Anketa portala Asmag.com

BAŠ KAO I VIDEONADZOR, KONTROLA PRISTUPA SE SVE VIŠE PREBACUJE NA IP, A TO NEIZBJEŽNO VODI DO PROBLEMA POVEZANIH S POTENCIJALNIM CYBER NAPADIMA POPUT HAKIRANJA IP ČITAČA I KONTROLERA, NJIHOVOG KORIŠTENJA ZA DOS NAPADE I PRESRETANJA KOMUNIKACIJE IZMEĐU UREĐAJA ZA KONTROLU PRISTUPA UKOLIKO NIJE ENKRIPTIRANA NA ODGOVARAJUĆI NAČIN

n Izvor: asmag.com redakcija@asadria.com

Zabrinutost glede ove problematike potakla je korisnike na potražnju za visokosigurnim opcijama u njihovim rješenjima za kontrolu pristupa. Asmag.com je ovaj trend potvrdio kroz anketu u okviru koje je od korisnika zatražio da odaberu najbitnije brendove u sljedećim kategorijama: softveru za upravljanje kontrolom pristupa, mobilnim rješenjima i bežičnim bravama. Korisnici su u svim kategorijama naveli sigurnost kao najbitniji kriterij koji imaju pri odabiru proizvoda u oblasti kontrole pristupa. Stoga je na dobavljačima da ispune tu potražnju. U nastavku teksta se bavimo analiziranjem saznanja dobijenih anketom.

Softver je mozak sistema za kontrolu pristupa, jer on procesira i odgovara na pristupne zahtjeve. U ovoj kategoriji najznačajniji brendovi su Suprema (koju je odabralo 27,94 posto ispitanika), HID Global (13,53 posto), ZKTeco (10,88 posto), ASSA ABLOY (10,29 posto) i Genetec (10.29 posto). Ostali veliki brendovi – Johnson Controls, Gallagher, Vanderbilt, Openpath, AMAG, Identiv i Allegion – također su spomenuti. Softver za upravljanje kontrolom pristupa trebao bi karakterisati visok nivo sigurnosti, zatim imati razumljiv korisnički interfejs i mogućnost integracije sa drugim sistemima. Ovo su mogućnosti za koje su korisnici rekli da su utjecale na njihov odabir najznačajnijih brendova. Pri tome se sigurnost ističe kao glavna ka-

rakteristika koju uzimaju u obzir, a što je vidljivo u sljedećim komentarima:

“Računarska sigurnost”; “Visok nivo sigurnosti”; “Sigurnosna tehnologija i praktičnost”; “Izvrstan nivo sigurnosti i stabilnosti”; “Sigurno upravljanje akreditivima zasnovano na DID tehnologiji”.

Ispitanici su spomenuli i performanse rješenja, kao i lakoću korištenja te kompatibilnost s različitim modelima telefona i tehnologijama prijenosa podataka:

“Vrhunska sigurnost”; “Stabilna usklađenost s OSDP-om, GDPRom i cyber sigurnosnim standardima kao dodatak podršci za unificiranu platformsku integraciju CCTV-a i detekcije provalnika”; “Pouzdanost, veliki broj opcija, visok nivo sigurnosti”; “Dobra sigurnost”; “Visok nivo sigurnosti i kvaliteta”; “Sigurnosne mogućnosti”.

Integracija s drugim sigurnosnim sistemima i lakoća korištenja također su bili u vrhu liste mogućnosti koje korisnici traže:

“Podrška za razne kamere”; “Integracija s više sistema”; “Trebao bi podržavati razne uređaje za akreditive i omogućiti izvrsnu tehnologiju za umrežavanje sa drugim sistemima”; “Lako podešavanje i implementacija. Dostupnost u našoj zemlji”; “Lako korištenje”.

