5-01 - Divrej Tora - Dvarim 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 44

Zagreb, šabat 10. kolovoza 2019. - 9. ava 5779.

Broj 44

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša D’varim

B’’H

Šabat Hazon Jeruzalem 18:49

20:07

Zagreb

19:56

20:55

Rijeka

20:01

21:00

Split

19:48

20:48

Dubrovnik 19:40

20:39

Vinkovci 19:43

20:42

Sarajevo 19:41

20:41

Doboj

19:45

20:44

B. Luka

19:48

20:48

Beograd 19:36

20:42

Novi Sad 19:40

20:46

Subotica 19:42

20:50

Zrenjanin 19:38

20:44

Niš

19:27

20:31

Beč

20:01

21:00

Frankfurt 20:37

21:36

Edison, NJ 19:44

20:52

(D’varim 1,1-3,22) Moše 1. švata (37 dana prije smrti) započne ponavljati Toru okupljenom izraelskom narodu. Osvrnuo se na sve

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

što se dogodilo i na zakone koje su dobili na četrdesetogodišnjem putovanju od Egipta preko Sinaja, pa do

strašnu pustinju; slanja špijuna i prezira naroda prema Obećanoj zemlji, zbog čega je B-g odredio da generacija onih koji su izašli iz Egipta mora umrijeti u pustinji. "I na mene je," reče Moše, "zbog vas B-g bio ljut i rekao: Ni ti nećeš ući tamo."

Na dan utorak 13.8.2019.

Obećane zemlje. Grdi narod zbog nji-

Moše prepričava i neke skorije do-

Alot Hašahar

4:09

hovih mana i nepravde i zapovjeda im

gađaje: odbijanje naroda Moaba i Amo-

Najranije Talit

4:52

da čuvaju Toru i da se pridrţavaju

na da dopuste Izraelcima prelazak pre-

Nec Hahama

5:53

zapovijedi u zemlji koju im je B-g dao

ko njihove zemlje; ratove s emoričan-

Najkasnije Š’ma

9:27

u trajnu baštinu, a u koju će ući poslije

skim kraljevima Sihonom i Ogom. Mo-

njegove smrti.

še poručuje svome nasljedniku Jošui

Zman Tefila

10:38

Hacot

13:01

Moše se prisjeća imenovanja sudaca i

Minha Ketana

17:10

sudskih vijeća, što mu je olakšalo nositi

Plag Haminha

18:39

Šekia

20:08

Cet Ha-kohavim

20:50



se s odmjeravanjem pravde narodu.

Prisjeća se podučavanja naroda riječi B-ţjoj, putovanja od Sinaja kroz veliku

koji će uvesti narod u Zemlju i povesti ih u bitke za njezino osvajanje: "Ne boj se jer G-spod B-g tvoj, on će se za tebe boriti." ■ Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ר״מ״ ״ת״ע״ר״ד״ ״מ״ ״מ״ן״״״ע״ ״ע״ר״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva aljia - 11 p’sukim

naznaku prakse razmatranja Tore

(1,1-11)

“dva puta tekst i jednom targum (prijevod, parafraza)”.

Početni p’sukim D‟varima jasno određuje vrijeme i mjesto. Cijela se

Levi – druga alija – 10 p’sukim

knjiga odvija u Arvot Moav (poslje-

(1,12-21)

dnje taborište prije ulaska u Erec Jisrael) i započinje na Roš hodeš sivan posljednje godine lutanja.

Nekoliko mjesta koja se spominju u ovim p’sukim komentari ne smatraju stvarnim lokacijama, već aluzijama na događaje koji su se dogodili tijekom prethodnih 40 godina. Ti događaji obuhvaćaju Zlatno tele, Korahovu bunu, i nezadovoljstvo u vezi mane. Oni, te otvorena rasprava o “grijehu uhoda”, dio su Mošeovog prijekora i upozorenja narodu.

Moše također narodu govori i o pobjedama nad Emorejcima i Hešbonom. Ovo stoga da im pruţi samopouzdanje pred poteškoćama s kojma će se suočiti prilikom ulaska u zemlju. Izrečena je prva od mnogih napomena o svrsi postojanja Ţidovske nacije – da ţive po B-ţjim zakonima u zemlji koju je B-g obećao njihovim precima.

Na šabat se prva alija završava jedan pasuk ranije, te taj pasuk postaje prvim pasukom sljedeće alije, kako bi se izbjeglo da drugi odjeljak započne riječju “Eiha”.

U

prvih

pet

p’sukim

knjige

D‟varim, dolazi do svojevrsnog ponavljanja, kada se kaţe da je Moše govorio narodu. Gaon iz Vilne i drugi ukazuju da se knjiga D‟varim moţe podijeliti u 3 dijela: “Ovo su stvari koje je Moše govorio čitavom Izraelu…” (pasuk Strana 2

Moše kaţe narodu da je bio došao 1). Ovo se odnosi na prve tri sedre u kojima imamo kratak, ali značenjem i zbivanjima prepun, opći pregled povijesti naroda do danas. Uz to, ove sedre sadrţe i ponovni iskaz načela judaizma u obliku Aseret HaDibrot i prva dva dijela Šma. U početnom odjeljku D‟varim također je iskazana i integralna veza između naroda i zemlje Izraela. Te sedre sadrţe relativno manji broj micvot – one su “osnove ţidovstva”, koje se razmatra sa “čitavim Izraelom”.

Naredne

tri

sedre

sadrţe

170

micvot, najveći broj micvot na bilo kojem

mjestu

u

Tori.“…Moše

govoraše Bnei Jisrael o svemu što im B-g zapovijedi” (pasuk 3). Nakon što je postavio osnove judaizma, Moše iznosi suštinu svakodnevnog ţivota Ţidova – svakovrsne micvot, između Ţidova i B-ga, micvot o međuljudskim odnosima, micvot vezane uz Zemlju, opće micvot.

Posljednji dio u D‟varim, zadnjih 5 sedri, sadrţe relativno manji broj micvot, no sadrţi temelj razumijevanja toga što znači biti Ţidov. U ovim sedrama imamo opomenu protiv na-

do trenutka kada mu je bilo previše zamorno da sam vodi narod, te da je on (na B-ţju zapovijed) odredio vođe plemena za suce narodu. Suce treba odabirati prema njihovom poznavanju Tore i drugim odgovarajućim kvalitetama. Zabranjeno je postaviti suca iz “pogrešnih razloga” (zbog bogatstva, karizme, veza, zastrašivanja). Suci moraju biti pravedni i nepristrani i ne smiju se bojati donošenja ispravnih presuda.

Moše je zadrţao ulogu konačnog autoriteta u teškim pitanjima. Još jednom je Erec Jisrael prikazan kao glavni fokus i narod je ohrabren da se ne boji onoga što je pred njim.

