Page 1

Vrtlarski POČETAK

SVAKE SEZONE BUDITE JOŠ BOLJI I KREATIVNIJI

c i r Ma

t r av

a c i lar


Tekstovi objavljeni u digitalnoj knjizi “Vrtlarski početak”, skup su tekstova objavljenih u Večernjem listu od 1.1.2016. do 30.06.2016. godine u rubrici “VRT” i portalu DOM&VRT, Večernjeg lista, www.vecernji.hr Autor tekstova : Urednica Dom&vrt : Fotografije: Grafičko oblikovanje:

Marija Martinović Martina Strukić BIOMEDIA BIOMEDIA

Digitalnu knjigu “Vrtlarski početak” besplatno se može čitiati i preuzimati na www.maricavrtlarica.com

Sadržaj: Najčešće pogreške mladih vrtlara i kako ih izbjeći Detaljnim planiranjem do uspjeog vrta Sjetveni materijal i što je od njega uistinu važno Presađivanje, jedan od najvećih vrtlarskih izazova Sve tajne uspješnog uzgoja presadnica Redovitim održavanjem do dugotrajnog vrtnog alata Kvalitetna priprema tla, ključ je dobre vrtlarske sezone Prihrana gredica, jednostavna pravila za vrtlare početnike Uzignute gredice, lakši način do bogatog uroda Malč, organski pokrivač koji spašava gredice S malo cvijeća postignite bolji urod voća i povrća Jednostavnim pravilima do uzgoja vlastitih začina Vrt za gurmane, put do izvornih okusa i mirisa Male tajne uspješnog uzgoja čili papričica Blagodati zdravog i ukusnog samoniklog bilja Pretvorite svoj balkon u divnu cvjetnu oazu Vrt na balkonu, jednostavan, zdrav i koristan hobi Ne zanemarujte ga, vaše sobno bilje treba intenzivnu njegu U svega pet koraka do prelijepog travnjaka iz snova Tajne uspješnog podizanja voćnjaka Biljne bolesti i štetnici, kako ih se može spriječiti Kako, kada i koliko treba zalijevati koje vrste povrća


P

rije nekoliko godina, kao i svaki početnik u vrtlarstvu, nailazila sam na more problema i totalnih nepoznanica. Izrazi koji ni u najboljim snovima nisu bili prevodivi, tone i tone knjiga o svemu i svačemu te bezbrojna ponuda u dućanima samo je još više potaknula želju za pojednostavljenjem onoga što je ionako jednostavno.

Kako se ljubav prema ovom hobiju rodila iz čiste znatiželje, moram napomenuti da u ovoj knjizi nećete pronaći izraze za koje pojašnjenja morate tražiti u Rječniku stranih riječi, latinska imena biljaka ili bankrotirati kako biste uživali u plodovima svoga rada. Možda je uzgoj vlastite hrane danas postao samo pomodni hir, ali kada to jednom zavolite, ništa Vas neće spriječiti da svake sezone budete još bolji i kreativniji. Sve dok nisam pokrenula facebook stranicu Marica vrtlarica nisam bila svjesna koliko ljudi zapravo voli uzgoj vlastite hrane, koliko ih to zapravo opušta i gradi na jedan jedinstveni način. Kroz godine, upoznajući u živo te iste ljude, shvatila sam da nisam, kako su mi ljudi govorili „jedini bedak“ koji umjesto da sjedi s prijateljima po kavama u shopping centrima trči u svoju zelenu oazu stvoriti nešto korisno.

Marica vrtlarica

www.maricavrtlarica.com


pogreške Najčešće

mladih vrtlara i kako ih izbjeći


S

vake zime razmišljam kakva je mogla biti prethodna sezona da sam neke stvari radila bolje, više se informirala ili više eksperimentirala. Često razmišljam da li sam negdje pogriješila i jesam li te pogreške mogla izbjeći. Zapravo, smatram da si ovakva pitanja svi postavljamo. Svaka sezona donosi nove radosti za nas vrtlare, ali i bojazan o tome koliko će zapravo biti uspješna. Uspješna sezona ogledalo je i ponos svakog vrtlara, pa ako „propadne“ često dolazi do razočaranja. Neću reći da sam zaluđena vrtlarstvom, ali volim biti u vrtu, stvarati neki svoj svijet u kojem osim uživanja, zadovoljstva i ispunjenosti dobivam i ono najvrjednije – hranu. Kada iz sjemena od nekoliko milimetara dobijete biljku koja daje kilograme plodova, osjećaj ispunjenosti je tu. Naravno da je put do cilja isprepleten kojekakvim preprekama, ali krajnji rezultat je taj koji mi nikad neda da odustanem.

Kad sam počela vrtlariti susretala sam se ponajviše s razočaranjima. Neka su bila mojom krivicom, a neka „višom silom“, kako volim nazivati srne, susjede, bolesti ili vremenske neprilike. Bilo je dana kada sam mami na ramenu plakala kao kišna godina jer nemam glavice kupusa veličine nogometne lopte, nekoliko kilograma rajčice po stabljici, jagode kao sa slike ili blitve za izvoz ma koliko je sijala. Tada mi je mama rekla nešto što je postalo nit vodilja za svaku sljedeću sezonu: „Shvati vrt kao igru.“. I kada bolje razmislite, vrt uistinu i je igra. Kao mali imali smo pješčanike, a sada imamo isto to samo u malo drugačijem obliku. Ako povrtlarstvo prihvatimo kao dio svog života, mogućnost boravka u prirodi, pa i besplatni fitness centar, shvatit ćemo da se sve pogreške događaju s razlogom, te da one ustvari uopće nisu pogreške. Ako i napravimo koje pogreške, ispravit ih možemo jedino ako slušamo prirodu.

www.maricavrtlarica.com


S prvim visibabama počinje i vrtlarsko ludilo. Prekapaju se paketići sjemenja, smišljaju planovi sadnje, razne aktivnosti tijekom sezone, oštri se alat, a nožice nervozno tapkaju u želji da kroče na vrtne gredice. Sve dosadašnje pogreške se zapravo i zaborave. Ali, želite li ipak pogreške svesti na minimum, određena pravila se moraju poštivati. Krenimo od samog početka. Krivim odabirom sjetvenog supstrata, te predubokom sjetvom u startu imamo zagarantiran neuspjeh. Dodamo li k tome još preranu i pregustu sjetvu, rezultat uzgoja presadnica neće biti baš za pohvalu. Premalo svjetla rezultirat će izduženim i slabim presadnicama, koje će rezultirati osjetljivošću na biljne bolesti. Savjetujem da obratite pažnju na upute o uzgoju na pozadini svakog sjetvenog paketića. Tako ćete dobiti 100%-tnu informaciju o uzgoju, kada i kako sijati, presađivati te ubirati. Neke biljke valja uzgajati u određeno vrijeme u godini, a neke pak više vole sjenu od sunčanih položaja u vrtu.

Prevelikom ljubavlju i željom za uspjehom, biljke možemo ugušiti i to na način da ih previše gnojimo i zalijevamo. Izostavljanjem cvijeća sa vrtnih gredica, svojim povrtnicama možda nećete privući dovoljno oprašivača, što će rezultirati smanjenim prinosom. U želji da se čim prije riješite vrtnih nametnika poput voluharica, puževa ili lisnih ušiju, kao i biljnih bolesti poput plamenjače ili plijesni, koristit ćete preagresivne preparate koji će narušiti biološku raznolikost u vrtu. Ovakve primjere možemo nabrajati u nedogled. Poštujete li plodored, dobre i loše susjede, odaberete li vrtnu površinu u skladu sa svojim mogućnostima, kao i prigodan alat kojim ćete si pojednostaviti radove, neće biti mjesta za pogreške. Ako vas ono što radite čini sretnima, svakaka će pogreška izvući osmijeh zadovoljstva i shvatit ćete da pogreške u vrtu zapravo ne postoje. Vidjet ćete da je prirpda savršena baš ovakva kakva je.

www.maricavrtlarica.com


planiranjem Detaljnim

do uspjelog vrta


D

uge hladne zimske večeri idealne su za planiranje nadolazeće vrtlarske sezone. U moru industrijski proizvedene hrane smatram da nema ništa ljepše od uzgoja vlastitog voća i povrća. Međutim, da bi uzgoj bio uspješan, potrebno je pomno i detaljno planiranje. Na početku svoje vrtlarske karijere i sama sam se ponekad gubila u količini nepotrebnih informacija. Na svom Facebook-profilu “Marica vrtlarica” već dulje pratim priče i probleme s kojima se, kroz sezonu, susreću ljudi koji se kao i ja bave vrtlarstvom iz gušta. No, kada uđete u dubinu problema, shvatit ćete da je vrtlarstvo jednostavno i da daje rezultate na koje ćete biti ponosni. Za početak, treba biti realan u svojim prohtjevima. Naime, ako nešto ne uspijeva rasti u vašem vrtu ili na balkonu, jednostavno odustanite od toga!

Treba slušati prirodu Godinama sam se borila protiv vjetrenjača uvjeravajući sebe da sam pametnija od prirode. Pokušavala sam uzgajati bademe i masline, kao i blitvu, a sve je rezultiralo gubitkom vremena, živaca te novca. Kako se moj vrt nalazi u okolici Zagreba, za bademe i masline zime su prejake i u veljači, kada bademi počinju cvasti, temperature su daleko ispod nule. Blitva je pak svakom novom sjetvom sve više mamila srne u novo pustošenje vrta. Nakon bezbroj neuspješnih pokušaja, sa sigurnošću mogu reći da treba slušati prirodu. Stoga, nakon pametnog odabira biljaka, sljedeći je korak odrediti njihovu količinu. Sastavite popis te obratite pažnju koliko vremena možete posvetiti vrtu. To je važno zato što su neke biljke vrlo zahtjevne za održavanje, pa ako nemate vremena svaki dan zalijevati ih, okapati i prihranjivati, možda je bolje odustati. Kao primjer mogu navesti rajčicu koja osim redovitog zalijevanja traži plijevljenje, prskanje zaštitnim sredstvima, povezivanje, pinciranje i sl.

www.maricavrtlarica.com


Ako nemate vremena, radije odaberite biljke jednostavnije za uzgoj kao što su salata, rotkvica, jagode, tikvice, mrkva, peršin, celer, blitva, grašak, luk, češnjak i npr. mahune. Potom je potrebno obratiti pozornost na plodored. Život komplicira jedino ako niste napravili popis što ćete saditi. Sve ostalo je dječja igra. Plodored, kako ga ja volim nazivati „sezonska seoba biljaka“, primjenjuje se zato što sadnja biljaka godinama na istom mjestu može poprilično iscrpiti vrtno tlo. U takvom tlu utočište pronalaze različite štetočine, ali i štetne gljivične i druge bolesti, a najbolje uspijeva samo korov. Međutim, dobrim planom izmjene usjeva biljke će imati optimalne uvjete za rast, a time biti otpornije na bolesti i štetnike. Poštujući pravilo plodoreda možemo sa sigurnošću odrediti kakvo ćemo gnojivo i u kojim količinama koristiti. Tako se zreli stajski gnoj u tlu razgrađuje iduće tri godine, a primjenjuje se pri-

je uzgoja povrća koje ima velike potrebe za hranivima kao što su kupusnjače, tikvenjače, rajčica, krumpir, kukuruz i blitva. Treba pak napomenuti da gnojenje stajskim gnojem može uzrokovati velike štete u obliku truleži kod mahunarki i lukovičastog povrća. Izrada plodoreda Kod plodoreda, vrt je potrebno podijeliti na tri podjednaka polja koja ćete označiti abecednim ili numeričkim redom. Tako ćete ono polje na kojem je bila 3. grupa povrća na jesen pognojiti stajskim gnojem. U proljeće sljedeće sezone na to polje doći će povrće iz grupe 1. Na ovaj će način u iduće tri godine cijeli povrtnjak biti pognojen stajskim gnojem. Ako je vaš povrtnjak mali i ne planirate ga gnojiti stajskim gnojivom te se držati plodoreda, varate se. Za svaki povrtnjak, bez obzira na njegovu veličinu, plodored je važan.

www.maricavrtlarica.com


Sljedeća stavka na koju treba obratiti pozornost jesu dobri i loši susjedi. Kao i ljudi, ni biljke ne podnose neke svoje jedinke. Na vlastite oči uvjerila sam se da visoke mahune ne rode ako se sade pokraj niskih, grašak cvjeta, ali ne donosi plod ako se sadi pored cvjetače, a paprika uopće ne cvate ako se pored nje sadi mrkva. Dobri susjedi pak pozitivno utječu na rast, štite od bolesti i štetočina. Tako krastavci vole blizinu bosiljka, kamilica je odličan susjed kupusnjačama, grahoricama, salati, blitvi i špinatu, češnjak jača otpornost biljaka na plijesan te ostale gljivične bolesti, bosiljak pojačava okus rajčice, a salata je odličan susjed i idealna kultura za popunjavanje praznih dijelova gredice svim biljkama osim peršinu, grahu i cikli. Treba napomenuti da su tikvenjače podosta nevjerne biljke, što znači da se različite sorte vole križati, pa je

dobro saditi ih na različitim dijelovima vrta ili samo jednu sortu po sezoni. Ne zaboravite u plan vrta ubaciti začinsko bilje i cvijeće. Za uzgoj su najjednostavniji bosiljak, peršin, celer, vlasac i kamilica. Osim što su dobri susjedi većini biljaka, potiču rast, odbijaju štetnike i bolesti, dekorativne su biljke koje dobro uspijevaju i u ukrasnim teglama, a prikladne su za pripremu čajeva ili kao začini u raznim jelima. Od jednogodišnjeg cvijeća u vrtu su obvezne kadife, cinije i neveni. Osim što privlače pčele, djeluju vrlo dekorativno, čime uljepšavaju vrtne gredice, a neke od njih (neven) možete koristiti i u vlastitoj kozmetici. Ovo su neke od smjernica za kvalitetno planiranje vrta. Nije tako komplicirano, zar ne? I zapamtite, vrtlarstvo je jako jednostavno, traži malo ljubavi i pažnje, a daje ono najbolje rezultate

www.maricavrtlarica.com


Sjetveni materijal

i ĹĄto je od njega uistinu vaĹžno


V

rijeme sjetve se približava pa već sada valja prikupiti sjeme, supstrat, posude, zaštitu i prihranu. Mudro ih odaberite kako bi usjevi bolje uspjeli Dok je zima još uvijek u punom zanosu, sa sjetom se prisjećamo ruku zaprljanih zemljom. Nakon što smo prošlog tjedna naučili kako pomno isplanirati vrt, sada se svakim danom sve više javlja želja za početkom sjetve. Međutim, prije samog početka treba prikupiti sve potrebno. Sjeme, supstrat, sjetvene posude, zaštitna sredstva… Toliko je toga i zato ću vam pokušati objasniti što je zapravo uistinu važno. Nema ništa ljepše od biljke koju gledate kako raste od sjemena pa sve do ploda i još je vaših ruku djelo. Važnost supstrata Za uzgoj presadnica, osim kvalitetnog sjemena, najvažnije je nabaviti i kvalitetan supstrat za sjetvu. Najčešće dostupni supstrati u obliku zemlje za cvijeće nisu poželjni. Brzo gube vlagu, nemaju nikakvu hranjivu vrijed-

nost te postoji šansa da u sebi sadrže štetne organizme. Imajte na umu da će kvalitetan supstrat namijenjen uzgoju povrća osigurati dobar početak sezone, tako da ne treba štedjeti. On će u početku presadnicama osigurati dovoljno vlage, kasnije tijekom rasta i dovoljno hranjiva, a to su dvije najvažnije stvari za zdrav uzgoj. Sljedeće što trebate imati na umu jesu sjetvene posude. Izgled i materijal samih posuda nevažan je, važno je samo da se u njima tijekom uzgoja ne zadržava voda. Posude možete kupiti u specijaliziranim trgovinama ili ih napraviti sami, odnosno reciklirati materijal kod kuće. Prednost bih dala posudama od recikliranog materijala kao što su novinski papir ili karton od jaja. Takve posude zajedno s biljkom sadite u vrtu čime čuvate korijen, koji se prilikom presađivanja vrlo lako oštećuje.

