Bošnjak 49

mail: casopis.bosnjak@bosnjak.si

Godina IX

broj 49

LJUBLJANA

November

2016

Izlazi povremeno

2 S A D R Ž A J JAVNI SKLAD REPUBLIKE SLOVENIJE ZA KULTURNE DEJAVNOSTI

Uvodnik

3

Škola Bosanskog jezika i kulture

4-5

Slušaj, pričam ti priču

6-9

Časopis za kulturnu i duhovnu afirmaciju Bošnjaka

Bošnjačka mladost

10

Izdavač: BOŠNJAČKI KULTURNI SAVEZ SLOVENIJE P.P.1624 1001 LJUBLJANA

Baklava za Guinnessov rekord

11

ZA IZDAVAČA:

BKZS

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine –1.mart Uspomena iz sehare

12-13 14

ODGOVORNA UREDNICA Dijana Harčević Ćatić

REDAKCIJA

Kultura bez granica

15

Regionalni susreti etničkih zajednica

16

Igrom i pjesmom kroz BiH

17

SARADNICI U OVOM BROJU

Osmi festival bosanske kulture i kulinarike

18

Medina Zukanović, Zora Perenda, Mujo Perenda, Edisa Jusufagić, Maid Svraka, Arsen Jusufagić

Potroši kalorije nogometom

19

Fahir Gutić, Admir Baltić, Danijel Osmanagić, Jasmina Imširović, Erna Huskić

TEHNIČKO UREĐENJE

Širi, širi vezeni peškiri

20-21

Ljiljan slavi 24 g. aktivnog rada

22

Zapjevajmo zajedno naše pjesme

23

Projekti Foto reportaže

26-27 28-29

Veče sevdaha i sevdalinki

30-31

Pruži ruku prijateljstva Jesenička kulturna duga - Negdje u daljine

ADRESA Bošnjaška kulturna zveza Slovenije P.P. 1624 1001 LJUBLJANA

24-25

Promocija Leksikona Bošnjaka Crne Gore

Iz jezika u jezik Pozdrav iz Starog Majdana

Fahir Gutić e-mail: fahir@bosnjak.si

e-mail: casopis.bosnjak@bosnjak.si bkzs@bosnjak.si Matični broj: 1161148 Poreski broj: 18322697 Tran. račun: 02083 - 0090659476 Štamparija: MARKGRAFIKA MARK ZAKOTNIK S.P. ŠENTJURJE 24, 1296 ŠENTVID PRI STIČNI

32 33 34-35

Časopis Bošnjak je plod isključivo dobrovoljnog rada, zbog toga od vas dragi čitaoci očekujemo da ćete nam greške koje primijetite, oprostiti i halaliti. Stavovi autora nisu uvijek identični stavu redakcije!

3 RIJEČ UREDNICE

Uvodnik Drage č itateljke i dragi č itaoci,

minule godine odluč ili smo da u ovom pod nazivom „Boš njač ka mladost“ u broju ne objavljujemo rubriku posve-

Ljubljani najavljen je ciklus događaja koji

pred vama se nalazi novo, č etrdeset i ć e nu sportu. Poklonicima sportskih ć e se realizirati tokom naredne godine u deveto izdanje č a sopisa Boš njak. U stranica se toplo izvinjavamo i molimo za svrhu proslave postojanja. Od prvobitna novom izdanju, kao i uvijek do sada, razumijevanje. donosimo vam godiš nji pregled kulturno

dva druš tva (Ljiljan i Izvor) koja su od

Nisam bez razloga napomenula i samog osnivanja njegovi č lanovi, Savez

– umjetnič kih aktivnosti izvedenih sa stavila u istu relaciju „ogroman broj danas č ini još sedam aktivnih druš tava strane naš ih druš tava. S tim u vezi imat č lanaka sa ogromnim brojem deš avanja“, (Biser, Sandž ak, Sevdah, BMKD Velenje, ć ete priliku da proč itate o ljubljanskoj naime ž eljela bih da se obrazlož im, ali i Zagorski biser, Behar i Bosanski baklavi koja je uš la u Guinessovu knjigu da pohvalim sva naš a druš tva koja ne dijamant). rekorda, kako i na koji nač in je druš tvo umorljivo stvaraju, kreiraju, planiraju iz

Na gore navedenoj priredbi uč estvo-

Ljiljan obiljež ilo Dan nezavisnosti Bosne godine u godinu sve već i i već i broj vali su svi, osim Bosanskog dijamanta. i Hercegovine, zatim u kakvoj atmosferi priredbi, manifestacija, promocija, te Milina u srcu natapala mi se je u ritmu su protekle Več eri sevdaha u Ljubljani i razno raznih drugih projekata. Taj put od trikoraka, ilidž anke, pribiruš e, bosanske Jesenicama, foto-reportaž e sa putovanja amaterizma do profesionalizma ni u trope u zvuku tople melodije sevdalinke i u inostranstvo te o aktuelnim projektima kojoj branš i nije jednostavan i lak. Isti svakom glasu koji je zborio mojim koji se izvode u Velenju i Ljubljani, a pravilo važ i i kod nas. Na putu njem je bosanskim jezikom. Vjerujem i znam da financirani su sa strane Ministarstva za dato i ulož eno mnogo ljubavi, truda, nije samo mene ponio ta osjeć aj?

Kulturu R. Slovenije i iz Evropskih ž ivaca, slobodnog vremena i na kraju socijalnih fondova i još mnogo toga.

Pored č lanaka koja su u naš u redak-

I sve dok nas taj osjeć aj bude č vrsto

krajeva financijski sredstava. I mož da ne drž ao i mi ć emo rasti. Rasti i postajati sve bi vjerovali, ali to je dobro, jer kad se jač i.

ciju doš la iz novinarskih podruž nica u pogleda retrospektivno mnogo pomaka

Jedno veliko hvala svim druš tvima,

novom broju č itat ć ete isto tako o tome je napravljeno. Ka boljem naravno. njihovim „novinarima“ prije svega, na kako je protekla nastava u Skoli bosan-

Skupa sa druš tvima, rastao je i Savez. I až urnosti prilikom slanja novinarskih

skog jezika u Ljubljani, Izoli, Kopru i još uvijek raste, baš zahvaljujuć i vama - č lanaka i pomoć i pri kreiranju sadrž aja.

Kozini u š kolskoj 2015/16. godini te o raste i Boš njak. Sve je povezano i aktuelnim deš avanjima iz iste.

prepleteno, skoro pa „nakerano“, istim

Prijatno č itanje!

Zbog ogromnog broja č l anaka, a (svilenim) nitima. samim tim i ogromnog broja deš avanja

Godinom 2016. uš lo se u dvadesetu

organiziranih od strane druš tava tokom godinu postojanja Saveza. Priredbom

odgovorna urednica

4 M AT E R N J I J E Z I K

Škola bosanskog jezika i kulture

Piš u: učiteljice Sedina i Dijana

Krajem maja i poč etkom juna mjeseca završ ena je š kolska 2015/16. godina u š koli bosanskog jezika i kulture.

Zahvaljujuć i projektu Javnih radova 2015 nastava bosanskog jezika proš le š kolske godine odvijala se je u tri osnovne š kole i to; „Livada“ u Ljubljani, „Vojka Smuc“ u Izoli, „Dragomira Benč ič a – Brkina“ na Kozini i u druš tvu „Behar“ u Kopru. Broj uč enika koji su prisustvovali nastavi bosanskog jezika bio je različ iti i tokom godine kretao se od trideset i pet do č etrdeset i troje.

Uč e nici su bili podijeljeni u dvije starosne grupe – od prvog do petog razreda i od petog do devetog razreda. U druš tvu „Behar“ formirala se je i veteranska – odrasla grupa. Nastava na Kozini izvođena je ponedjeljkom, u Ljubljani utorkom, dok smo srijedom nastavu izvodili u Izoli, a č etvrtom u Kopru. Uč enici su pored redovnih nastavnih aktivnosti uč eš će uzimali i u različ itim radionicama, posjetama kulturnim institucijama i druš tvima.

Tako su uč enici iz Izole mogli da posjete npr. Kulturni dom u Izoli i prisustvuju monokomediji „Slaba druž ba“, turistič kom razgledu starog gradskog jezgra

Razdragani učenici na nastavi Bosanskog jezika

I z o l e , u č e n i c i i z Ko p ra i š l i s u u Pokrajinski muzej u Kopru, a organizirana je i međusobna razmjena posjeta između Kopra i Izole. Uč enici sa Kozine

Likovni rad jedne od učenica polazne škole Bosanskog

posjetili su druš tvo „Behar“ iz Kopra, koji su za njih pripremili poseban kulturno – umjetnič k i program i prevodilač k u radionicu.

Sastav učenika drugog razreda polazne škole

5

Nešto smo i naučili...

Uč enicima su ove godine podijeljeni udž benici dopunske nastave za djecu u inostranstvu od I do IV razreda osnovne š kole. Udž benik je izdan od strane Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, a donaciju je uruč ilo Veleposlaniš tvo BiH u Republici Sloveniji, kojima se ovom prilikom još jednom srč ano zahvaljujemo.

U novoj š kolskoj godini 2016/17. nastava bosanskog jezika i kulture nastavljanja je u osnovnoj š koli „Livada“ u Ljubljani. Nastavu pohađa deset uč enika, starosnog uzrasta od prvog do č etvrtog razreda osnovne š kole, a nastavu izvodi uč iteljica Sedina Sedić .

Nastava je započ ela polovinom mjeseca septembra, a uč iteljica Sedina skupa sa uč enicima odmah se je naš la pred novim

Likovne radionice

Na izletu po Piranu

izazovima i realizacijom projekta Sluš aj, prič am ti prič u! – Prisluhni, naj ti povem!

Uč enič ke radove koji se odnose na ovaj projekat objavljeni su u č l anku pod nazivom Sluš aj, prič am ti prič u.

novembra uč estvovali na projektu Sluš aj, prič am ti prič u! – Prisluhni, naj ti povem! tako da i njihove radove mož ete proč itati u istoj već navedenoj rubrici.

U novoj š kolskoj godini 2016/17. nastava bosanskog jezika i kulture nastavljena je i u druš tvu „Behar“ u Kopru.

Nastavu pohađa č etrnaest uč enika, starosnog uzrasta od treć eg do devetog razreda osnovne š kole.

Oni su kao i njihovi drugari iz Ljubljane tokom septembra, oktobra i djelomič no

Učenički rad...

6 M AT E R N J I J E Z I K

Slušaj, pričam ti priču!

Likovne radionice...trudimo se!

