Tehnoeko 68

2/2017 godina XIV

broj 68 ožujak/ march 2017. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

KRUŽNO GOSPODARSTVO U URBANIM SREDINAMA 31.5.-2.6. 2O17.

POREČ

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

IRIDE, LIEBHERR, KOMPTECH

KOMATSU, YANMAR, TEHNIX

TOKSIČNE TVARI U KOMPOSTU, DIGESTATU I KOMPOSTU SLIČNOM MATERIJALU

TEHNIX EKOMUNAL STANDARD SPECIJALNO KOMUNALNO VOZILO ZA SAKUPLJANJE, SABIJANJE TE ISTOVAR KOMUNALNOG OTPADA

KUPUJMO HRVATSKO MBO-T INOVATIVNA TEHNOLOGIJA U GOSPODARENJU OTPADOM TO JE INDUSTRIJSKA RECIKLAŽA MI GRADIMO SUVREMENE TIPSKE TVORNICE ZA PRERADU MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA KAPACITETA RECIKLAŽE DO 3 - 5 – 10 – 15 – 20 – 40 t/h IZGRADILI SMO 60 TVORNICA

MBO-T

PRAVO RJEŠENJE EKOLOŠKIH PROBLEMA ZA GRAĐANE PRIRODU INDUSTRIJU 1.POGON ZA RECIKLAŽU MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA 2.LINIJA ZA PROIZVODNJU, SHREDDIRANJE I BALIRANJE RDF GORIVA 3.POGON ZA OBRADU BIO-OTPADA TE PROIZVODNJU EKO-KOMPOSTA 4.RECIKLAŽNA DVORIŠTA ZA OSOBNI, KUĆNI, STAMBENI I KRUTI RECIKLAŽNI OTPAD 5.SOLARNA ELEKTRANA SA INSTALACIJOM NA KROVIŠTU OBJEKATA

TEHNIX d.o.o.

Braće Radić 35 40320 Donji Kraljevec Hrvatska

centrala: +385 40 650 100 fax: +385 40 650 108 komercijala: +385 40 650 101 tehnički ured: +385 40 650 111

e-mail: web: MB: OIB:

tehnix@tehnix.com www.tehnix.com 3542521 780 138 46 555

2017 5.- 6. 5. 2017., ZAGREB

ORGANIZATOR Business Media Croatia d.o.o., tel.: +385 1 6311 800, fax.: +385 1 6311 810, info@bmcroatia.hr, www.mineral.com.hr

SADRŽAJ

6

Najava konferencije

18

KRUŽNO GOSPODARSTVO U URBANIM SREDINAMA Poreč, 31.5. – 2.6.2017.

34

Komatsu

36

Yanmar

Odvojeno sakupljanje je prioritet, ali…

10

Vijesti

22

16

Gospodarenje otpadom regulativa

26

Nacrt Uredbe o komunalnom otpadu - otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

Gospodarenje otpadom – odvojeno sakupljanje

Reportaža PRE-KOM promovira zanimljive projekte

Gospodarenje otpadom – biorazgradivi otpad Toksične tvari u kompostu, digestatu i kompostu sličnom materijalu

Komatsu WA470-8 utovarivač na kotačima – svestrani radni "konj" na gradilištu

YANMAR zglobni utovarivači – partnerstvo kvalitete i performansi

38

Liebherr

40

Tehnix

Liebherr - mjerilo ekonomičnosti i kvalitete

Novosti iz kompanije Tehnix

Impressum TEHNOEKO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Remetinečki gaj 2g, 10020 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Izvršni urednik Goran Vrga, dipl.ing. | Urednik dr.sc. Zlatko Milanović | Stručni suradnici dr.sc. Dinko Sinčić | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, tel: +385 01 6311-800, fax: +385 01 6311-810, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Tisak Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

OŽUJAK/MARCH 2017.

KOLUMNA

PONIKVE EKO OTOK KRK – komunikacija s korisnicima

42

44 46

Iride Nadogradnje IRIDE i podvozja FUSO CANTER - optimalno rješenje za svaku komunalnu tvrtku

Komptech Razdvajanje otpada se isplati

Energetika Energija iz otpada i kružno gospodarstvo

Ovo izdanje časopisa tiskano je na posebnom ekološkom papiru proizvedenom od algi iz Jadranskog mora.

"Stedimo sume, cisteci more"

Vrijedno je detaljnije se upoznati s naročito dobrim rezultatima tvrtke Ponikve eko otok Krk u gospodarenju otpadom. Ovo nije prva tvrtka koja je u RH uvela odvojeno dr. sc. Zlatko Milanović sakupljanje komunalnog otpada, a nije ni prva koja je u 2016. odvojeno prikupila više od pedeset posto (konkretno, 54,2 %) otpada.

Ima u RH još komunalnih tvrtki koje u odvojenom sakupljanju postižu izvrsne rezultate, i srećom takvih je sve više.

Međutim, Ponikve su primjer kako se, naročito na lokalnoj razini, edukacijom pučanstva i osobito upornom komunikacijom s građanima postižu izvrsni rezultati. Uz svaki mjesečni račun potrošači na Krku prime vrlo slikoviti letak o mjerama odgovornog gospodarenja otpadom. Primjerice, letkom iz veljače ove godine (što je inače redovita praksa) korisnici usluga dobili su pravo da bez naknade preuzmu vreću komposta (bez treseta) od 80 litara. Upravo to je osobita poruka, kako iz odvojeno prikupljenog bio i zelenog otpada proizvode kvalitetan kompost. Kada je tvrtka Ponikve počela odvojeno prikupljati biorazgradivi komunalni otpad, vozilo za sakupljanje obišlo je čitav otok Krk i vratilo se poluprazno. Međutim, nije se odustalo, već se uporno nastavilo s tom praksom i sad se biorazgradivi komunalni otpad sakuplja sa čak četiri vozila. Tako je u 2016. sustavnim i smišljenim poticanjem odvojeno sakupljeno čak 25,5% (odnosno 5.281 t) biorazgradivog otpada. Zatim, od ukupne količine otpada (20.564 t) odvojeno je prikupljeno i: • otpadnog papira 15,2% • glomaznog otpada 4,9% • otpadne ambalažne plastike 4,2% • otpadne staklene ambalaže 3,7% • otpadne metalne ambalaže i otpadnog željeza po 0,2%, itd.

Ponikve eko otok Krk stalno surađuje s vrtićima, školama, eko udrugama i organima vlasti. Redovito provode razne akcije nagrađivanja. Vrlo je vrijedan primjer imenovanje edukatora, kojima nije cilj kažnjavanje neodgovornog postupanja s otpadom, već su građanima na raspolaganju za upite i pojašnjenja. U neku ruku, stalnim akcijama pomalo i "dosađuju" korisnicima. Međutim, takvim se pristupom na čitavom otoku Krku stvorila pozitivna klima. Sustav odvojenog sakupljanja temeljio se na oko 1.500 SAM-ova (sakupljačka mjesta s posudama različitih boja). Postupno se uvodi i sustav "od vrata do vrata", osobito za biorazgradivi otpad. Za mehaničku obradu odvojeno sakupljenog otpada Ponikve su nabavile novo postrojenje hrvatskog proizvođača. Možda je i najvrjednije da su tako uspješni rezultati postignuti prvenstveno poimanjem građana kao partnera, odnosno ravnopravnog čimbenika kojeg treba motivirati i to ne samo financijski.

OŽUJAK/MARCH 2017.

5

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

Poreč, 31. 5. – 2. 6.2017.

NAJAVLJUJEMO KONFERENCIJU

"Kružno gospodarstvo u urbanim sredinama“ [autor] dr.sc. Zlatko Milanović

KRUŽNO GOSPODARSTVO U URBANIM SREDINAMA 31.5.-2.6. 2O17.

POREČ, HOTEL LAGUNA PARENTIUM**** ORGANIZATOR

POKROVITELJI

SPONZORI

6

OŽUJAK/MARCH 2016.

Međunarodna konferencija o zaštiti okoliša, koju već tradicionalno organizira časopis TEHNOEKO, ove godine održat će se pod nazivom „Kružno gospodarstvo u urbanim sredinama“ u Poreču, od 31. svibnja do 2. lipnja. radovi su akceleratori razvitka društva. Nositelji su ne samo gospodarstva, već i svekolikog kulturnog i obrazovnog prosvjetiteljstva. Dokazano, u brojnim zemljama uspješan se razvitak temelji na širenju naselja, koja nekontrolirano brzo povećavaju broj stanovnika. Međutim, koncentracija sadržaja i naseljenosti uzrokuje ozbiljne ugroze okoliša i zdravlja ljudi. Sve su češće informacije u ogromnom onečišćenju zraka u gradovima (Peking, Paris, Slavonski Brod itd.), nedostatku pitke vode, ugrozama prometa pa sve do proklizavanja odlagališta. Samo u posljednjih godina zabilježene su vrlo ozbiljne ugroze: 2011. godine Baugio City na Filipinima - zatrpano 5 ljudi; 2015. u gradu Gaungming, Kina - nestala 91 osoba, a u ožujku 2017. Addis Abeba, Etiopija - nestalo više od 65 ljudi, dok je 140 ljudi bilo zatrpano. U Hrvatskoj nijedna sredina ne želi odlagalište radioaktivnog otpada te se „privremeno“ skladište radioaktivnog otpada, već desetinama godina, nalazi u središtu Zagreba. Slično je i s naročito u RH aktualnim problemom nove lokacije plinske elektrane, a u

Zagrebu trenutno rade ne dvije već četiri plinske elektrane!

Na te i na brojne druge egzistencijalne probleme urbanih sredina ukazati će se na Međunarodnoj konferenciji „Kružno gospodarstvo u urbanim sredinama“, a koliko je ova tema zanimljiva pokazuje i velik broj radova te prijava sudjelovanja eksperata iz četiri susjedne zemlje: Hrvatske, Slovenije, Srbije i Austrije.

Pokroviteljstvo nad Konferencijom prihvatili su: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH, Ministarstvo za okolje in prostor Republike Slovenije, kao i Hrvatska gospodarska komora, Gospodarska zbornica Slovenije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.

Organizaciju konferencije već do sada su podržale i gospodarske tvrtke: Kova, Tehnix, Unija nova, Agroproteinka.

Više znanja – temelj razvitka i opstanka Urbane sredine su uglavnom siromašne prirodnim vrijednostima. Razvitak i opstanak suvremena naselja temelje na znanju. Stalna utrka za zaradom dovodi do zanemarivanja osnovnih uvjeta života (pitke vode, kakvoće zraka, zagušenje prometa). Kružno gospodarenje nije inače novi pojam opstanka, međutim tek u novom mileniju urbane sredine poimaju vrijednost pitke vode, čistog zraka i nezagađenog tla. EU zemlje su vrlo jasno uvidjele da odbačena EE oprema i vozila nisu otpad nego dragocjene sirovine. Konferencija će na različitim, konkretnim primjerima ukazati kako urbane sredine trebaju kružnim gospodarenjem osigurati opstanak i još kvalitetniji razvitak. Otpad nije smeće, onečišćena voda nije otpadna voda nego osnovni uvjet života!

Prijavljeni naslovi i sadržaji nekih zanimljivih prezentacija Na Međunarodnoj konferenciji bit će prezentirani brojni stručni radovi, koji su poglavito temeljeni na praktičnim iskustvima. U nastavku su najave nekih zanimljivih tema, koje će biti prezentirane: PITKA VODA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA • prof.dr.sc. Natalija Koprivanac (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb): „Napredni oksidacijski procesi čišćenja otpadnih voda“, • Dr.sc. Marjeta Stražar (JP Centralna čistilna naprav d.o.o., Domžale-Kamnik): „Čišćenje komunalne otpadne vode v Sloveniji - dobre prakse“, • mag. Iztok Rozman (GZS, Zbornica komunalnog gospodarstva): „Zapis pravice do pitne vode v slovenski ustav in javna služba opskrbe s pitno vodo“.

U svim naseljima je opskrba pitkom vodom uvjet opstanka.

S druge strane otpadna voda je velika ugroza očuvanja pričuva pitke vode. Zato je prioritetan problem gospodarenje otpadnim vodama. Tradicionalni pristup tom problemu ukazuje da je svaki novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ujedno novi proizvođač otpada.

ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA • mr.sc. Gorana Ćosić Flajsig (Tehničko veleučilište u Zagrebu): „Primjena zelene infrastrukture u urbanim područjima“ U komunikacijskom dokumentu Komisije EU „Zelena infrastruktura“ je „alat za pružanje ekoloških, gospodarskih i društvenih pogodnosti prihvaćanjem rješenja koja se temelje na razumijevanju prednosti koje priroda pruža ljudskom društvu i pokretanja ulaganja koja održavaju i poboljšavaju te pogodnosti“. S druge strane Siva infrastruktura odnosno do sada tradicionalna infrastruktura rješava u pravilu jedan problem urbanih sredina, primjerice odvodnju ili promet.

Zelena infrastruktura redovito sinergijski, na prirodan način rješava istovremeno dva i više problema u naseljima. Primjerice, zelene površine na građevinama smanjuju količinu oborina koje ulaze u sustav odvodnje, povećavaju sekvestraciju (vezanje) ugljika, kakvoću zraka te ublažavaju urbane toplin-

OŽUJAK/MARCH 2016.

7

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

Poreč, 31. 5. – 2. 6.2017.

ske otoke. Istraživanja pokazuju da su projekti zelene infrastrukture jeftiniji i za ljude ugodniji.

OPORABA ENERGIJE IZ OSTATNOG OTPADA • prof.dr.sc. Daniel R. Schneider (Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb): “Energija iz otpada kao temelj urbanog kružnog gospodarstva“ Oporaba energije iz ostatnog otpada prema legislatvi EU nije zabranjena, već je treba odrediti isključivo u skladu hijerarhije kružnog gospodarstva. Primjerice, dok Zagreb trideset godina promišlja o toj temi, Beč je izgradio tri energane na otpad. Kopenhagen upravo završava gradnju nove energane na otpad. U RH je ta tema trenutno, kao i već duže vrijeme, gotovo „zabranjena“?

Na konkretnim primjerima ukazat će se kako urbane sredine trebaju kružnim gospodarenjem osigurati opstanak i još kvalitetniji razvitak GOSPODARENJE OTPADNOM AMBALAŽOM • Prof. Stefan Petrus Salhofer (Institute of Waste Management, Wien): „Management of packing waste in Europe“ Ambalažni otpad, kad se osigura njegovo odvojeno prikupljanje, može se izvrsno ponovno iskoristiti (npr. spremnici i boce za ponovno punjenje) ili reciklirati. U Europi postoje različiti sustavi koji potiču odvojeno sakupljanje otpadne ambalaže. Često se ti sustavi temelje na povratnoj naknadi i mogu nepotrebno opterećivati gospodarstvo. U praksi, pa i u RH, pokazali su se određeni problemi. Zanimljivo je na jednom mjestu upoznati se sa iskustvima različitih sustava. Treba znati da naplata naknade za ambalažu nije prioritet, već je cilj sustavno povećanje ponovne uporabe i osobito reciklaže otpadne ambalaže.

GOSPODARENJE KRUPNIM (GLOMAZNIM) OTPADOM • Siniša Radiković, dipl.ing. (PRE-KOM, Prelog): „Obrada i ponovna uporaba krupnog otpada“ U RH krupni, tj. glomazni otpad se već odvojeno prikuplja.

Nažalost, vrlo se često i dalje odvojeno prikupljeni krupni otpad jednostavno odlaže sa smećem, tj. MKO. Nameće se pitanje zašto inzistirati na novim, poglavito složenijim i skupljim sustavima odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, kad se odvojeno sakupljeni krupni otpad pomiješa na odlagalištima neopasnog otpada sa smećem. Udio mase krupnog otpada u komunalnom otpadu je pet do čak 10 posto. Takvo postupanje pokazuje da je u komunalnim tvrtkama u središtu problem prikupljanje otpada, a ne kružno gospodarenje otpadom. Dobro je znano da je odlaganje, osobito na neuređena odlagališta, trenutno „najjeftiniji način“ zbrinjavanja otpada.

Međutim, takav je pristup u kružnom gospodarstvu apsolutno neprihvatljiv. Već više od deset godina iz glomaznog otpada u nekim sredinama izdvajaju i oporabljuju otpadne auto gume i metalni otpad. Na primjeru grada Preloga pokazat će se ponovna uporaba i cjelovito recikliranje krupnog otpada.

8

OŽUJAK/MARCH 2016.

CENTRI ZA PONOVNU UPORABU: • Marko Ružić, dipl.ing. (Grad Velika Gorica): „Centri za ponovnu uporabu kao važan element kružnog gospodarstva“ • Marijan Galović, ing.agr. (Esper pro): „Ponovna uporaba otpada kao dio gradskog sustava gospodarenja otpadom“ U dosadašnjoj praksi poznat je niz mjera ponovne uporabe predmeta i tvari. Međutim, razvitak temeljen na neodrživoj potrošnji stalno je smanjivao potrebe ponovne uporabe. Popravci i obnova su gotovo zaboravljene aktivnosti. Smanjenje otpada je prioritetna mjera koja se temelji i na ponovnoj uporabi. Novim Planom gospodarenja otpadom u RH predviđa se otvaranje čitavog niza Centara za ponovnu uporabu. Provedivost i mogućnosti provedbe mjera ponovne uporabe nije dobro precijeniti, ali ni zanemariti.

KRUŽNO GOSPODARENJE OTPADOM • Janko Kramžar, dipl.oec. (Snaga, Ljubljana): „Krožno gospodarstvo v praksi: izpeljani in načrtovani projekt Snaga Ljubljana“, • Doc.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić, Danko Fundurulja, dipl. ing. (Geotehnički fakultet / IPZ Uniprojekt TERRA): „Druga strana kružnog gospodarstva“, • Dr.sc. Viktor Simončič (VIKOS, Sisak): „Kružno gospodarstvo, realnost ili fikcija – gdje, kada i ako uopće ima smisla“ • Valentina Keblar, dipl.oec. (Unija nova, Zagreb): „Kružno gospodarstvo u praksi“ • Dr.sc. Dinko Sinčić: „Otpad u urbanim sredinama RH: indikatori sadašnjeg stanja i preduvjeti za pretvorbu u kružno gospodarstvo“ Devedesetih godina prošlog stoljeća već su bile napisane čitave enciklopedije o kružnom gospodarstvu. Zašto se sada otkriva nešto što je u struci poznato već desetinama godinama? Je li cirkularna ekonomija samo pokušaj da se zanemari vlastita neodgovornost ljudi prema prirodnim vrijednostima?

Ili je to stvarno nešto novo?

• Dr.sc. Goran Vujić (Univerzitet Novi Sad): „Mogućnosti primene cirkularne ekonomije u zemljama u razvoju“ EE OTPAD • Aleksandar Jandrić i dr. (Institute of Waste Management Wien): „Analiza materijala složenih komponenti električnog i elektronskog otpada i njihov značaj za povećanje efikasnosti procesa recikliranja“ Za europske zemlje je osobito važno poznavati tehnike gospodarenja EE otpadom, izvorom dragocjenih prirodnih sirovina. Izdvajanje sirovina iz EE otpada je vrlo složen i zahtjevan postupak. To je posebna kategorija otpada, koja je određena legislativom Europske unije.

