ZVIŽDUK S BUKOVCA
ZVIŽDUK S BUKOVCA
Školski list OŠ Bukovac
Broj: 14
Školska godina 2023./2024.
Izdavač: ravnateljica dr. sc. Mirjana
Boras
Glavno uredništvo: Sanja Stanić, prof.
Uredništvo:
Učenice i učenici OŠ Bukovac
knjižničarke Ana Novotny i Mateja Murković
Učiteljice i učitelji OŠ Bukovac Članovi stručne službe OŠ Bukovac
U Zagrebu, kolovoz 2024. godine
POZDRAV NOVOJ ŠKOLI
Došao je dan kada o našoj obnovljenoj školi pišemo dok smo okruženi njezinim zidovima. Nakon četiri izazovne godine, sretni smo što se vraćamo u obnovljeni dom.
U novoj smo školi
U novoj smo školi, to je fora baš. Imamo nove klupe, stolce i ormariće, je l’ ti to dobro znaš?
Na danu škole provest’ ćemo te tu, bit će baš cool, kao u lunaparku.
Oko škole narast će trava šarenih boja.
Tako ćemo i mi iz dana u dan rasti jer svaka trava ima svoje mjesto kao i ti, samo ga moraš pronaći.
Jer ja znam: u tebi cvjeta najljepši dar, imam još i rimu za kraj.
Dođi s nama, vidi i sama da tu je kao u snu, prepuna boja, bit ćemo uz nju.
Mara Gašpar, 4. D učiteljica: Andrea Matoković
Grad Zagreb uložio je značajna sredstva u obnovu naše škole da bismo zajedno stvorili sigurno i poticajno okruženje za učenje. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u ovom procesu i omogućili nam povratak u naš prostor.
POVIJEST ŠKOLE
1958. - 1967. - područna škola na Bukovcu u Jakićevoj ulici
1967. - osnutak matične škole OŠ
Bukovac
1998. - izgrađeno igralište
Prva generacija učenika i učenica OŠ
Bukovac
Škola prije potresa
ŠKOLA DANAS
Današnji prostor donosi nove mogućnosti za učenje, istraživanje i razvoj.
Ovo je početak novog poglavlja u našoj povijesti, gdje ćemo zajedno graditi uspjehe i ostvarivati svoje snove.
OTVORENJE NOVE ŠKOLE
U ponedjeljak, 26. veljače 2024. godine, protokolarno je otvorena Osnovna škola Bukovac u 10.30 h u prisustvu gradonačelnika Grada Zagreba, zamjenike gradonačelnika, pročelnike gradskih ureda, predsjednika Vijeća Gradske četvrti Maksimir s članovima Vijeća, kao i predstavnika Vijeća Mjesnog odbora Bukovac. Otvorenje su upotpunili predstavnici izvođača radova, projektanti obnove, stručni nadzor, voditelj projekta, glavni inženjer radova i voditelj gradilišta. Sve su goste srdačno pozdravili ravnateljica Osnovne škole Bukovac Mirjana Boras, članovi Školskog odbora, Vijeća roditelja i zaposlenici Škole, učenici te ravnatelji osnovnih škola Žuti brijeg, Jordanovac, Petar Preradović i Fran Krsto Frankopan i prisutni članovi Kulturno-umjetničkog društva Bukovac. U svečanoj i veseloj atmosferi uz nastup učenika, prigodne govore, obilazak i druženje na najljepši način dočekali smo našu školu.
knjižničarke
Učionice
Sportska dvorana Školski hodnici
KNJIŽEVNI SUSRETI
U četvrtak 23. i petak 24. svibnja u našoj je školi ponovno knjiga bila u centru pažnje. U posjet nam je došla Marica Milčec, nije morala daleko putovati jer je tu s Bukovca ;) Oduševila je naše učenike prvih razreda svojim pričama. Učenici su s veseljem sudjelovali u razgovoru, postavljali pitanja, izražavali svoje dojmove i dijelili vlastita iskustva. Spisateljica je s velikom pažnjom slušala učenike i odgovarala na njihova pitanja, pružajući im podršku i poticaj. Književni susret bio je uspješan - pun uzbuđenja i smijeha. Sve nas je podsjetio na važnost čitanja, razvijanja mašte i ljubavi prema knjigama. Već smo se dogovorili da se uskoro ponovno vidimo...
Danas je u Maloj dvorani naše škole gostovao pisac i pjesnik Stjepan Lice. Pred osamdesetak učenika četvrtih razreda govorio je o svojem djetinjstvu, osobama koje su za njega bile važne i inspirativne. Učenici su ga obasuli raznim pitanjima, pa smo tako čuli smo piščeva sjećanja na zagrebačko djetinjstvo prije više od pola stoljeća, imena njegovih prijatelja, zgode iz školskih klupa...
Saznali smo kako je prvi nagrađeni tekst napisao tako što je u školi promašio - temu! Na upit našeg bekača Kikija kako napisati sastavak koji se većini učenika ne da, g. Stjepan je rekao da pišemo o onome što nam je na srcu i da tako nećemo pogriješiti. Dekačica Ana je pročitala priču "Kako su rasli zemlja i nebo" iz zbirke Anđeoske priče, a nakon pljeska su učenici pohrlili po autograme. Susret je bio vedar i topao, te vjerujem da će nam ostati u lijepom sjećanju.
Matoković, učiteljica
Andrea
Marica Milčec
Stjepan Lice
NOĆ KNJIGE
Kad si sretan, i sunce za tobom žuri
– poznata je rečenica naše slavne Ivane Brlić Mažuranić. Ove godine slavimo njezin 150. rođendan. Iz tog razloga smo ovogodišnju, trinaestu, Noć knjige odlučili provesti družeći se s Pričama iz davnine, a fantastične likove iz bajke Sunce djever i Neva Nevičica učenici trećeg razreda prikazali su na kreativan način. Sve to povezali smo s Danom planeta Zemlje, Svjetskim danom Sunca i mitologijom.
IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ
Učenici 3. c razreda u knjižnicu su stigli uzbuđeni i spremni za rad. Najprije su s knjižničarkom kratko raspravili što je to Noć knjige, sastavili su puzzle i kao rezultat dobili Sunce i Ivanu Brlić Mažuranić koju su odmah prepoznali. Poslušali su kratku priču iz aboridžinske mitologije o tome kako je nastalo Sunce, a nakon razgovora o Zemlji i Suncu spomenuli smo i slavensku mitologiju iz koje je Ivana Brlić Mažuranić crpila ideje za svoje priče i likove.
