Page 1

Divrej Tkra Godina 11 Broj 48

Zagreb, šabat 8. rujna 2018. - 28. elula 5778.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Nicavim 7.09.18.

Broj 48 divrejtora@gmail.com

Paraša Nicavim

8.09.18.

Jeruzalem 18:14

19:31

Zagreb

19:05

20:03

Rijeka

19:11

20:09

Split

19:01

20:00

Dubrovnik 18:54

19:52

Vinkovci

18:53

19:52

Sarajevo

18:53

19:52

Doboj

18:55

19:54

B. Luka

18:59

19:58

Beograd

18:46

19:47

Novi Sad 18:49

19:51

Subotica 18:51

19:53

Zrenjanin 18:47

19:49

Niš

18:39

19:39

Beč

19:06

20:04

Frankfurt 19:38

20:37

Edison, NJ 19:00

20:08

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan: Roš hašana 10.9.2018. Alot Hašahar

4:56

Najranije Talit

5:33

Nec Hahama

6:28

Najkasnije Š’ma

9:40

Zman Tefila

10:44

Hacot

12:53

Minha Ketana

16:37

Plag Haminha

17:57

Šekia

19:17

Cet Ha-kohavim

19:59

(D’varim 29,9-31,30) od

putevima i da čuvaš Njegove zapovijedi ... Ţivot i smrt stavljam pred tebe, blagoslov i prokletstvo. Izaberi ţivot.“

Jedinstvo Izraela: „Danas stojite, svi vi, pred G-spodom B-gom svojim: vaše vođe, vaša plemena, vaše starješine, tvoji nadglednici i svaki Izraelac: vaša mladeţ, vaše ţene, stranci među vama; od vodonoše do drvosječe.“

Paraša Vajeleh opisuje posljednji dan Mošeova zemaljskog ţivota. „Stodvadeset godina mi je danas,“ govori on narodu, „dalje ne mogu ići i ne mogu ući.“ Vodstvo prenosi na Jošuu i upisuje posljednje riječi u Toru. Svitak povjerava Levitima da ga čuvaju u Zavjetnom kovčegu.

Paraša Nicavim sadrţi neke najosnovnijih načela ţidovske vjere:

Buduće izbavljenje: Moše upozorava na iz-gnanstvo i pustošenje Zemlje do kojeg će doći ako Izrael napusti B-ţje zakone, ali ipak proriče: „Vratit ćeš se Gspodu B-gu svojem ... Pa i ako tvoji prognanici budu na kraju nebesa, i od tamo će te Gspod B-g tvoj sakupiti .... i dovesti te u Zemlju koju su tvoji očevi posjedovali.“ Održivost Tore: „Jer micva koju ti zapovijedam danas nije izvan tvog dosega, niti je od tebe predaleko. Nije na nebesima ... Nije preko mora ... Posve je blizu tebe, u tvojim ustima, u tvome srcu da ju moţeš izvršiti.“ Sloboda izbora: „Stavljam pred tebe ţivot i dobrotu, smrt i zlo; kroz to ti zapovijedam danas da ljubiš B-ga, da ideš Njegovim

Micva “hak’hel” (okupljanje) je zadana: svakih sedam godina, za vrijeme blagdana Sukot prve godine šmita ciklusa, sav narod Izraelski – muškarci, ţene, djeca – trebaju se okupiti u Svetom hramu u Jeruzalemu. Tamo će im kralj čitati iz Tore. Vajeleh završava proročanstvom koje kaţe da će se izraelski narod okrenuti od svog saveza s B-gom što će B-ga navesti da sakrije svoje lice od njih, ali završava i obećanjem da riječi Tore „usta potomaka neće zaboraviti.“ ■ Prevela Dolores Bettini


Rabbi Shlomo Riskin:

Zastrašujući obiteljski blagdani Ulazimo u razdoblje u kojem sve

ske "kuće-prikolice" nomadskih Iz-

šenja i njihove uspjehe, njihova za-

što nije od presudne vaţnosti odla-

raelaca u jesensko razdoblje Nove

dovoljstva i njihove ţrtve, njihova

ţemo do "iza blagdana [hagim]", a

godine, kada one zapravo pripadaju

rivalstva i njihove pobjede.

period blagdana je doista zastrašu-

u proljeće, nakon Pesaha?

juć, traje više od tri tjedna. Otpoči-

Ono što iz ovoga proizlazi je da je

Vjerujem da će se obris onoga što

za svakog pojedinca, u velikoj mjeri,

ujedinjava blagdanski mjesec tišrej

njegov svijet njegova obitelji, a za

pojaviti kada promislimo o sveopćoj

Ţidova to obuhvaća i njegov iden-

ljudskoj reakciji na Novu godinu.

titet kao člana obitelji Izraela. To nas

Promjena u kalendaru podsjeća sva-

također podsjeća da je, bilo kako bi-

koga od nas na našu smrtnost; pro-

lo, Išmael

lazak još jedne godine – bila to No-

dio naše obitelji. I na dan kada raz-

va godina, rođendan ili godišnjica

matramo našu smrtnost, prvi prio-

rađa osjećaj nostalgije, sjećanja na

ritet mora biti naša obitelj; a kada je

No, koliko god taj period bio emo-

one koji više nisu s nama, i potiče

sve izrečeno i učinjeno, stvari ■ koje

tivno omamljujuć, teško je spojiti

nas da se zapitamo da li ćemo biti

smo stekli ranjivije su i od nas sa-

skupa te različite zvukove, slike i

povlašteni ţivjeti još jednu godinu.

mih, no plodovi naše utrobe imaju

mirise, gozbe i postove, skrušenost i

Što smo stariji, to su mučniji ti osje-

potencijal da nas, zajedno s njima,

druţenje. Iako Roš hašana obiljeţa-

ćaji.

odvedu u vječnost.

nje s prva dva dana tišreja Roš hašanom, odnosno Novom godinom – pa se nastavlja u deseti dan tišreja, Danom praštanja i očišćenja (Jom kipur), završavajući s veličanstvenih osam dana Sukota i Simhat Torom, na koju plešemo na ulicama sa svitkom Tore.

va stvaranje svijeta, naše čitanje iz

arapski svijet

također

Ima dva potpuno suprotna odgo-

I tako nas ţidovska Nova godina

vora na nagovještaj smrti: Grkorim-

uvodi u 10-dnevni period revizije

ljani bi povikali: "Jedi, pij i veseli se,

koji kulminira 25-satnim postom

jer sutra ćemo umrijeti", dok je Ţi-

pomirenja i b-ţanskog oprosta. I us-

dovska poruka "Pokaj se jedan dan

prkos postu, on se još uvijek smatra

prije nego li umreš". Stoga nas naša

velikim blagdanom. Na Jom kipur

ţidovska Nova godina uvodi u raz-

mi dobivamo b-ţanski dar novog

Posebno stoga što ćemo uskoro za-

doblje pokajanja i preispitivanja sa-

početka, potpuni osjećaj obnovlje-

vršiti godišnji ciklus biblijskih čita-

mih sebe, propitivanja prioriteta, in-

nja, uz osnaţivanje i samopouzda-

nja, zašto ne prizvati u sjećanje veli-

venture. Uostalom, pošto nitko ne

nje koje dolazi na kraju kaţnjavanja

čanstveni početni odlomak "U počet-

zna točno koliko dugo će ţivjeti, u

poricanja i spoznaje da se moţemo

ku stvori B-g nebo i zemlju" na obljet-

mogućnosti smo vrijeme koje nam

uzdići iznad naših tjelesnih potreba

nicu dana na koji je svijet bio začet?

stoji na raspolaganju utrošiti na naj-

i instinktivnih nagona. Mi čak ima-

I zbog čega prekidamo period sla-

bolji mogući način, a moţda je i viši

mo mogućnost da sebe iznova stvo-

vlja s jomkipurskim postom i pozi-

razlog naše smrtnosti to da nas po-

rimo. A na Jom kipur, odjeveni u

vom da "mučimo svoje duše"? I za-

duči koliko je zapravo dragocjen

jednostavnu bijelu odjeću, lišeni fi-

što hrlimo podignuti (za četiri dana)

svaki dan, kao i koliko je vaţno naj-

zičke uniformiranosti hranom, pi-

sedmodnevan,

iluzoran

bolje moguće iskoristiti vrijeme koje

ćem i seksualnim odnosima, smješ-

dom, ukrašen mirisnim raslinjem,

nam je na raspolaganju. Samo ono

teni na čitav dan u sigurnost sinago-

zelenim krovom, i zidnim ukrasima

što ima svoj kraj i sklono je propa-

ge s molitvenikom, Biblijom i B-g-

s biblijskim ličnostima i doţivljajem

danju se uistinu cijeni.

om, to je gotovo kao da smo se pre-

Biblije, koje obično precizno definira svetost dana ne priča o stvaranju, nego opisuje rane doţivljaje prve ţidovske obitelji: patrijarha Abrahama, pramajku Saru i njihove sinove Išmaela i Izaka.

gotovo

Hrama? Koja je to ideja koja povezuje ove svete dane? I zašto strpati sukot kolibe podsjetnik na pustinj-

Strana 2

Stoga, biblijska čitanja na Roš hašanu ističu prvu obitelj Izraela rodite-

selili iz ovoga svijeta ţivih u vječni svijet duha. ■

lje i djecu zapisujući njihova iskuDivrej Tora


OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija - 3 p'sukim (29,

Levi - druga alija - 3 p'sukim (29,

9-11

12-14

Nakon što je nedavno čuo zastra-

I to nije sve. Ova druga skupina

šujuću tohaha i prokletstva koja se

od tri p'sukima proglašava da u to

pozivaju protiv onih koji izdaju

vrijeme nije ţiv bio samo cijeli

B-ga, Izrael je, u najmanju ruku,

narod Izraela, oni koji sklapaju ovaj

razumljivo "nervozan" glede svoje

savez s B-gom, već su i duh (duše)

budućnosti. Nicavim stoga počinje

naših predaka kojima je B-g dao

u pozitivnom tonu, ohrabrujućim

Svoja

te

Osoba koja se okrene drugoj

riječima da mi svi stojimo pred

generacije Ţidova u prošlosti i

religiji bit će strogo kaţnjena, čak i

B-gom i ponovno s Njim sklapamo

budućnosti, također bili prisutni pri

ako misli da neće. Ovi p'sukim su

savez. Ovi početni p'sukim skreću

sklapanju ovog saveza.

minijaturna

nam

pozornost

na

posebna

obećanja,

taviti ga na put t'šuve.

verzija

tohahe

iz

prošlotjednog čitanja.

"uključivost"

Moţda je to značenje proročanstva

Izraelskog naroda. Naš narod čine

Avrahamu Avinu da će njegovih

Odlomak završava tvrdnjom da

učenjaci i vođe, suci i sluţbenici,

potomaka biti bezbroj poput zvije-

postoje tajne ovoga svijeta koji su

muškarci, ţene i djeca, obraćenici,

zda na nebu. Uključite milijune Ţi-

B-ţ-je, i postoje otkrivene istine koje

drvosječe i oni koji sakupljaju vodu.

dova danas, dodajte milijune koji su

pripadaju nama i našoj djeci. Izazov

(aškenazim i s'faradim, religiozni i

nam prethodili, i dodajte - koliko

koji stoji pred nama je da ostanemo

sekularni

mitnagdim i

još? - budućih generacija, i za nas se

vjerni Tori.

hasidim.) No, oni su stajali svi zaje-

doista moţe reći da smo "bez broja".

dno kako bi potvrdili svoju preda-

Š'liši - treća alija - 14 p'sukim

dno od teških ţivotnih pitanja -

(29,15-28)

Kako se mogao dogoditi holokaust?

Ţidovi,

nost B-gu. Ţidovsko jedinstvo oduvijek je bila naša snaga, a njegov manjak,

naţalost,

naša

najveća

slabost.