OBRAZOVANJE I KOMUNIKACIJA Teme obrazovanja i komunikacije su najvažnije i apsolutno prioritetne mjere smanjivanja otpada, i to naročito smanjivanja komunalnog otpada. Redovito se te teme nalaze na začelju, pa je tako potpuno namjerno učinjeno i ovoj promociji. U radu Međunarodne konferencije ta će tema biti osobito isticana. Nekoliko autora prijavilo je radove koji će biti vrlo sadržajno uključeni u rad svake pojedine sekcije.

www.tehnoeko.com.hr

TE AJ IR IN! RV M ZE ER RE T

KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

KRUŽNO GOSPODARSTVO U URBANIM SREDINAMA 31.5.-2.6. 2O17.

POREČ, HOTEL LAGUNA PARENTIUM****

Kružno gospodarenje otpadom Vodoopskrba, odvodnja Pročišćavanje otpadnih voda

ORGANIZATOR

POKROVITELJI

Ekonomika poslovanja Legislativa Edukacija i komunikacija Prijevoz u urbanim sredinama Javnozdravstveni interesi

MEDIJSKI POKROVITELJ

ORGANIZATOR: Business Media Croatia d.o.o., T.: 01/6311-800, F: 01/6311-810, e-mail: konferencija@bmcroatia.hr

VIJESTI

Zeleni krug Agroproteinke – dovršeno prvo urbano bioplinsko postrojenje O prvom urbanom bioplinskom postrojenju u Hrvatskoj, koje koristi isključivo biootpad kao sirovinu, već smo pisali i detaljnije ga predstavili u Tehnoeku dok je još bilo u fazi izgradnje.

Postrojenje je sada u potpunosti završeno i čeka se početak probnog rada. Da podsjetimo, ovo bioplinsko postrojenje snage 1 MW proizvodit će električnu i toplinsku energiju, a tvrtka Agroprotinka ovim projektom zatvara zeleni krug svojih djelatnosti. I potvrđuje da otpad nije smeće. Agroproteinka je od sada u mogućnosti da uz životinjske nusproizvode, zbrinjava i otpad biljnog podrijetla. Sirovina njihovog bio-postrojenja je biorazgradivi otpad, bivša hrana, mliječni ostatci, flotati, ostatci mastolovaca, otpad s tržnica, otpad od proizvodnje hrane, itd.

UPRAVA ZAGREB 10000 Zagreb Radnička cesta 218 Tel: +385 1 2404 611 Fax: +385 1 2404 662

PJ SPLIT Poslovna zona Dugopolje Sv. Leopolda Mandića 3a Tel: +385 21 217 720 Fax: +385 21 218 120

Ostakljena plaža – “From trash to treasure” Nitko nije vjerovao da će iz odlagališta otpada nastati nešto tako lijepo!

Naime, nedaleko San Francisca, kad se vozi Autocestom 1 uz obalu Tihog oceana prema sjeveru, dolazi se do gradića Fort Bragg. Tu je plaža koju više ne krasi isključivo prirodna žutozlatna boja pijeska. Ova se plaža, naime, presijava u svim bojama. Razlog su milijuni usitnjenih staklenih zrna koji potječu od otpadne staklene ambalaže.

Ona se od 1906. do 1967. godine odlagala u more, a more je svojim gibanjem kroz pedeset godina, usitnilo i izbrusilo stakleni krš svih boja. Tako usitnjeni stakleni ostaci izmiješali su se s kamenim pijeskom i stvorili su prekrasnu Glass Beach, turističku atrakciju koju svakog ljeta dnevno posjeti i do 2.000 turista. Međutim, ne smiju uzeti ni najmanji komadić stakla, jer im prijeti novčana kazna od 500 USD.

PJ RIJEKA 51215 Kastav - Rijeka Žegoti 5 Tel: +385 51 277 226 Fax: +385 51 276 696

PJ OSIJEK 31000 Osijek Sv. Leopolda Mandića 111z Tel: +385 31 297180 Fax: +385 31 297182

www.teknoxgroup.com 1-4_CAT_TE_0216.indd 1

10

OŽUJAK/MARCH 2017.

24.3.2016. 9:36:23

Reciklažno dvorište za građevinski otpad u Rijeci

Tri nove nadogradnje FAUN za Dubrovnik Dubrovačka Čistoća je zaključila prvi ciklus obnove voznog parka započet isporukom malih električnih vozila Green Vehicles prošle godine. Najnovija pojačanja voznog parka su komunalna vozila na podvozjima FUSO i MAN, opremljena FAUN nadogradnjama. Specijalno vozilo MAN TGM predstavlja perjanicu voznog parka. Ovo agilno vozilo volumena 18 m³ je opremljeno dizalicom za podzemne spremnike za odlaganje otpada. Manja vozila – FUSO Canteri s potisnim pločama i utovarnim prostorom od 5 i 7 m³, ostvaruju impresivne rezultate u prikupljanju različitih vrsta otpada te su vrlo prikladni za prolaz uskim ulicama i teško dostupnim lokacijama.

U Rijeci je otvoreno reciklažno dvorište za gospodarenje neopasnim građevinskim otpadom, koje je smješteno na površini od 10.735 m2 u naselju Mihačeva draga. Ovaj tip reciklažnog dvorišta je prvi takve vrste i veličine u Republici Hrvatskoj, a omogućava da se u jednom operativnom ciklusu deponira oko 10.000 m3 različitih materijala prilikom prihvata otpada i skladištenja finalnih reciklata. Ukupan godišnji kapacitet oporabe je promjenjiv i direktno ovisan o broju godišnjih ciklusa, što opet ovisi o potrebama, odnosno o građevinskim aktivnostima na širem području.

Uz osnovnu djelatnost, reciklažno će dvorište pružati usluge obrade ili oporabe tuđeg građevnog materijala koji nema status otpada.

OŽUJAK/MARCH 2017.

11

VIJESTI

Održana radionica za jačanje kapaciteta nadzora prekograničnih pošiljki otpada U organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike u Zagrebu je 15.02.2017. održana edukativna radionica “Nadzor prekograničnog prometa otpada s posebnim osvrtom na problem otpadne ambalaže”, namijenjena službenicima koji na teritoriju Republike Hrvatske nadziru pošiljke otpada s ciljem jačanja kapaciteta i uspostava što kvalitetnije suradnje svih nadležnih tijela koja sudjeluju u ovim nadzorima. Na radionici su sudjelovali službenici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva financija – Carinske uprave, Ministarstva unutarnjih poslova – granična policija i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Predstavljena su dosadašnja iskustva odgovornih službi i zanimljivi slučajevi iz prakse. Naglasak radionice bio je na otpadnoj ambalaži za koju se plaća povratna naknada, budući da je zabilježen veći broj pokušaja ilegalnog unosa tog otpada u Hrvatsku.

12

OŽUJAK/MARCH 2017.

Komunalac Senj ostaje vjeran nadogradnjama Iride Uvriježeno je pravilo da se kvaliteta proizvoda potvrđuje tek onda kad se kupac ponovo odluči za njega. A upravo je to slučaj s Komunalcem iz Senja, koji je nakon 11 godina eksploatacije komunalne nadogradnje Iride opet odabrao proizvod istog proizvođača. Ova isporuka je ujedno i svojevrsni jubilej za tvrtku Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke, ekskluzivnog zastupnika ovog talijanskog proizvođača na hrvatskom tržištu. Naime, to im je 60. komunalno vozilo za skupljanje otpada isporučeno u posljednjih šest godina u suradnji sa zastupnikom kamiona Fuso Canter. Dugogodišnju prisutnost na domaćem tržištu i zadovoljstvo svojih klijenata u Alfatehu objašnjavaju prvenstveno kontinuiranim razvojem proizvoda u tvornici Iride, učinkovitom postprodajnom podrškom u vlastitoj servisnoj radionici i kroz usluge mobilnog servisa, isporukom originalnih tvorničkih dijelova i pružanjem trogodišnjeg jamstva.

Stoga su uvjereni i u budući prosperitet nadogradnji Iride na našem tržištu, ističući kao njihove ključne značajke brzinu rada i pretovara, visok stupanj sigurnosti i zaštite operatera prilikom rukovanja, sukladno CE normama, te visoku pouzdanost u radu.

Citroën E-Berlingo Multispace Nakon električne izvedbe putničkog Peugeot Partnera stigao je i Citroën E-Berlingo Multispace. Zadržana je originalna praktičnost i modularni dizajn a dodani su svi užici vožnje električnog automobila.

S operativnim dosegom od 170 km E-Berlingo zadovoljava i po privatnom i po poslovnom planu, uz lagano punjenje i sve pogodnosti električne mobilnosti. Sinkroni motor visokih performansi s permanentnim magnetima omogućuje snažno ubrzanje, te nultu emisiju. Savršen za aktivne obitelji, nudi prtljažni prostor od 675 litara uz petočlanu posadu, a uz sklapanje drugog reda sjedala čak 3.000 l. Pristup ne može biti lakši uz dvoja klizna vrata, dok se na stražnjim vratima prozor može otvoriti odvojeno od vrata, što je idealno za skučenije prostore. Autonomija od 170 km je savršeno prilagođena europskom tržištu gdje većina vozača dnevno vozi manje od 100 km. E-Berlingo Multispace može biti napunjen do 50% maksimalnog dosega u samo 15 min., a do 80% kapaciteta za 30 minuta na stanici za brzo punjenje. Na kućnoj mreži punjenje traje cca 10 sati. E-Berlingo Multispace razvija 49 kW/76 KS i nudi 200 Nm okretnog momenta od nule. Dva seta litij-ionskih baterija (zajedno nude 22,5 kWh) smještena su u podnici, što dodatno poboljšava stabilnosti Multispacea. Dodatne sposobnosti su mogućnost kontrole grijanja i hlađenja preko smartphonea, te kontrola popunjenosti baterije.

Više od 100 specijaliziranih vozila

e-Kolektor d.o.o. je kompanija specijalizirana za gospodarenje otpadom. Prepoznajte nas kao pouzdanog partnera na sljedećim poslovima: • sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje miješanog otpada • sakupljanje papira, folije, drva, metala, stakla, plastike

Preko 1.000 različitih spremnika

• • • • • •

odvoz i zbrinjavanje biorazgradivog otpada odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada gospodarenje industrijskim otpadom održavanje i čišćenje uređaja za obradu otpadnih voda održavanje i čišćenje instalacija odvoda i kanalizacije zbrinjavanje robe s istekom roka trajanja i otpisane robe

e-Kolektor d.o.o. tel. +385 1 4667 387 info telefon za građane: 0800 08 05 1-3_E-KOLEKTOR_TE_0516.indd 1

109 Iveco Stralisa CNG za Madrid Madridske tvrtke koje se bave prikupljanjem otpada krajem prošle godine su preuzele 109 kamiona Iveco Stralis s motorima pokretanima komprimiranim prirodnim plinom (CNG), čime je španjolski glavni grad dobio jednu od najčišćih flota u Europi. Svi kamioni su opremljeni Cursor 8 Natural Power motorima s 243 kW (330 KS) koji, osim što imaju značajno čišći ispuh o usporedivih vozila s dizel motorima, su i bitno tiši. Ukoliko koriste plin iz obnovljivih izvora onda su i CO2 neutralni. Od ukupno 109 vozila, 90 ih je u 6x2 konfiguraciji s upravljivom pratećom osovinom.

Obujam spremnika za plin je 640 litara, a obujam spremnika za otpad je 19 kubnih metara. Ostatak vozila je u 4x2 konfiguraciji, sa spremnicima plina od 600 litara i nadogradnjom za otpad kapaciteta 12 kubnih metara.

230 osposobljenih djelatnika na 8 lokacija u Hrvatskoj

• otkup metala i metalnih sekundarnih sirovina • malootkup sekundarnih sirovina • uništenje povjerljive dokumentacije i otpisane arhivske građe • vođenje dokumentacije u području postupanja s otpadom

fax. +385 1 4668 170 www.ekolektor.com

e-mail: info@ekolektor.com, prodaja@ekolektor.com 21.10.2016. 12:58:28

OŽUJAK/MARCH 2017.

13

VIJESTI

Zakomplicirana situacija oko dubrovačkog otpada

Osigurano 2 milijuna kuna za sufinanciranje dokumentacije za reciklažna dvorišta Ministarstvo zaštite okoliša i energetike osiguralo je putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2 milijuna kuna za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za izgradnju reciklažnih dvorišta. Gradovima i općinama će se sufinancirati do 80% opravdanih troškova za izradu projektne dokumentacije, a najviše do 40 tisuća kuna po pojedinom projektu. Prema informacijama od strane JLS, u ovom je trenutku za više od 60 projekata reciklažnih dvorišta već pripremljena potrebna dokumentacija i spremna su za izgradnju. Ti će se projekti prijaviti na javni poziv za izgradnju reciklažnih dvorišta, a sufinancirat će se kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija. Na području Hrvatske do sada su otvorena 84 reciklaža dvorišta, što je s obzirom na ciljeve koji se žele postići u odvojenom prikupljanju otpada nedostatno.

14

OŽUJAK/MARCH 2017.

Dubrovačka Čistoća je krajem prošle godine objavila neobvezujući javni poziv za ponuditelje koji su spremni prihvatiti 20.000 tona dubrovačkog smeća, jer se njihovo odlagalište Grabovica treba zatvoriti do 30. travnja. Valjanu i potpunu dokumentaciju poslala je jedino Općina Gunja ponudivši cijenu od 350 kuna po toni, bez PDV-a, što bi im u 2017. godini osiguralo prihode od preko 8,5 milijuna kuna. Načelnik općine Hrvoje Lucić je motive za prijavu obrazložio činjenicom da Gunja ima odlagalište dovoljnog kapaciteta, uređeno prema najvišim europskim standardima zaštite okoliša, koje će se tako i tako zatvoriti u predviđenom roku, bilo ono do tada popunjeno ili ne. Pa je šteta ne iskoristiti priliku, jer bi s tim novcima u Gunji mogli mnogo toga napraviti. Ukupni trošak prijevoza i zbrinjavanja otpada iz Dubrovnika je bio procijenjen na 23,7 milijuna kuna. Međutim, na novom obvezujućem natječaju, raspisanom početkom veljače, javilo se devet ponuđača i Gunja je ostala bez unosnog posla. Odabrana je ponuda komunalne tvrtke Eko Flor Plus iz Oroslavja koja je planirala koristiti odlagalište Piškornica u Koprivničko-križevačkoj županiji. Ali, tamo ne žele niti čuti za takvu mogućnost, ističući da su se i sami mogli javiti na natječaj da su to htjeli. Inače, Eko Flor Plus posjeduje koncesiju za dovoz otpada na Piškornicu, kao i na druga odlagališta u Hrvatskoj, budući da na temelju ugovora s gradovima i općinama skupljaju otpad u više od 60.000 domaćinstava. I koprivničko-križevački župan Darko Koren je potvrdio da Piškornica neće preuzeti niti jedan kilogram otpada iz bilo kojeg dijela Hrvatske, van regije četiri županije koje taj projekt obuhvaća”.

Zajedničke aktivnosti na uspostavi sustava gospodarenja otpadom za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović održao je sastanak s predstavnicima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije kako bi im prezentirao prijedlog Ministarstva za uspostavu sustava gospodarenja otpadom na tom području. Načelno je predloženo da u Osječko-baranjskoj županiji budu četiri reciklažna centra sa sortirnicama i kompostištima, a u Vukovarsko-srijemskoj tri, uglavnom u većim gradovima. Ti bi se centri nadovezivali na sustav odvojenog prikupljanja otpada. A u nastavku bi bio potreban i jedan regionalni centar za gospodarenje otpadom, na lokaciji Orlovnjak, gdje bi završavao ostatni dio miješanog komunalnog otpada s područja obje županije. Za realizaciju ovakvog koncepta, koji je sukladan Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, na raspolaganju su EU sredstva.

25. godišnjica Komptecha Možda je slučajnost, a možda i nije, no austrijski proizvođač strojeva i opreme za obradu otpada Komptech, jubilarnu 25. godišnjicu uspješnog poslovanja obilježava predstavljanjem novog modela Topturn X4500. Riječ je o stroju za okretanje komposta, koji je izravni potomak njihovog prvog stroja Topturn 3000 – proizvoda koji je pokrenuo priču o uspjehu ove kompanije iz Graza 1992. godine. Proizvodnja komposta iz odvojeno sakupljenog organskog otpada u to je vrijeme bila sasvim nova praksa i u ekološki osviještenoj Austriji, a Komptech je od prvog dana razvojem inovativnih tehničkih rješenja pružao doprinos održivom gospodarenju otpadom.

Kompanija je do danas iz male radionice izrasla u globalno prisutnog proizvođača koji nudi preko 30 različitih tipova strojeva za obradu otpada.

Savjetovanje za program sufinanciranja sanacija odlagališta EU sredstvima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike priprema javni poziv za sufinanciranje sanacija odlagališta komunalnog otpada EU sredstvima te poziva sve zainteresirane da se uključe u savjetovanje o Nacrtu ključnih elementa Poziva na dostavu projektnih prijedloga sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada. Sanacije će se sufinancirati kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, a na njega će se moći javljati jedinice lokalne samouprave. Poziv za sanacije odlagališta krenut će do kraja travnja, a procijenjena vrijednost poziva je oko 80 milijuna kuna.

OŽUJAK/MARCH 2017.

15

STRUČNO

Gospodarenje otpadom – zakonska regulativa

NACRT UREDBE O KOMUNALN

- OTVORENO SAVJETOVANJE SA ZAINTERES Ministarstvo zaštite okoliša i energetike otvorilo je od 16. ožujka do 15. travnja 2017. savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Uredbe o komunalnom otpadu, čiji je cilj uspostava javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u svim jedinicama lokalne samouprave svajanjem Plana gospodarenja otpadom RH u siječnju 2017., stvoreni su osnovni uvjeti za uspostavu učinkovitog sustava gospodarenja otpadom, ali i obveze da se izrade i usvoje planovi jedinica lokalne samouprave! Plan je također omogućio otvaranje novih nadmetanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Stvoreni su uvjeti za donošenje čitavog niza propisa u cilju kružnog gospodarenja otpadom. Tako je, nakon godina iščekivanja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo kako je od 16. ožujka do 15. travnja 2017. otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Uredbe o komunalnom otpadu.

16

OŽUJAK/MARCH 2017.

Cilj Uredbe je uspostava javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u svim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, gospodarenja otpadom i zaštitom javnog interesa.