Piš e: Dijana Harčević Ćatić

Psiholozi Alison Garton i Chris Pratt nakon detaljnog prouč avanja znanstvene literature doš li su do zaključ ka da se upravo poticajni socijalni kontakti s govorno kompetentnim ljudima pojavljuju kao konstantan faktor u istraž ivanjima dječ jega govora, č itanja i pisanja (Garton i Pratt, 1998, 218220). Djeca (i odrasli) kojima su smanjeni izravni kontakti s ljudima koji govore u ovom sluč aju bosanski jezik izlož eni su opasnosti zaboravljanja pravilne upotrebe jezika š to dugoroč no gledano vodi prema smanjivanju sposobnosti usmenog i pismenog izraž avanja i sastavljanja cjelovitog pisanog teksta na bosanskom jeziku.

Još od davnih vremena č ovjek ima potrebu da izmiš lja nestvarna bić a kao junake mnogih legendi. Maš tu mu zaokupljaju prič e o vilama, duhovima, patuljcima i njihovim č arolijama, mađijama i preobraž ajima. Najljepš e, najpoznatije i najomiljenije bajke i prič e svijeta, mogu svaki put na novo biti isprič ane na potpuno drugi nač in. Citanje nenametljivo doprinosi š irenju dječ ijih saznanja o svijetu koji ga okruž uje. Isprič ati prič u jedno je od najveć ih umijeć a.

Prič anje je u samoj osnovi jezika i ima ne samo zabavljač ki nego i ljekovit uč inak, jer prič a mož e sve. Ne samo da je vrlo zabavno, nego je i pouč no za djecu. Prič anjem ili č itanjem bajki i prič a pomaž emo boljem razvoju djeteta te mu olakš avamo lakš e snalaž enje kod izrazivanja osjeć a ja i formiranja reč enica. Kad je riječ o prič anju, djetetu je sigurno to viš e

zabavnije jer tad roditelji mijenjaju intonaciju u glasu.

Također, time je uključ e no i viš e pokazivanje osjeć a ja.

Prilikom prič anja se rade grimase, mimika lica je vidljiva.

Dijete to prepoznaje i vrlo lagano prihvać a.

Gledajuć i kako probleme rješ avaju njihovi junaci i oni se poistovjeć ujuć i se s njima. Redovito pripovijedanje djeci mož e pomoć i u razvoju maš te te razvijanju i jač anju koncentracije i paž nje. Zelimo li sa djecom ostvariti odnos, smislenost bivanja, potaknuti njihovu kreativnost, sposobnost izraž avanja, ali i dijeljenje sebe i vlastita iskustva i osjeć aje kako bi ž ivot uč inili “ljudskijim”, u djetinstvo i ž ivot trebali bi smo uključ iti prič u, bajku, poeziju i kreativne jezič ne igre. Ne samo da je vrlo zabavno, nego je i pouč no za djecu.

Projekat „Sluš aj, prič am ti prič u“ Boš njač ki kulturni savez realizira drugu godinu zaredom. Proš le godine na projektu su sudjelovali djevojč ice i dječ aci iz druš tava „Biser“, „Sevdah“ i „Behar“. Ove godine prič e su nam pisali i prič ali djevojč ice i dječ aci, starosnog uzrasta od prvog do č etvrtog razreda, iz OS „Livada“ u Ljubljani i š kolice bosanskog jezika i kulture u Kopru (Behar). Uč iteljica Sedina Sedić pomagala je kao mentorica grupi đaka u Ljubljani, dok je u Kopru uč enicama i uč enicima pomagala uč iteljica Dijana Harč ević Catić .

Ovo su njihovi radovi.

7 Dobro drvo Osvanuo je lijep i sunč an dan. Ptice su letjele nebeskim plavetnilom i cvrkutale najljepš u melodiju koju ljudsko uho mož e č uti.

Jedan dječ ak je odluč io da napravi jedno lijepo djelo.

Odluč io je da zasadi drvo. Odabrao je jedno mjesto u svom dvoriš tu, donio lopatu i sadnicu. Iskopao je jednu rupu, stavio sadnicu u nju i zatrpao rupu. Donio je u kanti vode i zalio sadnicu.

Tako je radio svakog sljedeć eg dana, donosio vodu i zalijevao svoje drvć e, te se ostatak dana igrao pored njega. S vremenom su postali najbolji prijatelji.

Likovne radionice...

napravio joj je ljuljač ku na istom tom drvetu kraj kojeg se on nekad igrao.

Drvce je poč elo da puš ta svoje prve grane, na kojima su iznicali mladi pupovi te prelijepi cvijetovi, koji su svojim mirisom privlač ili pč ele.

Nekad njegov najbolji prijatelj, sada nakon mnogo godina, najboji prijatelj njegove djevojč ice.

Prolazili su dani, mjeseci, godine i dječ ak je izrastao u ozbiljnog č ovjeka, a naraslo je i njegovo drvce.

Bajrama Mulalić, OŠ “Livada”, Ljubljana

Sada je to veliko, debelo drvo, sa mnogo grana i prelijepog liš ća. Sada ptice imaju gdje da odmore svoje tanke nož ice i umorna krila, imaju gdje da naprave svoja gnjezda.

Nekada dječ ak, sada već porodič ni č ovjek, koji je dobio svoju prvu djevojč icu. Kada je djevojč ica malo porasla,

Rođendan u šumi Jednom davno u malom dalekom selu, na vrhu brda, na kraju guste š ume je ž ivio zec. Zec po imenu Zeko Peko Đuro Stari.

Zec je ž ivio sam u svojoj maloj kuć ici. Iako je bio star i oronuo, bio je omiljen među malim zeč ić ma u svom selu.

A i on je njih volio.

Jednog dana je Zeki Peki bio rođendan. Na taj dan on je odluč io da razveseli zeč ić e i da se svi zajedno dobro zabave i provesele.

Zamolio je dva zeč ić a da mu pomognu u pripremama za rođendansku zabavu.

Kupili su bazen, balone, razne igrač ke, sladolede i slatkiš e za sve njegove male prijatelje koji trebaju doć i na zabavu.

Napokon, osvanuo je i taj dugo oč ekivani dan.

Zeku Peku su probudile prve zrake sunca i on se digao iz svog malog slamnatog kreveta. Kad je izaš ao iz kuć e jako se obradovao jer je njegovo dvoriš te već bilo puno malih zeč ić a.

Neki su se kupali u bazenu, drugi su se zabavljali balonima, a treć i su už ivali u slatkiš ima i drugim igrač kama.

Zeko Peko Đuro Stari je sa velikim zadovoljstvom odahnuo jer je shvatio da je to bio pravi potez.

Učimo se crtati...

Radost njegovih malih prijatelja je bila i njegova neopisiva sreć a i zadovoljstvo.

Adnan Dupanović, OŠ “Livada”, Ljubljana

8 nije bilo važ no koliko je važ an bio taj Kikijev š eš ir. Ponekad bi se č ak i posvađao sa ostalima, jer su ga optuž ivali da on krije svoje uš i jer ne ž eli biti magarac, da to radi namjerno. Kiki je samo mudro š utio.

Likovne radionice...razmjena mišljenja!

Prijateljstvo je važno Zivjela je jednom jedna djevojč ica koja se zvala Fatima. Ona je bila dijete od Mustaf – efendije koji je bio bogat. Tako da je ona imala sve š to je god pož eljeti mogla. Međutim, Fatima je uvijek sa ž aloš ču i tugom gledala drugu djecu kako se igraju na igrališ tu sa ž eljom da se i ona sa njima igra. Ali ostala djeca nisu se htjela igrati sa njom, jer je ona uvijek u druš tvu htjela biti glavna. Imala je samo jednu prijateljicu. Njezina prijateljica se je zvala Emina.

Jednom su se sluč ajno posvađale. Sa ž eljom da ima nekoga da se sa njom druž i Fatima se je obratila onoj djeci sa igrališ ta.

Djeca su je ipak primila kod sebe. Isto tako toj djeci se je obratila i Emina. Dok je sa tom djecom jednom prič ala Emina, č ula ih je Fatima i odmah pomislila da se ni oni neć e htjeti viš e druž iti sa njom. Fatima je zaplakala i otrč ala kuć i. Svoj djeci, a Emini posebno je tad bilo mnogo ž ao Fatime jer viš e nema sa kim da se druž i. Tad je Fatima shvatila da je prijateljstvo važ no i da nema veze koliko je tko bogat, ako nema sa kim da se igra i dijeli radost. Tad Emina nagovori svu djecu da skupa odu do Fatimine kuć e, da je iznenade i da se pomire. Fatima se je baš iznenadila kad ih je vidjela.

Nije ulazio u svađu, š taviš e debata o njegovom š eš iru ga je ponekad č ak znala i toliko rastuž iti da bi se odvajao od drugih i lijegao bi rano, uplakan. Tako je bilo sve dok jednog dana se na farmu od gospodina Melhijada nije doselio pas Miki sa kojim se je Kiki mnogo sprijateljio. Njih dvojica su znali danima sjediti na livadi i razgovarati o svemu. Ubrzo se je njihovo prijateljstvo naš lo na meti onih zlobnih magaraca. “Zaš to se ti Kiki ne druž iš viš e sa nama. Sta si ti sebi umislio” – pitali su ga ostali.

Kiki se branio. Ali ni to nije bilo dovoljno, jedan magarac se toliko razljutio i dok su se svađali zaleti se jako i skinu mu š eš ir.

Seš ir pade na pod, a ispred svih se ukazaš e velike skoro slonovske okrugle uš i na Kikijevoj glavi.

Kiki se postidi i otrč a daleko od š tale. Ostali ostadoš e u č udu. Niko nije vjerovao š ta su upravo vidjeli. “Bož e, kako je to moguć e. Poč eli su se zapitkivati.” Poš to je vidio da Kikija nema već dugo, pas Miki se dade na put da ga nađe. Traž io ga je svud.

Naš ao ga je napokon kako lež i pod jednim hrastom na Brdu.

“Kiki, hajmo kuć i.” Kiki nije htio. Bilo ga je sram. “Ne mogu Miki” rekao je – “Svi ć e mi se smijati.” “Sluš aj me, prijatelju moj nije važ no kolike uš i imaš . Ti si moj prijatelj i ja ć u te č uvati i da odmah znaš iznenadit ć eš se kad se vratiš . Mnogo se je toga promijenilo i magarci su se promijenili.”

Kiki mu nije odmah povjerovao, ali je krenuo kuć i. Kad je stigao u š talu, ubrzo su se okupili ostali magarci. Stadoš e pred njega i rekoš e da im je ž ao. Da ga sad napokon razumiju i da se nikad viš e neć e ponaš ati prema njemu tako kako su se prije ponaš ali. Zatim, mu vratiš e njegov š eš ir. Kiki je bio sretan.

