ODRŽIVI TURIZAM U BIH KROZ KONCEPT ODGOVORNOG TURIZMA

Ova publikacija tiskana je zahvaljujući financijskim potporama: Talijanskog veleposlanstva u BiH, OXFAM Italija i WWF Mediteran programe.

Podrška kreiranja i promocije puteva za EKO i održivi turizam u Bosni i Hercegovini

ODRŽIVI TURIZAM U BIH KROZ KONCEPT ODGOVORNOG TURIZMA

Park prirode Blidinje

Sadržaj

Blidinje

• RIJEČ AUTORA.......................................................................................................3 • RAZVITAK EKO I ODRŽIVOG TURIZMA U BIH KROZ PODRŠKU KONCEPTU ODGOVORNOG TURIZMA........................5 • O KONCEPTU ODGOVORNOG TURIZMA............................................7 • SWOT ANALIZA 3 DOLINE RIJEKA (UNE ,NERETVE I DRINE)..............................................................................35 • TURIZAM U NACIONALNOM PARKU UNA .....................................43 • TURIZAM U NACIONALNOM PARKU SUTJESKA ........................50 • TURIZAM U PARKU PRIRODE HUTOVO BLATO............................62 • TURIZAM U PARKU PRIRODE BLIDINJE.............................................73

Impresum: Izdavač: WWF Mediterranean Za izdavača: Mr. sc. Zoran Mateljak Autor: Doc. dr. sc. Božo Vukoja Lektura: Mira Rupčić, Milena Leventić Korektura: Lejla Lejla Brckalija Tourism Association of Bosnia and Herzegovina Prijevod na engleski jezik: Marija Skorupski Design i grafička priprema: Teledom, Grude Fotografije: Teledom, Grude Tisak: Tiskara Suton d.o.o. Široki Brijeg Naklada: 1000 primjeraka

Razvitak ruralnog turizma kroz koncept odgovornog turizma u BiH

75

Riječ autora

Riječ autora Piše: doc. dr. sc. Božo Vukoja

P

riručnik koji držite u rukama pod nazivom „RAZVITAK ODRŽIVOG TURIZMA U BIH KROZ PODRŠKU KONCEPTU ODGOVORNOG TURIZMA“ nastao je iz potrebe da se potaknu promišljanja, prikupe znanja i korisne informacije vezane za odgovorni turizam, odnosno za uspješno uvođenje ovog vida održivog razvoja turizma posebno na zaštićenim područjima zemlje.

Inicijativu za ovakvu publikaciju su dali ljudi koji su na svojim gospodarstvima koja se nalaze u zaštićenim područjima, pokrenuli turističku djelatnost i turističke usluge a žele dobiti dodatne smjernice i steći dodatna znanja o odgovornom turizmu. Zbog njih, ali i svih drugih zainteresiranih, željeli smo prenijeti neka iskustva, spoznati osnovne smjernice te na iskustvima nekih drugih država, regija i gospodarstava raditi na poticanju zajedničkih projekata za što su dijelom osigurana sredstva iz pristupnih fondova EU i fondova prekogranične suradnje.

Ovom publikacijom daju se samo neke osnovne smjernice za razvitak odgovornog turizma.

Razlog zbog kojega se prišlo stvaranju ovakve publikacije jest nastojanje da se i na ovakav način potakne daljnji razvitak odgovornog turizma u BiH odnosno pruži podršku svima koji namjeravaju pokrenuti turističke usluge na svojim gospodarstvima i olakšati snalaženje u poslovanju svima onima koji već posluju po ovim principima.

Publikacija ima za cilj dodatno motivirati očuvanje ambijentalne arhitekture, „odgovornih“ kuća, lokalnih specifičnosti, tradicije i običaja, starih zanimljivih vještina i zanata, bioraznolikosti, poljoprivredne proizvodnje na malim površinama, izvornih („domaćih“) proizvoda, odnosno, kroz turističke usluge kao motivator razvoja odgovornih sredina omogućiti očuvanje slikovitosti i životnosti sela i privlačnosti ruralnog načina života.

Nadamo se da će vam ovaj priručnik koristiti u svakodnevnom radu i poslovanju, da će vam ili dati jasne odgovore na pitanja, ili barem pružiti naputak gdje potražiti odgovor na Vaša pitanja i nedoumice.

Prirodna i kulturna raznolikost regija,očuvana priroda i bogata resursna osnova turističkih atrakcija čine preduslov za razvoj koncepta i implementaciju smjernica u razvoju odgovornog i drugih selektivnih oblika turizma. Glavni strateški ciljevi bosanskohercegovačkog turizma u Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Riječ autora

ruralnom području su: konkurentnost na međunarodnom tržištu, ravnomjerni regionalni razvoj, samozapošljavanje i motiviranje mladih za ostanak na selu, trajna zaštita područja, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda te dugoročno održiva valorizacija turističkih potencijala, razvoj cjelovite ponude turističke destinacije, podizanje razine kvalitete smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih i turističkih usluga, poticanje proizvodnje organske hrane i autohtonih proizvoda i njihov plasman kroz turističku infrastrukturu, edukacija zaposlenih u turizmu te povećanje udjela ruralnog turizma u ukupnom turističkom prometu.

Pri tome, koncept odgovornog turizma, kao značajan čimbenik u aktivaciji i održivom razvoju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja.

Nadamo se da će ovaj priručnik pomoći svim zainteresiranima na način da ih dodatno motivira i pomogne u osmišljavanju poslovne ideje, a potom i realizacije iste, samostalno ili u saradnji sa partnerima, što će dovesti do uspješnog poslovanja, potpunijeg i veselijeg života i razvoju ruralnih područja kroz odgovorni turizam.

Ova publikacija ne bi nastala da nije bilo dobre volje financijera u prvom redu WWF-a i OXFAM Italia na čemu se još jednom iskreno zahvaljujemo.

Autor

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Uvodna riječ urednika

Uvodna riječ urednika RAZVITAK EKO I ODRŽIVOG TURIZMA U BIH KROZ PODRŠKU KONCEPTU ODGOVORNOG TURIZMA

P

rojekt pod nazivom „NEISTRAŽENO SRCE EVROPE” - “Podrška kreiranja i promocije putova za eko i održivi turizam u Bosni i Hercegovini je imao za cilj potporu stvaranju i poticanju održivog turizma temeljenog na prirodnim vrijednostima.

Projekt je financiralo Ministarstvo vanjskih poslova Italije a provodio se od svibnja 2009. do kolovoza 2012. godine. Parterske organizacije koje su zadužene za provedbu projekta su UCODEP, OXFAM Italia, WWF Italija i REC BiH. Projekt je usredotočen na tri doline u Bosni i Hercegovini i to Neretva, Drina i Una-Sana.

Glavni cilj prvog dijela implementiranog projekta bio je ostvariti i poticati održivi turizam u skladu s prirodom u tri doline (tri riječna sliva Une, Drine i Neretve) pri tome podupirući aktivnosti koje su usmjerene na osiguranje dodatnih prihoda lokalnim zajednicama.

WWF programme je zadužen za treću komponentu projekta „Pilot inicijative“ koja je imala za cilj potaknuti lokalno gospodarstvo prema principima održivog razvoja prirodnih resursa u zaštićenim područjima.

Komponente implementacije su se sastojale od četiri glavne aktivnosti: • Mapiranje prirodnih resursa (flore, faune i ekosistema) dva pilot područja • Procjena ekonomskog značaja dva zaštićena područja • Socioekonomsko istraživanje o „spremnosti plaćanja“ turista u dva zaštićena područja • Razvoj smjernica održivog turizma unutar zaštićenih područja i akcije senzibilizacije civilnog društva Podrška konceptu Odgovornog turizma u BiH je logičan nastavak dosadašnjih projekata WWFa čime će se pokušati na principima održivog turizma razviti u ovim područjima Odgovorni turizam.

Kako se u slivovima ovih rijeka nalaze dva nacionalna parka (Sutjeska i Una) i jedan park prirode (Hutovo Blato) pod Ramsarskom zaštitom, a kako se sa aspekta svjetske prirodne i kulturne baštine radi o području od izuzetne turističke vrijednosti važnost ovog pristupa dobiva dodatnu dimenziju i Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Uvodna riječ urednika

značaj. Iz prakse nam je poznato da su ova područja pod velikom prijetnjom narušavanja ravnoteže eko sistema ali i prijetnjom drugih devijantnih ponašanja i prijetnji onečišćenja i uništavanja najbolji način zaštite je pokušati razviti odgovorni turizam, što podrazumijeva kontrolirano korištenje i zaštitu prirodnih i društvenih resursa. Odgovorni turizam podrazumijeva razumnu i kontroliranu upotrebu resursa i predstavlja antitezu masovnom turizmu. Odgovornost se odnosi na odnos prema prirodnom okruženju i posvećenost njegovom očuvanju, što je osnovni preduvjet za osiguranje dugoročnog održivog razvoja, drugim riječima preduvjet za zdravlje i kvalitetu življenja lokalne zajednice i može funkcionirati samo uz aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništva.

Publikacija dalje nastoji približiti koncept „Odgovornog turizma“ najvažnijim akterima vlasti, nevladinih organizacija, turističkih zajednica i organizacija, predstavnicima turističkih i ekološkh udruga, turističkih agencija i turoperatora, hotela, zaposlenicima i drugim odgovornim osobama iz zaštićenih područja, te otvoriti javnu debatu o mogućnosti razvoja ovog vida i koncepta turizma u Bosni i Hercegovini.

Nadamo se da će koncept „Odgovorni turizam u BiH“ potaknuti niz pitanja kao što su: 1. Što je to odgovorni turizam?

2. Kakva su iskustva u svijetu i što i kako treba primjeniti u BiH? 3. Zašto BiH uopće treba ovaj koncept turizma?

4. Kako odgovorni turizam može unaprijediti gospodarenje zaštićenim područjima te potaknuti ruralni razvoj?

5. Zašto se treba zalagati i poticati odgovorni turizam?

6. Što konkretno treba napraviti na projektnim područjima (Hutovo Blato, Sutjeska, Una) ali i ostalim važnim turističkim područjima, prije svega nacionalnim parkovima i parkovima prirode (sadašnjim i budućim), te svim područjima koja su obuhvaćena kategorizacijom po IUCN-ovim principima.

7. Kakva gastronomska ponuda, kvaliteta usluga i ugostiteljskih objekata i ostale popratne turističke infrastrukture je nužna za odgovorni turizam?

Publikacija ima za cilj potaknuti primjenu koncepta „Odgovornog turizma u BiH“, osobito na tri projektna područja, potaknuti razvitak ruralnog turizma, ali i svih specifičnih oblika turizma, a potom razviti diskusiju turističkih djelatnika, ekologa i ostalih zainteresiranih za održivi razvitak po principima i načelima odgovornog turizma.

Informiranjem javnosti o značaju odgovornog turizma želi se potaknuti investicije u odgovorni turizam u BiH i razviti klasterski rad i suradnju svih zainteresiranih stejkholdera.

Kroz izrađenu SWOT analizu i Akcione planove za ova tri Zaštićena područja te nakon inventara prirodnih bogatstava, želi se istaknuti njihov ekonomski značaj (sa posebnim naglaskom na održivi turizam) i koristi koje lokalno stanovništvo može imati od njih.

Procjena se bazira na inventaru resursa koje zaštićena područja nude lokalnim zajednicama, a predstavljaju stup prosperiteta stanovništva (kao lov, ribolov, turizam, prirodne vrijednosti i sl).

Nadamo se da će materijali koji su za vas pripremljeni biti samo prvi koraci u poticanju odgovornog turizma na ovim prostorima.

Mr. sc. Zoran Mateljak

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O KONCEPTU ODGOVORNOG TURIZMA Uvod

T

urizam je najveća svjetska industrija koja integrira širok raspon ekonomskih aktivnosti, te zapošljava oko 7% ukupne radnog stanovništva (direktno i indirektno). Usprkos utjecaju terorističkih napada i ekonomske krize, broj međunarodnih turističkih dolazaka u 2011. godini prešao je brojku od 980 milijuna, po prvi put u povijesti. Svjetska turistička organizacija predviđa da će već u tekućoj godini broj međunarodnih turista premašiti 1 bilion. Turizam se smatra važnim izvorom ekonomskog bogatstva (brojnim malim otočkim gospodarstvima turizam predstavlja važan dio godišnjeg prihoda), kao i svjetskim fenomenom koji uključuje ljude koji sve više putuju na velike udaljenosti; opće je prihvaćeno da turizam iznimno doprinosi socio-ekonomskom razvoju kao i kulturnoj razmjeni.

Turizam danas predstavlja jedan kompleksan fenomen čije posljedice u smislu utjecaja na prirodno okruženje, kulturu, društvo i ekonomiju više ne možemo zanemarivati. Nažalost, posljedice takvog masovnog turizma znaju biti razorne, naročito u južnom dijelu svijeta, gdje ne postoji ravnomjerna raspodjela ostvarenih prihoda koja bi nadoknadila gubitak vrijednosti i tradicija. Osim toga, takvi oblici masovnog i luksuznog turizma često imaju i negativne efekte na prirodnu okolinu, kulturu i društvo u cjelini.

Iz tih razloga turizam sa svojim implikacijama zaslužuje pažljivo promišljanje od strane sviju, građana i institucija, industrije i korisnika.

Odgovorni turizam predstavlja antitezu masovnom turizmu. To je način putovanja čija je prva karakteristika svijest o sebi i vlastitim djelima, makar bila ostvarena preko kupovine (neke karte, poklona, ili prenoćišta). o realnosti zemalja u koje smo se zaputili (socijalnoj, kulturnoj, ekonomskoj, ekološkoj), o mogućnostima promišljenog, i prema tome drugačijeg izbora. Dakle, odgovorni turizam je etičko i svjesno putovanje koje ide u susret zemljama odredišta, narodu i prirodi s poštovanjem i raspoloživošću. Putovanje koje teži da doprinese smanjenju socijalnih razlika, čuvanju i zaštiti prirodnog okoliša, poštivanju lokalnih kulturnih običaja i vjerovanja, istinskoj i direktnoj kulturnoj razmjeni i promoviranju univerzalnih principa jednakosti, održivosti i tolerancije.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

ODRŽIVI RAZVOJ I ODGOVORNI TURIZAM Održivi razvoj je koncept broj jedan međunarodnog razvoja. Principi koji čine održivi razvoj prisutni su stoljećima ali tek je 1987. godine termin ,,održivi razvoj” doživio međunarodno priznanje i počeo se službeno koristiti (odgovorni turizam, „meki“ turizam, minimalni negativni utjecaji turizma i alternativni turizam su rijeci koje se koriste sa sličnim značenjem). 1987. godine definicija održivog razvoja Burntland-ove komisije bila je razvoj koji ide u susret trenutnim potrebama bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da ostvare svoje potrebe. Vodi ka menadžmentu koji koristi sve resurse na način da se ekonomske, socijalne i estetske potrebe ispunjavaju a u isto vrijeme očuva kulturni integritet, osnovni ekološki procesi i biološka raznolikost.” ( Naša zajednička budućnost, 1987.)

Od prve definicije održivog turizma, koncept je nastavio privlačiti sve više pažnje i popularnosti te je počeo predstavljati puno više od osnovne definicije. Održivi razvoj može imati puno značenja ovisno o kontekstu u kojem se upotrebljava.

U kontekstu međunarodnog razvoja, Održivi razvoj podrazumijeva kompleksnu korelaciju između: • socijalnih • ekonomskih • i okolišnih aspekata razvoja neophodnih za dugoročnu održivost.

Ovo je primjenjivo u razvoju i menadžmentu u odgovornom turizmu, u svim formama turizma i svim tipovima destinacija, uključujući masovni turizam te ostale segmente turizma.

Ideja održivosti, zajedno sa njena tri stupa ekonomskim,okolišnim i socijalnim - sada se uzima u obzir pri donošenju odluka u mnogim područjima. Za turizam, kao i za druge industrije, implementacija održivog razvoja ovisi o tome kako će kompanije prihvatiti svoju socijalnu i ekološku odgovornost prema društvu te unijeti promjene u svoju poslovnu praksu kako bi poboljšali svoju održivost. Ova obaveza ugrađena je u princip korporativne socijalne odgovornosti koja daje smjernice za održive aktivnosti u poslovanju. Svjetsko poslovno vijeće za održivi razvoj definira korporativnu socijalnu odgovornost kao obavezu u poslovanju da bi se doprinijelo održivom ekonomskom razvoju, radu s zaposlenicima, njihovim obiteljima, lokalnoj zajednici i društvu uopće, te poboljšala kvaliteta njihovih života

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

Odgovorni turizam trebao bi: a) Optimalno koristiti prirodne resurse koji su važan element u razvoju turizma, održavati neophodne ekološke procese te pomoći u očuvanju prirodnog naslijeđa i bio raznolikosti. b) poštovati socio-kulturnu lokalnu autentičnost, očuvati njihovo kulturno naslijeđe i tradicionalne vrijednosti te doprinijeti boljem međukulturalnom razumijevanju i toleranciji. c) Osigurati vidljive dugoročne ekonomske aktivnosti, omogućiti socio-ekonomsku dobrobit svim dionicima te je podjednako raspodijeliti, uključujući mogućnost zapošljavanja, zarade i socijalnih usluga lokalnim zajednicama te s tim doprinijeti smanjenju siromaštva.

Razvoj odgovornog turizma zahtijeva aktivno sudjelovanje svih važnih dionika kao i jako političko vodstvo koje može osigurati sudjelovanje većeg broja dionika te doprinijeti donošenju odluka putem konsenzusa. Održivi turizam je proces koji traje te zahtijeva neprestano nadgledanje utjecaja pri čemu predlaže potrebne preventivne ili korektivne mjere kad god je to potrebno.

Također bi trebao održavati visok nivo zadovoljstva i doživljaja kod turista te u isto vrijeme povećati njihovu svijest o problemima održivosti i promovirati principe održivog turizma. „Razvoj turizma treba se bazirati na održivosti, što znači da dugoročno mora biti ekološki podnošljiv, ekonomski isplativ, kao i etički i socijalno prihvatljiv za lokalne zajednice.”

Društvo nezavisnih tour operatora predložilo je niz smjernica za održivi turizam koje su slične kao principi koje je identificirala Martha Honey .

• Zaštititi okoliš - floru, faunu i pejzaž • Poštovati lokalnu kulturu - tradiciju, religiju i kulturno naslijeđe • Doprinijeti lokalnim zajednicama - ekonomski i socijalno • Zaštititi prirodne resurse - od ureda do destinacija • Minimalizirati zagađenje - buka, odlaganje otpada i pretrpanost turistima

Poglavlje za Održivi turizam, Svjetska konferencija u Lanzarote-u, 1995.

Marta Honey, Eko turizam i održivi razvoj: Tko posjeduje raj?, Washington, D.C., Island Press, 1999.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

ODGOVORNI TURIZAM U SLUŽBI ODRŽIVOG RAZVOJA Pod sintagmom “odgovorni turizam” podrazumijeva se, zapravo, etikom inspirirana reakcija civiliziranog svijeta na često veoma negativne učinke koje je masovni turizam prouzročio i dalje uzrokuje na teritorijima koje posjećuju velike mase ljudi. Nastanak tog pojma može se vezati za sedamdesete godine prošlog stoljeća, vrijeme u kojem je masovni turizam već prepotentno zavladao svijetom, uzrokujući posebno štetne posljedice, kako na društvenom tako i na samom fizičkom tkivu nerazvijenih zemalja.

Već je 1987. god. Brundtland definirao održivi razvoj kao razvoj koji zadovoljava tekuće potrebe sadašnjice, a da pritom ne kompromitira mogućnost zadovoljenja potreba budućih generacija.

Otkako iz Ujedinjenih naroda kontinuirano i naglašeno upozoravaju na nužnost poštivanja principa održivosti, koncept “održivog razvoja” počeo se transformirati u smjernicu ponašanja pojedinca prema svijetu koji ga okružuje. Ne samo prema prirodnom okolišu već i prema kulturnoj i povijesnoj baštini. Zahvaljujući nastojanjima mnogobrojnih udruga, pokreta, interesnih grupa i pojedinaca koji su si dali u zadatak da se bore za očuvanje prirodnih dobara i kulturno povijesne baštine, potrošačko društvo se počelo polagano mijenjati.

Još prije početka trećeg milenija masovni turizam je pomalo počeo gubiti svoju poziciju i prepuštati korak raznim oblicima takozvanog “alternativnog turizma”. Ponuda se uvijek prilagođava potražnji, pa je tako bilo i u ovom slučaju. Zahvaljujući porastu broja potrošača koji su punosvijesno svladali pojam odgovornosti prema pravima budućih generacija, počinju nastajati nove vrste turističkih ponuda, sa novim originalnim sadržajima, koje na odgovoran način crpe bogatstva teritorija na kojem se nalaze. Treba napomenuti i to da je preobrazbi potrošača i njihovom priklanjanju alternativnim turističkim proizvodima pridonio razvoj informacijske tehnologije, koja je omogućila ne samo distribuciju informacija, nego je pripomogla razvoju nove svijesti i novog poimanja odnosa između akcija pojedinca i razvoja “globalnog sela”. Za obrazovane i prosvijećene ljude koncept odgovornog turizma pretvorio se u životnu filozofiju.

10

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

Odgovorni razvoj teritorija No, naravno da odgovornost ne leži samo na potrošaču. Odgovornost za zaštitu lokalnog teritorija leži na institucijama lokalne zajednice koje njime upravljaju i koje kontroliraju njegov razvoj.

