PRIČAONICA
Ruah Hadaša
רוח חדשה
רוח חדשה
RIJEČ PRIČAONICA RABINA
Ruah Hadaša
Te organizacije djeluju na dobrovoljnoj osnovi i motivi im nisu ni politički, ni sociološki, ni spolni. Njihovi su motivi milosrđe i dobrohotnost. U Izraelu je mnoštvo volonterskih organizacija koje se bave različitim dobrotvornim djelima: opskrba siromašnih hranom, prikupljanje igračaka za siromašnu djecu, raspodjela odjeće i još mnogo toga. Većina tih organizacija ne dobiva potporu od države. Mnoge vjerske organizacije tradicionalno djeluju na području socijalne skrbi, usredotočuju se na financijsku i materijalnu pomoć, što je nastavak humanitarne kulture koja je karakterizirala židovsko društvo u dijaspori. Vjerske organizacije općenito doniraju sredstva ili proizvode ljudima, dok nevladine organizacije za socijalnu skrb obično nastoje osnovati filantropske organizacije koje osiguravaju sredstva za promicanje ciljeva kao što su obrazovanje i zdravlje.
Hahnasat kala – praćenje mlade – mlada odlazi iz svoga doma u mladoženjin. Tad će prvi put susresti svog muža u njegovoj kući. Iza nje su njezini prijatelji i rodbina.
2. Bikur holim Bikur holim (hebrejski: ביקור חולים) se odnosi na micvu6 posjećivanja i pružanja pomoći bolesnima. To je jedan vid gemilut hasadima. Običaj je recitirati molitve za ozdravljenje uime bolesnika. Bikur holim društva postoje u židovskim zajednicama širom svijeta. Prvo zabilježeno Bikur holim društvo datira iz srednjega vijeka. Začetke Bikur holima može se pronaći u Tori kad je Bog posjetio Abrahama poslije obrezivanja (Post. 18:1). Micvu bikur holim više se puta spominje u Talmudu:
Obred kane – svečanost je dobila ime po biljci kane, koja raste u Egiptu, Indiji, Sjevernoj Africi i drugdje, a od koje proizvodi kozmetika za bojenje kose ili noktiju u crveno ili žuto.
“[Mora se posjetiti] čak i stoput dnevno” i “Onaj tko posjećuje bolesnika, uklanja šezdesetinu njegove boli.”7 “Svatko tko posjećuje bolesnika, potiče ga da živi, a onaj tko a ne posjećuje, potiče ga da umre.”8 Uobičajeno je posjećivanje bolesnika tijekom Šabata, često poslije jutarnjega bogoslužja. Kao i u prošlosti, u SAD-u, Izraelu i u svijetu postoje brojne organizacije Bikur holima. Nisu povezane, ali uglavnom služe sličnim svrhama; pružaju usluge spašavanja života i socijalnu pomoć za djecu, odrasle i obitelji koje pate od ozbiljnih i po život opasnih bolesti. Njihovi programi i usluge uključuju upućivanje liječniku, pomoć oko troškova liječenja, pozajmicu (gemah) medicinske opreme, posjećivanje, obroke i još mnogo toga. 3. Hahnasat kala Hahnasat kala (hebrejski: הכנסת כלה) je jedno od najvažnijih dobročinstava kojim se pomaže siromašnoj mladenki da se uda. Židovski izvori ukazuju na to da sudjelovanje u ovoj micvi pruža mnogo osobnih dobrobiti. Ovako je rečeno u Mišni, a govori se u jutarnjoj molitvi: “Ovo su stvari koje čovjek izvršava i u plodovima toga uživa na ovom svijetu, dok ono glavno ostaje u svijetu koji dolazi: poštivanje roditelja, dobročinstva, rani odlazak u učilište ujutro i navečer, dobrodošlice gostima, posjećivanje bolesnih, biti u pratnji mlade, otpratiti pokojnika, usredotočiti se na molitvu, izmiriti svoje bližnje, a učenje Tore je jednako svemu tome.”9
4. Hevra kadiša Hevra kadiša na aramejskome znači “sveto društvo”, a označava skupinu židovskih muškaraca i žena koji se brinu za sve potrebno oko pokojnika i njegova pogreba. Hevra kadiša se naziva i גמילות חסד של אמתgemilut hesed šel emet – iskazivanje istinske ljubavi, jer su se nekada ti ljudi bavili pokojnikom bez naknade, pa je stoga to bila “istinska ljubav”.10 Jakov tako traži od sina Josipa da ga pokopa u Zemlji Izraelovoj, uz njegove pretke, a ne u Egiptu: “I došao je Izraelu trenutak za umiranje, pa pozove sina Josipa i kaže mu: ‘Ako sam ti drag, stavi svoju ruku pod moje bedro i učini mi s ljubavlju i istinski, ne pokopaj me u Egiptu’.”(Post. 47,29). Midraš11 kaže da je to istinska ljubav, jer od pokojnika ništa ne dobivamo, on ničime ne može uzvratiti.12 Bavljenje potrebama umrloga halahička je obveza svakoga Židova, no otkad je u svakoj zajednici nastala hevra kadiša, pojedinac je oslobođen te obveze. Dužnosti hevre kadiše su: dovođenje minjana13 do kreveta umiruće osobe, kako bi ona pred njima mogla reći viduj14 i Šema Jisrael15 te čišćenje pokojnika i obavljanje pogreba.