Onda su se lijepo svi igrlili i odluč ili da ć e se igrati od sada uvijek skupa na njihovom š kolskom igrališ tu. Tako je i bilo.

Postali su svi prijatelji i još uvijek su.

Nejla Suhopoljac, Koper

Nejla Kanurić, Izola

Kikijev šešir Magarac Kiki je ž ivio u š tali gospodina Melhijada. Bio je najč udnijih od svih magaraca na svijetu. Da, dobro ste proč itali. Znač i nije bio najtvrdoglaviji, nego najč udniji.

Umjesto da bi kao svaki poš ten magarac imao velike uspravne uš i, on je nosio š eš ir i godinama ih vješ to sakrivao.

Kiki je ž ivio pristojno. Bio je marljiv i uvijek spreman za rad.

Melhijad ga uvijek hvalio, š to ostalim magarcima i nije bilo baš drago. Za svoj rad bio je dabome i prikladno nagrađen. Sto je još viš e izazivalo bijes kod nekih slič nih njemu. Ali ni to toliko

Kako pročitati napisano...

9 Mačak Šabo Mač ak Sabo je bio opasan frajer. Pravi, pravcati mač or.

Prorač unat i oprezan. Satima je znao sjediti na podnevskom suncu, na prozoru moga djeda Haš ima i posmatrati komš ijske kuć e. Ni jedan miš u mahali nije nimao ni teoretske š anse da prež ivi ni sat, a kamoli cijeli dan. Sabo se je brinuo o svima nama. Dugo je komš iluk bio miran i spokojan zahvaljuć i njemu. Niko nikad nije ni pomislio da bi se stvari mogle promijeniti. Međutim, jednog dana u naš u mahalu dođe neka uvaž ena gospođa iz grada, koja sa sobom dovede pravu pravcatu gospođu mač ku. Doduš e, viš e gospođicu. Mi djeca je nazvaš mo Cindy. Odmah smo je prokontali i shvatili smo da je Cindy jedna od onih mač aka koje se samo peč e, kao da su doš le iz Pariza. Imala je dugu, bijeli dlaku i bila je sva č upava. Cak je i lanč ič imala i neku traku u rozoj boji oko vrata. Kad je ugleda Sabo ko Sabo se odmah zaljubi. To š to se Sabo zaljubio, hajde to i nekako, ali š to on glavu izgubi i zaboravi miš eve loviti po mahali nas sviju posebno nasekira. Svako bi normalan pomislio da ć e dvije mač ke u komš iluku bolje miš eve loviti i ganjati, ali jok. Gospođici Cindy su se naš i miš evi gadili. Njoj je samo prijala kupljena hrana iz gradskih marketa i ponekad po koja paš teta u podne. Tako da se iz te mač ije ljubavi ubrzo nerodi samo sedam malih mač ič a nego i cijelo kolo podrumskih miš eva.

Adin Beganović, Koper

Nene i opanak Ovu prič u je meni prič ao moj djed Sejad. Ja svoga djeda Sejada zovem dido pa ć u ga i u ovoj prič i tako zvati. Dido se je rodio davno. Bar on tako kaž e. Ja ne mogu zamisliti koliko je to davno, jer ja imam samo jedanaest godina, a moj dido ima š est puta viš e. Bar on tako kaž e. Ovu prič u isprič ao je meni i mojoj sestri kad smo bile u Bosni. Prič u je poč eo tako da nam je rekao kako su se, kad je on bio mali i kad je ž ivio u Bosni, prič e prič ale svaku noć po sijelima. Neke od tih prič a su bile i stvarne, a neka ne stvarne. Tako da on ne zna sigurno da li je ova prič a stvarna, a poš to dido ne zna to odmah znač i da ne znamo ni ja ni sestra.

Ovako je to bilo: jednom je jedna stara ž ena doš la u jedno selo, poš to je bio mrak, ona navrati do prve kuć e i upita domać ina da li ima bujruma i da li ona mož e tu kod njih da prenoć i.

Domać ini joj rekoš e da ima i da slobodno mož e kod njih da spava. Zena je imala sa sobom samo nove opanke u kesi. U jutro kad popiš e kafu, kaž e nena da mora ić i i zatraž i od domać ina svoju kokoš . “Kakvu kokoš , upita je domać in?“, „pa bom onu kokoš š to sam sinoć donijela“ – odgovori nena. “Nisi ti donijela nikakvu kokoš ” - reč e njoj domać in. “Jesam” - “nisi”, tu se oni posvađaš e i na kraju joj domać in popusti i dade kokoš . Ode tako nene i stiž e u drugo selo. Kad ona dođe, bijaš e

već noć . Dođe do prve kuć e i upita da li mož e da prenoć i kod njih. Domać in je primi i reč e da mož e. Kad svanu sutra ujutro i kad oni popiš e kafu, nane krenu i upita domać ina da li mož e da joj dovede njezino jagnje. „Kakvo jagnje“ - reč e domać in, „pa ono moje š to sam sinoć donijela“ - odgovori nene. „Nisi ti donijela nikakvo jagnje, nego kokoš “ - ljutito reč e domać in. Tu se oni posvađaš e i na kraju domać in popusti neni in dade joj jagnje i nene kranu dalje. Ode one u treć e selo i taman kad stiž e pade mrak. Dođe do prve kuć e i upita da li mož e prenoć iti kod njih. Domać inima bi ž ao pa je primiš e kod sebe. Ujutro kad svanu i kad popiš e kafu, nene krenu i zatraž i svoju kravu. „Kakvu kravu“ - zač uđeno reč e njoj domać in. „Nisi ti dovela nikakvu kravu, nego jagnje.“ - branio se domać in. „Nisam, nisam nego kravu“ i tu se oni posvađaš e, ali domać in popusti te na kraju dade neni i kravu. Tako nene od opanaka uz prevaru dobi i kravu. Iduć i po mraku do sljedeć eg sela napadoš e nenu vukovi i strgaš e joj kokoš , pojedoš e jagnje i kravu pa nene ostade sama sa svojim opancima pored panja.

Cič a mič a gotova prič a.

Ela Halkić, Koper

Dječak i selo Bio jednom jedan dječ ak koji je dva puta slagao. Dječ ak je ž ivio u jednom dalekom selu kod Tuzle. Imao je oko petnaest godina i iš ao je u š kolu, ali volio je da sluš a prič e starijih ljudi po sijelima. Tako je jednom dok je njegov djed imao sijelo č uo, dok se je skrivao na tavanu, kako stariji ljudi prič aju prič e o vukovima i prepastima. Nakon toga on se mnogo uplaš io, pa da sam sebe razuvjeri u taj strah uvjeri se da su stariji to namjerno isprič ali baš da bi se on prepao. Tad on odluč i da se naš ali sa cijelim selom, pa tako u gluho doba noć i kad su svi spavali razleta se po selu u pidž ami praveć i č itavu buku i budeć i cijelo selo o tome kako se je tobož e zapalila š tala puna slame i ž ita kod njegovog komš ije preko puta. Narod se sav razbudi, svi izađoš e i razletaš e se po selu, a od vatre niš ta. On se tad nasmija i reč e kako se je samo š alio sa njima. Komš ije se razljutiš e i odoš e da spavaju. Ne prođe dugo zatim, kad ono opet dječ ak dignu cijelu buku u gluho doba noć i kako su ono upali neki hajduci u njihovo selo i kradu oko hodž ine kuć e.

Komš ije se naoruž aš e grabljama, motikama i drugim halatima pa krenuš e da traž e hajduke, a ono nikoga nigdje. Kad oni vidješ e da nikog nigdje nema, shvatiš e da se je dječ ak opet sa njima ruž no naš alio pa se naljutiš e još viš e. Ne prođe dugo zatim, kad ono dječ ak poč e vikati, skakati, plakati i to se č u po cijelom selu. Jauč e on „pomozite, ljudiiiii, napali me vuci.

Pomozite kad vas molim, ponesite halatke svoje“, ali niko niš ta.

Niko ni prstom nije makao, misleć i da se dječ ak opet sa njima ruž no š ali. Kad ono jutro osvanu na proplanku viš e kuć a nađoš e njegovu bijelu koš ulju rastrganu u komadić e.

Hana Osmanović, Koper

10 K U L T U R A

Bošnjačka mladost Sveslovenski zbor bošnjačkih kulturnih društava

Piš e: Dijana Harčević Ćatić

Prvog oktobra ove godine Boš njač k i kulturni savez Slovenije u Centru kulture »Spanski borci« u Ljubljani organizirao je priredbu sveslovenski zbor boš njač k ih kulturnih druš tva pod nazivom »Boš njač ka mladost«. Ovo je treć a priredba ovog karaktera: naime, prvi zbor druš tava održ an je u Trbovlju, a drugi u Kopru.

Ovom priredbom započ eo je i ciklus kulturnih događaja posveć enih dvadesetogodiš njici od osnivanja Saveza. Pod okriljem Saveza trenutno djeluje osam kultunih druš tava i to: Druš tvo bosansko-hercegovač kog i slovenskog prijateljstva »Ljiljan« te KUD »Sevdah« u Ljubljani, KUD »Bosanski dijamant« u Mariboru, Boš njač ko mladinsko kulturno druš tvo u Velenju, KUD »Zagorski biser« u Zagorju pored Save, Kulturno umjetnič ko i sportsko druš tvo Boš njaka »Biser« u Kooreografijom pod nazivom »Gradske igre iz Sarajeva« nastupio je KUSD »Behar« iz Kopra. Folklornim stvaralaš tvom predstavili su se još i druš tva KUD »Sandž ak u Sloveniji«, KSD Boš njaka »Biser« iz Jesenica sa kooreografijom »Banjaluč ke igre« te druš tvo »Izvor« iz Kranja. KulturnI dio programa svojim obrać a njem zatvorio je predsjednik Boš njač kog kulturnog Saveza u Sloveniji gospodin Admir Baltić podjelivš i nastupajuć im prigodna priznanja.

Gospodin Admir Baltić tom prilikom izrazio je zadovoljstvo sa radom druš tava i istinske ž elje za š to uspješ nijim radom u buduć nosti. Priredbi su prisustvovali predsjednici i predstavnici ostalih manjinskih Saveza u Sloveniji te predsjedavajuć i Saveza saveza gospodin Fahir Gutić .

