5_09-DivrejTora-Vajeleh 5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 50

Zagreb, šabat 15. rujna 2018. - 6. tišreja 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Vajeleh 14.09.18.

Broj 50 divrejtora@gmail.com

Paraša Vajeleh

15.09.18.

Jeruzalem 18:07

19:22

Zagreb

18:51

19:50

Rijeka

18:57

19:56

Split

18:48

19:47

Dubrovnik 18:41

19:40

Vinkovci

18:40

19:38

Sarajevo

18:41

19:39

Doboj

18:42

19:41

B. Luka

18:46

19:44

Beograd

18:33

19:34

Novi Sad 18:36

19:37

Subotica 18:37

19:39

Zrenjanin 18:34

19:35

Niš

18:27

19:26

Beč

18:51

19:50

Frankfurt 19:23

20:21

Edison, NJ 18:49

19:56

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na Erev Jom Kipur 18.9.2018.

Alot Hašahar

5:08

Najranije Talit

5:43

Nec Hahama

6:38

Najkasnije Š’ma

9:44

Zman Tefila

10:46

Hacot

12:50

Minha Ketana

16:27

Plag Haminha

17:44

Šekia

19:02

Cet Ha-kohavim

19:44

Paraša Vajeleh opisuje posljednji dan Mošeova zemaljskog ţivota. „Stodvadeset godina mi je danas,“ govori on narodu, „dalje ne mogu ići i ne mogu ući.“ Vodstvo prenosi na Jošuu i upisuje posljednje riječi u Toru. Svitak povjerava Levitima da ga čuvaju u Zavjetnom kovčegu.

Micva “hak’hel” (okupljanje) je zadana: svakih sedam godina, za vrijeme blagdana Sukot prve godine šmita ciklusa, sav narod Izraelski – muškarci, ţene, djeca –

trebaju se okupiti u Svetom hramu u Jeruzalemu. Tamo će im kralj čitati iz Tore.

Vajeleh završava proročanstvom koje kaţe da će se izraelski narod okrenuti od svog saveza s B-gom što će B-ga navesti da sakrije svoje lice od njih, ali završava i obećanjem da riječi Tore „usta potomaka neće zaboraviti.“ ■ Prevela: Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija - 3 p'sukim (31,1-3) Moše Rabeinu, pred sam završetak svog ţivota na ovom svijetu, pojavljuje se pred narodom kako bi iznio svoje posljednje poruke i blagoslove. On govori narodu da mu je 120 godina i da ih više nije u stanju voditi. No, ne brinite se, B-g je obećao pobijediti neprijatelje s kojima će se narod suočiti s druge strane Jordana, a Jehošua će biti novi vođa.

čeg".

"Jer B-g, vaš B-g, On će ići pred va-

R'vi'i - četvrta alija - 6 p'sukim

koji se manifestira tako da B-g jedi-

(31,10-13)

no "radi iza kulisa" na skrivene,

ma ..." Zašto je vaš B-g? Zašto ne Elokeinu - naš B-g? Jedan komentator sugerira da je to dirljivi podsjetnik da Moše Rabeinu neće ući u zemlju, dok svi oni kojima govori hoće. Talmud tvrdi da je onaj koji prebiva izvan Izraela poput onoga koji nema B-ga. Moše će, naţalost, ostati u huc laarec.

Levi - druga alija - 3 p'sukim (31,46)

Moše potom zapovijeda narodu

ćuje na dobro poznati "hester panim" ■

suptilne načine.

micvu "Hak'hel". Na Sukotu nakon

Slijedi zapovijed da napiše "Pjes-

godine Šmita, kada se narod okupi

mu" (naime, čitavu Toru), da poduči

u Jeruzalemu na hag, kralj će mno-

narod toj Pjesmi, kako bi ona po-

štvu čitati (dijelove) Tore. Ljudi će

sluţila kao svjedočanstvo među

se okupiti kod Beit HaMikdaša - mu-

Izraelskim narodom. Ovo je micva

škarci, ţene i djeca - kako bi naučili,

broj 613, napisati Sefer Toru.

kako bi se bojali B-ga, kako bi čuli i razumjeli, i obvezali se izvršiti sva

S gledišta micvot

učenja Tore. A mladići koji još nisu

Ova se micva ispunjava stvarnim

B-g će narodima u Izraelu učiniti

učili, čut će i naučit će štovati B-ga

pisanjem Sefer Tore, angaţiranjem

ono što je već učinio Sihonu i Ogu,

"sve dane koje će ţivjeti u zemlji u

nekoga da je napiše, pa čak i sudje-

Emorejskim kraljevima. Budite jaki i

koju ćeš sada ući".

lovanjem u ceremoniji pisanja i

hrabri, Moše nam govori, nemojte

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim

se bojati, a B-g nas neće iznevjeriti. Š'liši - treća alija - 3 p'sukim (31,79)

(31,14-19) B-g poziva Mošea da uzme Jehošuu i stupi s njim u "Ohel Moed". B-ţja

posvećenja.

Komentari ističu kako je svrha - kao što je navedeno u samoj parši - pisanja Tore da učimo iz nje i da podučavamo iz nje, a budući da u

Moše tada progovara Jehošui ispred

Prisutnost spustila se u Šator u

okupljenog naroda i traţi od njega

obliku oblaka. B-g kaţe Mošeu da će

da bude jak, jer će voditi narod i biti

se nakon njegove smrti ljudi (ne

zaduţen za osvajanje i naseljavanje

nuţno odmah, i ne konkretno baš ta

zemlje. B-g će upravljati "svakim

generacija) pobuniti protiv Njega,

korakom na putu". Kad je Moše za-

odvratiti se od pravog puta i prigr-

vršio pisanje Tore, predao ju je ko-

liti druge bogove. B-g najavljuje da

hanim, "onima koji su nosili Kov-

će Svoju ljutnju pokazati tako što će

RO"Š (Rabeinu Asher) ovu zamisao

"sakriti Svoje lice" od njih. Ovo upu-

odvodi još jedan značajan korak

Strana 2

današnje vrijeme koristimo raznovrsne s'farim za učenje i podučavanje, slijedi da bi ispunjenje ove micve također bilo i pisati, nabaviti, kupiti, sifrei kodeš i sačiniti si osobnu knjiţnicu Tore.

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

dalje - on kaţe, da budući da je u

usana (i srca) budućih generacija. (I

naše vrijeme Tora potisnuta u Aron

to

kodeš u šulu i koristi se za javno

povratak".)

čitanje, ali ne i kao tekst za učenje glavno ispunjenje ove micve "da se napiše Sefer Tora" je organiziranje osobne

biblioteke

Tora

knjiga.

Kupite tekstove Tore iz kojih ćete učiti i podučavati. On dodaje da je također vrijedno ako netko dobije prednost da napiše Sefer Toru. Ovo je neobičan obrat, koji naglašava vaţnost kupnje sforima - i njihovog korištenja. "... i poučite je Izraelskom narodu stavite je njima u usta." Odavdje nas Gemara uči da moramo iznova i iznova prolaziti kroz ono što učimo svoje učenike sve dok oni to ne shvate. Nije dovoljno samo podučavati – treba se jako potruditi da vaši učenici doista razumiju, sve dok ona ne bude u njihovim ustima. Šiši - šesta alija - 5 p'sukim (31,2024)

će

biti

"njihova

karta

za

Toga dana je Moše napisao Toru (Rambam kaţe da je napisao 13 Tora – po jednu za svako pleme a jednu je povjerio kohanim / leviim) i podučio narod. B-g je "zapovijedio" Jehošui da bude jak i hrabar u svojoj novoj ulozi vođe. Moše je završio pisanje Tore. (Neki kaţu da je Moše napisao čak i posljednjih 8 p'sukima Tore, koji govore o njegovoj smrti.) Š'vi'i - sedma alija - 6 p'sukim (31,25-30)

■

Moše zapovijeda Leviim da uzmu Toru i stave je pored Arona. (Neki kaţu da je Tora bila u Aronu, drugi kaţu da je bila na polici pričvršćenoj sa strane Arona.) Moše traţi vođe naroda da se okupe za njegove završne riječi koje će im uputiti. Moše govori o proročanstvu - predviđanju o pobuni naroda. Moše govori riječi Pjesme – ovdje se to vjerojatno

Jer, objašnjava B-g, Ja dovodim lju-

odnosi

na

Haazinu

de u zemlju kojom teče mlijeko i

narodu, u cijelosti. ■

–

čitavom

med. Ljudi će zadovoljni jesti i okrenuti se od B-ga. Tora, međutim, neće biti potpuno zaboravljena s

■

■

Godina 11 3 Broj 50 Strana

Strana 3

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 612. Hakhel BaSeder: Obaveza da se okupi narod na

bi svi ispunili ovu micvu, svatko bi imao Toru - zamislite

Sukot nakon Šemite

kako bi ljudi mogli biti dobri poznavatelji! Naš stih kaţe:

Okupite ljude - muškarce, žene, djecu, obraćenike ...