Granična količina MKO i poticajna naknada za smanjenje MKO U Nacrtu Uredbe je osobito zanimljiv predloženi način izračuna granične količine miješanog komunalnog otpada, kao i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog (MKO) komunalnog otpada. Poticajnu naknadu za smanjenje količine MKO obračunava Fond za kalendarsku godinu prema izrazu: N=Jxm N = Poticajna naknada za smanjenje MKO J = Jedinična naknada (predloženo 20 kn/t) m = masa prikupljenog MKO koja prekoračuje dopuštenu količinu određenu graničnom količinom MKO u kalendarskoj godini u tonama (izračunava Hrvatska agencija za okoliš i prirodu) Granična količina MKO jedinice lokalne samouprave (M) izračunava se prema izrazu: M = U x DRH U = Udio jedinice lokalne samouprave (JLS) je ekvivalent stanovnika JLS (BSJLS) i ekvivalent stanovnika RH (ESRH) DRH = dozvoljena količina MKO na razini RH

NOM OTPADU

SIRANOM JAVNOŠĆU

Kod obračuna ekvivalentnog broja stanovnika u kalendarskoj godini u RH i JLS uzima se u obzir broj stanovnika po zadnjem popisu stanovništva i broj ostvarenih noćenja prema podacima iz mjesečnih priopćenja Državnog zavoda za statistiku.

Zaboravljeno motiviranje, edukacija i komunikacija?

Određivanje učinkovitosti gospodarenja otpadom svake JLS je golemi korak prema utvrđivanju lokalnih čimbenika, koji su prvenstveno odgovorni za postupanje s komunalnim otpadom.

Iskustva iz drugih susjednih zemalja pokazuju da je vrlo važno egzaktno pratiti, na jednoobrazan način, kao se u svakoj JLS gospodari s MKO. Zato je vrlo korisno da se uvode mjerila smanjenja odlaganja otpada za svaku JLS. To je golemi pozitivni doprinos kružnom gospodaernju otpadom.

Smanjenje MKO može se postići motivacijom stanovništva.

U tome su na raspolaganju dvije osnovne mjere: edukacija, uključujući komunikaciju sa stanovništvom i uvođenje obračuna naknade prema volumenu ili količini MKO. Sredine u RH

u kojima se najuspješnije odvojeno sakuplja komunalni otpad (više od 50% mase), provode stalnu komunikaciju i edukaciju. Do sada se u tim sredinama naknada za komunalni otpad najčešće nije obračunavala prema volumenu ili masi otpada.

Uredba će komunalne tvrtke još više potaknuti na obračun prema volumenu ili količini. To će motivirati građane da smanje količinu MKO, ali stručnjaci ukazuju da to zahtijeva provedbu niza nužnih koraka (npr. nabava uvozne opreme). Ako se kod toga zadrži visoki udio fiksnog dijela naknade, učinci mogu biti manji od planiranih.

Neprijeporno je da mjere edukacije i komunikacije uvijek ostaju prvi prioritet za smanjenje otpada. Uredba sadrži četiri glavna naslova: I. Opći uvjeti, II. Odluka o načinu pružanja javne usluge, III. Način gospodarenja komunalnim otpadom, IV. Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpad, V. Završne odredbe. Međutim, u Uredbi nije dovoljno sadržana obveza provedbe cjelovitih mjera edukacije i komunikacije s korisnicima. U Članku 16. je sadržaj obavijesti koju je dužan davatelj usluge dati korisniku. Taj sadržaj izgleda kao uputa koju proizvođač mora zalijepiti na proizvod. To je nadasve kampanjska obveza (jednom godišnje i to do kraja tekuće kalendarske godine. Neprijeporno da sadržaj obavijesti obuhvaća korisne informacije za korisnika, ali pristup mjerama edukacije i komunikacije treba biti znatno osmišljeniji i motivirajući. Korisnik je ključni čimbenik smanjenja komunalnog otpada, te ga treba zainteresirati za to. Stoga poticanje interesa korisnika treba biti svakodnevna aktivnost davatelja usluge!

STRUČNO

Gospodarenje otpadom – odvojeno sakupljanje

Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada po modelu "od vrata do vrata" je učinkovito, ali je također povezano i s višim logističkim troškovima

ODVOJENO

SAKUPLJANJE JE PRIORITET, ALI...

U časopisu EU – recycling + Sekundär – Rohstoffe, br. 11/16 objavljen je članak dr. Heriberta Gischa, u kojem se upozorava na probleme "idealiziranja i nekritičnosti glede njemačkih iskustava s odvojenim sakupljanjem komunalnog otpada"!

dvojeno sakupljanje najmanje osam frakcija komunalnog otpada je neprijeporan prioritet, koji je određen i zakonom. Kada se uzme u obzir i problematičan otpad, te naročito posebne kategorije otpada, već se danas i u RH odvojeno prikuplja više od 20 vrsta otpada koji nastaju u kućanstvima. Stalno se povećava odvojeno prikupljanje otpada, ali nameće se pitanje da li postoje i neka ograničenja.

U članku dr. Heriberta Gischa, koji se temelji na njemačkim iskustavima s odvojenim sakupljanjem komunalnog otpada, ističe se da je odvojeno sakupljanje, osobito po modelu "dolaženja po otpad" (od vrata do vrata) povezano s visokim logističkim troškovima. Svaka nova frakcija koja se odvojeno prikuplja povećava složenost sustava, a time i osjetljivost na pogreške. U Njemačkoj postoji već gotovo tridesetogodišnje

18

OŽUJAK/MARCH 2017.

iskustvo s odvojenim sakupljanjem i reciklažom otpada. Međutim, posljednjih godina stupanj reciklaže komunalnog otpada (tj. otpada od stanovništva) stagnira. Uočljiva je granica zastoja stupnja reciklaže komunalnog otpada na 60 do 65%.

Ta se granica može nadmašiti tek uz posebne napore (i troškove). Za biootpad ona iznosi oko 50%, i to tek uz primjenu povoljne stimulativne naknade za odvojeno sakupljanje.

Idealiziranje odvojenog sakupljanja Često se i u Njemačkoj idealiziraju prednosti odvojenog prikupljanja, a o praktičnim problemima se nedovoljno raspravlja. Dr. Gisch upozorava na primjetne poteškoće i naglašava da je središnji problem odvojenog sakupljanja komunalnog otpada povezanost, tj. nepovezanost privatnog i javnog sustava gospodarenja otpadom. Brojevi pokazuju relativno

Čak je i u Njemačkoj središnji problem odvojenog sakupljanja komunalnog otpada relativno velik i gotovo konstantan udjel nečistoća - od smeća pa do ostalih korisnih, ali pogrešno odloženih frakcija

velike i gotovo konstantne udjele nečistoća: • u ambalažnom otpadu (žuta vrećica ili žuta posuda) prosječno se nalazi i do 50% nečistoća – nepravilno odloženih frakcija (smeća i biootpada), • u posudama za prikupljanje smeća (MKO) prosječno se nalazi između 40 i 50% nečistoća – nepravilno odloženih frakcija (otpadna ambalaža i biootpad), • u zelenim posudama za biootpad prosječno se nalazi između 20 i 30% nečistoća (otpadne ambalaže i smeća).

Te se vrijednosti, ovisne naročito od lokalnih uvjeta (visine naknade za otpad, visine i vrste poticaja), mogu mijenjati. Međutim, ta odstupanja u osnovi potvrđuju da nečistoća

ima u odvojeno prikupljenim frakcijama, a pored toga u smeću i dalje ima značajne količine vrijednih i iskoristivih frakcija. Studija Udruge komunalnih tvrtki iz Njemačke (VKU – Verband Kommunal Unternehmen) pokazala je da je praktično ostvariv stupanj reciklaže plastike nažalost svega 20% mase.

Tako velike količine nečistoća su i razumljive. Odvoz žutih vrećica i sadržaja žutih posuda je besplatan, a odvoz smeća, tj. MKO se plaća. Vrlo su slična praktična iskustva i u RH. Prema informaciji ovlaštenog sakupljača otpadne staklene ambalaže u RH, u zelenim se posudama postavljenim na javnim površinama, nalazi i do 30% mase nečistoća! Također, dr. Viktor Simončić ističe (10/2016., D. Kraljevec) da se na područji-

Centrala

Poslovnica Osijek

Poslovnica Split

Poslovnica Rijeka

Gospodarska 5b 10255 Zagreb-Stupnik tel. 01-6531-077, 078 i 079 fax. 01-6531-080 e-mail: info@gra-po.hr

Omladinska 121 31431 Čepin tel./fax 031-280-605 mob. 091-6531-114 osijek@gra-po.hr

Kraljice Jelene 17 21204 Dugopolje tel./fax 021-655-488 mob. 091-6531-123 goran.levanic@gra-po.hr

mob. 091-6531-077 marino.marsanic@gra-po.hr

1-2_GRAPO_TE_0217.indd 1

24.3.2017. 9:12:38

STRUČNO

Gospodarenje otpadom – odvojeno sakupljanje

Visoki udijeli nečistoća, kao rezultat neodrživog postupanja građana, nameću potrebu sortiranja svake pojedine odvojeno prikupljene frakcije ma RH na kojima se prije deset godina uveo sustav odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i gdje se redovito komunicira s građanima, u odvojeno sakupljenim vrstama otpada još uvijek se nalazi 20 i više posto smeća.

Stručan pristup projektima odvojenog sakupljanja

Stručnjaci ističu da odvojeno prikupljanje komunalnog otpada ima svojih ograničenja - i ekonomskih, ali i ekoloških!

20

Odvojeno sakupljanje intenzivnije je započelo u razvijenim europskim zemljama krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Zanimljivo je da su u to vrijeme i u Zagrebu postavljene prve zelene posude (20 komada obujma 1 m3). Sustav odvojenog sakupljanja komunalnog otpada se zatim sustavno razvijao. Tako je u Zagrebu krajem devedesetih godina prošlog stoljeća odvojeno prikupljeno i više od 19 % mase. Nažalost, u novom mileniju u Zagrebu postupno dolazi do zastoja i retardacije. Razvijene su zemlje u novom mileniju nastavile razvoj odgovornog cjelovitog postupanja s otpadom, utemeljen na odvojenom sakupljanju, koji se prvo nazivao održivim postupanjem, a posljednjih godina kružnim gospodarenjem otpadom.

Postupno se sve više frakcija komunalnog otpada odvojeno prikuplja. Središte javne pozornosti je na odvojenom sakupljanju iskoristivog otpada. Neopravdano manju javnu, a donekle i stručnu pozornost zaokuplja jednako važna problematika detoksikacije komunalnog otpada, tj. odvojeno sakupljanje problematičnog otpada. Također, brojne vrste problematičnog otpada se mogu iskoristiti, ali temeljni uvjet je odvojeno prikupljanje!

OŽUJAK/MARCH 2017.

U svakom je slučaju odvojeno sakupljanje prioritet reciklaže. Međutim, projektima odvojenog prikupljanja nužno je pristupiti stručno, u svjetlu konkretnih lokalnih uvjeta. U lokalnoj sredini treba redovito (godišnje) pratiti morfološki sastav komunalnog, tj. sistemskog otpada. Poseban je prioritet dnevno praćenje ukupne količine otpada (zakonska je obveza da se to radi čak po svakom mjestu nastanka). Pored toga, odvojeno prikupljanje otpada je dugoročni projekt, koji sve bolje rezultate postiže stalnom i upornom edukacijom i komunikacijom s građanima. Isto potvrđuju i sve brojniji primjeri iz RH (Crikvenica, Čakovec, Krk, Prelog, itd.).

Zaključno - mehanička obrada (sortiranje) je obaveza Stručnjaci ističu da odvojeno prikupljanje komunalnog otpada ima svojih ograničenja - i ekonomskih, ali i ekoloških!

Utopijsko je idealizirano vjerovanje da se odvojenim prikupljanjem odmah rješavaju svi problemi otpada. Prvenstveno je nužno sustavno i pažljivo praćenje projekata odvojenog prikupljanja. Nažalost, u RH ima i primjera nesustavnog pristupa kao i postupnog zanemarivanja započetih projekata odvojenog sakupljanja (smanjivanje broja posuda, smanjivanje odvojeno sakupljenih količina, neredovito i nestručno evidentiranje). Primjerice, u nekim sredinama zeleni otoci kao i neka reciklažna dvorišta u RH nisu učinkoviti, a s druge strane ti projekti se duže vrijeme uspješno koriste (npr. Beč)!

U osnovi, dobro su poznata dva načina odvojenog prikupljanja: sustav dolaženja po otpad (sustav od vrata do vrata) i sustav donošenja otpada (Bring sustav). Teoretski, ali i u praksi, dokazano je po količinama da je učinkovitiji sustav dolaženja po otpad. Stručnjaci će upozoriti da nije najvažnija količina odvojeno prikupljenog otpada, već količina oporabljenog otpada, odnosno smanjenje količine odloženog otpada. Točnije, za projekt odvojenog prikupljanja, uvažavajući lokalne uvjete, treba izraditi stručnu analizu troškova i dobiti.

Dr. Gisch upozorava na središnji problem oba sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, a to je održivo ponašanje građana. Visoki udijeli nečistoća - rezultat neodrživog postupanja građana - s jedne strane nameću obvezu sortiranja svake pojedine odvojeno prikupljene frakcije. To uvijek nameće dodane troškove, na koje treba dodati i troškove skladištenja te plasmana na tržište. Proizlazi da se učinkovitost odvojenog sakupljanja temelji na interaktivnom djelovanju građana (neprofesoinalaca), javnih tvrtki (profesionalaca za prikupljanje) i privatnih tvrtki (tržišno utemeljenih profesionalaca). Sustav odvojenog prikupljanja otpada nije cilj odgovornog postupanja otpadom!

Cilj je izbjeći odlaganje, i naročito, iskoristiti prirodne vrijednosti. S obzirom da se u smeću, odnosno MKO, nalazi i visok udjel iskoristivih frakcija, nužna je mehanička oporaba i obrada. Proizlazi da je u velikom broju sredina u RH opravdano uključiti projekt mehaničke obrade – sortiranja odvojeno prikupljenog, ali i miješanog otpada. U RH postoje dokazane fleksibilne tehnike koje jamče, uz modularno prilagodljive kapacitete, učinkovito razvrstavanje krutog otpada˝.

MOBILNA I STACIONARNA POSTROJENJA ZA DROBLJENJE I SIJANJE SWISS MADE

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58 68 mile.krznaric@gipo.ch

1-2_GIPO_TE_0117_1.indd 1

SVE ZA KAMENOLOM I RECIKLAŽU NA JEDNOM MJESTU - GIPO AG Za više informacija www.gipo.ch

16.2.2017. 12:37:55

REPORTAŽA

PRE-KOM PRELOG

PRE-KOM promovira zanimljive projekte U kontekstu razvoja kružne ekonomije komunalna tvrtka PRE-KOM iz Preloga postavila si je za cilj smanjenje odlaganja otpada, i to do 2020. godine na 30% mase, a do 2030. na samo 5% ukupne mase sakupljenog otpada GKP PRE-KOM uspješno izvršava niz poslova od naročitog interesa za život građana Preloga i šest susjednih međimurskih općina. Poduzeće je osnovano 2002. godine od strane grada Preloga, a potom je 2014. izvršena dokapitalizacija od strane općina: Goričan, Sv. Marija, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba. Odmah zatim su općine Belica i Dekanovec od grada Preloga kupile udjele u poduzeću PRE-KOM. Već samo poznavanje njegovog razvojnog puta pokazuje da se radi o iznimno dinamičnoj i konkurentnoj tvrtki. Za RH u cjelini, ali i za sve općine i gradove zasebno, otpad sasvim sigurno predstavlja jedan od središnjih problema. Dok je u obližnjoj općini Goričan referendumom odbijeno otvaranje kompostane, PRE-KOM postiže izvrsne rezultate u kompostiranju. Zanimljiva je činjenica da tvrtka nema vlastito odlagalište, a postiže izuzetno uspješan razvitak sustava gospodarenja otpadom.

O tri projekta gospodarenja otpadom (Glomazni otpad, CPU i Kompostana) razgovarali smo sa Sinišom Radikovićem, direktorom tvrtke PRE-KOM, u čijem uredu istaknuto mjesto zauzimaju certifikati međunarodnih standarda ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001. Na početku razgovora direktor Radiković je naglasio da je njihov cilj razvitka kružne ekonomije u gospodarenju otpadom SMANJENJE ODLAGANJA OTPADA, i to

Sortirnica otpada proizvođača Tehnix nalazi se u zatvorenoj hali te se uopće ne razlikuje od sličnih gospodarskih hala u Poslovnoj zoni Prelog

22

OŽUJAK/MARCH 2017.

do 2020. godine na 30% mase, a do 2030. godine na samo 5% ukupne mase otpada.

Uprava tvrtke PRE-KOM uspjela je povezati obveze i interese niza jedinica lokalne samouprave. Kada se to postigne u zajedničkom stručnom pristupu zajamčena je i podrška javnosti. Gotovo isto vrijedi, primjerice, i za otok Krk te tamošnju komunalnu tvrtku Ponikve Krk. To je ključna karika uspjeha, koja uvijek treba biti utemeljena na ekonomskim i ekološkim vrijednostima. Udružene JLS (općine i grad) prihvatile su strategiju Zero waste 2020, koja polazi od postupnog smanjivanja odlaganja i povećanja obrade/oporabe otpada. Konkretno, u PRE-KOM-u je udio oporabe povećan sa 11,06% (2007.) na 53,12% (2016.). Takve izuzetne rezultate nije moguće jednostavno usporediti s drugim sredinama, već je potrebna detaljna i cjelovita usporedna analiza.

PRE-KOM je tvrtka koja svoj sustav gospodarenja otpadom temelji na sakupljanju na kućnom pragu (“od vrata do vrata”). Naročitu pozornost pridaju tržišnom plasmanu iskoristivih vrsta otpada. Važno je znati da odvojeno prikupljene vrste otpada nisu sekundarne sirovine. Tek nakon mehaničke obrade (usitnjavanja, prosijavanja, sortiranja) otpad se može plasirati na tržište sirovina. PRE-KOM za svaku pojedinu vrstu stalno traži najbolje uvjete plasmana na tržištu u RH, ali također i u inozemstvu!

Na početku ručne sortirnice odvajaju se karton (smeđi papiri)

Upravo stalnom traženju optimalnih uvjeta prodaje iskoristivih frakcija otpada pridaju osobitu pozornost. Trenutno od ukupnog prihoda iz područja gospodarenja otpadom oko 15% dolazi od prodaje iskoristivog otpada. Konkretno, na taj način PREKOM postiže u prosjeku prihod od nekih 7,5 kuna po toni komunalnog otpada (inače, osnovna tarifa za komunalni otpad je 62,50 kn/mj.). S prihodom od prodaje iskoristivih frakcija mogu se okvirno pokriti troškovi rada Reciklažnog dvorišta, Sortirnice i Kompostane.