www.maricavrtlarica.com


Što se sjemena tiče, volim znati što sijem, pa svoju sjetvenu kolekciju svake sezone obnovim svježim i novim sjemenom iz spomenutih trgovina. Koje sjeme birati Sjeme dobiveno u kontroliranim uvjetima zadovoljava moje prohtjeve - dobro klija, ne prenosi bolesti i dobivam upravo onu biljku koju želim. Dobro bi bilo pripremiti sjeme ranih sorti (rani kupus, kelj, cvjetača, korabica) te sjeme ljutih papričica, jer već potkraj ovog mjeseca počinje prva ovogodišnja sjetva presadnica. Za prihranu sjemena, u prvoj fazi rasta, možemo reći da nije važna, jer sjeme samo u sebi sadržava dovoljno hranjivih sastojaka za početni rast. Međutim, nakon pojavljivanja prvih pravih listova, javlja se potreba za pravilnom njegom koja se odnosi na zaštitu biljaka kao i na prihranu.

Zaštitu i prihranu najbolje je obavljati prskanjem čime se izbjegava pretjerano vlaženje supstrata, a time i truljenje samog korijena kao i krhke stabljike. Imajte u vidu da prije početka sjetve u tu svrhu nabavite prskalicu za vodu. Ovisno o vremenskim prilikama, sjetva počinje već u krajem siječnja i početkom veljače. Temperatura za klijanje sjemena u zatvorenom prostoru trebala bi biti od 15 pa do 20 C. Niže temperature mogu zaustaviti rast biljke, čak je i oštetiti, dok više temperature i pomanjkanje Sunčeve svjetlosti mogu ubrzati rast, čime se dobivaju izdužene, blijede i nekvalitetne presadnice. Različite su informacije o datumima sjetve. Vrijeme sjetve nije isto u svim krajevima. Iz tog razloga, smatram da je bolje ravnati se prema pokazateljima u prirodi, što su radile i naše bake, a ne zaboravimo da im je uvijek sve uspijevalo bez imalo muke.

www.maricavrtlarica.com


KADA POČETI SA SJETVOM KOJE VRSTE • kada se pojave visibabe, u zatvorenom prostoru siju se rajčica, paprika, celer, a na otvorenom siju se rotkvice, korabica, špinat i salata • kada se pojavi podbjel, pod foliju se sije kupus, kelj, salata, cikla, repa, u zatvorenom prostoru sije se patlidžan, brokula, komorač, korabica, paprika, rajčica i celer, na otvorenom se siju mrkva, luk, špinat, salata i bob • kada procvate forzicija, u zatvorenom se siju krastavci, tikvice, bundeve i začini, pod foliju se sije cvjetača, brokula, korabica, komorač, na otvorenom se sije špinat, salata, blitva, mrkva, peršin, cikla, grašak • kad procvate jabuka, siju se mahunarke, cikla, špinat, mrkva i repa


Presađivanje jedan od najvećih vrtlarskih izazova


T

očnih pravila za presađivanje – nema. Uspjeh ovisi o uvjetima uzgoja, količini svjetla, vremenu i dobu dana, ali i osobnim procjenama stanja presadnica U rupu za sadnju poželjno je dodati šaku-dvije komposta. Biljka je spremna za presađivanje kada ima 3-4 prva lista (ne računajući na ove prve ovalne tzv. supke). Dubina sadnje određuje daljnji razvoj same presadnice. U svibnju dolazi vrijeme kada se sve one presadnice koje smo mjesecima mazili i pazili sele na otvoreno. U želji da višemjesečni trud ne propadne, postavljamo si pitanje “kako znamo da su presadnice zaista spremne za presađivanje?”. Naučiti kada biljke na vrijeme presaditi ključno je za njihov kasniji razvoj. Naime, ako se presade prerano, postoji mogućnost da će biti preslabe i teško se othrvati vremenskim uvjetima, a presade li se prekasno, mogu prerasti idealnu veličinu i naviknuti se na zatvoreni prostor, što će rezultirati teškom prilagodbom na nove vrtne uvjete. Točnog pravila kada su presadnice spremne za presađivanje nema jer sve ovisi o uvjetima uzgoja. Količina svjetla dok rastu u zatvorenom prostoru utjecat će na njihovu kvalitetu. Upravo je premalo svjetla najčešći

problem zbog kojeg presadnice rastu izdužene, bljedunjave i osjetljive, a takve nikako nisu dobre za daljnji uzgoj. “Tajming” je ključan Kada je biljka spremna, najbolje će potvrditi broj njezinih stvarnih listova. Prvi listovi koji se razviju nakon nicanja su supke, čija je svrha prikupiti hranu za sadnicu u vrlo kratkom vremenu. Nedugo nakon njih razvijaju se i pravi listovi. Treba naglasiti da nije važno koliko je biljka visoka, nego koliko ima pravih listova pri presađivanju. Tri do četiri prava lista bila bi idealna na biljci koja se presađuje na otvoreno. Još je jedna važna stavka u ovoj priči prilagodba na vanjske uvjete. Budući da su biljke dosad rasle u zatvorenom, trebalo bi ih barem 10-ak dana prilagođavati na vanjske uvjete. Iznositi ih na otvoreno za lijepog i sunčanog dana, zaštićene od vjetra, uz redovito zalijevanje, bit će dovoljno za privikavanje na vanjske uvjete. Za hladnih noći poželjno je presadnice unijeti u zatvoreno jer temperature niše od 10 stupnjeva mogu zaustaviti rast, a ispod 5 stupnjeva čak uništiti i samu biljku.

www.maricavrtlarica.com


Pri samom presađivanju vrijedi pravilo – što dublje, to bolje. Sadimo ih toliko duboko da se ostave samo jedan ili dva kompleta pravih listova iznad razine tla. Najbolji primjer je sadnja rajčica. One će dubljom sadnjom razviti veći korijenov sustav iz sitnih dlačica koje se vide duž stabljike. Tako će se razviti novi korjenčići koji će pomoći biljci da se bolje ukorijeni, odnosno da bilje crpi vodu i hranjiva iz tla . Najbolje predvečer Presađivanje je najbolje obavljati predvečer jer će do sljedećeg jutra biljkama ostati dovoljno vremena da se prilagode na novonastale uvjete. Presađujemo li ih danju, velike su šanse da ih sunce i vjetar oslabe i oštete. Bez

obzira na to sadimo li biljke u vrtu ili u teglama, važno je prije presađivanja zemlju porahliti i poravnati. U svaku rupu za sadnju poželjno je dodati šaku do dvije komposta, a nakon nagrtanja zemlje, oko same biljke i šaku dehidriranog organskog gnojiva. To bi trebalo biti dovoljno hranjiva sve do vremena cvatnje. Prije presađivanja, poželjno je odrezati svaki dulji korijen na biljci, što će pomoći u rastu i pospješiti grananje korijena. Nakon sadnje svaku biljku treba dobro zaliti. Ukorjenjivanje i prilagodba na novonastale uvjete traju oko dva tjedna. Za to vrijeme posvetite maksimalnu pozornost svojim biljnim ljubimcima jer će vam oni vratiti nezaboravnim iskustvom u vrtu.

www.maricavrtlarica.com


MALI TRIKOVI VRTLARA PROFESIONALACA • Rajčice, paprike, krastavci, dinje i lubenice traže vrlo plodno tlo. Želimo li bogat urod, pri presađivanju je osim komposta i organskog dehidriranog gnojiva poželjno dodati i drvenog pepela. • Kad smo već kod krastavca, dobro je znati da će plodovi postati slađi posadimo li u blizini suncokret.


Sve tajne uspjeĹĄnog uzgoja presadnica


I

dok se na jadranskoj obali puno radni sije po vrtu, mi u kontinentalnom dijelu ipak za te radnje čekamo ožujak. Do tada možemo parirati vrtlarima s mora u uzgoju presadnica. Bez obzira u kojem se kraju vaš vrt nalazi, upravo je veljača pravo vrijeme za sjetvu u zatvorenom prostoru. Prisjetimo li se nekoliko zadnjih naglih prijelaza sa zime na proljeće, ne treba dugo čekati kako biste uzgojili svoje omiljene presadnice. Možete započeti sjetvom kupusnjača, salate, paprika, rajčica i patlidžana. Da biste bili uspješni u uzgoju presadnica, važno je zadovoljiti nekoliko faktora. Nakon sjetve, posude je dobro držati na tamnom mjestu, jer tako sjeme brže i lakše klija. Provjeravajte supstrat svakodnevno, jer ne smije presušiti, ali pripazite da pretjerana vlaga ne dovede do truljenja sjemena. Nakon što biljke niknu, potrebno im je osigurati dovoljno svjetla, u protivnom će se izdužiti, te postati krhke i lomljive. Idealna temperatura u prostoriji trebala bi biti oko 22C. Ne zaboravite obilježiti sjetvene posude, jer kada niknu, većina biljaka izgledat će isto, a onda nastaju problemi.

Kako ne biste sijali previše, odnosno uzgojili veću količinu od potrebnog, evo i nekoliko korisnih informacija. U prosjeku se po osobi smatra dovoljnim 50m2 za povrtne gredice, te 1m2 začinskog bilja, a za njihov uzgoj trebat će vam oko 3 sata tjedno. Ali, ako ipak uzgojite više, podijelite susjedima i prijateljima pa ih zarazite svojim zdravim hobijem. Kako biste dobili kvalitetne, zdrave i pravilne presadnice, sljedeći korak u uspješnom uzgoju je rasađivanje. Rasađivanjem, ili vrtlarskim rječnikom pikiranjem, postiže se znatno bolji napredak. Biljke rasađujemo kada dobiju dva prava lista. Treba pripaziti da se prilikom rasađivanja korijen ne savija. Ovo je vrijeme kada je biljci za daljnji rast potreban kvalitetniji supstrat te redovita nadohrana. Ne zaboravite na redovito zalijevanje, ali pripazite da se voda u čašicama ne zadržava.

www.maricavrtlarica.com


Kada se približi vrijeme presađivanja biljaka u vrt, treba obratiti pozornost na vrijeme prilagodbe biljaka na vanjske uvjete. Kod onih otpornih, kao što su kupusnjače, vrijeme prilagodbe je neznatno, jer se one u pravilu sade u hladna klijališta, a presađuju čim to dopuste uvjeti u vrtu. Kod rajčica i paprika, priča je malo drugačija. One su znatno osjetljivije i njihova prilagodba trebala bi trajati 10 do 15 dana. Važno je omogućiti presadnicama da očvrsnu i postanu otporne na vremenske uvjete koji ih čekaju na otvorenom, a ujedno treba pripaziti da budu zaštićene sve dok ne prođe opasnost od mraza. Eto, napokon je došlo vrijeme koje mi vrtlari obožavamo - početak nove vrtlarske sezone. Vjerujem da prekapanje po paketićima sjemenja svima donosi osmjeh na lice, ali zapamtite, to je tek mali dio onoga što nas čeka sve do kasne jeseni.

KADA PRESAĐIVATI? Niste sigurni kada je najbolje vrijeme za presađivanje osjetljivih biljaka u vrt? Vodimo li se iskustvom naših baka, osjetljive biljke poput rajčica i paprika presađujemo iza „Ledenih svetaca“, odnosno iza 15. svibnja. Naime, do tog datuma često je znalo biti iznenadnog snijega, ali i jakog mraza. Naši stari ove dane očekivali su sa strepnjom, jer je hladno vrijeme obično značilo uništavanje usjeva na poljima i u vrtovima. Međutim, nakon 15. svibnja, proljetno se vrijeme ustalilo. BRINE VAS KRAJNJI ROK SJETVE?

Kao pokazni primjer uzet ćemo rajčicu.