Kao što je to učinio nekoliko puta ranije, Moše Rabeinu pred narodom predočuje obje strane Saveza s

Alshich ističe da Tora opisuje

B-gom: Vi ste bili u Egiptu i svjesni

narod kao "sve vas, pred B-gom", a

ste njihovih odvratnih običaja, te

zatim nastavlja s preciziranjem raz-

običaja drugih naroda s kojima ste

ličitih tipova Ţidova. Pred B-gom,

se susreli. Moţda među vama pos-

svi smo isti. Kakve god postojale

toji buntovnik/buntovnica koji/a će

razlike, one blijede do beznačajnosti

odstupiti od B-ga i prigrliti drugu

kada se usporede s činjenicom da

vjeru.

smo svi mi B-ţja stvorenja. Razlike postaju vaţne iz naše perspektive. Neke ljude gledamo kao vrijednije od drugih. Ali u stvarnosti mi ni na

Izraz koji opisuje ono što bismo danas nazvali "trulom jabukom" je šoreš pore roš v'laana, doslovno, otrovni korijen ţuči i pelina. Prva

koji način ne moţemo znati kako

slova ove fraze mogu se presloţiti

B-g gleda na nas. U njegovim očima

tako da čine riječ šofar, protuotrov

mi svi uspravno stojimo danas...

protiv ovog negativnog aspekta ţidovskog ţivota. Šofar mora probuditi onoga koji je zastranio i pos-

Godina 11 3 Broj 48 Strana

Ako netko pokušava razumjeti je-

Zašto umiru mala djeca? Zašto se loše stvari događaju dobrim ljudima? - mora biti svjestan da moţda neće biti u stanju sve spoznati. Mi moţemo biti pametni, osjetljivi, pronicljivi i moći ćemo shvatiti mnoge stvari. Ali moţda i nećemo. Mi ne razumijemo uvijek B-ga. Postoje stvari koje pripadaju u kategoriju nistarot, skrivenih tajni. Ovo nas neće odvratiti od traţenja odgovora. No, to nas moţe utješiti ako smo razočarani rezultatima tih traţenja. U području znanosti i prirode imamo još jednu primjenu ovog pasuka. Pogledajte što znanstvenici znaju, a što ne znaju. Vratite se deset ili dvadeset godina, pedeset ili stotinu godina unatrag i postavite Strana 3


(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

ista pitanja. Zamislite kakve bi

B-gom. Ideje povratka u fizičkom i

još bliţe). Ako uloţimo taj trud da

odgovore na ova pitanja mogli

duhovnom smislu miješaju su u

se vratimo Njemu, ako se potrudi-

dobiti u budućnosti, za deset ili

ovom odlomku Tore.

mo odstraniti iz svog srca tvrdoću

dvadeset godina. Ono što znamo i razumijemo na ovom svijetu pripada u niglot, onome što nam je otkriveno. Gledajući

U s p o r e dn o

se

p re ds t a v l ja

neposlušnog Ţidova koji se ponovo okreće HaŠemu i Tori, i prognanog Ţidova koji se iz daleke zemlje vra-

iz

onda će nas B-g dovesti natrag ostatak puta i pomoći će nam omekšati naše srce da bude prijemčivije za Njega.

perspektive

ća u Izrael. To predstavlja dvostru-

postoji stalna promjena u dinamici

ku prirodu t'šuve. Kakva li je čude-

Hamiši - peta alija - 4 p'sukim (30,

ovog

Jučerašnji nistarot

sna prilika dana svakom Ţidovu - i

7-10)

današnja su otkrića. Ono što nam je

ţidovskom narodu u cjelini - da

danas skriveno, moţe se otkriti

prihvati drugu

negdje u budućnosti. Kako se tajne

istinski ţivot po Tori.

pasuka.

ove

koja ometa naše pridrţavanje Tore,

ovoga svijeta otkrivaju "nama i

priliku

da

ţivi

Ako se vratimo B-gu, onda će B-g obasuti prokletstvima naše neprijatelje. Samo trebamo biti vjerni

Posljednji pasuk ovog odlomka sa-

HaŠemu i drţati Njegove micvot, i

drţi jedan od nekoliko elula, u obli-

■ blaOn će nas obasuti svim Svojim

ku rašei teivot, početnih slova. I B-g

goslovima. Opet je t'šuva ta "najviša

će obrezati et l'vavha v'et l'vav

točka". I ponovo. A t'šuva bi trebala

Ili moţemo ovaj pasuk povezati s

zar'eha, vaše srce i srce vaše djece.

biti potpuno iskrena.

dolaskom Mašijaha. Točno određeno

Baal HaTurim zapravo kaţe da je to

vrijeme da Mašijah dođe poznato je

razlog zbog kojeg govorimo slihot

samo B-gu. Moţemo dovesti Mašija-

tijekom elula. Na drugom mjestu,

ha bilo kojeg dana, danas, ako učini-

Tora nam "zapovijeda" da obreţemo

mo t'šuvu i ostanemo vjerni Tori.

svoja vlastita srca. Ovdje je partner-

"HaNistarot (točno određeno vrije-

ski pasuk u kojem B-g kaţe da će On

me) je B-ţje; ali niglot (otkrivena

to učiniti. Na taj način imamo još

metoda poţurivanja Mašijaha) pri-

jedan pokazatelj uzajamnih obveza

pada nama i našoj djeci zauvijek ...

po tim pitanjima. B-g je spreman

našoj djeci", moţemo upotrijebiti ovo

novo

znanje

na

dobro

i

poboljšanje čovječanstva.

R'vi'i - četvrta alija - 6 p'sukim (30,1-6)

susresti se s nama na pola puta (ili

Šiši - šesta alija - 4 p'sukim (30,1114) Ali kako se moţemo nadati da ćemo odrţati našu stranu sporazuma? Nije li Tora toliko uzvišena i daleka da običan smrtnik nema šanse da dostigne duhovne visine? Odgovor na to je rječito izrečen u znamenitim riječima Tore - Jer ova micva nije na nebesima niti je preko oceana.

Ona

je

toliko

blizu

i

S gledišta apsolutne pravde, uko-

dostiţna da se svaki Ţidov moţe

liko prekršimo odredbe našeg spo-

osjećati sigurnim kada se suočava sa

razuma s B-gom, kazna bi trebala

svojim izazovima. Na nama je da se

biti brza i sveobuhvatna. Ali takav

obaveţemo, da ga osjetimo u svojim

način ţivljenja mi ne bismo bili u

srcima i postupamo u skladu s

stanju preţivjeti. Ovaj odjeljak Nica-

njime.

vima kaţe nam da ako (kada) prekršimo savez i za kaznu budemo raspršeni među narode svijeta, time nije izgubljena svaka nada. Imamo zlatnu priliku da se vratimo B-gu - i on će nam pomagati u tom procesu. I ovo postaje dijelom sporazuma s

Strana 4

O čemu Tora govori kada kaţe da to nije udaljeno ...? S jedne strane, micva o kojoj se govori mogla bi biti t'šuva, budući da je to tema o kojoj se prethodno diskutiralo. S druge strane, "micva" moţe predstavljati sveukupnost Tore i micvot. Ne samo Divrej Tora


(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

da je t'šuva dostupna, dostupna je

stvarima pa odluči oprašiti cvijet.

prognani, vratit ćemo se B-gu i On

čitava Tora. Ili oboje.

Niti lav kada napada slabu zebru ne

će nas, sada razasute, vratiti natrag.

Posljednje tri riječi odlomka vrlo su poučne. B'fiha, u ustima je tvojim, u'vilvav'ha, i u srcu tvom, la'asoto, da to učiniš. Misli, riječi, djela. T'šuva, pokajanje, svakako sadrţi sva tri elementa. Čovjek mora postupiti

pokajnički,

tako

da

prestane činiti određeni grijeh i da vrši micvu. Mora iskreno ţaliti što je pogriješio i prihvatiti ispravan put za svoju budućnost. Ovo se zbiva u području mahšave, misli. A verbalno priznanje B-gu čini bitnu komponentu procesa t'šuve. Na ovaj način se također moţe vi-

razmatra moralnost svog čina. Samo ljudi imaju izbor da učine dobro ili zlo. B-g nam preporučuje i poziva nas da izaberemo ţivot i dobro, ali izbor prepušta nama. Zbog toga smo odgovorni za svoje postupke, i

T'šuva ne samo da je moguća, ona

gućnost, ali B-g ne samo da nam je

naših sposobnosti.

"naredio" da izaberemo ţivot, On nas ponovno upozorava na razorne posljedice pogrešnog izbora. Nebesa i Zemlja pozvani su da budu

Nicavim. On naznačava razliku između ljudskih bića i svih ostalih stvorenja. Sunce i mjesec “ispunjavaju“ B-ţje zapovijedi bez svjesnih odluka.

Pčela

Godina 11 5 Broj 48 Strana

ne

promišlja

o

Mi moţemo biti onakvi ljudi kakvi izaberemo biti. Imamo Njegovu "preporuku" i oh-

ljudskog postojanja. Zemlja Izrael je

rabrenje da izaberemo ţivot umjesto

ta "nagrada" za mudar odabir, kao

smrti, dobro umjesto zla.

je

B-g

obećao

Avrahamu,

B-g još jednom potvrđuje Svoj

lijepo iskazan u završnom odlomku

Mi posjedujemo slobodnu volju.

svjedoci ovoj najvaţnijoj činjenici

Jichaku i Jaakovu.

Koncept slobodne volje vrlo je

I On će nam pomoći u tom procesu.

nam je vrlo dostupna, i u sklopu je

što

(30,15-30,20)

mo se u B-gu.

Roš hašanu. Ponuđena nam je mo-

čitava Tora, drţe riječima, mislima i

Š'vi'i - sedma alija - 6 p'sukim

kajemo zbog svojih puteva i vrati-

zato stajemo pred B-ga na sudu na

djeti da se mnoge micvot, zapravo djelima.

Imamo tu zlatnu priliku da se po-

Savez i obećanja koja nam je dao. Grijeh će najčešće učiniti manjina pojedinaca, a ne cijela zajednica. Mi imamo privilegiju da znamo mnogo, ali ne znamo sve. I iz te činjenice moţemo crpiti utjehu. Ne moramo znati razlog svega. Čak i kad budemo kaţnjeni i

Naša prava odluka priskrbit će nam dug ţivot i pouzdano ćemo zadrţati zemlju koju je On obećao našim precima. Prisjećajmo se upozorenja Nicavima, neka nas prekrasni izazovi Nicavima nadahnu, neka nas uzvišene poruke Nicavima uzdignu, i neka bismo imali "uspješnu" Roš hašanu i Jom kipur, te sretnu i zdravu godinu mira i prosperiteta. ■

Strana 5


Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi U parši Nicavim ne učimo niti jednu od 613 micvos ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 132. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman s ženom obredno nečistom od menstruacije (nastavak) ...A zabrana o nida, ţeni nečistoj zbog menstruacije, dobro je i naširoko poznato među Ţidovima, čak i među najmlađima od mladih koji tek ponešto znaju iz Pet knjiga Mojsijevih u našoj Pisanoj Tori. Jer ovaj je redak razumljiv i izričit: I nećeš pristupiti ţeni da otkriješ njenu golotinju dok je okaljana od svoje menstrualne nečistoće (Va-jikra 18,19). A potom je zapisano na kraju odlomka Svetoga pisma: Jer tko god počini ijednu od ovih zloća, duše koje ih počine bit će odsječena od svog naroda (Va-jikra 18,29); što znači da i ţena također biva podvrgnuta karetu [bogomdanom prestanku postojanja] zbog toga. I mnogo puta u ovom dijelu Svetoga pisma ponavlja se da je zloća ta koja skvrni zemlju i koja skvrni dušu, tako da je duša te osobe u potpunosti odsječena od zemlje ţivih. Čak i ako ga neznabošci primoravaju da to učini, čovjek se treba prije odreći svoga ţivota nego počiniti taj grijeh, jer je on jednak idolopoklonstvu. Sada, u kontekstu šireg sagledavanja, ovo je općepoznato među Ţidovskim narodom i moglo bi djelovati čudno ili zagonetno kada bismo čitatelju predstavili koliko je ozbiljna ova zabrana – to je potrebno jednako koliko je potrebno svakoga upozoriti da si ne odrubi glavu. No ipak, zbog brojnosti naših grijeha, ljudi koji ne razmišljaju i nerazumni su počeli su potpuno zanemarivati kršenje pitanja obrednog uranjanja. Njihove ţene uopće se ne podvrgavaju uranjanju za svoju nečistoću od menstruacije, misleći da je to tek neki običaj u ţidovstvu. Stoga je nuţno da malo opseţnije progovorimo o vaţnosti ovog prekršaja, kako bismo upozorili ljude na ovaj ogroman, zastrašujući grijeh. Prije svega, čovjek mora znati da se sve kazne navedene u našoj svetoj Tori, i od naših učenjaka, blagosloveno bilo