(Ponovljeni zakon 31,12)

613. Zapiši ovo: Obaveza da se napiše svitak Tore Napiši tu pjesmu za sebe ... (Ponovljeni zakon 31,19) Posljednja od 613 micvos je obaveza svakog čovjeka da

"Zapišite sebi tu pjesmu", to jest, Toru - "i podučite joj djecu Izraela". Nije dovoljno samo napisati Toru i ostaviti je u ormaru – treba je podučavati! Čovjek ima obavezu ove micve čak i ako je naslijedio sefer Tora od svog oca. Dok je micva konkretno napisati svitak Tore, svatko treba nastojati nabaviti i proučavati druge knjige znanju Tore.

napiše sefer Tora. Prepoznajući da nema svaki pojedinac

Ova se micva odnosi na sve muškarce u sva vremena i

potrebnu vještinu da to sam učini, on moţe unajmiti dru-

na svakom mjestu. O njoj se raspravlja u Talmudu u

gu osobu da to učini u njegovo ime. Danas je vrlo uobi-

traktatima Sanhedrin (21b), Baba Basra (13b-14b) i Me-

čajeno da ljudi sponzoriraju slova, riječi ili stihove kada

nachos (30a-b). Ona je kodificirana u Šulhan Aruhu u

njihov šul naruči da se napiše Tora. Na taj način, ljudi

Jore Dea 274. Ova je micva 18. od 248 pozitivnih micvos u

mogu sudjelovati u vršenju ove micve.

Rambamovom Sefer HaMicvos i 15. od 77 pozitivnih

Razlog za ovu micvu jest pomoći u širenju Tore. Kada

micvos koje se danas mogu vršiti kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 132. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman s ženom obredno nečistom od menstruacije (nastavak) ...Koliko li će patiti zbog toga u dalekoj budućnosti: jer kao da nije dovoljno što je sebi uništio sve dane svog ţivota, on je također donio na svijet zle ljude da se bune protiv Vječnoga i Njegove Tore sve dane njihova ţivota.

Njihovi će pokvareni postupci ostati stalni podsjetnik na njegov grijeh. I tako čitamo u svetom Zoharu (odjeljak Š'mot): Potomstvo koje on začne u tom času navlači na njih duh nečistoće, i oni će se sve svoje dane nalaziti u nečistoći.

Jer u ovome ono što je izgradio i zasnovao ostaje u većoj i snaţnijoj nečistoći od svih prljavština na svijetu (pogledaj tamo što dalje o tome piše).

Iz tog razloga neka se svaki čovjek koji

Strana 4

nosi ime Ţidov smiluje sebi i svim svojim naraštajima akon njega, da ih ne progutaju njegovi grijesi. Neka protiv svog nagona prikupi svoje snage, kako ne bi prekršio ovu tešku zabranu; i bit će to na njegovo dobro kako na ovom svijetu tako i na slijedećem.

Iz ovoga slijedi da je neophodno jako voditi računa da sa svojom ţenom ne ţivi u mjestu ili gradu u kojemu nema košer [pravih, dopuštenih] mikvi (obrednog kupatila). Čak i ako čovjek ima djecu koja ovise o njemu i njegov je osnovni način zarađivanja za ţivot, kako ga on vidi, povezan isključivo s tim mjestom, neka ne pristane zamijeniti svijet koji postoji uvijek za svijet koji je prolazan. Jer sasvim je sigurno, ako sa svojom ţenom stalno ţivi u tom mjestu, tijekom vremena on će se spotaknuti o zabranu koja se kaţnjava karetom (B-ţe sačuvaj). Stoga neka se pouzda u Vječnoga. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 44 - Suka Suka treba imati barem tri zida koji se međusobno dodiruju i koji su široki barem sedam pedalja (56 cm); zidovi bi po mogućnosti trebali biti pravi (vidi 630,2-8; 631, 6-7). Zidovi mogu biti izgrađeni od bilo kojeg materijala koji je trajan, nema loš miris (vidi 630,1), i ne pomjera se za običnog vjetra (vidi 630,10). Zidovi moraju biti unutar tri pedlja (24 cm) od zemlje i krova, ili moraju dosizati deset pedalja (80 cm) iznad tla, a njihova vertikalna produţenja moraju proći unutar tri pedlja (24 cm) od krova; vidi 630,9.

Krov mora biti izrađen od materijala koji rastu iz zemlje, i koji nisu pričvršćeni za zemlju, nisu podloţni nečistoći (općenito, koji nisu pretvoreni u gotove ili skoro gotove proizvode), trajni su (vidi 629,12) , i obično se ne koriste u druge svrhe (vidi 629,1-13.15-18.); predmeti koji imaju neugodan miris ili čiji dijelovi često ispadaju ne smiju se koristiti (629, 14). Krov ne smije imati potpornje, ili biti pričvršćen predmetima koji su podloţni nečistoći, niti ga oni smiju pridrţavati, no takvi se predmeti mogu koristiti za podupirače ili za pričvršćivanje greda koji podupiru krov (vidi 629,7-8) Krovni materijal mora pokrivati većinu svih dijelova horizontalnog područja krova; sveukupno, on mora stvarati nešto više sjene nego li propuštati sunca; vidi 631,1-2.4-5.

Poţeljno je da suka ima dovoljno lagan krov da kroz njega budu vidljive zvijezde. Ako je krov preteţak za Godina 11 5 Broj 50 Strana

to, prihvatljiv je, ali ako je pokrov toliko gust da kroz njega ne prodiru čak ni jake kiše, prema mnogim autoritetima on nije valjan (vidi 631,3 i MB 6). U vezi krova koji ima razmake ili je djelomično prekriven neprihvatljivim materijalom vidi 626,1; 631,8-9; 632,1-4; u vezi suke bez krova čiji se zidovi spajaju na vrhu pogledajte 631,10.

građena za blagdan); (vidi 635,1 i 636,1). Barem dio zidova mora biti napravljen prije nego li se napravi krov (vidi 626,2; 629,15). Suku se moţe graditi čak i na polublagdane (637,1). Čovjek moţe koristiti više od jedne suke (637,1), i moţe koristiti suku druge osobe ili sagraditi suku na zemlji drugoga, s njegovim dopuštenjem (vidi 637,2-3).

Krov ne smije započeti više od 20 lakata ili manje od 10 pedalja iznad poda suke; vidi 630,13 i 633,1-10. Horizontalno, suka mora imati dovoljno prostora za kvadrat veličine 7 x 7 širine ruke (56x56 cm); vidi 634,1-3.

U vezi suke ispod stabla, unutar kuće ili ispod krova koji se moţe ukloniti vidi 626,1-3; u vezi nadstrešnica unutar suke vidi 627,1-4; u vezi jedne suka pod drugom vidi 628,1; u vezi suke koju se vozi na kolima, brodu ili je nosi ţivotinja, ili je izgrađena na stablu, vidi 628,2-3.

Osoba, sve do kraja blagdana, ne ■ dismije izvući korist iz bilo kojeg jela suke koja se koristi za blagdan (638,1; 667,1); u vezi stjecanja koristi od ukrasa suke vidi 638,2. Osoba ne smije rastaviti svoju suku nakon što je u njoj pojela obrok posljednjeg dana, ali stvari koje se drţe u suki mogu se unijeti u kuću (666,1). U vezi korištenja suke na osmi (ili deveti) dan ili poslije blagdana vidi 666,1 i 668,1; u vezi napuštanja suke na kraju blagdana vidi 667,1.

Ukrasi koji vise s krova suke unutar četiri pedlja (32 cm) od krova ne čine smetnju između krova suke i njene unutrašnjosti. Ako vise više od četiri pedlja, a uz to su širine 4 × 4 pedlja (32x32 cm), oni čine smetnju. Poţeljno je, međutim, da nikakvi ukrasi ne budu obješeni četiri pedlja ispod krova; vidi 627,4.

Suka bi, u idealnom slučaju trebala biti izgrađena izričito za blagdan, ali je prihvatljiva i ako je izgrađena samo da stvara hlad. U potonjem slučaju, trebalo, bi po mogućnosti, podići površinu krova dimenzija 1 × 1 i ponovno je vratiti izričito za blagdan. Isto vrijedi i za suku koja je izgrađen više od 30 dana prije blagdana (kada nije evidentno je li iz-

Čovjek treba jesti i spavati u suki; tijekom cijelog blagdana, suka treba biti njegovo primarno mjesto stanovanja a njegova kuća ili stan trebala bi biti sekundarni, i prema suki se treba ophoditi s poštovanjem (639, 1.7; 640,4). U vezi toga koji namještaj i posuđe treba drţati u suki vidi 634,4 i 639,1; u vezi spavanja tamo vidi 639,2; u vezi onoga što se mora jesti ili piti tamo vidi 639,2-3; u vezi proučavanju i molitve tamo vidi 639,4. Obaveza je jesti u suki prve noći blagdana; vidi 639,3.5.

Osoba moţe napustiti suku ukoliko ■ bi joj bilo neugodno ostati tamo (npr. u slučaju kiše), osim prve noći; vidi 639,5-7 i 640,4. U vezi onih koji su oslobođeni korištenja suke vidi 640,1-10. ■ Strana 5

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Oprostiti i zaboraviti?

