(Reflesaun Pesoál ba Elisaun Antisipada 2018 iha Timor-Leste) ELISAUN ANTISIPADA 2018: BUKA HAMORIS FILA FALI SENSU PATRIOTIZMU TIMOR-LESTE IHA SÉKULU 21 Husi Crisogno Soares Freitas Pereira Objetivu hosi reflesaun pesoál ida-ne’e, mak atu fó hanoin ba Timor-oan tomak katak Elisaun Antisipada [EA] ida-ne’ebé sei realiza iha loron 12 fulan maiu 2018, mak elisaun patriota. Elisaun EA nu’udar momentum reflesaun no Patriota mak elisaun hadomi rai-lulik no povu-lulik momentum desizaun povu Timor tomak atu Timor, iha-ne’ebé konvida povu Timor ida-idak ho kompriende no esperiénsia sentidu verdadeiru nia konxiénsia patriota liuhosi nia poder tomak hosi Timor nia independénsia totál no finál ne’ebé Maromak fó atu ukun no atu deside (Kfr, Jénezis 1: 26, 28) ba nasaun soberanu nia futuru no atu deside futuru povu-lulik no rai-lulik Timor idane’e. Tanba ne’e, elisaun patriota nia objetivu mak atu hili lider sira-ne’ebé iha karakter lideransa, iha-ne’ebé bele bele halo desizaun loos hodi hatán ba nesesidade povu no rai-lulik ida-ne’e iha sékulu 21. Iha sorin seluk, EA nu’udar momentum reflesaun no momentum desizaun povu Timor tomak atu kompriende no esperiénsia sentidu verdadeiru hosi Timor nia independénsia totál no finál. Signifika independénsia ne’ebé la tolera modu deskriminasaun no okupasaun saida de’it ba povu Timor, atu nune’e povu la sai atan iha nia uma laran, maibé sai na’in ba sakrifísiu no dezenvolvimentu povu no rai-lulik ida-ne’e. De facto, mudansa no dezenvolvimentu sira balun ne’ebé akontese ona iha rai-lulik ida-ne’e, nune’e mós povu balun esperiénsia, sente no horon ona dezenvolvimentu ida-ne’e, la bele nega katak, ida-ne’e hotu akontese tanba povu Timor barak nia kontribuisaun liuhosi konxiénsia iha maduridade polítika, katak saida mak Nasaun nian, ha’u-nia mós (sense of belonging). Tanba ne’e, povu Timor tomak presiza iha konxiénsia katak Timor rai-lulik no povu lulik idane’e mak ha’u, no ha’u mak Timor-oan sira, no hosi sira ha’u haree ha’u nia-an no hosi ha’u, 1|Pájina