Tehnoeko 109

Page 1

godi go dina na XX XXII

bbrrojj 1099 siječa sije čanj nj// janu ja nuar aryy 20024 24.. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

Stručno

Intervju

Predstavljamo

ZAŠTITA KLIME – (NE)VJERUJEMO U COP 28? RECIKLIRANJE PLASTIKE – DALEKO OD KRUŽNOG GOSPODARSTVA

DINO PEROVIĆ, DIREKTOR TVRTKE EKO D.O.O. / CGO BILJANE DONJE

CATERPILLAR, CONSULTARE, IRIDE, FARID, MULTIONE, STP, STUMMER


Rezervirajte termin!

11. T'& U tZ#U NZU9't'U ŧ Z ¢ y}A}A ZNZOAy

5. - 7. lipnja 2024. qďīÐÈ, Hotel Parentium

ORGANIZATOR

www.tehnoeko.com.hr

Z 'NA UA qZNtZ A}'OLA

Zīæ­Ċðš­ĴďīȚ ķĮðĊÐĮĮ TÐÌð­ īď­Ĵð­ ÌȘďȘďș tÐÌ­āÆū­ ĉ­æ­šðĊ­ }'>UZ'NZș TÐĴ­ăÈÐŒ­ Ǥș Ǡǟǟǟǟ ¢­æīÐÅș }Ș ǟǠȥǥǢǠǠȭǧǟǟș Ðȭĉ­ðăȚ ðĊåďɩÅĉÆīď­Ĵð­Șìī



SADRŽAJ

6

Vijesti

16 Intervju Dino Perović, direktor tvrtke Eko d.o.o. / CGO Biljane Donje Vjerujem da je došlo vrijeme da gradimo energane na otpad

20 COP 28 Zaštita klime – (ne)vjerujemo u COP 28?

25 Consultare

28 Caterpillar Nova generacija kompaktnih utovarivača na gusjenicama CAT® 255 i 265

30 Farid Novi standardi u industriji upravljanja otpadom

32 Analiza Recikliranje plastike – daleko od kružnog gospodarstva

Stručnjaci za biootpad

26 Stummer Prikupljanje i odvoz otpada bez prašine, buke i neugodnih mirisa

38 MultiOne Kompaktni i moćni višenamjenski strojevi obiteljske tvrtke iz Vicenze

Impressum tEHNOEKOO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal, dr. sc. Dinko Sinčić | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

SIJEČANJ/JANUARY 2024.


KOLUMNA

ZELENO - ZELENIJE - NAJZELENIJE U lipnju prošle godine konačno je usvojen Plan gospodarenja otpadom RH 2023. – 2028. Nastavljene su pripreme i gradnja Centara za gospodarenje otpadom. Ustavni sud je još jednom donio odluku vezanu uz gospodarenje otpadom. Zaključci u prosincu završene UN konferencije o klimi nisu za medije bili osobito zanimljivi. Za javnost nije bila zanimljiva ni najava EU da ekocid proglasi petim najtežim krivičnim djelom (uz genocid,

dr. sc. Zlatko Milanović

ratni zločin, agresiju i zločin protiv čovječanstva). U listopadu u Hrvatskom saboru speleolozi su upozorili da velika količina otpada u špiljama ugrožava pričuve pitke vode. Građane u RH previše ne zanima ni nepropisno odbačeni otpad koji je udaljen od njihovog prebivališta. Tako je jedan zastupnik Skupštine Grada Zagreba kao brzo i najjeftinije rješenje za nagomilane probleme otpada predložio

40 Iride Nadogradnja Iride CLR iskorak u razvoju sustava gospodarenja otpadom

odvoz negdje u pustopolju! Od 2015. godine (391.075 t) do 2022. (844.387 t) u RH se povećava odvojeno sakupljanje komunalnog otpada. U 2022. godini je dostignuta stopa 45,8 %, ali stopa oporabe je značajno manja (29,1 % reciklirano, 5,1 % biološki oporabljeno i 0,2 % spaljeno R1). Proizlazi da se odvojeno sakupljeni otpad negdje baca? U odvojeno sakupljenom otpadu vrlo je veliki udio nečistoća (i do 50 %). Nečistoće su u nekoliko navrata izravno ugrozile rad postrojenja za recikliranje. S druge strane Europski parlament i eko-bilanca opravdano

42 STP Najveći lager preskontejnera u Hrvatskoj

priječe odlaganje odvojeno sakupljenog otpada. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da strogi sustav naplate prema količini MKO izravno povećava udio nečistoća u odvojeno sakupljenom otpada. Na taj način ugrožen je opstanak sustava odvojenog sakupljanja otpada (naročito biootpada). Krajem 2023. godine dogodile su se dvije vrlo ozbiljne ugroze okoliša. Požar skladišta u tvornici za recikliranje plastike u Osijeku je trajao danima. Takvi požari skladišta energetski

44 Tehnologija Deset startupa koji nude rješenja za smanjenje plastičnog otpada

vrijednog otpada nisu nikako rijetki, ali se treba nadati da neće ugroziti reciklažu otpadne plastike u RH. Dva klizanja/odrona otpada na velikom i vrlo visokom odlagalištu Prudinec/Jakuševec otežala su odlaganje i konačno ubrzala donošenje političke odluke o gradnji CGO Zagreb. Stručnjaci i naročito stanovnici naselja Jakuševec i Mičevec već trideset godina sustavno ukazuju na ugroze odlaganja neobrađenog otpada, a stručnjaci uporno predlažu rješenje. Nažalost, tek su dva velika klizanja osvijestila zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića

46 Waste to energy Pretvaranje otpada u energiju - ključna strategija za održivo upravljanje otpadom

da izjavi: „Jakuševac se mora što prije zatvoriti. Stoga smo Zagrebačkoj županiji ponudili da preuzme miješani komunalni otpad iz Zagreba u sljedeće četiri godine, a zauzvrat bi Zagreb preuzeo cjelokupni trošak izgradnje postrojenja u Resniku, i prihvatio miješani komunalni otpad iz Zagrebačke županije u novo postrojenje koje će raditi barem 30 godina. Prema nacionalnom Planu u Zagrebačkoj županiji ima još oko 1,67 milijuna tona kapaciteta odlaganja, dok Zagrebačka županija tvrdi da su stvarni kapaciteti 10 puta manji. Zato tražim od Zagrebačke županije, Vlade i resornog ministarstva da utvrde koji su stvarni

50 Analiza U 2023. vrijednost tržišta opreme za gospodarenje otpadom iznosila je 17,8 mlrd. dolara

potencijali za odlaganje miješanog komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji. Smatramo da je što skorije zatvaranje Jakuševca pitanje od nacionalne važnosti.“ Gradonačelnik Tomašević je pojasnio da u Resniku prema sažetku studije izvodljivosti treba izgraditi CGO Zagreb s MBO postrojenjem uz trošak investicije oko 140 milijuna eura. MBO postrojenje nije konačna obrada, te je pojasnio da je spaljivanje otpada u nadležnosti države. Tako odgovorni u RH i nakon više od trideset godina kod projekta spaljivanja otpada „guraju glavu u pijesak“ (Nojev efekt).

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

5


VIJESTI

Čazma dobila novu sortirnicu otpada

Kako bi ubrzao gradnju novog centra za gospodarenje otpadom, Grad Zagreb raskida ugovor s koncesionarom centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. To je tvrtka Zagrebačke otpadne vode, konzorcij zagrebačke Vodoprivrede i dviju njemačkih tvrtki, koji je ugovor o koncesiji potpisao još 2000. s istekom za četiri godine. Na istom zemljištu u Resniku predviđena je gradnja pogona za zbrinjavanje otpada. Gradska skupština je 25. siječnja podržala projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Resniku i prijedlog o jednostranom raskidu ugovora o koncesiji za projekt infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje glavnog uređaja za pročišćavanje zagrebačkih otpadnih voda. Sada slijedi rok od šest mjeseci za proces preuzimanja nakon kojeg će Grad Zagreb kroz svoju tvrtku ViO preuzeti upravljanje pročistačem i dolazi u posjed zemljišta na kojem se pročistač nalazi te može dalje nesmetano realizirati projekte vezane uz gospodarenje otpadom, ali i projekte vezane uz vodoopskrbu i odvodnju. Naknada za raskid koncesije utvrdit će se sporazumom dviju strana, a ako to ne bude moguće, arbitražom. Očekuje se da bi Grad mogao uštedjeti i na koncesijskoj naknadi, koja za četiri godine iznosi oko 420 milijuna eura. Raskid koncesijskog ugovora otvara mogućnost sufinanciranja izgradnje treće faze pročistača otpadnih voda iz europskih fondova. U Gradu se nadaju da bi radovi na centru za gospodarenje otpadom mogli početi sljedeće godine. „Prema studiji izvodljivosti Zagreb može do 2028. izgraditi i pustiti u rad postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), i to postrojenje nove generacije, kakva se već grade u drugim županijama u Hrvatskoj. Radi se o potpuno zatvorenom postrojenju bez neugodnih mirisa ili štetnih emisija u okoliš koje koristi trenutno najbolje raspoložive tehnologije u EU", rekao je zagrebački gradonačelnik. Studija izvodljivosti izrađena je za jedinstveno postrojenje u Resniku u koje će ulaziti miješani komunalni otpad te u kućanstvima odvojeni biootpad i suhi reciklati (papir, plastika i metal). Jedinstveno postrojenje uključuje postrojenje za obradu miješanog otpada te sortirnicu i kompostanu. Ukupni trošak investicije je oko 140 milijuna eura, ovisno o korištenom tehnološkom rješenju, a okvirni rok izgradnje i puštanja u rad je 2028. godina.

6

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

FOTO: Grad Čazma (cazma.hr)

Grad Zagreb kreće u realizaciju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku

U Čazmi je krajem 2023. završen projekt izgradnje sortirnice vrijedan 200.000 eura. Novom sortirnicom će se unaprijediti sustav gospodarenja i razvrstavanja otpadom te povećati stope odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Mini sortirna linija za prihvat, sortiranje i baliranje odvojeno prikupljenog otpada sastoji se od automatske preše s kapacitetom prešanja do 3 tone na sat, podno prihvatnog-sortirnog transportera, podiznog transportera i glavnog upravljačkog pulta. U izradi je i projekt za gradnju pretovarne stanice koja bi trebala biti smještena uz postojeći deponij. „Time ćemo smanjiti troškove prijevoza otpada na deponij u Veliku Trnoviticu, na koji se sada odvozi”, rekao je gradonačelnik Dinko Pirak.

Zastupništvo Stummer nadogradnji Tvrtka O-K-TEH d.o.o. koja je zastupnik za Stummer nadogradnje od 2018. godine, početkom 2024. godine proširila je svoje djelovanje i na područje Istre i Kvarnera te je sad generalni zastupnik za prodaju i servis za Stummer nadogradnje na području cijele Republike Hrvatske. Ovaj korak predstavlja nastavak rasta i razvoja tvrtke, što će omogućiti još veću dostupnost i kvalitetnu podršku kupcima diljem zemlje.


CGO Bikarac prvi će dobiti energanu u svom sastavu Centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije Bikarac bit će prvi u Hrvatskoj u kojem će se graditi energana, čime će se uspostaviti kružno gospodarenje otpadom, najavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan prilikom posjeta Šibensko-kninskoj županiji.

CGO Bikarac je treći završeni centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Otvoren je u prosincu 2021. godine, može obraditi 50 tisuća tona otpada godišnje, a pokriva područje sa 110 tisuća stanovnika. U sklopu izgradnje sanirano je odlagalište koje se nalazilo na lokaciji Centra, izgrađeno je postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, nova odlagališna ploha te dvije pretovarne stanice - Biskupija i Pirovac. Ministar Habjan sada je najavio da će se u sklopu CGO-a Bikarac graditi Postrojenje za energetsku oporabu goriva iz otpada i prosušenog mulja. Investicija je vrijedna 2.948.000 eura, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će u potpunosti financirati izradu projektne dokumentacije. „Izgradnjom energane prelazimo s linearnog na kružno gospodarenje otpadom. U centrima za gospodarenje otpadom iz otpada koji dođe u postrojenje kao izlazni proizvod dobivate gorivo iz otpada i prosušeni mulj. Bez energane to je potencijalni trošak za CGO-ove. Izgradnjom energane to će postati izvor nove energije.” Energana će koristiti gorivo nastalo obradom različitih vrsta otpada kao što su komunalni, industrijski ili komercijalni otpad. U Europskoj uniji aktivno je petstotinjak energana, a energetska oporaba otpada u energanama smatra se praksom održivog gospodarenja otpadom.


VIJESTI

Tri Stummera za Čistoću Zagreb Čistoća Zagreb bogatija je za 3 nova Stummer komunalna vozila. Riječ je o modelima s nadogradnjom Stummer MEDIUM X4, koju odlikuje obilje noviteta koji pomažu korisnicima bolje planiranje, veću učinkovitost te, što je i najbitnije, smanjenje troškova prikupljanja. Najvažniji noviteti su da je stražnji kut okvira povećan sa 70° na 80° čime se povećava volumen spremnika nadogradnje za 1 m 3, uz zadržavanje svih dimenzija kao i kod prethodnog modela; te pomaknut centar gravitacije prema prednjoj osovini smještajem cilindara za podizanje stražnjih vrata na krov nadogradnje. Položaj ploče za izbacivanje neprestano se mjeri laserskim senzorom postavljenim na prednji stup okvira, a ovisno o frakciji otpada koji se prikuplja, ploča za izbacivanje pruža optimalni kontara pritisak. Kada tlak dostigne maksimum (za zadanu frakciju) ploča za izbacivanje se pomiče prema unutrašnjosti tijela na zadanu udaljenost… Vozila su opremljena automatskim podizačem posuda za otpad, ZOELLER DELTA 2322 Automatic kojeg odlikuje iznimna brzina i sigurnost radnika. Vozila je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o.

Najavljeni NPOO pozivi za projekte iz sektora gospodarenja otpadom Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavilo je skoru objavu otvorenih poziva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026. (NPOO). U prvom tromjesečju ove godine Ministarstvo planira objaviti dva otvorena poziva, koja su već ranije bila provedena, a za koje dostupna alokacija nije bila u potpunosti iskorištena. Jedan je poziv za izgradnju i/ili opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala, namijenjen jedinicama lokalne samouprave, a predviđeni intenzitet sufinanciranja je 70%. Drugi poziv je za uspostavu reciklažnih dvorišta, koji je također namijenjen za jedinice lokalne samouprave, a predviđeni intenzitet sufinanciranja je 85%. U prvoj polovici ove godine u planu je i objava velikog otvorenog poziva za nabavu opreme kojom se potiče recikliranje i/ili ponovna uporaba. Poziv je namijenjen tvrtkama u javnom ili privatnom vlasništvu. Kroz ovaj poziv financirat će se nabava opreme za obradu biootpada, te uspostava postrojenja za obradu reciklabilnog otpada (kao što je građevni i glomazni otpad, plastika), najavili su iz MINGOR-a. Sredstva će se dodjeljivati na temelju programa državnih potpora, a postotak EU sufinanciranja ovisi o vrsti opreme/postrojenja i veličini poduzeća.


FZOEU: Za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila 15 milijuna eura Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je 15 milijuna eura za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila, kroz svoj program Vozimo EKOnomično. Radi se o do sada najvećem planiranom budžetu za ovu namjenu. Fond će objaviti javni poziv za iskaz interesa za distributere motornih vozila. Nakon što svi zainteresirani distribute-

ri dostave raspoložive marke i modele energetski učinkovitih vozila kreće javni poziv za građane, što se planira do kraja prvog kvartala. Građani će moći dobiti do 40% bespovratnih sredstava za osobna električna i plug in vozila te motocikle i skutere. Visina poticaja je u osnovi kao i prethodnih godina - do 9.000 eura za električne automobile, do 5.000 eura za plug in vozila i do 2.500 eura za motocikle i skutere. Sukladno napravljenim analizama ograničena je cjenovna kategorija vozila koji će se sufinancirati na iznos do 50.000 eura. Uz rekordnih 15 milijuna eura koji će biti na raspolaganju samo za građane, u drugom valu poticaja planirano je osigurati i dodatna sredstva za gospodarske subjekte. U suradnji svih resornih ministarstava radi se na poticanju mjera dekarbonizacije prometa, a moguće je da će za tu namjenu za gospodarske subjekte na raspolaganju biti i sredstva iz EU fondova. U posljednjih par godina uz pomoć subvencija Fonda kupljeno je oko 3.000 energetski učinkovitih vozila.


Ravo i Mathieu za Samobor

Kozjak Energy pokrenuo projekt izgradnje solarne elektrane Tvrtka Kozjak Energy d.o.o. iz Zagreba zatražila je od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja procjenu utjecaja na okoliš sunčane elektrane Kozjak koja će se graditi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na južnoj padini brda Kozjak, na području Grada Kaštela i Općine Klis. Sunčana elektrana Kozjak prostirat će se na 643 hektara. Planirana je izgradnja sunčane elektrane priključne snage 9,99 MW i ukupne nazivne snage 13,72 MW. Sastojat će se od 12 polja modula. Svako polje će se priključiti na svoj pretvarač iz kojeg električni kabel vodi u transformatorsku stanicu. Ukupna površina pod panelima iznosit će 63.632 četvorna metra. Priključak na elektroenergetsku distribucijsku mrežu izvest će se podzemnim 10 kV kabelom u koridoru postojećih putova i prometnica, priključenjem na 35 kV postrojenje u TS 110/35 kV Kaštela. Kolni i pješački pristupni put sa Županijske ceste ŽC6098 osigurat će se preko postojeće javno-prometne površine - makadamske ceste duge oko dva kilometra. Interne prometnice izvest će se kao makadamske, širine 5 metara i ukupne duljine oko tri kilometra. Sunčana elektrana će se graditi odjednom kao cjelovito postrojenje.

Tvrtka O-K-TEH isporučila je za Komunalac d.o.o. Samobor dvije nove cestovne čistilice: Mathieu i Ravo. Mathieu MC210 Flex je kompaktna čistilica zapremnine 2 m3, s velikim izborom dodatne opreme od koje se posebno stiče prednja treća četka s namještanjem kuta rada, namještanje kuta rada bočnih četki, letvu za visokotlačno pranje cestovnih površina sa 5 mlaznica, visokotlačni perač s crijevom dužine 10 metara, LED paket rasvjete (rotirajuća svjetla, radna svjetla, dnevna svjetla), zračno ogibljeno sjedalo vozača, automatsko centralno podmazivanje. RAVO 5i je kompaktna čistilica zapremnine 5 m3, najprodavaniji model na tržištu EU. Od dodatne opreme na ovom stroju, izdvajaju se podizanje bočnih četki prilikom vožnje u natrag, neovisno podizanje bočnih četki, namještanje kuta rada desne bočne četke, prednja (treća) četka sa namještanjem kuta rada, sustav reciklaže prljave vode, visokotlačni perač s crijevom dužine 20 metara, LED paket rasvjete, tempomat prilikom korištenja čistilice u radnom modu, kamera na usisnom grlu s dodatnim monitorom u kabini, dvostruke gume na stražnjoj osovini i ploča za usmjeravanje ispuha zraka na vratima kontejnera.