Da li priznanje i pokajanje nuţno sa sobom donose pomirenje? U našoj paraši Hašem daje naslutiti, da je tako, obećavajući da ako se vratimo Njemu, On će se vratiti nama, smilovati se i vratiti narod iz izgnanstva. Pa ipak, već u sljedećem poglavlju Tora opisuje kako će narod, nakon prvog kaţnjavanja, priznati svoje grijehe, a to neće dovesti do oprosta, nego će udvostručiti kaznu! Kako to da Hašem odbacuje pokajanje nacije?

 Dok Ramban sugerira da pokajanje naroda neće biti iskreno, R. Avraham Saba tvr-



di da tekst zapravo ne znači da ih je Hašem nastavio kaţnjavati. Da li su te reinterpretacije u skladu s osnovnim značenjem stihova? Čime moţete podrţati svako od tih mišljenja? Što čini pokajanje iskrenim ili neiskrenim?

Ralbag ţeli zadrţati doslovno čitanje teksta i tvrdi da je pretpostavka da pokajanje mora otkloniti kaznu jednostavno pogrešna. Čini li vam se ova tvrdnja teološki problematičnom? Zašto da ili zašto ne? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Strana 6

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Reći oprosti zaista je predivan doživljaj Mojsije predaje plašt vođe Jošui i

Udaljili smo se od B-ga tijekom

ţelimo da B-g ukloni sve kušnje ko-

kaţe mu „budi čvrst i hrabar‟. Na

protekle godine, ili godina. Zloupo-

je su pred nama, i zar ne mislimo da

kraju krajeva, Ţidovi nisu grupa

trijebili smo njegov svijet i protraćili

je prevladavanje iskušenja ono što

ljudi koju je lako voditi. Mojsije pre-

dragocjeno vrijeme koje nam je da-

nam daje najdublji osjećaj osobnog

daje Toru starješinama i svećenici-

rovao.

ispunjenja? Ako B-g rastvori plafon

ma, te izdaje svoju posljednju za-

i pozdravi nas, hoćemo li uistinu

povijed – da se jednom u svakih

vjerovati u njega, ili ćemo samo naći

sedam godina čitav narod treba

drugi izgovor da pobjegnemo? I da

sakupiti da sluša kralja dok im u

je On ispunio naše ţivote s više do-

Hramu čita Toru.

bara, zar nije vjerojatno da bismo propustili biti zahvalni na tome na

Muţ i ţena se sukobljavaju, te se

isti način kako propuštamo biti za-

malo po malo udalje jedno od dru-

hvalni za sva dobra koja sada■ ima-

goga. Nijedno od njih nije voljno

mo?

učiniti prvi korak ka pomirenju i tako se, vremenom, jaz produbljuje.

Na Jom kipur mi stojimo pred

Svako od njih optuţuje onog dru-

B-gom, s rukom na srcu i kaţemo,

gog za probleme u njihovom od-

„B-ţe: ovo nije tvoja greška‟. Mi pre-

nosu.

uzimamo odgovornost. Mi nismo ono što bismo trebali biti, pa niti

U nekom trenutku, međutim, je-

ţivot nije ono što bi trebao biti. Mi

dno od njih shvati da mora donijeti

smo problem u toj jednadţbi, a ne ti.

odluku: prihvatiti svoju vlastitu slabost; preuzeti odgovornost za svoju vlastitu ulogu u ovom problemu – ili dopustiti da moja nepopustljivost doprinese sporom raspadu braka. Taj supruţnik pristupi drugom, bezuvjetno se ispriča zbog boli koje mu ili joj je nanijela/o i zamoli da se zajedno potrude vratiti njihov odnos natrag na put na kojem se nekada nalazio. Pred njima je još uvijek dug i trnovit put prije nego li se u potpunosti pomire, no spremnost da se preuzme odgovornost uvijek je onaj prvi ključni korak. Dok god su oboje u fazi okrivljavanja onog drugog, oni neće naći zajedničkog temelja.

U suštini, to je ono što je Jom kipur.

No još gore od toga, mnogo gore, je što smo prebacivali krivicu. Krivimo B-ga zbog toga što ţivot nije dovoljno dobar. Krivimo ga što nam je toliko oteţao stvari. Krivimo ga zato što se nije snaţnije otkrio; da je samo otvorio plafon i pozdravio nas, bilo bi toliko lakše vjerovati u njega. Krivimo ga što nam nije dao sve one stvari koje drugi imaju i što nije naše ţivote ispunio dobrima, a tako je lako to mogao. Ţivot nije onakav kakvim ga ţelimo pa zato okrivljavamo.

Koliko god teško bilo prihvatiti odgovornost za probleme u odnosu i krenuti putem pomirenja, to nam također pruţa duboko zadovoljstvo.

I kada dođe do pomirenja – par padne jedno drugom u zagrljaj, plačući zbog toga što su povrijedili jedno drugo, zbog toga što su jedno drugome nedostajali, i zato što se toliko raduju što su ponovno zajedno. To je svijetla točka njihovog odnosa za godine što dolaze.

To je Jom kipur. Kao dan pomirenja između čiste ljudske duše i njenog voljenog Oca na Nebesima, on

Smisao Jom kipura je u prekidanju

je svijetla točka, vrhunac Ţidovske

s okrivljavanjem i započinjanjem

godine. Bili Ţidovi ili ne, bili religio-

prihvaćanja odgovornosti. Da li ţi-

zni ili ne, pomirenje je uvijek predi-

vot uistinu nije dobar ili ga samo mi

van doţivljaj. ■

ne cijenimo dovoljno? Da li stvarno Godina 11 7 Broj 50 Strana

Strana 7

Rabbi David Stav:

Dobro u nama Parša Vajeleh obuhvaća Mošeove

kraju, oni će pasti, Ja ću se naljutiti

smrti oni zastraniti i da će se B-g

posljednje dane prije no što je nje-

na njih i sakriti Svoje lice od njih i

naljutiti zbog njihovih djela. Čitanje

gova duša napustila svijet. Neobi-

oni će trpjeti strašne posljedice, sve

ovih stihova svakako bi svakog od

čno, kao zaključak cijele knjige po-

dok ne kaţu:

nas moglo baciti u depresiju. Ako je

svećene Mošeovim upozorenjima o tome što će se dogoditi ţidovskom narodu ako skrenu sa puta, B-g mu kaţe sljedeće: "Evo ti ćeš naskoro počinuti sa svojim ocima. A narod će se ovaj dići da čini blud idući za tuđim bogovima one zemlje u koju će nas-

"i onda će reći: `Zar me ne snalaze ove nevolje zbog toga što B-g moj nije u mojoj sredini?" (31,17)

ko je tako, čemu se truditi biti Ţido-

Tora nam želi reći u nesavršen svijet,

sklopih.“ (Devarim 31,16)

u okvir stvarnosti

naroda ili učinile išta dobroga. Na

Strana 8

svega, B-g i Moše kaţu nam da oni znaju da ćemo sagriješiti i pasti. A-

kršit će Moj Savez što ga s njim

gove riječi dirnule srca ţidovskog

gu u tome? Čemu se truditi? Nakon

im da on zna da će nakon njegove

da nas je postavila

da je bezvrijedno misliti da su nje-

prijed određen kraj, zašto igrati ulo-

Zatim, Moše okuplja narod i kaţe

koro ući; Mene će napustiti i pre-

Drugim riječima, B-g kaţe Mošeu

sve predodređeno i priča ima una-

u kojoj postoji mogućnost pada.

vima i očuvati svoj identitet, ako unaprijed znamo da imamo male šanse za uspjeh, ili da smo osuđeni na neuspjeh u svakom slučaju?■ Uistinu postoje oni koji bi prihvatili takav stav dok čitaju ove stihove, i rekli sebi da nema razloga teţiti bilo čemu u ţivotu, jer je svijet mračno i očajno mjesto. Svatko će

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Dobro u nama

njivanje naših neprolaznih vrijed-

Duboko u izvoru ljudske duše postoji težnja da stvari učini boljima i da čini dobro pasti kada je suočen sa krizama i izazovima i stoga nema razloga da pokušavamo biti sveci u svijetu grešnika.

nosti trebalo bi nas ohrabriti i reći nam da unatoč našim promašajima, nikada ne smijemo odustati.

Jedna stara hasidska izreka kaţe da je najveći grijeh koji čovjek moţe počiniti reći da B-g nije prisutan, ili, drugim riječima, da je čovjek izgubio doticaj sa pozitivnom stranom svoje osobnosti. Iako ta dobrota moţe biti sakrivena, duboko u izvoru

Međutim, moţemo prihvatiti i ve-

ljudske duše postoji teţnja da stvari

oma drugačiji pristup kada čitamo

učini boljima i da čini dobro. Neka

ove stihove, a to je pristup koji bi-

bismo svi zasluţili da vidimo te po-

smo trebali imati. Tora nam ţeli reći

zitivne stvari u nama samima i da iz

da nas je postavila u nesavršen svi-

njih izvučemo najviše što se moţe. ■

jet, u okvir stvarnosti u kojoj postoji mogućnost pada. Ne smijemo pret-

■

Prevela Anja Grabar

postavljati da je B-g, koji nam je dao Toru, mislio da ćemo mi ţivjeti u svijetu anđela – istina je upravo suprotna, jer On je znao da će većina ljudi pasti na raznim raskriţjima svojih ţivota.

