Povezivanjem do viših ciljeva

Povezivanjem do viših ciljeva

Istanbul, oktobar 20 15.

Ohrid , maj 2015 .

Beograd, fe bruar 2015 .

Sarajev o, 16. i 1 7. 10. 20 14.

Skoplj e, sept embar 2014.

Ljub ljana , 1. 7.

Bud va / Beči ći, 2 9.

Zag reb , 6.

i 7.

i 30.

2014 .

5. 20 14.

3. 2 014 .

1

Ima nas već stotinu, a biće nas još mnogo više Za pet mjeseci djelovanja Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus okupili smo stotinu članova. Evo pet razloga zašto smo sigurni da je to dobar početak.

Još jedan od poslovnih klubova?

Ne. Baš ono što ne želimo jeste da budemo jedan od postojećih klubova i kopirati od drugih. Zato i jesmo drugačiji i na tome ćemo raditi i u budućnosti. Naime, originalan spoj medija i poslovnih ljudi koji žele više od biznisa u regionu i zajedničkih nastupa na trećim tržištima, odnosno kod trećih partnera. Postojećih stotinjak članova je već prepoznalo potencijal u našem klubu i zbog toga su u prvih 100. Oni koji su bili na nekom od naših ranijih susreta, znaju da se trudimo da partnerima ponudimo više od biznisa, kroz druženja u neformalnoj atmosferi.

Kakvi je odziv „sa terena“?

Veoma pozitivan. Mnogi, a i mi smo svjesni činjenice da je lakše porušiti nego sagraditi, da je lakše odustati nego udružiti i da je lakše tražiti minuse nego ići ka plusevima. Nemalo je komentara da idemo uzvodno, ali zato još toliko više cijene to što radimo. Oni koji gledaju korak naprijed, uočavaju da udružujemo poslovni region, one koje žele više i van svoje zemlje ali i unutar svoje. Pozitivnih iskustava je sve više. Sve u svemu, stvaramo potencijal za poslovne prilike, a neki nam priznaju da im dosta znači i druženje u opuštenijem tonu od ostalih poslovnih konferencija koje su česte u svim zemljama regiona.

redom: Prvo treba da odradimo konferenciju u Bečićima/Budvi. Sumiramo utiske i po principu „copy-paste-upgrade“ idemo naprijed. Slijedi poziv svim Biznisplusovcima da 1. jula dođu u Ljubljanu na druženje sa najboljim slovenačkim izvoznicima. Ujedno ćemo Biznisplusovce pozvati u septembru da dođu na veliku marketinšku konferenciju u Skoplje gdje će slaviti i 15. godišnjicu našeg partnera Kapitala. Za 16. i 17. oktobar pripremamo regional­nu konferenciju Biznis plusa u Sarajevu, a do kraja godine želimo udružiti 150 kompanija iz svih zemalja u kojima djelujemo. Što se tiče sljedeće godine, cilj je za trećinu veće članstvo a konferencije pripremati po principu dvije u našem regionu i jedna van njega. Tako ćemo u 2015. godini poslovni region prvo okupiti februara u Beogradu, slijedi Ohrid u maju a na jesen Istanbul.

Zašto ćemo uspjeti!

Vjerujemo u projekat i zato se borimo svim snagama. Stotinu renomiranih kompanija koje su već u Klubu su pokazatelj da projekat ima budućnost. Baš zato nastojimo članovima kluba pomagati koliko god možemo sa savjetima i međusobnim upoznavanjem i jačim povezivanjem. Uz organizaciju regionalnih konferencija, o čemu se već govori u najpozitivnijem smislu, stečenim iskustvom i aktivnim uključenjem članova u razvoj kluba, daje nam dodatan podsticaj za dalji rad. Zato zajedno oblikujemo i šemu za razvoj a loše prakse i slabe karike nastojimo što prije zamijeniti uspješnima.

Šta Vi imate od kluba i medija-partnera?