Iz asmaga ističu da bi, kako se kontrola pristupa sve više prebacuje na internet, softver za upravljanje njome trebao uključivati više cyber sigurnosnih mogućnosti i integracijskih karakteristika kako bi se mogao umrežiti s drugim IP sistemima, naprimjer videonadzornom i protivprovalnom signalizacijom. Ove zahtjeve čitaoci su jasno iznijeli u anketi. Najpopularniji brendovi su dobro poznati po omogućavanju visokog nivoa sigurnosti i integracije, tako da nije iznenađenje to što su navedeni kao najbitniji. Čitaoci su u ovoj kategoriji birali najbolje brendove u oblasti rješenja za mobilnu kontrolu pristupa. Top pet mjesta pripalo je Supremi (32,93 posto), HID Globalu (21,29 posto), ZKTecu (7,23 posto), ASSA ABLOY-u (6,83 posto) i Genetecu (5,22 posto). Ostali brendovi spomenuti u anketi su još Identiv, Allegion i Gallagher. Mobilna rješenja za kontrolu pristupa, koja podrazumijevaju pohranjivanje akreditiva za pristup na korisnikovom pametnom uređaju, koji se zatim može koristiti za otvaranje vrata, postaju sve popularnija zbog praktičnosti u odnosu na ostale akreditive, kao i činjenice da korisnici tokom pandemije radije koriste beskontaktna rješenja. Budući da ova tehnologija omogućava komunikaciju mobilnog uređaja i čitača, sigurnost je ponovo navedena kao najbitnija karakteristika, što se odražava u komentarima ispitanika:

“Lako za koristiti, brzo”; “Brzina autentifikacije”; “Performanse”; “Brzina, tačnost”; “Praktično i lako za koristiti”; “Pogodno i za početnike”; “Praktičan mobilni pristup”; “Lakoća korištenja”; “Podrška za razne modele telefona”; “NFC integracija”; “Kompatibilnost s Bluetoothom i NFCom”.

Iz asmaga na to kažu da su brendovi u oblasti kontrole pristupa kao što su HID Global, Identiv i ASSA ABLOY već odavno poznati po svojim rješenjima za kontrolu pristupa. Međutim, zanimljivo je vidjeti da su brendovi koji su jaki u sektoru biometrije, naprimjer Suprema i ZKTeco, također lansirali mobilna rješenja za kontrolu pristupa koja postaju popularnija među korisnicima. To na stranu, rješenja koja mogu efikasno ispuniti zahtjeve korisnika, među kojima je i potreba za što većim nivoom sigurnosti, imat će veću šansu da ih korisnici prihvate.

Čitaoci su također pitani da odaberu brendove koji nisu bili uključeni u prvobitnu listu. Većina ih je spomenula LenelS2, kompaniju jaku u oblasti softvera za upravljanje kontrolom pristupa, kao i čitača koji podržavaju različite akreditive, kao i Safetrust i Farpointe Data, od kojih su obje stručne u oblasti beskontaktnih rješenja i za mobilne akreditive. U anketi je učestvovalo 527 profesionalaca, uključujući sistem-integratore, distributere, konsultante i krajnje korisnike. Vertikalno gledajući, industrije u kojima ispitanici uglavnom rade su vlada, komercijalni objekti, proizvodnja, pametni gradovi, maloprodaja i prijevoz.

U trećoj kategoriji čitaoci su ocijenili najbolje brendove u oblasti bežičnih brava. ASSA ABLOY, koji je već dugo predvodnik u ovoj oblasti, osvojio je prvo mjesto sa 30,12 posto glasova, dok je HID Global na drugom mjestu (10,84 posto), Allegion na trećem (9,64 posto), ZKTeco na četvrtom (9,64 posto), a Suprema na petom mjestu (8,43 posto). Ostali brendovi koje vrijedi spomenuti uključuju RemoteLock, Kwikset, Latch, Igloohome i Kisi. Sigurnost je ovdje potrebna za bežičnu komunikaciju brava i drugih komponenti u okviru sistema za kontrolu pristupa, za čime postoji velika potražnja. Korisnici su imali sljedeće komentare:

Budući da su bežične brave uređaji za kontrolu pristupa, korisnici od njih također traže pouzdanost, lakoću instalacije, integraciju i dobru cijenu, što se odražava u sljedećim komentarima:

“Pouzdanost”; “Stabilna konekcija”; “Etička ruta do tržišta uz cjenovnu strategiju koja će osigurati profit za svaki korak unutar kanala implementacije i marketinga”; “Lakoća instaliranja i pouzdanost”; “Plug and play mogućnost”; “Pogodnost za početnike”; “Dobra cijena, mogućnosti”; “Podrška za integraciju s najbitnijim platformama”.