Strana 6

sjećanje na njih, za svakoga tko prekrši zabranu stupanja u intimne odnose s bliskim srodnicima, odnose i na zabranu o ţeni nečistoj od menstruacije; i njih su oboje [oba partnera u grijehu] pod prijetnjom kazne kareta [bogomdanog prestanka postojanja] zbog toga. Ukoliko je netko prekrši zbog sebičnosti svoga srca, on je krajnje pokvaren i isključen je od toga da bude svjedok na sudu ili da dâ zakletvu. Njega se zbog toga naziva Ţidovskim grešnikom koji svjesno griješi svojim tijelom, i na njega se odnosi presuda (Talmud Bavli, Roš hašana 17a) da ako netko [na nebeskom sudu] većinom ima grijehe, a među tim grijesima se nađe i ovo zlo djelo, njega se osuđuje na dvanaest mjeseci u Gehinomu [čistilištu], nakon čega se postojanje njegova tijela završava, i dušu mu proguta vatra, a vjetar raznese njegov pepeo pod noge pravednika. Tko li moţe izmjeriti ili zamisliti silne muke i nevolje koje će njih oboje [muškarac i ţena] podnositi u Gehinomu čak i ako ovu zabranu prekrše samo jednom, a kamoli ako su (ne daj B-ţe) postali ravnodušni prema ovom teškom grijehu, pa ga počinili koliko god puta. Nadalje, u mnogo prilika ovaj grijeh dovodi do toga da ona premine kada dođe trenutak da rodi. Kao što su učenjaci, blagosloveno bilo sjećanje na njih, učili (Talmud Bavli, Šabat 31b): Zbog tri grijeha umiru ţene prilikom poroda: jer ne paze u vezi menstrualne nečistoće, jer ne odvajaju dio tijesta za kohena, i jer ne pale šabatne svijeće. Ovaj je grijeh uz to i mnogo puta uzrok da im i djeca umru. Ali čak i ako čovjek vidi da njegova djeca poţive, neka ne pomisli da će sve biti dobro; jer on ne zna što će se dogoditi na kraju njegovih dana. Dalje, djeca koja mu se rode kao rezultat ovog prijestupa sigurno će biti u potpunosti zla. Jer ona su jedan od devet tipova – jer jedan od njih devet su sinovi menstrualno nečiste ţene – o kojima Pismo kaţe, Ja ću očistiti iz vaše sredine buntovnike i one koji griješe protiv Mene (Jehezkel 20,38) – kao što učenjaci, blagosloveno sjećanje na njih rekoše (Talmud Bavli, Nedarim 20b). ■ (nastavit će se)

Divrej Tora


Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje 43 - Sukos (Sjenice) Na Sukos se od nas traţi da ţivimo u suki (kolibi) u znak sjećanja na Izlazak (625,1); o zakonima koji se odnose na suku vidi poglavlje 44. Uobičajeno je suku početi graditi odmah nakon Jom kipura (624,5; 625,1). Kada se gradi suka ne kaţe se nikakav blagoslov; "... Koji nas je poţivio ..." (Šehehejanun) se kazuje kada u njoj radimo kiduš prve noći Sukosa (641,1). U vezi večernje sluţbe za prvu večer pogledajte 642,1. Na kraju kiduša, kazuju se blagoslovi "... Koji nam je zapovjedio da sjedimo u suki" i "... Koji nas je uzdrţao na ţivotu ..." . (643,1); kiduš se moţe kazati sjedeći, prije nego se kaţe blagoslov za suku (643,2). Blagoslov za suku kaţe se također i poslije kiduša na drugim subotnjim i blagdanskim obrocima; u radne dane kaţe se kada se jede u suki (639,8), nakon blagoslova nad kruhom (643,3). Na Sukos smo također duţni drţati palminu granu (lulav), citron (esrog), grančice mirte i grančice vrbe; o zakonima koji se odnose na ove četiri vrste vidi pogl. 45. Nema blagoslova kada se skupljaju te četiri vrste (651,6). Za jutarnje sluţbe prvog dana, nakon ponavljanja Amide, drţe se te četiri vrste; blagoslovi "... Koji nam je zapovjedio da drţimo lulav" i "... Koji nas je poţivio ...", kaţu se dok stojimo (644,1; 651,5); i kaţe se Halel (vidi 644,1-2). U vezi čitanja Tore i Proroka vidi Godina 11 7 Broj 48 Strana

659,1. Svitak Tore se postavi na bimu, i zajednica, noseći četiri vrste kruţi oko nje u smjeru suprotnom od kazaljke na satu (660,1-2). Sedmoga dana, postavljaju se više svitaka Tore, a zajednica oko njih ide sedam puta (660,1); na taj dan također se ukrug nose dodatne grančice vrbe (660,2; 664,1,3). Hodanje oko nje se ne čini na šabat; vidi 660,3.

ju na blagdane (664,1). Uobičajeno je uroniti se, nositi bijelu odjeću, zapaliti mnogo svijeća i ne raditi nikakav posao do iza sluţbe (664,1). Uz četiri vrste drţe se vrbove grane, ali se ne kaţe blagoslov nad njima (664,2). Granama se maše i udara o tlo (vidi 664,4); u vezi drugih zakona koji se tiču grana vidi 664,4-11. ■

U kidušu druge noći, "... Koji nas je odrţao na ţivotu ..." prethodi blagoslovu za suku (661,1). Drugog dana i naredne dane, nad četiri vrste se ne govori "... koji nas je poţivio. ...", izuzev ako je prvi dan bio šabat (662,1-2). U vezi čitanju iz Tore i Proroka vidi 662,3; u vezi čitanja na polublagdane vidi 663,1. U vezi bogosluţja i čitanja iz Tore i Proroka na polublagdanski šabat vidi 663,23; uobičajeno je čitati Knjigu Propovjednika toga dana ili osmog dana ako je šabat (663,2). Jutarnja sluţba sedmoga dana uključuje dodatne Psalme koji se kazu-

Osmi dan (Šemini aceres) zaseban je blagdan (vidi 668,1); "... Koji nas je poţivio ..." se kaţe poslije kiduša (668,1). U vezi čitanju Tore i Proroka vidi 668,2. Kiša se spominje u drugom blagoslovu Amide počevši od toga dana (668,2). U zemlji Izraela, godišnje čitanje Tore završava se i ponovno započinje tog dana (668,2); drugdje, to se čini devetog dana (669,1). Običaj je izvaditi sve svitke Tora i zajedno s njima ■ići oko bime, te pozvati mnogo ljudi, uključujući i djecu, da čitaju iz Tore (ponavljajući čitanje mnogo puta); vidi 669,1. ■

Strana 7


Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Oprostiti i zaboraviti? Da li priznanje i pokajanje nužno sa sobom donose pomirenje? U našoj paraši Hašem daje naslutiti, da je tako, obećavajući da ako se vratimo Njemu, On će se vratiti nama, smilovati se i vratiti narod iz izgnanstva. Pa ipak, već u sljedećem poglavlju Tora opisuje kako će narod, nakon prvog kažnjavanja, priznati svoje grijehe, a to neće dovesti do oprosta, nego će udvostručiti kaznu! Kako to da Hašem odbacuje pokajanje nacije?

 Dok Ramban sugerira da pokajanje naroda neće biti iskreno, R. Avraham Saba tvrdi da tekst zapravo ne znači da ih je Hašem nastavio kažnjavati. Da li su te reinterpretacije u skladu s osnovnim značenjem stihova? Čime možete podržati svako od tih

mišljenja? Što čini pokajanje iskrenim ili neiskrenim? Ralbag želi zadržati doslovno čitanje teksta i tvrdi da je pretpostavka da pokajanje mora otkloniti kaznu jednostavno pogrešna. Čini li vam se ova tvrdnja teološki problematičnom? Zašto da ili zašto ne?

Nije na Nebu U Devarim 30., Moše govori narodu: "Ova zapovijed koju vam danas zapovijedam ... Ne nalazi se na nebesima, govoreći: 'Tko li će za nas otići gore na nebesa i uzeti ju za nas i omogućiti nam da je čujemo, i mi ćemo je vršiti ... Jer stvar je vrlo blizu vas, u vašim ustima i vašem srcu da je činite." Stih je višeznačan. Za koju zapovijed Moše kaže da je lako dostupna i ostvariva?

odnosi na neku konkretnu micvu, već na Toru općenito. R. Y. Albo, suprotno tome tvrdi da stih govori o konkretnoj zapovijedi o pokajanju, dok drugi smatraju da se odnosi na zapovijed da se ljubi Hašema. Uzmite Konkordanciju kako biste istražili uporabu izraza "‫ "הַ ִּמ ְצוָ ה‬u Sefer Devarimu. Koji pristup podržava ovo što ste otkrili? Što sugerira kontekst ovog poglavlja? Kakva je Mošeova poruka prema svakom od stavova? Je li doista istina da je lako držati cijelu Toru, ili čak samo pokajati se ili ljubiti Hašema? Što bi još mogao podučavati izraz "nije na nebesima?" ■ Prevela Tamar Buchwald

 Raši sugerira da se stih ne

Strana 8

Divrej Tora


Rabbi Shaul Rosenblatt:

Izaberi život — izabrati živjeti Ovaj tjedan stvarno ukratko: Moj-

bodna volja, u smislu B-gom dane

je sa dobrom i zlom. Milijun od mi-

sije okupi sav Ţidovski narod večer

slobodne volje, biranje dobra ponad

lijun ljudi izabrat će dobro, a ne zlo,

prije svog odlaska, kako bi im obja-

zla. Imam izbor biti nepošten i za-

ako je to na izbor. Uzmite prosječ-

snio zamisao o kolektivnoj odgovor-

raditi velik novac, ili drţati se svojih

nog čovjeka koji nije naviknut na

nosti: svaka pojedina osoba odgo-

vrijednosti i ostati siromašan. Slo-

ţivot kriminala i recite mu da mo-

vorna je za postupke i ponašanje

bodna volja leţi u napetosti između

ţete ukrasti 100 kuna od starice, ru-

čitave zajednice.

dobra i zla koji su suprotne prirode.

šeći je na zemlju i nanoseći joj po-

U ovotjednom odjeljku, nalazimo

Tora vjeruje da to nije slučaj.

najpoznatiji naputak Tore, 'izaberi

vredu, ili mu moţete jednostavno dati 100 kuna. Tko bi izabrao ukrasti novac?

ţivot'. To je jedino mjesto na kojem nam Tora kaţe da nešto izaberemo.

Izbor slobodne volje je nešto pot-

Tora ima mnogo pravila, no ona ih

puno drugačije, nešto puno suptil■

postavlja kao zapovijedi, zakone, a

nije. To znači, kao što Tora kaţe,

ne kao izbore. Zašto je ţivot jedina

izabrati ţivjeti.

stvar za koju Tora kaţe da ju izabe-

Pod ţivotom, Tora ne podrazumi-

remo?

jeva kucanje srca i funkcije mozga. Ona pod time misli na svjesno su-

Izbor slobodne volje je

djelovanje u svijetu. To znači pro-

nešto potpuno drugačije, nešto

aktivnu uključenost, a ne samo re-

puno suptilnije —

agiranje na okruţenje. Mi ţivimo u svijetu uzroka i posljedica. Svaka

izabrati živjeti,

akcija ima sebi jednaku i suprotnu

sudjelovati u svijetu,

reakciju. Postoji ugodan i manje

biti proaktivno uključen,

ugodan odgovor na svaku okolnost.

a ne samo

Naš program je da biramo onaj ugodniji. Naša slobodna volja dozvolja-

pasivno reagirati

va nam da nadiđemo svoju narav i izaberemo ono što nije ugodno – jer

Štoviše, što to zapravo znači iza-

Jer nijedno mentalno zdravo biće,

je ispravno. Slobodna volja ne znači

brati ţivot? Da li Tora kaţe da čo-

suočeno sa izborom između dobra i

biti zombi, mjesečariti kroz ţivot,

vjek ne smije počiniti suicid? To bi

zla, neće izabrati zlo. Svi smo pro-

umjesto da sudjelujemo i biramo.

onda bilo bolje reći u niječnom obli-

gramirani sa 'dobrim' metrom. Svi

Umjesto da budemo programirani

ku: 'ne oduzmi si ţivot'. 'Izaberi ţi-

ţelimo biti dobri; svi teţimo biti do-

kao roboti, Tora nas potiče da izabe-

vot' je nejasan (ali liričan) način da

bri. Ne bismo izabrali nešto samo

remo 'ţivot'.

se ljudima kaţe da ne oduzimaju

zato što je to zlo. To je ljudski pro-

vlastite ţivote.

gram. Na isti način, dijete kojem po-

Po mom mišljenju, Tora kaţe mnogo više od toga. Ljudi generalno vjeruju da je slo-

Godina 11 9 Broj 48 Strana

nudiš slatkiš i ugljen, nikad neće uzeti ugljen umjesto slatkiša. Stoti-

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

nu puta od sto i milijun puta od milijun, dijete će izabrati slatkiš. Isto Strana 9


Rabbi David Stav:

Tko je sklopio savez? Centralni motiv parše Nicavim je

nas upozorava protiv takvih misli

tekst nabraja sve one koji su bili pri-

savez koji Hašem uspostavlja sa iz--

koje će imati ozbiljne posljedice. No,

sutni kada je savez bio sklopljen.

raelskim narodom prije no što oni

ako netko tko ne osjeća povezanost

Ipak, ako prihvatimo taj argument,

ulaze u zemlju Izrael:

sa ţidovskim narodom ţeli izaći iz

moramo priznati da roditelji mogu

tog saveza, zašto mu ne bi bilo doz-

obavezati svoju djecu svojim postu-

voljeno da to uradi? Nakon svega,

pcima i stoga je prisutnost svih dije-

neki Ţidovi su se već povukli od

lova ţidovskog društva obavezala

svog naroda i ţive svoje ţivote u

sve buduće generacije.