To zavisi od vas. Da li možemo umjesto vas zaraditi novac i povećati vam prihode? Ne, ali je činjenica da vam pružamo više mogućnosti da to ostvarite i otvaramo vam prostor koji do sada Zato je Biznis plus i Vaša šansa. nijeste imali ili ga nijeste primijetili. To nijesu samo tri konferencije u 12 mjeseci članstva, nego i preko cijele godine. Tako Ekipa Biznis plusa nekim članovima pomažemo kod traženja novih partnera, drugima pomažemo da razmotre širenje na svom, trećima kod zastupanja na nova tržišta, četvrtima izlazimo u susret kod povoljnijeg paketa oglašavanja u regionu, peti vole da daju izjave za medije, šehtc one (m8) ste učimo kako da komuniciraju sa svjež novi dizajn. medijima, itd. Znači, jedni drugima uglaÐen i elegantan. pomažemo, otvaramo vrata, ostvaUz kupljeni uređaj na poklon dobijate zvaničnu loptu rujemo nova poznanstva, nove poUEFA Lige šampiona! slovne prilike. Ono što vam medijski partneri - osnivači Biznis plusa iz Crne Gore (Vijesti), BiH (Oslobođenje), Makedonije (Kapital), Slovenije (Finance), Srbije (Novi magazin) i Hrvatske (Business.hr) još nudimo je i poslovni pregled dnevnih ekonomskih informacija u regionu putem našeg poslovnog regionalnog portala www.biznis-plus. com, čiji newsletter svakodnevno čitaju u više od 2.600 kompanija u regionu, ali i šire.

poklon

Koji su ciljevi Kluba?

Nema ih malo, ali su realni. Idemo 2 I www.biznis-plus.com

Mjesečna rata

29.90 € sa besplatnom opcijom Internet 5 dvije godine

Maloprodajna cijena 717.60 €

Cijene na rate: 24 mjesečne rate, uz produženje pretplatničkog ugovora na 24 mjeseca. Nije uključena mjesečna pretplata na Smart Plus paket; opise paketa i iznos mjesećnih pretplata pogledajte na www.telekom.me.

Nakon dvije godine opcija Internet 5 više nije aktivna. Cijene su sa PDV-om.

Brzi osvrt na crnogorsku ekonomiju Uz pomoć Bisnodea, kompanije za analizu poslovnih i bonitetnih informacija, provjerili smo kakvo je stanje crnogorske ekonomije koja se odlikuje malom veličinom i visokim stepenom otvorenosti Krajem aprila je u Crnoj Gori bilo registrovanih 48.200 privrednih subjekata. Svako četvrto ima sjedište u Podgorici (28,3 odsto), svako osmo u Baru (12,6 odsto), a svako deveto u Budvi (11,6 odsto). To znači da je u te tri opštine registrovano 52,6 odsto svih privrednih subjekata. Najmanje ih je u opštinama Igalo, Šavnik i Plužine.

Mali broj akcionarskih društava

U najmanjoj državi na Balkanu, prema dostupnim podacima, u prosjeku se svaki trinaesti Crnogorac bavi preduzetništvom. Među svim privrednim subjektima, 327 njih, odnosno 0,7 odsto, odnosi se na akcionarska društva. Neznatno više je kompanija u stranom vlasništvu. Inače, dobra trećina svih privrednih subjekata je privrednika na malo, odnosno samostalnih preduzetnika, a 59,6 odsto je kompanija sa ograničenom odgovornošću.

Dvaput više novih privrednih subjekata nego izbrisanih

U Crnoj Gori je u posljednje tri godine osnovano 11.400 novih privrednih subjekata. Od toga prošle godine 4 hiljade, što je 15,2 odsto više nego godinu ranije. U posljednje tri godine izbrisano je 6.100 privrednih subjekata, a polovina od tih je samostalnih privrednika. Prošla godina je bila inače prva kada

se ugasilo više preduzeća sa ograničenom odgovornošću nego samostalnih privrednika. U posljednje tri godine je ugašeno i svako deseto akcionarsko društvo.

Najviše novih trgovaca, a slijede ugostitelji

Najviše novih privrednih subjekata registrovano je u trgovačkoj djelatnosti (35,9 odsto). Slijedi ugostiteljstvo (12,7 odsto), a slijedi saobraćaj i skladištenje (10,7 odsto). To znači da je u te tri djelatnost registrovano tri od pet privrednih subjekata. Prošle godine je najviše smanjen udio privrednih subjekata finansijske i osiguravajuće djelatnosti. Naime, 7,2 odsto kompanija iz tih sektora više na postoji. Sa 6,5 odsto slijedi gašenje subjekata ugostiteljske djelatnosti.

Sve manje blokada

Na osnovu broja privrednih subjekata koji su bilježili blokadu računa, u Bisnodu analiziraju da se likvidnost crnogorske ekonomije polako poboljšava jer se broj blokiranih firmi smanjuje. Prošle godine račun je imalo blokiranih 118 subjekata, što je čak 60 odsto manje nego godinu ranije. Uz to, 2012. broj blokada u odnosu na 2011. se smanjio za skoro petinu. Među privrednim subjektima koji su imali blokiran račun u posljednje četiri godine daleko najviše je preduzeća sa ograničenom odgovornošću. U istom periodu najviše se smanjio broj blokada u građevinarstvu i trgovini, a najviše povećao među subjektima iz djelatnosti saobraćaja i skladištenja.

