5_10-DivrejTora-Haazinu-5778

Divrej Tora Godina 11 Broj 52

Zagreb, šabat 22. rujna 2018. - 13. tišreja 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Ha’azinu

Broj 52 divrejtora@gmail.com

Paraša Ha’azinu

2109.18. 22.09.18.

Jeruzalem 16:57

18:13

Zagreb

18:38

19:36

Rijeka

18:44

19:42

Split

18:35

19:34

Dubrovnik 18:29

19:27

Vinkovci

18:26

19:25

Sarajevo

18:28

19:26

Doboj

18:29

19:28

B. Luka

18:33

19:31

Beograd

18:20

19:20

Novi Sad 18:23

19:23

Subotica 18:23

19:24

Zrenjanin 18:20

19:21

Niš

18:14

19:13

Beč

18:36

19:35

Frankfurt 19:08

20:06

Edison, NJ 18:37

19:44

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan: utorak 25.9.2018.

se udebljao, očvrsnuo i zaoblio; napustio je (D’varim 32,1 - 52)

B-ga koji ga je načinio i prezreo Stijenu spa-

Velik dio paraše Ha'azinu („Osluhni-

senja svoga“ - i na strašne nesreće do ko-

te“) sastoji se od 70 redaka „pjesme“ koju

jih će doći, a što Moše opisuje riječima:

Moše predaje narodu izraelskom poslje-

„B-g skriva svoje lice.“ Ipak, na kraju on

dnjeg dana svog zemaljskog ţivota.

obećaje da će B-g osvetiti krv svojih slugu

Zazvavši nebo i zemlju kao svjedoke,

i pomiriti se sa svojim narodom i zemljom.

Alot Hašahar

5:18

Moše bodri narod: „Sjećaj se davnih dana;

Najranije Talit

5:53

promisli o godinama brojnih naraštaja; upitaj

Paraša završava B-ţjom uputom Mošeu

Nec Hahama

6:47

oca i on će ti o njima pripovijedati, starine

da se popne na planinu Nevo s čijeg će

Najkasnije Š’ma

9:47

tvoje i oni će ti reći“ kako ih je „B-g pro-

vrha, prije nego što tamo umre, ugledati

Zman Tefila

10:47

našao u pustinji,“ učinio ih narodom,

Obećanu zemlju. „Vidjet ćeš pred sobom

Hacot

2:47

odabrao ih i učinio svojim i ostavio im u

zemlju, ali nećeš tamo otići, u zemlju koju

Minha Ketana

16:18

nasljedstvo prekrasnu zemlju. Pjesma

sam dao djeci Izraelovoj.“ ■

Plag Haminha

17:33

Šekia

18:48

Cet Ha-kohavim

19:30



upozorava i na zamke koje dolaze s obiljem – „Ješurun se udebljao i uzjogunio; ti si

Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



Pjesma Ha'azinu

(nastavak s 2. strane)

Pjesma Ha’azinu

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija - 6 p'sukim (32,1 -6) Moše Rabeinu svoju oproštajnu "pjesmu" narodu započinje pozivajući Nebesa i Zemlju da budu svjedoci onoga što će govoriti. Traţi od naroda (na vrlo poetičan način) da dobro poslušaju njegove riječi. Moše nam govori da je B-g posve fer i pravedan - odgovornost za "uprskane stvari" leţi na nama.

S gledišta micvi "Kada ja (jednina) prizovem B-ţje ime, vi (mnoţina, minimalno 2) slavite B-ga za Njegovu veličinu." Iz ovog pasuka saznajemo da kada tri čovjeka jedu zajedno, jedan poziva drugu dvojicu da "blagoslove B-ga" – birkat hazimun (tj. benčanje m'zuman).

Iz ovog pasuka također učimo da kaţemo Baruh Hu u'varuh Š'mo kada čujemo B-ţje ime u braha (osim ako ne postoji halahički razlog da se ne "upada").

Gemara kaţe da iz toga učimo micvu da kaţemo braha prije učenja Tore. (Neki ovu micvu izvode iz micve Birkat HaMazona.)

Drugi odavdje uče (uzimajući u obzir i kontekst) da bismo se trebali moliti B-gu kada dođe do nestašica kiše.

I, da imamo brahot za različite vrste namirnica, a ne samo jednu sveobuhvatnu braha.

Ovaj svestrani pasuk koristi se za početak Musafa, Minhe i Ne'ila Amide.

G’matrija Baal HaTurim primjećuje da je brojčana vrijednost hašamajim va'adabera (neka Nebesa počuju i ja ću govoriti) 5 + 300 + 40 + 10 + 40 Strana 4

= 395 i 6 + 1 + 4 + 2 + 200 + 5 = 218. 395 + 218 = 613, kao da Moše kaţe "Poslušajte 613 micvot".

Levi - druga alija - 6 p'sukim (32,712) Moše nas još jednom traţi da se prisjetimo "rane povijesti" ove jedinstvene nacije Izraela i izuzetnih predaka koji su za nas uspostavili našu blisku vezu s B-gom.

U stvarnom ţidovskom ţivotu ne postoji generacijski jaz - starija generacija uči novu, nova generacija ostvaruje korist postavljanjem pitanja starijima i učeći od njih.

B-g je strukturirao svijet usporedno s razvijanjem naroda Izraela i pruţio nam posebnu zaštitu i vodstvo - "kao što orao štiti svoje mlade ..."

Raši spominje različite naročite načine na koje se orlovi odnose prema svojim mladima, da bi ih zaštitili, postupali s njima njeţno i paţljivo, te isto tako kako pripremaju svoje ptiće za ţivot odrasle ptice.

Usporedba kojom se Tora koristi stoga je vrlo prikladna. Š'liši - treća alija - 6 p'sukim (32,1318) Unatoč zaštiti i uzdrţavanju koje nam je B-g pruţio u pustinji, mi smo se pobunili. To se dogodilo i nastavlja se događati. Mošeove riječi mogu se smatrati opisom dor hamidbara, isto kao i poetsko proročanstvo da će narod postati previše samodopadan u Erec Jisraelu te napustiti B-ga kad se nađe u stanju izobilja i sigurnosti. Čak i iz ovog poetskog – i u suštini ne-halahičkog konteksta, učimo stvari koje su halahičke prirode.

Budući da Tora upotrebljava izraz: hraniti se medom iz stijene, učimo

da med u halahi ima status tekućine. Zbog svojih jedinstvenih fizičkih svojstava, med bi se mogao smatrati čvrstom hranom, a ne pićem.

R'vi'i - četvrta alija - 10 p'sukim (32,19-28) Veći dio sadrţaja Haazinu■ čine pjesnički oblikovane ideje koje su prethodno pokazane u knjizi D'varim.

Moše nam govori da je B-ţja reakcija na našu nevjernost hester panim - skrivanje "B-ţjeg lica", da to tako nazovemo.

On nam također govori da je nekoliko puta B-g poţelio uništiti Izraelski narod, ali to nije učinio kako ne bi dao narodima svijeta razloga da posumnjaju u moć "B-ga Izraelova".

B-g je rekao salahti k'd'vareha.

Neki "daršen" tumače da ovaj izraz znači da će B-g oprostiti prema našim riječima. Kako zatraţimo.

Gemara nam, kroz igru riječi, kaţe da je koncept hester panima personificiran u Esteri, koja je ţivjela u izgnanstvu, i u vrijeme kada je B-g odlučio da se ne otkrije na otvoreni način, te uglavnom djeluje kroz prirodu.

Jedna misao: Sada nam se po drugi put predstavljs snaţna poruka o hester panim. Dor hamidbar poznaje B-ga kroz otvorena čuda koja je učinio dok su bili u Egiptu. Oni nikada nisu iskusili skrivenu, nečujnu Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

stranu B-ga, recimo to tako. Postojanje hester panim sada mora biti dijelom njihova obrazovanja, tako da buduće generacije budu u stanju nositi se s manje očitim i otvorenim B-gom. U protivnom, potpuno će ih shrvati kada otvorena čuda iščeznu.

Hamiši - peta alija - 11 p'sukim (32,29-39) Naš je izazov razmišljati o tome i razumjeti mnoge pouke koje su sadrţane u B-ţjim (i Mošeovim) riječima. Zaključak je da čak i ako Izrael skrene s pravog puta, B-g nas neće napustiti i On će ponovo stati na našu stranu pred našim neprijateljima. Kada bismo barem shvatili to i cijenili zadivljujuću B-ţju moć.

S gledišta micvi Pasuk 32,38 odnosi se na idolopokloničke ţrtve i njihove ljevanice.

Rambam citira ovaj pasuk kao izvorište zabrane jajin neseha, svetog vina. Chinuch objedinjuje ovu zabranu s onom protiv stjecanja koristi od hrane posvećene drugoj religiji.

Ovo je jedina micva koju Rambam ubraja među 613 a Sefer Hahinuh ne. (Kako bi broj 613 ostao nedirnut, mora postojati i jedan obrnuti slučaj. I postoji.)

Rabinska zabrana u vezi stam jeinam (doslovce, njihovog vina, neţidovskog vina) djelomično je inspirirana ovom zabranom o jajin neseh.

Postoje i drugi faktori, poput ograničavanja društvenog kontakta između Ţidova i ne-Ţidova, koji doprinose rabinskoj zabrani stam jeinama.

U svakoj Amida kaţemo da nam je B-g dao Jom kipur b'ahava, s ljubavlju. Tšuva je sama po sebi veliki dar od B-ga, no uspostava posebnoga doba u godini, koje kulminira posebnim Danom pomirenja, uisGodina 11 5 Broj 52 Strana

Alija po alija

tinu je B-ţja gesta ljubavi. Našoj ljudskoj prirodi, koju On očito jako dobro poznaje, potreban je fokus. I, između ostalog, Jom kipur upravo to i jest. Šiši - šesta alija - 4 p'sukim (32,4043) U ovom završnom dijelu odlomka pjesme Haazinu, Moše nas uvjerava u vječnu B-ţju prirodu i Njegovo obećanju da će osvetiti Izrael na drugim narodima.