"Vi stojite danas svi pred G-spodom, B-gom svojim: plemenski glavari vaši, suci vaši, starješine vaše i upravitelji vaši, svi ljudi Izraelovi… i onaj, koji ti siječe drva, i onaj, koji

stranim zemljama.

blje značenje ovih stihova. Hašem

ti nosi vodu, da stupite u Savez s G-spodom, B-gom svojim…" (Devarim 29,9-10) Tora opisuje ţidovski narod na mnogo načina – oni su nazvani "skupom",

"skupštinom",

"naro-

dom", i tako dalje. Nevjerojatno je da je jedino mjesto u Tori na kojem

Kako je moguće da

nije odabrao samo najpoboţnije po-

jedna generacija

jedince, ili vođe, te od njih načinio

učini zavjet u ime svog potomstva koje nikada

tva upravo ovotjedna parša, i to svakako zahtijeva objašnjenje.

Svoj narod. Ţidovski narod■ nije stvoren kako bi iz njega izašle buduće generacije nobelovaca ili vr-

nije bilo upoznato s time

hunskih sportaša – čak i ako bi nam

niti je pristalo na taj zavjet?

oni donijeli više medalja. Mi svi volimo izvrsnost, ali naš poziv kao

su u tako precizne detalje opisani različiti segmenti ţidovskog druš-

Međutim, naši rabini našli su du-

naroda jest da demonstriramo da Jednostavan odgovor je da je taj

kao narod, sa svim komponentama

savez sklopljen između B-ga i cije-

koje nas sačinjavaju, moramo teţiti

log naroda i kao takav, on obuhvaća

da budemo što časniji i što moralniji

Još jedan zanimljiv aspekt tog sa-

sve Ţidove svih vremena. Međutim,

u B-ţjim očima, kao i u očima naših

veza jest to da je on bio uspostavljen

kako bi osjetili povezanost sa save-

bliţnjih.

sa generacijom Ţidova koji su tada

zom, oni su trebali biti fizički prisu-

stajali na pragu zemlje Izrael, ali i sa

tni kada je sporazum potpisan i zato

svim budućim generacijama kroz

Ako neki od nas ne sudjeluju u savezu, promašili smo u svojoj mi-

ţidovsku povijest. To je mnoge komentatore navelo na to da postave pitanje kako je moguće da jedna generacija učini zavjet u ime svog potomstva koje nikad nije bilo upoznato sa time niti je pristalo na taj zavjet. Kasnije, odjeljak raspravlja o mogućnosti da će neki od članova ţidovskog naroda htjeti odbaciti taj savez, i biti odlučni u namjeri da se oslobode tog povijesnog saveza između naroda i njegovog B-ga. Tekst Strana 10

Divrej Tora


(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Tko je sklopio savez?

siji da postojimo kao zdravo dru-

ta, ako razumijemo da Mu pristupa-

štvo. Svi mi moţemo preţivjeti kao

mo svi zajedno, kao narod.

pojedinci bez naših zemljaka, ali više ne moţemo svoj narod predstavljati kao narod. Zato Tora naglašava da smo svi bili prisutni u savezu, uključujući i one koji nose vodu i one koji sijeku drva, jer bez njih, mi ne bismo bili isti narod.

Mnogo godina suočavali smo se sa mnogim pogibeljima i ostalim opasnostima koje stalno izbijaju na površinu, a koje ne čine razliku između onih na čelu i onih na začelju, između siromašnih i bogatih, ili religioznih i sekularnih. Stoga moramo jačati savez među sobom tako

Mi moramo jačati savez unutar našeg naroda, tako da možemo stati

da moţemo stati pred svog Stvoritelja i traţiti od Njega da nam pomogne u konfliktima sa našim susjedima.

pred svog Stvoritelja i Prevela Anja Grabar

tražiti od Njega da nam pomogne u konfliktima sa našim susjedima Neki tumače stih "…danas stojite…" kao nešto što ukazuje na Roš Hašanu, kada narod stoji na sudu pred svojim Stvoriteljem. Stoga mo-

ţemo reći da moţemo moliti pred našim Stvoriteljem, koji će nas sve blagosloviti dobrom godinom ţivoGodina 11 11 Broj 48 Strana

Strana 11


Rabbi Ephraim Buchwald:

Skrivene stvari pripadaju B-gu Posljednjeg

dana

svog

ţivota,

Mojsije okuplja izraelski narod, sve od najuzvišenijih do najniţih, stare i mlade, muškarce i ţene, te ih po posljednji puta upućuje u B-ţji Savez. On upozorava narod protiv idolopoklonstva te traţi od njih da ostanu vjerni B-gu. U Ponovljenom zakonu 29,28, Mojsije zaključuje svoju poruku sa sljedećom zagonetnom misli: "Hanistarot la'Hašem Elokeinu, v'haniglot lanu ulvaneinu ad olam, laasot et kol divrej ha'Tora ha'zot" – Skrivene stvari su za G-spoda, našeg B-ga, ali otkrivene stvari su za nas i našu djecu zauvijek, kako bismo ispunili sve riječi Tore. Klasični komentatori, Raši (Rabi Shlomo Jichaki, 1040-1105, prvi komentator Biblije) i Ramban (Nahmanides, Rabi Moše ben Nahman, 1194

za takve grijehe budući da je onaj

i obnovit će svoj status u ţidovskom

koji ih je počinio to učinio zbog ne-

narodu.

poznavanja zakona ili zbog nedostatka

razumijevanja

određenih

okolnosti.

našnje vrijeme, s obzirom da se

U vrijeme konačnog otkupljenja,

objašnjavaju da su se Izraelci bojali

ti "sakriveni" Židovi,

prijestupe počinjene u privatnosti,

tumačenje Psalma 87, pomislio sam kako mora da Raši misli na naše da-

-1270, španjolski komentator Tore), da će ih se smatrati odgovornima za

Nakon što sam pročitao Rašijevo

koji su poznati samo B-gu,

mnogi Ţidovi koji su zaboravili svoj ţidovski

identitet

sada

vraćaju

svom judaizmu, a pokret ţidovskog povratka širi se zemljom. Uistinu je uzbudljivo ovo vrijeme

čak i ako se ne bude znalo tko je po-

bit će ujedinjeni sa

u kojem vidimo mnoge ljude, mlade

činio te prijestupe. Mojsije ih stoga

židovskim narodom i

i stare, znane kao baalei tešuva (gos-

razuvjerava da su skriveni grijesi isključivo B-ţja oblast te da će se za takve grijehe smatrati odgovornima

obnovit će svoj status u židovskom narodu.

samo oni koji su sagriješili. Ipak, od cijelog se Izraela očekuje da odrţi dostojanstvo naroda suprotstavljajući se grijesima koji su javno počinjeni. Ramban također objašnjava da taj stih ukazuje na grijehe koji su skriveni od samih počinitelja. U tim slučajevima, kaţe Ramban, ti grijesi pripadaju B-gu, u smislu da B-g neće smatrati grešnika odgovornim Strana 12

podari povratka) koji se ponovno u značajnim brojkama vraćaju ţidovskom ţivotu. Istini za volju, mnogo njih se ne "vraća" ţidovskom ţivotu.

Raši, u svojim komentarima na Psalam 87,6 (citiran u Stone Edition Artscroll Humašu, str.1090), objašnjava da će zbog ogromne asimilacije koju će iskusiti izraelski narod, mnogi Ţidovi u potpunosti zaboraviti svoje ţidovske korijene. U vrije-

Zapravo, većina započinje svoj ţidovski ţivot po prvi puta i zato ispravan naziv za te ljude nije baalei tešuva, već tinokot še'nišbo – djeca koja su bila u ropstvu, a sada se po prvi puta uvode u baštinu svog naroda.

me konačnog otkupljenja, ti "sakri-

I dok se takav povratak događa

veni", koji su poznati samo B-gu, bit

već decenijama, nedavno se na sceni

će ujedinjeni sa ţidovskim narodom

pojavio jedan novi fenomen. Moţda Divrej Tora


(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Skrivene stvari pripadaju B-gu

je još prerano reći da je to pravi "po-

otac došao ga je moliti da dozvoli

kret", ali značajan broj ljudi iz eks-

njegovom sinu da ga primi u školu.

tremno asimiliranih ţidovskih po-

Dječak je također, nakon što je imao

zadina danas prihvaća baštinu svo-

virtualni uvid u školu, odbio otići iz

jih roditelja i djedova. Mnogi od

škole. U razgovoru sa mojim prijateljem, otac je objasnio da u vrijeme

Značajan broj ljudi iz ekstremno asimiliranih židovskih krugova danas prihvaća baštinu svojih roditelja i djedova

kada se oţenio dječakovom neţidovskom majkom, nije znao ništa o judaizmu, no sada je odlučio da ne ţeli da i njegov sin bude također neupućen. On je htio svom sinu omogućiti izbor. Pokušavajući razuvjeriti tog oca, moj prijatelj ţelio mu je predočiti strašnu sliku onoga što bi

njih imaju samo jednog ţidovskog

se moglo dogoditi ako njegov sin

roditelja, često oca Ţidova, i ţidov-

postane religiozan i počne drţati

sko prezime. Naţalost, ti mladi ljudi

šabat i košer te kakvu bi zbrku to

koji su Ţidovi po ocu, nisu od stra-

moglo stvoriti u njihovoj obitelji i

ne ortodoksnih i konzervativnih

domu. Bez oklijevanja, ruski otac

standarda prepoznati kao Ţidovi,

rekao je da je spreman preuzeti taj

budući da se prema tim standardi-

rizik sve dok njegov sin ima priliku

ma samo oni koji s majčine strane

da postane onakav Ţidov kakav on

imaju ţidovsko porijeklo smatraju

nikad nije mogao biti.

