5-01 - Divrej Tora - Dvarim 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 40

Zagreb, šabat 25. srpnja 2020. - 4. ava 5780.

Broj 40

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša D’varim

B’’H

Šabat Hazon Jeruzalem 19:06

20:21

Zagreb

20:16

21:15

Rijeka

20:21

21:20

Split

20:07

21:06

Dubrovnik 19:58

20:57

Vinkovci 20:03

21:02

Sarajevo 20:00

20:59

Doboj

20:04

21:03

B. Luka

20:08

21:07

Beograd 19:55

21:04

Novi Sad 19:59

21:09

Subotica 20:02

21:14

Zrenjanin 19:57

21:07

Niš

19:45

20:52

Beč

20:23

21:22

Frankfurt 21:01

22:00

Edison, NJ 20:01

21:10

(D’varim 1,1-3,22) Moše 1. švata (37 dana prije smrti) započne ponavljati Toru okupljenom izraelskom narodu. Osvrnuo se na sve

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

što se dogodilo i na zakone koje su dobili na četrdesetogodišnjem putovanju od Egipta preko Sinaja, pa do

strašnu pustinju; slanja špijuna i prezira naroda prema Obećanoj zemlji, zbog čega je B-g odredio da generacija onih koji su izašli iz Egipta mora umrijeti u pustinji. "I na mene je," reče Moše, "zbog vas B-g bio ljut i rekao: Ni ti nećeš ući tamo."

Obećane zemlje. Grdi narod zbog nji-

Moše prepričava i neke skorije do-

3:41

hovih mana i nepravde i zapovjeda im

gađaje: odbijanje naroda Moaba i Amo-

Najranije Talit

4:30

da čuvaju Toru i da se pridržavaju

na da dopuste Izraelcima prelazak pre-

Nec Hahama

5:35

zapovijedi u zemlji koju im je B-g dao

ko njihove zemlje; ratove s emoričan-

Najkasnije Š’ma

9:19

u trajnu baštinu, a u koju će ući poslije

skim kraljevima Sihonom i Ogom. Mo-

njegove smrti.

še poručuje svome nasljedniku Jošui

utorak, 28.7.2020.

Alot Hašahar

Zman Tefila

10:33

Hacot

13:02

Minha Ketana

17:23

Plag Haminha

18:56

Šekia

20:30

Cet Ha-kohavim

21:12



Moše se prisjeća imenovanja sudaca i sudskih vijeća, što mu je olakšalo nositi se s odmjeravanjem pravde narodu.

Prisjeća se podučavanja naroda riječi B-žjoj, putovanja od Sinaja kroz veliku

koji će uvesti narod u Zemlju i povesti ih u bitke za njezino osvajanje: "Ne boj se jer G-spod B-g tvoj, on će se za tebe boriti." ■ Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva aljia - 11 p’sukim (1,1-11) Početni p’sukim D’varima jasno određuje vrijeme i mjesto. Cijela se knjiga odvija u Arvot Moav (posljednjem taborištu prije ulaska u Erec Jisrael), a započinje na Roš hodeš sivan posljednje godine lutanja.

Nekoliko mjesta koja se spominju u ovim p’sukim komentari ne smatraju stvarnim lokacijama već aluzijama na događaje koji su se dogodili tijekom prethodnih 40 godina. Ti događaji uključuju Zlatno tele, Korahovu bunu, i nezadovoljstvo u vezi mane. Oni, te otvorena rasprava o "grijehu uhoda", dio su Mošeovog prijekora

i

upozorenja

narodu.

Moše također narodu govori i o

pobjedama nad Emorejcima i Hešbonom. Ovo stoga da im pruži samopouzdanje pred poteškoćama s kojma će se suočiti prilikom ulaska u zemlju. Izrečena je prva od mnogih napomena o svrsi postojanja Židovske nacije – da žive po B-žjim zakonima u zemlji koju je B-g obećao njihovim precima.

Na šabat se prva alija završava jedan pasuk ranije, te taj pasuk postaje prvim pasukom sljedeće alije, kako bi

se izbjeglo da drugi odjeljak započne riječju "Eiha".

1). Ovo se odnosi na prve tri sedre u

puštanja Tore, ideje o slobodnoj vo-

kojima imamo kratak, ali značenjem

lji, t’šuva, lanac tradicije. "…Moše

i zbivanjima prepun, opći pregled

započe tumačiti ovu Toru rekavši"

povijesti naroda do danas. Uz to,

(pasuk 5).

ove sedre sadrže i ponovni iskaz načela judaizma u obliku Aseret HaDibrot i prva dva dijela Šma. U

početnom odjeljku D’varim također je iskazana i integralna veza između naroda i zemlje Izraela. Te sedre sadrže relativno manji broj micvot – one su "osnove židovstva", koje se razmatra sa "čitavim Izraelom".

Naredne

tri

sedre

sadrže

mjestu

u

170

Tori."…Moše

govoraše Bnei Jisrael o svemu što im B-g zapovijedi" (pasuk 3). Nakon što je postavio osnove judaizma, Moše iznosi suštinu svakodnevnog života Židova – svakovrsne micvot, između

knjige

Židova i B-ga, micvot o međuljud-

D’varim, dolazi do svojevrsnog

skim odnosima, micvot vezane uz

ponavljanja, kada se kaže da je

Zemlju, opće micvot.

U

prvih

pet

p’sukim

Moše govorio narodu. Gaon iz Vilne i drugi ukazuju da se knjiga D’varim može podijeliti u 3 dijela:

Posljednji dio u D’varim, zadnjih 5 sedri, sadrže relativno manji broj micvot, no sadrži temelj razumijeva-

"Ovo su stvari koje je Moše

nja toga što znači biti Židov. U ovim

govorio čitavom Izraelu…" (pasuk

sedrama imamo opomenu protiv na-

Strana 2

Ova tri izraza – govorio, govoraše, tumačiti – možemo sagledati kao naznaku prakse razmatranja Tore "dva puta tekst i jednom targum (prijevod, parafraza)".

Levi – druga alija – 10 p’sukim (1,12-21) Moše kaže narodu da je bio došao

micvot, najveći broj micvot na bilo kojem

■

do trenutka kada mu je bilo previše zamorno da sam vodi narod, te da je on (na B-žju zapovijed) odredio vođe plemena za suce narodu. Suce treba odabirati prema njihovom poznavanju Tore i drugim odgova-

rajućim kvalitetama. Zabranjeno je postaviti suca iz "pogrešnih razloga" (zbog bogatstva, karizme, veza, zastrašivanja). Suci moraju biti pravedni i nepristrani i ne smiju se bojati donošenja ispravnih presuda.

Moše je zadržao ulogu konačnog autoriteta u teškim pitanjima. Još jednom je Erec Jisrael prikazan kao glavni fokus i narod je ohrabren da

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

se ne boji onoga što je pred njim.

U vezi fraze u 1,16 – Čuje među vašom braćom i sudi pošteno – Gemara nas uči da sudac ne smije saslušati jednu

stranu

dok

druga

nije

prisutna.

Alija po Alija

B-g govori: "Ne nastavljajte putem

vjerovali da je čudesno okruženje

tog naraštaja. Poništite učinak te

pustinje bilo savršeni ambijent za

strašne kazne slijedeći poziv Kaleva

način života po Tori. Nije bilo tako.

i Jehošue." Kada mi, Židovski narod

Moše nam više puta govori da je

današnjeg vremena, uspijemo "po-

Erec Jisrael "stvarno" mjesto za na-

praviti" negativne stavove i djela

rod Izraelski.

naraštaja uhoda, naraštaja čiji su

U istom pasuku, spominjanje obra-

grijesi doveli do uništenja Prvog

ćenika u kontekstu suđenja uči nas

Hrama, naraštaja čiji su neopravda-

da preobraćenje na judaizam mora

na mržnja i lašon hara doveli do uni-

izvršiti beit din. Gemara kaže da ako

štenja Drugog Hrama, tada ćemo

nežidov odluči sam za sebe da je

biti počašćeni time da se radujemo

Židov, to se ne smatra preobraće-

izgradnji Trećeg Hrama, povratka

njem. Obavezan je beit din.

Židova diljem svijeta u ovu Zemlju i

Čini se da je dobra ideja suzdržati

širenju vrednota Tore i privrženosti

se (ili barem smanjiti unos) kave

micvot. D’varim i njena poruka o

nekoliko dana prije posta. To će

značaju Erec Jisraela, te podsjećanje

smanjiti žudnju našeg tijela i olak-

na B-žji strahoviti gnjev protiv onih

šati post. Uzmite si to na razmatra-

koji ocrnjuju zemlju Izraelovu "sa-

nje.

vršen" je uvod u Tiš’a beav. Zapa-

Š’liši – treća alija -17 p’sukim (1,22-

38) Moše potom za novi naraštaj prepričava epizodu o uhodama.

Teško je pretpostaviti da je ciljano organizirano da se D’varim čita na šabat pred Tiš’a beav, ali nije moguće zanemariti koliko je ona pri-

njujuće je, zar ne, koliko je ova po-

ruka danas relevantna. "Evo, postavio sam Zemlju pred tebe; uđi i zaposjedni Zemlju…" Neka bismo zaslužili (a čak i ako ne zaslužujemo) da živimo u miru u čitavoj Zemlju Izraelovoj, zajedno sa cijelim narodom Izraelskim, prema Tori Izraela.

mjerena toj ulozi. Često se male Ni-

D’varim stalno iznova ponavljaju

cavim i Vajeleh razdvajaju, a velike

da su meraglim bili u krivu. Oni su

Zapazite također da su druga događanja iz prvih 40 godina, na koje se tek podsjeća frazom – Di

Zahav,

spomenutom

u

prvom

pasuku D’varim, nama ukor za grijeh sa Zlatnim teletom. To je ono kako Raši kaže. Moše je na to ukazao, ali nije objašnjavao. Grijeh uhoda je drugačiji. Tu dobijamo kompletno izlaganje. (Ako to usporedimo s Mošeovim zapisom iz originalnog teksta pokazat će nam se neke zanimljive razlike.) Sasvim je jasno da je prvobitna svrha slanja ljudi u Zemlju bila da odrede koji je

najbolji način da uđu u nju i koje bi gradove na granici bilo najbolje napasti. Isto je tako jasno da svrha nije bila da se odluči da li da se ide ili ne. Ovo je važan element grijeha uhoda i reakcije naroda na njihove riječi. Moše preuzima na sebe dio krivice uhoda, te izjavljuje da je on prihvatio prijedlog da se uhode pošalju.

On

objašnjava

što

se

Matot i Mas’ei kombiniraju kako bi "osigurale" da D’varim bude prije

Tiš’a beava. Ne može (a i ne smije) promaći našoj pažnji, da čitamo o grijehu uhoda u Paršat D’varim.

Mišna kaže da je jedna od tragedija koja je obilježila Tiš’a beav proglas na štetu (punoljetnih muškaraca) "naraštaja pustinje". Sedra služi kao ukor zbog našeg lošeg stava prema Zemlji i ponedostatka naše opredijeljenosti za nju. Ovo je kao da nam

Godina 13 3 Broj 40 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

dogodilo kao posljedica izvještaja uhoda. Argumenti koje je iznio Moše (i Kalev i Jehošua) nisu uspjeli smiriti

paniku

u

narodu.

Kao

rezultat toga, B-g je donio odredbu da niti jedan punoljetni muškarac (izuzev Kaleva i Jehošue) neće ući u Zemlju. Moše im kaže da je i njemu zabranjen ulaz u Zemlju. Jehošua će biti taj koji će od sada voditi narod. Čini se kao da Moše kaže da je i on bio kažnjen zabranom ulaska u Zemlju zbog grijeha uhoda. Ali mi znamo da je "udaranje stijene umjesto da joj progovori" bilo ono zbog

■

čega je kažnjen. Jedan komentar sugerira sljedeće: zbog bezosjećajne povike naraštaja iz pustinje, Hram je bio predodređen da bude uništen.

Da je Moše Rabenu ušao u Zemlju, Hram nikada ne bi bio razoren. Sto-

ga je on zadržan van Zemlje tako da se može izvršiti puna mjera B-žje kazne za grijeh uhoda.

da pošalju meraglim?

vljaju pogreške svojih prethodnika.

Raši nam daje usporedbu. Osoba

Upravo su ti ljudi ta nova genera-

A želi prodati svog magarca osobi

cija, oni za koju je prethodna bila

B. B upita može li obaviti "probnu

zabrinuta. Uzvikivali su da će njiho-

vožnju". Svakako, kaže A. Pita B

va djeca biti siročad. Ta ista djeca

Također možemo vidjeti posebne

može li odvesti magarca u brda i

sada su oni koje će ući u Zemlju.

osobine pravog vođe Židovskog

tamo testirati njegove performanse?

Moše im također govori o tragičnim

naroda. Moše Rabenu nije prepu-

Naravno, kaže A. Svaki upit osobe

posljedicama pokušaja naroda da

stio krivicu za grijeh uhoda narodu.

B naišao je na potpuno slaganje oso-

uđu u Zemlju protivno B-žjim želja-

On je preuzeo odgovornost.

be A. Zašto? Zato da B shvati da A

ma. Bez B-žje pomoći neće ići – a uz

Kratki dvar Tora iz Rašija (čiji je

ništa ne skriva, da je magarac u

Njegovu pomoć ne može neuspjeti.

915. jarcajt bio ovog tjedna, u

dobrom stanju, i da bi B trebao

To je pouka od prije više od 3000

utorak)

prihvatiti ponudu bez da se gnjavi

godina i to je pouka za danas.

Moše Rabenu nam kaže da mu se svidjela ideja da se pošalju meraglim.

Ovdje se podrazumijeva da se zamisao nije svidjela B-gu. To je također i zaključak komentara iz izvornog odjeljka o meraglim – Šlah l’ha anašim. Vi pošaljite ljude, ako je to ono

testiranjem magarca. Tako se isto, kaže Raši, B-g složio sa zahtjevom da se pošalju meraglim, nadajući se da će narod sam shvatiti kako to nije potrebno.

R’vi’i – četvrta alija – 9 p’sukim (1,39-2:1)

Moše uspoređuje Emorejce s pčelama. Raši objašnjava da isto kao što pčela napadne i ubode, i to prouzroči njenu smrt, tako je i s nekima od naših neprijatelja.