Ipak, svako ljudsko biće, iako s vremena na vrijeme pada, radije bi izabralo ţivjeti u svijetu pozitivnih

■

vrijednosti, svijetu u kojem vladaju dobrota i pravda. Mošeovo obznaGodina 11 9 Broj 50 Strana

Strana 9

Rabbi Ephraim Buchwald:

Cijeniti nečiju unutarnju vrijednost Ovotjedna parša, parša Vajeleh, gotovo uvijek se čita zajedno sa prethodnom paršom, Nicavim. One se čitaju odvojeno jedino kada su između Roš Hašane i Sukota dva šabata, od kojih se nijedan ne poklapa sa praznikom.

Ovog šabata, koji je poznat kao Šabat Šuva, šabat pokajanja, u Ponovljenom zakonu 31,9-13 čitamo o zapovijedi hak'hel. Tora nam kaţe da nakon što se izraelski narod nastanio u zemlji Izrael, jednom svakih sedam godina, tijekom blagdana Sukota, cijeli bi se narod okupio zajedno, muškarci, ţene i djeca, kako bi učili Toru iz usta kralja. To je bio osobit događaj koji ističe činjenicu da su se tijekom šabatne godine, kada se nije obrađivala zemlja, stanovnici Izraela morali religiozno i duhovno obogaćivati učeći Toru. Od kralja se očekivalo da sluţi kao primjer cijelom Izraelu vodeći učenje Tore sa narodom.

Poseban dio parše u kojem Moše daje narodu upute vezane uz Hak'hel započinje sljedećim riječima u Ponovljenom zakonu 31,9: "Mojsije napisa ovaj Zakon i predade ga svećenicima, sinovima Levijevim, koji su nosili Kovčeg saveza G-spodnjeg, i svim izraelskim starješinama." Iako tekst kaţe da je Moše zapisao Toru i dao je u ruke svećenika i starješina, jasno je da religija u judaizmu nije bila namijenjena samo svećenicima ili malom krugu vođa.

Svećenici su bili više čuvari i učitelji Tore. Religiozne istine koje nalazimo u Tori imale su namjenu da postanu trajna imovina čitavog naroda. To je jasno rečeno u stihu Ponovljenog zakona 33,4: "Mojsije nam je odredio Toru, to je baština cijelom zboru Jakovljevom."

Kao što je to često slučaj u judaizmu, tu srećemo antinomiju, kontradikciju između dvaju principa: pronalaska pravog i potrebnog balansa između potreba pojedinca i potreba zajednice. Tako, primjerice, iako je Strana 10

■

ţidovski običaj moliti sa zajednicom, kao dio minjana (kvoruma), najvaţnija molitva, Amida, uvijek se izgovara u tišini, kao da ju molimo sami, kao pojedinci. I iako zajednica ima određenu snagu, ta snaga zajednice potiče od snage pojedinaca

Svaki čovjek mora na sebe gledati kao na ključni element u uspješnom postizanju oproštenja, ne samo na osobnom nivou, već i na nivou cijelog židovskog naroda unutar te zajednice. Taj balans između potreba pojedinaca i potreba zajednice je nešto što judaizam vrlo dobro postiţe.

Ta delikatna ravnoteţa također se odraţava u ulozi koju ima blagdan Roš Hašane, koji nas uvodi u 10dnevni period kolektivnog pokajanja. Ali mi ne gubimo iz vida ključnu ulogu koju pojedinci imaju u postizanju kolektivnog oproštenja.

Svaki čovjek mora na sebe gledati

kao na ključni element u uspješnom postizanju oproštenja, ne samo na osobnom nivou, već i na nivou cijelog ţidovskog naroda.

Kada je riječ o traţenju oproštenja, oni koji se uistinu kaju često na sebe gledaju kao na nedostojne, ne samo nedostojne B-ţjeg oproštenja, već nedostojne sudjelovanja u zajedničkom pokajanju ţidovskog naroda.

No, nije tako, kaţe judaizam. Svaka pojedina duša je dragocjena B-gu.

Svaka pojedina duša moţe biti kvalificirana za B-ţje oproštenje i svaka pojedina duša ima snagu da postane odlučujući faktor u postizanju uspješne tešuve – pokajanja cijelog ţidovskog naroda.

Nedavno sam naišao na jednu poučnu usporedbu koju bih htio podijeliti s vama, a za koju vjerujem da daje snaţnu poruku vezano uz istinsku vrijednost pojedinca.

Nosač vode u Indiji imao je dva velika vjedra, svako na jednom kraju štapa koji je nosio na svom vratu.

Jedno je vjedro imalo pukotinu, a drugo je bilo savršeno. I dok je savršeno vjedro uvijek donosilo punu mjeru vode na kraju dugog hoda od izvora do gospodareve kuće, drugo vjedro je stizalo samo dopola puno.

Pune dvije godine to se ponavljalo svakog dana. Nosač je donosio saDivrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

mo jedno i pol vjedro vode do kuće svog gospodara. Naravno, savršeno vjedro bilo je ponosno na svoja postignuća jer je savršeno ispunjavalo svoju ulogu. No, jadno napuknuto vjedro sramilo se svoje nesavršeno-

Svatko od nas ima svoje osobite mane.

Svi smo mi napuknuta vjedra.

Svakog čovjeka moramo prihvatiti onakvim kakav jest i tražiti dobro u njemu sti i osjećalo se tuţnim jer je moglo ispuniti samo pola od onoga za što je bilo načinjeno.

Nakon dvije godine onoga što je smatralo potpunim promašajem, napuknuto vjedro jednog je dana kraj izvora reklo svom nosaču: "Sramim se i ţelim ti se ispričati." "Zašto?", upitao je nosač. "Čega se sramiš?"

"Protekle dvije godine donosio sam samo pola svog tereta jer pukotina u meni uzrokuje da voda iz mene istječe čitavim putem do kuće tvog gospodara. Zbog mojih mana, ti moraš raditi sav ovaj posao, a ne dobivaš punu vrijednost za svoj trud.", reklo je vjedro. Nosač vode saţalio se na staro napuknuto vjedro i u svom suosjećanju mu je rekao: "Kad se budemo vraćali gospodarevoj kući, ţelim da primijetiš divno cvijeće pored puta." Uistinu, dok su išli putem, napuknuto vjedro primijetilo je prekrasno cvijeće sa svoje strane staze i to ga je malo razvedrilo. Ali na kraju puta, ponovo se raţalostilo jer je, kao i obično, iz njega iscurilo pola količine vode.

I tako se opet ispričavalo svom nosaču za svoje mane. Nosač je rekao, "Jesi li primijetio da je cvijeće bilo samo sa tvoje strane staze, a ne i sa strane gdje je drugo vjedro? To je

Godina 11 11 Broj 50 Strana

Cijeniti nečiju unutarnju vrijednost

zato što sam uvijek znao za tvoju manu i učinio sam ju prednošću.

Posijao sam sjeme cvijeća sa tvoje strane staze i tako si ga ti svakog dana, dok smo se vraćali sa izvora, zalijevao. Već dvije godine ja mogu brati ovo predivno cvijeće i njime ukrasiti stol svoga gospodara. Da ti nisi ovakav kakav jesi, on nikada ne bi imao tu ljepotu koja krasi njegov dom."

Pouka je, naravno, da svatko od nas ima svoje osobite mane. Svi smo mi napuknuta vjedra (neki više od drugih). Ali pukotine i mane koje svatko od nas ima čine naše zajedničke ţivote toliko zanimljivima i vrijednima. Moramo svakog čovjeka prihvatiti onakvim kakav jest i traţiti dobro u njemu. A mnogo je dobra u svakome.

Mnogo je dobra u svakome od nas. Blagoslovljeni su oni koji su fleksibilni jer oni neće postati iskrivljenog oblika. Moramo upamtiti da cijenimo sve različite ljude koje srećemo u ţivotu!

Svatko od nas ima snagu da promijeni svijet. Kako bismo to postigli, svi se moramo usredotočiti na našu vlastitu vrijednost i naučiti cijeniti obilje dobra koje moţemo naći u drugima.

L'šana tova tikatejvu – Neka biste bili upisani za godinu zdravlja i mira.

■

Budite blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Uvijek ići naprijed Naziv ovotjednog čitanju Tore

takoreći, u stalnom pokretu, uvijek

preuzet je od prve riječi same parše -

prema naprijed, ide, nagovara i

vajeleh. Ova riječ označava pokret,

podućava izraelski narod.

aktivnost da se ide negdje. Predmet

uzvišenosti i svetosti.

Nova godina koja nam je osvanula, uz sve svoje blagoslove, sa so-

Tora je za nas zapisala da na kraju

bom donosi i sve svoje kušnje. Naša

njegovog ţivota njegova fizička sna-

sposobnost da se suočimo s tim iza-

ga i sposobnosti nisu bili ni na koji

zovima, da takorekuć nastavimo ići,

način smanjene. To je svakako iz-

doista će biti mjerilo našeg ostvare-

niman i doista jedinstven blagoslov.

nja i zbivanja u ovoj novoj godini.