Sedra je (u svitku Tore) do ove točke pisana na neuobičajen način.

Ovo je tradicija koja se prenosi generacijama od pisara do pisara. Jedini drugi dio Tore koji se piše drugačije od ostatka Tore (i drugačije od Haazinu) je Pjesma na moru u B'šalah. Ovdje je dovoljno reći da pjesnička forma ove dvije Pjesme ostavlja prostora za sve vrste draša i tumačenja. Smatra se da prazne površine, razmaci, sadrţe skrivene mistične poruke, neku vrstu čitanja između redaka.

Kaţe se u ime ARI Z"L da je svaki dan Aseret j'mei t'šuva (ne računajući Roš hašanu i Jom kipur ima točno 7 dana) model i dan popravka za isti taj dan u tjednu tijekom cijele godine. Stoga će Šabat Šuva dati ton svim našim šabatima. To od nas zahtijeva da učinimo Šabat Šuva posebnim u svakom pogledu: pravilno uzdrţavanje od svih zabrana i mogućih zabrana, kao i ispunjenje s ushitom svih njegovih pozitivnih aspekata. Posebne molitve, valjano

učenje, radosne zmirot, obilni obroci ... i još mnogo toga. Š'vi'i - sedma alija - 9 p'sukim (32,44-52) Moše, pred Jehošuom, govori narodu da slušaju upozorenje ove Šira i da čuvaju Toru koja će ih, zauzvrat, odrţati.

Vaţna točka koja se često ponavlja u knjizi D'varim je ovo: Zemlju Izraela nismo primili bez obaveza vezanih uz nju. Uvijek moramo biti dostojni da zadrţimo Erec Jisrael. To je vrijedilo kroz čitavu našu povijest, a ni danas nema ništa manju vaţnost. Ovu ćemo zemlju zadrţati ako je zasluţimo zadrţati.

B-g zatim kaţe Mošeu da se popne na Har Aravim-Nevo, da vidi Zemlju odandje i umre, kao što je Aharon umro ranije (Tora ponavlja razlog da ni Moše niti Aharon nisu mogli ući u Erec Jisrael), a ne da uđe u Zemlju u koju će narod Izraela ući.

Posljednjih pet p'sukim se ponavljaju u Maftiru. Čini se da postoje različite tradicije o tome kako podijeliti alijot u Haazinu. Ne znam mnogo o toj razlici u mišljenjima, no u slučaju da u vašem šulu alijot ne odgovaraju ovdje navedenoj podjeli, unaprijed ste upozoreni.

Ha'azinu je podvojena ličnost što se tiče haftare. Prisjetite se da je ova sedra ponekad Šabat Šuva (kao što je to svaki puta kada Roš hašana padne u četvrtak ili na šabat), a ponekad je između Jom kipura i Sukota (ove godine je takav slučaj, i uvijek kada Roš hašana padne u ponedjeljak ili utorak).

A kada se Ha'azinu čita na Šabat Šuva, postoje različiti običaji što se čita za haftaru. ■ Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi Pošto smo prošli tjedan, u parši Vajeleh, bili učili dvije posljednje od 613 micvos, u parši Ha’azinu ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 39. Pozitivna je zapovijed održati riječi koje su izašle iz usta čovjeka – štogod on uzeo na sebe zavjetom ili zakletvom jer Pismo kaţe, Sve što prođe preko tvojih usana održat ćeš i učiniti, kao što si se zavjetovao (D'varim 23,24); a dalje kaže on će činiti prema svemu onome što iziđe iz usta njegovih (Bemidbar 30,3).

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu.

40. Pozitivna je zapovijed baviti se slučajevima poništenja zavjeta i zakletvi kao što Pismo kaţe, Kada čovjek zavjetuje zavjet Vječnom, itd.

(Bemidbar 30,3). To znači da ako onaj koji je dao zavjet požali zbog toga i žao mu bude zbog toga što se dogodilo, on treba doći učenjaku znalcu, ili k trojici običnih ljudi ako tamo nema učenog znalca; i on kaže, „Ja sam se zakleo, ili zavjetovao, u vezi toga-i-toga, pa sam požalio. Da sam znao da ću do te mjere trpjeti zbog toga, ili da će mi se ovo dogoditi, ja se ne bih zo zavjetovao ili zakleo.“ Tada će mu učenjak ili trojica običnih ljudi reći, „Jesi li već požalio zbog toga?“ našto on odgovara, „Da.“ Na to mu oni kaže, „Dopušteno ti je,“ ili „Oprošteno ti je,“ili „Otpušteno ti je.“ Ovo vrijedi na svkom mjestu i u svako vrijeme.

Negativne zapovijedi 133. Negativna je zapovijed da se ne bude spolno intiman s k'deša bez bračnog obreda posvećenja Jer Pismo kaţe, Neće biti k'deša među kćerima Izraelovim (D'varim 23,18). Pojam k'deša označava neudanu ţenu koja se odala bludničenju, ili ju je njen otac predao za spolnu intimnost a ne u svrhu udaje, ili ju je pak njen otac podvrgao prostituciji. Ako je netko spolno intiman s k'deša u svrhu nemorala, bez bračnog posvećenja, oni oboje krše ovu zabranu.

Strana 6 5-01 5774 poz 41

Ovo vrijedi na svakom mjestu i u svako vrijeme.

134. Negativna je zapovijed ne uzeti natrag ženu od koje se čovjek razveo nakon što se preudala za drugog muškarca jer Pismo kaţe, njen bivši muž, koji ju je otpustio, ne može je ponovo uzeti da mu bude ženom, nakon što je bila oskvr-nuta (Dvarim 24,4). Ako ju je prvi muţ uzeo natrag i bio s njom spolno intiman, on je prekršio ovu zabranu; i oni (bejt din) bi ga prisili da je otpusti. Čak i ako nije bila u potpunosti udana, već samo posvećena erusinom, „zaručena“, za drugog muškarca, ona je postala zabranjena svom prvom muţu. Ali ako je odrţavala nemoralne odnose nakon razvoda, ona time ne bi postala zabranjena onome koji se razveo od nje.

U ovu je zabranu uključeno i pravilo da ţena koja je nevjerna svom muţu kroz nemoralni čin postaje svom muţu zabranjena; jer Pismo kaţe, nakon što je bila oskvrnuta, a ovime je bila oskvrnuta. Međutim, ukoliko je bila silovana, a nije bila ţena kohena, ona neće postati zabranjena svom muţu.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme.

135. Negativna je zapovijed da žena se preminulog muškarca koja nema djece ne uda za nekoga izvana [bilo koga tko nije brat tog muškarca] jer Pismo kaţe, jer se žena preminulog muškarca neće udati van [obitelji] za stranca (Dvarim 25,5). Ako postoji brat preminuloga i s njom nije prethodno prošao halica, onda ukoliko se ona uda za nekoga izvana i taj bude s njom spolno intiman, oni su oboje prekršili ovu zabranu, te je on mora otpustiti razvodom. Njoj je potrebna halica od javama (brata njenog muţa), i tada je dopuštena nekome izvana (vidi dio s pozitivnim zapovijedima, br.§46).

Ovo je na snazi posvuda i u svako vrijeme ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 45 - Četiri vrste Na Sukos čovjek mora drţati četiri vrste: palmovu granu (lulav), dvije grančice vrbe, tri grančice mirte i citron (esrog); vidi 651,1. Prve tri vrste trebaju biti vezane zajedno, tako da su im donji krajevi poravnati, a mirta da se proteţe više od vrbe, a također je uobičajeno lulav vezati na tri mjesta; vidi 651,1. Tri se vrste drţe u desnoj ruci, a citron u lijevoj ruci, sve okrenute prema gore (vidi 651,2); u vezi toga što čini ljevoruka osoba ili osobe koja nema ruku vidi 651,3-4. Vrste se mogu drţati posredno, pod uvjetom da se drţe na respektabilan način (651,7). Vrste se drţi zajedno (vidi 651,11) i protrese ih se kada se kaţe blagoslov, a također i na "Hvalite Vječnoga ..." i "Vječni, molimo te, spasi nas" u Halelu (vidi 651,8); to se čini tako da ih se pokreće (u smjeru kazaljke na satu) naprijed, natrag, lijevo, desno, prema gore i prema dolje (vidi 651,9 -10).

Blagoslov se govori samo ako osoba ima sve četiri vrste (651,12-13), ali ako ijedna od njih nedostaje ili je nevaljana (649,6), moţe ih se drţati kao spomen (646,11; 651,12). Ne smije se koristiti druge vrste ili više od potrebnog broja svake vrste (651,14-15). Četiri vrste treba se prvi put drţati ujutro (nakon izlaska sunca, ili ako je potrebno nakon zore); moţe ih se drţati čitavog dana, a osobito dok se kazuje Halel (652,1). U vezi toga da se jede obrok prije nego što ih se drţi vidi 652,2. U vezi stjecanja koristi od njih tijekom blagdana vidi 653,2 i 665,1-2; u vezi Godina 11 7 Broj 52 Strana

udisanja njihova mirisa vidi 653,1.

Moţe se uzimati svjeţe tijekom blagdana; u vezi njihova stavljanju u vodu kako bi ih odrţali svjeţima vidi 654,1. O vrstama koje su donijete izvan šabatnih granica vidi 655,1.

Biblijska zapovijed o četirima vrstama primjenjuje se izvan Hrama samo na prvi dan Sukosa, ali rabini su to proširili na svih sedam dana (658,1). S četiri vrste se ne smiju rukovati na šabat, čak niti prvog dana (658,2). Prvoga dana, čovjek moţe ispuniti zapovijed samo s vrstama koje su u potpunosti njegove (649,2; 658,3.7.); on je moţe ispuniti ako ih primi kao dar, čak i pod uvjetom da ih mora vratiti (vidi 658,3-9). U vezi ostalih problema oko vlasništva nad vrstama vidi 649,1-5. U vezi davanju vrsta djetetu vidi 657,1 i 658,6; u vezi vaţnosti nabavljanja vrsta vidi 656,1 i 658,9.

