Page 1

4/2019 GODINA XXIII BROJ 128 RUJAN SEPTEMBER 2019.

STRUČNI ČASOPIS ZA GRADITELJSTVO, STROJEVE I OPREMU

INTERVJU

Marjan Pipenbaher, projektant Pelješkog mosta ANALIZA

TOP 100

Dronovi i autonomni strojevi - najprihvaćeniji su tehnološki trendovi

NAJVEĆIH TVRTKI GRAĐEVINARSTVO, RUDARSTVO, PROIZVODNJA GRAĐEVNIH MATERIJALA

21. studenoga 2019. | Zagreb, Hotel Antunović

m i n e r a l

.

c o m

.

h r


digitalizacija & kruŞno gospodarstvo u industriji građevinskih materijala i mineralnih sirovina

21. 11. 2019.

Zagreb

Hotel Antunović

Save the date!

Organizator

Organizacijski partner

Kontakt: Business Media Croatia d.o.o., Zagreb, T. 01 6311 800, mineral@bmcroatia.hr

www.mineral.com.hr


NOVA SERIJA. NOVA PRAVILA.

Naša nova serija rovokopača predstavlja revoluciju u industriji. Stvoreni su da zadovolje sve vaše radne potrebe. Ti rovokopači budučnosti potpuno će promijeniti način rada: novi 320 GC niže cijene i manje potrošnje, novi 320 doseže nove više nivoe produktivnosti, novi 323 omogučuje rad u najtežim uvijetima. Pripremite se da budete svjedok revolucionarnih promjena u industriji. To su nova pravila djelovanja. Za više informacija kontaktirajte Teknoxgroup Hrvatska d.o.o.


IMPRESSUM SADRŽAJ

Sadržaj

RUJAN SEPTEMBER 2019.

6 Vijesti 16 Intervju

Marjan Pipenbaher, projektant Pelješkog mosta

20 Top 100

16

Najveće hrvatske tvrtke u 2018. u sektorima

INTERVJU

građevinarstvo,

Marjan Pipenbaher, projektant Pelješkog mosta

proizvodnja građevinskih materijala i rudarstvo

26 Digitalizacija

20

strojevi najprihvaćeniji su tehnološki trendovi

TOP 100

Najveće hrvatske tvrtke u 2018. u sektorima građevinarstvo, proizvodnja građevinskih materijala i rudarstvo

Dronovi i autonomni

30 Caterpillar

Caterpillar je proširio ponudu mini rovokopača veličine sedam do 10 tona

32 Gradilišta

Gradilište mosta Svilaj na koridoru Vc

38 ZF DynamicPerform

26

transmisija

Digitalizacija

Dronovi i autonomni strojevi najprihvaćeniji su tehnološki trendovi

Novi modul TraXon

40 Hamm

Gradilište 4.0 – radno okruženje budućnosti

4

RUJAN SEPTEMBER 2019.

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


Impressum MINERAL&GRADNJA Stručni časopis za graditeljstvo, strojeve i opremu ISSN 2671-2059 Nakladnik Business Media Croatia d.o.o. Savska cesta 182 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 01 6311-800 fax: +385 01 6311-810 e-mail: mineral@bmcroatia.hr www.bmcroatia.hr www.mineral.com.hr Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. Suradnici: Tihomir Dokonal, Nataša Koražija, Luka Štimac Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić Godišnja pretplata 250 kn (za R. Hrvatsku) Grafička obrada Business Media Croatia Tisak Horvat -Tisak d.o.o. Dinamika izlaženja Dvomjesečnik Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Rukopisi, slike i ostala dokumentacija se ne vraćaju. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti u druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača. Naslovnica Foto: arhiva M. Pipenbaher

4/2019 GODINA XXIII BROJ 128 RUJAN SEPTEMBER 2019.

STRUČNI ČASOPIS ZA GRADITELJSTVO, STROJEVE I OPREMU

Caterpillar je proširio ponudu mini rovokopača veličine sedam do 10 tona

Gradilište mosta Svilaj na koridoru Vc

Gradilište 4.0 – radno okruženje budućnosti

INTERVJU

Marjan Pipenbaher, projektant Pelješkog mosta ANALIZA

TOP 100

Dronovi i autonomni strojevi - najprihvaćeniji su tehnološki trendovi

NAJVEĆIH TVRTKI GRAĐEVINARSTVO, RUDARSTVO, PROIZVODNJA GRAĐEVNIH MATERIJALA

21. studenoga 2019. | Zagreb, Hotel Antunović

m i n e r a l

001_NASLOVNA.indd 1

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

RUJAN SEPTEMBER 2019.

.

c o m

.

h r

24.09.2019. 9:29:16

5

m i n e r a l

.

Hamm

h r

40

Gradilišta

.

32

Caterpillar

c o m

30


VIJESTI

Vijesti

IGH angažiran za nadzor izgradnje KBC Rijeka Institut IGH je kao vodeći partner zajednice ponuditelja, koju čini s partnerima PDM Savjetovanjem i Projektnim biroom P45, s KBC Rijeka potpisao krajem kolovoza Ugovor za uslugu nadzora nad izgradnjom zgrada dječje bolnice i klinike za ginekologiju i porodništvo, termoenergetskog bloka te otvorenog višeetažnog parkirališta, u vrijednosti od 7,98 milijuna kuna bez PDVa. Izvođači projekta su poduzeća Kamgrad i GP Krk, a vrijednost cjelokupnog projekta izgradnje iznosi oko 640 milijuna kuna bez PDV-a.

Gradnja mosta preko Save kod Okučana /Hrvatske ceste, Mini-

starstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine te predstavnik konzorcija izvođača radova, 16. srpnja potpisali su 19,5 milijuna eura (bez PDV-a) vrijedan "Ugovor za I. fazu projekta Okučani - granica Bosne i Hercegovine", odnosno za izgradnju mosta na granici preko rijeke Save. Radove će izvesti zajednica izvođača: Integral Inženjering (Laktaši), Đuro Đaković Montaža (Slavonski Brod) i Zagreb-Montaža (Zagreb). Troškove ravnomjerno plaćaju hrvatska i bosanskohercegovačka strana. Međudržavni most preko rijeke Save dio je planirane brze ceste na ruti granica s Republikom Mađarskom - Virovitica - Okučani - granica s BiH. Bit će dug 462 metra i širok 22,6 metara, a imat će četiri prometne trake. Projekt se sastoji se od tri faze. Obuhvaća izgradnju oko 8,5 kilometara pristupnih cesta, spoja na autocestu A3 Bregana - Zagreb Lipovac na hrvatskoj strani, graničnog prijelaza Okučani te spoja na autocestu Gradiška - Banja Luka (Mihovljani) na bosanskohercegovačkoj strani. Rok za uvođenje izvođača u posao je 105 dana, a rok za završetak projekta 30 mjeseci od uvođenja izvođača u posao.

6

RUJAN SEPTEMBER 2019.

Povećane prognoze rasta njemačkog građevinskog sektora Prognoze za njemački građevinski sektor poboljšane su tako da se sada u 2019. godini očekuje rast prihoda za gotovo 9 posto. To ukazuje da se nastavlja procvat sektora koji je još uvijek jedan od pokretača rasta najjačeg europskog gospodarstva koje ukupno gledano usporava. "Stanje građevinske industrije još uvijek je pozitivno", rekao je Reinhard Quast, čelnik ZDB-a, njemačke udruge građevinske industrije. Dodao je da je građevinski sektor u ovom trenutku glavni pokretač gospodarskog rasta u zemlji. ZDB je prognozu nominalnog rasta za 2019. godinu podigao s ranije predviđenih 6 posto na 8,7 posto, a u 2020. godini predviđaju povećanje za 5 posto. Prihodi od stanogradnje u ovoj godini porast će za 9 posto zahvaljujući fiskalnim poticajima za kupnju stambenih nekretnina kojima Vlada želi ublažiti nedostatak stanova na tržištu, predviđa ZDB. Prihodi od gradnje poslovnih prostora trebali bi porasti za 7,5 posto. U trećem tromjesečju zadržan je visoki tempo rasta, ali u četvrtom se očekuje se usporavanje, navodi njemačka udruga građevinske industrije. Prognoza se temelji na manjem broju odobrenih dozvola za gradnju što implicira nižu razinu ulaganja. Njemačka Vlada u ovoj godini predviđa gospodarski rast od 0,5 posto. U 2018. rast je iznosio 1,5 posto.

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


Igor Oppenheim krajem godine odlazi u mirovinu

EU odobrila 363 mil. eura za gradnju mosta u Rumunjskoj

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

RUJAN SEPTEMBER 2019.

7

h r

. c o m

.

Nakon dvije i pol godine dovršeni su radovi na proširenju i nadogradnji putničkog terminala Zračne luke Split. Novi terminal otvoren je 13. srpnja. Izvođač radova bio je konzorcij u kojem su bili Kamgrad, KFK i Viadukt. Riječ je o projektu vrijednom ukupno 450 milijuna kuna kojim je putnička zgrada proširena na tri kata s novih 35.000 četvornih metara, a moći će primiti više od 3,5 milijuna putnika na godinu. U ovoj godini splitska zračna luka očekuje 3,3 milijuna putnika. Projekt također uključuje izgradnju pješačkog mosta dužine 120 metara, autobusnog terminala za 50 autobusa i parkirališta za 900 vozila. Cijeli projekt Zračna luka Split financirala je vlastitim sredstvima, uz pomoć HBOR-ova kredita. Ukupna investicija obuhvaća građevinski projekt u vrijednosti 347 milijuna kuna te nabavu opreme – novi sustav sortiranja i pregleda predane prtljage, sustav kontrole putnika i ručne prtljage, kućice za granični prijelaz te sjedala za putnike u odlasku – u vrijednosti oko 100 milijuna kuna. U planu je i obnova uzletno-sletne staze, pristupnih staza, pro-

širenje stajanke te povezivanje željeznicom splitske trajektne i zračne luke. Prije nekoliko mjeseci Ministarstvo mora, prometa i veza potpisalo je s Ministarstvo obrane sporazum oko obnove Zračne luke Zadar. Ministar Butković rekao je da je vrijednost investicije oko 70 milijuna eura. Riječ je proširenju uzletno-sletne staze I stajanke. U pripremi su i dva projekta vezana uz otočne zračne luke Brač i Lošinj koji bi se trebali financirati sredstvima iz EU fondova, te investicija u zgradu i infrastrukturu Zračne luka Rijeka.

m i n e r a l

Novi terminal u Zračnoj luci Split

Dugogodišnji predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim krajem ove godine odlazi u mirovinu, objavljeno je nakon glavne skupštine društva koja je održana krajem kolovoza. Tročlana Uprava Društva, u kojoj su Igor Oppenheim, Danko Deban i Dinko Pejković, dobila je razrješnicu i nastavlja s radom, uz napomenu kako je Igor Oppenheim najavio odlazak u mirovinu krajem 2019. godine, navodi se u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Glavna skupština društva jednoglasno je prihvatila sva izvješća te su dane razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora za vođenje Društva u 2018. godini. Prihvaćena je odluka o pokriću gubitaka u 2018., kao i zahtjev dijela dioničara o proširenju Nadzornog odbora Društva. Tako su u Nadzorni odbor društva izabrani novi članovi Franjo Herceg, Ivan Škegro i Mario Aunedi Medek, a prihvaćen je i zahtjev dijela dioničara o smanjenju nagrade svim članovima Nadzornog odbora.

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Foto: Astaldi.com

Europska unija odobrila je financijsku pomoć za projekt izgradnje mosta preko Dunava u istočnoj Rumunjskoj. Ukupna vrijednost projekta je oko 540 milijuna eura. Predstavništvo Europske komisije u Bukureštu objavilo je da će EU sufinancirati projekt s 363 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Za usporedbu, vrijednost projekta izgradnje Pelješkog mosta s PDV-om iznosi 526 milijuna eura, a EU sufinancira projekt s 357 milijuna eura. Ugovor obuhvaća projektiranje i gradnju visećeg mosta Brăila, ukupne dužine 1.975 metara, s glavnim lukom raspona 1.120 metara te dva bočna raspona 490 metara i 365 metara. Na prilazu mostu izgradit će se i dva vijadukta dužine 110 metara te 23 kilometra prilaznih cesta. Bit će to prvi most u delti Dunava i četvrti most preko Dunava na rumunjskom dijelu rijeke. Most će graditi talijanska tvrtka Astaldi i japanska IHI Infrastructure.


Obujam građevinskih radova porastao 4,6 posto

VIJESTI

U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, obujam građevinskih radova u lipnju ove godine porastao je za 4,6 posto, dok je u odnosu na prethodni mjesec bio manji za 1,9 posto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Na godišnjoj razini obujam građevinskih radova izvedenih na zgradama u lipnju porastao je tri posto, a kod radova na ostalim građevinama – cestama, mostovima, ostaloj komunalnoj infrastrukturi i sličnim objektima - zabilježen je rast od sedam posto. Na novogradnjama je u lipnju odrađeno 54,2 posto radnih sati, dok je preostalih 45,8 posto sati odrađeno na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju. Na zgradama je odrađeno 50,6 posto radnih sati, a na ostalim građevinama 49,4 posto. Prema podacima DZS-a za prvih šest mjeseci ove godine u novogradnji je odrađeno 53,7 posto radnih sati, a na ostalim radovima 46,3 posto. Na zgradama je ostvareno 52,1, a na ostalim građevinama 47,9 posto radnih sati.

U program društveno poticane stanogradnje uloženo više od 4 mlrd. kuna Hrvatski sabor donio je zakone o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita te Zakona o društveno poticanoj stanogradnji. Riječ je o zakonima koji imaju cilj olakšati rješavanje stambenog pitanja mladim obiteljima i potaknuti demografsku obnovu. U program je do sada uloženo više od četiri milijarde kuna, a izgrađeno je 8.276 POS stanova. U pripremi je izgradnja još tisuću, pretežito na obali.

Pruga Križevci – Koprivnica – državna granica: Kinezi dali najnižu ponudu Za natječaj za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica stiglo je deset ponuda, a najnižu ponudu od 2,41 milijarde kuna predala je kineska tvrtka Sinohydro Corporation. Riječ je o dionici ukupne duljine 42,6 kilometara. Ponude su otvorene 19. srpnja u sjedištu HŽ infrastrukture u prisutnosti predstavnika investitora i izvođača. Riječ je o strateškom projektu od javnog značaja za Republiku Hrvatsku i do sada najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu u novijoj povijesti Republike Hrvatske koji sufinancira Europska unija, procijenjene vrijednosti investicije od 297 milijuna eura, navodi se u priopćenju HŽ infrastrukture. Njegovom provedbom povećat će se kapacitet pruga, podići brzina prometovanja modernom dvokolosiječnom prugom te podići razina sigurnosti na koridoru. Na to će znatno utjecati rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Križevci, projekt vrijedan 196,9 milijuna eura koji je u tijeku, te projekt rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, procijenjene vrijednosti radova 315 milijun eura, za koji će natječaj za izvođača radova biti raspisan krajem ove godine. Riječ je o projektima koji se nalaze na hrvatskome dijelu Mediteranskog koridora koji se proteže od državne granice s Mađarskom preko Zagreba do Rijeke. Njihovom realizacijom u konačnici će biti stvoreni uvjeti za dodatno povećanje opsega tereta u riječkoj luci i za podizanje njezine konkurentnosti. Pristigle ponude za radove na dionici Križevci – Koprivnica – dr8

RUJAN SEPTEMBER 2019.

žavna granica u rasponu su od 2,41 milijarde kuna do 3,05 milijardi kuna bez PDV-a. Ponude su predali: • zajednica ponuditelja: Yapi Merkezi Insat, Kolektor Koling d.o.o. – vrijednost ponude 2,87 mlrd. kuna (bez PDV-a) • zajednica ponuditelja: Comsa S.A.; GCF Generale Costruzioni Ferroviarie S.P.A. – vrijednost ponude 3,03 mlrd. kuna (bez PDV-a) • zajednica ponuditelja: Strabag AG (Podružnica Zagreb Strabag d.d.); Strabag d.o.o.; Strabag Rail a.s.; OOO RŽD Internešnl – vrijednost ponude 2,98 mlrd. kuna (bez PDV-a) • zajednica ponuditelja: China Tiesiju Civil Engineering Group Co., Ltd.; China Railway Electrification Engineering Group Co, Ltd. – vrijednost ponude 2,83 mlrd. kuna (bez PDV-a) • Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S. – vrijednost ponude 2,42 mlrd. kuna (bez PDV-a) • S.A. de Obras y Servicios, Copasa – vrijednost ponude 3,05 mlrd. kuna (bez PDV-a) • zajednica ponuditelja: Rizzani de Eccher S.p.A.; SŽ-Železniško gradbeno podjetje Ljubljana d.d. – vrijednost ponude 2,88 mlrd. kuna (bez PDV-a) • zajednica ponuditelja: Sinohydro Corporation Ltd; Sinohydro Engineering Bureau 4 co. Ltd – vrijednost ponude 2,41 mlrd. kuna (bez PDV-a) • AVAX S.A. – vrijednost ponude 2,90 mlrd. (bez PDV-a) • zajednica ponuditelja: DIV Grupa d.o.o.; Integral Inženjering a.d. Laktaši; TSS GRADE, a.s. – vrijednost ponude 2,53 mlrd. kuna (bez PDV-a) [ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


Konzorcij Instituta IGH i partnera dobio posao vrijedan 7,15 mil. eura

U Industrijskoj ulici u Požegi početkom kolovoza počela je izgradnja novog poslovnog kruga tvrtke Komunalac Požega d.o.o. Vrijednost investicije je 9,11 milijuna kuna bez PDV-a, a radove izvodi zajednica ponuditelja u kojoj su požeška Magma d.o.o. i Presoflex gradnja d.o.o. Projektant je Puni krug iz Požege s partnerima. Glavna poslovna zgrada imat će neto površinu oko 935 četvornih metara. Uz glavnu zgradu planiran je skladišni prostor i natkriveno parkiralište za vozila površine 870 četvornih metara. Ukupna površina parcele je 8700 četvornih metara. Završetak izgradnje poslovnog kruga očekuje se u proljeće iduće godine.