Korisnici također traže višefaktorsku autentifikaciju za, naprimjer, kartice, lozinke i biometriju. Bežične brave omogućavaju bežičnu konekciju sa sistemom za kontrolu pristupa, tako da korisnici ne moraju pružati kablove i ugrađivati žice, ističu u asmagu. Brendovi kao što su ASSA ABLOY i Allegion jaki su u ovom sektoru te u ponudi imaju bežične brave za komercijalnu i stambenu upotrebu, tako da je njihova reputacija kao najboljih kompanija u ovoj oblasti manje-više očekivana. Sigurnost i pouzdanost su bitni faktori koje treba imati u vidu, budući da korisnici žele da njihove brave budu otporne na cyber napade te da pouzdano rade kako bi osigurale njihove organizacije. t

TEKUĆA GODINA JE IZAZOVNO RAZDOBLJE U KOJEM SE DRŽAVE I KOMPANIJE UTRKUJU S VREMENOM KAKO BI ISPORUČILE ŠTO VIŠE VAKCINA PROTIV COVID-A 19 U SVAKI KUTAK SVIJETA. OVO JE PRAVI HERKULIJANSKI ZADATAK ZBOG KOJEG ČAK I SAMA POMISAO NA NJEGA ZADAJE NOĆNE MORE LOGISTIČKIM PLANERIMA I SIGURNOSNIM MENADŽERIMA

n Izvor: asmag.com redakcija@asadria.com

Problematika proizvodnje i transporta vakcina je po mnogo čemu specifična. Danas sve više kompanija proizvodi vakcine za COVID-19. Većini su potrebne i hladnjače, dok nekima, poput Pfizerove, trebaju i rashladni objekti koji podržavaju izuzetno niske temperature. Osim organiziranja logistike, kompanije i državna tijela moraju brinuti i o sigurnosti vakcina. Budući da je riječ o resursima velike vrijednosti u aktuelnom trenutku pandemije, njihova krađa ili uništavanje izvor je velike zabrinutosti koja se mora otkloniti. Već smo vidjeli naznake ovih problema kada su bočice s vakcinom kompanije Moderna ukradene iz Državne bolnice Florida u gradu Chattahoocheeu početkom ove godine. U nastavku teksta dajemo pregled potencijalnih prijetnji sigurnom transportu vakcina protiv COVID-a 19 i načina na koje se državne vlasti i sigurnosni sektor moraju boriti s njima.

Da bismo razumjeli važnost zaštite lanca opskrbe vakcinama, dovoljno se upoznati s karakteristikama logističke rute kojom one dolaze do mjesta za javnu imunizaciju. Prva tačka na tom putu je proizvodno postrojenje s čijih pokretnih traka silaze. Nakon toga se zračnim putem transportiraju do distributivnih centara, a to znači da je iduća faza kopneni transport do skladišnih prostora. Na njima je neophodno osigurati cjelodnevni fizički i videonadzor, a prije nego što se dragocjene doze pošalju do centara za masovnu vakcinaciju. Države širom svijeta provode planove vakcinacije, a iako se zemlje i zdravstvene organizacije nalaze u različitim fazama ispitivanja, regulatornog pregleda i odobravanja vakcina, sve one imaju zadatak da koordiniraju njihovu nabavku, logistiku i distribuciju. Javne institucije, humanitarne organizacije, privatne i multinacionalne kompanije na globalnom nivou rade zajedno kako bi osigurali brzu i efikasnu primjenu sigurnosnih programa prilagođenih potrebama različitih aktera u opskrbnom lancu. Dok farmaceutske kompanije i dalje danonoćno rade na što bržoj proizvodnji, neophodna je

i državna podrška, kao i izgradnja snažnih i pouzdanih partnerstava sa zainteresovanim stranama iz svijeta sigurnosti. Svima njima su važni ključni koraci koji zahtijevaju pažljivo planiranje za sigurno i efikasno vakcinisanje zajednica širom svijeta.