Lulav bi trebao biti svjeţ (vidi 645, 5; 649,6) i ravan (vidi 645,8-9); lišće bi trebalo biti u parovima koji leţe

ravno, pokrivaju srčiku, i nisu razdvojeni ili rašireni (vidi 645,1-4.7.); i njegovi gornji listovi ne smiju biti odrezani (vidi 645,6). Mirta mora biti svjeţa (vidi 646,6-9; 649,6) i treba se sastojati uglavnom od zelenog lišća ili bobica (vidi 646,1-2); lišće bi trebalo biti trostruko (spojeno na podnoţju svojih peteljki, vidi 646,35), a njezin vrh trebao biti neoštećen (vidi 646,10). Vrba bi trebala biti svjeţa i njezin vrh neoštećen (vidi ■ 647,2); njeno lišće bi trebalo biti dugačko i glatko ili malo nazubljeno (vidi 647,1). Esrog bi trebao biti svjeţ (vidi 648,1) i neoštećen (vidi 648,2-6), uključujući njegov vrh i njegovu peteljku (vidi 648,7-8) i bez izraslina (vidi 648,9-15); u vezi njegove boje vidi 648,15-17.21.; u vezi njegova obliku vidi 648,18-20; u vezi njegove veličine vidi 648,22. Popustljivi smo u vezi nekih vrsta nedostataka nakon prvog dana; vidi 649,5-6. Grančice mirte i vrbe trebaju biti duţine od barem tri pedlja, a srčika lulava barem četiri pedlja (650,1-2). ■

■

Strana 7

Pardes Institute of Jewish Studies:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Pitanja 1. Koja je glavna razlika između pjesme koju Mojsije pjeva na početku ove paraše i pjesme koju pjeva nakon što su Izraelci prešli Crveno more?

2. Koji se simbol najčešće koristi u paraši Ha'azinu da opiše B-ga?

Koliko puta se pojavljuje?

3. Mojsije upućuje ljude da, kako bi se znali vratiti na B-ţje puteve, moraju ponovno otkriti koji su to putevi. Što im predlaţe da saznaju?

4. B-g je mislio uništiti Izraelce, ali je potom odlučio da to ne učini. Zašto?

5. Tko je stajao pored Mojsija dok je pjevao svoju pjesmu narodu?

6. Nakon što je Mojsije završio svoju pjesmu, kojom je odredbom zaduţio narod?

3. Mojsije kaţe narodu neka tra-ţe svoje očeve da im govore o B-ţjim putovima. (32,7)

7. Gdje je B-g rekao Mojsiju da ode da bi tamo umro?

4. Budući da narodi ne bi uočili da je to bila zasluţena kazna za Izraelovu tvrdoglavost, oni bi mislili da su oni bili jaki, a da je Izraelski B-g bio slab. (32,27)

8. Mojsiju nije bilo dopušteno da uđe u zemlju jer je propustio posvetiti B-ga usred Ţidovskog naroda - kada?

Odgovori 1. Kada je Mojsije pjevao na Crvenome moru, narod se još nije bio predao zlim putevima. U ovoj su paraši ljudi puni grijeha, i Mojsijeva pjesma opisuje kako su oni napustili B-ţje zakone.

2. B-g je u Mojsijevoj pjesmi šest puta opisan kao stijena. (32,4. 15.

18. 30. 31. 37.)

5. Jošua ben Nun. (32,44) 6. Mojsije je zaduţio da ljudi čuvaju riječi koje je on izgovorio tog dana i da pouče svoju djecu da poštuju B-ţje zakone. (32,46) 7. B-g je uputio Mojsija da ode na goru Nebo u Moabu, s pogledom na Jerihon. (32,49) 8. Mojsije je propustio posvetiti Bžje ime kad su ljudi tražili vo-du u Meribat-kadešu u pustinji Zin. (32,51) ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Vatra, sumpor i istina Ovaj odjeljak Tore je pjesma, prekrasna poema koju je Mojsije naučio Ţidovski narod.

Ona pripovijeda o kušnjama i ne-

nagrade tako i kazne - i nitko se nikada neće vratiti da to opovrgne. Čini se kao da je Tori ovo promaklo.

uistinu naročit razlog.

Tora je priručnik za duhovno ţivljenje, za uključenje u B-ţji način ţivljenja. Ako ljudima za to obećaš

voljama tijekom 40 godina u pusti-

nagradu i kaznu ukoliko ne budu

nji. U Ţidovskoj je svijesti bilo, sve

postupali tako, odvratit ćeš ih od

do današnje generacije, da svako

više uzvišene svrhe. Ljudi će drţati

ţidovsko dijete poduči da nauči

Toru jednostavno zbog nagrade

napamet Ha'azinu. Na taj način, mi

koju će primiti, a ne zato što su

usvajamo pouke iz naše povijesti.

iskreni. Međutim, kao što je moj

Santayana je rekao: "Onaj koji ne

rabin običavao govoriti, da je vrag

nauči pouke iz povijesti osuđen je

platio više oni bi slijedili njega.

■

da ih ponovi. " Mi Ţidovi, čini se da

Judaizam je, kako je to u 12. sto-

smo mnogo puta dokazali da je bio

ljeću izrekao Maimonides, "ţivjeti s

u pravu.

istinom samo zato jer je to istina".

Odlomak završava time što je

Nema smisla drţati Toru ako ne

Mojsiju rečeno da se uspne na Goru

mislite da je ona istina. A ako mi-

N'vo da vidi Obećanu zemlju prije

slite da je istina, što će vam onda

nego što umre, i "bude pribran

nagrada da bi vas motivirala ili

svom narodu". Takav način izraţa-

kazna da vas prestraši? Nije li istina

vanja, tumače rabini, aluzija je na

dovoljna?

zagrobni ţivot.

Sve je pripremljeno i spremno za tragičan, a ipak uzvišeni vrhunac.

Pobrinite se da odete u lokalni šul na Simhas Toru kako bi saznali epski rasplet. Dickens je moj drugi najomiljeniju pisac. B-g je prvi.

Meni je razlog je prilično jasan.

Tora se nikada nije bavila privlačenjem pristaša. Ona je na sebe gledala jednostavno kao na iskaz istine. Ako je netko zainteresiran za istinu, on slobodno moţe doći i proučavati je. Ako ne, i to je u redu.

On je na gubitku, ne B-g. Stoga,

Kao što je gore spomenuto, u ovoj

Tora ne treba davati grandiozna

paraši se aludira na zagrobni ţivot,

obećanja, ili strašiti ljude vatrama

mada se o njemu ne govori eksplici-

pakla. Uostalom, ne moţete plašiti

tno. Nigdje se u Tori ne govori o

ljude kako bi prihvatili istinu. Oni je

zagrobnom ţivotu izravno.

ili vide ili ne vide.

Ostale monoteističke religije naši-

No, ipak, judaizam doista vjeruje

roko raspredaju o zagrobnom ţivo-

u ţivot poslije smrti, pa zašto nam

tu u svojim glavnim tekstovima. I to

Tora ne ţeli govoriti o tome, barem

svakako ima smisla. Ako ţelite pri-

da nas prosvijetli?

vući sljedbenike, moţete im obećati bilo što u ţivotu nakon smrti - kako Godina 11 9 Broj 52 Strana

Govoriti o ţivotu nakon smrti usredotočilo bi ljude na to da traţe korist za sebe. Usmjerilo bi pozornost ljudi na budućnost koja bi bila vaţnija od današnjica. To je sklizak teren koji ljude vodi prema dolje, na dnu čega se nalazi spremnost da se na sebe stavi samoubilački prsluk za bolju budućnost. Judaizam smatra da je sadašnjost ono što je bitno. Ţivjeti dobar i poboţan ţivot i raditi ono što se čini ispravno u ovom trenutku. Pričanje o ţivotu poslije smrti samo moţe spriječiti narod u tom nastojanju. Šabat šalom ■

Mislim da za to postoji jedan

Strana 9

Rabbi David Stav:

Kakva je to pjesma?

Nadolazećeg šabata čitamo paršu

koju su Izraelci pjevali na Trsti-

ljevstva i izgnanstvom naroda iz

Haazinu – ili, da budemo precizniji,

kovom moru, narod je pjevao sa

zemlje, pa su Ţidovi postali poput

širat Haazinu (pjesmu Haazinu). B-g

Mošeom u zahvalnosti za razdva-

otirača po kojem gaze svi drugi na-

kaţe Mošeu da ta pjesma ima vital-

janje mora, izbavljenje Ţidova od

rodi.

nu ulogu u oblikovanju ţidovske

Egipćana, i tako dalje.

svijesti – koju sve prethodne Mošeove opomene nisu uspjele ostvariti – i da će ta pjesma biti uz narod u vremenima krize.

Zapravo, dok je postojao Hram,

Slično tome, u Pjesmi o Izvoru

poslati na njih… Izvana, mač će ih

(Brojevi 21,17-20), narod je zahva-

sustizati, a teror iznutra.“ Najstraš-

ljivao Hašemu za izvore koji su ih

niji stih kaţe da će u određeno vrije-

pratili kroz njihovo lutanje pusti-

me, Hašem razmišljati o brisanju

njom.

naroda: „Rekao sam da ću ih dovesti do kraja, izbrisati sjećanje na njih

pjesma Haazinu bila je podijeljena na sedam dijelova, po jedan za svaki dan u tjednu. Svakog dana, čitao

Svakoga tko čita

bi se prikladni isječak. Kako stvari

ovu Pjesmu ona

stoje, oni su na tu pjesmu gledali

ražalošćuje i frustrira

kao na znak upozorenja koji bi trebao privući svačiju paţnju.