Foto: www.komunalac-pozega.hr

Komunalac Požega ulaže 9,11 mil. kuna u novi poslovni krug

Institut IGH je kao član zajednice ponuditelja, koju čini s partnerima STEAG Energy Services GmbH i SGS Beograd d.o.o., s Rudnicima mrkog uglja Banovići d.d. potpisao Ugovor o uslugama nadzora nad implementacijom Ugovora o inženjeringu, nabavci i izgradnji bloka 1 Termoelektrane Banovići snage 350 MW. Ugovor o nadzoru zasnovan je na principu "ključ u ruke“, a vrijednost mu je 7,15 milijuna eura za usluge iz triju grupa poslova: usluge revizije projektne dokumentacije EPC Ugovora, usluge nadzora nad izvođenjem radova na gradilištu i usluge nadzora nad proizvodnjom postrojenja i opreme u radionicama te isporukom opreme za prvi blok Termoelektranu Banovići. Za izvođenje radova odabran je izvođač Dongfang Electric Corporation Limited DEC Kina, a ukupna vrijednost investicije tvrtke RMU Banovići iznosi 412,4 milijuna eura.

Doživite napredak. A 918 Compact bager na kotačima Mobilni bager nove generacije Kompaktan i fleksibilan Diesel motor Liebherr D 924 Originalni Liebherr dijelovi Niska potrošnja goriva i smanjena emisija štetnih tvari Ergonomski dizajn kabine Selekcija modova (sensitive, eco, power i power - plus)

Generalni uvoznik u RH KOMOP d.o.o. Kovinska 21, 10090 Zagreb Tel: 01 / 48 25 990 Fax: 01 / 48 25 997 www.komop.hr

Operativna težina: 17.500 - 19.600 kg Motor: 116 kW / 168 KS Stage IV Kapacitet korpe: 0.17 - 1.05 m3


VIJESTI

Luxury Real Estate stekao 20 posto dionica Tehnike Građevinska tvrtka Tehnika d.d. izvijestila je putem Zagrebačke burze da je tvrtka Luxury Real Estate d.o.o. stekla 20 posto dionica Tehnike na temelju ugovora o prijenosu od tvrtke Tehnika ESOP. Tehnika ESOP je tvrtka kćer trgovačkog društva Tehnika d.d. osnovana 2004. i do sada je bila najveći pojedinačni dioničar te građevinske tvrtke s 20 posto dionica u svom vlasništvu. Tehnika je o promjenama u vlasničkoj strukturi, što podrazumijeva i promjenu u glasačkim pravima, kroz dva priopćenja obavijestila Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga, Zagrebačku burzu i javnost. U prvom priopćenju navodi se da je Tehnika preporučenom pošiljkom zaprimila obavijest da je Luxury Home Estate ugovorom o prijenosu stekao 37.891 dionicu, odnosno 20 posto temeljnog kapitala i glasačkih prava na Glavnoj skupštini društva.

Tehnika ESOP je nakon prijenosa dionica na Luxury Home Estate ostale bez glasačkih prava na Glavnoj skupštini. Tehnika je u prošloj godini zabilježila gubitak od 239,4 milijuna kuna, a od studenoga prošle godine je u postupku predstečajne nagodbe. U financijskom izvješću za prvi kvartal ove godine, objavljenom krajem travnja, navodi se da proces "za sada ide prema planu, uobičajenom dinamikom". U istom izvješću je najavljena prodaja dionica iz portfelja Tehnike ESOP. U revidiranom izvješću za prošlu godinu, objavljenom 9. srpnja, glavni direktor Tehnike navodi da je Tehnika prošle godine povećala vlasnički udjel u Tehnici ESOP s 47,77 posto na 62,06 posto otkupom udjela od radnika koji su napustili društvo tijekom 2018. godine. U izvješću Sirovec navodi da se “vode intenzivni pregovori s potencijalnim partnerom" o dokapitalizaciji koja je predviđena programom restrukturiranja.

Marriott u New Yorku gradi najviši modularni hotel u svijetu Hotel New York NoMad Marriott Internationala vrijedan je 65 milijuna dolara, a bit će visok 110 metara. Hotel bi trebao biti završen krajem jeseni i otvoren 2020. godine. Hotel će imati 168 montažnih soba koje će na odredište stići potpuno završene unutra i izvana, tako da će biti spremne za nadogradnju na tradicionalnim način izgrađene restoran i predvorje. Montaža modularnih jedinica trebala bi trajati 90 dana. Na vrhu 26-katne strukture bit će modularni krov i krovni bar. "Željeli smo pokazati da modularna zgrada može biti mnogo više od tvorničke hale. Modularnom gradnjom možete izgraditi elegantni, visoki toranj, i to tempom od jednog kata dnevno", rekao je Danny Forster iz tvrtke „Danny Forster & Architecture”, tvrtke koja je projektirala hotel. Marriott gradnjom hotela NoMad nastavlja provoditi svoje obećanje iz 2017. o povećanom broju objekata građenih modularnom metodom. Otkako je Marriot počeo provoditi ovu inicijativu izgrađen je 31 objekt pod njihovim brendom u koji su inkorporirane montažne sobe ili kupaonice. Svi do sada bili su niske strukture. Najveći među njima je hotel pod dvojnim brendom TownePlace Suites by Marriott u Hawthorneu, Kalifornija, s 354 sobe. Jedan od Marriottovih developera počet će ove godine graditi modularni hotel u Oaklandu, također u Kaliforniji. Inicijativa je potaknuta željom hotelskog lanca da smanji troškove izgradnje korisnicima svoje franšize i pomogne im da zaobiđu potencijalna kašnjenja uzrokovana manjkom radne snage u SAD-u. Promatrajući razdoblje od Marriottove najave iz 2017. godine modularna gradnja sve je popularnija. I drugi hotelski lanci prepoznali su njene prednosti.

10 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

Tako je Hiltonov brend Home2Suites prošle godine najavio da će primijeniti modularnu tehnologiju prilikom gradnje hotela u blizini međunarodne zračne luke San Francisco. Ovaj poticaj iz hotelijerskog i drugih sektora znatno je pridonio rastu poslovanja građevinskih tvrtki koje se bave modularnom gradnjom. Tako je građevinska tvrtka Skender iz Chicaga nedavno otvorila novu tvornicu, dok je kalifornijska Katerra privukla pozornost zbog svoje agresivne strategije akvizicija te nekoliko uspješnih krugova prikupljanja financijskog kapitala. Katerra je to iskoristila za kreiranje vlastitog softvera koji povećava efikasnost cjelokupnog građevinskog procesa i procesa upravljanja životnim ciklusom izgrađenih objekata.

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


I 1-2_SVET STROJEV_M_0119.indd 1

Tel: +385 99 326 27 80

I

IGH ugovorio nadzor za projekt obilaznice Omiša Institut IGH potpisao je ugovor za uslugu nadzora nad izgradnjom dijela obilaznice Omiša, dionica DC70 – Most Cetina – Omiš Istok, odnosno usluge nadzora građenja, stručnih geodetskih poslova i financijskog nadzora. Vrijednost ugovora iznosi 4,4 milijuna kuna. Procijenjena vrijednost radova na ovom projektu iznosi 180 milijuna kuna bez PDV-a. Foto: IGH.hr

Gotovo 684 milijuna kuna bit će uloženo u vodnokomunalnu infrastrukturu na području Grada Zaprešića i općina Bistra, Brdovec, Pušća, Marija Gorica, Dubravica i Luka u Zagrebačkoj županiji. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinanciranju za “Projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Zaprešić“ potpisan je u srijedu, 4. rujna. Projekt se provodi u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija“ gdje će za njegovu realizaciju biti osigurano 387,79 milijuna kuna odnosno 70 posto od ukupno prihvatljivih troškova. Radovi bi trebali biti dovršeno do kraja 2022. godine.

Foto: IMinistarstvo energetike i zaštite okoliša

Za projekte aglomeracije Zaprešić 684 milijuna kuna

office@svet-strojev.hr

I

www.svet-strojev.hr 28.02.2019. 12:21:12


VIJESTI

Odbijena žalba Strabaga na izbor izvođača radova na Stonskoj obilaznici

Norveška tvrtka razvila tehnologiju za daljinsko upravljanje građevinskim strojevima Norveški startup Steer AS lansirao je novu tehnologiju za upravljanje građevinskom opremom koja se temelji na oblaku. Sustav kontrolira strojeve putem ekrana osjetljivog na dodir i videozapisa visoke rezolucije s niskom latencijom. Steer navodi da njegova tehnologija omogućuje da istim strojem upravlja troje radnika u različitim smjenama, odnosno kroz tri različite vremenske zone. Time se omogućuje povećanje proizvodnje na punu 24-satnu smjenu. Tehnologija koja omogućuje poluautonomno upravljanje građevinskim strojevima razvijena je kako bi povećala proizvodne kapacitete uz minimiziranje rizika uklanjanjem operatera iz opasnih operacija i okruženja. Steer navodi da je tehnologija kontinuirano testirana na različitim vrstama građevinskih strojeva kao dio pilot projekata za kupce poput Statnetta, Orica Explosivesa i norveških oružanih snaga. "Uspješno smo nadogradili i uspostavili daljinsko upravljanje nad strojevima kao što su bageri, buldožeri i traktori koje, između ostalih, proizvode Caterpillar, Volvo i John Deere", rekao je Lars Tronsmoen, voditelj razvoja u norveškoj tvrtki.

12 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave objavila je 18. rujna da je odbila žalbu austrijskog Strabaga na odabir grčkog Avaxa za izvođača na izgradnji južnoga dijela pristupnih cesta Pelješkom mostu. Riječ je o izgradnji stonske obilaznice koja obuhvaća poddionice Sparagovići/Zaradeže-Prapratno i Prapratno-Doli. Valjane ponude na natječaju za izgradnju te dionice koji su objavile Hrvatske ceste predali su Avax i Strabag. Avax je dao ponudu u iznosu od 511,5 milijuna eura, a Strabag 569,3 milijuna eura. Krajem srpnja odlučeno je da će poddionicu graditi Avax. Na tu odluku Strabag se žalio, a Državna komisija objavila je 18. rujna da je žalba neosnovana. Komisija je odbila i Strabagov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 100 tisuća kuna. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka i primjenom relevantnog pravnog okvira utvrđeno je da naručitelj "nije imao osnove isključiti odabranog ponuditelja iz postupka javne nabave, a da je odabrana ponuda prema kriteriju za odabir ponude i bez sporne potvrde ekonomski najpovoljnija. Stoga, u konkretnom slučaju, eventualna neistinitost sporne potvrde nije od utjecaja na zakonitost odluke o odabiru", navodi Državna komisija u rješenju. Strabag je smatrao da su Hrvatske ceste prilikom pregleda i ocje-

njivanja ponuda narušile zakoniti postupak. U žalbi su između ostaloga naveli da je Avax dostavio neistinitu potvrdu o urednom izvršenju referentnog posla. Osporili su reference jednog od Avaxovih inženjera koji je bio angažiran od strane Konstruktor inženjeringa na poziciji glavnog inženjera projekta i glavnog inženjera gradilišta na jednoj od dionica autoceste A1, Ravča - Ploče. U obrazloženju rješenja Državna komisija navodi da su iz Hrvatskih cesta odgovorili da Strabag “ne može dobiti ugovor o javnoj nabavi budući da nije najpovoljniji niti bi mogao biti najpovoljniji u slučaju osporavanje osobne reference stručnjaka 2 jer odabrani ponuditelj i bez sporne reference i dalje ostvaruje veći broj bodova nego žalitelj jer odabrani ponuditelj ostvaruje 97 bodova, a žalitelj 92,90 bodova". Spornom potvrdom Avax je dokazivao kriterij za odabir ponude a ne tehničku i stručnu sposobnost prema uvjetima iz dokumentacije, navode Hrvatske ceste.

Dogradnja zračne luke u Beogradu Prvu fazu velike nadogradnje na beogradskoj zračnoj luci Nikola Tesla započela je francuska građevinska tvrtka Vinci. Tvrtka je u siječnju prošle godine dobila koncesiju za upravljanje zračne luke na 25 godina, a ugovor uključuje i širenje zračne luke i postojećeg sustava pista. Od početka suradnje Vinci je pristao uložiti dodatnih 730 milijuna eura u prvu fazu projekta koji uključuje nadogradnju terminala i nove infrastrukture zračne luke. Broj putnika u ovoj zračnoj luci porastao je za 5,9% na 2,6 milijuna u prvoj polovici ove godine, a Nicolas Notebaert, izvršni direktor Vincija, rekao je da je njihov cilj da Beograd postane centar jugoistočne Europe.

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


Obnova željezničke pruge Maribor-Šentilj-državna granica

Najveće svjetsko parkiralište za bicikle Poznata po svojoj biciklističkoj tradiciji, Nizozemska je u kolovozu u Utrechtu otvorila najveći biciklistički parking na svijetu. Objekt ima 12.500 parkirnih mjesta na tri kata koja su otvorena 24 sata dnevno, bruto površina je 21.373 m², za izgradnju je iskopano 51.000 m² zemlje, a korišteno je 17.500 m² betona. Općina Utrecht, ProRail i Nizozemske željeznice zajednički su razvili koncept parking kuće, a izgradnju je izvela nizozemska građevinska tvrtka BAM, koja će i narednih godina nastaviti s upravljanjem parking kućom Stationsplein. Odluka o izgradnji takvog objekta donesena je kao dio strategije kojom se budžet od stotinjak milijuna eura koristi za poboljšanje biciklističke infrastrukture diljem Nizozemske. Na otvaranju objekta nizozemska državna tajnica za infrastrukturu i upravljanje vodnim resursima Stientje van Veldhoven je istaknula: "Nastojimo da Nizozemska postane raj za bicikliste."

Europska komisija (EK) obavijestila je Vladu Republike Slovenije da odobrava zahtjev za veliki projekt dogradnje postojeće željezničke pruge Maribor-Šentilj-državna granica. Kohezijski fond Europske unije doprinijet će s 101 milijuna eura provedbu ovog projekta vrijednog nešto više od 253 milijuna eura. Slovenski ministar za razvoj, strateške projekte i koheziju Dr. Iztok Purič izrazio je zadovoljstvo odobrenjem projekta. "Projekt predstavlja jedan od glavnih koraka ka modernizaciji slovenske željezničke mreže, razvoju zemlje, a prije svega će dati važan doprinos kvaliteti života lokalnog stanovništva", naglasio je. Projekt, koji se od lipnja 2018. provodi u fazama, povećat će kapacitet željezničke veze iz-

među Maribora i Šentilja sa 67 na 84 vlakova dnevno, poboljšat će nosivost pruge i sigurnost prometa. Projektom je, između ostalog, predviđena nadogradnja i izgradnja više od 18 kilometara postojeće pruge kako bi se osiguralo veće osovinsko i uzdužno opterećenje (od 20 do 22,5 tona po osovini), izgradnja 2,8 kilometara nove pruge (novi tunel i novi vijadukt), dogradnja željezničkih postaja, rekonstrukcija tunela Šentilj, postavljanje 12,3 kilometara zaštite od buke, nadogradnja signalnosigurnosnih uređaja i pasivna zaštita 75 objekata. Projekt nadogradnje postojeće pruge Maribor-Šentilj-državna granica svrstava se među tzv. velike projekte koje odobrava Europska komisija.

Izrađujemo žičana sita za prosijavanje različitih agregata. Tipovi žičanih sita ili mreža: Vibro, malong, dovex, harfa, serpa, takninasta, perforiran lim HARDOX, rima, točkasto varena, PU sita Materijali: svijetla žica, galvanizirana žica, opružna žica, nehrđajuća žica, poliuretan

Vaše narudžbe realiziramo u roku od 24 sata! Ako imate problem, nazovite nas i zajedno ćemo naći pravo rješenje za Vas!

Kontaktni podaci | Tel: +386 (0)3 426 18 30 | Fax: +386 (0)3 426 18 35 | e-mail: info@zicnakovina.si [ Mineral&GRADNJA 4 2019] 1-3_ZICNA KOVIINA_M_0319.indd 1

www.zicnakovina.si 26.06.2019. 14:04:29


VIJESTI

Prijevoz 300 tona teškog rudarskog bagera Komatsu Tvrtka ALS koja se bavi specijalnim transportima nedavno je prevezla najveći bager Komatsu PC4000 iz Europe u SAD. PC4000, težak ukupno 300 tona, rastavljen je u 17 komada i prevezen iz Njemačke u luku u Belgiji gdje je utovaren na brod i prevezen u SAD. Inače, taj je bager predstavljen ove godine na međunarodnom sajmu građevinske opreme Bauma. Rudarski bager PC4000 drugi je hidraulični bager takve vrste na proizvodnoj liniji kompanije Komatsu, s radnom masom od 388 do 409 tona.

U Rusiji će biti izgrađen najviši stambeni neboder u Europi U Moskvi bi uskoro trebala započeti gradnja najvišeg stambenog nebodera u Europi. Informacije o projektu stigle su od moskovske gradske vlade i Mosinzhproekta, najvećeg ruskog inženjerskog holdinga, koji će biti odgovoran za provedbu projekta. Albert Suniyev, prvi zamjenik generalnog direktora Mosinzhproekta, otkrio je ime nebodera koji će se zvati "One Tower", a bit će to prvi stambeni kompleks smješten u predgrađu Moskva-Cityja, prethodno isključivo namijenjen komercijalnom razvoju. One Tower bit će najviša stambena zgrada u Europi, visoka 405 metara. Imat će 101 kat, plus tri podzemna kata s ukupnom površinom 279.000 m². Zgrada će poprimiti oblik kosih prizmi s gradijentnim staklenim fasadama. Očekuje se da će neboder imati najvišu platformu za gledanje u Europi. Suniyev je rekao da se obujam ulaganja u projekt procjenjuje na 693 milijuna eura.