PRE-KOM jamči čak sedam dolazaka mjesečno do svakog korisnika. Međutim, ti su dolasci prvenstveno podređeni potrebi smanjenja odlaganja (350 kn/t) i povećanju tržišnog vrednovanja iskoristivih frakcija. Osnovna tarifa za tročlano kućanstvo (62,50 kn/mj.) uključuje: • svakih 14 dana, odvoz MKO (crna posuda 120 l), • svakih 14 dana, odvoz biorazgardivog KO (smeđa posuda 120 l), • jednom mjesečno, odvoz plavih i žutih vrećica za iskoristive vrste: papir, plastiku, metalnu ambalažu, tetrapak, staklo, i sl., • dodatne vrećice za djecu do 3 godine (do 1.080 l), • sakupljanje krupnog otpada (namještaj, granje, lišće, otpadni tekstil, elektronički otpad) na kućnom pragu putem narudžbe, do 8 m3, • dodatno, korisnici smeđe posude u periodu od 4. do 10. mjeseca, mogu uz smeđu kantu ostaviti i vlastitu vreću biorazgradivog KO (npr. travu i sl.), • besplatno preuzimanje problematičnog otpada u reciklažnom dvorištu (odnosno, prema važećem cjeniku), • edukacija djece u vrtićima i školama, • informiranje i edukacije korisnika, • otkup povratne ambalaže,

Odvojeno prikupljene vrste otpada nisu same po sebi sekundarne sirovine. Tek nakon mehaničke obrade (usitnjavanja, prosijavanja, sortiranja) otpad se može plasirati na tržište sirovina • besplatno preuzimanje veće količine iskoristivog otpada u reciklažnom dvorištu, • odvoz božićnih drvaca od 08.01., • kalendar odvoza otpada.

Cjenik usluga je izuzetno socijalno i demografski utemeljen - osnovnu naknadu (62,50 kn/mj.) plaćaju domaćinstva s tri člana, dok: • domaćinstva sa studentima imaju popust, tj. smanjenje računa za 20% (na 50,00 kn/mj.), • dvočlana domaćinstva imaju popust 30% (na 43,40 kn/mj.), • domaćinstva s jednim članom imaju popust 45% (na 34,38 kn/mj.), • popust za korisnike socijalne pomoći iznosi 50% (na 31,25 kn/mj.).

Centar za ponovnu uporabu (CPU)

OŽUJAK/MARCH 2017.

23

REPORTAŽA

PRE-KOM PRELOG

Slika nađena u otpadu obnovljena i procijenjena je na 1000 kuna, te obnovljene stolice pripremljene za početak rada CPU

PRE-KOM je relativno mala komunalna tvrtka koja pokriva područje devet jedinica lokalne samouprave s 27.823 stanovnika, odnosno 8.524 kućanstva. Ugovor sa tvrtkom PRE-KOM ima 8.131 kućanstvo, pa proizlazi da je pokrivenost redovitom odvozom KO 93,59%.

Centar za ponovnu uporabu (CPU) Otvaranje CPU bilo je planirano krajem prošle godine. Međutim, zbog kašnjenja u donošenju Plana gospodarenja otpadom RH nije bio raspisan natječaj za pokretanje CPU. Zato je gradnja zatvorenog prostora CPU nastavljena usporeno i to samo vlastitim sredstvima. Trenutno je dovršena gradnja zatvorenog prostora (bivšeg plastenika) od ukupno 440 m2, koji se sastoji od dva dijela: • izložbeno - prodajnog dijela (220 m2), • skladišno - radioničkog dijela (220 m2).

Praktično su već započele aktivnosti CPU. Obnovljen je niz

Otpadna sanitarna keramika reciklira se s građevnim otpadom

24

OŽUJAK/MARCH 2017.

slika, stolica i drugih predmeta. Koncept rada CPU temelji se na preuzimanju stvari koje su jednom korisniku otpad, odnosno koje više neće koristiti (namještaj, knjige, igračke, odjeća, itd.), ali su nekom drugom korisne. Tako preuzete stvari i uređaji se obnavljaju i uz simboličnu cijenu (troškovi popravka i čišćenja) se izlažu i prodaju. Prikupljanje starih stvari namjerava se organizirati jednom mjesečno kod korisnika. CPU je i središte okupljanja socijalnih tvrtki, udruga i zadruga koje nastoje iskoristiti otpad (npr. Naš izvor, Humana nova, itd.). Svečano otvaranje CPU planirano je na Dan planeta Zemlje, kada će se obilježiti i 15 godina poslovanja tvrtke PRE-KOM.

Oporaba glomaznog (krupnog) otpada U svim se općinama i gradovima krupni otpad odvojeno prikuplja. Nažalost, u velikom se broju jedinica lokalne samouprave odvojeno prikupljeni otpad kasnije samo pomiješa sa

miješanim komunalnim otpadom! Na taj se način izravno obezvrjeđuju prirodne vrijednosti akumulirane u krupnim stvarima.

Tvrtka PRE-KOM je razvila projekt koji osigurava reciklažu, odnosno oporabu glomaznog otpada. Proces pripreme za korištenje u proizvodnim procesima započinje demontažom krupnih predmeta. Odvojeni dijelovi zatim se sortiraju prema vrsti materijala. To odvajanje treba biti vrlo precizno. Primjerice, kada se iz tapeciranog namještaja i sličnih stvari odvaja tekstil za recikliranje (koje obavlja tvrtka Regeneracija iz Zaboka), mora se jamčiti da u tekstilu nema spužve.

Obojeno drvo prozora, vrata i namještaja treba usitniti.

Međutim, prije usitnjavanja, ali i nakon njega, drvene predmete treba u potpunosti osloboditi dijelova iz drugih materijala, poput metala (odvoz u Kronospan CRO iz Bjelovara).

PRE-KOM ima dozvolu za gospodarenje glomaznim otpadom te provodi mehaničku obradu prema propisanim uvjetima.

Na konferenciji o zaštiti okoliša “Kružno gospodarstvo u urbanim sredinama”, koja će se održati u Poreču od 31.05. do 02. 06.2017., gospodin Radiković će detaljnije prezentirati upravo projekt oporabe krupnog otpada.

Kompostana Prelog Kompostana PRE-KOM je u osnovi biokompostana, jer aerobno biološki obrađuje samo odvojeno prikupljeni komunalni biootpad. Poglavito se kompostira zeleni otpad, uz manje količine ostataka voća i povrća. Na taj se način proizvodi kompost klase I. Kompostana je sagrađena 2015. godine uz pomoć bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prostor za kompostiranje je natkriven. Ograda kompostane je udaljena od najbližih kuća u Prelogu oko 500 metara. Smeđe posude, u koje se odlaže biootpad, prazne se svakih 14 dana. Prema razgovoru sa stanovnikom jedne od najbližih kuća, do sada se nisu osjetili neugodni mirisi. Kompostana je ograđena, a na ulazu je ploča s radnim vremenom (od ponedjeljka do petka 8 – 15 h i subota 8 - 13 h). Na ulazu je mosna vaga, kojom se nadziru ulazne i izlazne količine materijala i komposta. Usluge kompostiranja nude se i drugim osobama. Ta je usluga 50% skuplja za neusitnjeni biootpad.

Na početku kompostiranja zeleni se otpad grubo usitnjavanja. Tijekom pripreme za formiranje kompostne hrpe iz odvojeno sakupljenog bioootpada se odvajaju nečistoće (naročito plastika). Obilaskom kompostnih hrpi nije uočeno prisustvo dijelića plastike ili nekih drugih nečistoća.

Godišnji je kapacitet kompostane nedavno povećan s 3.000 na čak 5.000 tona! Proces kompostiranja traje 4 do 5 mjeseci. Odvojeno prikupljeni biootpad se odmah polije posebnim sredstvom koje ubrzava biološke aerobne procese i priječi pojavu neugodnih mirisa. Tim se sredstvom hrpe komposta polijevaju još jednom. Tijekom procesa kompostne hrpe se tri puta prevrću. U početnoj fazi biološke obrade kompostne hrpe su prekrivene tepihom koji priječi prosušivanje i emisiju neugodnih mirisa. Kompostne hrpe su vrlo visoke (oko 3 m), pa se za njihovo formiranje i preme-

Kompostana u Prelogu je u osnovi biokompostana, jer aerobno biološki obrađuje samo odvojeno prikupljeni komunalni biootpad, čijih 5 litara daje efekt kao i 30 kg mineralnog NPK gnojiva tanje koristi utovarivač. Na kraju procesa provodi se prosijavanje na finom bubanj situ (12 mm) proizvođača Tehnix, koje je pogonjeno električnom energijom. Ostatak prosijavanja (krupniji dijelovi biootpada) vraćaju se na početak procesa kompostiranja.

Gotov se kompost pakira u plastične vrećice od 50 litara.

Svaki korisnik tvrtke PRE-KOM ima pravo godišnje besplatno preuzeti dvije vreće od 50 litara komposta. Kod preuzimanja vreće komposta dobiva se i vrlo korisna “Uputa za korištenje komposta”. Navodi se da 5 l komposta odgovara količini od 30 kg mineralnog NPK gnojiva. Spomenuli smo da i na otoku Krku korisnici također dobiju kupon za jednu vreću komposta od 80 l, ali tamo se kompost može i kupiti pakiran u jumbo-vreće od 1,2 m3 po cijeni 300 kuna (s uključenom dostavom).

Za primjer navodimo i neke od cijena proizvoda i usluga kompostane PRE-KOM (cijene s PDV, od 21.02.2017.)

• Kompost prosijan (25x25) 0,10 kn/kg • Kompost prosijan (12,5 x12,5) 0,15 kn/kg • Utovar JCB, po utovaru 60 kn • Prijevoz do 10 km u jednom smjeru 143,75 kn • Prijevoz 11 do 20 km u jednom smjeru 206,25 kn • Prijevoz 21 do 30 km u jednom smjeru 268,75 kn • Biootpad kompostiranje, bez usitnjavanja 0,20 kn • Biootpad kompostiranje, sa usitnjavanjem 0,30 kn • Kompost prosijan 12,5 – vreća 50 l 30 kn • Usluga vaganja 30 kn • Terra dobra, pripremljena zemlja sa kompostom, vreća 50 l 35 kn

OŽUJAK/MARCH 2017.

25

STRUČNO

Gospodarenje otpadom – biorazgradivi otpad

TOKSIČNE TVARI U KOMPOSTU, DIGESTATU I KOMPOSTU SLIČNOM MATERIJALU Odvojeno skupljanje biootpada jedna je od ključnih obveza u kontekstu iskorištavanja korisnih komponenti otpada.

Njegovom materijalnom ili energetskom oporabom nastaju produkti koji imaju vrlo korisna primjenska svojstva, posebno u ekološkoj proizvodnji. Pomnije analize pokazuju da svi ti produkti sadrže onečišćenja u vidu teških metala i toksičnih organskih spojeva. Prikazani su rezultati mjerenja na nizu uzoraka i ukazano je na posebno povećane koncentracije onečišćenja u uzorcima podrijetlom iz mulja od obrade otpadnih voda i organske frakcije miješanog komunalnog otpada. Prikazani su izračuni akumulacijskog potencijala najvažnijih onečišćivača koji nastaju dugotrajnom opetovanom uporabom. Naglašeno je da se za produkt aerobne razgradnje organske frakcije miješanog komunalnog otpada treba dosljedno koristiti termin kompostu-sličan materijal ili skraćeno KSM kojeg se, stabiliziranog jedino smije odlagati. Posebno je istaknuto nepostojanje jedinstvenih europskih propisa o kvaliteti komposta ili digestata, a prikazani su oni koji se odnose na pojedine primjenske aspekte.

Ključne riječi: onečišćenja komposta, onečišćenja digestata, teški metali u kompostu, organski otrovi u kompostu, kvaliteta komposta i digestata, kompostu sličan materijal

[autor] dr.sc. Dinko Sinčić

1. Uvod Iskorištavanje resursa iz otpada postao je način ponašanja suvremenog društva. Pojam kružne ekonomije taj pristup uobličuje u cjelovitu politiku, a prilagodba odgovarajućih propisa samo će ga formalizirati. U sklopu takve politike posebno mjesto ima odvojeno skupljanje i odgovarajuća obrada biorazgradljivog/biootpada. Koji su razlozi za takav stav koji je formuliran u obvezu za sve države članice?

1. odlaganje biorazgradljivog otpada ima nepovoljne okolišne učinke koji se ogledaju u prvom redu u nastajanju stakleničkih plinova čiji je glavni sastojak metan, 2. mogućnost proizvodnje komposta kao organskog gnojiva ili poboljšivača tla, 3. mogućnost proizvodnje energije putem anaerobne digestije.

Zbog toga se u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom1 u članku 56. navodi: "Osoba koja je aktima donesenim temeljem ovoga Zakona ovlaštena gospodariti biootpadom, te jedinica lokalne samouprave dužni su u dokumentima koje

26

OŽUJAK/MARCH 2017.

donose temeljem ovoga Zakona osigurati odvojeno prikupljanje biootpada s ciljem kompostiranja, digestije ili energetske oporabe biootpada".

Procijenjene količine biootpada u RH su prema Planu GO iz 2017.2 oko 530.000 tona i od 2012. godine se praktički ne mijenjaju. Ono što međutim zabrinjava jest činjenica da je odvojeno skupljanje biootpada organizirano u svega oko 17% JLS. Štoviše, čak se ni odvojeno skupljeni otpad ne oporabljuje u potpunosti kako to pokazuje slika 1.

Unatoč tome, pri definiranju budućih akcija navodi se kao cilj odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.) do 2022. Dobro je postavljati visoke ciljeve, ali onda i mjere za njihovo ostvarenje moraju biti adekvatne. Iskustvo ukazuje da to do sada nije bio slučaj. Iskustvo također pokazuje da će vjerojatno najveći dio sakupljenog biootpada biti kompostiran, jer je to tehnološki manje zahtjevan, ekonomski lakše provediv, a ekološki prihvatljiv poduhvat, unatoč odbaciva-

dručjima primjene u ovisnosti o parametrima kvalitete, npr: za organsku poljoprivredu, za 500.000 proizvodnju hrane, malč kompost, zreli kompost (potpuno humificirani kompost).

400.000 Ovdje treba spomenuti i tzv. stabilizirani bio-/biorazgradljivi otpad. "Stabilizirani bio300.000 otpad"5 znači otpad od mehaničke/ biološ200.000 ke obrade nerazvrstanog ili zaostalog komunalnog otpada, kao i bilo koji drugi obrađeni 100.000 67.741 55.993 58.147 50.805 otpad koji nije u skladu s klasama ekološke 33.523 31.273 29.386 25.956 kvalitete 1 ili 2 iz Dodatka III. U tom se dodat0 2012.

2013.

2014. godina 2015. ku navode sljedeće karakteristike komposta/ Ukupno proizvedeno, t Odvojeno skupljeno, t Oporabljeno, t digestata i stabiliziranog biootpada: U njemu se vjerojatno prvi put navode konkretne vrijednosti parametara koje bi trebaSlika 1 Količine proizvedenog, odvojeno skupljenog i oporabljenog biootpada u RH, le vrijediti za klase komposta, ali i za stabili2012-2015. zirani otpad. Naime, u to vrijeme postoji već znatan broj MBO postrojenja čiji je produkt i obrađeni bionju energetskog potencijala. U komunikaciji EU komisije3 se razgradljivi otpad namijenjen odlaganju. Da bi mu nepovoljkaže da Direktiva za obnovljive izvore energije posebno prini ekološki utjecaji bili minimalni mora mu se smanjiti biološznaje korist uporabe otpada za proizvodnju transportnih goka aktivnost i praktički zaustaviti proizvodnja stakleničkog riva računajući ih dvostruko u okviru izračuna postizanja ciplina metana, tj. on se mora stabilizirati. Stabilizacija znači lja od 10% zamjene fosilnih goriva obnovljivim. smanjenje svojstva razgradnje biootpada u tolikoj mjeri da su nepodesni mirisi minimizirani i da je respiracijska aktivnost 2.1. Vrste komposta i EU propisi o nakon četiri dana (AT4) ispod 10 mg O2 / g ST ili dinamički reskompostu i digestatu piracijski indeks ispod 1.000 mg O2 / kg VS / h.

Prema izvještaju napravljenom za Europsku kompost mrežu 4, tip komposta je definiran prema Napomena: Pojam stabilnost se često koristi u smislu zrelosti komposta, iako ta dva pojma nemaju jednako znače• Glavnoj vrsti, podrijetlu i obilježju izvornog materijala koji se koristi za proizvodnju, npr. kompost iz biootpada, zenje. Zrelost je stupanj ili razina potpunosti, dovršenosti komlenog otpada, kompost iz gnoja, mulja iz obrade otpadnih postiranja i ne karakterizira ju jedno svojstvo. Djelomično je voda, stabilizirani biootpad: biološki stabiliziran (kompoodraz stabilnosti materijala, ali i sadržaja kemijskih kompostiran) organski dio od mehaničko biološke obrade otpada nenti kao što su neke organske kiseline, slobodni amonijak, • Klase (razredi) komposta označavaju određene razine kvakao i neki drugi vodotopljivi spojevi koji mogu utjecati na klilitete što se tiče koncentracije zagađivača (teški metali, janje ili na razvoj korijena. nečistoće od plastike, stakla, metala), Spomenuti je dokument ostao "radni", pa ni danas ne po• Vrste uporabe svrstavaju kompost prema pojedinim postoje jedinstveni europski propisi za kvalitetu komposta već su zemlje, svaka za sebe, ustanovile propise koji se ponekad i bitno razlikuju zbog različitih odnosa prema tlu. Međutim, postoTablica 1: Granične vrijednosti onečišćenja komposta/ ji nekoliko propisa za specifične namjene digestata i stabiliziranog otpada, ST – suha tvar uporabe komposta kao što su6 ("Zeleni paStabilizirani pir" - Green paper on the management of Kompost/Digestat biootpad bio-waste in the European Union) Razred 1 Razred 2 Onečišćenje - metali, mg kg-1 ST • Propis o organskoj proizvodnji7 koji postavlja jasne uvjete za uporabu komposta i 200 400 1500 Zn digestata. U toj se uredbi u prilogu Gnojiva 100 150 600 Cu i poboljšivači tla navodi da se u svrhu or0.7 1.5 5 Cd ganskog uzgoja mogu koristiti samo kompo50 75 150 Ni stirani ili fermentirani otpad iz kućanstva, 100 150 500 Pb dobiven od odvojeno sakupljenog otpada iz 100 150 600 Cr kućanstva, i proizvedenog u zatvorenom i 0.5 1 5 Hg kontroliranom sustavu propisanom od straOrganska onečišćenja, mg kg-1 ST ne države članice. Maksimalne koncentraciND ND 0.4** PCBs je onečišćujućih tvari iz te uredbe navedeND ND 3** PAUs ne su na Tablici 2.

Razne nečistoće> 2mm < 0.5% < 0.5% 3% • Sustav ekoloških oznaka (eco-labels) za Šljunak i kamenje >5 mm < 5% < 5% poboljšivače tla i uzgojne supstrate8 koji 600.000

537.616

527.573

526.157

količina, t

528.111

OŽUJAK/MARCH 2017.

