Tehnoeko 110

5.-7. lipnja 2024.

(EU / HR / globalno)

www.tehnoeko.com.hr

6 Vijesti

17 Ekologija

Island ima najkvalitetniji, a BiH najlošiji zrak u Europi

18 Emisije CO2

Ukupna svjetska emisija CO2 od 1950. do 2020.

20 Analiza

Tržište sekundarnih sirovina u Hrvatskoj funkcionira, ali ne pokriva ni domaće potrebe

25 Consultare

Inovativna rješenja za izazove u upravljanju biootpadom

26 Europska agencija za zaštitu okoliša

Samo tri tržišna segmenta sekundarnih sirovina u EU funkcioniraju dobro

30 Sajam

IFAT München 2024

32 Gospodarenje otpadom

Berlin – koncept Zero Waste

38 Komptech

Terminator Xtron impresionira svojom svestranošću

40 Dulevo

Čistilice idealne za industrijsko okruženje

Impressum tEHNOEKO | O stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal, Matko Jović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

42 Stummer

WPS II - Sustav zaštite operatera II

44 Tana Shark

Jedinstveno svestrani stroj za usitnjavanje otpada primjenjiv čak i za najzahtjevnije materijale

46 Mazzocchia

Sinonim za kvalitetukomunalne nadogradnje Mazzocchia

48 Molok Tisuću polupodzemnih spremnika Molok do kraja godine u Splitu

50 Europska unija

Postignut dogovor o ambalažnom otpadu

SPALJIVANJE OTPADA

Spaljivanje otpada je određeno Člankom 3. (ZGO) i treba znati da sve spalionice otpada nisu energane na otpad (ENO), ali ni sve ENO nisu spalionice miješanog komunalnog otpada!

Posljednjih mjeseci u RH opet su sve češće rasprave o potrebi izgradnje javne energane na otpad u Zagrebu odnosno Hrvatskoj. U siječnju je spaljivanje otpada bilo tema emisije Dobro jutro na HRT 1. Zatim je početkom veljače HINA objavila komentar potaknut odronima na zagrebačkom odlagalištu i najavom gradnje centra za gospodarenje otpadom u Resniku. Nažalost, komentar je bio pun polu-informacija o spaljivanju otpada i pokazatelj sustavne kvazi edukacije u RH.

Vrlo slične rasprave vodile su se prije trideset godina vezano uz planiranu izgradnju TE -TO na otpad u Zagrebu. Tada je na dobro znanoj lokaciji u Zagrebu, od početka, odnosno u prvih trideset godina, bilo odloženo manje od milijuna tona komunalnog, ali i velike količine proizvodnog otpada. Nakon što je državno povjerenstvo prisililo Zagreb da odustane od TE – TO na otpad, sljedećih trideset godina (1991. – 2023.) na uređeno (ali ne i usklađeno!) odlagalište Prudinec je odloženo više od 15 milijuna tona, uglavnom komunalnog otpada. Zbog toga je dugotrajno neobrađenim otpadom okupirana velika površina vrijednog zemljišta i onečišćene pričuve podzemne pitke vode. Drastično je smanjena kakvoća života obližnjih stanovnika, ali i izgubljena ogromna količina energije te resursa sadržanih u odloženom otpadu. Odlaganjem neobrađenog zagrebačkog otpada, velike su i brojne druge ugroze okoliša i osobito zdravlja ljudi.

U komentaru HINA-e prva kvazi istina bila je već u naslovu: „Rasprava o energanama: Iskoristivost manja od 20 posto“. Naime, planirana TE -TO na otpad Zagreb ima iskoristivost > 60 % odnosno najmanje tri puta veću iskoristivost energije i mineraliziranih ostataka. Spaljivanje jamči i potpunu iskoristivost metala sadržanih u miješanom komunalnom otpadu. Naime, needucirani autori komentara HINE krivo su u naslovu upotrijebili izjavu bivšeg ministra zaštite okoliša. Izbjegava se i naglasiti, da usprkos inzistiranju zelenih udruga, najnoviji EU i hrvatski propisi o gospodarenju otpadom nisu zabranili spaljivanje otpada i otpadnog mulja. Točno je citiran tekst Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja: „Samo četiri tvrtke u Hrvatskoj posjeduju dozvolu za energetsku oporabu otpada R1, ali nijedna tvrtka nema dozvolu za spaljivanje otpada bez energetske oporabe.“. Namjerno ili zbog neznanja ne ističe se da je Europska komisija u komunikacijskoj direktivi naglasila: „Proizvodnja energije iz otpada može imati važnu ulogu u prijelazu na kružno gospodarstvo“. Početkom ožujka u Zagrebu na izvrsno posjećenom stručnom skupu prvo su prezentirana dobra dugogodišnja iskustva sa spaljivanjem otpada iz Beča i Celja. Zatim je održana vrlo zanimljiva panel rasprava „Energana – prilika ili prijetnja?“. Uvodno je prikazan razgovor s nekoliko građana Zagreba koji su uglavnom podržali gradnju spalionice. U središtu je bila panel rasprava dva, u Hrvatskoj, poznata stručnjaka. Nažalost nekima se činilo, kao često do sada u RH, da se osporava spaljivanje nedostacima odnosno prednostima reciklaže. Prvo je jedan (znano koji) stručnjak upozorio da kod reciklaže treba izračunati ekonomsku izvodljivosti: „Pa ni marihuanu ne bi bilo isplativo, a kamoli otpadni papir, odvoziti od Komiže do Belišća!“ Dobio je ogroman aplauz. Zatim je drugi stručnjak (opet znano koji) točnim izračunom dokazao da je: pozitivni ekološki prinos reciklaže papira značajno veći nego negativno ekološko opterećenje prijevoza otpadnog papira od Komiže do Belišća. On je također dobio vrlo veliki aplauz. Oba stručnjaka su bila u pravu, ali mnogima needuciranima se to činilo kao nastavak sukoba hrvatskih stručnjaka oko spaljivanja otpada. Spaljivanje nije rješenje za ukupni otpad, ali je najučinkovitije rješenje za zaostali otpad prije odlaganja. Rješenje je cjeloviti/integralni sustav gospodarenja otpadom (CSGO) utemeljen na Studiji izvodljivosti s analizom životnog ciklusa (AŽC/LCA). U RH zbog sustavne kvazi edukacije pučanstva najveći problem provedbe CSGO je toleriranje „jeftinog“ (odnosno besplatnog) odlaganja neoporabljenog otpada.

dr. sc. Zlatko Milanović

Eko-Murvica prikupila više od 8,5 tona rabljenog tekstila

Komunalno društvo Eko-Murvica organiziralo je dvodnevnu akciju, 20. - 21. ožujka, prikupljanja starog tekstila za područje Grada Crikvenice i Vinodolske općine. Prikupljeno je više od 8,5 tona starog tekstila.

Građani su tekstil, koji nije smio biti mokar ni pljesniv, mogli predati u Gradskoj sportskoj dvorani Crikvenica. Građani Crikvenice donijeli su 7.177,9 kg starog tekstila, dok su građani Vinodolske općine prikupili 1.379,4 kg – što je ukupno 8.557,30 kilograma starog tekstila. Prikupljeni tekstil zbrinut će Socijalna zadruga Humana Nova, društveno poduzeće koje zapošljava osobe s invaliditetom i druge teže zapošljive skupine. Humana Nova viškove tekstila reciklira, redizajnira ili stavlja u ponovnu uporabu kroz second hand trgovinu. Zbog izuzetno dobrog odaziva građana, Eko-Murvica namjerava akciju prikupljanja tekstila periodično ponavljati.

Još jedan Stummer za Zadar

Čistoća d.o.o. Zadar postala je vlasnikom još jednog vozila za sakupljanje otpada sa Stummer nadogradnjom. Riječ je o modelu Stummer nadogradnje Medium. Primjenom modernog designa ovaj model ima kapacitet od 17 m 3

Jedna od bitnih značajki ovog modela je i lasersko mjerenje položaja ploče za izbacivanje otpada, čime vozač u svakom trenutku zna koliko slobodnog prostora preostaje za prikupljanje, čime se postiže bolje planiranje preostalog vremena rada.

Vozilo je isporučeno s podizačima posuda Stummer SK351 Premium, čime se postiže znatna ušteda u vremenu prilikom prikupljanja na uskim zadarskim ulicama, a što je vrlo bitno tijekom turističke sezone kada se stvaraju kolone iza vozila.

Nadogradnja se odlikuje i jedinstvenim ECOControl sustavom rada, koji omogućava minimalno 5% uštede na troškovima goriva i manju razinu buke, ali uz zadržavanje svih performansi u vidu brzine i snage.

Stummer Medium je montiran na podvozje MAN TGM 18.290 4×2 BL, međuosovinskog razmaka od 4.125 mm. Vozilo je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o. iz Zagreba.

Gotovo 12.000 građana zatražilo poticaje za energetsku obnovu svojih domova

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je 14. ožujka privremeno zatvorio Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, na koji je zaprimljeno čak 11.926 zahtjeva građana. S obzirom na ovogodišnji rekordan budžet od 120 milijuna eura, nakon što se obrade sve prijave za očekivati je da će sredstva biti dovoljna za sve vlasnike kuća koji imaju svu potrebnu i prihvatljivu dokumentaciju, a što je bila i intencija ovog javnog poziva.

Fond će objaviti popis svih zaprimljenih prijava, a informaciju o zaprimanju prijavitelji mogu pronaći u svom korisničkom pretincu sustava e-građani.

Zatražena sredstva građani planiraju uložiti u bolju toplinsku izolaciju, učinkovitu stolariju i sustave korištenja obnovljivih izvora energije, uključujući i mikrosolare. Investitori u fotonaponske elektrane su na ovom pozivu po prvi put sufinanciranje mogli dobiti i za punionice za električna vozila, kao dodatnu mjeru poticanja dekarbonizacije prometa.

„Jako smo zadovoljni kako je tekao tijek prijava i što ovoliko građana želi energetski obnoviti svoje domove.

To pokazuje da su svjesni svih koristi koje ovaj program nudi te nam je veliki interes indikator da i dalje nastavimo poticati građane na putu prema energetskoj učinkovitosti, ali i energetskoj neovisnosti“, rekao je direktor Fonda Luka Balen.

Vremena za pripremu dokumentacije je bilo dovoljno, s obzirom da su Uvjeti Javnog poziva i Tehnički uvjeti objavljeni u prosincu prošle godine. Uz poziv su jučer bila objavljena još dva obrasca, u koje je trebalo upisati osnovne podatke o prijavitelju i planiranim mjerama te isti nisu zahtijevali posebna tehnička znanja, kao ni rad u aplikaciji s izuzetno jednostavnim sučeljem.

Sljedeći javni poziv koji Fond priprema za građane je onaj za kupnju energetski učinkovitih vozila, vrijedan 15 milijuna eura.

Recycling nadogradnja s Palfinger hidrauličnom opremom za Gora-Metal

WPD Adria od Ministarstva zatražio procjenu utjecaja na okoliš vjetroelektrane Vučipolje

1

Tvrtka WPD Adria iz Dubrovnika zatražila je od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja procjenu utjecaja na okoliš vjetroelektrane Vučipolje 1 koju planira graditi u Zadarskoj županiji, na području općine Gračac. WPD Adria planira izgradnju 12 vjetroagregata ukupne instalirane snage do 84 MW na ličko-pounjskom pobrđu, istočno od Gračaca i zapadno od naselja Velika Popina (zaselka Vrpolje) koje se nalazi uz rub Velikopopinskog polja.

Tvrtki Gora-metal iz Zagreba isporučena je recycling nadogradnja s Palfinger Epsilon dizalicom M120Z96 i Palfinger navlakačem PH T20 SLD5. Djelatnost tvrtke obuhvaća sakupljane,skladištenje, oporabu i / ili zbrinjavanje neopasnog otpada. Nadogradnja je montirana na MAN TGS 26.470 6×2. Palfinger Epsilon dizalica M120Z96 ima dva hidraulična produžetka i maksimalni dohvat od 9,6 m. Palfinger navlakač predviđen je za manipulaciju kontejnera težine 20 tona.

Projekt uključuje izgradnju 12 vjetroagregata pojedinačne snage 7 MW, operativnih platoa, pristupnih puteva do pojedinog platoa, spojeva na postojeće prometnice državnu cestu Gračac - Knin i lokalnu cestu 63035, internog srednjenaponskog kabelskog razvoda i komunikacijske mreže, trafostanice TS Gračac 2 / Vučipolje, priključnog dalekovoda od 220 kV za spoj na postojeću elektroenergetsku mrežu i dodatnih manipulacijskih (pretovarnih) platoa za privremeno odlaganje materijala i dijelova vjetroagregata.

Promjer rotora vjetroagregata bit će do 172 metra, duljina lopatica 85 metara, visina stupa do 165 metara, a najveća visina 251 metar. Pristupni putevi izvest će se kao makadamski, but će široki oko 5 metara te ukupne duljine oko 14,54 kilometra. Planirana su dva priključka na javnu prometnu mrežu: prvi na državnu cestu Gračac – Knin, koji predstavlja glavni ulaz, dok će drugi priključak voditi na postojeću nerazvrstanu cestu koja se spaja na lokal-

Grad Rijeka ponovo raspisao natječaj za upravljanje sortirnicom

Grad Rijeka raspisao je novi postupak javne nabave za odabir tvrtke koja će upravljati sortirnicom odvojeno prikupljenog otpada u Mihačevoj Dragi. Prethodni postupak u kojem je zaprimljena samo jedna ponuda, ona riječkog Komunalnog društva Čistoća, poništen je u prosincu prošle godine.

Iz Grada su tada obrazložili da je postupak poništen nakon što su utvrdili da Čistoća nema odgovarajuće reference kojima bi dokazala da ima potrebno iskustvo za izvršenje ugovora te da podaci o obrazovnim kvalifikacijama stručnjaka koji je nominiran za izvršenje predmeta nabave ne udovoljavaju propisanim uvjetima.

U poništenom postupku zainteresiranim ponuđačima nudilo se 1.723.000 eura naknade za petogodišnje upravljanje sortirnicom, uz obrazloženje da će taj iznos osigurati pozitivno poslovanje gospodarskog subjekta koji bude odabran, budući da su gradske službe procijenile kako će troškovi poslovanja sortirnice u tom periodu premašivati ukupne prihode za 665.000 eura.

KD Čistoća je za upravljanje sortirnicom u petogodišnjem razdoblju tražila 2.146.882,80 eura bez PDV-a, odnosno 2.683.603,50 eura s

uključenim PDV-om. To je 423.000 eura, odnosno gotovo 25 posto više od procijenjene vrijednosti javne nabave.

U ponovljenom postupku javne nabave Grad Rijeka i ostali suvlasnici za upravljanje sortirnicom nude isti iznos kao i u poništenom postupku, a prilikom evaluacije pristiglih ponuda u obzir će se uzimati traženi iznos naknade za petogodišnje upravljanje sortirnicom, koji ponuditelju donosi maksimalno 85 od 100 bodova u postupku, dok se preostalih 15 bodova dodjeljuje za uvjerenje o kvalifikacijama, osposobljenosti i iskustvu stručnjaka koji će sortirnicu voditi.

Javni poziv otvoren je do 15. travnja ove godine. U Gradu očekuju da bi do 15. svibnja ove godine ugovor o upravljanju sortirnicom mogao biti potpisan i da bi novi upravitelj preuzeo sortirnicu.

Građani u desetak dana osigurali 140.000 eura za zajedničku solarnu elektranu u Križevcima

Nakon otvaranja svog prvog poziva za članove, zadruga ZEZ Sunce je kroz članske uloge građana u samo desetak dana prikupila 140.000 eura i osigurala cjelokupno ulaganje za projekt solarne elektrane u vlasništvu građana na Gradskoj tržnici u Križevcima. Kao članovi ZEZ Sunca, fizičke i pravne osobe će postati suvlasnici solarne elektrane i ostvarivati prinose od energije iz ove solarne elektrane. Prvom pozivu za članove ZEZ Sunca, otvorenom 1. ožujka, uz podršku Zelene energetske zadruge, Grada Križevaca i energetske zadruge KLIK, do 11. ožujka se odazvalo 108 građana.. Prednost članstva i ulaganja su u prvih sedam dana od otvaranja poziva imali građani Križevaca i okolnih općina koji su osigurali četvrtinu potrebnih sredstava, odnosno 33.000 eura, dok su u svega tri dana od otvaranja poziva za ostatak zemlje građani iz drugih gradova osigurali preostalih 107.000 eura.

„Hvala svima koji su se odazvali prvom pozivu za članstvo u energetskoj zadruzi ZEZ Sunce i na taj način omogućili prikupljanje sredstava za izgradnju solarne elektrane na Gradskoj tržnici Drago mi je da su upravo Križevci bili prvi grad u kojem se provodi ovaj projekt čime potvrđujemo da smo zaista predvodnik energetske tranzicije u Hrvatskoj. Volio bih da naš primjer slijede i ostale općine i gradovi u Hrvatskoj, jer Hrvatska je puna potencijala za ovakve projekte, treba samo biti hrabar i uhvatiti priliku koju pružaju obnovljivi izvori energije. Križevci su tu priliku prepoznali, s podrškom svojih stanovnika energetska neovisnost postaje stvarnost.”, kazao je je gradonačelnik Križevaca Mario Rajn.

“Oduševljeni smo brzinom odaziva na naš prvi poziv za članove, što građani prepoznaju vrijednost ove priče i što su joj dali priliku. Na isto pozivamo i gradove diljem Hrvatske - da ustupe gradske krovove građanima te tako osiguraju da se vrijednost od solarne energije, koja je iskoristiva u svakom dijelu naše zemlje, zadržava lokalno.” Istaknuo je Mislav Kirac, upravitelj ZEZ Sunca.

Ugradnja i puštanje u pogon solarne elektrane snage 200 kW na Gradskoj tržnici u Križevcima je u planu do jeseni 2024. ZEZ Sunce će energiju iz solarne elektrane na Gradskoj tržnici prodavati na tržištu, od čega će dio ostvarene dobiti dijeliti članovima, dok će dio ulagati u društveno korisne projekte. Dugoročan cilj je da članovi u svojim kućanstvima ili poslovnim objektima mogu koristiti energiju koju će proizvoditi solarne elektrane zadruge.