Zeleni grad u Tokiju Vodeća japanska građevinska tvrtka Mori Building započela je radove na 5,4 milijarde dolara vrijednim projektima preuređenja Tokija, čime će se stvoriti "grad u gradu" pun zelenila. Koncept "modernog urbanog sela" stvorit će jedinstven kvart koji kombinira sofisticiranost megalopolisa s intimnošću malog sela u središnjem Tokiju. Projekt je osmišljen u britanskom studiju Heatherwick, a u njemu bi živjelo 3.500 stanovnika u 1.400 stambenih jedinica. Kule, u kojima će se nalaziti uredi, hoteli, međunarodna škola, trgovine, restorani i kulturni sadržaji, moći će koristiti približno 20.000 ljudi. Ukupni tlocrt projekta je 860.400 kvadratnih metara, uključujući 213.900 kvadratnih metara uredskog prostora. Očekuje se da će ovo mjesto privući 25-30 milijuna posjetitelja godišnje. Kako se širom svijeta gradovi doimaju hladnim i sterilnim, studio Heatherwick ovim projektom želio je pružiti alternativu i uključivanjem velikih zelenih površina staviti čovjeka u središte pažnje. 14 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

Microsoft u Švedskoj gradi centar vrijedan milijardu dolara U švedskom gradu Staffanstorp Microsoft će izgraditi centar koji će se napajati samo energijom iz obnovljivih izvora. Ovo je treće takvo ulaganje u Švedskoj koje je Microsoft najavio nakon sličnih projekata u Gävleu i Sandvikenu. "Microsoftova investicija bit će najveća u povijesti ovog mjesta", rekao je Christian Sonesson, predsjednik Općinskog vijeća Staffanstorp. Microsoft je najavio ugovor s Vattenfallom, vodećom europskom energetskom tvrtkom, kako bi se osiguralo da sva električna energija za njihove podatkovne centre u Švedskoj dolazi iz obnovljivih izvora. Microsoft se obvezao da će do 2020. godine 60% svih podatkovnih centara opskrbiti energijom iz obnovljivom izvora, a do 2023. to će podići na 70%.

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


Bobcat proširuje asortiman teleskopskih viljuškara Bobcat je svojoj ponudi dodao dva nova teleskopska viljuškara - TL43.80HF i TL30.70. Novi strojevi imaju maksimalni kapacitet dizanja između 2,6 i 4,3 tone, s visinom podizanja od 6 do 18 m. Novi teleskopski viljuškari namijenjeni su uporabi u građevinarstvu, gospodarenju otpadom, poljoprivredi te općenito u industriji. Kompaktni TL43.80HF ima nosivost od 4,3 t i najveći je stroj u toj kategoriji Bobcatove ponude. Prema navodima iz kompanije novi model može se pohvaliti poboljšanom stabilnošću što je postignuto smanjenjem dimenzija stroja. Njegova širina je sada 2,30 m, a duljina manja od 5 metara. TL43.80HF također ima poboljšanu upravljivost uz radijus okreta od samo 3,71 m. Model TL30.70 ima nosivost do 3 tone i maksimalnu visinu dizanja od 7 metara i nudi ukupni doseg do 4 metra, s opterećenjem većim od 1 tone. Model TL30.70 je prvenstveno projektiran za rad u urbanom poslovnom okruženju i također se može pohvaliti poboljšanom okretnošću i stabilnošću.

Nova luka u Dubaiju U Dubaiju se gradi nova luka od 20 milijuna kvadratnih metara, koja će biti uz čuveni Palm Jumeirah. Luka će imati najveću marinu u regiji, terminal za kruzere te svjetionik visok 135 metara, s luksuznim hotelom i raznim trgovinama i zabavnim mjestima. Projekt koji vodi Meraas u središtu je vizije Emirata da do 2020. godine postigne 20 milijuna turista godišnje. Uspješna provedba projekta zahtijeva poboljšanje tla uz obalu od 2.675 metara gdje će biti izgrađena luka. U tu svrhu, građevinski izvođač projekta Keller, utiskuje više od 7 milijuna kubičnih metara pijeska na površini od 380.000 m². Duboko zbijanje povećava nosivost tla, da podnese građevinska opterećenja i smanjuje mogućnost "sjedanja" tla. Tvrtka u tu svrhu koristi Liebherr HS 8130 dizalicu koja je opremljena sklopom za duboko sabijanje. Cilj je postići opterećenje od 200 kPa.

MOBILNA I STACIONARNA POSTROJENJA ZA DROBLJENJE I SIJANJEPOSTROJENJA MOBILNA I STACIONARNA ZA DROBLJENJE I SIJANJE SWISS MADE SWISS SWISS MADE MADE

1-2_GIPO_TE_0117_1.indd 1 1-2_GIPO_TE_0117_1.indd 1-2_GIPO_M_0119.indd 1 11 gipo.indd 1 1-2_GIPO_TE_0117_1.indd

GIPO AG Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 Seedorf T +41 AG 41 874 81 10, F +41 41 874 81 01 GIPO GIPO AG Mile Krznaric‘, M +41 79 235 58Seedorf 68 Kohlplatzstrasse 15, CH-6462 CH-6462 Seedorf Kohlplatzstrasse 15, mile.krznaric@gipo.ch T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 T +41 41 874 81 10, F +41 41 874 81 81 01 01 ‘ Mile Mile Krznaric Krznaric‘,, M M +41 +41 79 79 235 235 58 58 68 68 mile.krznaric@gipo.ch mile.krznaric@gipo.ch

SVE ZA KAMENOLOM I RECIKLAŽU NA JEDNOM MJESTU - GIPO AG SVE NA SVE ZA ZA KAMENOLOM KAMENOLOM II RECIKLAŽU RECIKLAŽU NA Za više informacija JEDNOM AG JEDNOM MJESTU MJESTU -- GIPO GIPO AG www.gipo.ch Za Za više više informacija informacija www.gipo.ch www.gipo.ch

16.2.2017. 12:37:55

16.2.2017. 12:37:55 01.03.2019. 12.2.2018. 12:14:44 15:54:25 16.2.2017. 12:37:55


INTERVJU

MARJAN PIPENBAHER

SVI SU MOJI PROJEKTI ZAHTJEVNI - ILI ZBOG GEOLOGIJE, TEMELJENJA, VELIKE BRZINE VJETRA

MARJAN PIPENBAHER, PROJEKTANT MOSTOVA, U POSLJEDNJIH DESET GODINA, OTKAKO SU PROPALE VELIKE SLOVENSKE GRAĐEVINARSKE TVRTKE, GOTOVO SE POTPUNO ORIJENTIRAO NA INOZEMNE PROJEKTE

Marjan Pipenbaher, projektant Pelješkog mosta

"Pelješki će most biti među pet ko

najzahtjevnijih i najljepših TEKST

Nataša Koražija, Finance

N

FOTO

ajveći posao Marjana Pipenbahera ovih dana je, Pelješki most vrijedan 280 milijuna eura, za koji kaže da je njegovo životno djelo. Projektiranje Pelješkog mosta započelo je 2012. godine, nakon što su Hrvatske ceste  objavile javni natječaj za izgradnju. Do 2021. godine, kada će kineski građevinski konzorcij CCCC - CRBC dovršiti izgradnju, to će biti njegov glavni projekt, a u međuvremenu sudjeluje na natječajima i skuplja nagrade u Sloveniji i inozemstvu te se priprema za izgradnju mosta preko rijeke Krke u Novom Mestu.

16 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

Portreti: Aleš Beno; ostale fotografije: Arhiv/Marjan Pipenbaher Radili ste mostove i vijadukte u Izraelu, Turskoj, Alžiru, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Vaš partner u arhitektonskom uredu Ponting, Viktor Markelj, dizajnirao je, između ostalog, most Ada preko rijeke Save u Beogradu. Kako ste dobili svoje prve projekte u inozemstvu? U Budimpešti sam 2016. godine održao predavanje o vijaduktu Črni Kal koji smo gradili od 2002. do 2004. godine. Krajem 2010. godine zvali su me iz velike izraelske građevinske tvrtke jer je u to vrijeme objavljen poziv na javni

natječaj za izgradnju tisuću metara dugog željezničkog vijadukta na novoj brzoj željezničkoj pruzi između Tel Aviva i Jeruzalema. Izraelske željeznice tražile su od izvođača da se povežu s projektantima s odgovarajućim referencama, koje izraelske tvrtke tada nisu imale. Vlasnik i inženjeri tvrtke Terre Armee posjetili su nas u Sloveniji da vide kako smo projektirali vijadukt Črni Kal. Zatim smo prema njihovoj narudžbi pripremili ponudbeni projekt, pobijedili na natječaju i dobili posao. S tom smo izraelskom tvrtkom nakon toga napravili još jedan most.

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


ILI ZBOG POTRESNIH PODRUČJA. TO SU ČETIRI KONSTANTE KOJE ZAHTIJEVAJU POSEBNO ZNANJE

va s potresima. Svi su moji projekti zahtjevni - ili zbog zahtjevne geologije, zahtjevne izrade temelja, velike brzine vjetra ili velikih potresnih opterećenja.

Most preko Dunava u Budimpešti, projektirali su ga zajedno sa skupinom mladih mađarskih arhitekata te su za njega dobili nagradu s otkupom na međunarodnom natječaju

Koliko vremena obično traju veliki projekti, od natječaja do provedbe? U pravilu sedam do deset godina. To su dugotrajni procesi i važno je koliko su ažurno državni službenici sposobni upravljati tim procesima. Kojoj smo zemlji slični u upravljanju procesima u velikim projektima? Teško je to uspoređivati. Uvijek je važno da se donese odluka i da procesi teku. U Turskoj smo, na primjer, 2010. godine počeli raditi na dva velika mosta preko Eufrata i sve je prošlo relativno brzo. Riječ je o projektima koji su veliki i na globalnoj razini, a ujedno je bila riječ o potresno osjetljivom području na tektonskom rasjedu. U Turskoj će primjerice teško raditi njemački projektanti jer nemaju većih iskusta-

onstrukcijski

Pelješki most: Plovni put širine 200 metara i visine 55 metara jednako je velik kao plovni put na ulazu u Hamburg, koje je jedno od većih europskih pristaništa - time je Hrvatska zadovoljila zahtjeve BiH u pogledu širine i visine plovnog puta.

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

RUJAN SEPTEMBER 2019.

17

m i n e r a l

.

c o m

.

h r

u Europi"

Željeznički vijadukt u Izraelu na pruzi Tel Aviv - Jeruzalem; pruga je otvorena 2017. godine.

Kada ste počeli raditi na zahtjevnim projektima? Zapravo već na početku karijere. U osamdesetima sam dobio posao u Gradisovom uredu u Mariboru, gdje sam radio i na projektu vijadukta Moste na autocesti u Jesenicama te na projektima nekoliko glavnih mostova u Iraku i tadašnjoj Jugoslaviji. Nakon deset godina u Gradisu, zajedno s kolegom Viktorom Markeljem osnovao sam inženjerski ured Ponting u kojem smo obojica suvlasnici, a zatim sam 2002. osnovao tvrtku Pipenbaher inženjeri, u kojoj sam jedini vlasnik. Sada u obje tvrtke zajedno imamo zaposleno dvadesetak inženjera. Prvi veliki projekt za Ponting bio je u razdoblju od 1994. do 1996., kada sam projektirao Koruški most u Mariboru preko rijeke Drave, a Viktor je projektirao vijadukt Bandera. Godine 1999. projektirao sam Ptujski most, za kojeg sam dobio europsku nagradu za čeličnu konstrukciju. Iste sam godine pobijedio na natječaju za most preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj - to je most koji najduže projektiram. Već se 20 godina ne mogu odlučiti hoće li ga graditi ili ne. Međutim, prije ili kasnije će biti izgrađen jer azerbejdžanski investitori dovršavaju izgradnju luksuznog odmarališta čija je vrijednost veća od pola milijarde eura,


MARJAN PIPENBAHER INTERVJU

a istovremeno zahtijevaju povezivanje sa zračnom lukom Tivat. Veliki infrastrukturni projekti uvijek su složeni te imaju stratešku i geopolitičku pozadinu. Geostrategija i politika igraju ulogu i kod Pelješkog mosta. Kako ste to doživjeli prilikom posla? Budimo realni i korektni. Hrvatska je i više nego zadovoljila zahtjeve BiH u pogledu širine i visine plovnog puta ispod mosta. Plovni put širine 200 metara i visine 55 metara jednako je velik kao put na ulazu u Hamburg, koji je jedno od najvećih europskih pristaništa. Pelješki most ima pet glavnih raspona od 285 metara. Pelješki je most i prvi veliki infrastrukturni projekt financiran od strane EU, a grade ga Kinezi. Kao projektant ne mogu se previše opterećivati politikom i globalnim interesima. Činjenica je da je taj most od strateškog značaja za razvoj Dubrovačko-neretvanske županije. Više nećete morati dvaput prijeći granicu i čekati nekoliko sati na putu za Dubrovnik. Hrvatska će s vremenom povezati svoj teritorij, što je također važno za ulazak u Schengensko područje. Kako pristupate projektiranju kad ste pozvani na određeni natječaj? Uvijek prvo posjetim tu lokaciju, proučim kulturu i povijest grada ili zemlje, a zatim započnem s idejnim skicama. Glavno je imati dobru ideju. Tada provjeravam što je moguće, a što nije. Izuzetno je važno smjestiti objekt u prostor. Kod Črnog Kala ugradili smo u vijadukt 40 tisuća kubika betona - to je ogromna struktura. Na Pelješkom mostu bit će postavljeno više od 70

tisuća kubika betona i 65 tisuća tona čeličnih konstrukcija. To je tako velik i zahtjevan objekt da bi ga samo nekoliko najvećih europskih građevinskih tvrtki moglo izgraditi u tako kratkom vremenu. U svakom bi slučaju čelična konstrukcija bila naručena u Kini ili Koreji, kao što je praksa s gradnjom najvećih mostova na svijetu. Morate li se puno usklađivati s kineskim izvođačima? Ja sam glavni i odgovorni projektant mosta. S CRBC-om dobro surađujemo. Biti glavni projektant takvog mosta velika je odgovornost. Iz daljine sve izgleda lijepo. Velika je razlika među projektantima upravo u tome da jedni samo nešto skiciraju, a zatim se povuku, a drugi projekt provedu do kraja. Zato nas i pozivaju na javne natječaje u inozemstvu. Primjerice, prošle smo godine bili pozvani na natječaj za most preko Dunava u Budimpešti, a pozvano je 18 međunarodno priznatih arhitektonskih ureda. Među njima su bili i svjetski poznati arhitektonski i inženjerski uredi, kao što su Zaha Hadid Architects, Atkinson ili Knight Architects, LAP, COWI, Ove Arup i drugi. Mi smo na natječaju sudjelovali s grupom mladih i još nepoznatih mađarskih arhitekata. Nismo pobijedili, ali naš je projekt dobio nagradu s otkupom, što je, s obzirom na konkurenciju, izniman uspjeh. To znači da na natječajima ne možete sudjelovati bez arhitekata? U pravilu arhitekti sudjeluju, iako nemaju tako važnu ulogu kao kad je riječ o zgradama. Budući da se radi o tehnološki zahtjevnim pro-

U Pelješki će most biti ugrađeno 70 tisuća kubika betona i 65 tisuća tona konstrukcijskog čelika. Samo je nekoliko najvećih europskih građevinskih tvrtki moglo u tako kratkom vremenu dovršiti tako zahtjevni objekt. Kineski koncern CCCC - CRBC ima puno iskustva i u stanju je to izvesti

18 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

jektima, rješenja uglavnom diktiraju inženjeri. U Velikoj Britaniji postoji vrlo jaka udruga arhitekata i na njihovim su natječajima u potpunosti dominirali arhitekti i onda im se tri puta dogodilo da su na natječaju pobijedili projekti koji se nisu mogli izgraditi. To su dekadentne pojave u profesiji, o kojima sam u Budimpešti i držao predavanje. Kod izgradnje mosta arhitekt je u pravilu više arhitekt-suradnik, kao što je to bio primjerice Janez Koželj, kojeg izuzetno cijenim, na vijaduktu Črni Kal, na mostu Verige i na mostu preko Krke. Arhitekt Peter Gabrijelčič surađivao je s mojim partnerom Viktorom Markeljom na natječaju za cestovni most preko rijeke Drave u Ptuju i za most preko rijeke Save u Beogradu. Arhitekt i inženjer međusobno se nadopunjuju, uvijek uzimajući u obzir argumente i znanje drugoga. To stvara kvalitetnu arhitekturu i inventivnu strukturu. Laici vjerojatno ne znaju niti jednog projektanta mostova, osim možda Santiaga ­Calatravu. Treba napomenuti da je Santiago Calatrava po struci inženjer i arhitekt. Vrlo je specifičan sa svojim španjolskim duhom i arhitekturom maurske čipke. Pobijedio je, primjerice, na natječaju za novi most u Berlinu, ubrzo nakon ujedinjenja Njemačke. Projektirao je most, koji je u to vrijeme koštao 10.000 maraka po četvornom metru, jer je rješenje u arhitektonskom i strukturalnom pogledu doista bilo iznimno. Konačna cijena mosta izazvala je skandal, a Calatrava je tada rekao: "Ako želite Calatravu, morate platiti za dobru arhitekturu i strukturu." Činjenica je da je taj most vrlo lijep i vrlo dobro smješten u urbani prostor.

Natječajno rješenje za novi most na autocesti preko suptilno rješenje sa stupom u obliku slova V kako bi

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


Koja su tri mosta po Vama najljepša? Među vijaduktima Črni Kal svakako spada u sam svjetski vrh. Pelješki most bit će jedan od pet najljepših mostova u Europi. Vidjet ćete. Bit će to prekrasna nježna bijela linija sa šest pilona i nosivih konstrukcija. Teško mi se odlučiti za treći, previše ih je. Viktor bi sigurno uvrstio svoj most preko rijeke Save u Beogradu i most preko rijeke Drave u Ptuju. Zanimljivo je da smo projektirali i svaki po jedan pješački most preko rijeke Drave u Mariboru i Ptuju, za koje smo dobili međunarodne nagrade.

