Issuu on Google+

POSTER

Prilog

PERU

Zemlja Inka i starih civilizacija ISSN 1333-7289

»asopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja

PERU • BIJELA RIJEKA • PULSARI • TA©KENT • P»ELE • EL NIÑO • KRIÆARI • VITE©KI TURNIRI • INDIJSKE ÆELJEZNICE • BOBOVAC • LEGRAD broj 69 • studeni 2002. • godina 9 • cijena 25 kn; 3,5 eur; 790 slt

broj 69 • studeni 2002. • godina IX • cijena 25 kn; 3,5 eur; 790 slt

Indijske æeljeznice Taπkent Medna pËela El niño Pulsari

69 BROJ


REUTERS

poari poplave su e Kad se pojavio prije deset godina, El niño je uzrokovao viπe od 2000 poginulih i oko osam milijardi dolara πtete πirom planeta. Prije pet godina je ponovno poremetio vrijeme diljem svijeta. Upoznajte se s ovim fenomenom te s njegovim loπim i dobrim stranama (a postoje i takve). Dok Ëitate ovaj Ëlanak, El niño polako raste u Pacifiku...

E

l niño je povremena klimatska anomalija ekvatorijalnog dijela Pacifika i atmosfere koja uzrokuje promjene vremenskih prilika πirom Zemlje. Naime, kiπe padaju gdje su inaËe suπna podruËja, a drugdje plodna podruËja presuπuju. El niño je najveÊa i najprouËavanija klimatska anomalija na Zemlji. Peruanski su ribari joπ u 17. stoljeÊu primijetili da se krajem svake godine uz obale Perua pojavljuje toplija morska voda. S obzirom na to da je taj fenomen bio najizrazitiji oko BoæiÊa, prozvali su ga El niño Djeteπce Krist. Danas se pojam povezuje samo uz pojavu natprosjeËno tople vode koju prate i druge promjene. Ta izrazita pojava tople vode javlja se u prosjeku svakih tri do sedam godina, a takvo stanje moæe potrajati od nekoliko mjeseci pa sve do nekoliko godina.

50

REUTERS

Tekst Kristijan BrkiÊ

Da bismo razumjeli fenomen El niño, potrebno je upoznati se s prosjeËnim stanjem atmosfere i oceana u ekvatorijalnom dijelu Pacifika.

El niño Glavni pokretaËi svih procesa su pasati - vjetrovi koji puπu od istoka (visoki tlak) prema zapadu (niski tlak). Oni svojim konstantnim strujanjem prenose povrπinski dio oceana (morske struje) i zraËne mase od ameriËke prema azijskoj obali. Tijekom tog putovanja (>10.000 km) ocean se zagrijava pa mu je na prostoru zapadno od datumske granice povrπinski dio zagrijan do 29 °C. Stalno flpotiskivanje« oceanske vode prema zapadu uzrokuje da je razina mora na azijskoj strani 50 centimetara viπa nego na ameriËkoj. PutujuÊi iznad najtoplijeg dijela oceana, zraËne se mase navlaæe pa su na zapadu obilne pa-

daline i niski tlak. Na istoku ekvatorijalnog Pacifika padaline su minimalne pa je i tlak visok - u zraku nema vodene pare koja bi flpritiskala« æivu u barometru. Kompleksnost i nepredvidivost klimatskih procesa razlog su zaπto znanstvenici ne znaju konkretan razlog nastanka El niña. Vjerojatno ni ne postoji jedan razlog nastanka, nego fenomen nastaje kada se poklopi Ëitav niz klimatskih faktora u specifiËnom meuodnosu. Pasati oslabe te viπe nemaju dovoljnu snagu odræavati viπu razinu oceana na azijskoj strani. Dolazi do premjeπtanja velike koliËine najtoplije oceanske vode u prostor srediπnjeg Pacifika. Naoblaka se takoer premjeπta (najtoplije more = najveÊe isparavanje = najjaËa naoblaka). S vremenom se najtopliji dio oceana premjesti skroz do peruanske obale pa su tada tamo obilne


REUTERS

POJAVLJIVANJE EL NIÑA Smatra se da je iznimno jak El niño 1787./88. imao utjecaja na pokretanje francuske revolucije. Naime, tvrdnja se zasniva na podatku da je nakon suπne 1785. godine uslijedila suπna 1788. kao posljedica El niña, Ëime je dodatno oteæala situaciju siromaπnog puka koji je potom krenuo na svoje izrabljivaËe.