Uzimamo Vaš stari Avermann pod cijenu za novi! Kupnja, najam, leasing, SURED X 673 PRæH VYH

S.T.P. d.o.o.

FUSO Canter 7,5 t 1-3_STP_TE_0124.indd 1

/XÿNL RGYRMDN /XÿNR stp@stp.hr, www.stp.hr

01.02.2024. 12:35:49


Komunalna prikolica PKM 200 za Hamburger Recycling Croatia

Novo komunalno vozilo za tvrtku KTD Mindel iz Lumbarde Tvrtka KTD Mindel d.o.o. Lumbarda obnovila je vozni park novim komunalnim vozilom s nadogradnjom IRIDE. Ova izvedba komunalnog vozila najveće dopuštene mase 3,5 t, sa spremnikom nadogradnje obujma 5 m3 u osnovi je konvencionalne izvedbe, ali ima niz konstrukcijskih izmjena prilagođenih uvjetima rada na zahtjevnom terenu Općine Lumbarda, pružajući tako maksimalnu operativnost u prikupljanju reciklažnog, biološki razgradivog i miješanog komunalnog otpada. Nabavkom ovog vozila nastavlja se kontinuirano širenje i obnova voznog parka kao i nastavak modernizacije tehničke opremljenosti društva MINDEL d.o.o., a sve u cilju što efikasnijeg obavljanja djelatnosti. Ovlašteni uvoznik za nadogradnje Iride u RH je tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke.

PK d.o.o. isporučio je drugu komunalnu abroll prikolicu PKM 200 za tvrtku Hamburger Recycling Croatia d.o.o. Prikolica je opremljena osovinama nosivosti 10 t, stazama za kontejner, pneumatskim mehanizmom za zaključavanje kontejnera i teleskopirajućom rudom zbog prijevoza kontejnera različitih dimenzija. Najčešće se koriste za prijevoz preskontejnera za sakupljanje i sabijanje otpadnog papira, kartona, plastike i drugih sekundarnih sirovina za recikliranje i proizvodnju papira i transportne ambalaže.


VIJESTI

Professio Energia kraj Gračaca gradi vjetroelektranu nazivne snage 130 MW Tvrtka Professio Energia podnijela je Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja zahtjev za procjenu studije utjecaja na okoliš vjetroelektrane Otrić u Zadarskoj županiji. Na ličko-pounjskom pobrđu istočno od Gračaca, sjeverno od naselja Velika Popina odnosno zaselaka Podljut i Vrpolje, planirano je postavljanje 19 vjetroagregata ukupne instalirane snage 130 MW. Uz vjetroagregate pojedinačne snage 6,8 MW projekt obuhvaća uređenje operativnih platoa, pristupnih putova, internu kabelsku i signalnu mrežu za međusobno povezivanje vjetroagregata i kabelski priključak na planiranu TS x1220 kV Gračac 2 / Vučipolje koja nije dio zahvata. Vjetroagregati će biti međusobno udaljeni minimalno 500 metara, a raspoređeni prema konfiguraciji terena i dominantnim smjerovima vjetra. Promjer rotora vjetroagregata bit će između 115 i 165 metara, a visina vrha lopatice ispod 210 metara.. Nedaleko Gračaca gradi se i Vjetroelektrana Mazin 2 snage 20 MW, a u posljednjem tromjesečju ove godine operativna bi trebala biti i Vjetroelektrana Mazin Gračac koja će proizvoditi 50 GWh električne energije godišnje za potrebe Hrvatskog telekoma. Prema elaboratima koje su predali Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Professio Energia radi i na razvoju Vjetroelektrane Breze kod Novog Vinodolskog snage 45 MW i Vjetroelektrane Voštane snage 20 MW.

U EU sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova 41 postrojenje U Hrvatskoj je u EU sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova uključeno 41 postrojenje, rekao je u Saboru državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mile Horvat predstavljajući izmjene Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Riječ je uglavnom o postrojenima za proizvodnju električne energije, keramike, stakla, čelika, aluminija, gnojiva i cementa. Ta postrojenja u 2020. su imala emisije u vrijednosti 6,5 milijuna tona CO2 ekvivalenta, besplatno im je dodijeljeno 3,4 tona, a na tržištu su kupili 3,1 milijun tona za što su izdvojili oko 241 milijun eura, uz prosječnu cijenu od 80 eura po toni. U 2018. cijena se na dražbama kretala oko 10 eura po toni ugljičnog dioksida, a početkom 2023. prešla je 90 eura. Izmjenama Zakona propisao bi se način povrata prekomjerne količine emisijskih jedinica operatorima postrojenja. Horvat je najavio kako će u 2027. u sustav trgovanja emisijama ući i cestovni promet, zgradarstvo, brodarstvo i laka industrija, morat će voditi evidencije o emisijama. Izmjenama Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja domaće zakonodavstvo usklađuje se s pravnom stečevinom EU u području sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.

Pauk nadogradnja s Palfinger PK 19500T za Rijeku plus

Komunalna tvrtka Rijeka plus pojačala je svoju mehanizaciju s PK kamionskom nadogradnjom i Palfinger hidrauličnom dizalicom. Isporučeno je pauk vozilo s PK fiksnom platformom i Palfinger dizalicom PK 19500T koja ima četiri hidraulična produžetka maksimalnog dohvata 10 metara. Dizalica je opremljena s hidrauličnim križem i lisicama za manipulacije vozila. Na prednjem kraju platforme montirano je hidraulično vitlo za potrebe izvlačenja vozila. Nadogradnja je montirana na Iveco Eurocargo ML140EL25/P.

12

SIJEČANJ/JANUARY 2024.


Dva Coseco vozila za prikupljanje otpada u Bjelovaru

Velika Gorica obnavlja i modernizira sustav javne rasvjete

Komunalac d.o.o. Bjelovar upotpunio je svoju flotu s još 2 nova Coseco vozila za prikupljanje otpada. Svako od vozila ima 16m³ zapreminu spremnika. Dva dodatna vozila omogućit će još učinkovitije razvrstavanje i prikupljanje otpada u Bjelovaru. S ukupno 7 Coseco vozila, Komunalac Bjelovar sada ima znatno veće kapacitete za upravljanje otpadom i pružanje usluga prikupljanja otpada stanovnicima. Korištenje ovih vozila za prikupljanje različitih vrsta otpada, kao što su bio-otpad, papir, plastika i staklo, omogućuje efikasnije razvrstavanje otpada na licu mjesta, što pridonosi recikliranju i ponovnom korištenju materijala. Vozila je isporučila tvrtka O-K-TEH d.o.o.

Grad Velika Gorica obnovit će i modernizirati sustav javne rasvjete na području grada. Sadašnji sustav javne rasvjete je energetski neefikasan i troši 7.220.180 kWh godišnje dok će modernizirani sustav trošiti 1.682.000 kWh godišnje što je smanjenje u potrošnji od 76,7 posto. S obzirom na sadašnje cijene energije, ova investicija vratit će se za pet godina, kažu u Gradskom poglavarstvu. Ukupna investicija iznosi 4.401.558,75 eura od čega se 4.368.808,75 odnosi na rekonstrukciju javne rasvjete a na troškove nadzora 32.750,00 eura. Planirana je zamjena 9.412 rasvjetnih svjetiljaka koje će se zamijeniti svjetiljkama u LED tehnologiji. Osim zamjene svjetiljaka, izmjestit će se 130 ormara javne rasvjete s pripadajućim mjernim mjestima (OMM) iz postojećih transformatorskih stanica (TS) u vlasništvu HEP-a. U postojeće ormariće javne rasvjete ugradit će se nova oprema i izgradit će s LORAWAN širokopojasna mreža za upravljanje javnom rasvjetom. Rekonstrukciju sustava javne rasvjete provodit će zajednica ponuditelja Verso Altima d.o.o., Elektro-energetika d.o.o. i Best In Parking d.o.o. iz Zagreba, dok će poslove nadzora nad rekonstrukcijom sustava obavljati DS-Eling iz Rijeke. Planirani rok za završetak projekta je 200 dana. Sredstava za rekonstrukciju javne rasvjete na području Grada Velika Gorica osigurana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje 2021-2026 putem HBOR-a u iznosu od 3,5 milijuna eura dok će preostali dio sredstava osigurati Grad putem proračuna.

Malo teretno vozilo Giotti Top s duplom kabinom tiper isporučen je u Crikvenicu za tvrtku Eko Murvica d.o.o.

EOL-EKOS d.o.o. Permani 13 A, 51213 Jurdani, Email: info@eol-ekos.hr Tel : +38598674461 / +385953672204 / +385953766614, www.eol-ekos.hr 1-2_EOL-EKOSS_TE_0124.indd 1

31.01.2024. 16:01:47


VIJESTI

Komunalne prikolice PKM 200 za Agroproteinku PK d.o.o. isporučio je još dvije komunalne abroll prikolice za tvrtku Agroproteinka d.d. Radi se o modelu PKM 200 s pocinčanom šasijom prilagođenom teškim uvjetima rada. Prikolica je prilagođena transportu specijalnih abroll kontejnera za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla.

© Messe München GmbH

Posjetite IFAT 2024 - vodeći stručni sajam za tehnologije zaštite okoliša IFAT 2024, vodeći svjetski stručni sajam za upravljanje vodama, otpadnim vodama, gospodarenjem otpadom i sirovinama održat će se ove godine u Münchenu, od 13. - 17. svibnja. Vodeći stručni sajam za tehnologije zaštite okoliša – IFAT je inovacijska platforma i mjesto susreta cijele industrije. Sajam ujedinjuje rješenja i inovacije za održivo upravljanje resursima i središte je uspješnog networkinga brojnih izlagača i posjetitelja iz cijelog svijeta. Podsjetimo, IFAT 2022 je polučio odličan uspjeh, a o čemu govore i brojka od čak 119.000 posjetitelja iz 155 zemalja. Na 260.000 m² izlagačkog prostora 2.984 izlagača iz 59 zemalja uspješno je predstavilo svoje inovacije i proizvode, a 95 posto izlagača ocjenjuje kvalitetu posjetitelja dobrom do izvrsnom! IFAT 2022 obilježio je i rekordni broj hrvatskih izlagača i posjetitelja: izlagalo je 13 hrvatskih izlagača na ukupnoj površini od 1.152 m², a sajam je posjetilo više od 1.220 stručnjaka iz Hrvatske.

ATRIK nadogradnje i oprema za gospodarenje otpadom

Slavonska avenija 1c, Matrix Spaces | HR-10000 Zagreb | T: +385 1 4810 952 | F:+385 1 481 7534 | e-mail:tridion@tridion.hr

1-2_TRIDION_TE_0223_atrik.indd 1

22.03.2023. 10:21:45


Novi stroj MultiOne 8.5 SK za OPG Bojan Severović Tvrtka Visina DIR započela je 2024. godinu isporukom novog stroja MultiOne 8.5 SK za OPG Bojan Severović iz Radeljevog Sela. Ovaj model s više nastavaka karakterizira nosivost od 2.000 kg, visina dizanja: 3,20 m, motor Kohler, uz snagu motora 57 KS i pogon: 4 x 4. Stroj je opremljen zatvorenom kabinom s grijanjem, LED svjetlima, kukom, dodatnim utegom od 440 kg i multifunkcionalnim joystickom.

Uz stroj su isporučeni i nastavci: vilice nosivosti 2.000 kg, mješalica za beton, četka za čišćenje s ovlaživačem i bočnom četkom, košara s vilama, utovarna košara za rasuti materijal te utovarna košara s vilama i klamerom. Tvrtka Visina DIR d.o.o. uvoznik je i ovlašteni serviser strojeva MultiOne za RH.

Čistilica DULEVO isporučena tvrtki Maraš proizvodnja, Vrsi Nova industrijska čistilica DULEVO, model 120 DK isporučena je tvrtki Maraš proizvodnja d.o.o. iz Vrsa. Čistilica je opremljena motorom Kubota, uz maksimalni radni učinak od 21.600 m2/h. Zapremnina spremnika otpada je 450 litara.

Visina DIR d.o.o. Savska cesta 1 A, 10437 Bestovje

www.visina.hr

Tvrtka Visina DIR d.o.o. zastupnik je i ovlašteni servis tvornice Dulevo za Hrvatsku.

Telefon: +385 1 33 35 675 e-mail: info@visina.hr


INTERVJU

Dino Perović, direktor tvrtke Eko d.o.o. / CGO Biljane Donje

Vjerujem da je došlo vrijeme da gradimo energane na otpad

intervj vu

Povodom puštanja u pokusni i probni rad CGO Biljane Donje razgovarali smo s direktorom tvrtke Eko d.o.o. Dinom Perovićem koji nam je ukratko iznio činjenice i mišljenja o prednostima, ali i problemima s kojima se nose u sustavu gospodarenja otpadom

Probni rad trebao bi obuhvatiti i dio sezone, kako bi se provjerilo kako sustav funkcionira u razdoblju kada nastaju najveće količine otpada. Kakva su Vaša očekivanja? Koliki je kapacitet CGO-a i koje vrste otpada će se u njemu zbrinjavati? Koje je područje obuhvata Centra? Na temelju praćenja tijeka otpada na području obuhvata našega Centra utvrđeno je da se tijekom jesenjih, zimskih i proljetnih mjeseci proizvede otprilike 240-260 tona miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada na dan, dok se tijekom visoke turističke sezone (lipanj, srpanj, kolovoz i rujan) proizvede oko 360-440 tona dnevno koji će se dovoziti u naš CGO na obradu. Na temelju tih podataka CGO Biljane Donje projektiran je za obradu 88.000 tona otpada, od čega je 75.000 tona miješanog komunalnog otpada, 10.000 tona organske frakcije za kompostiranje te 3.000 tona strukturnog materijala (drvo). Sve smo predvidjeli i očekujemo da će Centar ispuniti svoja očekivanja te suvremeno i cjelovito riješiti gospodarenje otpadom u Zadarskoj županiji na +30 godina. Područje obuhvata Centra je cijela Zadarska županija i južni dio Ličko-senjske županije (gradovi Gospić i Novalja te općine: Karlobag, Perušić, Donji Lapac, Udbina i Lovinac). Dino Perović, direktor tvrtke Eko d.o.o.

CGO Biljane Donje četvrti je završeni od 11 planiranih CGOa u Hrvatskoj, prostire se na 46 hektara, a pokriva Zadarsku i dio Ličko-senjske županije. U sklopu Centra izgrađene su tri pretovarne stanice: PS Biograd na Moru, PS Gračac i PS Pag. Projekt je u najvećem postotku financiran sredstvima EU iz Kohezijskog fonda (OPKK 2014. – 2020.), nacionalnim sredstvima (FZOEU) te manjim dijelom lokalnim sredstvima, odnosno sredstvima suvlasnika tvrtke Eko d.o.o. za gospodarenje otpadom koja upravlja Centrom - gradova Zadar i Benkovac te Zadarske županije. S obzirom na to da bi CGO Biljane Donje uskoro trebao biti pušten u probni rad, razgovarali smo s Dinom Perovićem, direktorom tvrtke Eko d.o.o.

16

Jeste li dobili sve potrebne dozvole za rad i kada završava probni rad CGO-a Biljane Donje, odnosno kada bi centar trebao biti potpuno operativan? Trenutno smo u postupku dobivanja dozvole za gospodarenje otpadom, koja bi, prema informacijama iz nadležnog županijskog ureda, trebala biti gotova kroz dva tjedna, odnosno do kraja našeg pokusnog rada, a prije početka probnoga rada s otpadom. Probni (uključujući i pokusni) rad traje šest mjeseci, što znači da bi u puni pogon CGO trebao krenuti u drugoj polovici ove godine, odnosno početkom zadnjeg kvartala ove godine.

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

Što operativni rad CGO Biljane Donje znači i koje prednosti donosi za sustav gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji, a što to znači za građane, kakve promjene donosi? Puštanjem u rad CGO-a Biljane Donje zatvaraju se sva odlagališta na području obuhvata Centra, a najveće od njih je odlagalište u samom gradu Zadru – Diklo. Smanjit će količine otpada koje se odlažu na odlagališta, doprinijet će se smanjenju odlaganja biorazgradivog otpada, a povećat će se postotak materijala za ponovnu upotrebu i recikliranje. Dakle, puštanjem u rad CGO-a smanjujemo štetni učinak otpada na okoliš te omogućavamo održivi sustav gospodarenja komunalnim otpadom. Za građane neće biti promjene, oni već sada savjesno odvajaju otpad, a što je opet rezultat i našeg nastojanja, odnosno projekta „Edukacija o korisnosti otpada“ ko-


jeg već dugi niz godina provodimo po školama i vrtićima na području obuhvata Centra. Kolika će biti cijena obrade otpada u CGO Biljane Donje te hoće li utjecati na cijenu usluga prikupljanja otpada? Preliminarna cijena po toni zaprimljenog otpada u Centru (na osnovu nove CBA) iznosit će između 150 i 180 eura, što će, naravno, utjecati na cijenu usluge prikupljanja otpada. Svi smo svjesni kako čist okoliš vuče za sobom i povećanje cijena komunalnih usluga. Međutim, ne povećava cijenu samo obrada miješanog komunalnog otpada (MKO) i biootpada u Centru, već na povećanje cijene utječe i odvojeno prikupljanje otpada koje zahtijeva nove spremnike, nova vozila, više radne snage, a cijena na tržištu za plasman prikupljenih sirovina je vrlo niska ili se za njihov plasman mora izdvojiti veliki iznos kako bi se na pravilan način oporabili. Sustav gospodarenja otpada trebao bi funkcionirati po principima cirkularne ekonomije. Možete nam objasniti koji su izlazni proizvodi nakon obrade otpada u CGO-u i kakav je plan daljnjih postupanja i plasmana? Izlazni proizvodi nakon obrade otpada u CGO-u su gorivo iz otpada (GIO/SRF), biostabilat i kompost. Gorivo iz otpada izlazi iz procesa obrade u MBO postrojenju. Takvim gorivom mogu se koristiti: energane, cementare, posebno adaptirane elektrane za suspaljivanje, veći industrijski kotlovi, kao i napredna toplinska tehnologija primjenom postupaka pirolize i rasplinjavanja. Izlazni proizvod iz naše kompostane bit će kompost. Međutim, stanje na tržištu je takvo da će se za plasman goriva iz otpada morati izdvojiti pozamašni iznos. Koliko se tehnologija primijenjena u Biljanama Donjim razlikuje od Kaštijuna, Marišćine i Bikarca? Kod sva tri izgrađena Centra, pa tako i kod nas, glavni dio je pogon za mehaničko-biološku obradu otpada. Međutim, tu

postoje opet varijacije na istu temu. Na Kaštijunu i u Marišćini imamo kombinaciju MBO pogona i bioreaktorskog odlagališta što znači da se u MBO-u MKO djelomično osuši i kao takav se odlaže u bioreaktorsko odlagalište kojem se dodaje voda kako bi se generirali plinovi i tako proizvodila električna energija. Nije mi poznato funkcionira li to tako. Kod nas imamo MBO unutar kojeg se MKO, odnosno njegova organska frakcija u potpunosti osuši, biostabilizira i higijenizira pri čemu dobijemo biostabilat koji se odlaže unutar odlagališta za neopasni otpad. Također razlika je i u tome što Marišćina i Kaštijun unutar MBO pogona nemaju kompostanu, dok mi imamo. Razlog što mi nemamo bioreaktorsko odlagalište je u tome što se mi ipak nalazimo u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta, te smo tako željeli izbjeći moguće negativne utjecaje na podzemne vode. Kod Bikarca se radi isto o Centru s MBO tehnologijom koja opet nije usporediva s ostala tri Centra. Međutim, činjenica je da svi Centri rješavaju problem otpada na način koji je najprihvatljiviji za okoliš.