Inače u odnosu na 2010. godinu, broj blokada najviše se relativno smanjio u trgovinskoj djelatnosti (8,3 odsto), a broj blokada u brojčanom smislu najviše se povećao u djelatnosti ugostiteljskoj djelatnosti (97).

Broj blokada opada broj preduzeća 150

120

90

60

30

0 2010.

POLJEPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO PROIZVODNJA GRAĐEVINARSTVO

2011.

Izvor: analiza BISNODE-a

2012.

PRODAJA NA VELIKO, POPRAVKA VOZILA TRANSPORT I SKLADIŠTENJE UGOSTITELJSTVO I TURIZEM

2013.

TELEKOMUNIKACIJE NEKRETNINE NAUČNE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

3

Riko cilja na sva tržišta regiona Sva tržišta regiona strateški su važna i preduzeće trenutno najviše pažnje posvećuje prodoru na području energetike i zaštite okoline u Srbiji, Hrvatskoj, Kosovu, BiH i Makedoniji Sva ova regionalna tržišta su otvorena za Rikov program zaštite okoline, objašnjava direktor slovenačke kompanije Janez Škrabec, jer razvoj ide u smjeru kvaliteta života i snabdijevanja energijom, u kombinaciji s čistijom životnom sredinom. Potencijal regiona on prepoznaje i na području energetike, jer neiskorišćene kapacitete voda ima cijeli region. Na tržište Makedonije, na primjer, Riko je već uspješno ušao kroz izgradnju hidroelektrane Sv. Petka, predao je ponudu za tender za opremu hidroelektrane (HE) Boškov most dok se na tender za izgradnju HE Vranduk prijavio zajedno s lokalnim partnerom Euroasfalt. Osim toga, kaže Škrabec, uvijek su u potrazi za optimalnim sinergijama s projektantskim i građevinskim firmama i dobavljačima tehnološke opreme. Šta trenutno razvijate?

Kao inženjering kompanija, razvijeni su nam svi mogući mehanizmi pomoću kojih ulagačima osiguramo optimalna, tehnički kvalitetna i ekonomski održiva rješenja. Svoju perspektivu u regionu zapadnog Balkana prepoznajemo na području energetike i zaštite životne sredine. I upravo prodoru na ove vrste područja u Srbiji, Hrvatskoj, Kosovu, BiH i Makedoniji trenutno smo se najviše posvetili.

S kojim tipom preduzeća biste željeli sarađivati, odnosno, kakva vrsta djelatnosti vam je potrebna za postizanje željenih ciljeva i planova?

Usmjereni smo uglavnom na područje tehnoloških rješenja u okviru zaštite okoline i energetike. Budući da se prepoznajemo kao integratori, s našim su rješenjima povezani projektanti i građevinske firme kao i dobavljači tehnološke opreme.

Uvijek smo u potrazi za optimalnim sinergijama s lokalnim kompanijama.

S kojim preduzećima, koja se ne bave istim djelatnostima, već sarađujete?

Sarađujemo s brojnim partnerima iz zemalja bivše Jugoslavije, čija rješenja možemo uključiti u konkretne projekte.

Koje tržište najbolje prihvata novosti odnosno gdje je nove ideje najlakše primijeniti?

Procjenjujem da su sva tržišta u regionu nekako otvorena za ovakve projekte, jer je trend usmjerenje u razvoj i neku novu eru na području kvaliteta života i snabdijevanja energijom u vezi s zdravijom životnom sredinom i održivim intervencijama u njega. Ove trendove jednostavno nijedno tržište neće moći zaobići, ako hoće sa svojim smjernicama u korak s vremenom i pratiti ih razvojno.

4 I www.biznis-plus.com

Šta želite razvijati u regionu?

U regionu želimo razvijati povezivanja i partnerstva s lokalnim preduzećima i naručiocima, s kojima i za koje možemo realizovati ove vrste projekte zaštite životne sredine i energetske projekte.

Gdje u regionu vidite najviše potencijala?

Najveći potencijal vidimo upravo u tim projektima i djelatnostima, na koje smo se u posljednjih nekoliko godina i sami najviše fokusirali i specijalizirali, znači održivi projekti zaštite životne sredine i energetike poput hidro i termoelektrana, nadogradnje ili novogradnje sistema pitke vode, kanalizacijskih mreža, sistema za pročišćavanje voda, preradu otpada i suvremenih projektiranja.

na Uvijek smo u potrazi za optimalnim sinergijama s lokalnim kompanijama.