Verghese Thirumala, izvršni direktor kompanije Maxitulin, smatra da su primarna prijetnja u prvoj fazi distribucije vakcina teroristički napadi. To je zato što u većini zemalja prvom fazom transporta upravlja država, s namjerom da se osujeti mogućnost pojave crnog tržišta. Teroristi mogu ciljati zone i rejone transporta ili skladištenja vakcina kako bi nanijeli što veću štetu. “U većini slučajeva rizik od napada je najviši na posljednjem kilometru isporuke. Obično bi se vakcine premještale iz proizvodnog pogona na odlazni aerodrom, s kojeg se šalju Verghese Thirumala, direktor, na odredišni aerodrom, Maxitulin a potom u distribucijske centre. Iz distribucijskih centara se dalje šalju na masovnu upotrebu. Udruženje za zaštitu transportirane imovine (TAPA) prijavilo je 58 slučajeva farmaceutskih krađa između novembra 2019. i novembra 2020. godine”, kaže Thirumala. Neke zemlje kao što su Meksiko, Brazil, Indija, Italija, Rusija i SAD poznate su po prijetnjama po farmaceutski sektor, što može biti faktor koji treba uzeti u obzir kada je riječ o vakcinama protiv COVID-a 19. “Drugi izazov koji primjećujem je nagli porast elektronske trgovine tokom trajanja karantina, što je dovelo do toga da logistički radnici budu izloženi većoj količini stresa, a kada su oni pod stresom, sigurnost na lokacijama poput skladišta možda neće biti toliko kvalitetna koliko bi trebala biti”, kaže on. Ove prijetnje nisu ograničene samo na vakcine. Povećava se i potražnja za špricama i svim pratećim materijalima koji se odnose na vakcinaciju, a to su resursi koje kriminalne organizacije na crnom tržištu mogu pokušati otuđiti jer je njima lako raspolagati.

Postoje neka osnovna pravila. Vozila koja prevoze vakcine trebaju biti opremljena GPS uređajima za praćenje (lokatorima), treba nadgledati potrošnju goriva kako bi se izbjeglo zaustavljanje na benzinskim pumpama koje su izvor potencijalnih prijetnji, a videonadzorni sistemi moraju biti prisutni unutar i izvan vozila. “Druga kritična stavka je osigurati pouzdanost samih vozača, jer samo provjereni i obučeni vozač može biti ovlašten za prijevoz vakcina protiv COVID-a. Osim toga, kriminalci mogu pokušati oteti pošiljku koristeći mobilne ometače. Pokretni ometač često je uređaj na baterijski pogon koji može prekinuti komunikaciju između komandnog centra i kamiona”, smatra Thirumala.

Thirumala preporučuje da se pri transportu predmeta velike vrijednosti koristi više lokatora. To mogu biti standardni lokatori koji rade na baterije. Jedan se mora postaviti na vrh kontejnera i on bi trebao raditi na solarnu energiju. Oni su nešto otporniji na ometanje. “Treba instalirati i RFID Bluetooth lokatore, male uređaje koje možete postaviti u četiri ili pet različitih dijelova vozila. Ako neko uspije oteti vozilo, sigurno će ih isključiti. Ovi Bluetooth uređaji za praćenje koriste RFID ultravisoki frekvencijski opseg i mogu pomoći u identificiranju posljednje praćene GPS lokacije”, kaže on. Zabrinutost zbog crnog tržišta vakcina protiv COVID-a 19 danas možda nije previše izražena, ali će svakako biti u fokusu u narednim mjesecima. Sigurnost transporta i skladištenja vakcina je značajna oblast na koju bi se integratori i proizvođači rješenja morali fokusirati.

