5-09 - Divrej Tora - Vajeleh 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 54

Zagreb, šabat 5. listopada 2019. - 6. tišreja 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Šuva Jeruzalem 18:02

19:02

Zagreb

18:13

19:12

Rijeka

18:19

19:18

Split

18:12

19:11

Dubrovnik 18:06

19:05

Vinkovci 18:02

19:01

Sarajevo 18:04

19:03

Doboj

18:05

19:04

B. Luka

18:09

19:07

Beograd 17:56

18:54

Novi Sad 17:58

18:56

Subotica 17:58

18:57

Zrenjanin 17:56

18:54

Niš

17:51

18:49

Beč

18:10

19:08

Frankfurt 18:40

19:38

Edison, NJ 18:16

19:23

Broj 54 divrejtora@gmail.com

Paraša Vajeleh

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan Erev JK utorak 8.10.2019.

Alot Hašahar

5:35

Najranije Talit

6:09

Nec Hahama

7:03

Najkasnije Š’ma

9:53

Zman Tefila

10:50

Hacot

12:43

Minha Ketana

16:02

Plag Haminha

17:13

Šekia

18:24

Cet Ha-kohavim

19:06

Svijeće:

18:05



Paraša Vajeleh opisuje posljednji dan Mošeova zemaljskog ţivota. „Stodvadeset godina mi je danas,“ govori on narodu, „dalje ne mogu ići i ne mogu ući.“ Vodstvo prenosi na Jošuu i upisuje posljednje riječi u Toru. Svitak povjerava Levitima da ga čuvaju u Zavjetnom kovčegu.

Micva “hak’hel” (okupljanje) je zadana: svakih sedam godina, za vrijeme blagdana Sukot prve godine šmita ciklusa, sav narod Izraelski – muškarci, ţene, djeca –

trebaju se okupiti u Svetom hramu u Jeruzalemu. Tamo će im kralj čitati iz Tore.

Vajeleh završava proročanstvom koje kaţe da će se izraelski narod okrenuti od svog saveza s B-gom što će B-ga navesti da sakrije svoje lice od njih, ali završava i obećanjem da riječi Tore „usta potomaka neće zaboraviti.“ ■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ה״י״ ״ ״ו״ה״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ע״ו״ה״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija - 3 p'sukim (31,1-3) Moše Rabeinu, pred sam završetak svog ţivota na ovom svijetu, pojavljuje se pred narodom kako bi iznio svoje posljednje poruke i blagoslove. On govori narodu da mu je 120 godina i da ih više nije u stanju voditi. No, ne brinite se, B-g je obećao pobijediti neprijatelje s kojima će se narod suočiti s druge strane Jordana, a Jehošua će biti novi vođa.

"Jer B-g, vaš B-g, On će ići pred vama ..." Zašto je vaš B-g? Zašto ne Elokeinu - naš B-g? Jedan komentator sugerira da je to dirljivi podsjet-

hrabri, Moše nam govori, nemojte

Moše potom zapovijeda narodu

se bojati, a B-g nas neće iznevjeriti.

micvu "Hak'hel". Na Sukotu nakon

Š'liši - treća alija - 3 p'sukim (31,79)

nik da Moše Rabeinu neće ući u

Moše tada progovara Jehošui ispred

zemlju, dok svi oni kojima govori

okupljenog naroda i traţi od njega

hoće. Talmud tvrdi da je onaj koji

da bude jak, jer će voditi narod i biti

prebiva izvan Izraela poput onoga

zaduţen za osvajanje i naseljavanje

koji nema B-ga. Moše će, naţalost,

zemlje. B-g će upravljati "svakim

ostati u huc laarec.

korakom na putu". Kad je Moše za-

Levi - druga alija - 3 p'sukim (31,46) B-g će narodima u Izraelu učiniti ono što je već učinio Sihonu i Ogu, Emorejskim kraljevima. Budite jaki i

vršio pisanje Tore, predao ju je kohanim, "onima koji su nosili Kovčeg".

R'vi'i - četvrta alija - 6 p'sukim (31,10-13)

■

godine Šmita, kada se narod okupi u Jeruzalemu na hag, kralj će mnoštvu čitati (dijelove) Tore. Ljudi će se okupiti kod Beit HaMikdaša - muškarci, ţene i djeca - kako bi naučili, kako bi se bojali B-ga, kako bi čuli i razumjeli, i obvezali se izvršiti sva učenja Tore. A mladići koji još nisu učili, čut će i naučit će štovati B-ga "sve dane koje će ţivjeti u zemlji u koju ćeš sada ući".

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim (31,14-19) B-g poziva Mošea da uzme Jehošuu i stupi s njim u "Ohel Moed". B-ţja Prisutnost spustila se u Šator u obliku oblaka. B-g kaţe Mošeu da će se nakon njegove smrti ljudi (ne nuţno odmah, i ne konkretno baš ta generacija) pobuniti protiv Njega, odvratiti se od pravog puta i prigrliti druge bogove. B-g najavljuje da će Svoju ljutnju pokazati tako što će "sakriti Svoje lice" od njih. Ovo upućuje na dobro poznati "hester panim" koji se manifestira tako da B-g jedino "radi iza kulisa" na skrivene,

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

suptilne načine.

Alija po alija

iznova prolaziti kroz ono što učimo

Slijedi zapovijed da napiše "Pjesmu" (naime, čitavu Toru), da poduči narod toj Pjesmi, kako bi ona posluţila kao svjedočanstvo među Izraelskim narodom. Ovo je micva

svoje učenike sve dok oni to ne shvate. Nije dovoljno samo podučavati – treba se jako potruditi da vaši učenici doista razumiju, sve dok ona ne bude u njihovim ustima. Šiši - šesta alija - 5 p'sukim (31,20-

broj 613, napisati Sefer Toru.

24)

S gledišta micvot Ova se micva ispunjava stvarnim pisanjem Sefer Tore, angaţiranjem nekoga da je napiše, pa čak i sudjelovanjem u ceremoniji pisanja i posvećenja.

Jer, objašnjava B-g, Ja dovodim ljude u zemlju kojom teče mlijeko i med. Ljudi će zadovoljni jesti i okrenuti se od B-ga. Tora, međutim, neće biti potpuno zaboravljena s usana (i srca) budućih generacija. (I

Komentari ističu kako je svrha - kao

to

što je navedeno u samoj parši - pi-

povratak".)

sanja Tore da učimo iz nje i da podučavamo iz nje, a budući da u današnje vrijeme koristimo raznovrsne s'farim za učenje i podučavanje, slijedi da bi ispunjenje ove micve također bilo i pisati, nabaviti, kupiti, sifrei kodeš i sačiniti si osobnu knjiţnicu Tore.

će

biti

"njihova

karta

za

Toga dana je Moše napisao Toru (Rambam kaţe da je napisao 13 Tora – po jednu za svako pleme a jednu je povjerio kohanim / leviim) i podučio narod. B-g je "zapovijedio" Jehošui da bude jak i hrabar u svojoj novoj ulozi vođe. Moše je završio pisanje Tore. (Neki kaţu da je Moše

RO"Š (Rabeinu Asher) ovu zamisao

napisao čak i posljednjih 8 p'sukima

odvodi još jedan značajan korak

Tore, koji govore o njegovoj smrti.)

dalje - on kaţe, da budući da je u naše vrijeme Tora potisnuta u Aron kodeš u šulu i koristi se za javno

Š'vi'i - sedma alija - 6 p'sukim (31,25-30)

čitanje, ali ne i kao tekst za učenje -

Moše zapovijeda Leviim da uzmu

glavno ispunjenje ove micve "da se

Toru i stave je pored Arona. (Neki

napiše Sefer Tora" je organiziranje

kaţu da je Tora bila u Aronu, drugi

osobne

knjiga.

kaţu da je bila na polici pričvršćenoj

Kupite tekstove Tore iz kojih ćete

sa strane Arona.) Moše traţi vođe

učiti i podučavati. On dodaje da je

naroda da se okupe za njegove za-

također vrijedno ako netko dobije

vršne riječi koje će im uputiti. Moše

prednost da napiše Sefer Toru. Ovo

govori o proročanstvu - predviđa-

je neobičan obrat, koji naglašava

nju o pobuni naroda. Moše govori

vaţnost kupnje sforima - i njihovog

riječi Pjesme – ovdje se to vjerojatno

korištenja.

odnosi

biblioteke

Tora

"... i poučite je Izraelskom narodu stavite je njima u usta." Odavdje nas Gemara uči da moramo iznova i Godina 12 3 Broj 54 Strana

■

na

Haazinu

narodu, u cijelosti. ■

–

čitavom

■

■

Strana 3

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 612. Hakhel BaSeder: Obaveza da se okupi narod na Sukot nakon Šemite Okupite ljude - muškarce, ţene, djecu, obraćenike ...

(Ponovljeni zakon 31,12) 613. Zapiši ovo: Obaveza da se napiše svitak Tore Napiši tu pjesmu za sebe ... (Ponovljeni zakon 31,19) Posljednja od 613 micvos je obaveza svakog čovjeka da napiše sefer Tora. Prepoznajući da nema svaki pojedinac potrebnu vještinu da to sam učini, on moţe unajmiti drugu osobu da to učini u njegovo ime. Danas je vrlo uobičajeno da ljudi sponzoriraju slova, riječi ili stihove kada njihov šul naruči da se napiše Tora. Na taj način, ljudi mogu sudjelovati u vršenju ove micve.

Razlog za ovu micvu jest pomoći u širenju Tore. Kada bi svi ispunili ovu micvu, svatko bi imao Toru - zamislite

kako bi ljudi mogli biti dobri poznavatelji! Naš stih kaţe: "Zapišite sebi tu pjesmu", to jest, Toru "i podučite joj djecu Izraela". Nije dovoljno samo napisati Toru i ostaviti je u ormaru – treba je podučavati! Čovjek ima obavezu ove micve čak i ako je naslijedio sefer Tora od svog oca. Dok je micva konkretno napisati svitak Tore, svatko treba nastojati nabaviti i proučavati druge knjige znanju Tore.