Sarađujemo s brojnim partnerima iz zemalja bivše Jugoslavije, čija rješenja možemo uključiti u ​​konkretne projekte.

U kojem dijelu vam je potrebna podrška države?

Pomoć države trebalo bi da bude fokusirana prije svega kod garancija, odnosno brže sanacije i odazivanja bankarskog sektora u pružanju podrške preduzećima i novim projektima na stranim tržištima. To vrijedi ne samo za region, nego za sva tržišta gdje nastojimo razvijati nove aktivnosti i projekte, a posredno i radna mjesta. Preduzetnici stoga očekuju da je država, prije svega gdje je u pitanju finansiranje kroz koheziju i drugih perspektiva, agilna i fleksibilna, zbog rezervisanih bankarskih garancija, kao i naših kapaciteta.

Planirate li proširenje na još neko tržište?

U našem fokusu su sva tržišta nekadašnje Jugoslavije.

Koji profil zaposlenih vam je najteže naći i u svojoj zemlji i u regionu?

IRENA HERAK

Na svim tržištima biramo vrhunski kadar s područja inženjerstva, građevinarstva i drugih potpornih djelatnosti. Priznajem da uvijek takav kadar i pronađemo. Uvijek smo u potrazi za optimalnim sinergijama s lokalnim kompanijama.

www.energoinvest.ba

EXCELLENCE IN ENGINEERING IZVRSNOST U INŽENJERINGU

Udružena preduzeća iz regiona do projekata Vojislav Kovač, počasni konzul Crne Gore u Sloveniji objašnjava kako i kao preduzetnik i direktor preduzeća Doclea doživljava poslovno okruženje u domovini i pod Alpama.

Kako biste uporedili uslove poslovanja u Crnoj Gori i Sloveniji?

Na prvi pogled teško je uporediti ta dva poslovna ambijenta: jedan je harmonizovan sa zakonodavstvom EU, dok se u Crnoj Gori, kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, usvajaju zakonske norme u skladu sa EU propisima. Svakako, i kod jednih i kod drugih ima prostora za napredovanje.

Gdje su prilike i mogućnosti za slovenačka preduzeća u Crnoj Gori?

Slovenački investitori su u Crnoj Gori uvijek bili dobrodošli, tako da nije slučajnost da su prisutni još od najranijih faza njene tranzicije i privatizacije. U Crnoj Gori tako danas posluju kompanije poput NLB, HIT Holidays, Triglav osiguranje, SavaRe, Intereuropa, Mercator, Petrol, Sportina Group... U kontekstu krize koja je obilježila i Sloveniju, slovenačke firme u Crnoj Gori više ne vidim isključivo kao nosioce projekata, odnosno glavne investitore, već više kao djelove konzorcijuma udruženih preduzeća iz regiona koja bi mogla zajedničkim snagama konkurisati i dobijati projekte. U sklopu takvih trendova očekujem zainteresovanost slovenačkih partnera.

A kako ide crnogorskim preduzetnicima u Sloveniji?

Što se tiče prisustva crnogorskih poduzeća u Sloveniji, nažalost, u ovom trenutku bilježimo samo pojedinačne uspjehe i to uglavnom na području vinarstva.

U vezi ekonomskih odnosa dviju država spomenuo bih i određen broj noćenja turista iz Slovenije, koji je u stalnom porastu.

Što Crna Gora može ponuditi stranim ulagačima?

Crna Gora je mala zemlja sa otvorenom ekonomijom, zemlja koja ima političku i makroekonomsku stabilnost. Dobar geopolitički položaj i raznolikost prirodnih resursa predstavljaju značajnu prednost i veliki potencijal za njen dalji razvoj. Imamo šta da ponudimo, sa druge strane ističem i odgovornost prilikom prihvatanja i realizacije investicija koje ne smiju biti na uštrb održivog razvoja zemlje i odgovorne upotrebe prirodnih resursa.

Crnoj Gori bi svakako bilo korisno i znanje Slovenaca u povlačenju sredstava iz evropskih fondova što bi došlo do izražaja posebno u nekim zajedničkim projektima na području ekologije, gdje Crnu Goru čekaju zahtjevni poslovi.

Koje su konkretne prilike?

Više je područja u kojima će se u Crnoj Gori u narednom razdoblju moći puno učiniti, a gdje bi se mogla uključiti strana preduzeća.