Sjeme klija u prosjeku 10 dana, a plod dozrijeva oko 120 dana. Uzmite datum prvog mraza u vašem kraju (prošle godine u kontinentu to je bilo 21.10.) i od tog datuma oduzmite 130 dana (120 dana za dozrijevanje + 10 dana klijanje). Dobit ćete datum 11.06. kao datum krajnje sjetve rajčice.

www.maricavrtlarica.com


“Kvalitetan

supstrat i kvalitetno sjeme garancija su za dobre presadnice

�


Redovitim odrĹžavanjem

do dugotrajnog vrtnog alata


K

ada je riječ o vrtnom alatu, vrijedi ona “koliko para, toliko muzike”. Za njega se isplati dati više novca, no da bi trajao godinama treba ga čistiti, brusiti, bojiti... S dolaskom proljeća dolazi i vrijeme sve intenzivnije upotrebe vrtnog alata. Ako ste ga na kraju prošle vrtlarske sezone revno pospremili, proljetna upotreba ne bi trebala biti problem. Ali ako ste, kao većina nas, samo isprali prljavštinu i ostavili ih u zabačenom dijelu garaže, njihova upotreba u proljeće iziskuje malo više pripreme. Usto, većina nas svake se godine opskrbi nekom novom vrstom alata. Tako s vremenom možemo uočiti da imamo veliku zbirku u koju je uloženo poprilično puno novca. Vjerujem da vam nije cilj svake godine kupovati novi alat, zato ga trebamo pravilno održavati. Iako je mnogima vrtlarstvo tek hobi pa ne žele puno ulagati, ipak je bolje odmah u startu nabaviti kvalitetniji alat. To zahtijeva malo više novca, ali dugoročno će se više isplatiti. Takav će alat dulje trajati, a i u pravilu je napravljen od lakših i čvršćih ma-

terijala, što osigurava jednostavnije svladavanje vrtlarskih radova. Držanje vrtlarskog alata čistim, naoštrenim i spremnim za korištenje osigurat će zadovoljstvo bavljenja vrtlarstvom. Par minuta! Oštrom motikom učinkovitije se uklanja korov, a i okapanje usjeva postaje puno lakše. Grablje s pravilnim i čistim zupcima lakše će poravnati površinu gredica, usitniti grumene zemlje, ali i ukloniti počupani korov oko njih. Najbolja je vijest da održavanje alata ne treba trajati satima, dovoljno je samo nekoliko minuta za svaki od njih. Tih nekoliko minuta može vam omogućiti da imate alate koji traju cijeli život. U pravilu, većina vrtnih alata ima drvene drške. Najčešće su kratke poput onih na štihači ili duge poput onih na grabljama ili motikama. Bez obzira na to jesu li duge ili kratke, drške treba održavati ako ne želite iverje u rukama.

www.maricavrtlarica.com


Barem jednom godišnje drške je potrebno prebrusiti najfinijim brusnim papirom, a redovito zahtijevaju čišćenje prljavštine vlažnom krpom. Sve dok drška nema većih pukotina, može se reći da je spremna za završnu obradu. Završnu obradu napravimo tako da dršku premažemo krpom na koju smo nanijeli laneno ulje. Nakon pola sata suhom krpom se briše višak ulja i posao je gotov. Tim postupkom osigurali ste si glatku i fleksibilnu dršku tijekom cijele sezone.

S druge strane, metalne i plastificirane drške zahtijevaju puno manje brige. Sve što trebate je dobro ih oprati kako biste uklonili nečistoće. Međutim, i njih je dobro pregledati, jer se s vremenom ovakve drške mogu oštetiti. Intenzivno korištenje može dovesti do raznih napuknuća, pa se prilikom bezbrižnog rada u vrtu može dogoditi da drška pukne pod opterećenjem i izazove neočekivane ozljede. Najveći problem s kojim ste se vjerojatno suočili pri upotrebi vrtnog alata je hrđa.

Obavezno sve to ponovite iduće jeseni prije nego što pospremite alat prije zime.

www.maricavrtlarica.com


Ako niste proaktivni u borbi protiv hrđe, ona će uništiti vašu vrijednu zbirku u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Briga za metalne dijelove postupak je u dva dijela. Prvi dio brige odnosi se na čišćenje i čuvanje alata, a drugi dio na brigu o alatu na kraju sezone. Najefikasniji način čuvanja i čišćenja metalnih dijelova je kanta s pijeskom i uljem. U kantu sipajte pijesak i dodajte ulja toliko da pijesak bude vlažan. Operite alat, zatim ga umetnite u kantu i pomičući gore-dolje nekoliko puta uklonite sve ostatke prljavštine. Pijesak će ukloniti prljavštinu, a ulje će pomoći u zaštiti metala i čuvati ga od hrđanja. Na kraju sezone potrebno je žičanom četkom ukloniti eventualnu hrđu. Ako alat ipak ima tragove hrđe, namočite ga u alkoholni ocat i iščetkajte čeličnom žicom za pranje posuđa. Nakon čišćenja bi bilo dobro osvježiti ga bojom za metal.

Zadnji korak – oštrenje Ako brigu o alatu shvatite ozbiljno, vidjet ćete da je osim čišćenja potrebno i oštrenje alata. To se naročito odnosi na motike, lopate i štihače, a može i na vrtne škare i zupce metalnih grablji. Oštrenje alata obavlja se najčešće hobi brusilicom sa specijalnim nastavkom za mvetal. Nakon brušenja ne zaboravite svježe obojiti rub kako bi se spriječilo hrđanje. Vrtni alati potrajat će samo ako dobro s njima postupate. Uz malo njege i pažnje, potrajat će mnogo godina i pomoći vam da proizvedete neograničene količine svježeg voća, povrća i cvijeća.

www.maricavrtlarica.com


MALI TRIKOVI VRTLARA PROFESIONALACA • U žaru borbe s korovom i prekapanjem, najčešće se dogodi da vrtni alat zametnemo i izgubimo iz vida. Kako bismo bili sigurni da ćemo na kraju dana pokupiti sve iz vrta, dobro je metalne dijelove ili drške obojiti u žarke boje. • Izbjegavajte nježne boje i one koje se mogu naći u prirodi, poput zelene ili smeđe, bolje birajte žarkocrvenu, ljubičastu ili npr. žutu, jer će alat biti tako uočljiviji. • Ako se kod starog alata drška rasklimala, preko noći spoj alata i drške namočite u vodu i ostavite da nabubri. Sljedeće jutro alat će biti spreman za upotrebu.


Kvalitetna priprema tla kljuÄ? je dobre vrtlarske sezone


V

ažan korak u pripremi vrtnog tla je poznavanje pH vrijednosti jer ona ima značajan utjecaj na procese u tlu, prehranu biljaka i utjecaj gnojiva Uskoro počinju ozbiljniji radovi u vrtu, pa treba razmisliti o kvalitetnijoj pripremi tla za iduću sezonu. Godinama sam, boreći se s ilovastom zemljom, isprobavala sve moguće načine malčiranja, rahljenja i štihanja. Sve to samo kako bih što manje imala posla oko obrade zemlje, a i mušku stranu poštedjela fizičkog rada. Vrijeme je pokazalo da ipak bez muške ruke ne mogu, pa je frezanje postalo sastavni dio sezonskih radova. Jedino tako biljkama mogu osigurati mrvičastu, dobro dreniranu i hranjivu podlogu za rast.

Bolje frezanje nego oranje Opće je poznata stvar da se okretanjem zemlje uništava onaj najkvalitetniji sloj, ali samo malčiranje i trljanje tog istog sloja pokazalo mi se nedovoljnim za kvalitetno širenje korijenova sustava mladih biljaka. Kako vrt za sjetvu pripremam isključivo u proljeće, izbjegavam duboko oranje te prakticiram frezanje na maksimalnu dubinu do 30 cm. Važan korak u pripremi vrtnog tla je poznavanje pH vrijednosti. PH vrijednost ima značajan utjecaj na procese u tlu, prehranu biljaka i utjecaj gnojiva, te na taj način direktno utječe na prinos i kakvoću usjeva. Kako većini biljaka odgovara blago kisela reakcija, odnosno kada tlo ima pH vrijednost između 6 i 7, ova stavka pokazala se uistinu važnom kod pripreme tla.

www.maricavrtlarica.com


“Postoji li vrtlar koji ne sanja o idealnoj vrtnoj zemlji?”

Kako prepoznati pH vrijednost bez stručne analize? Kisela tla često su lagana tla s dobrom strukturom, ali s malim udjelom hranjivih tvari. Ako je tlo previše lužnato, biljke će to pokazivati žutim lišćem, usporenim rastom, te pojavom paleži na listovima. Lužnato tlo u ekstremnim slučajevima ima smeđe ili bijele naslage na površini, međutim, kiselo tlo nije lako vizualno otkriti, pa je potrebno napraviti pH test. Samo organsko gnojivo Nakon kvalitetne obrade vrtne zemlje i uspješnog određivanja pH vrijednosti, valja obratiti pozornost na odabir gnojiva. Pridržavamo li se plodoreda, koristit ćemo isključivo ona organska. Ako se nađete u mojoj situaciji, pa ne možete nabaviti domaći stajski gnoj, u tu svrhu poslužit će i onaj dehidrirani.

Može se nabaviti u specijaliziranim trgovinama, i to kao konjski ili kokošji. Osobno koristim organska gnojiva, jer biljke koje ću saditi na tim gredicama treba i pojesti, zar ne! Nakon primjene, zbog njihovih svojstava, bez obzira na upute proizvođača, na pognojenim gredicama ne sadim ništa barem 15 dana. Iskustvo me naučilo da sadnja na netom pognojene gredice ošteti (spali) osjetljive mlade biljčice. Kada gnojivo učini svoje i nahrani tlo, sadim plodovito povrće i kupusnjače. Na gredicama na kojima planiram saditi korjenasto i lisnato povrće koristim kompost. Dobro je napomenuti da se kompost ne ukapa u zemlju jer se time guše njegova hranjiva svojstva. Bogato organsko tlo najvažnije je za vaše biljke.

www.maricavrtlarica.com


SAMI NAPRAVITE TESTIRANJE TLA Testiranje pH tla možete napraviti sami. Na tri-četiri lokacije u vrtu lopatom iskopajte zemlju na dubiu od 30cm, pa sve uzorke promješajte zajedno. Zemlju za uzorak uvijek uzimajte nakon berbe, nikad poslije provedene gnojidbe. Iz dobivene hrpe dalje testirajte zemlju na jedan do ova dva ponuđena načina: 1. Zemlju promiješajte s malo destilirane vode. Pustite da se slegne. U vodu uronite lakmus papir za određivanje pH vrijednosti tekućina. Prema dobivenoj skali na pakiranju odredite stupanj kiselosti. 2. Uzmite žlicu suhe zemlje iz vrta. Dodajte joj žlicu octa. Ako se počne pjeniti, pH vrijednost tla je neutralna do lužnata. Uzmete li žlicu mokrog tla i u njega dodate prstohvat sode bikarbone i tlo se počne pjeniti, znači da je pH vrijednost ispod 5, odnosno tlo je kiselo. Jako kisela tla možete ublažiti dodavanjem gašenog vapna. Slabo kisela tla možete poboljšati dodavanjem treseta, piljevine od jelovine ili borovih iglica. Smanjivanje pH vrijednosti kod jako lužnatog tla iziskuje ipak malo više posla. Lužnato tlo možete ublažitit tako da s vremenom vrtnoj zemlji dodajete kompost, treset i gnojivo.

www.maricavrtlarica.com


Prihrana gredica jednostavna pravila za vrtlare poÄ?etnike


I

ako se radi o opširnoj vrtlarskoj temi, svaki vrtlar treba znati što valja koristiti da bi se pospješio rast lisne mase, korijena i plodova Prije nekoliko godina, na početku moje vrtlarske avanture, do detaljnih informacija o tome kako, kada i na koji način prihraniti biljke bilo je iznimno teško doći. To je poprilično komplicirana tema, pogotovo ako ste početnik. Zagrebemo li ispod površine, o prihrani se može pričati danima, ali sezona je pred vratima i za nešto tako opširno nemamo vremena. Kako se sve složene radnje u vrtlarstvu mogu maksimalno pojednostaviti, tako i ovu možemo učiniti zanimljivom želimo li kvalitetan i bujan rast bilja u vrtu ili teglama. Zato ću u kratkim crtama pokušati pojasniti ono najvažnije ne bi li vaše biljke ove sezone dobile upravo ono što im treba. Dušik, fosfor i kalij Kako ljudskom tijelu, tako i biljkama treba mješavina hranjivih tvari za pravilan i kvalitetan rast. Ljudima su potrebne bjelančevine, masti, ugljikohidrati, vitamini i minerali, dok su biljkama naročito potrebni dušik, fosfor i

kalij. Dušik pospješuje rast lisne mase, fosfor rast korijena, a kalij rast plodova. Treba naglasiti da lisnato povrće traži više dušika, dok ono plodovito neće dobro roditi bez dovoljno kalija. Ne zaboravimo da su potrebne i ostale hranjive tvari, količinski ovisno o vrsti bilja za koju se koriste. Upotreba komposta ili već gotovih supstrata za sadnju koji sadrže dovoljno hranjivih tvari za šest tjedana. Želite li dobre rezultate i nakon tih šest tjedana, potrebno je koristiti prikladno gnojivo. Lisnato povrće, naročito salate, neće razviti kvalitetnu lisnu masu ako tijekom rasta ne dobivaju dovoljne količine dušika. Tome se može doskočiti dodavanjem dehidriranog organskog gnojiva koje sadrži većinu hranjivih tvari za spomenute biljke. Zašto dehidrirano, a ne svježe gnojivo? Svježe gnojivo prejako je za upotrebu netom prije same sadnje, što će rezultirati uništenjem, odnosno spaljivanjem samih biljaka. Preporuka je pomiješati šaku peleta organskog gnojiva s kompostom i tu mješavinu dodati u gredicu prije sadnje lisnatog povrća.

www.maricavrtlarica.com


Dodavati dušik u vrtne gredice ili tegle možete i tekućim gnojivom od koprive. Osim dušika, svoje ćete biljke nahraniti i željezom, fosforom i kalijem. Pri upotrebi ovog gnojiva treba pripaziti na njegov neugodan miris. Zato, ako je vašem vrtu na balkonu potrebno dodati gnojivo bogato dušikom, radije se odlučite za peletirano organsko gnojivo – susjedi će vam biti zahvalni. Kod plodovitog povrća treba pripaziti na upotrebu gnojiva koje je bogato dušikom, jer će se u tom slučaju razviti bujna lisna masa, a malo plodova. Umjerenost je najvažnija, zato s gnojivima nemojte pretjerivati. S druge strane, kako bismo povećali prinose plodovitog povrća, kao što su rajčice, paprike, tikvice, pa i jagode, potrebno je redovito dodavati gnojivo bogato kalijem. Najlakši način je koristiti gotova gnojiva za plodovito povrće, osobito za rajčice. Iako najčešće u nazivu piše gnojivo isključivo za rajčice, ono će biti idealno za sve vrste plodovitog povrća.