Jesenicama, Kulturno, umjetnič ko i sportsko druš tvo »Behar« u Kopru, KUD »Sandž ak u Sloveniji« u Kamniku i Druš tvo rojakov Plavnja i Gusinja »Izvor« u Kranju. Od kojih je druš tvo sa najstarijom tradicijom; druš tvo »Ljiljan« iz Ljubljane, a najmlađe »Zagorski biser« iz Zagorja pored Save.

Na zboru druš tava u Ljubljani, druš tvo »Ljiljan« predstavili su polaznici dječ ije folklorne sekcije sa spletom boš njač kih igara, a dječ aci i djevojč ice iz druš tva »Sevdah« prać eni na harmonici od strane Mateja Matić a svoje druš tvo predstavili su preko pjesmu.

Dramskim stvaralaš tvom - sa scenom iz predstave »Proš etaj u mojim cipelama« predstavile su se djevojke iz BMKD-a Velenje. Dok su dramsku tač ku »Horoz« pripremili č lanovi druš tva »Zagorski biser«.

11

Baklava za Guinnessov rekord

K U L I N A R I K A

Piš e: Admir Baltić Foto: Admir Baltić

U Ljubljani ispečena najveća baklava na svijetu! U receptu za baklavu, količine sastojaka mogu se precizno propisati, no bosanske domaćice sastojke više vole dodavati „od oka“ nego li u gramima i litrima.

Baklava, kakvu poznajemo danas, nastala je na osmanlijskom dvoru u Stambolu. Slič na peciva već su ranije poznavali u Grč koj, Maloj Aziji, Siriji i Perziji. Antropologinja dr. Svetlana Slapš ak u svojoj knjizi Kuhinja z razgledom navodi, da sama riječ baklava dolazi iz mongolskog, a svoje „slatko“ znač enje dobila je na turskom. Ovaj kolač iz mljevenih oraš čić a, jufki i meda (u novije doba š eć era), usidrio se i u kuhinjama š irom Balkana, pa tako i u Bosni i Hercegovini.

V Ljubljani smo u sklopu festivala bosanske hrane imali priliku vidjeti i okusiti slovensko-bosansku baklavu rekorderku. Imala je 309 kilograma tež ine, 18 metara duga i pola metra š iroka. Po tradicionalnom bosanskom receptu

Zora Perenda

40. Kaž e, da se u vrijeme njenog djetinjstva u Bosni i Hercegovini baklavu spremalo samo za Bajram, jer su sastojci tad bili preskupi za prosječ n u boš njač ku porodicu.

Iako postoje baklave bez oraha, isti su ipak najprepoznatEsma Ferizović ljiviji sastojak baklave. „Sve su baklave dobre, recimo sa bademima ili sa lješ njacima, postoji i baklava sa pistacijama. Ali mi smo nauč ili na orahe i to je to. To je vrh!“ objasnila nam Esma dodavš i još to, da je p o re d o b ave z n i h oraha bosanska baklava karakteristič na i po svom konač nom obliku: „Bosanska b a k l ava j e d o s t a visoka, pet i č ak š est centimetara, a rež emo ju u obliku romba.“ Esma svoje baklave rado poklanja prijateljima, komš ijama i poznanicima. „Jako vole baklavu i cijene je. Ali ja umijem spremiti i ljubljansku poticu. I prekmursku gibanicu isto znam napraviti i nekad je odnesem komš ijama Slovencima, da vide, da i jedna Bosanka zna ispeć i pravu gibanicu,“ u š ali se pohvali Esma.

ispekle su je č lanice udruž enja „Zemzem“. Tog sunč a nog aprilskog dana, izlož ena na oč igled javnosti u centru Ljubljane, unatoč njenim rekordnim dimenzijama, nestalo je za manje od sat vremena. Cjelokupni doprinos od prikupljenih donacija, namijenjen je izgradnji Islamskog kulturnog centra u Bosanska baklava se priprema na viš e Ljubljani. nač ina, no osnovica je uvijek jednaka, kazala nam je Zora Perenda iz Kulturnog Jedna od 19 ž ena, koje su pekle ovu druš tva „Sevdah“ iz Ljubljane: „Osnovna ogromnu baklavu, bila je Esma Ferizović . bit je tijesto, maslo i ulje za preliv, orasi, Vješ tinu spremanja baklave nauč ila je od š eć er i voda.“ Kao i za druga jela recept za svoje majke. Ovaj kolač peč e već haman baklavu mož e se propisati u tač nim 50 godina, a u Sloveniji ž ivi već viš e od količ inama. Za to su se pobrinule č lanice

udruž enja „Zemzem“, koje su 2011 godine izdale knjigu Kuharica slovenskih Bosanki, gdje se pored recepta za baklavu nalaze i recepti za brojna druga jela.

No bosanske domać ice uvijek ć e reć i, da je osjeć aj bitniji od tač nih količ ina i standardiziranog postupka spremanja. „Bosanska kuhinja je specifič na po tome, š to se sve radi od oka. Svaka domać ica tač no zna koliko č ega ć e upotrijebiti i dodati. Baklava kad se radi, kao i svaki kolač , moraš da radiš sa ljubavlju i da u tome už ivaš ,“ objasnila nam je Zora.

B o s a n s ko j b a k l av i č e s to z n a j u prigovoriti da je preslatka. Zora na to odgovara, da se slatkost baklave mož e prilagoditi, ali: „Baklava je baklava, ona prava, kad je soč na, slatka i zlatne boje i ona mora biti slatka.“ Zato je dobro baklavu jesti polako, s osjeć ajem, sa č aš om vode pri ruci, bez ž urbe i pretjerivanja, po moguć nosti u dobrom druš tvu.

Bosanska baklava

12 DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine –1. mart U kulturnom domu Šentvid proslavljen Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Piš e: Erna Huskić

Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine održ an je na preporuku KSD „ĆIRO“ - SANICA Arbitraž ne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji u završ noj fazi disolucije bivš e SFRJ. Održ an je 29. februara i 1. marta, a označ avao je opredijeljenje građana ka buduć nosti zemlje. Referendumu je pristupilo ukupno 2.073.568 glasač a š to je predstavljalo izlaznost od 63,6%. Od ukupnog broja izaš lih na glasanje njih 99,7 je glasalo za nezavisnost, a 0,3% protiv te odluke. Rezultati referenduma su prihvać eni 6. marta iste te godine u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Referendumsko pitanje je glasilo: Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?

Drugi po važ nosti naš nacionalni Danas se Dan nezavisnosti obiljež ava donijela Skupš tina Republike Bosne i praznik »Ljiljan« je obiljež io, 5. marta u Hercegovine 28. februara 1995. godine. na osnovu Zakona o 1. martu, kojeg je kulturnom domu Sentvid, sa prigodnom t e m a t s k i p l a n i ra n o m ku l t u r n o m priredbom koja je realizirana u sklopu projekta »Temelj Bosne«. Projekat je financijski podpomogao Javni fond za kulturne djelatnosti Republike Slovenije (JSKD).

Gost na priredbi je bilo kulturno, sportsko druš tvo »Ciro« iz Ključ a.

Druš tvo »Ciro« je relativno mlado druš tvo. Ustanovljeno je bilo 2014. godine i to je bio njihov prvi nastup van granica Bosne i Hercegovine. Važ nim nam se č ini istać i da je predsjednik druš tva »Ciro« naš bivš i dugogodiš nji predsjednik g. Ale Botonjić , zbog toga je ova priredba bila obojena sa posebnim emocijama i evociranjem lijepi starih uspomena.

Prisutnim uz par toplih i vrlo inspirativnih riječ i su se obratili ambasador Bosne i Hercegovine u Sloveniji g. Željko Jerkić, konzul/-ka ambasade Bosne i Hercegovine ga. Azra Popović, namjesnica direktora Javnog fonda za kulturne djelatnosti Republike Slovenije ga. Marjeta Turk, predsjednik društva »Ćiro« g. Ale Botonjić, predsjednici i predstavnici ostalih društaFolklorna grupa sa nastupa va u Sloveniji te naš predsjednik g.

Elvis Alukić.

13

Na zajedničkoj fotografiji sa najmlađim posjetiocima

Program je otvoren recitalima č lanova/-ca literarne sekcije te obrać anjem naš eg dugogodiš njeg prijatelja, pjesnika g.

Ismeta Bekrića. U nastavku su slijedili nastupi svih folklornih grupa Druš tva „Ljiljan“. Gostujuć e druš tva »Ciro«, predstavilo se je isto tako preko folklorne tač ke. Program je nastavljen izvedbom sevdalinki i dramskim izič ajem naš ega

Na zajedničkoj fotografiji sa gostima

dugogodiš njeg č lan druš tva Admira Baltića, koji je sa kratkim skeč evima nasmijao publiku do suza.

U koliko ove godine niste mogli da posjetite naš u priredbu, pozivamo vas da nam se pridruž ite sljedeć e godine. Nakon kulturno-umjetnič kog programa, druž enje je nastavljeno u revijalnom duhu.

14 K U L T U R A

Uspomena iz sehare

Piš e: Dijana Harčević Ćatić

Ukrašene duborezima, rađene u boji drveta sehare su nekada bile ogledalo bogastva djevojke i kuće iz koje dolazi. Obložena crvenim plišem i unutrašnjim pregradama nekada ju je imala svaka kuća. U njima su djevojke ostavljale ručne radove (vez, čavrme i zlatovez), nakit, posteljinu, rijetke fotografije, košulje koje su šile i vezle, a sve se pomno čuvalo zaključano sa katancem.

Kulturno, umjetničko i sportsko društvo »Behar« poč etkom aprila u Gradskom pozoriš tu Kopar organiziralo je priredbu pod nazivom »Uspomene iz sehare«. Inspiracija i crvena nit priredbe bila je sehara.

Iz zaostavš tine zabač enu i zatrpanu u nekom ć oš ku stare rodne kuć e u mraku izvukli i otvorili smo staru naninu seharu razgrnuli rukom i najprije iz lijevog č oš ka publici darovali jasne melodije sa notnim zapisima spletova igara iz istoč ne, srednje i zapadne Bosne. Sa spletovima igara iz reazlič itih dijelova Bosne, predstavile su se dječ ija i omladinska folklorna grupa druš tva »Behar«.

Baš tu na pozornici otvorivš i svoju seharu u njoj srmali č evretom od najljepš eg veza vezeno stajale su na č etvrt smotane djevojač ke bijele koš ulje, a pod njima boje đula dimije i raznozane haljinke mirisne.

Prekrivenu bogatim nakitom, starim srebrom i ž ež enim zlatom te svim vrstama dragoga kamenja i haljinkom š to je

Nastup koji je izazvao pažnju publike...