Ako pređemo sa koncepta “održivog turizma” na koncept “odgovornog razvoja turizma”, moramo, prije svega, ustanoviti što je to što ga određuje. Analizirajući brojne deklaracije i definicije o kojima se dugo i izdašno diskutiralo, a koje su prihvatili i potpisali sudionici različitih međunarodnih susreta u različitim dijelovima svijeta (Cape Town, Rio de Janeiro, Manilla, Lanzarotte, itd), može se sastaviti dugi popis bitnih odrednica odgovornog turizma. Sintetizirajući, međutim, sve uvjete, lako će se doći do nekoliko neprikosnovenih i nezaobilaznih preduvjeta kao što su: (a) optimizacija u korištenju resursa okoliša (b) očuvanje ekoloških procesa (c) zaštita prirodne baštine i lokalne bio-raznolikosti, (d) odnos prema zaštiti kulture, tradicionalnih vrijednosti i lokalne društveno-kulturalne izvornosti i (e) izvodljivost dugoročnih gospodarstvenih operacija Odgovorni razvoj turizma mora slijediti principe održivosti, mora, dakle, biti ekološki podnošljiv, ekonomski izvodljiv i etički i društveno pravedan.

Iz toga slijedi da svaki projekt razvoja mora štiti okoliš i očuvati prirodne resurse, maksimalno umanjujući zagađivanje. Teritorij u svojoj potpunosti pripada čitavoj zajednici. Upravljanje teritorijalnim resursima zahtijeva osviješteno sudjelovanje svih. Pri tome, svaki projekt razvoja mora osigurati neke ekonomske mogućnosti za sve lokalne sudionike.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

11

O konceptu odgovornog turizma

ODGOVORNI TURIZAM U BIH Od davnih vremena su Bosanci i Hercegovci poznati kao dobri domaćini. Smješteni u zemlji prelijepih krajolika, raznovrsnih prirodnih bogatstava, ukusne hrane i na raskrsnici trgovačkih puteva još su u srednjovjekovnim spisima opisivani kao „dobri ljudi“.

Pored tradicionalne gostoljubivosti, nevjerovatna prirodna bogatstva, izvori pitke ovdje i geografski položaj čine da je Bosna i Hercegovina nerijetko nazvana „srcem Balkana“.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije UNWTO Bosna i Hercegovina će biti treća zemlja na svijetu po rastu turističkog tržišta koje će se kretati oko 10,5% u periodu 1995. – 2020. god.

Seoski turizam je u 18. stoljeću bio rezerviran za povlaštene slojeve društva, aristokraciju i buržoaziju i to ponajprije u Engleskoj. Danas je sve više privlačan turistima iz raznih slojeva društva s obzirom na jedinstveno iskustvo pri kojem se doprinosi očuvanju prirodnog naslijeđa i lokalne zajednice.

Ne postoji univerzalno prihvaćena definicija ruralnog i seoskog turizma stoga u nastavku nudimo odgovore na najčešća pitanja o ovom vidu turizma.

PRAVILA ODGOVORNOG TURIZMA Odgovorni turizam podrazumijeva poštivanje niza obaveza i pravila kako od strane turista tako i od strane samih domaćina odnosno cjelokupne zajednice koja ugošćuje turistu i koja organizira putovanje.

Jednostavno rečeno, odgovorni turizam je antipod masovnom turizmu kod kojeg je turista vrlo rijetko u direktnom kontaktu s stanovnicima mjesta koje posjećuje i njegovo putovanje rijetko kad doprinese njegovom ličnom kulturnom obogaćivanju. Za razliku od odgovornog turizma, masovni turizam doprinosi razvoju velikih kompanija i međunarodnih lanaca hotela koji ne samo što ne doprinose lokalnom ekonomskom razvoju nego vrlo često ugrožavaju i lokalne ekosisteme.

12

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

ZAŠTO UOPĆE ODGOVORNI TURIZAM Odgovorni turizam predstavlja antitezu masovnom turizmu. On pretpostavlja, prije svega, odgovornost prema prirodnom okruženju i posvećenost njegovom očuvanju, što je osnovni preduvjet za osiguranje dugoročnog održivog razvoja, drugim riječima preduvjet za zdravlje i kvalitetu življenja lokalne zajednice. Odgovorni turizam je projekt koji može funkcionirati samo uz aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništva.

U tom smislu, prvi zadatak na putu promicanja odgovornog turizma je obrazovanje, kojemu je cilj razvijanje svijesti lokalne zajednice, na svim razinama, od djece i mladih do onih u zreloj dobi, koji su još aktivni u društvu ili u gospodarstvu.

Svijest o odgovornom turizmu odnosi se ne samo na one koji pružaju turističke usluge, nego jednako i na one koji ih koriste. U razvijenim zemljama svijest i posvećenost odgovornom turizmu je prepoznata kao predznak civiliziranosti, spoznaja koja pojedinca obvezuje na čuvanje i zaštitu okoliša, poštivanje lokalne kulture, običaja i vjerovanja.

Održiv razvoj i socijalno poduzetništvo je sintagma pravca razvoja modernog društva koje cijeni i uvažava jednakost, pravednost, plemenitost i moralne vrline čovječanstva, sve ono što danas u globalizacijskim procesima nestaje. Brz razvoj, bez ikakvog nadzora, moćan graditeljski lobi, prevelika izgradnja obale, masovni turizam, sve to donosi velik profit ali je pitanje kome? Nameće se pitanje da li je takav razvoj održiv.

PROIZVODI ODGOVORNOG TURIZMA Proizvodi odgovornog turizma su oni proizvodi koji funkcioniraju u harmoniji s lokalnim okolišem, zajednicom i kulturom tako da ovi postaju korisnici a ne žrtve razvoja turizma. U mnogim zemljama u kojima je turizam važan dio godišnjeg prihoda vrlo je važno sačuvati karakteristike koje čine taj turistički proizvod. Principi održivosti i odgovornog turizma primjenjuju se od kad je u ekonomski aspekt uključena kvaliteta okoliša i lokalnih zajednica. Očuvanje ovih komponenti osnova je preživljavanju ekonomskih aktivnosti. Načela unaprjeđenja održivog turizma mogu pomoći lokalnim vlastima da organiziraju svoje aktivnosti na jedan cjeloviti način. Sve je više turista koji zahtijevaju odgovorni turizam stoga dobra primjena principa održivog turizma dobra je praksa za promociju date zemlje.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

13

O konceptu odgovornog turizma

Specifičnosti odgovornog turizma Odgovorni turizam: • Pruža informacije; ne samo da putnici uče o destinaciji u koju dolaze, oni uče i kako pomoći da ta destinacija sačuva svoju osobitost dok u isto vrijeme produbljuju svoje iskustvo putovanja.

Domaćini uče da uobičajeno i svakodnevno može biti zanimljivo i vrijedno posjetiteljima uz primjenu visoke kvalitete usluga.

• Podržava cjelovitost prostora: posjetioci traže obrte koji naglašavaju specifičnosti destinacije kroz arhitekturu, kuhinju, kulturno naslijeđe, estetiku i ekologiju. Prihodi od turizma na taj način podižu vrijednost te imovine u očima lokalnog stanovništva.

• Čini dobrobit lokalnom stanovništvu; putničke agencije čine sve da bi zaposlile i obučile lokano stanovništvo, kupuju lokalne proizvode i koriste lokalne usluge.

• Čuva resurse; putnici koji su ekološki osviješteni preferiraju obrte koji nemaju veliki negativan utjecaj na okoliš • Poštuje lokalnu kulturu i tradiciju; strani posjetitelji posjećuju i uče o lokalnim osobitostima te poznaju nekoliko ljubaznih riječi na lokalnom jeziku. Lokalno stanovništvo uči kako se nositi sa očekivanjima stranaca koja su možda drugačija od njihovih.

• Ne zloupotrebljava svoje proizvode; dionici predviđaju preopterećenja u razvoju te donose limite i koriste tehnike upravljanja koje sprečavaju preopterećenja. Obrti se udružuju u očuvanju prirodnih staništa, kulturno povijesnih znamenitosti i lokalne kulture.

• Teži kvaliteti, ne kvantiteti; Lokalne zajednice mjere uspjeh turizma ne po broju turista već po dužini boravka, potrošenom novcu i kvaliteti doživljaja.

• Znači predivna putovanja; zadovoljni posjetioci kući odnose nova znanja te preporučuju prijateljima da posjete isto mjesto - što omogućava kontinuirano turističko kretanje unutar destinacije.

14

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

Najvažniji događaji u svijetu za razvoj odgovornog turizma Da bi popravili štetu nastalu kao posljedicu masovnog turizma lokalne vlasti i države imaju dokumente i poglavlja te su prihvatili inicijative za ozakonjene principa održivog razvoja koji su ratificirani od strane Prve konferencije Ujedinjenih naroda u Rio de Janeiro-u 1992. godine.

Neki od važnih svjetskih dokumenata koji govore o konceptu održivog turizma su: - Deklaracija o svjetskom turizmu u Manili, 1980.

- Komisija Bruntland korištena u izvještaju ,,Naša zajednička budućnost” iz 1987.

- Agenda 21 za putovanje i turizam prihvaćena od strane Svjetskog vijeća za putovanja i turizam, Svjetske turističke organizacije i Vijeća zemalja 1991. godine - Svjetski samit - UNEP, Rio de Janeiro, 1992. godine - Ugovor o održivom turizmu, 1995. (u saradnji saUNEP, UNESCO, EU) - Berlinska deklaracija, 1997. godine - Globalni etički kod u turizmu, Svjetska turistička organizacija, 1999. godine - Carta di Rimini za održivi turizam, 2001. godine - Mohonk sporazum: prijedlog za Međunarodni program certificiranja u održivom turizmu i eko turizmu, 2000. godine - Svjetski samit o održivom razvoju, Johannesburg, 2002. godine Evropska ekološka načela doprinose razvoju odgovornosti u turizmu sa svojim direktivama, volonterskim alatima i bazičnim pretpostavkama kao što su: - SEA, Strateška procjena stanja okoliša; ova direktiva omogućava procjenu utjecaja na okoliš regionalnih i lokalnih planova i programa tijekom njihove pripreme te prije njihova prihvaćanja.

- VISIT, Volonterska inicijativa za održivost u turizmu LIFE 2001./2004.; ova inicijativa je prvi evropski vodič za putovanja s ocjenom kvalitete stanja u okolišu te je dizajnirana da demonstrira kako evropske eko marke mogu surađivati te pomaknuti turističko tržište prema održivosti.

- Evropska povelja o održivom turizmu u zaštićenim područjima; odnosi se na svjetske i evropske prioritete, kao što je izneseno u preporukama Agende 21 koja je prihvaćena na Svjetskom samitu u Riu 1992., i od strane EU u njenom Šestom programu zaštite okoliša i Strategiji za održivi razvoj.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

15

O konceptu odgovornog turizma

Ugovor o održivom turizmu, Lanzarote, 1995. godine Na Svjetskoj konferenciji o održivom turizmu, koja se održala u Lanzarote, Kanarski otoci, Španjolska 1995. godine, prihvaćeno je Poglavlje o održivom turizmu. Ovo poglavlje pristupa turizmu s globalnom metodologijom i zahtjeva od međunarodne zajednice i svih vlada, te svih onih koji donose odluke na polju turizma, javna i privatna društva čije su aktivnosti vezane za turizam, da prihvate 18 principa koje turizam čine odgovornim i održivim.

1. Razvoj turizma treba se bazirati na održivosti, što znači da dugoročno mora biti ekološki podnošljiv, ekonomski isplativ te etički i sociološki prihvatljiv za lokalne zajednice. Održivi razvoj je proces koji uključuje globalno korištenje resursa da bi se osigurala njihova isplativost te tako omogućilo našem prirodnom i kulturnom kapitalu, uključujući i zaštićena područja da budu sačuvana kao snažan instrument razvoja turizma. uz mogućnost i preporuku za aktivno sudjelovanje u Strategiji održivog razvoja.

2. Turizam bi trebao doprinijeti održivom razvoju te biti integriran prirodnom, kulturnom i socijalnom okolinom; mora poštovati osjetljivu ravnotežu koja karakterizira mnoge turističke destinacije, osobito male otoke te ekološki osjetljiva područja. Turizam bi trebao osigurati prihvatljiv razvoj u odnosu na svoj utjecaj na prirodne resurse, bioraznolikost te kapacitet destinacije.

3. Turizam mora uzeti u obzir svoj utjecaj na kulturno naslijeđe i tradicionalne elemente, aktivnosti i dinamiku svake lokalne zajednice. Važnu ulogu u formulaciji strategije turizma, osobito u zemljama u razvoju, mora imati priznavanje lokalnih faktora te potpora identitetu, kulturi i interesima lokalne zajednice.

4. Aktivan doprinos turizma održivom razvoju podrazumijeva solidarnost, obostrano poštovanje i sudjelovanje svih aktera, javnih i privatnih koji su uključeni u proces, te se mora bazirati na efikasnim mehanizmima suradnje na svim nivoima: lokalni, nacionalni, regionalni i međunarodni.

5. Očuvanje zaštita i poštovanje prirodne i kulturne baštine mogu pomoći pri uspostavi suradnje. Ovaj pristup podrazumijeva da svi koji su odgovorni moraju prihvatiti izazov kulturnih, tehnoloških i profesionalnih inovacija te se posebno potruditi kreirati i implementirati instrumente integrirajućeg planiranja i vođenja.

6. Uvesti kriterije kvalitete kako za očuvanje destinacije tako i za kapacitete koji će zadovoljiti turiste. Ovi kriteriji trebaju se donijeti u suradnji sa lokalnom zajednicom te sukladno s principima održivog razvoja.

7. Da bi sudjelovao u održivom razvoju turizam se mora bazirati na raznim mogućnostima koje nudi lokalno gospodarstvo. Treba biti potpuno integrirano i pozitivno doprinositi razvoju lokalnog gospodarstva.

8. Sve opcije razvoja turizma moraju doprinositi poboljšanju kvalitete života svih ljudi te mora utjecati na socio-kulturno obogaćivanje svake pojedine destinacije.

9. Vlade i lokalne vlasti, u suradnji sa nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama, trebale bi težiti integriranju i planiranju turizma kroz održivi razvoj.

10. Obzirom na ekonomsku i socijalnu koheziju među ljudima u svijetu, kao osnovni princip održivog razvoja vrlo je važno da mjere koje se promoviraju omogućuju podjednaku distribuciju dobara i tereta turizma. Ovo se odnosi na promjenu uzorka trošenja te uvođenje metode vrednovanja koja omogućava da se troškovi očuvanja okoliša internaliziraju. Vlade i

16

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

međunarodne organizacije trebale bi dati prioritet i jačati direktnu i indirektnu pomoć projektima u turizmu koji doprinose očuvanju kvalitete okoliša.

11. Prostorima koji su ekološki i kulturno osjetljivi, sada i u budućnosti, treba dati prioritet u smislu financijske i tehničke pomoći za razvoj održivog turizma.

12. Promocija alternativnih formi turizma koja je sukladna s principima održivog razvoja, zajedno s promocijom raznolikosti, predstavlja garanciju stabilnosti kratkoročno i dugoročno.

13. Vlade, industrije, lokalne zajednice te nevladine organizacije trebale bi promovirati i sudjelovati u osnivanju otvorenih mreža za istraživanje, distribuiranje informacija i prenošenje znanja o turizmu i tehnikama održivog turizma.

14. Politika održivog turizma zahtjeva potporu i promociju ekološko kompatibilnih sistema upravljanja turizmom, studije izvodljivosti za transformaciju sektora kao i implementaciju pilot projekata te razvoj međunarodnih programa suradnje.

15. Putničke agencije zajedno s udrugama čije su aktivnosti vezane uz turizam, trebali bi sastaviti posebne okvire za pozitivne i preventivne aktivnosti koje trebaju osigurati razvoj održivog turizma te uspostaviti programe koji podržavaju implementaciju takvih praksi. Trebali bi također nadgledati postignuća te izvještavati o rezultatima i razmjenjivati iskustva.

16. Posebnu pažnju treba obratiti na ulogu turizma u utjecaju na okoliš obzirom na sredstva prijevoza, te razvoj gospodarskih instrumenata koji doprinose smanjenju upotrebe neobnovljivih izvora energije dok s druge strane ohrabruju recikliranje i smanjuju utjecaj na zaštićena područja.

17. Prihvaćanje i implementacija koda ponašanja u skladu s održivošću od strane glavnih aktera vezanih uz turizam, osobito industrija. Vrlo je važno da turizam bude održiv. Ovakvi kodovi ponašanja mogu biti efektivan instrument u razvoju aktivnosti odgovornog turizma.

18. Sve potrebne mjere trebale bi se uvesti u svrhu informiranja i podizanja svijesti svih uključenih u industriju turizma, na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou, a s obzirom na ciljeve konferencije u Lanzarote-u.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

17

O konceptu odgovornog turizma

Sporazum u Mohonk-u: Prijedlog međunarodnog programa certifikacije za održivi turizam i eko turizam Sporazum iz Mohonk-a sadrži set općih principa i elemenata koji bi trebali biti dijelom svakog programa certifikacije eko turizma i održivog turizma. Ovaj okvir jednoglasno je prihvaćen kroz zaključke međunarodne radionice koju je vodio Institut za istraživanja politika uz potporu fondacije Ford. Radionica je održana u novembru 2006. godine u planinskoj kući u Mohonku, New Paltz, u New Yorku.

Sudionici radionice zaključili su da programi certifikacije u turizmu trebaju doradu kako bi se mogli prilagoditi specifičnim geografskim područjima turističke industrije, ali isto tako su se složili da ih trebaju slijediti opće komponente u koje se treba uklopiti svaki program certifikacije eko turizma i održivog turizma.

Opći okvir certifikacije Osnovna šema Razvoj programa certifikacije trebao bi obuhvatiti sudjelovanje svih aktera i svih sektora (uključujući predstavnike lokalnih zajednica, turističkih agencija, nevladinih organizacija, vlade i dr.).

• Ova šema trebala bi omogućiti dobrobit pružateljima usluga u turizmu kao i dati mogućnost izbora turistima • Omogućiti dobrobit lokalnim zajednicama kao i očuvanje istih • Postaviti minimalne uslove i standarde a u isto vrijeme ohrabrivati i nagrađivati primjere dobre prakse • Postojanje mogućnosti povlačenja certifikacije u slučaju neusuglašenosti • Trebalo bi uspostaviti kontrolu postojećih certifikata u smislu njihovog prikladnog korištenja, isteka datuma valjanosti kao i u korake koje je potrebno učiniti u slučaju gubitka dokumenta/ certifikata • Trebalo bi uključiti provizije za tehničku pomoć • Trebala bi biti dizajnirana na način da potiče kontinuirano usavršavanje- same certifikacije kao i proizvoda/kompanija koje se certificiraju

Kriteriji • Trebali bi omogućiti i postaviti mehanizme koji idu u susret postavljenim ciljevima • Trebali bi ići u susret i po mogućnosti redovito napredovati u kvaliteti usluge • Globalno obuhvatiti primjere dobre prakse upravljanja (okolišno, socijalno i gospodarski) • Treba ga prilagoditi da prepozna lokalne/regionalne ekološke, socijalne i ekonomske uvjete kao i inicijative lokalne zajednice za održivi razvoj • Kriteriji bi se trebali periodično revidirati • U osnovi bi se trebao bazirati na izvođenju te uključivati elemente upravljanja okolišem, ekonomijom i društvom

18

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

Integritet • Program certifikacije trebao bi biti transparentan te uključivati mogućnost ulaganja žalbi • Tijelo koje izdaje certifikacije trebalo bi biti nezavisno od svih zainteresiranih strana kao i od tehničke pomoći te tijela koja donose ocijene o samom certifikatu (administrativne strukture tehničke pomoći, procjene i revizije trebale bi izbjegavati sukob interesa) • Reviziju bi trebali obavljati ovlašteni revizori • Program certifikacije bi trebao sadržavati mehanizme koji konzumentima i lokalnoj zajednici omogućuju povrat informacija

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

19

O konceptu odgovornog turizma

Kriteriji održivog turizma Održivi turizam teži minimaliziraju negativnog ekološkog i socio-kulturnog utjecaja dok u isto vrijeme omogućava ekonomsku dobit lokalnim zajednicama odnosno premiju domaćinu. Kriteriji koji se koriste za definiranje održivog turizma, kroz svaku šemu certifikacije, trebali bi zadovoljavati minimalne standarde u odnosu na slijedeće aspekte:

Opće • Izvode se studije utjecaja na okoliš te donose prostorni planovi dok se u isto vrijeme vodi računa o socijalnim, kulturnim, ekološkim i ekonomskim utjecajima • Obaveza turističkih poslovnih subjekata u odgovornom upravljanju okolišem • Usavršavanje stručnog kadra, edukacija, odgovornost, znanje i podizanje svijesti o upravljanju okolišem te o društvenim i kulturnim promjenama i osobitostima • Uspostavljanje mehanizama izvještavanja i nadgledanja

20

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

• Odgovoran marketing koji se temelji na realnim očekivanjima • Uspostaviti mehanizme povrata informacija od korisnika • Utjecaj na socijalne strukture, kulturu i ekonomiju (na lokalnom i nacionalnom nivou) • Primjereni procesi pristupa/kupnje i posredovanja u vezi zemljišta • Mjere koje osiguravaju integritet socijalne strukture lokalne zajednice • Mehanizmi koji osiguravaju da se prepoznaju prava i težnje lokalnih i/ili domaćih stanovnika • Primjerena lokacija • Očuvanje bioraznolikosti i integritet eko sistema • Utjecaj na sam položaj, pejzaž i mogućnost rehabilitacije • Upravljanje odvodnim kanalima (oborinske vode) • Održivost energetskih izvora kao i njihova minimalna upotreba • Održivost opskrbe vodom kao i njena minimalna upotreba • Održivo upravljanje otpadnim vodama • Kvalitetan zrak i redukcija buke (uključujući emisiju stakleničkih plinova) • Smanjivanje otpada i održivost njegovog odlaganja • Vizualan utjecaj • Održivost materijala i zaliha (reciklirani materijal, proizvedeni na tom području, proizvodi s certifikatom, itd.)