Ali to je dar od B-ga, poput zdravlja

Moše nas je osobnim primjerom

i dugovječnosti. Nastavak aktivnosti

podučio da nikada u ţivotu nije

Doista je čudesno da se na poslje-

u ime Tore i Ţidovskog naroda je

prekasno nastaviti se kretati i nasto-

dnji dan na zemlji Mošea treba opi-

dar od Mošea Mošeu. To je u pot-

jati ispuniti svoje nade, teţnje i vi-

sati kao da je u pokretu, da snaţno i

punosti ovisilo o njegovom pristu-

zije.

hrabro ide dalje učiti i voditi svoj

pu, predanosti i viziji prema sebi i

voljeni narod Izraela. Moţda u sa-

svom narodu. Stoga je on doista

moj ovoj riječ vajeleh otkrivamo taj-

opisan u ovotjednom čitanju Tore

nu Mošeove uzvišenosti i mnogo-

kao osoba koja je u pokretu, stalno

strukih postignuća tijekom njego-

ide prema većim visinama i višem

vog ţivota.

smislu ostvarenja.

ovog glagola je veliki učitelj i vođa Moše. Prema Ţidovskoj tradiciji i riječima velikih komentatora na Toru, ovu je paršu Moše za nas napisao posljednjeg dana njegovog boravka na zemlji.

■

Ţivot je dragocjen i prolazan i treba ga iskoristiti najviše što se moţe.

Biti u pokretu, fizički i duhovno, doista je tajna uspješne dugovječnosti i ţivotnog ostvarenja. Čak i velikom Mošeu nije bila darovana

Moše je uvijek išao, uvijek se ba-

To je također jedna od poruka ko-

fizička besmrtnost, niti će mu biti

vio podučavanjem i savjetovanjem

jima nas uči Šabat Šuva. Da bismo se

odobrene sve osobne ţelje koje je

Izraela. U Tori nigdje ne nalazimo

vratili B-gu i iznova započeli svoje

imao na ovoj zemlji. Pa ipak, sve do

da se Moše odmarao od svoje misije

traganje za svetošću, mi moramo

svog posljednjeg daha, Moše se po-

ili da je prestao s radom, teţnjom

biti proaktivni u svom ponašanju i

svećuje ostvarenju svojih ciljeva i

prema svom cilju da podigne Ţi-

pristupu. Pasivnim ili apatičnim

vođenju Ţidovskog naroda. Ovu

dovski narod da bude kraljevstvo

ponašanjem sigurno nećemo postići

kratku paršu, koji bi trebala svima

svećenika i sveti narod. Moše je,

cilj nacionalnog i osobnog povratka

nama biti nadahnuće, valja dobro

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

proučiti.

Kratka ali bremenita parša Parša Vajeleh je parša s najmanjim brojem stihova - svega trideset - od svih drugih parši u Tori. Ona je također i parša koja se obično poklapa sa Šabat Šuva, svetim šabatom između Roš hašane i Jom kipura. Riječi ove parše dio su posljednje oporuke koju je Moše izrekao u danu svog odlaska s ove zemlje.

Uvijek ići naprijed će to biti temelj povratka Ţidova

titet i vrijednosti. Kako se moguće

B-gu i Njegovoj Tori. To je suština

nadati nacionalnom povratku sinaj-

sadrţaja parše, a njena kratkoća sluţi

skom savezu u takvim okolnosti-

samo kako bi još pojačala snagu

ma?

svoje poruke.

Čini se da naša kratka parša uka-

Postoje određene istine koje su

zuju na to da će to biti process, a ne

razumljive same po sebi, i za koje

iznenadno prosvjetljenje. Prorok u

nisu potrebne dodatne riječi, obja-

haftori ukazuje na to da će takav

šnjenja ili načini iznošenja. Kako se

proces biti nepotpun sve dok se ne

Ţidovska povijest razvija tisućama

spozna da nas laţni bogovi i pro-

godina, ova parša sve više dobiva na

lazno zanimljivi ideali nisu odveli

snazi i vaţnosti. Svako odstupanje

Po svom običaju, Moše ne ublaţa-

nigdje. On ponavlja Mošeove riječi

od sinajskog saveza na kraju je so-

va riječi u vezi sudbine Ţidovskog

iz naše parše da se povratak i poka-

bom donosilo tjeskobe i boli, a često

naroda u njegove povijesti koja će

janje u nacionalnom smislu moţe

i katastrofu u Ţidovskom svijetu.

uslijediti. Tako je najkraća parša To-

dogoditi jedino ako shvatimo koliko

Samo bacite pogled na Ţidovsko

re ujedno i jedna od najsnaţnijih od

smo daleko zalutali.

društvo i povijest, i Mošeove su se

svih paršijot Tore. U stvari Moše

riječi potpuno dokazale u okolno-

upozorava svoj Izraelski narodu da

stima i događajima.

će ih G-spod drţati odgovornima u vezi pridrţavanje uvjeta sinajskog saveza, i da je taj savez nepovratan i neraskidiv.

Osobno pokajanje i povratak da-

Veliki izazov, koji moderna kultura vrši na nas, je u tome što je ona toliko sveprisutna u svakom aspektu našeg ţivota. Zbrka koju ona

leko je lakše postići nego nacionalno

izaziva

pokajanje i povratak. Ţidovski na-

onemogućava

kod

Ţidovskog jasno

naroda

razmišljanje,

rod ili barem njegov veliki dio od-

Dugo će potrajati i Ţidovski će se

ispravne prosudbe i poštene procje-

lutao je vrlo daleko od sinajskog

narod mnogo puta nastojati izmigo-

ne istinskih Ţidovskih vrijednosti,

saveza. Situacija ovdje u Izraelu je

ljiti i izvući prije nego li prihvati

nasuprot pomodnih korektnosti.

daleko bolja od situacije u dijaspori,

ovu stvarnost odgovornosti prema

gdje mješoviti brakovi, neznanje,

savezu. No, Moše ih uvjerava da će

otuđenje i laţni bogovi nagrizaju

na kraju poruka biti prihvaćena i da

Ţidovsku vjeru, obitelj, vlastiti iden-

Naša parša je kratka, no naš put natrag je dug i surov. U ovoj dobroj i blagoslovenoj godini koja je upravo započela krenimo - i nastavimo dalje ovim putem koji vodi natrag ka Sinaju i vodi nas do potpunog nacionalnog izbavljenja.

Šabat šalom Gmar hatima tova ■

Godina 11 13 Broj 50 Strana

Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Potreba da nas se upozori protiv idolopoklonstva U Mošeovom posljednjem obraćanju Ţidovskom narodu on ih podsjeća na njihovu prisnost s grozotama avoda zara (idolopoklonstva): "Jer znate kako smo ţivjeli u zemlji Egiptu; i kako smo prošli posred naroda kroz koje ste prošli. Vidjeli ste njihove gnusobe i njihove idole (gilulehem), drvene i kamene, srebne i zlatne, koji su bili s njima. Neka ne bude među vama muškarca niti ţene, niti obitelji, niti plemena čije se srce danas odvraća od Vječnoga našega B-ga da ide i sluţi bogovima tih naroda; neka ne bude među vama korijena koji rađa ţuči i peli-

vo pod nebom..." [Devorim 29,15-19].

Ima u ovome nešto što se kosi s intuicijom. Moše opisuje potpuno odvratnu prirodu idolopoklonstva.

Pojam koji on koristi je gilulehem i povezan je s rječju galal, koja označava ljudski izmet. Čovjek se mora

o kokainu i tome kako je kokain tvar koja stvara izuzetno snaţnu ovisnost, te da će osoba, ako se zaplete u mreţu ovisnosti o kokainu, doslovno uništiti svoj ţivot. Takva

Kada ljudima pokažete

zapitati, ako je avoda zara zaista to-

užitak u nečemu,

liko odbojna, zašto je onda bilo nu-

i potom patnju

ţno da Moše uloţi toliko vremena i riječi upozoravajući Ţidovski narod na to? Zar oni ne bi uzmakli od nje

koja će uslijediti ako se upustite u taj užitak, poruka o užitku će ■

čisto zbog njene prezira vrijedne prirode? Zašto bi im to uopće pred-

prevladati poruku o patnji.

stavljalo kušnju?

nom ...govoreći 'Bit će mi dobro,

Dr. Abraham Twerski postavlja to

će osoba biti nagnana da zadovo-

iako hodim u tvrdoglavosti svoga

pitanje i daje zanimljivo tumačenje

ljava svoju naviku do te mjere da joj

srca... ' Vječni mu neće htjeti opros-

tog fenomena. Moj pristup ovom

ništa drugo na svijetu neće biti va-

titi, već će se gnjev Vječnoga i nje-

pitanju je malo drugačiji, no njegov

ţno – niti njegova ţena, niti njegova

gova ljubomora raspaliti na toga

je komentar poučan:

djeca, niti njegov posao, niti njegova

čovjeka i svako prokletstvo koje je

On piše kako je jedna televizijska

zapisano u ovoj knjizi naleći će na

mreţa svojevremeno prikazala dvo-

njega i Vječni će izbrisati ime njego-

satni dokumentarac o zlu ovisnosti

karijera. Ništa. Jedina stvar koja mu je vaţna je da dobije svoj "fiks".