Na prirodan način vrtne gredice možete obogatiti kalijem pomoću čaja od gaveza. Upravo je svibanj vrijeme kada se gavez u izobilju može pronaći na svakoj malo vlažnijoj površini. Ali pripazite, ima intenzivniji miris čak i od gnojiva od koprive. Idealno rješenje je čaj Najbolji, možda i najkvalitetniji način gnojenja usjeva je upotreba čaja od komposta. Osim što hrani biljku, čaj će biljke zaštititi od bolesti i štetočina. Zato, ako još niste, napravite mali kompostarnik, jer će kompost osim upotrebe u suhom, biti od velike pomoći i u tekućem obliku. Isprobate li ove jednostavne načine moći ćete, vođeni mojim iskustvom, iz malog uroda dobiti onaj ljepši, bujniji i kvalitetniji. Tajna je promatrati biljke i na vrijeme im pružiti upravo ono što trebaju. Ali zapamtite, previše gnojiva jednako je štetno kao i premalo, zato se držite pravila – umjerenost je vrlina.

www.maricavrtlarica.com


MALI TRIKOVI VRTLARA PROFESIONALACA Želite li salate bujnih listova, koje formiraju prelijepe glavice, rajčice na čijim stabljikama žarkih boja mame plodovi ili sočne korjenaste plodove, poslužite se vrtlarskim trikovima spremanja gnojiva. Ova gnojiva, osim klasičnom upotrebom zalijevanjem, možete koristiti i kao folijarna, odnosno zalijevati biljke preko listova. • Gnojivo od koprive 1 kg svježih kopriva potopiti u 10 litara vode. Uz povremeno miješanje, ostaviti gnojivo 20-ak dana u posudi dok se ne prestane pjeniti. Nakon 20-ak dana, tekućinu treba procijediti i koristiti je pomiješanu s vodom u omjeru 1:10. • Čaj od gaveza Gnojivo od gaveza dobiva se na isti način kao i tekuće gnojivo od koprive. Razlika je u mirisu koji je puno intenzivniji. Upotreba je ista kao i kod koprive, odnosno 1 litra dobivene tekućine miješa se s 10 litara vode. • Čaj od komposta Vreću od jute ili platna napunite zrelim kompostom, zavežite i uronite u kantu odstajale vode. Poklopljeno ostavite 5 do 7 dana. Tekućina se koristi jednom tjedno za zalijevanje ili prskanje pomiješana s vodom u omjeru 1:3.


Uzdignute gredice lakĹĄi naÄ?in do bogatog uroda


S

adnja povrtnih kultura na uzdignutim gredicama u posljednje vrijeme postala je vrlo popularna, ponajviše zato što ne zahtijeva toliko puno posla kao klasičan princip sadnje, a povrtne kulture uzgojene u njima znatno su kvalitetnije i veće. Na takvim gredicama manje je korova, tlo se brže zagrijava pa stoga i sezona počinje puno ranije, ali i duže traje. Po zemlji se ne hoda, stoga nema potrebe za dubokom obradom tla. Voda lakše otječe pa u kišnim razdobljima nema problema s njenim zadržavanjem. Još je jedna velika prednost - vrt izgleda urednije.

Već se dugo dvoumim da li da se upustim u ovaj poduhvat ili ne. Izrada uzdignute gredice u mom vrtu bila bi idealna zato što istovremeno dobivam mali plastenik, ali i zaštitu za, srnama primamljive, povrtnice. Članovi fb grupe „Marica vrtlarica“ dobro su upoznati s mojim „srnećim“ problemom. O berbi jagoda i blitve mogu samo sanjati, pa je možda upravo ovo jedini način da spriječim srneći pohod na njih. Inspiraciju za izradu danima sam tražila po Internetu, ali i po Gradskim vrtovima na području Zagreba. Odluka je pala da krećem u izradu nakon viđenog u Gradskom vrtu u Sesvetama.

www.maricavrtlarica.com


Materijal za izradu uzdignutih gredica može biti različit. Najčešće se koriste daske, kamen ili cigla. Ako koristimo drvo, prije same izrade potrebno ga je premazati zaštitnim sredstvom koji će usporiti truljenje. Treba imati na umu da gredice izrađene od drvenog materijala imaju vijek trajanja bez obzira koliko ih štitili jer se ipak radi o drvu, a ono s vremenom, ma koliko se mi trudili, propada. Idealna visina bila bi barem 30 cm, poželjna širina ona gdje bez većeg napora možete doći do središta gredice, znači oko 1m, a dužina oko 3 m, jer tako nećete imati problema oko samog obilaska. Nakon izrade okvira, sve što je potrebno za punjenje gredice su karton, grane, kvalitetna zemlja i organsko gnojivo. Karton se postavlja na dno okvira čime se sprječava prodiranje korova, grane će odigrati ulogu drenažnog sustava, a kvalitetna zemlja i organsko

gnojivo dat će tlo bogato organskim tvarima što garantira bogatiji urod ali i više sreće za samog vrtlara. Treba napomenuti da je brzo zagrijavanje gredica u proljeće prednost, ali ljeti ova karakteristika može biti pogubna za biljke. Stoga je potrebno puno više zalijevanja nego kod klasičnih vrtnih gredica. Ali i tome možete doskočiti tako da gredice malčirate. Velika prednost ovakvih vrtova je da zahtijevaju malo brige. Svakog proljeća ili jeseni dovoljno je nasuti svježi kompost ili stajski gnoj. Priča se da, kada jednom počnete saditi povrtnice na uzdignutim gredicama, toliko vas razmaze da više niti ne pomišljate o klasičnoj sadnji u vrtu. Pa zašto si ne bi, bar na malom dijelu vrta, udovoljili da nas se razmazi?

www.maricavrtlarica.com


SAVJET: Udovoljite si još više, pa si priuštite i dekoracije prema vlastitim željama. Tako uzdignutu gredicu možete dekorirati kućicom za ptice, klupicom na ogradi, svjetiljkama, različitim drvenim ili staklenim ukrasima, kakvim strašilom za ptice ili jednostavnije neobičnim teglama za sadnju povrtnica.


Malč organski pokrivač koji spašava gredice

Iako neki imaju argumente protiv malčiranja, ono je ipak jako korisna vrtlarska metoda. No, valja znati koje vrste malča koristiti na kojoj vrsti tla, koliko debeo treba biti sloj...


N

e tako davno, prijateljica me zamolila da joj detaljnije pojasnim način malčiranja, jer sve od informacija na koje je nailazila bilo je – nagrni slamu oko biljke i budi bez brige. Ali kako, kada i koliko informacije su koje je zapravo tražila. Za početak, valja napomenuti da se tlo u vrtu počinje malčirati, odnosno pokrivati organskim materijalom, tek kada se dovoljno zagrije, u pravilu potkraj svibnja. Tako pokrivene površine zadržat će nešto topliju klimu u plićim slojevima, čime se kod biljaka smanjuje stres zbog naglih temperaturnih promjena. Tlo se malčira dok je još dovoljno vlažno, obično nakon izdašnijeg zalijevanja ili obilnije kiše, ali je, prije stavljanja sloja organskog pokrivala, vrtne površine potrebno potpuno očistiti od korova. Dobrobiti pokrivanja gredica Pokrivanjem vrtnih gredica štiti se plitko korijenje biljaka od visokih temperatura, čuva se voda u tlu jer se smanjuje isparavanje, ali i ublažava sabijanje tla uzrokovano hodanjem po gredicama, jakim pljuskovima ili nata-

panjem. Također se otežava klijanje korova, a malč koji je ljeti bio na tlu, u jesen je poželjno prekopati i izmiješati sa zemljom, čime se poboljšava sama struktura tla. Međutim, da bi se postigla korist od malčiranja, organski materijali trebaju biti naneseni u odgovarajućem sloju. Na primjer, ako malčirate gredicu piljevinom ili svježe pokošenom travom, debljina sloja trebala bi biti 3 do 5 cm. Pokrov od sijena ili slame trebao bi biti bar 10 cm debeo. Tu govorimo o debljini sloja nakon 7 do 10 dana od pokrivanja, jer se materijal s vremenom slegne i samim time stanji za nekoliko centimetara. Pretankim slojem malča neće se spriječiti rast korova, štoviše, zbog vlage on će bolje rasti, dok će zbog predebelog sloja biti otežano prozračivanje tla i isparavanje vode čime se stvaraju nepovoljni uvjeti za rast biljaka. Izrazito vlažna tla se ne malčiraju jer se na takvim mjestima vrlo brzo nasele puževi, a dobro znamo kakva oni napast mogu biti. Ako su puževi već tu, a ipak želite malčirati gredice, poslužite se piljevinom ili usitnjenom korom drveta koja će ublažiti njihov napad.

www.maricavrtlarica.com


Postavlja se pitanje što je najbolje koristiti kao malč? Sijeno je najrašireniji oblik materijala za malčiranje, i iz mog iskustva, pokazalo se najboljim. Za razliku od slame, bolje propušta vodu i zrak te ima više hranjivih tvari. Jedina je mana što se, za razliku od slame, brže razgrađuje, pa je potrebno obnavljanje svaka dva-tri tjedna. Suho lišće je još jedan od organskih materijala koji se mogu koristiti za malčiranje. Najbolje ‘sirovine’ za malč Za povrtne biljke poželjno je koristiti lišće graba i bukve, a iglice crnogorice treba koristiti samo kod biljaka kojima odgovara tlo niže pH vrijednosti. Osim kao gnojivo, kompost možemo koristiti i za prekrivanje tla. Djeluje s jedne strane kao prekrivač i sprječava rast korova, isušivanje i povećava temperaturu tla, a s druge strane djeluje kao supstrat iz kojega se hranjiva sporo oslobađaju.

Međutim, kompost mora ostati vlažan i topao, zato ga je potrebno zaštititi laganim pokrovom od sijena. Postupak malčiranja ima i neke nedostatke. Jedan je optički, jer gredice izgledaju poprilično neuredno, drugi je da se tim postupkom ne može prorahliti jako zbijeno tlo, a treći je da se na jesen glodavci i neki štetni kukci nastanjuju ispod debljih slojeva. Uzmemo li u obzir prednosti malčiranja kao što je smanjena potreba za vodom i obradom tla, obogaćivanje tla zaoravanjem malča nakon sezone i smanjen intenzitet napada pojedinih biljnih bolesti, nedostaci su ustvari i zanemarivi. Iako možete čuti da se malčiranje može izbjeći gušćom sadnjom, to ne bih preporučila, jer ne treba zaboraviti da je biljkama potrebno dovoljno prostora za pravilan rast i razvoj.

www.maricavrtlarica.com


Ove sezone biljke i dalje sadite pravilno,ali im pomognite u rastu nekim od organskih pokrivaÄ?a tla.


S malo cvijeća postignite bolji urod 
voća i povrća

Da bi biljke dale plodove, treba im osigurati oprašivače, a da bi oni došli, treba ih privući cvijećem. Kadife, neveni, dragoljub, suncokret i cinija idealne su vrste


K

ada smo se suprug i ja upustili u avanturu uređivanja zemljišta, nismo ni slutili što nas sve čeka. Uz sitne preinake pokušavamo ga održati kakvo je nekad bilo. Tako smo ostavili stari voćnjak koji godinama pomlađujemo, dio vinograda pretvorili smo u vrt, ostavili divlje kupine te zasadili lješnjake, a planiramo sadnju nekoliko redova loze i malina. Ideja je bila da ćemo saditi sve ono od čega možemo imati koristi, a estetiku svesti na minimum. Korist za nas znači imati biljke koje daju plodove, a takve biljke traže posebnu pozornost, ponajprije oprašivače. Zahvaljujući susjedu koji ima košnice, u blizini su nam i oni najvredniji – pčele. Međutim, trebalo je pronaći način kako ih u velikom broju privući na „radne akcije“, jer puno je toga za oprašiti.

Praktičnost na 1. mjestu Ali zasaditi voće i povrće nije bilo dovoljno. Potrebno je zasaditi i cvijeće koje će privući pažnju upravo tamo gdje treba. Kako sam već napomenula, estetika je svedena na minimum, pa su tako nad trajnicama i višegodišnjim cvijećem prevladale jednogodišnje ljepotice. Tu sam prednost dala onima jarkih boja, otpornima na vremenske uvjete, jednostavnima za uzgoj, ali da opet imam i neke koristi od njih. Kraljica među njima definitivno je kadifa. Sve do svog vrta nisam bila njihov veliki obožavatelj. Osim čudnog mirisa, nisu mi ni izgledale zamamno u vazi. Ali od kada se intenzivno bavim vrtlarstvom, shvatila sam da vrt ne može bez njih. Naime, osim što privlače pčele, svojim mirisom pomažu u tjeranju zečeva, odbijaju komarce, a naročito krtice i voluharice, koje ne vole okus njihova korijena. Vrlo su zahvalne za uzgoj, a cvatu od lipnja pa sve do jakih mrazeva.

www.maricavrtlarica.com


Sa sjetvom u zatvorenom možete početi već početkom, a nastaviti na otvorenom krajem ožujka. Osim puževa nemaju većih napasnika, a kako su dobri susjedi svim biljkama, trebale bi definitivno biti sastavni dio svakog vrta. Idealna biljka za moje prohtjeve je neven. Osim svoje jarke boje i magnetske privlačnosti za pčele, koristi se i kao lijek. Ulja, masti, kreme i čajevi pripremljeni od nevena djeluju protuupalno te smiruju nadraženu kožu. Kako osim vlage nema velike zahtjeve

za uzgoj, svakako je preporuka uvrstiti ga u sastavni dio vrtnih gredica. S uzgojem možete početi već početkom ožujka, a u cvjetovima uživajte sve do prvih mrazeva. Cvjetovi se beru od svibnja, za vrijeme lijepog dana kada je sunce najjače. Cvijet također možemo koristiti u salatama te za ukrašavanje kolača. Treba napomenuti da neven pomaže biljkama i u zaštiti od lisnih ušiju.