Ţidovima. Pa ipak, oni se ţele vratiti drţanju tradicionalnog judaizma. Ti mladi ljudi, koji često dolaze iz uglednih domova i pohađali su prestiţne škole, dolaze, u ne beznačajnim brojkama, traţeći da prigrle svoju baštinu. Mnogi od njih

Nakon konzultacija sa raznim rabinskim autoritetima, mladić je uvjetno primljen u školu i, barem za sada, izgleda da je jedan od najpredanijih, najmarljivijih i najboljih učenika.

prolaze rigorozne ortodoksne kon-

U tom kontekstu, stih iz Ponovlje-

verzije i, ponekad, bolna obrezanja

nog zakona 29,28 dobiva novo zna-

odraslih, sa ţarom i revnošću koja je

čenje: Skrivene stvari pripadaju

uistinu inspirativna. Značajan broj

G-spodu, našem B-gu, ali otkrivene

ruskih Ţidova, čiji roditelji nisu zna-

stvari su za nas i našu djecu zauvi-

li ništa o svom ţidovstvu u bivšem

jek, kako bismo izvršili sve riječi

Sovjetskom Savezu, također ţele

ove Tore. Molimo za to da naša "sa-

prihvatiti tradiciju.

krivena" i asimilirana braća i sestre

Nedavno sam primio poziv od prijatelja koji vodi školu za ruske ţidovske dječake. Rekao mi je da se nalazi u bolnoj dilemi vezano uz primanje mladog ruskog učenika u deveti razred. Dječakov ţidovski Godina 11 13 Broj 48 Strana

budu uskoro "otkriveni", ujedinjeni sa ostatkom ţidovskog naroda i obnovljeni u svom statusu kao voljeni članovi ţidovskog naroda.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar Strana 13


Rabbi Berel Wein:

Glas šofara Još jednom naglašavajući vječnu valjanost B-ţjeg saveza s Ţidovskim narodom, Moše se obraća čitavom narodu. Sve klase društva uključene su u savez – narodni glavari, suci, bogati i moćni, siromašni, sluge i fizički radnici, oni koji cijepaju drva i poteţu vodu iz bunara. Nitko nije izostavljen iz uvjeta saveza i nitko nema taj luksuz da si moţe reći da se sudbina Ţidova ne odnosi na njega ili nju. Judaizam nema dva kompleta pravila, jedan za elitu, a drugi za mase. To je vjera koja pruţa jednake mogućnosti. Njene vođe, bili oni svjetovni ili duhovni, obavezuje isti kodeks ponašanja kao i drvosječe ili vodonoše. Moţda oni i jesu izuzetni ljudi u svakom naraštaju, ali nema izuzetaka kod provođenja zakona nad čitavim Izraelom. Za razliku od drugih vjera koja imaju drugačija pravila i običaje za svoje svećenstvo od onih za laike, judaizam čak niti ne poznaje postojanje klase klera. Ne postoji poseban Šulhan Aruh za rabine. Savez nas

obavezuje i rukovodi svima nama

obavija, čak i one koji su na neki

jednako.

način sami sebe uvjerili da nespu-

Sveposvud u Tanahu vidimo da su se kraljevi i proroci drţali istih standarda i uvjeta saveza koji su se odnosili i na obične građane. Moć saveza je sveobuhvatna i uključuje sve naraštaje – one koji su ţivjeli prije nas, one koji su sada tu i one koji će tek doći nakon nas. To je ključ razumijevanja Ţidovske povijesti od vremena Mošea do danas. Tora uviđa prirodu ljudskih bića. Ona zna da svi mi oteţemo i nalazimo izgovore za svoje neuspjehe. Stoga je zamisao o savezu neophodan aspekt svekolikog ljudskog postojanja,

a

napose

Ţidovskog

naroda. Savez duge postoji da nas podsjeti na čuda svijeta prirode u kojem smo tek privremeni gosti. Savez povijesti, kojeg su Ţidovi glavni primjer u ljudskoj povijesti zbivanja i razvoja nacije, podsjeća nas da je Stvoritelj uključen u odnose među ljudima, nevidljiv ali sveprisutan.

tano plivaju vodama ţivota. Obaveze, a mnogo puta i tragične posljedice saveza sadrţane su u odsječcima Tore koje čitamo ovog tjedna, a isto tako i u onima od prošloga tjedna. Događaji koji su zadesili Ţidovski narod tijekom prošlog stoljeća u potpunosti pokazuju da je strah koji izaziva moć saveza opravdana i stvarna. No savez ima i svoju optimističnu stranu, punu nade, u njegovom obećanju o izbavljenju i ■ povratku veličini i miru. Mi smo narod saveza. I mada svatko od nas posjeduje slobodu volje i djelovanja, uvjeti saveza ipak kontroliraju sudbinu nas kao naroda, te naše osobne ţivote. Prošla je godina protekla prilično brzo. Kako čovjek postaje stariji, hvala B-gu, vrijeme kao da poleti. Moţda je to dio onoga na što je Einstein mislio kada je rekao da je vrijeme relativno. Ono je svakako relativno u odnosu na svaku osobu te svaku pojedinu situaciju i doţiv-

Savez je velika mreţa koja nas sve

Strana 14

Divrej Tora


(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Glas šofara

ljaj u ţivotu. Ima dugih dana i onih

dno istinit i valjan. Dani su drago-

od svih darova koje smo dobili. Sje-

kratkih, ovisno o tome što se zbiva

cjeni i ne bi ih trebalo nepotrebno

ćanje udara pečat svim našim da-

u tom periodu od 24 sata.

gubiti. Ljudima koji su radili i ve-

našnjim postupcima i ponašanju.

ćinu svog ţivota bili zaposleni i

Ono donosi boje u naš ţivot i istin-

okupirani nečime često bude teško

ski je vodič našim ciljevima i na-

svoje penzionerske dane ispuniti

dama. Ono donosi odluku o tome

smislenim i zadovoljavajućim do-

tko su naši junaci, a tko negativci.

ţivljajima. To je kao da za njih više

Ono nam pomaţe da donesemo

nema zvuka šofara.

ispravne odluke i da prevladamo

Na to nam ukazuju zvukovi šofara koje imamo prednost slušati na Roš hašanu. Postoje dugi mekani zvukovi koji djeluju pomalo utješno i umirujuće. Ima mnogo dana u godini koji su takvi. To je običan dan, bez posebnih zbivanja, koji s

Šofar Roš hašane svima nama slu-

ljubavlju čuvamo u sjećanju i čez-

ţi kao poziv na buđenje. Poznata je

nemo za njim. Postoje također i

to tvrdnja Majmonidesa u Mišne

razlomljeniji, oštriji zvukovi koje

Tora, koja objašnjava zapovijed pu-

šofar ispušta. To su zvuci napetosti i

hanja u šofar. On nas treba podići iz

zbunjenosti, neriješenih problema,

našeg drijemeţa neaktivnosti i letar-

te razočaranja i frustracije, dugih

gije, i potaknuti nas na djela od du-

redova i izgubljenog vremena, ne-

hovne,

ostvarenih ciljeva i neobavljenih

vrijednosti.

društvene

i

nacionalne

zadataka.

prijašnje greške i zamke. Mi smo zaduţeni da se sjećamo B-ga, i B-g se nas sjeća, da tako kaţemo, na taj sveti dan. U Njegovom sveznanju, sve je upamćeno i prizvano u sjećanje,

prosuđeno,

odvagano

i

zapisano. Zvuk šofara ujedno je i zvuk sjećanja. Ono što je nestalo ispred naših očiju, sada se ponovo pojavljuje pred nama. Šofar je najsnaţniji

Mogu si zamisliti da ima mnogo

instrument ljudskog prisjećanja i

dana u godini koji odgovaraju tim

provjere. U njegovim zvucima mi

razlomljenim zvukovima šofara. To

čujemo svoju prošlost, kako osobnu

su dani podizanja djece, karijere i

tako i nacionalnu. On sluţi ne samo

posla, liječničkih pregleda i guţve u

kao poziv na buđenje, već i kao

prometu. I konačno, postoji zvuk

dokumentaristička snimka našega

stakato isprekidanog upozorenja,

ţivota i zbivanja u njemu.

sirena koje upozoravaju na opasnost

On nas nagoni da postanemo

i bojazan od uništenja i gubitka. To

produktivni u svojim ţivotima na

Njegove raznovrsne note paralela

obično izazivaju stvari koje nisu

jedan smislen način. Roš hašana

su dana naših godina ţivota. Blag-

pod našom kontrolom. Financijski

postaje ne samo dan u kalendaru

dan najavljuje početak nove dobre

preobrati, ratovi i nasilna sukoblja-

kojeg obiljeţavamo, već dan izazova

godine, ali također i inicira u nama

vanja, magalomanske vođe naroda,

i pozitivne promjene – postavljanja

razmatranje prošle godine, i drugih

bolesti i nesreće su stvari koje se

ciljeva i osobne odgovornosti. Bez

proteklih vremena i godina. Mi se

događaju u ţivotu, ali nismo sretni

obzira koliko nam bio dug ili kratak

molimo za bolja vremena, za zdrav-

kada ih moramo podnositi ili svje-

dan, ne smijemo dopustiti da bude

lje i izlječenje, za uspješne pothvate i

dočiti im. Takve okolnosti čine dan

prazan i bez glasa. Mudar čovjek ili

smislena postignuća, te uspjehe koji

vrlo dugim.

ţena ugodit će svoje uho tako da

će trajati. Tako je šofar i glas nade i

čuju zvuk šofara svakoga dana u

vječnosti, napretka i izbavljenja.

Poznati je klišej da ne bismo trebali samo brojati naše dane, već što je vaţnije učiniti da naši dani imaju

svom srcu i umu. To je ključ ţivljenja sa smislom.

značaj i smisao. Unatoč tome što je

Roš hašana je i dan sjećanja. Svi

to prilično otrcan klišej, on je sveje-

mi smatramo da je pamćenje najveći

Godina 11 15 Broj 48 Strana

Vrlo sretnu godinu ţelim svima. Šabat šalom Ktiva v’hatima tova ■ Strana 15


Rabbi Yissocher Frand:

Razlika između dviju tohaha Postoje dva odlomka u Tori koji su poznati kao "tohaha" [disciplinske mjere]. Ima tohaha na kraju Sefer Vajikra u paraši Behukosai a ima i tohaha koju smo čitali prošlog tjedna u paraši Ki Savo. Ta se dva odjeljka o kaţnjavanju značajno razlikuju po tome što tohaha na kraju paraše Behukosai završava riječima utjehe.

odvesti VJEČNI putem za koji sam ti rekao da ga više nećeš vidjeti. Ondje ćete se vi sami prodavati svojim neprijateljima za robove i ropkinje, ali kupca neće biti." [Devorim 28,68].

Nakon što su čuli sve uţasne stvari koje će zadesiti Ţidovski narod ako ne budu drţali zapovijedi, barem su dobili utješnu poruku: "Usprkos tomu neću ih zabaciti, kad budu u zemlji neprijatelja svojih, i neću ih prezreti, tako da ih posve uništim i za-vjet svoj poništim s njima, jer ja sam VJEČNI, B-g njihov. Za spasenje njiho-vo spomenut ću se zavjeta svojega s praocima njihovim, koje izvedoh iz zemlje egipatske pred očima poganskih naroda, da bu-dem B-g njihov, ja, VJEČNI" [Vajikra 26,44-45].

Rav Yosha Baer Solovei-tchik, z"l, postavlja pi-tanje: Zbog čega ta razlika? Rav Yosha Baer odgovara da zapravo tohaha u Ki Savo također završava s utjehom... jedino što se utjeha pojavljuje tek u paraši Nicavim: "Kad te sve ove riječi, blagoslov i prokletstvo što ih danas preda te stavih, snađu i ti ih uzmeš k srcu među svim narodima među koje te VJEČNI, B-g tvoj, bude protjerao i vratiš se k VJEČNOM, B-gu svome, i poslušaš – i ti i tvoji sinovi – glas njegov iz svega srca svoga i iz sve duše svoje u sve-mu što sam ti danas naredio. [Devorim 30,1-2] Utjeha je da će na kraju svih kazni i patnji Ţidovski narod učiniti tešuva [pokajanje] i vratiti se B-gu.