ZEZ Sunce će pozive za članove otvarati periodično, po ugovaranju novih projekata.

Otvoreno oporabilište građevnog materijala u Resniku

U Zagrebu je u rad pušteno oporabilište građevnog otpada nastalog pri obnovi zgrada oštećenih u potresu. Nalazi se u Resniku, a svrha mu je da se ondje građevni otpad privremeno skladišti i oporabi kako bi se mogao prodati i dijeliti za ponovnu uporabu. U oporabilište je uloženo 4,43 milijuna eura, od čega je 1,7 milijun eura iz proračuna Grada Zagreba, a 2,73 milijuna eura iz Fonda solidarnosti. Na oporabilište u Resniku građani će moći dovoziti isključivo građevni materijal koji je nastao prilikom obnove zgrada oštećenih u potresu, naglasio je prilikom otvaranja gradonačelnik Tomislav Tomašević.

"Prilikom svake vrste obnove nakon potresa koja se provodi u Zagrebu, tvrtke koje provode tu obnovu mogu ovdje besplatno dovesti otpadni građevinski materijal. Taj materijal će se reciklirati, zdrobiti u različite granulacije i vratiti u građevinske aktivnosti, vjerojatno ponovo u obnovu zgrada u Zagrebu", rekao je Tomašević. "Planiramo postupati po sličnom modelu kakav je primijenjen u Petrinji, što znači da će dio materijala biti besplatno podijeljen građanima. Cjenik usluga za preuzimanje materijala bit će donesen u sljedećem razdoblju“, dodao je gradonačelnik.

U Gradskoj upravi tvrde da oporabilište neće biti štetno za okoliš.

“Oporabilište je građeno po najvišim ekološkim standardima i pravi je primjer kružnog gospodarenja građevinskim otpadom. Čak 80 % materijala može biti ponovno oporabljeno”, rekao je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet. Oporabilištem će upravljati podružnica Zagrebačkog holdinga – Čistoća.

„Prihvaćat će se beton, cigla, crijep, dio proizvoda od gipsa, izolacijski materijali, staklo i drvo. To će se sve skladištiti, obrađivati, predavati ovlaštenim oporabiteljima ako je riječ i nekakvim nečistoćama ili otpadu koji bi mogao biti opasan, ali uglavnom će to biti materijal koji se može ponovo koristiti prilikom, na primjer, sanacije šumskih kolnika, zatrpavanja temeljnih građevina, sanacija klizišta, izvedbe raznih nasipa... To je materijal koji je do sada uglavnom završavao u prirodi, odnosno bio je zbrinut na nelegalan način", rekao je direktor zagrebačke Čistoće Davor Vić.

Oporabilište obuhvaća površinu oko 25.400 četvornih metara, a sastoji se od ulazno-izlazne zone s mosnom vagom, uredskih kontejnera i pomoćnih prostorija za zaposlenike, platoa za pranje kotača vozila, zone istovara i drobljenja građevinskog materijala, boksova za skladištenje drobljenog materijala, skladišta drvene građe te armaturnog željeza, odlagališta internog otpada nastalog oporabom materijala, parkinga i nadstrešnice za strojeve.

Nova solarna elektrana na krovu

Bečkih termi

Bečko energetsko poduzeće Wien Energie i Bečke terme realizirale su novi zajednički projekt čiji je cilj ulaganje u klimatski prihvatljivu i energetski neovisnu budućnost glavnog grada Austrije. Nakon što su u zgradi Bečkih termi 2022. instalirane dvije dizalice topline, sada je na njihovu krovu postavljen fotonaponski sustav, a ispred ulaza u terme postavljen je i „pametni cvijet" koji proizvodi struju. Solarni se moduli „pametnog cvijeta“ kreću za Sunčevom svjetlošću, a tijekom dana proizvodu i do 9.000 kilovatsati struje. Nakon zalaska Sunca solarni se cvijet sklopi i započne postupak čišćenja kako bi tako osigurao maksimalno korištenje Sunčeve energije.

Velike krovne površine Bečkih termi posebno su pogodne za proizvodnju eko struje. Nova solarna elektrana proizvodit će godišnje onoliko struje koliko ih 400 dvočlanih kućanstava otprilike i potroši. Površina od 4.000 metara četvornih s oko 2.000 modula godišnje će proizvesti oko 820.000 kilovatsati zelene struje čime će se izravno opskrbljivati Bečke terme.

Kako su iz Grada Beča izjavili, to istovremeno znači uštedu od 400 tona CO 2 godišnje. što odgovara emisiji ugljikovog dioksida u 170 prekooceanskih letova od Beča do Tokija. Bečke terme novim fotonaponskim sustavom tako daju

ogroman doprinos ostvarivanju klimatskog plana austrijske prijestolnice.

Bečke terme još od svog otvorenja neprestano ulažu u poboljšanje energetske učinkovitosti i postizanje energetske neovisnosti. Korištenjem otpadne topline termalnih izvora pokriva se gotovo 60 posto potreba za grijanjem zgrade. Bečko poduzeće Wien Energie 2022. godine uložilo je tri milijuna eura u izgradnju toplinskih pumpi u Bečkim termama kako bi se višak topline koristio u mreži centralnog grijanja kojim se opskrbljuju bečka kućanstva u četvrti Oberlaa.

FOTO: © Wien Energie / C. Höbinger

Novo komunalno vozilo s nadogradnjom Mazzocchia za Pulu

Tvrtka Pula Herculanea d.o.o. proširila je svoj vozni park s još jednim komunalnim vozilom s nadogradnjom Mazzocchia, zapremine 10 m 3 , na podvozju Iveco Eurocargo ML140E25/P.

Nadogradnja je opremljena dvodijelnom potisnom pločom za sabijanje otpada, dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti 80 - 1.100 l te homologiranim stražnjim platformama za operatere.

Isporuku vozila izvršila je tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

JYSK se pridružio inicijativi za smanjenje zagađenja mora plastičnim otpadom

Integracija ekološke održivosti u sva relevantna područja poslovanja jedan je od glavnih ciljeva danskog maloprodajnog lanca JYSK, prisutnog i u Hrvatskoj, koji se ovih dana pridružio inicijativi „Plastic free Croatia“.

Primarni je cilj inicijative smanjenje zagađenja Jadranskog mora te odvikavanje od kulture korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda. Istraživanja pokazuju da čak osam od deset riba u Jadranskome moru sadrži mikroplastične čestice, a procjenjuje se da se svake godine, putem riječnih tokova, u mora i oceane ispušta 1,25 do 2,41 milijuna tona plastike.

JYSK se na globalnoj razini obvezao preuzeti odgovornost u borbi protiv klimatskih promjena, recikliranju otpada, smanjenju ambalaže i prodaji ekološki prihvatljivijih proizvoda.

„Pridruživanje inicijativi 'Plastic free Croatia' nastavak je naše misije da budemo važan dio promjena i budućim generacijama ostavimo zdraviji i ljepši okoliš. Želimo dati svoj doprinos borbi protiv onečišćenja plastikom te podići svijest o važnosti održivih praksi.“, rekla je Zvjezdana Sirk Novak, komunikacijska menadžerica JYSK-a za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju.

Kompanija predano radi i na smanjenju svog ekološkog utjecaja i na globalnoj razini. Primjerice, najnovija inicijativa koja uključuje uklanjanje aluminijskih kapica s nogu jednog modela vrtnih stolica rezultirat će godišnjim smanjenjem količine aluminija za 22 tone. Osim toga, tvrtka kontinuirano razvija održivija pakiranja proizvoda poput kartonskih traka, certificiranih prema FSC® standardu. Ovo rješenje je implementirano na ambalažu plahti i posteljina, čime se na godišnjoj razini uklanja 27 milijuna plastičnih vrećica, a što odgovara količini od 475 tona plastike.

Projekt "KOdeCO net zero" za dekarbonizaciju cementne industrije

Tvrtka Holcim Hrvatska je krajem ožujka, u svojoj tvornici u Koromačnu, predstavila projekt hvatanja i skladištenja ugljika „KOdeCO net zero“ potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću. Ovaj projekt, vrijedan 237 milijuna eura, omogućit će postizanje ciljeva dekarbonizacije cementne industrije i

smanjenje emisija CO 2 , čime će Holcim postati prva ugljično neutralna tvornica cementa u Hrvatskoj i među prvima u Europi. Za provedbu projekta Holcim je potpisao ugovor s Europskom izvršnom agencijom za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) i dobio bespovratna sredstva u iznosu od 117 milijuna eura. To je, za sada, jedini veliki hrvatski projekt sufinanciranim kroz EU Inovacijski fond Europske komisije.

Predsjednik Uprave tvrtke Dario Vrabec istaknuo je da od 1997. godine Holcim provodi veliki broj ulaganja prema manjem ugljičnom otisku: „Već smo sada uspjeli smanjiti ugljični otisak za 42%, te završavamo projekt kojim ćemo dodatno smanjiti za 10%. Ovo je svijetli primjer da relativno mala tvrtka iz Hrvatske može igrati tržišnu utakmicu s velikim tvrtkama.“

Ministar Butković istaknuo je kako ovaj projekt predstavlja velik napredak za gospodarstvo, ne samo Istre, već cjelokupne Hrvatske: „S obzirom na veličinu projekta i dobivena sredstva, isti će se uputiti u proceduru stavljanja na listu strateških projekta RH.“

Provedba projekta direktno će doprinijeti ostvarenju Strategije niskougljičnog razvoja RH s planiranim smanjenjem emisija za 367.000 tona CO 2 godišnje. Osim smanjenja emisija CO 2 , projekt će potaknuti i otvaranje novih radnih mjesta te imati pozitivan utjecaj na sinergiju industrije i turizma.

Palfinger dizalica PK 3400 s vitlom za tvrtku Albanež

Komunalnoj tvrtki Albanež iz Medulina isporučena je Palfinger dizalica PK 3400 A s vitlom nosivosti 800 kg.

Vitlo ima čeličnu sajlu dužine 25 metara. Dizalica ima dva hidraulična izvlačenja maksimalnog. dohvata 6,5

m. Dizalica je montirana na Iveco Daily 35C16 s tovarnim sandukom. Ima radio-upravljanje, ali moguće je i ručno upravljanje.

Na Karepovcu pod nadzor dovedeno ispuštanje odlagališnog plina i nastajanje procjedne vode

Završena je druga faza sanacije splitskog odlagališta otpada Karepovac. To je najvažnija faza sanacije tog odlagališta u kojoj je pod nadzor dovedeno ispuštanje odlagališnog plina i nastajanje procjedne vode. U prethodnoj fazi Paketa A Faze 1 postojeći otpad je presložen i oblikovan čime je osigurana trajna stabilnost odloženog otpada. Zadnja faza sanacije obavit će se na sanitarnoj plohi na kojoj se sada odlaže komunalni otpad. Sanacija odlagališta počela je u siječnju 2017., a ukupna vrijednost projekta je 38,38 milijuna eura. Iz Kohezijskog fonda osigurano je 15,25 milijuna eura, a ostatak iz proračuna grada Splita. Ukupna vrijednost radova izvedenih u drugoj fazi sanacije iznosi 6,99 milijuna eura s PDV-om.

U ovoj fazi izvedeni su radovi na izgradnji sustava aktivnog otplinjavanja koji obuhvaća izvedbu plinskih bunara i ugradnju plinovoda. Ukupno je izvedeno 82 bunara dubine 5 – 53 metra, a ukupna dubina bunara je 1570 metara. Bunari su linijskim pli-

novodima povezani na 4 kolektora koji prikupljeni plin odvode do plinske baklje gdje će se u kontroliranim uvjetima obraditi. Izvedeno je 10 linija plinovoda ukupne duljine 3.159,30 metara. Zatvoren je i konačno prekriven postojeći presloženi otpad završnim prekrivnim sustavom koji se sastoji od ugradnje troslojnog geokompozitnog drenažnog sloja sustava za otplinjavanje, geokompozitnog bentonitnog tepiha te troslojnog geokompozita kao drenažnog sloja za prihvat procijeđene oborinske vode te rekultivirajućeg sloja izvedenog od mješovitog zemljanog materijala debljine 80 cm na koji je ugrađen 20 cm debeli sloj humusa.

U tijeku su pripreme za tehnički pregled plinske baklje te analiza energetskog potencijala odlagališta i iznalaženja mogućnosti izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije. Proveden je monitoring procjednih voda te će dobiveni rezultati služiti kao ulazni podatak za izradu projektne dokumentacije uređaja za pročišćavanje. U tijeku je priprema dokumentacije za javnu nabavu izrade projektne dokumentacije i izvođenja radova. Prema ranijim informacijama otpad će se na Karepovcu moći odlagati još dvije do tri godine, a do tada bi trebao biti završen Regionalni centar za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Cestovna čistilica Dulevo isporučena u Šibenik

Šibenska tvrtka Impol TLM d.o.o. obogatila je svoj asortiman strojeva novom cestovnom čistilicom DULEVO, model D3, sa spremnikom zapremnine 3.000 kubika, visokotlačnim peračem i usisnomehaničkim sustavom, koju je isporučila tvrtka Visina DIR.

Ova cestovna čistilica opremljena je hidrauličnim pogonom s promjenjivom pumpom i hidrauličkim motorom spojenim izravno na stražnji diferencijal, grijanom kabinom s dva sjedala, sustavom filtriranja, klima uređajem, stražnjom kamerom u boji i operativnim display-em.

Od ostalih karakteristika modela D3 čistilice Dulevo ističu se: hidraulički podesiva centralna cilindrična četka, lijeva i desna bočna četka i špricalica za vodu na bočnim četkama sa spremnikom od

400 litara, prednja četka s hidraulikom (lijevo-desno) 180°, vertikalni transporter oštrice s remenom, hidraulična kontrola usisnih turbina, remenasta transportna traka te stražnja cijev za usisavanje promjera 150 mm i dužine 4,5 metra. Čistilica ima sGORE® filter s 5 godina garancije. Visoka produktivnost uz nisku potrošnju te dizajn, inovativnost i pouzdanost čine Dulevo čistilice učinkovitim rješenjem za raznovrsne primjene u svim vremenskim uvjetima. Generalni uvoznik i ovlašteni servis tvornice DULEVO za RH je tvrtka Visina DIR d.o.o.

Savska cesta 1 A, 10437 Bestovje

Telefon: +385 1 33 35 675

e-mail: info@visina.hr www.visina.hr

Palfinger Marine

dizalica PK 12000 za potrebe Pomorskog fakulteta Rijeka

Pomorskom fakultetu Rijeka isporučena je Palfinger Marine dizalica PK 12000 za potrebe manipulacije plovilima koje koriste pri edukaciji studenata. Dizalica je opremljena s hidrauličnom sajlom i mehaničkim križem nosivosti 2.000 kg.

S Palfinger Marine dizalicom je monti-

Novi Stummer u

Vrbovcu

Komunalac Vrbovec bogatiji je za novo komunalno vozilo za prikupljanje otpada. Riječ je o modelu s nadogradnjom

Stummer Medium X4, a isporuku je izvršila tvrtka O-K-TEH d.o.o.

Stummer Medium X4, kapaciteta 16 m3, odlikuje obilje noviteta koji pomažu korisnicima bolje planiranje, veću učinkovitost te, a što je najbitnije, smanjenje troškova prikupljanja. Od najvažnijih noviteta ovog modela izdvajaju se: stražnji kut okvira povećan sa 70° na 80°, čime se povećava volumen spremnika nadogradnje za 1 m3, uz zadržavanje svih dimenzija kao i kod prethodnog modela; pomaknut centar gravitacije prema prednjoj osovini, smještajem cilindara za podizanje stražnjih vrata na krov nadogradnje; položaj ploče za izbacivanje neprestano se mjeri laserskim senzorom postavljenim na prednji stup okvira. Ovisno o frakciji otpada koji se prikuplja, ploča za izbacivanje pruža optimalni kontra pritisak. Kad tlak dostigne maksimum (za zadanu frakciju) ploča za izbacivanje se pomiče prema unutrašnjosti tijela na zadanu udaljenost… Vozilo je također opremljeno automatskim podizačem posuda za otpad, Zoeller Delta 2316 Automatic kojeg odlikuje iznimna brzina i sigurnost radnika. Prednost ovog modela podizača je što je potpuno integriran u tijelo nadogradnje, što u konačnici znači puno kraći stražnji prevjes, a samim time korisnik će dobiti vozilo s puno boljim manevarskim sposobnostima. Stummer nadogradnja montirana je na podvozje MAN TGM 18.290 BL, međuosovinskog razmaka od 3875 mm.

Island ima najkvalitetniji, aBiHnajlošijizrakuEuropi

Hrvatska je u žutoj kategoriji, koja označava razinu onečišćenja zraka do tri puta veću od sigurnog standarda. No, u izvješću se ističe da je Hrvatska u prošloj godini najviše smanjila razinu štetnih mikročestica u zraku

amo sedam zemalja u svijetu može se pohvaliti da je u 2023. imalo sigurnu razinu onečišćenja zraka prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), otkriva izvješće švicarske tvrtke za tehnologiju kvalitete zraka IQAir objavljeno u ožujku.

Svjetsko izvješće o kvaliteti zraka oslanja se na podatke s više od 30.000 stanica za praćenje u 134 zemlje, teritorija i regije. Od toga je za 124 utvrđeno da su premašile sigurnu razinu PM2,5 (finih čestica) prema smjernicama WHO-a.

Ove mikroskopske čestice, promjera manjeg od 2,5 mikrona, mogu se udahnuti duboko u naša pluća i dospjeti čak i u naš krvotok. Povezuju se s bolestima srca i pluća, visokim krvnim tlakom, povećanim rizikom od astme, depresijom i tjeskobom te preranom smrću.