Puštanjem u rad CGO-a zatvaraju se sva odlagališta na području obuhvata Centra, a najveće od njih je odlagalište u samom gradu Zadru – Diklo Kako i kome ćete plasirati gorivo iz otpada? Kaštijun i Marišćina imaju s time veliki problem jer zbrinjavanje/ izvoz/ opterećuje visoka cijena. Gorivo iz otpada predstavlja vrlo veliki problem, budući da u Hrvatskoj nema postrojenja koja bi apsorbirala svu količinu koja se stvara u Centrima. Strategijom gospodarenja otpadom RH određeno je kako će se graditi Centri za gospodarenje otpadom s MBO tehnologijom, gdje kao jedan od proizvoda imamo gorivo iz otpada čije zbrinjavanje iziskuje pozamašna financijska sredstva. S tim problemom se već duže vrijeme

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

17


INTERVJU

Dino Perović, direktor tvrtke Eko d.o.o. pobune naroda do tzv. samoprozvanih ekologa koji u svemu vide prijetnju, osobito kad je riječ o otpadu. Što se tiče tehnologije, uvijek postoji nešto bolje, međutim protivnici nisu upoznati s činjenicom kako samo priprema ovakvih projekata traje do deset godina. Stoga, zamislite što bi bilo kad bismo se na kraju pripremne faze sjetili neke nove tehnologije te se opet vratili na početak i tako bi se mogli vrtjeti u krug unedogled. Tome se jednom mora stati na kraj i odlučiti se s čim ići u realizaciju, a ne se vječno protiviti i tražiti nešto bolje, jer bilo kakvo tehnološko rješenje je puno bolje od ovoga što sad imamo u prostoru.

CGO Biljane Donje projektiran je za obradu 88.000 tona otpada

„bore“ u Kaštijunu i Marišćini, a polako to osjećaju i u Bikarcu. Nas to tek očekuje. Činjenica je da država, pri odabiru tehnologije nije zatvorila ciklus za zbrinjavanje goriva iz otpada i to sada predstavlja veliki problem. Isto je slučaj i kod zbrinjavanja mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Postoji li spor s izvođačem radova, slovenskom tvrtkom, oko troškova koji premašuju ugovoreni iznos. Projekt CGO Biljane Donje vrijedan je 87,2 milijuna eura (657 milijuna kuna), od čega su 76 posto bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda EU. Koje su kritične točke ugovora i kako će se to riješiti? Trenutno ne postoji nikakav spor s izvođačem radova. Istina, iznos će na kraju biti veći od predviđenog i to iz dva razloga. Prvo, imamo pitanje tzv. klizne skale, odnosno poskupljenja koje je u međuvremenu povećalo cijenu izvođenja radova. Drugo, imat ćemo financijska potraživanja koja se odnose na izgradnju MBO-a i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Kolika će ta potraživanja biti u ovom trenutku ne znamo, međutim sva ta potraživanja će se rješavati putem VRS-a, vijeća za rješavanje sporova. Važno je, također, reći kako će se sva financijska sredstva izvan ugovorenog iznosa osigurati putem kredita koji će se vraćati iz poslovanja EKO d.o.o. Dosta je polemika oko svrsishodnosti Centara za gospodarenje otpadom, od osporavanja tehnologije pa do osporavanja samog sustava ovakvog kakav je zamišljen. Kako Vi gledate na to? Svjedoci smo velikog otpora prema izgradnji Centara, od

18

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

Kakvo je Vaše mišljenje o energanama na otpad (WtE), je li konačno došlo vrijeme da se u RH izgrade energane? Apsolutno sam pristalica energana na otpad. Iskreno, bio bih najsretniji da to imamo ovdje kod sebe, međutim problem je nedostatak potrebne infrastrukture za korištenje toplinske energije. Osobito je to problem kod nas u Dalmaciji. Međutim, o tome se moglo razmišljati u kontinentalnoj Hrvatskoj, a osobito kad je u pitanju grad Zagreb. Mišljenja sam kako će se morati razmišljati o energanama, posebno zbog problema kojeg imamo s gorivom iz otpada i vjerujem da je došlo vrijeme da se radi na njihovoj realizaciji. Imate li problema s potrebnim kadrovima? Što možete ponuditi mladim stručnjacima? Kao i svi imamo probleme s kadrovima, osobito kad je riječ o tehničkom kadru. Budući da smo javna tvrtka, ne možemo nuditi velike plaće poput privatnih tvrtki. To će biti konstantni problem kojeg ćemo morati rješavati u hodu.

Idemo u razvijanje odvojenog sakupljanja otpada, a nemamo kud s prikupljenom sirovinom; gradimo Centre, a nemamo kud s gorivom iz otpada Što bi trebalo dugoročno, a što bismo mogli kratkoročno učiniti kako bismo poboljšali sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj? Što se tiče sustava gospodarenja otpadom u RH, tu sam jako kritičan. Cijeli sustav je postavljen naopako kao da kuću gradimo od krova, a ne od temelja. Idemo u neke nadogradnje, kopiramo razvijene zemlje EU, međutim nemamo potrebnu izgrađenu infrastrukturu koja bi sve to popratila. Idemo u razvijanje odvojenog sakupljanja otpada, a nemamo kud s prikupljenom sirovinom zbog stanja na tržištu koje je takvo kakvo je; nemamo sortirnica, gradimo Centre, a nemamo kud s gorivom iz otpada. Cijela ta infrastruktura već postoji u razvijenim zemljama te je njima lako nadograđivati postojeći sustav, za razliku od nas koji, kao što sam već rekao, gradimo kuću od krova, a ne od temelja.


i aja Prod

h jalni i c e m sp naja

jeva o r t s la i vozi

Farid T1 plus

Gradatin d.o.o. Livadarski put 19 • 10360 Sesvete • Tel: 01 2908 130 vozila@gradatin.hr • www.gradatin.hr


COP 28

Zaštita klime

Zaštita klime – (ne) DEKARBONIZACIJA - TE-TO NA OTPAD – ELEKT U RH se često zanemaruje da su plinofikacija i odlagališta komunalnog otpada veliki izvor stakleničkih plinova [autor] dr. sc. Zlatko Milanović ve je više vremenskih nepogoda. Znanstvenici ističu da ljudi povećanjem emisije stakleničkih plinova doprinose povećanju temperature i mijenjaju klimu. Uporaba fosilnih goriva, poljoprivreda i krčenje šuma glavni su uzroci povećanja antropogene emisije CO2. U RH se često zanemaruje da su plinofikacija i odlagališta komunalnog otpada veliki izvor stakleničkih plinova. To je zbog emisije metana (CH4) koji je dvadeset i više puta opasniji staklenički plin od CO2(10). Slovenski novinar Bojan Videmšek u knjizi PLAN B ilustrativno je prikazao neke alternativne mogućnosti(2).

Zaštita klime Na Zemlji se redovito izmjenjuju glacijalno (ledeno) i interglacijalno (toplija) doba. Zemlja se kreće oko Sunca ne po okružnoj već po eliptičnoj putanji. Kada se približi Suncu dolazi toplije doba (10.000 do 20.000 godina), a kada se udalji počinje glacijalno doba (100 – 200 tisuća godina). U posljednjem stoljeću pokazuje se da i ljudi mogu mijenjati klimu. Ubrzani razvoj civilizacije počinje izumom parnog stroja (1712. Thomas Newcomen). Najčešće se za početak suvremene

20

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

civilizacije ističe 1769. godina kada je Englez James Watt izradio centrifugalni regulator brzine vrtnje parnog stroja. Tada je počela uporaba prvog fosilnog goriva (ugljena), a koncentracija CO2 je bila 280 ppm. Već 1820. godine znanstvenik Joseph Fourier upozorava na opasnost antropogenog zagrijavanja i hlađenja Zemlje, a 1860. je John Tyndall opisao opasnosti efekta staklenika. Sunčevo kratkovalno zračenje zagrijava Zemlju i održava život. Istovremeno Zemlja se dugovalnim zračenjem hladi. Povećane koncentracije vodene pare i CO2 priječe hlađenje te dolazi do zagrijavanja Zemlje. 1896. godine Šveđanin Svante Avrhenius naročito upozorava da će ljudi uporabom ugljena povećati sadržaj CO2i izravno povećati temperaturu. U prvoj polovini XX. stoljeća dva svjetska rata priječe brži razvoj i tada nije povećana koncentracije CO2. Nakon II. svjetskog rata uporaba fosilnih goriva (ugljena, nafte plina) jamči razvitak industrije i rast BDP-a, ali i porast CO2. Charles David Keeling je ustrojio redovita mjerenja sadržaja CO2. „Keeling krivulja“ pokazuje da je sadržaj CO2 na sjevernoj polutci značajno povećan (s 280 na 415 ppm). Na Zemlji se broj stanovnika ubrzano povećava i sadašnjih 8 milijardi već će se za četrdeset godina povećati na 10 milijardi stanovnika


vjerujemo u COP 28? RIFIKACIJA - DIGITALIZACIJA / LITIJ - FUZIJA željnih boljeg života. Za tako veliki broj ljudi dovoljno hrane i pitke vode može jamčiti samo upotreba fosilnih goriva ili …

COP 28 – budućnost bez fosila Uporaba fosilnih goriva povećava emisiju stakleničkih plinova. Procjenjuje se da uporaba fosilnih goriva povećava i do 80 posto koncentraciju CO2 (20 % je utjecaj deforestacije). Tek 1992. godine na UN konferenciji u Rio de Janeiru čovječanstvo konačno poima da je industrijski razvoj ugrozio prirodu i opstanak ljudi. Čelnici 198 država su potpisali Okvirnu konvenciju o klimi. Od tada se svake godina održava UN konferencija o klimi, ali s općenitim zaključcima. Tek 2015. godine na Konferenciji u Parizu (COP 21) usvojen je Pariški sporazum temeljen na strategiji održivog razvitka 2015. – 2030. (Sustainable Development Goals). Stupio je na snagu krajem 2016. ratifikacijom 194 zemalja (4. listopada 2016. ratificirale su EU zemlje). Pariškim sporazumom je ograničen porast temperature u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Međutim nije utvrđen sustav nadzora emisije CO2 ni propisane sankcije za zemlje koje krše ovaj sporazum. U svakom razgovoru o klimatskim promjenama spominje se podatak 1,5 °C. Pariški sporazum je odredio da do 2100. godine zagrijavanje, u odnosu na predindustrijsko razdoblje, treba biti manje od 2 °C. Na kasnijim UN konferencijama granica je smanjena na 1,5 °C, jer su znanstvenici (IPCC) utvrdili da su kod zagrijavanja za 1,5 °C rjeđe ekstremne vrućine te značajno sporije otapanje ledenjaka i dizanje razine mora. Krajem 2023. godine, „najtoplije godine u povijesti“, u Dubaiu (UAE) je održana Konferencija COP 28. Već prije početka kritičari su isticali da je COP 28 primjer „greenwashinga“. 167 državnih čelnika došlo je privatnim zrakoplovima i tako već na početku nepotrebno povećalo emisiju stakleničkih plinova. Na COP 28 je došlo i 80.000 delegata, političara, ekonomista, novinara iako se konferencija mogla održati i primjerice putem Zoom-a. Zeleni aktivisti su isticali da će COP 28 biti „prazno blebetanje“. Apsurdno je da se COP 28 održao u Dubaiu, gradu izgrađenom na prihodima od nafte. Sultan Ahmed Al Jaber, predsjednik COP 28, je izvršni direktor nacionalne naftne kompanije ADNOC. Čelnici zemalja bogatih naftom i plinom su isticali da su nacionalne naftne kompanije spremne surađivati i osigurati postizanje nulte stope emisije stakleničkih plinova. Predložili su niz manjih promjena: dogovor o redukciji metana; deklaraciju o zaustavljanju deforestacije do 2030.; ubrzano napuštanje ugljena; invertarizacija emisije stakleničkih plinova; jačanje tehnologija za hvatanje i skladištenje CO2 (poznato je više od 40 tehnologije CCS/CCUS). Zemlje bogate naftom i plinom izravno su se protivile zabrani fosilnih goriva!

Ne tako davno je Donald Trump, bivši predsjednik SAD-a, uz veliku pozornost medija potpisao napuštanje Pariškog sporazuma. Američki predsjednik Joe Biden najavio je vraćanje u Pariški sporazum, ali nije došao na otvaranje COP 28. Važnije mu je bilo, uz golemu pozornost medija, u Bijeloj kući svečano upaliti božićnu jelku s 80.000 lampica. Nije došao ni kineski čelnik Xija Jinping, iako SAD i Kina emitiraju oko 45 posto ukupne svjetske emisije stakleničkih plinova. Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris mnoge je na COP 28 iznenadila prijedlogom da će SAD za Zeleni klimatski fond upla-

Raspodjela novca između bogatih i siromašnih zemalja ostaje središnji problem zaštite klime, okoliša i opstanka čovječanstva titi 3 milijarde američkih dolara. Istovremeno, birokracija SAD-a predlaže dodjelu financijskih sredstava za dva rata (Izraelu i Ukrajini) u iznosu 150 milijardi US dolara odnosno 50 puta više nego za klimatski forum. Al Gore, bivši potpredsjednik SAD, proziva Ujedinjene arapske emirate (UAE) i naftne kompanije te arapske zemlje jer su 2022. godine u odnosu na 2021. povećale emisiju stakleničkih plinova za 7,5 posto. Svjetsko povećanje emisije stakleničkih plinova bilo je tri puta manje (samo 1,5 posto). Međutim, to su podaci udruge Climate TRACE koja koristi umjetnu inteligenciju i satelitske podatke, a čiji je suosnivač Al Gore. Ipak COP 28 je za neke povijesni napredak, jer se po prvi put proziva fosilna goriva. Mediji izvješćuju da je COP 28 opet završio općenitom porukom – Nužna je hitna ekološka i ekonomska sanacija(1). Stranke UN Konvencije o klimatskim promjenama (UNFCCC) nisu prihvatile prijedlog o ukidanju fosilnih goriva, ali su inicijativom EU postigle kompromisne dogovore: • postupno napuštanje fosilnih goriva u energetskom sektoru do 2050., • utrostručiti kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora do 2030, • udvostručiti stope poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030. Europska unija i države članice najveći su svjetski pružatelji financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena te su se obvezale na financiranje više od polovine početnog financiranja sredstva (više od 400 milijuna eura) Fonda za gubitak i štete zemljama najviše ugroženim klimatskim promjenama. Raspodjela novca između bogatih i siromašnih zemalja ostaje središnji problem zaštite klime, okoliša i opstanka čovječanstva.

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

21


COP 28

Zaštita klime

Elektrifikacija – obnovljivi izvori energije Elektricitet postoji u prirodi i prva termoelektrana u Zagrebu zvala se Munjara (1907.). Čovjek je naučio proizvoditi i koristiti električnu energiju. Za sada je najveći problem skladištenje električne energije. Poznato je nekoliko načina pretvorbe električne energije u kemijsku, ali do sada nijedna poznata tehnologija nije dovoljno komercijalno učinkovita. Električna energija je najplemenitiji oblik energije, odnosno električna energija sadrži najviše eksergije, a najmanje anergije(3). S električnom energijom moguće je gotovo sve: grijati, hladiti, svijetliti, vrlo učinkovito prometovati, pogoniti strojeve i računala. Nikola Tesla je omogućio prijenos električne energije na velike udaljenosti. To je osobito važno i za razumnu uporabu zelene električne energije koja je proizvedena iz obnovljivih izvora („Sunce uvijek negdje sija/Vjetar uvijek negdje puše“). Elektrifikacija temeljena na obnovljivim izvorima smanjuje emisiju stakleničkih plinova. EU planira do 2035. više od 50 % električne energije proizvoditi iz obnovljivih izvora te do 2050. postati bezugljično društvo. To je izuzetno veliki tehnički i naročito financijski izazov za EU gospodarstvo. U nastavku su konkretni primjeri tri zemlje sa tri kontinenta: Norveška (Europa) – „vjeruje u struju, prodaje plin i naftu“ Elektrifikacija je temelj razvitka Norveške. To je zemlja bogata naftom, prirodnim plinom i hidroenergijom. U Norveškoj čak 98 % sekundarne energije dolazi iz obnovljivih izvora, ali izvozi naftu, plin i CO2. Za Norvežane temeljno ljudsko pravo je čisti okoliš. Početkom rata u Ukrajini u Europi dolazi do problema u opskrbi prirodnim plinom te enormnog rasta cijene plina. Norveška nije bila spremna sniziti cijenu prirodnog plina. Najveća norveška državna tvrtka EQUINOR (prije Statoil) je energetska kompanija nositelj tehnologijama štednje energije i centralizirane opskrbe toplinskom i rashladnom energijom. Locirana je na poluotoku u blizini Osla koji postaje „norveška silicijska dolina“. Norveška je svjetski čelnik u elektrifikaciji cestovnog pro-

22

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

meta. Država subvencijama vrlo učinkovito podržava nabavu električnih vozila. Već 2018. broj prodanih električnih automobila u Norveškoj bio je veći od prodanih automobila pogonjenih benzinom ili dizelom. 2022. prodaja automobila sa Otto i Diesel motorima bio je manji od 5 %. U središtu Osla je samo jedna javna garaža i to samo za električne automobile. Posljednjih godina težišna aktivnost je elektrifikacija kamiona. Norveška užurbano radi i na elektrifikaciji brodova. Od 2026. samo brodovi s nultom emisijom stakleničkih plinova moći će prometovati norveškim fjordovima. Međutim, ugrožen je državni proračun i 2023. norveška Vlada je najavila uvođenje poreza za električne automobile. Kina (Azija) – „Zeleno je zeleno, makar crno i sivo pokretano“ Prije trideset godina u Kini je bicikl bio osnovno prijevozno sredstvo tzv. „leteći golub“. Državni plan Kine se temelji na elektrifikaciji i privremenom nastavku uporabe fosilnih goriva. Do 2025. godine svaki peti automobil biti će električni ili hibridni. 2017. godine je proizvedeno 300.000 električnih automobila, a 2020. već je proizveden 1 milijun što je tri puta više nego u SAD-u. Te je godine u Kini prodano 2,18 milijuna električnih automobila. Registracija benzinaca i diesela u nekim okruzima je nemoguća. Subvencija za kupovine električnog auta je vrlo velika i samo u Norveškoj je veća. Državnim planom China do 2025 bilo je određeno da Kina postane velika tvornica jeftinih proizvoda „čitavog svijeta“. Međutim sada Kina planira poticati razvoj gospodarstva koje će biti lider proizvodnje električnih automobila visoke tehnološke kvalitete. Kina vodi u proizvodnji solarnih panela, vjetroturbina i robotike. Čak oko 250 tvrtki u Kini proizvodi električna vozila. ZD je prvi kineski proizvođač električnih vozila i uspio se probiti i na, za Kineze izuzetno regulirano, europsko tržište tržište. ZD je u Milanu već 2016. organizirao proizvodnju principom „djeljenja “ (Share 'n go – dijeli i vozi). Baterija je najskuplji dio električnog auta. Posljednjih godina, zahvaljujući Kini, cijena baterije se smanjuje (ispod 150 eura/kWh). Aktualni kineski državni plan inzistira i na istraživanju tehnologija povećanja kapaciteta baterije (od 2016.