Raši je zabilježio tradiciju da je narod Izraela proveo 19 godina – po-

što želite. Meni se ne dopada (da

Dok Moše Rabenu novoj genera-

lovicu vremena svog lutanja – na

tako kažemo) ta zamisao. Pa zašto je

ciji priča što se dogodilo, on ih

jednom mjestu, u Kadešu. Stvarno

onda B-g dopustio Mošeu i narodu

neprestano upozorava da ne pona-

lutanje je trajalo mnogo kraće od 40

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

godina. S druge strane, bilo je mje-

Sihonu je ponuđen mir, no on je to

koja je "slučajno" broj godina vla-

sta na kojima je narod proveo tek

odbio, te je time otvorio put Izraelu

davine stranaca u Erec Jisraelu. Od

dan-dva.

da osvoji njegovu zemlju.

godine uništenja drugog Beit Ha-

Hamiši – peta alija – 29 p’sukim (2,2-30) Narod se potom zaputio sjeverno i dobio upozorenje da ne ulaze u sukob s narodom Esava, jer njima ta

Navodi o nasljeđivanju potomaka Esava i Lota u ovom odjeljku izvor su Talmudu za koncept koji omo-

Šiši – šesta alija -21 p’sukim (2,313,14)

G’matrija iz L’ora Shel Torah R. Yaakova Auerbacha z”l

bio zabranjen jer je on nasljeđe potomaka Lotovih. Različiti narodi su imenovani za različite zemlje u tom području. Lutanje je trajalo 38 godina, sve dok B-g nije naložio narodu da prijeđe na teritorij Amona i Moava, ali bez da ratuju tamo. I Edom i Amon/Moav ratovali su za svoju zemlju kao što će i Izrael uskoro.

dina.

svog oca.

je dopuštena kupnja hrane i vode torij. Moavov teritorij također im je

tanskog mandata bilo je 1879. go-

gućuje nežidovu da nasljeđuje od

zemlja pripada kao nasljeđe. Jedino tijekom putovanja kroz Esavov teri-

Mikdaša do posljednje godine bri-

U D’varim 2,25, rečeno nam je da će kao rezultat "početnih" pobjeda nad Emorejcima, drugi narodi čuti za njih i pobojati se naroda Izraela.

Ta se ideja ponavlja u 28,10, točno

Moše nastavlja svoje iznošenje

pojedinostima pobjede nad Sihonom i njegovom zemljom. Og, kralj Bašana, također je poražen od Izraela. Moše opisuje osvojene zemlje koje su bile obećane plemenima Reuvena, Gada, i polovici Menašea.

prije Tohaha u Ki Tavo, gdje nam B-g

Pobjede na istočnoj obali Jordana

kaže da ako ćemo ići Njegovim pu-

pomogle su izgraditi samopouz-

tevima, onda će narodi vidjeti da se

danje Izraela prije teških vremena

zovemo B-žjim Imenom i bojati nas

koja će nastupiti nakon što prijeđu

se. Ova fraza iz D’varim te pasuk u

preko Jordana u Erec Jisrael. Ovom

Ki Tavo imaju istu g’matriju, 1879,

novom naraštaju, djeci robova, bila je nužna višestruka priprema koju su im dale godine lutanja, kako bi mogli

uspjeti

u

osvajanju

i

naseljavanju Zemlje. Š’vi’i – sedma alija – 8 p’sukim (3,15-22) Nastavlja se opis "Istočne obale" Zemlje. Moše ponavlja upute za 2 ½ plemena u vezi nastanjivanje njihovog teritorija. Tek nakon uspješnog

osvajanja i nastanjivanja Zemlje Izrael, tim će ljudima biti dopušteno da se vrate u svoje obitelji i gradove.

Moše je zapovijedio Jehošui da dobro upamti pobjede do današnjeg dana te da se ne plaši onoga što će se događati na drugoj strani rijeke.

Posljednja 3 p’sukim ponovo se čitaju za Maftir. Ta se čast obično daje rabinu šula ili istaknutom članu zajednice. ■ Godina 13 5 Broj 40 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 414. Pao na pravosudnom ispitu tri puta: Zabrana imenovanja neprikladnih sudaca Nećeš činiti usluge čovjeku kojemu se sudi ... (Ponovljeni zakon 1,17) Čovjek može biti imenovan u Sanhedrin jedino ako je znalac Tore. Dobar izgled, fizička snaga i osobno bogatstvo nisu dovoljne kvalitete koje bi opravdale takvo naimenovanje. To vrijedi čak i u slučaju kada se radi o vrlo učenom čovjeku u drugim područjima poput matematike, prirodnih znanosti ili filozofije.

Pored znanja Tore, član Sanhedrina mora biti besprijekornog karaktera. On ne bi imao nikakav autoritet kada bi bio blisko upoznat sa zakonima Tore, ali se ne bi po njima vladao. Ako bi sudac imao neki upadljivi nedostatak, oni koje bi ispravljao jednostavno bi mu odgovorili neka se najprije pogleda u ogledalo.

Talmud u Sanhedrin (7b) uspoređuje postavljanje neprikladnog suca s postavljanjem idola da ga se štuje.

Jeruzalemski Talmud kaže da ako je sudac kupio svoje imenovanje, nije dopušteno iskazivati mu poštovanje (kako je kodificirano u Mišne Tora Hilhos Sanhedrin 3,9).

Razlog za tu micvu jest da naočit, bogati fizičar može biti pametan i može biti dobronamjeran, ali ako nije učen u Tori, nedostaje mu neophodno oruđe da sudi narodu.

On može iznijeti ono što se po njegovom osobnom mišljenju čini pravednim prosudbama, ali bez potpunog razumijevanja sudske prakse koju je B-g dao, on će neizbježno u svojim presudama činiti pogreške.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima. U

Talmudu se o njoj raspravlja u traktatima Sanhedrin (7b) i Avoda Zara (52a). Ova je micva kodificiran u Šulhan Aruhu u Hošen Mišpat 8. Ona je 284. od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 64. od 194 negativnih micvos koje se danas mogu poštivati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima.

415. Zastrašivanje: Zabrana prijetnji sucu tijekom suđenja ... nećete drhtati zbog bilo koje osobe ... (Ponovljeni zakon 1,17) Od suca se tražilo da sve slučajeve sudi pravedno. U cilju toga, nije mu bilo dopušteno da poklekne pred zastrašivanjem. Ako zli, nasilni optuženik prijeti sucu tjelesnom povredom ili financijskom štetom, sucu nije dopušteno da se pokoleba u svojoj presudi.

Sucu je dopušteno da se povuče iz predmeta prije no što sasluša svjedočenje parničnih strana. Jednom kad ih je čuo, dužan je obaviti svoju dužnost do kraja.

Razlog za tu micvu istovjetan je onome što smo prethodno rekli u vezi potrebe za poštenim pravnim sustavom kako bi se civilno društvo moglo održati. Baš kao što se sudac ne smije odvratiti primanjem mita (micva #83), on isto tako ne smije popustiti pred iznudom.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Sanhedrin (6b, et al.). Ova je micva kodificiran u Šulhan Aruhu u Hošen Mišpat 12. Ona je 276, od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 72. od 194 negativnih micvos koje se danas mogu poštivati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

Tori: Raspalit će se gnjev moj, i dat ću vas pobiti mačem, tako da vaše žene postanu udovice, a

51. Negativna je zapovijed ne nanijeti

patnju

bilo

kojoj

udovici

djeca vaša sirote (Š'mot 22,23).

ili

siročetu

Kada je dijete bez oca ili bez majke, ono se naziva siročetom, sve dok ne odraste i po-

kao što Pismo kaže, Nećeš nanijeti bol bio kojoj

brine se samo za sve svoje potrebe, kao drugi

udovici ili siročetu (Š'mot 22,21). Čak i ako su imućni, čak i prema udovici kralja, ili njegovoj djeci koja su ostala bez oca, nužno je postupati s poštovanjem. Čovjek ne smije prouzročiti žalost ili bol njihovog srca grubim riječima. Mora više štiti njihovu imovinu od svoje vlastite. Ako ih bilo tko razgnjevi ili im ražalosti srce, a svakako ako ih udari ili opsuje, on krši zabranu; a njegova je kazna izričito propisana u Strana 6

odrasli ljudi. Dopušteno ih je profiniti u učenju Tore ili nekog zanata, voditi ih poštenim i pristojnim putem. No i pored toga čovjek treba voditi brige da ih odgaja polagano [strpljivo] s ljubaznošću i suosjećanjem.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Izvorna "Posljednja poduka" Većina ljudi prolazi kroz život ne znajući kada će umrijeti. Međutim, Moše je imao tu sreću i nesreću da posjeduje to predznanje, i iskoristio ga je da pripremi narod kojeg napušta.

•

•

•

•

U Mošeovom prvom govoru (Devarim 1-3), on se osvrće na neke dijelove povijesti naroda.

S kojom to svrhom on čini? Da ih opomene, kako tvrdi Ramban, ili da ih ohrabri, kako daje naslutiti R. Hirsch?

Mošeov glavni govor je, za razliku od prethodnog (Devarim 4-26), pravne prirode. Jesu li to bili novi zakoni koje je on po prvi puta uveo u toj četrdesetoj godini, ili su već bili prethodno dani i sada ih je samo osvježio?

Zašto su upravo ti zakoni odabrani da ih se sada iznese? Usporedite Rašbama i Ibn Ezru.

Koliki dio Mošeovog govora čine njegove vlastite riječi, a koliko riječi Hašema? Govorenje u prvom licu sugerira da je Moše napisao Sefer Devarim "‫" פמ צ ע‬. Je li to teološki problematično predložiti? Postoji li možda razlika između povjesnih i pravnih dijelova Mošeovih riječi?

Konačno, koliko je dugo trajao period u kojem je Moše iznosio svoj oproštajni govor? Knjiga započinje na prvi ševata, ali je nejasno kada je Moše umro.

Dok većina prihvaća da je umro 7. adara, drugi sugeriraju da se njegova smrt dogodila pa možda i čitavih mjesec dana ranije. Koji dokazi postoje za bilo koje od ovih stajališta?

Kako bi to moglo promijeniti naš gledanje na Mošeov govor (ili na druge biblijske priče)?

Pogledajte raspravu u Radakovom komentaru na Jehošuu.

Put kojim su išle uhode i kleveta Jesu li špijuni stvarno putovali iz pustinje Zin sve do sjeverne granice Izraela, procjenjujući glavne gradove, utvrde te zemlje i izvore vode na putu, a zatim se vratili u Mošeu, sve u roku od četrdeset dana?

Dok Raši tvrdi da je posebna B-žanGodina 13 7 Broj 40 Strana

ska providnoste ubrzala brzinu hoda uhoda i omogućila im da istraže cijelu zemlju, Netziv tvrdi da su špijuni izviđali u parovima podijelivši zemlju između sebe. S druge strane neki suvremeni znanstvenici sugeriraju da su špijuni izviđali samo južnu regiju zemlje, jer ona je bila predviđena kao njihova ulazna točka u zemlju i prva faza njezina osvajanja.

• Koji stihovi podržavaju svako gledište? Koje od njih je teško za razumjeti?

• Kako različita gledišta rasvjetljavaju grupnu prirodu grijeha uhoda? Kako bi naša procjena uhoda mogla biti drugačija ukoliko je Hevron bio jedini grad koji su razgledali, a ne samo jedno od mjesta na kojima su bili? Kakve bi posljedice moglo imati ako su samo jedan ili dva špijuna susreli divove, odnosno ako su ih svi susreli?

Mošeovi pomoćnici Prvi događaj koji Moše odabire da o njemu priča u svom govoru u Devarim 1 je njegovo angažiranje vođa da mu pomognu u "nošenju tereta" nacije. Međutim, nije jasno o kojoj epizodi Moše govori. Da li je to primjena Jitrovog savjeta u Šemot 18, imenovanje starješina u Bemidbaru 11 ili neka kombinacija.

• Kakav je odnos između imenovanja u Šemot i Bemidbaru?

Da li ovi opisi opisuju dva različita događaja ili govore o jednom događaju iz različitih perspektiva? Ako je Moše već imenovao suradnike u Šemot, zašto bi mu trebali drugi u Bemidbar? Naposljetku, koji aspekti Mošeovog prepričavanja u Devarim odgovaraju svakom od događaja?

• Ono što Jitro, u Šemot, sugerira su potrebne kvalifikacije za suce? O kojim kvalifikacijama Moše govori u Devarim? Ka-

kve veze imaju jedne s drugima? Koliko bi im bio sličan vaš vlastiti popis? Je li Moše uspio pronaći ljude sa svim tim kvalitetama?

• Što su "vladari nad tisućama, stotinama, pedesetoro i desetoro"? Radi li se o broju ljudi nad kojima bi svaka grupa sudaca trebala vladati? Ako je tako, matematički će izračuni dati brojku od 78.600 sudaca za populaciju od samo 600.000 ljudi, što bi stvorilo vrlo obimnu birokraciju. Postoje li drugi načini na koje ovi pojmovi mogu razumjeti?

Otvrdnuta srca Devarim 2 bilježi da Sihon nije dopustio Izraelcima da prođu kroz njegovu zemlju jer "Hašem je otvrdnuo njegov duh i učinio da mu se srce zainati". Stih sugerira da je Hašem izmanipulirao Sihona tako da bi izazvao njegov poraz od ruku Izraelaca.

• Što ova epizoda sugerira o čovjekovoj slobodnoj volji? Postoje li okolnosti u kojima Hašem izabire da prijeđe preko tog načela. Ako Hašem zaista oduzme nekome slobodan izbor kako On može osobu smatrati odgovornom za njene postupke?

• Ima mnogo događaja koje Tanah pripisuje Hašemu i kaže "bila je to ruka B-žja" ili slično.

Jesu li svi ti slučajevi natprirodna čuda ili su se ona mogla dogoditi kroz prirodni poredak stvari? Ako je ovo potonje, zašto se ove slučajeve opisuje kao Hašemovo djelovanje?

• Najpoznatiji primjer Hašemovog otvrdnjavanja srca je slučaj faraona i Egipćana. Možete li se dosjetiti primjera suvremenih "faraona" koji se na sličan način odbijaju predati kada se nađu suočeni s očitim porazom, i znaju da će time dovesti do uništenja ili patnje njihovih naroda? Što navodi te suvremene ličnosti da "otvrdnu svoja srca"? Mogu li se karakteri otvrdlog srca objasniti na sličan način? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 7

Rav Kook:

Moše govori!

Trgovac i kralj Knjiga Ponovljenog zakona u osnovi je zbir Mošeovih oproštajnih govora koje je uputio židovskom narodu dok su se oni pripremali za ulazak u zemlju Izrael. Elokvencija, strast i ritam Mošeovog govora oduzimaju dah. Moramo se zapitati: je li to isti onaj čovjek koji je tvrdio da je "težak na riječima i jeziku" (Šemot 4,10)?

Mudraci su bili svjesni tog pitanja.