Dramska sekcija

moja majka u dž amfezli boš ču zamotala ispleo se kao đerdan od jantara niz od plesnih koraka – od zavrzlame, preko ilidž anke, bosanske tope i pribiruš e.

Neprimjetno preobraž avajuć i i utapajuć i sve oko sebe u koloritu talasa osjeć ajnih naboja punih mladosti i ž ivota ulazeć i u duš u posjetilaca – ulazila je sevdalinka koju su intrepretirali č lanovi društva »Sevdalinke« iz Kopra.

Brez sevdalinki ne ide...

Naš i gosti na priredbi su bili č lanovi plesnog studija »Hava« iz Ljubljane, a predstavili su se sa koreografijama »Khatarna« i »Binzil«.

Nakon kulturno – umjetnič kog dijela programa druž enje je nastavljeno u revijalnog duhu.

Intrepretatore je na harmonici pratio Alen Bajrić , a na gitari Fehim Hodž ić .

Detalj sa predstave

15

Kultura bez granica

Najmlađi učesnici...

Piš e: Medina Zukanović Fotografije: Damir Hladnić

Druš tvo „Bosanski dijamant“ iz Maribora je u subotu 7. maja 2016. u Kulturnom domu Ruš e održ ao priredbu pod nazivom „Kultura brez meja“.

druš tva. Zahvaljujemo se donatorima na pomoć i oko organizacije, a oni su: Radenska d.d., pekara Alea, Branik i Hameli iz Maribora.

U prepunoj dvorani domać inima se je pridruž ilo nekoliko udruž enja iz Slovenije i Austrije. Cilj priredbe je bio da kroz igru i pjesmu se prikaž u različ ite kulture.

Nakon kulturnog dijela programa uslijedilo je revijalno druž enje.

U bogatom kulturnom programu pored Mariborskih dijamanata su nastupili i dječ ija folklorna grupa Osnovne š kole i vrtić a „Janka Glazerja“ iz Ruš a, druš tva „Ljiljan“ i „Sandž ak“ iz Ljubljane, Mahmud Alkhatib, Oryantal Aš ajt i druš tvo „Kulin Ban“ iz Graza.

Druš tvo »Bosanski dijamant« Maribor predstavilo se je dječ ijom i srednjom folklornom grupom, koje su kod publike izazvale najviš e oduš evljenja i aplauza.

Priredbu je vodila Edina Ramić .

Poslije priredbe gosti su imali priliku kuš ati bogatu bosansku sofru, koju su pripremile vrijedne č lanice

Zadovoljna publika...

16

Regionalni susret manjinskih etničkih zajednica Piš e: Arsen Jusufagić

U Kamniku je, 13. 03. 2016. održ an regijski susret manjinskih etničkih zajednica. Na regijskom susretu svoje uč eš če uzeo je i jesenički ”Biser” sa ukupno č etiri folklorne podgrupe: Ţ Ţ Ţ

malom grupom (uč esnici do 9 godina starosti) srednjom grupom (uč esnici do 14 godina starosti) velikom grupom (uč esnici do 18 godina starosti) te sa grupom

Ţ

Biserove dame (mame č ija djeca nastupaju u jednim od ove tri predhodne grupe)

Na regijski susret smo otiš li sa sedamdeset članova, koji su nastupili u folklornim koreografijama i četiri muzičara š to nas je č inilo najmnogoljudnijom grupom tu več e.

Kako je protekao naš nastup tu več e r pogledajte u fotografijama.

17

S igrom i pjesmom kroz BiH

OBIČAJI I KULTURA

Piš e: Mujo Perenda

I ove godine u okviru »Tedna ljubiteljske kulture« održ ana je manifestacija pod nazivom »S igrom i pjesmom kroz BiH«. Na priredbi su se kao i ranijih godina predstavljala različita kulturno, umjetnička društva svih naroda i narodnosti sa područja Bosne i Hercegovine.

Igre od ravne Posavine, preko Ozrena, Vlaš ić a i Kozare, kroz srednju Bosnu, livanjske i glamoč ke visoravni, do zapadne Bosne, janjskog polja i Jajca uz zvuke tambure, violine, š argije i hamonike pratile su izvorne pjesme i beć arac .

Priredba »S igrom i pjesmom kroz BiH« je jedina priredba

ovakvog karaktera u Sloveniji. Ciljno je usmjerena u prezentaciju obič aja različ itih naroda i narodnosti koji su vjekovima ž ivjeli u suž ivotu prepleteni kulturnim dobrima.

Sa namjenom oč uvanja i njegovanja kulturnog i folklornog blaga drž ave BiH, nastupili su: KUD »Sevdah« Ljubljana, Druš tvo »Ljiljan« Ljubljana, SPD »Nikola Tesla« Postojna, SK »Brdo« Kranj, SKD »Sveti Sava« Kranj (ž enska i muš ka pjevač ka grupa), SKUD »Vidovdan« Ljubljana i HKD »Rodna gruda« iz Dugog sela.

18 OBIČAJI I KULTURA

Osmi festival bosanske kulture i kulinarike u Kopru

U organizaciji udruženja žena »Bedem« i društva »Behar«, 8. maja održ an je osmi Festival bosanske kulture i kulinarike u Kopru.

Ove godine pored domać ina na festivalu su nastupili KUD »Divanhana« iz Klagenfurta, ansambal »Ljiljan« iz Rijeke i KUD »Saz« iz Cazina.

Pored kulturno – umjetnič kog programa, posjetioci su imali

priliku uzeti uč eš će na radionicama uč enja narodnog kola i pripreme bureka.

Na festivalu ove godine posjetio nas je i glumac Mirsad Tuka iz Kamernog teatra 55 iz Sarajeva.

Program su vodili Irma Maš inović i Maid Svraka.

Kako je atmosfera bila na Festivalu, mož ete pogledati u fotografijama pored.

19 Tradicionalni piknik i turnir u malom nogometu

Potroši kalorije nogometom, ali ih nadoknadi dobrim ćevapima!

Piš e: Erna Huskić

Zadnjih deset godina, već tradicionalno, »Ljiljan« krajem mjeseca maja u B i z ov i ku o rga n i z u j e te f e r i č sportsko-zabavnog karaktera za svoje č lanove, simpatizere i prijatelje. Teferič posjeti do hiljadu ljudi, a najviš e je prepoznatljiv po nogometnom turniru, koji se smatra za jednog od najreprezentativnijih malonogometnih turnira u Sloveniji. Zbog vremenskih nestabilnosti mjeseca maja skoro da se do sada nije desilo da je teferič protekao bez kiš e, tako je bilo i ove godine, ali velikoj ž elji, dobrom raspolož enju i atmosferi proljetni majski pljusak nije mogao š to bi se reklo »ni pera odbiti«.

Svoje snage na turniru ove godine odmjerilo je šesnaest različitih ekipa.

Svojim dolaskom na turnir nas ponekad poč aste i poznatije ''zvijezde'' malog nogometa te ekipa/-e ili igrač /-i iz Bosne i Hercegovine. Tako nas je ove godine posjetio bivš i reprezentativac, drž avni prvak i trener Mile Simeunović . To je njegovo već treć e uč eš če na Ljiljanovom malonogometnom turniru, š to govori u korist važ nosti i prepoznatljivosti turnira.

Nakon napetog sportskog boja za nagradu i pehare, uslijedilo je druženje. Igrali su se š ah, odbojka, koš arka, a sve uz pjesu, harmoniku, kolo i dobru sofru.

Turnir je trajao č i tav dan sve do kasnih sati. Završen je proglašavanjem pobjednika. Treć e mjesto osvojila je ekipa ''Jasko trade'', drugo mjesto pripalo je ekipi pod nazivom ''Golden eye shisha bar'', a velikim Ljiljanovim peharom okitila se je ekipa ''KMN Juventus''.

Kakva ć e biti atmosfera sljedeć e godine mož ete sami provjeriti krajem mjeseca maja, na sljedeć em Ljiljanovom teferič u u Bizoviku. Dođite! Mi ć emo vas oč ekivati!

S P O R T

20

Siri, š iri vezeni peš kiri Foto: Jasmina Imširović

Dječiji folklorni festival "Širi, širi vezeni peškiri" održan je u nedjelja, 29. maj 2016. u dvorani Gaudeamus u Velenju u organizaciji Bošnjačkog omladinskog kulturnog udruženja Velenje (BMKD Velenje).

Više o atmosferi sa festivala pogledajte u fotografijama.

21

22 KULTURA I ZABAVA

23

Piš e: Zora Perenda

Osmo sreć anje izvornih pjevačkih grupa naroda i narodnosti Slovenije u organizaciji KUD-a »Sevdah« iz Ljubljane, održ ano je sa poč etkom u 18. 00 sati 12. marta 2016. u Kulturnom domu Sentvid.

Na priredbi su se predstavile pjevačke grupe iz različitih društava koje gaje izvorno pjevanje i samim tim č uvaju i prezentiraju mladim generacijama kulturno naslijeđe svojih predaka. Nekad se pjevalo djevojač ki i momač ki, po sijelima, teferič ima, svadbama uz kopanje, branje i komuš anje. Sa pjesmom se prenosilo veselje i sreć a. Mi danas pjevamo sa

ž eljom da amanet koji su nam dali naš i preci prenesemo svojim mlađim generacijama.

Na osmom srećanju publika je imala priliku da čuje albanske, bošnjačke, hrvatske, makedonske, slovenačke i srbijanske izvorne pjesama u izvođenju slijedeć ih kulturno, umjetnič kih druš tva: v

v v Detalj sa priredbe u Šentvidu

KUD »Sevdah« Ljubljana –Izvorne pjesme iz zapadne Bosne i Hercegovine i č obanske pjesme s područ ja Livna, BiH. Folklorna skupina »Emona«, Ljubljana – Izvorne ljudske pjesme iz Bijele Krajine Folklorno, kulturno druš tvo »Međimurje« Ljubljana – Izvorne pjesme iz Hrvatskog Međimurja v SKUD »Vidovdan«, Ljubljana – Izvorne pjesme srpskog ž ivlja iz Bosne i Hercegovine v ZPZ »Svoboda« Viž marje, Ljubljana – Ljudske izvorne pjesme Bijele krajine i zapadne Slovenije v Makedonska folklorna skupina » K a l i n a « L j u b l j a n a i z M o d r i n – makedonske izvorne pjesme v AKUD »Kolo« Koper – muš ka pjevač ka grupa pjesme iz Krajine BiH, i ž enska pjevač ka grupa izvorne pjesme iz Srbije te v Alma Bejtulahu&Dino Murtazani – albanske izvorne pjesme

24 P R O J E K T I

KulNit

Piš e: Jasmina Imširović Boš njač ko omladinsko kulturno druš tvo iz Velenja je od 1. 7. 2016. krenulo sa radom na realizaciji projekta pod nazivom „KulNit“. Projektne aktivnosti druš tvo ć e izvoditi do 31. 08. 2017. Projekat se izvodi u sklopu Operativnog programa za izvođenje evropske kohezijske politike u razdoblju 2014 – 2020.