Istraţivači su otkrili da su tinejdţeri i mladi koji su gledali ovaj program bili skloniji da se upuste u ovisnost o kokainu od onih koji to nisu gledali. Kako je to moguće?

Dva sata su gledali realistične dokaze koji su im prikazivali što će im se dogoditi ako postanu ovisni o kokainu, a oni su to okrenuli i svejedno to učinili. To nema nikakvog smisla!

Njegovo viđenje ovoga je da kada ljudima pokaţete uţitak u nečemu, i potom patnju koja će uslijediti ako se upustite u taj uţitak, poruka o uţitku će prevladati poruku o pa-

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Potreba da nas se upozori protiv idolopoklonstva ljubnica (sota) u njenoj sramoti, on treba (istog trenutka) dati zavjet da će se uzdrţati od vina (koje moţe dovesti do slabljenja moralnih kočnica čovjeka). Moţemo se zapitati: "Već to što vidi sramotu sote trebalo bi samo po sebi biti dovoljno da obeshrabri takvo slobodno ponašanje". Zašto je potrebno zavjetovati se? Odgovor glasi: Čovjeku je nuţan taj zavjet! Intelektualna svijest o prezira vrijednom ponašanju neće ga samo po sebi sačuvati od toga.

Bilo da prihvaćate tumačenje dr.

Twerskog, ili vam se više sviđa moje objašnjenje, ili imate neko svoje

tnji. Ono što su oni razumjeli iz tog

pogotovo ne automobili koji prolaze

TV dokumentarca bilo je "E, ova

mimo njih. Zašto to oni čine? Odgo-

stvar mora da je stvarno odlična

vor je da oni to čine kako bi sebe

kad pogledaj što su ljudi sve spremni za nju učiniti."

kime poput dr. Twerskog o ljudskoj psihologiji, no moje je viđenje o rezultatima ovog istraţivanja druga-

ugledamo nekoga kako čini nešto što treba biti nezamislivo i van svih granica, onda je neophodno poduzeti neke preventivne korake kako

Kada ugledamo nekoga

Nisam se sklon raspravljati s ne-

tumačenje, iz ovoga vidimo da kada

kako čini nešto što treba biti nezamislivo i van svih granica,

to što smo vidjeli ne bi izvršilo utjecaj na nas.

Upravo je to ono što nas ovaj odlomak u Tori uči: Mada ste vidjeli da su ti bogovi od drveta i kamena

čije. Po mom skromnom mišljenju ja

onda je neophodno poduzeti

vjerujem da je pouka koju moţemo

neke preventivne korake

naučiti slijedeća: Kada netko pro-

kako to što smo vidjeli

izbjegava i biti svjestan pogubnih

ne bi izvršilo utjecaj na nas.

posljedica po onoga koji ih slijedi. ■

matra nekoga kako čini nešto što za onoga koji gleda nije dolazilo u obzir, ta stvar nekako postaje manje "van domašaja" za onoga koji gleda, i sada kod njega postoji veća vjerojatnost da će i sam to isprobati.

Zato ima nekih Ţidova u Erec Jisraelu koji će kada spaze kršenje šabata (npr. – automobile koje ulicom voze nereligiozni Izraelci) reći sebi 'Šabos! 'Šabos!'" Vidio sam to svojim očima. Nitko ih Godina 11 15 Broj 50 Strana

ne čuje,

vrijedni

prezira

i

primitivni,

svejedno čovjek mora paziti da ih

zaštitili od hilul šabosa. Oni ne ţele izgubiti bijes i uţas prilikom pogleda na skrnavljenje šabata, kako im mogućnost da prekrše šabos ne bi postalo opipiljivije i stvarnije u njihovom umu.

Ovo se slaţe s onime što nam

■

Hazal kaţu da ako netko ugleda ţenu za koju se sumnja da je preStrana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

B-g iznosi priziv nama u obranu "Kada ih snađu mnoga zla i nevolje, tada će ova pjesma progovoriti pred njima, kao svjedok, jer je neće zaboraviti usta njegovih potomaka, jer Ja znam njihovu sklonost" (31,21) Malbim ovaj stih tumači kao B-ţje obećanje da će oprostiti kada će djeca Izraelova učiniti tešuvu. Malbim navodi Talmud koji kaţe da je prorok Ilija molio za Izraelce koji su postali idolopoklonici govoreći B-gu: "Ti si bio taj koji im je omogućio da odlutaju" i da je B-g priznao: "Da, Ja sam stvorio jecer hara "(Berahos 32b).

B-g prihvaća dio odgovornosti za naše grijehe, jer je stvorio toliko snaţan jecer hara.

Praštanje zahtijeva tešuvu: ţaljenje zbog toga što smo sagriješili i iskrenu odluku da više ne ponavljamo grešni čin. Ali zašto tešuva djeluje?

Ako netko počini zločin i moli suca:

"Ţao mi je što sam to učinio i obećavam da to nikada više neću učiniti", to teško da će zaustaviti suca da ne izrekne kaznu.

Tešuva je djelotvorna jer B-g razumije koliko smo ranjivi pred lukavstvom i iskušenjima jecer hara. Stoga, ako shvatimo da nas je jecer hara prevario, B-g to uzima u obzir.

Hasidski učenjak, Shpoler Zeide, često je vapio za svoj narod: "Gospodaru svemira! Ti si postavio iskušenja ljudima pred oči, a kazna Gehinoma (pakla) je opisana u knjigama. Da si stavio Gehinom pred ljudima oči, a iskušenja u knjige, uvjeravam Te, nitko ne bi griješio. " Nema opravdanja za grijeh, ali ako čovjek koji je sagriješio učini tešuvu, B-g preuzima dio odgovornosti i oprašta grijeh.

Ovo je, kaţe Malbim, obećanje iz prethodnog stiha. "Kada ih snađu mnoga zla i i nevolje, tada će ova

pjesma progovoriti pred njima, kao svjedok, jer Ja poznajem njihovu sklonost." Kada će nas nevolje koje zadese Izrael potaknuti da učinimo tešuvu, B-g obećava da će oprostiti jer On poznaje snagu zlog nagona.

Ova pjesma, Tora, "neće biti zaboravljena od ustiju njegovog potomstva", i bit će svjedokom da moli za nas.

Netko moţe biti obeshrabren od toga da učini tešuvu, misleći: "Kakve li koristi od toga? Ne mogu očekivati od B-ga da mi oprosti jer Ga toliko dugo nisam slušao." B-g obećava da ako neka osoba učini tešuvu, On će u njezino ime uloţiti priziv, preuzimajući na sebe dio odgovornosti za ponašanje te osobe.

Nikada nije prekasno za tešuvu.

Kada se zbudu loše stvari. . . . I mnoga zla i nevolje dođu na njih, oni će reći toga dana: „Nisu li ova zla došla na nas zato što B-g nije među nama?“.

Pitanje „zašto se loše stvari događaju dobrim ljudima?“ mučilo je svakoga tko iole razmišlja. Talmud kaţe da kada je Moše od B-ga zatraţio „Pokaži mi svoje putove“ (Šemot, Izlazak 33.13), on je zapravo postavio ovo isto pitanje. Knjiga o Jobu, za koju neki smatraju da ju je napisao Moše (Bava Basra 15a), posvećena je raspravi o tom pitanju, a konstatacija je da ne postoji logičan odgovor. Točnije, vjersko je načelo da je B-g pravičan i dobrohotan, a jedino što mi moţemo izjaviti jest da pojava loših stvari kod dobrih ljudi nadilazi naše shvaćanje.

Tamo gdje se ne moţe primijeniti logika, moţe se primijeniti vjera.

Moramo prihvatiti da je B-g pravičan i dobrohotan, čak i onda kada to naša logika nije u stanju razumjeti. ■

Strana 16

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti VA BRATA D Prije mnogo, mnogo godina ţivjela u Jeruzalemu dva brata. Stariji je brat imao

D a bi došli do nesebične ljubavi, morate

prvo naučiti voljeti sami sebe, ostvariti

harmoniju između svog tijela i duše. To znači razumjeti tko ste vi uistinu i što trebate postići u ovom ţivotu. Vaš poziv ne

svoju obitelj, a mlađi je bio neoţenjen. Svakoga su dana zajedno obrađivali polje koje su naslijedili od oca, a kad je došlo vrijeme ţetve, podijelili bi urod na dva potpuno jednaka dijela.

Jedne se noći mlađi brat prevrtao u krevetu i nikako nije mogao oka sklopiti. Razmišljao je: "Moj stariji brat ima ţenu i djecu i treba puno novaca da bi podmirio sve njihove potrebe. Nije pravedno da urod dijelimo na dva jednaka dijela."

Ustao je iz kreveta s namjerom da prenese dio ţetve sa svog štaglja na bratov.