Midraš (Devarim Raba 1,7) nudi sljedeću usporedbu kako bi objasnio da je elokventnost relativna stvar: "To je poput čovjeka koji prodaje ljubičastu tkaninu i viče, 'Ljubičasta tkanina na prodaju' Čuvši njegov glas, kralj ga je pozvao i upitao: 'Što to prodaješ?'

'Ništa, Vaša Visosti.'

'Ali, prije nego sam te pozvao čuo sam da vičeš, 'Ljubičasta tkanina na prodaju,' a sada kažeš, 'Ništa.' Što se promijenilo?'

teljem dara govora, Moše je rekao, "Ja nisam čovjek od govora" (Šemot 4,10). No, kada je govorio židovskom narodu, Tora bilježi: "Ovo su riječi koje je Moše govorio."

Tko može biti prorok?

Kako bismo ispravno razumjeli Mošeovu tvrdnju da posjeduje inferiorne govorne sposobnosti, moramo ispitati osnovno pitanje vezano uz prirodu proroka i proroštava.

U Mišne Tora, Majmonides opisuje potrebne karakterne osobine i intelektualne kvalifikacije za proroka. On zatim piše: "Onaj tko se usavršio u svim ovim osobinama i tko je savršenog zdravlja – kada uđe u pardes (tj. kada uči ezoteričnu mudrost) i kada je približen tim uzvišenim i apstraktnim pitanjima… proročki duh će odmah sići na njega." (Jesodei HaTora 7,2)

'Oh, da! Ja prodajem ljubičastu tkaninu. Ali po Vašim standardima, to je ništa.', odgovorio je trgovac."

Izgleda da ovaj opis indicira da je proroštvo isključivo funkcija moralne i duhovne pripreme pojedinca.

Jednom kada čovjek dosegne potrebnu duhovnu razinu, on automatski zaslužuje proroštvo.

Midraš zaključuje da se ista ta ideja može primijeniti na Mošea i njegove govorničke sposobnosti.

Kada je stajao pred B-gom, Stvori-

Međutim, Majmonides kasnije piše da se oni koji teže dosezanju proroštva nazivaju "sinovi proroštva" (vidi 2. Kraljeva 2,15). Unatoč

Strana 8

njihovom intenzivnom trudu, oni još uvijek nisu punopravni proroci. "Čak i ako oni usmjeravaju svoje umove, moguće je da će ih Šehina inspirirati, a moguće je i da neće" (isto 7,5). Ova tvrdnja ukazuje na to da postizanje proroštva nije ovisno samo o nečijoj inicijativi ili trudu. Čak i onima koji su postigli prikladnu duhovnu razinu, nije zajamčeno da će primiti proroštvo.

Kako možemo pomiriti te dvije naizgled oprečne tvrdnje?

Prirodno ili natprirodno?

Mnogi aspekti duhovne stvarnosti ■ paralelni su sa fizičkim svijetom.

Primjećujemo da fizičkim svijetom vladaju uglavnom zakoni prirode i fizike. Samo u pojedinim prigodama, B-žja providnost krši zakone prirode. Isto vrijedi i za skrivene resurse duše. Postoje generalna pravila koja upravljaju tim funkcijama. No, postoje i situacije koje nadilaze prirodne procese duše.

Stoga možemo pitanje preoblikovati ovako: je li proroštvo duhovni talent koji prirodno pripada onima koji se za njega prikladno pripreme?

Ili ono spada u kategoriju natprirodnog te je ovisno o B-žjoj volji za to vrijeme te o Njegovom izboru da usavrši svijet putem proročkih poruka?

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Moše govori!

Ruah HaKodeš i Nevu'a Kako bismo razriješili tu dilemu, moramo razlikovati dvije vrste proroštva. Prva je unutarnje otkrivenje u nečijim mislima, koje nazivamo ruah hakodeš. To je prirodno postignuto b-žansko znanje, rezultat plemenitosti duše i njene usmjerenosti ka uzvišenim stvarima. Ta je razina proroštva prirodni talent koji B-g uspostavlja u duši.

Međutim, postoji i druga vrsta proroštva. To je nevu'a, od riječi 'niv', što znači 'izraz' ili 'izjava'.

Nevu'a je proročko iskustvo koje nadilazi misli te je konkretizirano u slovima i riječima. Taj oblik proroštva nije prirodni talent duše. On odražava čudesnu povezanost između fizičke i duhovne stvarnosti, natprirodni fenomen B-žje volje koja proroku zapovijeda da svijetu prenese neku određenu poruku.

Sada možemo razriješiti kontradikciju u Majmonidesovim pisanjima.

Kada je napisao da prorok automatski postiže proroštvo, Majmonides je mislio na proročki uvid ruah hakodeša. Iz njegovog opisa, jasno je da govori o proroštvu koje je iskustvo uma: "Njegove su misli neprestano usmjerena ka svetome. One su usmjerene prema B-žjem tronu kako bi uhvatile one svete i čiste slike i razumjele B-žju mudrost (u svim aspektima stvaranja)."

S druge strane, kada Majmonides govori o nevu'a, on piše da čak i ako prorok usmjerava svoj um, on neće nužno primiti proroštvo od B-ga.

Taj oblik proroštva ovisan je o B-žjoj volji, a ne o prirodnom talentu duše.

Mošeova pogreška Sada možemo bolje razumjeti Mošeovu tvrdnju da on nije "čovjek od govora." Moše je zasigurno bio svjestan svog proročkog statusa. Majmonides nas uči da prorok "prepoGodina 13 9 Broj 40 Strana

znaje da nije više ono što je nekad bio, već da je uzdignut iznad razine drugih mudrih pojedinaca." Moše je bio svjestan svoje duhovne razine – ali samo kao onaj tko je zavrijedio ruah hakodeš, proročko stanje uma.

On je pretpostavljao da bi veća razina nevu'a bila jednako prepoznatljiva od strane onog tko ju je zaslužio. Budući da Moše nije osjećao tu razinu proroštva u sebi, on je tvrdio da nije "čovjek od govora" – tj., da nije onaj koji je zaslužio iznijeti proroštvo riječima.

Međutim, Mošeovo prosuđivanje bilo je pogrešno. Unutarnje misaono proroštvo je prirodni talent duše i rezultat je prorokovih duhovnih napora; stoga je prorok svjestan kada zasluži ruah hakodeš. S druge strane, vanjsko proroštvo – nevu'a, ovisno je o B-žjoj volji i Njegovom određenom vremenu za to. Prva razina usporediva je sa zakonima prirode u svijetu, dok je druga poput natprirodnih čuda koja se događaju u posebnim prigodama. Stoga nevu'a ne odražava unutarnje kvalitete prorokove duše.

Sada je jasniji B-žji odgovor Mošeu. "Tko je čovjeku dao usta?... Tko ga čini slijepim? Nisam li to Ja, G-spod?" .(Šemot 4,11) Svijet ima dvije strane – prirodnu i natprirodnu. Usta su dio prirodne stvarnosti, dok je sljepoća posebno stanje. Oboje, kaže B-g Mošeu, dolazi od Mene. Kao što si ti postigao prirodnu razinu ruah hakodeša, jednako je tako Moja volja da primiš i natprirodnu razinu nevu'a.

Proročka priroda knjige Devarim

Jedno pitanje za kraj: zašto midraš razjašnjava Mošeove govorne sposobnosti samo u knjizi Ponovljenog zakona (Devarim)? Odgovor na to pitanje nalazi se u razlici između proročke prirode te knjige nasuprot ostalih Mošeovih knjiga.

Obično se nevu'a događa ovako: prorok najprije čuje B-žju poruku, zatim ga ispuni B-žji Duh i on prenosi ono što je čuo. Međutim, Mošeovo proroštvo bilo je potpuno drugačije. Šehina je "govorila kroz njegovo grlo," čak i kada je on govorio ljudima. Moše je bio poput usta za B-žju prisutnost.

Kao rezultat toga, prve četiri knjige Tore ne demonstriraju Mošeove govorne talente. S druge strane, knjiga Devarim odražava Mošeove talente jednako kao što druge proročke knjige raznih proroka odražavaju svaka svoj individualni stil govora.

Da nije knjige Devarim, mi bismo mogli ozbiljno shvatiti Mošeovu tvrdnju da je bio "težak na riječima i na jeziku." No nakon čitanja elokventnih govora u sefer Devarim, mi shvaćamo da je Moše zapravo mislio na svoje proročke sposobnosti.

Moše je smatrao da nije zavrijedio verbalnu nevu'a. Međutim, u pogledu običnog govora, Moše je bio "težak u govoru" samo u usporedbi sa Kraljem svemira.

■ ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Eiha - kako je to moguće?

Prepoznavanje sramote

odluku.

Pred nama je nekoliko dana oplakivanja zbog pada Jeruzalema i uništenja Hramova. Ovaj šabat koji prethodi danu žalosti, Tiša b'av, tradicionalno je poznat kao Šabat Hazon. Ime potječe od početne riječi haftare iz knjige proroka Ješajahua koja se na taj šabat čita u sinagogi.

Obrazovanje bez istodobne vizije prazno je traženje činjenica. Obrazovanje bez odgovarajuće i konstruktivne vizije - poput onog Staljinovog Sovjetskog Saveza i drugih čisto sekularnih standarda školovanja koji u židovskom svijetu postoje čak i danas - uništava više nego što izgrađuje i osuđuje generacije na pogreške i poraze.

Sama riječ "hazon" znači vizija ili proročanstvo. Sama riječ je neutralna. Ona može označavati pozitivnu i optimistički poletnu viziju ili može biti nemilosrdno predviđanje teških događaja kao što je predstavljeno u ovom Ješajahuovom proročanstvu.

Stoga, sama riječ "hazon" predstavlja stalno prisutni izbor s kojim su ljudi suočeni čitavog svog života.

Na koji način ćemo sagledati svoju budućnost? Hoće li to biti jedan bolji svijet unatoč svih sadašnjim teškoćama ili smo zauvijek osuđeni na ponavljanje neuspjeha, razočaranja i tragedija?

Tora i židovska tradicija od nas zahtijevaju da imamo "hazon" - viziju naše budućnosti, cilj i odredište na našem putovanju kao ljudi. No, izbor vrste "hazona" koji ćemo imati za budućnost, kao i uvijek, u potpunosti je prepušten nama na

Strana 10

To je u suštini poruka proroka Ješajahua u ovotjednoj haftari. Loš vid za vrijeme upravljanja automobilom je smrtonosni recept za katastrofu. Loša vizija u ciljevima i prioritetima nacije i prilikom vođenja naroda još je mnogo opasnija.

Riječi proroka osuđuju društvene nedaće njegovog vremena i društva – korumpiranost vlade, ekonomsku nepravdu i nedostatak društvene pravde. No, to su problemi koji haraju svim ljudskim društvima još od drevnih vremena, a prisutni su također i u našem današnjem svijetu i društvu.

Tako bi, na prvi pogled, netko mogao zaključiti da prorok stavlja pred narod nemoguće zahtjeve, budući da ljudsko ponašanje i društvene interakcije nikad neće moći u pot-

punosti eliminirati ove probleme. A mi smo svjesni toga da Tora nikada od ljudi ne traži nemoguće. Pa, koja je onda svrha prorokove kritike i oštrih osuda? Što je ono što on uistinu traži od nas pogrešivih smrtnih bića?

Vjerujem da on od nas zahtijeva da barem prepoznamo nedostatke u našem društvu. Možda ih nećemo moći u potpunosti ispraviti, ali barem ćemo znati da postoje. Nikada ne smijemo dozvoliti apatiji da prevlada naše bolje porive i zaustavi našu neprekidnu potragu za po■ boljšanjem društvene strukture.

Prorok traži od nas da budemo neumorni u pokušajima da poboljšamo društvene uvjete u svijetu u kojem živimo, čak i ako već na samom početku znamo da je potpun uspjeh van naših ljudskih mogućnosti. Prihvaćanjem naših društvenih nedostataka bez imalo mrmljanja i žaljenja, mi postajemo suučesnici u našoj konačnoj propasti.

Chofetz Chaim navodno je rekao da je ono što ga je motiviralo na pisanje njegovog monumentalnog djela o zlu ogovaranja i lašon hara, to što je primijetio da ljudi koji sudjeluju u takvoj vrsti razgovora više ne

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Eiha - kako je to moguće?

pokazuju ni najmanji znak žaljenja zbog svojih riječi. Lašon hara je postao društveno prihvatljiv i više nema osjećaja sramote prisutnog zbog sudjelovanja u takvoj vrsti ponašanja.

Sramota je sjajno oružje za dobro i kada nestane iz našeg društva, kada osobni interes i pohlepa postanu legitimni, tada nas prorok upozorava na nadolazeću propast. Političari osramoćeni svojim prijašnjim ponašanjem ponovno se kandidiraju za pozicije vođa, kao da je služenje zatvorske kazne ili to što su morali dati ostavku na svoje položaje, u potpunosti očistilo njihovu prošlost.

Društvo koje ne poznaje osjećaj srama i čiji vođe nikada ne prepoznaju moralnu iskvarenost svog prethodnog ponašanja, osuđeno je na bolest pristranosti, korupcije i nepravde koja će ga mučiti svo vrijeme njegova postojanja. Prorok traži od nas da, čak i ako ne možemo ispraviti sve bolesti i sve pogreške, budemo barem posramljeni što takve bolesti i pogreške postoje unutar našeg društva.

Prepoznavanje i osjećaj srama služi kao osnova za moguće poboljšanje koje je potrebno u društvenim stavovima i ponašanju društva.

Tada će se u potpunosti ispuniti prorokovo optimistično predviđanje da će "Cion biti otkupljen kroz pravdu i oni koji mu se vrate naći će otkupljenje kroz pravednost."

Devarim U ovotjednoj parši započinje Mošeov dug i lijep oproštajni govor. To je možda najosobniji dio naše svete Tore, jer on u potpunosti razotkriva ljudskost i osjećaje samoga Mošea.

Njegove frustracije s ljudima koji su Godina 13 11Broj 40 Strana

karaktera koje leže u korijenu Židovske slabosti i nezadovoljstva. To su nezahvalnost i nedostatak samopoštovanja. Nezahvalnost je spomenuta mnogo puta u Tori. Prigovori na manu, vodu, zemlju Izraelovu, čak i Izlazak iz egipatskog ropstva vrlo su brojni u Tori. Cijeli četrdesetgodišnji čudesni boravak u Sinajskoj pustinji jedan je dugi niz pritužbi i nezahvalnosti.

predodređeni i ispunjeni svetošću, a naizgled uvijek izbjegavaju tu sudbinu sasvim su očite u njegovim riječima. Njegov povik "eiha" - kako to može biti? - prema midrašu, preteča je onog najvećeg "eiha" zbog kojega plačemo i tugujemo na Tiša beav.