• Minimalni negativan utjecaj aktivnosti na okoliš

Ekonomske • Potreba za uvođenjem etike u poslovanje • Mehanizmi koji osiguravaju da ugovori o radu i industrijske procedure nisu eksploatirajuće i ujedno su u skladu sa lokalnim zakonima i međunarodnim standardima rada (ovisno o tome koji su standardi viši) • Mehanizmi koji osiguravaju minimalan negativan ekonomski utjecaj na lokalne zajednice te po mogućnosti donose značajnu ekonomsku dobrobit lokalnoj zajednici Pozitivan ekonomski utjecaj turizma često se navodi kao nešto što donosi dobrobit isključivo turističkoj destinaciji, dok se negativni ekološki i socijalni utjecaj smatra troškom. U stvarnosti, ekonomski, ekološki i socijalni utjecaj u isto vrijeme može biti pozitivan i negativan te je izazov razvoja održivog turizma upravo osiguravanje dobrobiti na svim područjima.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

21

O konceptu odgovornog turizma

Ekonomski utjecaj Razvoj turizma u nekoj zemlji ili regiji često se smatra mogućnošću smanjenja siromaštva kroz zaradu i zapošljavanje. S druge strane, ukoliko se turizam ne razvija i vodi odgovorno, uzimajući u obzir lokalne potrebe, stvarna ekonomska dobit dugoročno može biti manja od očekivanog. Osnovna stavka zbog koje lokalno stanovništvo ne uspijeva izvući dobrobit iz turizma je kad se dobra i usluge korištene u turizmu proizvode i kupuju izvan zemlje ili regije. Drugi potencijalni troškovi uključuju sanaciju zagađenja zraka i vode nastale turističkim aktivnostima, gubici uzrokovani bolestima koje su povezane s zagađenjem, te povećanje troškova života lokalnog stanovništva uzrokovane elitnim turizmom.

Međutim, organizacije za menadžment destinacijom (DMO) i tour operatori mogu doprinijeti povećanju ekonomske održivosti turizma neke destinacije na način da dizajniraju svoje ponude tako da omoguće maksimalnu lokalnu, regionalnu i nacionalnu ekonomsku dobit.

Općenito, pozitivan ekonomski utjecaj može se svesti na tri kategorije: direktan, indirektan i potaknut.

Direktna korist znači potrošnja turista na samoj destinaciji na hranu, suvenire, ekskurzije, napojnice itd. To također znači novac koji je uplaćen od strane tour operatora lokalnim snabdjevačima, uključujući hotele te lokalne transportne kompanije. Dakako, ukoliko je hotel u vlasništvu stranaca, takva direktna dobit je smanjenja, obzirom da će dio novca napustiti zemlju. Direktna lokalna ekonomska dobit može se povećati tako da se kreiraju turistički paketi koji uključuju samo lokalne dobavljače.

Indirektna dobit znači zaradu i zapošljavanje koji proizlaze iz pruženih usluga turistima. Na primjer, ukoliko hoteli kupuju hranu to može omogućiti zaposlenje i prihode za lokalne poljoprivrednike ili tvornice. Većim korištenjem lokalnih proizvoda mogu se povećati ovi indirektni utjecaji što znači da destinacija treba manje turista da bi ostvarila istu ekonomsku dobit. Konačno potaknuta dobit proizlazi iz veće kupovne moći zaposlenika i njihovih obitelji kao rezultat većeg zapošljavanja u turizmu. Veća mogućnost ove vrste dobrobiti proizlazi iz većih sredina s raznolikim gospodarstvom; na malom otoku gdje je turizam glavna grana industrije, zaposlenici mogu imati vrlo malu mogućnost potrošiti svoju plaću na proizvode iz lokalne sredine. Ekonomska dobit se ponekad može potaknuti u mjestu koje je dosta udaljeno od same turističke destinacije: npr, zaposlenici kruzera često svoje plaće šalju nazad u svoju domovinu.

Utjecaj na okoliš Turizam može imati širok raspon negativnog utjecaja na okoliš koji je ponekad nepovratan. U najekstremnijim slučajevima, dugoročna degradacija okoliša uništila je vizure koje uopće privlače turiste na neko mjesto, vodeći tour operatori i njihovi klijenti stoga odustaju od takve destinacije i okreću se novoj, očuvanoj destinacija. Utjecaj turizma na okoliš proizlazi iz dizajna i konstrukcije turističkih, objekata kao što su aerodromi, hoteli i ceste; od svakodnevnog funkcioniranja ovih objekata; kao i ponašanja turista.

U ovoj prvoj fazi dizajna i konstrukcije, leži najveći potencijal nanošenja štete i dugoročnog utjecaja, kao i značajna mogućnost da se osigura razvoj održivog turizma. U ovoj fazi, vlada de-

22

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

terminira vrstu i nivo turizma koji će se razviti na nekoj destinaciji, kroz donošenje turističkih prostornih planova te izdavanja dozvola za objekte na tom području. Ukoliko se položaj i konstrukcija turističkih objekata slabo isplanira može degradirati pejzaž te dovesti do osiromašenja bio raznolikosti tako što će se uništiti prirodna staništa kao i obalno područje, šume, koraljni grebeni i drugi eko sistemi. Sam dizajn turističkog objekta može pomoći svom dugoročno utjecaju, ovisno o količini vode i energije potrebne za funkcioniranje objekta do toga koliko će se proizvesti otpada i kako će se taj otpad zbrinuti. Ukoliko se slijede principi prigodnog dizajniranja mogu se reducirati ovi dugoročni utjecaji. Obzirom na direktan lokalni utjecaj na destinaciju, turizam također donosi i globalni utjecaj kroz emisiju karbon dioksida iz aviona i drugih formi prijevoza koji utječu na klimatske promjene.

Iako turizam može dovesti do troška u odnosu na okolinu, također može biti izvor dobrobiti za okolinu. Na primjer, zarada od turizma može doprinijeti financiranju zaštićenih prirodnih područja te povećati njihovu ekonomsku važnost za samu zemlju ili regiju. Turizam može podupirati očuvanje šuma i koraljnih grebena kroz njihovu promociju u svrhu rekreacije umjesto potrošačkih ekonomskih aktivnosti poput ribarenja ili šumarstva. Tour operatori mogu utjecati na donošenje zakonskih akata koji teže očuvanju prirodnih resursa, kao i na ponašanje turista kad posjećuju prirodna područja. Povećan interes turista za neko područje također može donijeti dobrobit okolišu kroz povećanje svijesti lokalnog stanovništva o okolišnim temama te im kroz to pomoći da shvate ekonomsku vrijednost ukoliko se ta prirodna područja sačuvaju.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

23

O konceptu odgovornog turizma

• Socio-kulturni utjecaj Negativna socio-kulturna komponenta razvoja turizma na lokalnu zajednicu nije uvijek odmah vidljiva. Kao prvo prisutnost turista s različitim kulturnim karakteristikama ili tradicijama i njihova veća kupovna moć mogu dovesti do konflikta i osjećaja nelagode. Neprimjereno pokazivanje bogatstva, fotografiranje lokalnih ljudi bez njihove dozvole te izazovna odjeća, osobito u veoma religioznim područjima, primjeri su ponašanja koje bi lokalno stanovništvo moglo smatrati uvredljivim (iako se domaćini mogu izvana doimati pristojni). lako održivost može generirati neke trenutne poslovne prednosti, u smislu smanjenja troškova i poboljšanim odnosom s zaposlenicima i lokalnom zajednicom, mnoge dobrobiti, i za individualne kompanije i za društvo, su dugoročne.

Nadalje, nisu sve dobrobiti opipljive, i neke se ne mogu tako lako mjeriti, te je ponekad ulaganja u održivost teže opravdati.

Dobrobiti odgovornog poslovanja Ključne poslovne dobrobiti za privatne subjekte iz sektora turizma koji se ponašaju odgovorno uključuju: • Porast prihoda: Ukoliko je vidljivo da posluju na održivim osnovama to može pomoći povećanju prihoda kroz osiguranje lojalnosti svojih korisnika kao i privlačenje novih, što rezultira povećanim tržištem.

• Ušteda: Djelovanje na principu održivosti može pomoći smanjenju operativnih troškova te poboljšati opću produktivnost i djelotvornost kroz smanjenje upotrebe resursa, smanjenjem proizvodnje otpada kao i izbjegavanje nepotrebnih globa.

• Pristup kapitalu: Kako okolišni i socijalni kriteriji postaju standardni dio u procjeni rizika, tour operatori koji djeluju na principima održivosti imaju veću mogućnost privlačenja kapitala od strane banaka i investitora.

• Ljudski resursi: Veća je mogućnost da se zaposlenici osjećaju ponosno što rade za poslodavce koji svoju odgovornost prema društvu shvaćaju ozbiljno. Tour operatori poznati po svojoj politici održivosti imaju veći kapacitet privlačenja i zadržavanja vještih i talentiranih zaposlenika, te tako povećavaju svoju mogućnost za inovacijom i tržišnom konkurentnošću.

• Vrijednost brenda i reputacija: Reputacija o održivom poslovanju dodaje vrijednost brendu tour operatora i jača njihove pozicije na tržištu, čineći ih manje podložnima kratkoročnim ekonomskim i tržišnim promjenama.

• Očuvanje destinacije: Djelujući na održiv način pomaže u stvaranju turističke destinacije ugodnijim mjestom za posjećivanje i život. Osiguravajući dugoročnu kvalitetu destinacije također se osigurava isplativost u poslovanju.

• Poboljšana usluga: Održivo upravljanje čini turističke objekte sigurnijima i zdravijima kako za zaposlenike tako i za posjetioce, dok u isto vrijeme podupire lokalnu zajednicu i jača njihovu ekonomsku dobrobit kao i moral zaposlenika. Sve to rezultira poboljšanom uslugom te tako i većim zadovoljstvom posjetioca.

• Upravljanje rizikom i licenca za rad: Tour operatori mogu smanjiti svoju odgovornost kroz usuglašavanje i upoznavanje s ,,štetnim” zakonima u odnosu na svoje poslovanje. Na primjer, vjerojatnost gubitka od štete nanesene njihovoj reputaciji može biti smanjena kroz demonstriranje proaktivnog stava prema održivosti destinacije i kvaliteti proizvoda, što se može iskoristiti kao obrana u bilo kakvoj parnici.

24

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

Od načela do prakse: primjeri dobre prakse Svjetska briga za razvoj odgovornog turizma već je dovela do generiranja primjera dobre prakse.

• Ekološki program centralne Amerike PROARCA/APM Zaštićena područja i komponenta ekološkog programa centralne Amerike PROARCA/APM je trogodišnji program koji bio je počeo 2001. godine da bi konsolidirao biološki koridor centralne Amerike kroz jačanje menadžmenta zaštićenih parkova na tom području, i kroz širenje proizvodnje i pristupa tržištu za ekološki prihvatljive proizvode i usluge. Centralna Američka komisija za okoliš i razvoj, čiji članovi su ministri okoliša Gvatemale, Belizea, El Salvadora, Hondurasa, Nikaragve, Kosta Rike i Paname vodili su projekt uz financijsku pomoć Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), dok su inicijativu implementirali Nature Conservancy, World Wildlife Fund (WWF) i Rainforest Alliance.

• Lokalna Agenda 21, Calvia Općina Calvia na Majorci, Španjolska, patila je od ekološke i razvojne degradacije 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, zbog velikih ulaganja u masovni turizam. Da bi obnovila zajednicu trebalo je unijeti radikalne promjene.

• Nagrada Turizam sutrašnjice Ovaj program nagrada prepoznaje i ohrabruje održivi turizam. Nagrada Turizam sutrašnjice daje se izabranim primjerima i projektima dobre prakse te na taj način postavlja više nivoe i izazov je ostalima da dostignu takav nivo. Originalnu nagradu je uspostavilo Udruženje tour operatora da bi ohrabrila sve subjekte i sektore turističke industrije da štite okoliš. Britanski avio prijevoz preuzeo je sponzorstvo 1992. godine te tako obuhvatio sve aspekte održivog turizma. Veliki i mali tour operatori, mali hoteli kao i lanci hotela, nacionalni parkovi i prostori s očuvanom kulturnom baštinom samo su neke od aktivnosti koje su uključene u program nagrada Turizam sutrašnjice.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

25

O konceptu odgovornog turizma

Certifikati za odgovorni turizam Sve više važna strategija koja ohrabruje održivu proizvodnju dobara i usluga predstavljena je kroz programe certificiranja. Svjetski samit održan 1992. godine fokusirao je globalnu pažnju na napore da razvoj dobije svoju odgovornu formu, tržišni režimi koji su nastajali nametnuli su ograničenje na mogućnost vlada da postave ekološke i socijalne standarde za poslovanje. Inicijative certifikacije proizašle su iz nevladinih, tržišno orijentiranih inicijativa u svrhu promocije održivosti kroz ohrabrivanje potrošnje dobara i usluga od kompanija koje prihvaćaju visoke socijalne i ekološke standarde u svojoj proizvodnji. Od Svjetskog samita, programi certifikacije kreirani su da definiraju i mjere održivost u raznim industrijama.

Glavni programi certifikacije u turizmu: - Zeleni planet 2 l (Globalni certifikat) - Plava zastava (Globalni certifikat) - Zeleno poslovanje u turizmu (Škotski certifikat) - Program akreditiranja prirode i eko turizma (certifikat Australije) - Certifikat za održivi turizam (Kosta Rica) Berlinska deklaracija o bioraznolikosti i održivom turizmu iz 1997. godine uzima u obzir da održiva forma turizma donosi dobit i za lokalnu zajednicu, tako naglašavajući ciljeve ugovora iz Lanzarote-a, uz napomenu da bi svi dionici u turizmu trebali surađivati na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou kako bi postigli zajedničko razumijevanje termina „održivi turizam“.

Priznajući ove prioritete i ciljajući na doprinos razvoju odgovornog turizma, Regia Marche, Italija, donosi Smjernice za odgovorni Turizam.

Ove smjernice izvedene su iz projekta Lokalni centri razvoja i integrirano upravljanje obalnim područjem, koji je promovirala Regia Marche u suradnji sa Sviluppo Marche, regionalnom razvojnom agencijom, a sufinanciralo ga je Ministarstvo vanjskih poslova Italije kroz državni zakon 21.03.2001., n.84.

Projekt uključuje partnere u obalnim županijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. To su Zadar i Dubrovnik u Hrvatskoj, te Hercegovačko-neretvanski kanton u BiH. Cilj projekta je potpora održivom razvoju lokalnih zajednica kroz lokalne centre razvoja koji dijele svoje iskustvo i dobru praksu te djeluju u partnerstvu u svrhu integriranog upravljanja obalnim područjem.

Da bi se identificirali zajednički principi upravljanja trebalo je napraviti specifičnu analizu uključenih područja. Za svako od ta područja projektni tim je omogućio: • Detaljnu analizu turističkih mogućnosti (smještaj, infrastruktura, transport, ljudski resursi, itd.)

• Analiza okoliša (prirodne i geografske osobitosti, itd.)

• Analiza prirodnih i kulturnih resursa • SWOT analiza da bi se identificirale snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje Ove smjernice, započete s projektom Lokalni centri razvoja, imaju za cilj omogućiti alate za analizu korisne da bi se ostvarila panel diskusija u svrhu kreiranja programa certifikacije za eko

26

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

turističke proizvode. Da bi ostvario ovaj cilj i kreirao instrumente koji se mogu primijeniti u sve vrste poslova u turizmu, veoma je važno sudjelovanje svih lokalnih aktera.

Zajednički program certifikacije može biti koristan i od pomoći lokalnim turističkim djelatnostima da usuglase svoje proizvode s principima odgovornog turizma, koje je ratificirala međunarodna zajednica, što u isto vrijeme može biti značajan instrument očuvanja okoliša i kulturnog naslijeđa lokalnih zajednica.

Principi odgovornog turizma Međunarodna zajednica, kroz istraživanja i primjere dobre prakse, identificirala je indikatore za sva tri aspekta razvoja održivog turizma - ekološki, ekonomski i socijalni. Obzirom na ova tri aspekta tablica niže pokazuje indikatore koje smo ovdje nazvali kriteriji: Tri aspekta

EKONOMSKA ODRŽIVOST

Kriteriji 1. Planiranje djelovanja i upravljanje poslovanjem 2. Poslovna etika 3. Odgovorni marketing 4. Zadovoljstvo potrošača

EKOLOŠKA ODRŽIVOST

5. Fokus na prirodna područja 6. Upravljanje okolišem 7. Interpretacija i edukacija 8. Doprinos očuvanju okoliša

SOCIJALNA ODRŽIVOST

9. Rad s lokalnim zajednicama 10. Poštovanje i osjetljivost prema lokalnoj kulturi

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

27

O konceptu odgovornog turizma

EKONOMSKA ODRŽIVOST 1. Planiranje djelovanja i upravljanje poslovanjem Svako dobro upravljanje poslovanjem i planiranje djelovanja osnova su ekonomske održivosti, što zajedno s ekološkom i socijalnom održivošću omogućuje osnovu za pristup temeljem na tri aspekta.

2. Poslovna etika U poslovanju je prihvaćena i slijedi se etički pristup.

3. Odgovorni marketing Marketing je usklađen sa principima odgovornog razvoja i vodi ka realističnim očekivanjima.

Marketing eko turizma omogućava potrošačima točnu i odgovornu informaciju o tome što očekivati o proizvoda i kako poštovati prirodne i kulturne osobitosti područja koje posjećuju.

4. Zadovoljstvo potrošača Eko turizam konstantno ide u korak s očekivanjima potrošača. Zadovoljstvo potrošača postignuto je kad iskustvo nadilazi realna očekivanja samih potrošača. Stoga djelatnosti u eko turizmu prate i djeluju na osnovi povrata informacija od potrošača.

28

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

EKOLOŠKA ODRŽIVOST 5. Fokus na prirodna područja Eko turizam se fokusira na direktan i osoban doživljaj prirode. Proizlazi iz i oslanja se na korištenje prirodnog okoliša. Sadržava fokus na svoje biološke, fizičke i kulturne osobine.

6. Upravljanje okolišem Eko turizam predstavlja primjer dobre prakse za ekološki održiv turizam. Aktivnošću eko turizmu ne bi trebale osiromašivati prirodni okoliš, već ih treba razviti i upravljati s njima na način da se očuva i naglasi prirodan i kulturni okoliš, kroz priznavanje i primjenu ekološki održive prakse.

7. Interpretacija i edukacija Eko turizam donosi mogućnost doživljavanja prirode na način koji vodi njenom većem razumijevanju, poštovanju i uživanju u njoj. Proizvodi eko turizma privlače potrošače koji žele veću interakciju s prirodnim okolišem i, u raznim oblicima, razviti svoje znanje, svijest, poštovanje i uživanje u prirodnom okolišu. Eko turistički operatori omogućavaju dostojan nivo interpretacije o prirodnom i kulturnom naslijeđu područja koje se posjećuje, kroz zapošljavanje kvalificiranog kadra i davanje točnih informacija prije i tijekom posjeta.

Nivo i tip interpretacije se planira, te kreira i isporučuje na način da udovolji zahtjevima, potrebama i očekivanjima potrošača, te uključuje širok raspon interpretacija, osobne i opće.

8. Doprinos očuvanju okoliša Eko turizam pozitivno doprinosi očuvanju prirodnih područja. Uključuje aktivno sudjelovanje u očuvanju i naglašavanju prirodnih područja koja se posjećuju. Osobito, eko turistički proizvodi donose konstruktivne doprinose upravljanju i očuvanju prirodnih područja. Ovi doprinosi mogu uključivati nabavku materijalne, financijske ili in-kind (nefinancijske) pomoći.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

29

O konceptu odgovornog turizma

SOCIJALNA ODRŽIVOST 9. Rad s lokalnim zajednicama Eko turizam također predstavlja i poticaj lokalnoj zajednici. U mnogim situacijama lokalna zajednica je integralni dio eko turističkog proizvoda. Dobrobiti eko turizma trebale bi se proširiti u lokalnu zajednicu. Na primjer, zapošljavanje lokalnih turističkih vodiča, korištenje lokalnih usluga i lokalnih objekata.

10. Poštovanje i osjetljivost prema lokalnoj kulturi Eko turizam se prije svega temelji na prirodnim osobitostima nekog područja. Međutim, mnoga ova područja imaju značajnu kulturnu vrijednost, osobito urođeničku vrijednost.

Stoga, ekoturizam treba obuhvatiti i kulturne aspekte područja koje se posjećuje.

30

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

O konceptu odgovornog turizma

Turisti i njihova odgovornost Putovanja i turizam trebalo bi planirati i ostvariti kao sredstvo individualnog i kolektivnog ispunjenja. Kad se ostvaruje s otvorenim umom postaje nezamjenjiv faktor u samoedukaciji, razvoju tolerancije te učenju o različitostima među ljudima i kulturama. Svi mi imamo ulogu u stvaranju odgovornog turizma i putovanja. Vlada, poslovni subjekti i lokalne zajednice moraju napraviti sve što mogu, ali kao gost, turist može poduprijeti njihovu inicijativu na mnogo načina i tako dati svoj doprinos.

Svjetska turistička organizacija donijela je Globalni etički kod za turizam; taj etički kod uključuje čitav niz principa čija je svrha voditi dionike kroz turistički razvoj: nacionalne i lokalne vlasti, lokalne zajednice, turističku industriju i njene profesionalce, ali isto tako i posjetitelje, kako domaće tako i međunarodne.