Hladni lanac je isporuka proizvoda u strogo kontroliranom okruženju s određenom temperaturom, a u njegovom osiguravanju ključnu ulogu će imati internet stvari i vještačka inteligencija. U vremenu distribucije vakcina protiv COVID-a hladni lanac je ove godine postao prepoznatljiv koncept o kojem se mnogo govori. Srećom, danas vještačka inteligencija i internet stvari mogu odigrati značajnu ulogu u širenju njegove funkcionalnosti.

Sada se čini da je završna faza u borbi protiv COVID-a u velikoj mjeri ovisna o vakcinama koje je na tržište izbacilo nekoliko velikih farmaceutskih kompanija. Ranije se češće razgovaralo o sigurnosnom aspektu prijevoza vakcina, a danas je jednako važan aspekt njihovog čuvanja na niskim temperaturama tokom cijelog procesa isporuke. Tu hladni lanac igra presudnu ulogu. Ova tehnologija omogućava držanje proizvoda u strogo kontroliranom okruženju, što je čini idealnom i prijeko potrebnom za određene vertikale. “Među raznim implementacijama nadzora hladnog lanca, nekoliko njih je vrijedno spomenuti i detaljno analizirati. Prvi je zdravstveni sektor zbog vrlo strogih uvjeta koji moraju biti ispunjeni za njegove potrebe. Naprimjer, temperatura određenih vakcina i lijekova mora se neprestano nadzirati, počevši od kliničke laboratorije do konačnog odredišta u ordinaciji ljekara”, kaže Tomasz Mazan, menadžer proizvoda u kompaniji AVSystem. “Ništa manje važan nije hladni lanac u maloprodaji i prehrambenoj industriji. Postoji više vrsta svježih i smrznutih namirnica (poput voća i povrća, mesa, ribe i mliječnih proizvoda) koje su dovoljno osjetljive da ih držanje izvan hladnog lanca može ne samo pokvariti nego i, što je još gore, izazvati ozbiljne zdravstvene probleme”, dodaje on.

S obzirom na sve veću važnost isporuke putem hladnog lanca, potražnja za njim će sigurno rasti. Prema prognozama kompanije MarketsandMarkets, globalno tržište hladnog lanca je u 2020. vrijedilo 233,8 milijardi američkih dolara, a danas se predviđa da će doseći vrijednost od 340,3 milijarde dolara do 2025. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od 7,8 posto. Važan segment tog rasta vjerovatno će se odnositi na isporuku vakcina protiv COVID-a. “Distribucija se iz dva razloga oslanja na hladni lanac čak i u većoj mjeri nego ranije. Prvo, sada se bavimo farmaceutskim proizvodima koji su od presudne važnosti u ograničavanju i završetku aktuelne pandemije. Drugo, vakcine na bazi mRNA tehnologije (kompanija Pfizer i Moderna) izuzetno su osjetljive na uslove skladištenja u svakoj pojedinačnoj fazi transporta. Zamrznute vakcine moraju se držati na temperaturi između -60 i -90 stepeni. Nakon što se odmrznu, moraju

Primjena AIoT-a u hladnom lancu podložna je istim izazovima kao u drugim IoT aplikacijama. Jedan je postojanje različitih protokola. Uređaji koriste različite jezike za komunikaciju, što otežava njihovu primjenu. Drugi splet izazova odnosi se na sve komponente softverskog rješenja za obradu podataka, analitiku, vještačku inteligenciju i prezentaciju rezultata različitim zainteresovanim stranama uključenim u logistiku hladnog lanca. “Logistika vakcina uključuje medicinsko osoblje, vozače, tehničare itd. Što više profila imate, to će vaše konačno rješenje biti složenije. Da bi se pozabavili svim mogućim aspektima pristupa podacima i učinili ih što bolje usklađenim s profilima osoblja, tu u igru ulaze platforme za podršku aplikacijama. Naš pristup se temelji na izgradnji i primjeni zrelih rješenja za svaku vertikalu. U isto vrijeme, naša platforma omogućava vam da prilagodite finalna rješenja u hodu, ako bude potrebno”, kaže Mazan.

se držati na temperaturi između 2 i 8°C i iskoristiti u roku 120 sati. Na sobnoj temperaturi taj interval je još kraći i iznosi samo šest sati”, kaže Mazan. “Vakcine protiv COVID-a, poput onih koje su napravili Pfizer i Moderna, oslanjaju se na logistiku hladnog lanca. Vrlo je vjerovatno da će kratkoročno doći do rasta potražnje za hladnim lancima, ali to ne možemo nužno uzeti kao uzrok ili pokazatelj na duže staze. U najmanju ruku možemo očekivati da će važnost hladnih lanaca biti izraženija među širom populacijom”, kaže Naveen Joshi, direktor kompanije Allerin.