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

RUJAN SEPTEMBER 2019.

19

h r

.

Je li pritisak za pojeftinjenjem projekata kod mostova manje intenzivan? Većina je mostova pravilno projektirana i obavlja osnovnu funkciju premošćivanja. Sve ovisi o pristupu projektanta. Uvijek ohrabrujem svoje mlađe kolege neka idu korak dalje i neka ne budu prebrzo zadovoljni rješenjima. Neka neprestano razmišljaju o konceptu i skiciraju ga, čak i ako je to samo nadvožnjak nad kružnim tokom. Dobar dizajn može koštati vrlo malo, pa se vrijedi potruditi uvjeriti investitora.

Spomenuli ste da je Calatravov most u Berlinu koštao deset tisuća maraka po četvornom metru. Koja je uobičajena cijena? Uobičajeni vijadukti za autoceste koštaju između 1.500 i 2.000 eura po četvornom metru. Pelješki će most koštati otprilike 5.200 eura po četvornom metru. Na posljednjem natječaju u Saarbrueckenu u Njemačkoj investitor je utvrdio da bi most mogao koštati do 4.500 eura po četvornom metru, što iznosi ukupno 85 milijuna eura. Time su poručili da žele nešto više. Da će onaj koji će voziti preko tog mosta znati da je došao iz Francuske u Njemačku. Budući da je čelična industrija vrlo jaka na tom području, bilo je jasno da nećemo raditi betonski, već čelični most. Očito očekuju inventivna dizajnerska i konstrukcijska rješenja.

c o m

Pri gradnji mostova investitori vjeroja­tno često žele napraviti nešto impresivno? Da, ponekad, kao što sam već rekao, žele most – skulpturu. Slično je bilo u Turkmenistanu, gdje sam na zahtjev tvrtke Viadukt iz Zagreba pripremio ponudbeni projekt za most preko rijeke Amu Darja. Kada smo prezentirali projekt, ministarstvo je predložilo da most projektiramo čim bogatije. Radi se o drugoj kulturi, drugim dizajnerskim vrijednostima i drugim ukusima. No, dok smo pripremali natječajno rješenje za novi most na autocesti preko rijeke Krke u Novom Mestu, ostali smo dizajnerski suzdržani. Predložili smo potpuno jednostavno rješenje za premošćivanje Krke, koja svojim sporim protokom i meandrima održava mir u prostoru - a žiri je to prepoznao. Sviđaju mi se čisti mostovi kojima se ne treba ništa dodavati ni oduzimati.

Što Vam je još, osim Pelješca, sada aktualno? Pelješac me trenutno jako okupira. Svaki mjesec odlazim na gradilište, a u Zagreb barem jednom tjedno. Mnogo je planova za pripremu, pregled i potvrdu. Neki planovi vezani uz tehnologiju izvedbe mogu se napraviti tek kada je izvođač poznat. Prošle godine sam zajedno s njemačkim arhitektonskim uredom SSF Ingenieure iz Münchena pripremao natječajni projekt za vijadukt na autocesti između Saarlanda i Hamburga, predali smo ga 4. veljače, a žiri još uvijek vijeća. Trebalo je dosta vremena da nas počnu pozivati na takve natječaje. Sada smo prepoznatljiviji i očekuje se od nas da pronađemo dobro rješenje, koje će biti dizajnerski i konstrukcijski inventivno.

.

Krke u Novom Mestu - predložili su potpuno uvjerili žiri.

nimljiv most s kosim zategama, koji je bio izuzetno dobro prihvaćen, iako bi ga danas vjerojatno napravili drugačije.

m i n e r a l

Koji mostovi drugih projektanata Vas nadahnjuju? Od novijih, dobro je izveden i tehnološki je napredan vijadukt Milleau, koji premošćuje duboku dolinu u Francuskoj. U Švicarskoj je poznati njemački arhitektonski ured LAP dizajnirao prekrasni i izuzetno inventivni most Tamina. Sviđaju mi se čisti mostovi kojima se ne treba ništa dodavati ni oduzimati. Črni Kal je postao prava foto atrakcija na društvenim mrežama, slikaju ga po noći, u magli, u suton, iz svih perspektiva. Prije koju godinu na vijaduktu Črni Kal snimljen je video za novi Ferrari Portofino. Vidjet ćemo što će biti na Pelješcu, kod kojeg je glavni izazov bio kako osmisliti most dug 2,4 kilometra koji bi se mogao nenametljivo uklopiti u taj mirni zaljev. Ponekad imamo naručitelje koji žele most - skulpturu. Jedan od primjera bio je most Millennium u Crnoj Gori, nakon što je postala neovisna 2006. godine. Naručitelj je želio da projektiramo most u Podgorici, kao simbol nove države. Nastao je oblikom za-


STRUČNA TOP 100 INFORMACIJA

KRATKI NAZIV TVRTKE I MJESTO

PRIHODI 2018. u kn

DOBIT/ GUBITAK 2018. u kn

ZAPOSLENI

ATLAS COPCO GRAĐEVINARSTVO

Građevinarstvo (NKD 41, NKD 42, NKD 43)

1. HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb

2.422.050.200 492.585.800

2. KAMGRAD d.o.o., Zagreb

1.507.953.300

81.344.900

2.779 828

3. AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB d.d., Zagreb

1.247.717.900 640.210.100

39

4. DALEKOVOD d.d., Zagreb

978.699.900 -233.022.900

744

5. STRABAG d.o.o., Zagreb

849.814.800

62.125.500

239

6. GRAĐEVINARSTVO I PROIZVODNJA KRK d.d., Krk

676.465.500

6.133.800

573

7. BINA - ISTRA d.d., Vranja

480.754.900

30.467.300

12

8. STRABAG AG, Zagreb

478.337.700

-5.181.000

24

9. RADNIK d.d., Križevci

465.255.300

27.944.500

378

10. GIP PIONIR d.o.o., Zagreb

463.620.700

13.166.900

72

11. PODUZEĆE ZA CESTE SPLIT d.o.o., Dugopolje

398.258.000

42.794.100

162

12. PRUŽNE GRAĐEVINE d.o.o., Zagreb

374.066.300

5.668.200

1.430

13. OSIJEK-KOTEKS d.d., Osijek

371.242.000

89.390.200

326

14. BRODOMETALURGIJA d.o.o., Split

353.336.400

10.230.900

82

15. ZAGREB-MONTAŽA d.o.o., Zagreb

334.434.200

-9.264.900

738

16. TEHNIKA d.d., Zagreb

327.939.200 -285.758.300

546

17. ING-GRAD d.o.o., Zagreb

302.490.300

8.984.700

176

18. LAVČEVIĆ d.d., Split

293.195.600

1.686.800

35

19. MANTA d.o.o., Zagreb

270.892.000

38.558.100

0

20. COLAS HRVATSKA d.d., Varaždin

262.181.400

5.427.900

285

21. ZAGREBGRADNJA d.o.o., Zagreb

248.218.400

1.633.400

122

22. PROJEKTGRADNJA d.o.o., Gornja Vrba

248.198.800

-8.681.400

221

23. INTER S.T.E.E.L. d.o.o., Turjaci

232.243.300

4.905.100

168

24. AMPLITUDO d.d., Osijek

231.575.500 117.364.700

25. LAVČEVIĆ - INŽENJERING d.o.o., Split

211.959.000

134.700

26. DELTRON d.o.o., Split

210.870.800

27.418.100

63

27. TROMONT d.o.o., Split

208.256.800

9.304.200

158

28. FACIES d.o.o., Strmec

207.244.700

7.019.400

73

29. PRESOFLEX GRADNJA d.o.o., Požega

203.514.300

700.900

143

30. MEŠIĆ COM d.o.o., Zagreb

195.869.400

7.341.600

85

31. MONTER-STROJARSKE MONTAŽE d.d., Zagreb

193.522.300

5.689.900

443

32. CESTA d.o.o., Pula

191.158.700

4.566.700

336

33. HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb

183.856.700

-308.700

449

34. UGO GROUP d.o.o., Zagreb

183.587.700

14.065.900

23

35. POMGRAD INŽENJERING d.o.o., Split

174.675.200

-6.036.000

123

36. G. P. P. MIKIĆ d.o.o., Omišalj

171.750.900

1.590.000

366

37. AB GRADNJA d.o.o., Karlovac

165.442.900

9.329.300

147

38. ALFA STAN GRUPA d.o.o., Samobor

161.292.700

18.582.700

1

39. A3 d.o.o., Split

159.542.800

2.184.100

239

40. EUROPA - UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA d.o.o., Zagreb

158.818.600

37.079.300

240

41. VMD MODEL d.o.o., Zagreb

154.300.800

1.202.700

0

42. SWIETELSKY d.o.o., Zagreb

148.999.500

3.057.700

64

43. TEH - GRADNJA d.o.o., Zagreb

148.838.400

1.047.400

150

44. KOLEKTOR KOLING d.o.o., Petrinja

148.663.400

660.300

5

45. PAMETNA ENERGIJA d.o.o., Buzin

140.449.600

18.439.600

20

46. CESTE d.d., Bjelovar

137.378.400

8.527.700

232

47. ZAGORJE GRADNJA d.o.o., Zagreb

137.334.700

18.408.300

126

48. CESTE KARLOVAC d.d., Belajske Poljice

131.355.000

7.775.700

227

49. TEHNO - ELEKTRO d.o.o., Đakovo

130.320.200

11.262.200

257

50. GRADITELJ SVRATIŠTA d.o.o., Zagreb

130.147.900

7.683.300

229

20 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

100 na tvrtki građevin

0 127

rang lista tvrtki pripremljena je po kriteriju registrirane djelatnosti (nkd 41, 42, 43) i ostvarenog ukupnog prihoda u 2018. godini OBRADA

Redakcija

Mineral&GRADNJA Powered by

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


rang lista tvrtki po prihodu u 2018.

11.918.200

259

118.878.800

4.174.900

270

116.961.600

2.752.300

82

54. VODOTEHNIKA d.d., Zagreb 55. GRANDI LAVORI FINCOSIT S. P. A., Rijeka

112.207.500

2.144.000

123

109.544.900

-17.429.800

5

56. ALEKS STAN d.o.o., Zagreb 57. ĐURKIN d.o.o., Čakovec

106.014.400

3.163.800

53

105.701.900

4.670.200

95

58. SARAĐEN d.o.o., Stankovci 59. GRADNJA OSIJEK d.o.o., Osijek

105.196.000

6.024.900

124

104.533.900

380.400

152

60. KABRIO d.o.o., Zagreb

104.413.800

-20.913.400

1

61. SELAN d.o.o., Senj

103.456.200

30.439.400

3

62. TEHNIKAGRADNJA d.o.o., Zagreb

102.714.700

3.306.400

51

63. PZC VARAŽDIN d.d., Varaždin

101.601.700

3.047.800

244

64. GRAVIA d.o.o., Osijek

101.592.700

3.040.500

127

65. HELB d.o.o., Božjakovina

101.052.400

2.736.400

134

66. LANIŠTE d.o.o., Zagreb

99.383.100

9.549.600

29

67. TERRA PLANT d.o.o., Zagreb

99.158.300

4.115.400

98

68. CESTORAD d.d., Vinkovci

98.569.000

4.717.200

143

69. ORA-MONT d.o.o., Split

95.895.400

12.527.600

30

70. TEGRA d.o.o., Čakovec

94.482.600

2.833.400

134

71. VMD GRUPA d.o.o., Zagreb

94.326.700

11.911.200

13

72. ALFAPLAN GRAĐENJE d.o.o., Dubrovnik

93.897.100

1.681.900

155

23. SOKOL d.o.o., Vinkovci

92.483.400

2.822.500

133

74. CESTE ZADARSKE ŽUPANIJE d.o.o., Zadar

90.973.500

5.725.500

212

75. KONOS CONSTRUCTION d.o.o., Lučko

89.906.500

-18.155.700

8

76. CESTING d.o.o., Osijek

89.657.800

1.178.600

279

77. CESTAR d.o.o., Split

89.130.700

15.313.700

128

78. LAVČEVIĆ ZADAR d.o.o., Zadar

85.757.100

716.000

108

79. VODOPRIVREDA ZAGREB d.d., Zagreb

84.329.500

3.441.000

248

80. ŽUPANIJSKE CESTE SPLIT d.o.o., Split

84.298.500

1.460.300

264

81. MIPCRO d.o.o., Ivanec

83.871.900

5.669.300

81

82. ZLARING d.o.o., Zagreb

83.772.400

789.900

54

83. CESTE - RIJEKA d.o.o., Kukuljanovo

83.234.200

3.570.900

244

84. JUKIĆ - DAM d.o.o., Otok

80.881.400

3.686.600

70

85. BRANA d.o.o., Virovitica

79.080.000

2.621.900

170

86. HIS d.o.o., Donja Višnjica

78.403.800

3.592.400

48

87. MEPRO d.o.o., Varaždin

78.113.000

1.407.700

105

88. SWIETELSKY Baugesellschaft m.b.H., Zagreb

77.999.500

6.192.600

8

89. ISTARSKE CESTE d.o.o., Pula

77.865.200

2.813.500

185

90. SITOLOR d.o.o., Slavonski Brod

77.631.900

2.641.700

86

91. GEORAD d.o.o., Zagreb

76.139.800

3.394.100

80

92. MEĐIMURJE GRADITELJSTVO d.o.o., Čakovec

73.269.100

1.089.700

154

93. VISOKO POTKROVLJE d.o.o., Split

73.228.500

745.400

139

94. DUBROVNIK CESTE d.d., Dubrovnik

71.639.900

522.400

149

95. ĐUSTO d.o.o., Čuši

71.047.900

17.969.600

66

96. LAPOR d.o.o., Velika Gorica

70.901.400

9.500.500

98

97. VODOINSTALACIJA d.o.o., Zadar

70.667.800

5.165.600

78

98. ARKADA d.o.o., Duga Resa

70.221.000

4.183.800

81

99. HOTO GRUPA d.o.o., Zagreb

70.039.100

-8.188.600

4

69.154.200

28.054.300

0

100. WERKOS d.o.o. u stečaju, Osijek

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

RUJAN SEPTEMBER 2019.

21

h r

125.705.400

.

51. ZAGORJE-TEHNOBETON d.d., Varaždin 52. ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o., Goričica 53. ĆITIĆ GRADNJA d.o.o., Split

KRATKI NAZIV TVRTKE I MJESTO

c o m

DOBIT/ GUBITAK 2018. u kn

.

R

edakcija magazina Mineral&Gradnja u suradnji s tvrtkom za poslovne i bonitetne informacije Bisnode d.o.o. donosi pregled najvećih kompanija na građevinskom tržištu Hrvatske. Rangirane su po ostvarenom ukupnom prihodu temeljem predanih financijskih izvješća za 2018. godinu, a prema definiranoj djelatnosti po NKD.

PRIHODI 2018. u kn

m i n e r a l

skog sektora

ZAPOSLENI

ajvećih

Građevinarstvo (NKD 41, NKD 42, NKD 43)


STRUČNA TOP 100 INFORMACIJA

KRATKI NAZIV TVRTKE I MJESTO

PRIHODI 2018. U KN

DOBIT/ GUBITAK 2018. U KN

ZAPOSLENI

ATLAS COPCO PROIZVODNJA

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (NKD 23)

1. VETROPACK STRAŽA d.d., Hum na Sutli

874.135.800 130.700.000

612

2. CEMEX HRVATSKA d.d., Kaštel Sućurac

772.212.400

-9.759.900

473

3. NAŠICECEMENT d.d., Zoljan

556.850.900

73.231.500

343

4. ROCKWOOL ADRIATIC d.o.o., Zajci

509.260.400

28.285.200

131

5. KNAUF INSULATION, d.o.o., Novi Marof

387.551.400

37.688.900

209

6. HOLCIM (Hrvatska) d.o.o., Koromačno

361.419.200

24.080.800

232

7. CALUCEM d.o.o., Pula

346.332.100

4.785.800

134

8. SAMOBORKA d.d., Samobor

262.462.400

15.294.400

236

9. KNAUF d.o.o., Uzdolje

250.642.200

42.401.200

117

10. PRESS GLASS d.o.o., Jalžabet

240.010.800

3.973.400

370

11. DILJ d.o.o., Vinkovci

189.671.100

62.237.200

302

12. KAMEN d.d., Pazin

184.640.200

8.457.200

396

13. RÖFIX d.o.o., Pojatno

179.422.200

10.882.700

109

14. LIPIK GLAS d.o.o., Lipik

165.968.900

33.453.300

239

15. BAUMIT d.o.o., Zagreb

163.306.100

7.115.800

56

16. MARAŠ d.o.o., Vrsi

124.759.000

3.473.100

77

17. ROCA CROATIA d.d., Zaprešić

124.626.300 -23.290.400

333

18. PETRO-KAMEN d.o.o., Solin

115.050.400

587.500

19. WIENERBERGER d.o.o., Karlovac

85

102.467.700

10.899.900

87

20. IM-COMP d.o.o., Čakovec

99.175.600

1.266.900

158

21. DURAN d.d., Pula

95.200.300

14.991.300

227

22. SEMMELROCK STEIN+DESIGN d.o.o., Otok Oštarijski

88.348.500

12.400.300

64

23. BETON TOMIŠIĆ d.o.o., Gradišće

77.928.400

13.878.200

52

24. PIRAMIDA d.o.o., Sesvete

76.870.700

1.380.800

129

25. LIGNUM d.o.o., Poličnik

70.764.000

5.242.100

21

26. NISKOGRADNJA HREN d.o.o., Donja Stubica

65.675.000

1.081.600

109

27. FORMATOR SIGURNOSNA STAKLA d.o.o., Kukuljanovo

63.626.000

5.115.700

69

28. IGMA d.o.o., Koprivnica

57.907.700

1.538.200

134

29. DAJAKOVIĆ d.o.o., Omiš

57.341.500

2.409.300

57

30. LASSELSBERGER - KNAUF d.o.o., Đurđevac

57.273.400

3.677.700

47

31. GORICA STAKLO d.o.o., Velika Gorica

57.038.400

5.774.500

75

32. SAINT-GOBAIN GRAĐEVINSKI PROIZVODI HRVATSKA d.o.o., Sesvete

52.927.600

581.700

29

33. APPLIED CERAMICS d.o.o., Sisak

52.140.300

107.800

125 39

34. INTERCAL d.o.o., Sirač

52.026.000

1.118.300

35. TBG BETON d.o.o., Zagreb

50.995.600

5.834.100

27

36. BETON-LUČKO d.o.o., Lučko

47.596.000

153.900

114 22

37. BEGAMONT d.o.o.

47.074.700

658.400

38. CIGLANA CERJE TUŽNO d.o.o., Cerje Nebojse

45.832.500

2.347.000

65

39. KERAMIKA MODUS d.o.o., Orahovica

44.221.000

-2.097.800

109

40. DRACO d.o.o., Solin

44.023.200

3.060.700

32

41. VERTEM D.O.O., ZAGREB

43.723.700

2.394.500

12

42. I.T.V. d.o.o., Raša

43.566.500

58.300

30

43. ŽARKOVO d.o.o., Garešnica

42.807.600

665.300

21

44. GIRK KALUN d.d., Drniš

41.806.100

-2.041.600

66

45. DEKOP, obrt za proizvodnju betona, građ. i usluge, vl. Dean Pauletić, Dvori

41.600.700

6.878.300

23

46. STO GES.m.b.H., Zagreb

40.553.000

4.412.300

19

47. PAP-PROMET d.o.o., Sveta Nedelja 48. MARINETEK ADRIATIC d.o.o., Šibenik

39.644.600 39.420.000

1.236.400 3.647.000

38 19

49. SAMOBORKA SPLIT d.o.o., Gornji Muć

38.671.900

1.533.700

24

50. BETON-LUČKO RBG d.o.o., Lučko

37.547.600

675.000

42

22 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

100 na proizvođača gr materijala rang lista tvrtki pripremljena je po kriteriju registrirane djelatnosti (nkd 23) i ostvarenog ukupnog prihoda u 2018. godini OBRADA

Redakcija

Mineral&GRADNJA Powered by

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


rang lista tvrtki po prihodu u 2018.