Kod je donesen kroz rezoluciju Glavne skupštine UNWTO-a na sastanku u Istanbulu 1997. godine. Tijekom sljedeće dvije godine osnovan je poseban odbor za pripremu Globalnog etičkog koda, te je nacrt dokumenta pripremljen od strane Glavnog tajnika i savjetnika za pravna pitanja UNWTO-u u konzultaciji sa Poslovnim vijećem, Regionalnom komisijom i Izvršnim vijećem UNWTO-a.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

31

O konceptu odgovornog turizma

32

O konceptu odgovornog turizma

33

O konceptu odgovornog turizma

Deset zlatnih pravila koje odgovoran turista treba poštivati: 1. Traži oblik smještaja koji je posvećen smanjenju utjecaja na okoliš 2. Izaberi organizatora putovanja koji je svjestan uticaja turizma 3. Usmjeri se na sredstva prijevoza koja manje zagađuju kako bi dospijeo do svoje turističke destinacije 4. Tijekom odmora koristi kolektivna sredstva prijevoza kao i ekološka kao što je bicikl 5. Stvaraj manje otpada i doprinesi njegovom diferenciranom sakupljanju 6. Smanji potrošnju vode 7. Smanji potrošnju energije 8. Daj prednost lokalno proizvedenim ručnim radovima i lokalnim gastronomskim specijalitetima 9. Učini sve kako bi pošivao posećuješ 10. Daj savijete i prijedloge o poboljšanju okoliša u mjestima za odmor

Izvor: ICLEI – Local Governments for Sustainab ity www.iclei.org/evrope/tourism

34

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

okoliš u mjestima koje

SWOT ANALIZA TRI DOLINE RIJEKA (UNE ,NERETVE I DRINE)

O

va SWOT analiza preuzeta je iz studije koju je izradila Radna grupa, a nastala je kao rezultat istraživanja i brojnih radionica. U toku istraživanja radne grupe su izvele vježbu kako bi se ocijenila konkurentnost dolina putem diskusija i analiza pokazatelja interne situacije (jake strane i slabosti), te vanjskog okruženja (prilike i prijetnje). Potencijali su potakli na odluku da bi se posebna pažnja trebala posvetiti sektorima koji pružaju najjaču osnovu za razvoj eko turizma.

Konačna sinteza svih elemenata koji su utvrđeni kroz istraživanje i radionice, pružila je osnovne informacije o problemima na koje se potrebno usmjeriti, razvojnim prilikama/potencijalima i rizicima vezanim za razvoj eko i održivog turizma, u vidu SWOT analize (Snage, Slabosti, Šanse i Rizici)

Snage: - Bogati prirodni resursi - Geografski položaj - Ekonomski resursi - Ljudski potencijal

Slabosti: - Zagađena okolina - Nedovoljna zaštita prirodnih resursa - Isjepkanost poljoprivrednog zemljišta - Nedovoljno i neusmjereno obrazovanje - Nedovoljno istraženi resursi - Primjena zastarjele tehnologije - Nemogućnost da se proizvodi plasiraju organizirano i redovnim putem (uključivanje u poslovnu promociju) - Nedovoljno poznavanja marketinških tehnika za promociju domaćih proizvoda Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

35

SWOT analiza tri doline rijeka (Une, Neretve i Drine)

Šanse: - Uvezivanje i mapiranje zaštićenih i eko područja (lokalno i regionalno uvezivanje) - Privlačenje investitora za ulaganje u poljoprivrednu i prehrambenu industriju, turizam i eko turizam, razvoj poslovnog okruženja, ljudske resurse

Rizici: - - - - - - - - - - - - - - - - -

Nedovoljne subvencije za poljoprivredu i turizam Nedovoljna ulaganja u poljoprivredu i turizam Gubitak interesa ulagača zbog nedefinisane politike razvoja i administrativnih prepreka Nizak nivo institucionalne podrške malim i srednjim preduzećima iz sektora poljoprivrede i turizma, te nepostojanje povezanosti i koordinacije između institucija Otvaranje tržišta moglo bi voditi ka propadanju lokalnih proizvođača uslijed nedovoljno razvijenih konkurentskih prednosti Nepostojanje legislative na državnom nivou Nepostojanje uslaglašavanja između zakona Nepostojanje ekološke svijesti lokalnog stanovništva Nepovoljni izvori financiranja i visoka cijena kapitala Nedovoljan broj partnera za mala i srednja preduzeća Odliv „pameti“ iz seoskih područja (većinom odlazak omladine u urbane sredine) Visok stepen nezaposlenosti Trgovinski deficit Politička nestabilnost Recesija Neadekvatan kvalitet puteva i druge infrastrukture vezane za turističke destinacije Minirana područja

36

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

SWOT analiza tri doline rijeka (Une, Neretve i Drine)

ANALIZA TURISTIČKE PONUDE Nacionalnost turista Nacionalnost Italija

14,437

Hrvatska

11,730

R. Srpska

8,622

R. Srpska (iseljenici)

3,18

BiH

5,815

BiH (iseljenici)

5,113

Slovenija

9,725

Njemačka

8,622

Srbija

5,113

Srbija(iseljenici)

2,36

Švedska

3,910

Francuska

2,77

Norveška

2,77

Austrija

2,36

Nizozemska

2,36

Kanada

1,64

Velika Britanija

1,64

Mađarska

1,64

USA

1,64

Ostale zemlja

3,910

Nepoznato

1,64

100,0257

Italija i Hrvatska su dvije zemlje iz kojih dolazi najveći broj ispitanih turista: sveukupno u BiH i Republici Srpskoj je 14,4% turista koji se smatraju “domaćim, na koje se dodaje 8,2% ukupnog broja iseljenika u inostranstvo iz oba entiteta. Kada sumiramo Hrvatsku (11,7%), Sloveniju (9,7%), Srbiju sa iseljenicima (7,4%) i BiH sa iseljenicima (22,5%) dobivamo procent od 44,3% turista porijeklom iz zemalja bivše Jugoslavije, a ovaj broj je vjerojatno podcijenjen jer moguće da neki iseljenici nisu ni prijavljivani.

Starosna dob Prilično je izjednačen broj oba spola sa blagom većinom muškaraca; što se tiče starosne dobi, prevladava mlađa populacija (56% čine mladi od 16 – 34 godine, odnosno 74% čine osobe od 16 – 44 godine). Ovaj podatak ne iznenađuje s obzirom na činjenicu da ovo područje ima veliki potencijal za avanturističkim turizmom.

Glavne destinacije za odmor 41 ispitanik (16%) je imao u planu generalni obilazak BiH ili drugih balkanskih zemalja; 10 (4%) je za odredište imalo Banju Luku i ostalih 7 (3%) za glavno odredište je imalo Sarajevo; njih 141 (55%) je pariralo kao glavno odredište odmora neko mjesto unutar Doline.

Mjesto zadnjeg noćenja Ovaj odgovor ide u prilogu činjenici da nemamo prisutnost prvenstveno ekskurzijskog turizma, otprilike 73% ispitanika je odgovorilo da je prenoćište našlo na jednoj od lokacija unutar same Doline, dakle na osnovu ovih podataka vidimo da se ne radi o ekskurzijskom turizmu, nego uglavnom o etapnom turizmu, koji je eksplicitno istaknut u 16% slučajeva.

Vrsta smještaja Što se tiče strukture prihvata gostiju tj. mogućnosti smještaja, većina preferira privatne kuće, dok je otprilike 40% posjetilaca boravilo u hotelima ili pansionima. Lokaliteti sa najvećim brojem ostvarenih noćenja u profesionalnim strukturama, hotelima ili pansionima su Prijedor, Kozara park, Martin Brod i Bihać.

Najrašireniji smještaj u privatnim kućama je u zoni Prijedora i Kulen Vakufa.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

37

SWOT analiza tri doline rijeka (Une, Neretve i Drine)

Glavna prijevozna sredstva Automobil je glavno prijevozno sredstvo koje turisti koriste za dolazak na odmor u Unsko-sanski kraj, zatim su tu avion i autobus. Značajan je i broj onih koji dolaze biciklom (3%). Turisti koji najčešće stižu avionom su oni iz Švedske, Njemačke i Amerike.

Stižu najvećim dijelom preko aerodroma u Zagrebu (udaljenom 160 km), zatim onog u Banja Luci.

Dužina boravka na odmoru u BiH Odgovori na ovo pitanje naglašavaju bitnu činjenicu a to je “duže” trajanje odmora, obzirom da većina ispitanika provede na odmoru više od jedne sedmice a 85% njih barem 4 dana. Stavljajući u vezu dužinu boravka i nacionalnost ispitanika, iznenađuje to da “domaći’ turisti (njih 33,1%) ostaju duže na odmoru, što ukazuje na to da iseljenici dolaze na odmor u matičnu zemlju. Važno je napomenuti da je 70% ovog poduzorka reklo da boravi u privatnim kućama, nasuprot 54% od ukupnog uzorka.

Da li ste prvi put u BiH Ovim pitanjem se pokušava saznati da li je ispitanik već ranije boravio u BiH: svi oni koji su se izjasnili da imaju BiH državljanstvo odgovorili su sa NE; veliki procent onih koji su odgovorili sa NE (80%) je iz neke od zemalja bivše Jugoslavije, veliki je broj i onih iz drugih zemalja, tako je ukupan broj onih koji su već ranije boravili u BiH oko 70%. Podatak govori o visokom prisustvu turizma dijaspore i s druge strane o velikom broju turista iz susjednih zemalja.

Organiziranje odmora Najvećim dijelom se radi o individualnom turizmu, koji je vrlo malo posredovan putem turističkih agencija ili tour operatora, a to može i povezati sa starosnom dobi turista koji su uglavnom mlađe dobi. Nije zanemariva ni komponenta tzv. asocijacijskog turizma povezanog sa održavanjem sportskih događaja a prije svega sa događajima humanitarnog karaktera, koji je klasični primjer “odgovornog i solidarnog turizma” a čini 9% od ukupnog turizma, naspram 2% onog koji se tiče sportskih grupa.

Način odabira destinacije Anketa se sastojala od tri grupe: Bosanci, ex Jugoslaveni i ostale zemlje. Odgovori upućuju na to da je presudan utjecaj savjeta prijatelja, ili “usmene preporuke”; u prve dvije grupe odgovori se evidentno odnose na izbor specifičnog odredišta u Unsko-sanskoj regiji, u većini slučajeva radi se o

38

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

SWOT analiza tri doline rijeka (Une, Neretve i Drine)

odmorima sa ciljem posjete članovima porodice, rodbini i prijateljima. U grupi “ostalih zemalja” zanimljiv je procent (otprilike 25%) onih koji su se oslonili na Internet kao izvor za odabir destinacije.

Grafikon sa strane oslikava ulogu Interneta, skoro polovica ispitanika je koristila Internet kako bi došla do podataka potrebnih za odmor. Radi se o visokom broju što se također može povezati sa starosnom dobi ispitanika tj. turista, koji su mahom mlade osobe.

Posjećeni gradovi ili gradovi koji će se posjetiti u BiH Ovim pitanjem smo željeli saznati koja nacija ima najčešće za cilj posjetu Unsko-sanskoj dolini; regionalni centar, Banja Luka je svakako grad koji je dobio najviše odgovora vezano za posjetu, za kojim malo zaostaju Sarajevo i Mostar, što objašnjava njihova geografska udaljenost.

Posjećeni gradovi ili gradovi koji će se posjetiti u BiH Ovim pitanjem smo željeli saznati koja nacija ima najčešće za cilj posjetu Unsko-sanskoj dolini; grupirali smo lokacije u tri makroregije da bi se vidjele točke od najvećeg interesa za turiste, Prijedor, Bihać i Mrkonjić Grad. Može se vidjeti da je nacionalni park Kozara najprivlačniji ,ali i ostala dva su također veoma interesantna. Sveukupno gledano, sva tri lokaliteta, bez isticanja svakog pojedinačno, pokrivaju 78% izraženog interesa za posjetu.

Omiljene aktivnosti tokom odmora Odgovori na ovo pitanje ne pokazuju procente nego apsolutne vrijednosti, obzirom da je ispitanicima ponuđeno više odgovora kao što se vidi na prikazu rijeka je apsolutni akter, radi se o dinamičnom i mladom turizmu, u mnogim slučajevima sa naglašenim interesom za sportske aktivnosti; samo 70 ispitanika (23%) nije se izjasnilo ni za jednu od navedenih opcija, većina njih je navela posjetu rodbini i prijateljima kao glavni cilj odmora.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

39

SWOT analiza tri doline rijeka (Une, Neretve i Drine)

Ukupna ocjena destinacije (AV) Od uzorka je tražena jedna sveukupna ocjena koja ukazuje na dojam o Bosni i Hercegovini. Izdvojeni su i oni ispitanici koji su posjetili BiHprvi put. 60% ispitanika je odgovorilo da je dojam „veoma dobar“.

Analitička ocjena pojedinačnih faktora ponude Prirodne ljepote su prva atrakcija, odmah nakon hrane i karaktera stanovništva. Ispod zadovoljavajućeg se nalaze stanje putova i turističke oznake.

Nivo zadovoljstva - kontrolno pitanje Posljednje pitanje odraz je sveukupnog dojma o destinaciji. Od ukupnog broja ispitanika, samo 3 su izjavila da ne bi preporučili posjetu prijateljima. SWOT analiza pokazala je da se u tri doline može ostvariti rast i razvoj samo u slučaju da se preuzme sveobuhvatan pristup i da se posveti pažnja svim identificiranim problemima, uz istovremeni porast stepena poznavanja područja, te kreiranja strategije za bolju iskorištenost prirodnih resursa i tradicionalnog naslijeđa regije. Svaka od identificiranih snaga se može razviti u kratkom ili srednjem roku, uz odgovarajuće planiranje i koordiniran angažman na nivou tri doline. Sve prijetnje se mogu držati pod kontrolom, ali zahtijevaju značajan angažman od strane vlasti na lokalnom, kantonalnom, entitetskom i državnom nivou kako bi se fokusiralo na prijetnje i kako bi se iste mogle riješiti.

• Mnoštvo rasutih arheoloških nalazišta (područje Mekote u Novom Gradu, Hrustovačka špilja u Sanskom Mostu, prapovijesna nekropola Gradina u okolici Bihaća, Tukovikestenar i nekropole u blizini Prijedora); • Bogata je i arhitektonskim naslijeđem iz otomanskog doba (Kamengrad u Sanskom Mostu, Toranj Kulina bana u Bosanskom Petrovcu, Kozarački toranj u Prijedoru, Krzlar-Agha džamija u Mrkonjić Gradu) i austrougarskog perioda (Gradska biblioteka u Novom Gradu, Srpski kulturni i umjetnički centar “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru); • Čuva brojna naselja iz perioda srednjeg vijeka (Stari Grad Sokolac u Bihaću, Stari Grad Ključ, Stari Grad Pset u Bosanskoj Krupi); • Na kraju bogata je i priličnim brojem specifičnih povijesnih arhitektonskih objekata i brojnim vodenim mlinovima (Martin Brod, Gornja Dragotinja u Prijedoru, itd.).

Unsko-sanska dolina je češće birana u odnosu na dvije druge doline upravo zbog njenih prirodnih ljepota, aktivnosti na rijekama, mogućnosti sportskog i aktivnog turizma, koji je i mladalački, odvažan i nekonvencionalan; prvenstvena motivacija za odabir Doline je vjerojatno interes za

40

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

SWOT analiza tri doline rijeka (Une, Neretve i Drine)

sportskim aktivnostima, pecanje prije svega, zatim rafting, trekking i biciklizam; glavne atrakcije su rijeke Una i Sana sa svojim pritokama, vodopadi, kanjon te Park Kozara. Glavni turistički centri su Bihać – Martin Brod na rijeci Uni i Prijedor - Park Kozara na Sani, koji zajedno čine najvažnije faktore ponude, dok su malo periferniji centri Drvar i Ključ. Što se tiče kulturno-povijesnih obilježja, dolina ne nudi previše, za razliku od ostale dvije ne raspolaže nekim “velikim spomenikom” od međunarodnog značaja kao što je to Stari most u Mostaru ili onaj u Višegradu, ali u svakom slučaju predstavlja jednu lepezu manjih povijesnih i kulturnih resursa.

Jaka strana turističke ponude Unsko-sanske doline je bogat kalendar događaja i manifestacija od kojih se mnoge održavaju na rijekama i imaju sportski karakter: najpoznatija, barem kad su u pitanju susjedne regije, Una regata u Bihaću, zatim Ključka regata na rijeci Sani u Ključu, Dani lađara u Bosanskoj Krupi, Bihaćke konjske trke, Prvomajske ulične trke u Bosanskom Petrovcu, Gospojinske ulične utrke u Mrkonjić Gradu, Međunarodne ulične utrke u Prijedoru, Dan rijeke Sane u Prijedoru. Naravno, u najvećem broju, riječ je o manifestacijama lokalnog karaktera koje su upravo zbog toga naročito cijenjene jer turistima pružaju priliku da ostvare kontakt sa lokalnim stanovništvom i da se susretnu sa njihovim običajima; ista stvar se može reći i za brojne manifestacije gastronomskog karaktera kao sto su Dani base i krumpira u Bosanskom Petrovcu te Dani drvarske drenjine u Drvaru.

SWOT ANALIZA Snage ­Ekosistemi Une i Sane

Slabosti ­Udaljenost glavnih turističkih centara (Sarajeva i Mostara)

­Nacionalni park Kozara ­Kalendar događaja i manifestacija

­Nedovoljne mogućnosti prijema gostiju na otvorenom

­Seosko područje i kultura

­Nedovoljne mogućnosti prijema gostiju u seoskim mjestima

­Dimenzije ponude smještaja

­Kvaliteta ponude prijema

­Broj udruženja i privatnih agencija koje nude usluge smještaja

­Skromna mikro infrastruktura

­Blizina turističke atrakcije Plitvička jezera

­Nedostatak marketinga tj. promocije destinacije

Mogućnosti

Prijetnje

Unsko-sanska Dolina može postati privilegirana destinacija za Nedostatak politike za zaštitu okoliša može loše uticati na turističsportski turizam i eko turizam. ki razvoj doline.

Seoska područja su u poziciji da se ekonomski razviju i stvore uvje- Nepromoviranje regije dovodi do rizika za svaku perspektivu u rate za zaštitu od demografskog i ekonomskog siromašenja zvoju turizma ove oblasti

Kapacitet prijema Doline, koja raspolaže sa oko 2000 ležajeva (Green Tour), od strane agencija je ocijenjen kao zadovoljavajući; Prijedor je grad sa najvećim kapacitetima (544 ležaja), zatim Bihać (403 ležaja) a raspolaže i sa 440 mjesta u kampu, jedinom u dolini. Prijem gostiju u privatnim kućama je veoma rasprostranjen ali mahom neprijavljivan i loše reguliran, zbog čega je kvaliteta smještaja ocijenjena od strane domaćih tour operatera kao nezadovoljavajuća.

Strateške smjernice koje možemo izdvojiti za ovu dolinu, a koje se isto tako odnose i na druge dvije doline su: Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

41

SWOT analiza tri doline rijeka (Une, Neretve i Drine)

Zaštititi i vrednovati prirodne resurse i resurse okoline Resursi se trebaju zaštititi i vrednovati: na ovom planu potrebno je uključiti javnu administraciju, prije svega onu lokalnu, kako bi se potrudili slijediti zajedničke smjerove i ciljeve i/ili koordinate u okviru politika upravljanja tom oblasti, od onih urbanističkih do infrastrukturnih i politika usluga. Prirodni sistem kakav je ovaj Unsko-sanski predstavlja neprocjenljivo naslijeđe za njeno stanovništvo, ali i kako smo vidjeli važnu mogućnost ekonomskog razvoja pod uslovom da nije dovedena u pitanje osjetljiva ravnoteža na kojima se taj sistem održava, počevši od čišćenja voda i obale. Prema tome, prioriteti se tiču postrojenja odlaganja i pročišćavanja industrijskog otpada, prikupljanja i odlaganja smeća, čišćenja i održavanja cesta.

U ovom smjeru ključnu ulogu može odigrati Komitet doline, točka koordinacije svih aktera, kako javnih tako i privatnih, čije je postojanje opravdano pripadanjem zajedničkom teritorijalnom turističkom proizvodu koji ima za cilj jedinstveno i pouzdano valoriziranje.

Kreiranje zajedničke politike odredišnog marketinga i menadžmenta Kao što smo vidjeli Unsko-sanska dolina nudi više turističkih proizvoda sa tržištima koja se međusobno blago razlikuju. Međutim, da bi postala turistička destinacija potrebno je da se teritorijalno planiranje institucija koje su uključene, odvija po zajedničkim kriterijima i smjernicama imajući u vidu veličinu sistema unutrašnjih područja; posebno, kao što smo već naglasili potrebna je koordinirana politika nadzora počevši od plovnih voda, uzimajući u obzir njihovu turističku važnost i osiguravajući sve potrebne normativne instrumente da se izbjegne nazadovanje kao eventualna posljedica turističkog rasta.

Drugi plan na kojem je potrebna zajednička vizija upravljanja oblašću tiče se određivanja novih turističko smještajnih kapaciteta, hotela, kampova, kamperskih odredišta itd., i kreiranje jedne integrirane mreže seoskih smještaja, od farmi do smještaja na bazi noćenja i doručka. Kad se radi o tradicionalnom smještaju (hoteli, moteli) preferira se insistiranje na lokacijama koje su već urbani centri, kao što su Bihać i Prijedor, a koji su danas mala središta po pitanju hotelskog smještaja i mogu težiti da vremenom postanu frekventne turističke stanice, pod uslovom da je proces proveden po striktnim urbanističkim kriterijima. U ostatku oblasti fokus će se morati preorjentirati na razvoj fleksibilnijih i raširenijih oblika smještaja, seoskih kuća, etnoo sela, malih motela i kampova, obuhvaćajući tako sve vrste smještajne ponude.