Potencijalna saradnja mogla bi se razviti na području energetike, u građevinarstvu, organskoj poljoprivredi, turizmu, razvoju putne

ovenija

6 I www.biznis-plus.com

Počasni konzul Crne Gore u Sloveniji približava ekonomske i investicione šanse domovine ali ističe i jak kulturni momenat saradnje dvije zemlje

infrastrukture. Konkretno u energetici, aktuelno je nekoliko kapitalnih projekata.

Otvoren je tender za izgradnju druge dionice 400 KV dalekovoda Lastva – Pljevlja (koji je nastavak podvodnog kabla između Italije i Crne Gore); planiramo izgradnju vjetroelektrana na dvije lokacije. U toku je izbor partnera za izgradnju drugog bloka termoelektrarne u Pljevljima, nakon čega će uslijediti tender za izgradnju termoelektrane na lokalitetu Maoče, nedaleko od Pljevalja.

Gradimo i male hidroelektrane sa koncesijom na 30 godina.

Upravo u vezi jednog takvog projekta očekujemo potpis ugovora o koncesiji vrijednog oko 20 miliona eura. Riječ je o sporazumu crnogorskih i slovenačkih koncesionara za izgradnju i korišćenje hidroelektrarne na vodotoku Vrbnica kod Pivskog jezera.

Više je područja u kojima će se u Crnoj Gori u narednom razdoblju moći puno učiniti, a gdje bi se mogla uključiti strana preduzeća.

Da li je Crna Gora i dalje jedna od najatraktivnijih evropskih investicijskih destinacija?

Bilježimo izvjestan niži priliv direktnih stranih investicija uzrokovanim padom investicionih ulaganja u EU, što je posljedica generalne nesigurnosti investitora. Istakao bih ipak i dobre primjere i to u turizmu, kao što je prva luksuzna marina za mega jahte na Jadranu - Porto Montenegro koja se u samo pet godina, od makete u svrhu prezentacije projekta, razvila u luksuzni brend i najsavremeniji turistički projekat; izgradnja kompleksa Luštica Bay kod Tivta investitora švajcarske kompanije Orascom; luksuznog ljetovališta kod Herceg Novog Porto Novi investitora Azmont Investments, što je trenutno jedna od najvećih investicija u turizmu na nivou cijele Evrope, vrijedna više od pola milijarde eura.

Kako Crnu Goru ocjenjuju strani investitori?

Crna Gora je svakako zadržala svoje pluseve - potencijalnim investitorima nudi političku stabilnost, makroekonomsku stabilnost, dobru poresku politiku.

Investitorima na ruku idu i jednostavne procedure i niski troškovi registracije posla, kao i stabilna valuta - euro.

Savjet stranih investitora sačinjen od predstavnika stranih kompanija koje posluju u Crnoj Gori iz godine u godinu dodjeljuje Crnoj Gori u smislu investicijske klime pozitivne, bolje ocjene za unapređenje uslova poslovanja.

U poslovnom su svijetu važni i odnosi, kao konzul ste aktivni i na kulturnom području. Šta biste istakli u tom dijelu?

Jedan od posljednjih projekata je inicijativa i postavljanje Njegoševog spomenika u Njegoševoj ulici. To je moj poklon kao počasnog konzula gradu Ljubljani povodom nedavnog obilježavanja 200 godina od rođenja crnogorskog vladike i jednog od najvećih južnoslovenskih pjesnika.

Istraživanje prije ulaska na tržište smanjuje rizik Nakon ulaska na novo tržište istraživanjima se može ustanoviti gdje su moguća poboljšanja i potencijali rasta Mediana je odranije poznata kao istraživač medija i javnog mnjenja, odnosno kao mjerač za medije i političke stranke, jer su rezultati njenih istraživanja poznata široj javnosti. Prema riječima Janje Božič Marolt, predsjednice istraživačkog tima u Mediani, »dobar glas dosegao je i Hrvatsku i Crnu Goru«, odakle su dobili direktan poziv za saradnju. U Poslovnom klubu Biznis plus, uprava Mediane je vidjela priliku da širenjem poslovanja u regionu postane poznata i kao poslovni partner s područja istraživanja i savjetovanja, što takođe omogućava rast prometa i dobiti. Kako kaže Božič Marolt, moguće je da su Klub vidjeli kao više preduzetničku inicijativu u smislu da se predstavnici članova, uglavnom vlasnici ili članovi top menadžmenta ciljano usmjeravaju u osvajanje novih tržišta i krajnjih potrošača i pomoću savremenih marketinških pristupa. Inače vjeruje da će svi prije ili kasnije shvatiti da samo osjećaji i prijateljstva iz djetinjstva i među klijentima obično nijesu dovoljni, zato na susretima Poslovnog kluba Biznis plus aktivno učestvuje. Šta preduzeću olakšava istraživanje tržišta prije ulaska na novo tržište?