Hahnasat kala se ubraja među nekoliko odabranih zapovijedi od kojih čovjek ima koristi i na ovome i na drugome svijetu. Prema židovskoj tradiciji, korist koju donosi jest: pronalaženje supružnika, rođenje djece i spašavanje života od bolesti opasne po život.
III. Pomoć koju židovske zajednice u Maroku dijele onima kojima je to potrebno
Postoji običaj pomaganja u pripremi vjenčanja, posebno nekomu tko je siroče, na isti dan koji se održava vjenčanje djeteta osobe koja tu pomoć pruža.
Što se tiče marokanskoga Židova, pripreme za Šabat počinju od srijede, i doista, zbog Šabata je mogao podnijeti svoj težak život jer Šabat će ga ojačati i obnoviti mu snagu, iako je naporno radio i iscrpljivao se cijeli tjedan, sa Šabatom dolazi i odmor.
Obred kane – svečanost je dobila ime po biljci kane, koja raste u Egiptu, Indiji, Sjevernoj Africi i drugdje, a od koje proizvodi kozmetika za bojenje kose ili noktiju u crveno ili žuto.
Otkad je Izrael postao narod, Šabat je središte njegova života. Svetost Šabata odražavala se na život svakoga Židova do te mjere da čak i radni dani imaju veze sa Šabatom i spominju se tijekom molitve.
Čak i najsiromašniji među siromašnim Židovima znali su da će spasenje doći uskoro kad dođe Šabat i zaustavi sve njegove brige. Šabat će ga uzdići i učiniti ga “kraljevim sinom”. Doista, njegovo je povjerenje u Boga bilo toliko snažno da je znao da će mu pružiti sve potrebno. Zahvaljujući mnogim institucijama koje su bile uzor u većini gradova
6
Micva – vjerska obveza, bogougodno djelo; tarjag micvot: 613 micva; naziv za 365 zabrana i 248 zapovijedi iz Tore, kojih se pobožni Židov mora pridržavati; riječ tarjag je izgovor broja 613 napisanoga slovima hebrejske abecede (tav = 400, reš = 200, jud = 10, gimel = 3); dio obrađuje odnose ljudi s Bogom, a dio čovjeka sa svojim bližnjim. Rušenje Hrama donijelo je prestanak mnogih micva vezanih za službu u Hramu (zakoni o žrtvama, obredna čistoća i nečistoća, darovi i desetine za svećenike i levite...), te ih je do danas ostalo samo 270: 222 zabrane i 48 zapovijedi. I u doba postojanja Hrama, nisu se sve odnosile na svakoga, jer su bile namijenjene cijelomu židovskom narodu, s obzirom na to da je bilo micva koje su se odnosile samo na kohen i levite. Obveza za ispunjavanje micva odnosi se na žene starije od 12 godina i jedan dan (bat micva) te na muškarce starije od 13 godina i jedan dan (bar micva). Žene nisu obvezne ispunjavati zapovjedne micve koje se moraju ispuniti u određeno vrijeme (primjerice, sjedenje u suki), osim kada postoji osobit razlog za ispunjavanje neke micve (primjerice, micve Purima, jer je žena, kraljica Ester, imala bitnu ulogu u purimskome čudu). Posve su oslobođeni ispunjavanja micva: dijete ispod uzrasta obveze, duševno zaostali i gluhonijemi. Vidi još u vidi u Kotel Da-Don, Židovstvo: život, teologija i filozofija, Profil, Zagreb, II. izdanje 2009. str. 335. 7
BT Nedarim 39a, 39b.
8
BT Nedarim 40a.
9
BT Šabat 127a.
48
10
Post 47,29, vidi i Midraš Berešit raba Cav 5.
11
Midraš – tumačenje; komentari Tore; dvije su vrste midraša: agadički (pripovjedački) i halahički (propisujući); sakupljeni u zbirkama.
12
Midraš Berešit raba Cav 5; vidi i Midraš Tanhuma Vajehi 3.
13
Minjan – desetorica muškaraca starijih od trinaest godina, kvorum potreban za neke molitve, primjerice za kadiš.
14
Viduj – ispovijed; 1. ispunjavanje zapovijedi za priznavanje grijeha na Jom kipur, na svakoj od pet molitava, kada vjernici objavljuju kajanje za sve grijehe koje su počinili u prethodnoj godini, nenamjerne ili namjerne; riječima hatati, aviti, pašati (griješio sam) iskazuju se tri stupnja prijestupa: het, avon i peša; 2. osoba na samrti treba se pokajati za počinjene grijehe, običaj je da to učini pred članovima hevre kadiše. 15
Šema Jisrael – “Čuj, Izraele”, početne riječi rečenice “Čuj, Izraele, Vječni je naš Bog, Vječni je jedan” (Pnz 6,4); jasno izražava jedinstvenost židovskoga naroda i monoteističko vjerovanje; središnja i najvažnija molitva, jedina koja se u cijelosti nalazi u Tori, koja zapovijeda da ju se čita dvaput dnevno, ujutro i navečer “kada liježeš i kada ustaješ” (Pnz 6,7); govori se i pred umirućim, dok duša izlazi, i u trenutku mučeničke smrti; govori se tijekom jutarnjega obreda stavljanja tefilina.
49