Nije to tek stres vođe što zadaje bol Mošeu, mada je to svakako dio njegovog tereta. Neumorno zanovijetanje i nezahvalnost Izraela prema svojim blagoslovima i svom jedinstvenom odnosu s B-gom je ono što kod njega izaziva osjećaj turobne tuge i neminovnih nevolja. Moše će u knjizi Dvarim navesti: "Znam da ćete nakon moje smrti, u budućnosti, odlutati s puta Tore i klanjati se drugim bogovima. Užasne stvari će vas tada snaći, sve do dana dok ne stigne konačno otkupljenje."

To je bol roditelja koji savršeno dobro zna koju grešku dijete čini radeći nešto, a ne može ništa učiniti da zaustavi katastrofe koja će mu se dogoditi. Mošeov oproštajni govor, dakle, nije samo jedan prošli događaj, već zapravo podsjetnik na naše slabosti tijekom naše povijesti a isto tako i u današnje vrijeme. "Eiha" kako je to moguće? - riječ je koja se danas dobro uklapa u Židovski svijet.

Rabini iznose definiciju da biti bogat znači biti zadovoljan. Prema tome, u našem svijetu postoji, relativno malo istinski bogatih ljudi.

Nezahvalnost utječe na odnose u obiteli, poslovne poduhvate i opću psihičku dobrobit pojedinaca i društva. Nedostatak samopouzdanja također je vrlo rasprostranjen u Židovskom društvu. U svijetu u kojem druge vjere imaju stotine milijuna pristaša, judaizam je, što se broja tiče, najmanja od svih vjera.

Moše nam je u Knjizi Dvarim rekao da će to biti tako - "jer ste po broju najmanji od svih naroda." Ali unutarnja snaga Židova uvijek leži u njegovom dubokom uvjerenju da je svet i poseban, da je od B-ga odabran za vječnu misiju u ovom svijetu. Posljednjih godina to vjerovanje u sebe i našu misiju ugrozila je sekularizacija, to što Židovi ne poznaju judaizam i štetan utjecaj okruženja kojim vlada hedonizam i slobodno ponašanje.

Mošeove riječi, stoga stoje kao glasni poklič da stupimo u borbu protiv ta dva zla koji nas slabe i ugrožavaju naš opstanak i napredak. Ovo doba godine tjera nas nas da Mošeove riječi i poruke poslušamo još pažljivije. To je put ka konačnoj utjesi i izbavljenju. ■ Prijevod: Anja Grabar / V. Ivanuša

Moše cilja na dvije glavne mane Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Sitne usluge

I naložio sam vašim sucima u to vrijeme rekavši: 'Slušajte među svojom braćom i sudite pravedno između čovjeka i njegova brata ili onog s kime se parniči. Nećete iskazivati pristranost pri suđenju; maloga kao i velikoga saslušavat ćete…" (1,16) Moše Rabenu prepričava kako je upozorio tada novopostavljene suce da ne iskazuju bilo kakvu pristranost koja bi mogla iskriviti ishode slučajeva kojima predsjedaju.

Tema koja se stalno iznova javlja u Tori je da će osobni razlozi, a posebno oni u formi mita, utjecati na suca da na jednu stranku gleda s više naklonosti nego na drugu.

Talmud (Kesubos 105b) uči da mito ne mora nužno doći u obliku novca. Čak i naizgled neznatan razgovor može djelovati na način na koji netko vidi stvari. Talmud objašnjava da, na primjer, čak i kada se sucu kaže nešto lijepo to može biti neki oblik mita koji će pomutiti njegovu presudu.

Talmud ide dalje i nabraja nekoli-

ko Amorajim koji su se izuzeli iz sudskog postupka nakon što su primili usluge koje bismo mi teško okarakterizirali kao mito.

Amora Shmuel je imao problema prelazeći klimavi most. Netko mu je pružio ruku i pomogao mu prijeći most. Shmuel je upitao tog čovjek što ga je dovelo na most, a čovjek je odgovorio da ima zakazano ročište u Shmuelovom beis dinu. Shmuel se izuzeo od suđenja u ovom procesu zbog bojazni da bi ga pomoć koju je primio od ovog čovjeka mogla navesti da podsvjesno poželi da ovaj čovjek dobije spor i nehotice izvitoperi postupak da bi se to dogodilo.

Jednako tako, Ameimar je sjedio u beis dinu, kadli mu na glavu doleti pero. Neki je čovjek došao i uklonio pero. Kada je Ameimaru rekao da je tamo zato da bi iznio svoj slučaj, Ameimar se izuzeo od saslušavanja tog slučaja.

Mar Ukva je imao slučaj da je netko pred njim pljunuo, a druga je osoba prišla i prekrila pljuvačku. Ta

druga osoba imala je zakazano ročište na kojem je Mar Ukva trebao biti sudac, pa je je on sam sebe izuzeo.

Zadnji primjer naveden u Talmudu je primjer o zakupcu Rav Šmuela bar Josea, koji bi redovno svakog petka donosio Rav Šmuelu bar Joseu njegov dio uroda. Jedan tjedan, zakupac je morao biti u gradu u četvrtak zbog financijskih razloga, pa je odlučio donijeti urod dan ranije. Rav Šmuel bar Jose se izuzeo od rješavanja slučaja zakupca da ne bi na njega utjecalo to što je urod dobio dan ranije.

■

Rav Pam se pita: Jesu li Amoraim bili toliko prevrtljivi da bi i najmanja usluga mogla utjecati na njihovu presudu? Možete li zamisliti dajana kako pogrešno presuđuje u nekom slučaju zato što mu je netko pomogao da prijeđe ulicu ili mu je očistio šešir? Ne bi li Amora trebao imati više povjerenja u samog sebe umjesto da pretpostavi da će biti pristran iz tako trivijalnih razloga?

Rav Pam odgovara da se ova Gemara ne bavi toliko sudačkim integritetom ili štetnom naravi mita koliko domašajem hakaras hatov (zahvalnosti) koju trebamo imati prema onima koji nam čine usluge.

Ovi Amoraim nisu bili prevrtljivi; oni su usluge ljudi uzimali mnogo ozbiljnije nego što to mi činimo. Za nas bi takve usluge mogle biti toliko beznačajne da ih ne bismo svojim radarom niti registrirali. No ljudi koji su si u zadatak uzeli da više cijene ono što drugi za njih čine smatrali su ta "sitna" dobročinstva dostojnima tolike zahvalnosti da bi to moglo iskriviti njihovu presudu.

Rav Pam ide i dalje pokazujući koliko od problema današnjeg društva proizlazi iz nedostatka hakaras

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

hatov.

Muževi uzimaju "male" usluge koje za njih čine njihove supruge zdravo za gotovo, a i žene uzimaju usluge svojih muževa zdravo za gotovo. Svatko očekuje od one druge strane da obavi kućanske poslove i zadaće zato što je to "njegov (ili njezin) posao."

Svaki bi supružnik trebao uzimati usluge jednako ozbiljno kao što su to činili Amoraim, kaže Rav Pam, i onda bismo imali mnogo više sretnih, stabilnih brakova, u kojima bi svatko imao osjećaj da ga se cijeni za sve ono što čini.

Isto vrijedi i za odnos između poslodavca i zaposlenika, i praktički za svaki drugi odnos. Kada bi ljudi gledali što to drugi čini za njih umjesto da to smatraju bogomdanim pravom, mnogo bi se bolje slagali.

Možda je najuvjerljiviji primjer koji Rav Pam nudi stav koji ljudi pokazuju prema ješivos, Bais Yaakovima (ortodoksnim Židovskim osnovnim i srednjim školama za djevojčice iz religioznih obitelji), i školama. Kada bi svršeni učenici i roditelji imali odgovarajući hakaras hatov prema ustanovama koje su obrazovale njih ili njihovu djecu, oni bi davali izdašne, stalne darove tim školama, pa se naše mosdos (privatne Židovske škole) ne bi nalazile u jadnom stanju financijskog kraha u kojem se nalaze.

No previše puta je prisutan stav: "Platio sam svoju školarinu. Učinio sam svoje. Sada vi učinite vaš posao. I ne dodijavajte mi više!"

A ljudi koji su istinski makir tov ne samo da cijene dobre stvari koje drugi za njih učine; oni smatraju i da duguju zahvalnost onima koji su ih povrijedili na takav način da im je to na kraju pomoglo.

Godina 13 13Broj 40 Strana

Sitne usluge

Dok je Rav Kook još živio u Europi, svoja ljeta bi provodio na baltičkoj obali u Latviji, zajedno sa mnogo drugih europskih rabanim.

Odmaralište je jednu od soba namijenilo za molitvenu službu. Jedne večeri, Rav Reuven Zelig Bengis je imao jarcajt, no bilo je tek devetoro ljudi u tom improviziranom šulu.

Jedan od njih devetorice izašao je van da potraži desetoga, i u blizini pronašao jednog čovjeka. Međutim, ono što on nije shvatio bilo je da je drugi čovjek koji je imao jarcajt okupio točno desetoricu ljudi ispred njihove sobe, i da je čovjek kojega je pozvao da se pridruži minjanu Rav Bengisa bio potreban za ovaj drugi minjan. Čovjek koji je organizirao minjan pred njihovim vratima uletio je u prostoriju i počeo vikati sipajući uvrede na Rav Bengisa.

Rav Kook je bio dobro poznat po svojoj velikoj ljubavi prema svakom Židovu, no ovo je bilo prevršilo mjeru čak i za Rav Kooka. Otišao je do čovjeka koji je grdio Rav Bengis i pljusnuo ga po licu zato što je vrijeđao talmid hahama.

Taj se čovjek toliko razbjesnio na Rav Kooka da ga je odlučio tužiti svjetovnom sudu zbog napada. Nastao je metež. Nekoliko je ljudi tražilo Rav Kooka da se ispriča kako bi se tu sve završilo, no Rav Kook je to odbio. "Kad bi se radilo o mojoj časti, ispričao bih se," objasnio je. "No Rav Bengis je bio osramoćen. Nije mi žao što sam ošamario tog čovjeka kako bih obranio čast talmid hahama. Neka me slobodno dâ na sud!"

Par dana kasnije, čovjek je promijenio mišljenje. Došao je k Rav Kooku, ispričao se, i rekao da ge neće dati na sud.

Mnogo godina činilo se da je priča tu završena.

Međutim, godinama kasnije, Rav Kook je posjetio Sjedinjene Države.

Pristupio mu je upravo onaj čovjek kojega je godinama ranije ošamario u odmaralištu.

"Dugujem Ravu veliku zahvalnost," uskliknuo je čovjek, vadeći zlatni sat iz svog džepa i pružajući ga Rav Kooku.

Objasnio je da nakon što ga je Rav Kook ošamario, život u Europi postao mu je nepodnošljiv. Došao je na loš glas kao onaj koji je vikao na Rav Bengisa i kojega je ošamario Rav Kook. Kada više nije mogao podnositi sramotu, odlučio je napusiti Europu i otići u Ameriku gdje ga nitko ne zna. U Americi se obogatio, na koncu postavši milijunašem. On je smatrao da je sreća koju je imao rezultat pljuske Rav Kooka, pa je želio dati Ravu dar kojim će izraziti svoju zahvalnost.

Teško je osjećati zahvalnost za pljusku posred lica, bila ona stvarna ili simbolična. Ali trebali bismo naučiti barem to da budemo zahvalni poput Amoraim onima koji nam čine usluge.

Na toj razini hakaras hatov nije bila ograničena na talmudsku generaciju. Chofetz Chaim, koji je živio prije manje od sto godina, bio je kohen i nije mogao ići na sprovode. Ali kada je preminula žena koja je jednom darovala prozor ješivi u Radinu — a mi ovdje ne govorimo o umjetničkom vitraju — on je izdaleka pratio lijes čitavim putem do groblja u znak zahvalnosti za njezinu donaciju.

Kada bismo cijenili usluge koje drugi za nas čine — koliko god one male bile — svijet bi bio daleko bolji! ■ Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Da li vam to treba ili to želite?

Ovaj tjedan započinjemo s poslje-

objašnjava da se B-g brine da svatko

stvari postavljene u bilo kojem tre-

dnjom od Pet knjiga Mojsijevih. Po-

ima upravo ono što mu je potrebno.

nutku, sve su poredane onako kako

novljeni zakon, što je naš naziv za

Zato ako ti, kao sudac, na nepošten

treba da bi nam život bio upravo

Devarim, koje na hebrejski znači

način uzmeš nešto od neke osobe

onakav kakav nam treba biti. Meni

‘riječi’, je govor kojeg je Mojsije

onda će se B-g morati pobrinuti da

ne ‘treba’ ništa više od onoga što

održao prije svoje smrti. Mojsije po-

ta osoba to dobije natrag na neki

već imam.

navlja povijest 40-godišnjeg lutanja

način. Tvoje nepoštenje kao suca

pustinjom i kori ih kako bi Židovski

tjera B-ga, da to tako kažemo, da

narod učio iz svojih pogrešaka. Ra-

mora više raditi, kako bi svoj svijet

bini kažu da je dobro da čovjek prije

vratio u ravnotežu.

svoje smrti ukori one do kojih mu je stalo. Oni se tada ne osjećaju ugroženima i mnogo će spremnije prihvatiti ukore.

Sjajno je gledati na svijet na takav način jer to znači da umjesto da se neprestano batragamo da ostanemo na površini života, mi zapravo mo-

Za mene je ovo predivna ideja

žemo zaplivati prema svom cilju.

Židovske filozofije. B-g neprestano

Kao što bi nam Maslow rekao, kada

žonglira s ravnotežom u svijetu ka-

smatramo da imamo mnogo nezadovoljenih ‘potreba’, teško nam se

Malo me muči to kako često puta

fokusirati na bilo što drugo. Zabav-

ljudi koriste riječ ‘trebam’; a pose-

ljeni smo gašenjem požara umjesto

bno moja djeca. ‘Trebaju mi’ nove

da se bavimo rastom i napredova-

cipele; ‘trebam’ haljinu; ‘trebam’

njem. Međutim, kada znamo da je

svoju sobu. Ja kažem svojoj djeci da

ono što sada imamo upravo ono što

ako želite reći da vam treba vode,

nam je potrebno, možemo se foku-

da vam treba kisika, da vam je po-

sirati na posao koji je pred nama –

trebna toplina, onda se mogu slo-

da budemo partneri s B-gom u

žiti. Ali treba ti haljina kada već

stvaranju boljeg svijeta.

imaš tri? Možda želiš haljinu, mo-

Kao i kod moje djece, toliko toga

žda ti se prohtjela haljina, ali svaka-

što nam ‘treba’ je samo preuveliča-

ko ne ‘trebaš’ haljinu!

vanje našeg vlastitog razmišljanja.