šest puta povećan kapacitet baterije). Svjetski mediji raspisali su se o gradnji goleme Tesline tvornice litijevih baterija u Nevadi. Istovremeno Kina je gradila trideset jednako velikih tvornica. CATL (Contemporary Amperex Technology Ltd.) je najveći kineski i svjetski proizvođač baterija, koji isporučuje baterije i za njemački BMW. 2023. godine je najavljena prva kineska tvornica baterija u Europi (Mađarska). 2020. godine Kina promovirala litij-željezno-fosfatnu bateriju (LiFEPO4), koja je 2023. omogućila golemu prednost kineskih automobila na tržištu električnih automobila. LIFEPO4 baterija se brzo puni i više od 2.000 puta, 8 godina traje uz isti kapacitet, nije toksična ni eksplozivna, teško zapaljiva i koristi jeftine sirovine. Kina ima totalitarni državni nadzor koji možda jamči prednost pred gospodarstvima Europe i Amerike. Međutim u Kini je sve vidljivije da ljudi u gradovima ne mogu pratiti ubrzani tehnološki razvoj. SAD (Amerika) – „nuklearne zelene vizije“ Potpredsjednica Harris je promovirala geotermalnu energiju i najavila da će SAD do 2050. i tri puta povećati nuklearni fond te smanjiti emisiju stakleničkih plinova uz povećanje proizvodnje električne energije. Dvadeset razvijenih zemalja (Francuska, Japan, Kanada, Velika Britanija i neke EU zemlje) već su na COP 28 podržale razvoj nuklearne energetike. Izuzetak je bila Njemačka u kojoj su zeleni izborili usvajanje plana postupnog zatvaranja nuklearnih elektrana (ali …). Odmah iza Božića 2023. u Japanu je državni regulator odobrio ponovno puštanja u rad najveće nuklearne elektrane NE Kashuwazaki-Karwa snage 8212 MW, koja je 2012. godine bila zaustavljena, nakon nesreće NE Fukushime (ožujak 2011.). Poljska vlada je 2023. odobrila 6 lokacija za 24 mala modularna nuklearna reaktora GE Hitachi BWRX do 2030. godine. Tako će smanjiti uporabu ugljena uz stabilnu opskrbu električnom energijom. Početkom 2023. godine Slovenija i Hrvatska su također najavile proširenje NE Krško. Francuski elektroenergetski sustav se temelji na nuklear-

nim elektranama koje nadzire ASN (Nuclear Safety Authority) jedna od najboljih službi na svijetu za nadzor nuklearnih postrojenja. U Provansi Europska unija (45 % investicije) zajedno sa drugim razvijenim zemljama (Japana J. Koreje, Kine, SAD, Kanade, Rusije) gradi najveći fuzijski reaktor (projekt ITTER- International Thermonuclear Experimental Reactor). Fuzijski reaktor (tokomak) su pedesetih godina prošlog stoljeća izumili ruski fizičari Igor Tamm i Andrej Saharov (Hbomba). Tokomak proizvodi vrlo jako magnetsko polje koje održava plazmu u obliku napuhanog prstena. 99 % posto svemira uključujući zvijezde i međuzvjezdanu materiju čini

WtE postrojenja su isključivo izgrađena u razvijenim zemljama. U gradovima nastaje najviše nereciklabilnog otpada i termička oporaba energije izbjegava odlaganje neoporabljenog otpada plazma. U svijetu postoji desetke manjih tokomaka. Fuzija je spajanje jezgri atoma. Na Suncu uz 15 milijuna stupnjeva (u ITTER-u je deset puta niža) spaja se vodik i helij pri čemu se oslobađa energija elektrostatične odbojnosti subatomskih čestica. Taj je proces izuzetno spor i znanstvenici u tokomaku ujedinjuju izotope vodika: deuterij – stabilni izotop (proton i neutron) i tricij – radioaktivni izotop (proton i dva neutrona). Procjenjuje se da obnovljivi izvori energije mogu zadovoljiti energetske potrebe samo oko milijarde ljudi. Za veću količinu energije najbolja opcija je svemir koji funkcionira milijardama godina. U fuziji ne nastaju staklenički plinovi, ali nastaje nešto radioaktivnog otpada, koji se uz pravi odabir materijala nakon 100 godina raspada na prirodnu razinu.

Dekarbonizacija –TE-TO na otpad Zeleni aktivisti se protive spalionicama odnosno termičkoj oporabi energije otpada. U Europi više od 500 spalionica uspješno radi već desetljećima. WtE postrojenja su isključivo izgrađena u razvijenim zemljama. U gradovima nastaje najviše nereciklabilnog otpada i termička oporaba energije izbjegava odlaganje neoporabljenog otpada. Suvremena WtE postrojenja redovito su uključena u elektroenergetski sustav i sustav daljinskog grijanja. Zanimljiv primjer je Austrija, gdje je 1979. godine izgrađena NE Zwentendorf. Zbog kritika zelenih, tadašnji je kancelar Bruno Krajski raspisao referendum. Vrlo malom većinom Austrijanci nisu dozvolila početak rada gotove nuklearne elektrane. Desetak godina kasnije u Zwentendorfu (80 km od Beča) je održan referendum na kojem je velika većina građana prihvatila gradnju spalionice otpada, koja je 2010. godine i proširena. U spalionicu (MVA Dürnrohr) otpad dovoze i vlakovi s udaljenosti većih od 200 kilometara. Grad Beča ima četiri spalionice otpada i u njima energetski oporabljuje i GIO (RDF) iz Slovenije. Bečke spalionice kogeneriraju energiju otpada već nekoliko desetaka godina. Građani Beča dulje žive od građana Zagreba koji nema spalionicu.

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

23


COP 28

Zaštita klime

U nastavku su primjeri spalionica otpada iz Norveške i Švicarske. Norveška – u glavnom gradu Oslu (640.000 stanovnika) je izgrađena spalionica nereciklabilnog otpada TE-TO na otpad Fortum Oslo Varme AS u kojoj se godišnje oporabljuje 400.000 tona otpada(6). To je jedna od prvih urbanih energana na otpad opremljena sa CCP/S postrojenjem (Carbon Capture Project) i godišnje može uhvatiti 400.000 tona CO2 iz atmosfere. Odlagališta u gradovima koji nemaju energane na otpad su značajan izvor stakleničkih plinova (naročito CH4i CO2). U EU su označena kao značajna ugroza klime. Uređenjem odlagališta s aktivnim otplinjavanjem emisije stakleničkih plinova se mogu smanjiti, ali ne i izbjeći. Isključivo TE-TO na nereciklirani otpad potpuno je moguće izbjeći ugroze odlaganja otpada i emisiju stakleničkih plinova odnosno zaštiti klimu(10). CCP/S postrojenje u TE-TO na otpad Fortum Oslo Varme godišnje obuhvati i uskladišti 400.000 tona CO2 što približno odgovara godišnju količini CO2 od 200.000 automobila odnosno 14 posto ukupne emisije CO2 grada Osla. Spalionica Fortum Oslo Verme oporabljuje godišnje 400.000 tona komunalnog otpada u kojem je oko 50 % sastav biorazgradivih tvari. Proizlazi da se polovica kapaciteta CCP (200.000 tona CO2 godišnje) koristi za smanjenje emisije CO2 iz atmosfere grada Osla. U Norveškoj je već 2016. godine počeo prvi projekt hvatanja CO2 (Aker Solutions). Švicarska - u predgrađu Züricha je izgrađena prije pedeset godina spalionica otpada Hinwill (190.000 tona/a). Na krovu te energane na otpad se nalazi Climeworks postrojenje za hvatanje ugljikova dioksida izravno iz atmosfere. To CCP/S postrojenje je opremljeno sa osamnaest „turbina“ koje hvataju zrak izravno iz atmosfere i filtriraju ga kroz poseban materijal iz amina. Molekule CO2 koje se zalijepe na papirnati filter su tehnologija za koju se dugo godina smatralo da je nemoguća. Dva mlada Nijemca C. Gebald i J. Wurzbacher su na švicarskom instituta patentirali novu tehnologiju i organizirali tvrtku Climeworks. Uhvaćeni CO2 se skladišti i prodaje lokalnoj punionici Coca-Cole i mineralne vode. Uz spalionicu se nalaze i

24

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

golemi staklenici koji uhvaćeni CO2 koriste za poticanje rasta rajčica, tikvica, krastavaca i patlidžana. Znanstvenici Gebald i Wurzbacher su prije nešto više od deset godina uspjeli iz zraka izdvojiti samo nekoliko grama CO2. Nastavili su razvijati tehnologiju i danas Climeworks proizvodi komercijalno isplativa CCP/S postrojenja različitih veličina. Procjenjuju da tako mogu uhvatiti čak i ukupnu antropogenu emisiju CO2. Izgradnja CCP/S postrojenja je „bitni korak u borbi protiv promjene klime“. S druge strane zeleni aktivisti ističu da je „to kriva i skupa greška“. U razvijenim urbanim sredinama WtE postrojenja su nezaobilazan dio kružnog gospodarenja otpadom. Tako primjerice Kanton Zürich (1,5 milijuna stanovnika) planira do 2040. postati klimatski neutralan cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom sa četiri spalionice otpada (KVA Hagenholz, KVA Winterthur, KVA Hinwil, KVA Horgen/KVA Dietikon), koje do 2035. godine trebaju zadržati ukupni godišnji kapacitet 830.000 tona. Prvi prioritet su uz prevenciju, odvojeno sakupljanje i recikliranje otpada, a u spalionicama (ThermoReycling) se planira oporaba isključivo nerecikliranog otpada(7). U kantonu Zürich je planirano samo otpadni mulj termički energetski oporabiti s ciljem recikliranja fosfora(8). U rujnu 2023. godine u Zürichu je održan referendum za dizanje kredita od 367 milijuna švicarskih franaka sa ciljem proširenja spalionice – KVA Hagenholz. Referendum je podržao izgradnju treća linije spaljivanja otpada na lokaciji KVA Hagenholz. Zbog toga treba i izmjestiti postojeće Reciklažno dvorište(9). Inače u Zagrebu je kod nedavnog uvođenja „plava vrećice“ Zürich istican kao primjer kružnog gospodarenja otpadom.

Literatura: 1. HINA Zelena hrvatska COP28 (https://zelenahrvatska.hina.hr) 2. Videmšek Bojan: Plan B, Ljevak 2022. 3. Kraut Bojan: Strojarski priručnik, Sajema d.o.o. 4. Deutz, Sarah; Bardow, André (veljača 2021.). "Procjena životnog ciklusa industrijskog procesa izravnog hvatanja zraka na temelju adsorpcije temperaturno-vakuumskog zamaha". Energija prirode. 6 (2): 203–213. doi:10.1038/s41560020-00771-9. ISSN 2058-7546. 5. Climeworks: "Najveći stroj na svijetu koji hvata ugljik iz zraka uključen je na Islandu". Čuvar. Agence France-Presse. 9. rujna 2021. ISSN 0261-3077. Preuzeto 27. srpnja 2023. 6. https://www.fortum.com > 2022/23 7. - : “Zürich schliesst Dio Stoffkreisläufe”; Kanton Zürich – Ant für Abfall, Wasser, Energie und Luft, 2017 8. https://www.stadt-zuerich.ch/ted/de/index/entsorgung_ recycling/wissen/abfall/kehrichtheizkraftwerk/termisch; “Überprüfung der Kapazitäts- und Standortplanung der thermischeb im Kanton Zürich 2012-2035; ABWEL – Amt für Abfall, Wasser Energie und Luft, 2. Juli 2012 9. TA – Abstimmung in der Stadt Zürich, Pascal Unternährer: “Ja zum Megakredit für KVA Hagenholz – Recyclinghof verschwindert”, Zürich 03.09.2023 10. Milanović Zlatko: „60 godina spalionce u Beču i budućnost energana na otpad“, Tehnoeko 107 – 5/2023, Zagreb rujan/ september 2023.


Consultare

SPONZORIRANI PRILOG

Stručnjaci za biootpad Inovativna rješenja tvrtke Consultare za izazove u upravljanju biootpadom! drživo upravljanje biootpadom temelji se na provođenju postupaka koji su usmjereni na pravilno odvajanje i prikupljanje, odnosno primjenu inovativnih tehnologija za obradu biootpada na način koji promovira održivost, odnosno iz otpada stvara vrijednu sirovinu. Diljem Hrvatske, biootpad koji se odlaže i razgrađuje na odlagalištima predstavlja ključan izvor stakleničkog plina metana koji šteti našoj klimi više od ugljičnog dioksida. Upravljanje biootpadom postalo je važan ekološki aspekt jer biootpad čini 35-40 % miješanog komunalnog otpada, a njegovo učinkovito rješavanje pridonosi očuvanju okoliša i stvaranju novih vrijednih resursa. Stručnjaci tvrtke Consultare posvećeni su stalnim inovacijama i primjeni novih tehnologija kako bi doprinijeli stvaranju održivih i efikasnih sustava upravljanja biootpadom. Njihov cilj je smanjiti negativan utjecaj na okoliš, poticati recikliranje i stvarati novu vrijednost. Consultare kontinuirano radi na ostvarivanju vizije o održivoj budućnosti, gdje se biootpad tretira kao koristan resurs, a ne kao teret za okoliš. Kao inovatori na području gospodarenja biootpadom, tvrtka Consultare nudi dva tehnološka rješenja koja imaju dokazana višegodišnja praktična iskustva u Hrvatskoj i regiji za izazove u gospodarenju biootpadom.

Mavitec Paddle Depacker - od biootpada do organske juhe Sa sjedištem u Nizozemskoj, Mavitec Green Energy je razvio vrlo učinkovitu i djelotvornu opremu za rješavanje izazova s biootpadom, odnosno hranom kojoj je istekao rok trajanja te mnogim drugim vrstama organskog otpada. Na taj način Mavitec Green Energy doprinosi kružnom gospodarstvu. Consultare d.o.o. zastupa Mavitec Green Energy, ne samo na hrvatskom tržištu, nego i u cijeloj regiji. Budući da se biootpad i otpad od hrane sve više smatra potencijalnim izvorom energije, uspješno gospodarenje istim odnosi se na iskorištavanje potencijala takve vrste otpada. Paddle Depacker odvaja organski materijal od ambalaže i proizvodi 99,5% čistih organskih proizvoda. Paddle Depacker obrađuje do 30 m³ biootpada, odnosno otpadne hrane na sat i također proizvodi čistu frakciju plastike, odnosno ostale frakcije ambalaže u kojoj su bili proizvodi, koja je također pogodna za recikliranje.

Ecopans elektromehanički komposter – od biootpada do komposta

70°C) te se uništavaju patogeni i sjemenke korova. U drugoj fazi dolazi do stabilizacije biootpada, odnosno mikroorganizama koji u prisutnosti kisika nastavljaju s oksidacijom organske tvari jamčeći proizvodnju visoko kvalitetnog komposta koji poboljšava svojstva tla u poljoprivrednoj proizvodnji ili hortikulturi.

Za više informacija o našim tehnološkim rješenjima i praktičnim primjerima koje nudimo obratite nam se na info@consultare.hr , odnosno na brojeve mobitela naših prodajnih predstavnika: 1. Regija zapadna, središnja i istočna Hrvatska - Ana Domitrović, 091 9446 266 2. Regija Istra, Primorje, Lika - Zlatko Špoljar, 091 408 3511 3. Regija Dalmacija - Ivona Petek, 091 408 3512

Tvrtka Consultare d.o.o. zastupa talijanskog proizvođača Ecopans SRL koji proizvodi elektromehaničke kompostere. Fleksibilnost uređaja omogućuje prilagodbu specifičnim potrebama kupaca, dok modularni dizajn omogućuje jednostavno proširenje kapaciteta prema zahtjevima klijenata. Raspon kapaciteta kreće se od 5 tona do više tisuća tona godišnje, te postoje opcije za ručno i strojno utovarivanje biootpada prema potrebama klijenata. Proces proizvodnje komposta odvija se kroz 60 dana u dvije faze. U prvoj fazi procesa, nazvanoj termofilna biooksidacija, aerobnom razgradnjom oslobađa se znatna količina energije u obliku topline, temperature (55-

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

25


PREDSTAVLJAMO

Stummer

Prikupljanje i odvoz o prašine, buke i neugod Stummer Kommunalfahrzeuge već 40 godina nudi inovativna rješenja i naprednu tehnologiju u segmentu zbrinjavanja otpada. Desetljećima stečeno iskustvo i poznavanje problematike gospodarenja otpadom rezultirali su visokokvalitetnom proizvodnjom Stummer nadogradnji za prikupljanje otpada poznatih po svojoj efikasnosti i vrhunskim performansama tummer Kommunalfahrzeuge već 40 godina nudi najsuvremenija rješenja i tehnologiju koja omogućuje odlaganje otpada bez prašine, buke te neugodnih mirisa kod prikupljanja i odvoza otpada uz konstantno poboljšanje snage, sigurnosti i brzine, što poboljšava efikasnost nadogradnji. Sve kompleksnije potrebe gospodarenja otpadom zahtijevaju i nova rješenja.

26

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

Desetljećima stečeno iskustvo i poznavanje problematike gospodarenja otpadom, visokokvalitetna proizvodnja i servis oznake su kvalitete i inovativne tehnologije zbrinjavanja otpada. Za većinu ljudi to su samo kamioni za odvoz smeća, za Stummer to su ekološki i ekonomični koncepti. Bez obzira na frakcije otpada, područja odlaganja, ili vrstu kontejnera – Stummer nudi optimalnu strukturu kamiona za ot-


tpada bez nih mirisa pad za svaku primjenu. Unatoč raznolikosti tipova od 7 m³ do 30 m³ volumena, koncept nadogradnji je uvijek najbolje optimiziran za svaki tip podvozja kamiona. To omogućuje da udaljenost između vozačeve kabine i nadogradnje bude što manja. Prednosti su bolje raspoređene mase vozila, veća težina upravljačke osovine, bolja upravljivost i maksimalni volumen.