www.maricavrtlarica.com


Zbog svojih ljekovitih svojstava, dragoljub bi trebao biti u svakom vrtu. Velike količine vitamina C sastavni su dio ove biljke pa su zato cvjetovi i mladi listovi idealni za salate. Treba naglasiti jednostavnost uzgoja jer, osim sunčanih položaja, ova biljka ne traži ništa više. Prihranjivanje treba izostaviti, jer previše plodno tlo rezultira slabijom ili gotovo nikakvom cvatnjom.U vrtu ga je najbolje saditi uz kupusnjače i rajčice, jer osim što privlači gusjenice, privlači i lisne uši.S obzirom na to da je dragoljub vrlo osjetljiv na mraz, sa sjetvom u zatvorenom počnite tek krajem ožujka, a u vrt ga presađujte u svibnju. Suncokret je definitivno najzahvalnija biljka za uzgoj kako u vrtu tako i u teglama. Traži sunce i malo vlage. Ovu biljku možete razmnožiti sjetvom već krajem ožujka. U početku rasta potrebno je redovito zalijevanje, a daljnjom prihranom dobit ćete ljepše cvjetove. Idealan je zato što privlači bubamare i pčele, ali i ptice koje se hrane štetnim

insektima. Cinija za gušt Za kraj bih navela cinije, kao vrtno cvijeće „za gušt“. Naime, kako cvjetaju različitih boja i oblika, od lipnja pa sve do prvih mrazeva, idealne su za rezano cvijeće. Dodamo li k tome još da su vrlo otporne na sušu te privlače korisne kukce u vrt, smatram da su pravi izbor. Osjetljive su na presađivanje pa, ako ih uzgajate za presadnice, činite to u biorazgradivim posudicama. Kada biljka naraste oko 8 cm, spremna je za presađivanje u vrt. Kako prakticiram što jednostavniji uzgoj, ovih pet ljepotana definitivno su moj izbor. Naravno da osim navedenih postoji i bezbroj drugih, još ljepših cvjetnica. Poigrajte se s njima ove sezone, vjerujem da ćete biti i više nego zadovoljni.

www.maricavrtlarica.com


Jednostavnim pravilima do uzgoja vlastitih začina

Peršin, bosiljak, ružmarin i još niz vrsta začinskog bilja uvijek možete imati pri ruci, samo treba znati kojem treba koliko svjetla, vode, prihrane i koja vrsta supstrata


R

azmišljate o uzgoju začinskog bilja ili ste to pokušali prošle godine, a ispalo je katastrofa? Ne brinite se, svega nekoliko stvari treba naučiti o njihovu uzgoju i uspjeh je zagarantiran. I sama sam se nekad borila s njihovim uzgojem. Najčešće su to bile krajnosti – previše ljubavi ili pak previše zanemarivanja. Razni savjeti o uzgoju bili su mi suviše detaljni i vrlo sam brzo gubila volju za njegu kakvu ova vrsta bilja stvarno treba. Kroz godine sam primijetila da je uzgoj zapravo vrlo jednostavan, samo treba zadovoljiti nekoliko uvjeta. Bez obzira na to gdje ih sadite, valja pripaziti da tlo bude propusno, da ima puno svjetlosti i barem 5 sati sunca na dan. Ako nemate idealne uvjete za rast, nemojte odustati od uzgoja. Naime, peršin, metvica i vlasac mogu dobro uspijevati na sjenovitim položajima pa krenite s njihovim uzgojem.

Barem 5 sati sunca Možemo razlikovati začine koji vole suhu zemlju i više sunca (npr. bosiljak, majčina dušica, matičnjak) i one koji nemaju neke posebne zahtjeve prema tlu (npr. kopar, kim, peršin). Pri sadnji treba obratiti pozornost da biljke koje sadimo zajedno imaju jednake zahtjeve za uzgoj (vlažnost supstrata, gnojidba, potreba za suncem). S nekim biljkama možete imati problema ako se previše razrastu i uguše one slabije vrste. Ovo se posebno odnosi na origano i metvicu. Tome možete doskočiti tako da te biljke jednostavno posadite u tegle. Također, treba pripaziti i na odnos dobri-loši susjedi jer to pravilo, osim za povrtnice, vrijedi i za začinsko bilje. Kada odlučite koje bilje želite, valja kupiti sjeme ili rasadni materijal. Ako ste početnik u uzgoju začinskog bilja, preporuka je da ih uzgajate iz presadnica, a ne iz sjemena. Veliki izbor vrsta možete pronaći u trgovinama tijekom cijele godine, najbolje u proljeće, a presaditi ih na otvoreno u svibnju.

www.maricavrtlarica.com


Uzgoj iz sjemena malo je zahtjevniji i iziskuje više strpljenja. Tako kod sjetve treba pripaziti na svjetlost i temperaturu jer će preuranjena sjetva rezultirati malim, izduljenim i slabim biljkama koje će biti preosjetljive za sadnju na otvoreno. Supstrat treba redovito održavati vlažnim, a opet ne utapati ga u vodi. Prve biljčice trebale bi niknuti tek za 2 do 3 tjedna, što vas može već u startu pokolebati.

S obzirom na to da mnoge začinske biljke potječu iz područja gdje je klima blaga, kod uzgoja u kontinentalnom dijelu posebno su ugrožene u razdobljima mraza. To se odnosi na ružmarin, estragon, mažuran i lavandu. Kako biste izbjegli smrzavanje, sadite ih u teglama, a preko zime ih držite u svijetloj prostoriji na temperaturi oko 10 stupnjeva. Zima je vrijeme mirovanja biljaka pa je potrebno održavati konstantnu temperaturu, izostaviti prihranjivanje, a zalijevanje svesti na minimum.

www.maricavrtlarica.com


Kod drvenastog bilja poput majčine dušice, kadulje, estragona i lavande preporučuje se pomlađivanje rezidbom. U protivnom će deblo starih biljaka ogoljeti te će s godinama postati neugledno. Pravo vrijeme za podrezivanje upravo je veljača, ali kada nema mraza jer bi hladnoća mogla dodatno oštetiti biljke. Biljke koje sporo rastu treba opreznije brati jer, ako se pretjera s berbom, biljka će uvenuti. Nakon „ledenih svetaca“ (15. svibnja), biljke koje ste držali u zatvorenom počnite privikavati na svjetlost i vanjske temperature. Nakon 10 dana aklimatizacije biljke možete premjestiti na otvoreno, ali ih zaštitite od vjetra. Začinsko bilje zbog svoje aromatičnosti i ljekovitosti trebalo bi biti dostupno cijele godine. Kako konzervirati Stoga je konzerviranje vrlo važno. Najčešća je metoda sušenje. Biljke nježnih listova poput bosiljka, origana

ili matičnjaka suše se na prozračnom i toplom mjestu u sjeni. Spremaju se samo potpuno suhi dijelovi koji se lako mogu smrviti prstima. Sušenje zimzelenih biljaka poput ružmarina je pak drugačije. Dijelovi biljke se usitne i suše na temperaturi od 50 stupnjeva u pećnici ili aparatu za sušenje hrane. Bilje također možemo i zamrznuti. Vlasac nasjeckamo i spremamo u zamrzivač, a bosiljak, kopar ili peršin zamrzavamo na ravnoj podlozi pa ih potom spremamo u vrećice za zamrzavanje. Bilje možemo zalediti u porcijama, a za konzerviranje u ulju i octu najprikladniji su majčina dušica, lavanda, ružmarin, metvica i kopar. Začini bi, bez obzira na koji ih način koristili, trebali biti sastavni dio vaše svakodnevice. Osim što oplemenjuju jelo, smanjuju potrebu za dodavanjem soli, a time vas štite od kardiovaskularnih bolesti. Mislim da je to dovoljan razlog da i ove godine u planiranje vrta uvrstite ove mirisne ljepotane.

www.maricavrtlarica.com


Vrt za gurmane put do izvornih okusa i mirisa

Kada probate bilje iz vlastitog vrta, svakako ćete se zaljubiti u vrtlarstvo. Čak ne trebate biti vrstan kuhar da bi hrana imala neponovljiv okus jer u tome će pomoći na suncu dozreli plodov


M

iris narezanog domaćeg češnjaka, salate od svježeg povrća uz dodatke začinskog bilja, marinade za pečenja i razni umaci samo su neke od delicija kojima okuse biramo sami, i to već u rano proljeće dok oblikujemo svoje gredice. Za gurmanski vrt neće vam trebati deseci kvadrata, dovoljno će biti pokoja staklenka ili kutak dvorišta. Biljka ili dvije od pojedine vrste biti će dovoljne da odrede oblik ovog carstva, a ujedno će biti ogledalo vašeg gastronomskog ukusa.

U ovakvom tipu vrta salatu je preporučljivo gušće sijati. Tako će cijele godine biti dostupni mladi listovi za berbu. Ako imate više prostora, odrezane korjenčiće salate nakon prorjeđivanja nemojte bacati. Možete ih ponovo zasaditi, ali ovaj put na većem razmaku i time potaknuti stvaranje novih listova, odnosno glavica. I rotkvice bi trebale biti sastavni dio, što zbog svog brzog rasta što zbog arome. Ne libite se sijati i radič tijekom cijele godine. Bez obzira na vrućine i gorčinu listova, berete li ga dok je još mlad, okus će biti neponovljiv. Tu je i nezaobilazna blitva. Od samo nekoliko biljaka, redovitim branjem vanjskih listova, imat ćete je na tanjuru cijele sezone.

www.maricavrtlarica.com


Bosiljak sadite uz rajčice Želite li rajčice, birajte one nižeg rasta koje ne trebaju potpornje kao i one manje zahtjevne za uzgoj poput koktel rajčica. Njihovim bujnim urodom bit će dovoljno plodova za svakodnevnu konzumaciju. U blizini rajčice obvezno se mora naći bosiljak, koji će im pojačati okus. S obzirom na to da je riječ o gurmanskom vrtu, odnosno vrtu okusa, ne smiju se zaboraviti razne vrste feferona i čilija. Treba pripaziti na ljutinu sorti, odnosno slatke sorte ne saditi blizu ljutih kako se ne bi pomiješali. Luk bi se u ovakvom vrtu trebao saditi gušće i konzumirati isključivo kao mladi luk jer zbog prostora, ali i vreme-

na dozrijevanja, predugo je čekati da sazre. Ne zaboravite češnjak. Zasaditi pokoji režanj bit će dovoljno da u kasno ljeto začinite razna jela njegovim intenzivnim mirisom. Sadite li krastavce, bilo bi dobro izabrati one salatne sorte jer ćete tako moći neometano dulje vrijeme uživati u njihovim plodovima.

www.maricavrtlarica.com


Prikladne su i sorte za kiseljenje, ako ih berete svaka 2 do 3 dana, možete ih također koristiti svježe u salatama. Tikvice bi trebale biti sastavni dio svakog gurmanskog vrta. Svojim brzim rastom uz redovito zalijevanje i obiranje, za svoje kulinarske delicije možete ih svaki tjedan imati na tanjuru. Povrće koje ćete imati cijele sezone, uz minimalnu njegu, svakako su mahune. Dobro je izabrati niske sorte koje ne trebaju potporanj i brzo dozrijevaju, kao što su npr. „mahune olovke“. Od njih možete spremati hladne i tople salate, a zamrznete li ih u hladnjaku, variva na početku zime lijepo će vas ugrijati.

Neka začini budu imperativ Začinsko bilje je u gurmanskom vrtu imperativ. Njime ćete obogatiti obrok drugačijim okusima, bojama i mirisima. Peršin, već spomenuti bosiljak, menta, vlasac, kopar i majčina dušica vrlo su jednostavni za uzgoj, pa se poigrajte sadnicama kako biste dobili neponovljive arome svojih jela. Sjetite se samo okusa hladnog variva od krastavaca uz dodatak kopra – to se zove vrt na tanjuru. I na kraju, kada bolje pogledate, nije tako teško na tanjur servirati nešto ukusno, k tome još i zdravo, bez obzira na to kakav ste kuhar. Želite li ove godine okuse, ali ipak ne želite gubiti vrijeme na uzgoj, odlučite se za biljke jednostavnog uzgoja. Tek nekoliko sadnica i vidjet ćete da ćete se „zaraziti“ vrtlarstvom – i postati vrstan kuhar.

www.maricavrtlarica.com


Male tajne uspješnog uzgoja čili papričica

Ako sada krenete s uzgojem, ljute papričice bit će za berbu početkom srpnja. No, pazite na supstrat te kod presađivanja i prihrane


S

vake sam nove sezone iznova radila pogrešku i presadnice ljutih papričica sijala kad i ostalo plodovito povrće. S obzirom na to da im treba između 110 i 150 dana od sjetve pa do ploda, uzgoj treba početi znatno ranije, pa sam se ove godine odlučila za sjetvu čak mjesec dana ranije nego inače. Tako će za berbu dospjeti baš u vrijeme najintenzivnijeg roštiljanja, odnosno već početkom srpnja. Bez obzira da li ih volite ili smijete konzumirati, zbog jednostavnog uzgoja ove biljke idealne su za otvaranje sjetvene sezone. U najpopularnije vrste ubrajaju se cayenne, habanero, jalapeno i anaheim. Međutim, kod odabira treba pripaziti na ljutinu. Kruže priče da njihova ljutina dolazi isključivo iz sjemena, ali ona dolazi ponajviše iz dijelova u kojima je sjeme pričvršćeno za plod. Vratimo se na njihov uzgoj. Kao dobra podloga za kvalitetan početak sjetve pokazala mi se mješavina gotovog supstrata za povrtnice i pijeska. Pijesak u ovoj ulozi pomaže stvaranju rahlijeg supstrata. Sjetvene posude punim do 2/3. Supstrat je potrebno dobro utisnuti čime se izbija zrak koji omogućava pretjerano zadržavanje vode, a time i zadržavanje vlage oko sjemena.

Pomozite si olovkom Sjeme ljutih papričica sije se na dubinu od 2 cm. U tu svrhu poslužite se vrškom olovke. Tako ćete dobiti traženu dubinu, ali i veličinu rupice. Vlagu u tlu najlakše je održavati prskanjem jer jačim mlazom vode postoji mogućnost da sjeme ispliva na površinu, a sjetva propadne. Buduće presadnice valja držati na toplome, na oko 20 C. Uz ove uvjete kvalitetno sjeme trebalo bi niknuti za 8 dana. Nakon nicanja istu temperaturu treba održavati sljedećih 30 dana. Slijedi presađivanje, koje u vrtlarstvu zovemo pikiranje, a sastoji se u tome da se presadnice premjeste u zasebne čašice radi bržeg rasta. Važno je napomenuti da mlade i krhke biljke ne uzimamo za listove, već ih hvatamo za stabljike. Slijedi vrijeme kada je presadnicama potrebna pojačana njega, odnosno treba im mnogo dnevnog svjetla i više gnojiva. Pravilo je da se prvo prihranjivanje učini kada biljčice dobiju dva prava lista, a drugo dva tjedna nakon. Presađivanje biljaka na stalno mjesto ovisi o vremenskim prilikama u vašem kraju. To je vrijeme kada znate da je prošla opasnost od jutarnjih mrazova.

www.maricavrtlarica.com


Tlo u koje papričice presađujemo mora biti rahlo i po mogućnosti pognojeno stajskim gnojem još prošle jeseni. Prije presađivanja, poželjno je oštrim nožem odrezati svaki dulji korijen na biljci. Takvo prikraćivanje pomaže rastu biljke i pospješuje rast korijenskog sustava. Prije sadnje zemlju treba zaliti, a papričice saditi sadilicom, s pomoću koje učinimo rupu toliko duboku da biljku posadimo do dubine prvih listova, te je ponovno dobro zalijemo. Ukorjenjivanje traje još dva tjedna i za to vrijeme treba pripaziti da biljke ne budu „žedne“. Zalijevanjem se na površini stvori pokorica koju treba rastresti laganim okopavanjem, jer kroz kapilare koje su nastale u tlu oko biljke na posušenoj zemlji voda brzo isparava.