Ova se micva odnosi na sve muškarce u sva vremena i na svakom mjestu. O njoj se raspravlja u Talmudu u traktatima Sanhedrin (21b), Baba Basra (13b-14b) i Menachos (30a-b). Ona je kodificirana u Šulhan Aruhu u Jore Dea 274. Ova je micva 18. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 15. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu vršiti kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 68. Pozitivna je zapovijed vratiti sve što je krađom oduzeto kao što kaţe Sveto pismo, on će vratiti ono što je uzeo krađom (Va-jikra 5,23). Ako netko krađom stekne nešto što vrijedi p'ruta (najmanji novčić) ili više, on to mora vratiti opljačkanoj osobi. Ako je opljačkani čovjek umro, uzeti predmet treba vratiti nasljednicima. Ako on izgubi ukradeni predmet, mora dati njegovu vrijednost u novcu. U ovu zapovijed uključena je i duţnost da se vrati bilo što stečeno krađom ili prevarom.

Primjenjuje se na svakom mjestu i u svako vrijeme, i na muškarca i na ţenu.

68. Pozitivna je zapovijed vratiti pripadniku Ţidova nešto izgubljeno kao što Pismo kaţe, svakako ćeh ih vratiti svome bratu (D'varim 22,1). Ako se netko pravi da to ne vidi, on je neposlušan prema pozitivnoj zapovijedi i prekršio je negativnu (vidi odjeljak zabrana, §182). Ako je uzeo izgubljeni predmet i nije ga vratio, on se također oglušio na ovu pozitivnu zapovijed i prekršio dvije zabrane (negativne zapovijedi §35 i §182). Vjerska je duţnost vratiti izgubljeni predmet čak i zloj osobi. Ali ako netko jede lešine [meso koje nije košer] iz pakosti i inata ili otvoreno krši subotu, on je heretik i zabranjeno je vratiti

Strana 4

mu izgubljeni predmet. Ako netko pronađe nešto čime bi mu se bilo ispod dostojanstva mučiti, i da je njegovo on se ne bi gnjavio s time, nema obvezu mučiti se s time. Ako, pak, ţeli ići preko striktnog stajališta ili slova zakona, on to moţe učiniti, neka bi blagoslov došao na njega. Stoga je Rabenu Jona napisao: Ako je vjerska duţnost uloţiti truda da se spase stvari drugoga koje imaju novčanu vrijednost, koliko više truda moramo uloţiti da izbavimo njega samoga, učiniti nešto da ga spasimo u vrijeme njegove nevolje.

Na snazi je svuda, u svakom trenutku, i za muškarca i za ţenu.

70. Pozitivna je zapovijed skinuti teret s domaće ţivotinje svog bliţnjeg kada ona leţi pod tim teretom kao što Pismo kaţe: Ako ugledate magarca onoga koga mrzite da leţi pod svojim teretom…svakako ćete mu pomoći (Š'mot 23,5) - čak i ako je na njemu bio i veći teret od koji je mogao nositi. Duţnost je svakoga da skine teret s nje besplatno, bez plaćanja. Međutim, starješina kome je to ispod časti oslobođen je obveze. Ako netko rastereti pa natovari [ţivotinju] i ona padne, ima obavezu ponovo je rasteretiti i opet [je] natovariti, pa makar to bilo i stotinu puta, kao što Pismo kaţe (isto): svakako ćeš mu pomoći. I on mora ići s njime jedan parang (kako bi se uvjerili da je sve u redu), osim ako vlasnik tereta kaţe: "Nisi mi potreban." ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Da li pokajanje uvijek donosi oprost?

Da li priznanje i pokajanje nužno sa sobom donose pomirenje? U našoj paraši Hašem daje naslutiti, da je tako, obećavajući da ako se vratimo Njemu, On će se vratiti nama, smilovati se i vratiti narod iz izgnanstva. Pa ipak, već u sljedećem poglavlju Tora opisuje kako će narod, nakon prvog kažnjavanja, priznati svoje grijehe, a to neće dovesti do oprosta, nego će udvostručiti kaznu! Kako to da Hašem odbacuje pokajanje nacije?

 Dok Ramban sugerira da pokajanje naroda neće biti is-

kreno, R. Avraham Saba tvrdi da tekst zapravo ne znači da ih je Hašem nastavio kažnjavati. Da li su te reinterpretacije u skladu s osnovnim značenjem stihova? Čime možete podržati svako od tih mišljenja? Što čini pokajanje iskrenim ili neiskrenim?

Prevela Tamar Buchwald

 Ralbag želi zadržati doslovno čitanje teksta i tvrdi da je pretpostavka da pokajanje mora otkloniti kaznu jednostavno pogrešna. Čini li vam se ova tvrdnja teološki problematičnom? Zašto da ili zašto ne? ■

■

Godina 12 5 Broj 54 Strana

Strana 5

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Ester i gmar

Tori postoji nagovještaj Esterinog imena, upravo u ovotjednoj parši: U Megilat Ester postoji niz riječi koje se prvo navode na akadskom, a potom na hebrejskom - pur i goral, kao i imena mjeseci, na primjer. Ime junakinje se također navodi dvaput - Hadasa i Ester. U ovom slučaju Ester, naravno, nije prijevod imena Hadasa, već je to perzijsko ime kroz kojim se ona koristila.

babilonskim boţanstvom Ištar (da,

Uobičajeni blagoslov / čestitka

- ‫ ואנכי הס ה אס יה‬I ja ću se sigurno

pred Jom Kipur je gmar hatima tova -

sakriti (Devarim 31,18). Ideja da je B-

‫( גמה ח ימה טובה‬ili ponegdje gmar tov

g skriven u priči o Purimu dobro je

‫)גמה טוב‬. Nisam siguran u porijeklo

poznata. No, jesu li rabini svjesni

ili razvoj izraza, ali Passing Phrase ga

izvorne etimologije imena?

dobro objašnjava:

Rabi Josh Waxman u Parshablogu ima dobro objašnjenje: "Mada su Ester i Mordehaj doista imena Ištar i Marduk, to ne isklju-

Ime Ester - ‫ אס ה‬- povezano je s

gmar

čuje (i ne bi trebalo isključivati) da ime Ester ima hebrejske konotacije.

Doslovno: Dobro završno zapečaćenje Idiomatski: Neka biste bili upisani (u Knjigu ţivota) za dobro "Gmar" dolazi od korijena■ koja znači završiti. Iako nije biblijski, po-

isto ime poput onog notorno neus-

Jedino ako mislite da pšat znači da

prilično se često pojavljuje u Talmu-

pješnog filma). Oni oboje potječu od

riječ moţe imati samo jedno znače-

du (Avot 2,16, Jevamot 12,6). Hatima

indoeuropskog korijenskog ster i

nje, za koje biste mislili da ne moţe

je također talmudska riječ i moţe

srodnog semitskog korijena ctr koji

imati drugu konotaciju. Dopustite

značiti potpis ili pečat (Pesahim

su nam dali grčku boţicu Afroditu i

mi da vam dam primjer. Recimo da

104). Riječ "hotemet" ili pečat (onaj s

feničansku boţicu Astartu

‫עש ה‬.

pišem priču o kreativnom tipu i na-

tintom) izvedenica je od "hatima".

Taj isti korijen daje nam engleske

zovem ga Art. To je potpuno je nor-

Naravno „tova“ znači dobro. Dani

riječi star (zvijezda), astral, stellar

malno američko ime, ali to ne bi

pokajanja podijeljeni su u dva dijela:

(zvjezdano) i disaster (katastrofa,

trebalo nekoga spriječiti da analizira

U prvome upisivanje započinje na

nije u zvijezdama.)

moju priču i (ispravno) zaključi da

Roš Hašanu i završava se na Jom

je namjera bila dosjetka. "

Kipur kad se dogodi konačno „pe-

Rabini u Hulin 139b kaţu da u

čaćenje“

(hatima)

naše

sudbine.

Mnogi učenjaci daju nam i drugu šansu - dodatnih 12 dana do stvarno konačnog pečaćenja na Hošana Raba (7. dan Sukota).

Zato mnogi ljudi na kraju svojih pisama ili razgovora kaţu ktiva vehatima tova - "neka biste bili zapisani i zapečaćeni za dobru godinu".

Na Jom Kipur ili netom prije Jom Kipura, ljudi to modificiraju i zaţele "gmar hatima tova". Tehnički moţete reći da to znači „neka bi vaše završno zapečaćenje bilo dobro“ - što bi Strana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Ester

i gmar

bilo u redu ako preuređujete svoj

dobro funkcionira i na engleskom:

stan, ali za sve nas neka bismo şvi

završio je, zaključio, izveo, naučio.

imali zdravu, mirnu i ispunjavajuću

Nepovezani izraz koji koristi i

godinu.

korijen ‫ גמה‬je riječ ‫ גומהה‬gumra - „ţivi

Dodao bih da se korijen ‫ גמה‬u Bi-

ugalj, ţeravica“, a srodni glagol

bliji pojavljuje sa značenjem „dovr-

znači „spaljivanje začina na uglju“.

šiti, završiti, okončati“ - vidi Tehil-

Začini koji se stavljaju na ugljevlje

lim 12,2, 138,8. Ranije smo vidjeli i

nazivaju se mugmar ‫מוגמה‬, a Mišna u

da je ‫ גמה‬povezan sa ‫ גמל‬u smislu

Brachot 6,6 kaţe da bi nakon obroka

„dozrijevati, odviknuti od sisanja“ -

donijeli mugmar, da namirišu kuću.

što je sigurno povezano sa značenjem „dovršiti“. Iz ovog značenja

tka)“.