27

STRUČNO

Slika 2. Izgled ecolabela i oznake kvalitete komposta/ digestata

Gospodarenje otpadom – biorazgradivi otpad postavljaju ograničenja na nivo onečišćenja za materijale koji se koriste u tu svrhu. To je oznaka za produkte i usluge koji imaju smanjen utjecaj na okoliš kroz cijeli svoj životni vijek, a uvedena je prvi put Uredbom br. 880 / 929, dakle 1992. godine.

• Tematska strategija za zaštitu tla10 koja ističe potrebu uporabe komposta kao jednog od najboljih izvora stabilnih organskih tvari iz kojih se može formirati novi humus u osiromašenim tlima. Procjenjuje se da oko 45 % europskih tala imaju nizak sadržaj organskih tvari, posebno u južnoj Europi, ali i u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

Nedostatak jedinstvenog propisa može dijelom "pokriti" i uvođenje sustava osiguranja kvalitete Europske kompostne mreže (EKM – SOK) – European compost network11 (ECN – Quality Assurance Scheme).

Ciljevi EKM - Sustava osiguranja kvalitete su: • uskladiti zahtjeve za kompost i digestat u cijeloj Europi i izgraditi široko europsko tržište za kvalitetan kompost i digestat, • uskladiti postojeće programe osiguranja kvalitete u Europi i • poduprijeti nacionalne organizacije za osiguranje kvalitete u uspostavljanju sheme osiguranja kvalitete za kompost i digestat.

Zašto bi trebalo ustanoviti standarde kvalitete? Omogućilo bi se, naime, slobodno kretanje na širokom tržištu i korištenje bez daljnjeg praćenja i kontrole na tlima na kojima se koristi.

Postupak ukidanja statusa otpada – end of waste pod Okvir-

nom direktivom o otpadu mogao bi biti najučinkovitiji način za postavljanje takvog standarda. Komisija je započela procjenu stručne podloge za mogući prijedlog (JRC-IPTS End of waste criteria - završno izvješće12)

2.2. Primjena komposta Biološka obrada otpada (uključujući kompostiranje i anaerobnu razgradnju) može se klasificirati kao recikliranje kad se kompost (ili digestat) uporabljuje na tlu ili se koristi za proizvodnju uzgojnih medija. Ako takva upotreba nije predviđena onda takav postupak treba klasificirati kao predobradu prije odlaganja. Anaerobnu digestiju (proizvodnja bioplina za energetske svrhe) treba promatrati kao energetsku oporabu.

Maksimalna je količina komposta kojeg je moguće proizvesti iz biootpada koji se proizvede u RH 170.000 -180.000 t/god (oko 90-100.000 t suhe tvari - ST), pa je uz pretpostavku rasprostiranja od 5 t ha-1 za tu količinu potrebno 20.000 hektara obradive površine. Koje su mogućnosti i ekološki aspekti njegove potrošnje, odnosno primjene?

Kompost se obično smatra organskim gnojivom, iako je funkcija komposta kao gnojiva (opskrba hranjivim tvarima), u mnogim slučajevima, manje izražena nego funkcija poboljšanja tla. Glavne su primjene komposta8 : • Poboljšivač tla - označava materijal dodan tlu čija je glavna funkcija održavanje ili poboljšanje njegovih fizičkih i/ili kemijskih i/ili bioloških osobina, • Ekološki poboljšivač tla je poboljšivač tla koji sadrži ugljikove tvari čija je glavna funkcija da se poveća sadržaj organskih tvari u tlu, • Uzgojni medij - supstrat - označava materijal koji se koristi kao supstrat za razvoj korijena, materijal u kojem se uzgajaju biljke, bilo u domaćinstvima, bilo u staklenicima.

Potrošnja u EU se procjenjuje na 20-30 mil. m3. U njihovom sastavu kompost čini 20 – 50 % vol. zavisno od tipa primjene, • Malč - označava materijal koji se koristi kao zaštitni pokrov postavljen oko biljke kako bi se spriječio gubitak vlage, suzbio rast korova, te smanjila erozija tla.

Tablica 2. Parametri kvalitete komposta prema nekoliko izvora, POE - potencijalno otrovni elementi (PTE - Potentially toxic element) PARAMETAR

Kadmij (Cd) Krom (Cr) Živa (Hg) Nikal (Ni) Olovo (Pb) Bakar (Cu) Cink (Zn)

28

DOPUŠTENI SADRŽAJ U KOMPOSTU mg kg-1 ST KLASA I*14

KLASA II14

KLASA III14

0,7 70 0,4 25 45 70 200

1 150 0,7 60 120 150 500

3 250 3 100 200 500 1800

PAU

-

-

6

PCB

-

-

1

OŽUJAK/MARCH 2017.

Revidirane granice DE Eco-label za POE8 granica15 1 1 75 100 0,75 1 30 50 100 100 100 100 300 300

Uredba 889/2008 0,7 70 0,4 25 45 70 200

Digestat, produkt anaerobne razgradnje biootpada, uglavnom se koristi kao organsko gnojivo s obično manjim potencijalom poboljšavanja tla.

Ako se kompost koristi kao gnojivo onda on može djelomično zamijeniti fosfate i kalij te vapno iz mineralnih gnojiva. Procjenjuje se da je potencijalni stupanj zamjene mineralnih gnojiva 10% za fosfate, 9% za kalij i 8% za vapno.10,13

2.3. Propisi o kvaliteti Parametri kvalitete komposta obuhvaćaju sadržaj teških metala, toksičnih organskih spojeva, fizičkih onečišćenja (staklo, plastika) i bioloških onečišćenja (patogeni, sjemenke korova).

Ovaj je rad fokusiran samo na sadržaj teških metala i toksičnih organskih spojeva, čije su granične vrijednosti iz nekoliko dokumenata navedene u Tablici 2. Ovdje se također neće ulaziti u aspekte analize kao što su metode reprezentativnog uzorkovanja ili provedbe kontrole kvalitete u primjeni.

Spomenuti dokumenti su: • Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (2014.)14 prema kojem je kompost klasificiran u tri klase prema vrsti otpada iz koje se proizvodi i sadržaja teških metala i toksičnih organskih spojeva. Posebno se navodi da je osoba koja obavlja oporabu otpada dužna osigurati da: otpad koji ulazi u postupak oporabe je odvojeno sakupljen na mjestu nastanka i ne uključuje otpad koji nastaje izdvajanjem frakcije miješanog komunalnog otpada.

• Uredba 889/20087 o ekološkoj proizvodnji, • Njemački propis o osiguranju kvalitete komposta (citirano prema15) • Revidirani prijedlog za ekološku oznaku poboljšivača tla i uzgojnih medija8.

Udovoljavanje njemačkim eco-label granicama ispitano je i o tome izvješteno na primjeru 376 njemačkih kompostana16.

Od svih testiranih, 60 postrojenja nije udovoljilo granici za Zn, 36 za Pb i Cd, a za Cu 18. Gotovo sva postrojenja zadovoljila su kriterije za Ni, Hg i Cr. Dioksini i furani se u hrvatskim propisima ne spominju.

• • • •

2.4. Prikazi analiza teških metala i organskih onečišćenja 2.4.1. Teški metali Teški se metali mogu naći u svim vrstama komposta/digestata što kvantitativno ilustrira Slika 3a. u slučaju žive i olova15 .

U ovim se ispitivanjima pokazalo da su koncentracije većine teških metala u jednakom rasponu za produkte različitog podrijetla, osim za kompostu sličan materijal iz MBO koji pokazuje zantno veće vrijednosti. Razina koncentracije žive povećana je u uzorcima komposta iz mulja. Štoviše, te bi veličine vjerojatno bile i izraženije da se kompostiranje mulja ne izvodi s dodatkom strukturirajućeg materijala (bulking agent) što je u ovm slučaju bio zeleni otpad.

Zbog svoje toksičnosti, istovremeno i lako moguće pristunosti u otpadu gdje su mu izvor u prvom redu baterije17, ali i mineralna gnojiva te neki industrijski procesi, važno je predstaviti i ilustrirati pojavu kadmija u produktima biorazgradnje otpada, Slika 3b.8

Slika 3a. Koncentracije žive i olova u kompostu različitog porijekla, oznaka I odnosi se na rezultate mjerenja pod okriljem Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (Joint Research Centre), oznaka II na podatke dostavljene od postrojenja

Slika 3b. Koncentracije kadmija u kompostu različitog porijekla ko – kompost, ksm – kompostu sličan materijal, di – digestat, BO biootpad, ZO zeleni otpad, GN gnojnica, EB energetske biljke

Zelena vertikalna linija označava granicu koncentracije kadmija u kompostu za primjenu u ekološkoj proizvodnji (kompost klasa I) , dok crvena linija označava granicu za primjenu kao poboljšivača tla (kompost klasa II). U analiziranim slučajevima, svi uzorci komposta iz zelenog otpada (osim jednog graničnog) udovoljavaju uvjetima za primjenu u ekološkoj proizvodnji, što vrijedi i za većinu uzoraka komposta iz biootpada. Kompostu sličan materijal u pola slučajeva ne može se primijeniti ni kao poboljšivač tla.

2.4.2. Poliklorirani bifenili (PCB) i dioksin (PCDD/F poliklorirani dibenzo-dioksiniin/furani) Prema našem citiranom pravilniku PCB se u kompostu klase I i II niti ne mora određivati, a za klasu III navodi se kao dopuštena koncentracija 1 mg/kg.

Podaci iz literature, međutim, ukazuju na to da zapravo sve vrste komposta i digestata sadrže PCB i PCDD/F, barem

Slika 4. Sadržaj PCB i dioksina u kompostu različitog podrijetla15

OŽUJAK/MARCH 2017.

29

STRUČNO

Gospodarenje otpadom – biorazgradivi otpad na razini tragova. Mora se , međutim reći, da su te vrijednosti niže od onih propisanih, s tim da se prekoračenja propisanih granica rijetko pojavljuju, najviše do nekoliko postotaka u odnosu na sve analizirane uzorke.

Rezultati dobiveni analizom komposta različitog podrijetla vrlo se često razlikuju. Jedno drugo izvješće navodi maksimalnu vrijednost sadržaja dioksina od 31.1 ng kg-1 ST u kompostu dobivenom iz MKO, iz zelenog 6,2, iz odvojeno skupljenog otpada 11.7 ng kg-1 ST18 Benišek i dr.19 nalaze raspon vrijednosti 3–15 ng, te citiraju tri druga ispitivanja sa sljedećim rasponom 3–160 ng, 0.52–21 ng i 0.25–2.5 ng kg-1 ST

2.4.3. Policiklički aromatski ugljikovodici PAU (engl.

PAH) Podaci iz literature ukazuju na to da sve vrste komposta i digestata sadrže PAU spojeve, općenito između razina količine u tragovima i nekoliko mg kg-1ST. Prekoračenja postojećih nacionalnih graničnih vrijednosti PAU od nekoliko postotaka do više od četvrtine uzoraka zavisno od izvornog materijala8.

Slika 5. Rezultati mjerenja policikličkih aromatskih ugljikovodika, ko – kompost, di – digestat, BO biootpad, ZO zeleni otpad, GN gnojnica, EB energetske biljke, okomite crvene linije su granične vrijednosti u nekim zemljama

Na slici 5. naziru se neki trendovi - uzorci digestata sadrže najniže količine PAU, nakon čega slijedi MBO ksm, dok je kompost iz biootpada, zelenog otpada te otpadnog mulja pokazao veće koncentracije.

U jednoj analizi 69 uzoraka švicarskog komposta i digestata Brändli i dr.20 su utvrdili da više od 25% uzoraka dobivenih iz odvojeno skupljenog otpada sadržava koncentracije PAU veće od švicarskih propisa od 4 mg kg-1 s medijanom oko 3 mg kg-1 i 90%-tnom kumulativnom vrijednošću od oko 7 mg kg-1. Prema njihovom istraživanju izvori tih spojeva su u prvom redu promet kao i razni difuzni izvori.

2.5.Dugoročno ponašanje Kompost i digestat se obično uzastopno nanose na određene površine, pa je od iznimne važnosti njihova dugoročna sudbina u tlu. Takvi su podaci rijetki. Stoga je posebno zanimljivo navesti izvješće o dugoročnom eksperimentu tla tretiranog mineralnim gnojivima, gnojivom s farme i muljem

30

OŽUJAK/MARCH 2017.

s obrade otpadnih voda i kompostom na ispitnoj površini u Njemačkoj21 . Eksperiment je počeo 1962., a uzorci su uzeti 2001. Količina mulja i komposta bila je 4 puta veća od one u odgovarajućim njemačkim propisima. Izvor komposta bio je najprije odvojeno skupljeni otpad i mulj iz obrade otpadnih voda, a tek od 1991. godine samo kompost iz odvojeno skupljenog biootpada. Rezultati mjerenja su pokazali da su koncentracije dioksina/furana bile u svim slučajevima najmanje 4 puta ispod njemačkih smjernica za obradive površine. Ipak, uočeno je da su parcele tretirane kompostom i muljem imale 2 do 3 puta veću koncentraciju PCDD/F i dioksinu sličnog PCB od parcela tretiranih mineralnim gnojivom ili gnojnicom. Ispitivanja koja su slijedila pokazala su stabilne razine PCDD/F i blagi pad dioksinima sličnih PCB-a tijekom vremena, što ukazuje na nakupljanje PCDD/F i PCBa u tlu. Štoviše, oni pokazuju da desetljeće nakon prelaska na kompost isključivo iz izvora odvojenog skupljanja, razine PCDD/F i PCB još su uvijek najviše u zemljištu tretiranom kompostom, što upućuje na visoku postojanost tih zagađivača u obradivim tlima.

2.6. Primjenski aspekti - koliko je kompost zaista siguran za okoliš?

Tri elementa čine sustav upravljanja i strategije rizika za distribuciju teških metala u okolišu: • ograničenje koncentracije teških metala u proizvodu, • ograničenje godišnjeg opterećenja teških metala u zemljištu (g ha-1 god-1) u kombinaciji s ograničavanjem dopuštene doze komposta suhe tvari po ha i godišnje, • uspostava maksimalne koncentracije teških metala u tlima, bilo za poljoprivredna tla u cjelini ili samo za mjesta na kojima se primjenjuje kompost ili mulj.

Navedene brojke o koncentracijama onečišćenja (teških metala, PCDD/F, PCB, PAU) treba međutim promatrati u kontekstu ukupne količine pri rasprostiranju na obradivu površinu. Naime, kompost s određenim koncentracijama toksičnih tvari primjenjuje se na zemlju kroz određeno razdoblje.

Prema austrijskim propisima21 dopuštene se godišnje količine propisuju za razdoblje od 5 godina. Ako se izračunaju količine toksičnih tvari koje se kroz to vrijeme odlože na zemlju onda to izgleda kao na Tablici 3.

Stvarni trenutni sadržaj određen je kemijskim i biokemijskim procesima koji se u tlu zbivaju o čemu se ovdje neće govoriti.

Prema navedenoj tablici, posebno se ističu dopuštene količine cinka i bakra. Tumačenje je da se radi o potrebnim mikroelementima što treba uvažavati pri ocjeni prihvatljivosti.

Poseban problem u RH predstavlja mulj iz uređaja za obradu otpadnih voda. Naime, još uvijek nije definirano na koji će se način postupati s tim muljem (odlaganje, raspršivanje na zemlji, šumama, spaljivanje). Povremeno se javljaju ideje o korištenju mulja iz sustava obrade otpadnih voda u poljoprivredi. Naš Pravilnik deklarira granični sadržaj dioksina u mulju od 100 ng kg-1 ST. Analiza dioksina je složena pa se rijetko kada provodi. Da se ne radi o maloj količini pokazuje usporedba količina dioksina u mulju koji nastaje u zagrebač-

Tablica 3. Dopuštene količine toksičnih tvari u kompostu i ukupno odložene na obradivu površinu PARAMETAR

DOPUŠTENI SADRŽAJ U KOMPOSTU

MASA TVARI UZ 8 t ha-1 KOMPOSTA

AP KROZ 5 GODINA

DOPUŠTENI SADRŽAJ U KOMPOSTU

MASA TVARI UZ 8 t ha-1 KOMPOSTA

AP KROZ 5 GODINA

DOPUŠTENI SADRŽAJ U KOMPOSTU

g ha-1

g ha-1

28 2.800 16 1.000 1.800 2.800 8.000

KLASA II, mg kg-1 ST 1 150 0,7 60 120 150 500

8 1.200 5,6 480 960 1.200 4.000

40 6.000 28 2.400 4.800 6.000 20.000

KLASA III, mg kg-1 ST 3 250 3 100 200 500 1.800

-

-

-

-

6

g ha-1

g ha-1

Krom, Cr Živa, Hg Nikal, Ni Olovo, Pb Bakar, Cu Cink, Zn PAU

KLASA I, mg kg-1 ST 0,7 70 0,4 25 45 70 200

5,6 560 3,2 200 360 560 1.600

PCB

-

-

PCB 1 AP – akumulacijski potencijal je maksimalna odložena masa neke komponente nakon određenog vremena.

kom sustavu obrade otpadnih voda i količine koja nastaje u spalionici miješanog komunalnog otpada. Godišnja količina mulja koja nastaje u ZOV-u je oko 20.000 t suhe tvari, pa je sadržaj dioksina prema toj graničnoj vrijednosti 2 g/god.

Spalionica kapaciteta 300.000 t MKO proizvodi oko 18x109 m3 ispušnih plinova u kojima se, opet prema dopuštenoj granici nalazi 0,18 g dioksina. Zbog toga zahtjevi za analizom mogućnosti primjene otpadnog mulja u poljoprivredi ukazuju na neupućenost i neinformiranost onih koji takve analize traže, ali je dobar posao za one koji ga dobiju.

U svakom slučaju, ne bi trebalo ignorirati da i nanošenje komposta na poljoprivredna tla može imati negativne učinke i posljedice, pa bi odgovarajući nadzor bio poželjan.

2.7. Kompostu sličan materijal

MASA TVARI UZ 8 t ha-1 KOMPOSTA

AP KROZ 5 GODINA

g ha-1

g ha-1

24 2.000 24 800 1.600 4.000 14.400

120 10.000 120 4.000 8.000 20.000 72.000

48

240

8

40

3. Zaključak Kompost/digestat iz odvojeno skupljenog otpada sadrži sve toksične tvari kao i svaki drugi otpad. Brojna ispitivanja pokazuju da odvojeno skupljanje nije garancija netoksičnosti, a prekoračenja dopuštenih granica redovita su pojava. Moguće štetne posljedice mogu posebno doći do izražaja uzastopnom primjenom, posebno zbog moguće koncentracije opasnih tvari. To se u prvom redu odnosi na organske otrove, koji se praktički ne razgrađuju u tlu. Zbog toga sustav praćenja kvalitete u slučaju primjene na poljoprivrednim površinama ne smije polaziti od pretpostavki nego od konkretnih mjerenja svih parametara, posebno onih opisanih ovdje, kao i kontrole u samoj primjeni. Posebno ako se radi o "ekološkoj proizvodnji".