Ovime nisam tek sitničav u vezi

Sigurno je, uvijek nam je potrebno

značenja riječi. Riječi imaju moć, i

mnogo manje nego što mislimo da

kada sebe čujem kako kažem da

nam je potrebno. I ako, poput mene,

‘trebam’ nešto, time u svojim misli-

želite otići sve do kraja dokle juda-

ma predanost tome postaje konkret-

izam ide, znate da nam zapravo ni-

nijom. Ako pak, s druge strane, ka-

šta nije potrebno – jer naše će potre-

žem i shvatim da ja to zapravo želim ili čeznem za time, ležernije ću pristupiti tome hoću li to dobiti ili ne.

ko bi osigurao da svatko od nas ima upravo ono što mu je potrebno, i upravo onda kada mu je to potrebno. Može biti da ima stvari koje

Kada Tora ovaj tjedan govori o su-

nemamo, a željeli bismo ih imati, i

cima, ona im kaže da ne budu nepo-

koje bi obogatile naše živote. Ali za

šteni jer, ‘presuda pripada B-gu’.

sve stvari koje su nam potrebne već

Raši, srednjevjekovni komentator

se netko pobrinuo. Onako kako su

Strana 14

be uvijek biti namirene. Pa čak i kada drugi učine sve što mogu da to onemoguće, B-g će začas naš svijet ponovo dovesti u ravnotežu. Za mene spoznaja da će moje potrebe uvijek biti namirene znači da mogu misliti van okvira sebe samoga i umjesto toga razmišljati kako najbolje mogu doprinijeti životima drugih.■ Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Srce čovječanstva Neposredno prije zaključenja sporazuma u Camp Davidu 1978. godine, američki predsjednik Jimmy Carter je premijeru Menachemu Beginu predao pismo zbog kojeg je izraelski vođa problijedio i žurno ga vratio vođi slobodnog svijeta, nepotpisanog. "Ali ja nisam tražio da se odreknete Jeruzalema", kazao je zaprepašteni američki predsjednik. "Samo sam vas tražio da ga stavite na pregovarački stol."

Begin je odgovorio u svom karakterističnom pjesničkom stilu: "Dvije tisuće godina mi Židovi smo na svakoj svadbenoj ceremoniji govorili retke iz psalma kralja Davida: 'Ako te zaboravim, Jeruzaleme, neka mi se osuši desnica moja: Neka se moj jezik zalijepi za nepce usta mojih, ako te ne bih držao vrh svake radosti svoje!'"

"Ali zar židovstvo ne kaže da se morate odreći dijela tijela kako biste spasili cijeli organizam?" usprotivio se Carter. "Da", uzvratio je Begin, "ali ne ako je taj dio nečije srce. Nijedno ljudsko biće ne može živjeti bez srca. Jeruzalem je srce Izraela i srce Židovskog naroda."

U ovo doba godine, u vrijeme Tiša beava, posebno smo svjesni razornog utjecaja uništenja srca našeg naroda 586. godine prije nove ere i 70. godine nove ere. Imajući to u vidu, važno je napomenuti da Tiša beavu uvijek neposredno prethodi biblijska paraša Devarim (početak knjige Ponovljenog zakona). Koji je značaj ovog redoslijeda u kalendaru?

Prvo, postoji lingvistička povezanost između paraše Devarim i Tiša beava. U našoj biblijskoj paraši Mojsije izražava svoju ozlojeđenost Židovskim narodom: "Kako (eiha) Godina 13 15Broj 40 Strana

mogu podnositi vašu svadljivost, vaše terete i vaše sporove?! " Kako bi se naglasila pojava riječi "eiha", ovaj se stih javno pjeva istim onim mučnim recitativom kao i kod Svitka Plača Jeremijinog (Megilat Eiha), koji se čita u večernjim satima Tiša beava.

Krenemo li korak dublje, ta lingvistička povezanost ukazuje na grijeh koji je doveo do prvog i drugog uništenja Jeruzalema i dugog progonstva koje je uslijedilo nakon toga: unutarnji sukobi Židovskog naroda.

Naši su mudraci ovu svadljivost i prgavost definirali kao "sinat hinam", bezrazložnu mržnju. A budući da je "svaka generacija koja ne izgradi [Hram] kao da ga je uništila" [Jeruzalem Talmud, Joma 1, 1], bolno je očito da mi imamo puno prostora za poboljšanje.

Unatoč ovom zastrašujućem izazovu, on nam daje nadu da znamo da je Jeruzalem, za čijim uništenjem trenutno tugujemo i osjećamo ga, također grad iz kojeg će jednog dana doći izbavljenje čovječanstva.

Jeruzalem, jednom paradigmatski simbol razaranja i poraza, postat će simbol ponovnog ujedinjenja i obnove.

Izaija, iznoseći svoju viziju izbavljenja u haftari na šabat odmah nakon Tiša beava, poziva: "Tješite, tješite ("Nahamu nahamu"), moj narod, govorite o Srcu-Jeruzalemu ("levJerušalajim"), i zazivajte ga; njegovo se vrijeme (izgnanstvo) završilo, njegovi je grijeh oprošten" [40,1–2].

Imajte na umu da prorok grad naziva Srce-Jeruzalem, složenom imenicom ("govorite o Srcu-Jeruzalemu"); "srce" je ono što definira Jeruzalem. To je ono na što je rabi Avraham Yitzchak HaKohen Kook

mislio kada je o Zapadnom zidu rekao: "Postoje neka srca koja su od kamena; a postoji i neki kamenovi koje su uistinu srca." Takvi su kamenovi-srca Zapadnog zida; takav je Jeruzalem – srce-kamen.

Prema svim našim prorocima, na kraju dâna ova će poruka biti odaslana iz Svetog Hrama u Jeruzalemu, kojem će pohrliti svi narodi. U to vrijeme oni će prekovati svoje mačeve u plugove, u potpunosti se ostaviti ratovanja [Iz 2, Mih 4], i "narodi će se promijeniti i govoriti čistim jezikom; svi će oni zazivati ime B-žje i služit će Mu s jedinstvenom odlučnošću" [Sef 3,9]. Jeruzalem će postati sredstvo kojim će Izrael izraziti svoju svrhu postojanja, ostvarenje iskupljenog svijeta mira.

Zbog tih razloga i više od toga, premijer Begin je potpuno ispravno inzistirao na tome da se Jeruzalem ne može staviti na pregovarački stol! Jeruzalem će jednog dana ponovno ujediniti čitavo čovječanstvo prigrlivši ga u svoja njedra, jer je on srce čovječanstva. Ljubav koja će proizaći iz Jeruzalema bit će bezrazložna ljubav ["ahavat hinam"], i ona će popraviti bezrazložnu mržnju koja je prije svega uzrokovala propast Jeruzalema.

Mi imamo obavezu i moć da ovu viziju pretvorimo u stvarnost tako što ćemo svakodnevno na sebe preuzimati da izvršimo svoj dio u povećanju bezrazložne ljubavi. Be'ezrat Hašem (uz B-žju pomoć), zbog te zasluge, svjedočit ćemo potpunoj obnovi Jeruzalema brzo i u naše dane. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Zbog čega bismo trebali plakati "Zbog toga plačem, oči mi lijevaju suze.

vati, a za vježbu treba vremena. Ov-

pate. Njihove godine i godine truda,

Svaki tješitelj koji bi mogao oživjeti moj

dje je (masnije otisnuto) jedan dio

te suze patnje i poniženja, fizičke i

duh daleko je od mene. Moja djeca su

elegije koju je napisao Reb Yaakov

duhovne teške rabote da stvore na-

napuštena jer neprijatelj je prevladao "

Emden (1697-1776). Ovako glasi

rod posvećen b-žanskoj misiji, u

(Tužaljke 1,16).

suvremeni "prijevod" (obično otis-

stalnoj je opasnosti. Tisuće, stotine

nuto).

tisuća, milijuni njihovih potomaka

Rebe Nachman je poučavao: proslost je otišla; naš Sveti hram je spaljen. Sada kada B-g nagovještava da

će nam se vratiti i ponovno izgraditi Hram, jedino ispravno je da mi ne budemo uzrok odlaganja. Trebali bismo se pobrinuti da ustajemo u ponoć da tugujemo zbog uništenja Hrama.

Tiša b'av, deveti ava je pred nama i opet se mnogi od nas pitaju: Zbog čega plačemo? Jedan jednostavan odgovor dolazi iz ove priče: Hasid je došao do Rebe Menache-

ma Mendela iz Kotzka. "Rebe, ži-

Jao! Šehina je u progonstvu. Moj brak se pretvorio u pakao.

—prošlih i sadašnjih—nisu uspjeli, ili nikada nisu imali priliku doprini-

jeti toj misiji.

Jao! Tora je zapaljena, u plamenu je. Dubina mudrost Tore nedostupna mi je.

Jao! Mašijah je u bolovima. Mašijah nije samo nevjerojatno nadareni cadik/učitelj s izvanrednim talentima i

Jao! Cadikim umiru i napuštaju

sposobnostima. On je mi, 600.000

nas. Nisam uspostavio osobni od-

■ duša koje su sadržane u jednom

nos s rabinom u kojeg imam povje-

ljudskom biću. Naša bol je njegova

renje i poštujem ga.

bol. Naše pogreške (neki ih nazivaju

Jao! B-žji ugled i Tora su osramo-

"grijesima") nanose bol nama/nje-

ćeni. Mediji i ljudi vrijeđaju B-ga i

mu. One odgađaju njegov dolazak i

Židove. Često sam preslab i sram

čine njegov posao puno težim. (Žao

me je živjeti židovski kao bih želim.

mi je zbog iznošenja krivice, ali i ja sam kriv koliko i vi, možda i više.)

dovski zakon kaže da bi se trebalo

Jao! Židovski neprijatelji imaju

ustajati u ponoć da oplakujemo uni-

previše moći. Zemlja Izrael i njezini

Jao! Beit HaMikdaš je uništen. Uže

štenje Beit HaMikdaša (Svetog Hra-

stanovnici nalaze se u opasnost.

koje povezuje Nebesa sa Zemljom

ma). Što ako netko ne osjeća tu bol?"

Antisemitizam

nije tamo. Ljestve koje nam omogu-

Kotzker je u svom tipično lakonskom stilu odgovorio: "Pustite ga da tuguje za svojim uništenjem".

Kotzkerova neposredna poruka je da onaj koji ne razumije značenje Beit HaMikdaša i ne osjeća da mu

nedostaje, treba raditi na svom ži-

se

razbuktava

i

ćuju da se uspnemo bliže B-gu od-

vreba širom svijeta.

Jao! Previše židovske djece ne uči Toru. Toliki broj židovske djece nikada niti ne sazna da su Židovi, a kamoli da nauči alef-bet. Toliko mnogo onih koji idu u ješivu su

pogrešno podučeni.

Jao! Svi svjetovi stvaranja su u

od nas za svog života nije bio u Beit

bolovima. Sve razine ljudskog post-

HaMikdašu. Pa što?

ojanja, fizičke, emocionalne i duho-

no nakon uništenja naučili su osjećati tu bol. Čak i ako je njima bilo lakše nego nama danas da naučimo to osjetiti, i mi to možemo naučiti osjećati. Potrebna je stalno uvježbaStrana 16

vne su ispale iz ravnoteže. Vladaju siromaštvo, bolest, ubojstvo, emocionalno zlostavljanje, anksioznost, nedostatak

dostojanstva;

kodušne dobrote preusmjereni su, začepljen ili potpuno onesposobljeni. "Stablo" u čiju sjenu svaki djelić stvaranja i sve stvoreno može doći da nađe mir i sklad, istinsko ispun-

jenja i sudbinu, pati od bolnog zane-

dovskom senzibilitetu. Istina, nitko

Mnogo Židova koji su rođeni pu-

bačene su i slomljene. Kanali veli-

zbunje-

nost, strah, besmislenost itd.

marivanja.

Neka bismo imali prednost da budemo svjedoci dolasku Mašijaha uskoro,

brzo,

za

našeg

života.

Amen. a guten Shabbos! Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Jao! Sveti praoci i svete pramajke Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Vječna istina B-g je vidio da je svjetlost tov.

(Berešit 1,4) Nakon svake faze stvaranja, Tora kaže da je B-g vidio da je ona "tov".

emet, iznesena je u gore navedenom

uvijek, ali lažljiv jezik traje samo

stihu koji istodobno opisuje svjetlost

trenutak". Budući da je Rimsko car-

kao tov , i aludira na riječ "emet" po-

stvo već dugi niz godina održavalo

sljednjim slovima riječi "vajar Elokim et" .

svoju vrhovnu vlast, on je ustvrdio

Iako je doslovni prijevod riječi "tov"

U istom smislu Gemara sugerira

"dobro", tu se riječ mora razumjeti

da kada Tora zapovijeda da uzme-

drugačije, jer je očito da je B-g u

mo granu "ec avot" na Sukot, to se

Svom sveznanju znao, čak i prije

može odnositi na biljku "hirdof". Me-

stvaranja, da će Njegovo djelo biti

đutim, Gemara potom odbija ovu

dobro. Dakle, ''tov'' se ne odnosi na

mogućnost, navodeći stih, "Voljet

"dobro" u doslovnom smislu. Ono

ćete istinu i mir". Raši objašnjava da

izražava ideju o održavanju konti-

budući da je biljka hirdof otrovna,

nuiteta u odnosu na svaku od tih

ona ne predstavlja ni mir niti istinu.

kreacija. Budući da jedino B-g po-

Logično je da škodljiva biljka ne

stoji vječno, samo ono što On sma-

predstavlja mir, ali zašto je biljka

tra ispravnim ili "dobrim" može

proturječna pojmu istine? Sama To-

opstati.

ra povezuje istinu s održavanjem

Riječ "emet" - "istina", također podrazumijeva održavanje kontinuiteta.

Dok god predmet nastavlja obavljati

kontinuiteta; stoga je jasno da otrovna biljka ne može biti dijelom bilo čega što se identificira kao istina.

zadatak za koji ga je B-g stvorio,

Iako je istina vječna, može se do-

smatra se da je emet. Obrnuto, kad

goditi da se ona ne manifestira od-

objekt prestaje funkcionirati, smatra

mah. Jedanput je rimski guverner

se da je "šeker" - "lažan". Paralela iz-

izazvao Rav Eliezera, navodeći stih:

među ovih dvaju koncepata, tov i

"Usna istine bit će uspostavljena za-

Artscroll Stone Chumashu Šabat pred Tiša Be'Av se naziva Šabat cHazon – Šabat predskazanja – pošto čitamo odlomak haftare iz proročanstva Izaije (1,1-27), kao posljednjeg od "tri tužna" čitanja.