1900./01. 1902./03. 1905./06. 1911./12. 1914./15. 1918./19. 1923./24. 1925./26. 1930./31. 1932./33. 1939./40. 1940./41.

Jaki El niño 1845. uzrokovao je drukËije vremenske uvjete nad Irskom te time potaknuo krumpirovu kugu koja je bila uzrok smrti milijuna ljudi i preseljenja dvostruko viπe stanovnika iz Irske.

1941./42. 1946./47. 1951./52. 1953./54. 1957./58. 1963./64. 1965./66.

El niño padaline za razliku od zapadnog Pacifika gdje su padaline bitno smanjene. Slabljenjem El niña ponovno se hladi more uz Latinsku Ameriku, a zagrijava zapadno od datumske granice. Takva situacija - visoki tlak na istoku i niski na zapadu - ponovno pruæa snagu pasatima da nagomilavaju vodu u zapadnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika. U odreenim godinama, iz takoer nerazjaπnjenih razloga, dolazi do jaËeg strujanja pasata nego πto je uobiËajeno. Tada na scenu stupa sestra - La niña koja je malo flsrameæljivija« te se javlja upola rjee od svog brata. Zakonitosti su sliËne, no odvijaju se u suprotnom pravcu - pasati puπu jaËe uzrokujuÊi jaËe hlaenje istoËnog Pacifika, na zapadu se nagomilava joπ veÊa koliËina tople vode. OpÊenito, La niña ima suprotne uËinke od El niña.

Znanstvenici su u juænom Ekvadoru prouËavali 10 metara duboke sedimente dna ledenjaËkog jezera Pallacachocha.

Djeteπce staro 15.000 godina Krenuli su sa spoznajom da u godini El niña jaËe padaline uzrokuju jaËe erodiranje okolnog prostora, Ëime se poveÊava i koliËina razliËitih dijelova biljnog pokrova sedimentiranih u jezero. Povezali su poznate godine El niña u razdoblju od 1800. do 1976. godine s poveÊanom koliËinom biljnih ostataka te su doπli do bitne korelacije. Na taj su naËin prouËili cijeli uzorak te zakljuËili da se El niño moæe pratiti do prije 15.000 godina, no u nepravilnim ciklusima od 15 do 70 godina. Kasnije, prije oko 7000 godina, ciklusi su se poËeli skraÊivati i postajati uniformniji da bi sadaπnji flri-

Posljedicu El niña uoËili su i znanstvenici NASA-e. Naime, podaci pokazuju da je El niño 1997./98. do 5. veljaËe 1998. usporio Zemljinu rotaciju za 0,94 milisekunde. Zemlja je poËela ubrzavati pa je 50 dana kasnije dan bio dulji samo 0,06 milisekundi.

1969./70. 1972./73. 1976./77. 1977./78. 1982./83. 1986./87. 1991./92. 1993./94. 1997./98.

tam« dosegli prije oko 2000 godina. Prije utvrene starosti od oko 15.000 godina povrπinske su temperature oceana bile niæe, morske struje drukËije i razina oceana niæa zbog veÊeg ledenog pokrova. Zato se smatra da nije vjerojatno da bi El niño mogao biti mnogo stariji.

Znanost i El niño Nakon πto su znanstvenici uoËili El niño kao globalnu klimatsku anomaliju poËeli su se razvijati naËini njegova praÊenja i prouËavanja. VeÊi je napredak postignut nakon El niña 1982./83. godine. Taj dogaaj (najjaËi u proπlom stoljeÊu) nije bio predvien te su posljedice bile velike, πto je nagnalo svjetsku znanstvenu javnost da razvije program koji Êe omoguÊiti dovoljnu koliËinu podataka kako bi se sa sigurnoπÊu mogli pratiti i prognozirati sljedeÊi dogaaji. 51