Prije svega smanjuje rizik. Ili potvrdi osjećaje ili ih odbaci. I svako istraživanje košta manje od pogrešnog ulaganja. Studija se napravi za sada odnosno za unatrag da bi je koristili za unaprijed.

Zašto je saradnja s istraživačem tržišta važna?

Naručilac sigurno poznaje svoje potrebe, ali nije nužno da ih zna dovoljno dobro, odnosno možda osjeti problem, ali na pogrešnom mjestu. Zadatak istraživača je da otkrije pravi problem i riješi ga. Dakle, klijentu negdje škripi i on misli da tamo gdje se javlja problem, ali u stvarnosti škripi negdje drugdje.

Činjenica je da su svi naši klijenti i recesiju preživjeli dobro ili izvrsno. Inače ne mogu reći da je to samo zbog saradnje s nama, jer im ne bi uspjelo da nijesu dobri, fokusirani i da se nijesu trudili da postignu i premaše ciljeve. Jedini izuzeci su neki od medija i medijskih agencija, što je povezano s padom tržišta.

No, u tim slučajevima našim klijentima se smanjio tržišni udio ili je profitabilnost manje nego drugima.

Koje primjere dobre saradnje biste naveli kao primjer?

Obično sa svojim klijentima stvorimo partnersku 8 I www.biznis-plus.com

IRENA HERAK

Na koji način istraživanja konkretno pomažu naručiocu?

Naručilac sigurno poznaje svoje potrebe, ali nije nužno da ih zna dovoljno dobro.

saradnju na svim nivoima, od vlasnika ili top menedžmenta do izvođača na obje strane. Radimo za uspješne kompanije i robne marke, s nekima smo se i razišli pa nakon nekoliko godina ponovno uspostavili saradnju. Loših primjera očito nema jer s takvima ni ne dolazimo u dodir. Svi su slučajevi dakle dobri, a najveći u regionu i izvan nje su Goodyear Dunlop Sava Tires i DirectMedia.

Događa li se da nekoliko preduzeća zajedno naruči istraživanje?

Naš cilj je i spajanje nekoliko kompanija zajedno, ali se to rijetko događa. Jedan od takvih netipičnih slučajeva su paralelni izbori, gdje su naručitelji mediji. To takođe pokušavamo i u drugim segmentima i u Sloveniji uskoro slijedi dogovor čak i u automobilskoj industriji, gdje bi konkurenti zajedno učestvovali kroz podjelu troškova. Ako je istraživanje dobro i objektivno, dobro i objektivno je za sve. No, istina je da postoje specifičnosti koje uvijek treba uključiti - obično taj udio iznosi 10 do 15 odsto - kada studiju modularno predstavljamo naručiocima.

Koliko se istraživanja razlikuju u odnosu na djelatnost?

Princip je isti kod svih - predmet istraživanja su stanje i potencijal na tržištu. Razlika je istraživanje krajnjih korisnika kao potrošača, odnosno segmenta potrošača ili kao poslovne javnosti. Često je potrebno istraživanje među vođama mnjenja ili čak među političkom javnosti. Inače se istraživanja razlikuju i, naravno, u odnosu na djelatnost.

Koje vrste istraživanja su u regionu najzastupljenije?

Brojčano vjerovatno najviše ima istraživanja koja se odnose na krajnje potrošače, odakle dolazi i većina prihoda, dok su vjerojatno konsultantske kompanije one koje puno više generišu istraživanja poslovne javnosti.

I koliko često su istraživanja potrebna nakon ulaska na tržište?

Radi se o kontinuiranim istraživanjima na dnevnoj bazi, gdje se prate trendovi, traže mogućnosti, stvaraju robne marke i prate potrošači, pa iz mjeseca u mjesec, a zatim rjeđe, može biti i tromjesečno, polugodišnje, itd. Proizvođači, naravno, imaju podatke koliko prodaju trgovcu, možda i koliko prodavač onda proda krajnjem potrošaču. Ali gdje su moguća poboljšanja i rast – za to su potrebna istraživanja.

9

Strani investitori imaju ista prava kao domaći Crna Gora je, prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), vodeća zemlja među zemljama u tranziciji i na dobrom putu da postane regionalni poslovni centar prije svega zbog upotrebe eura, kaže Lučić i objašnjava kako to znači da nema skrivene inflacije i lako je izračunati bilans stanja i uspjeha poslovanja. Nedostatak su, kaže, visoke su kamatne stope.