Duţe, a moţda i strašnije, riječi kazne koje čitamo u paraši Ki Savo ne završavaju u pozitivnom tonu. Tora naprosto završava s još istog: "U Egipat će te natrag na galijama

No ipak se moţe postaviti pitanje: Zbog čega kod tohaha u Devorim, ima prekid, i moramo "čekati na utjehu", da tako kaţemo, dok kod tohaha u Behukosai, utjeha dolazi od-

mah? Rav Soloveitchik odgovara na to pitanje objašnjavajući kako između ove dvije tohaha postoji fundamentalna razlika. Ramba"n kaţe da tohaha u Behukosai proriče i odnosi se na period razaranja prvog Bejs HaMikdaša i protjerivanja iz zemlje Izrael u to doba. Tohaha koja se proriče u Ki Savo odnosi se na uništenje drugog Bejs HaMikdaša i izgona koji se dogodio u to vrijeme. Uništenju pr-vog Bejs HaMikdaša i babilonskom egzilu koji je potom uslijedio prorečen je točan kraj. Proroci su prorekli da će narod biti u progon■ stvu 70 godina i uistinu, nakon perioda od 70 godina, Ţidovi su dobili dozvolu da se vrate u Zemlju Izrael (gdje su u svoje vrijeme ponovo izgradili Bejs HaMikdaš). Stoga je savim logično da se tohaha koja proriče babilonsko izgnanstvo nalazi tako blizu završetka pasukim o kaţnjavanju. Kao što znamo, nije nam poznat točan datum izbavljenja od uništenja Drugog Bejs HaMikdaša. Do sada smo u izgnanstvu gotovo 2000 godina! Međutim, tom će izgnanstvu doći kraj. Kao što Rambam piše u Zakonima o pokajanju: "Izrael će biti izbavljen jedino kroz pokajanje. Proroci su već iznijeli obećanje da će se Ţidovi pokajati na kraju svog izgnanstva i odmah nakon toga će biti izbavljeni, kao što je pisano..." (i onda Rambam citira pasuk iz ovotjedne paraše) "...Kad te sve ove riječi... snađu ... vratit ćeš se k VJEČNOM, Bgu svome." Kada će se to dogoditi? Mi to neznamo, no dogodit će se. Upravo to je razlog zašto utjeha ne dolazi odmah nakon tohaha ovdje u Devorim. Mi moramo čekati. Moramo čekati sve dok se ne vratimo k VJEČNOM, B-gu svome. U neprijatnosti u kojoj

Strana 16

Divrej Tora


(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

jesmo nalazit ćemo se sve dok ne učinimo tešuva. U tome je razlika između ove dvije tohaha. Kod prve smo morali čekati samo (relativno) kratak period. Kada je sat otkucao 70, mi smo mogli otići kući. Sadašnje progonstvo nije takvo. Na kraju ćemo izići iz njega jer "na kraju će se Izrael pokajati i odmah nakon toga oni će biti izbavljeni" ali ne znamo kada će se to desiti. U svibnju sam dobio e-mail u kojem mi je netko ispričao istinitu priču. Pospremio sam je kako bih je sačuvao za ovu parašu. Rav Yisraela Dovida Grossmana, Rava Kiryat Migdal haEmeka na sjeveru Izraela posjetio je čovjek po imenu Moti Dotan, koji je predstojnik regionalnog vijeća Donje Galileje. Moti Dotan je bio u Njemačkoj na proslavi "bratimljenja" s njemačkim gradom Hanoverom. Dok je bio tamo, pristupio mu je jedan Nijemac koji mu je iznio slijedeću priču. Taj je Nijemac bio imao vrlo starog oca. Na svojoj samrtnoj postelji otac je svom sinu priznao svoje sudjelovanje u holokaustu. Pojasnio mu je da pošto ima mnogo onih koji poriču holokaust, on ţeli da njegov sin zna da je to istina i da mu ispriča nešto od onoga što se dogodilo. Otac je sinu ispričao da je on bio oficir u njemačkim zrakoplovnim snagama u Drugom svjetskom ratu i predao mu je omotnicu u kojoj se nalazio novčanik načinjen od pergamenta, u kojem je bila vojna oficirska iskaznica. Otac je objasnio da je za vrijeme uništavanja sinagoge pronašao pergamentni svitak. Odrezao je komad pergamenta iz Sefer Tore da bi si napravio novčanik. Kasnije je saznao da su takvi svitci Ţidovima bili izuzetno sveti. Rekao je svom sinu da ga da prvom Ţidovu kojeg susretne i da se pobrine da bude odGodina 11 17 Broj 48 Strana

Razlika između dviju tohaha

nesen u Izrael kako bi se odredilo značenje riječi koje su bile napisane na pergamentu.

kako je zli kralj Ahaz ne bi spalio kao što je to učinio sa svim ostalim Sifrej Tora.

Moti Dotan je uzeo novčanik i odnio ga u Migdal haEmek gdje ga je pokazao Rabbi Yisraelu Dovidu Grossmanu. Kada je Rabbi Grossman pogledao na dio svitka Tore od kojeg je bio načinjen novčanik, doslovce se stresao do srţi. Pasukim na pergamentu bili su iz paraše Ki Savo [Devorim 28,58-62]: "Ako ne budeš pazio da drţiš i vršiš sve riječi ovoga Zakona što su napisane u ovoj knjizi, da imaš strahopoštovanja prema ovom slavnom i strašnom Imenu – VJEČNOG, B-ga svoga – VJEČNI će tebe i tvoje potomstvo teško ošinuti velikim i dugotrajnim bičevima, pogubnim i dugim bolestima. Ponovo će dovesti na tebe sva zla egipatska kojih si se plašio, i ona će se prilijepiti za te. A i svaku drugu bolest i bič, koji nije naveden u knjizi ovoga Zakona, VJEČNI će ih dovesti na tebe dok te ne uništi. Ostat će vas samo malo, vas što brojni bijaste kao zvijezde nebeske, zato što nisi slušao glasa VJEČNOG, B-ga svoga."

Kraljev pisar, Šafan ben Acalja, čitao je Jošijahuu iz pasukim u Sefer Tori koji su se pojavili upravo na onom mjestu na kojem je Sefer Tora bila namotana kada je bila skrivena mnogo godina ranije: Kada je kralj čuo te riječi, zaplakao je i razderao svoju odjeću u ţalovanju. Komentari objašnjavaju – što je to čuo što ga je navelo da reagira na taj način? Čuo je pasukim iz tohaha u Devorim: "VJEČNI će odvesti i tebe i tvoga kralja, koga budeš postavio nad sobom, među narod nepoznat i tebi i tvojim ocima te ćeš ondje iskazivati štovanje drugim bogovima, drvenim i kamenim. [Devorim 28,36]. Jošijahu je to smatrao b-ţanskim znamenom – da su od svih mjesta na kojima se mogla otvoriti Sefer Tora, ovo bili prvi pasukim koje su mu pročitali. Poslije toga, on je započeo masovni pokret tešuve kako bi vratio narod k Vječnom. Jošijahu je dobio obećanje od proroka da zbog toga što je plakao i pokajao se, neće osobno doţivjeti uţasnu sudbinu koja će naposljetku zadesiti Ţidovski narod.

Od svih mjesta koja su mogla biti izrezana iz Sefer Tore, ovaj je novčanik bio izrezan i načinjen od pasukim u tohaha! Kada je to Rabbi Grossman vidio, prisjetio se sličnog događaja u Tanahu: priče u Melahim II o mladom kralju Jošijahuu. Kralj Jošijahu je bio pravedan kralj, ali njegov otac i njegov djed učinili su sve što god su mogli da izbrišu svaki trag Tore iz Ţidovskog naroda. Kada je Jošijahu postao kralj, pokušao je obnoviti Bejs HaMikdaš i ponovo uspostaviti normalno funkcioniranje tradicionalnih obreda u Ţidovskom narodu. Kada su ušli u Bejs HaMikdaš, koji je bio u ruševnom stanju, pronašli su Sefer Toru, koja je bila skrivena u potkrovlju

Rabbi Grossman je naglasio da ova dva događaja nisu bila puka slučajnost. On je na takve "slučajnosti" gledao kao na jasne pozive s Neba da se učini tešuva. Mi vidimo mnoge događaje koji se zbivaju oko nas i koji nas navode na zaključak da nas ništa neće spasiti osim obećanja danih putem proročanstva o konačnom izbavljenju: "U buduće vrijeme Ţidovski će se narod pokajati". Samo Gospodar Svemira nas moţe izbaviti iz neprijatnosti u kojoj se nalazimo. Naša je jedina nada "Vratit ćete se Vječnom, B-gu svome." ■

Strana 17


Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Intelekt i emocije Ranije smo primi-

treba otkriti. To se moţe učiniti uk-

jetili da je R. Morde-

lanjanjem prepreka koje stoje izme-

chai

Pred nas se postavljaju

Černobila

đu čovjeka i B-ga, a to su zemaljski

dvije zapreke kada

smatrao da postu-

tjelesni uţici. Potonji su antagonisti

panje prema osjeća-

duhovnim ţeljama nešame, i kad ih

nastojimo postati

jima moţe zavarati

ukloni, ona srţ štovanja i ljubavi se

boljim ljudima i Židovima.

čovjeka, te da bi se zato čovjek tre-

otkrije, i doţivi se ţudnja nešame za

Prva je strah od budućnosti,

bao upravljati prema intelektu. To je

B-gom.

iz

točno kada motivacija proizlazi iz emocija. Moţe biti i obrnuto, da nešto proistječe iz intelekta i to treba proširiti na emocije. Emuna (vjera i povjerenje u B-ga) započinje u intelektu. Znanje o B-gu

Time imamo dvostruki zadatak: podvesti emocije pod kontrolu intelekta i intelektu dodijeliti ţar osjećaja. "Onda ćete ga uzeti k srcu." ■

kada gledamo naprijed na izazove s kojima se možemo susresti i naša frustraciju u susretu s njima

je spoznajna stvar. Tora kaţe: "Da-

i njihovom prevladavanju.

nas ćete znati (spoznajno) i uzeti to

Druga zapreka je

svom srcu (emocionalno) da Vječni, On je B-g" (Ponovljeni zakon 4,39).

krivnja koju osjećamo

Netko moţe imati emunu koja se

u vezi prošlosti,

temelji na mesori, prenošenju vjero-

što nas može učiniti

vanja s roditelja na dijete, ili rasuđivanjem, kao što je to učinio pra-

da se osjećamo nedostojnima

otac Abraham, i došao do zaključka

i depresivnima.

da svijet mora da je imao Stvoritelja.

Tora nam govori

Obje su metode kognitivne. "Sada, o Izraele, što B-g od tebe traţi? Samo da ga se bojiš, da ideš

da ignoriramo te zapreke i da se usredotočimo

svim Njegovim putovima i da Ga

na sadašnjost.

ljubiš" (isto 10,12). Nakon što osoba

Ovdje smo sada

stekne intelektualno vjerovanje u Bga, od nje se traţi da razvije osjećaje poštovanja i ljubavi prema Njemu. Rambam kaţe da čovjek moţe razviti poštovanje i ljubav prema B-gu ako shvati veličinu Stvaranja (Jesodei HaTora 2,2). R. Shneur Zalman u Ta-

i možemo postići ono što je s nama u ovom trenutku. Pripajanje trenutka trenutku može pomoći

nji dodaje da, budući da je nešama

u stvaranju

b-ţanska, ona čezne da se sjedini sa

velikih stvari.

svojim izvorom u B-gu. Nadalje, u nama skrivena postoji srţ poštova-

nja i ljubavi prema B-gu koju nam je ostavio patrijarh Abraham i samo je

Strana 18

Divrej Tora


Biseri hasidske mudrosti T KO JE TU LUD?

Neki je mitnaged (protivnik hasidskog pokreta) jednom upitao Baal Šem Tova: "Kako to da hasidi tako lako zapjevaju i zaplešu? Odgovara li to ponašanje istinskom vjerniku? Baal Šem Tov mu odgovori pričom: "Jednom je u grad došao nepoznat, ali jako talentirani glazbenik. Stao je na uglu ulice i počeo svirati .Oni koji su zastali da ga poslušaju nisu se mogli naslušati, pa je uskoro mnoštvo stajalo zaneseno glazbom kakvu nikad do sada nisu čuli. Polako su se počeli kretati u ritmu glazbe i cijela se ulica pretvorila u plešuću masu. Prolazio je tuda neki gluhi čovjek i čudom se čudio. Jesu li ti ljudi poludjeli? Zašto skaču gore i dolje,

Lj

mašu rukama i okreću se u krugu na sredini ulice? ubav je temelj na kojem je izgrađen

čitav svijet. Svi naši zakoni, stavovi i odnosi proistječu iz istog principa. Ljubav je korijen naše uljudnosti i morala. Bez ljubavi bi

Haside, zaključi Baal Šem Tov svoju priču, pokreće melodija koja izvire iz svega što je stvoreno. Ako ih to čini čudnima u očima onih s manje osjetljivim ušima, znači li to da bi trebali prestati plesati?" ■

bilo nemoguće ţivjeti u miru, poštivati tuđe potrebe i odnositi se prema svakome s onakvim razumijevanjem kakvo očekujemo od drugih ljudi. U početku nesebična ljubav moţe izgledati kao zastrašujuća opcija. Lakše je i sigurnije voljeti prema svojim uvjetima. S

U vijek pronađi dobro u drugima.

O tome ovisi tvoja duhovna snaga.