Želite li bujnu biljku s mnogo kvalitetnih plodova, valja je prikratiti kada naraste na visinu od 20 centimetara. Kako ugasiti “požar”? Kada smo kod plodova, nemojte se zavarati njihovim simpatičnim oblikom, jer mogu izazvati požar u ustima – doslovno! Kao vatrogasni aparat poslužit će čaša mlijeka ili jogurta, ali i strpljenje, jer ljutina obično prolazi za 10-ak minuta. Zahvaljujući specifičnom okusu možete ih koristiti u svježem ili sušenom obliku, i to u svim mogućim jelima, od juha i variva pa sve do pečenja ili kolača. Zato, napravite malo mjesta za ovo društvo u sljedećem vrtu. Nećete biti razočarani!

www.maricavrtlarica.com


BUDITE SRETNI, JEDITE LJUTE PAPRIČICE ! Ljute papričice porijeklom su iz Meksika, gdje je poznato više od 150 vrsti. Osim što snižavaju razinu kolesterola u krvi i jačaju imunitet, njihovim konzumiranjem oslobađaju se hormoni serotonin i endorfin, tzv. hormoni sreće, zbog čega se vode kao dobri antidepresivi. Odatle i teorija da su Meksikanci uvijek dobre volje, a znamo koliko ljuta njihova hrana može biti. Ljute papričice dio su ljudske prehrane već 7500 tisuća godina. Plod inače može narasti i do 45 centimetara.


Blagodati zdravog i ukusnog samoniklog bilja

Salate, variva i rolade od maslačka, trputca i koprive obogaćene prvim vjesnicima proljeća jaglacima, ljubičicama i tratinčicama prirodan su i k tome besplatan sezonski detoks program


N

akon duge, tmurne zime i uskrsnog prejedanja, rano proljeće idealno je za čišćenje organizma. S prvim proljetnim suncem, teška hrana pada u zaborav i sve više žudimo za zelenilom na tanjuru. Najčešće se zbog jednostavnosti pripreme u ovom slučaju odlučujemo za salate, ali ne treba zaboraviti ni variva i rolade. Za razliku od proljetnog lisnatog bilja u vrtu poput špinata, matovilca i salate, samo mala količina samoniklog jestivog bilja dovoljna je da bi se metabolizam počeo vraćati u normalu. Maslačak ili divlji radič koji mnogi smatraju dosadnim korovom izvrstan je dodatak jelima i vrlo ljekovit

Zelene vitaminske bombe Kao kralja svih proljetnih salata navela bih maslačak, poznat i pod nazivom divlji radič ili u narodu zubica. Najčešće se doživljava kao dosadan korov, ponajviše jer ga se može naći na svakom koraku, ali on je puno više od toga. Listovi bogati vitaminom C i željezom i blago gorkasti okus dovoljan su razlog da tu biljku uvrstimo u razne salate, umake, rižota ili juhe. Listove beremo dok su još mladi i prije pojave cvijeta, jer tada postaju jako gorki i žilavi. Cvjetne pupoljke možemo konzervirati kao kapare, a zakasnimo li s berbom, žute cvjetove možemo brati za sirup koji čisti i jača krv i probavu. Osim maslačku, veliku važnost dala bih i trputcu, koji je nedovoljno zastupljen u našoj prehrani. Vjerujem da je svima poznat isključivo kao lijek u obliku sirupa za dišna oboljenja, ponajviše za kašalj. Ovu ste biljku viđali bezbroj puta uz putove, na livadama i oranicama, i ne znajući njezinu pravu vrijednost.

www.maricavrtlarica.com


Trputac nije samo dobar lijek za dišna oboljenja nego i ukusna namirnica i pomagač u borbi protiv pušenja. Lišće se bere kada je biljka u cvatu, odnosno od svibnja do kolovoza, a korijen biljke od kolovoza do listopada. U kuhinji se zbog blagog okusa najčešće priprema kao varivo, a u gastronomiji se sve više koristi u suhom obliku gdje juhama daje blagu aromu po gljivama. Jeste li znali da se žvakanjem lista trpuca smanjuje želja za nikotinom? Iako se zbog intenzivnog rasta kojim guši obližnje biljke koprivu smatra nametnikom, poželjna je u svakom dvorištu. Kako joj je vegetacijsko razdoblje vrlo dugo, valja je konzumirati tijekom cijele godine. Sadrži puno željeza pa bi je u prehranu trebali uvrstiti svi koji imaju problema s manjkom željeza u organizmu.

U berbu valja krenuti za vrijeme sunčanog i suhog dana, isključivo prije cvatnje, a brati treba samo mlade vršne listove. Blanširanjem ili kuhanjem gubi žaruća svojstva te, za razliku od špinata, ne izaziva proljev, pa se smatra idealnim sastojkom proljetnih obroka. Kopriva se može konzumirati cijelu godinu, a beru se samo mladi listovi Pazite gdje ih berete Osim variva jeste li isprobali i roladu? Kao dodatke klasičnim salatama u prehranu možete uvrstiti i jaglace, ljubičice ili tratinčice. Možda zvuči neobično kada spomenem biljke na tanjuru koje inače doživljavamo samo kao vjesnike proljeća, ali zbog bogatstva vitamina koje nude trebale bi biti sastavni dio svakog obroka. To su biljke dubokog ili jako razgranatog korijena, što znači da crpe sastojke iz više slojeva tla. Nalaze li se blizu prometnica, sadržavat će olovo, a sigurna sam da to ne želite na tanjuru. Zato pripazite gdje ih berete ili od koga ih kupujete.

www.maricavrtlarica.com


Pretvorite svoj balkon u divnu cvjetnu oazu

Da bi balkon ili terasa bili posebni, nije dovoljna samo garnitura za sjedenje, ma koliko lijepa bila. Upotpunite je detaljima, prije svega teglama s cvijećem i zaÄ?inima


D

olaskom sve toplijeg vremena možemo primijetiti kako se balkoni počinju puniti raznim sadržajima, najčešće cvijećem i sjedećim garniturama. I dok mi, koji imamo komad zemlje, u ovo vrijeme intenzivno radimo na svojim gredicama, zaboravljamo upravo na to koliko je imati balkon zapravo blagodat koja pruža iznimno zadovoljstvo. Sunčano jutro uz kavu ili pak večer uz hladan napitak može nas vrlo brzo podsjetiti što znači razmaziti se. Nažalost, sve češće balkoni izgledaju kao odlagalište starih i nepotrebnih stvari kojima više nema mjesta u stanu. Možda je baš u ovo kasno proljeće došlo vrijeme da nešto promijenite i ugodite si.

Najvažnije je u samom početku odrediti mjesto na kojem će biti postavljen sjedeći dio. Naravno da balkon ne bi bio balkon bez tegli s cvijećem. Prilikom odabira bilja dobro je ostaviti dovoljno prostora za kretanje kako se biljke ne bi oštetile ili smetale. Nakon čišćenja, obično ostanu stvari za koje ne znamo kamo bismo s njima. U tu svrhu poslužit će klupa sa spremištem, sanduk s poklopcem ili ormarići, ali treba pripaziti da se balkon takvim stvarima ne pretrpa. Imperativ je – manje je više, zato radije ostavite više prostora za biljke.

www.maricavrtlarica.com


Koje biljke odabrati? Današnje dimenzije balkona ostavljaju sve manje mjesta za željeno uređenje. Mali i uski balkoni najčešće ostaju neiskorišteni. Možda se na njima ne mogu postaviti stol i stolci, ali pokoja tegla s jednogodišnjim cvjetnicama oplemenit će prostor, a klupica postavljena na boku balkona, uz kakav ukrasni jastuk, dat će upravo onoliko mjesta koliko traži par gutljaja kave.

Bez obzira koliko lijepo uredili balkon, on tek sa zelenilom dobiva pravu sliku. Postavlja se pitanje koje biljke odabrati. Izbor ovisi isključivo o osunčanosti balkona. Nalazi li se balkon na sunčanoj strani, izbor biljaka je beskrajan. Ne želite li se zatrpati biljem, odaberite cvjetnice manjih dimenzija poput kadifa, pelargonija, begonija, petunija, ukrasnih kadulja ili pak začinskog bilja. Imate li više mjesta, dobar odabir su veće tegle, a sam izbor širi se na oleandar, kane, ljiljane, ruže, lantanu ili pak citruse.

www.maricavrtlarica.com


Balkon u sjeni smatra se nešto težim za uređenje kada su biljke u pitanju. To ne treba biti problem, jer je i tu velik izbor bilja. Sjenoviti dio dobro podnose fuksije i vodenike, a polusjeni će se prilagoditi i pelargonije. Osigurajte im potrebne uvjete Nalazi li se vaš balkon na istočnoj strani, odnosno sunca ima samo u jutarnjim satima, ukrasite ga sobnim biljem koje se obično ljeti iznosi na otvoreno. Balkone na sjevernoj strani najteže je održavati. Iako će sve spomenuto bilje rasti i na takvim mjestima, neće toliko bujno cvjetati kao ono na osunčanima položajima. Zato je kod takvih balkona dobro izabrati bilje koje inače uspijeva u sjeni poput hortenzija, hoste, ukrasnih kopriva ili pak tuja i šimšira. I sama sam kroz godine eksperimentirala raznim biljem na zapadnom balkonu.

U vrtnim centrima uzastopno su me savjetovali da izaberem cvijeće koje voli sunce, jer imam idealne uvjete, ali idealan uvjet, osunčanost, pobija ono najgore – vrućina. U ljetnim mjesecima temperature na mom balkonu dosežu i do 50 stupnjeva, zatvorena ograda zaustavlja protok zraka, a fasada, kada se ugrije, još više povećava temperaturu. Jedino što se pokazalo otpornim na takve uvjete su čuvarkuće, juka, krasule, smilje i lavanda, naravno, uz koliko-toliko redovito zalijevanje. Ali uspjela sam, mala zelena oaza već treću godinu opstaje u tim ekstremnim uvjetima. Poznato je da je čeprkanje po zemlji neka vrsta terapije, izvlači ono negativno iz nas, a krajnji rezultat te terapije obično završi divljenjem. Možda će trebati koji tjedan ili mjesec kako bi se naš trud pokazao u najboljem izdanju, ali vrijedi čekati, jer na taj način možete stvoriti svoju oazu mira.

www.maricavrtlarica.com


Vrt na balkonu jednostavan, zdrav i koristan hobi

Na balkonu možete uzgojiti više od 30 vrsta jestivog bilja. Rajčice, paprike, patlidžani i salata samo su neke od vrsta koje uspijevaju u teglama


M

oderan život gotovo je potpuno izgubio vezu između domaćeg uzgoja hrane i onoga što se svakodnevno servira na tanjuru. Danas se većina povrća upitne kvalitete kupuje u supermarketima. Mnogi od nas uvjereni su da, ako nemaju vremena, znanja i energije, ne mogu imati vlastiti vrt pa su stoga osuđeni na kupnju. Međutim, uzgojiti hranu možete u svega nekoliko tegli na nekoliko kvadrata svog životnog prostora. Povrtne biljke možete uzgajati na prozorskoj dasci, balkonu ili čak u dnevnom boravku. Na minimalnom prostoru možete dobiti pristojne prinose voća i povrća koji će znatno poboljšati kvalitetu vaše prehrane, a ujedno služiti i kao relaksacija i zabava Više od 30 vrsta jestivog bilja možete uzgojiti na malom prostoru i time postati dobra konkurencija klasičnim vrtovima. Prednost je ovakvog uzgoja da će biljke rasti brže i obilnije u odnosu na one u vrtu zbog pravovremene prihrane i navodnjavanja, a neće imati napasnike poput ptica, voluharica ili puževa. Tako ne biste trebali imati nikakvih problema s uzgojem salate, rotkvica, češnjaka, začinskog bilja, mahunarki i jagoda, kao ni rajčica, paprika i feferona, a ne zaboravimo tu i tikvice, bobičasto voće pa i krumpir.

