenskaya nab. 12 office 1502, Russia Tel.: +7 095 258 15 07 Fax: +7 095 258 15 08 E-mail: HTZ@wtt.ru

Hrvaška turistična skupnost 1000 Ljubljana Gosposvetska 2, Slovenija Tel.: +386 1 23 07 400 Fax: +386 1 230 74 04 E-mail: hrinfo@siol.net

Kroatische Zentrale für Tourismus 8004 Zürich Badenerstrasse 332, Switzerland Tel.: + 41 43 336 20 30 Fax: +41 43 336 20 39 E-mail: info@kroatien-tourismus.ch


Godišnji Glasnik  

S poštovanjem, mr. sc. Niko Bulić direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Poštovani Ëitatelji, 239 266 280 294 314 − Njemačka −...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you