Rabi Mendel Hirsch ističe da prorok ne oplakuje zbog toga što je Bet HaMikdaš (Hram u Jeruzalemu) bio uništen; on plače zbog uzroka koji su u osnovi doveli do njegovog uništenja. .

Ova godišnja pouka mora poslužiti da usmjeri naGodina 13 17Broj 40 Strana

da ono predstavlja istinu, prema smislu tog stiha. S druge strane, Židovski je narod imao vladara tek kratko vrijeme; stoga su oni primjer

onoga s kraja stiha, "... lažljiv jezik traje samo trenutak." Rav Eliezer je odgovorio: "Kada bi stih glasio: "Usna istine je uspostavljena zauvijek" (u sadašnjem vremenu), vaša bi tvrdnja bila valjana. Međutim, riječi stiha glase: "Usna istine bit će uspostavljena zauvijek" (što upućuje na vladavinu istine u budućem vremenu). U naše doba vlada laž; tek u budućnosti će istina postati očigledna." Rimski je guverner bio toliko

impresioniran odgovorom Rav Eliezera da je sam konvertirao na judaizam. ■ Prevela Tamar Buchwald

Šabat Hazon še nacionalno žalovanje za Tiša Be'Av ne ka prošlosti, već k sadašnjosti.

Nije dovoljno plakati nad ogromnim gubitkom koji je naš narod pretrpio uništenjem naše Zemlje, našeg Svetog grada, i našeg Svetog Hrama. Mi moramo iskoristiti svoje žalovanje da ono bude način kojim ćemo potaknuti preispitivanje naših današnjih osjećaja, misli i djela. . Što smo učinili da uklonimo stavove i običaje koji

su prije više tisuća godina otposlali naše pretke u egzil – ne jednom, već dvaput? .

Na koji način smo popravili naš pristup b-žanskoj službi kao načinu života, života posvećenog dužnosti, a ne njezinom nadomjestku? .

Jesu li naše verbalne žrtve, poput životinjskih žrtava koje opisuje prorok, tek površni rituali, nikada istinski proživljene, nikada izgovorene iz srca, već samo našim usnama i od

nas tek prema van?

I, kako Rabi Hirsch kaže, "da li je naša suvremena Židovska svakodnevica toliko snažno prožeta Židovskim duhom, tako ispunjena Židovskim načinom razmišljanja, poznavanjem sveobuhvatnih i dubokih sadržaja Tore da može stvoriti dostojno okruženje da se B-žji hram podigne u našoj sredini? Ne zjapi li jaz između Izraela i njegovog B-ga možda jače nego ikada?" ■

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Devarima - Šabat Hazon najjača je podrška u povezivanju s pravim uspjehom u svijetu prepunom laži i prijevara .

S parašom Devarim započinje posljednja od pet knjiga Tore. Knjiga Devarim (riječi), također poznata kao "Mišne Tora", je sažetak svega što se dogodilo Izraelcima od izlaska. Te su riječi zadnje koje je Moše kazao djeci Izraela između mlađaka mjeseca ševata i 7. adara, dana njegove smrti (pet tjedana kasnije).

Ovaj tjedan smo u vremenskom okviru "Bein HaMeicarim" prije posta Tiša Be'Ava (9. Av - Lav), a priča Devarim dijeli s nama tajnu da nam pomogne nositi se s boli i žalosti.

Kao i kod prethodne paraše Masej, u Zoharu nema komentar za parašu Devarim, što ukazuje da smo zamračeni; usred dana "Bein HaMeicarim, dana presude, koliko god je opsežan veo tolika je i veličina skrivenog svjetla.

Mudri kabalisti još su davno shvatili da naše shvaćanje stvarnosti nije koristilo Židovskom narodu u 2000 godina ponovljanih progona, bijede i žrtvovanja. Oni su znali da očito nešto nije u redu u načinu shvaćanja stvarnosti, a ne u načinu kako nam se stvarnost događa. "Načelo nesigurnosti" u suvremenoj terminologiji navodi da u trenutku kad mjerimo stvarnost mi stvaramo promjenu, tako da nas je kabalistička mudrost podučila da vidimo u svakoj priči stvari koje nisu prethodno bile zamjećene. Sve je uvjetovano time koju priču mi ispričamo sebi.

Moše pripovijeda Izraelcima priču o izlasku iz Egipta i četrdeset godina lutanja u pustinji. Zašto je on to trebao reći? Zar mi već ne znamo tu priču? Međutim, Moše nas uči kako ispričati priču.

Strana 18

Paraša počinje sa "Ovo su riječi što ih je Mojsije upravio svemu Izraelu s onu stranu rijeke Jordana u pustinji, nasuprot Sufu, između Parana i Tofela i Labana i Haceirota i DiZahava. To je jedanaest dana putovanja od Horeva putem kroz gore Seira do Kadeš Barnee..." Tumači su imali poteškoća s ovim: zašto je Moše morao ići u tako opsežne detalje? Ari objašnjava da kada je svijet stvoren mi smo bili stvoreni savršeno cjeloviti, na sliku Stvoritelja, i poput njega i mi smo također htjeli stvoriti i izgovoriti: "Neka bude svjetlost". U tu svrhu je za nas moralo biti stvoreno mjesto tame iz kojeg možemo stvoriti svjetlo. Proces koji je donio tamu, izazov, mogućnost neuspjeha, ulog pobjede, je u suštini priča ispričana u ovoj paraši.

"Jedanaest dana putovanja od Horeva put gore Seir do Kadeš Barnee", predstavlja jedanaest ''posuda'' koje su se razbile i raspršile, i čije iskre tražimo tijekom našeg života, to je način: "kroz goru Seir", kroz to moramo proći, kao putovanja koja je Tora nabrojala u prošlotjednoj paraši, paraši Masej.

Mi stalno tražimo pojašnjenje u potrazi za izgubljenim iskrama, da li u potrazi za partnerom, karijerom, djecom, zajednici, kući, itd. Da bi

traženje uspjelo mi smo morali uništiti ("le'hahariv, od riječi "horev") ■ svemir da ame kako bi pronašli među ruševinama ono što smo izgubili, i osjećali da smo stvorili cjelinu iz nutrine uništenja. "Kroz goru Seir" - u kabalističkoj mudrosti "Seir" su negativne sile koje nas prate i izazivaju nas tijekom našeg traženja - snage očaja i lijenosti, nedostatka vjere, zbunjenosti, zaboravljanja i otupljivanja osjećaja za "Kadeš", dolazak na mjesto svetosti, nade, kreiranja i radosti života. Nesavladiv pokretač u priči paraše Devarim, od Horeva do Kadeš Barnee - tj, dok su Izraelci bili u stanju "bar ne'a" .(Noa - Na putu), lutajući u izgnanstvu dok ne dođu do kraja njihovog zadatka je da ubrzaju prikupljanje iskri i time poboljšaju naše živote.

Paraša Devarim nas uči da je način na koji sami sebi ispričamo svoju životnu priču, način na koji će se naša sudbina razvijati. Uvijek je poželjno ispričati priču iz pozitivne perspektive, u smislu "svaka prepreka se događa radi dobrog ishoda" ili "i to je također za dobro".

Ako smo umorni od načina na koji naš život ide, paraša Devarim nam daje mogućnost da sada priču ispripovjedamo drugačije. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti P oput skakavaca

Jednom je reb Jehiel Mihal iz Zločova ispričao svojim hasidima prilično uznemirujuću priču.

Kad sam bio mlad, naš bi nas učitelj, Israel Baal Šem Tov, svjetlost naših dana, često poveo sa sobom na izlet. Tako smo se jednog dana našli na lijepoj livadi u vrijeme popodnevne molitve. Učitelj je iznenada

skrenuo u obližnju šumicu da moli. Mi smo ga pratili sve dok nije zastao kraj jednog drveta. Odjednom je, na opće iznenađenje, lupio glavom o drvo i počeo vikati iz sveg glasa.

Kasnije smo ga upitali što se dogodilo, a on nam je objasnio: "U tom sam trenutku vidio da će se u generacija-

O soba koja želi živjeti život ispunjen smislom mora se

ma koje prethode dolasku Mesije rabini namnožiti

upitati: što je B-g? I zašto mi je potreban B-g u životu? Na-

poput skakavaca. I upravo će oni biti ti koji će odgo-

čin na koji odgovorite na ta pitanja odredit će, više od svega

diti izbavljenje, jer će dovesti do razdora među

ostaloga, tko ste i kako živite , jer je pitanje o B-gu u osnovi

dušama i bezrazložne mržnje." ■

svekolikog ljudskog ponašanja.

Pa ipak, svaku ljudsku definiciju B-ga ograničit će subjektivnost naše spoznaje i granice našeg znanja. Naposljetku, mi nemamo drugi model do sebe samih. I tako, koristeći sebe kao model, pokušavamo iznjedriti i otkriti B-ga.

No, jesmo li uopće u mogućnosti definirati B-ga? Konačno, pokušavamo li definirati B-ga stvorenog na sliku čovjeka ili čovjeka stvorenog na sliku B-ga?

Kako je B-g stvoritelj, mi smo stvoreni na Njegovu sliku. Kako je B-g realnost, On mora biti definiran na Svoj način, a ne na naš jer On je također stvorio zakone logike i

uma. Očito je da nije razborito pretpostaviti da mi, stvorenja možemo definirati svojeg Stvoritelja. Bez obzira na to koliko da je stroj napredan, on nam ne može reći o inženjeru koji ga je kreirao ili o viziji i skrivenim snagama koje su

S ve što je važno, ujedno je i rijetko.

Milijarde ljudi žive na zemlji,

a tako je malo među njima Židova.

Među Židovima, rijetki su učeni.

Među učenima, rijetki su pobožni.

Među njima, tako rijetki su oni

koji znaju ispravno moliti. ~ R. Pinhas iz Koreca ■

ga potakle da stvara. ~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 40 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Problemi starenja (nastavak)

tijekom radijske emisije. Mnogi ljudi bili su ohrabreni time što je predsjednik iznio u javnost problem koji se godinama držao tajnim.

Problem koji se često previđa u starosti jest depresija. Ponekad depresija može rezultirati simptomima koji sugeriraju propadanje mozga, i može se postaviti pogrešna dijagnoza Alzheimerove bolesti. Stariji ljudi na antidepresive ne reagiraju toliko dobro kao mladi ljudi, i važno je da čovjeka pregleda psihijatar kompetentan za gerijatrijske probleme.

Stanje slično Alzheimerovoj bolesti može se bolje liječiti. Ono se naziva multi-infarktna demencija. Ona je rezultat začepljenja malih krvnih žila u mozgu, što rezultira mini-infarktima mozga. Svaki mini-infarkt može oštetiti ćelije mozga i na kraju kumulativni efekt može biti demencija slična Alzheimerovoj bolesti.

Kod multi-infarktne demencije, fizički simptomi mogu se javiti prije mentalnih promjena. Može se javiti slabost u ruci ili nozi, naglo pogoršanje vida ili urinarna inkontinencija. Čovjek može imati prolazne ishemične napadaje, sa prolaznom konfuzijom ili dezorijentacijom.

Neki lijekovi mogu usporiti napredak Alzheimerove bolesti, ali važnost točnog dijagnosticiranja multi-infarktne demencije je u tome što postoje načini na koje se napredak bolesti može bolje spriječiti nego kod Alzheimerove bolesti.

Ako bude postavljena dijagnoza Alzheimerove bolesti, trebate li to reći svom roditelju? U ranim fazama, čovjek može razumjeti dijagnozu i može se činiti da je to toliko poražavajuće da je možda bolje da ga zaštitite od toga. Isto se pitanje postavlja ako je roditelju dijagnosticiran rak koji je metastazirao, i djeci je Strana 20

Čovjeka treba uvjeriti da će obitelj biti uz njega. On može željeti podijeliti svoje brige i bol zbog tog stanja, i treba ga saslušati. Odluka o tome treba li ili ne treba reći za dijagnozu, mora se razmotriti u svakom individualnom slučaju, uz vodstvo rabina i/ili specijalista za gerijatriju.

rečena dijagnoza. Trebaju li oni o tome obavijestiti svog roditelja?

U slučaju raka, zaista nema izbora.

Pacijent će morati ići na liječenje, bilo radijacijom ili kemoterapijom, koje se koriste samo kod raka. Znam za slučaj u kojem je muž rekao doktoru da ni pod kojim uvjetima neće reći svojoj ženi za dijagnozu jer ona to ne može podnijeti. Kada je pacijentica upitala doktora, "Zašto primam liječenje radijacijom?" doktor je bio stavljen u neugodnu poziciju.

Rekao je mužu da ne može liječiti pacijenticu pod takvim restrikcijama te da se mora povući iz tog slučaja. Međutim, kod Alzheimerove bolesti, ne postoji izdajnički tretman koji bi otkrio dijagnozu, tako da razmišljanje može biti, zašto mu reći?

U ranoj fazi Alzheimerove bolesti, čovjek može imati adekvatni mentalni kapacitet za donošenje potrebnih odluka. Ako nije napisao oporuku ili dao posebne upute, može imati priliku za to. Može pitati, "Što nije u redu sa mnom?" i teško je konstantno pronalaziti vjerodostojna objašnjenja. Kad je predsjedniku Reaganu dijagnosticirana Alzheimerova bolest, on je to javno izložio

Ponekad djeca budu oštra sa svojim starijim roditeljima jer im smeta ■ njihovo ponašanje, pa kada im se nakon toga dijagnosticira Alzheimerova bolest, oni se mogu osjećati krivima što su bili nestrpljivi s njima. Naravno, ako netko ispravno drži kibud av v'em, on se neće ponašati neprikladno. O tim osjećajima može se raspraviti sa rabinom, jer osjećaji krivnje mogu imati neželjene efekte.* Nedostatak vanjskih izvora zadovoljstva kod starijih može rezultirati hipohondrijom. Ako stariji čovjek osjeća da ne prima dovoljno pažnje, on može imati fizičke pritužbe. To je tehnika koju smo naučili u djetinjstvu. Kad smo bili bolesni, naši roditelji su nam morali pružati pažnju. Ista tehnika može se koristiti i 75 godina kasnije.

Gđa. Glass, žena iz šula mog oca koja me poznavala od rođenja, dala mi je vrijedan uvid. Kada sam odrađivao svoj staž u općoj medicini, gđa. Glass, kojoj je tada bilo 86 godina, primljena je u bolnicu s upalom pluća. Ja sam bio pozvan da joj dam intravenoznu injekciju antibiotika. Rekao sam joj, "Bubby, to će biti samo mali ubod. Neće te puno Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

boljeti." Gđa. Glass je rekla, "Luckasto dijete! Neka boli. Misliš li da čovjek želi napustiti svijet koji je ugodan?"