30

53. LEITER-LEITL d.o.o., Turčin

34.626.200

816.100

50

54. KUMAL S d.o.o., Zagreb

32.014.200 19.355.600

13

55. KUKEC d.o.o., Ivanić-Grad

31.712.900

824.400

40

56. MINERAL IGM d.o.o., Zapužane

31.062.400

2.475.800

26

57. DUBAC d.o.o., Dubrovnik

31.059.900

1.315.900

46

58. KB d.o.o., Sračinec

30.210.500

2.285.800

73

59. ZRCALO d.o.o., Osijek

29.338.400

2.008.500

38

60. JADRANKAMEN d.d. u stečaju, Pučišća

28.857.900

1.135.300

129

61. ZELENGRAD d.o.o., Heki

28.067.300

1.543.900

21

62. OPEKA d.d., Osijek

28.002.900 -26.588.300

102

63. HIDROIZOLACIJA KATRAN d.o.o., Zagreb

27.800.900

74.600

36

64. ZAGREB-BETON, d.o.o., Sesvete

26.783.900

-5.295.900

18

65. KAPELOTO BETON d.o.o., Galižana

26.675.300

2.896.600

33

66. LEONHARD MOLL BETONWERKE GmbH & CO KG, Zagreb

25.704.200

1.383.900

34

67. D&M BAŠIĆ KAMENOLOMI d.o.o., Gornji Vinjani

25.108.100

77.600

37

68. KAVRAN GRUPA d.o.o., Čakovec

24.594.800

1.197.000

50

69. ZAGORKA d.o.o., Bedekovčina

24.409.400

34.900

117

70. SCHIEDEL PROIZVODNJA DIMNJAKA d.o.o., Novi Golubovec

24.229.200

981.600

20

71. PGM d.o.o., Poznanovec

23.962.500

40.500

40

72. TRANSPORT BETON LUBINA d.o.o., Knin

23.797.700

648.000

19

23. RESNIK-BETON d.o.o., Sesvete

23.166.500

202.600

16

74. MUŽEK KAMINKO d.o.o., Štuparje

23.110.300

430.600

39

75. IZGRADNJA MAĐAREVIĆ d.o.o., Oprisavci 76. LAVČEVIĆ - MONTAŽNI ELEMENTI d.o.o., Split

22.303.100 22.280.200

250.900 465.700

28 27

77. ISTRA BETON d.o.o., Pula 78. PER-MIG d.o.o., Sesvete

21.792.900

925.600

22

21.648.900

261.400

23

79. BETON PINTAR d.o.o., Vrbanj

21.333.700

3.500

28

80. INKERPOR d.o.o., Zaprešić

20.853.300

-558.600

44

81. PRAJO BETON d.o.o., Virovitica

20.512.700

492.100

33

82. IZGRADNJA d.d., Šibenik

20.475.600

1.100

34

83. ISTRA - MARMI d.o.o., Pazin

19.524.900

9.071.500

5

84. T.B.S. d.o.o., Novaki Petrovinski

19.490.700

1.478.200

31

85. BETAPLAST, d.o.o., Donji Kraljevec

19.368.700

445.700

39

86. ICC CONCEPT d.o.o., Cerovlje

18.799.500

473.200

35

87. BETON TROGIR, d.o.o., Plano

16.379.200

422.400

18

88. MILLEM-INŽENJERING d.o.o., Gospić

15.569.300

62.800

50

89. TERMO-LINE d.o.o., Vinkovci

15.155.800

287.100

36

90. MMBETON, građ. materijal i trgovina, vl. Marija Matulin, Klinča Sela

14.788.400

604.200

15

91. KERBEK d.o.o., Donji Kraljevec

14.693.400

674.300

85

92. DELTA-DRAGUN d.o.o., Dolića Draga

14.690.300

3.220.400

26

93. TVORNICA FARMACEUTSKE AMBALAŽE d.o.o., Lonjica

14.473.500

160.500

41

94. ALSTEM d.o.o., Bjelovar

14.273.800

1.257.700

12

95. SLAVONIJA IGM d.o.o., Našice

14.010.500

2.829.500

0

96. VIBROBETON d.o.o., Jastrebarsko

13.929.200

108.900

31

97. TBG-STRABAG d.o.o., Zagreb

13.723.300

-60.200

3

98. LOŠINJ - BETON d.o.o., Mali Lošinj

13.601.100

29.500

26

99. PERKOVIĆ PROMET d.o.o., Staro Topolje

12.984.600

949.800

12

11.930.200

-2.056.400

55

4 2019]

RUJAN SEPTEMBER 2019.

23

h r

80

693.900

.

418.500

35.181.800

c o m

35.289.500

52. ALAS ZA DOM d.o.o., Split

.

51. BERICA, d.o.o., Nerežišća

100. EUROBETON d.d., Prelog

[ Mineral&GRADNJA

DOBIT/ GUBITAK 2018. u kn

m i n e r a l

ađevinskih

KRATKI NAZIV TVRTKE I MJESTO

PRIHODI 2018. u kn

ZAPOSLENI

ajvećih

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (NKD 23)


50

najvećih tvrtki rudarskog sektora Ostalo rudarstvo i va đenje (NKD 08)

rang lista tvrtki pripremljena je po kriteriju registrirane djelatnosti (nkd 08) i ostvarenog ukupnog prihoda u 2018. godini OBRADA

Redakcija

Mineral&GRADNJA Powered by

24 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

Ostalo rudarstvo i vađenje (NKD 08) PRIHODI 2018. u kn

DOBIT/ GUBITAK 2018. u kn

ZAPOSLENI

STRUČNA TOP 100 INFORMACIJA

ATLAS COPCO RUDARSTVO

r a n g l i s t a t v r t k i p o p r i h o d u u 2018.

1. CALCIT LIKA d.o.o., Gospić

302.670.700

22.491.300

65

2. PGM RAGUSA d.d., Dubrovnik

134.038.200

62.067.700

37

3. KAMEN SIRAČ d.d., Zagreb

78.039.000

9.605.400

47

4. RADLOVAC IGM d.d., Orahovica

72.967.900

14.409.400

77

5. KAMING d.d., Ljubešćica

72.864.500

12.055.900

94

6. VELIČKI KAMEN d.o.o., Velika

61.481.100

KRATKI NAZIV TVRTKE I MJESTO

4.550.900 106

7. GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI d.o.o., Novi Golubovec

60.650.300

727.100

66

8. KAMENOLOM GORJAK d.o.o., Gornje Jesenje

57.602.200

8.044.100

35

9. SOLANA PAG d.d., Pag

51.211.500

2.713.700

89

10. MA. CO. T. d.o.o., Kukuljanovo

44.242.900

1.193.100

7

11. T R G d.o.o., Zagreb

37.321.700

455.300

64

12. IGM ŠLJUNČARA TRSTENIK d.o.o., Čista Mlaka

34.163.200

1.274.000

36

13. HIDREL d.o.o., Novo Čiče

27.978.300

-4.209.200

41

14. COLAS MINERAL d.o.o., Varaždin

26.757.800

341.400

39

15. GEOCOP d.o.o., Rovinj

26.282.600

8.879.400

17

16. INTER-PROMET d.o.o., Sirač

25.417.800

8.304.600

19

17. SCHWARZL d.o.o., Glina

24.345.500

119.700

14

18. POMGRAD GRADNJA d.o.o., Split

23.677.900

405.000

46

19. ŠLJUNČARA-TRANSPORTI "SMONTARA"- Ivan Smontara, Veliki Bukovec

20.316.700

1.960.100

35

20. ALAS-SEGET d.o.o., Split

19.704.200

2.482.200

19

21. FELIKS REGULACIJA d.o.o., Slavonski Brod

18.347.200

209.100

28

22. MI TEH - MIHELČIĆ TEHNIKA d.o.o., Kukuljanovo

17.695.100

1.493.900

28

23. GRADITELJSTVO-ROŽIĆ d.o.o., Jastrebarsko

16.228.800

352.700

23

24. KAMENOLOM GRADAC d.d. u stečaju, Gradac Našički

15.576.100

-4.806.000

1

25. ANTENAL d.o.o., Antenal

15.038.000

1.103.900

28

26. KAMEN - PSUNJ d.o.o., Okučani

14.389.800

1.160.200

16

27. A.B.T. SOL d.o.o., Čaporice

12.446.500

4.080.400

4

28. SOMAR d.o.o., Zadar

11.883.800

1.391.100

14

29. MEGRAM d.o.o., Hrvace

11.606.500

230.700

28

30. ADRIAKAMEN d.o.o., Plano

11.598.400

740.300

25

31. GEOTEHNA VARAŽDIN d.o.o., Turčin

11.171.500

-1.094.600

23

32. SOLANA NIN d.o.o., Nin

10.719.800

2.306.800

27

33. RUDOMAR d.o.o., Sveti Križ

10.642.000

247.800

18

34. KANINI d.o.o., Salambati

9.587.000

2.064.600

17

35. CGM KAMEN d.o.o., Gornja Motičina

9.511.900

1.025.700

5

36. NISKOGRADNJA d.o.o., Pregrada

9.094.400

93.500

36

37. KAMENOLOM ŽAKANJE d.o.o., Sračak

9.016.800

2.519.800

6

38. BETON ZDRUG d.o.o., Polača

8.455.100

-1.120.300

8

39. KALEBIĆ d.o.o., Stomorska

8.417.900

135.400

28

PRIJEVOZNIČKI OBRT I KAMENOLOM "PULIN", VL. DARIO PULIN, 40. VIŠNJAN, Markovac

7.767.700

2.342.800

7

41. KAMENOLOM FUŽINSKI BENKOVAC d.d., Benkovac Fužinski

7.398.300

236.600

7

KAMENOLOM MEĐURAČE, zajednički obrt za proizv., usluge i trgov., vl. 42. M. Nadaždi i D. Berlančić, Petrinja, Petrinja

6.930.600

2.666.600

10

43. MIKROSIVERIT-ZA DOM d.o.o., Drniš

6.453.500

-531.400

15

44. KRUŠEVO-PUT d.o.o., Smilčić

6.351.500

299.300

8

45. DRAGA-SADRA d.o.o., Sinj

5.785.900

387.400

9

46. KAMENOLOM BOJNAK, vl. Diego Toić, Cres

5.714.000

528.700

6

47. BRAČKI KAMEN d.o.o., Donji Humac

5.702.900

2.818.700

5

48. TANAC d.o.o., Tanac

5.622.300

1.346.500

9

49. CEMEX KAMEN d.o.o., Kaštel Sućurac

5.228.300

42.000

3

50. INVESTITOR d.o.o., Slavonski Brod

5.201.700

410.000

11

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


ANALIZA

DIGITALIZACIJA U GRAĐEVINARSTVU

ISTRAŽIVANJE O PRIMJENI TEHNOLOGIJE I S

Dronovi i autonomni strojevi - najprihvaćeniji su tehnološki trendovi

NAJTRAŽENIJA SOFTVERSKA RJEŠENJA SU ONA KOJA OMOGUĆAVAJU PRAĆENJE PROJEKATA I TROŠKOVA TE PLANIRANJE I PROCJENE, A GLAVNI ZAHTJEV PRILIKOM KUPNJE SOFTVERA JE DA BUDE JEDNOSTAVAN ZA KORIŠTENJE. OVAJ JE KRITERIJ TVRTKAMA VAŽNIJI OD CIJENE I FUNKCIONALNOSTI KOJE SOFTVER NUDI PRIPREMIO

Tihomir Dokonal

D

igitalna transformacija hrvatskog građevinskog sektora svodi se uglavnom na prihvaćanje Building Information Modelinga (BIM), digitalizaciju procesa pribavljanja građevinskih dozvola, umrežavanje katastra te izgradnju „pametnih kuća”. Gledano globalno priča je, usprkos općenito niskoj

26 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

razini digitalne transformacije građevinskog sektora u usporedbi s drugim industrijama, ipak malo naprednija. Portal Software Connect u rujnu 2017. proveo je istraživanje o primjeni tehnologije i softvera te planovima koje je obuhvatilo 158 malih i srednjih građevinskih tvrtki u Sjedinjenim

Američkim Državama i Kanadi (97 posto tvrtki imalo je manje od 500 zaposlenih). Prema istraživanju, 26 posto malih i srednjih građevinskih tvrtki već koristi ili će do 2020. početi koristiti dronove, dok 81 posto ispitanika planira u 2018. povećati ulaganja u tehnologiju. Istraživanje je također pokazalo da su najtraženija softverska rješenja ona koja omogućavaju praćenje projekata i troškova te planiranje i procjene, a glavni zahtjev prilikom kupnje softvera je da bude jednostavan za korištenje. Štoviše, ovaj je kriterij tvrtkama važniji od cijene i funkcionalnosti koje softver nudi. Osim toga, tvrtke iz građevinskog sektora spremnije su prihvatiti softver u oblaku od tvrtki iz drugih sektora: postotak u građevinskom sektoru je za pet posto veći u odnosu na prosječan rezultat za sve ostale sektore.

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


OFTVERA OBUHVATILO 158 MALIH I SREDNJIH GRAĐEVINSKIH TVRTKI U SAD-U I KANADI Prihvaćenost novih alata

Čak 21,4 posto smrtnih slučajeva u američkom privatnom sektoru desilo se u građevinskoj industriji. Još prošle godine specijalizirani analitičko-informativni portal za građevinsku industriju Construction Dive uvrstio je virtualnu stvarnost među vodećih deset trendova u građevinskoj industriji. No, usprkos velikim potencijalima – jačanju suradnje, 3D modeliranju i većoj sigurnosti na gradilištu – prihvaćanje ove tehnologije je usporeno, uglavnom zbog relativno visokih troškova. Samo šest posto ispitanika potvrdilo je da u poslovanju primjenjuje proširenu ili virtualnu stvarnost, dok ih deset posto ovu tehnologiju namjerava početi primjenjivati tijekom iduće tri godine. Najnižu stopu privaćenosti u anketi imao je 3D ispis. Ovu tehnologiju primjenjuje samo 4 posto malih i srednjih sjevernoameričkih građevinskih poduzeća, a dodatnih sedam posto ju planira usvojiti do 2020. godine.

Ulaganja u tehnologiju Čak 82 posto poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju planira iduće godine u tehnologiju uložiti isti ili veći iznos kao ove godine. Dio novca usmjerit će se u već spomenute tehnologije, ali više od dvije petine ispitanika (41%)

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

RUJAN SEPTEMBER 2019.

27

m i n e r a l

.

c o m

.

h r

Ako govorimo o prihvaćenosti novih alata, predvodnici su dronovi te autonomni strojevi i oprema. Gotovo svaka peta (18%) mala i srednja sjevernoamerička građevinska tvrtka već koristi dronove za fotogrametriju i mapiranje. Dronovi znatno smanjuju vrijeme i resurse potrebne za takve zadatke. Gradilište za čiji bi pregled tradicionalnim načinom geodet utrošio mjesec dana, s dronovima se pregleda za nekoliko minuta. To znatno ubrzava proceduru i smanjuje troškove fizičkog rada. Goldman Sachs procjenjuje da će građevinska industrija usvojiti upotrebu dronova brže od svih ostalih industrija. Ako gledamo u budućnost, devet posto ispitanika najavilo je u anketi da će uvesti dronove u svoje poslovanja u iduće tri godine. Gotovo jednakom brzinom građevinska industrija usvaja robote i autonomne strojeve; 24 posto ispitanika najavilo je da će ih uvesti u svoje poslovanje do 2020. godine. Autonomni strojevi, na primjer strojevi za polaganje asfalta, ne zahtijevaju više puno ljudskog rada te smanjuju troškove i vrijeme potrebno da se posao obavi. Ali još jedna velika prednost njihove upotrebe je povećanje sigurnosti odnosno spašavanje života na gradilištu.