Sedam zemalja koje su postigle sigurnu razinu od najviše pet mikrograma finih čestica po kubnom metru zraka (μg/ m3) su Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island, Mauricijus i Novi Zeland. Portoriko, Bermuda i Francuska Polinezija također su područja u kojima je zrak bio unutar sigurnih razina. U Europi je najčišći zrak imao Island s 4μg/m3, a slijede ga Estonija s 4,7μg/m3 i Finska s 4,9μg/m3

Razina onečišćenja prikazuje se ljestvicom boja, a mnoge europske zemlje spadaju u zelenu kategoriju, što znači da je razina onečišćenja dvostruko veća od sigurnog standarda. Među njima su Švedska, Irska, Norveška, Portugal, Lihtenštajn, Danska, Velika Britanija, Andora, Latvija, Ukrajina, Nizozemska, Luksemburg, Švicarska, Njemačka, Belgija, Francuska, Austrija, Španjolska i Rusija.

U žutoj kategoriji - koja označava razine onečišćenja do tri puta veće od sigurnog standarda – su Litva, Češka, Ma-

đarska, Malta, Slovačka, Bugarska, Hrvatska, Poljska, Cipar, Slovenija i Italija.

Hrvatska je 2023. pokazala najveći napredak u snižavanju razine PM2,5 čestica, s padom godišnjeg prosjeka za više od 40 posto u odnosu na 2022. To je postigla povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije, iz kojih se sada dobiva više od 31 posto ukupne energije. To je znatno iznad prosjeka EU od 23 posto, no treba podsjetiti da Hrvatska tako visok udio obnovljivih izvora u ukupnim energetskim izvorima ima zahvaljujući hidroelektranama.

Hrvatska je također, navodi se u izvješću, uvela politiku postupnog ukidanja ugljena prije 2033., smanjenja emisija metana do 2030. za 30 posto ispod razine iz 2020. te zaustavljanja krčenja šuma do 2030.

U narančastoj kategoriji - do pet puta iznad sigurne razine - bile su Moldavija, Rumunjska, Albanija, Grčka, Turska, Srbija i Crna Gora.

Bosna i Hercegovina zabilježila je u 2023. pad od 18 posto u razinama PM2,5 u odnosu na 2022., ali je i dalje najzagađenija zemlja u regiji, a slijedi je Sjeverna Makedonija - obje su u crvenoj kategoriji s razinama zagađenja pet puta većim od sigurnog standarda.

Igdir u Turskoj je najzagađeniji grad u Europi, s razinama PM2,5 koje su devet puta veće od sigurnih standarda.

Zemlje s najlošijom kvalitetom zraka bile su koncentrirane u južnoj i središnjoj Aziji, gdje se nalazi 10 najzagađenijih gradova na svijetu. Na globalnoj razini najzagađeniji je zrak u Bangladešu, s koncentracijom finih čestica od 79,9 μg/m3, što je više od 15 puta lošije od sigurne norme prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije. Slijede Pakistan i Indija.

[Pripremio] Tihomir Dokonal

Ukupna svjetska emisija CO2 se od 1950. povećala šest puta, a u posljednjih 30-ak godina jedino je EU smanjila količinu emisija

Ukupna svjetska emisija

Zakoni se bave emisijama automobila, ali to je tek mali dio ukupne emisije CO2

Ukupna svjetska godišnja emisija je 37,4 milijardi tona, a razvojem Indije, Afrike i ostatka Azije, možemo očekivati samo dodatno povećanje

[autor] M Matko Joovi v ć

CO2 od 1950. do 2020.

Tržište sekundarnih sirovina u Hrvatskoj funkcionira, ali ne pokriva ni domaće potrebe

Tržište sekundarnih sirovina u Hrvatskoj funkcionira zadovoljavajuće: cijene pojedinih sirovina usklađene su s ponudom i potražnjom, a oscilacije u vrijednosti i prometu roba u izravnoj su vezi s različitim svjetskim te geopolitičkim utjecajima

[autor] Ti T ho homi m r Dooko k na n l

2022. godini u Hrvatskoj je nastalo 1.844.382 tona komunalnog otpada, čime je ukupna količina dosegla najveću vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2022. godine. U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od 4 posto, navodi se u izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o komunalnom otpadu za 2022. koje je objavljeno u srpnju prošle godine.

Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je u 2022. godini 46 posto, odnosno prikupljeno je 844.387 tona.

Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada iznosila je u 2022. godini 46 posto, odnosno prikupljeno je 844.387 tona

U posljednjih nekoliko godina dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja je nešto sporija, a razlog su nečistoće koje su prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, posebice u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad.

U 2022. oporabljeno je 634.018 tona komunalnog otpada,

odnosno 75 posto odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, dok je preostala količina privremeno uskladištena ili je završila na odlagalištima (direktno ili kao izdvojene nečistoće).

Reciklirano je 630.882 tona otpada, što uključuje i kompostiranje i anaerobnu digestiju. Stopa oporabe komunalnog otpada u 2022. godini iznosila je 34 posto, kao i stopa recikliranja, što je za tri postotna boda više nego u 2021. godini. Time još uvijek nije dostignut cilj koji prema Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50 posto.

U 2022. zabilježen je porast odvojeno prikupljenog komunalnog otpada od oko 11 posto u odnosu na 2021. godinu, odnosno za 82.704 tona. Najveći porast odvojeno prikupljenog komunalnog otpada u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je u prikupljanju otpada od stakla (35 %), a značajno su porasle prikupljene količine plastike (23 %) te papira i kartona (19 %).

U ukupnim količinama odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2022. godini najviše je bilo otpada od papira i kartona (32 %), glomaznog otpada (16 %) i biootpada (14 %). Količina sakupljenog ambalažnog komunalnog otpada iznosila je 350.949 tona, odnosno 42 posto ukupne količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. U ambalažnom otpadu oko 45 posto činila je ambalaža od papira i kartona, 22 posto ambalaža od plastike dok je ambalaža od stakla sudjelovala s udjelom od 20 posto. Prema izvješću Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA)

na razini Europske unije tržište sekundarnih sirovina dobro funkcionira u tri segmenta: staklo, aluminij te papir i karton. Loše funkcioniraju tržišta drva, plastike, biootpada, agregata od građevinskog otpada te otpada od tekstila. Glavni problemi su, navodi EEA, mala veličina tržišta u usporedbi s osnovnim materijalima koji dominiraju na primarnom tržištu, slaba potražnja te nedostatak standardizacije tih sekundarnih sirovina, što u konačnici smanjuje kvalitetu recikliranih materijala za industrijsku upotrebu.

CIOS – jedan od najvećih hrvatskih neto izvoznika

Na području gospodarenja otpadom C.I.O.S. grupacija vodeća je u regiji, a u Hrvatskoj, povezujući društva specijalizirana za mnogobrojne postupke oporabe otpada, najveća je grupacija u sektoru. Okuplja nekoliko tvrtki koje se bave oporabom prikupljenog otpada kao što su CE-ZA-R, CIAL, EKOFLOR Plus, Metis i druge. Kroz više od četrdeset poslovnih lokacija u Hrvatskoj i dvadeset u Bosni i Hercegovini godišnje prikupi i obradi više od milijun i sto tisuća tona različitih vrsta otpada. U 2022. prikupili su oko 700.000 tona metalnog otpada, oko 364.000 tona nemetalnog otpada, 44.000 tona otpadnih vozila te 17.000 tona elektroničkog i električnog otpada, uz konsolidirani poslovni prihod od 389,5 milijuna eura.

Prema istraživanju relevantnih poslovnih medija, grupacija je na samom vrhu ljestvice neto izvoznika (razlika između ostvarenog izvoza i uvoza).

CE-ZA-R, Centar za reciklažu, najveća je sastavnica grupacije primarno usmjerena oporabi i tržištu metala na kojemu je regionalni lider i značajan dionik s međunarodno priznatom reputacijom. U društvu posluje i jedino privatno postrojenje za mehaničko-biološku obradu neopasnog otpada u Hrvatskoj te CE-ZA-R ljevaonica. Tvrtka ima ovlaštenje za sakupljanje i obradu EE otpada.

EKO-flor Plus d.o.o. najveća je privatna tvrtka sa cjelovitom suvremenom infrastrukturom za sakupljanje komunalnog otpada, sortiranje i kompostiranje.

METIS d.d. gospodari opasnim i neopasnim otpadom te otpadom posebnih kategorija u četiri županije (Istarska, Karlovačka, Ličko-senjska i Primorsko-goranska). METIS je jedno je od najstarijih društava u sektoru gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, osnovano 1948. godine, a od 1992. posluje u sastavu CIOS grupe.

CIAL d.o.o. je jedina talionica i ljevaonica aluminija u Hrvatskoj. Obrađuje svu koncesijski sakupljenu aluminijsku ambalažu na području Republike Hrvatske, a kapaciteta je 6.000 tona godišnje.

U CIOS-u kažu kako su potražnja i kretanja cijena na tržištu sirovina tijekom prošle godine uglavnom bilježili negativne trendove, a to se ponajviše reflektiralo na područje metalnih sirovina.

Zbog toga i njihovi preliminarni poslovni pokazatelji govore o „privremenom smanjenju prikupljenih, obrađenih i isporučenih količina, a s tim povezano i prihoda u odnosu na prethodnu godinu, sve kao posljedici globalnih kretanja”.

U skladu s tim, iako će konsolidirani poslovni prihodi u odnosu na prošlu, 2022. rekordnu poslovnu godinu biti niži, CIOS grupacija i dalje, bez obzira na cjelokupni tržišni i gospodarski kontekst, zadržava status vodeće grupacije u sektoru gospodarenja otpadom na području Republike Hrvatske, poručuju iz grupe CIOS.

Dobro sortirani otpad uvijek ima svoju vrijednost

Tvrtka Hamburger Recycling Croatia dio je međunarodne grupacije, a usmjerena je prvenstveno na papir i plastiku. Smatraju da tržište sekundarnih sirovina u Hrvatskoj funkcionira na zadovoljavajućoj razini.

„RH tržište je zapravo dio regionalnog, čak i svjetskog tržišta, gdje se cijena pojedine sirovine usklađuje s ponudom i potražnjom. Posljednjih 4-5 godina imali smo ekstreme, koji se izmjenjuju, od vrlo niskih cijena pa sve do rekordno visokih. Sve je to posljedica događanja na svjetskoj razini. Od ko-

Naime, oscilacije u vrijednosti i prometu roba u izravnoj su vezi s različitim svjetskim te geopolitičkim utjecajima, a upravo njihova kompleksnost u prošloj je godini smanjila investicijske i operativne tijekove, tumače iz CIOS-a. „Bez obzira na to, kao i na smanjene količine otpadnoga materijala prikupljenog tijekom 2023. godine, Grupacija se u najvećoj mjeri prilagodila situaciji na tržištu te je uspješno odgovorila na sve izazove ponude i potražnje.”

ronavirusa, rata u Ukrajini, te drugih poremećaja na tržištima”, kaže direktor Jadranko Tomašević.

Tvrtka godišnje prikupi i proda oko 70.000 tona papira za recikliranje i plastike. S obzirom na to da se radi o frakcijama koje imaju svoju vrijednost, sve se obradi u tvornicama papira diljem Europe (Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Austrija, Srbija, Njemačka...).

„Posebno smo involvirani na tržište papira i plastike. Pratimo trendove kretanja cijena te ih usklađujemo na mjesečnoj razini. Papir za potrebe recikliranja ponajviše šaljemo u naše tvornice papira iz Prinzhorn grupacije, kojoj i mi pripadamo, konkretno u Mađarsku i Austriju. Nažalost, u Hrvatskoj tržište papira, konkretno ambalažnog papira, nije u potpunosti transparentno, iz razloga što pojedine tvrtke još uvijek dobivaju koncesijske naknade za prikupljeni ambalažni otpad koji predaju / prodaju u RH, dok sve ostale tvrtke koje se bave prikupljam papira nemaju nikakvu subvenciju. Tako se tržište dovodi u disbalans, te svi koji na njemu sudjeluju nisu u jednakom položaju, što naravno utječe na tržišnu utakmicu”, razlaže Tomašević.

Plastični otpad, dodaje, također ima tržišna načela, te dobro sortirani otpad ima uvijek svoju vrijednost. „Ako je sve pomiješano, kao na primjer u žutim kantama komunalnih društava, tada se za taj otpad naplaćuje naknada za preuzimanje.”

Sav plastični otpad plasira se prema kupcima u obliku bala, većinom u EU, a manje količine plasiraju se prema jednoj tvornici u Hrvatskoj.

Zatvoreni krug recikliranja

I u proizvođaču ambalaže DS Smith slažu se da je hrvatsko tržište sekundarnih sirovina, posebno papira i kartona, izu-

zetno razvijeno, prije svega zbog postojanja tvornice papira u Hrvatskoj koja koristi upotrijebljeni papir kao sirovinu.

DS Smith grupa djeluje u Hrvatskoj kroz tri odjela: Recikliranje - prikupljanje (DS Smith Unijapapir Croatia), Papir — proizvodnja papira (DS Smith Belišće Croatia) i Ambalaža — proizvodnja kartonskih kutija (DS Smith Belišće Croatia i Bilokalnik).

DS Smith Unijapapir Croatia u potpunosti opskrbljuje tvornicu u Belišću otpadnim papirom. Kroz svojih osam centara za prikupljanje u Hrvatskoj, opremljenih s 10 automatskih preša, 45 specijaliziranih vozila i preko 5.000 kontejnera, DS Smith Unijapapir Croatia prikupi i dostavi tvornici u Belišću preko 110.000 tona papira za recikliranje.

Budući da su kapaciteti papirnice u Belišću, a time i potreba za starim papirom, znatno veći, preostali dio se uvozi sa susjednih tržišta poput Mađarske, Slovenije i Srbije.

Domaće prikupljanje zadovoljava manje od 50 posto potreba tvornice u Belišću. Role papira, konačni proizvod papirnice, dostavljaju se domaćim tvornicama ambalaže u Belišću i Koprivnici, kako bi se pružila održiva rješenja za pakiranje na domaćim i međunarodnim tržištima.

Kartonaže svoj finalni proizvod, kutiju, distribuiraju tvornicama u zemlji i inozemstvu, koje u njih pakiraju svoje proizvode, koji naposljetku završavaju u trgovinama te se prilikom raspakiravanja odlažu u odgovarajuće spremnike koje opet prazni DS Smith Unijapapir Croatia i tu se zatvara krug, razlažu u kompaniji.

„Naš ključni cilj. koji podrazumijeva ponovno definiranje pakiranja za promjenjivi svijet, je naš model zatvorenog kruga recikliranja, što nam omogućuje da recikliramo korišteno pakiranje u nove proizvode za pakiranje, sve unutar 14 dana.”

Cijene papira za recikliranje, kao robe na burzi, variraju prema razvoju indeksa i trenutno su na razini koja omogućuju održivo poslovanje, kažu u DS Smithu.

Metalni otpad je među najtraženijim resursima

Tvrtka Meltal SL iz Velikog Trgovišća bavi se otkupom i prodajom obojenih metala, primarno aluminija.

„Tržište u RH funkcionira na način ponude i potražnje. Cijene se određuju na bazi Londonske burze metala i uvjeta koje nam ljevaonice nude (premija ili diskont na burzu)”, tumači direktorica Mirta Macanga te dodaje da godišnje otkupe 8.000-10.000 tona, primarno aluminijskog otpada. Sve vrste otkupljenog metalnog otpada prodaju izravno u ljevaonice u EU ili izvoze u Aziju.

„Trenutne cijene su stabilne, kao i burza metala. Na tržište metalnog otpada osim burze utječu i drugi faktori: cash flow, kapaciteti i potrebe ljevaonica, dostupnost i raspoloživost prijevoza za rasuti teret, nejasni i nedorečeni često ne provedivi zakonski propis, nedovoljno educirani kadrovi i slično. Metalni otpad, od svih nastalih sekundarnih sirovina, jedan od profitabilnijih resursa u području gospodarenja otpadom, među traženijim i plaćenim otpadom. Potražnja za otpadom uvijek postoji, odnosno mi uvijek imamo potrebu i mogućnost otkupiti metalni otpad po realnim cijenama”, objasnila je Macanga.

Odvojeno sakupljeni kompunalni otpad u 2022. godini

otpadaKoličina (t)

Papir i karton Glomazni otpad

Biootpad

Plastika

Staklo

Drvo Metal

Električni i elektronički

Tekstil

Sustav gospodarenja EE opremom nije održiv

Spectra-media d.o.o. ovlašteni je obrađivač elektroničkog i električnog otpada (EE otpad). U 2022. i 2023. prikupili su oko 15.000 tona EE otpada svake godine. Primarna obrada EE otpada obavlja se u pogonu Virovitica, dok je sekundarna u pogonu Donja Bistra. Kapaciteti su na oko 50 posto.

„Sustav gospodarenja EE otpadom u RH, koji je u nadležnosti FZOEU, nije tržišno orijentiran”, ističu u Spectra-Mediji. „Otpad se sakuplja i obrađuje besplatno, uz naknade od FZOEU, kako bi se ispunili ciljevi odvojenog sakupljanja i obrade/reciklaže propisani Pravilnikom o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda.”

Iz tvrtke tumače da je sustav proširene odgovornosti proizvođača u RH organiziran tako da funkciju Organizacije (definirana u Zakonu o gospodarenju otpadom) obavlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sve tvrtke koje na tržište u RH stavljaju električnu i elektroničku opremu plaćaju naknadu FZOEU, a Fond je iz te naknade obavezan uspostaviti sustav besplatnog sakupljanja i oporabe EE otpada na teritoriju cijele RH, za što ima potpisane ugovore s ovlaštenim obrađivačima.

„Naknada za proizvođače i uvoznike te naknade za sakupljanje i obradu EE otpada nepromijenjene su od 2009. godine, što uz sve veće troškove poslovanja (povećanje cijene energenata, cijene benzina, trošak rada, trošak zbrinjavanja otpada) i nedovoljno visoke cijene sekundarnih sirovina, iziskuje promptnu promjenu naknada u sustavu gospodarenja EE otpadom, što je omogućeno novim Pravilnikom o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda. Uz postojeće naknade poslovanje je financijski neodrživo te je održanje cijelog sustava gospodarenja EE opremom u RH pod velikim upitnikom, poručuju iz tvrtke Spectra-Media. Što se tiče tržišta metala, ono je relativno stabilno, dok je tržište polimera veoma varijabilno.

Veliki dio tekstilnog otpada završava na odlagalištima

Zabočka Regeneracija d.o.o. od svibnja prošle godine posluje pod imenom RGNC grupa d.o.o. Tvrtka djeluje kao holding društvo u čijem su sastavu dvije proizvodne tvrtke: Regeneracija non-wovens i reGALERIJA.