Nakon slušanja bajke Sunce djever i Neva Nevičica slijedio je kreativan rad – učenici su dobili „žabice“ (gatalice) od papira. Zadatak je bio nacrtati likove iz bajke (ili događaje) kako bi se pomoću crteža mogla ukratko prepričati bajka. Nastali su divni radovi, a neki učenici su i sami izrađivali gatalice prema uputama. Još jedno druženje u knjižnici proteklo je u veseloj atmosferi, a za kraj su učenici zaključili da će sigurno rado čitati i ostale bajke Ivane Brlić Mažuranić.
Tema ovogodišnje
Noći knjige:
Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena
Vizije o kraju svijeta od najstarijih vremena zaokupljaju maštu i bude strah. Nekoć su se vezale uz neobjašnjive pojave na nebu, kalendare i tumačenja svetih knjiga, dok se danas kataklizmički scenariji pretežno odnose na sukobe koji prijete globalnim ratom, društvene i financijske krize te prekomjerno i neodgovorno iskorištavanje prirodnih resursa koje nepovoljno utječe na klimatske promjene i njihov ubrzani poguban utjecaj na ljudsko društvo i sav ostali živi svijet. Bez obzira na to što im je u podlozi, ove su vizije čovjeka oduvijek stavljale pred izbor – hoće li svojem postojanju i činjenju podariti smisao, pa i pokušati utjecati na svijet u kojem živi, ili će se bez otpora i odgovornosti predati dekadenciji i(li) fatalizmu. U Noći knjige 2024. zanima nas na koje se načine kao čitatelji nosimo s izazovnim vremenima. U kakvoj literaturi pronalazimo utjehu i motivaciju za promjene? Kakve nam odgovore na suvremene prijetnje nude književnost i znanost? Što nam savjetuju psiholozi? Kako se branimo od pseudočinjenica i lažnih vijesti? I konačno: kako možemo, zahvaljujući onom što čitamo u knjigama, mijenjati sebe, a onda i ishode koji su pred nama?
Na nama je samo da odlučimo što ćemo učiniti s vremenom koje nam je dano, riječi su mudrog čarobnjaka hrabrom hobitu u kultnom Gospodaru prstenova nakon što se Frodo požalio na težinu dodijeljene mu zadaće. Marko Marulić je pak svoje najznačajnije djelo na hrvatskom jeziku, ep Judita, napisao u vrijeme žestokih osmanlijskih napada na dalmatinske gradove. Iako preuzeta iz Biblije, priča o hrabroj udovici bila je snažna poruka Marulićevim suvremenicima u doba neizvjesnosti i straha. Pod pretpostavkom da i danas proživljavamo upravo takva dobā, kao istinski zaljubljenici u knjige posežemo za njima da nam služe kao putokazi i orijentiri, a odgovore koje u njima pronalazimo pretačemo u zajedničko iskustvo još jedne, trinaeste Noći knjige.
knjižničarke
NATJECANJAISMOTRE
KEMIJA
Laura Paar, 8.c - državno mentorica: Ivana Kopčić
ENGLESKI JEZIK
Korina Stipančević, 8.d – državno
ž u p a n i j s k a r a z i n a
Mara Ivanković, 7.c – 6. mjesto
mentor: Ivan Sertić
Jan Strmečki, 7.a – 6. mjesto
mentorica: Aida Kuljiš
GEOGRAFIJA
Laura Paar, 8.c- državno mentorica: Helena Šarić
Viktor Balen, 6.a – 7. mjesto
mentor: Ivan Mikolčević
HRVATSKI JEZIK
Mirna Vranjković, 7.d – državno mentorica: Spomenka Šimić
MATEMATIKA
Kristijan Funduk, 4.b – jedini se plasirao na Županijsko n. (mentorica : Melita Bušić)
TEHNIČKA KULTURA
Petra Tadić 7.b – 4. mjesto mentor: Filip Lovrić
d r ž a v n a r a z i n a
ENGLESKI JEZIK
Korina Stipančević, 6. mjesto
(mentor Ivan Sertić)
GEOGRAFIJA
Laura Paar, 6. mjesto
(mentorica Helena Šarić)
HRVATSKI JEZIK
Mirna Vranjković, 7. mjesto
(mentorica Spomenka Šimić)
KEMIJA
Laura Paar, 9. mjesto
(mentorica Ivana Kopčić)
Naši nogometaši ponovno su postigli izniman uspjeh u mini nogometu, postali su prvaci Grada u konkurenciji 5. i 6. razreda! Najbolji strijelac turnira je učenik Tin Herceg (6.a). Čestitamo dječacima i njihovom profesoru Josipu Grguriću.
SPORT
U srijedu, 25. listopada 2023. godine na Bundeku održano je Prvenstvo Grada Zagreba u krosu za djevojčice i dječake u organizaciji Školskog sportskog saveza. Naši su učenici ponovno postigli izvrsne rezultate - OŠ Bukovac zauzela je 5. mjesto od ukupno 57 škola. U pojedinačnom plasmanu u konkurenciji 232 učenika Matej Magdić osvojio je odlično 4. mjesto. Članovi naše ekipe su Vito Kelčec, Dinko Utrobičić, Filip Pavičić i Matej Magdić. U konkurenciji djevojčica ističemo također odlično 8. mjesto Marie Komljenović od 193 učenice. Za ekipu djevojčica nastupale su Ela Jelančić, Mara Nikolašević, Marie Komljenović i Gabriela Piličić. Čestitke učenicimaimentoriciprof.AnđelkiBrajkovićnapostignutimrezultatima!
LIDRANO
Ove školske godine održana je 33. Smotra literarnoga, dramskoga i novinarskoga stvaralaštva na kojoj je sudjelovalo troje naših učenika: Petar Mandušić (mentorica: Sanja Stanić), Ivan Markač (mentorica: Ivona Marić) i Marinela Škugor (mentorica: Nataša Gaščić Đurkan).
Na županijskoj razini smotre sudjelovali su radovi učenika Petra Mandušića i Ivana Markača.
Sanja Stanić, prof.