Ona se gubi kada ljudi iscrpljuju svoja srca ljubomorom i zlobom.

druge strane, nesebična ljubav stvara rizik i ranjivost. Ali mi moramo naučiti uzdizati

R. Nahman iz Breslova ■

tu novostečenu ranjivost, jer upravo nam zbog toga istinska ljubav pruţa toliko zadovoljstva – zbog mogućnosti dijeljenja duše s drugom osobom. R. Simon Jacobson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 11 19 Broj 48 Strana

Strana 19


Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Sljedeća će godina biti drugačija Ljeto brzo prolazi. Dani su sve kraći, noći su dosta hladnije, a lišće je započelo svoju prelijepu transformaciju. Zaista, to je ono doba godine kada je "glava" godine tu, iza ugla. Na Roš Hašanu ne samo da se unaprijed određuje naš godišnji prihod, već i sami naši životi vise o tankoj niti. U potresnoj molitvi U'Netane Tokef kažemo: "Na Roš Hašanu bit će upisano, a na Jom kipur će biti zapečaćeno - koliki će otići sa zemlje i koliki će biti stvoreni, tko će živjeti, a tko umrijeti ..." I na kraju zaključujemo: "Međutim, pokajanje, molitva i djela dobročinstva uklanjaju zlo iz presude!" Da, mi doista imamo moć da pozitivno utječemo na početak ili temelj godine, svojim vlastitim postupcima i djelima dobročinstva. Ova prilika zvuči tako očito da bi čovjek pomislio kako samo glup čovjek ne bi iskoristio ovakvu priliku. Ali dozvolite mi da vam ispričam jednu poznatu priču. Bio jednom jedan rabin koji je preispitivao dijelove svog karaktera koja je trebalo ponešto ispraviti. Tako je naišao na svoje bilješke iz prethodne Roš Hašane. Na njegov užas popis na njegovoj novoj listi u potpunosti se poduda-

rao s njegovom prošlogodišnjom listom. Mi iz godine u godinu donosimo odluke, ulažemo svoju energiju i svoje dobre želje, a ipak i dalje ostajemo zaglavljeni sa istim starim stvarima. Istina je, svi mi jako želimo učiniti tešuva (vratiti se B-gu), ali se čini da se jednostavno ne možemo promijeniti. Rebe Nahman uči da je za tešuvu ključno čuti svoju vlastitu sramotu i ostati šutke (Likutey Moharan I, 6). Ima mnogo načina na koje se može iskusiti tu neugodu ili poniženje. Često su tu ljudi koji javno iznose svoje cinične komentare ili nas ismijavaju. Međutim, postoji jedna mnogo dublja sramota koju se može doţivjeti, bez obzira dolazi li od drugih ili od nas samih. To je sramota koju doživljavamo kada vlastite neuspjehe unesemo u sebe. Ništa nas jače ne uništava od toga kad shvatimo da nismo ostvarili svoje snove i ciljeve, da nismo postigli ono što smo tako iskreno zacrtali da ćemo učiniti. Ako postoji razlog zašto smo zaglavili, to je zato što smo iskreno pokušavali, no naposljetku smo doživjeli neuspjeh, i zbog toga smo pustili da naša nastojanja da učinimo tešuvu odu iz naših misli.

Rebe Nahman nas podučava da ostanemo šutke - da ne odgovaramo na glas neuspjeha iz naše nutrine. Sramota koju proživljavamo je snaţan podsjetnik da teţimo sluţiti B-gu, a ne sebi. Mi nećemo suditi o našem uspjehu na temelju ljudskog ishoda, nego ćemo umjesto toga biti radosni zbog svoje duboke, unutarnje čežnje prema pobožnosti. Vidjeti svoje vlastite nedostatke, i ipak ostati nijemi i odlučni da nastavimo pokušavati, najbolji je protuotrov našem najvećem neprijatelju - našem egu. Hebrejska riječ koju Rebe Nahman koristi za šutnju je jiDOM. Ta riječ ima dodatno značenje, kako kralj David kaže: "Budi DOM pred B-gom, nadaj Mu se i čezni za njim" . (Psalmi 37,7). Naša šutnja ne mora biti tišina srama i neuspjeha, već tišina nade i čežnje za B-gom. Kad priznamo i prihvatimo svoje slabe točke, a ipak živimo s nevjerojatnim riječima ohrabrenja koje nam daje Rebe Nahman, na kraju stječemo unutarnju snagu i srčanost koja je nužna za stvarne promjene. Mnogi ljudi obezvrjeđuju svoju tešuvu jer smatraju da je nepotpuna i da još nisu postali savršeni. Ali tešuva znači nastaviti težiti za B-žjom časti i Njegovim kraljevstvom, unatoč usponima i padovima koje ţivot garantirano donosi. Ako nas naši rabini uče da se Svijet koji će doći može postići ako se učini tešuva trenutak prije smrti, onda je svakako netko tko provodi tešuvu čitav svoj život daleko, daleko vredniji. Što više tešuva napravimo, to bolje, čak i ako nismo savršeni. Dok stojimo pred Kraljem ove Roš Hašane, neka bismo zaslužili da Mu kažemo da će ova godina uistinu biti bolja. Amen! A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora


Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: NICAVIM

Paraša (priča) Nicavim govori o pripremama za Roš hašanu—Dan suda i o tome kako moţemo izvojevati pobjedu u najvaţnijoj bitci svojeg ţivota. Parašu Nicavim Moše je izgovorio svog posljednjeg danu na Zemlji u fizičkom tijelu. Prema kabalistima u danu u kojem veliki cadik (pravedni mudrac) napušta svijet, otkriva se svjetlo svega onoga što je mudrac učinio u svom životu. Svjetlo je toliko veličanstveno i snažno da svoj trag ostavlja na svemiru, pa se to

mogući želi da započnemo i od Nje-

je: "I Vječni ih je iščupao iz njihove ze-

svjetlo svake godine iznova pojav-

ga primimo ogromno obilje upravo

mlje u ljutini, srdţbi i velikom gnjevu

ljuje upravo oanko kao što se poja-

onako kako nam on to želi dati, a ne

■ te ih bacio (‫ )וַ י ְַשלִּ כֵם‬u drugu zemlju.

vilo na dan njegove smrti. Stoga se

ono za što smatramo da imamo pra-

Tako je i danas." (Ponovljeni zakon

taj dan smatra danom slavlja (hilu-

vo, s obzirom na naša djela u prote-

29,7). Postoje tri veličine slova u To-

le), i naš je cilj da se povežemo se s

kloj godini. Paraša Nicavim nam

ri: mala, srednja i velika. Veći dio

tom energijom kako bismo se podi-

omogućuje da uvježbamo ostaviti

Tore napisan je slovima srednje ve-

gli i uzdigli na gornje svjetove.

iza sebe naše "lažno ja" u sklopu pri-

ličine. Zohar objašnjava da mala slo-

prema za Roš hašanu. Ostavljamo

va predstavljaju sefiru Malhut, slova

iza sebe ono što mi mislimo da je-

srednje veličine predstavljaju Zeir

smo; rješavamo se svih zabluda i

Anpin, a velika predstavljaju Binu.

pogrešnih uvjerenja o nama sami-

To su tri razine, među kojima mi

ma, i nanovno stvaramo same sebe.

skakućemo naprijed - natrag. Slovo

Čitanje paraše Nicavim neposredno prije Roš hašane (Nove godine) pru*ža nam Mošeovu energiju da se uzdignemo do Izvora života, da se izravno povežemo sa Svjetlosti Stvoritelja i primimo sva obilja koje nam On želi darovati. Paraša započinje riječima: "Vi stojite danas! Svi vi". Rabin Levi Isaac od Berdičeva tumači "Vi stojite" na slijedeći način: Kada stojimo u prisutnosti Stvoritelja, mi se moramo

To je ujedno i temeljni smisao mjeseca elula, čiji znak je djevica. Mi smo u stanju povezati se s našim neokaljanim, čistim unutarnjim ja i ostvariti ono što smo trebali postati prije nego li su u nas prodrli svi ti vanjski utjecaji.

"‫( "ל‬lamed) je jedino slovo hebrejskog alfabeta koje ide iznad gornje crte, povezujući nas tako sa sefirom Bine, koja je izvor obilja i blagoslova. Čak i iz dubina surove stvarnosti koja je opisana u ovom retku, postoji kanal povezivanja kroz sefiru Bine. Prema Sefer jecira (Knjizi stva-

obratiti Njegovom hesedu (dobroti iz

Roš Hašana nam daje priliku da

ranja), slovo lamed je slovo koje je

ljubavi), a ne tražiti ono na što sma-

počnemo iznova, a paraša Nicavim

stvorilo i astrološki znak Vage i mje-

tramo da imamo pravo, jer nema

nam daje priliku da se pročistimo u

sec tišrej, prvi mjesec u godini. Para-

kraja onome što možemo primiti

sklopu priprema za narednu godi-

šat Nicavim se uvijek čita uoči blag-

budući je milost Stvoritelja besko-

nu, da izaberemo život i otklonimo

dana mjeseca tišreja, a to nas pove-

načna.

prokletstvo. Mi dolazimo kao pra-

zuje sa sefirom Bine i beskrajnom ri-

zan list papira, i stajemo ispred

znicom

Stvoritelja, spremni odreći se nevo-

priprema da se obnovimo. ■

Ova se ideja uklapa u suštinu Nove godine, koja nam daje priliku da sve počnemo iznova, od Berešita početka. Zbog toga je jasno da Sve-

Godina 11 21 Broj 48 Strana

životnog obilja, čime nas

lja i bremena prošlosti te početi iznova. U retku prije posljednjeg ret-

Prevela Tamar Buchwald

ka u prvom čitanju paraše napisano Strana 21


a tisk

IZRAELSKA KNJIŽEVNA ZVIJEZDA

David Grossman: Cijela povijest moIz dernog Izraela uronjena je u rat. Od toga je nemoguće pobjeći ćeg

a dom

Šesti Festival svjetske književnosti ugostio je u ponedjeljak u Zagrebu izraelskog književnika Davida Grossmana, dobitnika nagrade Man Booker International 2017. i jednog od najvećih suvremenih mislilaca koji je na festivalu predstavio svoj nagrađeni roman "Ušao konj u bar", beskompromisnu društvenu kritiku proglašenu veličanstveno komičnim i ubojito tragičnim književnim izletom u savršenstvo. Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika Frakture i prijevodu Andree Weiss Sadeh. Razgovor s autorom na tribini 'Razotkrivanje' u velikoj dvorani Kina Europe vodio je povjesničar Hrvoje Klasić, koji od Grossmana uvodno zamolio da svojim hrvatskim čitateljima ispriča nešto o sebi o čemu ljudi koji ga poznaju samo kao pisca ne znaju ništa. Grossman je odgovorio anegdotom iz svojega ţivota, kada je prije 36 godina, kao rezervist u ratu izmeĎu Izraela i Libanona, stacioniran u mjestu blizu sirijske granice u jedinici koja je bila pretrpjela brojne ţrtve, svake večeri ritualno, bez šljema i pancirke, posve nezaštićen, 15 minuta sjedio na balkonu zaposjednute kuće, i čitao. "Osjećao sam da me, dok sam tamo sam na tome balonu, namjerno nezaštićen od snajpera, ta knjiga ne štiti samo od metaka snajperista, nego mi sluţi i kao podsjetnik, usred svega što sam ondje kao vojnik radio, na ono što sam ostavio iza sebe i čemu se ţelim vratiti kad rat završi, poput sidra koje bacite prema budućnosti i onda mu se polako pribliţavate", rekao je. Autor 15-ak proznih i publicističkih djela i 18 knjiga za djecu, prevedenih na više od 30 jezika te prema kojima su snimljena i četiri filma, Grossman je vodeći izraelski autor i jedan od 100 najutjecajnijih svjetskih mislilaca. U Zagrebu je već gostovao 2016. godine, kada je predstavio roman "Do kraja zemlje" (2008.), proglašen jednim od najvećih romana Strana 22

našeg stoljeća. Knjiga je na hrvatskome objavljena takoĎer u Frakturinoj nakladi i prijevodu Tatjane Jambrišak. "Ušao konj u bar" najavljen je kao vrhunsko knjiţevno putovanje pustinjama ljudske duše i nesumnjivo knjiţevno remek -djelo u kojemu se taj autor pokazuje kao pisac koji beskompromisno i neustrašivo osvjetljava najtamnije kutke svijeta u kojemu ţivimo. U priči o ostarjelom standup komičaru Dovaleu Grinštajnu, koji u podrumskom klubu industrijske zone manjeg izraelskog grada iznosi urnebesno tragičnu priču svojeg ţivota, Grossman je ispisao, po mišljenju kritike, veličanstveno komičan roman o ljudima i društvima "koji su doţivjeli strašan kvar". Priča o kojoj je razmišljao 25 godina

dovodi do toga da ste duhoviti, skeptično promatrate stvarnost. I u najgoroj situaciji za Ţidove tijekom povijesti, ljudi su bili u stanju šaliti se, biti duhoviti", kazao je Grossman. Na taj način, zahvaljujući tome što su uspjeli preformulirati situaciju, nije ih slomila tragedija: "Uspjeli smo izvesti neku vrstu nevjerojatne unutarnje slobode, nismo se dali prikovati za situaciju, paralizirati njome bez obzira na njenu teţinu, nego smo se uspjeli unutar nje fleksibilno kretati. Kad to moţete, to znači da niste u potpunosti ţrtve. Naravno da smo bili ţrtve, ali smo i razvili tu sposobnost da se redefiniramo u danoj situaciji", napomenuo je.

