Zaštita intelektualnog vlasništva

TO ZNAČI DA JE VEOMA VAŽNO OSIGURATI DA ISKLJUČIVO OVLAŠTENA LICA IMAJU PRISTUP SPECIJALNIM PROIZVODNIM PROCESIMA I INTELEKTUALNOM VLASNIŠTVU. IPAK, DANAŠNJI PROIZVOĐAČI U SEKTORU VISOKE TEHNOLOGIJE MORAJU RAČUNATI I NA ZDRAVSTVENE POSLJEDICE PANDEMIJE COVID-A TE NAUČITI KAKO SE EFIKASNO PRIDRŽAVATI NOVIH SMJERNICA, A ISTOVREMENO ZADRŽATI PRODUKTIVNOST. UZ POSTAVLJENA ADEKVATNA RJEŠENJA ZA KONTROLU PRISTUPA, VISOKOTEHNOLOŠKI PROIZVOĐAČI MOGU NE SAMO ZAŠTITITI SVOJE INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO NEGO I DATI PREDNOST ZDRAVLJU I SIGURNOSTI SVOJIH RADNIKA

n Izvor: a&s International redakcija@asadria.com

Sistemi kontrole pristupa u visokotehnološkoj proizvodnoj industriji moraju štititi intelektualno vlasništvo, a istovremeno pružati zaštitu od potencijalno opasnih tvari. Visokotehnološka prerađivačka industrija, uključujući i onu koja proizvodi poluprovodnike, sofisticirane mašine i računare, često ima vrlo specifične zahtjeve u pogledu kontrole pristupa, a pored brige o tome, takvi se proizvođači moraju boriti i sa zaštitom imovine intelektualnog vlasništva te zaštitom od potencijalno štetnih materijala.

Visokotehnološki proizvođači moraju zaštititi osjetljive i vlasnički zaštićene informacije i tehnologiju. Prema izvještaju IP komisije za 2017. godinu, procjenjuje se da krivotvorena roba, piratski softver i krađe poslovnih tajni američku ekonomiju koštaju više od 225 milijardi američkih dolara godišnje, uz gubitke od čak 600 milijardi dolara. Da bi se spriječili takvi gubici i povrede sigurnosti, mora se ograničiti pristup serverskim sobama i svakoj lokaciji koja sadrži hardver ili dokumente s osjetljivim podacima. John Davies, direktor kompanije TDSi, smatra da se to može postići samo ako mrežna i fizička sigurnost rade zajedno. To podrazumijeva i funkciju onemogućavanja fizičkog pristupa svakoj krajnjoj tački mreže ako se javi neki problem, bilo da je riječ o upadu, požaru ili drugoj nepredviđenoj situaciji. Korištenje slojevitog dizajna u upravljanju pristupom preporučuje i Andrew Fulton, direktor upravljanja proizvodima za kontrolu pristupa u kompaniji Vanderbilt. “Kod svakog proizvodnog pogona nivoi pristupa su presudni. Za procese upravljanja pristupom važna je i mogućnost njihovog prilagođavanja svakom članu uprave i istraživačkorazvojnog tima ili radnicima na nižim pozicijama”, kaže on. Sposobnost prilagođavanja pristupnih dozvola na osnovu pozicije u kompaniji jedna je od ključnih funkcija u industriji visoke tehnologije, kaže Fulton. To zahtijeva integrisanje više platformi za upravljanje podacima u cjeloviti sistem kontrole pristupa. To znači da se, kada se pravila i dozvole promijene na jednom sistemu, ona mijenjaju i u cjelini. Naprimjer, kada zaposlenik napusti radno mjesto, sistemi moraju komunicirati jedni s drugima kako bi osigurali da pristup toj osobi ostane ograničen. Na taj način, u slučaju negativnog postupanja bivšeg zaposlenika, organizacija ima mogućnost zaključavanja prostora koji sadrže osjetljive materijale i tako spriječi neovlašteni pristup podacima. Iako se ovo može primijeniti i na opću proizvodnju, Fulton naglašava da je to još važnije ako je riječ o zaštićenim informacijama i istraživanjima kod kojih je prostor za pogrešku jako mali. u slučaju incidenata. Oni moraju omogućiti slanje glasovnih poruka radi prozivke i okupljanja. Davies napominje da se to u prošlosti uglavnom radilo ručno, sa štampanim spiskovima koje je koristio menadžer za zaštitu od požara. Danas ručni čitači predstavljaju mnogo brže, preciznije i lakše rješenje za provjeru jesu li sve osobe napustile zgradu.