U vezi fraze u 1,16 – Čuje među vašom braćom i sudi pošteno – Gemara nas uči da sudac ne smije saslušati jednu stranu dok druga nije prisutna.

U istom pasuku, spominjanje obraćenika u kontekstu suđenja uči nas da preobraćenje na judaizam mora izvršiti beit din. Gemara kaţe da ako neţidov odluči sam za sebe da je Ţidov, to se ne smatra preobraćenjem. Obavezan je beit din.

puštanja Tore, ideje o slobodnoj vo-

Čini se da je dobra ideja suzdrţati

lji, t’šuva, lanac tradicije. “…Moše

se (ili barem smanjiti unos) kave

započe tumačiti ovu Toru rekav-

nekoliko dana prije posta. To će

ši:”(pasuk 5).

smanjiti ţudnju našeg tijela i olak-

Ova tri izraza – govorio, govoraše, tumačiti – moţemo sagledati kao

šati post. Uzmite si to na razmatranje.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Š’liši – treća alija -17 p’sukim (1,2238) Moše potom za novi naraštaj prepričava epizodu o uhodama.

Teško je pretpostaviti da je ciljano organizirano da se D‟varim čita na šabat pred Tiš‟a b‟av, ali nije moguće zanemariti koliko je ona primjerena toj ulozi. Često se male Nicavim i Vajeleh razdvajaju, a velike Matot i Mas’ei kombiniraju kako bi “osigurale” da D‟varim bude prije Tiš‟a b‟ava. Ne moţe (a i ne smije) promaći našoj paţnji, da čitamo o grijehu uhoda u Paršat D’varim.

Alija po Alija

vio sam Zemlju pred tebe; uđi i

pošalju.

zaposjedni Zemlju…” Neka bismo

dogodilo kao posljedica izvještaja

zasluţili (a čak i ako ne zasluţuje-

uhoda. Argumenti koje je iznio

mo) da ţivimo u miru u čitavoj Ze-

Moše (i Kalev i Jehošua) nisu uspjeli

mlju Izraelovoj, zajedno sa cijelim

smiriti

narodom Izraelskim, prema Tori

rezultat toga, B-g je donio odredbu

Izraela.

da niti jedan punoljetni muškarac

D‟varim stalno iznova ponavljaju da su meraglim bili u krivu. Oni su vjerovali da je čudesno okruţenje pustinje bilo savršeni ambijent za

On

objašnjava

paniku

u

što

narodu.

se

Kao

(izuzev Kaleva i Jehošue) neće ući u Zemlju. Moše im kaţe da je i njemu zabranjen ulaz u Zemlju. Jehošua će biti taj koji će od sada voditi narod.

način ţivota po Tori. Nije bilo tako.

Čini se kao da Moše kaţe da je i

Moše nam više puta govori da je

on bio kaţnjen zabranom ulaska u

Erec Jisrael “stvarno” mjesto za na-

Zemlju zbog grijeha uhoda. Ali mi

rod Izraelski.

znamo da je “udaranje stijene umjesto da joj progovori“ bilo ono zbog

Mišna kaţe da je jedna od tragedija

Zapazite također da su druga

koja je obiljeţila Tiš‟a b‟av proglas

događanja iz prvih 40 godina, na

na štetu (punoljetnih muškaraca)

koje se tek podsjeća frazom – Di

“naraštaja pustinje”. Sedra sluţi kao

Zahav,

ukor zbog našeg lošeg stava prema

pasuku D‟varim, nama ukor za gri-

Zemlji i ponedostatka naše opredi-

jeh sa Zlatnim teletom. To je ono

jeljenosti za nju. Ovo je kao da nam

kako Raši kaţe. Moše je na to

B-g govori: “Ne nastavljajte putem

ukazao, ali nije objašnjavao. Grijeh

tog naraštaja. Poništite učinak te

uhoda je drugačiji. Tu dobijamo

strašne kazne slijedeći poziv Kaleva

kompletno izlaganje. (Ako to uspo-

i Jehošue.” Kada mi, Ţidovski narod

redimo s Mošeovim zapisom iz ori-

Također moţemo vidjeti posebne

današnjeg vremena, uspijemo “po-

ginalnog teksta pokazat će nam se

osobine pravog vođe Ţidovskog

praviti” negativne stavove i djela

neke zanimljive razlike.) Sasvim je

naroda. Moše Rabeinu nije prepu-

naraštaja uhoda, naraštaja čiji su

jasno da je prvobitna svrha slanja

stio krivicu za grijeh uhoda narodu.

grijesi doveli do uništenja Prvog

ljudi u Zemlju bila da odrede koji je

On je preuzeo odgovornost.

Hrama, naraštaja čiji su neopravda-

najbolji način da uđu u nju i koje bi

na mrţnja i lašon hara doveli do uni-

gradove na granici bilo najbolje

štenja Drugog Hrama, tada ćemo

napasti. Isto je tako jasno da svrha

biti počašćeni time da se radujemo

nije bila da se odluči da li da se ide

Moše Rabeinu nam kaţe da mu se

izgradnji Trećeg Hrama, povratka

ili ne. Ovo je vaţan element grijeha

svidjela ideja da se pošalju meraglim.

Ţidova širom svijeta u ovu Zemlju i

uhoda i reakcije naroda na njihove

Ovdje se podrazumijeva da se zami-

širenju vrednota Tore i privrţenosti

riječi. Moše preuzima na sebe dio

sao nije svidjela B-gu. To je također

micvot. D‟varim i njena poruka o

krivice uhoda, te izjavljuje da je on

i zaključak komentara iz izvornog

značaju Erec Jisraela, te podsjećanje

prihvatio prijedlog da se uhode

odjeljka o meraglim – Šlah l’ha ana-

spomenutom

u

prvom

čega je kaţnjen. Jedan komentar sugerira sljedeće: zbog bezosjećajne povike naraštaja iz pustinje, Hram je bio predodređen da bude uništen.

Da je Moše Rabeinu ušao u Zemlju, Hram nikada ne bi bio razoren. Stoga je on zadrţan van Zemlje tako da se moţe izvršiti puna mjera B-ţje kazne za grijeh uhoda.

Kratki dvar Tora iz Rašija (čiji je 913. jarcajt bio u nedjelju)

na B-ţji strahoviti gnjev protiv onih

šim. Vi pošaljite ljude, ako je to ono

koji ocrnjuju zemlju Izraelovu “sa-

što ţelite. Meni se ne dopada (da

vršen” je uvod u Tiš‟a b‟av. Zapa-

tako kaţemo) ta zamisao. Pa zašto je

njujuće je, zar ne, koliko je ova po-

onda B-g dopustio Mošeu i narodu

ruka danas relevantna. “Evo, posta-

da pošalju meraglim?