„Svako je dijete umjetnik.“, rekao je veliki Pablo Picasso. U svrhu očuvanja i poticanja dječjeg
stvaralaštva, LiDraNo svake godine potiče na razmjenu iskustava i produbljivanje znanja.
iz pera naših učenika za LiDraNo
NIKAD VIŠE!
Jeste li sigurni da želite pročitati ovu priču? Jeste li stvarno sigurni? Pitam Vas iz jer ni ja nisam siguran da želim napisati ovu priču Zapravo, ovo uopće i nije priča Nažalost, to je moja stvarnost I tako su počeli zimski praznici Nakon pet tura izgorenih božićnih kolačića zbog nepažnje, zato što je naša pažnja kao reflektor usmjerena na našeg obiteljskog glumca, Brunu. Mog mlađeg brata. Ponekad ga zovemo i Brunko. Pa tko je taj Bruno? Sigurno znate za Vragolastog Denisa, ili još bolje, Kevina iz filma ,,Sam u kući’’. E pa, Bruno je naša verzija. Naš mali kućni zmaj. To je naše malo čudnovrište. Zato što je čudan i zato što uglavnom vrišti. Zapravo, kao i svi sedmogodišnjaci. Bio je to dvanaesti prosinac i spremali smo se za odlazak na skijanje. U kući je vladala panika oko pakiranja koje je na kraju trajalo dva dana! Tata je već rano u jutru, kada smo se tek počeli pakirati, zaurlao kako ga je Brunko doslovno izuo iz cipela lampicama. Otpetljavali smo ga oko tri sata što je znatno produžilo proces našega pakiranja. Kada smo ga konačno otpetljali, tata je odlučio ukrasiti balkonsku ogradu lampicama. Dugo je postavljao lampice zato što su i one bile zapetljane. Konačno je pred večer većinu složio i tada je saznao da uopće ne rade. Dio koji tata nije postavio bio je posve zgažen Bruno je sve preostale lampice smrskao Odlazili smo na skijanje, a naša kuća je izgledala napušteno. U mraku. Balkon je bio neosvijetljen, a bor nismo stigli kupiti tako da nije ni on svijetlio. Mama je cvjetala od radosti zato što su put i hotelska prijava prošli u redu. Skoro pa je pomislila da smo postali normalni, no cvijeće joj je uvenulo kada je otvorila kufer. Sve njene kapute i ostalu robu Brunko je zamijenio legićima i jednom čokoladom koja se skroz otopila i iscurila iz pakiranja po svim legićima dok nije došla do stijenke kufera. Počela je curiti iz kufera pa je cijeli tepih bio umrljan otopljenom čokoladom. Čovjek bi točno mogao pratiti naš trag kroz hotelske hodnike. Baš prekrasno! Prva noć je prošla u drami. Bruno se jako bunio što spava u ladici (zamjenski krevet)i to tako da nitko nije mogao spavati u miru. Ja sam opciju spavanja u ladicu odmah odbio, a mama je i dalje bila duboko traumatizirana od incidenta s koferom. Jedina preostala osoba bio je tata. Na kraju se on smjestio u ladicu. Zbog mira u hotelu. Zato je i prvi oči otvorio tata, pa je išao izliječiti neprospavanu noć kavom u blagovaonicu hotela. Mama je rekla kako ne može ići pred ljude kao neko strašilo, pa se zatvorila u kupaonici Nakon što je podnica na krevetu popucala, jer svi osim Brunka znaju razliku između kreveta i trampolina, nastradao sam JA. Bilo mi je dosta života od ovih mojih pa sam uzeo slušalice i uputio se prema bazenu. Nakon prvog skoka u bazen, shvatio sam da je topliji snijeg vani nego ta voda. A zato su svi ležali na ležaljkama. Dobro da mi nisu svi zubi poispadali pa da se u školu vratim krezub. Za razliku od mene, iz hotela će se kući krezuba vratiti starija gospođa u bundi. Za vrijeme ručka mi stvarno ništa nije bilo jasno. Cijelo vrijeme nosim slušalice zbog nepodnošljivosti moje obitelji, no u stankama od nekoliko sekundi između pjesama svi su tražili nekakve zube. Starija gospođa u bundi izgledala je traumatizirano. Kao da ne zna što ju je snašlo. Svejedno tome baš i nisam pridavao puno pažnje.
Ove sam godine skijao dobro, a mislim da ni mojima nije išlo toliko loše. Tata se vratio s gipsom na nozi zbog prelomljene kosti, mama je imala poprilično veliku masnicu pod okom zbog Brunkove skije koja je letjela uokolo pri njegovome padu Brunko se doma vratio s gebisom kojega konstantno pokušava ugurati u usta svojega plišanog medvjedića. Pitam se kako je do toga došao. Fuj! Meni je u sjećanju ostao srušeni bor u kojega se Bruno zaletio i izrazi lica mojih roditelja dok su slušali razbijanje svih kuglica i ispričavali se hotelskom osoblju i obećavali da se više nikada nećemo pojaviti. Kuća je i dalje u mraku. Jedva sam preživio ove praznike, a mislim da ću na ljetovanje SAM.
Ivan Markač, 7. C mentorica: Ivona Marić
Moja hiža
V mojoj hiži uvek neš ima. I kad je larma jopek veli sve štima.
Baba uvek nekaj kuha, il dedek nekaj radi, teta v vrtu paradajze i rotkve sadi.
Bratec negde uvek dela, isto ko baba, morti jer je sa sela.
Mačak uvek nekud čmrži
il v šapi miša drži.
Jopek meni loptu nabija, kad mačka zvekne, on zavija.
Bratec me uvek nekud fura, v hiži pored
živil je nekad dobri sused Jura.
Petar Mandušić, 6. C mentorica: Sanja Stanić
Popularnost na društvenim mrežama
Društvene mreže sastavni su dio života mladih ljudi u današnje vrijeme. Iako se čini mladi vide samo dobre strane komuniciranja na mreži, ima i onih koji su svjesni da društvene mreže loše utječu na njihov život.
Ne tako davno započeo je razvoj tehnologije i raznih društvenih mreža. One su nastale kao besplatna zabava koju svatko može nabaviti i bezbrižno istraživati njihove mogućnosti. U posljednje vrijeme postale su medijem kojem je glavna uloga iskazivanje nečije popularnosti i vrijednosti. To postaje sve većim problemom pa se postavlja pitanje koliko vrijedi ta popularnost?