Proizvodni pogoni mogu biti opasna mjesta. Proizvođači visoke tehnologije, poput onih koji rade s poluprovodnicima, često rade sa štetnim ili potencijalno opasnim hemikalijama. U pogonu s takvim hemikalijama ili visokoenergetskim sistemima proizvođači mogu koristiti kontrolu pristupa kako bi ograničili ili spriječili ulaske u opasna područja osobama bez odgovarajuće obuke ili odobrenja. Davies navodi da korištenje akreditiva za jedinstvenu prijavu za fizički i mrežni pristup nudi veliki potencijal u visokotehnološkim proizvodnim pogonima. “Tako se štiti od opasnih napada, ali i pomaže u zaštiti ljudi i imovine od zloupotreba ili opasnih situacija. Kontroli pristupa se time dodaje i zdravstveni i sigurnosni aspekt”, kaže on. Sistemi za kontrolu pristupa moraju biti u mogućnosti i da brzo i pouzdano evakuiraju ljude

Jedan od najvećih izazova u kontroli pristupa s kojim se suočava visokotehnološka proizvodna industrija je integracija tih sistema s ostalim tehnologijama unutar postrojenja. Visokotehnološki proizvodni pogoni suočavaju se s mnogim izazovima kada je u pitanju kontrola pristupa i zato je integracija s drugim sistemima poseban izazov. Projektovanje, implementacija i održavanje tih sistema dodatni su izvor briga kako za menadžere objekata tako i za dobavljače sistema kontrole pristupa. Jedan od najvećih izazova za visokotehnološke proizvodne pogone je kako osigurati da se sistem kontrole pristupa ispravno integriše s logičkim sistemima. Paralelno s tim postoji i snažan pritisak da se implementira integracija sistema, posebno u visokotehnološkim industrijama, čime će se omogućiti dijeljenje sigurnosnih

podataka sa sistemima ljudskih resursa, koji se, zauzvrat, odmah ažuriraju sa svim unesenim promjenama (npr. promjenama zahtjeva za obukom ili privilegijama pristupa za osoblje itd.), navodi Davis. On ističe da fizički sistemi kontrole pristupa moraju djelovati kao podsistem logičke sigurnosti i IT-a. Tako se omogućava da postanu sastavni dio cjelokupnog objekta. “To uključuje direktnu vezu s glavnom bazom podataka kompanije, kao što je, npr., Microsoft Active Directory. Na taj način se mogu dopunjavati podaci, kao i djelovati u skladu s njima u svim relevantnim segmentima poslovanja. Istovremeno, menadžmentu se tako može ponuditi cjelovit uvid u svaku situaciju”, kaže on. Fulton vjeruje da je za bolje upravljanje nivoima pristupa presudna sposobnost korištenja jednog izvora, bilo da je riječ o mobilnom akreditivu, kartici ili privjesku. To se odnosi na pristup ne samo objektu već i računarskim resursima. “Sistemi koji su u stanju da upravljaju fizičkom i logičkom sigurnošću uglavnom su jako traženi zbog mogućnosti upravljanja pristupom svim ulazima i radnim stanicama preko jednog sistema”, kaže Fulton. Nadogradnja postojeće proximity tehnologije i čitača pametnih kartica omogućava visokotehnološkim proizvodnim pogonima da u ključnim zonama instaliraju biometriju kao dodatak postojećim sistemima. To predstavlja dodatnu prednost jer se biometrija