Izvršni direktor M:tela Vladimir Lučić svojim viđenjem poslovnog okruženja Crne Gore i predstavljanjem poslovnih činjenica o svojoj zemlji pridružuje se Biznis plusu koji nastoji pomoći preduzetnicima kod stvaranja više biznisa u regionu, povezivati preduzetnike da zajedno nastupaju kod trećih partnera i na trećim tržištima.

Kakvo poslovno okruženje je Crna Gora za kompanije iz regiona?

Crna Gora je sigurna, ekonomski održiva i politički stabilna država sa potencijalom da nastavi ekonomski rast. Proces evropskih integracija dovodi do veće dostupnosti tržišta i prihvaćanja novih vrijednosti kao što su vladavina prava i zaštita imovinskih prava. Prema MMF-u, Crna Gora je vodeća zemlja među zemljama u tranziciji.

Koje konkretno su prednosti poslovanja u ovoj zemlji?

Poreske stope u Crnoj Gori su veoma konkurentne u odnosu na druge zemlje regiona. Porez na dobit od 9% je najniži u regionu. Stopa PDV-a iznosi 19%, uz primjenu stope od 7% na neke kategorije proizvoda i usluga, dok je porez na dohodak 9%.

A kakvi su uslovi za strane investitore?

Investitori su u mogućnosti da naplate dividende i profit od kamata u punom iznosu, bez ikakvih ograničenja.

Regulatorni proces u Crnoj Gori je otvoren i transparentan.

Sve firme koje su registrovane u Crnoj Gori su pod zakonskim ovlašćenjem Privrednog suda. Značajan korpus zakona štiti strane investitore. Shodno Zakonu o stranim investicijama, strani investitori uživaju isti pravni status i imaju ista prava i obaveze kao domaći investitori. Strani ulagač može da osnuje preduzeće na teritoriji Crne Gore ili investirati u druge kompanije, u skladu sa istim procedurama i ispunjavanjem istih uslova koji se odnose na državljane Crne Gore. Nema ograničenja u visini ulaganja kapitala.

Zemlja je na putu da postane regionalni biznis centar prije 10 I www.biznis-plus.com

svega zbog upotrebe eura, što znači da nema skrivene inflacije i lako je izračunati bilans stanja i uspjeha poslovanja.

Koje su prednosti i koje slabosti u telekomunikacionom sektoru?

Prednosti su upravo povoljnosti koje smo naveli, kao i oštra konkurencija, konkretno u sektoru telekomunikacija. Glavni nedostatak je ipak malo tržište, sa svega 650.000 stanovnika. Visoke kamatne stope su jedan od nedostataka, koje bi u konkurenciji od čak 12 banaka koje posluju u Crnoj Gori ipak trebalo da budu niže.

Koji su problemi koji su već riješeni odnosno šta je na poslovnom području bolje sada nego prošle godine?

Ukidanje Uredbe za naplatu takse od 1 eura na SIM kartice od 1. januara ove godine omogućilo je kompaniji M:tel da ostvari velike investicije u ovoj godini. Prije svega investicije se odnose na jačanje mreže, pa će već od jeseni korisnici imati mogućnost u svim gradovima Crne Gore da koriste 4G tehnologiju.

Crnogorski M:tel telekomunikacijski je operator u 51-postotnom vlasništvu Telekoma Srbija i 49-postotnom Telekoma Srpske.

Telekom Srbija većinski je vlasnik i M:Tela Banja Luka (BiH) sa 65,01-postotni udjelom i, prema pisanju medija, za njega se ponovno interesuje Deutsche Telekom.

Deutsche Telekom navodno je zainteresiran i za kupovinu Telekoma Slovenije.

Više ekonomskog i socialnog kapitala Šta kažu poslovni ljudi kažu o Biznis plusu?

Sve zemlje članice kluba predstavljaju mala tržišta, a region raspolaže sa jednim i/ili sličnim resursima.

Događaji poput konferencija Biznis plus, koji povezuju donosioce odluka u firmama iz cijelog regiona mogu poboljšati strategije kako da se iskoriste ti resursi i kako da se uveća trgovska razmjena i postigne bolja tržišna integracija, nezavisno od tipa biznisa.