Godina 12 3 Broj 44 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Raši nam daje usporedbu. Osoba

jednom mjestu, u Kadešu. Stvarno

se. Ova fraza iz D‟varim te pasuk u

A ţeli prodati svog magarca osobi

lutanje je trajalo mnogo kraće od 40

Ki Tavo imaju istu g‟matriju, 1879,

B. B upita moţe li obaviti “probnu

godina. S druge strane, bilo je mje-

koja je “slučajno” broj godina vla-

voţnju”. Svakako, kaţe A. Pita B

sta na kojima je narod proveo tek

davine stranaca u Erec Jisraelu. Od

moţe li odvesti magarca u brda i

dan-dva.

godine uništenja drugog Beit Ha-

tamo testirati njegove performanse?

Naravno, kaţe A. Svaki upit osobe B naišao je na potpuno slaganje osobe A. Zašto? Zato da B shvati da A ništa ne skriva, da je magarac u dobrom stanju, i da bi B trebao

Hamiši – peta alija – 29 p’sukim (2,2-30) Narod se potom zaputio sjeverno i dobio upozorenje da ne ulaze u sukob s narodom Esava, jer njihova

Mikdaša do posljednje godine britanskog mandata bilo je 1879. godina. Šiši – šesta alija -21 p’sukim (2,313,14)

njima ta zemlja pripada kao naslje-

Moše nastavlja svoje iznošenje

đe. Jedino je dopuštena kupnja hra-

pojedinostima pobjede nad Siho-

ne i vode tijekom putovanja kroz

nom i njegovom zemljom. Og, kralj

Esavov teritorij. Moavov teritorij

Bašana, također je poraţen od Iz-

također im je bio zabranjen jer je on

raela. Moše opisuje osvojene zemlje

nije potrebno.

nasljeđe potomaka Lotovih. Razli-

koje su bile obećane plemenima

R’vi’i – četvrta alija – 9 p’sukim (1,39-2:1)

čiti narodi su imenovani za različite

Reuvena, Gada, i polovici Menašea.

zemlje u tom području. Lutanje je

prihvatiti ponudu bez da se gnjavi testiranjem magarca. Tako se isto, kaţe Raši, B-g sloţio sa zahtjevom da se pošalju meraglim, nadajući se da će narod sam shvatiti kako to

Dok

Moše

Rabeinu

trajalo 38 godina, sve dok B-g nije

novoj

naloţio narodu da prijeđe na teri-

generaciji priča što se dogodilo, on

torij Amona i Moava, ali bez da

ih neprestano upozorava da ne

ratuju tamo. I Edom i Amon/Moav

ponavljaju pogreške svojih pret-

ratovali su za svoju zemlju kao što

hodnika. Upravo su ti ljudi ta nova

će i Izrael uskoro.

generacija, oni za koju je prethodna bila zabrinuta. Uzvikivali su da će njihova djeca biti siročad. Ta ista djeca sada su oni koje će ući u Zemlju. Moše im također govori o

■

Pobjede na istočnoj obali Jordana pomogle su izgraditi samopouzdanje Izraela prije teških vremena koja će nastupiti nakon prelaska Jordana u Erec Jisrael. Ovom novom naraštaju, djeci robova, bila je nuţna višestruka priprema koju su im dale

Sihonu je ponuđen mir, no on je to

godine lutanja, kako bi mogli us-

odbio, te time otvorio put Izraelu da

pjeti u osvajanju i naseljavanju

osvoji njegovu zemlju.

Zemlje.

Navodi o nasljeđivanju potomaka

Š’vi’i – sedma alija – 8 p’sukim (3,15-22)

pokušaja

Esava i Lota u ovom odjeljku izvor

naroda da uđu u Zemlju protivno

su Talmudu za koncept koji omo-

B-ţjim ţeljama. Bez B-ţje pomoći

gućuje neţidovu da nasljeđuje od

neće ići – a uz Njegovu pomoć ne

svog oca.

moţe neuspjeti. To je pouka od prije

G’matrija iz L’ora Shel Torah R.

vog teritorija. Tek nakon uspješnog

Yaakova Auerbacha z”l

osvajanja i nastanjivanja Zemlje

tragičnim

posljedicama

više od 3000 godina i to je pouka za danas.

Moše uspoređuje Emorejce s pčelama. Raši objašnjava da isto kao što pčela napadne i ubode, i to prouzroči njenu smrt, tako je i s nekima od naših neprijatelja.

U D‟varim 2,25, rečeno nam je da će kao rezultat “početnih” pobjeda nad Emorejcima, drugi narodi čuti za njih i pobojati se naroda Izraela.

Ta se ideja ponavlja u 28,10, točno prije Tohaha u Ki Tavo, gdje nam B-g

Nastavlja se opis “Istočne obale” Zemlje. Moše ponavlja upute za 2½ plemena u vezi nastanjivanje njiho-

Izrael, tim će ljudima biti dopušteno da se vrate su voje obitelji i gradove.

Moše je zapovijedio Jehošui da dobro upamti pobjede do današnjeg dana te da se ne plaši onoga što će se događati na drugoj strani rijeke.

Raši je zabiljeţio tradiciju da je na-

kaţe da ako ćemo ići Njegovim pu-

Posljednja 3 p’sukim ponovo se

rod Izraela proveo 19 godina – po-

tevima, onda će narodi vidjeti da se

čitaju za Maftir. Ta se čast obično

lovicu vremena svog lutanja – na

zovemo B-ţjim Imenom i bojati nas

daje rabinu šula ili istaknutom članu

Strana 4

zajednice. ■ Divrej Tora

Haftara za Šabat Hazon Šabat pred Tiša be'av se naziva Šabat cHazon – Šabat predskazanja – pošto čitamo odlomak haftare iz proročanstva Izaije (1,1-27), kao posljednjeg od „tri tuţna“ čitanja.

Rabi Mendel Hirsch ističe da prorok ne oplakuje zbog toga što je Bet Ha-Mikdaš (Hram u Jeruzalemu) bio uništen; on plače zbog uzroka koji su u osnovi doveli do njegovog uništenja. . .

Ova godišnja pouka mora posluţiti da usmjeri naše nacionalno ţalovanje za Tiša be'av ne ka prošlosti, već k sadašnjosti. .

Nije dovoljno plakati nad ogromnim gubitkom koji je naš narod pretrpio uništenjem naše Zemlje, našeg Svetog grada, i našeg Svetog Hrama. Mi moramo iskoristiti svoje ţalovanje da ono bude način kojim ćemo potaknuti preispitivanje naših današnjih osjećaja, misli i djela . Što smo učinili da uklonimo stavove i običaje koji su prije više tisuća godina otposlali naše pretke u egzil – ne jednom, već dvaput? .

Na koji način smo popravili naš pristup boţanskoj sluţbi kao načinu ţivota, ţivota posvećenog duţnosti, a ne njezinom nadomjestku? .