To je važan uvid. Ako je posljednjih nekoliko dana vašeg godišnjeg odmora sunčano i toplo, osjećat ćete se loše što se morate vratiti u svakodnevnu rutinu svog ureda. Međutim, ako su ti dani hladni i kišni, mnogo je lakše vratiti se kući.

Gđa. Glass osjetila je da njeno vrijeme na ovom svijetu ističe. Ako bi mogla vidjeti svijet kao neugodno mjesto, bilo bi joj mnogo manje deprimirajuće napustiti ga. Stoga, Neka boli.

Mnoge pritužbe starih ljudi mogu nastati zbog depresije. Razgovarao sam sa patronažnim medicinskim sestrama koje brinu o starim pacijentima. Pacijent se može žaliti na sve, "Previše ste stegnuli tlakomjer.

Voda za kupanje je prehladna. Zbunjujete me vašim uputama o lijekovima. Masirate me na krivom mjestu, itd." Oni mogu šibati sestru riječima, no kad dođe vrijeme da sestra ode, oni će zasigurno reći, "Kad ćete opet doći?" Oni mogu voljeti sestru, ali imaju potrebu žaliti se.

Neke opaske mogu prodrijeti du-

Učinkovit život

boko. Jedna žena je rekla, "Bila sam na prijelomnoj točki i morala sam otići na nekoliko dana ili bih izgubila razum. Moj muž i ja smo otišli na pet dana. Kad smo se vratili moja mama je rekla, 'Ostavili ste me s groznom ženom. Kad ste vi bili djeca, ja vas nikad nisam ostavila sa strancem kako bih otišla na godišnji, a bilo vas je sedmero.' Bila sam gotovo preplavljena krivnjom i tugom."

Nakon što ste učinili nešto za svog starijeg roditelja, možete očekivati da će on/ona reći, "Hvala ti." Vrlo često oni to i čine. Nakon svega, kad ste bili mladi, oni su vas učili da kažete "molim" i "hvala." Ali neki stariji ljudi mogu biti čangrizavi i neće reći hvala. Oni cijene ono što činite za njih, ali baš kao što ste vi odbijali reći hvala kad vam je bilo četiri godine (iz nekog neobjašnjivog razloga), njima to može biti teško sada, ali to ne znači da oni ne cijene ono što činite. Trebali biste se osjećati dobro zbog onoga što ste učinili.

Uobičajeno je da stariji roditelji koji imaju problema sa pamćenjem nisu svjesni da njihovo pamćenje slabi. Oni mogu ostaviti stvar negdje i zaboraviti gdje su je stavili.

Dok mlađi ljudi mogu reći, "Živcira me što se ne mogu sjetiti gdje sam stavio stvari," stariji čovjek može optužiti nekoga da je to uzeo. Ako je netko sklon paranoji, on može optužiti članove obitelji da ga namjerno pokušavaju mučiti. Nažalost, kad je riječ o paranoji, nikakvi logički argumenti nisu od pomoći.

Paranoja u starosti je vrlo problematična. Neki ljudi misle da je šaliti se sa osobom ostavljajući je da živi u zabludi najsvrsishodnije. To je pogreška.

Jedan čovjek je rekao svom sinu da ljudi u šulu namjerno guraju njegov stolac kad prolaze kraj njega, i molio je sina da im kaže da prestanu. Sinov odgovor trebao bi biti, "Tata, žao mi je što se tako osjećaš, ali nitko iz šula te ne pokušava namjerno smetati." Nemojte potvrđivati obmanjujuće razmišljanje.

Mnogi pacijenti odbijaju uzimati lijekove jer kažu da ništa s njima nije pogrešno.

Jedan čovjek postao je paranoičan u vezi članova svoje obitelji i hodao je za njima sa štapom. Kako bi izbjegli da ga moraju institucionalizirati, bilo im je preporučeno da mu stave bezukusan antipsihotični lijek u hranu. To je dobro funkcioniralo, ali takvi manevri trebali bi se koristiti samo u ekstremnim slučajevima kao što je nasilno ponašanje, ili kako bi se izbjeglo institucionaliziranje. ■ Prevela Anja Grabar *My father, My mother, and Me, knjiga Rebbetzin Yehudis Samet (ArtScroll/Mesorah, 2014), je sjajan, čitljiv izvor vezano uz micvu kibud av v'em.

Godina 13 21Broj 40 Strana

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Priča se nastavlja, ali poanta koja nam je potrebna već je iznesena.

Upozoreni smo da budemo na oprezu prema iskvarenim osjećajima koji se u naše srce uvlače kao izvrnuti ishod naših dobrih nastojanja da budemo aktivni, energični i uspješni u svom učenju i duhovnoj praksi.

To je stvarni rizik na tom duhovnom putu.

Ne biti previše zadovoljan svojim učenjem Lo meigis libo betalmudo Rabi Johanan ben Zakaj običavao je govoriti: "Ako si učio puno Tore, ne svojataj sebi zato zasebne zasluge, jer si zbog toga stvoren."

— Pirke avot 2,9

PRETHODNO poglavlje koncentriralo se na zamke želje da nam drugi iskažu poštovanje; današnje učenje usmjerava fokus prema unutra. Ovdje su u pitanju stavovi koje imamo prema našim vlastitim dostignućima.

Dobri stavovi motiviraju nas da učimo, vježbamo i radimo sve što je potrebno da bismo potakli svoj razvoj. Međutim, dok ubiremo plodove tih dobrih stavova, počinjemo zalaziti na opasno područje. Ako smo bili marljivi, s vremenom se naša mudrost produbljuje i razvijaju se kvalitete duše - i možda, bez da smo to primijetili, počnemo se osjećati prilično zadovoljni sobom i svojim napretkom. Kako postajemo opušteniji i možda čak i pomalo samodopadni, plamen motivacije postupno i gotovo neprimjetno gasne. U srcu tada mogu uhvatiti korijena osjećaji koje postupno iskrivljuju naša gledišta i našu motivaciju, što dovodi do nazadovanja ili možda čak i pada.

Doslovno značenje meigis libo je "zadovoljstvo" ili "zasićenje vlastitog srca." No, ovaj pojam ima mračnu konotaciju, jer kada je osoba ta-

Strana 22

ko potpuno zadovoljna svojim postignućima, vrlo je malen korak do arogancije i osjećaja superiornosti.

Može li se biti arogantan u pogledu svog učenja i mudrosti? Čini se da je upravo to ono što je zadesilo Rabi Elazara dok se na magarcu vraćao s učenja sa svojim učiteljem. Talmud nam jasno kaže da se osjećao vrlo sretan i zadovoljan sobom jer je upravo naučio veliki dio Tore.

Dok se vraćao kući od doma svog učitelja, slučajno je na putu prošao pored jednog vrlo ružnog čovjeka koji ga je pozdravio rekavši: "Pozdrav, Rebe." Rabi Elazar je odgovorio: "Ti isprazni! Jesu li svi ljudi u tvom gradu ružni poput tebe?" Čovjek mu je odvratio: "Ne znam, ali ti bi trebao otići do Majstora koji me načinio i reći Mu koliko je ružna posuda koju je napravio."

Rabi Elazar je istog časa shvatio koliko je pogriješio. Sišao je s magarca, pao ničice pred čovjekom i rekao: "Nanio sam ti bol. Oprosti mi." Čovjek je rekao: "Neću ti oprostiti sve dok ne odeš do Majstora koji me načinio i kažeš Mu koliko je ružna posuda koju je napravio."

Upravo je ova opasnost potakla Rabbi Moshe Chaima Luzzatta na oprez: "Uzrok koji je više od bilo če■ kod ga drugoga odgovoran da se osobe pojavi osjećaj umišljenosti i ponosa je mudrost."

Ramchal nastavlja: "Nema mudraca koji neće pogriješiti i koji neće trebati učiti iz riječi svojih prijatelja, a vrlo često čak i iz riječi svojih učenika. Kako se onda može ponositi svojom mudrošću?"

No, to se događa. U kratkom komentaru u Dužnostima srca, Rabbi ibn Paquda iznosi korake koji slijede kada se netko počne osjećati ponosan na svoje duhovno postignuće.

On identificira "negativan ponos" kao stanje koje se javlja "kada osoba bude ponosna na svoju mudrost ili kada pravedna osoba bude ponosna na svoja djela, na način koji čini da joj se njena postignuća čine velikima u vlastitim očima; da osjeća da može biti zadovoljna s onim što je već postigla; da može ponižavati druge; da može s visoka gledati na velike i mudre ljude svoje generacije i biti sretna zbog "nedostataka" koje drugi imaju.

Ovo je zapravo kronologija koraka do kojih dolazi kada počnemo osjećati ponos zbog svojih duhovnih Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

dostignuća. Od onih prvih osjećaja čestitanja samom sebi, vrlo je malen korak do samozadovoljstva koje negativno utječe na motivaciju, nužnu da biste nastavili ići dalje tim putem. Praktično postupanje se smanjuje, a kako stagniramo, duhovni napredak usporava ili se u potpunosti prekida. U tom trenutku, umjesto da se odreknemo tog ugodnog osjećaja ponosa, mi nesvjesno nastojimo sebe izgrađivati poklanjanjem osobite pozornosti na nedostatke drugih ljudi. Počinjemo se pokroviteljski odnositi prema drugima, čak i prema onima koji su zapravo veći od nas. Na kraju ne samo da na druge gledamo s visoka, već zapravo uživamo u njihovim pogrešnim koracima.

Kada težimo duhovnom životu, a posebno kada doživimo promjene koje su plod našeg truda, moramo biti na oprezu za osjećaje samohvale i snishodljivosti prema drugima koji se mogu pojaviti i ugnijezditi unutar nas. Postoje mnogi slučajevi, čak i velikih ljudi koji ne uspijevaju na ovom području. Prorok Jeremija (9,23) kaže to izravno: "Ovako govori G-spod: 'Neka se mudar čovjek ne hvali svojom mudrošću".

Srce smješteno u umu Rabbi Yisrael Salanter jasno je shvatio problem od korijena naviše: Napisao je, Nemojte se iznenaditi što osoba sa svim svojim manama i neznatne važnosti svejedno sebe smatra većom od svojih konkurenata. Jer što više osoba voli da je se hvali i da joj se divi, to će želja za pohvalom više rasti i prikrit će njezine nedostatke do te mjere da ih više ne osjeća. I kako želja da se osjeća boljom od drugih raste, njezino divljenje prema samoj sebi pojačava osjetljivost za nedostatke drugih ljudi. Zbog svoje umišljenosti ona više neće zapažati tuđe vrline i na kraju će biti u stanju uviđati samo svoje vrline i nedostatke drugih. I tako će, a da to niti ne osjeti, umišljenost ispuniti čitavu njenu dušu.

U tom će trenutku ta osoba živjeti u svijetu posvemašnje neistine. Istina, ne postoji opravdanje za samozadovoljstvo jer je čak i osoba znanja i duhovnih dostignuća postigla tako malo. Oni koji su maksimalno iskoristili svaki trenutak svog života i iskoristili svoj

potencijal do maksimuma, koliko će zapravo naučiti i koliko će stvarne duhovne preobrazbe donijeti? Svijet je tako ogroman, a naša postignuća su tako malena! Moramo biti sretni radosni! slaviti! - onim što smo uspjeli postići, ali isto tako nikada ne smijemo dopustiti da nas to zavede na osjećaj samozadovoljstva. Naš rast ovisi o našoj čežnji da učimo i više rastemo. Glad i strast za učenjem i promjenama gorivo je koje pokreće naše postajanje.

Učenjaka Tore naziva se talmid hahamom - učenikom koji je mudar kako bi se naglasilo da je put do mudrosti otvoren onome koji na sebe stalno gleda kao na učenika, kao na onoga koji ima toliko mnogo prostora za učenje i napredovanje.

Onaj tko se želi duhovno uzdići, tko naporno radi da svoj život očisti od materijalnog zbog uzvišenije duhovne sfere, mora biti na oprezu od otupljujućeg utjecaja snishodljivosti.

Moramo biti budni i oprezni za bilo kakve znakove da smo više usredotočeni na put koji smo prošli nego na stazu koja je pred nama, i moramo redovito obnavljati svoj žar za učenjem i napredovanjem što je naša najuzvišenija svrha.

PRAKSA U ovom ćete razdoblju sigurno imati prilike od nekoga nešto naučiti ili zatražiti savjet ili će vam se postaviti pitanje na koje ne znate odgovor.

Pazite na situacije poput ove koje otkrivaju ograničenja vašeg vlastitog znanja, stručnosti i mudrosti: i kad naiđete na takvu situaciju, prigrlite tu priliku da budete ponizni i nastojte učiti od nekoga drugog.

Naučit ćete mnogo o predmetu koji je pred vama i o sebi samima. ■

Godina 13 23Broj 40 Strana

Strana 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Prema tradiciji je bilo određeno,

Tako

proučavajući

prirodu

ma koliko to čudno zvučalo, da će 9.