Na mugmar se kaţe blagoslov - ‫בוהא״‬ ‫ עצי בשמים‬- a odatle izraz "‫לבהך ״על‬ ‫״‬

korijena dobivamo riječi ‫ לגמהי‬le-

Korijen ‫ גמה‬tkođer znači "učiti", a

‫ "המוגמה‬levareh al hamugmar, što da-

gamrei - „u potpunosti“, a izraz

odatle dobivamo riječ Gemara ( ‫גמהא‬

nas znači "uspješno privesti zadatak

vegomer - ,‫ וגומה‬obično skraćen kao

(također i‫)גמהה״‬.

kraju". Češće značenje ‫ גמה‬zamijeni-

'‫ וגו‬- ima značenje „završetak (re-

Godina 12 7 Broj 54 Strana

Klein nudi razvoj značenja koje

lo je ono manje uobičajeno. ■

Strana 7

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Tora kao B-žja pjesma Na kraju svog ţivota, nakon što je

Ako to razumijemo tako, Mojsije-

Mnogi od njih bili su izbjeglice. Go-

po B-ţjem nalogu dao Izraelcima

va posljednja poruka Izraelcima bila

vorili su s teškim akcentom koji je

612 zapovijedi, Mojsije im daje final-

je: „Nije dovoljno to što ste primili

podsjećao na svjetove koje su osta-

nu micvu: „Pišite sada sebi ovu pje-

Toru od mene. Morate ju učiniti no-

vili, svjetove za koje sam kasnije sa-

smu. Neka je nauče Izraelci! Stavi je

vom u svakoj generaciji.“ Savez ne

znao da su bili uništeni u Holokau-

u njihova usta da mi ova pjesma bu-

smije zastarjeti. On se mora periodi-

stu. Atmosfera je bila ispunjena ne-

de svjedokom protivIzraelaca“ .

čki obnavljati.

opisivom tugom u melodijama koje

(Pnz 31,19).

Tako se do današnjeg dana svitci

Prema jednostavnom tumačenju ovog

Tore još uvijek pišu kao u drevna

stiha, B-g je govorio Mojsiju i Jošui te

vremena, rukom, na pergamentu,

je pri tom mislio na pjesmu iz narednog

pomoću pera – baš kao svitci s Mr-

poglavlja, „"Slušajte, nebesa, sad ću

tvog mora od prije 2000 godina. U

govoriti; čuj, zemljo, riječi usta mo-

religiji gotovo potpuno lišenoj sa-

jih“ (Pnz 32,1). Međutim, usmena

kralnih objekata (ikona, relikvija),

tradicija dala je drugačiju i mnogo

svitak Tore je najbliţe što je judai-

širu interpretaciju, tumačeći to kao

zam došao kad je riječ o pripisiva-

zapovijed za svakog Ţidova da na-

nju svetosti fizičkom entitetu.

piše, ili barem ima udio u pisanju, Sefer Tora:

Moja najranija sjećanja seţu do vremena kada sam u malom bet

Raba je rekao: Čak i ako su nam

midrašu svog pokojnog djeda u sje-

naši preci ostavili svitak Tore, naša

vernom Londonu imao privilegiju,

je vjerska duţnost napisati jedan

kao dvogodišnje ili trogodišnje di-

za sebe, kao što je rečeno: „Pišite

jete, da stavljam zvončiće na svitak

sada sebi ovu pjesmu. Neka je nauče Izraelci! Stavi je u njihova usta da mi ova pjesma bude s v j e d o ko m

protiv

Izraela -

ca.“ (Sanhedrin 21b) Najprije, logika tumačenja izgleda

Tore nakon što je bio podignut, namotan i vraćen u svoj baršunasti pokrivač. Čak i tada, osjetio sam to divljenje s kojim su se prema svitku odnosili štovaoci koji su bili prisutni u toj maloj kući učenja i molitve.

su oni pjevali – uvijek u molu. Ali njihova ljubav prema svitku pergamenta bila je opipljiva. Kasnije sam to definirao kao njihov ekvivalent rabinskoj tradiciji Kovčega u pustinji: on je nosio one koji su ga nosili (Raši na 1. Ljetopisa 15,26). Bio je to ■

za mene prvi nagovještaj da je judaizam priča o ljubavi između naroda i knjige, Knjige nad knjigama.

Međutim, što ako uzmemo da se ova zapovijed odnosi na Toru u cjelini, a ne samo na jedno poglavlje – kakav je tada značaj riječi „pjesma“ (šira): „Zato sada napišite sebi ovu pjesmu.“ Riječ šira pojavljuje se pet puta u ovom odjeljku. To je očigledno ključna riječ. Zašto? Vezano uz to, dvojica učenjaka iz 19. stoljeća ponudila

su

zapanjujuća

obja-

šnjenja.

Netziv (Rabi Naftali Zvi Yehuda

kao da se fraza „napišite sebi“ moţe protumačiti kao da se odnosi na svakog Izraelca (Ibn Ezra), a ne samo na Mojsija i Jošuu. Drugo, odjeljak nastavlja riječima (Pnz 31,24): „Kad Mojsije završi u cijelosti ispisivati riječi ovog Zakona u jednu knjigu…“ Talmud nudi treći razlog.

Stih kaţe: „da mi ova pjesma bude svjedokom protiv Izraelaca“ – to upućuje na Toru u cjelini, a ne samo na pjesmu iz poglavlja 32 (Nedarim 38a).

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Tora

kao B-žja pjesma

Berlin, 1816–1893, jedan od najvećih pročelnika ješive 19. stoljeća) kaţe da to znači da cijelu Toru treba čitati kao poeziju, a ne prozu; riječ šira na hebrejskom znači i pjesma, i poema.

Svakako, većina Tore je pisana u prozi, ali Netziv tvrdi da ona ima dvije karakteristike poezije. Prvo, ona je aluzivna više nego eksplicitna. Ostavlja više toga nedorečenim nego što govori. Drugo, poput poezije, ona upućuje na dublje značenje, ponekad korištenjem neobične riječi ili konstrukcije rečenice. Opisna proza svoje značenje nosi na površi-

Na potpuno drugačiji aspekt alu-

ni. No Tora, baš kao ni poezija, to ne

dira Rabi Yechiel Michel Epstein,

čini.

autor

U tom briljantnom uvidu, Netziv nagoviješta jedan od velikih eseja biblijske proze iz 20. stoljeća, „Odisejev oţiljak“ Ericha Auerbacha.

Auerbach postavlja kontrast između stila pripovijedanja knjige Postanka sa Homerovim stilom. Homer koristi kristalno jasne opise tako da je svaka scena slikovita kao da je oba-

halahičkog

kodeksa

Aruh

HaŠulhan. Epstein ističe da je rabinska literatura puna rasprava, o kojima mudraci kaţu: „To i to su riječi ţivoga B-ga.“ To je, kaţe Epstein, jedan od razloga zbog kojih se Tora naziva „pjesmom“ – jer pjesma postaje ljepša kad je pisana za mnogo glasova isprepletenih u kompleksne harmonije.

Riječi su jezik uma. Glazba je jezik duše.

Posljednja, 613. zapovijed, da se Tora učini novom u svakoj generaciji, simbolizira činjenicu da iako je Tora dana jednom, ona mora biti primljena mnogo puta, dok svatko od nas, kroz svoje učenje i praksu, nastoji ponovno čuti iskonski glas koji se čuo na brdu Sinaj. To zahtijeva emociju, ne samo intelekt. To znači odnositi se prema Tori ne

sjana suncem. Za razliku od toga,

Ja bih sugerirao treću dimenziju.

samo kao prema pročitanim riječi-

biblijski narativ je oskudan i jedno-

Posljednja, 613. zapovijed nije veza-

ma, već i kao prema otpjevanoj

stavan. Za primjer Auerbach daje

na samo uz Toru, već uz duţnost da

melodiji. Tora je B-ţji libreto, a mi,

priču o vezivanju Izaka – ne znamo

Toru učinimo novom u svakoj ge-

ţidovski narod, smo Njegov zbor,

kako glavni likovi izgledaju, kako se

neraciji. Kako bismo Toru učinili

izvođači Njegove vokalne simfonije.

osjećaju, što imaju odjeveno, kroz

novom, nije se dovoljno prema njoj

I iako se Ţidovi kad govore često

kakve krajolike prolaze.

odnositi kognitivno – samo kao pre-

svađaju, kada pjevaju, oni to čine

ma povijesti i zakonu. Ona nam

skladno, kao što su Izraelci to učinili

mora govoriti afektivno, emotivno.

na Crvenom moru, jer je glazba je-

Ističu se odlučujuće točke samog pripovijedanja, ono što je između toga ne postoji; vrijeme i mjesto ni-

Judaizam je religija riječi, pa ipak

su definirani i pozivaju na tumače-

kad god jezik judaizma teţi duho-

nje; misli i osjećaji ostaju neizraţeni,

vnom on se prelama u pjesmu, kao

sugeriraju ih samo tišina i fragmen-

da same riječi traţe izlaz iz gravita-

tarni govori; cjelina, proţeta najne-

cijskog povlačenja ograničenih zna-

vjerojatnijom napetošću i usmjerena

čenja. Postoji nešto u melodiji što

prema jednom jedinom cilju, ostaje

doseţe stvarnost koja je van našeg

misteriozna i „opterećena pozadi-

shvaćanja, ono što je William Word-

nom.“

sworth nazvao osjećajem uzvišenog.

Godina 12 9 Broj 54 Strana

zik duše, a na razini duše Ţidovi ulaze u jedinstvo sa b-ţanskim koje nadilazi opoziciju niţih svjetova.

Tora je B-ţja pjesma, a mi kolektivno smo njeni pjevači. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Naš dar

Naziv ove parše je uzet od same

Tora nam kaţe da njegova tjelesna

mo to tako, biti će stvarno mjerilo

prve riječi parše – vajeleh. Ta riječ

snaga i sposobnosti ni na koji način

našeg uspjeha i onoga što će se do-

označava pokret, aktivnost da se

nisu oslabjele na kraju njegova ţi-

gađati u toj novoj godini. Moše nas

nekamo ide. Subjekt ovog glagola je

vota. To je svakako bio jedan izuze-

je osobnim primjerom podučio da

veliki učitelj i vođa Moše. Prema

tan i jedinstven blagoslov. Ali to je

nikada u ţivotu nije prekasno nasta-

Ţidovskoj tradiciji i riječima velikih

bio B-ţji dar, kao što zdravlje i dug

viti ići i nastojati ostvariti svoje na-

komentatora Tore, ovu je paršu za

ţivot uvijek i jesu. Neumorne akti-

de, teţnje i vizije.

nas zabiljeţio Moše

vnosti u vezi Tore i Ţidovskog

posljednjeg

dana svog prisustva na zemlji Uistinu je čudesno da se Mošea na njegov posljednji dan na zemlji opisuje da je u pokretu, kako ide u snazi i odvaţno još podučavati i usmjeravati svoj voljeni izraelski narod. Moţda upravo u samoj ovoj riječi vajeleh otkrivamo tajnu Mošeove veličine i brojnih postignuća za njegova ţivota.