Niti njegov stariji brat nije te iste noći mogao oka sklopiti, pa je razmišljao: "Moj mlađi brat je neoţenjen, ţivi sam i bogat urod je sve što ima na svijetu. Nije pravedno da dijelimo ţetvu na dva jednaka dijela."

I on je ustao iz kreveta. Krenuo je prenijeti dio svog ţita na štagalj mlađega brata. Kada je izašao van, sreo je mlađeg brata kako istim poslom dolazi njemu u susret. Shvativši što se dogodilo, braća su potrčala jedan drugome u zagrljaj. legenda kaţe da, kad je Stvoritelj vidio što se dogodilo, odlučio je na tom mjestu podići Jeruzalemski hram. ■

smije vam stvarati neugodu i morate izbjegavati svako ometanje. Ako ste u konfliktu sa samim sobom, kako onda moţete očekivati da postignete zadovoljavajuću ljubav s drugom osobom.

Naučiti voljeti samoga sebe moţe predstavljati poteškoću. U početku, ego ne moţe

S misao prognanstva u Egiptu

bio je - naučiti ga izdrţati.

R. Hanoh iz Aleksandrova

■

postojati u isto vrijeme s B-gom. Ili slijedite svoje prioritete, ili B-ţje; vi doţivljavate sebe kao da ste isključivi proizvod svog rada, samodovoljno biće, ili da ste stvoreni na sliku B-ga. Da biste mogli rasti, morate naučiti isključiti svoj ego, isprazniti se i napraviti mjesta za nešto veće od sebe. ■ R. Simon Jacobson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 11 17 Broj 50 Strana

Strana 17

Breslov:

Priča Upravo smo prošli kroz ozbiljno i intenzivno suđenje na Roš Hašanu.

Već je donešena odluka o sudbini većine ljudi na svijetu za nadolazeću godinu. Sada, na Jom Kipur, Dan pomirenja, koji dolazi, proći ćemo kroz sljedeću fazu čišćenja svih naših grijeha i pogrešaka koje smo počinili u proteklih godinu dana.

Postoje dva bitna sredstva kojima se čovjek treba koristiti kada priznaje svoje grijehe. Prvo je da čovjek mora povratiti izgubljeno pouzdanje da ga B-g i dalje ţeli, i to gradeći na svojim vrlinama. To tu osobu budi, hrabri je da se pokaje, da prizna svoje pogreške i vrati se u B-gu.

Drugo sredstvo je pokajati se slomljenog srca, plakati i moliti se B-gu da ga dovede natrag. Rabi Nahman kaţe da slomljeno srce nastaje iz stanja tihe radosti, a ne iz depresije, kako bi se moglo misliti. Međutim, imati slomljeno srca dulje vrijeme moţe lako dovesti do depresije.

Stoga Rabi Nahman sugerira da bi svatko veliku većinu svog vremena trebao izraţavati sreću, a metodom slomljenog srca se koristiti samo u kratkim intervalima. Budući da laik nije upoznat kada se koristiti kojim od sredstava za pokajanje, on se mora konzultirati s učenjakom.

Evo jedne istinite priča o djelotvornosti slomljenog srca: Jednom je bio neki siromašni Ţidov koji je iznajmio kuću i polje od lokalnog neţidovskog plemića. Gospodar je poštovao svog čestitog stanara i od-

nosio se prema njemu kao prema dragom prijatelju. Taj je Ţidov iznenada umro, a i njegova supruga, slomljena srca, umrla je od tuge ubrzo nakon njega. Dobri se plemić saţalio nad sinom tog Ţidova koji je sada postao siroče i odlučio ga podići, jer sam nije imao djece. Dječak, Josele, rastao je kod svojih neţidovskih posvojitelja, ne znajući da je zapravo Ţidov. Jednog dana, dok se igrao, drugi se dječak iznenada nešto razljutio na njega i nazvao ga Ţidovom. Uznemiren i zbunjen, Josele je otrčao do svog "oca" i upitao ga je li to istina. Ispočetka je njegov posvojitelj tvrdio da je Josele njegovo krv i meso, no dječak je i dalje traţio da mu kaţe istinu, sve dok konačno njegov "otac" koji ga je udomio nije bio prisiljen priznati mu istinu i ispričati mu priču o njegovu usvajanju.

Jednog dana, Josele se igrao na ulici, i primijetio je kako nekoliko ţidovskih obitelji tovare svoja kola pripremajući se za put. Upitao ih je kamo idu, a oni su mu rekli da idu u obliţnje selo da se mole u sinagogi jer je bila Roš Hašana, Dan suda, kada B-g sudi svačija djela iz prošle godine i određuje njihovu sudbinu.

Te mu se noći u snu pojavio njegov pravi otac i rekao: "Josele, sine moj, ti si Ţidov! Idi u sinagogu i moli se sa svim ostalim Ţidovima."

"B-g će saslušati tvoje molitve". Josele je bio duboko ganut, i sljedeće je noći usnio da mu se majka ukaza-

la i rekla: "Danas je Roš Hašana diljem svijeta. Idi i pridruţi se svojoj braći, nije prekasno!" Sljedećeg jutra ostao je sam kod kuće, jer je njegov udomitelj otišao u lov. Odlučio je otići u sinagogu i sam samcat krenuo je na put. Izgubljen i lutajući nekoliko dana, naposljetku su ga neki prolaznici uputili prema sinagogi i stigao je umoran i sav slomljen upravo nakon zalaska sunca na Erev Jom Kipur.

Sve mu se činilo čudnim, ali slušao je molitve i one su zatitrale strune njegova srca. I on je htio izliti svoje osjećaje u molitvi, ali nije znao kako. Dječakova bol probila se do nebesa.

Lice Baala Šem Tova ocrtavalo je bore zabrinutosti tog Jom Kipura.

Njegovi su učenici uočili da nešto nije u redu i svi su se molili snaţno i intenzivno. Iznenada, veliki osmijeh je zasjao na licu Baal Šema. Po završetku Jom Kipura, Baal Šem je objasnio da se brinuo da bi Josele (nakon što im je ispričao Joseleovu povijesti) mogao biti zbunjen i pobjeći iz sinagoge, te biti izgubljen za B-ga ostatak svog ţivota. Josele je tada otvorio molitvenik i rekao: "B-ţe, ne znam što moliti, kako moliti, ili što da traţim. Evo, B-ţe, ovdje je taj molitvenik koja sadrţi sve što bih Ti mogao reći. Molim te, uzmi kao da sam se molio kako treba." Dječak je zatim zaronio svoje lice u otvoreni molitvenik i plakao. Suze su se pojavile u očima studenata Baal Šema kada je došao do zaključka priče.

Narednih godina njegovi su se sveti učenici molili ovako: "B-ţe, mogu li uistinu reći da znam kako se moliti - da znam ispravne misli i značenja koja leţe u molitvama?

Evo molitvenika, on već sadrţi sve molitve koje trebam reći. Prihvatiti ove riječi koje ti nudim iz dubine svoga srca i blagoslovi nas slatkom Novom godinom!" (Devorim A'reivim) ■

Strana 18

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJELEH

Šabat između Roš hašane i Jom kipura poznat je kao "Šabat tešuva" ili "Šabata šuva". Značenje tešuve je povratak, ali šuva potječe iz haftare u knjizi Hošee, koja počinje stihovima "Šuva (Vrati se) Izraele Vječnom, B-gu svome, jer ste se zapleli u svojem grijehu. za što ste naišli u svom bezakonja". Šuva je poziv na povratak; prorok poziva narod Izraela da se vrati B-gu i svojoj unutarnjoj čistoći.

U Talmudu, u traktatu Joma, Reš Lakiš navodi da kada se netko tko je proţet duhovnim djelom pokaje, grijesi koje je u prošlosti počinio iz zloće postaju blaţi, u rangu s grijesi-

jeni prošlost i preobrati tamu u Svje-

koje i dalje osvijetljava svijet putem

tlo, gorko u slatko, i zlobu u vrlinu.