Lavova, vidimo da su oni izrazito

dan ava (Lav), dan žalosti i posta,

voljni davati i imaju snažne liderske

biti za čovječanstvo dan rođenja

sposobnosti. Kombinacija tih dviju

Mešijaha i kraj sve boli, patnje i tjes-

osobina čine Lava vrlo moćnim

kobe. Što znači da će od tog trenut-

znakom.

ka nadalje, 9. ava (Lava) postati je-

Snage unutar mjeseca Lava (ava)

dini praznik u hebrejskom kalen-

Kao što je navedeno u prethodnim

daru. Pa što je tako posebno u mje-

člancima, Sefer Jecira (Knjiga stva-

secu Lava (avu) da to treba biti mjesec u kojem bi se Mešijah trebao

ranja) koja se pripisuje praocu Ab-

roditi? Koje su to posebne sile koje

rahamu - kaže nam da su 22 hebrej-

se nalaze u svemiru u to doba?

ska slova gradbeni blokovi Svemira. Što znači da ona predstavljaju du-

Kako bi odgovorili na ova pitanja,

■ hovne frekvencije koje su stvorile

prvo moramo znati karakteristike

naš svemir. Slično tome,

znaka Lava i jedinstvenu snagu

80-ih

godina 20. stoljeća objavljena je

koju on mora probuditi u svima

teorija super žica koja tvrdi da je

nama, neke određene energije i

svijet

osjećaje, koje su dostupne samo

izgrađen

od 22 temeljne

frekvencije. Problem je, međutim,

tijekom mjeseca Lava.

da suvremeni fizičari ne znaju kako u Ezekijelu pogl. 1). Tamo su četiri

te frekvencije/žice o kojima se tako

Lavovi su poznati kao osobe s do-

svete zvijeri: lav, bik, orao i čovjek.

mnogo govori, utječu na naš život.

brim držanjem. Dobar primjer za to

Lav predstavlja sefiru Hesed, koja je

Sefer Jecira nas uči da su 22 frek-

je Ari (svjetski glasoviti kabalist).

svjetlo - moć dijeljenja, davanja i

vencije, koje predstavljaju hebrejska

Ne samo da "Ari" znači Lav, astrolo-

bezuvjetne ljubavi. Lav je po gema-

slova, alati korišteni za prijenos du-

ški znak svetog kabaliste također je

triji (brojčana vrijednost hebrejskih

hovnog bogatstva. Prema kabali

Lav. Čini se da su ljudi njegova vre-

slova) 216 što je ista brojčana vri-

svaki mjesec kontroliraju dva he-

mena prepoznali njegovu veličinu,

jednost kao kod riječi "gevura" -

brejska slova; jedno kontrolira zvi-

do te mjere da su ga zvali "Ha'Elo-

snaga

primanja,

jezdu koja vlada tim mjesecom a

hi" (božanstveni). Imajte na umu da

poznatija kao energije lijeve kolone.

drugo kontrolira astrološki znak

Mošeu, jednom od najpoznatijih

Što znači da Lavovi imaju vlast nad

mjeseca.

vođa svih vremena, nije nadjenut

obadvoje:

takav uzvišen nadimak. Međutim,

gevurom (presudom). Snaga heseda

važno je zapamtiti da s druge strane

(Svjetlosti) također je povezana s

Lavovi također imaju sposobnost da

elementom

djeluje na vrlo neugodan način.

ljetnim astrološkim znakovima, i

Lave, tko si ti?

Hebrejska slova za "Lav" (arje) ista su kao slova riječi "viđenje" (reija) to ukazuje na sposobnost Lavova da vide Svjetlo, da vide ono što drugi ne mogu. Jedan od najpoznatijih mitova kabale je Merkava (B-žja kola Strana 24

suda

(din),

hesedom (Svjetlom),

vode

koja

i

dominira

karakterizira ju energija davanja.

Svaki znak zodijaka ima svoje određene

karakteristike.

Lavovi

imaju sposobnost da dati savjet, jer oni mogu vidjeti, "reija", stvari koje drugi ne vide.

Mjesec Lava (av) kontroliraju slova

(kaf) i ( ‫) ט‬tet). Slovo

kontro-

lira Sunce, koje je zvijezda koja dominira Lavom, a slovo ‫ ט‬kontrolira astrološki znak Lava.

Pa što je tako posebno u tim slovima?

Slovo ‫ ט‬ima oblik gotovo potpunog kruga s nastavkom koji se krije unutar slova. Zohar taj nastavak Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni

Zohar: Mjesec av - Lav

naziva "skriveno dobro". Običnim

odražava u njihovoj urođenoj spo-

javljuju se opet i opet, jer nismo

jezikom rečeno, on je nagovještaj

sobnosti da vode i stoje na usluzi

riješili ono što je davno prije bilo

ogromne snage i skrivene Svjetlosti

drugima.

potrebno riješiti.

za svijet koji dolazi, i također ga se naziva "Or Ha'Ganuz" (skriveno svjetlo). To je Svjetlo koje je bilo stvoreno prvog dana stvaranja svijeta ("I reče Bog: neka bude svjetlost i bi svjetlost" - Postanak 1,3). To je ogromna snaga koja postoji u svemiru tijekom mjeseca Lava (ava), energija Stvaranja.

Slovo

Važno je razumjeti da u onom

Kako mudraci kažu, Treći hram će

trenutku kad mjesec av započine,

sići s neba u vatri - vatra koja je

biti će moguće osjetiti kako se moć

uništavala sada će graditi i otkrivati

Lava pojavila unutar nas samih i u

u svakom od nas slovo -‫( ט ״‬tet)

Svemiru. S obzirom da je Lav vatre-

skriveno dobro, skriveno Svjetlo.

ni znak; također bi trebali biti svje-

sni burne naravi ovog mjeseca. Isto tako nije slučajno da je 9. ava, kada je Prvi hram bio uništen, on bio spa-

pripada suncu koje kon-

ljen vatrom. Prema tradiciji Hram je

trolira mjesec av. Kao što znamo,

bio uništen zbog "bezrazložne mr-

sve planete okružuju sunce. To nam

žnje''.

također daje naznake o naravi Lava.

To će se dogoditi čim shvatimo da

smo ovdje da bismo služili jedni drugima, baš kao što sunce služi i daje

život

i

podršku

svim

planetama oko sebe. Ako želimo da nas ljudi cijene, ako želimo voditi i stvarati

i

pronaći

način

da

Na početku pobune protiv Rim-

surađujemo s drugima, trebamo

ljana (66. n.e.), čelnici Jeruzalema su

imati svijest o moći Lava. Razumjeti

otkrili da su stanovnici Jeruzalema

da svatko od nas ima drugačiju

imali dovoljno zaliha da pod opsa-

viziju

dom unutar utvrđenih zidina grada

stvari, i da se razlikujemo jedni od

provedu dvadeset godina. Oni su se

drugih, a to znači da mi, svatko od

nadali da će se negdje u okviru tog

nas,

Što se tiče vanjske strane, onoga

vremena, rimski proračun potrošiti i

jedinstveno.

što drugi vide, poznato je da Lavovi

da će Rimljani otići kući. Nažalost

sebe vide kao vođe i kao onog tko

ubrzo su iskrsnule svađe i sporovi

najbolje zna, a također vole predsta-

jer je jedan mislio da zna bolje od

ve i dramatiziranje. Ako prigovorite

svojih bližnjih kako se nositi s

njihovom vodstvu oni će vam od-

Rimljanima. Ovaj je sukob kulmi-

mah dati po prstima. Njihovo vod-

nirao tako što su ljudi jedni drugi-

stvo može biti vruće i stvarati opek-

ma spaljivali skladišta sve dok nisu

line za njihovu okolinu, u slučaju

ostali bez zaliha. Nije slučajno da je

diktatorskog načina vodstva. U vezi

ovaj čin negativnosti – bez među-

toga, njih je lako smiriti dodvora-

sobnog poštivanja i postupanje bez

Ako ispravno odaberemo, onda

vanjem i pohvalama jer njihov po-

tolerancije jednog prema drugome,

ćemo u sebi otkriti skrivenu Svje-

nos je njihova osjetljiva točka.

brat se tukao sa svojim bratom – bio

tlost i imati sreću da vidimo dola-

proveden vatrom. Od tada, svake

zak Mešijaha; što znači da bismo

godine, sile svađe i netolerancije po-

doista mogli slaviti Tu B'av (15.

Lavovi vole biti u središtu pozornosti. Sunce ima dva uobičajena naziva na hebrejskom - ‫( ש ש‬šemeš) i ‫ח ד‬ (hama = vruće). Šemeš predstavlja unutarnju, duhovniju strana Lava, a

hama vanjsku stranu.

Hebrejska riječ šemeš (sunce) predstavlja našu nutrinu, skriveniji dio nas samih. Također se sa hebrejskog može pročitati kao Šamaš, što znači pomagač ili pružanje usluga, što je osnovna uloga svakog vođe - služiti svom narodu. Dakle, još jednom, vidimo da se pozitivna snaga Lava

Godina 13 25Broj 40 Strana

i drugačije

može

razumijevanje

doprinijeti

nešto

Pitanje je kakav svijet želimo stvoriti i kojim oblikom vodstva ćemo se poslužiti? Hoćemo li voditi vatrom, hoćemo ili paliti poput sunca, ili ćemo našu snagu uzeti od najmoćnijeg

izvora,

skrivene

Svjetlosti, i voditi sa suosjećanjem, ljubavlju i poniznosti.

ava), blagdan ljubavi, koja je sposobnost da se sjedinimo s drugim ljudskim bićem, bez ponosa i netolerancije te u stanju jedinstva, mira i zajedništva. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 25

SPOMEN

Žuži Jelinek danas bi proslavila 100. rođendan. Prisjetile smo se njenog života Telegram, 17.7.2020.

Jedinstvena, uvijek svoja i bez dlake na jeziku, Žuži Jelinek bila je jedna od naših najistaknutijih dizajnerica i kolumnistica Da je još uvijek s nama Žuži Jelinek danas bi proslavila svoj 100. rođendan. Preminula je početkom 2016. nakon 96 godina impresivnog života o ko.jem bi se mogli snimati filmovi. Rođeno ime bilo joj je Zsuzsanna Färber, a rodila se u Budimpešti 1920. godine u židovskoj obitelji. I majka Ruža i otac Izidor bili su joj gluhi, a upoznali su se upravo u Budimpešti u školi za gluhu djecu. Žuži je stoga od malih nogu naučila brinuti za njih što se nastavilo kroz ostatak života.

Tijekom Drugog svjetskog rata kad je već nosila prezime svog prvog supruga Ericha Jelinek i živjela u Hrvatskoj, Žuži je sa-

znala da bi njezini roditelji trebali biti deportirani u Jasenovac. Puno je puta javno govorila o tome kako je, da bi to spriječila, zavela talijanskog časnika. Ostala je međutim bez dvojice braće, a roditelji su joj, otkrila je 2012. u intervjuu za Večernji list, morali gledati pogubljenje svoje djece.

Nakon što je kratko bila dio partizana i radila kao bolničarka, a prije no što je počela pisati svoju slavnu kolumnu za Gloriju o ljubavi, seksu i vezama koju je na kraju pisala 22 godine sve do dva mjeseca prije smrti, Žuži je bila dizajnerica. Moda je bila njezina velika ljubav, bila je vrsna krojačica i znala je da njen talent može prijeći granice naše zemlje.

Putovala je cijelim svijetom, a bilo joj je svega 17 godina kad je počela raditi kao krojačica kod francuske dizajnerice Nine Ricci u Parizu. Tamo je upo-

znala i Coco Chanel kojoj se, kako je otkrila u HRT-ovom biografskom dokumentarcu “Mislim da ja to ne zaslužujem”, svidjela kad joj je uputila primjedbu pri posjetu ateljeu Nine Ricci. Ricci ju je prekorila zbog ponašanja, a Žuži je kasnije jedno kraće vrijeme radila i za samu Chanel. O njezinom je životu, također je otkrila u HRT-ovom dokumentarcu, film htio snimiti Steven Spielberg no ona ga je odbila jer nije htjela provesti dvije godine u SAD-u zbog snimanja. Žuži se udavala četiri puta i imala je dvoje djece samo s prvim suprugom. O odnosima s njima je otvoreno govorila i pisala, a izdala je i deset knjiga.

Posljednju je objavila 2013. godine u dobi od 92 godine.

Ostala je zapamćena upravo po savjetima o kojima je pisala poput onog da bi si žene trebale priuštiti svakog frajera kojeg

požele ili da se svaka slobodna žena mora barem jednom udati. Vodili se time ili ne, njen je utjecaj svakako značajan i njen lik i djelo dugo će ostati zapamćeni. ■

Premijer najavio novčanu pomoć svim građanima zbog koronavirusa Poslovni, 16.7.2020.

Za samce će jednokratna pomoć iznositi oko tisuću i pol kuna.

gotovo četiri tisuće kuna, s dvoje djece gotovo pet tisuća kuna, a one s tri gotovo šest tisuća kuna, objavio je Netanyahu novinarima.

prosvjeda protiv Netanyahuovog tretiranja epidemije koronavirusa.

što više od 14 tisuća kuna.

“Moramo pokrenuti ekonomiju”, poručio je Netanyahu savjetujući Izraelce da s tim novcem odu u kupovinu i kupuju izraelske proizvode.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio je jednokratnu financijsku pomoć svim Izraelcima kako bi im pomogao u ublažavanju tereta epidemije koronavirusa.

Njegov prijedlog mora potvrditi vlada.

Poručuju da je, s obzirom na rastuću financijsku krizu u Izraelu, opasno razbacivati novac.

Za samce će jednokratna pomoć iznositi oko tisuću i pol kuna.

Prema izraelskoj televiziji potez je kontroverzan i za Ministarstvo financija.

Netanyahu je prije tjedan dana objavio program pomoći gospodarstvu vrijedan 20 milijarda eura.

Obitelji s jednim djetetom dobit će pomoć u vrijednosti od

Kritičari su taj potez nazvali populističkim s ciljem utišavanja

Proteklih dana samozaposlene osobe primile su pomoć od ne-

U Izraelu zaraženo je 43.668 ljudi, a preminulo je 375. ■

Izrael uvodi vikend karantenu kako bi spriječio porast slučajeva koronavirusa tportal, 17.7.2020.

Tisuće Izrael je nametnuo novu vikend karantenu u petak i postrožio niz zabrana kako bi smanjio stopu zaraze koronavirusom, uslijed rastućeg javnog nezadovoljstva po pitanju vladinog nošenja s krizom.

Ljudima će biti dopušteno napuštanje domova ovaj vikend, no trgovački centri, trgovine, bazeni, zoološki vrtovi i muzeji zatvorit će se u petak popodne do nedjelje ujutro, objavila je

Page 26 Strana 26

vlada.

Očekuje se da bi se puna karantena preko vikenda, koja bi vezala ljude za njihove domove, mogla uvesti 24. srpnja, nakon što za to vlada dobije parlamentarni pristanak, izvijestio je Israel Radio. Vikend u Izraelu započinje u petak popodne, uoči židovskog šabata, i traje do nedjelje - radnog dana.

Na sve dane, okupljanja će biti ograničena na 10 ljudi unutra i 20 ljudi vani, dok će restorani-

ma biti dopušteno da služe samo hranu za dostavu, rekla je vlada. Daljnju odluku hoće li ostati otvorene ljetne škole i vrtići donijet će premijer Benjamin Netanyahu i ministar obrane Benny Gantz.

mnogi zdravstveni stručnjaci tvrde da je vlada prebrzo krenula naprijed zanemarivši poduzimanje potrebnih epidemioloških koraka da kontrolira epidemiju jednom kad se ekonomija ponovno otvorila.

Izrael je u svibnju otvorio škole i mnoge radnje, ukinuvši ograničenja koja su izravnala krivulju broja zaraženih nakon djelomične karantene koja je uvedena u ožujku.

Anketa koju je proveo nestranački Izraelski demokratski institut u utorak pokazuje da samo 29.5 posto javnosti vjeruje načinu na koji se Netanyahu nosi s krizom, a tisuće Izraelaca izišle su na ulice, zahtijevajući ekonomsku pomoć. ■

No stopa zaraze uvelike raste proteklih nekoliko tjedana, a

Divrej Tora

Godina 13

Broj 40