Odmah na početku navela bih rajčice, paprike i patlidžane kao najzahvalnije biljke koje odlično uspijevaju u teglama. Za maksimalno iskorištavanje „praznog“ prostora ispod biljaka, oko ruba tegle posadite niske mahune. Salata je biljka koju je najlakše uzgojiti u teglama. Vrlo dekorativno izgleda na balkonskoj ogradi, pogotovo ako birate miješane sorte različitih boja, a sezonu uzgoja možete razvući preko cijele godine. S obzirom na to da tikvenjače dobro rastu gdje god da ih posadite, idealne su za ovakav uzgoj. Imajte na umu da ovu biljku treba redovito zalijevati želite li kvalitetne i bujne plodove. Uz pravilnu njegu jedna biljka zelenih tikvica trebala bi tjedno dati oko tri ploda. Glinene tegle dobar su izbor za ovakav uzgoj jer osiguravaju potrebnu toplinu za rast, a istovremeno uz pravilno zalijevanje zadržavaju dovoljno vlage. Odabir veličine tegle vrlo je važan jer je potrebno osigurati dovoljno mjesta za širenje korijena biljaka. Isto tako važno je napomenuti da je većini biljaka potrebno osigurati barem 8 sati sunca na dan.

www.maricavrtlarica.com


Kod ovakvog uzgoja nemojte se ograničiti samo na tegle jer će povrće, poput većine biljaka, rasti u bilo čemu. Možete koristiti bačve, košare, stare gume, limene posude i razne kutije. Za što god se odlučite, mora biti dovoljno čvrsto da izdrži težinu zemlje, a poslije i plodova. Posude za uzgoj, osim čvrstoće, moraju imati i dobru drenažu jer je ona najvažniji čimbenik u ovakvom uzgoju. Zemlja u posudama suši se mnogo brže nego zemlja u vrtu, stoga će biti potrebno češće zalijevanje. Zato je važna dobra drenaža, kako se voda ne bi predugo zadržavala oko korijena biljaka i time izazvala truljenje. Balkonski povrtnjak najčešće se zalijeva vodom iz vodovoda. Biljke će tako vrlo brzo iscrpiti sva hranjiva zbog ograničene količine zemlje u tegli. Stoga je potrebno češće prihranjivan-

je od onoga u klasičnom vrtu. Odmah na početku bilo bi dobro izabrati nešto kvalitetniji supstrat. Zalijevanje i prihrana bit će itekako važni ako posudama niste mogli osigurati dovoljno dobru zaštitu od vremenskih neprilika. Zaklon je neophodan jer će i najmanji vjetar smanjiti prinose za čak 30%. Naime, biljke izložene vjetru snagu troše za učvršćivanje lišća i zbog toga se energija za rast usmjerava na rast plodova. Eto, ovo su samo neki od primjera kako da s lakoćom ipak napravite svoj mali zeleni kutak. Nadam se da nedostatak vrta više neće biti opravdanje da se i na vašem stolu s vremena na vrijeme ne nađu poneke biljke iz domaćeg uzgoja.

www.maricavrtlarica.com


Ne zanemarujte ga vaše sobno bilje treba intenzivnu njegu

Proljetna njega bilja uključuje otkidanje suhih listova i grančica, presađivanje, prihranu... Sve to osigurat će da pokaže svoju stvarnu ljepotu


P

očetkom travnja počinju sve intenzivniji vanjski radovi, ali i vrijeme kada nakon duge i tmurne zime jedva dočekamo izlazak iz kuće. To je vrijeme kada najčešće zaboravljamo upravo na sobno bilje, koje sada treba intenzivan tretman uljepšavanja. S ranim proljećem počinje njihova vegetacija. Kako se u razdoblju mirovanja i cvatnje ni pod koju cijenu ne smiju dirati, ovo je idealno vrijeme da biljke nagradimo pažnjom. Osim otkidanja suhih listova i grančica, treba pregledati sve ostale listove zbog eventualnih štetnika ili bolesti, viri li korijenje iz tegle ili ne, te supstrat u kojem se nalaze. Izviruje li korijenje iz dna posude, vidi li se na površini tegle ili je pak supstrat potpuno prokorijenjen, pravo je vrijeme za presađivanje biljke.

Kako presađivati Prije samog presađivanja supstrat treba zaliti kako se ne bi osipao. Nova tegla mora biti čista i za trećinu veća od one u kojoj se biljka donedavno nalazila. Prevelika tegla uzrokovat će intenzivniji rast korijena, zbog čega će biljka svu svoju energiju krivo usmjeriti, odnosno rast lisnatog ili cvjetnog dijela bit će slabiji. Važno je na dno nove posude staviti kamenje, šljunak ili grubi pijesak, kako zemlja ne bi zatvorila otvore za otjecanje suvišne vode. Nakon sadnje, supstrat oko biljke treba dobro utisnuti kako bi se istisnuo zrak u kojem se može zadržavati voda, koja može prouzrokovati truljenje korijena. Kada teglu punite supstratom pripazite na rub za zalijevanje, odnosno površina supstrata u tegli mora biti barem 1 cm niža od samog ruba koji će spriječiti izlijevanje vode izvan tegle. Nakon sadnje biljku treba obilno zaliti te je smjestiti na svijetlo i toplo mjesto zaštićeno od sunca i propuha.

www.maricavrtlarica.com


Nadohranu gnojivom za tek presađene biljke valja izostaviti barem dva mjeseca. Kaktuse pa čak i neke sukulente nije dobro uopće prihranjivati jer će, potaknuti intenzivnim rastom, izgubiti karakterističan oblik. Pravila zalijevanja Biljkama kod kojih nema potrebe za presađivanje poželjno je zamijeniti staru površinsku zemlju novim supstratom. Redovito brisanje listova vlažnom krpom, kako biste uklonili prašinu, poželjno je, ali bilo bi dobro vaše lisnate ljubimce s vremena na vrijeme istuširati i mlakom vodom. Što se zalijevanja sobnih biljaka tiče, većina njih najčešće propadne upravo zbog neznanja o toj najjednostavnijoj radnji.

Zastoj u rastu, izostanak cvatnje ili kržljavost samo su neke od odlika prekomjernog zalijevanja. Biljke više vode trebaju ljeti, manje zimi, a najbolje ih je zalijevati rano ujutro. No, ne smijemo dopustiti da se u podlošku zadržava voda, koja može prouzročiti truljenje korijena, stoga je nakon zalijevanja treba ukloniti. Više ste puta mogli čuti da je biljke najbolje zalijevati kišnicom, ali ako živite u stanu, to je gotovo nemoguće. Kišnicu možete zamijeniti prokuhanom, na sobnu temperaturu ohlađenom vodom. Pravilna njega i zdravlje sobnog bilja osigurat će njihovu stvarnu ljepotu. Zdrave i lijepe biljke ukras su svakog životnog prostora, zato im ovog proljeća dajte šansu da se pokažu u najboljem izdanju.

www.maricavrtlarica.com


NEKOLIKO SAVJETA ZA NJEGU BILJA 1. Kako većina sobnih biljaka voli kiseliji supstrat, dobro ih je s vremena na vrijeme zalijevati čajem od treseta. U vodu se stavi nešto treseta i ostavi se dandva da odstoji. Nakon toga vodu procijedimo i koristimo za zalijevanje. 2. Opadanje lišća ne mora biti znak krivog načina zalijevanja. Često se opadanje lišća javlja ako biljke držimo preblizu izvoru topline ili na izravnom suncu. 3. Smećkasto-žućkaste mrlje na listovima mogu nastati zbog prejakog sunčeva svjetla i topline. 4. Velika boljka sobnih biljaka su uši, i to štitasta i zelena lisna uš. Oslabljuju biljku sišući joj sokove, a s obzirom na to da se vrlo brzo množe, u kratkom vremenu mogu biljku sasvim uništiti. Kako im za razmnožavanje pogoduje suhi topli zrak za vrijeme zimskih dana, biljke treba svakodnevno pregledavati i eventualne štetnike suzbijati na vrijeme.


9 KORAKA DO USPJEŠNOG PRESAĐIVANJA 1. Na dno tegle potrebno je staviti kamenje ili grubi pijesak kako zemlja ne bi zatvorila rupe za otjecanje vode. 2. Vlažnom krpom sa listova skinut će se sva nečistoća i time omogućiti biljci da diše. 3. Još jedan znak da biljku treba presaditi je korijenje koje viri iz dna tegle, odnosno iz otvora za drenažu. 4. Ako je supstrat u tegli prokorijenjen, biljci nedostaje mjesta u dosadašnjoj tegli, te je treba presaditi u teglu veću za 1/3 od one dosadašnje. 5. Supstrat oko biljke potrebno je dobro utisnuti kako bi se spriječili „zračni jastuci“ koji zadržavaju vodu i izazivaju truljenje korijena biljke. 6. Kvalitetan supstrat osigurat će biljci smanjeni stres zbog presađivanja. 7. Površinu oko biljke možete ukrasiti glinenim kuglicama kojima se sprječava isparavanje vode iz supstrata. Kako su pravila da se krše, korisne glinene kuglice zamijenila sam blještavilom ukrasnih kamenčića. 8. Možda je neobično, ali to je poanta igre sa biljkama. Treba isprobati uvijek nešto novo. 9. Brinete li se o svome kućnom bilju, ono će vam uzvratiti zdravim, bogatim, sjajnim listovima.

www.maricavrtlarica.com


www.maricavrtlarica.com


U svega pet koraka do prelijepog 
travnjaka iz snova

Lijep i uredan travnjak ukras je svake okućnice, ali i odraz osobnosti i posvećenosti vlasnika. Trava je puno zahtjevnija vrsta nego što se čini, ali konačan rezultat vrijedan je svakog truda


D

o danas nisam upoznala osobu koja će ostati ravnodušna na lijep travnjak. On je ukras svakog dvorišta, ali i slika njegova vlasnika. Većina vjeruje da su košnja i skupljanje stare trave dovoljni, ali želimo li imati travnjak vrijedan divljenja, potrebno je ipak malo više. Trava je ustvari vrlo zahtjevna biljka želimo li od nje najbolje rezultate. Osim košnje, zahtijeva prozračivanje, zalijevanje, gnojidbu i, naravno, puno ljubavi i pažnje. Važnost dobrog gnojiva U rano proljeće, kada se priroda budi, otkrivaju se i posljedice zime, a time i rupe na travnjacima, požutjeli dijelovi te pojačani rast korova i mahovine. Prorijeđene dijelove travnjaka, ako se ne poprave, najčešće prekrije korov – ubojica travnate ljepote. Korov se osobito razmnožava na prostoru pognojenom lošim gnojivom, dok se mahovina najčešće pojavljuje ako se trava kosi prenisko ili ako joj nedostaju hranjive tvari.

Kod prve proljetne košnje važno je ne kositi prenisko odnosno ne niže od četiri centimetra Zbog toga je vrlo važno gnojidbu obaviti specijalnim gnojivima za travnjake, i to u rano proljeće, sredinom ljeta i još jednom u jesen. Gnojivom je potrebno osigurati dovoljnu količinu dušika čime se potiče rast zelenih dijelova, fosfora za poticanje rasta korijena i kalija koji povećava otpornost na bolesti i stres izazvan košnjom. Mjesta na kojima je trava slaba ili ima osušene dijelove, potrebno je dobro pograbljati, ukloniti suhu travu, te grabljama razrahliti površinski sloj zemlje. Na tako pripremljenu površinu u tankom sloju treba posipati mješavinu komposta, pijeska i sjemena trave. Sjetvu travnjaka možete obaviti od kraja ožujka pa sve do početka svibnja, za lijepog vremena, bez vjetra i kiše. Uz mnogo svjetla, vlage i temperature tla poželjne za klijanje, vlati trave možemo očekivati već za 10 dana.

www.maricavrtlarica.com


Za lijep travnjak potrebno je mnogo više od košnje. On zahtijeva prozračivanje, zalijevanje, gnojidbu i puno ljubavi i pažnje Prva košnja u proljeće obavlja se kada trava naraste 8 cm. Tada se vrijedi držati pravila – nikada ne kositi prenisko odnosno ne niže od 4 cm. Naime, što je niže kosite, trava postaje osjetljivija na toplinu i isušivanje, odnosno na hladnoću i vlagu. Iz tog razloga valja postupno povećavati visinu pokošene trave za vrijeme ljetnih mjeseci, kao i zadnjih nekoliko košnji u godini. Ako ste iz nekog razloga travnjak zapustili, pokositi ga u jednoj košnji i dobiti besprijekoran izgled je nemoguće. Nakon tri-četiri košnje u vremenu od nekoliko dana, u kojima se svaki put otkosi 1/3 trave, travnjak bi trebao poprimiti odgovarajuću visinu. Prozračivanje je ključno Za lijep i kvalitetan travnjak ne zaboravimo i ono najvažnije – prozračivanje. Ovom radnjom postižemo lakši dotok vode i zraka u tlo, čime se potiče rast. Male travnjake oko kuće najbol-

je je prozračiti posebnim grabljama s noževima, a one veće, npr. u voćnjacima, strojevima za prozračivanje, koji su vrlo slični klasičnim kosilicama za travu. I za kraj, ne zaboravimo zalijevanje. Kao i sve biljke, i trava voli vodu, zato je poželjno redovito zalijevanje za vrijeme dužih sušnih razdoblja do dva puta tjedno, i to najbolje navečer ili rano ujutro. Iako zahtijeva puno truda, održavanje travnjaka nije kompliciran posao. Ako se i pojavi pokoji maslačak ili tratinčica, ne smatrajte ih korovom, nego poklonom za svoj trud. Zapamtite, dobro se dobrim vraća, a biljke to najbolje znaju. Mnogi se vrtlari u uzgoju biljaka oslanjaju na biodinamičku metodu koja prati kretanje Mjeseca. U njegov utjecaj na rast i razvoj biljaka uvjerila sam se i sama, čak i pri održavanju travnjaka. Želimo li da trava raste brzo i gusto, kosimo je u dane lista. Međutim, želimo li se manje opterećivati košnjom, kosimo je u dane cvijeta.

www.maricavrtlarica.com


Tajne

uspješnog podizanja voćnjaka Iako bi vrtlarsko znanje dostupno u knjigama trebalo biti dovoljno, ono nažalost ne mora značiti uspjeh u sadnji voćnjaka. Važno je i iskustvo, no posebno savjetovanje sa stručnjacima


K

ao i u sve, u sadnju voćnjaka suprug i ja upustili smo se potpuno amaterski. Na početku je jedino znanje koje smo imali bilo ono iz knjiga. Stari voćnjak bio je 15-ak godina zapušten, i to toliko da ga je obližnja šuma doslovno pojela. Sa strahom smo gledali u sve što nas čeka, ali tvrdoglavost nas je tjerala da zasučemo rukave i prionemo poslu. 30ak voćaka, što šljiva, jabuka, mirabela i dunja, dobilo je priliku za novi početak. Bilo je još mjesta pa smo odlučili posaditi neke nove: višnje, trešnje, kruške i breskve. Naravno da smo dodali još i pokoju jabuku i šljivu te broj novih sadnica zaokružili na 35. Knjiga nije sve S veseljem su se na jesen kopale rupe 1x1 m, dubine pola metra, jer tako piše u knjizi. Trpalo se u rupe komposta, gnoja, svježe zemlje, mjerilo se na veliko je li dubina sadnje kako piše u knjizi. Postavili su se potpornji, bojila

se kora protiv mrazopuca, stavljala se slama oko svake voćke. Nakon posla s ponosom smo gledali pomlađeni voćnjak i našoj sreći nije bilo kraja – do prvog snijega.
Njega je te zime bilo toliko da ni mrežasta zaštita nije pomogla u obrani od srna, a temperature su zaledile i ono malo što je nakon srna ostalo. S dolaskom proljeća naša se sreća pretvorila u tugu, ali nismo odustali, Posjetili smo obližnji rasadnik u nadi da ćemo u proljeće stići posaditi još koju voćku i ispraviti greške. Osim kvalitetnih voćaka, dobili smo i ono najvrednije – savjete. Imamo sreće pa nam je voćnjak na južnoj strani brežuljka, zaštićenoj od jakih vjetrova. Dobra duša od čovjeka u rasadniku savjetuje da treba izbjegavati kotline i ravničarske terene zbog izloženosti proljetnim mrazovima i dugotrajnim maglama.