Parametri kvalitete komposta obuhvaćaju sadržaj teških metala, toksičnih organskih spojeva, fizičkih onečišćenja (staklo, plastika) i bioloških onečišćenja (patogeni, sjemenke korova)

U Europi je danas oko 400 postrojenja za mehaničko biološku obradu otpada. Uobičajeno je da se u njima najprije izdvoji biorazgradljiva komponenta koja se podvrgava postupku aerobne ili anaerobne/aerobne razgradnje. U prvom je slučaju rezultat "kompostu sličan materijal – ksm" (compost-like output), a u drugom stabilizirana masa predviđena za odlaganje. Prikazane analize pokazuju da takav produkt može sadržavati značajne količine teških metala ali i organskih onečišćenja. Montejo i dr.23 su analizirali produkt biorazgradnje deset španjolskih MBO postrojenja i našli da je u njima u prosjeku svega 78% biorazgradljivog materijala, ostalo su (po oko 6%) papir, plastika, staklo, metal, zatim tekstil, drvo i dr. Ono što može posebno zabrinjavati, jest nalaz da 23,3% uzoraka sadrži baterije. Zbog mogućnosti razbijanja zaštitnog sloja, lako je moguće da kadmij, cink i živa dođu u kontakt s proizvodom i opasno ga onečiste. Stoga treba još jednom naglasiti da iz MBO postrojenja ne može izaći kompost, još manje eko-kompost, već bi se za produkt biorazgradnje u takvom postrojenju trebao ustaliti termin Kompostu Sličan Materijal ili kratica (analogna gorivu iz otpada GIO) – KSM (ksm).

OŽUJAK/MARCH 2017.

31

STRUČNO

Gospodarenje otpadom – biorazgradivi otpad

4. Literatura Iz MBO postrojenja ne može izaći kompost, a još manje ekokompost. Za produkt biorazgradnje u takvom postrojenju trebao bi se ustaliti termin Kompostu Sličan Materijal (KSM)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

32

Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Narodne novine, broj 94/13 Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine, Zagreb (2017) Communication from the commission to the council and the European parliament on future steps in bio-waste management in the European Union COM(2010)235 Barth J., Amlinger F., Favoino E., Sieber S., Kehres B., Gottschall R., Bieker M., Löbig A., Bidlingmaier W., Compost production and use in the EU ORBIT/ECN (2008) Biological treatment of biowaste, working document 2nd draft, Brussels (2001) Zeleni papir – Green Paper on the management of biowaste in the European Union, Brussels, COM(2008) 811, Commission regulation (EC) No 889/2008 laying down detailed rules for the implementation of Council Regulation (EC) No 834/2007 on organic production and labelling of organic products with regard to organic production, labelling and control, Rodríguez Quintero R., Garbarino E., Saveyn H., Wolf O., Revision of European Ecolabel Criteria for Soil Improvers and Growing Media, Technical report and draft criteria proposal, JRC IPTS Seville, (2014) Council regulation (EEC) No 880/92 on a Community ecolabel award scheme The Thematic Strategy for Soil Protection, Com (2006) 231, Brussels (2006) European compost network, http://www.compostnetwork. info/ Saveyn H., & Peter Eder P., End-of-waste criteria for biodegradable wastesubjected to biological treatment (compost &digestate), JRC Technical proposals, Sevilla (2014) End-of-waste criteria for biodegradable waste subjected to biological treatment (compost & digestate): Tech-

OŽUJAK/MARCH 2017.

nical proposals (2008) 14. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada, NN 117/2014.

15. End-of-waste criteria on Biodegradable waste subject to biological treatment, German compost quality assurance scheme, 2nd Working Document, JRC Seville (2011) 16. Reinhold J., Neubewertung von Kompostqualitäten, Umweltbundesamt (2004) 17. Montejo C., Ramos P., Costa C., Márquez M.C. , Analysis of the presence of improper materials in the composting process performed in ten MBT plants, Bioresource Technology 101 (2010) 8267–8272 18. Hébert H., Groeneveld E., Dioxins, furans, PCBs and PAHs in eastern Canada compost, http://www.mddelcc.gouv. qc.ca/matieres/articles/compost-en.pdf.

19. Benišek M., Kukučka P., Mariani G., Suurkuusk G., Bernd M., Gawlik B.M., Locoro G., Giesy J.P., Blaha L., Dioxins and dioxin-like compounds in composts and digestates fromEuropean countries as determined by the in vitro bioassay and chemical analysis, Chemosphere 122 (2015) 168–175 20. Brändli R.C., Bucheli T.D., Kupper T., Furrer R., Stadelmann F.X., Tarradelas, 2007, Organic pollutants in compost and digestate. Part 1. Polychlorinated biphenyls, polycyclic aromatic hydrocarbons and molecular markers, Journal of Environmental Monitoring, 9, 456-464 21. Umlauf G.1, Christoph E.H., Lanzini L., Savolainen R., Skejo H., Bidoglio G., Clemens J., Goldbach H., Scherer H., PCDD/F and dioxin-like PCB profiles in soils amended with sewage sludge, compost, farmyard manure, and mineral fertilizer since 1962. Environ Sci Pollut Res Int. 2011, 18(3):461-70.

22. Heavy metals and organic compounds from wastes used as organic fertilisers, Annex 2 compost quality definition – legislation and standards (2004)

PREDSTAVLJAMO

Komatsu

Komatsu WA470-8

Komatsu utovarivač na kotačima WA470-8 s EU Stage IV motorom obilježava potrošnja goriva i do 8% niža nego kod prethodnog modela WA470-7

utovarivač na kotačima - svestrani radni "konj" na gradilištu

Čišćenje i održavanje stroja su jednostavniji nego ikad, zahvaljujući izvrsnom servisnom pristupu ključnim komponentama

zrađen na priznatim prednostima i kvalitetama svog prethodnika, novi Komatsu WA470-8 nudi izvanrednu kombinaciju stabilnosti, snage kopanja i vučne sposobnosti te je pogodan za bilo koji transportni ili utovarni radni zadatak. Dostupni priključci stroja proširuju njegovu svestranost za rukovanje otpadom ili aplikacije u kamenolomima.

Model WA470-8 opremljen je novim načinom rada za automatsko kopanje i novim načinom rada "E-light". Rekonstruirana Komatsu korpa za kopanje dodatno poboljšava penetraciju u mate-

Dostupni priključci stroja proširuju njegovu svestranost za rukovanje otpadom ili za aplikacije u kamenolomima

34

OŽUJAK/MARCH 2017.

rijal i lakše ju je ispuniti. Ova kombinirana konstrukcijska poboljšanja uvelike povećavaju radnu udobnost i produktivnost novog utovarivača, a istovremeno smanjuju potrošnju goriva i do 8%.

Ekološki prihvatljiv motor Dizel motor Komatsu SAA6D125E-7 ugrađen u model utovarivača WA470-8 razvija neto snagu od 203 kW (272 KS). Filtar čestica (KDPF) i druge komponente sustava za naknadni tretman ispušnih plinova, zajedno s učinkovitim procesom izgaranja u motoru, jamče čisti ispuh u svim uvjetima rada i doprinose maksimalnoj učinkovitosti motora. Pritom su konstruirane tako da osiguraju pouzdan rad kroz još duži vijek trajanja. SCR sustav (Selective Catalytic Reduction) dodatno smanjuje emisije dušičnih oksida NOx pomoću AdBlue tekućine. Napredni elektronički sustav za kontrolu motora upravlja protokom zra-

Model WA470-8 opremljen je novim načinom rada za automatsko kopanje, a rekonstruirana Komatsu korpa dodatno poboljšava penetraciju u materijal i lakše ju je ispuniti

ka i goriva te parametrima izgaranja i naknadnim funkcijama. Pritom su performanse optimizirane, emisije ispušnih plinova smanjene, a napredne dijagnostičke mogućnosti poboljšane.

KOMTRAX telematika i Komatsu Care, besplatan program za održavanje, nude vrhunsko upravljanje strojnim parkom i najbolju potporu, štite stroj od zlouporabe i jamče maksimalnu učinkovitost i produženje radnog vijeka.

Poboljšanja u kabini Zaslon visoke rezolucije u boji, dijagonale 7 inča, pruža operateru ključne podatke o stroju, uključujući i status filtra čestica (KDPF) te podatke o razini AdBlue tekućine, potrošnji goriva

i performansama. Poruke iz sustava ECO podrške operateru prikazuju se u realnom vremenu tijekom rada. ECO izbornik omogućuje operateru da provjeri dnevnike rada, ECO postavke upravljanja i potrošnju goriva. Ovi zapisi mogu se koristiti za smanjenje ukupne potrošnje goriva, a mogu se prikupljati i razvrstati prema operatoru.

Novi zračni ovjes sjedala prigušuje vibracije i omogućuje udobniji rad za operatera, što doprinosi i većoj produktivnosti. Sigurnosni elektronički pilot integriran u komandne poluge s F-N-R prekidačima poboljšava kvalitetu rada i smanjuju zamor strojara. Na raspolaganju su i dodatne opcije koje će operateru pomoći da smanji potrošnju goriva. Jedna od njih je sustav

pod nazivom "Komatsu Smart Loader Logic" koja automatski ograničava okretni moment motora tijekom manje zahtjevnog rada. Funkcionira automatski i ne ometa rad strojara, čime se štedi gorivo, a ne smanjuje se produktivnost. Komatsu je sam konstruirao pogonski sklop s pretvaračem okretnog momenta za optimalnu efikasnost rada. Sustav automatskog gašenja motora (Auto Idle) dodatno štedi gorivo. Naime, on će automatski ugasiti motor ako određeno vrijeme provede u režimu praznog hoda, dakle, bez ikakvih vozačevih intervencija i komandi.

Više prednosti pri održavanju Čišćenje i održavanje stroja su jednostavniji nego ikad. Ventilator hladnjaka rashladne tekućine motora se zakreće prema van, ima širi razmak lamela i standardnu "auto-reverse" funkciju. Vrata motornog prostora su tzv. gull-wing tipa te pružaju brz i praktičan pristup za svakodnevne provjere i eventualne servisne zahvate. Cijeli stražnji blatobrani su standard, a bočni pogled na AdBlue otvor za punjenje minimizira mogućnost prepunjavanja spremnika.

Sve je napravljeno kako bi stroj imao što veću produktivnost.

Komatsu WA470-8 vlasniku pruža još veću ekonomičnost eksploatacije, a operateru olakšava rad i doprinosi unaprjeđivanju produktivnosti

OŽUJAK/MARCH 2017.

35

PREDSTAVLJAMO

YANMAR

YANMAR zglobni utovarivači – partnerstvo kvalitete i performansi Yanmar zglobni utovarivači su, kao i svi strojevi Yanmarove divizije građevinskih strojeva, oličenje iznimne učinkovitosti, jednostavnosti i najviše kvalitete

36

OŽUJAK/MARCH 2017.

lavni fokus je stavljen na ekonomičnost korištenja i lakoću upravljanja i održavanja, a V7 i V8 modeli utovarivača s hidrostatskom transmisijom su uspješna kombinacija sastavnica vrhunske kvalitete sastavljenih u vrlo efikasnom pakiranju.

Srce utovarivača je Yanmar dizel motor 4TNV88 koji pri 3.000 o/min razvija snagu od 35 kW (48 KS), što u kombinaciji s hidrostatskom transmisijom pruža više nego dovoljno snage za sve radne zadatke koji su predviđeni za ovu klasu utovarivača. Ovaj 4-cilindrični motor s izravnim ubrizgavanjem zadovoljava Stage IIIA (EG 97/68) normu emisije ispušnih plinova. TNV seriju motora krasi redizajnirana komora izgaranja kojom se postiže čišće izgaranje i manja emisija štetnih čestica. Poboljšano je i hlađenje bloka motora kako bi se povećala pouzdanost i produžio životni vijek glavnih sastavnica. U kombinaciji s unapređenjem kompaktnosti motora i smanjenjem vibracija u radu, značajno je smanjena potrošnja goriva i buka u radu, a produljeni su servisni intervali pa se time smanjio trošak održavanja.

U ponudi su dva modela zglobnih utovarivača, i to V7 i V8, a glavna razlika im je u radnim parametrima poput radne made, kapaciteta podizanja, sile kidanja na košari i vučne sile. Manji V7 model ima kapacitet dizanja 3.000 kg i radnu masu 4.100 kg, dok je kapacitet većeg V8 modela 3.300 kg, a radna masa mu je 4.350. Sila kidanja na košari kod V7 modela je 46,1 kN i vučna sila 2.300 kg, a kod V8 je sila kidanja 52,97 kN dok je vučna sila respektabilnih 3.030 kg.

Yanmarova hidrostatska transmisija ima dvije brzine kretanja u rasponima od 0 do 7 km/h i 0 do 20 km/h, dok se kod modela V8 kao opcija može isporučiti model s višom brzinom u rasponu od 0 do 28 km/h. Standardna oprema na V8 je i ‘’inčing’’ pedala kojom se omogućuje vrlo precizan rad i korištenje svih hidrauličkih funkcija, kao i usporavanje stroja pri

Kinematika utovarne ruke sa „Z“ sustavom poluga povećava okretni moment u nižim položajima, što je idealno za poslove utovara punim radnim okretajima motora. Osim što rukovatelju omogućuje precizno balansiranje između snage koja se koristi za pogon i radnu hidrauliku, također sprječava proklizavanje kotača i smanjuje potrošnju guma. Kod modela V8 se također može uključiti 100% blokada diferencijala, a oba modela se mogu isporučiti sa funkcijom mirne vožnje koja u kombinaciji hidrauličkog akumulatora i cilindra dizanja košare omogućuje ujednačenu vožnju po neravnom terenu i uvelike povećava sigurnost i udobnost u radu. Visokotlačna transmisija s automatskom regulacijom snage i kombinacijom hidrauličke pumpe i hidrauličkog motora promjenjive zapremine odlično je uparena s Yanmarovim motorom pa je rezultat poprilična snaga radne hidraulike i glatka prilagodba pogona. Promjena brzina se vrši automatski, ovisno o traženom učinku što osigurava idealnu kombinaciju potrebne snage i brzine kretanja.

Izuzetno važan dio utovarivača je kinematika utovarne ruke, a u Yanmaru su se odlučili na „Z“ sustav poluga čime je povećana sila na košari, a smanjeni su radni ciklusi. Ovim rješenjem je također povećan okretni moment u nižim položajima radne ruke što je idealno za poslove utovara. Također je povećana preglednost na bočnim krajevima radne ruke što je iznimno korisno kod poslova koji zahtijevaju visoku preciznost. Yanmarovi modeli V7 i V8 su uistinu multifunkcionalni strojevi jer se promjena radnih alata zbog hidrauličke brze spojke koja je dio standardne opreme čini jednostavno i sigurno. Standardni dio opreme je i hi-

draulička instalacija na radnoj ruci, koja omogućava korištenje širokog spektra radnih alata, a kapacitet radne hidraulike je 60 l/min. Raspoloživa je i garnitura visokog kapaciteta radne hidraulike koja omogućava korištenje hidrauličkih priključaka koji zahtijevaju veći hidraulički kapacitet. Oba modela su također opremljena opcijom ‘’Return To Dig“ kojom se prilikom spuštanja radne ruke košara automatski vraća u položaj za utovar materijala. Stražnja osovina je oscilirajuća što olakšava rad na neravnom terenu jer je rukovatelj u istoj ravnini kao i košara ili utovarne vilice bez obzira na razlike u nagibu terena.

Zahvaljujući konceptu zglobnog utovarivača, Yanmar V7 i V8 modeli imaju iznimne manevarske sposobnosti, a zbog kompaktnih dimenzija su pogodni za korištenje i u situacijama kada je na raspolaganju ograničeni radni prostor. Visina utovarivača je samo 2.460 mm, a okretni radijus na vanjskim gumama 4.210 mm. Visina utovara na svornjaku košare je 3.100 mm, a visina istovara 2.450 mm. Širina oba modela na gumama je 1.620 mm. Sve detaljne informacije dostupne su kod zastupnika, tvrtke GRA-PO iz Zagreba (www.gra-po.hr).

Odlična preglednost iz kabine u svim smjerovima i kompaktne dimenzije stroja omogućavaju precizan rad i u vrlo ograničenom prostoru

OŽUJAK/MARCH 2017.

37

LIEBHERR

Mjerilo ekonomičnosti i kvalitete

L 526 Prilagodljiv i produktivan, univerzalan stroj za svaku priliku

Najnoviju generaciju LIEBHERR-ovih strojeva krase sjajne manevarske sposobnosti, ekonomičnost, pouzdanost, komfor i ekološka svjesnost

LH 22M svojim je kompaktnim i robusnim dizajnom savršen za teške uvjete reciklaže

38

OŽUJAK/MARCH 2017.

IEBHERR je već godinama mjerilo ekonomičnosti, tradicije i kvalitete. Stalne inovacije na poljima mehanike i posebice ekologije (Tier 4 motori) čine Liebherr nezaobilaznim faktorom u rukovanju teretom, što samo dokazuju nedavno dodijeljene nagrade. Serija utovarivača na kotačima sadrži više modela, koji se mogu prilagoditi svim potrebama potencijalnih kupaca zahvaljujući inovativnoj tehnologiji i velikom asortimanu dodatne opreme, a pogodni su za rad na svim vrstama terena. Liebherr buldozeri su svjetski poznati po svojim vrhunskim performansama, jednostavnošću upravljanja i hidrostatičkom pogonu, a profilirali su se kao strojevi za rad na

STRUČNA INFORMACIJA

Liebherr

HTM 904 uz vrhunsku kvalitetu nudi pouzdanost i ekonomični prijevoz betona

Vrhunska tehnologija i inteligentni koncepti imaju samo jedan cilj zadovoljstvo korisnika odlagalištima otpada svih vrsta. Industrijski bageri postavljaju nove standarde što se tiče potrošnje energije i goriva, uz tipičnu Liebherrovu prilagodljivost svim vrstama poslova i zadaća. Stupanj efikasnosti je odlučujući faktor prilikom procjene učinka manipulacije tereta u riječnim i morskim lukama. Zato je vrijeme potrebno za utovar i istovar tereta kod Liebherrovih industrijskih bagera svedeno na minimum što uz

fleksibilnost logističke podrške čini luke i njihovu infrastrukturu konkurentnima na međunarodnoj sceni.

Auto-beton mješalice moraju biti potpuno u skladu sa zahtjevima kupaca glede šasije, nominalne veličine, dizajna, boje i pribora, a Liebherr pruža jednostavno rješenje - serija HTM mješalica ima čak 12 modela. Što se manevarskih sposobnosti tiče malo se strojeva može pohvaliti s toliko dinamike kao Liebherrovi teleskopski utovarivači, multifunkcionalni u svakom pogledu. Navedeni strojevi su na hrvatskom tržištu dostupni putem tvrtke KOMOP d.o.o, koja nudi integralna rješenja nabave, održavanja, servisa te nabave i ugradnje originalnih rezervnih dijelova. http://www.komop.hr/

PR 736 - Hidrostatski pogon, Eco-mod i nova panoramska kabina su samo neki od aduta ovog allroundera Šeste generacije

TL 432-7 uz veliku nosivost i okretnost poželjan je u svim granama industrije

R 926 Compact kombinira visoke performanse i raznovrsnost s kompaktnim dimenzijama idealnima za urbane sredine

OŽUJAK/MARCH 2017.