Je li ta popularnost mjerilo nečije vrijednosti?
Društvene mreže imaju svoje dobre strane. Mogu nam biti izvorom zabave, pomoći nam u opuštanju ili nam mogu pomoći u upoznavanju novih ljudi. Na svakoj od njih možemo izraditi profil s osnovnim podacima o sebi, možemo stvoriti sliku o sebi kakvu želimo, možemo odabrati fotografije koje će nas predstaviti u najboljem svjetlu. Nažalost, društvene mreže postale su i sredstvom ismijavanja i vrijeđanja drugih ljudi. Osnovna namjena društvenih mreža pretvorila se iz zabave u sredstvo kojim uspješno omalovažavamo druge i procjenjujemo njihovu vrijednost. Ljudi „sakupljaju” veliki broj pratitelja kojima pokazuju svoj život, a on je često lažan ili je samo slika onoga života kakvog osoba priželjkuje. Društvene mreže tako su postale odlično sredstvo za stvaranje „života kakvog želimo”. Slika lažnoga života često je popraćena brojim fotografijama i video zapisima koji, uz primjenu brojnih filtera, mogu u potpunosti iskriviti sliku u osobi i stvoriti potpuno krivo mišljenje. Ako tu osobu ne poznajemo, vidjet ćemo je u potpuno krivom i lažnom svjetlu. Iskrivljavanje istine kako bismo dobili što više pratitelja nije najbolji način za sklapanje poznanstava ili prijateljstava, a upravo se to danas događa. Pri sklapanju novih prijateljstava ljudi prvo prouče profile na društvenim mrežama, pregledaju sve što se o toj osobi može naći te zatim odlučuju hoće li s tom osobom biti prijatelj ili ne. To dovodi do brojnih nesigurnosti i lažnih prijateljstava jer o odabiru prijatelja odlučuje društvena mreža, obavljene fotografije, broj pratitelja, slika lažnog života, a ne osobnost osobe. Društvene mreže tako kreiraju naš život.
Kako bismo se riješili negativnih utjecaja društvenih mreža, najbolje bi bilo da obrišemo sve profile i ne ih više ne koristimo, ali to nije moguće jer takav je život danas nezamisliv. Isto tako možemo više cijeniti sebe, znati kakvi smo i koliko vrijedimo te se ne voditi standardnima koji su određeni u virtualnom svijetu. Njih trebamo zaboraviti te voljeti sebe i svoj život takve kakvi jesu, a prijatelje i popularnost tražiti u stvarnom svijetu.
Marinela Škugor, 8. A mentorica: Nataša Gaščić Đurkan
Čitanje naglas
Nakon održanoga školskoga natjecanja, učenice Zara Zubak i Ana Kordić su sudjelovale na natjecanju Čitanje naglas 22. i 23. listopada koje se održalo u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu.
Obje učenice su se pokazale u najboljem svjetlu čitajući izražajno, jasno i glasno. Iako nisu predstavljale Grad Zagreb na državnom natjecanju u Sisku, zasluženo su dobile zahvalnice i romane na dar, a kasnije se proslavilo uz sladoled.
Hvala još jednom mentoricama Nini Ivin i Nataši Gaščić Đurkan, a mi se nadamo da će Zara i Ana biti uzor drugim učenicima i učenicama te da će uživati u čitanju! Vidimo se u knjižnici! :)
knjižničarke
Zara Zubak i Ana Kordić
dabar
Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja
U tjednu od 13. do 17. studenog 2023. godine u našoj školi održalo se
Međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja DABAR. Izazovu je pristupilo 49 065 učenika iz cijele Hrvatske, a među njima i 19 učenika naše škole šestih razreda u kategoriji Kilodabar (5. i 6. razredi).
Učenici koji su se okušali u izazovu, četrdeset su minuta rješavali 12 zadataka u kojima su trebali pokazati znanje računalnog i logičkog razmišljanja.
Neki od učenika naše škole istaknuli su se svojim rezultatom i plasirali se u 10% najboljih u Hrvatskoj. To su učenici:
Paula Jadanec (6.d), Jan Vedlin (6.a), Darian Dubravec (6.b), Ana Kordić (6a), Ena Kovač (6.d) i Miho Činić (6.a)
S obzirom da se samo u ovoj kategoriji natjecalo 14 560 učenika, čestitamo svim učenicima na izvrsnim rezultatima!
Ivana Andrić, prof.
Ove je godine naša Škola sudjelovala na drugom kolu modelarske lige koja se održala u OŠ Cvjetno naselje. Naši učenici Matej Magdić (8.b) i Filip Pavičić (8.b) izrađivali su okvir za naočale. Između 25 ekipa grada Zagreba na drugom kolu ostvarili su četvrto mjesto a isto tako ostali na četvrtom mjestu u ukupnom poretku. Čestitamo Mateju i Filipu na odličnim rezultatima!
Filip Lovrić, prof.
Klokan bez granica
Na međunarodnom matematičkom natjecanju Klokan bez granica, koje se održalo u petak 22. ožujka 2024. godine u više od 80 država svijeta, sudjelovalo je i 180 učenika naše škole. Njih 15 je i nagrađeno jer se plasiralo u 10% najuspješnijih sudionika u svojoj kategoriji, a to su:
PČELICE (2. razred): Lovro Balen, Ivan Magdić, Klara Matić, Patricia Verović, Tin Hafner, Marko Tepeš, Mark Jankulija Dinčić, Nikola Samardžija
LEPTIRIĆI (3. razred): Lucija Muršić
ECOLIER (4. i 5. razred): Franka Vukelić, Ema Beler, Juraj Kero, David Bajzek, Leon Draganović, Reno Carević Čestitamo učenicima na postignutom uspjehu!
knjižničarke
KREATIVNA NASTAVA
sat razrednika
Obilježavanje važnijih datuma na Satu razrednika
Učenici 5.b razreda su na Satu razrednika obilježili važnije datume tijekom godine, od kojih izdvajamo:
Svjetski dan animiranog filma 28.10.
Međunarodni dan zagrljaja 21.1.
Dan crvenih haljina 2.2.
100. dan škole 6.2.
Svjetski dan osoba s Down sindromom 21.3.
Svjetski dan umjetnosti 15.4.