Prednosti automatskih podizača Stummer nadogradnje za prikupljanje otpada poznate su i po svojim vrhunskim performansama i naprednim tehničkim rješenjima podizača kanti i kontejnera. Iz široke ponude podizača koji mogu biti optimizirani za svaku prilagodbu, ističu se automatski podizači koji omogućuju odvojeni način rada, s velikim uštedama u brzini i optimizaciji troškova. Prednost automatskih podizača je da omogućuju odvojeni rad, što znači da dok jedan podizač diže kantu, drugi je spreman za prihvat druge kante. Dodatno, prednost je i brzina: od 6 do 8 sekundi za kante od 110 do 360 litara i 10 do 12 sekundi za kontejnere od 1.100 litara. Time se omogućuju znatne uštede vremena prilikom smjenskog rada. Automatski podizači dizajnirani su da na siguran i brz način vrše pražnjenje spremnika i kontejnera te da programiranom trešnjom prilikom pražnjenja ujedno čuvaju i ne oštećuju kante, što je posebno aktualno u hladnijim danima. S automatskim podizačima ostvaruje se gotovo jednak učinak s jednim operaterom (u slučaju nedostatka radne snage, bolovanja, povećanja obima posla…), koji će gotovo jednakom brzinom prazniti kante. Naime, dovoljno je kantu postaviti na za to predviđeno mjesto na podizaču da bi se preostali proces dalje sam odradio.

Nakon pražnjenja, kanta se vraća u svoj prvotni položaj, a za to vrijeme, na drugi podizač postavlja se druga kanta. Cijeli se proces ponavlja potpuno automatski, uzimajući u obzir sve sigurnosne aspekte.

ECO-control sustav Sa sustavom ECO-control nema podizanja okretaja motora prilikom pražnjenja ili ispiranja spremnika što, osim što pogodno utječe na potrošnju i ekologiju, omogućuje tihi rad. Cijeli sustav je iznimno dobro zaštićen od izlijevanja tekućina, a s opcionalno ugrađenim tankvanama za skupljanje prljavih tekućina, te pneumatskim sustavom za pražnjenje i samoispiranje kompletnog sustava, omogućava lakši i efikasniji rad. Izvedba poda i spremnika od nehrđajućeg čelika omogućuje dugotrajan vijek, čak i kod agresivnih svojstava biootpada. Korisna nosivost spremnika otpada nije narušena dodatnim sustavom ispiranja kanti, jer se prilikom punjenja spremnika otpada, prazni spremnik čiste vode, čime nije narušena primaran funkcija skupljanja odvoza otpada. Tvrtka O-K-TEH d.o.o. koja je zastupnik za Stummer nadogradnje od 2018. godine, početkom 2024. godine proširuje svoje djelovanje i na područje Istre i Kvarnera te je sad generalni zastupnik za prodaju i servis za Stummer nadogradnje na području cijele Republike Hrvatske. (www.o-k-teh.hr).

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

27


P EDSTAV PR A LJ L AM AMO O

Caate C terp rpil illa laar

NOVA generacija kompaktnih UTOVARIVAČA na gusjenicama CAT® 255 i 265 Novi modeli Cat® 255 i 265 isporučuju vodeće podizne sile kidanja krana i sile kidanja košare u industriji, čime se značajno povećavaju radne perfomanse strojeva i okretni moment. Potpuno nova, šira kabina odlikuje se većom površinom i visinom te većim prostorom između upravljačkih palica adovezujući se na uspjeh serije kompaktnih utovarivača na gusjenicama D3, potpuno nova generacija kompaktnih utovarivača na gusjenicama Cat® 255 i 265 predstavlja temeljitu obnovu projekta prethodne serije, čime se poboljšavaju funkcije zbog kojih su prethodni modeli stekli takvu popularnost. Kao prvi modeli nove generacije u liniji kompaktnih utovarivača na gusjenicama, 255 i 265 povećavaju ugled Caterpillarovih utovarivača zbog poboljšanih performansi motora, performansi podizanja i nagiba, stabilnosti, udobnosti strojara i tehnologije.

28

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

„Zadržali smo DNK serije D3 dok smo osmišljavali nove mogućnosti za bolje performanse utovarivača koristeći pri tome povratne informacije kupaca kako bismo i dalje ostali predvodnici u sektoru", izjavio je Trevor Chase, specijalist za primjenu Caterpillarovih proizvoda „Oba modela nove generacije iskorištavaju mnoge prednosti koje nudi dizajn okomitog podizanja. Novi Cat 255 zamjenjuje 259D3, dok 265 zamjenjuje strojeve 279D3 i 289D3“. Svi Cat kompaktni utovarivači na gusjenicama nove generacije prepoznaju se po završnom broju 5 na modelima. Pojedno-


površina. Utovarivač 255 nudi novu opciju s cijevastim papučama od 320 mm.

Poboljšan prostor za operatera stroja

stavljena nomenklatura koristi srednji broj za obilježavanje dimenzija stroja, veći brojevi označavaju veće strojeve.

Novi standard performansi Nove utovarivače 255 i 265 pokreću motori Cat C2.8T odnosno Cat C2.8TA, koji isporučuju snagu od 55,4 kW. Novi motori održavaju snagu u širem rasponu broja okretaja i odlikuju se značajnim povećanjem okretnog momenta – za 13% na 255 i za 43% na 265 – radi postizanja poboljšanih radnih performansi. Redizajniran pogonski sklop smješta motor i paket za hlađenje niže u okvir radi poboljšane stabilnosti, što strojaru pruža samopouzdanost prilikom rukovanja teškim teretima i tijekom svih aspekata radnih ciklusa. Novi utovarivač 255 pruža u klasi vodeću podiznu visinu, a u usporedbi s modelom 259D3, pruža za 36% veći nagib, za 26% veću podiznu silu kidanja i za 24% povećan nazivni radni kapacitet (ROC). Kod 265 se visina do svornjaka, u usporedbi s 289D3, povećava za 193 mm, što rezultira najvećom visinom podizanja u klasi od 3,35 m za lakši utovar u kamion. Stroj 265 također pruža 19% veću silu kidanja korpe i 22% veću podiznu silu kidanja krana. Standardni tlak hidrauličkog sustava povećan je na 24.130 kPa. Kao novost za ove strojeve nove generacije, dodatni zatvoreni krug hidraulike omogućuje da 255 i 265 rade sa svim Cat Smart priključcima, uključujući plivajući nož Cat Smart Dozer Blade, uz osiguranu standardnu pomoćnu hidrauliku. Za strojeve opremljene hidraulikom standardnog protoka, oba modela isporučuju se iz tvornice opremljena za opciju povećanog protoka. Funkcija hidraulike povećanog protoka High Flow lako se aktivira putem novog softverski omogućenog priključka (SEA), što omogućuje aktivaciju povećane hidraulike protoka na stroju ili daljinsku aktivaciju na 113 l/min pri standardnom tlaku sustava. Tvornička opcija High Flow XPS povećava tlak dodatnog hidrauličkog sustava na 28.000 kPa za oba modela, dok također povećava hidraulički protok na 113 l/min za model 255 odnosno 129 l/min za model 265. Model 255 opremljen opcijom High Flow XPS kupcima nudi vodeće performanse dodatnog hidrauličkog sustava koje dosad nisu bile dostupne u stroju s podvozjem srednje veličine. Reinženjering donjih komponenti stroja doveo je do jačeg i čvršćeg podvozja za poboljšanu stabilnost stroja i manji nagib prilikom punjenja žlice materijalom. Njegov donji stroj s torzijskim ovjesom pruža veću udobnost za strojara, smanjivanje trošenja gusjenica i materijala, dok krući dizajn dovodi do ravnijih

I Cat 255 i 265 kompaktni utovarivači na gusjenicama imaju dizajn veće kabine s 22% većim ukupnim volumenom i s 26% dodatnog prostora za noge. Za utovarivače 255 i 265 dostupan je niz novih opcija sjedala s mehaničkim i zračnim ovjesom, uključujući ventilirano i grijano sjedalo visoke udobnosti. Nova automatska kontrola temperature plus smještaj ventilacijskog otvora iznad operatera pomaže novom HVAC sustavu da brzo ohladi unutrašnjost kabine. Utovarivači nove generacije opremljeni su standardnim LCD monitorom od 5 inča ili naprednim dodirnim zaslonom od 8 inča, ovisno o odabranom tehnološkom paketu. Poput naprednog zaslona serije D3, standardni monitor ima Bluetooth vezu i podržava funkciju za prikaz stražnje kamere, sporog kretanja, mjerača vremena rada, podsjetnika za održavanje kao i 32 jezika. Napredni dodirni zaslon pruža višu razinu kontrole u odnosu na standardnu funkcionalnost monitora, pruža naprednu radio kontrolu, opciju više kamera od 270˚ kao i odabir 32 jezika. Nove napredne upravljačke palice pružaju integriranu kontrolu naprednog dodirnog zaslona, tako da se sve komande i podešavanja stroja mogu izvršiti bez da operater makne ruke s komandi. Uz nisku ulaznu točku, ulazak i izlazak iz utovarivača 255 i 265 mnogo je lakši. Redizajn omogućuje strojaru da otvori vrata kabine iako podizne grane nisu potpuno spuštene do graničnika. Pojednostavljeni postupak uklanjanja vrata u dva koraka omogućuje strojarima da ih brzo uklone bez alata. Vidljivost je poboljšana zbog nižeg nosača motora, 59% većeg stražnjeg prozora i većeg gornjeg prozora koji omogućuje povećanje vidljivog područja od 15%.

Napredne tehnologije Ovi novi kompaktni utovarivači na gusjenicama donose sljedeću razinu integracije strojeva s tehnologijom. I standardni i napredni monitori nude mogućnost pokretanja Cat Smart priključaka, kao što su dozerski i grejderski noževi te rovokopačka ruka. Ovi priključci su povezani s upravljačkim palicama, a stroj automatski prepoznaje vrstu priključka i potreban uzorak upravljačke palice za njegovo upravljanje. Za više informacija o novoj generaciji Cat 255 i 265 kompaktnih utovarivača na gusjenicama, kontaktirajte Teknoxgroup Hrvatska, službenog zastupnika Caterpillar strojeva za Hrvatsku.

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

29


Novi standardi u industriji upravljanja otpadom Nadogradnje FARID T1 plus s potpuno automatskim podizačem posuda ZOELLER omogućava brže i sigurnije prikupljanje otpada. Jedna od ključnih prednosti ovog sustava je potpuna automatizacija procesa podizanja i pražnjenja posuda

30

SIJEČANJ/JANUARY 2024.


Farid

PREDSTAVLJAMO

svijetu koji se ubrzano mijenja, inovacije u području upravljanja otpadom postaju ključne za očuvanje okoliša i stvaranje učinkovitijih sustava sakupljanja. Farid Industrie S.p.A., vodeći svjetski proizvođač nadogradnji za prikupljanje otpada, u cilju poboljšanja učinkovitosti prikupljanja otpada te transformacije načina na koji gradovi i tvrtke upravljaju otpadom, nudi mogućnost ugradnje potpuno automatskih podizača posuda Zoeller. Ova suradnja rezultirala je integracijom Zoellerovog potpuno automatskog podizača posuda u Faridove nadogradnje za prikupljanje otpada, čime se postiže velika učinkovitost i autonomija. Jedna od ključnih prednosti ovog sustava leži u potpunoj automatizaciji procesa podizanja i pražnjenja posuda čime se postiže brže i sigurnije prikupljanje otpada. Daljnja prednost ovog sustava ogleda se u povećanoj sigurnosti rada. Automatski podizač posuda osigurava stabilnost i preciznost u podizanju i pražnjenju, čime se smanjuje rizik od nezgoda ili oštećenja vozila i opreme. Također, zahvaljujući senzorima visoke preciznosti, sustav lako prepoznaje veličinu i težinu posuda, prilagođavajući se potrebama svake specifične situacije.

Suradnja Farid Industrie i Zoellera predstavlja korak prema budućnosti, gdje tehnologija igra ključnu ulogu u stvaranju održivijih i efikasnijih gradova Farid Industrie S.p.A. i Zoeller zajedno postavljaju nove standarde u industriji upravljanja otpadom. Njihova inovativna rješenja ne samo da poboljšavaju učinkovitost prikupljanja otpada, već i doprinose održivijem i čišćem okolišu. Ova suradnja predstavlja korak prema budućnosti, gdje

tehnologija igra ključnu ulogu u stvaranju održivijih i efikasnijih gradova. Više informacija o Farid nadogradnjama i Zoeller podizačima, možete doznati kod tvrtke Gradatin d.o.o. (www.gradatin.hr)

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

31


KRUŽNO GOSPODARSTVO

Plastični otpad

Reciklir - daleko od Samo u 2019. godini 6,1 Mt plastičnog otpada iscurilo je u rijeke, jezera i oceane. Nakupljanje plastike u rijekama implicira da će se istjecanje u ocean nastaviti desetljećima čak i ako se dosadašnji način gospodarenja plastičnim otpadom značajno poboljša [autor] dr. sc. Dinko Sinčić

lastični otpad već je odavno postao jedan od ključnih problema zaštite okoliša u čitavom svijetu. U prilog tome govore i brojke koje kažu da su značajne količine plastike već akumulirane u vodenom okolišu. Poguban utjecaj otpadne plastike na život životinja, a posredno i čovjeka dokumentiran je u nizu izvješća, ali čini se da, kao i po pitanju klimatskih promjena, svjetski lideri imaju i dalje druge prioritete. Pretpostavljam i zato jer njihovi životi nisu ugroženi, a narod je ionako potrošna roba.

Recikliranje plastike Problemi plastičnog otpada prema postulatima kružne ekonomije rješavaju se recikliranjem. Pri tome se kao prednosti tog načina postupanja s plastičnim otpadom navode: • smanjenje količina otpada koji se šalje na odlagališta i u spalionice • smanjenje zagađenja okoliša, posebno riječnih tokova i mora • smanjenje problema mikroplastike • čuvanje prirodnih resursa • štednja energije • nova radna mjesta - ekonomske koristi za zajednicu • očekivano niža cijena u odnosu na izvornu plastiku (engl. virgin plastic). Zagovornici vrlo često zaboravljaju nedostatke recikliranja. Naime, daleko najveći dio plastike reciklira se mehaničkim postupcima. Pri provedbi tih procesa moguća je pojava sljedećih problema: • nestabilnost omjera izvorna/reciklirana sirovina od serije do serije što može uzrokovati temperaturne varijacije koje su uzrokom nepovoljnih varijabilnih protoka taline

32

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

• što je veći postotak reciklata, to u procesu nastaje više otpada • degradacija polimernih lanaca uzrokovana tijekom procesa recikliranja može uzrokovati probleme s kvalitetom gotovih proizvoda ekstruzije • povećana kontaminacija može uzrokovati probleme začepljenja i gašenje vrućih izlaza • manja čvrstoća proizvoda zbog promjene svojstava polimera uzastopnim recikliranjem • neki se predmeti uopće ne mogu mehanički reciklirati, npr. višeslojna plastika • prilikom prerade može doći do emisija hlapljivih organskih spojeva (HOS, engl. VOC). Nije naodmet spomenuti i prednosti korištenja izvorne plastike: • stabilnija ekstruzija i stoga veća kvaliteta proizvoda • poboljšana ponovljivost za različite iteracije i geometrije istog dijela • potrebno je manje prilagodbi za strojeve u usporedbi s recikliranom plastikom • veća čvrstoća dijelova. Problemi koje nije moguće riješiti mehaničkim nisu prepreka kemijskom recikliranju. Radi se o kemijskim postupcima koji plastiku cijepaju u izvorne sastavne dijelove koji onda u procesu jednakom sintezi izvorne plastike daju i jednak novi polimer. Planovi za proširenje kapaciteta kemijskog recikliranja su veliki, ali je realizirana proizvodnja daleko od značajnijeg mijenjanja postojećeg stanja.

(Ne)uspjeh recikliranja plastike u svijetu (Ne)uspjeh brojnih akcija, dokumenata, rezolucija, katastrofičnih predviđanja i široko publiciranih saznanja o posljedicama neodgovornog postupanja s plastikom najbolje ocrta-


anje plastike kružnog gospodarstva vaju dva prošlogodišnja izvještaja. U oba dokumenta stanje s plastičnim otpadom ilustrira se konkretnim brojkama. U listopadu 2022. objavljeno je izvješće Greenpeacea pod naslovom Circular Claims Fall Flat Again1. U njemu se posebno ističe da industrija plastike promiče recikliranje kao rješenje za plastični otpad od ranih 1990-ih. Svesrdnu potporu takvom stavu daju i mnogobrojna „zelena udruženja“ koja svako opreznije mišljenje proglašavaju neprijateljskim. Otprilike 30 godina kasnije, velika većina plastičnog otpada u SAD-u još uvijek se ne može reciklirati. Procjenjuje se da je stopa recikliranja plastike u SAD-u pala na oko 5-6% u 2021., što je pad od visokih 9,5% u 2014. i 8,7% u 2018. Tada su, međutim, SAD izvezle milijune tona plastičnog otpada u Kinu i računale ga kao da je recikliran iako je velik dio spaljen ili bačen na otpad. U dokumentu OECD Global Plastics Outlook2 objavljenom

2022. slično se rezonira i zaključuje da je trenutačni životni ciklus plastike daleko od kružnog. Grafički prikaz tokova otpada u svijetu na slici 1. neumoljiva je potvrda te činjenice. Plastični se otpad od 2000. do 2019. više nego udvostručio, sa 156 Mt na 353 Mt. Poguban utjecaj otpadne plastike na život životinja, a posredno i čovjeka dokumentiran je u nizu izvješća. U prilog tome govore i brojke koje kažu da su značajne količine plastike već akumulirane u vodenom okolišu, 109 Mt akumulirano u rijekama, a 30 Mt u oceanima. Samo u 2019. 6,1 Mt plastičnog otpada iscurilo je u rijeke, jezera i oceane. Nakupljanje plastike u rijekama implicira da će se istjecanje u ocean nastaviti desetljećima, čak iako se dosadašnji način gospodarenja plastičnim otpadom značajno poboljša. Tvrdi se da, nakon uzimanja u obzir gubitaka tijekom reci-

Slika 1. Tokovi plastike u svijetu

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

33


KRUŽNO GOSPODARSTVO

Plastični otpad

kliranja, samo 9% plastičnog otpada u svijetu u konačnici je reciklirano, dok je 19% spaljeno, a gotovo 50% otišlo na odlagališta. Preostalih 22% odloženo je na nekontrolirana odlagališta, spaljeno u otvorenim jamama ili iscurilo u okoliš. Shematski se ta situacija može prikazati kao na slici 1.