DIGITALIZACIJA U GRAĐEVINARSTVU ANALIZA

najavilo je da planira nadograditi ili kupiti novi softver za upravljanje građevinskim procesima (CMS – Construction Management Software). Inače, CMS softver koristi 56 posto tvrtki koje su sudjelovala u istraživanju. Kada je riječ o softveru, mali i srednji poduzetnici su vrlo zahtjevni. Većina traži značajke vezane uz praćenje projekta (73%) odnosno troškova (72%) te procjenu projekta (66%). No, funkcionalnost je samo jedan od kriterija prilikom ulaganja u softver. Čak 37 posto ispitanika navodi da im je prilikom kupnje najvažnija jednostavnost pri uporabi. To im je važnije od cijene i funkcionalnosti softvera. Budući da građevinske tvrtke često trebaju obučiti osoblje i izvođače radova na raspršenim i brojnim terenskim lokacijama, od ključne je važnosti da ljude mogu brzo istrenirati za upotrebu svih tehnologija koje koriste u svojim operacijama. Međutim, čak i kada građevinske tvrtke ulažu u nove tehnologije, često se suočavaju s problemima koji koče njihovu širu prihvaćenost unutar kompanije.

nije dovoljno istrenirano za primjenu novih alata. Čak i ako su osposobljeni, radnici mogu zanemariti alate u korist svojih tradicionalnih metoda rada. Građevinski radnici trebaju jednostavne tehnološke alate kako bi premostili jaz. Nekompatibilnost s naslijeđenim sustavom: Građevinske tvrtke često imaju ustaljene procedure planiranja, modeliranja i upravljanja, a njihovi naslijeđeni sustavi nisu uvijek kompatibilni s novim integracijama. Zbog toga implementacija novih alata može biti odgađana do trenutka u kojem će zamjena naslijeđenih alata imati smisla.

Softver u oblaku i mobilne aplikacije Studija britanske tvrtke BRE Academy iz 2016. pokazuje da ima razloga za zabrinutost zbog velikog jaza u usvajanju digitalnih vještina. Ispitanici su tada ocijenili da upravljačkih vještina nedostaje i na industrijskoj i na operativnoj razini. Više od dvije trećine ispitanika BRE-ove studije smatralo je da institucije trebaju učiniti više na promicanju tehničkih i digitalnih aspekata industrije. Jasno je da će u

narednim godinama zapošljavanje radnika s visokom razinom digitalnih vještina činiti glavnu razliku među građevinskim tvrtkama. Istraživanje Software Connecta pokazalo je da su građevinske tvrtke prilično otvorene prema softveru u oblaku. U odnosu na druge industrije postotak poduzeća koja su spremna prebaciti poslovanje u oblak je za pet posto veći. Razlog bi mogao terenski rad i potreba za mobilnim tehnologijama. Da se njihovo poslovanje barem „ponekad” oslanja na mobilne aplikacije potvrdilo je 58 posto ispitanika. Kako ga koriste? Istraživanje tvrtke Sage pokazalo je da je najčešće riječ o dnevnim izvještajima s terena, podacima o klijentima i poslovima, upravljanju dokumentima, izvještajima o troškovima i dnevnim rasporedima.

Building Information Modeling BIM softver koristi 51 posto ispitanika, ali 59 posto korisnika njime nije oduševljeno. U nekim slučajevima nezadovoljstvo se vjerojatno temelji na nedostatku želje da se primjene BIM alati i potakne široka primjena u cijelom poduzeću. Izvješće tvrtke McGraw-Hill o građevinskom sektoru pokazuje da BIM pridonosi povratu investicije. Prema njihovim statistikama samo 13 posto korisnika BIM-a pokazalo je predanost novom softveru, ali čak 65 posto njih ostvarilo je ROI veći od 25 posto, dok je među onima manje predanima takav povrat ostvarila tek petina. U BIM-u manje predanoj skupini dvije trećine poduzeća imalo je negativne ili vrlo niske povrate na ulaganje u BIM.

Najčešći izazovi pri uvođenju novih tehnologija Najčešći izazovi s kojima se suočavaju su: Nedovoljna predanost održavanju resursa: Prilikom inicijalnog ulaganja u tehnologiju građevinske tvrtke ne predvide održiv i dugoročan proračun za upravljanje i ažuriranje tehnologije te osposobljavanje osoblja. Zbog toga je povrat investicije (ROI) niži od očekivanja, a tvrtke ne ostaju usredotočene na proces. Neprihvaćanje novih alata od strane osoblja: Iako uprava primjeni novih tehnologija daje visoki prioritet, osoblje na terenu često

28 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


www.kamion-bus.hr

OVIC A GOD INE

2,70 €

NAJ BOL JA POL

NAKON KRIZ E:

U PRV IH ŠES T

MJE SEC I REG

ISTR IRAN 821

NOV I KAM ION 00819

CIJENA 20 kn

9

771332

303008

GODIN A XX | BROJ 117 | kolovo z/ruja n 2019.

4 / 2019

M A G A Z I N

Z A

G O S P O D A R S K A

V O Z I L A

I

P R O M E T

eHIGH WAY ELEKT RIČNE CEST E

TAHOGRAF KAKO FUNKCIJA OUT SE KORISTI OF SCOPE?

FIAT DUCATO IZVEDBA I 9-BRZ ELEKTRIČNA INSKI MJENJAČ

PO TO

P

10

0

SE

RENAULT MAST ER I TRAFIC NOVI IZGLED I MOTORI

AN

SP

OR

T&

LO

GI

201 9

OVNA.ind d

1

16.07.2019 . 15:31:40

I MAN D15 MOT

NP

ST

IK

PR TR EGLE ŽIŠ D TA

001_NASL

VOZILI SMO NOV

BA

100 TR

TOP

OR

A

/ P R

EG

R IL

LE

D

TR

ŽI

OG

ŠT

A

20

19

IVECO S-WAY

MERCEDES-BEN

Z ZETROS

JEDINA ADRESA KADA SU U PITANJU GOSPODARSKA VOZILA 001_NASLOVNA.

indd 1

VOZILI SMO VOL VO D13TC 23.07.2019. 15:51:19

E PRETPL ATITE S

NA

ŠTARINA UKLJUČE EVA): 120 KN PO PL ATA (6 BROJ ET PR JA ŠN DI GO

kontakt

Business Media Croatia | tel. +385 (0)1 6311 800 e-mail. kamion-bus@bmcroatia.hr | info@bmcroatia.hr


CATERPILLAR PREDSTAVLJAMO

Caterpillar mini rovokopač SA ŠEST NOVIH MODELA U KATEGORIJI STROJEVA OD SEDAM DO 10 TONA CATERPILLAR JE PROŠIRIO PONUDU SVOJIH MINI ROVOKOPAČA. NOVI MODELI KUPCIMA NUDE ŠIROK IZBOR PRI KUPNJI STROJA KOJI ĆE BITI NAJBOLJE PRILAGOĐEN NJIHOVIM POTREBAMA

30 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

K

ao i svi Catovi Next Generation strojevi, i ovi rovokopači nude čvrste i izdržljive šasije, efikasne i štedljive motore, hidrauličke sustave koji se prilagođavaju opterećenju, prostrane kabine i Caterpillarov vrhunski sustav upravljačkih palica. Caterpillarov cilj je s Next Generation strojevima ponuditi kupcu najviše za njegov novac. Novi modeli su: Δ 307.5 - sa standardno izbačenim repom i fiksnom strijelom, Δ 308 CR - model kompaktnog radijusa okretanja s rotirajućom strijelom, Δ 308 CR VAB - s dvodijelnom rotirajućom strijelom, Δ 309 CR - novi model kompaktnog radijusa okretanja, s rotirajućom strijelom i visokoprotočnom hidraulikom, Δ 309 CR VAB - proširuje mogućnosti 309 CR strijelom varijabilnog kuta Δ 310 - također novi model u klasi s fiksnom

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


S NEXT GENERATION STROJEVIMA CATERPILLAR KUPCU NUDI NAJVIŠE ZA NJEGOV NOVAC

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

RUJAN SEPTEMBER 2019.

31

h r

a veličine sedam do 10 tona

Nova generacija Caterpillarovih rovokopača koristi potpuno novi, štedljiv hidraulički sustav koji se prilagođava opterećenju stroja. Sustav je, zbog dodatnih ušteda i optimizacija, opremljen elektronički upravljanom varijabilnom klipnom pumpom s maksimalnim protokom od 167 litara u minuti za modele 307.5 i 308, dok modeli 309 i 310 imaju pumpu maksimalnog protoka 233 litre u minuti. Ovakav moderni sustav daje novim mini rovokopačima veće sile pri kopanju i podizanju te bolje upravljanje priključcima/alatima. Caterpillar 309 posebno se ističe mogućnostima rada s dodatnim alatima. Sekundarni hidraulički sustav nudi protok u jednom smjeru, u dva smjera i kontinuirani protok. Dostupne su ručne i hidrauličke spojke te paket spreman za hvatač i certificiran otvor za podizanje. Korpe se mogu montirati spojkom i klinovima. Modeli 307.5, 308 CR i 309 CR imaju podvozje standardne duljine, a model 309 nudi se u varijanti s produljenim podvozjem. Model 310 standardno dolazi s duljim podvozjem radi veće stabilnosti stroja. Nož za guranje materijala na ovim je strojevima vrlo sposoban alat i značajno povećava njihovu svestranost. Osnovna struktura novih malih rovokopača kao što su donja i gornja šasija, gusjenice i ruka dizajnirani su po uzoru na velike Caterpillarove strojeve zbog čega im je bitno povećana trajnost. Redovni servisi mogu se obaviti kroz bočne otvore dostupne s tla. Otvori se, u slučaju oštećenja, mogu jednostavno i brzo zamijeniti. Akumulator stroja ne zahtijeva nikakvo održavanje.

.

je proširio ponudu

Performanse

c o m

Caterpillar je u novoj generaciji mini rovokopača posebno naglasio udobnost i sigurnost operatera te ergonomiju i jednostavnost upravljanja. Svih šest mini rovokopača ima ka-

Dodatna oprema nudi kameru za gledanje unatrag koja prikazuje sliku na monitoru u kabini. Ekskluzivna mogućnost Next Generation mini rovokopača je Caterpillarov Stick Steer sustav koji omogućava operateru korištenje upravljačke palice za vožnju stroja. Prebacivanje se obavlja pritiskom na tipku i na taj način je brže i jednostavnije upravljati strojem nego starim sustavom pedala i upravljača. Svi strojevi imaju automatsku mjenjačku kutiju s dvije brzine, a tempomat je opcija koja se može doplatiti. Zaštita kabine je ROPS (ISO 121172:2008), TOPS (ISO 12117:1997) i top guard (ISO 10262:1998 Level II). Halogena svjetla na strijeli pomažu osvjetljenju radnog prostora, a mogu se doplatiti prednja i zadnja LED svjetla za povećanu preglednost i sigurnost. Svi mini rovokopači nove generacije na šasiji imaju točke za vezanje pri transportu.

.

Kabina

binu pod pritiskom čime je operateru osiguran čist okoliš za rad. Redizajniran je sustav grijanja/hlađenja/izmjene zraka koji pruža operateru mogućnost potpune prilagodbe uvjeta u kabini bez obzira na vremenske uvjete u kojima stroj radi. Sjedala na svim strojevima su na amortizerima i opremljena širokim sigurnosnim pojasom. Upravljačke konzole imaju odmorište za ruke. Sveukupna buka u kabini ne prelazi 72 dB(A). Sučelje za upravljanje opcijama stroja je veliki LCD ekran koji pruža sve informacije važne operateru u jednostavnom i lako razumljivom obliku. Komande se unose putem rotirajuće tipke (jog dial). Operater može sačuvati svoje postavke stroja uključujući i postavke upravljačke palice. Sustav sigurnosti u vidu lozinke ili privjeska za pokretanje dio je standardne ponude. Postoji mogućnost ugrađivanja Bluetooth konekcije preko radio aparata. Velik prednji prozor se može podići prema gore i spremiti iznad glave operatera da ne smeta u radu, a tako se nalazi i na sigurnom od oštećenja. Kabina je dodatno ostakljena s bokova i s gornje strane radi bolje vidljivosti.

m i n e r a l

strijelom, standardno izbačenim repom i nožem s dva hidraulička cilindra što ga čini pogodnim za guranje veće mase materijala. Novi modeli su mase u rasponu od 8.233 kg do 10.182 kg. Dubina kopanja im varira od 4.107 mm do 5.174 mm. Tri modela - 307.5, 308 CR i 309 CR - dostupna su s produženom rukom koja dubinu kopanja produbljava za 560 mm. Ruka s varijabilnim kutom, dostupna u 308 CR VAB i 309 CR VAB modelima, bitno poboljšava mogućnosti iskopavanja u manjim prostorima i na mjestima intenzivnog rada gdje na malom prostoru radi više strojeva i radnika. Caterpillar 307.5 pokreće Cat C2.4 turbo dizel motor snage 41,7 kW (55,9 KS), pet većih modela pokreće Cat C3.3 dizel motor snage 52,4 kW (70,3 KS). Svi motori su sukladni EU Stage V standardima emisije ispušnih plinova.


GRADILIŠTE

MOST SVILAJ

NA IS T O KU H R VA T S K E 1 3 JE P R OJE KATA KOJI SE VEĆ PROVODE ILI ĆE NJIHOVA GRADNJ A P

Gradilište mosta Sv ZAVRŠENO JE SPAJANJE MOSTA SVILAJ IZMEĐU HRVATSKE I BIH, KOJI SE NALAZI NA TRASI AUTOCESTE A5 BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ - PLOČE, A U SKLOPU MEĐUNARODNOGA PANEUROPSKOG CESTOVNOG KORIDORA Vc RADOVI SE IZVODE PREDVIĐENOM DINAMIKOM I TREBALI BI BITI ZAVRŠENI KRAJEM 2019. GODINE. TEKST

Preneseno iz časopisa Građevinar 7/2019

Uvodne napomene Kada spominjemo aktualne infrastrukturne projekte u Hrvatskoj, usudili bismo se reći to kako je veliku pozornost javnosti zauzelo gradilište Pelješkoga mosta, no to nikako ne znači da i u Slavoniji nema zanimljivih gradilišta, ponajprije onih na cestovnim pravcima. Na istoku Hrvatske 13 je projekata koji se već

provode ili će njihova gradnja početi tijekom 2019., a sufinanciraju se nepovratnim sredstvima iz europskih fondova. Nastavljaju se radovi na izgradnji dionice autoceste A5 - Slavonija, i to na njezina dva suprotna smjera. Na krajnjemu jugu, na Savi kod Svilaja, na granici s Bosnom i Hercegovinom gradi se most preko Save, a na sjeveru, preko Drave počet

će radovi na dionici prema Belom Manastiru. Autocesta Beli Manastir – Osijek – Svilaj dio je međunarodnoga paneuropskog cestovnog koridora Vc. Kada već spominjemo mostove dodajmo to kako se u ovome trenutku, osim Pelješkoga mosta, u Hrvatskoj grade ili su netom završena tri kapitalna projekta. Riječ je o spomenutom mostu Drava, mostu Čiovo te mostu Svilaj. Svima je zajedničko to što imaju čeličnu konstrukciju i što su u jednom trenutku projekti upali u probleme zbog krize domaće građevinske industrije, ponajprije tvrtke Viadukt. Tijek provedbe tih projekata možda najbolje svjedoči o tim problemima. Naime, glavni izvođači radova na mostovima Čiovo i Svilaj su strane tvrtke (Strabag i Hering), a most Pelješac gradi kineski konzorcij China Bridge and Road Corporation - CBRC.

Pogled iz zraka na gradilište mosta Svilaj

32 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


P OČETI TIJEKOM 2019., A SUFINANCIRAJU SE NEPOVRATNIM SREDSTVIMA IZ EU FONDOVA

vilaj na koridoru Vc

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

Gradilište između dviju država

.

h r

Most Svilaj na tom koridoru kontaktna je točka autocestovne mreže Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Naziv je dobio po mjestu u kojemu se gradi. Svilaj je manje selo u Brodskoposavskoj županiji, u općini Oprisavci, a danas tamo živi oko 300 stanovnika. Nalazi se uz rijeku Savu, u istočnom dijelu Županije, a udaljen je otprilike 20 km od Slavonskog Broda. Na temelju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji mosta i priključnih graničnih

c o m

Peti europski koridor složena je cestovna, željeznička, riječna i zračna veza između sjeverne, srednje i južne Europe, a okosnica mu je veza između Venecije, Trsta i Kopra, Ljubljane, Maribora, Budimpešte, Užgoroda, Lavova i Kijeva. Na tu se osnovnu vezu nadovezuje ogranak A, koji spaja Bratislavu sa Žilinom, Košicama i Užgorodom, ogranak B kao spoj Rijeke, Zagreba i Budimpešte te već spominjani ogranak C između Budimpešte i Ploča. Na području Republike Hrvatske proteže se u smjeru sjever – jug kraj Belog Manastira, Osijeka, Đakova te sve do granice s Bosnom i Hercegovinom. Na području Bosne i Hercegovine također se proteže u smjeru sjever – jug, prolazi pokraj Sarajeva te se nastavlja prema granici Republike Hrvatske odnosno luci Ploče na Jadranskom moru. S razvojem europske prometne mreže te novom podjelom na devet glavnih koridora, koridor Vc postao je dio sveobuhvatne TEN-T mreže. Koridor Vc prolazi kroz Mađarsku, Hrvatsku i BiH. Na području Mađarske izgrađena je autocesta M6 od Budimpešte do Bolya te je potrebno izgraditi dionicu od Bolya do granice s RH u dužini 20 km. Na području RH koridor je podijeljen na dva dijela: 1) sjeverni dio – od granice s Mađarskom do granice s BiH, koji čini autocesta A5 koja je izgrađena od Sredanaca do Osijeka 2) južni dio – koridora od granice s BiH do luke Ploče, koji je dovršen i pušten u promet u studenome 2017. nakon izgradnje zadnjeg dijela trase – ulaza u luku Ploče. Na području BiH izgrađena je autocesta od Zenice do Tarčina (Sarajevska obilaznica) te granična dionica (spoj s autocestom A10). U tijeku je izgradnja autoceste oko grada Zenice te granične dionice od Odžaka do mosta preko rijeke Save (spoj s autocestom A5). Izgradnjom cjelokupnoga koridora Vc znatno će se utjecati na gospodarski razvoj po-

dionica autoceste na koridoru Vc pokrenuta je njegova izgradnja. Vrijednost radova prema ugovoru o građenju iznosi 22.308.022,34 eura bez PDV-a. S obzirom na to da u tome projektu sudjeluju dvije države, naručitelj iz RH su Hrvatske autoceste, a naručitelj iz BiH Ministarstvo komunikacija i prometa. U skladu sa Sporazumom, svaka država sufinancira 50 posto ugovorene vrijednosti radova. Sufinanciranje hrvatskoga dijela projekta omogućeno je iz Instrumenta za povezivanje Europe (57,97 posto vrijednosti opravdanih troškova), dok se ostatak vrijednosti radova sufinancira kreditom Europske investicijske banke. Bosna i Hercegovina financira svoj dio projekta iz vlastitih proračunskih sredstava. Glavni projekt mosta izradio je Darko Lazić, dipl.ing.