Operativni program 2014-2020. pod prioritetnim ulaganjem istič e: aktivno uključivanje preko spoticanja jednakih moguć nosti i stvarnog sudjelovanja te poboljš avanjem zapoš ljavanja i rad na spriječavanju pada u siromaštvo odnosno socijalnu isključ enost i smanjenje nejednakosti u zdravlju.

Namjera projekta „KulNit“ je da preko inovativnih nač ina i principa rada omoguć i već u socijalnu aktivaciju i zaposljivost pripadnika ranljivih grupa na područ ju kulture te da jač anjem ljudskog kapitala uveć a prepoznatljivost boš njač ke i drugih manjinskih kultura u Velenju i š ire. Ciljna grupa projekta su starije nezaposlene ž ene i mlade djevojke na poč etku karijere pripradnice boš njač k e ili neke od ostalih manjinskih zajednica.

Glavne aktivnosti projekta su usavrš avanje/treninzi na polju:

·

ruč nih spretnosti (keranje, heklanje)

·

video produkcije i

·

kulturnog menadž menta.

Polaznici radionica u sklopu treninga radit ć e na razvoju i oblikovanju vlastitih inovativnih produkta, od tradicionalnih vezenina do savremenih modnih dodataka. Produkti ć e biti predstavljeni na kraju projekta.

Na kraju projekta predstavit ć emo i promocijski film o modernizaciji i inovativnoj upotrebi starog zanata keranja.

Film ć e producirati uč esnici usavrš avanja sa polja video produkcije. Sa usavrš avanjem na polju kulturnog menadž menta i fundraisinga u kulturi treć u ć emo grupu uč esnika obuč iti za dugoroč no financijsko planiranje i razvoj novih politika financiranja, koje ć e pripadnicima ranjlivih grupa otvarati moguć nosti zaposlenja i prihoda uz upotrebu novo steč enih vješ tina.

Projekt je financiran sa strane Evropske Unije iz Evropskog socijalnog sklade i Ministarstva za kulturu R Slovenije u visini od 79.998,50 €.

Viš e informacija o operaciji KulNit mož ete dobiti na naš oj internet stranici: http://www.bmkd-velenje.si/kulnit/.

U koliko ste zainteresirani za uč eš će na nekom od treninga, javite nam se na:

info@bmkd-velenje.si tu ć ete dobiti sve potrebne informacije o tome gdje i kada se treninzi odvijaju.

25

Scena nas veže u Ljiljanu

P R O J E K T I

Piš e: Admir Baltić Foto: Admir Baltić

Scena povezuje ime je novog jednogodiš njeg projekta druš tva Ljiljan, sa kojim se ž eli omladini i starijim iz redova boš njač ke i drugih manjinskih zajednica približ iti savremene pozoriš ne prakse. U sklopu projekta već se izvode radionice improvizacijskog pozoriš ta (impro teatar) te obič nog pozoriš ta sa naglaskom na temama bliskim ovdaš njim manjinskim zajednicama. Radionice impro teatra vode Saš o Stare i Rok Bohinc, uvaž ena imena sa područ j a slovenskog impro pozoriš ta a sve viš e i sa televizijskih ekrana. Na pozoriš nim radionicama predavać e već i broj ljudi iz struke, a do sad su u Ljiljanu već ugostili bosansko-hercegovač og glumca i asistenta na Akademiji scenskih umjetnosti u Tuzli g. Irfana Kasumović a.

Svi zainteresirani, koji bi ž eljeli uč estvovati na ovim radionicama i nauč iti kako se už ivjeti u lik nekog drugog, kako uspješ no javno nastupati, kako se kretati na bini i sve druge male tajne iz svijeta glume, dobro su doš li u prostorije druš tva Ljiljan svakog utorka i srijede naveč e od 18.00 do 20.00. Velika ž elja druš tva je, da se ovim projektom u druš tvo dovedu i oni pripadnici naš e zajednice, koji inač e ne zalaze u naš a druš tva

jer ih ne zanima folklor, koji je inač e glavna aktivnost već ine naš ih udruž enja.

S poč etkom 2017. u Ljiljanu ć e se izvoditi i radionice stand up komedije sa poznatim komič arem bosansko-hercegovač kih korijena Pericom Jerković em. Isto tako renomirana ilustratorica i performerka Samira Kentrić izvodić e radionice vizualne komunikacije u teatru (promocija, scenografija,…), a u planu su još i marketinš ke radionice. Sve skupa je zamiš ljeno kao cjelovit paket neformalnog obrazovanja kroz kojeg ć e uč esnici dobiti konkretna znanja, razviti vješ tine glume, izać i na binu i nastupati pred publikom te uz to još i nauč iti kako da svoja novosteč ena znanja iskoriste u praksi, kako da svoju predstavu ponude trž iš tu odnosno kako da je uvedu na slovensku a mož da i š iru scenu.

Kao konač ni rezultat ljubitelje teatra mož e razveseliti završ ni festival, na kojem ć e nastupiti dramska grupa, impro grupa te novi stand up komič ari proizaš li iz ovog kulturno-obrazovnog projekta.

Festival »Scena povezuje« održ ać e se u junu 2017. u Ljubljani, a u planu je da svrš enici radionica potom nastupe i u drugim gradovima diljem Slovenije. Sam projekt su podrž ali Ministarstvo za kulturu RS i Evropski socijalni fond.

26 FOTO REPORTAŽA Foto: Jasmina Imširović

Rosenheimu u pohode Foto reportaža BMKD-a iz Rosenheima (Njemačka)

Članovi BMKD Velenje su ovog ljeta na poziv prijatelja iz BKD Rosenheim boravili na zajedničkom putovanju u Njemačkoj.

Kako je proteklo njihovo putovanje, možete vidjeti u foto zapisima koje su sa sobom donijeli nazad u Velenje.

27 FOTO REPORTAŽA

Izlet u Gulieverlandi(j)u Foto: Almira Sikirić

Kraj ljetne sezone članovi »Behara« obilježili su izletom u Italiju.

Sa djecom na izlet u zoološki vrt

FOTO REPORTAŽA

Piš e: Erna Huskić

Stara poslovica kaž e, »da na mladima svijet ostaje« u »Ljiljanu« smo i te kako svjesni te č injenice i godinama radimo na tome da se najmlađi kod nas osjeć aju prijatno i dobro.

Naš im pupoljcima, koji se tek spremaju izrasti u najljepš e cvjetove uvijek pridajemo posebnu paž nju.

Ljiljanova najmlađa folklorna grupa trenutno broji oko trideset č lanova. Vođa dječ ije folklorne grupe je Selvedina Mahmić .

Igra, ples, ljubav prema matič noj drž avi su najplodnosniji kad se povež u da prijateljstvom i druž enjem. Pa smo tako u cilju druž enja i jač anja međusobnih prijateljstava jedno

nedjeljno popodne odluč ili zamjeniti izletom u gradski zoološ ki vrt Ljubljana. Zoološ ki vrt u naš em gradu je jedini ZOO u Sloveniji, a prostire se ispod brda Rož nik. U njemu ž ivi oko 500 različ itih vrsta ž ivotinja. Taj dan osim š to smo obiš li cijeli zoološ ki vrt i pogledali sve ž ivotinje, proš li smo i kroz program hranjenja, igrali se na igrališ tu zoološ kog vrta i na kraju pojeli po jedan veliki sladoled. Neki mož da i po dva!

Sretni, zadovoljni, raspjevani, puni novih dož ivljaja i iskustava vratili smo svojim kuć ama. Jedva č ekajuć i nova druž enja i sljedeć i vikend kako bi otiš li na nove probe u druš tvo.

28 P R O M O C I J E

Promocija Leksikona Bošnjaka Crne Gore

Prof. dr. Šerbo Rastoder: »Glad za školom je bjekstvo od siromaštva« Piše: Admir Baltić

Kulturno i sportsko društvo Sandžak je krajem oktobra u Kamniku organizovalo Dane sandžačke kulture, u sklopu kojih je održana i promocija Leksikona Bošnjaka Crne Gore, kojeg je predstavio urednički odbor na čelu sa prof. dr. Šerbom Rastoderom. U Leksikonu Bošnjaka Crne Gore našle su se biografije 600 istaknutih Bošnjaka i Bošnjakinja, koji su u protekla tri stoljeća predvodili svoju zajednicu ili je naučno, duhovno, kulturno i umjetnički uzdizali. Većina njih je živjela ili vodi porijeklo iz crnogorskog dijela Sandžaka odnosno iz sjevernog dijela današnje Crne Gore.

Pokrajina Sandžak svoje je ime dobila po osmanlijskom imenu za administrativnu teritorijalnu jedinicu unutar nekadašnjeg Osmanskog carstva. Prilikom okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske, 1878. godine, nakon Berlinskog kongresa, kao jedini bosanski sandžak odnosno kao jedina pokrajina tadašnjeg bosanskog vilajeta, Novopazarski sandžak i dalje je ostao u Osmanskom carstvu.

Od imena Novo-pazarski sandžak, s vremenom će u svijesti ljudi ostati još samo Sandžak kao ime za tu pokrajinu. Nakon 1.

Balkanskog rata, 1912., Sandžak će međusobno podijeliti Srbija i Crna Gora i tako se i danas južni dio Sandžaka nalazi u Crnoj Gori, dok je sjeverni dio Sandžaka u Srbiji. Zanimljivo je da mjesta Plav, Gusinje i Rožaje nisu pripadala Novopazarskom sandžaku, no zbog većinsko bošnjačkog stanovništva u njima, danas često i ta mjesta smatramo Sandžakom.