Opis je strašan: „Svoje ću strijele

iz čovječanstva.“ ■ Ţiveći samo nekoliko generacija

nakon Holokausta, ne moţemo drugo nego drhtati nad takvom retorikom. Čini se kao da nas je Hašem

Tekst u pjesmi Haazinu, koji sa-

htio „izbrisati iz sjećanja“, ili dru-

Iako Tora naziva Haazinu „pjes-

drţi dio tog osjećaja, vezan je uz to

gim riječima, izbrisati Izraelovo ime

mom“, to nam se čini neobičnim.

kako je Hašem pratio narod, štitio ih

sa Zemlje, baš kao što su Nijemci

Uistinu, nigdje u Tori ne nalazimo

„poput orla koji širi krila nad svojim

nedavno učinili, i kao što Iranci pla-

ništa slično: raspoređena je u više

mladima“, i doveo ih u prekrasnu i

niraju učiniti sada.

odlomaka, napisanih u određenom

dobru zemlju Izrael.

formatu za svaki dio: jedna skupina riječi, praznina, pa druga skupina riječi.

Jezik pjesme Haazinu je također pomalo arhaičan, daleko od današnjeg hebrejskog načina izraţavanja.

Gotovo svaki izraz zahtijeva lingvistički i egzegetski trud kako bi razumjeli tekst. Pa ipak nakon što uklonimo vanjsku ljusku i razmislimo o srţi stihova, ostajemo bez riječi.

Nakon svega, kako itko moţe smatrati slijed proročkih riječi i ukora poezijom? U Tori, poezija izraţava radost zbog nekog pozitivnog doţivljaja. Na primjer, u Širat Hajam (Pjesmi na moru), pjesmi Strana 10

Međutim, pjesma nastavlja: narod

Tekst obiluje opisima koji kritizi-

je odbacio svog B-ga, „udebljao se i

raju narod koji, unatoč svim trage-

pobunio“, odbacio je svoje ţidovske

dijama koje je iskusio, nikada ne

vrijednosti i prihvatio kulturu Ka-

zastaje kako bi pokušao razumjeti

naanaca, te na kraju ušao u konflikt

duhovno bezakonje koje je dovelo

sa svim narodima svijeta koji je re-

do tragedija koje su nas zadesile.

zultirao uništenjem izraelskog kra-

Ali naše prvotno pitanje izlazi na Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Kakva je to pjesma?

površinu: zašto je to poezija? Gdje je

Kako bismo odgovorili na to pi-

poezija u tome? Zbog čega smo to-

tanje, moramo primijetiti da je bez

liko sretni? Nakon svega, svakoga

nekog očiglednog razloga, duboko

tko čita to raţalošćuje i frustrira, pa

ispod ljuski u koje smo zatvoreni

zašto onda to nazvati poezijom?

svakodnevno, i neovisno o našim djelima, povezanost između ţidov-

Mi smo vezani uz Vječnoga

skog naroda i njegovog B-ga neraskidiva. Čak i nakon što smo Ga od-

neraskidivim vezama,

bacili i nakon što nas je htio kazniti i

ne nužno zato što smo najbolji

udaljiti od Sebe, otkrili smo da smo

ili zato što smo Njegov narod

vezani neraskidivim vezama, ne

Nagovještaj odgovora nalazi se u

nuţno zato što smo najbolji ili zato što smo Njegov narod.

stihu na kraju pjesme: „Pjevajte

Ova pjesma sliči na sina koji, na-

hvale, o narodi, za Njegov narod!

kon što se bezbroj puta borio sa

Jer On će osvetiti krv svojih slugu,

svojim ocem, gnjevan napušta oče-

izliti osudu na Svoje neprijatelje i

vu kuću. Otac zatim lišava svog si-

dati Svoju zemlju Svom narodu“.

na sve imovine, u ţivotu i smrti. Ali

Tora nam ne kaţe što će proizvesti promjenu u Hašemovom ponašanju, ili zašto se isti B-g koji traţi

trenutak prije no što je prekasno, oni se pomire, shvativši da nema drugog načina. Oni su obitelj.

naše uništenje nekoliko stihova ra-

Uistinu, to je poezija. Poezija je

nije, odjednom upušta u kampanju

znati da čak i nakon što je sve pro-

protiv drugih naroda zbog onoga

palo, još uvijek imamo Nekoga na

što su učinili Izraelu. Ni riječi o

Koga se moţemo osloniti i Kome se

globalnom pokretu pokajanja, ili

moţemo vratiti. ■

spomena o pokajanju ţidovskog naroda, potrage za svojim korijeni-

■

Prevela Anja Grabar

ma, ili bilo što slično.

■

Godina 11 11 Broj 52 Strana

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Suditi drugima s naklonošću Parša Haazinu sadrţi neke od najveličanstvenijih dijelova

biblijske

poezije i neke od najuzvišenijih teoloških i filozofskih koncepta. Naši rabini kaţu da se temeljna vjerovanja vezana uz svijet koji dolazi mogu naći upravo u parši Haazinu.

U traktatu Taanit 11a, rabini tvrde da je Haazinu izvor koncepta B-ţje nadleţnosti u ovom svijetu, i u onom koji dolazi. Stih koji ističu (Ponovljeni zakon 32,4) je stih u kojem Mojsije opisuje B-ga: „Stijena! Savršeno je Njegovo djelo jer sve staze Njegove su pravda; B-g vjere u kojem nema nepravde, pravedan i nepristran je On. Izraz, „B-g vjere,“ kaţu nam rabini, uči nas da B-g kaţnjava i najmanji prijestup zlih u svijetu koji dola-

zatim obznanjuje pravednost tog

jom je sam mjerio.“ To podrazumi-

proglasa i kaţe, „Dobro ste mi pre-

jeva da se čovjeku sudi jednako kao

sudili,“ kako bi bile ispunjene riječi

što on sudi drugima. Mišna u Avot

Pisma (Psalam 60,6), „Da moţeš biti

1,6 (Etici Otaca) citira rabi Jošuu, si-

pravedan dok govoriš.“

na Perahjinog, koji je običavao go-

Moţe se činiti slučajnim da odjeljak Tore koji se čita tijekom Deset

zi, te kaţnjava pravedne u ovom svijetu za svaki prijestup koji poči-

„Čovjeku se mjeri mjerom

ne. Nadalje, kaţu rabini, izraz „u

kojom je sam mjerio.“

kojem nema nepravde,“ uči nas da

■

voriti, „Pronađi si rabina, stekni prijatelja, i svim ljudima sudi s naklonošću.“ Uopće nije slučajnost da odjeljak Tore tijekom Deset dana pokajanja toliki naglasak stavlja na naše odno-

To podrazumijeva da se

se s drugim ljudskim bićima. Um-

nagradu u svijetu koji dolazi za čak

čovjeku sudi jednako

jesto da se fokusira samo na naš

i najmanje plemenito djelo, tako će i

kao što on sudi drugima

kao što će pravedni primiti svoju

zli biti nagrađeni u ovom svijetu za svako, pa i najmanje dobro djelo koje učine.

odnos sa Svemogućim, koji je u ovo vrijeme bitniji nego ikad, Tora govori o međuljudskim odnosima.

dana pokajanja govori o B-ţjoj nad-

Pred kraj godine 1776., Thomas

leţnosti. Kako je samo prikladna ta

Paine napisao je svevremene riječi:

Rabini zatim nastavljaju analizira-

poruka u vrijeme kada B-ţje stado

„Ovo su vremena koja kušaju ljud-

jući riječi, „pravedan je i nepristran

prolazi ispod Njegovog štapa, dok

ske duše.“ Lako je moguće da je

On,“ te kaţu: Kada čovjek ode u

Pastir sudi. U vrijeme dok Svemo-

mislio na Deset dana pokajanja, jer

svoj vječni dom, sva njegova djela

gući odlučuje tko će ţivjeti, a tko

je način na koji mi sudimo (kušamo)

izbrojena su pred njim i rečeno mu

umrijeti, mi smo prestrašeni i zabri-

duše drugih ljudi, način na koji će

je: Tu i tu stvar učinio si na tom i

nuti.

naše duše biti prokušane od strane

tom mjestu tog određenog dana. Čovjek kojem se sudi zatim odgovara, „Da.“ Oni mu kaţu, „Potpiši!“ I on potpisuje, kao što je rečeno, „On zapečaćuje ruku svakog čovjeka“ .

(Job 37,7). Što je još vaţnije, čovjek Strana 12

Pa ipak, postoji vaţna poruka koju

Svemogućeg B-ga.

moramo imati na umu u to kritično

Još jedan fantastičan uvid u ljud-

vrijeme hebrejskog kalendara. U

sko stanje izraţen je u riječima ra-

traktatu Megila 12b, naši rabini uče

bija Hilela, citiranog u Avot 2,4. On

nas da se „čovjeku mjeri mjerom ko-

je znao reći, „Ne sudi svog bliţnjeg

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Suditi drugima s naklonošću

sve dok nisi bio u njegovoj poziciji.“

godina u pustinji. Lutanja započinju

Mi ţelimo od Svemogućeg da uzme

sa Az Jašir, pjesmom ispjevanom

u obzir sve moguće olakotne okol-

nakon razdvajanja mora, a zaklju-

nosti dok nam sudi. Mi trebamo da

čuju se sa Haazinu, pjesmom ispje-

nam B-g ponekad „progleda kroz

vanom na završetku Mošeova ţivota. Na obalama Crvenog mora (ili

Haazinu nije pjesma koju ljudi trebaju

Trstikovog mora), Izraelci su se gotovo utopili u strahu od egipatskih snaga koje su ih gonile, a u velikom

pjevati (šira),

preokretu, oni su se uzdigli u veli-

nego poruka koju ljudi

koj pobjedi dok su valovi njihove

moraju čuti i razumjeti

neprijatelje pokrili u dubinama.

Nastaje sjajna pjesma u kojoj svaka nijansa ushićuje. Znaci i čuda su

prste“ i moţda učini neki preokret

svakidašnji, dok narod pjeva: Mi

kako bi otpustio naše pogreške, te

kamoha, „Tko je kao Ti nad svima

se nadamo da ćemo naći naklonost

G-spod?“

u Njegovim očima kad nam sudi.