POSLJEDICE El niño svoju svjetsku popularnost duguje mlaznim strujama bez kojih bi bio samo lokalni vremenski poremeÊaj. Mlazne struje su zone brzih vjetrova (viπe stotina km/h, 1-2 km debljine, 10-100 km πirine) na visini od 11 do 14 kilometara. Kada se tijekom El niña naoblaka premjesti, mlazne struje moraju promijeniti svoje ustaljene putanje. Novim putanjama one poremete normalne vremenske prilike u udaljenim dijelovima svijeta pa tako El niño postaje globalni problem.

natprosjene padaline ispodprosjene padaline

V

natprosjeno toplo

Vi i tlak zraka tijekom El nia iznad Darwina, Australija

natprosjeno hladno

V

podruje visokog tlaka

N

podruje niskog tlaka

Danas u ekvatorijalnom Pacifiku postoji mreæa s viπe od 70 mjernih plutaËa koje mjere povrπinsku i dubinsku temperaturu oceana, povrπinske vjetrove i relativnu vlagu. Podatke o stanju emitiraju u realnom vremenu putem satelita te su oni putem Interneta dostupni svima zainteresiranima. JaËina pojedinog El niña odreuje se prema veliËini odstupanja od prosjeËne temperature oceana ili prosjeËnog odnosa tlaka istoËnog i zapadnog dijela Pacifika. Razvoj tehnologije omoguÊio je izradu raËunalnih modela kojima se nastanak El niña moæe uoËiti πest do devet mjeseci ranije. Znanstvenici vodeÊe organizacije u prouËavanju El niña - National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) - najavljuju novi El niño. Satelitske snimke i dubinski podaci upuÊuju na to da taj dogaaj neÊe biti snaæan kao proπli 1997./98. godine, no predvia se da Êe biti slab do umjereno jak.

52

Primjeri utjecaja El niña u razliËitim dijelovima svijeta  Europa

 Azija

Na Europu El niño nema gotovo nikakav utjecaj. Temperatura je opÊenito neπto niæa, pogotovo na sjeveru. Padalina na sjeveru ima neπto manje, a u srednjoj i juænoj Europi padne ih viπe. U Hrvatskoj zime s El niñom donose niæi tlak zraka, neπto viπe padalina te niæu temperaturu u kopnenim i viπu u obalnim krajevima.

Na primjeru Indonezije vidi se da Ëovjekov utjecaj moæe uvelike oteæati stanje uzrokovano El niñom. U kolovozu 1997. seljaci su tradicionalno palili poæare kako bi doπli do obradivih povrπina. Dio su poæara potaknule i velike kompanije radi iskoriπtavanja πumskih povrπina. I jedni i drugi oËekivali su uobiËajeni monsun koji bi te poæare ugasio, no on se zbog El niña nije pojavio. Izgaranjem milijuna hektara πuma nad Indonezijom i okolnim zemljama nadvio se gusti dim koji je uzrokovao respiratorne probleme za oko 32.000 stanovnika Bornea i Sumatre. U gradu Kunching na Borneu pokazatelj zagaenosti zraka - Air Polutant Index (API) - u jednom je trenutku iznosio 839 (150 je nezdravo!!!).

 Afrika U JAR-u je rijeka Vaal znaËajan izvor hidroenergije, a zbog svakodnevnog sniæavanja razine tijekom El niña 1982./83. inæenjeri su se dosjetili zanimljiva rjeπenja. Naime, sagradili su 200 km dug kompleks kanala i pumpi koji su vodu Vaala tjerali uzvodno kako bi mogla ponovno pokretati hidrocentrale. Za takve poduhvate u ruralnom jugu nije bilo novca. StoËari su zbog suπe izgubili gotovo 90 posto stoke, a suπa nije zaobiπla ni divlje æivotinje te je u NP-u Klaserie uginulo 33.000 razliËitih æivotinja.

 Australija El niño uzrokuje velike suπe, a oluje nad suhom zemljom podiæu velike oblake praπine. Oblak praπine visok pola te πirok 500 kilometara 8. veljaËe 1983. godine je, noseÊi milijun tona praπine, doπao do Melbournea. Nakon 40 minuta kad je oluja proπla, Melbourne je bio flbogatiji« za 11.000 tona praπine.