Goran Civkaroski, regionalni savjetnik kod Pedersen & Partners

ALEŠ BENO

Povezivanje preko Biznis plusa dobro je jer je tržište BiH premalo za ozbiljan razvoj poslovanja. Da bi proizvodnja bila rentabilna, pored neupitnog kvaliteta, potrebno je uspostaviti poslovnu saradnju, najprije sa susjedima, a potom i sa širim regionom.

Muhamed Pilav, direktor MS&Wood

Zvonko Ivanušič, predsjednik uprave Pozavarovalnice Sava

Vijesti, Crna Gora, Rajko Milić, +382 67 311 422 ALEŠ BENO

ALEŠ BENO

Poslovni klub Biznis Plus za Pozavarovalnicu Sava i grupu Sava Re je prilika za uspostavljanje poslovnih veza i razmjene informacija, kao i dobre prakse u poslovanju. Prisutni smo u gotovo svim zemljama koje Biznis plus povezuje zato je članstvo značajno, kako iz tržišno-poslovnog vidika, tako i iz ugla stvaranja socijalnog kapitala.

Oslobođenje, Bosna i Hercegovina, Zlata Mulać, +387 62 799 110 Business.hr, Hrvatska, Plamenko Cvitić, +385 91 345 99 18 Kapital, Makedonija, Gordana Mihajlovska, +389 70 346 376 Novi magazin, Srbija, Jelena Aleksić, +381 64 203 9616 Finance, Slovenija, Mladen Miković, +386 41 956 550

Medij kome građani Crne Gore i dalje najviše vjeruju

Glavna dnevna novina

Najveća snaga brenda na televiziskom i tržištu dnevnih novina u Crni Gori

Najčešći glavni izvor informisiranja

Sve to su SJUTRA POKLON

Gogolj - samo uz Vijesti ALEKSA BEČIĆ

O OBEĆANJIMA DANAS POKLON SNP-A I DRUGIH

Gogolj-samo PARTIJA uz Vijesti

Podgorica ponedjeljak, 19. maj 2014. godina XVII broj 5797 ISSN 1450-6181 0.70 €

Podgorica utorak, 20. maj 2014. godina XVII broj 5798 ISSN 1450-6181 0.70 €

www.vijesti.me

SDP OPTUŽIO MUGOŠINU ADMINISTRACIJU DA JE OŠTETILA ZAPOSLENE ZA MILIONE

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ TRAŽI DA DIK REAGUJE

SLUŽBENICIMA Pokazaće poBEČIĆ nekoliko se brzo JEDINI KONKRETNO li je o gradskim hiljada MANJE daSDPproblemima OD 2008. iskren www.vijesti.me

DEBATA: STIJEPOVIĆ “SUI GENERIS”, LEKIĆ ZA PROMJENU VLASTI, Bečić BOGOJEVIĆ ZA NEPARTIJSKU ADMINISTRACIJU, ĐELJOŠAJ ZA MALESIJU

STRANA 3

Mugoša

STRANA 9

STRANA 3

IZVOZ: NOVI POSLOVI DUVANSKOG KOMBINATA

RYM I MARS idu za Afriku

Kavarić

Kavarić ne da spisak dužnika Foto: L. ZEKOVIĆ

Čarke Lekića i Stijepovića obilježile debatu: Sa sinoćnog sučeljavanja na RTCG

STRANA 5

ZAHTJEV DERIPASKE

MUP NEMA KADROVA ZA OBEZBJEĐENJE

Ponovo prodavati KAP jer je sad skuplji Foto: V. LAJOVIĆ

SUKOB DPS I SDP PRELIO SE NA “MORSKO DOBRO”

Prijave protiv Milovih drugova

U Bosni strahuju i od mina: Orašje u BiH

STRANA 33

STRANA 15

STRANA 6

Ministarstva da čuvaju privatnici

STRANA 2

OSTVARENA IDEJA POČASNOG KONZULA, OTKRIVEN SPOMENIK PETRU II

Foto: ROJTERS

RASTE BROJ ŽRTAVA VODENE STIHIJE U SRBIJI I BOSNI I HERCEGOVINI

Iza poplava haos i leševi Zauzeli više nego što su zakupili: Bašta hotela “Astorija”

HUMANOST: CRNA GORA POMAŽE KOMŠIJAMA

Đaci se odriču i ekskurzije

STRANA 9

Ulaz u Ministarstvo kulture na Cetinju

U Obrenovcu nađeno 12 tijela, a očekuje se da će taj broj rasti kako se voda bude povlačila STRANE 18 i 19

Foto: D.LASICA

Sakupljanje pomoći u Kotoru

Zvaničnici na svečanosti

Deripaska

Njegoš se vratio u Ljubljanu

STRANA 11