Kao kontrast tome, posljednja

Upravo to je ono što mi moramo

pjesma, Haazinu, odraţava promje-

činiti s drugima. U našim odnosima

ne u sadašnjoj i budućoj sudbini

s drugim ljudima, mi moramo pri-

Izraela, usponima i padovima. To

jeći preko nekih stvari i učiniti neke

nije svjedočanstvo o prošlosti, već

preokrete kako bismo svima onima

radije upozorenje za sadašnjost i

koji su nas povrijedili dali povlasti-

budućnost. Pjesma na moru je dra-

cu sumnje. I sve to unatoč činjenici

matična, ispjevana od strane Mošea

da, barem naizgled, oni ne zasluţu-

i Miriam. Bilo je toliko veselja da su

ju našu dobrotu i velikodušnost.

izraelske ţene bile potaknute zaple-

Ali, ne zasluţujemo ju ni mi!

sati. S druge strane, atmosfera u ko-

Molimo da B-g pogleda iz Svog nebeskog prebivališta i da nam svima presudi za sretnu, mirnu i zdravu 5779.

joj se događa Haazinu je suzdrţana i turobna. Pjesma nije upućena radosnim i ushićenim oslobođenim robovima, nego drugačijoj zajednici, onima koji su rođeni u slobodi. Ha-

Dr. Jisrael Eldad, koji je prije ne-

azinu nije pjesma koju ljudi trebaju

koliko godina umro u Izraelu, napi-

pjevati (šira), nego poruka koju ljudi

sao je jedan od uistinu nevjerojatnih

moraju čuti i razumjeti (to je ono što

i osobitih suvremenih komentara

Haazinu znači), tako da moţe biti

Tore. Komentar, pisan komplek-

efektivno prenesena budućim gene-

snim, ali predivnim poetskim sti-

racijama.

lom, naziva se Heg'jonot Mikra, „Meditacije na Bibliju,“ no naţalost nije dostupan u prijevodu. Dr. Eldad ističe da dvije velike poeme stoje na početku i na kraju 40 teških

Godina 11 13 Broj 52 Strana

Šana tova.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■

■

Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Pjesmu Haazinu – Vodič za preživljavanje Mošeov dugi govor izraelskom

u proročanstva i pjesmi Haazinu, ali

se odraţava u nastavljanju progon-

narodu ulazi u završnu fazu u parši

u procesu obnove Ţidovskog ţivota,

stva od ostatka svijeta. Moše to iz-

Haazinu. Moše govori svojoj gene-

pojavljuju se novi neprijatelji. Nitko

nosi posve jasno u svojim riječima u

raciji da sad kreću u osvajanje i na-

ne uči ništa iz prošlosti i prošlih do-

parši. Istina je u tome da, iako ovu

seljavanje zemlje Izraelu - i govori

gađaja, ni Ţidovi, a niti njihovi ne-

pjesmu Haazinu Moše zapovijeda

svim kasnijim generacijama Ţidov-

prijatelji – i tako se obrazac koji vi-

Ţidovskom narodu da je zapamti i

skog naroda, tisućama godina kas-

dimo u parši nastavlja gotovo u ne-

smatra je vječnim svjedokom Ţi-

nije.

dogled. U suštini to je bit upozore-

dovske povijesti, Ţidovi nikad u

nja Tore protiv sluţenja drugim

potpunosti nisu povjerovali Moše-

bogovima. Ovi su se tuđi bogovi

ovoj opomeni.

Pjesma Haazinu predstavlja čitav obrazac i sudbinu Ţidovske povijesti. I dok su dva mišljenja Midraša i Talmuda koje navodi Raši posve jasni, poruka koja je u to uključena ne odno-si se samo na Ţidovski narod, nego ima sveopće posljedice.

Svatko tko poznaje opću ljudsku povijest odmah će prepoznati da je utjecaj Ţidova na tu povijest nerazmjeran. Svjetska povijest uvelike ovisi o povijesti Ţidova. Tlačitelji Ţidova se stalno pojavljuju, no na kraju budu poraţeni, ali tek nakon što su izazvali ogromnu štetu kod Ţidova, kod svog vlastitog naroda i svijetu u cjelini. Ţidovi preţive, kao što je obećano

Strana 14

već ranije u povijesti dokazali kao laţni. Pa ipak, njima se i dalje sluţi, doduše pod "novim" nazivom i ruhom.

I mi se u današnje vrijeme spotičemo kroz maglu aktualnih zbivanja traţeći inovativan način da se■izvučemo iz svojih problema. Moše na-

Glavno je pitanje u Ţidovskoj po-

ziva narod Izraela "djecom koja su

vijesti, ono s kojim se i danas suo-

izgubila moje povjerenje." To je

čavamo, dok se osjećamo ograni-

zbog uţasne sklonosti da se ponav-

čeni i izolirani, kako prekinuti ovaj

lja prošle greške i da se neprestano

ciklus. U pjesmi Haazinu, Moše su-

traga za Ţidovskom naklonosti da

gerira da se jedino vraćanjem čita-

se usvoji najnovije kulturne i druš-

vim srcem vrijednostima i tradicija-

tvene hirove. Povjerenje se gradi na

ma saveza između B-ga i Izraela

mudrosti i upornosti. Pjesma Haa-

moţe prekinuti ovaj začarani krug

zinu nas u dovoljnoj mjeri opskrb-

mrţnje i razaranja.

ljuje s obje ove nuţne osobine koje

Pobuna Ţidova protiv B-ţjeg saveza sa sobom donosi i pobunu protiv pristojnosti i zdravog razuma što

nam jedine jamče naš opstanak i uspjeh u budućnosti.

Prva riječ ovotjedne proročke pje-

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Pjesmu Haazinu – Vodič za preživljavanje

sme/parše zapravo obuhvaća čitavu poruku ovog odjeljka Tore. Haazinu podrazumijeva obraćati paţnju, koncentrirati se, pozorno slušati i upijati riječi i poruke koje se izgovaraju. Kad ljudski sluh vremenom počinje slabiti i propadati, pozadinska buka postaje problem dok pokušavate čuti što vam netko govori.

U prometnoj guţvi, razgovorima i ţamoru naše urbane svakodnevice, navikli smo da ne čujemo ono što nam govore drugi, i moţda vaţnije od toga, što nam govore ţivotni događaji.

To što ne čujemo jasno vrlo nas ograničava u našim mogućnostima u ţivotu i ponašanju, pa nismo u stanju razaznati što bismo trebali znati i zapamtiti, a što odbaciti i

čuti stavlja na popis ljudi koji ne

Posljedica toga je da u našim ţivo-

mogu biti stvarno odgovorni za

tima ima mnogo pozitivnih izbora i

svoje postupke i ponašanje.

mogućnosti kojih jednostavno ni-

zaboraviti. To moţemo usporediti s

Ovotjedna parša obuhvaća čitavu

odlaskom u restoran gdje pokuša-

Ţidovsku povijest, prošlu, sadašnju

vamo čuti konobara koji nam navo-

i buduću. Ona nam daje pojedinosti

di menu i jela po izboru. Ako neka-

i o uspjesima i neuspjesima, kroz

ko ne čujemo ili ne razumijemo što

stoljeća. Ona ističe loše odluke koje

je konobar rekao nikada nećemo

su bile donesene kad nismo čuli ili

moći izabrati ono što ţelimo iz

obratili paţnju na posljedice koje će

ponude restorana.

nesumnjivo proizaći iz tih propuš-

Dakle, u najširem smislu riječi,

tenih riječi.

ovo vrijedi za svaki aspekt ţivota.

Jedna od ideja kojima nas Midraš

Pred nama je uvijek mnogo izbora,

podučava je da glas šofara koji se

ali većinu vremena ne uspijevamo

čuo na gori Sinaj prije 4700 godina,

čuti kad nam se predstavljaju.

još uvijek odjekuje i čuje se u sve

Moše traţi da na neki način obratimo paţnju i čujemo poruku koju nam on daje. Dobro slušanje na kraju će dovesti do dobrih odluka i produktivnog ţivota. Nije ni čudo da Talmud one koji nisu u stanju

Godina 11 15 Broj 52 Strana

vijeke. Jedini je problem u tome što se mnogo ljudi ne koncentrira dovoljno da bi bili u stanju istinski čuti ga i prepoznati. Ogromna pozadin-

smo svjesni, jer nismo čuli da nam se objavljuju. Budući da postoji mnogo novih tehnoloških naprava koji mogu blokirati pozadinsku buku, sramota je da još nismo izmislili takvu spravu za naš duhovni i intelektualni sluh.

Doba godine kada se u sinagogi čita Haazinu podudara se s velikim ciljevima

pokajanja,

pozitivnog

ţivljenja i duhovne obnove. Stoga je Mošeova zapovijed da paţljivo i pomno slušamo riječi Tore i izbore koji se pojavljuju pred nama, uistinu pravodobna i relevantna za naš ţivot i svijet oko nas. Šabat šalom ■

ska buka ţivota ometa našu sposobnost da čujemo odjek tog šofara sa Sinaja.

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Beethovenova Peta simfonija Rav Herzog o usporedbi Tore sa pjesmom Stih iz kojeg učimo micvu o pisanju svitka Tore kaţe „A sada napišite sebi ovu pjesmu…“ (Devorim 31,19).

Tora se naziva „pjesmom“ (šira).

Zašto se Tora naziva 'šira'?

Rav Herzog jednom je dao sljedeće objašnjenje: U gotovo svim poljima učenja, čovjek koji nije upućen u neku disciplinu ne nalazi zadovoljstvo u slušanju teorija ili objašnjenja iz te discipline. Uzmimo za primjer fiziku: Fizičar nalazi veliko zadovoljstvo kada čuje „hiduš“ (novo tumačenje ili uvid) iz polja svoje struke. Međutim, netko tko nikada nije učio niti bio zainteresiran za fiziku bit će potpuno ravnodušan prema istom tom tumačenju ili otkriću. To se odnosi i na mnoge druge discipline.