U velikim objektima, poput onih za visokotehnološku proizvodnju, izazovi se svode na upravljanje korisnicima, implementaciju i vođenje baze podataka korisnika, kao i održavanje opreme. Međutim, Poole navodi da pravilno servisiranje i održavanje sistema omogućava provedbu cjelovite sigurnosne strategije koja se primjenjuje. “Održavanje je lako odgađati, ali pametnim pristupom ovoj obavezi proizvodni pogoni mogu izbjeći da zapadnu u začarani krug reagovanja isključivo u situaciji kada nešto pođe po krivu”, kaže Poole i navodi i želju visokotehnoloških proizvođača da dobiju najnovije tehnologije, što može predstavljati izazov u pogledu prihvatanja nekog proizvoda ili dizajna. “Možemo predstaviti rješenja koja ispunjavaju zahtjeve koje smo dobili, a brzo nakon toga se već pojavi nešto novo. Kao integratori moramo biti spremni da efikasno uvodimo tehnologije, a za to treba vremena”, dodaje on. Iz perspektive konsaltinga može biti važno držati osoblje obučenim i pripremljenim za uvođenje najnovijih proizvoda. Ipak, jednako je bitno objasniti klijentima da ne moraju uvijek imati najnovije tehnologije. To se posebno odnosi na visokotehnološku proizvodnju kod koje je visoki rizik od nepouzdanosti potpuno neprihvatljiv.

pretvara u sistem dvostruke autentifikacije bez dodatnih troškova, smatra Ken Poole, direktor komercijalne prodaje u kompaniji Johnson Controls.

Sve više visokotehnoloških proizvodnih pogona traži beskontaktnu kontrolu pristupa i istovjetna biometrijska rješenja, uključujući autentifikaciju u vidu prepoznavanja lica i šarenice oka. I to nije sve, jer kompanije tokom pandemije traže najbolje načine za siguran povratak na posao. Zbog toga dobavljači rješenja za kontrolu pristupa bilježe rast potražnje za beskontaktnim sistemima koji su integrisani s tehnologijom mjerenja tjelesne temperature kao dodatnim slojem zaštite.

Osjetljiva priroda visokotehnološke proizvodnje zahtijeva još veći stepen sigurnosti koji biometrijska kontrola pristupa danas može ponuditi. Proizvođači visoke tehnologije posebno su zainteresovani za beskontaktnu biometriju, što dovodi do

John Davies, direktor, TDSi Ken Poole, direktor komercijalne prodaje, Johnson Controls Andrew Fulton, direktor upravljanja proizvodima za kontrolu pristupa, Vanderbilt Gareth O’Hara, direktor sigurnosti, Paxton Access

postavljanja skenera za prepoznavanje šarenice oka i lica umjesto tradicionalnih sistema za provjeru otiska prsta. Proizvodne kompanije fokusirane na visoke tehnologije žele usvojiti biometrijsku kontrolu pristupa koja nudi besprijekorno integrisan i brz sistem kontrole pristupa zaštićenim zonama. Iako će zaposlenici vjerovatno nastaviti koristiti tradicionalne kartice za ulazak u glavni objekat, biometrijska kontrola pristupa može se koristiti u zonama koje trebaju dodatnu zaštitu ili imaju strožije zahtjeve u pogledu pristupa. Poole navodi da rastu zahtjevi za tehnologijama za prepoznavanje lica, posebno za 3D prepoznavanje. Za razliku od 2D prepoznavanja lica, koje koristi sliku korisnika za autentifikaciju, 3D prepoznavanje lica se oslanja na senzore za izradu mape dubine lica. Ova opcija se smatra preciznijom i sigurnijom. Poole objašnjava da sve veća potražnja za 3D prepoznavanjem lica dolazi od obrazovanijih klijenata koji razumiju kako vještačka inteligencija (AI) može doprinijeti većoj preciznosti. Prepoznavanje šarenice oka također dobija na popularnosti u ovom segmentu. Ovaj metod se smatra veoma preciznim, pouzdanim i brzim i kao takav je posebno koristan na svakoj lokaciji na kojoj radnici moraju nositi zaštitnu odjeću, poput rukavica ili maske za lice. Isto važi i za lokacije na kojima radnici ne smiju direktno dodirnuti površine za skeniranje akreditiva.