39

SPONZORIRANI PRILOG

Kompanija Tehnix vodeća je eko industrija u svijetu. Razvili smo i proizvodimo strojeve i opremu kojom se na najekonomičniji način vrši reciklaža komunalnog otpada. Veliko iskustvo, znanje i razvoj novih tehnologija za okoliš omogućili su da na tržištu ostvarimo veliki interes za primjenu nove tehnologije kojom se postiže kružno gospodarstvo. To je tehnološka inovacija u održivom gospodarenju reciklaže komunalnog otpada. Možemo sigurno reći da primjenom tehnologije Tehnix potpuno postižemo ciljeve Europske komisije od 07. veljače 2017. godine o kružnom gospodarstvu.

U čemu su naše tehnologije bolje od dosad poznatih? Razvili smo tipska industrijska postrojenja raznih kapaciteta,

od 4-400 tisuća stanovnika, u kojima se dopremljeni komunalni otpad u kamionima, koji su prikupljali otpad iz kanti, kontejnera ili plastičnih vreća, dovozi direktno u reciklažni centar, istresa u prihvatno-dozirni bazen gdje se pomoću specijalnog dozirnog sustava vrši priprema i doziranje na tehnološki proces reciklaže predsortiranog komunalnog otpada ili miješanog komunalnog otpada.

Važno je reći da se cjeloviti postupak reciklaže odvija u potpuno kontroliranim uvjetima bez negativnog utjecaja na okoliš u svim vremenskim uvjetima, od dopreme do potpune reciklaže u vremenu od 10 minuta.

Inovativna tehnologija industrijske reciklaže je suvremeno tehnološko rješenje potpuno sigurno s karakteristikama trajne funkcionalnosti. Visok stupanj automatizacije postrojenja omogućuje 80% automatskog recikliranja od ukupno dopremljenog otpada, samo 20% reciklaže odvija se ručno s velikim učinkom i u dobrim uvjetima rada. Ručno sortiranje omogućuje 99% čistoću sirovina, što u automatskom postupku nije moguće postići te se ne može postići prodaja niti dobra cijena. Ogromne prednosti naše tehnologije su prepoznate u cijeni koštanja cijelog postrojenja, uključujući i obuku korisnika, a vrijeme izgradnje cijelog projekta raznih kapaciteta je od 6-12 mjeseci. Broj zaposlenih na sustavu industrijske reciklaže je isti kao na automatskom recikliranju. Način prikupljanja i odlaganja je jednostavniji i jeftiniji. Primarna reciklaža se uklapa u industrijsku reciklažu otpada.

Nema odlaganja na deponije, nema štetnih emisija, dobivamo zadovoljne građane jer manje plaćaju odvoz smeća, nema zagađenja prostora ni podzemnih pitkih voda, a lokalna uprava ispunjava svoje obaveze prema Europskoj uniji.

Cijeli tehnološki proces odvija se u tri reciklažne cjeline 1. Izdvajanje organskog otpada i priprema zelenog otpada za eko kompostiranje. Proizvodnja eko komposta u vremenu od 2 mjeseca koji se koristi kao kvalitetno organsko gnojivo u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Na taj način sačuvali smo fosfor kao bitan organski element u obogaćivanju poljoprivrednih površina. Sve oborinske vode skupljamo u bazenu, aeriramo i koristimo za proizvodnju eko komposta.

2. Eko sortiranje pročišćenog otprašenog otpada prema uporabnim vrijednostima – plastika, karton, papir, PET, MET, staklo, tekstil te automatsko izdvajanje metala. Sortirani materijal se iz bokseva automatski dozira na traku za baliranje. Sortirane sirovine su čiste te se prodaju po višim cijenama na globalnom tržištu. Cijeli proces reciklaže je protočan i kompjutorski upravljan.

3. Ostatak sitnog gorivog otpada ambalaže koja se tehnološki ne može reciklirati jer se osim energetske uporabe ne može koristiti kao sirovina niti se može prodati kao sirovina, ostavlja se na sortirnoj traci te odlazi na šrediranje i baliranje, nakon čega se koristi kao kvalitetan toplinski energent u proizvodnji cementa, vapna, električne energije za proizvodnju cvijeća u plastenicima. Velika prednost RDF goriva je što je suho i šredirano te balirano u bale do 500 kg. Jedna tona RDF goriva koje se prodaje kao energent ima 4 MV energije. Na krovištima hala za reciklažu imamo instalirane solarne panele snage od 100 do 500 kW

ZAKLJUČAK Nova tehnologija za reciklažu komunalnog otpada je veliko tehnološko otkriće razvijeno u kompaniji Tehnix. Na razvoju tehnologije radili smo više od 15 godina. Za to smo dobili stotinu priznanja i odličja iz cijelog svijeta, akademija znanosti, svjetske Federacije za inovacije i izume. Želimo da se naša tehnologija koristi u cijelom svijetu pa naravno i u Republici Hrvatskoj. U Hrvatskoj vladaju interesne skupine koje usporavaju našu tehnologiju jer ne ispunjava njihove interese, a o interesima građana Republike Hrvatske ne vode brigu. Izgradili smo postrojenja u susjednim zemljama koja trajno dobro funkcioniraju u reciklaži komunalnog otpada.

Dosadašnji izgrađeni projekti centara za gospodarenje otpadom nisu u funkciji, niti tehnološki mogu postići zadane parametre, niti ciljeve kružne ekonomije. Baš obrnuto, baziraju se na odlaganju otpada na deponije, imaju veliku potrošnju energije, struje i nafte, nemaju energetsku uporabu RDF goriva niti eko komposta. Sigurno je da su ekonomski, ekološki i energetski neodrživi i nisu u skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom koja predviđa prednosti sprečavanja nastanka otpada. Ponovna uporaba i recikliranje imaju najveći potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Takvi projekti financiraju se iz fondova Europske unije.

Europska komisija podržava one tehnološke mogućnosti koje daju najbolje rezultate za gospodarstvo i okoliš. Zbog toga su nastojanja kompanije Tehnix na tragu velike upornosti za ciljeve kojima se postiže kružna ekonomija, a to je nova MBO-Te tehnologija razvijena u kompaniji Tehnix kojom se dobiva 8 vrsta sirovina za tržište, eko kompost za proizvodnju hrane i RDF gorivo za proizvodnju toplinske energije. Sve to radimo u kontroliranim uvjetima bez deponije. Takvim projektima bitno unapređujemo gospodarski rast, povećavamo održivost Planete i povećavamo energetski kapacitet Republike Hrvatske te ispunjavamo ciljeve Europske unije.

Da bi se svijet održivo i brže razvijao, mora reciklirati otpad iz kojeg dobivamo sirovine za nove proizvode iz sekundarnih sirovina, dobivamo eko kompost za obogaćivanje tla organskim gnojivom s fosforom i dobivamo kvalitetni energent koji zamjenjuje fosilna goriva. Naši projekti u cijelosti se financiraju iz fondova EU, kreditima HBOR-a i drugih poslovnih banaka. Oni su ekonomski održivi, ekološki prihvatljivi i socijalno osjetljivi jer stvaraju radna mjesta. Kompanija Tehnix i njezini stručnjaci pouzdan su i siguran partner gradovima i JLS-ovima u pripremi dokumentacije, u savjetu i odabiru tehnologija te u realizaciji izgradnje projekata kojima se postižu zeleni ciljevi. To sve potvrđuje i priopćenje Europske komisije od 26. siječnja 2017. godine u kojem je jasno navedeno u akcijskom planu i naglašeno da je za prelazak na kružno gospodarstvo nužno poduzimati mjere tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda: od proizvodnje do otvaranja tržištâ „sekundarnih” sirovina (dobivenih iz otpada). Gospodarenje otpadom jedno je od glavnih područja u kojima su dodatna poboljšanja potrebna i lako izvediva: bolje sprečavanje nastanka otpada te više ponovne uporabe i recikliranja ključni su ciljevi akcijskog plana i zakonodavnog paketa o otpadu, za što su potrebna najbolja tehnološka rješenja kojima se to može postići.

SPONZORIRANI PRILOG

POSJET PARTNERSKOJ FIRMI NOKRAM AS IZ NORVEŠKE Predsjednik kom-

panije Tehnix sa svojim menadžerima posjetio je partnersku firmu NOKRAM AS u Norveškoj od 19.21.01.2017. godine. Prilikom posjeta razmijenili su iskustva i potpisan je dugoročni ugovor o poslovnoj i tehničkoj suradnji na području zaštite voda i održivog gospodarenja otpadom na području Skandinavskih zemalja (Norveška, Švedska, Danska, Finska i Island) čime je prošireno tržište kompanije Tehnix te su osigurani poslovi za narednih nekoliko godina.

PREZENTACIJA O ODRŽIVIM TEHNOLOGIJAMA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM U PRIVREDNOJ KOMORI CRNE GORE

Dana 15. veljače 2017. godine održana je prezentacija u Podgorici od strane predstavnika kompanije Tehnix o održivim tehnologijama gospodarenja komunalnim otpadom u Privrednoj komori Crne Gore.

Nazočni su bili članovi udruženja odbora Crne Gore iz oblasti komunalne djelatnosti i energetske efikasnosti i zaštite životne sredine, kao i predstavnici lokalnih samouprava u Crnoj Gori. Također je bio prisutan i g. Dragan Asanović ispred ministarstva zaštite okoliša CG, koji je u fokus stavio temu reciklaže otpada i realizaciju Plana gospodarenja otpadom Crne Gore. Prezentacija je uspješno završena sa zaključkom da će se u svrhu unapređenja sustava gospodarenja otpadom Crne Gore implementirati moderne tehnologije za industrijsku reciklažu komunalnog otpada kompanije Tehnix, koje su u skladu sa Direktivama EU i važećoj legislativi Crne Gore. Tehnix će pomoći Crnoj Gori u održivom gospodarenju komunalnim otpadom

DRUGA MEĐUNARODNA TEHNOLOŠKA KONFERENCIJA ZA ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM

Tehnix eko industrija organizira na sajmu EMAT dana 05. travnja 2017. Drugu međunarodnu tehnološku konferenciju za održivo gospodarenje otpadom.

Posjetite nas na EMAT-u od 04.-07. travnja 2017., izlažemo i prezentiramo nove tehnologije na više od 600 m2. Ulaz na sajam je besplatan uz e-ulaznicu.

STRUČNA INFORMACIJA

IRIDE

Nadogradnje IRIDE i pod

OPTIMALNO RJEŠENJE ZA SVA Prijevozni troškovi danas, sutra i ubuduće, postat će primarni i prioritetan predmet analize moguće uštede u poslovanju komunalnog društva. Zato je, optimalno izabrani vozni park danas, za bezbrižnije gospodarenje i ekonomski opravdano poslovanje sutra

42

OŽUJAK/MARCH 2017.

Tvrtka ALFATEH ekologija i energetika prošle je godine isporučila tvrtki PONIKVE EKO OTOK KRK četiri istovrsne nadogradnje Iride, a ove su godine dvije identične isporučene tvrtki PULA HERKULANEA

dvozja FUSO CANTER

AKU KOMUNALNU TVRTKU Nadogradnje Iride su kroz dugogodišnju prisutnost na hrvatskom tržištu stekle ugled i respekt kod struke te se izborile za snažnu i stabilnu poziciju, bez obzira na izražen pritisak konkurencije šarolikog raspona kvalitete i cijena. Zacrtani cilj odvajanja 50% korisnih frakcija iz miješanog komunalnog otpada do 2020. godine, nameće komunalne nadogradnje Iride kao svrsishodno rješenje i imperativ budućeg vremena omunalno vozilo s nadogradnjom Iride, na podvozju Fuso Canter 7C15, najveće dopuštene mase 7.500 kg, zahvaljujući međuosovinskom razmaku od svega 2.800 mm i duljini manjoj od 6.000 mm vrlo je kompaktno vozilo, jednostavno za upravljanje i jedno od najokretnijih u svojoj klasi. Zbog svoje širine od samo 2.060 mm, idealno je za prikupljanje otpada u uskim, naseljenim zonama u kojima je količina otpada vrlo velika. Nosivost mu je 2.880 kg. U samo dva ciklusa pretovara, kao što je vidljivo na slici lijevo, nadogradnja Iride je u stanju napuniti komunalno vozilo najveće dopuštene mase 18.000 kg.

Tri stupnja zbijanja miješanog ili reciklažnog otpada povećava optimalizaciju u primjeni komunalnog vozila, točno prema želji korisnika. Zbog vodonepropusnog spremnika prilagođen je prikupljanju organskog otpada kao i prehrambenih artikala čiji je rok upotrebe istekao. Pražnjenje spremnika nadogradnje omogućavaju dva snažna hidraulička cilindra oslonjena iza zadnje osovine, a ispred valjkastih stabilizatora.

Prekretna kabina i nadogradnja omogućavaju maksimalnu pristupačnost u održavanju, inspekciji i pranju vozila.

Mala potrošnja goriva po toni prikupljenog otpada, poseb-

Iz PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH ZA RAZDOBLJE 2016.-2022. "Prikupljanje i transport miješanog komunalnog otpada postat će osim primarne selekcije, bazna koncesijska djelatnost na kojoj će se mjeriti i analizirati učinkovitost poslovanja lokalnih komunalnih društava" na je odlika ovog komunalnog vozila, a uštede se mogu multiplicirati primjenom tehnologije hibridnog pogona podvozja Fuso Canter. Na taj su način uštede u potrošnji goriva po toni prikupljenog otpada još izražajnije.

Nadogradnja je izvedena sukladno CE normama, s visokim stupnjem sigurnosti operatera u radu. Norme se kontinuirano unaprjeđuju upravo s ciljem sve veće zaštite operatera pri rukovanju nadogradnjom.

Pouzdanost u radu podvozja Fuso Canter i nadogradnje Iride omogućavaju ovlašteni koncesionar Mecedes-Benz vozila, tvrtka Star Import iz Zagreba i ALFATEH ekologija i energetika iz Rijeke (www.alfateh-rijeka.hr), ovlašteni zastupnik talijanskog proizvođača Iride za Republiku Hrvatsku.

OŽUJAK/MARCH 2017.

43

STRUČNA INFORMACIJA

Komptech

Razdvajanje otpada se isplati Njemačka se približila održivom sustavu za obradu otpada. Prerada je bitno olakšana jer se otpad prikuplja već razdvojen. Više od polovice otpada kućanstava je biorazgradivo pa je čisto i efikasno razdvajanje iznimno važno za njegovo recikliranje

Nova dimenzija sijanja - Cribus 5000E pruža čak 50 m2 površine za sijanje, u bubanj situ duljine 7,7 metara

44

jemačka je implementirala Europsku direktivu o otpadu (Waste Framework Directive) u sklopu svog zakona o recikliranju. Zakon je donesen 2012. godine i zahtjeva od proizvođača otpada i onih koji ga skupljaju da biorazgradivi otpad bude strogo odvojen od drugog otpada. Kućanstva su dobila posebnu kantu za biorazgradivi otpad, tzv. zelenu kantu.

Biorazgradivi otpad iznimno se jednostavno može ponovno koristiti, najčešće kao kompost ili u proizvodnji energije. I upravo ta prerada je najveća korist za okoliš. Od biorazgradi-

OŽUJAK/MARCH 2017.

vog otpada prvo se dobiva plin, a zatim tekućina i krutine koje služe kao kompost i gnojivo. Za razdvojeni zeleni otpad (ostaci biljaka) radi se jednostavnija obrada.

Više od polovice otpada iz kućanstava je biorazgradivo pa upravo ta kategorija nudi najveću iskoristivost u obradi. Statistike podupiru tvrdnju da je iznimno važno obraditi i reciklirati upravo biorazgradivi otpad. Oko 10 milijuna tona biorazgradivog otpada godišnje se prikupi u Njemačkoj - to je približno 121 kg otpada po stanovniku godišnje. Predviđanja kažu da će se ta količina u bližoj budućnosti povećati na 130 kg, a u malo daljoj budućnosti i na 200 kg. To bi značilo da bi Njemačka

Topturn X 67 je stroj za preokretanje hrpa komposta, velike snage i visoke stabilnosti, konstruiran za najzahtjevnije uvjete primjene

Terminator 5000 je robustan šreder prikladan za obradu svih vrsta otpada

uskoro mogla prikupljati između 20 i 30 milijuna tona biorazgradivog otpada u jednoj godini.

Njemačka usprkos velikom napretku u polju recikliranja otpada ima svoje probleme. Zakon je napisan odlično, ali su još uvijek prisutni problemi u provedbi. Neki krajevi nisu dobili zelene kante, dosta velik broj ljudi nije dovoljno ozbiljno pristupio provedbi pa se još uvijek biorazgradivi otpad zna pronaći u miješanom otpadu i obrnuto. Obrada otpada koji nije kvalitetno razdvojen je komplicirana pa samim time i skupa. Međutim, napredak je vidljiv iz dana u dan i uz sve probleme Njemačka je u samom svjetskom vrhu u aktivnostima održive obrade otpada.

Kvalitetna sirovina, kvalitetan proizvod Njemačka ima dosta dugu tradiciju razdvajanja otpada. Prva tvornica komposta na industrijskoj razini napravljena je 1957. godine u Bad Kreuznachu, a zelena kanta za biorazgradivi otpad pojavila se davne 1983. godine. Međutim, glavnina odgovornosti leži na leđima građana koje treba dobro obrazovati da bi sustav bio efikasan. Obrazovanje mora početi u vrtiću ili ranim razredima osnovne škole. Važno je da građani shvate da je njihov otpad izvrsna sirovina koja ima veliku vrijednost i da bacanjem otpada na nepropisan način zapravo bacaju novac.

Proizvodnja sirovina i energije iz otpada ne isključuju jedno drugo, već se nadopunjavaju. U tome ključnu ulogu igra tehnologija obrade otpada, u ovom slučaju tehnologija biorazgradivog otpada gdje je Komptech jedan od ključnih proizvođača opreme. Komptech nudi velik raspon specijaliziranih strojeva koji mogu razdvajati biorazgradivi otpad i pretvoriti ga u visoko vrijednu sirovinu, a na tu tvrtku i njezine proizvode oslanja se dobar dio njemačke sustava za obradu otpada.

Više od polovice otpada iz kućanstava je biorazgradivo pa upravo ta kategorija nudi najveću iskoristivost u obradi

OŽUJAK/MARCH 2017.

45

STRUČNO

Energija iz otpada

Energija iz otpada

i kružno gospodarstvo Procesi proizvodnje energije iz otpada mogu igrati značajnu ulogu u tranziciji prema kružnom gospodarstvu, pod uvjetom da se EU hijerarhija gospodarenja otpadom koristi kao vodeće načelo

Energija iz otpada (engleski, “Waste To Energy”; W-T-E) je vrlo širok pojam, koji uz spaljivanje otpada obuhvaća i čitav niz drugih tehnologija

46

Tijekom veljače Europska komisija je objavila dva, za Republiku Hrvatsku naročito važna dokumenta: • Komunikaciju “Uloga proizvodnje energije iz otpada u kružnom gospodarstvu” - COM(2017) 34 final, Bruxelles 26.1.2017; • Izvješće “Provedba akcijskog plana za kružno gospodarstvo” – COM(2017) 33 final/2, Bruxelles 7.7.2017.