Jesu li naše verbalne ţrtve, poput ţivotinjskih ţrtava koje opisuje prorok, tek površni rituali, nikada istinski proţivljene, nikada izgovorene iz srca, već samo našim usnama i od nas tek prema van?

I, kako Rabi Hirsch kaţe, "da li je naša suvremena Ţidovska svakodnevnica toliko snaţno proţeta Ţidovskim duhom, tako ispunjena Ţidovskim načinom razmišljanja, poznavanjem sveobuhvatnih i dubokih sadrţaja Tore da moţe stvoriti dostojno okruţenje da se B-ţji hram podigne u našoj sredini? Ne zjapi li jaz između Izraela i njegovog B-ga moţda jače nego ikada?" ■

Godina 12 5 Broj 44 Strana

(Izaija 1,1-27) Izaija prenosi Ţidovima b-ţansku viziju koju je imao, kaţnjavanje stanovnika Jude i Jeruzalema jer su se pobunili protiv B-ga.

Predbacuje im što ponavljaju greške i ne odriču se svojih grešnih puteva čak i nakon što su ukoreni i kaţnjeni. "Jao grešnome narodu, ljudima punim nepravednosti, zla sjemena, iskvarene djece. Odrekli su se B-ga; izazvali Svetog Jedinog."

Koristeći se teškim riječima, uspoređuje ţidovske vođe s vladarima Sodome i Gomore. B-g pokazuje svoje nezadovoljstvo prema ţrtvama koje mu prinose jer odišu poganskim običajima. "Kako je po-

stala bludnica, utvrda vjernih; nekada puna pravde i pravednici su je nastanjivali, a sad je grad ubojica ..."

Izaija zatim blaţim riječima hrabri narod da se iskreno pokaje i da se odnosi pravedno i blagonaklono prema siromašnima, siročadi i udovicama. Za njihovu poslušnost obećaje im najbolju zemlju. "Pokažu li se tvoji grijesi grimiznima, postat će bijeli kao snijeg; pocrvene li kao grimiz, postat će kao runo." Haftara završava obećanjem da će B-g naposljetku opet postaviti suce i vođe Izraela kad se "Cion iskupi pravdom, a okajnici pravednošću." ■ .

Prevela Dolores Bettini Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 414. Pao na pravosudnom ispitu tri puta: Zabrana imenovanja neprikladnih sudaca Nećeš činiti usluge čovjeku kojemu se sudi ... (Ponovljeni zakon 1,17) Čovjek moţe biti imenovan u Sanhedrin jedino ako je znalac Tore. Dobar izgled, fizička snaga i osobno bogatstvo nisu dovoljne kvalitete koje bi opravdale takvo naimenovanje. To vrijedi čak i u slučaju kada se radi o vrlo učenom čovjeku u drugim područjima poput matematike, prirodnih znanosti ili filozofije.

Pored znanja Tore, član Sanhedrina mora biti besprijekornog karaktera. On ne bi imao nikakav autoritet kada bi bio blisko upoznat sa zakonima Tore, ali se ne bi po njima vladao. Ako bi sudac imao neki upadljivi nedostatak, oni koje bi ispravljao jednostavno bi mu odgovorili neka se najprije pogleda u ogledalo.

Talmud u Sanhedrin (7b) uspoređuje postavljanje neprikladnog suca s postavljanjem idola da ga se štuje.

Jeruzalemski Talmud kaţe da ako je sudac kupio svoje imenovanje, nije dopušteno iskazivati mu poštovanje (kako je kodificirano u Mišne Tora Hilhos Sanhedrin 3,9).

Razlog za tu micvu jest da naočit, bogati fizičar moţe biti pametan i moţe biti dobronamjeran, ali ako nije učen u Tori, nedostaje mu neophodno oruđe da sudi narodu.

On moţe iznijeti ono što se po njegovom osobnom mišljenju čini pravednim prosudbama, ali bez potpunog razumijevanja sudske prakse koju je B-g dao, on će neizbjeţno u svojim presudama činiti pogreške.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima. U

Talmudu se o njoj raspravlja u traktatima Sanhedrin (7b) i Avoda Zara (52a). Ova je micva kodificiran u Šulhan Aruhu u Hošen Mišpat 8. Ona je 284. od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 64. od 194 negativnih micvos koje se danas mogu poštivati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima.

415. Zastrašivanje: Zabrana prijetnji sucu tijekom suđenja ... nećete drhtati zbog bilo koje osobe ... (Ponovljeni zakon 1,17) Od suca se traţilo da sve slučajeve sudi pravedno. U cilju toga, nije mu bilo dopušteno da poklekne pred zastrašivanjem. Ako zli, nasilni optuţenik prijeti sucu tjelesnom povredom ili financijskom štetom, sucu nije dopušteno da se pokoleba u svojoj presudi.

Sucu je dopušteno da se povuče iz predmeta prije no što sasluša svjedočenje parničnih strana. Jednom kad ih je čuo, duţan je obaviti svoju duţnost do kraja.

Razlog za tu micvu istovjetan je onome što smo prethodno rekli u vezi potrebe za poštenim pravnim sustavom kako bi se civilno društvo moglo odrţati. Baš kao što se sudac ne smije odvratiti primanjem mita (micva #83), on isto tako ne smije popustiti pred iznudom.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Sanhedrin (6b, et al.). Ova je micva kodificiran u Šulhan Aruhu u Hošen Mišpat 12. Ona je 276, od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 72. od 194 negativnih micvos koje se danas mogu poštivati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 48. Pozitivna je zapovijed obredno

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu.

zaklati domaću ili neku nepripitomljenu životinju, ili perad, ako netko poželi jesti njihova mesa jer Pismo kaţe, tada ćeš zaklati nešto od svoje krupne stoke ili svoje sitne stoke kao što sam zapovijedio (D'varim 12,21) – iz čega učimo da je naš učitelj Moše bio usmeno poučen zakonima o šehita (obrednom klanju): [da se ono mora učiniti] kod jednjaka i dušnika, [presjeći] veći dio jedne cijevi kod peradi, a veći dio obje kod stoke; i u vezi zastajanja, pritiska noţa, kuta pod kojim se reţe, te prelabavog zasijecanja [koje čini šehita neispravnom].

Strana 6

49. Pozitivna je zapovijed prekriti krv šehite [obrednog klanja] čiste [košer] divlje životinje ili ptice jer Pismo kaţe u vezi divlje ţivotinje ili ptice, on će izliti njenu krv i prekriti je zemljom (Va-jikra 17,13). Potrebno je ispod staviti zemlju, onda učiniti obredno klanje, i potom je prekriti: jer pojam „zemljom“ [doslovno „u zemlji“, usp. Raši, Hulin 83b] podrazumijeva zemlju ispod i povrh.