.

Koridor Vc

dručja kroz koji prolazi, dok će u prometnom smislu pridonijeti povećanju udobnosti putovanja, skraćenju vremena putovanja te povećanju razine sigurnosti prometa.

Trasa dijela koridora Vc s naznačenim položajem mosta Svilaj

RUJAN SEPTEMBER 2019.

33

m i n e r a l

U ovom ćemo prilogu prikazati gradilište mosta Svilaj, no prije toga iznijet ćemo nekoliko uvodnih napomena o ulozi koridora Vc na kojemu se nalazi to veliko gradilište.


MOST SVILAJ GRADILIŠTE

Shematski prikaz autocesta A5 Beli Manastir- Osijek- Svilaj

građ., iz Inženjerskog projektnog zavoda d.d. Ugovor o izgradnji mosta pripremljen je prema FIDIC-u (crvena knjiga), potpisan je sredinom lipnja 2016., a u rujnu 2016. postavljen je kamen temeljac. No, u početku i nije sve bilo tako jednostavno te je priča o izgradnji mosta koji bi trebao povezati hrvatsku autocestu s koridorom Vc kroz BiH stara već osam godina. Natječaji za gradnju toga mosta nekoliko su se puta raspisivali i poništavali, a nakon trećeg postupka i milijunske odštete koju je BiH morala platiti, jer nakon natječaja nije uvela u posao planiranog izvođača, tvrtku Strabag, u konačnici je posao gradnje dodijeljen konzorciju koji su činile tvrtke Viadukt i Hering. U međuvremenu je Viadukt otišao u stečaj pa je cjelokupan posao preuzela tvrtka Hering, čije je sjedište u Širokom Brijegu. Tvrtka posluje od 1996., a bavi se niskogradnjom, visokogradnjom, projektiranjem i drugim tehničkim uslugama. Na

34 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

Položaj mosta Sava na zemljovidu

koridoru Vc Hering je uspješno dovršio radove na složenim objektima poput poddionice Drivuša – Klopče u Zenici.

Tehničko rješenje i izazovi gradnje Most Svilaj, kada jednom bude pušten u promet, nadovezat će se se na izgrađenu dionicu Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom. Dakle, na hrvatskoj je strani autocesta izgrađena do mosta, dok su na bosanskohercegovačkom dijelu radovi na izgradnji granične dionice od mosta do Odžaka u poodmakloj fazi te će biti završeni i pušteni u promet nakon što bude dovršen most Svilaj. Voditelj toga složenog projekta jest Robert Španović, dipl.ing.građ., iz tvrke HAC, a voditeljica gradilišta je Ivana Karačić, dipl.ing.građ., iz tvrtke Hering d.d. Što se tiče nadzora gradilišta na hrvatskoj strani, ispred Centra za organizaciju građe-

nja zaduženi su glavni nadzorni inženjer Dalibor Ivanić, dipl.ing.građ. te Ivan Cesarac, dipl. ing.građ. S bosanskohercegovačke strane za nadzor je odgovoran Vitomir Višekruna dipl.ing. građ. U statičkom smislu most Svilaj jest kontinuirana greda preko sedam polja, s dvostruko spregnutim poprečnim presjekom sastavljenim od čeličnog polusanduka i betonske donje i gornje (kolničke) ploče. Izvedba zaštite građevnih jama na stupištima koja se nalaze u koritu rijeke Save bila je najveći izazov tijekom gradnje, a dinamika izvođenja znatno je ovisila i o stanju vodostaja Save. Ukupna širina mosta jest 29 metara (13,50 + 2,0 + 13,5). Tlocrtno je u pravcu, a niveleta je u vertikalnoj kružnici R =10.000 m. Cijela je građevina dilatacijska cjelina, a prijelazne naprave nalaze se na upornjacima. Temeljen je na armiranobetonskim pilotima promjera 150 cm i duljine 18 m. Temeljenje stupova izvedeno je tako da je naglavna greda pravokutnog oblika

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


Pogled na gradilište

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

Detalji s gradilišta

Normalni poprečni presjek mosta

.

c o m

.

h r

Ugradnja posljednjeg ­makroelementa čelične ­konstrukcije mosta

RUJAN SEPTEMBER 2019.

35

m i n e r a l

oslonjena na armiranobetonske pilote promjera 150 cm i duljine 18 m. Prema glavnom projektu, predviđeno je šest stupnih mjesta različitih dimenzija. Stupovi su punoga eliptičnog presjeka i temelje se na temeljima prvokutnoga oblika koji su na pilotima dužine od 18 do 20 m. Upornjaci su monolitne izvedbe, potkovastog oblika, jedinstveni za oba mosta. Temelj je upornjaka pravokutan i s 12 pilota, čiji promjer iznosi 150 cm. Za poprečni presjek kontinuiranoga sklopa odabran je spregnuti sandučasti nosač promjenjive visine, s horizontalnom donjom pločom ukrućenom torzijski krutim trapeznim rebrima. Čelik je za sve dijelove konstrukcije isti (kvaliteta S355J2G3). Otvori rasponskog sklopa su 640 metara (70,0+85,0+100,0+130,0+100,0+85,0+70 ,0) između osi upornjaka. Čelična rasponska konstrukcija mosta izvedena je u segmentima i montirana dizalicama s terena uz izvedbu pomoćnih stupova za pridržanje montažnih segmenata, osim srednjega otvora, gdje je izvedena slobodnom konzolnom gradnjom, simetrično s obje strane mosta. Ukupna masa te čelične konstrukcije iznosi 5300 tona, a proizvedena je u tvornici i potom u dijelovima dopremljena na gradilište. Na gradilištu je okrupnjena u veće sklopove (makroelemente) koji su bili deponirani unutar inundacije rijeke Save. Spajanje obiju strana mosta trajalo je četiri dana, a most je spojen 28. veljače 2019. Montaža makroelemenata na glavnom rasponu izvedena je uz pomoć 600-tonskih dizalica. Broj radnika na gradilištu, ovisno o zahtjevnosti pojednih projektnih stavki, varira između 50 i 150.


MOST SVILAJ GRADILIŠTE

Most snimljen nakon spajanje obiju strana

na još nekoliko tehnički manje zahtjevnih nadvožnjaka i putnih prijelaza. Hrvatske autoceste financiraju nastavak radova u Baranji, gdje se od kolovoza 2018. radi na poddionici most Halasica – Beli Manastir, i to prvo na pomoćnim objektima, odnosno na izgradnji mosta Halasica, nadvožnjaka i putnih prijelaza, ugovorene vrijednosti radova oko 80 milijuna kuna, a potom će krenuti i gradnja trase autoceste, procijenjene vrijednosti radova i opremanja u iznosu od 68 milijuna eura. Važno je spomenuti i to da će se pristupiti izradi projektne dokumentacije za posljednju dionicu u tom nizu, onu od Belog Manastira do granice s Mađarskom.

Pogled na gradilište, snimljeno u veljači 2019.

Na mostu su predviđena tri vozna traka od 3,50 m, bez zaustavnoga traka, sa zaštitnim prometnim pojasevima od 0,5 m s obje strane kolnika, pa je širina asfaltnog zastora 12,0 m. Za betoniranje kolničke konstrukcije koristi se beton klase C40/50. Projektirana, poprečno prednapregnuta, armiranobetonska kolnička ploča široka je 12,90 m i ima poprečni pad od 2,5 posto. Granitni rubnjak i betonska mo-

nolitna pješačka staza imaju ukupnu širinu od 75 cm, a na mjestu rasvjetnog stupa proširena je dodatnih 45 cm. Radovi se nastavljaju, a trenutačno je dovršeno oko 80 posto svih ugovorenih aktivnosti na projektu. Investicijski ciklus mostogradnje na istoku Hrvatske zaključuju radovi na autocesti kroz Baranju, do Belog Manastira. Tamo su u tijeku radovi na gradnji mosta Halasica te

Pogled na gradilište mosta iz zraka

36 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

Uskoro počinje gradnja mosta Gradiška Na Savi je planiran i početak gradnje mosta preko rijeke Save kod Gradiške. Most je dio planirane brze ceste od granice s Republikom Mađarskom preko Virovitice i Okučana do granice s BiH, a ugovor za gradnju vrijedan 19,5 milijuna eura, potpisan je 15. srpnja 2019. Gradnju mosta zajednički, u podjednakom iznosu, sufinanciraju Hrvatska i BiH. Hrvatski konzorcij koji je sastavljen od tvrtki Integral - Đuro Đaković Montaža i Zagreb Montaža dostavio je najpovoljniju ponudu za izgradnju mosta. Za taj posao procijenjene vrijednosti 30 milijuna eura bez PDV-a stigle su tri ponude. Odabrani konzorcij dao je najnižu ponudu: 19,5 milijuna eura bez PDV-a. Konkurirali su im konzorcij koji su činile tvrtke Hering iz BiH i Mostogradnja iz Srbije, čija je ponuda iznosila 33,2 milijuna eura, te talijanski konzorcij koji su činile tvrtke ICM i Maeg Construzioni s ponudom od 36,9 milijuna eura. Most bi trebao povezati već izgrađenu autocestu iz smjera Doboja do Bosanske Gradiške s autocestom Zagreb – Lipovac i tako znatno ubrzati cestovni promet iz sjevernoga dijela Hrvatske prema središnjoj Bosni i Sarajevu. Planirani rok gradnje je 30 mjeseci. Hrvatska i BiH troškove gradnje, koji su procijenjeni na 30 milijuna eura, dijele ravnomjerno, s

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


time da taj iznos obuhvaća i 6,3 milijuna eura bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Hrvatska će morati osigurati dodatna sredstva u vrijednosti do 70 milijuna eura za gradnju priključne prometnice do autoceste Zagreb – Lipovac. Most kod Gradiške bit će dug 462 m i širok 22,6 m. Imat će četiri prometna traka, od kojih će svaki biti širok 3,75 m. Glavni rasponski sklop preko rijeke i poplavnoga dijela obale čini čelični sandučasti nosač s tri raspona, od kojih je onaj središnji, preko plovnoga korita rijeke Save, dug 170 m. Minimalna širina plovnog gabarita ispod mosta iznosit će 91 m. Temeljenje će biti na pilotima. Kada novi most bude izgrađen, promet više neće teći kroz središte Gradiške. Procjenjuje se to da će za desetak godina preko novog mosta prelaziti čak 28 tisuća vozila na dan, a znatno će biti skraćeno i vrijeme čekanja na prelazak granice između BiH i Hrvatske. Najavljen je i početak gradnje obilaznice oko Petrijevaca (D34). Ta će dionica, duga 3,8 km i ukupne vrijednosti 71 milijun kuna, ukloniti provozni promet iz tog mjesta, ali i dolazak iz podravskog dijela prema Osijeku učiniti znatno sigurnijim. Nastavlja se i s projektima obilaznica. U planu su zapadna našička obilaznica, južna novogradiška obilaznica, istočna vezna slavonskobrodska cesta, projekt povezivanja Iloka s autocestom, vukovarska obilaznica, istočna vinkovačka obilaznica, ali i pakračka i lipička obilaznica kao dionice brze ceste granica s Republikom Mađarskom – Virovitica – Okučani – granica s Bosnom i Hercegovinom. Nastavlja se i s projektiranjem deset kilometara duge brze ceste Nuštar – Vukovar. Sredstvima iz EU-ova fonda realizirat će se gradnja nadvožnjaka Duga ulica – Borinačka ulica u Vinkovcima.

Novi projekti na području Slavonije Treba spomenuti to kako projekti cestogradnje nisu jedini u Slavoniji. Naime, HŽ Infrastruktura objavila je kako je na jesenski natječaj za izvođenje radova na projektu nadogradnje i elektrifikacije željezničke pruge Vinkovci – Vukovar pristiglo deset ponuda. Procijenjena vrijednost nabave za radove iznosi 522,6 milijuna kuna bez PDV-a, a 85 posto prihvatljivih troškova projekta sufinancira se iz fondova Europske unije. Projekt podrazumijeva cjelokupnu rekonstrukciju i obnovu postojeće jednokolosječne pruge, obnovu željezničkih kolodvora Vukovar – Borovo naselje i Vukovar te stajališta Nuštar i Bršadin – Lipovača te izvođenje svih potrebnih radova na željezničkim infrastrukturnim podsustavima. Pruga Vinkovci – Vukovar duga 18,7 km važna je za međunarodni prijevoz te za teretni i putnički prijevoz. U tijeku je i izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Okučani – Vinkovci. To je preduvjet i za obnovu 12 željezničkih kolodvora i 13 stajališta, a riječ je također o projektu sufinanciranom sredstvima iz europskih fondova. Do kraja 2019. na željezničko-cestovnim prijelazima u Vrpolju, Dopsinu, Ovčari, Đakovu, Bizovcu, Koški, Josipovcu i Cretu bit će podignuta razina osiguranja, a za još deset prijelaza izrađuje se projektna dokumentacija. Kolodvori Tovarnik i Erdut prilagodit će se propisima Schengenskog prostora. Za kolodvore Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod i Nova Gradiška nabavit će se podizne platforme koje će omogućiti lakši ulazak osoba smanjene pokretljivosti u vlak. Ne zaboravlja se kako je za područje Slavonije važan i tijek riječnoga prometa. U resornom ministarstvu podsjećaju na izgradnju ter-

minala za pretovar rasutih tereta u riječnoj luci Osijek vrijednog 145 (nepovratnih 117) milijuna kuna. Projektom je planirana izgradnja 240 m obalne građevine s dva veza, pretovarnih uređaja za iskrcaj/ukrcaj i prijevoz opreme. U tijeku je priprema dokumentacije za postupak javne nabave za odabir izvođača. Također su u tijeku nadogradnja infrastrukture i razvoj terminala i pratećih objekata u luci Slavonski Brod. Naposljetku, planirana je i izrada projektne dokumentacije kako bi se poboljšala plovnost na kritičnom dijelu vodnog puta rijeke Save, na dionici Jaruge – Novi Grad, čime će se povećati opseg teretnog prijevoza i povećati funkcionalnost luka Slavonski Brod i Sisak.

Zaključne napomene Novi prometni koridori i suvremena prometna infrastruktura bitno će utjecati na razvitak Republike Hrvatske i zemalja jugoistočne Europe. Oblik Republike Hrvatske i njezin izlaz na istočnu obalu Jadranskoga mora jasno upućuje na vitalno značenje prometnih infrastruktura i morskih luka te na potrebu kopnene i morske povezanosti zemalja europskog jugoistoka i srednje Europe preko hrvatskog područja. Ovim smo prilogom željeli prikazati projekt mosta Svilaj, koji je kontaktna točka između Hrvatske i BiH. To je trenutačno najsloženiji projekt na preostalom dijelu koridora Vc u Hrvatskoj, čija je provedba, nažalost, otkrila i probleme građevinske operative u Republici Hrvatskoj, jer je baš u vrijeme njegove gradnje izvođač (tvrtka Viadukt) završio u stečaju. Zahvaljujući uspješnoj suradnji Hrvatskih autocesta i Heringa, tvrtke koja je zajedno s Viaduktom činila konzorcij odabran za gradnju tog projekta, gradilište se sada uspješno bliži svojemu kraju. Dovršetak gradnje mosta Svilaj očekuje se krajem 2019., a trenutačno je dovršeno oko 80 posto svih radova. Njegovim završetkom koridor Vc u Hrvatskoj bit će u punome profilu autoceste u dužini od 59 km. Svi radovi na dionici autoceste Svilaj – Odžak su završeni, ali dionica će pravu vrijednost dobiti tek izgradnjom graničnoga prijelaza i mosta Svilaj.

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

RUJAN SEPTEMBER 2019.