Ipak, kod glazbe to nije slučaj.

Kada čujemo Beethovenovu Petu

simfoniju – neovisno o tome je li

prošlih dana; razmišljaj o godinama

netko koncert majstor ili čovjek

svake generacije; pitaj svog oca i reći će

neupućen u glazbu – postoji nešto

ti, svog djeda i kazat će ti“ (Devorim

što iz nje moţemo izvući. Glazba je

32,7). Čak i na najjednostavnijoj

nešto u čemu svatko moţe uţivati

osnovnoj razini, ovaj stih uči nas

na svojoj razini. Svatko se moţe

vaţnosti toga da cijenimo povijest.

povezati sa glazbom.

Za nas je vrlo vaţno da cijenimo

Rav Herzog kaţe da se iz tog raz-

povijest. Ako čovjek cijeni ono što je

loga Tora naziva pjesmom (šira). S

bilo, tradiciju, ono što je prošlo tije-

jedne strane, netko moţe biti veliki

kom godina, tada je sposoban nositi

učenjak Tore (talmid hohom) i učiti

se sa sadašnjosti. Čovjek ima duţ-

„Berešit bara Elokim…“ (prve tri ri-

nost sjećati se i razumjeti te poku-

ječi Tore) i u njima vidjeti mudrost.

šati vidjeti B-ţju ruku (Hašgoha) u

S druge strane, petogodišnje dijete

povijesti.

koje tek počinje čitati moţe učiti „Berešit bara Elokim…“ i također iz toga nešto izvući. Svaka osoba moţe cijeniti Toru na vlastitoj razini. Sukladno tome stih Toru uspoređuje sa pjesmom kada kaţe „A sada, napišite sebi ovu pjesmu…“ Menahem Cion o „Binu Šnos Dor V'Dor“ Stih u parši Haazinu kaţe „Sjeti se

■

Kada je William Shirer napisao svoju knjigu „Uspon i pad Trećeg Reicha“ (1959), on je kao epigraf iskoristio citat američkog filozofa Georgea Santayane: „Oni koji se ne sjećaju prošlosti osuđeni su na to da je ponove.“ To je istina. Moramo se sjećati povijesti (zehor jemos olam).

Na jednostavnoj razini riječi u stihu koje kaţu „Binu šnos dor v'dor“. (razmišljaj o godinama svake generacije), čine se suvišnima. Izgleda kao da su one ništa više doli poetsko ponavljanje onog što je rečeno na početku stiha. Ipak, na homiletskoj razini, Menahem Cion nudi krasno tumačenje ove fraze.

Da, mi moramo razumjeti povijest, učiti iz nje lekcije te primijeniti naučeno u svojoj generaciji, ali isto tako trebamo se drţati toga „binu šnos dor v'dor“. Menahem Cion objašnjava da riječ „šnos“ ne dolazi od riječi „šana“ (godina), već od riječi „šone“ (drugačiji). Značenje je da moramo razumjeti promjene koje se

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

događaju iz generacije u generaciju.

Ne moţemo slijepo slijediti pra-

Beethovenova Peta simfonija

Tišbi (Elijahu) ne providi odgovore).

kabalistička djela raspravljaju o dva

vila koja su funkcionirala u proš-

Razlog tome je, kaţe Berditchever,

losti u našim sadašnjim situacijama.

to što Elijahu nikad nije umro – on

Ako pokušamo, to će brzo pasti u

je bio prisutan u svim generacijama.

vodu. Svaka generacija je drugačija.

Mi trebamo nekoga tko ima razu-

Ne moţemo glatko reći „Tako je

mijevanje svake generacije kako bi

bilo pa stoga tako treba biti i sada.“

izdao rabinske odredbe po pitanji-

Binu šnos dor v'dor – učimo lekciju iz

ma halahe za tu generaciju. Zato je

povijesti, ali imajmo na umu pro-

jedino Elijahu, koji je bio prisutan u

mjene iz generacije u generaciju.

svim generacijama, kvalificiran da

Vremena se mijenjaju, ljudi se mi-

razriješi „Teykus“.

jenjaju, okolnosti se mijenjaju. Postoje vremena kada moramo promijeniti sebe i smjer kojim idemo, a ne samo ići za onime što je bilo.

Rav

Gedaliah

o

otkrivenim i sakrivenim B-žjim manifestacijama Stih kaţe (Devorim 32,39) „Vidite sada da sam ja sam (Ani, Ani) Jedan,

milijuna ljudi da se bore na obali

nema drugih bogova uz mene; Ja

Normandije, odmah bismo ga pro-

dajem i smrt i ţivot, zadajem tešku

zvali

(luđakom).

ranu, ali ju i liječim i nitko se ne mo-

Iako je prije više od 50 godina ta

ţe spasiti od Moje Ruke.“ Komenta-

bitka bila potrebna, danas je bitka

ri su zbunjeni sa dva „Ani“. Trebalo

završena; bitka je već izborena i

je riječ Ani reći samo jednom.

dobivena. Ne moţemo uvijek nastavljati boriti iste bitke.

Trebamo

razumjeti

načina na koja se B-g objavljuje svijetu – otkrivajući se (gilui) i sakrivajući se (hester). Otkrivena manifestacija vezana je uz „Ani“ – iz toga jasno moţemo vidjeti da je „Ja – Bg“ koji nam se objavljuje. Ali kada govorimo o sakrivenoj manifestaciji, u kabalističkoj terminologiji govorimo o „Hu“ – On, treća osoba. Kao da ne djeluje B-g, nego neka druga sila, kao da je riječ o „On“, a ne o

Schorr

Kada bi netko danas poslao pola

„mešuganerom“

Rav Gedaliah Schorr, zt''l, kaţe da

Kli Jakar objašnjava da je taj stih došao kako bi bio kontradiktoran

promjene

vjerovanju u dvije sile koje vladaju

(šnos) u svakoj generaciji. Trebamo

svijetom: silu koja nam donosi do-

razumjeti da svaka generacija ima

bro i silu koja nam donosi zlo. Ovaj

svoje probleme, svoja pravila i svoje

stih kaţe da to nije točno. Isti B-g

okolnosti. Moramo se sjećati prošlih

koji daje smrt, daje i uskrsnuće. Isti

dana, ali upariti to sjećanje sa razu-

B-g koji daje bolest je i B-g koji liječi.

mijevanjem promjena koje se do-

Ani Ani Hu. (Ja, sam, sam Jedan).

gađaju u svakoj generaciji.

Ne postoje dvije „sile“.

„Ja“.

Koristeći te termine, Rav Schorr nudi krasno tumačenje stiha: „Ani, Ani, Hu“ znači da je osoba koja ti se objavljuje kao „Ani“ ista ona koja ti se objavljuje kao „Hu“. Kada nam se B-g objavljuje na misteriozan način tako da ne moţemo razumjeti Njegove puteve, mi svejedno trebamo vjerovati da je u pitanju ista sila; isti Ribono šel Olam (Gospodar svijeta) kao onaj čija nam je prisutnost jasno vidljiva.

Prije vrlo kratkog vremena, tukli smo se o prsa priznanjem „grijeha koje smo počinili protiv Tebe“ sa 'Timhon levav'. 'Timhon levav' znači da imamo 'temihos' (pitanja) jer nismo vidjeli Ribona šel Olam kao osobu u prvom licu (Ja), već kao sakrivenu osobu u trećem licu (On); pro-

Nekad sam citirao „Chassideshe

pustili smo vjerovati potpunom

vort“ Reb Levi Yitzchaka vezano uz

vjerom da sakrivena i otkrivena

to zašto je Elijahu HaNavi (prorok

manifestacija dolaze od istog Ribona

Ilija), a ne Moše Rabeinu ili netko

šel Olam. ■

drugi, bio određen za to da riješi sve talmudske „Teykus“ (akronim

Prevela Anja Grabar

koji se koristi u Talmudu za pitanja koja će ostati neodgovorena sve dok Godina 11 17 Broj 52 Strana

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Premoć Tore

Zašto je uopće bilo nuţno da Mojsije kaţe da Tora nije "prazna stvar"? Nadalje, on nastavlja, "jer ona je vaš ţivot."

Moţemo si zamisliti da bi netko za neku stvar rekao: "Ona nije bezvrijedna. Ima neku vrijednost." Ali je previše drastičan kontrast reći: "Nije bezvrijedna, ona je sam tvoj ţivot. " Mojsije je proročki govorio našoj generaciji, kao što je jasno izrekao: "Nevolja će vas snaći, na kraju dana će vam se dogoditi šteta, ako činite što je loše u B-ţjim očima" (Pnz 31, 29).

Jeruzalemski Talmud daje oštar komentar: "Ako mislite da je Tora prazna, to je pogreška vaše percepcije" (Pea 1,1) Mi se koristimo znanstvenim dostignućima bez presedana. Tko bi sanjao da će ljudsko biće hodati po Mjesecu, da će biti izmišljena računala koja mogu u nekoliko sekundi izvršiti tisuće, ako ne i milijune sloţenih izračuna, ili da će liječnici zamijeniti bolesne bubrege, jetre, pa čak i srca. Čak i ta epohalna postignuća blijede pred mogućnostima koje leţe u budućnosti: uklanjanje svih bolesti genetskim inţenjeringom.

Neosporna dostignuća znanosti mogu navesti roditelje da svojoj djeci pruţe obrazovanje koje će im omogućiti pristup znanosti. Međutim, roditelji mogu biti toliko očarani znanošću da izgube iz vida činjenicu da znanost na pitanja o ţivotu moţe dati odgovore samo u vezi "kako", ali ne i "zašto". Čak niti razbijanje genetskog koda ne daje osobi konačnu svrhu ţivota.

Midraš kaţe: "Moţete vjerovati da Strana 18

u sekularnom svijetu postoji znanje, ali ne vjerujte da postoji Tora u sekularnom svijetu" (Eiha Raba 2,17).