Drina

42

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Neretva

Una

TURIZAM U NACIONALNOM PARKU UNA

N

acionalni park ,,Una” prostire se dolinom gornjeg toka rijeke Une, kao i dolinom rijeke Unac, desne pritoke Une sve do rječice Krke na zapadu. Ovo područje predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Evrope, vrlo vrijednu za očuvanje ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti, a posebno zbog: - položaja na granici tri klimatska područja; - krških oblika i hidrografije, koji su zajedno sa slivom Korane i Krke jedinstveni u evropskim razmjerima; - reljefnih oblika koji su stvorili jedan od rijetkih prirodnih putova prema Jadranskom moru; - mozaičnosti staništa, velike raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, te prisutnosti reliktnih i endemskih vrsta; Ovaj prostor je i u kulturno-povijesnom smislu područje koje obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i povijesnih spomenika, a poseban položaj tog prostora na tranzitnom pravcu prema moru doveo ga je u prošlosti pod utjecaje mnogih kultura, od kuda potječu bogata arheološka nalazišta, ostaci srednjovjekovnih utvrda i sakralnih objekata različitih vjera i kultura. Područje Nacionalnog parka se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na području općine Bihać i pripada Unsko-koranskoj zaravni, a obuhvata dolinske dijelove rijeke Une i Unca i ortografske padine Plješivice i Grmeča, odnosno Osječenice. Posebnost za rijeku Unu je izrazita dužina njenog «sedrotvornog» toka, s cijelim nizom pratećih fenomena (sedrenih špilja, sedrenih otoka, barijera i slapova), te s iznimnim oblicima kotlina (Martin Brod, Kulen Vakuf, Klisa, Lohovo) i klisura kanjonskog tipa uzvodnoi nizvodno od Martin Broda te nizvodno od Strbačkog buka.

Za rijeku Unac karakterističan je njen oblik krškog toka, posebno u njenom donjem dijelu, na kojem na prolazu kroz kanjonski dio više puta ponire i izvire, na kraju na Crnom vrelu, koje po svojim karakteristikama i ljepoti spada u poseban prirodni fenomen. Dolinski dio ovog područja Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

43

Turizam u nacionalnom parku Una

je visinski smješten između 220 i 450 m n.m., a orijentirano je u smjeru sjeverozapad-jugoistok.

Posebno je važno istaci povezanost rijeke Une, kao osnovnog prirodnog fenomena predviđenog za zaštitu i lokalnog stanovništva koje stoljećima obitava na ovom području, te koje samo prepoznaje vrijednost same rijeke i područja za vlastiti opstanak, tako i njenu jedinstvenost koja je vrijedna za očuvanje na lokalnom i regionalnom nivou inicijative, prvo za UNESCO nominaciju, a kasnije za proglašenje područja zaštićenim su u velikoj mjeri proistekle iz inicijativa lokalnih zajednica ovog područja. Ova posebna veza između rijeke Une (lat. Una= jedna, jedina, prva) i lokalnog stanovništva predstavlja jednu od značajnih karakteristika vrijednih za očuvanje i zaštitu samog prostora.

Nacionalni park Una rasprostire se unutar slijedećih geografskih koordinata: najsjevernija točka: = W 44’ 33” N; = 15’ 57’ 58” E (naseljeno mjesto Podastrana); najjužnija točka: = 44” 21’ 02” N; = 16’ 13’ 05” E (kota Gradina - 676 m); najzapadnija točka: = 44* 43’ 46” N; = 15” 54’ 12” E (kota 509 m); najistočnija točka: = 44* 23’ 46” N; = 16’ 20’ 42” E (lokalitet Vrtočke bare) Rezultati Studije izvodljivosti za zaštitu NP Una (2005.) su pružili osnovu, te neosporno dokazali potrebu za zaštitu područja kroz kategoriju zaštite u razini nacionalnog parka, što je prihvaćeno od strane organa vlasti u BiH donošenjem Zakona o Nacionalnom parku „Una“ 2008 godine. Svrha zaštite područja je zaštita prirode u granicama definiranim ranije spomenutim zakonom uz pružanje mogućnosti za razvoj lokalnih zajednica kroz poštivanje principa održivog razvoja. Zakonom o NP Una se štiti prostor ukupne veličine 19.800 ha koji je administrativno pod teritorijem općine Bihać, od čega u režimu stroge i usmjerene zaštite ukupno 13.500 ha, a u režimu usmjerenog razvoja oko 6.300 ha. Unutar područja stroge i usmjerene zaštite po posebnom režimu dopuštaju se i određene tradicionalne gospodarske djelatnosti. U području usmjerenog razvoja dopušten je razvoj tradicionalnih i nekih zatečenih privrednih djelatnosti, te turizma, uz uvjet da su svi usklađeni s lokalnim specifičnostima i vrijednostima.

44

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u nacionalnom parku Una

Staništa i ekosistemi Kopnena staništa na prostoru NP Una su livade, pašnjaci i šume. Najveći dio površina Nacionalnog parka pokrivaju različiti tipovi šuma, kako klimazonalnih tako i ekstrazonalnih i azonalnih. Travnjaci NP-a predstavljaju antropogene trajne stadije, te se mogu održati samo uz stalni posredni (ispaša) ili neposredni (košnja) utjecaj čovjeka.

Područje obiluje vapnenačkim stijenama koje naseljavaju hazmofitske biljke (pukotinjarke).

Ispod većih stjenovitih brda, pod utjecajem hidrosfere i atmosfere odlomljuju se dijelovi stijena, kotrljaju niz padinu, stvarajući tako mjestimično točila (sipare). Na višim položajima iznad samog kanjona, na zaravnjenom terenu s dubljim sitnim tlom mjestimično su razvijeni travnjaci iz reda Brometalia erecti. Vodena staništa obuhvaćaju područje rijeka Une i Unca. Same rijeke Una i Unac nemaju razvijenu vodenu makrofitsku vegetaciju u području istraživanja, već se samo sporadično u malim tihim lagunama može ponegdje naći koja makrofitska vrsta.

Od vlažnih staništa na promatranom području zastupljeni su vlažni i močvarni travnjaci, visoke zeleni te trščaci. Na području uz samu rijeku Unu razvijene su higrofilne zajednice šuma i šibljaka vrba, joha, rakite i ive. Staništa na sedrenim slapovima predstavljaju svojim specifičnim ekološkim uvjetima poseban biotop, koji se znatno razlikuje od svih ostalih staništa u slatkim vodama. Ukupno je na slapovima nađeno, izuzevši više bilje i dijatomeje, 42 vrste biljaka i to 25 vrsta alga i 17 vrsta mahovina. Sve ove biljke sudjeluju u izgradnji sedrenih tvorevina, osim 2 vrste hepatika. Većina su dakle porofiti, dok aporofiti čine samo neznatan broj.

Una, Unac i Krka kao tri bisera prirodne baštine Nacionalnog parka „Una“, čine spoj vrijednih prirodnih osobitosti, raznolikog i očuvanog prirodnog krajobraza iznimne ljepote te bogate kulturno-povijesne baštine.

Una kao najveća prirodna vrijednost po kojoj je Nacionalni park dobio ime, izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Čemernice u Hrvatskoj. Radi se o tipično krškom vrelu uzlaznog tipa, posebne zeleno-modre boje. U gornjem toku, od izvora do Bihaća ukupan pad iznosi skoro 3 metra po kilometru. U ovom dijelu Una nosi obilježja prave planinske rijeke i njeni sedronosni slapovi, bukovi i vodopadi predstavljaju prave bisere ljepote kao što su: veliki vodopad u Martin Brodu, Štrbački buk, Troslap, Dvoslap i Ripački slap. Niz Martinbrodski vodopad i Štrbački buk voda se obrušava niz nekoliko manjih i većih slapova i vodopada gradeći jedinstvene sedrene tvorevine svojstvene ovoj ljepotici. U Uni je posebno interesantan živi svijet koji i sam pridonosi stvaranju sedrenih tvorevina.

Mahovine - briofite su svojom građom pogodne za zadržavanje istaloženog kalcita, čineći tako neizostavnu kariku u procesu stvaranja i rasta sedrenih tvorevina.

Rijeka Unac izvire kao mlinski potok, ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine, teče kroz klisuru Pojila, četiri kotline i tri daljnje klisure.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

45

Turizam u nacionalnom parku Una

Svojim tokom kroz Nacionalni park do Martinbroda teče najužom klisurom, dubine i do 350 metara u pojedinim dijelovima. Ukupni tok je oko 66 kilometara, te ima visinsku razliku od oko 450 metara. Unac je prva velika pritoka Une koja svojom iznimnom čistoćom i hladnoćom oplemenjuje Unu, a isto tako je i dodatno rashlađuje. Unac se svojim tokom puni vodom iz desetak raznih pritoka i vrela. Ljeti u jednom dijelu može doći do presušivanja, zbog smanjenog dotoka vode iz okolnih šumskih potoka, ostavljajući iza sebe mala jezera prepuna ribe. Taj dio puta Unac teče kao ponornica, izvirući zadnji put iz Crnog vrela, oko 3 kilometra prije ušća u Unu. Rječica Krka dužine 5 km kao granična rijeka sa Hrvatskom, cijelim svojim tokom protječe kroz Nacionalni park. Izvire podno zaravni na kojoj se prostire selo Mali Cvjetnić gdje se pored izvora nalazi i stari mlin. Oku je jako zanimljiva, sam prilaz do izvora je jako zahtjevan, tako da daje mogućnost cjelodnevnog izleta koji uključuje šetnju šumom, brdsko planinskim područjem gdje silazak u korito ove rječice pruža nesvakidašnje užitke u istinskoj ljepoti netaknute prirode.

Dijelovi rijeka Una i Unac čine jedan od najvećih fly fishing (mušičarenje) revira u Evropi, a sama Una predstavlja raj za ljubitelje ribolova metodom suhe mušice sa vodenom lopticom i varaličarenjem.

Flora Nacionalnog parka „Una“ Konfiguracija terena i geomorfološka struktura tla u Nacionalnom parku „Una“, te različita nadmorska visina i raznolikost flore su uvjeti za bogati mikro svijet koji sa drugim oblicima života doprinosi bogatstvu biodiverziteta Parka. Na ovom području se nalaze brojne rijetke i endemične vrste biljaka: lincura (Gentiana lutea), pjegava lincura (Gentiana punctata), runolist (Leontopodium alpinum Cass.), klekovina bora (Pinus mugo). Endem je unska zvončika (Campanilla unensis) koja je ime dobila upravo po rijeci Uni kao i bosanska perunika (Iris reichenbachii Heuffel var.

Bosniaca) koja raste na suhim livadama i pašnjacima na karbonatnim i serpentinskim stijenama sa plitkim zemljištem. Bosanska perunika je endem centralnih i jugoistočnih Dinarida. Ekološki uvjeti su omogućili i razvoj velikog broja raznovrsnih biljnih zajednica izuzetne vrijednosti sa preko 1.900 biljnih vrsta, što iznosi 52,19% svih vrsta prisutnih u Bosni i Hercegovini. U prostoru je evidentirano 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih, jestivih, vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta.

Prostor Parka grade vapnenačke stijene koje naseljava karakteristična vegetacija prilagođena posebnim uvjetima takvih karakterističnih staništa kao što su hazmofitske biljke (pukotinjarke). Ispod većih stjenovitih brda, pod utjecajem hidrosfere i atmosfere odlamaju se dijelovi stijena, kotrljaju niz padinu, stvarajući tako mjestimično točila (sipare). Korovna i ruderalna vegetacija vezana je uz sva naselja na tome području. Dobro su razvijene zajednice razreda Bidentetea, Artemisetea i Chenopodietea, zahvaljujući ruralnom načinu života, ekstenzivnom ratarstvu i ekstenzivnom stočarstvu.

46

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u nacionalnom parku Una

Raznolika staništa obiluju velikim brojem vrsta i zajednica. Prema procjenama na području Nacionalnog parka nalazi se preko 1000 vrsta, dok čitava teritorija Austrije, na primjer, ima oko 2000 vrsta, što svjedoči o značaju ovog područja. Uz to, ovdje se nalaze mnoge endemične vrste te reliktno - refugijalne zajednice, važne ne samo za uže područje, već i za ukupnu biološku raznolikost Evrope. Stoga je za očekivati da će i veliki dio ovog područja biti uvršten i u projekt Natura 2000.

Ribolov Kao svugdje u svijetu gdje su ljudi nastanjeni uz vodu, još od vremena Japoda ribolov je vrlo zastupljena tradicionalna aktivnost kod stanovništva koje nastanjuje područje današnjeg Nacionalnog parka „Una“, a što je ostalo izraženo i do današnjih dana. Sportsko rekreativni ribolov u novije vrijeme predstavlja najzastupljeniju razonodu i za zaljubljenike prirode koji kao turisti posjećuju Nacionalni park uživajući u ribolovu mušičarenjem (fly fishing), kao i u drugim načinima ribolova koji su uobičajeni i dozvoljeni na bistrim i hladnim vodama rijeka Una i Unac. Proglašenjem Nacionalnog parka „Una“ pa samim tim jednog dijela vodotoka Une, Unca i Krke zaštićenim, zakonodavac nije predvidio da strogim režimom zaštite zabrani ribolovne aktivnosti, već da iste uklopi sa predviđenim zaštitnim mjerama kao primarnim zadacima, a sa druge strane sa cjelokupnom turističkom ponudom parka, općine Bihać i regije. Na određenim dijelovima spomenutih vodotoka organizirani su ribolovni reviri i to: - 2 revira za mušičarenje (fly fishing) na rijekama Una i Unac; - 2 revira za ribolov metodom varaličarenja (tzv. blinker i leptirica) i metodom vodene kugle sa maksimalno 3 suhe umjetne mušice na rijeci Uni - 1 kombinirani revir u sklopu revira br.1 na Uni. Mnogim ribolovcima iz regije i cijele Evrope poznati su dosadašnji reviri za mušičarenje Unac i Una, a novom regulacijom ribolovnog režima stvoreni su uvjeti za daljnju popularizaciju ovog sporta na ove dvije rijeke. Posebno ističemo spajanje ranija 2 revira za mušičarenje koji sad predstavljaju jedan i u regiji jedinstven ribolovni revir kao i jedan novi revir za zaljubljenike mušičarenja, a to su: - Revir br. 1 Martin Brod-Kulen Vakuf u dužini od 12 kilometara; - Revir br. 3 Bjelila-Loskun u dužini od 3,5 kilometara Uspostavljena su 2 nova revira za ljubitelje ribolova metodom varaličarenja sa umjetnim mamcem (blinker i leptirica) i ribolova sa vodenom kuglicom uz maksimalno 3 suhe mušice i to: Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

47

Turizam u nacionalnom parku Una

- Ribolovni revir br. 2 Ćelije - Klisa u dužini od 14,5 kilometara; - Ribolovni revir br. 4 Dvoslap dužine u dužini od 5,7 kilometara te kombinirani revir u kojem je dozvoljen ribolov mušičarenjem (Fly fishing) i metodom uz pomoć vodene kugle i 3 suhe mušice: - Kombinirani ribolovni revir br. 1A „Palučci“ u dužini 3 km koji se prostire unutar revira br. 1 (ribolov u ovom reviru je u periodu 15.05. do 30.09.).

U navedenim revirima najviše su zastupljene vrste: - potočna pastrmka /Salmo trutta/ koja se lovi u periodu 01.03.-30.09.

- lipljen /Thymallus thymallus/ koja se lovi u periodu 01.05.-30.09.

Rafting i kajakaštvo Rafting i kajakaštvo predstavljaju najuzbudljivije i najzastupljenije sportsko rekreativne aktivnosti na vodama Nacionalnog parka „Una“ koje nudi nekoliko odlično organiziranih rafting agencija koje nude nezaboravne trenutke plovidbe najatraktivnijom dionicom na rijeci Uni od Štrbačkog buka do naselja Lohovo. Dionica se cijelom dužinom proteže kroz Nacionalni park u dužini od 15 km.

Težina Une za vrijeme visokog vodostaja tokom aprila i maja je od 3-5 stepeni. Prvi dio trase je dug, silovit, nepredvidljiv, pun brzaka s mnogo valova i virova. Tokom srednjeg vodostaja, težina je 2 - 4 stepena, staza je složena i snažna sa uzburkanom vodom oko stijena sedre, strujama i zavojima kad su adrenalinska iznenađenja moguća i poželjna da biste osjetili potpuni doživljaj plovidbe ovom rijekom. Ovisno od vremenskih uvjeta tokom određene godine, sezona raftinga na Uni traje od marta do oktobra.

48

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u nacionalnom parku Una

Ukratko – osnovne karakteristike etape: ŠTRBAČKI BUK - LOSKUN - LOHOVO (15 km) Težina vode oko 4-5 stepeni (1. dio) Težina vode oko 1-2 stepeni (2. dio) Vožnja traje oko 4 sata Temperatura vode: od 13 do 17° C Dodatnu atrakciju za posjetitelje na ovoj dionici predstavljaju skokovi skipera (upravljača čamca) sa najvišeg vodopada na Uni Štrbačkog buka sa 18 m visine.

O raftingu i kajaku na rijeci Uni kao i cijenama usluga više možete pronaći na web stranama rafting agencija koje su ovlaštene od uprave Nacionalnog parka za vršenje ovih usluga. Sve agencije koje pružaju usluge plovidbe raft čamcem, kajakom i kanuom imaju obučene i licencirane skipere, registrirane čamce, a svi gosti-rafteri su opremljeni adekvatnom opremom i osigurani. Plovidba na drugim rijekama u Nacionalnom parku, Uncu i Krki, nije dozvoljena.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

49

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

TURIZAM U NACIONALNOM PARKU SUTJESKA

N

acionalni park „Sutjeska“ je najstariji i najveći nacionalni park u BiH koji se od svog osnivanja, 1962. godine bavi turizmom. „Sutjeska“ je po svojim prirodnim vrijednostima i ljepotama biser BiH. Obuhvata područje Sutjeske sa strogim prirodnim rezervatom Perućica, dijelove planina Maglić (2386 m, najviši vrh u BiH), Volujaka, Vučeva i Zelengore.

Zahvaljujući izvanrednim prirodnim vrijednostima i njihovoj očuvanosti NP „Sutjeska“ je od 2000. godine uvršten u II kategoriju IUCN-a (Odjel UN-a za zaštitu prirode i prirodnih dobara).

NP „Sutjeska“ je najraznovrsniji kompleks ekosistema na prostoru BiH i jedan od najraznovrsnijih na prostorima jugoistočne Evrope. Cijelo područje Parka odlikuje izuzetna ljepota i raznolikost oblika pejzaža - od pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa, planinskih pašnjaka do visokih planinskih masiva. Na Zelengori se nalazi osam glečerskih jezera ili „gorskih očiju“, a ono što također karakterizira ovo područje su duboki kanjoni Sutjeske, Hrčavke i Jabučnice, bistrih planinskih rijeka bogatih potočnom pastrmkom. Veoma je dragocjen i bogat fond divljači i rijetkih biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemske. U samom srcu Parka smješten je i strogi prirodni rezervat Perućica (1434ha), najočuvanija i najveća prašuma u Evropi, u kojoj je od osnivanja Nacionalnog parka strogo zabranjena bilo kakva intervencija čovjeka.

Na području Nacionalnog parka „Sutjeska“ nalaze se i mnogobrojni spomenici starije i novije povijesti.

U procesu stvaranja i razvijanja “ekološke svijesti”, nacionalni parkovi imaju veoma značajnu ulogu, ne samo zbog uloge u zaštiti prirodnog naslijeđa, već posebno na planu informiranja i edukacije. U Nacionalnim parkovima u najvećoj mjeri vladaju zakoni prirode; parkovi su osnovani da bi se štitila prirodna dinamika jednog prostora. Rađanje, rast i umiranje - vječni prirodni ciklus tu može jasno biti viđen, a ljudi mogu iznova otkrivati njegove zakone. Nacionalni parkovi štite prirodno, kao i kulturno-povijesno naslijeđe, za sadašnje i buduće generacije. Premda je osnovna uloga nacionalnih parkova zaštita prirodnih procesa, oni ne isključuju ljude.

Naprotiv, - posjetioci su dobrodošli; oni koji prihvaćaju pravila parka i shvaćaju važnost i potrebu zaštite. U parku možete osjetiti prirodu svim svojim čulima i razvijati duboku, ličnu vezu sa prirodom - tako važnu za razumijevanje složenih prirodnih procesa. Usporedo sa očuvanjem prirode, edukacija je jedan od najvažnijih zadataka nacionalnih parkova.

50

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

Nema sumnje da se pri odlučivanju da se ovo područje proglasi nacionalnim parkom poštovao princip objektivnog i stručnog izbora prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, koje bi trebale biti stavljene pod taj vid zaštite.

Također, kroz razvoj Parka, zahvaljujući zainteresiranosti naučnika i stručnjaka iz raznih oblasti, definirane su metode zaštite, stručno i naučno zasnovane.

Konačno, utvrđena je politika kompleksnog upravljanja, tj. adekvatna zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti.

Geografske karakteristike Nacionalni park „Sutjeska“ obuhvata prostrano planinsko područje na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, oivičeno rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, te planinskim masivima Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore. Površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66% pokriveno šumama, a ostatak čine livade, pašnjaci i goleti iznad gornje granice šuma. Pored toga, Nacionalni park „Sutjeska“ upravlja lovištem „Zelengora“, koje zahvata površinu od oko 53.240ha.

Park se prostire na otprilike 43°19’ sjeverne geografske širine i 18°37’ istočne geografske dužine. Planine koje okružuju i čine dio Nacionalnog parka „Sutjeska“ su dio planinskog vijenca Dinarida (Dinarske Alpe). U geološkom pogledu, ove planine izgrađuju pretežno sedimentne stijene, a znatno manje magmatske. Od zemljišta dominiraju crnice na krečnjačkom, redzine na dolomitnim i smeđa zemljišta na varfenskim sedimentima.