Dan planeta Zemlje 22.4.
Julijana Armanda, razrednica
HRVATSKIJEZIK
150. rođendan naše književnice Ivane Brlić-Mažuranić obilježili su i učenici 6. C i 6. D razreda. U travnju su pomno iščitavali njezinu najpoznatiju zbirku pripovijetki Priče iz davnine, a nakon toga naučili su nešto više o njezinu životu i radu različitim aktivnostima na satu Hrvatskoga jezika.
Ivanino su stvaralaštvo učenici prikazali na panou učionice i dramskom adaptacijom pripovijetke Kako je Potjeh tražio istinu.
Sanja Stanić, prof.
HRVATSKIJEZIK
Učenici šestih razreda ove su godine bili na terenskoj nastavi Putevima glagoljaša, gdje su naučili nešto više o povijesti hrvatske pismenosti s kojom su se prvo susreli na nastavi. Kako bi naglasili važnost glagoljice kao dio naše pismenosti i kulture, na nastavi Hrvatskoga jezika izrađivali su od glinamola privjeske s glagoljičnim slovima.
6. C razred i Tina Klišanin (učenica 6. D)
Sanja Stanić, prof.
povijest
Dijete treba ići u školu, a ne na posao
Dječji rad je kršenje prava svakog djeteta na djetinjstvo te kršenje svih vladinih temeljnih zadataka i dužnosti da zaštiti djecu. Na svjetskoj razini svako deseto dijete je žrtva iskorištavanja u svrhu rada.
Učenici sedmih razreda na nastavi povijesti učili su o društvenim procesima u XIX. st.
To je razdoblje industrijalizacije i urbanizacije te raširene pojave dječjeg rada.
Učenici su uspoređivali svoj dan sa životom djeteta u XIX. st. te istražili primjere rada djece u svijetu danas.
Cilj tog istraživanja je da učenici nauče kritički razmišljati o svijetu u kojem žive i shvate važnost obrazovanja kao alata kojim se postiže izdizanje iz siromaštva.
Na tu temu pročitajte radove učenice 7.c razreda Martine Magdić.
Karmela Tandarić, prof.
Probudila me mama jutros u 7:30h. Soba mi je mirisala na svježe pecivo, a kad su se podignule automatizirane rolete, obasjalo me prekrasno proljetno sunce. Iz dnevnog boravka sam mogla čuti kako svira radio. Otišla sam u kupaonicu, stala na zagrijane pločice, obavila jutarnju higijenu uz novu mirisnu kolekciju. Teška odluka ispred prepunog ormara i pokret prema školi. Dragi prijatelji, nova prekrasna škola, moji profesori… Ali nisu svi tako sretni. Čitam o djeci koja rade. Rade poslove kao odrasli, često i teške poslove u rudnicima i tvornicama. Većinom su gladni i premoreni fizičkim i psihičkim naporom. Nema pjesmica, mlijeka za tijelo, nove pernice. Surova stvarnost dugih sati preživljavanja i privređivanja za svoju obitelj.
U XIX. stoljeću dječji rad je bio posebno prisutan. Pre-industrijsko razdoblje, pa industrijska revolucija, siromaštvo i velika smrtnost. Djeca su doprinosila budžetu obitelji vrlo aktivno, od najranije dobi.
Na žalost i danas u svijetu oko 160 milijuna djece radi. To je približno 1 od 10 djece. Od toga je 2,3% u nerazvijenijim dijelovima svijeta (Europa i Sjeverna Amerika).
djeca radnici
Dječji rad je naziv koji se može definirati kao iskorištavanje djece u bilo kojem obliku rada koji remeti njihovu mogućnost pohađanja redovne škole ili je mentalno, fizički, društveno ili moralno štetan.
Takvo iskorištavanje je zabranjeno zakonskim regulativama širom svijeta, iako takvi zakoni ne smatraju sav rad koji obavljaju djeca kao dječji rad (npr. djeca umjetnici, obiteljske dužnosti, nadgledani treninzi i sl.).
Postoje različiti oblici dječjeg rada. Najgori oblici uključuju ropstvo, odvajanje od obitelji, izlaganje različitim opasnostima i bolestima te ostavljanje na milost i nemilost ulice.
Opasni oblici dječjeg rada uključuju poslove koji su po svojoj prirodi ili prema okolnostima u kojima se vrše, štetni za zdravlje, sigurnost ili moral djece.
Postoje poslovi koje rade djeca koji se ne smatraju dječjim radom. Takav primjer je sudjelovanje djece ili adolescenata u radu koji ne utječe na njihovo zdravlje i osobni razvoj te ne remeti njihovo redovno školovanje. Takvi poslovi su primjer pozitivnog rada i koriste se za dodatni napredak djeteta. Primjer takvih poslova je školska praksa.
dječji rad u svijetu danas
Prema statistikama, danas je još uvijek 160 milijuna djece u svijetu uključeno u dječji rad, što znači 1 od 10 djece. Od toga je njih skoro polovica u opasnim poslovima.
Najveći udio dječjeg rada danas ima Afričko područje (23,9%). To je ujedno jedini dio svijeta gdje udio dječjeg rada raste. Iznenađuje da i najrazvijenije regije, Europa i Sjeverna Amerika, danas imaju dječji radi i to kod čak 2.3% (3.8 milijuna) djece.
Više od jedne trećine djece u dječjem radu ne pohađa školu
Primjeri
Afrika
Mjesta rada: obiteljske farme, komercijalne plantaže, prošnja, prodaja .
•5 milijuna djece trenutno radi u poljoprivredi
•30% djece bere kavu
•25,000 djece koja radi umjesto da idu u školu
Dio dječjeg rada nije vidljiv, odnosno nije legalan i često nije ni plaćen.
Mjesta rada: prijenos i prodaja droge, oružja i drugih ilegalnih supstanci.
• povećanje dječjeg rada veznog uz ilegalne poslove
Indija
Godine 2015. Indija je proglašena državom s najvećim brojem djece koja rade ilegalno u raznim industrijama.
Razloga je puno, od nezaposlenosti i velikih obitelji do nedostatka edukacije.