Stanje u Europi Koliko smo u Europi daleko od cilja ostvarenja sustava kružne ekonomije, trebali bi pokazati službeni podaci. Na internetskoj stranici Europske komisije stoji da je EUROSTAT „statistički ured Europske unije, odgovoran za objavu kvalitetnih statističkih podataka i pokazatelja iz cijele Europe kojima se omogućuje usporedba među državama i regijama“3. Kako prema tom izvoru stojimo s recikliranjem plastičnog otpada? Prema toj bazi podataka4, u 2020. godini u EU-27 nastalo je 19,03 Mt (mil. t) otpadne plastike, obrađeno 11,39 Mt, reciklirano 8,11 Mt, energijski oporabljeno 2,64 Mt, odloženo 590.000 t. Generirano je, prema EUROSTAT-u, 15,46 Mt plastične ambalaže od čega je reciklirano 5,82 Mt ili 37,6%. Međutim, plastične ambalaže ima i u miješanom komunalnom otpadu, ali se ta činjenica ne konstatira. Stoga je stvarni stupanj reciklaže plastične ambalaže znatno manji. Koristeći podatke iz jedne Studije plastike u EU, mogu se dobiti informacije i o drugim vrstama otpada koje sadrže plastiku. Tako je procijenjeni udio plastičnog u otpadu iz kućan-

Podaci europskog udruženja prerađivača plastike, pokazuju da se stvarno reciklira 9,9 % plastičnog otpada stava 13 % što daje količinu od 17,1 Mt u 2020. odnosno mnogo više od 3,8 Mt što tvrdi EUROSTAT, oko 3%). Slično tome, plastiku sadrže i odbačena vozila te kategorija Mješovito nedefinirani materijal/pakiranje. Uzevši u obzir sve komponen-

Slika 2. Kretanje prikupljenih količina 2018.-2021.9

34

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

te koje sadrže plastični otpad, dolazi se do količine od 51,87 Mt! Ako je reciklirano 8,11 Mt, stopa reciklaže plastičnog otpada u EU bila bi 15,6 %. Posebno je zbunjujući i navod da je odloženo samo 590.000 t plastičnog otpada. Bilance tvari iz navedenih podataka pokazuju da nešto nije u redu s tim brojem. Što se dogodilo s razlikom između proizvedenog i otpada podvrgnutog recikliranju od 7,64 Mt? Ako je na recikliranje upućeno 11,39 Mt plastičnog otpada, a reciklirano 8,11 Mt, u tom procesu „nestaje“ 3,79 Mt? Prikupljeno je 15,4 Mt plastične ambalaže, 5,8 Mt reciklirano, što se dogodilo s razlikom od 9,637 Mt, ne navodi se. Energijskoj oporabi podvrgnuto je 2,64 Mt pa još uvijek postoje goleme količine kojih nema u statistikama EUROSTAT-a. Ako se ne spaljuje, jedini drugi način rješavanja plastike je odlaganje. Bilancu mase na temelju tih podataka ne može spasiti niti izvoz. Prema EUROSTAT-u izvoz je 2020. iznosio 1,6 Mt, podatak o uvozu se ne spominje. Međutim, na stranici European Parliament News (update 2023.)5 stoji tvrdnja da se polovica plastike prikupljene za recikliranje izvozi na obradu u zemlje izvan EU-a. Ono što je još zanimljivije jest tvrdnja da se oko 25% cjelokupnog proizvedenog plastičnog otpada odlaže na odlagališta, što je desetak puta više od 590.000 t kako se navodi podatak u tablicama EUROSTAT-a. Tvrdi se da se i 32,5 % reciklira, ali se ne navodi na koji način se došlo do te brojke. Kao izvor za oba podatka navodi se EUROSTAT! Drugi je značajni izvor podataka statistika OECD-a6. Prema tom izvoru, količina plastičnog otpada u 2020. u EU OECD zemljama (EU 27 bez HR, RO, BG, MT, CY) bila je 50,67 Mt. Isti izvor navodi i da je stupanj reciklaže plastike u zemljama OECD-a


Najveći je udio reciklirane plastike u proizvodima koji se koriste u poljoprivredi i vrtlarstvu, potom građevinarstvu, najmanji za predmete kućanskog pribora i sporta te u automobilskom sektoru

članica EU 2019. bio 14 %. Također je prema njima udio plastike u otpadu iz domaćinstva 12%, za razliku od EUROSTAT-a prema kojem je ta veličina oko 3%. Njihova statistika navodi i da je izvoz plastičnog otpada iznosio 3,9 mil. t. 2020. godine, ali je i uvoz bio značajan 2,8 mil.t. Tvrtka Statista7 navodi podatak da je uporaba plastike u EU 2019. dosegla 67 Mt, od čega je 53 Mt završilo kao otpad. Predviđaju porast na 62,9 Mt do 2030. i 106,2 Mt do 2060. U dostupnim informacijama ne navode stupanj reciklaže. Prema publikaciji Plastics – the Facts 20228 neprofitne udruge stotinjak europskih prerađivača plastike, količina od-

vojeno skupljene otpadne plastike u Europi je u 2020. godini u EU 27+3 iznosila 29,5 milijuna tona (Plastics Europe 2022 ne navodi brojku za 2021.) Na recikliranje je poslano 10,2 Mt, izvezeno je 3,1 Mt, a 9,1 Mt je ušlo u postrojenja za recikliranje u EU. Oko 3,6 Mt (39,6 %) je gubitak u procesu sortiranja i recikliranja koji se šalje na energijsku oporabu ili na odlagalište10. I onda ključni podatak: u nove proizvode ugrađeno je 5,5 Mt otpadne plastike i to u građevinarstvu 2,36 Mt, (18 %), za ambalažu 1,836 Mt ili 8,5 % ukupne plastike, što ilustrira slika 3. Najveći je udio reciklirane plastike u proizvodima koji se koriste u poljoprivredi i vrtlarstvu, potom građevinarstvu, najmanji za predmete kućanskog pribora i sporta te automobilskom sektoru. Posebno se čini važnim ukazati na mali udio reciklirane plastike u ambalažnim proizvodima od svega 8,5% odnosno 1,836 Mt. U EUROSTAT-u kažu da je reciklirano 5,8 Mt ambalažne plastike. Gdje je završilo 3,982 Mt ne može se od njih saznati. Navedene brojke ukazuju na činjenicu da je cilj od 25 posto recikliranog sadržaja u plastičnim bocama do 2025., odnosno 30 posto do 2030. teško ostvariv.

Stanje u Hrvatskoj Službena su osnova za analizu Izvješća o komunalnom otpadu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U Izvješću za 2021. godinu11 pod „odvojeno skupljena plastika“ navodi se vrijednost od 73.707 kt (kilo tona – tisuća tona). Međutim, u tablici Količine nastalog komunalnog otpada

Slika 3. Reciklirana plastika u novim proizvodima po industrijskim sektorima 2018.- 2021.g4

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

35


KRUŽNO GOSPODARS STV T O

Plastični otpad čujući i onaj koji zaostaje u miješanom komunalnom otpadu. Prema morfološkom sastavu otpada objavljenom 2015. godine, udio plastike u miješanom komunalnom otpadu je 22,87 %. Ako pretpostavimo da nema odvojenog skupljanja, to bi značilo da je količina otpadne plastike 2021. bila 404,012 kt. Ako je odvojeno skupljeno 73,707 kt, u miješanom komunalnom otpadu ostalo je 330,305 kt plastike. Prema količini za koju se tvrdi da je reciklirana, stupanj reciklaže iznosio bi 15,2%. Međutim, uz iskorištenje postupka reciklaže kao u europskih prerađivača od 60,4 %, masa reciklirane plastike je 36,999 kt što daje realan stupanj reciklaže od 9,1%. Kako je reciklirano 61,256 kt, ostatak od 367.000 t završio je na odlagalištu. Energijska vrijednost tog otpada ekvivalentna je oko 300 kt dizela. Naši zeleni političari ne usude se iskoristiti taj potencijal unatoč nedostatku energije u RH.

Troškovi odvojenog sakupljanja

po ključnom broju navodi se da je nastalo 73,707 kt otpadne plastike, a reciklirano 61,257 kt. Promjena u terminologiji od upućeno na recikliranje u izvješću za 2020. godinu u reciklirano nastala je uslijed primjene Provedbene odluke EU komisije12 gdje se odbijaju količine u koje se ne ubrajaju izdvojene primjese iz otpada koje nisu željeni materijal za daljnje reci-

Podaci o stvarnom stupnju recikliranja plastike pokazuju da postojeći postupci mehaničkog recikliranja ne mogu u doglednoj budućnosti riješiti problem otpadne plastike kliranje. Na taj je način iz odvojeno skupljene plastike izdvojeno 16,9% nečistoća. Štoviše, ako se prihvate te brojke, stupanj je recikliranja u RH 61,257 kt (reciklirano) / 73,705 kt (nastalo) 83,1 %! Međutim, tu je količinu teško nazvati recikliranom jer osnovica za izračun ne udovoljava stavku iz Priloga I spomenute odluke koji kaže da je točka izračuna Plastika razvrstana po polimerima koja se ne podvrgava daljnjoj preradi prije ulaska u postupak proizvodnje peleta, ekstruzije ili ukalupljivanja. Udruga europskih prerađivača plastike navodi da se od količine upućene na recikliranje 60,4% stvarno reciklira, a realni stupanj reciklaže u Europi iznosio je 2021. 9,9 %. Proizlazi da je RH uspješnija u recikliranju plastike nego EU!? Očito je da nešto nije u redu s postojećom terminologijom jer rezultira drastično netočnim rezultatima. Naime, termin količina nastalog otpada trebao bi obuhvatiti sav plastični otpad, uklju-

36

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

Podržavatelji bespogovornog recikliranja plastike obično ističu krajnje koristi recikliranja, ignorirajući troškove prvog u lancu – sakupljača. U slučaju Zagreba, prema dostupnim podacima cijena sakupljanja miješanog komunalnog otpada u 2021. godini bila je 2.448 kn/toni13. Cijena za plastiku nije izražena zasebno, već u kunama po toni otpada prikupljenog u sklopu usluge povezane s javnom uslugom 1.869 kn/toni, dakle uključujući papir i staklo. Kako je već spomenuto, kamion jednakog volumena sakupi oko 3,3 puta manju masu, pa cijena ne može biti manja od cijene sakupljanja miješanog komunalnog otpada. Ako u svrhu ilustracije troškova za sakupljanje plastike uzmemo tu cijenu, onda je ukupan trošak za 2021. iznosio 31.789.728 kn. Kao ni druga komunalna poduzeća, Zagreb nema sortirnicu plastike pa sakupljene količine predaje ovlaštenim tvrtkama, po cijeni od 1.200 kn. To znači da su građani grada Zagreba platili najmanje 47.372.928 kn odvojeno sakupljenog plastičnog otpada. Neki su političari/političarke pretvarajući se u stručnjake u ranim danima uvođenja odvojenog skupljanja poručivali građanima kao će im odvojeno skupljanje smanjiti račune jer će grad na tome zarađivati!


sti ne proizvesti željeni ili očekivani učinak, najbolje sumira razliku nerealnih ciljeva i stvarnih mogućnosti. Kemijsko recikliranje, kao dopuna mehaničkom, priziva se kao izgledno rješenje, ali su postojeća i planirana postrojenja daleko od ozbiljnih kapaciteta koji bi mogli reciklirati milijune tona otpadne plastike. Zbog svega navedenog prijeko je potrebno: • preispitati nerealne ciljeve recikliranja plastike koji se donose u uredima EU • preispitati tehnike i tehnologije korištenja, posebno energijske oporabe, bez predrasuda • realno, ne povodljivo za onim što kaže EU, sagledati situaciju i donijeti najbolje odluke za RH.

Literatura Zaključak Prikazani podaci pokazuju da se u Europskoj uniji ne zna koliko se točno plastičnog otpada reciklira. Logično bi bilo da EUROSTAT daje nedvojbene podatke, ali jednostavne bilance tvari pokazuju da im se ne može vjerovati. Tako i navod na stranici Komisije da je odgovoran za objavu kvalitetnih statističkih podataka ostaje samo proklamacija. Očito je riječ o birokratiziranom postupku prikupljanja podataka koji im se dostavljaju, bez kritičke evaluacije. Zbog toga se, uzevši u obzir sve citirane izvore, najvjerodostojnijim čine podaci europskog udruženja prerađivača plastike, a oni kažu da se stvarno reciklira 9,9 % plastičnog otpada. Naime, jedino se reciklirana plastika koja se ugradi u novi proizvod može zaista smatrati recikliranom. Analizirani podaci iz hrvatskog službenog dokumenta pokazuju također da su navedeni zaključci nerealni. Nužna je promjena korištene terminologije jer nastali plastični otpad mora uključivati sav otpad, a ne samo odvojeno sakupljeni. Podaci o stvarnom stupnju recikliranja plastike pokazuju da postojeći postupci mehaničkog recikliranja ne mogu u doglednoj budućnosti riješiti problem otpadne plastike. Naslov izvješća Greenpeacea – circular claims fall flat again prema Oxfordskom rječniku znače fail completely to produce the intended or expected effect ili hrvatski, u potpuno-

1. Circular claims fall flat again, Comprehensive U.S. Survey of Plastics Recyclability, 2022 Update, GREENPEACE, INC., SAD (2022) 2. OECD Global Plastics Outlook, https://www.oecd.org/environment/plastics/ 3. Eurostat- The Statistical Office of the European Union, http:// epp.eurostat.ec.europa.eu/ 4. https://ec.europa.eu/eurostat/web/waste/data/database 5. European Parliament News, https://www.europarl.europa.eu/ news/en/ 6. OECD, https://stats.oecd.org/ 7. Statista, https://www.statista.com/topics/5141/plastic-wastein-europe/#topicOverview 8. Plastics – the Facts 2022, Plastics Europe (2022) 9. Plastics - the Facts 2021, Plastics Europe, Brussels, Belgija (2021) 10. Delvaux de Fenffe C., Plastics Europe, Osobna komunikacija (2023) 11. Izvješća o komunalnom otpadu za 2021. godinu, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zagreb (2022) 12. Provedbena odluka komisije (EU) 2019/1004 o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka o otpadu (2019) 13. Izvješće o radu davatelja usluge za 2021., Čistoća Zagreb, https://www.cistoca.hr/o-nama/izvjesca/1435

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

37


PREDSTAVLJAMO

MultiOne

Multione - kompaktni i moćni v strojevi obiteljske tvrtke iz Tvrtka obitelji Carraro rraro dizajnira dizajnira i proizvodi proizvodi multifunkcionalne multifunkcionalne strojeve koji, uz razne razne dodatke, dodatke, mogu mogu zadovoljiti zadovoljiti rastuće rastuće potrebe potrebe za višenamjenskim m strojevima strojevima koji koji se se koriste koriste za za građevinske građevinske radove, u poljoprivredi rivredi i uređenju uređenju i održavanju održavanju okoliša, okoliša, pružajući sigurnost ost i visoke visoke ekološke ekološke standarde standarde

ultiOne je mlada talijanska tvrtka sa sjedištem u Vicenzi. Osnovala ju je 1998. godine obitelj Carraro, sa željom da dizajniraju i proizvode poljoprivredne strojeve koji uz razne dodatke mogu zadovoljiti rastuće potrebe za višenamjenskim strojevima u građevinarstvu, poljoprivredi i uređenju okoliša. Zahvaljujući velikim ulaganjima u istraživanje i razvoj te dugogodišnjem iskustvu Giuseppea Carrara u proizvodnji poljoprivrednih strojeva, u samo nekoliko godina postala je značajan igrač na tržištu višenamjenskih strojeva Uspon tvrtke počeo je početkom stoljeća specijalizacijom u segmentu malih utovarivača i višenamjenskih malih utovarivača, agilnih i svestranih radnih alata koji se mogu prilagoditi širokom rasponu namjena za različite vrste radova.

Višenamjenski mali utovarivač Prvi model - mali utovarivač S25D - ugledao je svjetlo dana 1998. godine. Dvanaest mjeseci kasnije MultiOneov dizajn i koncept višenamjenskog malog utovarivača nagrađen je za tehničku inovaciju na sajmu EIMA International. Godinu dana kasnije predstavljene su još dvije serije, SL i GT. MultiOne je 2011. preuzeo tvrtku Zappator, specijaliziranu za

38

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

proizvodnju opreme za uređenje okoliša. 2015. i 2016. godina bile su važne za MultiOne, tada su lansirani su utovarivači serije 8,9 i10 , čime je maksimalna snaga asortimana porasla na 75 konjskih snaga i kapacitet dizanja na 2,5 tone, te tehnološki i nazivom redizajnirani 'mali' utovarivači (serije 1, 2, 5) s novim upravljačkim sustavom i rukom. Portfelj je dopunjen i potpuno električnom linijom – serijom EZ koju čine tri stroja s autonomijom rada 5 - 6 sati u Eco modu, ovisno o modelu. MultiOne danas nudi strojeve i nastavke visoke kvalitete, udobne i jednostavne za korištenje, s tehničkim rješenjima koja pružaju sigurnost i koja ispunjavaju visoke ekološke standarde. U ponudi je čak deset serija utovarivača s 19 konfiguracija, a na raspolaganju je više od 170 nastavaka za različite vrste radova – ravnanje zemlje, iskopavanje, šišanje živice, košnju trave, dizanje bala, paleta ili gromada zemlje... Opremljeni su dizelskim motorima Kubota ili Kohler te imaju hidrostatski prijenos.

MultiOne Serija 6 Strojevi serija 6 nevjerojatno su mali s obzirom na svoju moć odnosno kapacitet podizanja tereta. Opremljeni su trocilindričnim Kubota dizelskim motorom D1305 zapremine 1300 kubičnih


išenamjenski Vicenze

centimetara standarde ce cent ntim imet etar taraa ko kojiji iispunjava spun sp unja java va eekološke kološške kolo ške st stan anda dard rdee Stage Stag St agee V i Tier Tier 4 Final, snagom Fina Fi nal,l, ššto to rrezultira ezul ez ulti tira ra sstabilnom tabi ta biln lnom om iizlaznom zlaz zl azno nom m sn snag agom om ppri ri nniskom isko is kom m broju broj br ojuu okretaja i najboljim performansama priključaka. Serija 6 je vrlo isplativo rješenje za one koji traže uobičajene odlike MultiOne utovarivača po konkurentnoj cijeni, bez žrtvovanja snage i kvalitete. Ovi kompaktni utovarivači savršeno su prikladni za uske prostore, lako ih je transportirati i uz pomoć priključaka osposobiti za iskapanje, čišćenje, uređenje okoliša, za samostalne radove na farmi, uklanjanje ruševina, primjenu viličara na svim terenima i općenito za utovar.

Serija 8 Serija MultiOne 8 najbolje je rješenje na tržištu zglobnih mini utovarivača za one koji trebaju stroj raznovrsne namjene, velikog okretnog momenta i velike brzine, s udobnom kabinom. Idealan je izbor za teške poslove u kojima je potrebna velika snaga dizanja ili vučna snaga. Serija 8 opremljena je izravno pogonjenim motorom koji pruža veću vučnu snagu u usporedbi s kononkurencijom. Stabilan i pouzdan, ovaj revolucionarni mini utovava-va rivač odlikuje se naprednim i modernim dizajnom okvira, niskim kim težištem koje osigurava stabilnost, integriranim stražnjim utetezima i vruće kovanim zglobovima. Kabina je prostrana, udobnaa i lako dostupna, s ugrađenim klimatizacijskim sustavom.