www.maricavrtlarica.com


Sljedeće na što treba obratiti pozornost jest odabir sorti. Sorte su bitne zbog različitog vremena dozrijevanja, čime možemo sezonu ubiranja plodova razvući od proljeća pa sve do rane zime. Također treba pripaziti jesu li odabrane sorte samooplodne ili im trebaju sorte oprašivači. Kod odabira sadnica najvažnija je podloga. Podloga i podrijetlo sadnica Ona može biti slaba, srednja ili bujna. O tome ovisi i razmak sadnje, što znači da, gdje imamo manje mjesta, koristimo slabo ili srednje bujne podloge. Na većim površinama pažnju treba usmjeriti prema bujnijim generativnim podlogama koje su prilagodljivije i otpornije. Također treba pripaziti od kuda dolaze voćke koje kupujemo. Primjerice, one uzgojene na podlozi koja je rasla na

Mediteranu teže će se ukorijeniti zbog drugačijih vremenskih uvjeta na kontinentu. Važna je i dobra priprema rupe za sadnju. Na ilovastom terenu kopanje se svodi na minimum, a to je širina štihače. Iz jame se otkopa samo onoliko zemlje koliko je potrebno da cijepljeno mjesto bude 10 do 15 cm iznad razine tla. Prije sadnje korijen treba dobro pregledati i oštrim škarama odstraniti sve oštećene, nagnječene i pokidane žile. Nakon toga korijen se umače u otopinu jednog dijela gnojiva i dva dijela zemlje, čime se omogućava bolji rast.

www.maricavrtlarica.com


Sadnica se postavlja u sredinu jame, na korijen se nabaca sitne zemlje i dobro je ugazimo. Na sve to se doda još lopata do dvije gnojiva i jamu potpuno zatrpamo. Oko voćke napravimo zdjelicu koja služi za zadržavanje vode i olakšano zalijevanje. Sadnica se za postavljeni kolac privezuje čvorom u obliku osmice da se ne iskrivi i slomi pod naletom vjetra. Posađenu voćku treba dobro zaliti, s barem 15 litara vode, kako bi se ostvario dobar kontakt korijena s tlom. Prije kretanja vegetacije potrebno je nadzemni dio prikratiti da se uspostavi ravnoteža s korijenom. A preko zime zaštita od srna – omotati voćke agrotekstilom “od glave do pete”.

Držeći se ovih savjeta, naše voćke uspješno rastu već nekoliko godina, a prošle sezone dale su i prve plodove. Iako je jesenska sadnja idealna, jer se do proljeća sadnica stigne na vrijeme ukorijeniti i priviknuti na nove uvjete, naše su voćke dokaz da uspijeva i sadnja u proljeće. Na Jadranu se voćke u proljeće sade do polovine ožujka, a na kontinentu do polovine travnja. Kasnija sadnja rezultirat će slabijim rastom i kasnijim davanjem plodova. Zato, ako još niste, izaberite i posadite koju voćku jer osjetiti okus domaćeg voća nešto je neprocjenjivo.

www.maricavrtlarica.com


Biljne bolesti i štetnici

kako ih se može spriječiti Plamenjača, lukova muha, lisne uši, pepelnica, plijesan... neke su od najčešćih vrtlarskih briga. No uz pravilan pristup šteta se može gotovo potpuno spriječiti ili biti minimalna


M

ogli ste primijetiti da su s godinama bolesti i štetnici sve agresivniji, biljke sve bolesnije, a mi sve razočaraniji urodom. Plamenjača, lukova muha ili pak lisne uši samo su neke od napasti koje doslovno preko noći mogu uništiti višemjesečni trud.

paprika i ruže samo su neke od najčešće izloženih biljaka. Zaraženo lišće djeluje deformirano, izgleda raščupano, kovrča se i žućkaste je boje. Ovaj nametnik najaktivniji je od lipnja do rujna, ali nagli porast temperature nakon duljih kišnih razdoblja čini idealne uvjete za razmnožavanje.

Nažalost, sve smo to stvorili mi ljudi intenzivnim vrtlarstvom koje predstavlja velik pritisak na uravnotežen ekosustav. Obilje jedne vrste hrane, uzgajane svake godine na istom mjestu, najčešće rezultira povećanjem bolesti i štetnika koji se njome hrane. Ne treba zaboraviti i na štetnike uvezene s drugih kontinenata, koji su se s godinama prilagodili i gotovo potpuno potisnuli autohtone vrste.

Ponekad izazovu veću štetu prenošenjem bolesti nego samim sisanjem sokova iz biljke. Ali za sve ima lijeka pa je tako i ove napasnike moguće suzbiti postavljanjem zaštitnih mreža ili ljepljivih pločica, a u slučaju većih napada koristit će insekticidi.

Najbolji je primjer azijska bubamara. Uvezena 90-ih godina u Europu kao pomoć u borbi protiv lisnih i štitastih ušiju, svojom agresivnošću vrlo se brzo proširila i istisnula europske vrste bubamara. Posipanjem šećera u redove prije sadnje može se suzbiti lukova muha Bez obzira na broj bubamara koje se njima hrane, lisne uši najčešći su nametnici u vrtu. Mrkva, celer, peršin,

Još je jedan vrlo agresivan štetnik lukova muha, koja se zbog kišnih dana budi još u travnju. Jaja poliježe u neposrednoj blizini, ali i između listova biljke. Ličinke se hrane izgrizajući središnji dio zbog čega biljka truli, a listovi venu i žute. Iz osobnog iskustva mogu potvrditi da se ovaj nametnik najbolje suzbija kasnom sadnjom luka (u svibnju), postavljanjem žutih ljepljivih pločica, pokrivanjem nasada, ali i posipanjem šećera u redove prije sadnje.

www.maricavrtlarica.com


Azijska bubamara praktički je istisnula europske vrste

sjeme, a poslije izbjegavati zadržavanje vlage oko biljke malčiranjem.

No puno agresivnije od štetnika su bolesti. Pepelnica kao najčešća gljivična bolest napada i korjenasto i plodovito povrće. Javlja se za vrlo toplog vremena napadajući lisnate dijelove biljaka bijelim mrljama nalik pepelu. Zaraženi listovi prvo žute, a zatim se potpuno suše, što izravno ne utječe na plodove, ali oni zbog propadanja lisne mase gube na kakvoći. Zaraženi biljni ostaci uvijek su izvor zaraze te ih je nužno ukloniti s vrtnih gredica i spaliti. Pepelnicu možete suzbiti sjetvom zdravog sjemena, fungicidima, ali i pravilnim i dovoljno širokim plodoredom.

Gljivična bolest nektarine – kovrčavost lista

Plamenjača je ipak najopasnija, ali i najčešća bolest biljaka. Razvoju pogoduje vlažno vrijeme i visoke temperature, a prepoznaje se po svjetlijim i zavinutim listovima te zaostatku u rastu. Biljka neće potpuno propasti, ali će plod biti jako loše kvalitete. Ako se bolest već pojavila, poželjno je ubrati još donekle zdrave plodove, no sjeme nije dobro za čuvanje. Prije sljedeće sadnje potrebno je sterilizirati tlo, pridržavati se plodoreda, sijati isključivo zdravo

Rješenja postoje,među njima je izbor otpornijih sorti, pravilan i dovoljno širok plodored, poštovanje razmaka među biljkama, sjetva „mamilica“ (npr. kamilice i nevena) na rubnim dijelovima gredica te redovito plijevljenje korova koji su često domaćini mnogim štetnicima i bolestima.

Treba napomenuti da nijedna od navedenih mjera ne može zaustaviti infekciju, ali je može odgoditi. I plijesan može preko noći uništiti sav trud. Sve počinje u uvjetima visoke vlažnosti i temperature stvaranjem žućkastih pjega na listovima nalik na paljenje vatrom. Zaraza prvo napada listove, zatim stabljiku i plod. Na plodu se pojavljuju tamne, suhe i tvrde pjege, zbog čega plod počinje gnjiliti i ubrzo nakon toga otpada.

www.maricavrtlarica.com


KAKO PREDUHITRITI NEŽELJENE GOSTE RAJČICA Rajčica raste vrlo brzo pa ju je poželjno češće skraćivati. Ne smijemo dopustiti da se razvija odviše bujno jer to s jedne strane pogoduje stvaranju bolesti, a s druge strane snagu troši na stvaranje grana, što rezultira smanjenim urodom. PATLIDŽAN Kod uzgoja patlidžana potrebno je često okopavanje, čišćenje od korova, ali i zaštita od nametnika, ponajviše krumpirove zlatice. Redovitim obilaskom biljaka mogu se štetnici suzbiti u samom početku i to ručnim sakupljanjem pa neće biti potrebna upotreba insekticida. KRASTAVCI Tlo mora biti zaklonjeno i zaštićeno od vjetrova, ali opet prozračno. Možemo ih donekle obraniti od vjetrova ako oko gredice posadimo kukuruz. Dobro uspijevaju u zasjenjenom položaju, ali ih ne treba saditi u dubokoj hladovini jer im treba dosta topline.


Kako, kada i koliko treba zalijevati koje vrste povrća

Uz gnojidbu i obradu, zalijevanje je jedna od najvažnijih radnji želimo li dobar urod. Koliko biljkama zaista treba vode, ovisi o više faktora


K

ako se ljeto bliži, sunčanijih dana sve je više, a to za nas vrtlare znači samo jedno – povećana potrošnja vode. Oni iskusniji tu su problematiku riješili skupljanjem kišnice, crpkama iz obližnjeg potoka ili kopanjem bunara, ali bez obzira na to jeste li iskusni ili početnik, uvijek se postavlja pitanje: koliko biljkama uistinu treba vode? Svaka kap vrlo je važna za rast korijena, a dugoročno je važna i za rast velikih i kvalitetnih plodova. Za razliku od voća ili cvijeća, povrće u tijekom vegetacije neprekidno treba vodu. Uz gnojidbu i obradu, zalijevanje je jedna od najvažnijih radnji želimo li dobar urod. U pravilu zbog slabe opskrbe vodom povrće počinje nepravilno rasti, kržljavo je, ali i lako podliježe napadima bolesti i štetnika. Usto, zbog pomanjkanja vode gubi se zdrav izgled i dobar okus. No, dobiva li povrće previše vode, ono postaje vodenasto, gubi aromu i brzo se kvari.

Dakle, koliko biljkama uistinu treba vode? Odgovor ovisi o vrsti povrća, tj. o svojstvima biljke, njenim sposobnostima da uzima vodu iz tla, ali i o fazama razvoja u kojima biljka ima različite potrebe za količinom vode. Postoji velika vjerojatnost da se nepravilnim zalijevanjem na pojedinom povrću razviju bolesti koje će tada u vrlo kratkom periodu uništiti čitav urod. Kako onda pravilno zalijevati biljke? Sve vrste povrća u početku vegetacije trebaju vlagu, posebno u vrijeme klijanja. Kad je riječ o uzgoju presadnica, treba naglasiti da takvom bilju treba više vode i nakon presađivanja. Vlaga je najpotrebnija u sloju tla u kojem se razvija korijenov sustav, i to na dubini od oko 30 cm, što potvrđuje pravilo obilnijeg, ali rjeđeg zalijevanja. Plodovito povrće poput rajčica, paprika, tikvica i graha, ali i začinsko bilje, zalijeva se isključivo uz stabljiku prema korijenu jer, prskamo li spomenuto bilje po lišću, zbog visokih temperatura postoji mogućnost pojavljivanja bolesti poput plijesni ili hrđe.

www.maricavrtlarica.com


Suprotno njima, lisnato povrće poput salate i kupusnjača poželjno je, osim uz korijen, zalijevati prskanjem jer zahtijeva veću vlagu prilikom rasta. Kod kupusnjača poželjno je pojačati zalijevanje prilikom oblikovanja glavica. Korjenasto povrće pak tijekom cijele vegetacije zahtjeva kontinuirano zalijevanje. Nedovoljno vlage u tlu rezultirat će drvenastim i neukusnim mrkvama, peršinom, ciklom ili rotkvicama. Jako važna stvar prilikom zalijevanja jest temperatura vode. Suviše hladna voda nepovoljno djeluje na dozrijevanje plodovitog povrća, koje zbog iznenadnog šoka stvara nekvalitetne plodove. Događa se da cvjetovi ili zametnuti plodovi opadaju, a korijen smanjuje usisnu snagu, zbog čega lišće počinje venuti i biljka propada.

Ako ne možete temperirati vodu, u npr. vanjskim bazenima, i osuđeni ste na korištenje hladne bunarske vode ili vode iz vodovoda, zalijevanje obavite tijekom noći ili rano ujutro. U slučaju da imate problema s puževima u vrtu, poželjno je večernje zalijevanje zamijeniti jutarnjim. U vrijeme toplih mjeseci vrijedi dobro poznato pravilo – zalijevati rjeđe, ali obilnije. Pod obilnim zalijevanjem kao najbolji primjer možemo navesti zalijevanje rajčice: jedna stabljika – 10 litara vode. Ne zaboravite na okapanje usjeva, osim što se popravlja rastresitost tla, sprečava se i kapilarno isparavanje vlage. Također je potrebno redovito plijevljenje jer će razvoj korova biljkama oduzimati vlagu.

Kraj! www.maricavrtlarica.com


SVAKE SEZONE BUDITE JOÅ BOLJI I KREATIVNIJI

Vrtlarski početak - Svake sezone budite još bolji i kreativniji  

"Možda je uzgoj vlastite hrane danas postao samo pomodni hir, ali kada to jednom zavolite, ništa Vas neće spriječiti da svake sezone budete...

Vrtlarski početak - Svake sezone budite još bolji i kreativniji  

"Možda je uzgoj vlastite hrane danas postao samo pomodni hir, ali kada to jednom zavolite, ništa Vas neće spriječiti da svake sezone budete...

Advertisement