Nije li paradoksalno da u ovom dobu znanstvenih čuda, kada imamo mogućnost da ţivimo udobno kao nikada ranije, epidemija droga opustošuje našu mladost i da nasilje koje uzima sve više maha i nemoral ugroţavaju sam opstanak čovječanstva?

Neki roditelji nikad ne bi tolerirali da se njihovoj djeci da slabo sekularno obrazovanje, ali su sasvim spremni dopustiti da njihova djeca ne poznaju Toru. Kako li je glupo dopustiti da "kako" ţivota potpuno zamagli vaţnost "zašto" ţivota, davanja značenja i vrijednosti ţivotu.

Da, Mojsije je govorio našoj generaciji, i evo što joj je morao reći: "Pazite da izvršite sve riječi ove Tore.

Jer to za vas nije prazna stvar, jer to je vaš ţivot. " Na kraju krajeva zašto ne sada?

"Da su mudri oni bi to razumjeli, dokučili bi to od svog kraja" (32,29) Nitko ne ţeli razmišljati o svom kraju. Većina ljudi radi kao da će ţivjeti zauvijek. Ima šala da ţivimo kao da nikada nećemo umrijeti, a umiremo kao da nikada nismo ţivjeli. Ovo je poricanje stvarnosti i čovjek se ne moţe dobro prilagoditi ţivotu ako poriče stvarnost.

Mi moţemo verbalizirati svijest o našoj smrtnosti, ali naši postupci odaju naše osjećaje. Koliko bi drugačije bilo naše ponašanje bilo kada bismo emocionalni pojmili našu smrtnost.

I kao rabin i kao liječnik bio sam s ljudima u posljednjim danima njihova ţivota, kad im se poricanje slomilo i kada su osjetili da im se ţivot primiče kraju. Mnogi su rekli,

"Kad bih mogao sve ispočetka, proveo bih više vremena sa svojom djecom. Volio bih ih bolje upoznati."

Nitko nikada nije rekao: "Jedino čega mi je ţao je što nisam proveo više vremena u uredu."

Zašto ta mudrost često dolazi kada je se više ne moţe iskoristiti?

No, to je ironija ţivota: Naša mudrost dolazi prekasno.

U mom rehabilitacijskom centru primamo adolescente na liječenje od alkoholizma i ovisnosti o drogama.

Kad odrasli pacijent vidi da nekog mladog primamo na liječenje, on mogao bi reći: "Volio bih da sam imao takvu sreću, da su me liječili od moje ovisnosti kad sam imao 15 godina. Sada sam ovdje sa 49 godina, iza sebe imam dva neuspjela braka i nisam u kontaktu sa svojom djecom iz ijednog od brakova. Sve što sam mogao imati u ţivotu izgubljeno je kao posljedica mog opijanja. Nemam obitelj, nemam kuću, nemam posao."

Ja predlaţem tom čovjeku: "Zašto ne razgovarate s ovim mladićem i kaţete mu koliko ima sreće što mu se pruţila prilika da nadvlada svoju ovisnost?"

Malo kasnije, ovaj mi pacijent kaţe: "Pokušao sam razgovarati s malim, ali neće slušati. Ovdje je zbog toga što mu je sudac to odredio.

Vratiti će se natrag i nadrogirati se.

Ali ni ja nisam bio drugačiji od tog djeteta. Ni ja nisam slušao ljude koji su mi govorili da će me alkohol uništiti. " Da smo barem bili mudri! Mojsije kaţe da smo bili mudri, razmišljali smo o našem kraju dok smo bili mladi. Ţivjeli bismo tako da nemamo ništa za poţaliti kada se pribliţimo svom kraju. ■

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Izvor je jedan – bezbroj je putova

Nakon smrti R. Elimeleha iz Liţenska, krenuli su njegovi učenici traţiti novog učitelja. Potraga ih je dovela i do R. Jakova Jichaka iz Lublina. Kada su vidjeli da se način poučavanja R. Jakova Jichaka razlikuje od onog na koji su naučili u Liţensku, odlučiše krenuti dalje i nastaviti potragu.

Sutradan su došli pozdraviti R. Elimeleha i primiti njegov blagoslov za nastavak putovanja. Cadik je, kao iskusan učitelj, dobro znao što mladićima razdire dušu, pa ih zaustavi i pouči: „Izvor je jedan, a bezbroj je putova kojima moţemo do njega stići. Kakav bi to bio Stvoritelj kada bi postojao samo jedan način da mu priđemo? Naš je

I stina je jedna - laţi ima bezbroj.

R. Nahman iz Breslova ■

učitelj, sveti Baal Šem Tov, rekao kako Stvoritelj ţeli da mu sluţimo na sve moguće načine, ali svoj put mora čovjek odabrati sam. Dugačak hodnik vodi do odaja u kojima obitava Stvoritelj i postoji više vrata kroz koja se do njega moţe doći. Hodnik je otvoren za sve, ali vrata imaju različite ključeve. Ti ključevi

N

eskromnost je jedna od najrazornijih

osobina u ljudskoj prirodi. Ona je u korijenu svakog nepriličnog ponašanja. Kako onda moţemo dozvoliti da se ljudi okupljaju oko jedne osobe. Nije vaţno tko je na čelu pokreta – već sam pokret. Uspjeh pokreta ovisi o jedinstvu njegovih sljedbenika, jedinstvu koje nadilazi njihove razlike.

Unatoč tome, u namjeri da ujedini ljude koji su već po svojoj prirodi različiti, potreban je jedan vođa koji je u sluţbi višeg cilja, čija

odgovaraju prirodi onoga koji treba prekoračiti prag.

Postoje vrata koja otvara sreća i ona druga koja otvaraju suze. Postoje vrata koja otvara snaga slavljenja i veličanja i vrata koja otvara ispovijed i molitva.

Postoje vrata koja otvara ljubav, a postoje i vrata koja otvara strahopoštovanje. Učitelj upozorava učenike na vaţnost samospoznaje pri izboru duhovnog puta. Taj put onda mora svatko slijediti sam i svim svojim snagama.“ Na trenutak je zavladao tajac, a onda su učenici opustili.

Shvatili su da ne moraju nastavljati s potragom, da su pronašli svog novog učitelja. ■

uloga je da podučava i inspirira, te osigura neprekinuto trajanje aktivnosti pokreta.

R. Menachem Mendel Schneerson ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 11 19 Broj 52 Strana

Strana 19

Ozer Bergman:

Primjer kako koriti U našoj paraši Ţidovski je narod

na učinkovit način koji bi donio

dobio prijekor u obliku pjesme, po-

plod u srcima Ţidovskog naroda,

ezije, što je posluţilo da ublaţi riječi

kao što kiša i rosa gase ţeđ zemlje i

prijekora. Prijekor je lakše prihvatiti

daju da iznikne bilje za sva B-ţja

kada se kaţe blago, a ne izravno i

stvorenja.

grubo. Moše je rekao (Devarim 32,2): "Neka moja učenja padnu poput kiše, i neka riječi moje poteku poput rose."

B-ţja je riječ uspoređena sa ugodnom kišicom koja izaziva rast zadovoljstava i uţitaka, koja kao da kaţe, "Pogledajte koliko vas ţelim obasuti blagoslovom. A vi, Izraelski narode, trebate ispuniti stih: "Veličajte B-ga našega," ljubite B-ga svom snagom svojom. Nemojte postupati glupo i nepromišljeno. B-g koji voli Ţidovski narod i pruţa mu beskrajnu dobrotu mada on juri za fizičkim ţeljama i drugim ludostima, i dalje će bezgranično voljeti Svoj narod."

"Kao olujni vjetrovi nad raslinjem i poput kišnih kapi na vlatima trave" (32, 2). Riječi Tore uzdiţu one koji ju uče i čine da oni rastu. Iako rezultati moţda nisu odmah vidljivi i moţda nemaju utjecaja u trenutku kada ih se čuje, ipak, utjecaj Tore je uvijek pozitivan i on će izvršiti utjecaj na nas tijekom naših ţivota. Raši objašnjava: "Baš kao što olujni vjetrovi jačaju vegetaciju i uzrokuju da ona raste, tako i riječi Tore uzrokuju da čovjek raste".

štetu Djeci Izraelovoj i on će izvršiti odmazdu u njihovo ime kroz zemlju Izrael: "I On će umiriti Svoju zemlju Svoj narod" (32,43). Zemlja Izraela

Zaključak pjesme

iskupljuje prijestupe Ţidova. Raši

Pjesma Ha'azinu opisuje strašnu

piše: "A što je to ‘Njegova zemlja‘ –

To nas uči da kad god netko iz-

patnju izgnanstva. Pjesma završava

to se odnosi na Njegov narod. Kada

nosi prijekor svom bliţnjem ili za-

na iznenađujući način. Činilo bi se

se B-ţji narod utješi, njegova zemlja

jednici, on svoje riječi mora izloţiti

da bi zaključak pjesme trebao biti

se također utješi. "Kada je B-ţji na-

njeţno, blago i ugodno, kako bi oni

poziv na pokajanje, ali nije tako.

rod iskupljen, i njegova će se Zemlja

prihvatili i usvojili njegovu poruku.

Nahmanides piše u svom komenta-

također utješiti. Ţidovski narod nije

Prijekor koji se iznese ljutito, oštro

ru: "Pjesma ne uvjetuje buduće iz-

iskupljen samo zbog svojih zasluga,

ili grubo moţe uvrijediti, i sigurno

bavljenje

već i zbog zasluga zemlje Izrael.

neće postići svoj cilj. Moše je ukorio

B-gu." B-g vodi Svoj narod i neće

"Privijte svoja srca svim riječi koje

narod na način da ih je preklinjao,

podnositi zle narode koji nanose

danas svjedočim protiv vas ... da pazite

pokajanjem

i sluţbom

da izvršite sve riječi ove Tore" (32,46).

Raši kaţe: "Čovjekove oči i uši moraju biti potpuno usklađene s riječima Tore."