Multifunkcionalnost No, ono po čemu se posebno ističu strojevi ovog talijanN skog sk sko o poizvođača je njihova multifunkcionalnost koja se temeljljii nna već spomenutih više od 170 nastavaka za različite radove. Uz nastavke za građevinske i poljoprivredne radove, tu su U i nnastavci za obavljanje poslova zimske službe, za održavanje hortikulture i razne komunalne radove. hor ho r ZZahvaljujući svestranosti, teleskopskoj grani i agilnosti MultiOne može zamijeniti konvencionalni utovarivač, a zahvaMu ljujući ljljuj uj tridesetak „poljoprivrednih” nastavaka može se prilagoditi di ti za razne poslove, bez obzira je li riječ o ratarstvu, stočarstvu, stv st v voćarstvu ili vinogradarstvu: od rukovanja balama sijena, hranjenja životinja, čišćenja do pripreme tla, obrezivanja i urehra hr a đivanja voćnjaka i vinograda, za sjetvu i berbu... điv đi v MultiOne strojevi idealni su i za komunalne radove kao što M su održavanje raznih gradskih, zelenih i javnih površina: za košnjuu i podrezivanje, pometanje i čišćenje, skupljanje i odlaganje nj lišća, lilišć šć uklanjanje i čišćenje snijega. ZZahvaljujući širokom spektru priključaka i luksuznoj kabini (s grijačem i klima uređajem) MultiOne strojevi i nastavci su izvrgrij gr ij sno rješenje za poslove održavanja tijekom cijele godine. Kompaktne dimenzije i zglobno sjedalo jamče visoku pokretljivost u uskim prostorima i punu vidljivost od 360°. Velika brzina osigurava pak povećanu mobilnost za velika područja. A korisnicima je na raspolaganju i niz nastavaka: od vakumskih čistilica, uličnih čistilica, ralica za snijeg, posipača soli i pijeska, vilica i košara za podizanje i prijenos različitih tereta, kosilica, nastavaka za čišćenje korova i podrezivanje, visinskih platformi itd. Strojevi su vrlo svestrani i imaju veliki kapacitet podizanja tereta. Zahvaljujući zglobnom okviru i DBS-u (Dynamic Block System) mogu se kretati po popločenim površinama, travnjacima i drugim osjetljivim površinama bez da ih oštetite. MultiOne distribuira svoje proizvode diljem svijeta (Europa, Sjeverna i Južna Amerika, Australija i Azija) putem mreže distributera i trgovaca koji blisko surađuju s tvrtkom kako bi zadovoljili potrebe kupaca. volj vo ljililii po potr treb ebee ku kupa paca ca.. Zastupnik MULTIONE Republiku Zast Za stup upni nikk tvrtke tvrt tv rtke ke M ULTI UL TION ONEE za R epub ep ubliliku ku Hrvatsku Hrv rvat atsk skuu je tvrtka tvr vrtk tkaa Visina DIR možete dobiti Visi Vi sina na D IR dd.o.o., .o.o .o .o.,., u kkojoj ojoj oj oj m ožet ož etee do dobi biti ti i ssavjetovaavje av jeto tova va-izbora (www.visina.hr). njee ok nj okoo iz izbo bora ra sstroja troj tr ojaa (w (www ww.v .vis isin ina. a.hr hr).).

Serija 11 Serija 11 donosi višenamjenski kompaktni utovarivač impreresivnog kapaciteta podizanja. Novine su: tempomat; OneDrive, ve,, ve novi transmisijski sustav od jednog blok ventila izravno spopo-po jenog na HST pumpu; nesalomljive oklopne ploče čija otporornost i fleksibilnost zahvaljujući novoj smjesi od koje su izrađeđe-đe ne omogućuje da ploča apsorbira udarce, deformira se i vratii u izvorni oblik; ACI (Attachments Control Interface), kontrolno su su-čelje koje vozaču omogućuje upravljanje i kontrolu priključaka aka bez dodatnih kontrolnih kutija i kablova. Opremljen je četveroro-ro cilidričnim motorom Kohler KDI 2504 zapremine 2.482 kubičnih nih centimetra. Stroj je težak 2.400 kg, može podići teret na visinu nu od 3,7 metara, a maksimalni kapacitet tereta je 2.620 kilograma. ma. Maksimalna brzina mu je 35 kilometara na sat.

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

3399


PREDSTAVLJAMO

Iride

Nadogradnja IRIDE C razvoju sustava go Nadogradnje IRIDE prilagođene su različitim sustavima sakupljanja otpada, i u svakom od njih do izražaja dolaze vrhunska kvaliteta i pouzdanost ontinuirani razvoj i neprestano usavršavanje karakteristični su za talijanskog proizvođača komunalnih nadogradnji IRIDE. Nadogradnje se prilagođavaju potrebama korisnika uvijek s jednim ciljem – stvoriti optimalizirano komunalno vozilo koje pouzdano i brzo može prikupiti, sabiti i transportirati otpad. Sustav prikupljanja otpada neprestano se usavršava, kako bi postao što jeftiniji i brži, uz što višu razinu učinkovitosti. Naprednu razvojnu fazu u tom sustavu predstavljaju nadogradnje s bočnim utovarom, bez potrebe za operaterima na stražnjim platformama. Kompletan proces prikupljanja, sabijanja i prijevoza otpada može izvršiti jedan operater/vozač.

40

SIJEČANJ/JANUARY 2024.


LR iskorak u spodarenja otpadom

Nadogradnja Iride CLR opremljena je dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80 - 1.000 litara, koji prilagođavanjem brzine kretanja unutar ciklusa omogućuje očuvanje spremnika. Aparat je smješten bočno i prilikom podizanja/prekretanja kanti i kontejnera ima vertikalni hod te zahtijeva manje prostora prilikom pražnjenja kanti i kontejnera. Nadogradnja je opremljena potisnom pločom za sabijanje otpada, koja ima mogućnost prilagodbe omjera sabijanja otpada, ovisno o vrsti otpada koji se prikuplja i sabija. Pražnjenje nadogradnje se vrši prekretanjem na stražnju stranu, uz prethodno automatsko spuštanje dva stražnja valjkasta stabilizatora, koja omogućuju adekvatno prilagođavanje podlozi na kojoj se vrši pražnjenje. Pražnjenje prekretanjem vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje. Nadogradnja Iride CRL s bočnim utovarom, uz standardne nadogradnje Iride sa stražnjim utovarom, čini cjelovit proizvodni program koji omogućuje prikupljanje otpada u svim radnim uvjetima i sukladno potrebama najrazličitijih korisnika. Sve nadogradnje izvedene su sukladno normi EN 1501-1 i direktivi 2006/42/CE, što jamči certifikat ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete. Kada su kvaliteta i pouzdanost u pitanju, kod ovog proizvođača nema kompromisa. Upravo zbog beskompromisnog

ulaganja u kvalitetu Iride ima zasluženo vodeću poziciju na tržištu komunalnih nadogradnji. Detalji o komunalnim nadogradnjama IRIDE dostupni su kod ovlaštenog zastupnika proizvođača IRIDE za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

41


SPONZORIRANI PRILOG

STP

Najveći lager preskontejnera u Hrvatskoj Tvrtka STP d.o.o. od 1993. godine kontinuirano gradi kvalitetu u sektoru komunalne opreme. Prvi preskontejneri u Hrvatskoj zaživjeli su još 90-ih godina prošlog stoljeća, a neki od njih rade još i danas

Suhopolje

42

sluškujući potrebe tržišta i sve većeg broja reciklažera koji sustavno rade na smanjenju troškova i optimizaciji sakupljanja korisnih sirovina u STP-u su ponudili brojna rješenja koja su prepoznata diljem Hrvatske. Potrebe korisnika se sagledavaju iz više aspekata te se za svakog od njih izrađuje individualna ponuda koja uključuje prostor na terenu, količine sirovina, brzinu kojom se one produciraju, raspoloživost voznog parka te vrijeme potrebno za odvoz i pražnjenje. Avermann preskontejneri su postavili standarde i već su davno prepoznati kao najbolje rješenje uz minimalne troškove održavanja i vrlo mali gubitak na vrijednosti uz sjajne rezultate u brzini, pouzdanosti i količini prikupljene sirovine. No, ne mogu si baš svi priuštiti novu opremu stoga su u STP-u uzeli u obzir i tu bitnu stavku pri nabavi i kupovini Avermann preskontejnera.

SIJEČANJ/JANUARY 2024.


STP Lučko

Otkup, servis i obnova Tvrtka STP korisnicima nudi usluge brzog i efikasnog servisa Avermann peskontejnera, u svom ili vašem prostoru, po izboru. Također, možete zatražiti i dobiti ponudu za kupnju novog istovrsnog ili većeg preskontejnera, uz umanjenje vrijednosti novog u iznosu procjene starog. Također svi zainteresirani mogu zatražiti i procjenu starog preskontejnera uz potpunu reparaciju originalnim dijelovima, uz garanciju. Ako Vam uređaj treba odmah s najvećeg lagera rabljenih preskontejnera u ovom dijelu Europe, možete izabrati odgovarajući reparirani uređaj i dobiti ga na korištenje odmah, uz garanciju. Postoji i mogućnost zamjenskog uređaja za vrijeme trajanja popravka ili reparacije vašeg uređaja, što omogućuje neometan rad pogona uz istovjetne uređaje na koje su se radnici već navikli bez poremećaja intenziteta punjenja.

Trogir

Ako želite izabrati najbolje za vašu tvrtku ili pogon, obratite se stručnjacima iz STP-a koji će vam zasigurno pomoći pronaći najisplativije rješenje i omogućiti da problem riješite u istom danu.

Izvrsnost uz garanciju reparacije Stari dotrajali uređaji mogu se pregledati na način da se radi detaljan izvid potrebnih zahvata kako bi se uređaju dodatno produžio radni vijek za još minimalno 5-10 godina. Vrše se limarski radovi na otklanjanju dotrajalih komponenti, hidraulični cilindri se pregledavaju i zamjenjuju novima ako reparacija nije isplativa. Pregledavaju se klizne staze i zamjenjuju PVC vodilice ako je to potrebno, kontroliraju se i izmjenjuju hidraulična crijeva, kontrolira pritisak, izmjenjuje se ulje i filtri te se pregledava pritisak pumpe kao i dotrajalost električnog motora. Električne i elektroničke komponente se zamjenjuju novim originalnim te se nakon reparacije cijeli uređaj kalibrira i podešava u skladu s optimalnim željama i radnim navikama korisnika. Prije isporuke se cijeli uređaj pjeskari, kita i farba prema željama korisnika uz postavljanje obaveznih znakova upozorenja za rad na siguran način. Koji put je zaista teško prepoznati razlike između novog i obnovljenog uređaja. Najočitija je razlika u cijeni koja može biti i do pola vrijednosti novog uređaja.

Sv. Rok

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

43


TEHNOLOGIJA

Plastični otpad

Deset startupa koji nu za smanjenje plastičn U našim oceanima i morima završi godišnje više od 8 milijuna tona plastike, što znači da je zagađenje plastikom jedan od glavnih problema s kojima se suočavamo. Izdvojili smo deset startupa koji se bave rješavanjem problema plastičnog otpada [pripremio] Tihomir Dokonal ve više tvrtki postaje svjesno koliko je važno održivo poslovanje i nastojanje da se naše okruženje učini boljim. U oceanima i morima završi godišnje više od 8 milijuna tona plastike, što znači da je zagađenje plastikom jedan od glavnih problema s kojima se suočavamo. Plastika se raspada u mikročestice koje završavaju u ribama i drugim morskim organizmima, a sitne čestice plastike putem hrane dospijevaju i u naše tijelo. Studija bečkog tima znanstvenika pokazala je da mikroplastika i nanoplastika uspijevaju prijeći krvnomoždanu barijeru te dospjeti i u mozak. Mnogi poduzetnici prihvaćaju izazov i pronalaze razne načine kako smanjiti zagađenje plastikom. Portal Startup Savant izdvojio je deset startupa koji rade na stvaranju održivijeg planeta rješavanjem problema zbrinjavanja plastike, od kućanskih aparata do smanjenja upotrebe plastičnih vrećica.

tvara PET plastiku i poliesterska vlakna u kvalitetne materijale za preradu, primjerice za proizvodnju odjeće. Umjesto da se istrošeni plastični predmeti bacaju na odlagalište, osnivači Loop Industriesa nastoje ih ponovo iskoristiti te tako smanjiti količinu "nekorisnog" otpada.

Brightmark, San Francisco, Kalifornija, SAD Financiranje: 5,8 milijuna dolara Brightmarkova je misija "ponovo osmisliti otpad". Oni su, naime, osmislili svoju tehniku obnove plastike: prikupljaju plastične materijale od lokalnih općina i taj prikupljeni materijal odvoze u svoj pogon na usitnjavanje. Tamo se prikupljeni otpad pretvara u pelete. Peleti se stavljaju u spremnik bez kisika, gdje se mogu koristiti kao alternativno gorivo.

Flexi-Hex, Cornwall, Ujedinjeno Kraljevstvo Loop Industries, Quebec, Kanada Financiranje: 56,5 milijuna dolara Cilj Loop Industriesa je u potpunosti "zatvoriti plastični krug" putem svoje inovativne, zaštićene tehnologije koja pre-

44

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

Financiranje: 1,9 milijuna funti Ambalaža proizvoda pridonosi plastičnom otpadu više nego što mislimo. Flexi-Hex je osnovan s idejom da sa svojim inovativnim patentiranim omotom za pakiranje ponudi bolju al-


de rješenja og otpada ternativu plastičnoj ambalaži. Flexi-Hexov proizvod u potpunosti je izrađen od papira, a dovoljno je snažan da zaštiti predmete. Lako se može kompostirati, odnosno reciklirati kod kuće.

Xampla, Cambridge, Ujedinjeno Kraljevstvo Financiranje: 12,2 milijuna dolara Umjesto da reciklira plastiku, Xampla želi zauvijek iskorijeniti plastiku za jednokratnu upotrebu. Stvorili su prvi 100%tni biljni materijal na svijetu za komercijalnu upotrebu. Njihov inovativni materijal nalik je na plastiku, ali se prirodno razgrađuje. Osim rješavanja problema plastike za jednokratnu upotrebu, Xampla također radi i na čišćenju drugih proizvoda od mikroplastike koji su u svakodnevnoj upotrebi.

Scrapp Ltd, Singapur i Velika Britanija Financiranje: 105.000 dolara Scrapp Ltd. čini recikliranje isplativim. Jednostavnim skeniranjem bar koda proizvoda može se saznati koji se materijali mogu reciklirati u neposrednom okruženju. Što više proizvoda korisnik skenira, zaradit će više bodova koje može potrošiti na Scrappovom održivom tržištu. Bodovi se također mogu donirati Scrappovim dobrotvornim partnerima koji također rade na rješavanju problema plastičnog otpada.

ReNew ELP, Velika Britanija Financiranje: 4,4 milijuna funti Kao i Novoloop, ReNew ELP je tvrtka koja nastoji pretvoriti plastiku u materijale za višekratnu upotrebu. HydroPRS, inovativna ReNewova tehnologija, odbačenu plastiku reciklira u neki novi proizvod. ReNewov model temelji se na ponovnoj upotrebi plastike koja se ne smatra reciklabilnom i koja bi završila na odlagalištima.

Lasso Loop Recycling, San Mateo, Kalifornija Financiranje: 750.000 dolara Lasso Loop Recycling nudi rješenje za kućno recikliranje. Njihov pametni uređaj i aplikacija čine recikliranje lakim i jednostavnim. Ako se predmet ne može reciklirati, Lasso ga jednostavno vrati. Osim toga, njihov uređaj eliminira ostatke hrane i druge nečistoće tako da se predmeti koji bi se inače smatrali „kontaminiranima“ također mogu reciklirati.

Novoloop, Menlo Park, Kalifornija Financiranje: 25,9 milijuna dolara Novoloop radi na pretvaranju plastike u kemikalije i ulja. Prikupljaju stvari poput plastičnih vrećica, ambalaže i spremnika te ih rastavljaju na molekularnu razinu. Ti se materijali zatim pretvaraju u ponovno upotrebljive reciklirane sirovine sa smanjenim ugljičnim otiskom.

ClearDrop, Texas Financiranje: nepoznato ClearDrop je kućanski aparat koji zbrinjava plastiku za jednokratnu upotrebu. Jednostavno se plastika za recikliranje stavi u plastični kompaktor (SPC) koji će sav materijali rastopiti i pretvoriti u plastičnu masu, koja se može reciklirati bez ispuštanja štetnih kemikalija u zrak.

Mushroom Material, Auckland, Novi Zeland Financiranje: 280.000 dolara Mushroom Material je startup koji se također bavi održivim pakiranjem. Njihov proizvod za pakiranje napravljen je, kao što mu samo ime govori, od gljiva. Odlična je alternativa plastici i stiroporu jer se može reciklirati i/ili kompostirati.

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

45


TEHNOLOGIJA

Waste-to-Energy

Pretvaranje otpada strategija za održiv Waste-to-Energy je održivo rješenje koje smanjuje količinu otpada na odlagalištima i pritom iskorištava potencijal otpada kao vrijednog resursa [pripremio] Tihomir Dokonal retvaranje otpada u energiju (Waste-to-Energy - WtE) jedno je od vodećih održivih rješenja za gospodarenje otpadom. Ovaj proces predstavlja transformativni pristup rješavanju globalnih izazova sve većeg stvaranja otpada, potražnje za energijom i održivosti okoliša. Dok se svijet bori s dvostrukom krizom zbog sve veće količine otpada koju stvaramo i hitne potrebe za čistim i obnovljivim izvorima energije, Waste-to-Energy se pojavljuje kao održivo rješenje koje smanjuje količinu otpada na odlagalištima i pri tom iskorištava potencijal otpada kao vrijednog resursa. Waste-to-Energy je složen i inovativan proces koji pretvara različite oblike otpadnih materijala, uključujući komunalni čvrsti otpad, biomasu, industrijske ostatke, pa čak i opasni otpad, u korisne oblike energije kao što su električna energija, toplina i, u nekim slučajevima, biogoriva. Ovaj transformativni pristup ublažava utjecaj zbrinjavanja otpada na okoliš i pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova te tako pridonosi borbi protiv klimatskih promjena.

Ključne prednosti pretvaranja otpada u energiju Koncept Waste-to-Energy predstavlja promjenu paradigme u načinu na koji društvo gleda na otpadne materijale i upravlja njima, nudeći održiv i resursno učinkovit pristup zbrinjavanju otpada dok istovremeno doprinosi proizvodnji čiste

46

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

energije i zaštiti okoliša. Koncept se temelji na oporabi resursa, pri čemu su otpadni materijali sirovina za čistu i održivu proizvodnju energije. Ova promjena paradigme predstavlja ključan korak na putu prema kružnom gospodarstvu gdje se iskorištava energetski potencijal otpada, a smanjuje iscrpljivanje resursa i šteta za okoliš. Kao ključne prednosti pretvaranja otpada u energiju možemo istaknuti: 1. Oporaba resursa: WtE se temelji na korištenju energetskog potencijala otpada, prepoznajući da mnogi odbačeni predmeti sadrže energiju koja se može iskoristiti. 2. Raznolikost sirovina: Procesi WtE-a obuhvaćaju različite vrste otpada, uključujući komunalni i industrijski otpad, poljoprivredne ostatke i kanalizacijski mulj. 3. Tehnologije pretvorbe: Različite tehnologije se koriste za pretvaranje otpada u energiju, svaka s vlastitim specifičnostima i prednostima, poput spaljivanja, rasplinjavanja ili anaerobne digestije. 4. Smanjenje odlaganja: WtE smanjuje količinu otpada na odlagalištima, čime se smanjuje negativni utjecaj na okoliš, uključujući emisije stakleničkih plinova i kontaminaciju tla i vode. 5. Proizvodnja čiste energije: Ovaj proces proizvodi obnovljive izvore energije, doprinoseći energetskoj sigurnosti i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.


u energiju - ključna vo upravljanje otpadom • Spaljivanje Visokotemperaturni proces koji pretvara otpad u toplinsku energiju. Efikasan je u rukovanju različitim vrstama otpada, smanjuje volumen i proizvodi energiju. • Plinifikacija Pretvara otpad u sintetski plin, koji se može koristiti za proizvodnju električne energije ili kao sirovina za biogoriva i kemikalije. Fleksibilan je i ima niže emisije u usporedbi sa spaljivanjem. • Anaerobna digestija Biološka razgradnja organskog otpada za proizvodnju bioplina (uglavnom metana) koji se koristi za energiju. Smanjuje emisije stakleničkih plinova i proizvodi korisne nusproizvode.