„Možemo reći da se u segmentu tekstila, od vremena kada smo mi započeli s intenzivnijim prikupljanjem tekstilnog otpada 2011. godine, situacija popravila. Kada kažemo popravila, mislimo prvenstveno na to da prikupljamo značajno više tekstilnog otpada nego tada. Međutim, to je još uvijek prilično daleko od onoga kako bi trebalo biti, i s obzirom na podatke o količinama nastalog tekstilnog otpada u Hrvatskoj, uvjereni smo da velik dio završava na odlagalištima”, kaže direktor Anđelko Švaljek.

Tijekom godina RGNC je stekao prepoznatljivost kao oporabitelj tekstilnog otpada i ponudio je rješenja za značajan dio nastalog tekstilnog otpada u Hrvatskoj. Usprkos tome, na domaćem tržištu ne uspijevaju prikupiti ni pri-

Uz postojeće naknade poslovanje je financijski neodrživo te je održivost cijelog sustava gospodarenja EE opremom u RH pod velikim upitnikom, poručuju iz tvrtke Spectra-Media

bližno dovoljne količine za svoje potrebe – tek oko 6.000 tona tekstilnog otpada godišnje, tako da većinu tekstila potrebnog za proizvodnju uvoze iz zemalja EU, rekao je direktor Švaljek.

Proizvođač staklene ambalaže Vetropack Straža iz Huma na Sutli zbog skore objave godišnjih poslovnih rezultata na burzi, u skladu s korporativnim pravilima, nije mogao odgovoriti na pitanja.

Izvor: Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Kružna ekonomija u Hrvatskoj

Naši sugovornici nisu bili sasvim suglasni o tome funkcionira li kružna ekonomija u Hrvatskoj. Jadranko Tomašević iz Hamburger Recyclinga smatra da je kružna ekonomija u Hrvatskoj živa, „bez obzira na to što neki govore”.

„Naravno, uvijek u svemu ima mjesta za napredak. Smatram da edukacija ključna, a još važnije su djela, a ne samo isprazne riječi”, poručuje Tomašević.

Proširena odgovornost proizvođača i odvojeno prikupljanje tekstila ispravan je, dobar i jedini dugoročno održivi model rješavanja problema tekstilnog otpada

„Da bi Hrvatska razvila svoju sposobnost pružanja više cirkularne ekonomije, moramo smanjiti otpad i pronaći više načina da zadržimo materijal u upotrebi duže vrijeme - kao što je razvijanje većih kapaciteta za recikliranje i korištenje otpadnih materija”, poručuju pak iz DS Smitha.

Mirta Macanga iz tvrtke Meltal SL upozorava kako u segmentu metalnog otpada Hrvatskoj nedostaje ljevaonica metala koja bi dovela do toga da se prikupljeni otpad pretopi i prodaje kao pristupačna nova sirovina.

Anđelko Švaljek iz RGNC-a ističe pak kako Regeneracija non-wovens od samih svojih početaka, od 1954. godine, s gledišta reciklaže tekstilnog otpada djeluje u modelu kružnog gospodarstva, iako se ta terminologija puno kasnije počela koristiti. „Proizvod koji izrađujemo iz recikliranih tekstilnih materijala može se višestruko vraćati u proces recikliranja nakon što se iskoristi.” „Već niz godina zagovaramo proširenu odgovornost proizvođača i odvojeno prikupljanje tekstila, dostupnost sustava prikupljanja kao i važnu ulogu krajnjih korisnika tekstilnih proizvoda, jer smo mišljenja da je to dobar, ispravan i jedini dugoročno održiv model za rješavanje problema tekstilnog otpada. U prilog tome navodimo i primjer uspostavljanje sustava proširene odgovornosti proizvođača automobilskih guma kojim je efikasno riješena ta problematika koja je godinama bila prisutna”, objašnjava direktor RGNC-a.

Kroz svoje projekte EKO-EKO, a kasnije i EKO-EKO 2, RGNC zagovara naknadu za stavljanje tekstilnih proizvoda na tržište kao model pomoću kojeg bi se mogao financirati sustav prikupljanja, od sakupljača, prijevoznika te oporabitelja. Takav model, koji stimulira sve dionike u sustavu gospodarenja tekstilnim otpadom, omogućio bi i rješavanje problematike tekstilnog otpada i u udaljenijim mjestima od centara za gospodarenje tekstilnim otpadom, tumači Švaljek.

„Rješenje kružnog gospodarstva je pretvaranje otpada u resurse i produljenje vijeka trajanja proizvoda i materijala. U RH je u prevelikoj mjeri prisutan pristup 'uzmi-napravi-baci', a nedovoljno se primjenjuju prioritetne mjere smanjenja količine otpada i ponovne uporabe za korištenje novih sirovina. Svakodnevno se proizvode velike količine otpada koje završavaju u velikoj mjeri na odlagalištima”, kaže direktorica tvrtke Meltal SL. „Primarni cilj kružnog gospodarenja otpadom je zadržati vrijednosti proizvoda ili resursa njihovim vraćanjem u proizvodni ciklus nakon upotrebe, produženje životnog vijeka ponovnim korištenjem novih sirovina, a rezultat takvog gospodarenja bio bi smanjeni negativni utjecaj gospodarskih aktivnosti na okoliš.”

„Ono što bismo još jednom posebno istaknuli jest već godinama uspostavljeni, uhodani i dokazani model recikliranja tekstilnog otpada u našoj tvrtki, a koji kao krajnji izlaz ima gotove proizvode namijenjene završnim radovima u građevinarstvu.

U EKO-EKO 2 dokumentu vrlo konkretno smo predložili i visine naknada prema pojedinom tipu tekstilnog proizvoda, a s obzirom na težinu pojedinog tekstilnog proizvoda, čime zapravo predlažemo uvođenje naknade po kilogramu tekstilnih proizvoda i što smatramo najboljim rješenjem po pitanju naknade, uz napomenu da se ovaj model odnosi na tekstil namijenjen širokoj potrošnji, odnosno građanstvu (a ne i na industrijski tekstilni otpad).

Uvjereni smo da bi se ovakvim modelom znatno povećale količine prikupljenog tekstilnog otpada, spriječilo njegovo odlaganje u okoliš, a povrh toga, uz tješnju suradnju sa znanstvenom zajednicom, omogućio pronalazak novih mogućnosti primjene proizvoda dobivenih iz recikliranog tekstilnog otpada. Mogućnosti novih primjena proizvoda dobivenih iz recikliranog tekstilnog otpada vidimo prije svega u građevinarstvu (izolacije, geotekstili iz regeneriranih tekstilnih materijala, poljoprivredi...). Smatramo da je to dobar put da se kroz konstruktivan dijalog i pronalazak rješenja oblikuju korporativne strategije u cilju ostvarivanja održivog razvoja te poboljšavanja samih poslovnih procesa”, razložio je prijedlog Anđelko Švaljek, direktor RGNC-a iz Zaboka.

Inovativna rješenja tvrtke

Consultare za izazove u upravljanju biootpadom!

Kombinacija ventilirajuće kantice, vanjskog spremnika te biorazgradivih kompostabilnih vrećica jednostavno je i praktično rješenje za učinkovito odvajanje i prikupljanje biootpada u kućanstvima

današnjem svijetu, gdje se sve više suočavamo s izazovima kao što su klimatske promjene, zagađenje okoliša i iscrpljivanje prirodnih resursa, postaje sve važnije pronaći održive načine života koji će osigurati prosperitet ne samo za nas, već i za buduće generacije. U tom kontekstu, odvajanje biootpada postaje ključna praksa koja nas vodi prema održivijem putu.

Kao vodeći stručnjaci na području gospodarenja biootpadom, tvrtka Consultare predstavlja idealno rješenje za učinkovito odvajanje biootpada u kućanstvima i njegovo prikupljanje.

Sartori Ambiente spremnici STELO i URBA

Talijanska tvrtka Sartori Ambiente, čiji je zastupnik u Hrvatskoj i regiji tvrtka Consultare d.o.o., izrađuje učinkovite sustave i spremnike za odvojeno prikupljanje otpada. Sartori Ambiente certificiran je prema ISO 9001 i ISO 14001. Certifikat "Plastica Seconda Vita" podržava ciljeve zelene nabave uz ponovnu upotrebu recikliranih plastičnih materijala, kako bi se smanjio utjecaj na okoliš već u samoj proizvodnji.

Ventilirajuća kantica Stelo 10 Evo, volumena 10 litara, za prikupljanje organskog otpada u kućanstvima dizajnirana je za jednostavno i praktično odlaganje, a u kombinaciji s BioBag biorazgradivim kompostabilnim vrećicama ovaj spremnik daje izvrsne rezultate.

Osim što svojim dizajnom rješava problem nedostatka prostora u kući ili stanu, Stelo 10 Evo svojim širokim otvorom olakšava odlaganje organskog otpada, a perforiranim i prozračnim sustavom uklanja procjedne tekućine i neugodne mirise nastale raspadanjem. Ispitivanja su pokazala da odvajanje organskog otpada u zatvorenim spremnicima bilježi smanjenje težine materijala od 3%, dok se kod korištenja sustava perforiranih kantica težina materijala smanjuje za 22%.

cikliranog polipropilena otpornog na UV zrake, kemijske i biološke agense te na loše vremenske uvjete.

Kombinacija ventilirajuće kantice Stelo 10 Evo, vanjskog spremnika Urba 25, te biorazgradivih kompostabilnih vrećica BioBag ne samo da olakšava odvajanje i prikupljanje biootpada, već pruža niz ekoloških i praktičnih prednosti te je također i ekonomski isplativo rješenje.

Koristeći ove proizvode zajedno, korisnici mogu biti sigurni da doprinose očuvanju okoliša, dok istovremeno jednostavno i praktično upravljaju biootpadom u svom domu.

S druge strane, vanjski spremnik URBA 25, volumena 25 litara, pruža idealno rješenje za prikupljanje biootpada izvan kuće ili stana. Ergonomska ručka služi kao držač poklopca te ima svrhu mehanizma za zaključavanje koji sprječava uplitanje životinja i slučajno otvaranje poklopca.

Spremnici URBA imaju mogućnost identifikacije spremnika pomoću UHF čipova za identifikaciju, a proizvedeni su od re-

Za više informacija o tehnološkim rješenjima koje nudi tvrtka Consultare te praktičnim primjerima obratite se na e-mail: info@consultare.hr, odnosno na brojeve mobitela prodajnih predstavnika:

1.Regija zapadna, središnja i istočna Hrvatska - Ana Domitrović, 091 9446 266

2.Regija Istra, Primorje, Lika - Zlatko Špoljar, 091 408 3511

3.Regija Dalmacija - Renato Kesić, 091 408 3513

Samotritržišnasegmenta sekundarnih sirovinauEU

funkcionirajudobro

Europska agencija za zaštitu okoliša analizirala je osam tržišnih segmenata sekundarnih sirovina na razini Europske unije. Pokazalo se da čak pet funkcionira loše: problematični su drvo, plastika, biootpad, agregati od građevinskog otpada te otpad od tekstila

[autor] Tihomir Dokonal

ržišta sekundarnih sirovina ključna su za kružno gospodarstvo. Ona omogućuju ponovni ulazak materijala koji se mogu reciklirati u proizvodni lanac vrijednosti, što smanjuje ovisnost o primarnim resursima. Europska agencija za zaštitu okoliša (EEA) analizirala je osam tržišnih segmenata sekundarnih sirovina: aluminija, papira i kartona, plastike, stakla, drva, tekstila, agregatnog otpada od građenja i rušenja te biootpada. Pokazalo se da pet funkcionira loše, a samo tri funkcioniraju dobro. Pet problematičnih materijala su drvo, plastika, biootpad, agregati od građevinskog otpada te otpad od tekstila. Glav-

dostojne i kontinuirane informacije tržišnim dionicima, otvorena su prema EU dionicima i prema kupcima s globalnog tržišta, a reciklirani materijali imaju značajan tržišni udio u usporedbi s primarnim materijalima, navodi u izvješću Europska agencija za zaštitu okoliša.

Europsko tržište sekundarnih sirovina bilježi značajan promet: količina materijala koji se može reciklirati na unutarnjim i međudržavnim tržištima unutar EU je relativno visoka, ali točnu veličinu prometa teško je procijeniti jer detaljni podaci za to tržišta ne postoje, navodi EEA.

Eurostat pak navodi da postoje samo podaci o recikliranim materijalima kojima se trguje. Primjerice, u 2020. vrijednost prometa otpadne plastike, papira i kartona te stakla premašila je 2,8 milijardi eura.

U nastavku ćemo se fokusirati na šest od osam spomenutih sirovina: aluminij, papir i karton, drvo, staklo, plastiku i tekstil, a izostavit ćemo analizu tržišta biootpada i građevnih agregata.

Aluminij

Aluminij je vrlo utrživ i reciklabilan materijal koji se može iznova koristiti, a da pritom ne gubi svoja tehnička svojstva.

treba za ovim materijalom u Europi. Međutim, postoji potreba

Danas je oko 20 posto globalne potražnje pokriveno aluminijem iz otpada. Osim toga, trenutno se velike količine aluminija nalaze na zalihama i bit će dostupne za recikliranje u budućnosti.

Primarna proizvodnja aluminija u Europi je stabilna, a na izgradnju novih kapaciteta utječu strogi EU energetski i klimatski propisi. Oko 30 posto svojih potreba za primarnim aluminijem EU pokriva uvozom, a recikliranje bi smanjilo izloženost uvozu. Zamjetni su i drugi trendovi koji utječu na recikliranje: izvoz aluminijskih proizvoda iz Europe rezultira izgubljenim resursima, dok jeftin uvoz aluminijskih proizvoda čini recikliranje neprofitabilnim.

Predviđa se da će potražnja za aluminijem u Europi do 2050. porasti sa sadašnjih 250 kilograma po osobi na 450 kilograma te da bi se polovica rasta potražnje mogla pokriti recikliranjem.

U budućnosti, zalihe recikliranog aluminija smanjit će potrebu za primarnom proizvodnjom aluminija. Stopa recikliranja u Europi je znatno viša u odnosu na druge materijale: u automobilskoj i građevnoj industriji premašuje 90 posto, a u proizvodnji limenki 75 posto.

Papir i karton

U 2018. godini 27 država članica EU proizvelo je 42,9 milijuna tona papirnatog i kartonskog otpada, navodi Eurostat. Najveći dio (74%) ovog otpada bio je ambalažni otpad. Papir i karton mogu se jednostavno reciklirati, iako je broj ciklusa ograničen zbog skraćivanja vlakana. Proces recikliranja je zahtjevniji kada je papir kombiniran s drugim materijalima: kontaminacija smanjuje kvalitetu pulpe i dovodi do gubitka vlakana tijekom prikupljanja, sortiranja ili procesa recikliranja.

Europsko zakonodavstvo zahtijeva da se papir iz komunalnog otpada prikuplja odvojeno jer je to preduvjet za recikliranje i ispunjavanje zacrtanih ciljeva recikliranja. U Direktivi o ambalaži i ambalažnom otpadu do 2025. godine postavljen je cilj od 75 posto recikliranog papira, a do 2030. cilj se podiže na 85 posto.

U sadašnjoj proizvodnji papirnih proizvoda, gotovo 50 posto sirovine je reciklirani papir. Od ukupnog papirnog i kartonskog otpada nastalog u EU-27, 24 posto se izvozi u zemlje izvan EU, 38 posto je predmet trgovine između članica EU, a preostalih 38 posto se plasira na domaće tržište. To implicira da je tržište papira i kartona prilično veliko i otvoreno. Tome pridonose i propisani standardi koji opisuje stupnjeve papira i kartona koji se mogu koristiti u tvornicama za reciklažu papira, tako da tržište papira za recikliranje potvrđuje zrelost i veličinom i kvalitetom materijala.

Oporabljeni papir već pokriva gotovo 50 posto tržišta sirovina za proizvodnju papira. Dobro je znati i to da se reciklirani papir koristi i kao zamjena za jednokratnu plastiku, uz druga rješenja za pakiranje koja se temelje na vlaknima.

Drvo

Drvo kao konstrukcijski materijal ima veliki udjel u građevinskom otpadu. Količina neopasnog drvnog otpada koji nastaje prilikom gradnje 2018. godine iznosila je približno 8,6

milijuna tona, navodi Eurostat. Trenutno se oko jedne trećine otpadnog drva reciklira, no razlike među državama članicama EU su velike. Ostatak se odlaže ili spaljuje.

U središnjoj i južnoj Europi se drvni otpad intenzivno koristi u proizvodnji iverica. To nije slučaj u sjevernim zemljama (na primjer, Finska i Švedska), gdje je proizvodnja iverice oslanja na obilje kvalitetnijeg otpada iz pilane.

Trenutno se oko jedne trećine otpadnog drva reciklira, no razlike među državama članicama EU su velike. Ostatak se odlaže ili spaljuje

Tijekom prikupljanja i transporta drvo može izgubiti na kvaliteti zbog loših uvjeta i postati neprikladno za recikliranje ili ponovnu uporabu. Također, materijali koji sadrže čavle i boju su zahtjevni za obradu. Drvena građa konstrukcije (npr. grede) i interijera (vrata, okviri prozora, itd.) danas se ponovno koriste, iako u maloj mjeri.

Drvni građevni otpad ima otvoreno tržište s aspekta proizvodnje energije. Mnoge zemlje nastoje zamijeniti fosilna goriva biogorivima. Koncept proizvodnje energije iz otpada razvijen je u Austriji i Italiji, tako da postoji značajna potražnja za drvom na sekundarnom tržištu.

Količina drvnog otpada od ambalaže u 2017. u EU-27 i Ujedinjenom Kraljevstvu dosegnula je oko 13 milijuna tona, a Eurostat navodi kako je udio recikliranog otpada od drvne ambalaže 2019. u iznosio oko 31 posto. To ukazuje na veliki potencijal za recikliranje drva u svim zemljama EU.

Uglavnom, sekundarno tržište drvnog otpada funkcionira dobro, ali ne zadovoljava u potpunosti kriterije funkcionalnog tržišta zbog male količine u odnosu na ukupno tržište drva te ukupne industrijske proizvodne kapacitete.