Mjesta rada: poljoprivreda, obrti.
svjetski dan borbe protiv dječjeg rada
Dana 12. lipnja obilježava se Svjetski dan borbe protiv izrabljivanja dječjeg rada, kao i obljetnica
Konvencije Međunarodne organizacije rada – Konvencije o najgorim oblicima iskorištavanja dječjeg rada, koju je 2001. godine potvrdio i Hrvatski sabor.
Cilj ovog dana je podizanja svijesti i pokretanje akcija u svijetu protiv dječjeg rada i zapošljavanje djece.
riječ autorice Martine
Neki od nas su doista blagoslovljeni svojim rođenjem. Barem se ja se tako osjećam. Nisam imala utjecaj na to gdje ću se roditi niti u kakvoj obitelji ću živjeti. Zaista sam sretna. I zaista odlučujem da to neću uzimati zdravo-za-gotovo.
Naša je dužnost pomoći djeci koja nisu toliko sretna. Naš je zadatak nalaziti načine da koristimo Svjetski dan borbe protiv izrabljivanja dječjeg rada, ali i sve dane u godini u kojima možemo za podizanja svijesti i pokretanje akcija u svijetu protiv dječjeg rada i takvog zapošljavanje djece.
Martina Magdić, 7. C
razredna nastava
Povijesna čajanka sa znamenitim ženama
Mia Znidarčić, Leonarda Popijač, Teodora Ciglar, Jana Čengija, Ana Kadić i Mara Gašpar u samo nekoliko dana postale su znamenite žene
Marija Jurić Zagorka, Ivana Brlić-Mažuranić, Slava Raškaj, Katarina Zrinski, Dora Pejačević i Jagoda Truhelka. Mentorica je, dakako, bila njihova učiteljica Andrea Matoković, a učiteljici Vjeki Bibić Štuli pripala je uloga snimateljice. Projekt njegovanja naše povijesti, kulturne baštine i identiteta kroz likove naših znamenitih žena pokazao se kao pun pogodak.
muzeji
Muzeji su čuvari povijesti, mjesta uzbudljivih priča i zabave
Učenici 5.b razreda posjetili su Arheološki muzej i razgledali izložbu Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije. Učenici 6.c razreda tijekom školske godine posjetili su Klovićeve dvore i pogledali izložbu Ivan Meštrović – retrospektiva, Muzej vlakića Backo Mini Express te Muzej Selfija & Uspomena.
Julijana Armanda, prof.
Arheološki muzej: Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije (26.10.2023.) 5.b
Klovićevi dvori: Ivan Meštrović – retrospektiva (8.12.2023.) 6.c
Muzej vlakića Backo Mini Express (22.12.2023.) 6.c
Muzej Selfija & Uspomena (26.4.2024.) 6.c
RADIONICE I PROJEKTI
Svjetski dan čitanja naglas pokrenula je 2010. godine organizacija LitWorld kako bi svijetu pokazala da pravo na čitanje i pisanje pripada svima. Čitanje naglas razvija vještinu slušanja, obogaćuje rječnik, razvija maštu i utječe na uspješan razvoj djeteta. Djeca i odrasli širom svijeta, slaveći moć riječi kreiraju društvo koje će omogućiti svakom, baš svakom djetetu pravo na obrazovanje te pristup knjigama i tehnologiji. Kako je jedan od ciljeva našeg Erasmus+ projekta razvijanje čitateljskih kompetencija, a to je i jedna od kompetencija koju razvijamo u nastavi, odlučili smo obilježiti taj dan.
Nataša Gaščić Đurkan
Učenice osmog razreda sudjelovale su u radionici „Svoja“ čiji je cilj jačanje samopouzdanja i osnaživanje djevojčica i djevojaka u dobi od 10 do 16 godina. Moderirala ju je knjižničarka Mateja Murković. U knjižnici su izloženi plakati o projektu koje je knjižničarka dobila na edukaciji u Goethe institutu. Plakati i posteri s tekstom i barkodovima koji vode do online materijala poslužili su kao poticaj na razgovor o raznim temama. Raspravljalo se o „idealnom životu“ i „savršenom izgledu“ koje viđamo na ekranima, o influencerima, te o tome što tko objavljuje online i o vrlo bitnom problemu izrugivanja među vršnjacima na temelju izgleda.
Prezentacijama i online zadacima o perfekcionizmu i idealima ljepote na društvenim mrežama želi se pridonijeti jačanju samopouzdanja djevojčica i poticati pozitivnu sliku o vlastitom tijelu. Jedan od ciljeva našeg Erasmus projekta je da se učenici dobro osjećaju u svojoj koži, da kroz razgovor s učiteljima učenici osvijeste eventualne probleme do čijeg rješenja možemo pokušati doći zajedno.
knjižničarke
CAN CAN CAN ROBOTS ROBOTS ROBOTS
REPLACE REPLACE REPLACE
TEACHERS? TEACHERS? TEACHERS?
Danzaštiteprirodei Međunarodnidan bioraznolikosti
Na satu Engleskog jezika održana je radionica na
temu Can robots replace teachers? u kojoj su sudjelovali učenici 7.a i 7.b razreda. Učenici su se prethodno upoznali s temom te raspravljali o prednostima i ograničenjima robota-učitelja u učionici.
Nakon toga su izrađivali robote od raznih materijala
kao što su kartonske kutije, folija, plastični čepovi...Zatim su učenici opisali svoje robote učitelje navodeći imena, starost, fizički izgled te sposobnosti
koje bi imali.
Na temelju zadane tekstualne upute stvorili smo slike pomoću umjetne inteligencije. Alat koji smo koristili za generiranje slika bio je Microsoft Designer. Učenici su naučili kako opisi i upute koje dajemo sustavu umjetne inteligencije trebaju biti što precizniji kako bismo dobili što bolji rezultat.
Aida Kuljiš, prof.
22. svibnja članovi/ce Eko grupe (I. Markač, L. M. Kanceljak, A. Lukač , P. Petrović i L. Paar - učenici 7. i 8. razreda) sudjelovali su na tradicionalnom obilježavanju Dana zaštite prirode i Međunarodnog dana bioraznolikosti u Parku Maksimir, u pratnji profesorice na zamjeni Nike Gradiščaj. Eko grupa, pod vodstvom profesorice Gordane Žepec i u suradnji s Javnom ustanovom Maksimir, već dugi niz godina pomaže u izlovljavanju crvenouhe kornjače (invazivne vrste) koja ugrožava barsku kornjaču (autohtonu vrstu). Učenici su na štandu prezentirali svoj projekt i njihov doprinos u zaustavljanju gubitka bioraznolikosti i na taj način educirali posjetitelje o važnosti očuvanja bioraznolikosti.