U klimatskom pogledu, ovo područje je pod utjecajem modifikovane planinske klime. Srednja godišnja temperatura iznosi u Suhoj (690 m n/v) + 8,6°C, a na Čemernu (1.305 m n/v) +6°C. Negativnu temperaturu ima samo januar (- 3,1°C) u Suhoj, odnosno decembar (- 1,4°C), januar (- 4,5°C) i februar (- 2,9°C) na Čemernu. Najtopliji mjeseci su juli i kolovoz, sa + 18°C u Suhoj i + 14,9° na Čemernu.

Apsolutna minimalna temperatura spušta se i do - 22°C, a apsolutna maksimalna i do + 30°C.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

51

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

Zbog stalnog sudara tople, mediteranske i oštre, planinske klime, nad ovim prostorima su česte i obilne, ali gotovo ravnomjerno raspoređene padavine u obliku kiše i snijega, 1.428 mm godišnje u Suhoj, odnosno 1.527mm godišnje, prosječno, na Čemernu.

Posebno lovište “Zelengora” Posebno lovište “Zelengora” se prostire na površini od 53.700 ha. U lovištu “Zelengora”, kojim upravlja Nacionalni Park “Sutjeska”, vrši se uzgoj, zaštita i uzgojni odstrel divljači; medvjeda, divlje svinje, divokoze, srne i tetrijeba.

Fauna Parka je veoma bogata i raznovrsna, počevši od velikog broja beskičmenjaka, posebno iz reda leptira (Lepidoptera), vodozemaca, gmizavaca i riba, 36 vrsta i 18 familija sisara, te mnogobrojnih vrsta ptica. Rijeke Sutjeska, Hrčavka i Jabušnica, kao i neka jezera Zelengore, bogata su ribom, posebno potočnom pastrmkom, a ribolov na ovim rijekama i jezerima je istinsko zadovoljstvo za sve ljubitelje tog sporta.

Granice NP „Sutjeska“ Nacionalni park „Sutjeska“ prostire se na područjima općina Foča i Gacko, na ukupnoj površini od 17.350 ha i obuhvata zaštićeno područje Sutjeske, strogi prirodni rezervat Perućica, dijelove planina Maglić, Volujak i Zelengora. Granica Nacionalnog parka „Sutjeska“ počinje na Magliću, kota 2.386, na granici Republike Srpske i Republike Crne Gore, te ide ovom granicom preko kote 1.759 do kote 1.515, odakle preko Rujevca i kote 1.577 izlazi na kotu 1.405, te putem na

52

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

Ždrijelo, istočno od kote 1.510. Od ovog mjesta, idući izohipsama, izlazi na kotu 1.100, ostavljajući Glasinac izvan Nacionalnog parka, i dalje, izohipsama na Kikalo, te pored sela Mrkalja, ostavljajući ga izvan Nacionalnog parka, dolazi na Sutjesku do mjesta Poda, gdje utiče rijeka Hrčavka u Sutjesku.

Odatle granica ide Hrčavkom do Velikog lakta, odakle obuhvaćajući Jelovac i Treskavac izlazi na kotu 1.529, dalje ide pravo na trigonometar 1.871 (Velika Košuta), zatim preko kote 1.801 (Mala Košuta), obuhvaćajući Vrbničke kolibe, dolazi na kotu 1.622, te dalje, obuhvaćajući Bijelo i Crno jezero, dolazi na kotu 1.134. Odatle se granica penje na kotu 1.696 i, zahvaćajući jezero pod Orlovcem preko kote 1.441, dolazi na kotu 1.821 (Stog) i kotu 1.835 (Borovno brdo). Od Borovna brda granica se spušta na kotu 1.517, te dalje ide potokom Jabušnicom sve do njenog utoka u Sutjesku kod mjesta Sastavci, kota 854. Od ovog mjesta ostavljajući selo Grab izvan Nacionalnog parka, granica se penje prema trigonometru 1.136 (Slavno brdo), te odatle preko kote 1.325 dolazi na kotu 1.481, zatim na kotu 2.112 i izbija na trigonometar 2.294 (Studenac), na granicu Bosne i Hercegovine i Republike Crne Gore, odatle točno granicom između republika izlazi na početnu točku Maglić, kota 2.386.

Planine i jezera Već smo rekli da je područje Nacionalnog Parka „Sutjeska“ tipično planinsko, u geomorfološkom pogledu veoma izraženo. Spomenuli smo Maglić i neke vrhove Volujaka. No, to je tek dio fascinantnog pejzaža koji se može sagledati sa nekih od vrhova ovih planina. U jednom čarobnom nizu, jedan planinski vijenac smjenjuje drugi: Vučevo, Maglić, Volujak, Zelengora. Prelijepa prirodna sedla: Prijeđel, Dragoš Sedlo, Prijevor, Čemerno, povezuju planinske vijence. Mnoštvo je tu geomorfoloških i geoloških fenomena: pećina, cirkova, kanjona. Svaka od planina Nacionalnog Parka “Sutjeska” je drugačija, i svaka je na svoj način lijepa.

Vučevo - prostrana planinska visoravan, okružena sa tri strane kanjonima Sutjeske, Drine i Pive, a sa četvrte natkriljena visokim masivom Maglića. Skoro bezvodna, no ipak bogata šumama, livadama i pašnjacima, vjekovno stjecište stočara u ljetnim mjesecima, kada bi oživjeli “katuni”, a plodne pašnjake prekrila stada ovaca i krda goveda. Lijepo je proći kroz Suvu Goru, Hadžića Ravan, izaći na Ždrijelo ili Koritnik. Strme, kozje strane izlaze iz dubokih kanjona Pive, Drine i Sutjeske na Vučevo. Ako ste krenuli na tako zamoran put, bićete nagrađeni veličanstvenim pogledom na predio čije se ljepote zauvijek urežu u sjećanje.

Maglić i Volujak - veličanstveni gorostasi, prepuni strmih, surovih litica, prošarani i u ljetnim mjesecima hrpama snijega, koji se nikada ne topi. To je jedinstven niz vrhova, provalija, točila, cirkova i planinske travnjačke vegetacije. Iskusni planinari, koji su dobro Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

53

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

upoznali ćud ovih planina, znaju svu neodoljivu snagu njihove privlačnosti. Ali, znaju i uvijek upozoravaju one neiskusne posjetioce očarane fantastičnim prizorima, na onu opasnu, nepredvidivu stranu planine.

Zelengora - za mnoge najljepša planina ovih prostora. Prostrana, nepregledna, sva u ogrtaču od šuma i zelenih pašnjaka. Iako na njoj štrče brojni dosta impozantni vrhovi (Vilinjak, Bregoč, Stog, Orlovac, Planinica, Klek, Uglješin vrh), Zelengora je nekako pitoma i blaga planina. Sušta suprotnost Magliću i Volujaku, od kojih je dijeli duboki kanjon Sutjeske. Posebnu draž Zelengori daju njene “gorske oči” - bistra glacijalna jezera, smještena u samim podnožjima njenih vrhova: Gornje i Donje Bare, Orlovačko, Kotlaničko, Štirinsko, Borilovačko, Crno i Bijelo jezero. A po obodima prostranih livada i pašnjaka, bijele se raštrkane kolibe “katuna”. Hiljade ovaca prekriju Zelengorske pašnjake od kraja maja do polovine septembra svake godine. Živi svijet Perućice izražen kroz vegetaciju (fitocenoze i biljne zajednice, ekosisteme, floru, faunu i drugo) je veoma raznovrstan i bogat. Perućica je zbog svog južnog položaja u Evropi (submediteransko-mediteransko područje), bila za vrijeme ledenog doba, veoma značajan refugijalni prostor koji je omogućio da se mnoge termofilne vrste evropskog sjevera i njenog središta sačuvaju na ovom području. Ledeno doba je zahvatilo područje Perućice pa su njeni vršni dijelovi bili prekriveni lednicima, o čemu svjedoče ostaci glacijalnih perioda (lednički cirkovi i korita, morene raznovrsnog karaktera, glacijalni obluci, i dr.). Niži dijelovi Perućice ostali su bar djelomično, bez ledničkog pokrivača, što je omogućilo razvijanje refugijalne flore i vegetacije (Ostrya carpinifolia i njene zajednice i druge).

U okviru ovog strogog prirodnog rezervata, zaštićena su, pored šumskih sastojina bukve, jele i smrče, još i sastojine subalpske bukve, čiste ili sa planinskim javorom, subalpske smrče, te vegetacija bora krivulja ili tzv. klekovina bora i planinska travnjačka vegetacija. U Perućici, kao i u drugim dijelovima Parka, nalazi se doista, pravo bogatstvo i raznovrsnost biljnog svijeta, te niz endemskih i rijetkih vrsta. O bogatstvu biljnog svijeta Perućice može da posvjedoči i to da je registrirano preko 170 vrsta drveća i grmlja i preko 1000 vrsta zeljastog bilja. Istraživanja zastupljenosti vrsta mahovina i lišajeva tek su započela. Stoga su ovi predjeli već dugo pravi magnet za naučnike i istraživače iz raznih naučno-istraživačkih disciplina.

Iz Prezentacije „Perućica – zemlja magije“

54

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

Fauna Fauna Parka je veoma bogata i raznovrsna, počevši od velikog broja beskičmenjaka, posebno iz reda leptira (Lepidoptera), vodozemaca, gmizavaca i riba, 36 vrsta i 18 familija sisara, te mnogobrojnih vrsta ptica.

Važniji sisari u Parku - (Monografija): Divokoza (Rupicarpa rupicarpa), Srna (Carpeolus carpeolus), Divlja svinja (Sus scrofa), Medvjed (Ursus arctos), Vuk (Canis lupus), Lisica (Vulpes vulpes), Jazavac (Meles meles), Kuna bjelica (Martes foina), Kuna zlatica (Martes Martes), Mala lasica (Mustella nivalis), Hermelin (Mustella erminea), Vidrica (Mustella luteola), Vjeverica (Sciurus vulgaris), Zec (Lepus evropaeus), Puh veliki (Glis glis), Vidra (Lutra lutra), Jež (Aeririnaceus evropaeus), Krtica (Talpa evropae) U rijetku divljač ubraja se: Divlja mačka (Felis sylvestris); Ris (Lynx lynx); Slijepo kuče (Spalax sp.)

Ptice: U Parku je tokom izrade Plana upravljanja (mart - septembar 2002. god.) zabilježeno 114 vrsta ptica, ali konačna lista vrsta bi trebala dostići broj od 135 -150, ako bi se vršilo više osmatranja u različitim periodima godine. Od uočenih 114 vrsta, 61 se gnijezdi i živi u Parku, 32 vrste posjećuju Park samo u toku ljeta, ali se također tu gnijezde, 16 vrsta pripada selicama koje prolaze ovuda u jesen i proljeće ka sjevernim dijelovima gdje se gnijezde, 5 vrsta se ovdje pojavljuje samo u zimu. Spisak ptičjih vrsta u Parku uključuje i devet vrsta djetlića. Taj broj predstavlja 90 % ove familije u Evropi i pokazuje ekološku raznovrsnost mogućnosti koje su djetliću na raspolaganju u šumskim područjima Parka.

PRIRODNO NASLIJEĐE Opći (strogi) rezervati prirode Prašumski i visokoplaninski rezervat Perućica Prašumski rezervat i rezervat šumske, visokoplaninske i travnjačke vegetacije rudina i snježnika i vegetacije stijena i točila, sa najznačajnijim vrstama: bukva, smrča, jela, planinski i gorski javor, klekovina bora, planinski mekinjak (Drzpis linneana), balkanska pucalina (Silene balcanika), tarčuka (Aubretia croatica), prenjska kamenjarka (Saxifraga prenja), puzava vrba (Salix serpillifolia), malijev likovac (Daphne malzana), sa nizom drugih endemnih i rijetkih biljaka.

Rezervat visokoplaninske vegetacije Volujak Obuhvata područje vrhova Volujaka (StudeOdrživi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

55

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

nac, Vlasulja, Badanj) sa zajednicama eline (Elzna mzosuroides), kluzijevog petoprsta (Potentilla clusiana) i drugim.

Strogo upravljani rezervat Perućica - Priboj - Obuhvata ostatak posebno zaštićenog rezervata Perućica (sliv potoka Perućica ispod vodopada Skakavac) i zaštitni pojas oko cijelog rezervata. To je rezervat šumske vegetacije crnog bora, bukve, crnog graba, crnog jasena i drugih termofilnih vrsta biljaka.

Strogo upravljani rezervat Vratar - Jabučke Stijene - Geomorfološko-geološki rezervat i rezervat šumske i druge vegetacije. Svrha zaštite je očuvanje strmih krečnjačkih stijena i sipara sa vegetacijom sastojina crnog bora i zajednicama točila.

Strogo upravljani rezervat Javorak - Ljubin Grob - Rezervat za zaštitu gornje granice šuma i pašnjaka na Zelengori (Monografija)

Prijedlozi za jednodnevne izlete: Ukoliko ste samo jedan dan ovdje, možete ga provesti na Tjentištu i na terasi restorana “Jezero” ili hotela “Mladost” odmarati i uživati u pogledu na Vučevo ili udaljene vrhove Volujaka. Ali ipak vam preporučujemo da uljepšate dan izletom na neke od predloženih lokacija.

Od Tjentišta do Dragoš Sedla (10km) vodi prilično dobar makadamski put. Od parkinga na Dragoš Sedlu, stotinjak metara duga staza dovesti će vas do Vidikovca. Pod vama se odjednom otvara, pomalo zastrašujuća u svojoj ljepoti, duboka, šumovita uvala, gotovo potpuno nepristupačna. U srcu te iskonske ljepote huči vodopad Skakavac stropoštavajući se u ponor sa preko 70m visine. Na drugoj strani kotline se naglo izdižu kamene litice Volujka, lijevo štrči najveći vrh Bosne i Hercegovine, Maglić, a desno, u daljini, preko kanjona Sutjeske, vide se vrhovi Zelengore. Pogled za nezaborav!

Ukoliko imate još vremena, produžite putem još oko 8km do Prijevora. Nećete zažaliti! Put koji vodi ka Vučevu, odvaja se lijevo, a naš put poludesno uranja u gustu šumu, da bi odjednom izbio na plato ispod samog vrha Maglića. Prijevor! Blizu ste 1.700 metara nad morem. Iznad vas Maglić, a ispred se pružio čitav lanac vrhova - od Trnovačkog Durmitora, Studenca i Badnja na Volujku i Zelengorskih visova u daljini. U ljetnim mjesecima, možete svratiti u katune na Prijevoru i jesti pravi planinski sir i kajmak uz kruh ispod sača.

Tjentište - jezero Donje Bare (20 km) Put vodi preko Krekova (grob Save Kovačevića) i Milinklada, spušta se kroz izuzetno atraktivni kanjon Hrčavke, a zatim penje na skoro 1.500 metara do Donjih Bara. Dan možete ispuniti šetnjom oko jezera ili prelijepom stazom do vidikovca Borići iznad kanjona Sutjeske, a nije daleko ni jezero Gornje Bare.

Naravno, najbolje je ostati nekoliko dana i uz konsultiranje sa ljudima iz Parka, provesti nezaboravan odmor.

56

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

MANIFESTACIJE U NP “SUTJESKA” Siječanj: Hajka na vuka, maj; Ribolovna manifestacija “Lov na pastrmku na brzim vodama”; 24 maj: Obilježavanje Dana EVROPARC-a S obzirom da je Nacionalni park „Sutjeska“ član Evropske federacije parkova „EVROPARC“, svake godine 24. maja NPS obilježava ovaj dan gdje se u krugu suradnika i prijatelja parka promovira zdrav odnos čovjeka prema prirodi i njegovom okruženju. EVROPARC Federacija u svom godišnjem biltenu određuje temu za dan obilježavanja koja je zajednička za sve parkove Evrope koji su članice ove Federacije. Tema se uvijek bavi prirodom i očuvanjem prirodnih vrijednosti. U skladu sa temom NPS osmisli program što rezultira činjenicom da je svaka godišnjica obilježavanja drugačija, a opet naizgled ista jer je uvijek prati jedan cilj, a to je promocija prirodnih i kulturnopovijesnihvrijednosti NPS-a. Nezaobilazan je što duži boravak u prirodi i ručak u tom okruženju.

Svako obilježavanje Dana EVROPARC-a prati veliki broj učesnika i gostiju gdje se na pravi način promovira značaj parkova za zaštitu prirode i životnog okruženja, i gdje se u svakoj prilici sugeriše koliko je bitan odnos čovjeka prema prirodi koju želimo sačuvati za buduća pokoljenja.

05. jun: Obilježavanje međunarodnog dana zaštite životne sredine 13. jun: Obilježavanje „Dana bitke na Sutjesci“ Svake godine 13. juna, Nacionalni park „Sutjeska“ obilježava dan bitke na Sutjesci koju zajedno sa NPS-om organizira SUBNOR Republike Srpske i Općina Foča. Veliki broj posjetilaca, preživjelih učesnika spomenute bitke kao i njihovih potomaka, predstavnika vlasti Republike Srpske i predstavnika SUBNOR-a iz svih bivših republika SFRJ, kao i predstavnici mnogih državnih i međunarodnih organizacija prisustvuju obilježavanju ovog značajnog povijesnog događaja iz II svjetskog rata. Uz prigodan program gdje se prisutnima obraćaju preživjeli borci - učesnici ove bitke, kao i državni zvaničnici, u svečanoj atmosferi polože se vijenci na spomen-kosturnicu i oda počast palim borcima.

28. jun: Planinarska akcija “Vidovdanski uspon na Maglić” Svake godine zadnjeg vikenda u junu mjesecu, Planinarski savez Republike Srpske i Planinarsko društvo “Zelengora” Foča organiziraju jednu od najatraktivnijih i najmasovnijih planinarskih Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

57

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

akcija na prostorima RS i BiH, tradicionalni “Vidovdanski uspon na Maglić”. Ova akcija, zahvaljujući Magliću kao najvišoj koti u NP “Sutjeska” i ujedno i najvisočijem vrhu u Bosni i Hercegovini, svake godine okuplja planinare iz svih krajeva bivše Jugoslavije i šire.

Jun: „Parkovijada“ „Parkovijada“ je izuzetno značajna manifestacija (radničke sportske igre), koja okuplja veliki broj radnika zaposlenih u nacionalnim parkovima BiH, Srbije, Srbije, Crne Gore, Italije i drugih država, tako da pored takmičarskog ima i karakter prekogranične suradnje. Održava se svake godine, a domaćini (nacionalni parkovi) se smjenjuju.

Nacionalni park „Sutjeska“ je bio domaćin „Parkovijade 2007.“ kada je organizirao okupljanje i takmičenje, druženje i razmjenu ideja i iskustava između ljudi kojima je imperativ zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti i kojima je to prvenstveno ljubav pa tek onda posao i obaveza.

Pored učesnika, „Parkovijadi“ prisustvuje veliki broj ljudi iz političkog i javnog života spomenutih zemalja. Organiziraju se brojna sportska takmičenja, druženja uz kulturno-zabavni program, izleti i sl.

Jul: “Reli Sutjeska” Kolovoz: Planinarska akcija “Jezera Zelengore” Na prostorima NP “Sutjeska”, Planinarsko društvo “Zelengora” Foča, svake godine početkom mjeseca kolovoza, organizira atraktivnu planinarsku manifestaciju “Jezera Zelengore”. U ovoj četverodnevnoj planinarskoj šetnji Zelengorom, jednom od bisera Nacionalnog parka, planinari i ljubitelji prirode obiđu osam jezera i isto toliko vrhova ove prelijepe planine.

Rujan: „Turističko-sportsko-rekreativna vožnja terenskim vozilima na Zelengori“ Već tradicionalno, svake godine, NPS organizira „Turističko-sportsko-rekreativnu vožnju terenskim vozilima na Zelengori“. Ova manifestacija ima promotivni karakter i pored takmičarskog dijela ima svrhu predstavljanja prirodnih ljepota NPS-a i planine Zelengore koja obiluje pitomim dolinama i padinama, prelijepim pašnjacima i gustim šumskim kompleksima. Mnoge novinske ekipe sa svojim foto-reporterima prisustvuju ovoj manifestaciji i svojim kamerama i fotoaparatima bilježe sve one ljepote kojima Zelengora obiluje. Pored prisustva velikog broja medija, tu je i veliki broj takmičara i posjetilaca, zaljubljenika u prirodu i avanturista željnih uzbuđenja i visokog nivoa adrenalina dok savladavaju prepreke i iščekuju pobjedu. S obzirom da je na Zelengori smješteno osam prelijepih glečerskih jezera - „gorskih očiju“, u sklopu ove manifestacije organizira se takmičenje u ribolovu na jezerima, priprema najboljeg ribljeg kotlića i sl. Manifestacija se nastavlja na Tjentištu u NPS-u gdje se proglašavaju pobjednici u svim disciplinama, uručuju pehari, a potom se zabava nastavlja uz muziku i dobro raspoloženje.

58

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

Škole u prirodi Često poguban utjecaj čovjeka na prirodu, kao i istovremeno sazrijevanje svijesti o nužnosti njenog očuvanja i o stalnoj edukaciji mladih o toj temi, stvorili su potrebu za jednom takvom vrstom škole. Djeca će najbolje upoznati odvijanje prirodnih procesa, uvidjeti njihovu složenost i povezanost, spoznati svoje mjesto, ulogu i značaj rada na zaštiti prirode, boraveći sa svojim nastavnicima određeno vrijeme u prirodi.