EL NIÑO 1997./98. Peru

Indonezija Ve'i broj uragana uz kalifornijsku obalu posljedica je toplijeg oceana koji obi"ne tropske oluje vi e opskrbi vodenom parom te se one "e 'e uspiju razviti u uragane

VeljaËa '97.

Poloaj mlazne struje tijekom El nia je junije, to uzrokuje manji broj uragana u Meksi"kom zaljevu

sustav pra$enja El ni&a

Lipanj '97.

N Nii tlak zraka tijekom El nia iznad Tahitija

Prosinac '97.

 Sjeverna Amerika U SAD-u najviπe strada Kalifornija. Uragani koji obiËno ne bi iπli tako daleko na sjever tijekom El niña dolaze do obala Kalifornije i stvaraju goleme πtete. Suprotno tome, El niño u MeksiËkom zaljevu smanjuje broj uragana jer je mlazna struja juænije od svog normalnog poloæaja te flotpuhuje« zrak s vrhova ciklona nad Atlantikom pa se one ne mogu produbiti u uragane. Tijekom La niñe mlazna struja je sjevernije te se broj i intenzitet uragana poveÊava. Blaæe zime tijekom El niña 1997./98. dovele su do niæih troπkova grijanja u SAD-u za pet milijardi dolara.

 Juna Amerika Uz peruansku obalu tijekom normalnih godina dolazi do izbijanja dubokomorske vode bogate mineralima. Njih koristi plankton koji je osnova u prehrambenom lancu mora. Tijekom El niña veÊa koliËina toplije vode onemoguÊava izbijanje dubokomorske vode, smanjuje se dotok minerala, a time i koliËina planktona, πto dovodi do velikog smanjenja riblje populacije te ribari tijekom El niña nemaju gotovo nikakav ulov. Ipak, nekim vrstama pogoduje El niño. U tim se godinama znatno poveÊava populacija morskih raËiÊa, a uzrok tome je toplija voda u koju dolazi i veÊa koliËina organskih tvari u bujicama s kopna. Dobar je primjer tvornica za preradu raËiÊa u gradiÊu Tumbes gdje se tijekom normalnih godina prosjeËno preradi pet tona raËiÊa tjedno, a za El niña 1982./83. godine preraivalo se 75 tona. Mnogo izravniji utjecaj na stanovniπtvo Perua imaju posljedice na kopnu jer iznimno jake padaline i s njima povezane poplave uzrokuju velike probleme. El niño 1982./83. je na podruËje gdje prosjeËno padne 150 mm kiπe sasuo 3300 mm. Njegov je nasljednik 1997./98. jakim padalinama i nabujalim tokovima stvorio jezero gdje je nekoÊ bila pustinja Sechura. Jezero je bilo dugo 150 km, 30 πiroko te 3 metra duboko, Ëime je postalo drugo jezero po veliËini u Peruu. Okolno je stanovniπtvo poribljavalo jezero nadajuÊi se bogatom ulovu prije nego πto se jezero isuπi i ponovno postane neplodna pustinja.

Prosje"na temperatura mora Hladnije

Normalno

Toplije

VeljaËa '97. PoËetkom godine stanje oceana bilo je u granicama normale, blago zatopljavanje u dubini joπ nije bila sigurna najava novog El niña. Lipanj '97. VeÊ je jasno uoËljivo poviπenje povrπinske temperature uz peruansku obalu. U dubini vidimo 7000 km dug pojas toplije vode koja se nastavlja pribliæavati Latinskoj Americi. Prosinac '97. El niño je na vrhuncu. Obilne padaline u Peruu te suπe i poæari u Australiji posljedica su toplijeg istoËnog te hladnijeg zapadnog Pacifika.

El nio LINKOVI www.abc.net.au/science/slab/elnino/story.htm www.cnn.com/SPECIALS/el.nino/ www.pmel.noaa.gov/tao/elnino/nino-home.html www.cln.org/themes/el_nino.html www.usatoday.com/weather/nino/wnino0.htm www.explorezone.com/news/elnino.htm

53


El nino