Staklo

U 2019. EU-27 proizvedeno je 16,4 milijuna tona staklenog otpada, odnosno 37 kilograma po stanovniku. Od toga su 32,5 kg po stanovniku bila ambalažni otpad. U 2019. reciklirano je 76 posto ambalažnog stakla u EU-27, podaci su Eurostata.

Staklo se ne degradira tijekom recikliranja, tako da se može neograničeno topiti i ponovo obrađivati bez gubitka kvalitete. Reciklirano staklo može zamijeniti do 95 posto sirovine u procesu proizvodnje stakla.

Većina staklenog otpada prikupljenog za recikliranje koristi se za proizvodnju novih boca i staklenki. Većina proizvedenog i recikliranog stakla je ambalažno staklo. Otpadno staklo nakon potrošnje također se može oporabiti za namjene koje ne zahtijevaju ponovno taljenje.

Ambalažno staklo se ne može miješati s drugim vrstama stakla, na primjer s prozorskim staklom, pyrexom ili kristalom. Proizvodni procesi za te vrste stakla i za ambalažno staklo su različiti. Europsko zakonodavstvo nalaže odvojeno prikupljanje stakla za recikliranje. Cilj je do 2025. postavljen na 70 posto, a do 2030. na 75 posto. Kako bi se povećala stopa recikliranja stakla, veći-

Staklo se ne degradira tijekom recikliranja, tako da se može neograničeno topiti i ponovo obrađivati bez gubitka kvalitete

na država članica ima uspostavljene sheme koje pokrivaju ambalažu, a mnoge članice su uvele sheme depozita i povrata za staklene boce.

Staklo je jeftin, ali težak i obujmom veliki materijal u odnosu na količinu koja se dobije recikliranjem, a i cijena prijevoza je relativno skupa.

Tržište otpadnog stakla ima potencijal da bude zrelo tržište, jer zadovoljava uvjete veličinom i kvalitetom. Za proizvodnju nove ambalaže koristi se velika količina recikliranog stakla, a sustav mjerenja kvalitete stakla kao sirovine za recikliranje je uspostavljen.

Plastika

Stope recikliranja otpadne plastične ambalaže znatno variraju diljem Europe, uz prosjek od 42 posto u 2018. Recikliranje umjesto spaljivanja plastike može smanjiti emisije za 1,1 - 3,0 tone CO2-ekvivalenata po toni plastičnog otpada.

Stope recikliranja razlikuju se za različite vrste polimera, pa čak i za isti polimer u različitim primjenama. Postoji nedostatak pouzdanih informacija o stopama recikliranja plastičnog otpada u električnom i elektroničkom otpadu, tekstilu i starim vozilima.

Studija koju je izradio Material Economics (2018) navodi da Europa stvara oko 45 milijuna tona plastičnog otpada godišnje, što je 50 posto više od 25-30 milijuna tona koliko se, prema podacima Europske komisije iz 2022., obično prijavljuje. Količina prikupljenog plastičnog otpada za recikliranje ne odgovara uvijek količini koja se stvarno reciklira. Neke frakcije se izvoze, dok se druge gube zbog spaljivanja ili završavaju na odlagalištu.

Nekoliko čimbenika ometa proizvodnju visoko kvalitetne sekundarne plastike. Plastični otpad često je heterogen i sadrži različite polimere i aditive te potencijalno i druge materijala poput metala i papira. Polimeri imaju različite stupnjeve mogućnosti recikliranja, a neki se uopće ne mogu reciklirati. Plastika često sadrži aditive, bojila, plastifikatori i stabilizatori koji čine recikliranje izazovnim. Neke supstance koje se često koriste (npr. usporivači plamena) nalaze se na popisu opasnih tvari. Često nije moguće utvrditi koje kemikalije sadrži reciklirana plastika pa to smanjuje potražnju za recikliranom plastikom.

Plastika može biti kontaminirana tijekom uporabe, na primjer otpadom hrane ili kemijskim tvarima koje dolaze u kontakt s plastikom. Problem je i ako se reciklira sadržaj koji je niže kvalitete od izvornog proizvoda i kada se reciklati koriste u proizvodima niže vrijednosti od originala (npr. PET / polietilen tereftalat, boce za tekstil). Rezultat toga je manje naknadnih mogućnosti recikliranja. Tijekom recikliranja duljina polimera se smanjuje, što smanjuje broj reciklažnih ciklusa. Ovo varira od polimera do polimera, a broj ciklusa može se produžiti ako se recikliranoj plastici doda izvorni materijal. Zapreka razvoju tržišta je i niska cijena primarnih materijala te troškovi sortiranja i obrade (uključujući investicijske troškove). To poskupljuje proizvode od sekundarne plastike. Štoviše, volatilnost cijena primarnih materijala narušava stabilnost tržišta sekundarne plastike.

Duroplastični polimeri imaju vrlo ograničene (mehaničke) mogućnosti recikliranja i posljedično vrlo niske stope recikliranja. Međutim, potražnja za recikliranom plastikom je sve veća. Nekoliko tvrtki i vlasnika robnih marki postavili su vlastite ciljeve vezane uz recikliranu plastiku. Circular Plastics Alliance najavio je da će staviti na tržište 10 milijuna tona recikliranog plastičnog materijala do 2025.

Nekoliko je razloga za rast potražnje: želja da se ostvare ciljevi navedeni u EU Direktivi o plastici za jednokratnu upotrebu, ubrzani prijelaz na kružno gospodarstvo, osiguravanje održive budućnosti za industriju i ozbiljno shvaćanje ekološke odgovornosti kod kupaca.

Jedan od glavnih izazova je osigurati dovoljne i stabilne količine reciklirane plastike odgovarajuće kvalitete te sigurnu opskrbu sirovinama. Neki spominju i nedostatak kriterija za korištenje otpada za proizvodnju energije. To se smatra zaprekom jer nije jasno kada otpad prestaje biti otpad. Europska komisija najavila je da će razraditi kriterije za korištenje plastičnog otpada i tekstila za proizvodnju energije.

Reciklirani plastični materijali za kojima je najveća potražnja su polietilen visoke gustoće (HDPE), polietilen niske gustoće (LDPE), polipropilena i PET, koji imaju širok raspon primjene. PET je vrlo tražena sirovina i u drugim sektorima, tako da je potražnja za recikliranim PET-om (rPET) veća od ponude, navodi se izvješćima njemačke trgovinske platforme Plasticker. Koristi se za pakiranje hrane, u tekstilnoj industriji... Može se lako reciklirati jer su PET boce uglavnom bezbojne. Kratak vijek trajanja pakiranja omogućuje pak postojan tok materijala.

Cijena reciklirane plastike varira od čak 90 posto cijene izvornog materijala do negativnih vrijednosti (zbog onečišćenja, opasnog sadržaja ili degradacije materijala). Boja i miris također su važni čimbenici koji imaju značajan utjecaj na cijenu.

Potražnja i cijena regranulirane inženjerske plastike kao što su polikarbonat, poli (metil metakrilat), akrilonitril butadien stiren, polistiren i poliamid (PA6 i PA6.6) dosljedno su visoke ako je kvaliteta dobra.

Generalno, funkcioniranje sekundarnog tržišta plastike varira od polimera do polimera. Tržište za rPET donekle dobro funkcionira. Međutim, za većinu drugih polimera i posebno za miješanu plastiku/kompozite, ne može se reći da tržište funkcionira dobro.

Tekstil

Prosječna potrošnja tekstila po osobi u 2020. iznosila je 6,0

U 2018. u EU-27 proizvedeno je, prema podacima Eurostata, 2,17 milijuna tona tekstilnog otpada. Europsko zakonodavstvo zahtijeva da države članice do 2025. uvedu odvojeno prikupljanje tekstila, što je preduvjet za recikliranje ili ponovnu upotrebu. Do kraja 2024. Komisija treba razmotriti ponovnu uporabu i ciljeve recikliranja komunalnog tekstilnog otpada.

Tekstilni otpad koji se ne može ponovno koristiti, poput krpa, navlaka i slično, često se reciklira ili spaljuje. Otprilike 1 posto tekstilnog otpada se reciklira u novu odjeću, s obzirom na to da su se tehnologije za recikliranje odjeće u djevičanska vlakna tek počele razvijati.

Razlikujemo dva tehnološka postupka — mehaničko i kemijski recikliranje. Oba imaju određena ograničenja i barijere. Kemijsko recikliranje loše utječe na okoliš zbog potrošnje energije i kemikalija koje se koriste. Glavna prepreka kvalitetnom recikliranju tekstila su različite mješavine materijala – boje, netekstilni predmeti i slično – te miješanje različitih vrsta vlakana.

Države članice EU uglavnom uvoze tekstilni otpad podrijetlom iz drugih članica Unije. Uvoz tekstilnog otpada iz zemalja koje nisu članice EU-a je rijedak slučaj. Međutim, znatne količine tekstilnog otpada izvoze se u zemlje koje nisu članice EU. Od cjelokupnog tekstilnog otpada proizvedenog u kućanstvu (u EU-27), 53 posto se trenutno izvozi u zemlje izvan EU, a 32 posto u druge države članice. To implicira da je tržište tekstilnog otpada otvoreno.

Ipak, tržište tekstilnog otpada ne ispunjava kriterije da bude tržište koje dobro funkcionira. Tekstilni otpad ispunjava samo kriterije koji se odnose na međunarodnu trgovinu i da je konkurentan jer se može koristiti za proizvodnju energije. No, teško može zadovoljiti uvjete s obzirom na količinu (u odnosu na ukupno tržište), industrijske kapacitete za proizvodnju sekundarne sirovine, stabilnost opskrbe i potražnje,

Vrlo mali volumen tekstilnog otpada se reciklira u novi

IFAT Munchen 2024

Vodeći svjetski stručni sajam za upravljanje vodama, otpadne vode, gospodarenje otpadom i sirovinama održat će se od 13. – 17. svibnja u Münchenu

ajam IFAT je prošao dugi put od prvog sajma 1966. godine!

IFAT München 2022 se nakon pandemije vratio u punom sjaju, a Hrvatska je imala rekordan broj izlagača i posjetitelja. 2022. godine Sajam je posjetilo više od 1.220 stručnjaka iz Hrvatske, a izlagalo je 13 hrvatskih izlagača.

Dobri razlozi za posjet sajmu IFAT München 2024?

Globalne inovacije od preko 2.900 izlagača iz cijelog svijeta, najnoviji istraživački projekti i primjeri iz prakse, spektakularne demonstracije uživo na vanjskom prostoru sajma, gdje će se uživo prikazati kako rade najnoviji i najnapredniji veliki strojevi i postrojenja, uz stručnjake koji će detaljno objašnjavati pojedinačne radne korake.

IFAT MUnchen 2022 u brojkama:

•119.000 posjetitelja iz 155 zemalja

•2.984 izlagača iz 59 zemalja

•260.000 m² izlagačkog prostora

•95% izlagača uspješno je predstavilo svoje inovacije i proizvode

•95% posjetitelja cijeni prisutnost tržišnih lidera

•95% izlagača ocjenjuje kvalitetu posjetitelja dobrom do izvrsnom

Rješenja prilagođena svakodnevnim izazovima

Bez obzira radi li se o globalnim igrač ili srednjim poduzećima, velikim gradovima ili malim općinama, specijalizirani za upravljanje vodama ili recikliranje: IFAT München stavlja jasan fokus na potrebe komunalnog i privatnog sektora. Što je uključeno u održivu infrastrukturu za upravljanje vodama i otpadne vode? Kako pokrenuti kružno gospodarstvo? Što će procesne lance učiniti još učinkovitijima?

Sajam IFAT München dat će odgovor na ova pitanja, kao i prilagođena rješenja i proizvode za svakodnevne izazove u industriji. Svi posjetitelji moći će doživjeti eksponate i njihovu upotrebu na licu mjesta te kroz demonstracije uživo otkriti koji stroj, sustav i rješenje najbolje zadovoljava njihove potrebe.

Prednosti Sajma IFAT

Za sve koji žele biti u korak s inovacijama, pravnim specifikacijama, industrijskim trendovima i globalnim razvojem sajam IFAT München je pravo mjesto, jer nigdje drugdje ne mogu se pronaći tako koncentrirane informacije o temi održivosti u industriji, te sudjelovati u razgovorima sa stručnjacima, izlagačima i poslovnom publikom i dobiti informacije iz prve ruke. Sajam okuplja cijelo tržište ekoloških tehnologija što ga čini idealnom platformom za cijelu zajednicu. Ovdje se mogu susresti lideri na tržištu, start-upovi, kolege, stručnjaci te postojeći i potencijalni poslovni partneri te dobiti uvid u trenutne istraživačke projekte i ekskluzivne prezentacije izlagača.

Ponuda sajma:

• Hidraulički inženjering i konstrukcije bunara

• Izgradnja postrojenja za obradu vode i otpadnih voda

• Sustavi vodoopskrbe i odvodnje

• Crpke i sustavi

• Ventili i okovi

• Kanali, cijevi i odvod

• Analize i laboratorijska tehnologija

• Mjerenje procesa i kontrolna tehnologija

• Istraživanje, znanost i tehnologije

• Gospodarenje otpadom i recikliranje

• Recikliranje, oporavak i korištenje sekundarnih sirovina

• Informacijska tehnologija

• Proizvodnja energije iz sekundarnih sirovina i otpadnih materijala

• Zbrinjavanje opasnog otpada

• Obrada i ekstrakcija otpadnih plinova iz zraka, kontrola onečišćenja zraka

• Usluge voda i recikliranje

• Sanacija zagađenih područja i obrada tla

• Skupljanje i transport otpada

• Vozila i priključci

• Čišćenje cesta, održavanje i zimska služba

UlazniceOnline (eur)Na sajmu (eur)

Dnevna4565

Trodnevna79115

Trajna99145

Grupna dnevna (>10 ljudi)4565

Grupna trodnevna (>10 ljudi)79115

Dnevna (đaci, studenti) 3535

Dnevna GoGreen5272

Trodnevna GoGreen86122

Trajna GoGreen106152

Grupna dnevna (>10 ljudi) GoGreen5272

Grupna trodnevna (>10 ljudi) GoGreen86122

Dnevna (đaci, studenti) GoGreen4242

Više o GoGreen ulaznicama: www.ifat.de/en/trade-fair/sustainability/gogreenticket/

Naručite ulaznice online i uštedite vaše vrijeme i novac na: www.ifat.de/en/visitors/ticket-prices

Radno vrijeme sajma: 13. – 17. 5.2024.,ponedjeljak – četvrtak: 09:00 – 18:00, petak: 09:00 – 16:00

Sve informacije o Sajmu doznajte kod generalnog zastupnika sajma München za Hrvatsku: Belimpex d.o.o. | A. Štrbana 18, 10000 Zagreb | tel: 01 36 38 363, tel/fax: 01 36 48 276 | office@belimpex.hr | www.belimpex.hr

Berlin – koncept Zero Waste

Koncept gospodarenja otpadom od stanovništva, građevnim otpadom i otpadnim muljem 2020. do 2030.

lijedom suvremenih europskih iskustava u prevenciji otpada i časopis Tehnoeko je u nizu brojeva promovirao koncept Zero waste (6,7,8) .

U Europi koncept/strategija Zero waste (ZW) odnosno Nula otpada je po prvi put prezentiran u talijanskom naselju Capannonari (pokrajina Luca na sjeveru Toscane). ZW strategija se temelji na mjerama smanjenja nastajanja otpada i zaštiti prirodnih vrijednosti sadržanih u otpadu (2). Prevencija otpada nije samo mjera gospodarenja otpadom već naročito potreba transformacije potrošačkog društva.

Sociolog Ivan Perkov u nedavno objavljenoj knjizi „Društvo otpada“ nema poglavlja Zero waste, ali u zaključku ističe: „Za postizanje dugoročno održivog ekonomski, ekološki i sociološki prihvatljivog sustava postupanja sa otpadom … ključna je edukacija, i to na dvije osnovne razine. Prva i važnija jest edukacija svih članova društva o potrebi za sudjelovanjem u demokratskim procesima i javnim raspravama …

i druga razina edukacija, edukacija o meritumu problema, u ovom konkretnom slučaju o potrebi izbjegavanja stvaranja otpada, o recikliranju, ponovnoj uporabi kompostiranju i svim drugim oblicima smanjenja stvaranja otpada“. (9)

U Hrvatskoj i susjednim zemljama ZW redovito uključuje i mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada (3,5,7). Koncepcija Nula otpada sažeto je opisana u brošuri Zero waste Europe: We focus specifically only on reducing minicipal solid waste (MSW) (4)

Njemačka - koncept ZW

Njemačka (83 milijuna stanovnika) je već početkom novog milenija izbjegla odlaganje neoporabljenog otpada. Među EU zemljama Njemačka prednjači u recikliranju i održivom gospodarenju otpadom.

Do 2021. godine u Njemačkoj je vrlo malo lokalnih sredina akceptiralo strategiju Zero waste (0,3 % ukupnog broja stanovnika) (6). Tijekom najznačajnije svjetske izložbe za-

[autor] dr. sc. Zlatko Milanović

štite okoliša IFAT 2022 na izložbenim prostorima njemačkih tvrtki, uključujući prostor Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und nuklear Sicherheit, nitko od anketiranih nije bio upoznat s iskustvom grada Kiela u promociji ZW koncepta(6). Sveučilište u Kielu je 2017. godine (deset godina iza Italije – Capannore) izradilo Zerowaste City Concept (8), koji je već 2018. godine usvojio grad Kiel (250.000 stanovnik) (6)

2019. godine njemačko Ministarstvo za okoliš, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost (BMUNE) izdalo je edukativnu brošuru „Koncept i ideje za smanjenje otpada“. Opisan je veliki broj primjera održive potrošnje: „Cijeniti umjesto baciti vrijednost“; „Građani smanjivanje otpada počinju prije odlaska u trgovinu“, „Izbjegavanje otpada je razumna kupovina“ i sl. (2)

BERLIN – ZW KONCEPT

Berlin se oduvijek isticao kao grad s vrlo velikim šumskim površinama. Moglo se kupiti i metalne doze ispunjene „čistim zrakom Berlina“. Akcijski plan „Zero Waste – Berlin bez otpada“ nedavno je i u Zagrebu opisan kao primjer zelene transformacije gospodarstva u smjeru kružnog gospodarenja otpadom.