U Sandžaku slično kao i u Bosni žive pripadnici različitih konfesija i naroda, no gledano u cjelini Bošnjaci pored Srba, Crnogoraca i Albanaca čine dobru polovinu stanovništva. I već duže od stoljeća se Bošnjaci iz Sandžaka u velikom broju

iseljavaju. U Sloveniji je svoj dom pronašlo oko 400 porodica Sandžaklija, kazao nam je predsjednik Kulturnog i sportskog društva Sandžak Hakija Alibašić. Upoznao nas je, da se tu većinom radi o ljudima porijeklom iz crnogorskog dijela Sandžaka: „Mi imamo svoju bazu podataka o našim ljudima koji su u Sloveniji. Najveća koncentracija je u Kamniku. I u Ljubljani ima puno Sandžaklija, ali Ljubljana je velika pa ta naša populacija onda ipak djeluje usitnjeno. Ovdje u Kamniku je velika koncentracija na malom prostoru i zbog toga smo Dane sandžačke kulture odlučili organizovati ovdje, gdje je uostalom i sjedište našeg društva i gdje smo dobili i podršku opštine Kamnik za organizaciju ovog događaja.“ Glavnog urednika Leksikona Bošnjaka Crne Gore, profesora dr. Šerba Rastodera, inače jednog od vodećih savremenih crnogorskih istoričara, upitali smo po kom kriteriju su birali ljude, koje će uvrstiti u Leksikon. „Bitno je da je čovjek zavičajno sa prostora Sandžaka odnosno šire Crne Gore i da je kao takav pripadnik naše zajednice. Pored toga, bitno je i da je učinio nešto dobro ne samo za našu zajednicu nego i za sredinu u kojoj je živio odnosno danas živi,“ kazao nam je prof.

Rastoder.

Sandžak je brdovita pokrajina, na oko lijepa, no njena zemlja svojom slabom plodnošću nije baš najprijaznija do ljudi koji na njoj žive. Ako tome dodamo još i brojne periode političke nestabilnosti, ratove, progone, ekonomsko i infrastrukturno zanemarivanje u prošlosti, onda lakše shvatimo zašto Sandžaklije tako masovno odlaze. U svijetu se pak Sandžaklije uglavnom dobro snalaze. Poznati su po svom poslovnom daru i po želji za obrazovanjem. Prof. Rastoder nas je upoznao sa podatkom da samo u Bosni i Hercegovini ima preko 150 univerzitetskih profesora iz Sandžaka.

29 »Sociološki mislim da bi moglo da se objasni, da je glad za školom jedna vrsta bjekstva od siromaštva. Sa druge strane, možete da objasnite to nekim nasljeđem, borbenošću, takmičenjem, sposobnošću. Ali sam daleko od toga, da mislim da je neki njihov koeficijent inteligencije po prirodi veći od nekih drugih. Ne! Oni su samo ljudi koji žive u uslovima koji ih uvijek primoravaju, da se bore za sebe i svoju egzistenciju i u tom smislu su vrlo uspješni,« objasnio nam je prof. Rastoder.

Među uspješnim ljudima, koji su se našli u Leksikonu Bošnjaka Crne Gore, našla su se i tri imena iz Slovenije. Izet Rastoder, najpoznatiji kao veletrgovac s voćem i kao nekadašnji predsjednik uprave nogometnog kluba Olimpije iz Ljubljane, neurolog dr. Fajko Bajrović, profesor sa ljubljanskog medicinskog fakulteta, te akademski slikar i profesor likovnog odgoja Skender Bajrović. Upravo Skender Bajrović, inače i predsjednik Zavičajnog društva Plava i Gusinja „Izvor“ iz

Kranja, je i otvorio Dane sandžačke kulture u Kamniku izložbom svojih slika. Upitali smo ga, šta za njega znači to da se i njegovo ime našlo u ovom leksikonu. „To je velika čast, i posebno idu pohvale i čestitke, za ovaj veliki projekat kojeg su napravili aktivisti na čelu sa profesorom dr. Šerbom Rastoderom. To je ustvari jedan projekat kojega bi morale raditi institucije, ali koliko smo vidjeli večeras, to je bila ekipa ljudi aktivista, koji su velikim naporom napravili jedno veliko djelo, koje će ostati za sva vremena. Stvar koja nije zapisana, je kao da se i nije dogodila, i stoga mogu reći, da mi je velika čast da sam uključen u ovaj leksikon.“ Upravo tim Bajrovićevim riječima, možemo i zaključiti ovaj članak. Šta nije zapisano, kao da nije ni bilo, stoga se nadamo da će primjer ovog leksikona potaknuti i Bošnjake drugdje po svijetu da na sličan način predstave svoju zajednicu.

Projekcija igrano-dokumentarnog filma „Pucanj u dušu.“ Piš e: Maid Svraka

Multimedijalni servis Exit Media je rezultat truda i rada nekoliko mladih entuzijasta koji nastoje da kroz multimedijalni pristup, producirajući dokumentarne filmove, ali i kratkometražne igrane filmove, elaboriraju određene pojave u društvu, te da na iste ponude svojevrstan odgovor ili rješenje. Do sada, Exit Media je producirala preko 90 kratkometražnih filmova, koji se mogu pogledati na oficijelnoj stranici ovog servisa: www.exitmediafilm.com. Potrebno je izdvojiti nekoliko dokumentaraca, a od kojih su: dokumentarni film ''Istina o bužimskim vitezovima'', igrano-dokumentarni film ''Dani ubijanja – Prijedor'' koji je otkupljen od strane medijske kuće Al Jazeera Balkans, ''Prijedorsko ljeto '92, dokumentarni film „Sandžak“, te igranodokumentarni film ''Pucanj u dušu“.

Premijeri filma prisustvovala je i gostujuć a delegacija iz Bosne i Hercegovine.

Delegaciju su č inili gosp. Murat Tahirović , pred. udruž enja „Udruž enje ž rtava i svjedoka genocida“, gospođa Munira Subaš ić , predsjednica udruž enja „Pokret Majki enklava Srebrenice i Zepe“ sa njihovim saradnicima te gosp. Enes Hotić , rež iser i autor filma.

Pred projekciju delegaciju iz Bosne i Hercegovine primio je u protokolarnu U Gradskom pozorištu Kopar u 2016, godine, održ ana je slovenska posjetu gradonačelnik Kopra g. Boris orga-nizaciji društva „Behar“, 28. 5. premijera filma „Pucanj u dušu“. Popović, pohvalivš i njihov rad i izrazivš i duboko suosjeć anje sa bolom civilnih ž rtava rata 1 9 9 2 - 1 9 9 5 . g o d i n e u Munira Subšić (zadnja desno) sa ekipom dok.filma Bosni i Hercegovini. Poš to se film bavi tematikom nasilja nad ž enama u ratu organizatori su promociju zatvorili za publiku mlađu od 16. godina.

Nakon promocije program je nastavljen razgovorima o filmu i evociranju uspomena. Ga. Munira Subaš ić govorila je o lič nim iskustvima. Njezino obrać anje ostavilo je vrlo emotivan utisak i iznjedrilo jaku poruku za prisutne.

Program je moderirao Sadan Sikirić .

30 K U L T U R A

Veče sevdaha i sevdalinki Piš e: Zora Perenda

Deveto (9.) kulturno veče sevdaha i sevdalinki je tradicionalni godiš nji koncert na kojem se pored č lanova druš tva »Sevdah« iz Ljubljane, predstavljaju i najbolji izvođači sevdalinki iz Slovenije te ostali gosti, izvođač i iz susjednih drž ava: Austrije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske.

Trudimo se da svake godine na več eri sevdaha i sevdalinki predstavimo prvenstveno mlade sevdalije, š to je između ostalog i naš cilj. Sevdalinka je živa i ž ivjet ć e samo ako je budu mladi gajili, sluš ali i pjevali, a Slovenija ć e sevdahom biti

protkana sve dok bude nas koji č uvamo ovaj naš bogati kulturni biser.

Gost ovogodiš nje manifestacije bio je gospodin Avdo Lemeš iz Sarajeva, koji je sevdalinku prezentirao uz zvuke kucanja saza.

Kao i svih ranijih godina nastupajuć e sevdalije pratio je orkestar mladih muzič ara pod vodstvom profesora Zilhada Džananovića, č iji su takti oduš evljavali publiku.

Sevdah u Sloveniji - Slovenija u sevdahu

31

„Ima jedna zemlja…“

U T I S C I

Ima jedna lijepa zemlja. Površ inom velika nije, ali po ljepoti na daleko je č uvena. Bog joj dao bistre rijeke i visoke pitome planine, livade š arene i zelene š ume, obilje blaga na zemlji i u utrobi njenoj. Zbog tog bogatstva i ljepote, navaljivala i navaljuje na nju i ala i vrana da bi dragulj iz krune njene iskljuvale.

Ima ta zemlja i djecu. Lijepu i pametnu, veselu i vrijednu, slož nu, ali opet, ponekad tuđem savjetu sklonu. I tako ta zemlja i ta djeca njena deveraju. Zemlja ostaje i opstaje svoja, drž i se i raskomadati se ne da, jer to je zemlja Bosna i Hercegovina, naviknuta na svakojake atake i pritiske, ali i ž ilava i tvrd orah na kojem mnogi, tuđega ž eljni, zube slomiš e.

A djeca njena kao i sva druga: kako koje. Jedni se drž e skupa pa dokle dotle, drugi odoš e za boljim ž ivotom i berić etom, a ima i onih koji malo odu, pa se vrate, pa opet odu i tako, tko neka veza sa materom i onim, š to u tuđini ostadoš e, postaju.

Kad se već otiš lo, moralo ili nije, sad je svejedno, lijepo je svoju zemlju u srcu nositi, njeno kulturno blago njegovat i č uvati. Kroz pjesmu i igru, oblač eć i prekrasno ruho predaka svojih, sve to se zaboravu otima, a mlade, u tuđini rođene generacije, na korijene njihove podsjeć a i pomaž e da rastu kao mladike domovine predaka svojih.

Još su mi svjež a dva lijepa kulturna dož ivljaja koji me, svaki na svoj nač in, optimizmom i vjerom u dobro i lijepo ispuniš e.

Riječ je o Festivalu sevdalinke i Folklornom mozaiku ljepote kola, odjeć e, pjesme i obič aja Bosne i Hercegovine.

Oba događaja u vrhunskoj organizaciji kulturno umjetnič kog druš tva „Sevdah“ iz Ljubljane, pod budnim okom i svestranim angaž manom gospođe Zore Perenda i gospodina Muje Perenda, predsjednika druš tva. Ne mogu da ne spomenem i gospođu Izetu Hodž ić , duš u folklora i uzor mladima.

Ovo druš tvo pokazuje da se radom, slogom i motiviranjem mladih mož e postić i sjajne rezultate. Nije lako organizirati tako velike priredbe, pozvati i osigurati dolazak mladih zvijezda sevdalinke, pozvati i ugostiti boš njač ka, srpska i hrvatska druš tva iz Ljubljane i ostalih krajeva Slovenije.