Moše je uvijek išao, uvijek je bio uključen u učenje i podučavanje Izraela. Nigdje u Tori ne nalazimo da se Moše ikada odmarao od svog zadatka ili da je prestao raditi i truditi se oko svog cilja da uzdigne Ţidovski narod da bude kraljevstvo

naroda bile su Mošeov dar Mošeu.

One su u potpunosti ovisile o njegovom pristupu, predanosti i viziji u pogledu sebe i Ţidovskog naroda.

Stoga je on s pravom opisan u ovotjednom čitanju Tore kao osoba koja je stalno u pokretu, stalno ide prema većim visinama i značajnijim postignućima.

Ţivot je dragocjen i za čas prođe, i treba ga u potpunosti iskoristiti. Biti u pokretu, tjelesno i duhovno, uistinu je tajna uspješne dugovječnosti i ostvarenja u ţivotu. Čak ni velikom Mošeu nije bila darovana besmrtnost niti će mu biti darovano ■ da ispuni sve svoje ţelje koje je imao na ovoj zemlji. Ipak, do svog posljednjeg daha, Moše se posvetio ostva-

I to je jedna pouka koju nas Šabat

renju svojih ciljeva i vođenju Ţidov-

šuva podučava. Da bismo se vratili

skog naroda. Ovu kratku paršu, koja

B-gu i iznova započeli svoj put ka

nam treba posluţiti kao nadahnuće,

svetosti, mi moramo biti proaktivni

valja dobro prostudirati.

u svom ponašanju i svom pristupu.

Pasivnošću

i

apatijom

sigurno

nećemo ostvariti cilj nacionalnog i osobnog povratka veličini i svetosti.

Judaizam ţivot smatra najvećim darom koji nam je darovan s Nebesa. I kao takav on ima najveću vaţnost i prioritet. Međutim, većina

svećenika, sveti narod. Moše, mogli

Svima nama je zarudila nova go-

ljudi, kada se ne nalazi u nekoj opa-

bismo reći, u neprestanom je pokre-

dina, a uz sve svoje blagoslove ona

snoj situaciji ili u nuţdi, ne proma-

tu, uvijek ide naprijed, kreće se, na-

sa sobom također donosi i svoje

tra svoj ţivot na taj način. Umjesto

govara i podučava narod Izraela.

kušnje. Moć da se suočimo s tim

da na njega gleda kao na dar, većina

kušnjama, da idemo dalje, nazovi-

ga ljudi gleda kao određeno stanje

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Naš dar

postojanja na koje na neki način ima

borite. Međutim, u duhovnim stva-

za sobom. Nakon dara samog ţi-

pravo. Zbog toga, ţivot gubi pone-

rima koje se tiču naše duše, nama je

vota, Jom kupur je najveće bogat-

što od svog smisla, sve do krajnosti

darovan taj veliki dar ponovnog

stvo koje čovjek moţe primiti.

ubojstva i samoubojstva.

početka. I to nije tek prilika koja se

Vrijedan dar uvijek je drag onome koji ga primi. Ne samo zbog vrijednosti same stvari koju je dobio, već

pojavljuje jednom u ţivotu, već tu priliku dobijamo svake godine, na ovaj sveti dan Jom kipura.

Često puta, pogotovo dok smo djeca, nas više zainteresira omot i kutija u kojoj dar dolazi, od samog dara. Ţivo se sjećam kupovine ig-

još više zbog veze onoga koji je dao

No, budući da se naši odnosi s

račke za koju sam smatrao da će

dar i onoga koji ga je primio. Gleda-

bliţnjima uvijek mjere u stvarnom i

najviše prosvijetliti i razviti vještine

jući na ţivot kao na dar s Nebesa

fizičkom svijetu, dar obnove Jom

mom dvogodišnjem unuku. Kada

čovjeku automatski daje vezu sa

kipura ne moţe doista utjecati na te

sam s ponosom i velikodušnom ge-

Stvoriteljem i s vječnošću. Na to su

odnose. Jedino osobnim postupcima

stom predao igračku djetetu primi-

mislili rabini Talmuda kada su rekli

odnosi se mogu popraviti, i prijaš-

jetio sam da ga kutija više zanima i

da umjesto da čovjek jadikuje zbog

nje boli i uvrede ublaţiti i olakšati.

zabavlja od igračke.

događanja u svom ţivotu on treba

No B-ţji dar oprosta i oporavka od

jednostavno biti zahvalan za sam

nespretnog i neugodnog ponašanja

dar ţivota.

u prošlosti proteţe se i na naš duho-

U vrijeme ovog blagdanskog razdoblja u kojem se nalazimo, naše molitve neprestano iznova naglašavaju dar ţivota. Samo po sebi je jasno da bez ţivota svi drugi blago-

vni odnos i susret sa samim Nebesima. Međuljudski odnosi su vaţni i treba ih cijeniti, no koliko tek više treba cijeniti naš odnos s našim Stvoriteljem, i svime što to povlači

U određenoj mjeri svi smo mi djeca koja se igraju s tom kutijom.

Raspravljamo koliko dugo traje sluţba na Jom kipur, da li je pauza bila dovoljno duga ili kratka; da li je kantor pjevao točno ili falšao, i koliko smo uspjeli predahnuti za vrijeme propovijedi rabina. No ništa

slovi ne bi postojali. Stalno ponav-

od toga nije sama igračka – blago

ljanje molitvi u prilog ţivota imaju

Jom kipura.

za svrhu da nam utisnu dojam o prolaznosti toga dara i shvaćanja da to nije nešto na što automatski polaţemo pravo.

Jom kipura nam treba pruţiti mogućnost da odrţimo razgovor s Nebesima i vječnošću. Taj dar ne bi trebalo olako spiskati ili zanemariti.

Veliki dan Jom kipura također je

Jom kipur uistinu moţe izbrisati

jedan od najvećih darova koje su

prijašnje grijehe, pogreške i prijes-

Nebesa podarila Ţidovskom naro-

tupe. No on to moţe učiniti jedino

du. Svi mi u određenim periodima

onda ako poţelimo da te prijašnje

ţivota ţudimo da nekako okrenemo

pogreške više ne budu dio naše

novu stranicu, isključimo prošlost i

osobnosti i našeg pristupa ţivotu. Ja

njene posljedice, te na neki način

smatram da se to moţe postići je-

ponovno krenemo svjeţi i ispočetka.

dino onda ako na sveti dan Jom

Za većinu onoga što doţivljavamo u

kipura gledamo kao na dar koji nam

ţivotu, barem u fizičkom ţivotu u

je darovan, a ne samo kao dan posta

koji smo uključeni, to je praktički

i tjelesnog suzdrţavanja.

nemoguće.

Mi ţivimo sa svojim prijašnjim odlukama, bez obzira jesu li one bile

Šabat šalom Gmar hatima tova ■

rezultat slučajnog izbora ili nerazGodina 12 11 Broj 54 Strana

Strana 11

Rabbi Dovid Goldwasser:

Pravična djela i povratak Kako se nalazimo u danima selihos,

ispunjavanje obaveze, a ne nikakvo

ţeljeli bismo skrenuti posebnu pa-

zaista izvanredno ili zapaţeno djelo.

ţnju na ove tefilos koje molimo je-

Povratak "I vratit ćete se Vječnom, B-gu svome

dnom u godini.

U

našim

molitvama

…” (Devarim 30,2)

kaţemo:

U ovo doba godine svatko od nas

“Tebi, Vječnome, ide pravednost …

posebno je predan tome da bude

mi ne dolazimo pred Tebe s milo-

nadahnut za tešuvu. Baal Šem Tov

srdnim i dobrim djelima. Već kuca-

bijedne da su Njegovi blagoslovi za

mo na Tvoja vrata kao ubog i po-

one koji im osiguravaju potrebno

jeću on više ne vidi mrak. Isto tako,

tlačen narod.”

mnogostruki.

mada duša neke osobe moţe biti

piše da kada netko u tami upali svi-

ukaljana grijehom, proces tešuve za-

Smatrali bismo da kada bismo

Talmud nam kaţe (Bava Basra 10a)

imali zasluge heseda i cedake da bi-

da su putevi Vječnog, Kralja nad

smo mogli isposlovati pomirenje.

kraljevima, drugačiji od puteva onih

Tora nam kaţe (Mišlej 10,2): “Milo-

koji su krv i meso. Ako netko done-

dar izbavlja od smrti.” Natprosječan

se dar kralju, dar moţe biti prihva-

čin cedake moţe spasiti vlastiti ţivot

ćen ili neprihvaćen. Čak i ako je pri-

našoj svakodnevnoj molitvi Šemone

ako je, ne daj B-ţe, izrečena najstraš-

hvaćen, još uvijek nije sigurno hoće

Esre, našoj molbi Vječnom “Vrati

nija presuda. Štoviše, Talmud nam

li mu biti dopusšteno da stane pred

nas Tori svojoj … i navedi nas da se

kaţe (Bava Basra 10a) da cedaka pri-

kralja. Međutim, ako čovjek da

vratimo ” prethodi naša molba da

bliţava konačno izbavljenje.

cedaka on se smatra dostojnim da

četak je novoga stvorenja koje nije ■ tom povezano s onim prijašnjim. U

trenutku, osoba se moţe još više pribliţiti Vječnom.