Berlin - koncept ZW se temelji na mjerama: repariranja, opskrbe rezervnim dijelovima, re-use, poklanjanja i zamjene

Dugoročni plan gospodarenja otpadom Berlin odnosno Das Land Berlin (3,87 milijuna stanovnika) je izrađen zajedno s područjem oko Berlina - Das Land Brandenburg (2,5 milijuna stanovnika). Polaznice izrade plana su savezni Zakon o kružnom gospodarstvu i Zakon o otpadu grada Berlina. U svibnju 2011. je Senat Berlina usvojio Plan gospodarenja otpadom Belina do 2030., koji je odmah zatim prihvatio i okrug Das Land Brandenburg. Fokus su mjere ponovne uporabe, očuvanja prirodnih vrijednosti odnosno resursa uz provedbu mjera zaštite klime.

Nastavno je Das Land Berlin usvojio Akcijski plan „ZeroWaste“ (ZW) (1) sa ciljevima snažnijeg podržavanja usklađenih mjera:

•smanjenja nastajanja otpada, •ponovne uporabe proizvoda,

•reciklaže otpada.

Vrlo važne točke su analiza financijskih obveza i povećanje učinkovitosti uporabe energije uz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Berlin ZW koncept se temelji na projektiranju novih proizvoda koje je jednostavno održavati i obnavljati (reparirati). Trgovce se obvezuje organizirati lokalno lako dostupnu mrežu servisa. Očekuje se da će država odnosno EU obvezati proizvođače proizvoda na dugotrajno dostupne pričuvne dijelove i to po prihvatljivim cijenama.

U Berlinu je 2016. godine evidentirano po stanovniku 1.800 kg ukupnog otpada i otpadnog mulja (Tablica 1.). Najviše je građevnog otpada oko 1.500 kg po stanovniku. Od toga je 90 posto mineralni, a 10 posto miješani građevni otpad.

Tablica 1.: Gospodarenje otpadom u Berlinu (2016. godine)

Proizvedeno7 milijuna t

Otpad od stanovnika i male privrede 829.717 t

Glomazni/krupni otpad 166.346 t

Kuhinjski i vrtni otpad

Odvojeno sakupljeni otpad

Građevni (mineralni) otpad

Miješani građevni otpad

182.632 t

399.464 t

4.314.226 t

490.414 t

Otpad od čišćenja javnih površina 213.687 t

Otpadni mulj

Ostaci hrane i masti

Ostalo

1 Mg = 1 tona

NAČINI OPORABE

323.990 t

71.587 t

17.371 t

•RECIKLAŽA2,8 milijuna t (40 %)

•ENERGIJSKA OPORABA1,3 milijuna t (19 %)

•OSTALA OPORABA (KORIST.)2,4 milijuna t (34 %)

•ZBRINJAVANJE0,5 milijuna t (7 %)

1. Komunalni otpad

Strategija ZW smanjuje troškove materijalne i energetske oporabe te jamči razvitak zelenog gospodarstva. Vrlo je slična Cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom i zahtijeva cjelovitu zelenu društvenu transformaciju. ZW koncept polazi od edukacije svih društvenih razina. Dugoročno će se smanjiti troškovi, ali kratkoročno će biti dodatnih financijskih opterećenja.

Tablica 2.: Promjene godišnje količine komunalnog otpada u Berlinu (kg/stanovniku)

2008. godina2017. godina

Ukupno KO

Odvojeno sakupljeni KO

1.560 (100 %)1.534 (98,3 %)

626 (40 %)660 (43 %)

Zaostali KO (MKO) 934 (60 %)875 (57 %)

Komunalni otpad (KO) uz otpad od stanovništva (eng. MCV; njem. Siedlungsabfall) odnosno kućni otpad, kuhinjski otpad, vrtni otpad, krupni otpad uključuje i otpad od obrtnika –male privrede te otpad od čišćenja javnih prometnica. Ukupna količina KO u Berlinu 2017. u odnosu na 2008. godinu se smanjila za samo 1,7 posto. Istovremeno se povećalo za 5 posto odvojeno sakupljanje KO te je smanjena za 6,3 posto količina zaostalog odnosno miješanog KO sa 934 kg na 875 kg (Tablica 2.). Ti pozitivni pomaci u smjeru kružnog gospodarstva nisu bili dovoljno snažni te je Berlin promovirao vlastiti ZW koncept.

Tablica 3.: Sastavnice kućnog otpada u postocima mase (2016.)

Organske tvari (bio)

Papir i karton

%

% Vezane tvari (složenci)

čine grana, oreza, trave i sl. građani mogu koristiti BSR vrećice za lišće. Nije dozvoljeno u biootpad odlagati plastiku, pelene, vrećice usisivača, zemlju, pijeska, kamenje, tekstil, kožu, obojeno drvo i bioplastiku.

Tablica 5.: Minimalne stope reciklaže prema EU legislativi

Godina2025.2030.2035.

Otpad od stanovnika 55 %60 %65 %

Otpadna ambalaža: 65 %70 %

%

% Sitnica (< 10 mm)

%

UKUPNO100 %

U zaostalom komunalnom otpadu Berlina najveći je postotak organskog odnosno biootpada (45 %). Slijedi frakcija papir i karton 9 posto mase (Tablica 3.). Udio plastike u Berlinu je dva i više puta manji nego u hrvatskim gradovima. Proizlazi da je u Njemačkoj odgovornije gospodarenje otpadnom ambalažom. Staklena otpadna ambalaža se sakuplja i u zelenim kontejnerima na javnim površinama („sustav donošenja“) i posudama uz mjesto boravka („sustav dolaženja po otpad –od vrata do vrata“). U njemačkim gradovima naročito je otežano odvojeno sakupljanje biootpada.

Odvojeno sakupljanje (OS) na mjestu nastanka prvenstveno je pripremna mjera za reciklažu i postupke obrade otpada. Odlaganje odvojeno sakupljenog otpada u odlagališta miješanog otpada je nepotrebni dodatni trošak i ekološka ugroza. Uz Švicarsku Njemačka je europski pionir cjelovitog gospodarenja otpadom i osobito odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Krajem prošlog stoljeća zbog vrlo loših iskustava sa kompostiranjem miješanog komunalnog otpada zatvorene i rekonstruirane su postojeće kompostane, te je dozvoljeno isključivo kompostiranje odvojeno sakupljenog biootpada.

Tablica 4. Odvojeno sakupljanje biootpada u velikim Njemačkim gradovima (2016. godine)

GradGodišnja količina (kg/stanovniku)

plastična 50 %60 %

drvena 25 %30 %

željezna 70 %80 %

staklena 70 %78 %

papir/karton 75 %85 %

Ciljane vrijednosti odvojenog sakupljanja prema ZW konceptu Berlin određene su stopama reciklaže komunalnog otpada sukladno s EU legislativom (Tablica 5.). Predložen je i niz mjera za smanjenje nastajanja, ponovne uporabe i odvojenog sakupljanja otpada. OS prema Koncepti ZW Berlin treba optimizirati smišljenim širenjem odvojenog sakupljenog biootpada. Mineralni odnosno građevni otpad također treba odvojeno sakupiti i ponovno upotrijebiti (npr. šljaku iz spalionice otpada obraditi i zatim koristiti u cestogradnji).

Tablica 6. Plan razvitka odvojenog sakupljanja biootpada ZW koncept Berlin (1) (kg/stanovniku)

2025.2030.

a) Bazni scenarij

Ukupni biootpad 150176

(kućni biootpad) (40) (47)

b) Ekološki scenarij

Ukupni biootpad

196237

(kućni biootpad) (52)(63)

Biootpad izaziva neugodne mirise i građani su motivirani čim brže riješiti se biootpada. U smeđu kantu (Bio Mülltonne) ne smiju se odlagati sve količine biootpada. OS biootpada (njem. Biogut) je besplatan te nesavjesni građani u smeđu kantu ponekad odlože i smeće.

U Berlinu je projekt odvojenog sakupljanja biootpada osobito bio zanemaren (Tablica 4.). 1. travnja 2019. u Berlinu je obvezna smeđa posuda u koju je, u novinskom papiru, dozvoljeno odlagati sve vrste biootpada, uključujući ostatke hrane kao i kuhane hrane (letak lokalne Čistoće-BSR). Za veće koli-

Uvođenje naknade za prikupljanje prema količini MKO „potiče“ odlaganje nečistoća u smeđu posudu. Nečistoće u odvojeno prikupljenom biootpadu povećat će troškove, ali i ugroziti rad postrojenja za biološku obradu (kompostana, bioplinara). U RH zatvoreno je nekoliko kompostana i bioplinskih postrojenja. U Zagrebu (veljača 2024.) je zatvorena velika kompostana, te je cijena usluge kompostiranja povećana na 370 eura/t. Stoga Berlin ZW koncept prioritetno predlaže sustavnu edukaciju i stalnu interaktivnu komunikaciju s građanima te učinkoviti nadzor onoga što je odloženo u smeđu posudu.

2017. godine u Berlinu je godišnje prikupljeno po stanovniku 76 kg biootpada, odnosno 21 kg kućnog biootpada. U Tablici 6. je prijedlog razvitka projekta odvojenog prikupljanja biootpada prema dva scenarija: Bazni i Ekološki. Planirano je do 2025. godine dvostruko povećati OS biootpada i zatim u sljedećih pet godina za još 15 posto.

Tablica 7.: Specifični rezultati smanjenja emisije stakleničkih plinova za različite postupke oporabe kućnog otpada i otpada iz malog gospodarstva – 2016. (1)

(kg CO2 ekv./t otpada)

Način gospodarenjaOpterećenjeSmanjenjeNeto učinak

MHKW Ruhleben + 319- 525- 206

MPS Pankow + 391- 944- 533

MPS Reinickendorf +394- 904- 560

Napomene: MHKW = Termoelektrana - toplana; MPS = Mehaničko fizikalna stabilizacija

Termički energetski će se oporabiti i do 2030. godine isključivo zaostali otpad odnosno MKO sa ciljem izbjegavanja odlaganja. Dio MKO obradit će se i mehaničko fizikalnom stabilizacijom (MPS) uz smanjenje neto emisije stakleničkih plinova za oko 550 kg CO2 ekvivalenta po toni (t) otpada. U MPS postrojenjima (MPS Pankow, MPS Reinickendorf) proizvedeno gorivo iz otpada (zamjensko gorivo, njem. Ersatzbrennstoff) se termički oporabljuje izvan Ber-

Berlin ZW koncept prioritetno predlaže sustavnu edukaciju istalnuinteraktivnu komunikaciju sa građanima te učinkoviti nadzor

lina, te bilanca CO2 nije cjelovita. Spalionica odnosno termoelektrana - toplana na otpad (MHKW Ruhleben) neto smanjuje emisiju stakleničkih plinova za 206 kilograma po toni otpada (Tablica 7.).

Biološka energetska oporaba se počela u Berlinu znanstveno pratiti već 1990./91. godine. OS biootpada je počelo 1996. godine a 2000. godine je prošireno. 2004. je optimizirana mreža odvojenog sakupljanja. 2011. je izdana građevna dozvola i počela gradnja prvog bioplinskog postrojenja (BGA Ruhleben). Od 2015. radi bioplinsko postrojenje BGA Ruhleben (70.000 t/a). 2018. godine počinje i rad BGA sa kompostanom Hennickendorf (80.800 t/a). Grad Berlin oporabu biootpada razvija u suradnji sa Das Land Brandenburg kao i okolnim poljoprivrednim površinama (Slika 1.).

BSR (Berliner Stadt Reinigung – Čistoća Berlin) promovira biološku energetsku oporabu sloganom „Od tanjura do rezervoara“. 2015. godine na 70.000 t/a je proširen kapacitet bioplinskog postrojenja BGA Ruhleben, koje oporabljuje odvojeno sakupljeni kuhinjski biootpad uključujući ostatke kuhane hrane. Proizvedeni bioplin koristi se za pogon 190 kamiona za prijevoz otpada koji ne emitiraju partikularne čestice i pridonose čistoći zraka. To je 60 posto ukupnog broja kamiona za prijevoz otpada u Berlinu. Uporabom bioplina se godišnje uštedi 2,5 milijuna litara dizel goriva. To odgovara godišnjoj emisiji 3.500 osobnih automobila srednje klase. Anaerobnom obradom se smanjuju i emisije CO2 te N2O.

Slika 1.: Biološka energetska oporaba zatvara kružni tok –shema BSR

1. odvojeno sakupljanje, 2. odvoz/prijevoz, 2. anaerobna biološka obrada, 4. obrada bioplina i ulaz u bioplinsku i mrežu, 4. obrada ostatka anaerobne obrade i priprema za kompostiranje ili proizvodnju tekućeg gnojiva, 5. punjenje bioplina u vozila – gore, 5. isporuka gnojiva u vrtove i poljoprivredne površine, 6. konačni proizvod biljke i žitarice

Tablica 8.: Dva scenarija Berlin ZW koncepta procjene smanjenja ukupne količine zaostalog kućnog i obrtničkog otpada od 2018. do 2030. (1)

(103 t/a)

Godina2012.2018.2024.

Središnja točka ZW koncepta Berlin je smanjenje količine zaostalog komunalnog otpada. Prema dva scenarija je planirano povećanje reciklaže i izbjegavanje odlaganja neoporabljenog otpada. Bazni scenarij (BS) je temeljen na dosadašnjim spoznajama, a Ekološki scenarij (ES) na optimističkoj primjeni predloženih ZW mjera. Kroz nešto više od deset godina (2019. – 2030.) prema Baznom scenariju količina MKO će se smanjiti za oko 10 posto mase (Tablica 8.) a Ekološki scenarij procjenjuje dvostruko veće smanjenje (19 %).

Tablica 9.: Berlin ZW koncept – specifične mjere smanjenja nastajanja i recikliranja komunalnog otpada u 2030. godini (1)

(kg/stanovnik)

Bazni scenarij Ekološki scenarij

Treba razlikovati A – mjere smanjenja nastajanja otpada (BS – 12,1 kg i ES – 17,6 kg) i B - mjere smanjenja miješanog komunalnog otpada odvojenim sakupljanjem (B – 38,3 kg i ES – 55,3 kg). Odvojenim sakupljanjem se tri puta više smanjuje količina zaostalog odnosno MKO. U odvojeno sakupljenom otpadu uvijek ima nečistoća i redovito su reciklirane količine manje od odvojeno sakupljenih.

Tablica 10.: Gospodarenje zaostalim odnosno miješanim komunalnim odnosno kućnim i poslovnim/trgovačkim otpadom prema Baznom scenariju (1)

ULAZ747.000 t/a

IZLAZ

1. Spalionica (MHKW Ruhleben)

A - MJERE SMANJENJA NASTAJANJA OTPADA A.1.

kuhinjskog otpada

B – MJERE SMANJENJA MKO ODVOJENIM SAKUPLJANJEM

B.1. Obveza odvojenog sakupljanja biootpada, naročito kuhinjskog, otpada

t/a 2. MBO (MPS)

Energetska oporaba

t/a

t/a

t/a

U Tablici 10. je skraćeni pregled gospodarenja miješanim komunalnim otpadom u Berlinu. U postojećoj spalionici (MHKW Ruhleben) planira se oporabiti 55 posto mase ukupne količine MKO (407.400 tona). Postrojenja za mehaničku biološku i fizikalnu stabilizaciju (MPS Pankow i MPS Rheinickendorf) trebaju oporabiti oko 45 posto mase MKO. Spalionica Ruhleben u kogeneraciji proizvodi toplinsku i električnu energiju i smanjuje ovisnost od fosilnih goriva. MPS postro-

jenja mehanički izdvajaju reciklabilni otpad (40.600 tona), a u bioplinskim postrojenjima se iz otpada proizvodi bioplin (84.700 t/a). Gorivo iz otpada se termički oporabljuje izvan Berlina. Biorazgradive frakcije miješanog otpada se suše uz izdvajanje vode (66.200 t/a) i stabilizaciju. biorazgradivi zaostali otpad uz i izlaz vode (sušenje). Zaostaje biološki stabilat – digestat (25.900 t/a). U radu MPS postrojenja troši se električna energija koja se može nadoknaditi proizvodnjom električne energije iz bioplina.

2. Mineralni otpad

Minerali otpad (otpadni asfalt, tlo, stijene, betonski lom, šuta, cigla, crijep i gips) je poglavito građevni otpad koji se može i treba mehanički obraditi (usitniti, sortirati). Smanjenje građevnog otpada počinje u projektiranju i nastavlja se u organizaciji gradilišta. Građevni materijali su vrlo skupi kao i

zbrinjavanje miješanog i nekih vrsta građevnog otpada (npr. azbestnog, kemikalija). U RH još uvijek zbog nedostatka nadzora građevni otpad je najčešća sastavnica „divljih“ deponija.

Na gradilištu nastaje i vrlo vrijedan otpad (npr. iskop prvi do 1 m tla je plodna zemlja, ostaci kablova i željezne armature i sl.). Uz opasni otpad nastaje i otpad sličan komunalnom. Vrlo je važno organizacijom predvidjeti edukaciju svih zaposlenika kao i izradu procedura za postupanje sa otpadom.

Tablica 11.: Gospodarenje mineralnim (inertnim) otpadom (1)

Ukupno

4,273.729 t (tona) Obrada (usitnjavanje, drobljenje, odvajanje, grijanje i sl.)

a) Asfaltna baza

b) Građevni otpad – drobljenje i klasificiranje (tlo, stijene, šuta, beton, cigla)

c) Otpadni gips

Izlazne frakcije

a) Materijali za visokogradnju

b) Sirovina za industriju supstrata

c) Materijal za uporabu

d) Gips

145.546 t

3,684.381 t

40.613 t

372.710 t

20.863 t

3,109.019 t

40.613 t

Od 2016. godine očekuje se 25 posto povećanje količine građevnog otpada i u 2030. godini će biti proizvedeno oko 5 milijuna tona. Istovremeno povećat će se stopa reciklaže s 47 na 64 posto. Planirano je isključivo odlaganje mineralnog otpad i to na odlagališta DK I:

•Deetz,

•Schöneiche,

•Pinnow,

•Präsident,

•Alt Golm,

•Alter Ziegler.