"Jer ona nije prazna stvar za vas, jer ona je vaš ţivot, i time ćete produţiti svoje dane na Zemlji ..." (32,47). Vaši napori da naučite i izvršavate Toru nisu isprazni, velika nagrada ovisi o tome, "jer to je vaš ţivot." (Raši). ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: HA'AZINU

Paraša (priča) Ha'azinu govori o povezivanju s blaţenstvom Roš hašane i mjeseca tišrija. Paraša Ha'azinu se uvijek čita nakon Roš hašane i ona nam daje snagu i savjete kako bi nam godina bila bolja.

Primjećujemo da ponekad parašot u Tori naizgled nisu sinkronizirane s kalendarom. Na primjer, priča o izlasku iz Egipta, koja je povezana s mjesecom nisanom i Pesahom čita se nakon Hanuke. Isto tako paraša Ha'azinu, koja se čita tijekom blagdana u mjesecu tišriju, iznosi priču o Mošeovoj smrti koja se dogodila 7-og dana mjeseca adara, tjedan dana prije Purima.

Zohar objašnjava da se paraša Ha'azinu čita u mjesecu tišriju, čiji je astrološki znak "moznaim" (Vaga), a obje te riječi u korijenu imaju slova A.Z.N (.‫ן‬.‫ז‬.‫( )א‬Ova slova također tvo-re i hebrejsku riječ za uho, organ koji odrţava našu ravnoteţu i koji koristimo da čujemo, a isto tako simboliziraju i sefiru Bina. Zapravo, čitavo to razdoblje na kraju godine priprema nas za blagdane u tišriju i povezivanje sa sefirom Bina.

reni i u tu svrhu smo se spojili sa sefirom Bina, kozmičkim spremištem svemira, kako bi iz nje crpili obilje i blagoslove koji su nam potrebni za narednu godinu.

šanu kada se svijet vraća na Berešit, početak. Mi moţemo primiti pravu Svjetlost Berešita kada prihvatimo da smo ovdje da budemo kreatori,

Paraša počinje riječima: "Slušajte

kada se oslobodimo bijesa, ljutnje i

nebesa i ja ću govoriti, i počuj, zemljo

osjećaja ţrtve, i kada napravimo

riječi usta mojih", za razliku od biblij-

mjesta za radost, optimizam i lju-

skog teksta u knjizi proroka Izaije:

bav, kad u svemu vidimo priliku za

"Čujte nebesa i slušaj zemljo, jer G-s-

rast, stvaranje, i kad shvatimo da je

pod je govorio" , Slušajte je snaţniji

sve za dobro. Na taj način privla-

izraz od riječ čuj. Prema Midrašu, u

čimo Beskrajno Svijetlo, beskrajno

trenutku kada je Izaija rekao: "Čujte

obilje i blagoslove za narednu godi-

nebesa i slušaj zemljo", začuo se glas i

nu.

upitao tko se to usuđuje tako govoriti, i zato je Izaija odmah nastavio dalje i rekao: "jer G-spod je govorio".

Veliki slovo "lamed" u paraši Nica-

To je drugačije nego kod Mošea koji

vim, 30 stihova u paraši Vajeleh (la-

je rekao: "Slušajte nebesa, ja ću govo-

med ima numeričku vrijednost 30), i

riti." On i nitko drugi. Kao što je

oblik slova lameda koje ide iznad

Moše, a ne Stvoritelj, bio taj koji je

gornje linije, dokazuju našu spo-

prije četrdeset godina učinio da se

sobnost da se spojimo sa višim

razdvoji more, sada je Moše taj koji

svjetovima. Štoviše, "lamed" je taj

preuzima

koji je stvorio astrološki znak Vage.

"Slušajte nebesa, ja ću govoriti." On

Podsjećamo se da smo na Roš ha-

preuzima inicijativu, ostvaruje dje-

šanu, Novu godinu, ponovno stvo-

lo, stvara onu stvarnost koju on ţeli.

Godina 11 21 Broj 52 Strana

■

To je ono što se događa na Roš ha-

odgovornost

rekavši:

Kabalisti objašnjavaju da ne postoji ništa veće od radosti koja je zapovijeđena, jer kad tako činimo (odlučimo, naredimo si da ćemo biti radosni, sretni) onda moţemo ostvariti našu zasluţenu radost. To se dešava kroz razumijevanje i povezivanje sa suštinom stvaranja, koje je na dobro stvorenih bića, i to je snaga koja nam je dana u paraši Ha'azinu, bezgranična moć koju je potvrdio i naš učitelj Moše. ■

Strana 21

a tisk

PRAVEDNICI MEDU NARODIMA

'IMAMO 6 DJECE, A ONA ĆE BITI SEDMA' Iz Antun i Katarina su riskirali svoje živote da spase promrzlu djevojčicu od fašista, ovo je njihova dirljiva priča ćeg

a dom

Jutarnji list 14.9.2018.

Prošle godine Memorijalni muzej Yad Vashem iz Jeruzalema odao je iznimno priznanje pokojnim supruţnicima Antunu i Katarini Šragalj, proglašavajući ih Pravednicima među narodima, piše Slobodna Dalmacija.

Upravo danas u zagrebačkom Muzeju Mimara, izraelska veleposlanica u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman uručit će medalju Pravednika potomcima obitelji Šragalj koja je u Drugom svjetskom ratu od ustaša i fašista spasila ţidovsku djevojčicu Leu Gostl.

Riječ je o najvišem priznanju koje drţava Izrael dodjeljuje osobama koje su za vrijeme Drugog svjetskog rata spašavale Ţidove riskirajući vlastite ţivote. U cijelom svijetu ovom je medaljom odlikovano oko 23.000 ljudi, a na popisu Pravednika u Yad Vashemu sad je 117 Hrvata. Na medalji je upisano: "Onaj tko spasi jednog čovjeka, spasio je čitav svijet".

Obitelj Šragalj primila je Leu kao svoje dijete i skrivala je od rujna 1943. sve do kraja rata u svibnju 1945. godine. Zahvaljujući Antunu i Katarini Šragalj, djevojčica je preţivjela rat. Mnogobrojni članovi njezine šire obitelji ubijeni su u ustaškim i nacističkim logorima.

– Supruţnici Šragalj preminuli su devedesetih godina prošloga stoljeća, a moja majka Lea Gostl Ukrainčik umrla je 2000. godine. Ona je davno dala iscrpnu izjavu Fondaciji Shoah, a ja sam sretna što smo uspjeli ispuniti njezinu ţelju i dovršiti proceduru da ovi divni ljudi koji su pokazali izuzetnu hrabrost i poţrtvovnost, jer je kazna za skrivanje ţidovske djevojčice značila sigurnu smrt za cijelu obitelj, budu posthumno odlikovani – kazala nam je Tamara Ukrainčik kćer pokojne Lee Gostl Ukrainčik.

Tamara je profesorica restauracije i konzervacije slika na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a njezina majka, spašena ţidovska djevojčica, bila je dugogodišnja ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Nakon njezine smrti Ive Šimat Banov, hrvatski povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, zapisao je kako je zahvaljujući Lei Ukrainčik Umjetnički paviljon ostao privrţen najboljim i najdubljim interesima hrvatske kulturne memorije.

Tamara Ukrainčik posebno je zahvalna Jasminki Domaš Nalbantić koja je – prema obiteljskoj predaji i majčinoj priči – 1996. godine objavila knjigu "Obitelj".

– Ta knjiga bila je vaţno svjedočanstvo u proceduri dodjele

medalje koje je vrlo dugotrajno – objašnjava nam Tamara Ukrainčik.

U knjizi se opisuju ţivotni put i ratna stradanja obitelji Gostl – oca Josipa, majke Ruţe, bake Hermine i dviju djevojčica, Nade, rođene 1929., i Lee, oduvijek zvane Seka, rođene 1934., godine. Obitelj je ţivjela u Vrbovskom, malom gradiću u Gorskome kotaru.

Otac Josip, veterinar-bakterio -log, dvadesetih godina prošloga stoljeća bio je zaposlen kao asistent na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Zbog svoje političke aktivnosti protjeran je s fakulteta na mjesto veterinara u Vrbovsko.

Obitelj je kasnije premještena u Ogulin, koji je bio pod talijanskom okupacijom. Krajem 1942. godine karabinjeri su odveli sve članove obitelji, osim oca Josipa koji se neposredno prije toga pridruţio partizanima, u talijanski fašistički koncentracijski logor u Kraljevici. Poslije Kraljevice slijedio je logor Kampor na otoku Rabu.

Nakon kapitulacije Italije 1943. godine i raspuštanja logora, baka, majka, i djevojčice Nada i Lea došle su bro-

Page 22 Strana 22

Divrej Tora

dicom do Senja, pa potom pješice do Vrbovskog. U to vrijeme su se na tom području smjenjivale razne vojske, a nedaleko od Vrbovskog je bilo njemačko i ustaško uporište.

Kada bi se partizani iz Vrbovskog povlačili prema Brodu na Kupi i Delnicama, obitelj Gostl bi odlazila s njima.

Kad je vidjela djevojčicu Leu u premalenoj odjeći kako po snijegu hoda u papučama pa bi joj se noge počele smrzavati, Katarina Šragalj iz Vrbovskog se smilovala i ponudila majci Ruţi da Leu ostavi kod njih.

U svojoj knjizi Jasminka Domaš Nalbantić zapisala je sjećanja u kojem Katarina Šragalj kaţe obitelji: "Ne moţemo vas sve primiti, ali moţemo primiti mlađu djevojčicu. Imamo šestero djece, a ona će biti sedma". I tako je Lea postala članicom obitelji Šragalj i sestra blizanka Štefici, jednoj od kćeri Antuna i Katarine Šragalj.

Kod njih je bila do svibnja 1945. godine.

Po završetku rata prijateljstvo između obitelji Šragalj i Gostl – Ukrainčik nastavilo se, i nakon Leine smrti, sve do danas, piše Slobodna Dalmacija. ■

Godina 11

Broj 52