■ ćeš mjeseca. Mojsije kaţe Jošui "ti

Šabat tešuva ima vrlo posebno obi-

ići" (Ponovljeni zakon 31,7), i "ti ćeš

ljeţje da nam donosi ovu vrstu po-

donijeti" (Pnz 31,23). Na taj način,

kajanja.

svjetlo Mojsija je ono koje će i dalje

ma počinjenim nenamjerno. Talmud

U paraši VaJeleh stoji zapisano: "I

onda pita, nismo li već na drugom

Mojsije ode..." Zohar pita odakle je

mjestu naišli na slučaj u kojem je

Moše došao i kamo je otišao? Zohar

Reš Lakiš otišao predaleko tvrdeći

objašnjava da je Mošeov odlazak

da se putem moći tešuve čak i zlo-

poput odlaska sunca. Zalazak sunca

namjerna djela čine kao da zasluţu-

donosi noć, mrak i sve što to povlači

ju nagradu. Talmud onda povezuje

za sobom. Doba nakon Mošeovog

svaki od odlomaka s drugačijim sce-

odlaska srodno je noći, koja dolazi

narijem. Jezikom kabalista, tešuva

nakon četrdeset godina tijekom ko-

koja se vrši iz straha naziva se "Te-

jih je vodio narod kroz čuda i duho-

šuva tatha'a" (donja razina tešuve).

vna otkrića, kakva se nisu zbila ni

Ova vrsta tešuve moţe biti posljedi-

prije niti poslije. Sunce, kaţe Zohar,

ca vanjske prisile, zahtjeva ili straha.

mora zaći kako bi dozvolilo mjesecu

Ona ima moć da preobrati grijehe

da sja svojom svjetlošću. Mjesec su

koji su počinjeni s namjernim pre-

Jošua i Izraelci, koji sada mogu sjati

dumišljajem u one počinjene neho-

svojim svjetlom, preuzeti inicijativu

tice. Međutim, tešuva koja se vrši ka-

i djelovati u skladu s Mojsijevim

da se pokajemo iz ljubavi, iz snaţne

učenjima. Stvoritelj obećava Mojsiju

ţelje da se poveţemo sa Svjetlom i

da će njegovo svjetlo i dalje sjati.

dobrotom je "Tešuva ila'a" (viša razi-

Zohar nam govori da kada mjesec

na tešuve), koja ima moć da promi-

rasvijetli noć, to je zapravo sunce

Godina 11 19 Broj 50 Strana

osvijetljavati svijet sve dok se tikun čovječanstva ne dovrši i dođe Mašijah, donoseći kraj tame i patnje. To je svjetlo koje će donijeti otkupljenje i manifestirati učenje i ţivot Mojsija (Zohar Sulam, VaJeleh, redak 15). U paraši VaJeleh ima 30 (lamed) redaka, kao paralela velikom "lamedu" u paraši Nicavim. Slovo lamed je, prema Sefer Jecira (Knjizi stvaranja), stvorilo astrološki znak Vage, mjesec tišrej. "Lamed" je jedino hebrejsko slovo koje se izdiţe iznad gornje crte, i ovo izdizanje simbolizira vezu s Gornjim svijetom, Olam haba, sefirom Bine, odakle nam dolazi ţivot u narednoj godini.

Neka ovaj šabat bude pun svjetla i tešuve iz ljubavi. ■ Prevela: Tamar Buchwald

Strana 19

Iz

OSJEČKI ŽIDOVI OBILJEŽAVAJU NOVU GODINU

Kontemplativni blagdan najdubljeg kajanja i pokore

ćeg

a dom

a tisk

Glas Slavonije 10.9.2018. Ţidovi su u nedjelju sa zalaskom sunca počeli proslavljati početak svoje nove godine, 5779. Prema ţidovskoj tradiciji, upravo je toliko godina prošlo od stvaranja svijeta. Taj blagdan, poznat i pod svojim hebrejskim nazivom Roš hašana, obiljeţava se dva dana, prvog i drugog dana ţidovskog mjeseca tišrea.

No, umjesto neobuzdana i raspojasana slavlja na koje smo naviknuli kada je riječ o silvestarskoj noći, za Ţidove je to doba kontemplacije te najdubljeg kajanja i razmišljnja o svojim grijesima. Ne bez razloga jer je Roš hašana kod Ţidova zapravo sudnji dan za sve ono što su učinili protekle godine. Kako nam je rekla zagrebačka judaistica Jasminka Domaš, Roš hašana je i godišnjica prvog čovjeka, a to je i dan planeta na koji se Ţidovi prisjećaju Noina izlaska

iz svoje korablje čime se označava novi ţivot čovječanstva. Domaš podsjeća da je upravo na Roš hašanu Abraham trebao ţrtovavati svog sina jedinca Izaka, no umjesto njega ţrtvovan je ovan zbog čega je Abraham radosno puhao u ovnujski rog.

To su i dani trubljenja jer se obredno puše u šofar, rog obredno čiste ţivotinje. Prizor je to koji poznajemo iz brojnih filmova koji se bave ţidovskim temamam ili biblijskom poviješću. Ţidovska Nova godina ili Roš hašana te blagdan pomirenja Jom Kipur, koji dolazi deset dana kasnije, zovu se još u ţidovstvu i velikim blagdanima, objašnjava Domaš. Vrijeme je to svođenja računa sa samim sobom, dakako pred Svevišnjim, propitkivanje što smo učinili i što su drugi učinili nama.

Inače, ta se desetodnevnica naziva još Deset dana pokore ili Strašni dani. Ondje gdje

postoje rabini i sinagoge (u cijeloj Hrvatskoj postoje samo tri rabina), ali i vjernici među Ţidovima, obvezatan je odlazak u sinagogu na pokorničku molitvu.

No, to ne znači da blagdan Roš hašana ne obiluje optimizmom i veseljem. Naročito, kada je riječ o običajima vezanim uz obiteljsko okupljanje i blagdanski stol. Jedan od običaja nakon dolaska s liturgije jest kušanje nešto ribljeg mesa s glave. Simbolika se nalazi u samom pojmu Roš hašane s obzirom na to da on znači "glava godine". Na blagdanskom stolu uvijek mora biti plod mogranja ili šipka.

Kaţe nam Domaš kako je netko izbrojio u šipku 613

zrnaca koliko je i ţidovskih zakona čime se simbolizira uspjeh koji svatko ţeli sebi i svojem bliţnjemu. Ona krunica koja je na šipku simbolizira Kralja svih Kraljeva, a to je Svevišnji (Ţidovi iz strahopoštovanja izbjegavaju Boga nazivati njegovim imenom). Obvezatno su tu i datulje kao i jabuke koje se umaču u med. Tom prilikom izgovara se novogodišnja čestitka: Šana tova vemetuka!

(Neka ti godina bude dobra i slatka). ■

5779

Predsjednik Vlade i gradski čelnici čestitali židovsku Novu godinu Zg-magazin 11.9.2018.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković uputio je danas čestitku vjernicima ţidovske vjeroispovijesti u povodu blagdana Roš Hašane, Jom Kipura i Sukota u kojoj stoji: Tradicionalnom izrekom “Budite upisani za dobru godinu – Lešana tova tikatevu«, svim vjernicima ţidovske vjeroispovijesti u našoj zemlji ţelim svako dobro u novoj 5779. godini.

U ime hrvatske Vlade i osobno od srca vam čestitam Roš Hašanu, Jom Kipur i Sukot. Neka vam predstojeći blagdani budu ispunjeni mirom, srećom i veseljem, stoji u Plenkovićevoj poruci.

Proslava Roš Hašane (glava godine, početak godine), odnosno ţidovske Nove godine zapo Page 20 Strana 20

-čela je u ponedjeljak 10. rujna i traje dva dana. Teče od zalas -ka sunca jednog dana sve do zalaska sunca dva dana poslije.

Ova svetkovina govori o B-ţjem stvaranju svijeta i podsjeća na Boţji sud.

Njome se označava početak jednog razdoblja u kojem vjernici se posvećuju molitvi, kajanju, unutarnjem preispitivanju sebe. Traje deset dana.

Zadnji čin pokajanja sastoji se od javnog priznanja grijeha molitve i posta, koji je vrhunac, koji pada na Jom kipur, Dan pomirenja.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u ponedjeljak je uputio čestitku predsjedniku Ţidovske općine Zagreb prof. dr. sc. Ognjenu Krausu, glavnom rabinu u Republici Hrvatskoj Lucianu Moše Preleviću i rabinu Ţidovske vjerske zajednice Bet Israel

u Hrvatskoj dr. Kotelu Da Donu, te vjernicima ţidovske vjeroispovijesti čestitku u kojoj, između ostalog, stoji: Svim vjernicima ţidovske vjeroispovijesti u Zagrebu i Republici Hrvatskoj čestitam Roš Hašanu, 5779. ţidovsku Novu godinu. Ţelim Vam obilje blagoslova kako bismo u Novoj godini mogli još uspješnije surađivati na dobrobit sviju te kako bismo, zajedničkim snagama, mogli promicati mir, razumijevanje i pravednost prema svim ljudima.

Također, neka Vam ovi dani prisjećanja i posvješćenja na djelo Boţjeg stvaranja svijeta pomognu kako biste se u nadolazećim danima mogli što uspješnije pripremiti za veliki blagdan Jom Kipur.

U meni kao zagrebačkom gra-

Divrej Tora

donačelniku imat ćete i nadalje prijatelja i zagovaratelja istinske međuljudske solidarnosti i tolerancije te društva koje skrbi za svakog čovjeka.

Predsjednik Gradske skupštine dr. sc. Andrija Mikulić je povodom »najsvetijega ţidovskog blagdana Jom kipura« čestitao svim vjernicima ţidovske vjeroispovijesti: Neka Roš hašana i nadolazeći blagdani budu ispunjeni mirom, dobrim djelima, neka godina bude puna blagostanja, uspjeha i zdravlja, mira i sigurnosti te duhovne dobrobiti vjer -nika.

Svim članovima ţidovske zajednice ţelim mir i svako dobro te da u nadolazeću novu godinu uđu sretno i radosno!

Shana Tova veMetukach! ■

Godina 11

Broj 50