Michtav M‟Eliyahu ističe kako u

nas Vječni obdariti mudrošću i spoznajom. On navodi pasuk u Ješaji

“Radovat ćeš se pred Vječnim – ti,

primi B-ţansku Prisutnost, kao što

sin tvoj, kći tvoja, sluga tvoj, sluški-

je rečeno (Tehilim 17,15): “A ja ću u

će shvaćanje koje se pojavljuje u du-

nja tvoja, Levit koji je u vašim gra-

pravdi gledati lice Tvoje.”

bini čovjekovog srca.

dovima, preobraćenik, siroče, i udo-

(6,10) koji sugerira da tešuvu pokre-

Zanimljivo je primijetiti da je he-

Naši nam učenjaci često kaţu da

vica koja je među vama (Devarim

brejska riječ za milodar cedaka, no,

se čovjek treba baviti Torom i micvos

16,11). Raši navodi medraš da su ovi

cedaka se jako razlikuje od ideje

zato što on to mora činiti kako po-

na kraju navedni obitelj Vječnog. To

milodara, milostinje. Milodar ozna-

su osobe koje moţda nemaju nikoga

čava velikodušan čin darivanja.

tko bi se brinuo o njima, koje su po-

Međutim riječ cedaka se zapravo

tešuve, međutim, ne moţe biti lice-

trebite ili bez krova

nad glavom.

izvodi od hebrejske riječi cedek, koja

mjeran; poticaj na tešuvu mora biti

Ovi su sušta suprotnost onima na-

znači pravičnost ili pravednost. Pre-

duboko ukorijenjen i mora dolaziti

vedenima na početku, koji su naj-

ma Tori, kada netko daje novac si-

bliţa obitelji. Vječni kaţe, objašnjava

romašnome to nije čin velikoduš-

Raši, da ako mi usrećimo Njegovu

nosti; to je, zapravo, izvršenje pra-

ke, i time ispuniti micvu, micva tešu-

obitelj, On će učiniti našu obitelj

vičnog i pravednog postupka. To je

ve je drugačija. Budući da su srce i

sretnom. B-g toliko štiti i brine se za

stigao ţeljeni rezultat, a vremenom će se Torom i micvos početi baviti jednostavno zbog njih samih. Čin

iz srca, inače to nije tešuva. I mada čovjek moţe blagosloviti lulav ili zapaliti šabatne svijeće iz čiste navi-

duša neizostavne sastavnice tešuve, ako su osjećaji odsutni, tada nema

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

niti tešuve.

Rambam piše u Hilhos Gitin da svaka osoba, zapravo, ţeli biti dijelom Klal Jisroela i u sebi nosi unutarnju čeţnju da ispuni svoje duţnosti, no nagon ka zlu sprečava je da tako postupi. Kada netko započne postupak vršenja tešuvu, taj čin otkriva

Pravična djela i povratak

opisuje tešuvu na ovaj način: “Onaj koji je sagriješio ostavlja se svojih starih puteva te u svom umu i srcu donosi toliko čvrstu odluku da neće ponoviti prijašnji grijeh da će Onaj koji poznaje sve što je skriveno posvjedočiti da se ta osoba neće ponovo vratiti svom grijehu.”

iskru koja je sakrivena duboko u

Pošto je postupak pokajanja često

njegovom srcu i označava početak

zahtjevan, tako da čak i prvi korak

njegove potpune promjene.

moţe biti teško učiniti, Tora daje

Sefer HaChinuch piše da na svaku osobu utječu njeni vlastiti postupci.

Kada neka osoba čini dobra djela

uputu kako ga učiniti lakšim: Tešuva (povratak), tefila (molitva) i cedaka (milodari) sprečavaju loše odluke.

ona bude duhovno osnaţena. Tešu-

Tešuva, povratak vlastitoj biti, ot-

va ovisi o shvaćanju osobe da su joj

počinje s procesom učenja zakona o

potrebni osobna promjena i nada-

tešuvi, te kako se vrši tešuva. To ta-

hnuće da poboljša svoju duhovnu

kođer

narav. Osoba mora razumjeti i sma-

značenja i svrsishodnosti tešuve.

trati vrijednom ideju da neće razmišljati da učini nešto na štetu druge osobe čiji je oprost upravo dobila.

Na taj način, njezina tešuva pred Vječnim mora biti iskrena i nepatvorena. Ona ne moţe niukom slučaju razmišljati da nakon što je zatraţila Vječnoga za oproštenje na-

podrazumijeva

shvaćanje

Molitvom osoba moli Sve-moćnog da joj podari silu da se promjeni, i traţi Vječnoga oproštenje za svoje prijašnja djela. Ona se moli Sve-mogućem za B-ţansku milost i blagoslov u budućnosti.

Cedaka,

milodar,

jedno

je

od

stavi sa svojim ponašanjem koje je

najmoćnijih oruđa koje moţemo

za osudu.

upotrijebiti protiv zla, kao što je

U Hilhos tešuva (2,2), Rambam

■

rečeno

(Mišlej, 10,2),

“Milodar

izbavlja od smrti.”■

■ ■

Godina 12 13 Broj 54 Strana

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Opraštanje

nudi iskrenu ispriku, Tora kaţe da

Ovo je najkraći odjeljak u Tori, sa-

bismo ju trebali prihvatiti. Ići prema

mo 30 stihova.

oproštenju u takvom slučaju još je

Jošua je postavljen za Mojsijeva

uvijek izazovno, ali više nije nad-

nasljednika, dana je zapovijed da

ljudski.

svakih sedam godina kralj ima pro-

Vidjeti nevinost u ljudima i opro-

čitati Toru cijelom narodu u Jeru-

stiti im za ono što su učinili, u slu-

zalemu.

čaju kad oni ne preuzimaju odgo-

Odjeljak završava uvodom u slje-

vornost za svoje postupke, traţi

deću paršu koju ćemo čitati – Moj-

previše za većinu od nas; iako je,

sijevu posljednju proročku pjesmu.

naravno, u našem najboljem inte-

Ovog tjedna čuo sam vaţan uvid

resu da to učinimo. Ali oprostiti

od svog kolege, Rabi Chaima Rapo-

nekome tko preuzme odgovornost i

porta.

ispriča se – to je mnogo prirodniji ■ odgovor. Sve što nas u tome moţe

Postoji široko prihvaćeno vjerova-

spriječiti je ego. A Tora nam zapovi-

nje da ako nas netko povrijedi, juda-

jeda da svoj ego stavimo sa strane te

izam nas obavezuje da 'oprostimo i

da idemo za oproštenjem koje izvire

zaboravimo'. On je istaknuo da to ne moţe biti tako, i dopustite mi da objasnim zašto.

Međutim, kao što rabini ističu, 'Tora nije dana anđelima koji sluţe',

iz naše nutrine kada se osoba ispriča.

Bez sumnje, ţivot sa osjećajem

već je dana ljudskim bićima. A mi

U ovo doba godine, mi Ţidovi ra-

praštanja, radije nego osjećajem

ljudi jednostavno ne moţemo zapo-

zmišljamo o tome koga smo moţda

ljutnje i gorčine jest mnogo ugodniji

vjediti sami sebi da oprostimo. Mo-

povrijedili i pokušavamo se iskreno

način na koji moţemo iskusiti ţivot.

ţemo traţiti osjećaj oproštenja, mo-

ispričati ako je potrebno. Ne samo

Nitko ne uţiva u ţivotu u kojem

ţemo se usmjeravati prema tome. I

da je isprika prilika da preuzmemo

ţivi kao ţrtva. I, kao ideal, judaizam

Tora to svakako preporuča, ali Tora

odgovornost za naše vlastite pogreške, već pomaţe drugoj osobi da

svakako upućuje na opraštanje i kretanje dalje. Sjećam se da me, prije nekoliko godina, netko upitao na satu (netko tko je očigledno bio zlo-

Nitko ne uživa u životu u kojem živi kao žrtva

oprosti i ostavi iza sebe loše osjećaje ljutnje i gorčine. To moţe pomoći osloboditi ljude od njihovih patnji.

Nikad nije loše vrijeme za reći op-

stavljan na neki način) da 'neki ljudi zasigurno ne zasluţuju da im bude

to ne 'zahtijeva' od nas. Jer kada

rosti, ali ovo vrijeme godine je

oprošteno'? Odgovor koji mi je si-

smo povrijeđeni od nekoga, pre-

najbolje za to.

nuo – i koji još rezonira u meni – jest

više je lako da ostanemo ţivjeti u os-

da, istina, neki ljudi moţda ne za-

jećaju patnje. A taj osjećaj prirodno

sluţuju da im bude oprošteno, ali ti

sa sobom donosi ogorčenje. Bilo bi

sigurno zasluţuješ da oprostiš? Ta

nadljudski traţiti od čovjeka da

mi je osoba kasnije prišla i rekla ka-

nikad ne dođe tamo.

ko ju je taj odgovor dotaknuo vrlo duboko te da je počela uviđati da je velik dio njene patnje ona vrlo nevino nametnula sama sebi.

Strana 14

Šabat šalom i šana tova. ■ Prevela Anja Grabar

Međutim, Tora ima jedan zahtjev vezano uz to. Ako osoba koja nas povrijedi preuzme potpunu odgovornost za svoja djela te dođe i poDivrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

B-g iznosi priziv nama u obranu "Kada ih snađu mnoga zla i nevolje, tada će ova pjesma progovoriti pred njima, kao svjedok, jer je neće zaboraviti usta njegovih potomaka, jer Ja znam njihovu sklonost" (31,21) Malbim ovaj stih tumači kao B-ţje obećanje da će oprostiti kada će djeca Izraelova učiniti tešuvu. Malbim navodi Talmud koji kaţe da je prorok Ilija molio za Izraelce koji su postali idolopoklonici govoreći B-gu: "Ti si bio taj koji im je omogućio da odlutaju" i da je B-g priznao: "Da, Ja sam stvorio jecer hara "(Berahos 32b).

B-g prihvaća dio odgovornosti za naše grijehe, jer je stvorio toliko snaţan jecer hara.

Praštanje zahtijeva tešuvu: ţaljenje zbog toga što smo sagriješili i iskrenu odluku da više ne ponavljamo grešni čin. Ali zašto tešuva djeluje?

Ako netko počini zločin i moli suca: "Ţao mi je što sam to učinio i obećavam da to nikada više neću učiniti", to teško da će zaustaviti suca da ne izrekne kaznu.

Tešuva je djelotvorna jer B-g razu-

mije koliko smo ranjivi pred lukavstvom i iskušenjima jecer hara. Stoga, ako shvatimo da nas je jecer hara prevario, B-g to uzima u obzir.