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Izvorna "Posljednja poduka" Većina ljudi prolazi kroz život ne znajući kada će umrijeti. Međutim, Moše je imao tu sreću i nesreću da posjeduje to predznanje, i iskoristio ga je da pripremi narod kojeg napušta.

 U Mošeovom prvom govoru (Devarim 1-3), on se osvrće na neke dijelove povijesti naroda.

S kojom to svrhom on čini? Da ih opomene, kako tvrdi Ramban, ili da ih ohrabri, kako daje naslutiti R. Hirsch?  Mošeov glavni govor je, za razliku od prethodnog (Devarim 4-26), pravne prirode. Jesu li to bili novi zakoni koje je on po prvi puta uveo u toj četrdesetoj godini, ili su već bili prethodno dani i sada ih je samo osvježio?

Zašto su upravo ti zakoni odabrani da ih se sada iznese? Usporedite Rašbama i Ibn Ezru.  Koliki dio Mošeovog govora čine njegove vlastite riječi, a koliko riječi Hašema? Govorenje u prvom licu sugerira da je Moše napisao Sefer Devarim "‫"מפמ צמע‬. Je li to teološki problematično predložiti? Postoji li možda razlika između povjesnih i pravnih dijelova Mošeovih riječi?  Konačno, koliko je dugo trajao period u kojem je Moše iznosio svoj oproštajni govor? Knjiga započinje na prvi ševata, ali je nejasno kada je Moše umro.

Dok većina prihvaća da je umro 7. adara, drugi sugeriraju da se njegova smrt dogodila pa možda i čitavih mjesec dana ranije. Koji dokazi postoje za bilo koje od ovih stajališta?

Kako bi to moglo promijeniti naš gledanje na Mošeov govor (ili na druge biblijske priče)?

Pogledajte raspravu u Radakovom komentaru na Jehošuu.

Put kojim su išle uhode i kleveta Jesu li špijuni stvarno putovali iz pustinje Zin sve do sjeverne granice Izraela, procjenjujući glavne gradove, utvrde te zemlje i izvore vode na putu, a zatim se vratili u Mošeu, sve u roku od četrdeset dana?

Dok Raši tvrdi da je posebna B-žanGodina 12 7 Broj 44 Strana

ska providnoste ubrzala brzinu hoda uhoda i omogućila im da istraže cijelu zemlju, Netziv tvrdi da su špijuni izviđali u parovima podijelivši zemlju između sebe. S druge strane neki suvremeni znanstvenici sugeriraju da su špijuni izviđali samo juţnu regiju zemlje, jer ona je bila predviđena kao njihova ulazna točka u zemlju i prva faza njezina osvajanja.

 Koji stihovi podržavaju svako gledište? Koje od njih je teško za razumjeti?  Kako različita gledišta rasvjetljavaju grupnu prirodu grijeha uhoda? Kako bi naša procjena uhoda mogla biti drugačija ukoliko je Hevron bio jedini grad koji su razgledali, a ne samo jedno od mjesta na kojima su bili? Kakve bi posljedice moglo imati ako su samo jedan ili dva špijuna susreli divove, odnosno ako su ih svi susreli?

Mošeovi pomoćnici Prvi događaj koji Moše odabire da o njemu priča u svom govoru u Devarim 1 je njegovo angažiranje vođa da mu pomognu u "nošenju tereta" nacije. Međutim, nije jasno o kojoj epizodi Moše govori. Da li je to primjena Jitrovog savjeta u Šemot 18, imenovanje starješina u Bemidbaru 11 ili neka kombinacija.

 Kakav je odnos između imenovanja u Šemot i Bemidbaru?

Da li ovi opisi opisuju dva različita događaja ili govore o jednom događaju iz različitih perspektiva? Ako je Moše već imenovao suradnike u Šemot, zašto bi mu trebali drugi u Bemidbar? Naposljetku, koji aspekti Mošeovog prepričavanja u Devarim odgovaraju svakom od događaja?  Ono što Jitro, u Šemot, sugerira su potrebne kvalifikacije za suce? O kojim kvalifikacijama Moše govori u Devarim? Ka-

kve veze imaju jedne s drugima? Koliko bi im bio sličan vaš vlastiti popis? Je li Moše uspio pronaći ljude sa svim tim kvalitetama?

 Što su "vladari nad tisućama, stotinama, pedesetoro i desetoro"? Radi li se o broju ljudi nad kojima bi svaka grupa sudaca trebala vladati? Ako je tako, matematički će izračuni dati brojku od 78.600 sudaca za populaciju od samo 600.000 ljudi, što bi stvorilo vrlo obimnu birokraciju. Postoje li drugi načini na koje ovi pojmovi mogu razumjeti?

Otvrdnuta srca Devarim 2 bilježi da Sihon nije dopustio Izraelcima da prođu kroz njegovu zemlju jer "Hašem je otvrdnuo njegov duh i učinio da mu se srce zainati". Stih sugerira da je Hašem izmanipulirao Sihona tako da bi izazvao njegov poraz od ruku Izraelaca.

 Što ova epizoda sugerira o čovjekovoj slobodnoj volji? Postoje li okolnosti u kojima Hašem izabire da prijeđe preko tog načela. Ako Hašem zaista oduzme nekome slobodan izbor kako On može osobu smatrati odgovornom za njene postupke?  Ima mnogo događaja koje Tanah pripisuje Hašemu i kaže "bila je to ruka B-žja" ili slično.

Jesu li svi ti slučajevi natprirodna čuda ili su se ona mogla dogoditi kroz prirodni poredak stvari? Ako je ovo potonje, zašto se ove slučajeve opisuje kao Hašemovo djelovanje?  Najpoznatiji primjer Hašemovog otvrdnjavanja srca je slučaj faraona i Egipćana. Možete li se dosjetiti primjera suvremenih "faraona" koji se na sličan način odbijaju predati kada se nađu suočeni s očitim porazom, i znaju da će time dovesti do uništenja ili patnje njihovih naroda? Šta navodi te suvremene ličnosti da "otvrdnu svoja srca"? Mogu li se karakteri otvrdlog srca objasniti na sličan način? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Anakim, nos, tužitelj I lijepljenje Ovaj se glagol pojavljuje samo u Devarim 15,14, i doista, Raši i Ibn Ezra tamo ga povezuju sa značenjem ogrlica. U modernom hebrejskom, ma'anak ‫ מענק‬je dotacija.

anak U ovotjednoj paraši (Devarim), Moše citira uhode kako kaţu (1,28): "Vidjeli smo Bnei Anakim" - ‫ ְבנֵי‬-‫ְוגַּם‬ ‫ ָראִּינּו שָ ם‬,‫ֲענָקִּים‬ Tko su ili što su ovdje spomenuti Anakim? Jesu li to jednostavno "divovi" kakvo je značenje tog pojma u suvremenom hebrejskom?