6. Prednosti za okoliš: WtE pridonosi smanjenju onečišćenja zraka, smanjuje emisije stakleničkih plinova s odlagališta i smanjuje pritisak na prirodne resurse. 7. Kružno gospodarstvo: Otpad postaje vrijedna sirovina, promičući održivost i učinkovitost resursa u skladu s načelima kružnog gospodarstva. 8. Preusmjeravanje otpada: WtE preusmjerava značajan dio otpada s odlagališta, produžujući životni vijek postojećih odlagališta i smanjujući potrebu za novima. 9. Oporaba energije: Osim proizvodnje električne energije, WtE procesi obnavljaju toplinsku energiju koja se može koristiti za daljinsko grijanje ili industrijske procese. 10. Izazovi: Unatoč prednostima, postoji nekoliko izazova, uključujući kontrolu emisija, percepciju javnosti i potrebu za strogim ekološkim propisima kako bi se osigurala održivost. 11. Globalno usvajanje: WtE se sve više usvaja diljem svijeta kao održivo rješenje za gospodarenje otpadom i proizvodnju obnovljive energije. 12. Uloga u održivom razvoju: Koncept WtE-a ima ključnu ulogu u postizanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, posebno onih koji se odnose na čistu energiju i klimatske mjere.

• Toplinska depolimerizacija Otpadni materijali se pretvaraju u sirovu naftu. Ova sirova nafta može se koristiti za gorivo ili kao sirovina za proizvodnju električne energije. • Piroliza Toplinska razgradnja otpada koja proizvodi bioulje, plinove i biougljen. Bioulje se koristi za proizvodnju električne energije ili kao sirovina za biogoriva. • Rasplinjavanje na osnovi plazme Visokotemperaturni proces koristi plazmu za pretvaranje otpada u sintetički plin. Efikasan je u obradi otpada, uz minimalne emisije. • Mehaničko-biološka obrada (MBT) Kombinacija mehaničkih i bioloških procesa za sortiranje i obradu otpada. Proizvodi bioplin za energiju, a također odvaja materijale koji se mogu reciklirati. • Oporaba odlagališnog plina Koristi metan proizveden razgradnjom organskog otpada na odlagalištima za proizvodnju električne energije.

Tehnologije pretvaranja otpada u energiju

• Hidrotermalna karbonizacija (HTC) Pretvara vlažnu biomasu i organski otpad u ugljikohidrate toplinom i pritiskom. Može proizvesti kruta goriva ili biogoriva.

Postoji niz tehnologija za pretvaranje otpada u energiju, a svaka od njih ima svoje prednosti i specifične primjene ovisno o vrsti otpada, ekonomskim i ekološkim čimbenicima. U nastavku ćemo predstaviti ključne tehnologije.

• Proizvodnja biogoriva na bazi algi Uzgoj algi korištenjem otpadnih voda i emisija CO2 za proizvodnju biogoriva poput biodizela i bioplina.

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

47


TEHNOLOGIJA

Waste-to-Energy Odabir odgovarajuće tehnologije ovisi o specifičnostima otpada, ekološkim aspektima, ali i ekonomskim faktorima poput troškova i izlazne energije koja se želi proizvesti. Sve ove tehnologije igraju ključnu ulogu u održivom gospodarenju otpadom i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš.

Globalna implementacija Rješenja za pretvaranje otpada u energiju postala su globalno popularna jer zemlje traže održivije prakse gospodarenja otpadom i izvore energije. Različite nacije usvajaju WTE tehnologije kako bi odgovorile na izazove vezane uz otpad, a istovremeno pridonose zadovoljavaju svoje energetske potrebe.

Ova promjena paradigme predstavlja ključan korak na putu prema kružnom gospodarstvu gdje se iskorištava energetski potencijal otpada, a smanjuje iscrpljivanje resursa i šteta za okoliš Švedska je predvodnik u usvajanju tehnologija pretvaranja otpada u energiju. Zemlja ima visoko učinkovita postrojenja za spaljivanje otpada koja osiguravaju grijanje kućanstava i doprinose proizvodnji električne energije. Uspjeh švedskog pristupa pretvaranju otpada u energiju doveo je do manjka otpada, zbog čega je zemlja uvozila otpad iz susjednih zemalja za proizvodnju energije. Danska je snažno fokusirana na obnovljivu energiju i održivo gospodarenje otpadom. Energana Amager Bakke, također poznata kao Copenhill, kombinira spaljivanje otpada s rekreacijskim sadržajima poput skijaške staze. Ova integracija proizvodnje energije i urbanih sadržaja privukla je međunarodnu pozornost. Japan ima ograničen prostor za odlagališta, što pretvaranje otpada u energiju čini vitalnim rješenjem. Primjenjuju tehnologije spaljivanja kako bi smanjili emisije i stvorili energiju. Energana Ariake WTE u Tokiju poznata je po učinkovitoj oporabi energije i mjerama kontrole onečišćivača zraka. Njemačka je predana sortiranju i recikliranju otpada, ali također vidi vrijednost pretvorbe otpada u energiju. Ima napredna postrojenja za proizvodnju električne energiju iz otpada. Energana EfW u Münchenu, na primjer, opskrbljuje električnom i toplinskom energijom tisuće kućanstava, dok istovremeno gospodari otpadom na održiv način. Brza urbanizacija, sve veća proizvodnja otpada i potreba za energijom u Kini potaknuli su usvajanje rješenja za pretvorbu otpada u energiju. Tvornica Shenzhen East WTE jedna je od najvećih na svijetu i obrađuje značajan dio gradskog otpada uz proizvodnju električne energije.

Poticaji i propisi Waste-to-Energy (WtE) dobiva sve veće priznanje kao ključna komponenta održivog gospodarenja otpadom i proizvodnje obnovljive energije diljem svijeta. Vlade i međunarodne organizacije uvele su različite politike, poticaje i propise za promicanje razvoja i odgovornog rada postrojenja za pretvorbu

48

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

otpada u energiju. Cilj ovih mjera je rješavanje problema s otpadom, smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje energetske sigurnosti. Europska unija je Okvirnom direktivom o otpadu uspostavila propise koji promiču rješenja s oporabom energije, uključujući pretvorbu otpada u energiju, kao preferirane opcije nakon prevencije i recikliranja otpada. Direktiva o obnovljivoj energiji definira pretvaranje otpada u energiju kao obnovljivi izvor energije i postavlja ciljeve za države članice da povećaju udio obnovljive energije, uključujući pretvorbu otpada u energiju, u energetskoj strukturi. U Sjedinjenim Državama Agencija za zaštitu okoliša SAD-a (EPA) na temelju Zakona o čistom zraku (CAA) regulira emisije iz WtE postrojenja kako bi ograničila njihov utjecaj na okoliš. Neke savezne države uključuju pretvorbu otpada u energiju u svoje programe poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (RPS - Renewable Portfolio Standards ). Japan potiče oporabu energije iz otpada kao dio japanske strategije održivog gospodarenja otpadom, dok Kina razvija postrojenja za pretvorvu otpada u energiju u skladu s petogodišnjim planom. Nacionalne programe koji potiču pretvorbu otpada u energiju imaju također Indija i Singapur. Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) prepoznaje ulogu pretvorbe otpada u energiju u smanjenju emisija stakleničkih plinova i podupire projekte koji koriste WtE za ublažavanje klimatskih promjena. Neke zemlje i regije implementirale su mehanizme određivanja cijena emisije ugljika, kao što su porezi na ugljik ili sustavi ograničenja i trgovine koji mogu stvoriti ekonomske poticaje za smanjenje emisija stakleničkih plinova putem projekata pretvorbe otpada u energiju. Mnoge su zemlje usvojile ciljeve i mjere koje uključuju recikliranje i oporabu energije kako bi smanjile količine otpada koji završava na odlagalištima.


Izazovi i problemi pretvaranja otpada u energiju Iako tehnologije pretvaranja otpada u energiju nude značajne prednosti u smislu smanjenja otpada, proizvodnje obnovljive energije i održivosti okoliša, one se također suočavaju s nekoliko izazova i briga. Neophodno je pozabaviti se ovim problemima kako bi se osigurale odgovorne i održive prakse. • Emisije u okoliš WtE procesi koji se temelje na izgaranju mogu u atmosferu ispustiti zagađivače kao što su čestice, teški metali i dioksini, što može imati štetne učinke na zdravlje. Međutim, ugradnjom BAT tehnologija i uspostavom monitoringa emisija anulirani su rizici od zagađenja. • Javna percepcija Projekti pretvorbe otpada u energiju mogu se suočiti s protivljenjem lokalnih zajednica zbog zabrinutosti oko emisija, utjecaja na zdravlje i mogućnosti da spaljivanje otpada obeshrabri recikliranje i smanjenje otpada. • Tehnološki izazovi Različitosti u sastavu otpada mogu predstavljati izazov za WtE procese, jer različiti materijali izgaraju ili se razgrađuju različitim brzinama i temperaturama. Postizanje visoke energetske učinkovitosti u postrojenjima za pretvorbu otpada u energiju može biti tehnički izazovno, a neoptimalna učinkovitost može ograničiti ekonomsku održivost projekata. • Hijerarhija otpada i recikliranje Kritičari tvrde da bi pretvorba otpada u energiju mogla obeshrabriti napore koji se ulažu u recikliranje. No, recikliranje i smanjenje otpada trebali bi ostati prioritet. To se može postići kroz ekonomske poticaje, obrazovanje i poticanje građana i tvrtki da aktivno sudjeluju u procesima recikliranja i smanjenja otpada.

• Upravljanje ostacima Procesi pretvaranja otpada u energiju proizvode pepeo s kojim se mora pravilno upravljati i zbrinjavati. Ovisno o sastavu otpada, pepeo može sadržavati opasne tvari s kojima je potrebno posebno rukovanje.

Mnoge su zemlje usvojile ciljeve i mjere koje uključuju recikliranje i oporabu energije kako bi smanjile količine otpada koji završava na odlagalištima • Usklađenost s propisima Ispunjavanje ekoloških standarda i standarda emisija može biti skupo i izazovno za WtE postrojenja, posebno za starija postrojenja koja mogu trebati značajne nadogradnje kako bi bila u skladu s modernim propisima. • Dostupnost resursa Dostupnost i konzistentnost sirovine za otpad može varirati ovisno o regiji, što utječe na izvedivost i stabilnost WtE projekata. • Zdravlje i sigurnost Ulaganja u sigurnosne mjere i obuku za radnike važna su kako bi se osiguralo sigurno rukovanje otpadom i smanjenje rizika od izloženosti štetnim tvarima. • Korištenje zemljišta i lokacija Postrojenja za pretvorbu otpada u energiju često zahtijevaju značajnu površinu, što dovodi do izazova u pronalaženju odgovarajućih lokacija, posebno u gusto naseljenim područjima. • Troškovi Razvoj WtE infrastrukture zahtijeva značajna početna ulaganja, a operativni troškovi moraju biti konkurentni drugim opcijama gospodarenja otpadom. • Istraživanje i razvoj Stalno istraživanje i razvoj neophodni su za poboljšanje učinkovitosti i ekoloških performansi WtE tehnologija i rješavanje novih izazova. • Usklađivanje s kružnim gospodarstvom Poticanje koncepta kružnog gospodarstva može pomoći u maksimiziranju resursa iz otpada. To uključuje ponovno korištenje materijala i ponovnu uporabu resursa koliko je god to moguće. Rješavanje ovih izazova i problema zahtijeva sveobuhvatan pristup koji kombinira tehnološke inovacije, strogi regulatorni nadzor, angažman javnosti i obrazovanje. Prakse odgovornog gospodarenja otpadom trebaju dati prioritet smanjenju otpada, recikliranju i smanjenju emisija i utjecaja na okoliš povezanih s WtE procesima.

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

49


ANALIZA

Tržište opreme za gospodarenje otpadom

U 2023. vrijednost tržišta opreme za gospodarenje otpadom

iznosila je 17,8 mlrd dolara U Europi se očekuje umjereni rast tržišta zbog strogih državnih propisa i značajnih ulaganja u infrastrukturu za recikliranje i kompostiranje [pripremio ] Tihomir Dokonal rijednost globalnog tržišta opreme za gospodarenje otpadom u 2022. analitičari Fortune Business Insighta procjenjuju na 17,21 milijardu američkih dolara. Njihova studija tržišta opreme za gospodarenje otpadom pokriva razdoblje od 2019. do 2030. povijesno razdoblje od 2019. do 2021., 2022. kao baznu godinu te predviđanja za razdoblje 2023. - 2030. Predviđa se da će tržište u tom razdoblju rasti po prosječnoj godišnjoj stopi (CAGR) od 4,5 posto odnosno, da će sa 17,82 milijarde dolara u 2023. do 2030, narasti na 24,21 milijardu dolara. Generalno opremu za gospodarenje otpadom možemo podijeliti u dvije skupine: oprema za zbrinjavanje otpada te oprema za recikliranje i sortiranje. Oprema za zbrinjavanje otpada pokriva prijevoz, utovar i istovar otpada s pomoću kipera, kontejnera i kamiona. Pokretne trake, drobilice i sita koriste se pak za recikliranje i sortiranje otpada. Intenzivna urbanizacija znatno je povećala količinu otpada koja se stvara na globalnoj razini, što zahtijeva poboljšane sustave rukovanja otpadom i potiče potražnju za učinkovitom opremom. Predviđa se da će potražnja za opremom za prikupljanje otpada koju stvara industrijski sektor kako bi što učinkovitije upravljao otpadom potaknuti tržište u SADu, Njemačkoj i Francuskoj, dok je u Indiji, Kini, Brazilu i Africi glavni driver tržišta ogromna količina otpada koja nastaje industrijalizacijom. Pandemija COVID-19 negativno je utjecala na gospodarenje otpadom i industriju recikliranja. Zbog usporenih ili obustavljenih aktivnosti smanjena je količina nastalog komercijalnog i industrijskog otpada, posebno građevnog i proizvodnog otpada. S druge strane, ljudi su ostajali kod kuće pa su povećane količine komunalnog otpada. Znatno su pak porasle ko-

Deset ključnih proizvođača opreme za gospodarenje otpadom 1. Dover Corporation (SAD) 2. Morita Holdings Corporation (Japan) 3. Wastequip LLC (SAD) 4. Oshkosh Corporation (SAD) 5. Sierra International Machinery (SAD)

50

SIJEČANJ/JANUARY 2024.

6. JCB (U.K.) 7. Kirchoff Group (Germany) 8. Waste Connections (SAD) 9. Enerpat Group UK Ltd (U.K.) 10. Caterpillar Inc (SAD)

ličine medicinskog otpada, prvenstveno onog za jednokratnu upotrebu poput maski za lice, setova za testiranje i rukavica. Time je znatno povećana i količina plastičnog otpada. Općenito gledano, urbanizacija i rast stanovništva potiču stvaranje sve većih količina otpada, a to pak potiče potražnju za učinkovitom opremom za gospodarenje otpadom: za kompaktorima, kontejnerima i strojevima za recikliranje. Problem je nedostatak svijesti, ali i infrastrukture u slabije razvijenim zemljama, gdje prevladavaju prakse poput otvorenog spaljivanja i odlaganja otpada, što doprinosi zagađenju okoliša i opasnostima po zdravlje te koči rast tržišta opreme za gospodarenje otpadom. Nestabilnost cijena sirovina također predstavlja izazov za rast tržišta.

Intenzivna urbanizacija znatno je povećala količinu otpada na globalnoj razini, što zahtijeva poboljšane sustave gospodarenja otpadom i potiče potražnju za odgovarajućom učinkovitom opremom Oprema za recikliranje i razvrstavanje otpada, uključujući sita i transportne trake, dominiraju tržištem zbog sve veće svijesti o prednostima upravljanja otpadom i strogih državnih propisa. Opasni otpad, nastao iz medicinskog i kemijskog sektora, traži odgovarajuću opremu zbog stroge regulative, dok je neopasni otpad, uključujući kruti komunalni otpad i otpadne gume, u stalnom porastu zbog povećanja svijesti o praksama gospodarenja otpadom. Sjeverna Amerika dominira tržištem opreme za gospodarenje otpadom zbog najveće gustoće velikih proizvođača opreme i velikih količina proizvedenog otpada. Najveća stopa rasta očekuje se na azijsko-pacifičkom tržištu zbog industrijalizacije i(li) rasta broja stanovništva u Indiji, Kini i Japanu. U Europi se očekuje umjereni rast tržišta zbog strogih državnih propisa i značajnih ulaganja u infrastrukturu za recikliranje i kompostiranje. U Južnoj Americi, Bliskom istoku i Africi očekuje se pristojan rast zbog sve veće zabrinutosti za okoliš i značajnog stvaranja otpada u zemljama poput Saudijske Arabije, Katara i UAE. Općenito, tržište opreme za gospodarenje otpadom spremno je za značajan rast, potaknut kombinacijom regulatornih zahtjeva, brige za okoliš i tehnološkog napretka u rukovanju otpadom i procesima recikliranja.


www.mineral.com.hr r lette s w e N

GODINA GODIN GODI GO DINA XXVII XXV XX BROJ ROJ OJ 154 1 15 PROSI OSINA OSI OS NAC AC DECEMBER DEC ECEMBER CEMBER 2023. C 20

STRUČNI STR ST RUČNI UČNII ČASO UČ ČAS ČA Č PIS S ZA GR GRADI GRA G RADITE TELJST TEL ELJST LJSTVO, TV VO, STROJEV ROJEVE EVE VE I OPR OPRE EMU

02/-%4.! ).&2!3425+452!

Hoće H će lii Ist Isstars tarsk tarsk ta tar a sk skii ips p ilon ilo on dob dobit d do obit ob biti kra rak o rak od d Kanfa Kanfa Kanf Kan anfan na ara prem prema ema ma La L binu Lab Labi u

PRETPLATITE SE !

!.!,):!

Glob Glob Glo Gl balni ba nii ru udars dars darsski ssektor kt

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA

Business Media Croatia d.o.o. Metalčeva 5, Zagreb T: +385 1 6311 800 E: mineral@bmcroatia.hr

CIJENA ZA HRVATSKU:

34 eur (uključena poštarina i PDV) KONTAKT ZA PRETPLATE T: +385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

M I N E R A L

001_NASLOVNA.indd 1

. C O M . H R

19.12.2023. 14:19:42



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.