Koncept ZW Berlin planira šljaku odnosno inertni otpad (Corg < 2 %) ostatka spalionice odložiti u skladištu i obraditi uz izdvajanje metala (Fe i ne Fe) i na kraju materijalno iskoristiti u cestogradnji. Na taj se način jamči smanjenje uporabe prirodnih mineralnih tvari.

3. Otpadni mulj

U Berlinu se godišnje pročisti oko 220 milijuna m3 otpadne vode i tako nastaje oko 94. 000 t ST/a otpadnog mulja u kojem je 45 do 80 % organskih tvari i 20 do 55 % anorganskih tvari. Procjenjuje se da otpadni mulj sadržano i oko 2.800 t/a vrlo vrijednog fosfora. Njemačko gospodarstvo ovisi od uvoza fosfora te je prioritet reciklaža fosfora iz otpadnih voda. Zbog toga urbane sredine veće od 100.000 stanovnika moraju reciklirati fosfor iz šljake mono spalionica otpadnog mulja. U Berlinu najviše otpadnog mulja energetski oporabljuje mono spalionica Ruhleben (72.000 t), te ZW strategija obvezuje do 2029. godine iz šljake reciklirati najmanje 50, a do 2030. godine najmanje 80 posto fosfora.

Na području grada Berlina i okruga Brandenburg bilo je

2016. godine postoji šest Uređaja za čišćenje otpadnih voda (UČOV): tri su veća Ruhleben, Wafman i Schönerlinde a tri manja Stahnsdorf, Wansdorf i Münchehofe. 2017. godine u OČOV Ruhleben je izgrađen 4. stupanj pročišćavanja na UČOV, a 2022. godine je izgrađen u Waßmannsdorfu novi moderni veliki UČOV. Zbog toga kao i nužnog proširenja za 100.000 novih stanovnika do 2030. godine očekuje se veća je godišnja količina otpadnog mulja (oko 108.000 t). Procjenjuje se gospodarenje otpadnim muljem: •mono spalionica56 % •suspaljivanje44 % •recikliranje < 1 %.

Tablica 12.: Koncept gospodarenja otpadnim muljem (1) MJERAKOLIČINARESURSKLIMAROK Reciklaža fosfora 94.000 t ST2.500 t fosfora2024./28.

Smanjenje N2O 45.000 t ST Ruhleben

Smanjenje N2O 72.000 t ST Waßmannsdorf

Smanjenje Hg kod suspaljivanja oko 45.000 t ST

Smanjenje CO2 ekv. 11.000 t CO2/a 2019./24.

Smanjenje CO2 ekv. 17.000 t CO2/a 2025.

Smanjenje emisije 22 kg Hg/a 2019.

Temeljna mjera u zero waste strategiji gospodarenja otpadnim muljem u Berlinu su: reciklaža fosfora iz šljake mono spalionice mulja, smanjenje emisije plina smijeha (N2O – dušikov (I) oksid) tijekom čišćenja otpadnih voda i smanjenje emisije žive kod suspaljivanja otpadnog mulja.

Literatura:

1.- : „Abfallwirtschaftskonzept für Siedlungs- und Bauabfälle sowie Klärschlämme Planungszeitraum 2020 bis 2030“, Senatverwalting für Umwelt, Verkehr und Klimaschutz Stadt Berlin, Stand Januar 2019

2.- : „Wertschätzen statt Wegwerfen – Konzepte und Ideen zur Abfallvermeidung“, Bundesministerium für Umelt, Naturschutz und nukleare Sicherheit, Berlin November 2019

3.Kreže Šen Brigita: „Učinkoviti odvajanjem otpad prema održivom razvoju ZERO WASTE općina u Sloveniji“,

4.McQuibban Jack: „The State of Zero waste Municipalities“, Zero waste Europe 2020

5.Košak Marko, Jurešić Ivan: „Otok Krk na dobrom putu prema prestižnom „zero waste“ certifikatu“, Zelena akcija Zagreb, Krk 8.07.2022.

6.Milanović Zlatko: „Zero waste - Koliko smo daleko?“, Tehnoeko 1/2022.

7. - : „Intervju – Marko Košak: Zagreb kreće u smjeru zero waste“, Tehnoeko 2/2022.

8.Milanović Zlatko: „IFAT 2022.“, Tehnoeko 4/2022.

9.Perkov Ivan: „Društvo otpada“, PERGAMENA d.o.o., Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Zagreb 2022.

10.GAIA – Study; https//:zerowasteworld.org/wp-content/ uploads/Jobs-Report-ENGLISH-2.pdf

Terminator Xtron impresionira svojom svestranošću

Terminator Xtron ima posebno razvijenu V-jedinicu za drobljenje koja je fleksibilna i pogodna za obradu svih vrsta otpada otpada, kao i za drvo i zeleni otpad

osebna jedinica za drobljenje ugrađena u Komptech Terminator Xtron nudi širok raspon primjena za miješani, drvni i zeleni otpad. Snažan hidraulični pogon, jednostavne funkcije upravljanja i prostrana komora za drobljenje osiguravaju učinkovitost i fleksibilnost.

Terminator Xtron ima posebno razvijenu V-jedinicu za drobljenje koja se ističe svojom svestranošću i pogodna je za sve vrste otpada, kao i za drvo i zeleni otpad. Beskonačno prilagodljivo namještanje širine reza, s mogućnošću dodavanja češlja, omo-

Terminator Xtron dostupan je i kao e-mobilna verzija s opcijom gusjenica, prikolice i šasije s kukom. Kako i samo ime stroja govori: kombinacija slova x (univerzalni) i tron (snažan).

Jedinica za drobljenje

Terminator Xtron koristi iznimno svestranu V-jedinicu za drobljenje. Valjak za drobljenje ima 16 agresivno oblikovanih zuba. Oni su približno 40% viši od zuba starije i vrlo popularne F jedinice za drobljenje.

To rezultira vanjskim promjerom od ogromnih 1.170 mm, što

goditi procesima koji dolaze nakon drobljenja. Debljina reza se ne mijenja tijekom procesa drobljenja, čak ni kad stroj radi s najtvrđim materijalima, čime se osigurava homogena i dosljedna kvaliteta izlaznog materijala.

Opcionalno je dostupan i sustav češlja (I). Sedamnaest pojedinačnih elemenata koji se mogu pojedinačno umetnuti u češalj osiguravaju post-drobljeni učinak, čime se može postići još finiji granulat izlaznog materijala.

Snažan pogon

Terminator Xtron opremljen je snažnim CAT C13b motorom sukladnim s najnovijim standardom kontrole emisija ispušnih plinova. Motor je snage 460 KS (340 kW), što je dovoljno za postizanje visokih kapaciteta prerade u vrlo širokom rasponu primjena.

Dvostrani pogon valjaka pruža potrebni okretni moment za materijale koji se teško drobe. Kontrola brzine, ovisno o opterećenju, automatski prilagođava brzinu valjka i silu drobljenja materijalu koji se usitnjava. Mogućnost reverzibilnog rada valjaka sprječava zaglavljivanje i osigurava samočišćenje.

Jednostavno doziranje

Kada je riječ o doziranju materijala, Terminator je daleko superiorniji u odnosu na konkurentne proizvode zahvaljujući svojem velikom hidrauličkom preklopnom lijevku. Pomični lijevak omogućuje prilagođavanje odgovarajućoj platformi za utovar materijala za obradu. Kod korištenja utovarivača s kotačima, bočna stijena može se poravnati vodoravno kako bi se zadržao što niži rub preko kojeg ide utovar. Veliko područje drobljenja (3 m x 2 m) sa širinom utovara od gotovo 3,3 metra znači da su čak i veliki utovarivači s kotačima pogodni za utovar materijala u ovaj stroj.

Detalje o Komptech Terminator Xtron stroju možete doznati kod tvrtke Teknoxgroup Hrvatska (https://www.teknoxgroup. com/hr/) .

Dulevo čistilice idealne su za industrijsko okruženje

Dulevo kompaktne čistilice imaju sve što je potrebno industrijskoj čistilici da bude učinkovita: veliki spremnik i snagu, učinkovitu četku i usisni sustav, te prilagodljivost svim radnim uvjetima

više od 40 godina poslovanja Dulevo je izgradio ime u svijetu profesionalnih strojeva za čišćenje i pranje ulica. Talijanska Dulevo Fayat Grupa razvila je široki asortiman vozila koja svojim tehničkim karakteristikama, kvalitetom i prilagodbom za različite vrste primjena i okruženja mogu zadovoljiti potrebe i onih najzahtjevnijih kupaca.

Kad postoji problem s prašinom, industrijske čistilice Dulevo pravo su rješenje. Ove kompaktne industrijske čistilice dizajnirane su za rad u skučenim prostorima, u svim uvjetima rada, a sposobne su pokupiti najfiniju prašinu jednako kao i krupni šljunak. Idealne su za čišćenje u industrijskom okruženju, javnim i logističkim prostorima kao što su skladišta, utovarne stanice, dokovi, parkirališta i slični prostori.

Model Dulevo 90 opremljen je sustavom za održavanje konstantnog pritiska na četke

Dulevo čistilice – modeli 75, 1100, 1300, 90, 100 i 120 – imaju sve što je potrebno industrijskoj čistilici da bude učinkovita: veliki spremnik i snagu, te učinkovitu četku i usisni sustav. Četka prikuplja prašinu i ostatke u spremnik velikog kapaciteta; prašinu usisava snažna turbina koja ispuhuje čisti zrak kroz filter visoke učinkovitosti. Naime, filter je izrađen od posebne tkanine koja osigurava nultu stopu emisije prašine u okoliš i ispušta samo čisti zrak. Sustav filtriranja dizajniran je tako da zadržava sitne čestice do 3 mikrona, a pritom omogućuje snažnu aspiraciju čime se smanjuje mogućnost začepljenja i produljuje trajanje.

Osim standardnog visokokvalitetnog filtra, čistilice se mogu opremiti još kvalitetnijim filtrom: Gore® tehnologija jamči filtriranje prašine do jednog mikrona, snažniju aspiraciju te lakše i ekonomičnije održavanje.

Modeli čistilica Dulevo 75, 1100, 1300, 90, 100 i 120 razlikuju se uglavnom po veličini, snazi i kapacitetu čišćenja.

Industrijska čistilica Dulevo 75

Dulevo 75 je najmanji model čistilice: raspon čišćenja je 70120 cm, spremnik je zapremine 80 litara, a prema tehničkim specifikacijama kapacitet čišćenja mu je 7.200 m2 u jednom satu.

Dostupna je u verziji SH s benzinskim i LPG motorom pogodnima za vanjske prostore, te električnoj verziji (EH) s motorom na baterijski pogon od 24 V koja je pogodna i za unutarnje i za vanjske prostore.

Dulevo 90

Dulevo 90 je nešto veći i snažniji model. Raspon čišćenja je od 90 do 150 cm, spremnik je zapremine 340 litara. Dostupan je u BK verziji s benzinskim i LPG motorom, u DK verziji s dizelskim motorom te EH verziji s električnim motorom od 36 V. Kapacitet čišćenja električne verzije je 9.000 m2 po satu, Ove

dok ostale dvije verzije imaju kapacitet čišćenja od 13.500 m2 po satu. Električna verzija pogodna je i za čišćenje u unutarnjim prostorima. Svaka verzija se može obogatiti širokim izborom dodatne opreme.

Kabina je opremljena ergonomskim sjedalom za operatora. Jednostavan pristup svim komponentama i potpuno hidraulička tehnologija čine čistilicu jednostavnom i ekonomičnom za održavanje, a servo upravljač omogućuje udobniju i ugodniju vožnju. Sustav zbijanja unutar spremnika povećava kapacitet sakupljanja.

Model je opremljen sustavom za održavanje konstantnog pritiska na četke čime se izbjegava nepotrebno trošenje i gubitak energije.

Dulevo 1100

Čistilica Dulevo 1100 ima najbolje karakteristike koje mogu ponuditi strojevi u njenoj kategoriji. Mehanički usisno-filtarski sustav jamči visoku autonomiju rada i izvrsne rezultate, omogućujući potpuno filtriranje prašine bez upotrebe vode.

Raspon čišćenja je od 75 do 144 cm, spremnik je zapremine 220 litara. Sustav zbijanja unutar spremnika povećava kapacitet prikupljanja. Ova čistilica dostupna je u BS verziji s benzinskim i LPG motorom, u DL verziji s dizelskim motorom te EH verziji s električnim motorom od 36 V. Ima kapacitet čišćenja od 10.080 m2 po satu.

Dulevo 1300

Čistilica Dulevo 1300 ima raspon čišćenja od 90 do 160 cm, spremnik je zapremine 340 litara. Sustav zbijanja unutar spremnika povećava kapacitet prikupljanja. Čistilica je dostupna u dizelskoj (DL) i električnoj verziji (EH) s motorom od 36 V. Ima kapacitet čišćenja od 10.500 m2 po satu.

Dulevo 100

Dulevo 100 ima raspon čišćenja od 100 do 200 cm, spremnik je zapremine 400 litara, a sustav zbijanja unutar spremnika povećava kapacitet prikupljanja. Model je dostupan u BK verziji s benzinskim i LPG motorom, u DK verziji s dizelskim te EH verziji s električnim motorom od 36 V. Kapacitet čišćenja električne verzije je 14.000 m2 po satu, dok ostale dvije verzije imaju kapacitet čišćenja od 22.000 m2 po satu.

Dulevo 120

Dulevo 120 najveća je čistilica u ovoj seriji. Uz raspon čišćenja od 120 do 205 cm, ima spremnik zapremine 800 litara. Sustav zbijanja unutar spremnika povećava kapacitet prikupljanja. Dostupna je u BK verziji s benzinskim i LPG motorom, u DK verziji s dizelskim motorom te EH verziji s električnim motorom od 48 V. Kapacitet čišćenja električne i dizelske verzije je 16.400 m2 po satu po satu, dok bi BK verzija mogla u jednom satu očistiti 20.500 četvornih metara.

Industrijske čistilice Dulevo imaju metalnu konstrukciju i motore prikladne za teške radove, vodeno hlađenje motora koje osigurava rad u vrućim klimatskim uvjetima, kao i u dugim razdobljima. Održavanje je jednostavno, jer se sve funkcije aktiviraju hidraulički, a za zamjenu glavne četke nije potreban alat Svi modeli se mogu obogatiti i širokim izborom dodatne opreme.

Tvrtka Visina DIR, generalni je uvoznik i ovlašteni serviser talijanske tvornice čistilica Dulevo za Republiku Hrvatsku (www.visina.hr).

Operater u kabini ima jednostavan pristup svim funkcijama

Dulevo 120 najveća je čistilica u ovoj seriji

WPSII -SUSTAVZAŠTITE OPERATERAII

Tvrtka Stummer Kommunalfahrzeuge Ges.m.b.H predstavlja najnoviji sustav sigurnosti na tržištu, a u svrhu zaštite osoba/operatera koji rade na pražnjenju spremnika

obzirom da se na hrvatskom tržištu pojavljuje sve veći broj vozila za odvoz otpada koji koriste automatske podizače za pražnjenje posuda, važno je, a to je ujedno i obveza, korisnike upoznati sa sustavom koji podiže razinu sigurnosti operatera na viši nivo.

Sustav zaštite operatera WPS II (Worker Protection System II) - dizajniran je kao sustav pomoći te je namijenjen smanjenju/sprječavanju ozljeda operatera.

Dvije tehnologije prepoznavanja

WPS II koristi dvije tehnologije za otkrivanje predmeta/osobe koja stoji preblizu spremnika ili ga podiže, i to:

1.LED skener s više zraka (LIDAR) - koristi 11 infracrvenih zraka poredanih jedna do druge pod kutom od 8° između svake zrake. Uz pomoć zraka može se odrediti udaljenost od objekta do senzora. LIDAR senzor postavljen je simetrično na gornju traverzu.

2.Ultrazvučni senzori - dva ultrazvučna senzora koriste se za osiguranje redundancije s LIDAR-om. Senzori izračunavaju udaljenost do objekta i prikazuju je kao analognu vrijednost, a montirani su na bočne stranice na određenoj udaljenosti od ravnine rotacije.

Korištenjem dvije različite tehnologije moguće je postići visoku razinu performansi.

Prema istraživanju, u zemljama gdje su automatski podizači posuda standard, najveći broj nezgoda se događa u sljedećim slučajevima:

•Slučaj A: Odjeća, ruka i slično biva zahvaćena posudom ili podizačem posuda dok se podizač automatski kreće prema gore te operater biva povučen/podignut.

•Slučaj B: Operater ostaje u opasnom području dok se podizač posuda automatski kreće prema gore te posuda udara operatera.

Značajka praćenja

Cilj: Prepoznavanje predmeta

WPS II radi u dva koraka. U početku sustav provjerava nalazi li se predmet/osoba u opasnoj zoni tijekom procesa podizanja. Nakon toga sustav sam sebe provjerava.

Prvi korak (monitoring): Između standardiziranih položaja kolica za podizanje od 80% (oko 350 mm između češlja i šipke za hvatanje) i 90% (oko 200 mm između češlja i šipke za hvatanje) raspona podizanja provjerava se je li predmet / osoba u opasnoj zoni.

Ako je to slučaj, automatski način rada za odgovarajuću stranu podizača se prekida. Proces pražnjenja može se nastaviti ručno.

Cikličke testne funkcije

Cilj: Provjera rade li senzori. Senzori se nadziru tijekom procesa kretanja.

Korak 1: Sustav izvodi referentno mjerenje bez spremnika i pohranjuje utvrđenu izmjerenu vrijednost.

Korak 2: Pri prijelazu na rotacijsko gibanje, sustav će ponovno izvršiti mjerenje i provjeriti da li se očitanje promijenilo u odnosu na pohranjenu referentnu vrijednost.

Ovo osigurava da sustav radi. Ako je provjera životnog vijeka senzora negativna, automatski način rada se prekida, svi pokreti podizača se zaustavljaju i sustav zadržavanja spremnika se drži u gornjem položaju tako da predmet ili osoba na spremniku ne budu zahvaćeni.