Treba vremena da se prouč e brojni povijesni zapisi i dokumenti, kako bi se gledaocima pruž ila objaš njenja, pomoć u kojih ć e u cjelini shvatiti i razumjeti poruku sevdalinke i narodnih obič aja. To naš a Zora fantastič no radi. U svaku

reč enicu utkala je pored informacije i puno duš e. To se osjeti, to plijeni i u sjeć anju ostaje.

Još je neš to š to me se uvijek dojmi jednakom snagom. „Sevdah“ je druš tvo svih naroda Bosne i Hercegovine, bez obzira kojem se Bogu mole, bez obzira na starost ili neke druge atribute. „Sevdah“ je Bosna i Hercegovina u malom, pregrš t ljubavi koja usred Slovenije svoju domovinu u srcu nosi, njome se ponosi, njeno blago pokazuje i prikazuje. Raznolikost i š arenilo Bosne zrcali i u „Sevdahu“. Zbog toga su njihovi projekti tako osebujni, bogati i sa snaž nom porukom.

Ovi ljudi su pokazali i pokazuju da je kultura najljepš i i najjač i most koji ljude i zemlje povezuje. Poput one krasne na Drini ć uprije, po č ijem piscu smo se i u Nobelovu knjigu upisali i koji kroz misao povezao obale Drine i ljude na njima.

Njihove pjesme, kola, noš nje, sjajno opremljena pozornica Bosnom diš u. A oni i djeca njihova su bogati ljepotom koja se iz različ itih izvora napaja. Zbog toga je mirisnija i još već a.

Kao š to naš oj Izeti reč e jedan prijatelj da joj blago, jer ć e joj unuč e dimije zapamtiti. Koliko je reč eno sa malo riječ i?

Dok budemo pamtili dimije, one u boji i one crne, koš ulje i pregač e, dok š eš ir i fes budu u istom kolu igrali, bit ć e nam lijepo, toplo pri srcu i dobro.

Vjerujem da ć e nam „Sevdah“ takve ljepote još ponuditi.

Maš a, Mateo, Lidija i mnogi drugi mladi talenti su cvijeć e, koje ć e njegovano Zorinom, Izetinom, Mujinom rukom, još dugo mirisati.

Svim č lanovima KUD-a „Sevdah“ i njihovim gostima od srca hvala.

Katica Pavkić-Špiranec

32 K U L T U R A

Iz jezika u jezik

Piš e: Adisa Halkić

Na projektu »Iz jezika u jezik« društvo „Behar“ je radilo od aprila do kraja mjeseca septembra. Zasnovan je na principu radionica preko kojih smo ž eljeli djecu i omladinu podstaknuti ka pisanju i č itanju belatristike te na taj nač in doprinijeti podizanju savjesti o važ nosti č uvanja i njegovanja maternog jezika, popularizaciji knjiž evne i č italač ke kulture uopš te.

U sklopu projekta izveli smo devetnaest radionica od č e ga dvanaest prevodilačko – jezičkih i sedam likovnih. U projekat je bilo uključ enih dvadeset i sedmero djece i osam odraslih. Polaznici radionica nisu samo prevodili izabrane tekstove, pjesme i stihove, već su se uč ili i pravopis i gramatiku bosanskog jezika. Zbog č injenice da

su skupa sa djecom na radionicama aktivno uč eš će uzeli i roditelji planiramo i u buduć nosti nastaviti sa izvođenjem slič nih projekata.

Projektne aktivnosti zaključ ene su promocijom zbirke priča, prevoda i pjesama po nazivom »Iz jezika u jezik«.

Polaznici likovnih radionica izgledu zbirke dali su vizualni oblik.

Financijsku podrš ku projektu dali su Javni fond za kulturne djelatnosti i Opć ina Kopar.

Radionice su izvođene u prostorima druš tva »Behar« u Kampelu pored Kopra.

Likovne radionice je vodila Belkisa Vuković , a prevodilač ko – jezič ke Dijana Harč ević Catić .

Pozdrav iz Starog Majdana Piš e: Edisa Jusufagić

Manifestacija „Haš lamska nedjelja“ ima svoju dugu tradiciju koje sež e u srednjovjekovni period, a zanimljivo je da je u svojim putopisima po Bosni pominje i č uveni turski putopisac, Evlija Celebija Tradicionalna manifestacija „Haš lamska nedjelja“ održ ana je 11. i 12. 06. u Starom Majdanu. Zahvaljujuć i organizatorima ovog dvodnevnog događaja i ovogodiš nja manifestacija

obilovala je nizom prigodnih sadrž aja, te su na taj nač in mnogobrojni posjetioci imali priliku da už ivaju uz bogat kulturnuo-zabavni i sportski program .

Uč eš će na manifestaciji uzela su sljedeć a folklorna druš tva: „Osman Dž afić “ iz Prijedora, „Zdena“, i „Mahala“ iz Sanskog Mosta, a kao specijalni gosti ove godine nastupili su č lanovi KUD „Biseri“ iz slovenač kih Jesenica.

33

Pruži ruku prijateljstva

HUMANITARNO VEČE

Piš e: Zora Perenda

Humanitarno, kulturno i veče prijateljstva između druš tava »Sevdah«, »Ljiljan«, »Sandž ak«, »Slovo od Zepč a« iz Zepč a (BiH) i druš tva »Up« sa Jasenica.

Kulturno i humanitarno več e je več e na kojem smo skupnim snagama ispruž ili ruke prijateljstva č lanovima Azilnog centra u Ljubljani. U suradnji sa Druš tvom „Up“ Jasenice i gospođom Failom Paš ić -Biš ić te dragim gostima iz Zepč a, koji su pokazali prijateljstvo i nesebič nu humanost obišli smo

U kulturnom dijelu programa druš tvo „Sevdah“ iz Ljubljane predstavilo se je sa igrom i pjesmom boš njač kog stanovniš tva srednje BiH, druš tvo „Ljiljan“ iz Ljubljane sa najmlađom sekcijom, igrom i pjesmom Boš njaka iz BiH, druš tvo „Sandž ak“ sa igrom etno kola „Sota“ te naš i gosti iz Zepč a sa

azilni centar i razveselili paketićima najmlađe članove.

Azilanti su to več e osjetili da nisu sami, da smo sa njima, ponudili smo im svoju duš u i pokazali naš u kulturnu baš tinu kroz igre i pjesme iz Bosne i Hercegovine i Sandž aka. Poslije bogatog kulturnog programa slijedilo je druž enje, uz igru i pjesmu sa gostima i nastupajuć ima.

koreografijama: „Muslimanske varoš ke igre“, „Ilidž ansko kolo“, sevdalinkama i Haninim recitalom pjesme „Bosna“ od Nedž ada Ibriš imović a.

Vrijedne č lanice iz druš tava „Sevdah“ i „Sandž ak“ pobrinule su se za kuharske dobrote, prigodne donacije doš le su i sa strane: druš tva „Ljiljan“, trgovine „Meri“, „Vevš ke pekarne“ i taxi poduzeć a „Intertours“ iz Ljubljane.

34 K U L T U R A

Jesenička kulturna duga

Piš e: Arsen Jusufagić

Manifestacija pod nazivom »Kulturna mavrica« ove godine održ ana je 4. 6.

2016. godine. Manifestacija se održ ava već par godina zaredom. Organizator manifestacije su Opć ina Jesenice i Omladinski centar.

Manifestacija traje dva dana, u okviru kojih se predstavljaju različ na druš tva i organizacije sa područ ja opć ine. Za nas je najzanimljivija č injenica da se tad na istom mjestu nađu i predstave sve nacije iz bivš e Jugoslavije i da u svojim noš njama prodefilarju gradom. Manifestacija je poprać ena kultnurnim i zabavni program.

Osamnaesti susret bošnjačkih folklornih grupa na Jesenicama

Piš e: Arsen Jusufagić

Već osmanaestu godinu zaredom kulturno, umjetnič ko i sportsko druš tvo Boš njaka »Biser« sa Jesenica organizuje susrete bošnjačkih folklornih grupa u Sloveniji. Priredba je organizirana 21. 5. 2016., u dvorani Podmež akla, a ove godine na priredbi su uč estvovala i druš tva iz Austrije.

Na susret su se odazvala sljedeć a druš tva iz Slovenije: druš tvo bosansko-hercegovač kog i slovenskog prijateljstva »Ljiljan« iz Ljubljane, KUD »Sandž ak u Sloveniji«, druš tvo

»Izvor«, KUSD »Behar« iz Kopra, KUD »Zagorski biser« iz Zagorja pored Save, KUD »Sevdah« i druš tvo »Bosanski dijamant« iz Maribora. Iz Austrije se je suretu odazvalo druš tvo »Divanhana« iz Klagenfurta.

Na susretu je nastupilo preko 200 igrač a, sa raznim koreografijama.

Poslije kulturno-umjetnič kog programa, druž enje je nastavljeno u revijalnom duhu. Priredbi je prisustvovala i OTV Valentino.

35

Veče sevdaha u Biseru Piš e: Edisa Jusufagić

Druš tvo »Biser« sa Jesenica i ove je godine pristupilo organizaciji Več era sevdaha.

Priredba je održ ana 22. 10. u prostorijama druš tva na adresi Ladarska 4 sa poč etkom u 18. 00 sati. Program je povezivala Dž enana Dizdarević . Kao i ranijih godina i ove godine zabiljež eno je veliko zanimanje za ovu priredbu o č emu svjedoč i č injenica da su intrepretatori sevdaha i

sevdalinki bili vrlo različ itih starostnih dobi i uzrasta, bukvalno kako bi se to reklo od sedam do sedamdeset i sedam godina.

Svim poklonicima ove priredbe koji se godinama prijavljuju i na njoj uč estvuju se zahvaljujemo i pozivamo sve one koji imaju afiniteta prema pjevanju tradicionalne bosanske pjesme da nam se pridruž e sljedeć e godine.

Negdje u daljine...

Piš e: Jasmina Imširović

Od 15. do 17. aprila 2016. u dvorani Gaudeamus u Velenju u organizaciji BMKD-a Velenje održ an je seminar izvorne muzike, folklornih napjeva i polifonih oblika u tradicionalnoj bh. muzici pod nazivom „Negdje u daljine…“.

Predavač na seminaru je bila profesorica Esma Sulejmanagić sa Odsjeka za muzikologiju i etnomuzikologiju, Muzič ke akademije u Sarajevu.

U fotografijama ispod mož ete pogledati kako je protekao aprilski seminar u Velenju.

Bošnjak je tiskan s finančno podporo

JAVNI SKLAD REPUBLIKE SLOVENIJE ZA KULTURNE DEJAVNOSTI