Nekada se hladni lanac prvenstveno osiguravao “ručnim” praćenjem temperature. To je dovelo do raznih poteškoća. Naprimjer, vozači kamiona ili dostavno osoblje mogli su pogrešno očitati mjerače temperature ili, još gore, unositi lažne vrijednosti kako bi formalno pokrili propuštena očitanja. Tu IoT senzori i vještačka inteligencija mogu igrati ključnu ulogu. “Jasno je da se za određene vrste robe (poput vakcina) ne možemo osloniti na netačne podatke. Rješenja na bazi interneta stvari omogućavaju logističkim kompanijama, apotekama i medicinskom osoblju da koriste najrelevantnije informacije, uz povjerenje koje pružaju senzori i sistemi. Sve uključene strane imaju koristi od rada sa 100 posto preciznim podacima i mogu jednostavno prilagoditi svoje procese u skladu s tim kako bi povećale efikasnost i sigurnost”, kaže Mazan. “Internet stvari dodaje veći nivo vidljivosti i kontrole ne samo robe koja se prevozi već i ostalih komponenti lanca opskrbe, maksimizirajući efikasnost i efektivnost hladnih lanaca”, kaže Joshi. Internet stvari se vrti oko senzora koji generišu podatke za što detaljniju poslovnu inteligenciju. Senzori i drugi uređaji igraju važnu ulogu i u hladnom lancu. Naprimjer, temperaturni senzori automatski bilježe temperature u intervalima koje je korisnik unaprijed definisao. “Kako je rečeno, temperaturni senzor je apsolutno nužan. On je efikasan samo ako se svim stranama uključenim u lanac opskrbe može potpuno vjerovati u pogledu internih procedura, posebno onih za osiguranje kvaliteta. Zbog toga bismo se trebali više oslanjati na tehnologiju i koristiti naprednija rješenja za praćenje dodatnih faktora poput senzora sunčeve svjetlosti i vremena potrebnog za otvaranje vrata ili dodatnih senzora (ili markera osjetljivih na temperaturu) po svakoj seriji doza”, kaže Mazan. Tehnologije prijenosa variraju, ovisno o proizvođaču. “Dok 5G mreže ulaze na tržište, i dalje postoji mnoštvo efikasnih rješenja za povezivanje koja koriste etablirane standarde, kao što su LTE-M ili još češće korištenih LTE (4G) mreža. Ono što je danas važno nije samo mrežni sloj komunikacije. Za uređaje interneta stvari važan je i komunikacijski protokol. Kao efikasnija opcija u odnosu na MQTT, LwM2M danas osvaja tržište polako ali sigurno”, kaže Mazan. Ipak, prava čarolija je u vještačkoj inteligenciji, koja može “shvatiti” podatke prikupljene u okviru logistike hladnog lanca. To će krajnjim korisnicima pomoći da optimiziraju i planiraju sva buduća poboljšanja. “Vještačka inteligencija definitivno može dodati vrijednost logistici hladnog lanca. Svaka komponenta u hladnom lancu koja uključuje ponavljajuće zadatke ili obradu podataka može se ojačati uz pomoć vještačke inteligencije. Kao jednostavan primjer, ona se može koristiti za obradu informacija koje generišu senzori i izradu detaljnih izvještaja za analizu. Vještačka inteligencija se može upotrijebiti i za upravljanje aktuatorima u hladnom lancu, poput onih koji regulišu rashladne sisteme, kako bi se rad hladnog lanca učinio automatiziranijim”, kaže Joshi. t