Hasidski učenjak, Shpoler Zeide, često je vapio za svoj narod: "Gospodaru svemira! Ti si postavio iskušenja ljudima pred oči, a kazna Gehinoma (pakla) je opisana u knjigama. Da si stavio Gehinom

Nema opravdanja za grijeh, ali ako čovjek koji je sagriješio učini tešuvu, B-g preuzima dio odgovornosti i oprašta grijeh.

pred ljudima oči, a iskušenja u knjige, uvjeravam Te, nitko ne bi griješio. " Nema opravdanja za grijeh, ali ako čovjek koji je sagriješio učini tešuvu, B-g preuzima dio odgovornosti i oprašta grijeh.

Ovo je, kaţe Malbim, obećanje iz prethodnog stiha. "Kada ih snađu

mnoga zla i i nevolje, tada će ova pjesma progovoriti pred njima, kao svjedok, jer Ja poznajem njihovu sklonost." Kada će nas nevolje koje zadese Izrael potaknuti da učinimo tešuvu, B-g obećava da će oprostiti jer On poznaje snagu zlog nagona.

Ova pjesma, Tora, "neće biti zaboravljena od ustiju njegovog potomstva", i bit će svjedokom da moli za nas.

Netko moţe biti obeshrabren od toga da učini tešuvu, misleći: "Kakve li koristi od toga? Ne mogu očekivati od B-ga da mi oprosti jer Ga toliko dugo nisam slušao." B-g obećava ■ On da ako neka osoba učini tešuvu, će u njezino ime uloţiti priziv, preuzimajući na sebe dio odgovornosti za ponašanje te osobe.

Nikada nije prekasno za tešuvu.

Kada se zbudu loše stvari. . . . I mnoga zla i nevolje dođu na njih, oni će reći toga dana: „Nisu li ova zla došla na nas zato što B-g nije među nama?“.

Pitanje „zašto se loše stvari događaju dobrim ljudima?“ mučilo je svakoga tko iole razmišlja. Talmud kaţe da kada je Moše od B-ga zatraţio „Pokaţi mi svoje putove“ (Šemot, Izlazak 33.13), on je zapravo postavio ovo isto pitanje. Knjiga o Jobu, za koju neki smatraju da ju je napisao Moše (Bava Basra 15a), posvećena je raspravi o tom pitanju, a konstatacija je da ne postoji logičan odgovor. Točnije, vjersko je načelo da je B-g pravičan i dobrohotan, a jedino što mi moţemo izjaviti jest da pojava loših stvari kod dobrih ljudi nadilazi naše shvaćanje.

Tamo gdje se ne moţe primijeniti logika, moţe se primijeniti vjera.

Moramo prihvatiti da je B-g pravičan i dobrohotan, čak i onda kada to naša logika nije u stanju razumjeti. ■

Godina 12 15 Broj 54 Strana

Strana 15

Rabbi Shlomo Carlebach:

Kad su vrata zatvorena Svakog šabosa gomile su Yidden

jeđen i tuţan. A vjerojatno bi mu

niţi od svih. Jedino do čega mu je

(Ţidova) dolazile da budu s Heilege

pomoglo da osjeti da je bio cijenjen

stalo je novac!“ Htio je otići do Re-

(poštovanim) R. Yaacovom Yitzha-

još zbog nečeg osim zbog svog bo-

bea i prekoriti ga. Ali, bio je šabos, a

kom, Yeudi HaKodeš – svetim Ţi-

gatstva. Zato je slijedećeg šabosa

Avramele je znao da na šabos nema

dovom. Bilo je nemoguće da bi sam

otišao do Rebea. Bio je siguran da će

mjesta ljutnji. Zato je odlučio da je

R. Yerachmiel mogao platiti svu

mu R. Yerachmiel iskazati dobrodo-

prva stvar koju će napraviti u nedje-

hranu, a većina njegovih sljedbenika

šlicu i reći “R. Avramele, jako sam

lju biti da ode ravno k Rebeu i kaţe

bila je previše siromašna da pomo-

sretan što te vidim. I jako mi je ţao

mu u lice da je on najveća varalica

gne u tome. No, na sreću jedan od

što ti se to dogodilo. Kako ti mogu

na svijetu.

njegovih hasidim (sljedbenika) bio je

pomoći?“

bogat čovjek. Taj je Yiddele platio većinu troškova za šabos, i obično pruţao potporu Rabinskom sudu.

A onda se, naţalost,

jednog

dana sreća bogatog hasida promijenila. Iznenada je izgubio skoro sav svoj novac, i jedva je uspijevao uzdrţavati obitelj, a kamoli pomagati Rebeu. Stvarno je teško kada naglo osiromašiš, posebno kada se naučiš ţivjeti kao bogat čovjek. Ali najgora je stvar da ljudi, koji su ti bili prijatelji dok si

Ali gevalt (jao!), kako li je samo bio u krivu!

Rebe se ponašao kao da ga ne vidi. Nitko drugi ga nije čak niti pozdravio. Yiddele je razmišljao o to-

Rano u nedjelju Avramele se pojavio na vratima R. Yerachmiela. “Ţelim vidjeti Rebea.“ Šames nije čak niti podigao glavu i pogledao, radio je svoj posao. “Idi i stani u red s ostalim šleperima.“(prosjacima)

likim tisućama rubalja koje je dao

Za Aveamelea ovo je bila najveća

šamesu (pomoćniku) R. Yerachmiela

hucpa (bezobraština) na svijetu. Dok

da podmiri troškove šabosa. Sada se

je imao novaca šames nikada nije do-

šames pravio kao da ga ne zna, da

pustio da on čeka da bi vidio R. Ye-

ga ne prepoznaje. Avramele nije

rachmiela. Bio je ogorčen i htio je

mogao vjerovati što se događa. Zar

izaći van i otići kući. Ali imao je

ti ljudi nemaju niti najmanju trunku

puno toga za reći Rebeu što nije

zahvalnosti za sve ono što je on na-

moglo čekati.

pravio za njih, iako on to više ne moţe činiti?

I što je mogao učiniti? Avramele je stao u redu sa svim ostalima. Ali

bio bogat, sada više uopće ne ţele

U petak je cijelu večer jadni Avra-

bilo je tu tako puno ljudi…a red se

znati za tebe. Preko noći susjedi

mel bio potpuno ignoriran. Zabora-

pomicao tako polagano…i mamash

koje je Yiddele poznavao čitavog

vi na mjesto kraj Rebea. On nije čak

nije bilo zraka u krcatom hodniku.

svog

nisu

dobio niti komad hale (šabatnog

Nakon jednog sata pomaknuo se za

srce

kruha) s Rebeovog stola. Avramele

pedalj. On jednostavno nije imao

je bio izvan sebe. Pomagao je ovim

snage za to! Nakon drugih pola sata

ljudima godinama, brinuo se za njih

bilo mu je dosta. Pa je otišao misleći,

tako da mogu učiti Toru. A sada

“Čekat ću Rebea vani. Tamo ću bar

kao da ne postoji. Čak i Rebe… Uos-

moći disati.“

ţivota,

pozdravljali.

više

ga

Njegovo

je

mamash (stvarno) bilo slomljeno.

Njegova ga je ţena pokušala oraspoloţiti: “Zašto ne odeš provesti šabos s R. Yerahmielom? Ti znaš da će on uvijek biti tvoj prijatelj. On će i dalje biti sretan što te vidi i sjediti ćeš uz njega kao obično, na počasnom mjestu. Vidjet ćeš, to će ti pomoći da se osjećaš bolje.“ Yiddele je zaključio da ona ima pravo. Zaista se osjećao jako povriStrana 16

talom kakav Rebe je R. Yerachmiel ako on i njegovi sljedbenici odbacuju čovjeka samo zato što je siromašan?

Avramele je hodao gore-dolje ispred vrata kuće R. Yerachmiela još dva sata, uvjeţbajući kako će reći Rebeu točno ono što misli o njemu.

“Bio sam takva budala,“ mislio je

Ali kada je konačno ugledao R.

Avramele. “Ja sam mamash (stvarno)

Yeracmiela kako izlazi i ide u Beis

vjerovao da je R. Yerachmiel najsve-

Midraš (mjesto gdje se uči i moli)

tiji od svih. Ali sada vidim sa je naj-

njegova se ljutnja pretvorila u bol. I Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Kad

su vrata zatvorena

jedino što je mogao napraviti bilo je

la,“ promrmljao je i pokušao uzma-

Šames ga je pozdravio kao davno

da dozove, “Rebe, molim vas Rebe .

knuti. Ali dječak je povukao njego-

izgubljenog prijatelja i odmah ga

. . pomozite mi!“

vu ruku: “Molim vas, gospodine...“

odveo Rebeu u sobu. A R. Yera-

Ali R. Yerachmiel ga nije čak niti

Avramele je razmišljao jedan tre-

pogledao. Samo je iz svog dţepa

nutak. Moţda bi se mogao riješiti

izvadio nekoliko kovanica. Bez da je

ovog dosadnjakovića i ove sramo-

ijednom pogledao Avramela u lice,

tne milostinje koju mu je Rebe dao,

izbrojao je četrnaest novčića, koje je

sve odjednom…

ispustio u ruku siromašnog Yiddelea. I potom je otišao, bez riječi.

Avramel nikada u svom ţivotu nije bio tako poniţen. Četrnaest novčića? Ne daje se četrnaest novčića čak niti najbjednijem prosjaku!

Za Avramelea ovo je mamash bio

“U redu,“ rekao je, „Ali ja imam samo ovih četrnaest novčića…“ “To je točan iznos,“ uzviknuo je dječak. “Jer ja imam ovdje upravo četrnaest paketa i, kao što sam rekao – novčić po komadu.“

chmiel ga je zagrlio i povikao, “Avramele, tako sam sretan da te vidim!“ “Rebe, molim vas! Ja više ne mogu izdrţati ovo! Šta mi se dešavalo?“ R, Yerachmiel se nasmiješio. “Baruh Hašem“, hvala B-gu, sada ti mogu objasniti. Ţelim da znaš, na Nebu je bila određeno da trebaš izgubiti sav svoj novac, i nije bilo ništa što bih mogao napraviti da ti pomo-

kraj. Otrčao je od kuće R. Yerach-

“Avramele se skamenio u šoku.

gnem, nisam bio dovoljno jak da

miela u obliţnju šumu. I tamo, na-

Četrnaest paketa, četrnaest novčića.

otvorim vrata za tebe. Zato sam

slonivši lice na stablo slomio se i

. . Moţe li to biti? Sa zprepaštenjem

odlučio da odem kroz straţnja

zaplakao:

spustio je novčiće u dječakovu ruku

vrata.