37

. c o m

. m i n e r a l

Vizualizacija mosta Gradiška

Projektna dokumentacija investitora i izvođača • http://hac.hr/sites/default/files/web_autocesta_A5.pdf • https://mmpi.gov.hr/vijesti-8/potpisanugovor-za-i-fazu-dionice-okucani-granicabih-koja-ukljucuje-izgradnju-mosta-prekorijeke-save-kod-gradiske/20713 • https://mmpi.gov.hr/vijesti-8/19776

h r

Literatura:


ZF DYNAMIC PERFORM TEHNIKA

Novi modul TraXon transmisija ZF-OVA DYNAMIC PERFORM ULJNA SPOJKA S VIŠE LAMELA SAVRŠENO NADOPUNJAVA BOGATU PALETU RAZLIČITIH TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIJENOS SNAGE PREKO MODULARNOG TRAXON MJENJAČA. NAMIJENJENA JE SPECIJALNIM VOZILIMA I RADNIM STROJEVIMA, POPUT MOBILNIH DIZALICA. STOGA NITI NE ČUDI DA ĆE ZF SLJEDEĆE GODINE ZAPOČETI SERIJSKU PROIZVODNJU UPRAVO ZA LIEBHERR TEKST

Luka Štimac

N

a sajmu Bauma 2019 održanom početkom travnja u Münchenu, ZF je predstavio novi modul za svoj uspješni i dobro prihvaćeni automatizirani Traxon mjenjač, koji primjenu nalazi u širokom spektru vozila i radnih strojeva. Između ostalog, i

38 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

DynamicPerform + TraXon + Intarder = kompaktno i lagano rješenje za ­pouzdan prijenos visokih okretnih momenata s motora na kotače te kočenje, čak i u najtežim radnim uvjetima

u mobilnim dizalicama te specijalnim vozilima za posebne namjene, teškima i do 60 tona. Takva vozila su opremljena snažnim motorima koji razvijaju okretne momente i do 3.000 Nm. Prijenos tolikih momenata između motora i mjenjača iz razumljivih razloga uvijek pred-

stavlja poseban izazov za spojke. Nova DynamicPerform uljna spojka omogućava ovakvim vozilima lako pokretanje s mjesta i manevriranje u najzahtjevnijim uvjetima, i to bez prekomjernog trošenja i pregrijavanja. Namijenjena je prvenstveno "off-highway" i građevinskom

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


Modularni princip konfiguriranja transmisije

Ulaz okretnog momenta s motora

Izlaz prema mjenjaču

Senzor tlaka

Uljna pumpa

ZF je zamislio i konstruirao TraXon mjenjače po modularnom principu. Kupci mogu fleksibilno i ekonomično konfigurirati transmisiju, zajedno s raznim početnim modulima najprikladnijim za njihove konkretne uvjete eksploatacije. Tako se poslije smanjuju i troškovi servisiranja, odnosno redovnog održavanja. TraXon je visokoučinkovita platforma, sposobna prihvatiti ulazni okretni moment s motora i do 3.000 Nm. Odlikuje je visoki raspon prijenosnih omjera, stupanj korisnog djelovanja od čak 0,997 te izvanredni omjer snage i težine. Čak i sa sustavom DynamicPerform, TraXon teži jedva 397 kg (449 kg uključujući Intarder), što je daleko manje od ostalih usporedivih prijenosa.

Hladnjak ulja

Senzor temperature

vruće ulje (iz spojke) ohlađeno ulje (iz hladnjaka) Ulje ima prvenstvenu ulogu hlađenja višelamelne spojke. ZF je razvio ­vlastiti upravljački softver koji nadzire temperaturu i tlak ulja

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

h r

.

Modul DynamicPerform se isporučuje zajedno s DynaDamp sustavom prigušivanja vibracija

RUJAN SEPTEMBER 2019.

39

c o m

DynamicPerform, novi modul spoj­ke za TraXon mjenjače, po konstrukciji je tzv. mokra spojka, odnosno spojka u uljnoj kupki. Okretni moment prenosi se trenjem preko višestrukih lamela od kaljenog čelika, koje su naizmjenično uzubljene u pogonsko i u pogonjeno vratilo. Aksijalnom silom pritiska na lamele kontrolira se stupanj njihovog proklizavanja od 100% pri potpuno otvorenoj spojci do 0% pri potpuno zatvorenoj. Time je omogućeno precizno doziranje okretnog momenta na pogonske kotače i fina kontrola kretanja prilikom manevriranja vozila u zahtjevnim situacijama. Naravno, međusobnim proklizavanjem lamela razvija se uslijed trenja velika količina topline. Uloga ulja koje cirkulira ovom spojkom pod djelovanjem zasebne pumpe, upravo je u odvođenju te topline i hlađenju lamela. Kao i kod svakog trenja, nemoguće je u potpunosti izbjeći haba-

usporivač omogućuje dugotrajno kočenje bez trošenja, smanjujući upotrebu radnih kočnica i do 90 posto. Time se produžuje vijek trajanja radnih kočnica, smanjuju se troškovi održavanja i emisija prašine iz kočnica.

.

Višelamelna uljna spojka

nje površina koje su u međusobnom kontaktu, ali ono je u ovom slučaju zaista svedeno na minimum jer su lamele izrađene od visokokvalitetnog legiranog čelika toplinski obrađenog postupkom kaljenja. Ulje također smanjuje habanje lamela te čisti njihove tarne površine. Uljne spojke, općenito govoreći, karakterizira pouzdanost u radu i dugi vijek trajanja, što se pozitivno odražava na troškove eksploatacije. A vozači cijene relativno niske sile potrebne za njihovu aktivaciju. Kako bi osigurao optimalne uvjete za rad DynamicPerform uljne spojke ZF je posebnu pažnju posvetio upravljanju radnom temperaturom. U tu je svrhu razvio integriranu upravljačku jedinicu s vlastitim softverom za uljno hlađenje. Primjenom senzora tlaka i temperature, kritične situacije u vožnji kontinuirano se nadziru i mogu se optimalno kontrolirati. Modul DynamicPerform se isporučuje zajedno s DynaDamp sustavom prigušivanja vibracija koji je konfiguriran za najnovije motore emisijskih standarda EU Stage V (Off-road) te Euro 6 (On-road). Prijenosni sustav TraXon DynamicPerform može se kombinirati s integriranim ZF-Intarderom. Ovaj hidrodinamički

m i n e r a l

segmentu, a prvi će je u svoje višeosovinske mobilne dizalice od 2020. godine početi ugrađivati Liebherr, dugogodišnji ZF-ov partner.


PREDSTAVLJAMO

HAMM

HAMM VEĆ SADA RAZVIJA S

Gradilište 4.0 - radno okruženje budućnosti

PROJEKTANTI U HAMM-U NE RAZMIŠLJAJU SAMO O SLJEDEĆOJ GENERACIJI STROJEVA, VEĆ SU USREDOTOČENI I NA TRENUTNE MEGATRENDOVE I NJIHOV UTJECAJ NA IZGRADNJU CESTA OPĆENITO, A POSEBNO NA PROCESE ZBIJANJA. PRI TOME OVAJ VODEĆI SVJETSKI PROIZVOĐAČ VALJAKA SLIJEDI HOLISTIČKI PRISTUP UZIMAJUĆI U OBZIR KAKO „HARDVERSKE” ASPEKTE, ODNOSNO TRENDOVE U STROJNOJ TEHNOLOGIJI, TAKO I ONE KOJI SE ODNOSE NA „SOFTVER”, KAO ŠTO SU, PRIMJERICE, PITANJA LJUDSKE ULOGE U GRADITELJSTVU BUDUĆNOSTI. POSJETITELJI OVOGODIŠNJEG SAJMA BAUMA 2019 U MÜNCHENU IMALI SU PRILIKU URONITI U „HAMM BUDUĆNOST”

”K

ako će izgledati „Gradilište 4.0”? Kako HAMM, kao proizvođač valjaka, donosi dodatnu vrijednost u BIM (Building Information Modelling)? Koje će tehničke karakteristike biti relevantne za 10, 20, 30 godina? Kakve će zahtjeve postavljati djelatnici svom radnom okruženju u cestogradnji 2030. godine? Baveći se tim pitanjima, razvijamo svoju viziju budućnosti cestogradnje. Iz nje stvaramo konkretne nove koncepte i rješenja bazirane na našoj temeljnoj kompetenciji, a to je sabijanje”, kaže dr. Axel Römer, šef istraživanja i razvoja u HAMMu. U HAMM-ovom Tehnološkom centru po-

40 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

sjetitelji Baume 2019 mogli su dobiti uvid u pristupe koje HAMM razvija. Na izložbi se bili prezentirani primjeri postojećih rješenja, koncepti za naredne generacije strojeva te studije za viziju budućnosti.

Gradilište budućnosti Digitalizacija, elektromobilnost i globalizacija već danas na mnogo načina mijenjaju naš svijet. Usprkos tome, valjci za zbijanje tla i asfalta bit će i dalje potrebni - uz sve veće zahtjeve u pogledu učinkovitosti, preciznosti i transparentnosti procesa. HAMM je prepoznao ovaj trend u ranoj fazi i opremio valjke brojnim

sustavima za podršku vozaču, kao i za pojednostavljenje dokumentiranja procesa i njihovu optimizaciju. Primjer za to je striktno praćenje zahtijevanih specifikacija za sabijanje uz pomoć HCQ Navigatora. Sa WITOS HCQ, HAMM proširuje svoju ponudu u ovom području. Novi modul omogućava praćenje procesa zbijanja - u stvarnom vremenu i na daljinu. Na primjer, voditelji gradilišta moći će ubuduće dobiti sveobuhvatne informacije o napretku gradnje, te će iz ureda, bez potrebe posjeta gradilištu, u bilo kojem trenutku kontrolirati procese i donositi odluke na temelju provjerenih podata-

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


VOJU VIZIJU CESTOGRADNJE U 2030. BAZIRANU NA TEMELJNOJ KOMPETENCIJI SABIJANJA

Razmišljanje o gradilištu budućnosti: Istraživanjima poput studije "Autonomni valjak F1" HAMM pokazuje u kojem bi se smjeru moglo razvijati zbijanje.

Award 2019 in Gold” u kategoriji Radna vozila. Obje nagrade su vrlo prestižne, a dodjeljuju ih međunarodni žiriji iz svijeta automobilizma i dizajna.

Radno mjesto budućnosti

[ Mineral&GRADNJA

4 2019]

h r

. c o m

.

nosti. Za ovaj inovativni pogled u budućnost, HAMM je krajem 2018. godine nagrađen nagradom „Best of Best” („Najbolje od najboljeg”) na natjecanju automobilskih marki 2018. u kategoriji „Commercial Vehicles” („Komercijalna vozila”). Toj se nagradi početkom 2019. pridružila nagrada za dizajn „German Design

RUJAN SEPTEMBER 2019.

41

m i n e r a l

ka. To pak donosi uštedu vremena i troškova putovanja te omogućava poboljšanja kvalitete zahvaljujući pravovremenim intervencijama. Potencijal za još veću učinkovitost, HAMM također vidi u optimizaciji korištenja strojeva uz pomoć WITOS FleetView, funkcije koja omogućuje bolje održavanje i dijagnostiku, krati vrijeme otkrivanja grešaka i omogućuje sustavnu analizu rada i ponašanja korisnika. I na kraju, redovito održavanje i pravodobna zamjena trošnih dijelova uz optimizaciju troškova povećava dostupnost valjaka. Istodobno se izbjegavaju neplanirani zastoji s kojima su često povezani troškovi prijevoza i njihova organizacija. Još jedan HAMM-ov pristup za radno mjesto budućnosti je kompaktor s daljinskim upravljanjem, koji već dvije godine radi u jednom njemačkom kamenolomu. Ako koncept daljinskog upravljanja ekstrapoliramo u budućnost ubrzo dolazimo, preko takozvanih „valjaka u sjeni”, u autonomno djelujuće valjke. HAMM je primijenio znanstveni pristup te je vizualizirao mišljenja o ovoj temi u obliku projekta „Autonomni valjak F1”, koji se ne temelji na stvarnom stroju, već se radi o studiji o sabijanju u budućnosti. Projekt nam pokazuje kako bi mogao izgledati valjak bez vozača, s alternativnim pogonima i kakve bi to tehničke, organizacijske i ekonomske mogućnosti moglo otvoriti za cestogradnju u buduć-

Kao rezultat daljnjeg razvoja, transformirat će se i radna mjesta u području sabijanja. Jasno je da je potpuno autonomno gradilište bez strojara još uvijek u dalekoj budućnosti. Iz tog je razloga HAMM razvio koncept upravljanja Easy Drive, za sadašnje generacije tandemskih valjaka, kompaktora i valjaka s pneumaticima. Rezultat je pojednostavljeno i standardizirano upravljanje HAMM valjcima, uz istovremeno podizanje ergonomije i komfora na novu razinu. Tvrtka će nastaviti slijediti taj put i u budućnosti, uz još više prostora za individualnu prilagodbu radnog mjesta te će radno okruženje u valjcima sljedećih generacija bit još ugodnije i udobnije nego prije.


HAMM PREDSTAVLJAMO

HAMM već danas nudi module za gradilište budućnosti. Na primjer, mrežni sustavi poput WITOS HCQ i WITOS FleetView optimiziraju planiranje procesa, dostupnost i kvalitetu strojeva tijekom polaganja i sabijanja.

Dodatni aspekt je prikaz informacija vozaču valjka. Projektanti trenutno rade na alternativnim konceptima za jedinstveni prikaz svih podataka o strojevima i gradilištima. Ovdje je težnja na pružanju vozačima jasnih i sveobuhvatnih informacija o stroju i tijeku sabijanja, omogućujući im da brzo i lako bilježe i procjenjuju status. Time se povećava kvaliteta zbijanja uz smanjenje fizičkog naprezanja.

Održiva gradnja Već je danas jasno, da će megatrend zaštite okoliša u budućnosti postati sve važniji i za valjke. „Zaštita okoliša i smanjenje troškova često idu ruku pod ruku„, kaže dr. Axel Römer, što pokazuju i HAMM-ova najnovija rješenja na temu održivosti: tehnologija hibridnog pogona, automatsko gašenje motora, Eco-Mode koji osigurava smanjenu potrošnju goriva, a sa-

42 R U J A N S E P T E M B E R 2 0 1 9 .

mim time i nižu emisiju ispušnih plinova i buke. Jedan od glavnih zadataka za projektante u sljedećim godinama je prilagođavanje valjaka zahtjevima sljedeće razine standarda emisije ispušnih plinova (EU faza V), što će svakako učiniti valjke još više ekološki prihvatljivijim. Ponuda održivog zbijanja već je sada nadopunjena različitim tehnologijama: na primjer, zbijanjem pomoću oscilacije smanjuje se broj prelaska po podlozi. Drugi primjer održive gradnje je HCQ Navigator čijom pomoći u optimizaciji procesa, omogućava brže i homogenizirano sabijanje, što u konačnici štedi energiju, vrijeme i troškove.

Daljnje optimiziranje zbijanja Sve navedeno govori da tvrtka HAMM ostaje vjerna svojim principima te da će u narednim desetljećima nastaviti graditeljskoj indu-

striji nuditi inovativna rješenja u svojoj temeljnoj kompetenciji - sabijanju. To potvrđuje nedavno predstavljanje oscilacijskog valjka s podijeljenom bandažom. Ovo patentirano rješenje kombinira efikasnost oscilatornog sabijanja s prednostima podijeljene bandaže valjka. „Kao pokretač trendova i pokretačka snaga u sektoru sabijanja i dalje ćemo napredovati i razvijati se na održiv način u godinama koje dolaze - i to s jednakim naglaskom na asfaltne i na zemljane radove. U tu svrhu održavamo aktivni dijalog s našim kupcima te ćemo nastaviti biti partner građevinskoj industriji i u narednim godinama”, naglašava dr. Stefan Klumpp, glavni direktor za tehnologiju u HAMM-u. Više informacija o valjcima HAMM kao i opremi ostalih članica Wirtgen Grupe dostupno je kod zastupnika u Hrvatskoj, tvrtke ROTehnologija d.o.o. iz Opatije (www.rotech.hr).

[ 4 2019

Mineral&GRADNJA]


www.tehnoeko.com.hr tter

le News

STRUČNE INFORMACIJE PRATITE I NA WEB STRANICI

1/2019 godina XVI

broj 79 veljača/ february 2019. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

međunarodna konferencija o zaštiti okoliša

Uloga javnog i privatnog sektora

INTERVJU

u kružnom gospodarenju otpadom

DUBRAVKO PONOŠ

5.- 7. lipnja 2019. Poreč

Hotel Laguna Parentium

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

PRETPLATITE SE ! GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA cijena za hrvatsku:

Business Media Croatia d.o.o. Savska cesta 182, Zagreb E: tehnoeko@bmcroatia.hr

250 kn (uključena poštarina i PDV) kontakt za pretplate t:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

stručne informacije

PREDSTAVLJAMO

STRUČNO

FARID, KOMPTECH, TIMAN, IRIDE

CIAK TRUCK, RASCO/MULAG, TEHNIX

EU PROJEKT AGLOMERACIJA LABIN-RAŠA-RABAC

001_NASLOVNA.indd 1

08.02.2019. 14:48:36


www.mineral.com.hr tter

le News

AL INER INA M AGAZ DONOSIA G ROJ M B LO I V NO ĐU OSTA IZME

E

LCO i spaja KOBE Europ ih lco u vinsk Kobe građe te n e a c segm li a iz va i d stroje

IM HOLC ćava pove Holcim za 6% plaća su a m

SCO KA RA je za T VRT n O rješe RASC vanje održa o sk zim esta autoc

ZEUG FAHR NUTZ rajuća PAUL ti ro i na Podiz aktore a za tr kabin

IATIC L ADR c WOO driati ROCK A L O WO tske ROCK uden elio st dodij e ij d n stipe

STRUČNE INFORMACIJE ČITAJTE I NA WEB STRANICI

TI SPOR TRAN 50 za ZAG. 16.7 H F o Volv bačke Zagre orte transp

3/2019 GODINA XXIII BROJ127 SRPANJ JULY 2019.

STRUČNI ČASOPIS ZA GRADITELJSTVO, STROJEVE I OPREMU

PROJEKT

Od kamenoloma do luksuznog hotela

PRETPLATITE SE !

INTERVJU

Oliver Kumrić, predsjednik Uprave Instituta IGH d.d.

GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA

Business Media Croatia d.o.o. Savska cesta 182, Zagreb T: +385 1 6311 800 E: mineral@bmcroatia.hr

cijena za hrvatsku:

250 kn (uključena poštarina i PDV) kontakt za pretplate t:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

m i n e r a l

001_NASLOVNA_2.indd 1

.

c o m

.

h r

02.07.2019. 9:37:02


DoĹživite napredak.

KOMOP d.o.o. Kovinska Ulica 21 10090 Zagreb - Croatia Tel.: 00385 1 48 25 996 info@komop.hr / www.komop.hr www.liebherr.com

Profile for bmcroatia

Mineral 128  

Stručni magazin Mineral namijenjen je stručnoj javnosti koja djeluje na području eksploatacije i prerade mineralnih sirovina, graditeljstva...

Mineral 128  

Stručni magazin Mineral namijenjen je stručnoj javnosti koja djeluje na području eksploatacije i prerade mineralnih sirovina, graditeljstva...

Profile for bmcroatia
Advertisement