Grossman je istaknuo kako osobno nije ljubitelj stand-up komedije – ne voli njezin cinizam, smatra ga "prejednostavnim izlazom". "No danas je nemoguće pobjeći od stand-up komedije kad čak i vijesti ponekad liče na stand-up komediju pogledate samo Donalda Trumpa, kakav je on samo stand-up komičar!", rekao je pisac.

Tragedija njegova lika, iz koje je proizašla čitava knjiga, priča je o kojoj je razmišljao 25 godina, rekao je pisac, ali nije znao kako ju oblikovati. U toj priči jedan dječak koji dolazi iz vrlo homogene obitelji u kojoj su majka i otac jako usmjereni jedno na drugo i na njega, odlazi na tjedan dana u Ďački vojni kamp na jug Izraela. Tamo saznaje da je postao siroče – no nitko mu ne govori tko je umro, da li majka ili otac.

Pa ipak, Ţidovi su, unatoč svojoj teškoj povijesti – ili baš zbog nje – posebno duhovit narod: "Poloţaj Ţidova u svijetu često je poloţaj outsidera – što neminovno

"Četverosatno putovanje kući na pogreb, tijekom kojega pokušava dokučiti koji je roditelj mrtav, predstavlja prekretnicu koja

Divrej Tora


(nastavak s 22. stranice)

Iz medija:

David Grossman: Cijela povijest mo-dernog Izraela

mijenja tijek čitavog njegovog ţivota: jer ono što je za njega tragično je da se pokaţe da je onaj roditelj kojeg je 'osudio', kojeg je 'pogubio', zapravo i umro. Cijeli njegov ţivot promijenio se u tih četiri sata koliko je putovao", rekao je pisac. Na kraju se dosjetio da bi tu tragičnu priču najbolje bilo ispričati "pred publikom", spajajući tragediju i komediju: Njegov glavni lik Dovale Dţi, izmeĎu smijeha i suza, u svojoj finalnoj predstavi uprizoruje prošlost i sadašnjost Izraela, sliku sloţenu i ţivu, u kojoj umije zasjati ono što je Grossmanu najvaţnije – čovjek.

susjeda i početi se privikavati na ideju da je mir moguć. No, problem je što većina Izraelaca i Palestinaca više uopće ne vjeruje u mogućnost boljeg ţivota i mira izmeĎu dvoje susjeda. A jednom kad počnete vjerovati u to, poraţeni ste", dodao je.

Demokracija sve više postaje samo prazna riječ Angaţirani ljevičarski mirovni aktivist i ţestoki kritičar izraelske politike prema Palestincima, Grossman je istaknuo kako, bez obzira na aktualnu izraelsku politiku i svoje oštro neslaganje s njom, jedno ipak nikada ne zaboravlja- a to je kakvo čudo predstavlja samo postojanje drţave Izrael: "Kakvo je čudo bilo uspostaviti novu drţavu, zajedno s kulturom, poljoprivredom, industrijom visokom tehnologijom, demokracijom - pogotovo što je većina Ţidova u Izrael došla iz zemalja koje uopće nisu poznavale demokraciju". "Danas demokracija sve više postaje samo prazna riječ. Ne moţete okupirati jedan drugi narod i još uvijek ostati demokracija. Samozavaravanje je da smo mi demokracija kao što su to Švedska ili Sjedinjene Drţave, a istodobno smo mi ti koji su okupatori", rekao je pisac. Veličina Izraela je u tome što je outsiderlima omogućila da imaju dom: "Jedna od definicija koje ja imam za nas je da se nikada nismo osjećali kod kuće u svijetu, čak i na najgostoljubivijim mjestima. Izrael bi trebao biti taj dom gdje bismo se trebali osjećati potpuno sigurnima. Ali mi to nemamo - Izrael je tvrĎava, ali nije dom", istaknuo je Grossman. "Naravno, mi i trebamo biti tvrĎava na Bliskom istoku, jer to je jedno negostoljubivo mjesto. Moramo biti jaki i svi tamo to znaju. Na Bliskom istoku ne ţelite biti bez jake vojske koja će vas braniti. No, vojska ne moţe odgovoriti na sloţenost naše situacije. Zato mislim da je naš opstanak pod velikim pitanjem: moramo smiriti strasti izmeĎu nas i naših Godina 11 23 Broj 48 Strana

Kao veliko postignuće drţave Izrael Grossman je istaknuo činjenicu da je nakon više tisuća godina obnovljen hebrejski jezik, te je postao jezik kojim ljudi doista govore. Kad bi morao odabrati jednu ili dvije odlike o tome kako vidi ţidovski narod, pisac je kazao kako je to narod koji je preţivio veliku katastrofu – šou, holokaust – i koji cijeli svoj ţivot ţivi u ratu. "Cijela povijest modernog Izraela uronjena je u rat. Od toga je nemoguće pobjeći", kazao je. Ipak, priznao je da je upravo proveo tri dana na Sjevernom polu, gdje je istraţivao za svoj najnoviji roman: "Mislim da je biti sam na Sjevernom polu najsamotnije mjesto koje sam ikada upoznao", našalio se.

knjiţevno stvaralaštvo, najviše knjiţevno priznanje u Izraelu. "Ja ne pišem uvijek i samo 'o situaciji'", istaknuo je pisac: "Čak i kada pišem o tome, daleko me više zanimaju odnosi meĎu ljudima, mehanizmi ljubavi, ljubomore; tu sam daleko više 'kod kuće' nego kad pišem o izvanjskoj zbilji. A o to toj zbilji pišem jer su ljudi prestali vjerovati da je išta moguće promijeniti. Ja si ne mogu priuštiti luksuz očaja, jer još uvijek vjerujem da ima načina koji će nam omogućiti da preţivimo katastrofu a ne samo da ţivimo od jedne do druge", poručio je na kraju. David Grossman jedan je od 50-ak knjiţevnih gostiju ovogodišnjeg, 6. Festivala svjetske knjiţevnosti (FSK), koji se u organizaciji nakladnika Frakture od 2. do 8. rujna odvija u Zagrebu i Splitu. Festivalski program nastavlja se u utorak, kada će se s hrvatskom publikom u Zagrebu druţiti francuska knjiţevnica Gaelle Josse i zvijezda američke i nigerijske knjiţevnosti Chigozie Obioma, najmlaĎi autor koji je ušao u finale nagrade Man Booker. Filmski program donosi projekciju filma "Pad Italije" Lordana Zafranovića iz 1981., koji će takoĎer gostovati na festivalu, gdje će na tribini 'Razotkrivanje' razgovarati s Brunom Kragićem. Program 'Dvostruki portret' u utorak donosi susret bosanskohercegovačke autorice Lejle Kalamujić i domaćeg pisca Svena Popovića.■

Grossman je meĎunarodnu pozornost privukao publicističkom knjigom "The Yellow Wind" (1987.), u kojoj ukazuje koliko je okupacija loša ne samo za okupiranoga, već i za okupatora. MeĎu njegovim se knjigama još ističu "See Under: Love" (2005.) i "The Book of Intimate Grammar" (1991.). Radovi su mu objavljeni u The New Yorkeru, primio je mnoge nagrade, uključujući francusku Chevalier de l‟Ordre des Arts et des Lettres, njemačku Buxtehuder Bulle, rimsku Premio per la Pace el‟Azione Umitaria, Premio Ischia – meĎunarodnu nagradu za novinarstvo, izraelsku nagradu Emet i nagradu Albatros Fondacije Güntera Grassa. Za svoj roman "Ušao konj u bar" primio je 2017. godine meĎunarodnu nagradu Man Booker te 2018. nagradu Drţave Izraela za Strana 23


a tisk

KULTURA

Izraelski radio se ispričao zbog emitiranja Iz Wagnera i opet se raspreda o geniju koji je, s druge strane, smatrao da su Židovi crvi ćeg

a dom

Telegram 2.9.2018. Postupak uprave ponovno je popularizirao polemike o, nesporno genijalnom skladatelju, koji je bio antisemit Izraelski drţavni radio ispričao se slušateljima nakon kršenja tabua emitiranjem djela njemačkog skladatelja Richarda Wagnera, bojkotiranog u Izraelu zbog njegovih antisemitskih izjava. Glasnogovornica radija rekla je kako je dio Wagnerove opere Sumrak bogova“emitiran pogreškom”. Wagner je bio antisemit, omiljeni Hitlerov skladatelj i njegova djela u XX. stoljeću prisvajao je Treći Reich. Te tri činjenice u Izraelu predstavljaju najveći problem. Ne postoji doduše zakon koji bi zabranjivao izvoĎenje Wagnerove glazbe, ali glazbenici je izbjegavaju. UMRO JE ŠEST GODINA PRIJE NEGO SE HITLER RODIO Njemački kompozitor, treba naglasiti, umro je u Veneciji 1883., nešto više od šest godi-

na prije Hitlerova roĎenja, no u Izraelu je stigmatiziran zbog svojih poznatih stavova. Na primjer, Reuters je baš prije nekoliko mjeseci izvijestio kako je jedan švicarski kolekcionar za 34.000 dolara kupio pismo koje Wagner poslao francuskom filozofu Edouardu Schoureu. U tom pismu Wagner detaljizira svoj antisemitski esej Ţidovstvo u glazbi, pišući Schoureu kako “Francuzi nisu bili kadri razotkriti destruktivni utjecaj ţidovskog duha na modernu kulturu”. POSTAVLJAJU GA I U NEW YORKU, VRLO OSJETLJIVOM NA ANTISEMITIZAM

glazbu koju se napisao”, rekao je Livny, čiji je otac preţivio holokaust.

Wagnerova djela su i dalje tabu u Izraelu, iako se u srpnju 2017. argentinsko-izraelski dirigent Daniel Barenboim usudio u Jeruzalemu s Berlinskim filharmonijskim orkestrom izvesti izvadak iz opere Tristan i Izolda. Direktor izraelske Udruge Richard Wagner Jonathan Livny je pozdravio emitiranje Wagnerove glazbe na drţavnom radiju. “Ne emitiramo stajališta skladatelja, već lijepu

Pisac Terry Teachout objavio je svojedobno u Wall Street Journalu tekst u kojem piše kako je Wagner sebe smatrao genijalnim skladateljem (što je bio) i genijalnim političkim filozofom (što nije bio). Doktrina koju je zastupao svodi se na rasni purizam, no u tekstovima njegovih opera nećete naći eksplicitni antisemitizam, čak ni u nekolicini potencijalno simboličnih stihova iz Majstora pjeva-

ča. Nije mu, nadalje, bio problem blisko suraĎivati s nekolicinom ţidovskih glazbenika, no, kada se radi o Ţidovima generalno, čovjek je doista propagirao kako je riječ o „koloniji crva na mrtvom tijelu umjetnosti‟. Svejedno, Wagnerove opere redovito se postavljaju u najvećim svjetskim kućama; i u sredinama inače posebno osjetljivim na bilo kakve primjese antisemitizma, poput New Yorka, na primjer. ■

VRIJEME JE

Očistili Zid plača od papirića sa molitvama b92 28.8.2018. Ekipa čistača opremljena dugim štapovima čistila je danas jerusalimski Zapadni zid, u hrišćanskim zemljama poznat i kao Zid plača, od papirića sa molitvama koje jevrejski vernici po tradiciji ubacuju u šupljine zida. Rojters šaljivo navodi da „sada opet ima mesta u B-ţjem inboksu“.

Page 24 Strana 24

Navodi se da dva puta godišnje rabin Zapadnog zida nadgleda sakupljanje hiljada poruka kako bi osigurao da u zidu uvek ostane dovoljno prostora za još papirića sa molitvama. Papiriće potom, u skladu sa ritualom, pokopavaju na jerusalimskoj Malinovoj gori. Agencija podseća da je Zapadni zid ostatak Drugog hrama u Jerusalimu koji je uništen 70. godine nakon roĎenja Isusa Hrista. ■

Divrej Tora

Godina 11

Broj 48

5_08-DivrejTora-Nicavim-5778  

5_08-DivrejTora-Nicavim-5778

5_08-DivrejTora-Nicavim-5778  

5_08-DivrejTora-Nicavim-5778

Advertisement