Tigay, u JPS prijevodu Ponovljenog zakona, piše:

Što se tiče grčkog anax (ili wanax), moţemo vidjeti da je Homer često koristio taj termin u Ilijadi, na primjer, u imenu Astyanax - koje znači "knez grada". af

Kleinova je etimologija je:

U ovotjednoj paraši nalazimo da Moše tvrdi da je B-g bio ljut na njega: ‫בִּי הִּתְאַּ נַּף‬-‫גַּם‬

Točno značenje "Anakita" je nejasno. Neki ga uzimaju kao epitet koji znači "oni s dugim vratovima", na osnovu hebrejskog anak, "ogrlica", a njegov arapski srodnik znači "vrat". Drugi to povezuju s imenima ljudi ili mjesta u Kanaanu ili duţ Sredozemlja koja sadrţe komponentu 'anak ili na grčkom anax "plemić".

Koje je značenje korijena ‫ ?אנף‬Eto još jednog primjera "nepostojanog (ispuštenog) nun". Nama je bolje poznat ovaj ispušteni oblik - af ‫אף‬, koji znači "nos" i "ljutnja", valjda zbog teškog disanja tijekom ljutnje.

(Usput budi rečeno, vaţno je razlikovati - ‫" אף‬nos" i - ‫" עף‬letjeti ". Godinama sam mislio da se kadur-af odbojka - piše ‫אף‬-‫כדור‬, i nisam mogao shvatiti zašto je Izraelci igraju svojim nosevima.)

Pogledajmo svaku od ovih dviju teorija. Klein kaţe da je anak ‫ענק‬

Arapski ima anf za nos, a na aramejskom, anaf ‫ אנף‬također znači i "lice". Kutscher piše da u lašon hazal ima svega nekoliko primjera af koje znači "nos", no umjesto njega popularaniji je bio hotem ‫חוטם‬. Njegovo objašnjenje za zamjenu je pojava kada jedna riječ u biblijskom hebrejskom ima dva značenja (ovdje i bijes i nos), u lašon hazal , jedno od značenja se drţi (u ovom slučaju "ljutnja"), a drugo je zamijenjeno.

(Još jedan primjer za to je ‫ אילן‬i ‫עץ‬ ali to ću sačuvati za neki kasniji tekst).

izvorno imalo značenje ogrlica za ţene, ili ogrlica za deve (Steinberg povezuje s ‫ ענק‬- ‫" חנק‬daviti, zatisnuti"). Od ove smo riječi dobili glagol ‫להעניק‬, koji je najprije značio "staviti nešto na nečiji vrat", a kasnije je postao "zatrpao je darovima, darovan."

Strana 8

"onoga koji optuţuje, tuţitelja". Pojavljuje se kao suprotnost od praklit u Avot 4,13, te kao suprotnost od sanegor u Roš Hašana 26a. Njegov glagolski oblik - "optuţiti, osuditi" je ‫ קטרג‬i razvija se tijekom metateze.

U modernom hebrejskom niti jedno nije rašireno u upotrebi, i umjesto toga nalazimo termin (i kao glagol i kao imenicu) tovea ‫ תובע‬za "progon, tuţitelj".

Izvedenica od ‫ אנף‬koji ima značenje "ljutnja" je ptica anafa - ‫אנפה‬ "čaplja", koje je prema Kleinu izvorno imala značenje "ptica svađalica". kategor Kao što smo već ranije spomenuli, kategor ‫ קטגור‬je talmudski izraz za

Od grčkog kategoros (= tuţitelj; doslovno: "onaj koji govori protiv nekoga na skupštini", od kata (= protiv), a korijen agoreyein (= da ■ "goodrţi govor, tvrditi; doslovno: voriti na skupu '), od agora (= skupština) Vidjeli smo i druge riječi vezane uz agora u tekstu o sanegoru; kata, što znači "dolje, naspram", pojavljuje se u takvim riječima kao što su katapult, katastrofe i katalog.

Ako vam riječ kategor zvuči poput riječi "kategorija" (i suvremene hebrejske riječi ‫ קטגוריה‬kategoria) - to nije slučajno. Prema natuknici u Online Etymology Dictionary rječniku za "kategorija": Izvorni smisao "optuţuju", do vremena kada Aristotel primjenjuje kategoriu na svojih 10 klasa stvari kojima se mogu dati imena, oslabljen je u "tvrditi, spominjati".

Na ovom mjestu nalazimo još jedan mogući put razvoja: U drevnoj grčkoj "kategorein" je pojam pravne terminologije i znači čitanje popisa optuţbi pročitanih u procesu optuţbe protiv nekoga.

Horowitz (str 268) ima bilješku o riječi kategor: Ova riječ je podrezana, odnosno skraćena u zajedničku frazu (kara tagar) - ‫ קרא תגר‬što znači "pozvati tuţitelja".

U početku sam ovo smatrao priDivrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Anakim,

lično nategnutim. Malo drugačiji oblik tagar - tigra ‫ תגרה‬pojavljuje se u Tehilim 39,11, a povezani glagol pojavljuje se u Devarim 2,24. Ti izvori zasigurno ne bi bili pod utjecajem grčkog kategor.

Međutim, moji mi izvori kaţu da bi mogla postojati veza između kategor i razvoja fraze kara tagar (ako ne i pojedinačnih riječi.) Ako je nekome nešto o tome poznato - molim javite.

Tipul i tafel U Talmudu se spominje glagol ‫טפל‬ koji znači "lijepiti, ţbukati". No danas taj korijen pronalazimo u riječima koje nisu međusobno povezane - primjerice tipul - ‫" טמפעל‬njega, tretman" i tafel " - ‫ טפל‬od sekundarne vaţnosti" (što moţemo naći u nekim halahičkim konceptima).

Odakle ovom korijenu toliko značenja? .

Mada ne učestalo, korijen ‫ טפל‬se pojavljuje u biblijskom hebrejskom: Tehilim 119,69, Job 13,4 i 14,17.

Even-Shoshan konkordans kaţe da na svakom mjestu ima značenje "vezati", no samo u metaforičkom smislu. U Jobu 14,17 stoji -"‫ ֲ עֹנִּ מ‬-‫ ״ ַ ל‬,‫עַ ִּת ְטפֹ ל‬ "ti bi oblogom prekrio moje prijestupe" (JPS), što izgleda da u sebi nosi značenje "lijepljenja". U Jobu 13,4 stoji,‫ ָש ֶקר‬-‫טֹפלֵמ‬ ְ što JPS prevodi kao "izumitelji laţi", dok drugi prijevodi nastoje iskazati osjećaj "pričvršćivanja" ili "lijepljenja" tako što pišu "premazani laţima" ili "kovači laţi".