Zbog pandemije COVID-a 19 proizvođači sistema za kontrolu pristupa bilježe povećano zanimanje za beskontaktne sisteme, uključujući i automatska vrata. “Ranije nije bilo bitno trebate li dodirnuti kvaku da biste dobili pristup nekoj lokaciji, ali ograničavanje kontakta sa klicama danas je mnogo važnije”, kaže Poole. Uz fokus na iskorištavanje beskontaktnih tehnologija poput navedenih biometrijskih metoda, danas se i mjerači temperature integrišu s kontrolom pristupa radi identifikacije rizičnih pojedinaca. Fulton navodi kako je njegova kompanija udružila snage sa ZKTecom kako bi ponudila terminale za prepoznavanje lica s mjerenjem tjelesne temperature i tako udovoljila sadašnjoj potražnji. “Uz ovu beskontaktnu tehnologiju, temperatura kože funkcioniše kao akreditiv. Kako sve više zemalja počinje uvoditi obavezne mjere nošenja maske za građane, ova beskontaktna tehnologija pomaže da se otkrije nosi li osoba masku ili ne”, kaže Fulton. Tačnije, ovi terminali posjeduju jednostavan i intuitivan interfejs za podešavanje pragova temperature i praćenje fizičkog ambijenta. Protokoli se mogu postaviti tako da se spriječi pristup osobi koja ne nosi masku ili ako je temperatura kod posjetilaca iznad postavljenog praga. Organizacije nastavljaju tražiti načine za uspješno upravljanje zdravljem i pristupom u trenutnoj situaciji s pandemijom novog koronavirusa. Zbog toga možemo očekivati da će potražnja za beskontaktnim tehnologijama i dalje rasti, uključujući tehnologije koje integrišu dodatne sisteme za praćenje zdravstvenih parametara, poput tjelesne temperature.

Proizvođači visoke tehnologije suočeni su s novim izazovom potrebe za socijalnim i fizičkim distanciranjem, a da istovremeno moraju efikasno zadržati produktivnost. Socijalno distanciranje jedna je od najvećih promjena nakon izbijanja pandemije. Njegova primjena na radnom mjestu novi je izazov za proizvođače visoke tehnologije. Sigurnosni i sistemi kontrole pristupa igraju ključnu ulogu u rješavanju ovog i drugih medicinskih izazova u visokotehnološkim proizvodnim pogonima.

Da bi se sigurno radilo na radnom mjestu i omogućila zaštita zgrada od COVIDa, Gareth O’Hara, direktor sigurnosti u Paxton Accessu, preporučuje kompanijama da nadograde svoje objekte kako bi zaštitile zdravlje, sigurnost i dobrobit svojih zaposlenika i posjetilaca. “Dodavanje elektronske kontrole pristupa ključnim ulaznim i izlaznim tačkama, zajedno s ograničavanjem pristupa grupama i pojedincima putem softvera za kontrolu pristupa, pomaže u smanjenju interakcije među ljudima i ograničavanju tačaka kontakta. Na taj način se ograničava potencijalno širenje virusa”, kaže Hara. To uključuje minimiziranje korištenja uobičajenih dodirnih tačaka, posebno tastatura i kvaka na vratima. Ostale mjere koje O’Hara preporučuje proizvođačima uključuju i: redovnije čišćenje površina i pranje ruku, korištenje zaslona ili barijera za razdvajanje radnika i posjetilaca, primjenu integralnih ili paralelnih radnih praksi kad god je to moguće, upotrebu oznaka, natpisa i elektronske kontrole pristupa za uspostavu jednosmjernog protoka ljudi unutar objekata i optimizaciju iskoristivosti područja s velikim prometom ljudi, uključujući hodnike, liftove, obrtna vrata i prolaze.