Funkcija WPS II je učinkovita u slučajevima kada je nadogradnja opremljena podizačima posuda koji rade u automatskom procesu pražnjenja spremnika. Sustav WPS nadzire obje strane podizača odvojeno.

Sustav ne bilježi spremnike kod kojih je poklopac spremnika otvoren do 38° (npr. zbog prepunjenosti). Ovakve posude se normalno podižu i prazne.

Više informacija o Stummer komunalnim nadogradnjama i sigurnosnim sistemima potražite kod tvrtke O-K-TEH d.o.o., generalnog zastupnika za Stummer Kommunalfahrzeuge Ges.m.b.H za Republiku hrvatsku (www.o-k-teh.hr).

Jedinstveno svestrani stroj primjenjivčakizanajzahtj

Otpad se može pretvoriti u vrijedne sirovine uz pravi stroj. Jedan TANA Shark i jedan operater mogu zamijeniti čak tri stroja i tri operatera, što znatno smanjuje troškove rada, a visok stupanj homogenizacije pri usitnjavanju krajnjeg proizvoda postiže se u samo jednom koraku

dio recikliranog otpada globalno se povećava, a svake godine nastaju nove mogućnosti za korištenje tako dobivenih resursa.

Energetska oporaba otpada, recikliranje i ostale alternative za tretiranja otpada stvaraju nove postupke i potrebe za raznim strojevima i opremom, a time i nove poslovne prilike za reciklažnu industriju. Zato pri odabiru stroja za usitnjavanje treba imati u vidu ne samo današnje, već i buduće potrebe. Većina niskobrzinskih strojeva za usitnjavanje optimirana je samo za određeni način usitnjavanja ili samo za određenu vrstu ma-

Mogućnosti oporabe

•Energetska oporaba

•Ponovna oporaba frakcija otpada

•Oporaba vrijednih materijala

•Konačno zbrinjavanje odbačenog otpada

•Proizvodnja krutog oporabljenog goriva / goriva od predobrađenog otpada

terijala. No, mogućnost svestrane uporabe strojeva tako postaje dodatna vrijednost za korisnike.

Ove pretpostavke su bile glavne smjernice u razvoju stroja Tana Shark. Riječ je o višenamjenskom stroju za usitnjavanje koji radi na niskim brzinama i može se upotrijebiti za cijeli niz zadataka i uz mogućnost primjene kod najzahtjevnijih materijala. A sve uz učinkovitost, pouzdanost i kvalitetu koju jamči tvrtka Tana.

Od otpada do nove vrijednosti

“Od otpada do nove vrijednosti” upravo je geslo tvrtke Tana kojom pojašnjavaju svoju misiju: pružiti kupcima priliku za optimizaciju poslovanja i povećanje profitabilnosti.

Odabirom stroja Tana Shark kupcima je na raspolaganju cijeli niz mogućnosti. Stroj se može koristiti za prethodno usitnjavanje, dodatno usitnjavanje i usitnjavanje na sitne čestice u jednom koraku te koristiti sustav "in-line".

Dok smo u prošlosti imali po jedan stroj za predusitnjavanje, pa za glavno usitnjavanje i jedan stroj za prosijavanje, Tana Shark stroj objedinjuje sve te radnje u jednom uređaju.

Jedan stroj TANA Shark i jedan operater mogu zamijeniti čak tri stroja i tri operatera, što znatno smanjuje troškove rada, a visok stupanj homogenizacije pri usitnjavanju krajnjeg proizvoda postiže se u samo jednom koraku.

za usitnjavanje otpada

Stroj se može koristiti u jednom koraku za prethodno usitnjavanje, dodatno usitnjavanje

i usitnjavanje na sitne čestice

Najsvestraniji stroj za usitnjavanje otpada natržištu

Stjićtbdihtijltt

Stroj ima mogućnost obrade raznih materijala poput automobilskih guma, komercijalnog i industrijskog otpada, građevinskog otpada tj. ostataka od rušenja (cijevi, žice...), krutih oporabljenih goriva, plastike, komunalnog otpada, drvenog otpada, željezničkih pragova, kućnog otpada, madraca i namještaja, papira, šindre, otpada papirne industrije i drugih posebnih materijala.

Kontrolni sustav Tana – 12 načina rada

Kontrolni sustav Tana (TCS) nadzire i kontrolira funkcije stroja s mogućnošću programiranja 12 načina rada za različite vrste materijala i različite potrebe usitnjavanja otpada. Pomoću programa stroj se prilagođava optimalnom načinu rada za postizanje željenog rezultata te stvarnim potrebama korisnika. Na stroju se, primjerice, mogu podešavati granične vrijednosti predtlaka, broj okretaja rotora i brzina transportne trake.

Tana ProTrack® za veću učinkovitost i produktivnost

Radi boljeg nadzora nad postupkom usitnjavanja, stroj Tana Shark u stvarnom vremenu važe usitnjeni materijal na transportnoj traci. Podaci se prenose na sustav Tana ProTrack® putem kojeg je dostupan pregled prema frakcijama otpada. Također, može se usporediti količina koju pojedini rukovatelji stroja postižu u određenom vremenu, na primjer tijekom svoje smjene. Za povećanje učinkovitosti pri radu pojedinih rukovatelja po načelu učenja kroz rad potrebne su povratne informacije, koje pruža vaga na stroju.

Tana Shark raspolaže sustavom pametnih funkcija Tana ProTrack® koji omogućuje pristup i pregled stanja stroja ovlaštenim stručnjacima servisne službe, lokalnim prodajnim predstavnicima, kao i samom kupcu. Na taj način postiže se

precizno otklanjanje poteškoća, zastoji u radu svode se na minimum, a na temelju prikupljenih podataka mogu se odgovarajućom reakcijom spriječiti budući kvarovi.

u radu svode se na minimum, a na se

jćkijijčitibdćiki

Mogućnost neprekidnog rada

Jednostavan pristup servisnim točkama održavanja jedna je od važnih karakteristika ovog stroja. Otvor na bočnoj strani stroja omogućuje siguran pristup radi čišćenja i uklanjanja predmeta, koji se ne mogu usitniti iz rotora. Bočni otvor služi za servisiranje, zamjenu noževa i kontranoževa u prostoru za usitnjavanje. Noževi i kontranoževi su izrađeni s dvostrukom površinom za habanje, što uvelike pridonosi produženju vijeka trajanja.

Pouzdanost i otpornost stroja te mogućnost neprekidnog rada od ključne su važnosti za kupce. Tana Shark strojevi su koncipirani za dugotrajni maksimalni neprekidni rad, a Tana servisni centar ima mogućnosti pristupa podacima o radu svih Tana strojeva diljem svijeta.

Sve informacije i detalje o Tana Shark strojevima potraži-

Sinonim za kvalitetu

- komunalne nadogradnje Mazzocchia

Racionalnost i maksimalna učinkovitost, imperativi današnjeg sustava prikupljanja otpada, glavne su karakteristike nadogradnji Mazzocchia. To su prepoznale i hrvatske komunalne tvrtke kojima je prioritet kvaliteta i pouzdanost komunalnih vozila te povoljna cijena

alijanska tvrtka Fratelli Mazzocchia SpA jedna je od vodećih proizvođača komunalnih nadogradnji u Europi. Kvaliteta proizvoda Mazzocchia prepoznata je u mnogim zemljama, od Portugala i Španjolske preko Nizozemske i Švicarske do Švedske, pa tako i u Hrvatskoj. Svojim programom komunalnih nadogradnji zapremine do 60 m3 može zadovoljiti sve potrebe svojih klijenata u sustavu gospodarenja otpadom.

Svoj široki proizvodni program temelji na kvaliteti, inovativnosti i stalnom usavršavanju svih faza proizvodnje, usvajanjem novih tehnologija i novih proizvodnih procesa.

Više od pedeset godina iskustva u ovom sektoru omogućilo je tvrtki Fratelli Mazzocchia SpA da stekne sposobnost i kompetenciju u zadovoljavanju potreba nacionalnog i međunarodnog tržišta prikupljanja otpada koje se neprestano razvija.

Prednosti nadogradnje Mazzocchia

Sustav za sabijanje otpada na nadogradnjama Mazzocchia sastoji se od dvodijelne potisne ploče, kojom upravljaju četiri hidraulička cilindra s dvostrukim djelovanjem. Cilindri gornje potisne ploče smješteni su s vanjske strane utovarnog prostora, bez kontakta s otpadom i lako dostupni za održavanje.

Pražnjenje nadogradnji vrši se pomoću potisne ploče s hidraulički podesivim kontrapritiskom te s mogućnošću regulacije i odabira omjera sabijanja otpada. Pražnjenje je moguće i iz kabine vozila, sukladno normama.

Hidraulički sustav nadogradnji Mazzocchia opremljen je naprednim elektroničkim upravljanjem te jamči funkcionalnost i sigurnost opreme prema najvišim standardima, uz sučelje za podatkovnu komunikaciju na hrvatskom jeziku.

Nadogradnje su opremljene dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera 80 - 1.100 litara s ravnim i zaobljenim poklopcem, s polugom za zaustavljanje poklopca opremljenom gumenim ublaživačima.

Aparat za pražnjenje kanti i kontejnera te stražnje platforme za operatere izrađeni su prema europskim referentnim standardima, te su svi upravljački i sigurnosni uređaji u skladu s Direktivom UNI EN 1501-1.

Sukladnost nadogradnje s važećim normama potvrđena je mjerodavnim certifikatom izdanim od strane ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete, te jamči korisnicima pouzdanost, kvalitetu i sigurnost prilikom korištenja.

Ukupno najmanja dopuštena bruto masa uz najveću korisnu nosivost, visokokvalitetni materijali, automatizirana proizvodnja, najbolje komponente hidrauličkog i električnog kruga, najmanji radni tlak hidraulike i veliki omjer sabijanja otpada važne su karakteristike svakog komunalnog vozila, te ujedno prednosti koje proizvođača Mazzocchia izdvajaju od sličnih proizvođača na hrvatskom tržištu.

Detalji o komunalnim nadogradnjama Mazzocchia dostupni su kod ovlaštenog zastupnika proizvođača Fratelli Mazzocchia SpA za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Ispravan odabir sustava i partnera omogućio je Splitu da svakodnevno ostvaruje sve bolje rezultate na području gospodarenja otpadom koje je do jučer izgledalo kao potpuno nerješiv problem

Tisuću polupodzemnih spremnika Molok do kraja godine u Splitu

rad Split kontinuiranim radom na povećanju stope odvojeno prikupljenog otpada postiže sve bolje rezultate. Odabir polupodzemnih kontejnera pokazao se kao pravi put, jer su upravo u Splitu sve njihove prednosti u odnosu na postojeće sustave došle do punog izražaja.

Vojko V – Odvoji, razdvoji

Marketinška agencija CTA komunikacije je u suradnji s Čistoćom Split izradila višestruko nagrađivanu edukativnu kampanju „Odvoji, razdvoji“ koja je za cilj imala podići svijest o važnosti razdvajanja otpada. Da će Vojko V napraviti takav hit o otpadu i polupodzemnim spremnicima bilo je u samom početku nevje-

[autor] Marko Brnčić, S.T.P

Ulica Velimira Terezića je prije 15-ak godina dobila prve podzemne kontejnere. Oni su ove godine zamijenjeni polupodzemnim koji na istoj površini imaju 3 puta veći volumen, ne zahtijevaju pristupni put, ne cure i pražnjenje je dvostruko brže, stoje 3 puta manje i imaju 10 puta duže jamstvo

rojatno odvažno predvidjeti, no brojke od 255.000 pregleda na YouTube kanalu za jedan grad i pjesmu o spremnicima za otpad su zaista fascinantne. O polupodzemnim spremnicima se pjevalo od vrtića do noćnih klubova, što je na kraju rezultiralo odličnim odjekom u javnosti.

MOLOK u Splitu ruši sve rekorde

Grad Split je ponukan dobrim iskustvima okolnih gradova i otoka (u kojima su polupodzemni kontejneri Molok prisutni već više od desetljeća (Makarska, Podgora, Brač)) ušao u nabavu istih. Od ukupno 785 polupodzemnih kontejnera, preko 600 ih je već postavljeno, a svi će biti u funkciji do početka ovogodišnje turističke sezone.

Prema najavama gradonačelnika moguće je da će ih do kraja godine u Splitu biti i više od najavljenih 1.000.

Zašto MOLOK?

Uz najprihvatljiviju cijenu, Molok je ponudio i nenadmašnu kvalitetu jer kao inicijalni proizvođač i inventer prvog polupodzemnog kontejnera na svijetu ima najviše iskustva, referenci i znanja kako uistinu riješiti problem na dugoročno najprihvatljiviji način. Derivata je mnogo i uistinu je teško odoljeti zamamnim uvjeravanjima, no original je samo jedan, a to potvrđuje i tržište nakon kratkotrajnih avantura, testiranja i isprobavanja ostale ponude.

Ne treba zanemariti ni činjenicu kako se znatno skuplji podzemni spremnici vade i na njihovo mjesto ugrađuju polupodzemni koji su višestruko efikasniji, lakši za održavanje, otporniji na poplave i s do 10 puta dužim jamstvima i većim kapacitetima. Zapravo čudno je da ih još netko danas i ugrađuje obzirom da iziskuju i do 10 puta više iskopa za isti dobiveni volumen, a građevinarima je poznato koliko je zadiranje u podzemlje u središtu grada rizično i ekonomski zahtjevno.

Ugradnja?

Grad Split je vrhunski izazov iz više razloga. Kameni i stjenoviti teren je vrlo zahtjevan. Treba voditi računa i o mogućim arheološkim iskopinama kao i brojnoj podzemnoj komunalnoj infrastrukturi koja najčešće prolazi „tu negdje“. Problem parkinga izvođenje radova diže na jedan potpuno novi nivo, a da su građani slučajno čuli da sustav ne valja, ne bi ga bilo moguće ugraditi više nigdje.

Unatoč svoj navedenoj kompleksnosti ugradnje, dnevno se ugrađuje jedan set bez ograničavanja prometa ili njegovog preusmjeravanja. U nekom drugom manje zahtjevnom gradu bi ista ekipa ugradila i do tri MOLOK zelena otoka dnevno.

Ispravan odabir sustava i partnera omogućio je Splitu da svakodnevno ostvaruje sve bolje rezultate na području koje je do jučer izgledalo kao potpuno nerješiv problem.

Europskaunija postigladogovor oambalažnom

otpadu

Europska komisija protivila se odredbi koju je predložila Francuska, a prema kojoj bi se proizvođači ambalaže iz zemalja izvan EU trebali pridržavati ekoloških standarda EU-a o recikliranju plastike ili će im biti uskraćen pristup tržištu

[P [ ripremio] Tiho h mi mir r Do Doko k na n l

ahvaljujući posredovanju Belgije, koja trenutno predsjeda rotirajućim predsjedništvom Vijeća Europske unije, postignut je dogovor vlada članica Unije o novim pravilima za rješavanje sve većeg problema ambalažnog otpada. Posredovanjem belgijskih dužnosnika prevladana je zabrinutost Europske komisije da bi nova pravila mogla izazvati probleme u međunarodnoj trgovini i diplomatske sukobe.

Diplomati koji predstavljaju zemlje članice Unije podržali su novi europski Zakon o ambalažnom otpadu, uključujući i odredbe prema kojima bi se proizvođači iz zemalja izvan EU trebali pridržavati ekoloških standarda EU-a o recikliranju plastike ili će izgubiti pravo na pristup tržištu.

Trgovinski dužnosnici Europske komisije prethodno su poduzeli neuobičajen korak i izravno su lobirali kod vlada kako bi se odbacila takozvana zrcalna klauzula u nacrtu zakona,

Sporna klauzula osmišljena je kako bi zaštitila europske proizvođače i tvrtke koje se bave recikliranjem plastike od konkurencije iz regija s blažim ekološkim standardima

upozoravajući na ozbiljan potencijalan problem koji bi mogao nastati u međunarodnoj trgovini i popratne diplomatske konflikte zbog toga.

Odbacivanje klauzule značilo bi pak da će Vijeće EU-a odustati od političkog sporazuma postignutog ranije ovog mjeseca s Europskim parlamentom, što bi dovelo do vraćanja pregovora na početak, a to bi pak značilo da pregovori ne bi bili završeni prije raspuštanja Europskog parlamenta i novih izbora u lipnju.

Na kraju su samo Njemačka i Finska izrazile rezerve prema

nacrtu zakona, rekao je diplomatski izvor za Euronews nakon što su belgijski dužnosnici posredovali kako bi se postigao kompromis. Komisija je naposljetku odobrila dogovor, nakon što je prethodno signalizirala da bi se mogla usprotiviti promjenama njenog izvornog prijedloga.

Sporna je klauzula osmišljena kako bi zaštitila europske proizvođače i tvrtke koje se bave recikliranjem plastike od konkurencije iz regija s blažim ekološkim standardima, a dodana je na zahtjev Francuske u kasnoj fazi pregovora Vijeća EU sa zastupnicima u Europskom parlamentu.

Proizvedena količina ambalažnog otpada u Europi približava se granici od 190 kilograma po stanovniku. Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu, popraćena konkretnim ciljevima za smanjenje godišnje proizvodnje otpada, traži da se udio recikliranog sadržaja u novoj plastičnoj ambalaži obračunava isključivo na temelju reciklirane plastike iz pouzdanih, odobrenih izvora.

Nakon što su stalni predstavnici na sastanku u Bruxellesu podržali nacrt zakona, zabrinutost je prva iskazala Kineska gospodarska komora EU-a, poslovna lobistička skupina koja zastupa interese kineskog gospodarstva.

"Poslovna zajednica zabrinuta je zbog mogućih poremećaja u trgovini i povećanja troškova", objavilo je kinesko trgovinsko udruženje na društvenim mrežama. "Pozivamo na hitno pojašnjenje, a EU bi se trebala suzdržati od postavljanja tržišnih prepreka koje ometaju proizvođače izvan EU-a."

Belgijski dužnosnici, kao predstavnici zemlja koja predsjeda Vijećem Europe, upozorili su da svako odgađanje novog zakona u ovoj fazi znači da konačno glasovanje o zakonu neće biti na dnevnom redu na zadnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta prije izbora koja će se održati sljedećeg mjeseca.