Društvo tjelesnih invalida Grada Zagreba organizirao je 22. Festival jednakih mogućnosti s ciljem razvijanja svijesti o invaliditetu kao i o doprinosu osoba s invaliditetom društvenom Životu u zajednici. Festival se održao 2l. - 23. svibnja 2024. godine na Trgu bana Josipa Jelačića s cjelodnevnim programom od l0 do 22 sata. Glazbeno-scenski program se sastojao od igrokaza te glazbenih i plesnih točaka koje su izvodile osobe s invaliditetom zajedno s drugim umjetnicima.
Tanja Šesto Slemenšek, educ. rehab.
Kako smo Škola partner u projektu ,,Pomoćnici u nastavi/stručni komunikacijski posrednici kao potpora inkluzivnom obrazovanju, faza VI", rado smo se odazvali i sudjelovali u programu Festivala, glazbeno-scenskim nastupom pod nazivom „Muzički globus“. Sudjelovali su učenici s teškoćama u razvoju kao i njihovi pomoćnici te članovi školskog zbora pod vodstvom učiteljice glazbene kulture Marije Kašner Marić, učiteljice Andree Matoković i edukacijske rehabilitatorice Tanje Šesto Slemenšek.
NAŠI USPJEŠNI UČENICI
Učeniku naše škole i polazniku Glazbene škole Pavla Markovca, Niki Pešutu, uručena je nagrada Oskar znanja na 20. svečanoj dodjeli u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Hrvatske zajednice županija. Niko je svojim predanim radom postigao veliki uspjeh na državnom natjecanju u klaviru koje se održalo u Požegi u prosincu 2023. godine te je zajedno s partnericom osvojio 1. mjesto i 1. nagradu u disciplini glasovirskih dua. Ponosni smo na sve Nikine uspjehe. Njegov trud i angažman mogu biti poticaj svima nama i poruka da uvijek nastojimo biti bolji.
razrednica Aida Kuljiš
Maksimilijan Derežić, 7. A
Učenik 7.a razreda Maksimilijan Derežić osvojio je 4 medalje na Prvenstvu Hrvatske u mačevanju - disciplina floret, od toga 2 zlatne u kategorijama U15 timski, U17 timski, te dvije srebrne u kategorijama U15 individualno i juniori individualno.
Osim toga, Maksimilijan je osvajač ovogodišnje lige u floretu za natjecatelje do 14 godina, gdje je na 5 od 6 turnira osvojio prvo mjesto, te je tome pridodao ukupno drugo mjesto u kadetskoj ligi (U17).
razrednik Darko Leskovar
Niko Pešut, 6. D
Ajna garibović, 7. A
Na međunarodnom natjecanju od preko 500 natjecatelja naša učenica 7.a razreda Ajna Garibović osvojila je u dvije kategorije (ucenice i mlade kadetkinje) 2 srebra (ukupno 7 borbi).
Također, Ajna je osvojila srebro na Kupu Hrvatske za mlade uzraste i time izborila plasman za Balkansko Prvenstvo u Istanbulu. Kup Hrvatske je okupio oko 400 natjecatelja iz cijele Hrvatske.
razrednik Darko Leskovar
damia vukojević, 8. A
Damia Vukojević, učenica 8.b razreda uspješno se bavi streljaštvom i postiže iznimne rezultate. U nedjelju na Prvenstvu Zagreba po međunarodnom programu za kadete i kadetkinje u disciplini zračni pištolj na 10 m prošla je kvalifikacije i u finalu osvojila srebro, i ide na državno natjecanje. Čestitke i puno uspjeha u daljnjim natjecanjima!
ana kordić, 6. A
Učenica 6.a razreda Ana Kordić nedavno je sudjelovala na 62. Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe za komorne sastave. Na Županijskom natjecanju, koje se 14. studenoga održalo u Opatiji, u disciplini glasovirskih dua osvojila je 1. nagradu (2. mjesto). Nakon toga je 8. prosinca nastupila na Državnom natjecanju u Požegi, gdje je u prekrasnom ambijentu Velike dvorane Glazbene škole Požega također osvojila 1. nagradu (2. mjesto), a time i nagradu za izvrsnost Grada Zagreba "Professor Balthazar".
M. Kordić
Učenica 3.a Lota Robić osvojila je 2. mjesto na Prvenstvu
Hrvatske u nacionalnoj kategoriji formacija VF2, time ima naslov juniorske viceprvakinje RH za 2024. godinu. Isti izvrstan uspjeh postigla je i Vida Magdić, učenica 4.a razreda, koja je također viceprvakinja Hrvatske u akrobatskom rock n rollu u nacionalnoj kategoriji formacija VF2!
Gabriela Pehak, učenica 7.a osvojila je 1 . mjesto na Prvenstvu RH u akrobatskom rock n rollu u međunarodnoj kategoriji
ženskih juniorkih formacija čime je postala junorska prvakinja Hrvatske. Sve tri djevojčice treniraju u Akrobatskom rnr klubu BUBA.
Čestitamo im od srca i želimo još puno uspjeha!
ena i faust kovač, 6. d
Učenica 6.D razreda naše škole Ena Kovač obranila je titulu viceprvakinje grada Zagreba u katogoriji igračica do 13 godina starosti na šahovskom prvenstvu grada Zagreba održanom prošli mjesec. Njezin mlađi brat Faust Kovač, učenik 2.A razreda naše škole, na istom natjecanju osvojio je četvrto mjesto u kategoriji igrača do 9 godina starosti. Uz to, oboje su nastupili na izlučnom turniru za Sportske igre mladih održanom u Mjesnom odboru Maksimir te osvojili srebrne medalje i plasman na završno natjecanje.