Povećan je i interes za sistemima praćenja zauzetosti prostorija u visokotehnološkim proizvodnim pogonima. Funkcije praćenja zauzetosti prostorija u sistemi-

ma kontrole pristupa efikasan su način upravljanja i praćenja socijalnog distanciranja. Kako bi se osigurao odgovarajući razmak među ljudima, sistemi praćenja zauzetosti upraviteljima objekata mogu brzo pružiti uvid u broj osoba na terenu. “Mogu se koristiti i sistemi za brojanje ljudi, što se može izvesti putem videoanalitike ili kontrole pristupa ili kombinacijom obje tehnologije. U održavanju socijalne distance pomažu i određivanje nivoa zauzetosti koji se smatra sigurnim, kontrola pristupa i odobravanje pristupa tek nakon što određeni broj ljudi napusti prostor”, kaže Davies. Sljedeća stavka je organizacija radnih smjena na način da se smanji broj prisutnih ljudi u određenom trenutku. “Vjerovatno ćemo vidjeti kako se nivoi pristupa organizuju u skladu s tim, pri čemu će se ljudi grupisati u timove na osnovu njihovog radnog rasporeda i pametnog rasporeda vezanog za sisteme kontrole pristupa”, kaže Poole.

Većina proizvođača već koristi mogućnosti daljinskog upravljanja i nadzora za upravljanje objektima. Međutim, u eri COVID-a proizvođači dobijaju sve više zahtjeva da demonstriraju mogućnosti postojećih tehnologija. “Detaljnije upoznavanje s daljinskim upravljanjem dobija na važnosti jer organizacija kliznog raspo-

reda rada postaje uobičajena. Više nego ikada ranije danas je važno znati ko i koliko je ljudi na licu mjesta u određenom prostoru”, kaže Poole. Daljinsko upravljanje je posebno pogodno za aktivnosti na velikim ili udaljenim lokacijama na kojima bi ljudskom operateru trebalo dosta vremena i truda da sam obavi te zadatke. Ovo upravljanje je korisno i u ekstremnim uslovima (npr. velika vrućina ili hladnoća) ili u blizini opasnih tvari zbog kojih bi ljudski tim bio izložen rizicima, smatra Davies. “Ovi su sistemi savršeno opremljeni da se nose s praćenjem socijalne distance koja je potrebna nakon izbijanja pandemije koronavirusa. To je zato što oni pomažu u smanjenju broja potencijalnih kontakata i zaraze”, kaže Davies. Osim toga, ovi se sistemi često mogu nadzirati s bilo koje lokacije sa sigurnom internetskom vezom, čime se štiti sigurnost samih operatera i menadžera, jer oni svoj posao sada mogu obavljati s bilo koje lokacije, uključujući i vlastite domove. t

Kako bi ograničili širenje zaraznih bolesti poput COVID-a 19, veliki proizvođači sistema kontrole pristupa razvili su skripte za praćenje kontakata. Još jedan potencijalni pristup je korištenje fizičkih tagova koji aktiviraju alarm kad se približe jedan drugom, kaže Davies. “Mi u kompaniji TDSi smo preuzeli inicijativu i predstavili naše rješenje Track and Trace. Ono koristi podatke iz kontrole pristupa za praćenje kretanja i potencijalnih kontaktnih tačaka osobe koja ima simptome COVID-a 19 (ili kojoj je bolest dijagnosticirana). Uz pažljivu primjenu, ovi podaci mogu se iskoristiti kako bi se spriječilo širenje zaraze pomoću brzog prepoznavanja problema i blagovremenog informisanja potencijalno zaraženih”, objašnjava on.