Te je dokumente Europska komisija uputila Europskom parlamentu u svrhu izvješćivanja o provedbi “Akcijskog plana za kružno gospodarstvo”, koji je 2. prosinaca 2015. donijela Europska komisija. Akcijskim se planom podupire održiva potrošnja i kružno gospodarstvo, uz veće vredno-

OŽUJAK/MARCH 2017.

vanje prirodnih resursa u skladu Programa održivog razvitka EU do 2030. Na taj će se način smanjiti ovisnosti zemalja EU od uvoza sirovina i energije, te otvoriti radna mjesta.

Količina roba i usluga u sektoru zaštite okoliša, po jedinici BDP u EU porasla je u zadnjem desetljeću za više od 50%, a zaposlenost povezana s tom proizvodnjom porasla je na 4 milijuna ekvivalent punog radnog vremena. Svjetska banka je najavila (2014.) da će na globalnoj razini, u razvoj čistih tehnologija u zemljama u razvoju biti uloženo 6 bilijuna EUR-a!

Energija iz otpada (W–T-E) Energija iz otpada (engleski, “Waste To Energy”; W-T-E) je vrlo širok pojam, koji uz spaljivanje otpada obuhvaća i čitav niz drugih tehnologija. To su procesi energetske oporabe i/ili obrade otpada. Određeno je kada se ti procesi smatraju postupcima oporabe, a kada postupcima obrade. U tim procesima nastaje energija (toplinska i/ili električna), ili se proizvodi

Slika 1.: Hijerarhija gospodarenja otpadom i procesi oporabe energije iz otpada

gorivo (kruto – kapljevito - plinovito). KomuniU ukupno potrošenoj energiji u EU 2014. godine, kacijom EK ukazuje kako optimirati energetske udio energije oporabljene iz otpada (proizvedene procese u skladu s ciljevima Strategije razvitka energetskih procesa EU i Sporazuma iz Paspaljivanjem, suspaljivanjemi anaerobnom riza (2016.). digestijom) iznosio je 1,5% Razlikuju se slijedeće grupe oporabe energije iz otpada: • Suspaljivanje (kospaljivanje) otpada u postrojenjima za o postupcima zbrinjavanja, odnosno obrade. Približno je jedproizvodnju energije izgaranjem goriva (npr. termoelektranako vrednovano korištenje energije iz odlagališnog plina. nama), ili u postrojenjima za proizvodnju cementa, opeZa RH je vrijedno naglasiti da zemlje članice EU imaju flekke, vapna; sibilnost u primjeni hijerarhije, uz najbolji rezultat za okoliš • Spaljivanje otpada u za to izgrađenim građevinama (spa(Članak 4. stavak 2. Direktive 2008/98/EZ). To odstupanje može lionicama); biti temeljeno na pitanjima: • Anaerobna biološka obrada biorazgradivog otpada; • tehničke izvodljivosti, • Proizvodnja krutih, kapljevitih i plinovitih goriva iz otpada, • ekonomske održivosti, • Ostali termički procesi među kojima je i neizravno spalji• zaštite okoliša. vanje nakon procesa pirolize i uplinjavanja (rasplinjavaPrimjerice, energetsko zbrinjavanje ili oporaba mogu biti Biorazgradivi otpad se nja, otplinjavanja). bolje rješenje od recikliranja, kada otpad sadrži tvari opane smije bez obrade snih svojstava! Kako je navedeno u Akcijskom planu za kružVrlo je važno naglasiti da ti procesi različito utječu na okoodlagati, a u kružnom gospodarstvu nužno ga no gospodarstvo, financijsku podršku EU imat će tek ograniliš, te su različito rangirani u hijerarhiji gospodarenja otpaje odvojeno sakupljati čen broj slučajeva, i to kad nema opasnosti od ugrožavanja dom (Slika 1.). Mogu se ubrojiti u postupke od obrade, tj. zbrite anaerobnom osnovnih ciljeva - ponovne uporabe i recikliranja otpada! njavanja ili energetske oporabe do reciklaže. U konkretnim digestijom proizvoditi Primjerice, gradnjom novih spalionica postoji rizik od prelokalnim uvjetima procese oporabe energije treba analizirabioplin ti Analizom životnog ciklusa (AŽC). Osnove za provedbu AŽC određene su 6. Odlukom Komisije 2011/753/EU o utvrđivanju pravila i metoda izračuna za provjeru usklađenosti sa ciljevima utvrđenim u članku 11. stavka 2. Direktive 2008/98 EZ Parlamenta i vijeća (SL L 310, 25.11.2011).

S jedne strane je primjer anaerobne digestije biorazgradivog, tj. biorazgradljivog otpada uz proizvodnju bioplina i kompostabilnog digestata. U skladu legislative EU to je postupak reciklaže odnosno materijalne oporabe. Međutim, taj proces treba razlikovati od anaerobne digestije miješanog komunalnog otpada, koji ne jamči da se aerobnom biološkom obradom digestata proizvodi iskoristivi kompost.

S druge strane, u EU hijerarhiji gospodarenja otpadom, manje su povoljni procesi spaljivanja otpada uz manji stupanj oporabe energije otpada (< 0,65 za nove građevine). Tada su to manje vrijedni postupci, a prema EU zakonodavstvu riječ je

OŽUJAK/MARCH 2017.

47

STRUČNO

Energija iz otpada

Odvojenim sakupljanjem i reciklažom drva, papira, plastike i biorazgradivog otpada iznačajno će se smanjiti potencijal otpada za spaljivanje i suspaljivanje kapacitiranosti. Kod postojanja viška kapaciteta spalionice snižavaju cijene i izravno ugrožavaju ponovnu uporabu i recikliranje. Na nacionalnoj razini potporu treba dati projektima energije iz obnovljivih izvora, uključujući iskorištavanje otpada, kao i kogeneracijskim postrojenjima i energanama centralizirane opskrbe toplinom, pod uvjetom da se ne zaobilazi hijerarhija gospodarenja otpadom. Javnim se financiranjem treba izbjegavati stvaranje viška kapaciteta za obradu otpada koji se ne može reciklirati, poput spalionica.

Energane na preostali – ostatni otpad (npr. MKO) Za prijelaz na kružno gospodarstvo nužno je raspolagati optimalnim kapacitetima za proizvodnju energije iz otpada koji se ne može reciklirati!

U nedavno objavljenoj studiji koju je naručila EEA - Europska agencija za okoliš (Assesment of waste incineration capacity and waste shipments in Europe, WI et al. 2016.

European Topic Centre on Waste and Materials in a Green Economy (ETC/WMGE), 2017) popisani su postojeći kapaciteti za spaljivanje komunalnog otpada u EU28, kao i tokovi komunalnog otpada i goriva od predobrađenog otpada (GIO, tj.

RDF, SRF). Utvrđeno je da su kapaciteti za spaljivanje otpa-

Iako u EU ne postoji višak kapaciteta, neke se zemlje zbog velike potrebe za toplinom iz mreža za daljinsko grijanje, prekomjerno oslanjaju na spaljivanje komunalnog otpada, što s druge strane nije u skladu sa ciljevima recikliranja

48

OŽUJAK/MARCH 2017.

da u EU28 nejednoliko raspoređeni. Između 2010. i 2014. godine na području EU28 zemalja te Švicarske i Norveške, kapaciteti za spaljivanje povećani su za 6%, na 82 Mt. Čak se tri četvrtine kapaciteta za spaljivanje nalazi u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Najveći specifični kapacitet za spaljivanje imaju Švedska - 591 kg po stanovniku i Danska 587 kg po stanovniku. Nakon njih slijede Nizozemska, Austrija, Finska i Belgija. S druge strane, u istočnim i južnim krajevima EU nema namjenskih kapaciteta za spaljivanje i oni se uvelike oslanjaju na odlagališta.

Zemlje s malim kapacitetima za spaljivanje Zemlje s malim kapacitetima za spaljivanje su izrazito ovisne o odlagalištima. U njima je prioritet razvoj sustava odvojenog sakupljanja i infrastrukture za recikliranje. Za Republiku Hrvatsku je to osobito važno radi vrlo velikih prometnih udaljenosti, i činjenice da postoje oprema i postrojenja za sakupljanje i pripremu otpada za reciklažu koji se proizvode u domaćim tvrtkama. Oprema i postrojenja za usitnjavanje, sortiranje i zbijanje otpada proizvedena u RH, iako ponekad nisu opremljeni sofisticiranim tehnološkim rješenjima, u našim uvjetima u praksi dokazano postižu najbolje rezultate.

Nužno je tokove otpada preusmjeriti s odlagališta na postupke reciklaže. Hitno je potrebno, pogotovo sa stajališta klimatskih utjecaja (smanjenje emisije metana), inzistirati na smanjivanju odlaganja biorazgradivog otpada. Privlačna opcija je kombinacija građevina za energetsku oporabu i recikliranje u projektima anaerobne digestije.

Nacionalne planove gospodarenja otpadom treba detaljno analizirati glede gradnje kapaciteta za oporabu energije (npr. spaljivanjem) i to samo za otpad koji se ne može reciklirati. Kod toga treba razmišljati dugoročno te naročito detaljno treba procijeniti sljedeće čimbenike: • životni vijek novog postrojenja za spaljivanje je 20 – 30 godina, pa se mora utvrditi hoće li novo postrojenje imati dovoljno otpada kada se provedu prioritetne mjere odvojenog sakupljanja i dugoročni ciljevi reciklaže; • raspoložive kapacitete za suspaljivanje u postrojenjima za izgaranje, pećima za proizvodnju cementa i vapna kao i drugim industrijskim procesima; • postojeće i planirane kapacitete oporabe energije u susjednim zemljama.

Izvoz otpada, koji se ne može reciklirati u druge zemlje ne treba nužno smatrati kršenjem “načela blizine”. Prije takve odluke nadležna tijela države članice trebaju provesti AŽC! Kod gradnje novih građevina za oporabu energije treba naročito uvažiti najbolje tehnologije i kombiniranu, tj. kogeneriranu proizvodnju električne i toplinske energije (grijanje i hlađenje).

Zemlje s velikim kapacitetima za spaljivanje Podaci EEA pokazuju da u EU ne postoji višak kapaciteta! Međutim, neke se zemlje članice, doduše djelomično opravdano zbog velike potrebe za toplinom iz mreža za daljinsko grijanje, prekomjerno oslanjaju na spaljivanje komunalnog otpada. Međutim, visoki udijeli spaljivanja nisu u skladu sa ciljevima recikliranja. Za rješenje tog problema zemlje članice mogu: • uvesti ili povećati porez na spaljivanje (uvijek povezano s većim porezima na odlaganje); • postupno ukidanje programa potpore za spaljivanje i preusmjeravanje potpore više rangiranim postupcima hijerarhije postupanja otpadom; • uvođenje moratorija na nova postrojenja i stavljanje izvan pogona manje učinkovitih starijih postrojenja za spaljivanje.

Očekivane promjene količina otpada za oporabu energije U ukupno potrošenoj energiji u EU 2014. godine, udio energije oporabljene iz otpada (proizvedene spaljivanjem, suspaljivanjem i anaerobnom digestijom) iznosio je 1,5% (tj. 676 PJ). Preusmjeravanjem 1 tone biorazgradljivog otpada iz odlagališta u postrojenje za anaerobnu digestiju (bioplin i gnoj) sprječava se emisija 2 tone ekvivalent CO2!

Oporaba energije, poglavito spaljivanje, iz MKO trenutno sudjeluje u EU s udjelom od 52%. Kružnim gospodarenjem otpadom to će se promijeniti. Odvojenim sakupljanjem i reciklažom drva, papira, plastike i biorazgradivog otpada značajno će se smanjiti potencijal otpada za spaljivanje i suspaljivanje. Ljubljana je izvrstan primjer kako se brzo može smišljenim ulaganjem u infrastrukturu dostići visok stupanj odvojenog sakupljanja (od 2011. godine 60% ukupne količine komunalnog otpada).

U budućnosti, više pažnje treba posvetiti procesima gdje je materijalno recikliranje kombinirano s energetskom oporabom, kao što su anaerobne digestije biorazgradivog otpada Biorazgradivi otpad, prema Direktivi 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL 182, 167/1999.) ne smije se bez obrade odlagati, a u kružnom gospodarstvu nužno ga je odvojeno sakupljati te anaerobnom digestijom proizvoditi bioplin (koristiti ga u kogeneraciji, prometu ili utiskivati u plinsku mrežu).

Ostatak digestije, osobito prema EU Uredbi o gnojivu (trenutno na raspravi u Europskom parlamentu) može se iskoristiti kao gnoj iz otpada.

Primjer za kružno gospodarenje biorazgradivim otpadom je talijanski grad Milano, gdje se već 2014. godine gotovo 100% odvojeno prikupljao otpad od hrane kao i organski biootpad.

Svake godine u Milanu se prikupi oko 120.000 tona biorazgradivog otpada koji se oporabi u postrojenju za anaerobnu digestiju. Pri punom kapacitetu postrojenje ima 12,8 MW električne snage i godišnje proizvodi oko 35.800 MWh električne energije (raspoloživost vršne snage oko 2.800 h/a). To je dovoljna količina električne energije za opskrbu oko 24.000 stanovnika.

Otpadna ulja i masti mogu se i trebaju učinkovitije iskoristiti za proizvodnju biodizela (korištenje u prometu) i hidrogeniranih biljnih ulja zrakoplovstvu. Otpadna plastika se sve češće energetski oporabljuje, a sve se manje odlaže. U gospodarenju otpadnom plastikom postoje velike razlike među pojedinim zemljama EU. Buduća strategija EU u kružnom gospodarstvu ciljano će nastojati povećati ekonomičnost i kakvoću ponovne uporabe i recikliranja otpadne plastike. Kod toga treba uvažavati ukupni kružni tok. Razmotrit će se nova dostignuća ponovnog rafiniranja i druge projekte koji preusmjeravaju otpadnu plastiku iz oporabe energije u reciklažu.

Otpadno drvo je uobičajena sirovina za spaljivanje. EU Ko-

OŽUJAK/MARCH 2017.

49

STRUČNO

Energija iz otpada

Biometan koji se dobije iz bioplina anaerobnom digestijom ima veliki potencijal korištenja kao goriva u prometu, industriji, domaćinstvima...

misija u paketu zakonodavnih mjera potiče ponovnu uporabu i recikliranje otpadnog drva. Ako isto nije moguće, oporaba energije je poželjan način zamjene fosilnih goriva obnovljivim i izbjegavanja odlaganja.

Najučinkovitije tehnike oporabe energije iz otpada U Studiji Komisije se procjenjuje da, ako se pravilno koriste najučinkovitije tehnike, oporaba energije iz otpada može se povećati za čak 29% (s 676 na 872 PJ/a). Sljedeće tehnike proizvodnje energije iz otpada pokazale su se najboljima: • SUSPALJIVANJE U POSTROJENJIMA ZA IZGARANJE, uplinjavanje, tj. otplinjavanje SRF-a (GIO, odnosno gorivo iz neopasnog otpada proizvedeno prema normama EU, ENI 5359); • SUSPALJIVANJE U PROIZVODNJI VAPNA I CEMENTA, pretvaranje u toplinu energijom iz otpada u peći za proizvodnju cementa; SPALJIVANJE OTPADA U NAMJENSKIM OBJEKTIMA (spalionicama): • upotreba pregrijača, • iskorištavanje energije dimnih plinova, • upotreba toplinske pumpe, • opskrba središnje toplinske mreže toplinom iz vode hlađenja, • distribucija topline iz otpada mrežom za daljinsko grijanje niske temperature, • ANAEROBNA DIGESTIJA, proizvodnja biometana iz bioplina u cilju korištenja u plinskoj mreži ili kao gorivo.

Također se ističe da se učinkovitije gospodarenje energijom postiže kogeneracijom, za razliku od postrojenja koja proizvode samo električnu ili samo toplinsku energiju. Pokazuje se da treba poticati razvitak industrijskih parkova i simbioza. Primjerice, korištenjem energije iz otpada obližnjih proizvodnih pogona, upravo u njihovim proizvodnim procesima. Kod postrojenja za anaerobnu digestiju vrlo je važno spriječiti istjecanje bioplina i biometana u okoliš, što može biti posljedica lošeg projekta, izvedbe ili održavanja.

Na taj bi se način poništile mnoge koristi takvih postrojenja za okoliš.

50

OŽUJAK/MARCH 2017.

Zaključak Procesi proizvodnje energije iz otpada mogu igrati značajnu ulogu u tranziciji prema kružnom gospodarstvu, pod uvjetom da se EU hijerarhija gospodarenja otpadom koristi kao vodeće načelo. Gradnja postrojenja za oporabu energije iz otpada ne smije priječiti provedbu mjera prevencije, ponovne upotrebe i recikliranja.

To je neophodno kako bi se osigurao puni ekonomski i ekološki potencijal kružnog gospodarstva i jačanja razvitka zelenih tehnologija. Štoviše, samo poštujući hijerarhiju gospodarenja otpadom W-T-E postrojenja mogu povećati doprinos kružnog gospodarstva dekarbonizaciji, u skladu s Energetskom strategijom EU i dogovora iz Pariza. Kao što je ranije spomenuto, prevencija i recikliranje otpada pružaju najveći doprinos u smislu uštede energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova.

U budućnosti, više pažnje treba posvetiti onim procesima gdje je materijalno recikliranje kombinirano s energetskom oporabom, kao što su anaerobne digestije biorazgradivog otpada. S druge strane, mora se spriječiti da se gradnjom novih spalionica za ostatni otpad (koje su danas vodeća tehnologija) izazove njihova prekapacitiranost!

Komisija poziva sve države članice da prilikom ocjenjivanja i revidiranja svojih planova gospodarenja otpadom pod EU zakonodavstvom uzmu u obzir smjernice utvrđene u ovoj komunikaciji. Prilikom planiranja budućih ulaganja u kapacitete za proizvodnju energije iz otpada, bitno je da države članice uzimaju u obzir rizik od neiskorištenosti kapaciteta.

Prilikom procjene nacionalnih planova gospodarenja otpadom i praćenja napretka prema ciljevima za recikliranje EU, Europska komisija će nastaviti pružati smjernice u smislu da planirani kapaciteti proizvodnje energije iz otpada podržavaju hijerarhiju gospodarenja otpadom i da uzimaju u obzir potencijal novih i nadolazećih tehnologija obrade i recikliranja otpada. Komisija ostaje predana tome da EU fondovi i druge javne financijske potpore budu usmjerene prema mogućnostima obrade otpada koje su u skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom, te da se prioritet daje prevenciji, ponovnoj uporabi, odvojenom prikupljanju i recikliranju.