Zahvaljujući rezultatima ostvarenim tijekom cijele protekle sezone njih dvoje predstavljali su Hrvatsku na Europskom školskom šahovskom prvenstvu koje se održalo u Limericku (Irska) početkom lipnja.
knjižničarke
knjižničarke
GRADOVI
Ena Kovač sudjelovala je i na 18. literarnom natječaju Odjeci koji organizira Naklada Ljevak. Zbornik radova okupio je najbolja literarna ostvarenja iz cijele Hrvatske, a među njima se našao i rad naše Ene. Dodijeljene su nagrade za prvo, drugo i treće mjesto, a ostali, jednako vrijedni književni ostvaraji uvršteni su u zbornik. Ena se natjecala s kraćim proznim tekstom pod naslovom „Gradovi“, a mentorica učenici bila je učiteljica Sanja Stanić. Cilj je projekta privući čitateljsku publiku i potaknuti učenike na pisano izražavanje pa se nadamo da će Enin uspjeh odjeknuti kako bi se i drugi odvažili na pisanje.
Sanja Stanić, prof.
Jesu li gradovi doista živi? Mislim da jesu. Iako zgrade ne hodaju, ne pričaju, bez obzira na to što se ceste ne smiju, gradovi su, po meni, živi.
Umjesto da hodaju i govore, oni stvaraju prometnu buku. Umjesto da se igraju i skaču, djeca u njima to rade. Grafiti također govore umjesto gradova, doduše, riječi koje nisu uvijek lijepe i poučne. Gradovi, kao i sva živa bića, dišu. Ne dišu plućima kao ljudi ili životinje, ali ipak dišu. Udišu plinove tvornica i dim automobila, ali udišu i lijepe stvari poput mirisa cvijeća te slatki okus koji ujutro dopire iz pekare. Svako biće na ovom planetu ima emocije baš kao i gradovi. Kada tvornice i automobili ispuštaju štetne plinove u nebo, gradovima oči zasuze i oni krenu prolijevati kišu. No vrlo brzo prolaznici svojim šarenim i raznovrsnim kišobranima donesu ponovo sreću na njihova lica. Gradovi su najsretniji kada zaigrana djeca borave u njihovim parkovima, kada ga ljudi čiste skupljanjem otpada i sadnjom novog, mirisnog cvijeća i zelenog drveća. Gradovi se, znate, također i briju. Briju ih kosilice, bageri i dizalice. Gradovi se uređuju isto kao ljudi, posebno uoči Božića kad se ukrase lampicama i raznim ukrasima. Svako biće na ovom planetu ima emocije baš kao i gradovi.
Svaki je grad živ. Diše, hoda, govori, sretan je i tužan istovremeno baš kao i svako biće koje u živom gradu živi.
naši uspješni učitelji
Naše učiteljice na tečajevima u Firenzi
Jedan od ciljeva našeg ovogodišnjeg projekta je unaprjeđenje nastave stranih jezika te se trudimo ići ukorak s vremenom u kojem živimo pritom pazeći na sve prednosti, ali i zamke, koje donose suvremene tehnologije. Aida Kuljiš, profesorica engleskog i talijanskog jezika, pohađa tečaj o umjetnoj inteligenciji u nastavi: AI Ethics and Bias: Diversity, Inclusion and Representation in AI Tools. Obzirom da smo osvijestili i sve veće potrebe naše škole za unaprjeđenje inkluzivnog pristupa, a u svrhu ostvarivanja našeg cilja o pozitivnom i poticajnom školskom okruženju, učiteljica Nina Ivin, učiteljica razredne nastave pohađa tečaj o korištenju umjetničkog pristupa u radu s učenicima: Art as Therapy: Self- Expression and Special Needs in Art Education. Prednosti umjetničke terapije za djecu uključuju: pomaganje djeci da lakše izraze svoje emocije, da bolje razumiju sebe te da se lakše nose s teškim situacijama. Umjetničko izražavanje djeluje opuštajuće te se može integrirati u sve nastavne sadržaje.
Nataša Gaščić Đurkan, profesorica hrvatskog jezika, pohađa tečaj Classroom Management u svrhu unaprjeđenja jedne od važnijih vještina suvremenog učitelja pred kojim su svakim danom sve veći izazovi koje donosi rad s djecom. Neki od njih su: stvoriti organizirano i svrsishodno okruženje za nastavnika i učenike, stvoriti prilike za osobni rast svakog učenika, nositi se sa sve većim odgojno-obrazovnim izazovima, pobrinuti se da učenici budu usredotočeni i motivirani te stvoriti uključivo okruženje.
Svi tečajevi se održavaju u Firenzi u organizaciji Europass Teacher Academy.
Jasmina Klanac, Erasmus + koordinatorica OŠ Bukovac
Aida Kuljiš, prof. EJ-a
Nina Ivin
Tečajevi u Helsinkiju
Naše učiteljice razredne nastave Iva Magdić i Vjekoslava Bibić Štula pohađale su tečajeve u Helsinkiju, od 6.11.-11.11.2023. u organizaciji Europass Teacher Acadamy. Tečajevi su organizirani kroz našu Erasmus akreditaciju koju smo kao škola dobili do 2027. godine. Teme tečaja su bile Finski obrazovni sustav i Učenje na otvorenom. Tijekom šestodnevne edukacije učiteljice su imale niz organiziranih predavanja i radionica na kojima su stekle nova znanja koje mogu primijeniti u nastavi. Nakon povratka su već krenule s prezentacijama naučenog svojim kolegama. knjižničarke
učiteljica
Vjekoslava Bibić Štula
učiteljica Iva Magdić
UČENICA GENERACIJE
Laura Paar
Odlukom Učiteljskog vijeća OŠ Bukovac, Laura Paar , učenica 8.c razreda, proglašena je učenicom generacije 2023/24.
Laura je tijekom osnovnoškolskog obrazovanja postigla izvanredne uspjehe u školi, na školskim i izvanškolskim natjecanjima, a isto tako se istaknula kao dobra prijateljica uvijek spremna pomoći i biti podrška drugima.
Uz sve aktivnosti uložila je izniman trud, zalaganje i upornost, te je kroz cijelo školovanje isticala svoje pozitivne vrijednosti i poticala ostale učenike u ostvarivanju takvih vrijednosti.
Draga Laura, ponosni smo na sva tvoja postignuća i zahvalni za divne uspomene koje nam ostavljaš.
tvoji profesori
RIJEČ ZA KRAJ
Pozivamo sve učenike, roditelje, učitelje, osoblje i članove zajednice da se pridruže u našoj misiji stvaranja izvrsnosti i zajedništva.
Svaki doprinos, bez obzira na veličinu, važan je za ostvarenje naših ciljeva i snova.
uredništvo