Međutim, Daat Mikra piše da samo lijepljenje nije metafora, nego je ta fraza asocijacija na graditelje koji koriste patvorenu ţbuku kada grade zidove ili ih lijepe ţbukom kako bi prikrili loše napravljene zidove ili pak na liječnike koji svojim pacijentima dijele laţne lijekove. U Tehilim se fraza ‫״ש ֶקר ״ ֵז ִּ מם‬ ֶ ‫ ָט ְפלּו ״ ָ לַמ‬upotrebljava metaforički, i znači "bahati me premazahu laţima". Ovaj spoj riječi ‫ טפל–שקר‬- nalazimo u molitvi vidui (ispovijedi, priznanju) kao tafalnu šeker ‫טפלנע שקר‬. Većina prijevoda ignorira smisao pričvršćivanja ili Godina 12 9 Broj 44 Strana

lijepljenja. U Koren Sacks prijevodu piše "podmetnuli smo laţi", a Artscroll upotrebljava "n ei st in it o smo optu ţivali."

Međutim, u njihovom "Expanded Viduy Service" u sklopu Jom kipur Mahzora, oni ističu da "u doslovnom smislu fraza ima značenje 'pripisali smo laţ'." .

No čak i sa svime time, još uvijek se nismo pribliţili tome da uvidimo suvremenu upotrebu tog korijena.

Klein piše da je izvorno (biblijsko) značenje bilo "namazati, nalijepiti ţbuku", a da je poslijebiblijsko značenje bilo "pridodati, povezati, pridruţiti." Odatle on piše da tafel znači "dodatan, pomoćan, sporedne vaţnosti." On također piše da je pi'el oblik glagola napredovao od "on je oţbukao" do "pobrinuo se, prisustvovao" (moţda u medicinskom smislu kojeg smo gore naveli.) Od tuda dolaze tipul, metapel ‫ מטפל‬i metapelet ‫" – מטפלת‬skrbnik", posebno u vezi djece. .

Zbunjujuće je kod toga da u aramejskom, taflaja ‫ טפלמא‬znači "djeca", s time da tefel ‫ טפל‬znači "dijete".

Međutim, Klein (a i drugi) kaţe da te riječi ne dolaze od korijena ‫טפל‬, već su povezane s hebrejskim taf ‫טף‬, koji znači "djeca". To nas dovodi do neobične ideje da metupal ‫ מטופל‬znači oboje "imati mnogo djece" (na osnovu riječi tefel) i da djeca imaju skrb (odnosi se na tipul). Prema Avineriju (Yad Halashon str. 330) ovo prvo je poznatije shvaćanje te riječi, i u tom smislu njenu upotrebu bazira na jidišu. On je to napisao 1960., no izgleda da je došlo do promjene jer ja nikada nisam čuo da se metupal u govornom hebrejskom koristi u tom značenju. .

Slijedeća povezana riječ je tapil ‫ טפמל‬- "parazit." Ben Yehudah piše da ju je skovao liječnik i lingvist Aharon Meir Mazia na osnovu arapske riječi tufajli - "nepoţeljan gost". Čak i Shoshan i Klein opet

nos, tužitelj I lijepljenje povezuju tu arapsku riječ s korijenom ‫טפל‬, no ne objašnjavanju zašto (parazit se zakvači za svog domaćina?, parazit je od sekundarne vaţnosti u odnosu na domaćina?). No arapski je riječnici povezuju s arapskim rođak tefela (djeteta), a ima knjiga koja u raspravi o predislamskoj arapskoj kulturi kaţe da se djeca smatraju "neproduktivnima" i da: etimološka povezanost u arapskom između tifl, dijete, i tufajli, parazit, nepozvani gost, "spuţva", nam to bolje osvjetljava I kao da ovo nije dovoljno zbunjujuće, postoji još jedna riječ koja isto zvuči. Klein piše da je ‫ טפל‬povezano s korijenom ‫ תפל‬koji također znači "namazati, nalijepiti, oţbukati". Međutim, postoji i jedan korijen koji nije povezan, a isto se piše ‫תפל‬, sa značenjem "biti bezukusan, biti nezačinjen" (od njega dolazi hatpala ‫ דתפלד‬- "desalinizacija").

Klein povezuje ovaj drugi korijen s aramejskim ‫=( תפל‬on je pričao gluposti) i arapskim tafala (= pljusnuo je). Hebrejska riječ koja je povezana s ovime je tifla ‫ תפלד‬- "glupost" (koja ni na jedan način nije povezana s tefila ‫ תפמלד‬- "molitva".) .

Kao što si vjerojatno moţete zamisliti, ‫ תפלד‬kao "glupost" i ‫ טפלד‬kao "od sekundarne vaţnosti" mogu se međusobno miješati, čak i bez da dodajemo činjenicu kako ponekad tet i tav budu zamijenjeni u oba smjera. (Primjer gdje se značenje i pisanje riječi pojavljuju moţete naći u igri riječima u Targumu Jonatan, Sifrei i Rashiju na Devarim 1,1).

Avineri je zapisao u Yad Halashon (str. 216) da on predlaţe riječ tefela ‫ טפלד‬kao hebrejsku riječ za nastali "nusproizvod", no to nikada nije bilo prihvaćeno, vjerojatno zbog negativne konotacije u vezi ‫( טפל‬riječ koja se danas koristi je tocar livaj ‫ )תעצר לעאמ‬To vjerojatno odgovara i na moje pitanje zbog čega tefela nikad nije bila prihvaćena kao hebrejski naziv za pecivo... ■ Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Knjiga Saveza

Dok započinjemo čitanje pete i

Ako je Tora povijesna knjiga, tada

ugovora između susjednih sila na

posljednje knjige Tore, volio bih

bismo nakon kraja knjige Bamidbar

drevnom Bliskom Istoku. Primjeri-

raspraviti tri pitanja. Prvo, zašto

trebali nastaviti direktno sa dolas-

ce, Abraham je sklopio savez sa

knjiga Devarim ima strukturu ka-

kom Izraelaca na obale Jordana, u

Avimelehom, kraljom Gerara, u

kvu ima: kombinaciju povijesti, za-

Jošuinoj knjizi, kada su prešli rijeku

Beerševi (Post. 21,27-32). Isto to je

kona, prisjećanja i predviđanja?

i započeli osvajanje zemlje. Ako je

učinio i Izak (Post. 26,28). Jakov je to

Tora knjiga zakona, tada bi Deva-

učinio sa Labanom (Post. 31,44-54).

Mudraci su znali da Devarim ima jasnu strukturu. Drugdje u Tori neki rabini koriste princip semihut haparšijot – što znači da moţemo naučiti nešto iz činjenice da se odjeljak Y pojavljuje odmah nakon odjeljka X.

rim trebao biti samo zbir zakona bez povijesnih događaja i proroštava koje sadrţi. Kakva vrsta knjige je knjiga Devarim i koje je njeno značenje za Toru u cjelini?