“Ribono Šel Olam (Gospodaru svijeta) šta mi se događa? Prvo sam izgubio sav svoj novac, onda sve svoje prijatelje, a sada svog Rebea. B-ţe

i uzeo pakete. Drhtavim rukama ih je otvorio. I – gevalt, gevalt! Svaki paket sadrţavao je novčanice od stotine rubalja!

Odredba je bila samo da trebaš postati siromašan. Nije bilo ništa rečeno o tome da ćeš izgubiti Rebea.

Zato sam rekao Nebesima, “Ovaj

na Nebu, postoji li itko na svijetu

Avramele nije mogao vjerovati

čovjek je moj najdraţi prijatelj, moj

kome mogu vjerovati? Ja sam tako

svojim očima. Bio je dvostruko

vjeran hasid. Ja ga trebam i on ma-

jako vjerovao u te ljude, ali svi su

bogatiji nego ranije! I iznenada je

mash treba mene. Ali kaţem vam,

me

svijeta,

shvatio da mu je Rebe dao četrnaest

Nebeski sude, apsolutno odbijam

nakon svega što se dogodilo, mogu

novčića upravo za tu svrhu. Zato je,

da on bude moj sljedbenik dokle

li ja imati vjeru čak i u tebe?“ I jecao

čak prije nego je otišao kući da pro-

god je siromah!“

je i jecao iz dubine svog slomljenog

slavi sa svojom ţenom, odmah otr-

srca.

čao kod R. Yerachmiela.

ponizili.

Gospodaru

“I da pokaţem Nebu da mislim to što sam rekao, zabranio sam mojim

Iznenada je osjetio dodir na svom

Ovog puta sve je bilo drugačije.

sljedbenicima da provode vrijeme s

ramenu. Pogledao je unaokolo kroz

Svi hasidim kraj kojih je prolazio su

tobom. Ja sam naredio mom šamesu

suze. Tu je pored njega bio mali dje-

mu se nasmiješili i pozdravili ga.

da ti ne dozvoli da me vidiš dokle

čak, Poljak. Dječak je rekao. “Hej, gospodine. Ja prodajem ove pakete.

Svaki košta jedan novčić. Ţelite li ih kupiti?“

god nemaš novaca.

“I tako, Avramele“, prisilio sam Nebo da poništi odredbu, i da te natrag osovi na noge“. ■

Avramele se skoro počeo smijati.

Tu je, mamash na najniţoj razini svog ţivota, a ovo mu dijete poku-

Prevela Tamar Buchwald

šava prodati neko smeće. “Ne hva-

Godina 12 17 Broj 54 Strana

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJELEH

Šabat između Roš hašane i Jom kipura poznat je kao "Šabat tešuva" ili "Šabata šuva". Značenje tešuve je povratak, ali šuva potječe iz haftare u knjizi Hošee, koja počinje stihovima "Šuva (Vrati se) Izraele Vječnom, B-gu svome, jer ste se zapleli u svojem grijehu. za što ste naišli u svom bezakonja". Šuva je poziv na povratak; prorok poziva narod Izraela da se vrati B-gu i svojoj unutarnjoj čistoći.

U Talmudu, u traktatu Joma, Reš Lakiš navodi da kada se netko tko je prožet duhovnim djelom pokaje, grijesi koje je u prošlosti počinio iz zloće postaju blaži, u rangu s grijesi-

jeni prošlost i preobrati tamu u Svje-

koje i dalje osvijetljava svijet putem

tlo, gorko u slatko, i zlobu u vrlinu.

mjeseca. Mojsije kaže Jošui "ti ćeš

Šabat tešuva ima vrlo posebno obi-

ići" (Ponovljeni zakon 31,7), i "ti ćeš

lježje da nam donosi ovu vrstu po-

donijeti" (Pnz 31,23). Na taj način,

kajanja.

svjetlo Mojsija je ono koje će i dalje

ma počinjenim nenamjerno. Talmud

U paraši VaJeleh stoji zapisano: "I

onda pita, nismo li već na drugom

Mojsije ode..." Zohar pita odakle je

mjestu naišli na slučaj u kojem je

Moše došao i kamo je otišao? Zohar

Reš Lakiš otišao predaleko tvrdeći

objašnjava da je Mošeov odlazak

da se putem moći tešuve čak i zlo-

poput odlaska sunca. Zalazak sunca

namjerna djela čine kao da zaslužu-

donosi noć, mrak i sve što to povlači

ju nagradu. Talmud onda povezuje

za sobom. Doba nakon Mošeovog

svaki od odlomaka s drugačijim sce-

odlaska srodno je noći, koja dolazi

narijem. Jezikom kabalista, tešuva

nakon četrdeset godina tijekom ko-

koja se vrši iz straha naziva se "Te-

jih je vodio narod kroz čuda i duho-

šuva tatha'a" (donja razina tešuve).

vna otkrića, kakva se nisu zbila ni

Ova vrsta tešuve može biti posljedi-

prije niti poslije. Sunce, kaže Zohar,

ca vanjske prisile, zahtjeva ili straha.

mora zaći kako bi dozvolilo mjesecu

Ona ima moć da preobrati grijehe

da sja svojom svjetlošću. Mjesec su

koji su počinjeni s namjernim pre-

Jošua i Izraelci, koji sada mogu sjati

dumišljajem u one počinjene neho-

svojim svjetlom, preuzeti inicijativu

tice. Međutim, tešuva koja se vrši ka-

i djelovati u skladu s Mojsijevim

da se pokajemo iz ljubavi, iz snažne

učenjima. Stvoritelj obećava Mojsiju

ţelje da se poveţemo sa Svjetlom i

da će njegovo svjetlo i dalje sjati.

dobrotom je "Tešuva ila'a" (viša razi-

Zohar nam govori da kada mjesec

na tešuve), koja ima moć da promi-

rasvijetli noć, to je zapravo sunce

Strana 18

■

osvijetljavati svijet sve dok se tikun čovječanstva ne dovrši i dođe Mašijah, donoseći kraj tame i patnje. To je svjetlo koje će donijeti otkupljenje i manifestirati učenje i život Mojsija (Zohar Sulam, VaJeleh, redak 15). U paraši VaJeleh ima 30 (lamed) redaka, kao paralela velikom "lamedu" u paraši Nicavim. Slovo lamed je, prema Sefer Jecira (Knjizi stvaranja), stvorilo astrološki znak Vage, mjesec tišrej. "Lamed" je jedino hebrejsko slovo koje se izdiže iznad gornje crte, i ovo izdizanje simbolizira vezu s Gornjim svijetom, Olam haba, sefirom Bine, odakle nam dolazi život u narednoj godini.

Neka ovaj šabat bude pun svjetla i tešuve iz ljubavi. ■ Prevela: Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli J. Mansour:

Upiši nas u Knjigu života – Tebe radi, o živi B-že U prvom stihu parše koja se čita

neposredno pred Roš Hašanu. Na

ţeliš ţivot, i upiši nas u Knjigu ţi-

ovog tjedna, Parašat Vajeleh, Moše

Roš Hašanu mi pristupamo B-gu i

vota - Tebe radi, B-ţe ţivi!" Neki su

kaţe narodu: "Danas mi je sto i dva-

traţimo Ga da nam daruje još jednu

završnu frazu objasnili ovako -

deset godina; više ne mogu odlaziti

godinu. Paršat Nicavim sluţi da nas

„Tebe radi, o ţivi B-ţe“, kao opis

i dolaziti, a B-g mi je rekao: 'Nećeš

podsjeti da imamo pravo na ovaj

vrste ţivota za koju traţimo da

prijeći preko ovog Jordana [rijeke]'".

zahtjev samo ako se obveţemo da

budemo upisani. Molimo Svemogu-

Jedan je rabin objasnio da ovo znači

ćemo tu godinu iskoristiti za vjerski

ćeg da nas upiše za još jednu godi-

da je Moše, kada je navršio sto dva-

rast i postignuća. Nemamo pravo

nu ţivota, ali ne ţivota stagnacije,

deset godina, dosegao krajnju točku

moliti za još jednu godinu ţivota

jela, pića, spavanja i zabave. Prema

vjerskog ispunjenja, ako moţemo

samo zato da bismo ostali tamo gdje

američkim standardima takav se

zamisliti tako nešto. Jedino vjersko

jesmo, bez da radimo da krenemo

ţivot smatra vrlo dobrim ţivotom.

postignuće koje je tek trebao spo-

naprijed, učinimo sebe boljima i

Ali mi traţimo ţivot koji je "Tebe

znati bilo je drţanje micvot u zemlji

pribliţimo se B-gu.

radi, ţivi B-ţe", ţivot posvećen Tori i micvot, i ţivot bogat vjerskim smi-

Izraelovoj, a B-g mu je zabranio da prijeđe u tu Zemlju. Stoga, on kaţe narodu, za njega više nema razloga

■

Ako osoba ne raste i ne

da nastavi ţivjeti. Ako osoba ne ra-

napreduje, ako više ne gradi

ste i ne napreduje, ako više ne gradi

na svojim prethodnim

na svojim prethodnim dostignućima i ne nastoji postati nešto veće, tada je svrha ţivota izgubljena.

dostignućima i ne nastoji postati nešto veće, tada je

stimo u svrhu rasta, podiţući sebe na nove visine, a ne u svrhu da "stojimo" na jednom mjestu kao anđeli. Samo ako se zaista obaveţemo, da ćemo raditi prema višim razinama, malo po malo svakog dana, imamo pravo pristupiti Svemo-

Ova poruka koja proizlazi iz paršat Nicavim (parše od prošlog tjedna)

Za vrijeme Visokih blagdana našoj

moţda je jedan od razloga zašto

molitvenoj sluţbi dodajemo zahtjev:

halaha zahtijeva čitanje te paraše

"Sjeti nas se za ţivot, o Kralju koji

Godina 12 19 Broj 54 Strana

slom i duhovnošću, ţivot koji kori-

gućem na Roš Hašanu i moliti: "Sjeti nas se za ţivot, o Kralju koji ţeli ţivot." ■

Strana 19

Biseri hasidske mudrosti Kad učitelj zaluta

R eb Jehiel Mihal, koji je kasnije postao čuveni magid iz Zločova, posjetio je u

svojoj mladosti u nekoliko navrata Baal Šem Tova, ali nikako nije bio u potpunosti siguran da je pronašao pravog učitelja za sebe.