Nacionalni Park „Sutjeska“ je pravi ambijent za “školu u prirodi”. Tu se može vršiti prezentacija biljnog i životinjskog svijeta u učionici, a potom odlaziti i prepoznavati taj svijet u prirodi sa stručnim vodičima i nastavnicima; moguća je i nastava geografije (određivanje strana svijeta, snalaženje u prirodi, reljef i sl.), nastava povijesti i obilazak kulturno-povijesnih spomenika, obilazak seoskih domaćinstava i katuna, fizičko obrazovanje, likovno obrazovanje... Naravno, programi ovakve škole bi se mogli obogatiti izletima, projekcijama filmova, sportskim igrama, kvizovima, kreativnim radionicama, kao i drugim aktivnostima, shodno uzrastu učenika.

Kampiranje Već decenijama, kampiranje je za mnoge omiljeni način boravka i odmora u Parku. Nezaboravan je osjećaj kada te u šatoru uspavljuje huk Sutjeske, pomiješan sa zvucima tada, uglavnom, tek probuđene šume; ili kraj jezera, dok vjetar donosi neke nerazumljive glasove sa okolnih pašnjaka i proplanaka. Kampiranje i odmor u prirodi vraćaju čovjeku osjećaj o povratku davno izgubljene slobode, povratku svojoj suštini i harmoniji sa prirodom i drugim ljudima.

Kampiranje u parku je dozvoljeno na za to određenim mjestima i uz odobrenje Uprave Parka. Postoji uređen kamp na Tjentištu, a najčešća mjesta za kampiranje su Orlovačko jezero i Suva Gora (Vučevo.

Lov i ribolov U lovištu “Zelengora”, kojim upravlja Nacionalni Park “Sutjeska”, vrši se uzgoj, zaštita i uzgojni odstrel divljači; medvjeda, divlje svinje, divokoze, srne i tetrijeba. Lovište je veličine 53.700 ha i prostire se na jednom od najatraktivnijih dijelova Bosne i Hercegovine.

Rijeke Sutjeska, Hrčavka i Jabušnica, kao i neka jezera Zelengore, bogata su ribom, posebno potočnom pastrmkom, a ribolov na ovim rijekama i jezerima je istinsko zadovoljstvo za sve ljubitelje tog sporta.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

59

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

KULTURNO-POVIJESNO NASLIJEĐE Kulturno-povijesno naslijeđe predstavlja značajnu vrijednost Nacionalnog Parka „Sutjeska“. Mnogobrojni materijalni ostaci, pisani izvori i spomenici starije i novije povijesti, govore o prisustvu čovjeka na ovim prostorima od prapovijesnih vremena i svjedoci su burne prošlosti ovih krajeva. Klimatske i druge karakteristike ovog planinskog područja uvjetovale su način života i privređivanja njegovih stanovnika. Od najstarijih vremena, stočarstvo je glavna djelatnost, a izgon stoke na planinu i boravak u “katunima” tokom ljetnih mjeseci, vjekovna je tradicija koja se održala i do danas. Prvobitni katuni se vežu za Vlahe, balkanske starosjedioce. Zato je ime Vlasi postalo sinonim za pojam stočar. Riječ katun ima dvojako značenje; kao prvo, to je grupa ljudi od nekoliko porodica ili domaćinstava okupljenih oko jednog poglavara ili vođe, pod čijim su rukovodstvom vršili svoje obaveze prema gospodarima čiji su bili podanici, a sa druge strane, katun znači naselje u kome na okupu živi takva grupa. Veličina katuna varira između 10, pa i do 150 domaćinstava, kako je zapisano u manastirskim poveljama iz doba Nemanjića.

Planinsko stočarstvo, na teritoriji današnjeg Nacionalnog Parka “Sutjeska” je poznato od najstarijih vremena, a njime su se bavili Iliri, Vlasi, Sloveni. Iz tog perioda su ostali mnogobrojni toponimi, stari načini prerade mlijeka, stočarska kretanja. Ovo područje je svojom konfiguracijom, nadmorskom visinom, geološkim, klimatskim i drugim odlikama, bilo pogodno za stočarske katune. Prirodno je da su Humljani (Stolac, Ljubinje, Trebinje, Čapljina) i Rudinjani (Bileća) iz Hercegovine, natjerani prirodnim nedaćama suše, prisiljeni da traže povoljnije mjesto za ispašu svoje stoke preko ljeta. Stoljećima se kretalo istim putovima do planinskih pašnjaka. Kada bi upitali planinare Humljane ili Rudinjane, od kada dolaze na planinu odgovarali bi: “Ova je planina naša od starina. Tu mi je izlazio čukundjed, pradjed, otac, pa sada i ja!”

Na širem području današnjeg Nacionalnog Parka „Sutjeska“ je prije II svjetskog rata preko ljeta držano prosječno oko 150.000 grla sitne stoke. Posebno brojni katuni su bili na Zelengori, koja je pružala optimalne uslove za planinsko stočarstvo, zbog obilja trave i brojnih izvora. Danas je unutar Nacionalnog Parka “Sutjeska” aktivno još samo nekoliko katuna na Zelengori, kao i katun na Prijevoru, ispod samog vrha Maglića. Ovdje se mogu sresti najstariji elementi materijalne i duhovne kulture ovih krajeva.

U Rimskom periodu, ovo je bilo važno tranzitno područje, kao uostalom i kasnije, u srednjem vijeku, doba Turaka, pa i u današnje vrijeme. Samo mjesto Tjentište je dobilo ime od latinske riječi tentorium - šator, jer se vjerojatno razvilo na mjestu karavanske stanice, gdje su karavani noćivali u šatorima.

U srednjem vijeku, bosanski velikaši nastojali su da održe ovo područje zbog njegove važnosti i položaja na značajnom karavanskom putu iz Dubrovnika. Današnje područje Parka nalazi se na prostoru nekadašnjih triju srednjovjekovnih župa: Sutjeske (Sutiescha), Drinavljeva (Drinazeua) i Zagorje (Xagorie), sa glavnim župskim sjedištima u gradovima Vratar, Todjevac i Veletin. O tom periodu postoje brojni pisani izvori, posebno iz dubrovačkog arhiva, a sačuvani su, u većoj ili manjoj mjeri, i ostaci srednjovjekovnih utvrda Vratar i Tođevac, crkava na Prijeđelu i Budošu, te brojne skupine nadgrobnih spomenika (stećaka) na nekoliko lokacija u Parku.

- U novijoj povijesti, tj. u II svjetskom ratu, na ovim prostorima se odvijala jedna od najtežih i najkrvavijih bitaka koje su partizanske snage vodile protiv združenih njemačko-talijanskih i kvinsliških trupa. Bitka na Sutjesci (Peta ofanziva, “Operacija Schwarz”) odvijala se od 15. maja do 15. juna na prostorima Crne Gore, istočne Hercegovine i istočne Bosne, a završne i najkrvavije borbe su se odigrale na području rijeke Sutjeske i planinama koje je okružuju. U toku tih mjesec dana borbe poginulo je preko 7.500 partizanskih boraca Glavne operativne grupe NOVJ-e, među njima i veliki broj ranjenika Centralne bolnice, koja se kretala sa tom partizanskom grupacijom. U spomen na veliku bitku, na Tjentištu je izgrađen memorijalni kompleks, čiji je centralni dio monumentalni spomenik, rad akademskog voajera Miodraga Živkovića, kao i spomen-kuća Bitke na

60

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u nacionalnom parku Sutjeska

Sutjesci, arhitektonsko remek djelo, tada veoma mladog beogradskog arhitekte, Ranka Radovića.

Na teritoriji Parka se još nalazi niz manjih spomen obilježja na najznačajnijim mjestima vezanim za događaje i ličnosti iz ove bitke. Spomen kuća Bitke na Sutjesci je krajem 2011. godine upisana na listu UNESCO-a o zaštiti svjetskog naslijeđa, uz freske Krste Hegedušića koje se nalaze unutar kuće.

Miloš Jeftić: Slojeviti putovi Ranka Radovića, Grafikom Beograd, 1995.

“Treba li da vam kažem da je spomen-kuća bitke na Sutjesci složena kao grupa krovova, tradicionalnih, u sasvim modernom ključu, između piramida i njihove arhaične stabilnosti i lokalnih, regionalnih, četvorovodnih drvenih čatmara, ambara i krovinjara. Zida i zidova kuća uopće nema, nego je KROV jedan zakošeni zid koji izrasta iz tla, kao da je ophrvan i snijegom i teretom, a zid je opet zakošeni krov, i tamo i tamo. Zar nismo govorili o dvojnosti i o istovremenom prisustvu tek samo prividno suprotstavljenih glasova. Spolja kuća izgleda savršeno mala (ko će se takmičiti sa Volujakom i Gornjim Barama?), a takva ista, iznutra izgleda ogromna. Njena visina na vrhu je 12 metara, cijela četiri kata, a čini se jedno lijepo „prizemlje”.

Najzad, složio sam kuću sa prirodom, ona joj pripada i leži u Dolini, kao da je takav prirodni reljef i u isto vrijeme znak ljudi, njihovog seoskog skupa, prije nego je rat, tu koju desetinu metara dalje, u istinskom požaru odnio kuće. U jednom sumraku, sunce je prodiralo kroz oblake, ali je pri kraju svojih snaga, učinilo mi se da su moji krovovi stijene, a daleke, sive gromade planine ličile su mi na bezmjerne krovove koji paraju nebo”.

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

61

Turizam u parku prirode Hutovo Blato

TURIZAM U PARKU PRIORODE HUTOVO BLATO

U

spostavom zaštite Hutova blata kroz kategoriju Parka prirode te uvrštavanjem istog u Ramsarski popis važnih močvarnih staništa od međunarodne važnosti kao i stavljanjem na UNESCO-ovu listu Hutovo blato dobilo je međunarodni značaj. Hutovo blato kao močvarno područje od međunarodne važnosti koncept svog razvojnog dijela turističke ponude bazira na onim turistima koji ne narušavaju osnovni koncept zaštite i proglašenja područja važnim močvarnim staništem.

Prema podacima UNWTO-a kategorizacijom područje dobiva višu reputaciju u turističkim krugovima i za istim raste turistička potražnja od 20 – 30 % u odnosu na ona područja koja nisu u jednoj od svjetski priznatih kategorija zaštite. Uvažavajući svjetske trendove u turističkoj potražnji vidljivo je da sve viši broj stranih pa i domaćih turista traže aktivan odmor u prirodi, upražnjavanjem raznih vidova aktivnosti počevši od pješačenja, penjanja, speleologije, fotosafarija, raftinga, kanu safarija, jahanja, vožnje bicikla i drugih aktivnih sadržaja. Prema dostupnim podacima sve je više turista u evropskim zemljama koji se odlučuju o izboru ovakvih turističkih destinacija.

Upravo, Hutovo blato kao zaštićeno područje, uz svoje neposredno okruženje, nudi kombinirane programe gdje će turista moći naći zadovoljenje svojih potreba. Turistička ponuda Parka usmjerena je prema učenicima, studentima, zaljubljenicima prirode (biolozi, ekolozi, ornitolozi, speleolozi, učenici, studenti i drugi), zatim sportskim ribolovcima, sportašima i sportskim ekipama te rekreativcima kojima će Hutovo blato biti stacionarni dio za obilazak okolnih destinacija (Mostar, Neum, Međugorje, Sarajevo).

Prirodni resursi su još uvijek glavni motivacijski faktor za dolazak i boravak turista na područje Hutova blata i delte Neretve. Održivo korištenje, zaštita i razvoj održivih modela turističke ponude koncept je kojeg je prihvatio Park te bez kojeg nema razvoja ekoturizma na tom području.

Povratak prirodi i zdrava prehrana te održivo korištenje prirodnih resursa svjetski je pokret koji se reflektira i u ekoturizmu. Ekoturizam, uz naravno održivi razvoj, znači i gospodarski i društveni rast usklađen s ekosustavima u kojima se djeluje, pa je kao takav i dugoročno održiv. On uvjetuje jednim dijelom i upravljanje resursima da se zadovolje ekonomske, socijalne i zaštitarske potrebe, te očuvaju kulturne, ekološke i biološke raznolikosti. Upravo zato

62

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u parku prirode Hutovo Blato

je ovaj model turizma prihvatljiv je za ovo područje gdje je potrebno više pozornosti posvetiti zaštiti područja močvarnih i riječnih ekosustava u cijelom području delte Neretve, odnosno zaštiti vode Neretve, zaštiti krajolika, zraka i tla, što dovodi do sljedeći stavova o ekoturizmu: a) Ekoturizam aktivno promovira odgovornost prema okolišu i izravno na njega pozitivno utječe. b) Funkcioniranje ekoturizma ograničeno je tzv. paket-aranžmanima velikih turoperatora, jer njegovi korisnici bježe od velikih skupina i klasičnoga turizma. c) Cijene su razmjerno visoke, a broj turista koji traže eko usluge, relativno je malen.

Prirodne značajke i očuvanost krajolika slijeva rijeke Neretve sa močvarnim dijelom Hutova blata preduvjet su za razvoj ekoturizma na ovom području, a to podrazumijeva klimu, hidrografske elemente, reljef, te floru i faunu, učešće lokalnog stanovništva, institucionalni pristup zaštiti, te kroz državna tijela i potpore ekoturizmu na području Hutova blata, čime se omogućava punu afirmacija Parka.

Trenutno stanje turističke ponude u Parku Oblici turističke ponude koji se realiziraju na području Parka su:

•

kanu safari

Glavna turistička atrakcija Parka je foto safari kojeg posjećuju turisti različite starosne dobi i iz različitih zemalja. Prema raspoloživim podacima Hutovo blato je najveći broj posjetitelja imao 2003. godine kada je proglašeno Ramsarskim mjestom.

Analizom posjetitelja prema strukturi gostiju, vidljiv je značajna pomak učenički posjeta, dok je neznatan porast stranih gostiju koji su upražnjavali ovaj vid turističke ponude. Većina inostranih gostiju došao je preko agencije „Atlas – Dubrovnik“ kao organizirani jednodnevni izlet, dok su domaći gosti većinom dolazili u individualnom aranžmanu. Učenici dolaze organizirano kao jednodnevni izlet ili u sklopu ekskurzija koje se nalaze na proputovanju prema nekim drugim turističkim destinacijama.

•

Sportski ribolov

Održavanjem 27. Svjetskog klupskog prvenstva u sportskom ribolovu 2006. godine, Park je počeo značajnije da nudi ovaj vid turističke ponude domaćim i stranim turistima. Sportski ribolovci okupljeni kroz sportsko ribolovna udruženja „Bjelave“ Čapljina i „Bregava“ Stolac čine do-

Broj posjeta - Hutovo Blato

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

63

Turizam u parku prirode Hutovo Blato

bru polaznu osnovu za razvoj ove turističke atrakcije. Uz unapređenje ove ponude i poluintenzivni uzgoj šarana na području Svitavskog jezera i Škrke moguće je privući znatno veći broj zaljubljenika u ovaj sport i time dodatno poboljšati turističku ponudu Parka.

•

Kongresni i edukacijski turizam

Motel Karaotok raspolaže sa smještajnim kapacitetima: dva apartmana, ¸jednom jednokrevetnom, 13 dvokrevetnih i 1 trokrevetnom sobom. Od korisnih prostorija raspolaže sa recepcijskim prostorom, kafe barom sa terasom, velikom salom za ručak, dodatnom salom za sastanke, lovačkim salonom te sa dva sanitarna čvora i kuhinjskim prostorom. Korištenjem svih ovih prostorija daje Motelu i parku mogućnost za održavanje kongresa, seminara, sastanaka, okruglih stolova, maturalnih zabava, svadbi, priredbi, izložbi i raznih drugih sadržaja. Uz smještajni prostor, prirodno okruženje i gastronomsku ponudu ovaj vid turističke ponude sve više dobiva na svom značaju i daje pozitivne učinke poslovanja. Uz neminovno povećanje smještajnih kapaciteta ovaj vid atrakcije zauzimat će sve veće mjesto i ulogu u ukupnom prometu parka.

•

znanstveno istraživački turizam

Ovaj vid turističke ponude većinom se zasniva na projektnim aktivnostima vezano za pojedine tematske oblasti: voda, tlo, biljke, ptice, sisavci, ljekovito bilje i sl., zatim tu su znanstvena istraživanja i zaštita za pojedina staništa koja su vezane pojedine skupine organizama.

•

sportsko rekreacijski (biciklizam, pješačenje, rekreacija, odmor u prirodi)

Sportsko rekreacijski vid turističke ponude Parka zasnovan je na uređenom dijelu biciklističke staze na dijelu nasipa od Karaotoka do Svitave. Brdski dio biciklističke staze još nije dovoljno pripremljen da se može koristiti u turističke svrhe. Rekreativno trčanje i šetnja moguće je na dijelu nasipa od Karotaoka do Svitave.

64

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u parku prirode Hutovo Blato

Trenutni relevantni projekti • • • • • •

Sanacija posljedica požara Monitoring biodiverziteta vodozemaca, gmazova i sisavaca Izrada prostornog plana PP Izrada plana upravljanja PP WWF projekti očuvanja biodiverziteta i ekoloških protjecanja Edukacija čuvarske službe i lovaca kroz Ramsarska sredstva

3. Razvojne mogućnosti po pojedinim turističkim programima Osnovna načela na kojima počiva rad Parka, proističu iz same kategorije koja osigurava održivi razvoj zaštićenog područja. Kategorija Park prirode je prostorno kopneno ili priobalno prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. Sukladno kategorizaciji i planskim dokumentima, razvojna komponenta Parka prirode ogleda se kroz njegovu viziju koja pozicionira Park prirode Hutovo blato kao lidera razvoja turizma u općinama Čapljini i Stocu čime će proizvesti pozitivan učinak i izvan njihovih granica.

Današnja potražnja za Hutovim blatom svela se na foto safari, dijelom sportski ribolov i pripremu sportaša što je nedovoljno za samoodrživo korištenje Parka. Buduća turistička ponuda mora se graditi postupno i usporedo sa potražnjom. Za oboje treba vremena i novca, koncept se može ostvariti samo korak po korak uz otvaranje prostora za nova investicijska ulaganja.

Jedan od ključnih elementa buduće turističke ponude Parka mora se bazirati na očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti močvare i močvarnih ekosustava sa orijentacijom na osnovne potrebe turističkog tržišta: -

odmor i rekreacija u prirodi

-

promjena i raznolikost

-

doživljaj i iskustvo

Prilikom ostvarivanja ovih općih rekreativnih motiva i motiva odmora, koji su u žarištu svih elemenata ponude Park u sinergiji s neposrednim okruženjem može biti konkurentan i respektabilan turistički proizvod, visoko konkurentan na domaćem, ali i na stranom tržištu.

•

Moguća turistička paleta proizvoda koje Park prirode može ponuditi turistima su: Foto safari koji se organizira na prostoru Gornjeg blata u mogućoj ponudi vožnja brodicama po močvarnom dijelu Hutova blata: Karaotok – kanalom Sunca- rijeka Krupa – kanalom Lopoča ( kružni tok) Karaotok – kanalom Sunca – rijekom Krupom – do Deranskog jezera, Karaotok – kanalom Sunca – rijekom Krupom, Deransko jezero – londžinom jarugom – Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

65

Turizam u parku prirode Hutovo Blato

Londža Karaotok – kanalom Sunca – rijekom Krupom – Deransko jezero – Drijen Karaotok – kanalom Sunca – rijekom Krupom – jelimskom jarugom – jezero Jelim Turistički motivi i aktivnosti: stručna edukacija, spoznavanje, zadovoljstvo, fotografiranje.

• Sportsko rekreacijski ribolov za sportska takmičenja moguće je odvijati na dijelu uređene ribolovne staze u dužini od 3 km, duž rijeke Kruše od Džinovice do Ustave. Rekreacijski dio ribolova moguće je odvijati na dijelu Svitavske kasete/Svitavsko jezero.

Turistički motivi i aktivnosti: ribolov, edukacija, fotografiranje.

• Sportsko rekreacijski lov kroz na tradicijski način, moguć je na uzgojenu divljač koja se ubacuje u dio površina koje ne ugrožavaju osnovnu namjenu i funkciju parka. Također lov na divlju svinju moguć je u rubnim/brdskom dijelu Parka uz potpunu kontrolu i nadzor čuvarske službe. Lov na ubačenu divljač moguće je razviti na obradivim površinama ispod Karaotoka, dok lov na divlju svinju bi se mogao odvijati na dijelu Škrke, Glavice, Đinovice Košćele.

Pored ovog aspekta turističkog proizvoda, moguće je korištenje strelišta za glinene golubove, te dresura pasa. Ovi sadržaji odvijali bi se na području Prebilovaca i Karaotočke kasete.

Turistički motivi i aktivnosti: lov, edukacija, fotografiranje.

• Promatranje ptica za sve uzrasne skupine: učenike, studente, biologe, zaljubljenike prirode, turiste, odvijat će se na području nekoliko lokaliteta: 1. Deranskog jezera/slobodne vodene površine i tršćaci, 2. Svitavsko jezero – otvorene vodene površine, 3. Drijen – otvorene vodene površine, tršćaci, poplavne livade 3. Svitavska kaseta/Plana – poplavne livade, 4. Karaotočka kaseta – obradive površine Turistički motivi i aktivnosti: praćenje ptica, edukacija, fotografiranje.

• Edukacijski kampovi za učenike, studente i odrasle.

Ovaj dio turističke ponude može se odvijati kroz predavanja, radionice, seminare, znanstvene skupove, kongrese.

Dio edukacijskih programa za učenike i studente odvijat će se u prirodi i posebno uređenom edukativnom prostoru na području Glavice, Džinovice i Karaotoka.

Znanstveno–obrazovni programi moguće je odvijati na području Londže i području Karaotoka.

Turistički motivi i aktivnosti: edukacija, fotografiranje, rekreacija.

66

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u parku prirode Hutovo Blato

• Sportsko rekreacijske aktivnosti - pripreme sportskih ekipa odvijat će se na dijelu Karaotoka namijenjenom za sport, gdje već imaju izgrađena sportska igrališta za veliki nogomet.

Turistički motivi i edukacija: sportska rekreacija, edukacija.

•

Avanturistički sportovi namijenjen turistima željni avanture moguće je organizirati kroz: 1. Promatranje i jahanje konja - odvija se na lokalitetu Drijena, 2. Penjanje i planinarenje - na vidikovce Budisavina, Kučevo brdo, Džinovica 3. Pješačenje - duž nasipa u Karaotoku i nasipom uz Svitavsko jezero, 4. Vožnja biciklima - po nasipima, te brdskom stazom uz Ostrvo do Londže, 5. Ronilački sport - na jezeru Desila, eventualno na izvorištima Dijen i Orah

Turistički motivi i aktivnosti: razgledavanje prostora, sportska rekreacija, dokoličarska edukacija, fotografiranje.

• Odmorišni sadržaji namijenjeni odmoru, razgledanju i posjeti ostalih turističkih destinacija i atrakcija u okruženju (sakralno i kulturno naslijeđe u okruženju). Glavi smještajni kapaciteti su motel Karaotok, bungalovi, drvene sojenice, lovačka kuća Londža – Karaotok, Londža Turistički motivi i aktivnosti: edukacija, fotografiranje, uživanje u tradicionalnim specijalitetima kuhinje.

• Seoski smještaj u obiteljskim kućama na Londži, te na Ostrvu uz poseban ambijent i domaću gastronomsku ponudu.

Turistički motivi i aktivnosti: edukacija, uživanje u tradicijskom načinu života i kuhinji, fotografiranje.

Da bi turistički proizvod bio prihvatljiv i primjeren zahtjevima posjetitelja potrebno ga je upakirati u prigodan turistički aranžman koji će biti sadržajan i prihvatljiv turistima sa vremenom, cijenom i kvalitetom usluge.

Uz kombinaciju različitih aktivnosti moguće je učiniti turističku ponudu Parka zanimljivijom i poželjnom za sam Park kao i za njegovo okruženje. Stoga u narednom dijelu dajemo pregled aktivnosti, sadržaja i motiva za osmišljavanje jedinstvene turističke ponude parka.

• Aktivnosti: Putovi za vožnju biciklom, jahanje i šetnje, mjesta za kampanje, ribolov i piknik, ronjenje, iznajmljivanje čamaca na rijeci Krupi i Svitavskom jezeru.

• Druženja: Organiziranje skupnih doživljaja (zajedničke šetnje, doživljajna gastronomija, ples, seoska veselja, promatranje ptica i životinja, sportske pripreme i natjecanja te igre za svaki uzrast) Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

67

Turizam u parku prirode Hutovo Blato

• Zabava: Doživljajne manifestacije (ljetni i zimski maskenbal, priredbe, koncerti i kulturna dešavanja proslave i slično.)

• Suprotni svijet: Smještaj i boravak u obnovljenim kamenim kućama i sojenicama s ambijentom aktivnog seoskog gospodarstva, pastirstvo, radni dan na farmama, zaštita krajolika) • Prijevozna sredstva: Konji, trupe i drvene barke na ručni i električni pogon, te iznajmljivanje bicikla • Kultura i učenje: Poučne staze, eko kamp, seoski muzeji, primjena starinskih i poljoprivrednih uređaja i alata, svečanosti i smotre folklora i stvaralaštva Hercegovine) • Natjecanja: Maratoni, natjecanja brdskim biciklima, utrka trupicama i kanuima po Krupi, Svitavskom jezeru, Neretvi, sa elementima pučke zabave.

• Raznolikost: Svako selo treba razviti i oživjeti vlastitu temu iz prirode, tradicije ili povijesti tako da nastane cjelokupan proizvod sastavljen od različitih dijelova koji se sa svojim znamenitostima, slavljima, običajima i proizvodima upotpunjuju.

Marketing Za bolju turističku potražnju svako se nameće pitanje promocije i promidžbe parka kao turističke destinacije koja može pružiti kompletnu turističku ponudu. Činjenica je da sadašnja razina ulaganja u ovu djelatnost nije dovoljna za jedan kvalitetniji pomak u sferi broja posjetitelja koji dolaze da posjete Hutovo blato. Kroz jasno ciljane skupine i raspoložive instrumente (TV, radio, novine, internet, CD, brošure, letke, osobna prodaja),neophodno je vršiti dalju promociju uz kooperaciju sa domaćim i međunarodnim ponuđačima na području tržišnih niša (prirodni i ekoturizam, biciklističke udruge, promatrači ptica/birdwatchers/, sportski klubovi i savezi, itd.) kako bi pridobili određeni broj turista za ovu turističku destinaciju. Međutim, za ozbiljnije pozicioniranje turističke ponude Parka na domaćem i inostranom tržištu, Park će morati razviti vlastitu marketinšku strategiju razvoja turizma koja mora slijediti suvremene trendove u turizmu, slijedeći prije svega regionalne specijalizacije uz jasno jačanje i stvaranje regionalnog identiteta, uz stvaranje pozicije i aktivne uloge lokalnog stanovništva turističkoj ponudi Parka sa ekonomskim efektima, koristi vezane za okruženje - prirodne i kulturne resurse, zadovoljstvo turista i blagostanje stanovnika okviri su u kojima se moraju postaviti dugoročni ciljevi razvitka turizma u Parku prirode Hutovo Blato.

Za ovakvu marketinšku strategiju potrebno je: 1. Pozicionirati park prirode Hutovo blato kao turističku destinaciju na stranom i domaćem tržištu; 2. Zadovoljenje potreba ciljnih tržišta uz ostvarenje dobiti; 3. Višestruko povećati broj stranih kao i domaćih gostiju i maksimalno povećati prodaju na domaćem i inozemnim tržištima; 4. Uspostaviti i operacionalizirati marketing sustav.

Prvi cilj: Pozicionirati Hutovo blato kao turističku destinaciju na inozemnom i domaćem tržištu, šti se prije svega odnosi na povrat pozitivnog imidža (pogoršanje imidža je posljedica proteklih događanja u BiH). Da bi se promijenila percepcija o Hercegovini, potrebno je kreirati efikasnu internu i eksternu komunikaciju, kako na nacionalnom, tako i na internacionalnom planu. Imidž je rezultat komunikacijskog procesa i uspješnost komunikacijskih aktivnosti ogleda se u postizanju spoznajnih, emocionalnih i biheviorističkih efekata kod ciljne publike.

68

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u parku prirode Hutovo Blato

Sa ciljem što kvalitetnijeg pozicioniranja na domaćem i inozemnom tržištu, nameće se i potreba za brendiranjem Hutova blata kao destinacije. To je proces u kome treba stvoriti jedinstven i konkurentan identitet Hutova blata kao poželjne destinacije za turizam i investicije. Turistički brend Hutova blata nije samo kreacija vizualnog identiteta, već predstavlja kreiranje čitavog lanca vrijednosti na destinaciji. Osnovni preduvjet za kreiranje novog identiteta je provjera što ljudi misle o nama, bilo da su građani, bilo da su strani turisti ili predstavnici velikih stranih kompanija. Prvi zadatak kreiranja novog imidža je da se utvrdi jaz koji postoji između trenutnog i očekivanog stanja.

Drugi cilj: Zadovoljenje potreba turista i posjetilaca uz ostvarenje dobiti se postiže unošenjem u definiranju cilja još nekih elemenata: kakva je dinamika ostvarenja učešća na tržištu, na koje tržišne segmente i kojim redoslijedom će akcije biti usmjerene.

Treći cilj: Višestruko povećanje broja inozemnih kao i domaćih gostiju u Parku prirode i maksimalno povećati prodaju na domaćem i inozemnim tržištima, podrazumijevati će inoviranje ponude novih i interesantnim sadržajima (usluga, proizvodima). Hercegovina sa definiranim proizvodima visoke vrijednosti i različitim doživljajima, može se predstaviti na ciljnim tržištima, vodeći računa da kontinuirano svoju ponudu usklađuje sa trendovima na međunarodnom turističkom tržištu. Četvrti cilj: Uspostavljanje marketing sustava.

Taktičke aktivnosti po područjima djelovanja morati će da budu i po vremenu i sredstvima u skladu sa marketinškim strategijama i zadacima.

Dugoročni ciljevi podrazumijevaju visok stupanj efikasnosti i uspješnosti u upravljanju razvojem, koordinaciju, suradnju, protok informacija i organizaciju rada u parku prirode. Realizacija ciljeva je od strateškog značaja za provođenje razvojnih programa u svim područjima društvenog i gospodarskog razvoja. Ujedno, ciljevi su ključan instrument za promociju u zemlji i inozemstvu, faktor konkurentske prednosti, efikasan sustav upravljanja ljudskim resursima i kontrolu jer služe kao standardi.

Za operacionalizaciju dugoročnih ciljeva potrebno je definirati i srednjoročne ciljeve: Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

69

Turizam u parku prirode Hutovo Blato

• Stvaranje pretpostavki za uspješno pozicioniranje Hutova blata na turističkom tržištu putem oblikovanja jasnog imidža u svijesti potencijalnih gostiju na emitivnim tržištima • Kreiranje dodatnih vrijednosti za potrošače • Razvoj autentičnih turističkih proizvoda i doživljaja u destinaciji • Povećanje tržišnog učešća i privlaćenje novih segmenata • Kreiranje različite ponude za različite ciljne segmente • Poboljšanje kvalitete usluga ulaganjem u infrastrukturu i razvoj ljudskih resursa • Razvoj integralnog kvaliteta - samo inovativni turistički proizvod destinacije može osigurati viši stupanj prepoznatljivosti destinacije • Razvoj politike destinacijskog menadžmenta • Razvoj integriranih marketing komunikacija • Razvoj prepoznatljivosti specijalnih događaja • Kreiranje fleksibilnih turističkih proizvoda i plasman kroz nove kanale distribucije • Aktivno traženje “točki” za diferenciranje na turističkom tržištu • • Unapređenje performansi turističkog sektora – suvremen informacioni i prodajni sustav • Unapređenje opće i turističke infrastrukture • Zaštita okoline, prostora i ambijentalnih vrijednosti turističkih destinacija i cijelog prostora • Kreiranje kriznog menadžmenta • Uvažavanje održivosti razvoja • Unapređenje strateških investicija u turističku infrastrukturu • Društveno odgovorno upravljanje razvojnim resursima i potencijalima • Visoka kvaliteta života Strategijski napor predstavlja sve aktivnosti destinacije na turističkom tržištu i ocjenjuje se sa stanovišta destinacijske sposobnosti da se poboljša pozicija na ciljnom tržištu.

Pretpostavka racionalnosti marketing strategije je dobra definiranost potreba pojedinih tržišnih segmenata, izbor ciljnih segmenata i stvaranje marketing miksa za svaki tržišni segment.

Ukoliko Park želi iskoristiti prilike koje nude trendovi na međunarodnom tržištu tražnje, ali i da dosegne definirane marketinške ciljeve, ključno je odrediti slijedeće principe djelovanja:

70

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u parku prirode Hutovo Blato

• Praćenje (istraživanje) tržišta i efikasno korištenje informacija za potrebe planiranja tržišnih aktivnosti, inoviranje postojećih proizvoda, razvoj novih proizvoda; • Marketing usmjeravanje aktivnosti usmjeriti ka korisnicima turističkih usluga - identifikacija potrošačkih zahtijeva i očekivanja o kvalitetu usluga. Opće je poznato da potrošači ocjenjuju uslugu koju dobivaju i da su njihova očekivanja od kritičnog značaja u određivanju nivoa zadovoljstva; • Upravljanje kvalitetom - oblikovanje i izgradnja visokih vrijednosti za potrošače (dizajniranje proizvoda i usluga prema zahtjevima potrošača); • Uspostavljanje integriranih marketing komunikacija sa identificiranim ciljnim segmentima; razvoju odnosa s potrošačima u vremenskom razdoblju: u fazama prije, za vrijeme i poslije kupovine turističkog proizvoda; kreiranje procedura za rješavanje žalbi potrošača; • Razvoj proizvoda, kanala distribucije zbog konkurencije i efikasnog privlačenja turista; • Vertikalno i horizontalno povezivanje i koordinacija svih subjekata vojvođanske turističke ponude sa ciljem dostizanja ukupnog kvaliteta i raznolikosti ponude.

Marketing strategija turizma Hutova blata trebala bi da bude usmjerena ka: • Dobrom poznavanju karakteristika ciljnih tržišta • Razvoju ponude koja se bazira na kvalitetu i visokoj vrijednosti za turiste • Upravljanje odnosima sa potrošačima/turistima – CRM (ConsumerRelationship Marketing) konceptom • Inovacijama i poduzetničkom pristupu • Efikasnoj partnerskoj suradnji sa svim stejkholderima • Integriranim marketing komunikacijama • Značaj interneta za razvoj ruralnog turizma u Parku Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

71

Turizam u parku prirode Hutovo Blato

Evolucija novih komunikacionih tehnologija, posebno interneta, nudi nove mogućnosti u razvoju ruralnog turizma čija su ograničenja samo nedostatak imaginacije. Od posebnog su značaja mogućnosti koje internet pruža u oblastima informacija, komunikacija i marketinga. Internet omogućavaasmanjivanje jaza u razvoju marketinškog pristupa Parka u odnosu na ostale turističke destinacije u okruženju.

Marketing aktivnosti koje omogućava internet, a koje su značajne za razvoj turizma su: • pretraživanje informacija vezanih za turističku ponudu Parka: pretraživanje baza podataka i odgovarajućih web sajtova, biblioteka, informacije o konferencijama, izložbama i sl; • interaktivna komunikacija: elektronska pošta (e-mail), on-line forumi, grupe za diskusiju i sl; • edukacija i obuka: virtualni programi za obuku, tečajevi,radionice; • konsalting servis; • elektronsko poslovanje (e-biznis): ispitivanje potrošača i tržišta, rezervacije, e-plaćanje, prezentacije i drugo.

Dodatne prednosti interneta su: • po relativno niskoj cijeni, u kratkom vremenskom intervalu, može efikasno da plasira veliki broj informacija; • omogućava brzu promjenu stanja i najzad; • sve informacije koje se nalaze na internetu lako mogu biti pripremljene i tiskane na klasičan način.

Svi resursi interneta su klijentima raspoloživi 24 sata dnevno i nemaju uobičajena vremenska, prostorna i druga ograničenja klasične pošte.

Iako su izložene mogućnosti primjene i pogodnosti interneta u turističkoj prezentaciji i ponudi Parka neophodno je imati i raspolagati sa obučenim i stručnim kadrom, ažuriranom bazom podatka te aktualnom turističkom ponudom u neposrednom okruženju kako bi došlo do uključivanja Park i njegove turističke ponude na regionalnoj i svjetskoj razini.

72

Održivi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

Turizam u parku prirode Blidinje

TURIZAM U PARKU PRIRODE BLIDINJE

D

aleko od gradske vreve, smoga i buke, u ovom dijelu Hercegovine caruje iskonska priroda, čista i mirisna. Ekolozima, planinarima, botaničarima i izletnicima ona pruža jedinstven doživljaj.

U središnjem dijelu visoravni, na nadmorskoj visini od 1.184 metra, nalazi se Blidinjsko jezero koje je s okolnim područjem 1995. godine proglašeno zaštićenim Parkom prirode. Kraj jezera, na lokalitetu Barzonja, podignuto je svetište Gospe Snježne.

Ova prekrasna visoravan ima sve one sto priroda može dati: vodu, šumu. prelijepe proplanke i bogate pašnjake. Blidinje obuhvaća prostranstvo omeđeno planinama Vrana, Čvrsnica i Ljubuša, u čijem se središnjem dijelu nalazi Blidinjsko jezero – krško jezero na visini od 1.184 metra. Inače vrhovi Čvrsnice dosežu i 2.000 metara nadmorske visine. To je jedinstven prostor gdje čovjek može doživjeti istinski užitak u svako doba godine, bilo da sluša huk planinskog potoka ili pak zavijanje vjetra koji tu, posebno zimi, dostiže velike brzine noseći sve pred sobom i često stvarajući smetove snijega.

Blidinjsko je jezero biser prirode u kojem u ljetne i proljetne dane sunce često umiva svoje lice, a noću poseban ugođaj daje odsjaj mjesečine na pučini jezera. Zimi se Blidinjsko jezero zaledi, a bijele pahuljice ovjenčaju cijeli krajolik, oblačeći ga u prekrasno bijelo odijelo nevinosti i čistoće te stvarajući idiličan zimski ugođaj.

Povijest ovog područja seže 4-5 tisućljeća unazad, a kameni tragovi prošlosti u obliku stećaka i starih građevina svjedočanstva su drevne civilizacije. Tu prošlost i budućnost jednostavno žive zajedno u skladu i bogatstvu kulturno-povijesne baštine. Nekropola sa stotinu stećaka svjedoci o tim starim vremenima. Ti su se krajevi od davnina nalazili na raskrižju putova od Bosne prema Hercegovini i Dalmaciji. Tragove svoga boravka u tim krajevima, a koji su se utkali u taj tvrdi hercegovački kamen, ostavili su Huni, Avari, Rimljani, Iliri i Mlečani, Goti, Turci i Mongoli, Austrijanci, Nijemci i Talijani. Svi su oni dolazili i odlazili u te krajeve ostavljajući pečate duljeg ili kraćeg boravka. Inače, to se područje prvi put spominje 1408. godine u povelji kralja Ostoje.

Masna luka Masna Luka - kao poseban šumski rezervat s nekoliko izvora čiste vode, prelijepim planinskim potokom koji izranja iz guste borove šume - ostavlja čovjeka bez daha. Tu atmosferu dočarava pjev ptica i glazba okolnih borova, a svaki kutak tog prelijepog rezerOdrživi turizam u BiH kroz koncept odgovornog turizma

73

vata prirode je priča za sebe. Sam pogled na okolne litice oduzima dah jer sve odiše životopisnim bojama i mirisima u svako godišnje doba i svako doba dana.

Svatko tko je barem jedanput kročio u te prelijepe krajeve poželjet će se ponovno vratiti te iznova doživjeti pjev vjetra i osjetiti miris borove šume. Masna Luka je inače obitavalište mjesnog župnika fra Petra Krasića koji se zalaže za očuvanje toga parka prirode. Tu se već gradi moderna crkva Sv. Ante koja, uz već nekoliko kapelica diljem Parka prirode Blidinje, pruža mogućnost hodočašća.

Grob legendarne Dive Grabovčeve (Diva Luke Grabovca iz Rame pobjegla je kupreškom begu koji ju je pronašao i pogubio) kao da poziva sve putnike i namjernike da dođu i poklone Divi, koja predstavlja simbol ljepote, čistoće, nevinosti i ponosa. Njezin je grob smješten u gustoj borovoj šumi gdje vjetar njišući grane stoljetnih borova stvara neku posebnu glazbu. Divin grob je postao masovno okupljalište vjernika i njezinih štovatelja, a na Kedžari u misnom slavlju, u njezinu čast svake posljednje nedjelje u srpnju sudjeluje nekoliko tisuća vjernika.

Na samoj visoravni danas možete sresti sve više izletnika i gostiju iz susjednih općina i županija te Bosne i Dalmacije (Park prirode Blidinje administrativno pripada trima županijama – Zapadnohercegovačkoj, Herceg-bosanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj). Kako taj prostor zimi obiluje snijegom, u posljednjem je desetljeću tu niklo mnoštvo vikendica i kuća koje plijene svojom ljepotom.

Tu se nalazi i poznata pećina hajduka Mijata Tomića koji je, krijući se od Turaka, u njoj boravio pune 24 godine. Zato se prostor oko vrleti zove »Republika Mijata Tomića«.

Legenda za legendom, priča za pričom. Dođite i doživite ovaj raj na zemlji u kojem se diše punim plućima i koji krijepi dušu i liječi tijelo.

74

Park prirode Blidinje

Sadržaj

Blidinje

• RIJEČ AUTORA.......................................................................................................3 • RAZVITAK EKO I ODRŽIVOG TURIZMA U BIH KROZ PODRŠKU KONCEPTU ODGOVORNOG TURIZMA........................5 • O KONCEPTU ODGOVORNOG TURIZMA............................................7 • SWOT ANALIZA 3 DOLINE RIJEKA (UNE ,NERETVE I DRINE)..............................................................................35 • TURIZAM U NACIONALNOM PARKU UNA .....................................43 • TURIZAM U NACIONALNOM PARKU SUTJESKA ........................50 • TURIZAM U PARKU PRIRODE HUTOVO BLATO............................62 • TURIZAM U PARKU PRIRODE BLIDINJE.............................................73

Impresum: Izdavač: WWF Mediterranean Za izdavača: Mr. sc. Zoran Mateljak Autor: Doc. dr. sc. Božo Vukoja Lektura: Mira Rupčić, Milena Leventić Korektura: Lejla Lejla Brckalija Tourism Association of Bosnia and Herzegovina Prijevod na engleski jezik: Marija Skorupski Design i grafička priprema: Teledom, Grude Fotografije: Teledom, Grude Tisak: Tiskara Suton d.o.o. Široki Brijeg Naklada: 1000 primjeraka

Razvitak ruralnog turizma kroz koncept odgovornog turizma u BiH

75

Ova publikacija tiskana je zahvaljujući financijskim potporama: Talijanskog veleposlanstva u BiH, OXFAM Italija i WWF Mediteran programe.

Podrška kreiranja i promocije puteva za EKO i održivi turizam u Bosni i Hercegovini

ODRŽIVI TURIZAM U BIH KROZ KONCEPT ODGOVORNOG TURIZMA