Jednog dana pozva ga cadik da zajedno posjete neko vaţno mjesto. Nakon što su tako putovali neko vrijeme, nestrpljivom se mladiću učini da moţda i nisu na pravom putu: “Ne mogu vjerovati da rebe ne zna pravi put!?”

“Na koncu ću ga ipak pronaći,” nije se dao zbuniti Baal Šem Tov, pa povede začuđenog mladića u drugom smjeru. Međutim, niti novi put nije ih doveo do ţeljenog cilja. Nakon nekog vremena ponovo će mladić: “Rebe, nismo se valjda izgubili?”

“Svete knjige jasno govore,” odgovori mu mirno Baal oji je razlog našeg nemira? Razlog našeg nemira je to K što nam je postalo sasvim jasno da nas nikakva materijalna

Šem Tov, “da će Stvoritelj „ispuniti ţelje onih koji Ga

ugoda ne moţe u potpunosti zadovoljiti, da nikakvo mu-

da se moţeš meni narugati.”

drovanje ne moţe dati odgovore na naša pitanja o smislu ţivota, da najveća tehnološka otkrića ne mogu umiriti našu dušu. Taj uvid je stvorio ogromnu prazninu u muškarcima i ţenama širom svijeta. Kada god dođe do neravnoteţe među

se boje‟. Tako je, eto, ispunjena i tvoja skrivena ţelja

Ove su riječi poput munje prodrijele u mladićevu dušu, pa on bez trunke razmišljanja nastavi slijediti svog novog učitelja. ■

suprotstavljenim snagama u našem ţivotu, počinje se pojavljivati duboka unutrašnja napetost. Nakon što smo osjetili velike promjene u našem okruţenju i preţivjeli izazove i katastrofe našeg stoljeća, na pomolu je novi zahtjev za ravnoteţom. Stalne promjene u našem okruţenju djeluju na našu uravnoteţenost, donoseći nelagodu i nemir.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Beskonačnog nema oblik.

S vjetlost Ona se pretvara, u dobro ili loše, tek u primaocu.

To znači da sve ovisi o nama.

Mi moramo činiti što najbolje moţemo, da svjetlost Stvoritelja poprimi oblik blagoslova, a ne kletve.

R. Nahman iz Breslova ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 20

Divrej Tora

Haftara za Šabat Šuva Hošea 14,2-10; Mika 7,18-20.

Šabat između Roš hašane i Jom kipura poznat je kao Šabat Šuva ili „Šabat povratka (pokajanja)“. Naziv je nastao iz početnih riječi ovotjedne haftare: "Šuva Israel – Vrati se, o Izraele."

Ova se haftora čita u čast Deset dana pokajanja, dana između Roš hašane i Jom kipura.

Prorok Hošea preklinje Ţidovski na-

Godina 12 21 Broj 54 Strana

rod "Vrati se, o Izraele, G-spodu B-gu

Haftora završava kratkim odlom-

svom," hrabreći ih da se istinski po-

kom iz Knjige Mike (Miheja), koja

kaju i zatraţe B-ga oproštenje. Ho-

opisuje B-ţju milost u opraštanju

šea poziva Ţidove da svoje pouzda-

grijeha Njegovog naroda. "On ne

nje uprave u B-ga, a ne u Asiriju,

ustraje dovijeka u svome gnjevu, jer on

moćne konje ili idole. U tom času

milosrđe voli. Opet će se smilovati na-

B-g obećava da će ukloniti Svoj

ma, pod noge će baciti bezakonja naša i

gnjev od Izraela: "Bit ću poput rose

baciti u dubinu morsku sve grijehe

Izraelu, procvjetat će poput ruţe." Pro-

naše." Mika završava s pozivom

rok nastavlja s proricanjem povra-

B-gu da se spomene saveza s pa-

tka izgnanika i prestankom štovanja

trijarsima,Abrahamom, Izakom i Ja

idola među narodom.

kovom. ■

Strana 21

Ugledni znanstvenik život je posvetio traženju lijeka protiv raka, u Zagrebu je održao inspirativan govor... ska

ćeg ti

a Iz dom

Slobodna Dalmacija, 27.9.2019.

Dopisni član HAZU i pročelnik Odsjeka za farmakologiju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta Yale Joseph Schlessinger poručio je u četvrtak u Zagrebu mladim znanstvenicima da biti znanstvenik nije profesija, nego neusporediv način života za koji čovjek treba imati slobodan duh.

Joseph Schlessinger jedan je od najistaknutijih svjetskih znanstvenih autoriteta za istraživanja i stvaranje novih lijekova za liječenje karcinoma.

Diplomirao je kemiju i fiziku na Hebrew University u Jeruzalemu i doktorirao kemijsku fiziku na Weizmann Institute u Rehovothu. Od 2001. pročelnik je Odsjeka za farmakologiju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta Yale (Department of Pharmacology, Yale University School of Medicine).

Profesor Schlessinger najcitiraniji je živući znanstvenik od svih znanstvenika roĎenih u Hrvatskoj te jedini znanstvenik podrijetlom iz Hrvatske koji je došao na popis 20 najcitiranijih svjetskih znanstvenika, s citiranošću od više od stotinu tisuća puta.

Svoju fascinatnu životnu pripovijest čovjeka koji je život posvetio znanosti podijelio je sinoć s okupljenima u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) koji su mu dugim pljeskom zahvalili za izuzetne trenutke iskrenosti, neposrednosti i predanosti koje im je darovao.

Premda je prethodno bilo najavljeno kao predavanje u kojemu će ugledni profesor govoriti

Page 22 Strana 22

ŽIVOT JE EKSPERIMENT

o perspektivama u istraživanjima i terapiji karcinoma, Schlessinger je ispripovijedio osobnu priču koja je, kako je posvjedočio, obilježena time što je još u djetinjstvu shvatio da će sve u njegovu životu ovisiti samo o njemu.

Bilo bi lijepo da su moji roditelji mogli doživjeti da sam član HAZU Schlessinger je dijete roditelja preživjelih iz Holokausta, rekao je akademik Slobodan Vukičević koji je uvodno sažeo bogati Schlessingerov životois.

RoĎen je u ožujku 1945. u Topuskom, a njegova obitelj emigrirala je u Izrael u prosincu 1948. godine. Činjenice o njegovu životu na svoj neposredan način, Schlessinger je 'začinio' humornim, ali i ozbiljnim podatcima. Tako je rekao kako je njegovo prvo ime zapravo Fjodor jer ga je tako nazvao liječnik Rus koji ga je porodio, da je za svoju obitelj bio je FeĎa, te da je djedovim imenom Joseph imenovan nešto kasnije.

Njegov otac bio je Židov iz (Podravske) Slatine, a majka Židovka iz Bugojna. Ubrzo po završetku Drugoga svjetskog rata, s obitelji se odselio u Izrael jer, kako je posvjedočio, njegovim roditeljima nisu bio prihvatljivi komunistički i socijalistički odnos prema privatnom vlasništvu.

Tako su, rekao je, otišli u Izrael samo s koferima, a u Jugoslaviji su, osobito u Bugojnu, ostavili veliku imovinu.

Po dolasku u Izrael najprije su bili u kibucu u kojemu su već živjeli njegova teta i ujak koji su prije njih odselili u Izrael, ali roditelji nisu mogli prihvatiti

takav način života, te su ubrzo napustili kibuc.

Imao sam sretno djetinjstvo, često u društvu s djec om preživjelih iz Holokausta koji su svojoj djeci nastojali stvoriti sretan život. Ipak, istaknuo je Schlessinger, njegovi roditelji nikada se nisu oporavili od teških životnih iskustava, a on je rano odlučio kako nitko nikada neće utjecati na njegove odluke te da će biti samostalan.

Posvjedočio je da bi bilo lijepo da su njegovi roditelji mogli doživjeti da je postao član HAZU i da je za svojih dolazaka u Hrvatsku uvijek tako prijateljski i lijepo prihvaćen.

Izbor akademska zajednica, a ne tvrtke Schlessinger je istaknuo kako je vrlo brzo shvatio da je njegov život u akademskoj zajednici, a ne u tvrtkama, iako je osnovao i nekoliko vrlo uspješnih tvrtki, meĎu kojima je poznata biotehnološka kompanije "SUGEN" koju je 1991. osnovao s Axelom Ullrichom i Stevenon Evans-Frekom.

Priznao je da nije mogao zamisliti da mu netko bude šef, a u tvrtkama je često slučaj da oni koji ih vode nisu osobito daroviti. Kako je rekao, njegova polazna točka u svim istraživanjima bila je da je neznalica koja treba istraživati i učiti kako bi se mogla dići na višu razinu, od razine neznalice.

Divrej Tora

Istaknuo je kako je donio mnogo dobrih odluka, koje gotovo nikada nisu bile posve racionalne, ali i neke loše odluke. Pri tomu, ustvrdio je, nikada nije htio kompromitirati svoju temeljnu odluku da bude znanstvenik.

Jer, smatra, život je eksperiment koji ne možeš kontrolirati.

Joseph Schlessinger od 2001. pročelnik je Odsjeka za farmakologiju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta Yale (Department of Pharmacology, Yale University School of Medicine). Član je Nacionalne akademije znanosti SAD-a, Ruske akademije znanosti i mnogih znanstvenih institucija. Od 2008. dopisni je član HAZU na čiji prijedlog ga je predsjednik Republike Hrvatske 2009. odlikovao Redom Danice hrvatske za znanstvena postignuća.

U ureĎivačkim je odborima nekoliko znanstvenih časopisa.

Ima počasni doktorat na sveučilištu Haifa i autor je oko 450 znanstvenih radova iz područja farmakologije, biokemije, molekularne biologije i dr.

Najviše proučava tirozin kinazu, koja je važna za suzbijanje raka. ■

Godina 12

Broj 54