Ono što pokazuju najnoviji otkriveni ugovori je upravo precizna forma drevnih ugovora. Oni imaju šest dijelova. Započinju uvodom koji uspostavlja identitet osoba ili

Drugi, međutim, to ne koriste jer

Brojna nedavna arheološka otkrića

sila koje ulaze u savez. Nakon toga

postoji pravilo Ein mukdam umu'ahar

bacila su novo svjetlo na sva ova

slijedi povijesni prolog, podsjećanje

ba'Tora, što znači da Tora ne slijedi

pitanja. Radi se o uklesanim zapisi-

na povijest odnosa između dviju

uvijek strogi kronološki niz. Zato ne

ma drevnih ugovora između susjed-

strana u savezu. Zatim dolaze sami

moţemo uvijek pridati vaţnost či-

nih sila. Među njima su „Stubovi

uvjeti saveza, odredbe, koje su često

njenici da su odjeljci poredani re-

lešinara“ (eng. Stele of the Vultures,

izraţene u dva oblika, a) general-

dom kojim su poredani. Međutim,

stubovi podignuti u spomen ratne

nim principima, i b) detaljnim od-

svi se slaţu da u knjizi Devarim po-

pobjede, op.pr.) koje su podsjetnik

redbama.

stoji precizan red i struktura (Bera-

na pobjedu Eanatuma, vladara La-

hot 21b). No, koji je to red?

gaša iz juţne Mezopotamije, nad

Drugo: mudraci su Devarim prvotno nazivali Mišne Tora, „drugim zakonom“. Stoga je latinsko ime knjige Deuteronomium, što znači 'drugi zakon'. Ali u kojem smislu je

narodom Umme i Naram-Sina, kralja Kiša i Akada, sa vladarom Elama. Oba datiraju iz 3. tisućljeća prije nove ere, što će reći, prije vremena Abrahama.

■

Zatim su slijedile odredbe za savez da bude pohranjen na svetom mjestu i da ga se redovito javno čita.

Nakon toga su bile iznesene sankcije vezane uz savez, blagoslovi koji bi uslijedili ako se drţi savez, i prokletstva koja bi uslijedila ako se sa-

Devarim drugi zakon? Neki od za-

Dvije su vrste ugovora: ugovori

vez prekrši. Na kraju bi se dala iz-

kona koje Mojsije spominje u knjizi

između strana pribliţno jednake

java svjedoka saveza – najčešće bi

pojavljivali su se i prije, a neki nisu.

moći ('ugovori jednakosti') te ugo-

bili uključeni i bogovi naroda. Cijela

Je li to ponavljanje zakona koje je

vori između jakog (preteča moderne

knjiga Devarim strukturirana je kao

Mojsije primio na Sinaju i u Šatoru

ideje supersile) i slabog. Potonji su

prošireni savez, točno po tim odred-

sastanka? Je li to nešto novo? Što je

poznati kao 'ugovori vrhovne vla-

nicama.

točno značenje Mišne Tora?

sti', pri čemu se pod vrhovnom vla-

Treće: što ova knjiga radi ovdje?

Ona predstavlja govore koje je Moj-

sti misli na dominantnu silu u određenoj regiji.

sije upućivao posljednjeg mjeseca

Drugi naziv za ugovor je naravno

svog ţivota generaciji koja će prijeći

brit, ili savez, i sada vidimo njihov

Jordan i ući u Obećanu zemlju. Za-

značaj za razumijevanje judaizma.

što je to uopće uključeno u Toru?

Savez je bio temeljna struktura

Strana 10

Drugim riječima, osim Mojsijeve pjesme i blagoslova plemenima, kojima završava i knjiga i Mojsijev ţivot, cijela knjiga Devarim je savez monumentalne vrijednosti.

Sada vidimo nevjerojatnu prirodu Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Knjiga

Saveza

knjige. Uzeta je drevna politička

Ţidov trebao je znati priču svog na-

pija“ saveza između B-ga i naroda,

formula i iskorištena u sasvim nove

roda, pričati ju na Pesah i prilikom

sklopljenog na Sinaju, obnovljenog

svrhe.

donošenja prvih plodova u Jeruza-

na obali Jordana, te ponovno obno-

lem.

vljenog u značajnim trenucima ţi-

Ono što je jedinstveno kod saveza

dovske povijesti. To je pisani trag

u judaizmu jest, najprije, to što je

To je politika saveza, jedinstven

jedna od strana sam B-g. To je bilo

oblik političke strukture koji nije

nerazumljivo susjedima Izraela, a

utemeljen na hijerarhiji moći, već na

ostaje nevjerojatno čak i danas. Ideja

zajedničkom osjećaju povijesti i sud-

da se B-g moţe obavezati ljudskim

bine. To je moralna politika, posve-

Sada također razumijemo i mjesto

bićima, vezujući njihovu sudbinu sa

ćena stvaranju pravednog i pleme-

knjige Devarim u Tanahu kao cjeli-

Njegovom, čineći ih Svojim amba-

nitog društva koje cijeni svačije do-

ni. To je os oko koje se okreće cijela

sadorima – Svojim „svjedocima“ –

stojanstvo, osobito ugnjetavane, sir-

ţidovska povijest. Da je generacija

za svijet je to još uvijek radikalno i

omašne, bespomoćne i one sa mar-

koja je ostavila Egipat imala vjere i

izazovno.

gine društva: udovice, siročad i

hrabrosti da uđe u obećanu zemlju,

strance.

ţidovska povijest vrtjela bi se oko

Nadalje, druga strana u savezu nije, kao što je to bilo u drevnom

Struktura knjige je sada jasna. Ona

svijetu, kralj ili vladar nekog naro-

precizno slijedi strukturu drevnih

da, nego narod u cjelini. Svaki Izra-

ugovora vrhovne vlasti između sna-

elac, kao što vidimo u Izlasku 19 i

ţne sile, B-ga, i slabih, Izraelaca. Po-

24, te kroz cijeli Devarim, dio je

litički, takvi su ugovori bili dobro

saveza i su-odgovoran za drţanje

poznati u drevnom svijetu, ali reli-

saveza

giozno, ovo je jedinstveno. Jer to

zajedno

sa

narodom

u

cjelini.

Iz toga proizlazi ideja Kol Jisrael arevin ze la'ze, „svi Ţidovi odgovorni su jedan za drugoga“, kao i mnogo kasnija američka ideja „Mi, narod.“ Ta transformacija značila je da

znači da je B-g izabrao cijeli narod da budu Njegovi „partneri u djelu stvaranja“ pokazujući cijelom čovječanstvu što znači izgraditi društvo koje cijeni svakog pojedinca kao biće stvoreno na B-ţju sliku.

je svaki Ţidov trebao znati zakon i

Sada razumijemo što znači Mišne

poučavati njemu svoju djecu. Svaki

Tora. To znači da je ova knjiga „ko-

ugovora, kao što je ketuba pisani trag obveza koje muškarac preuzima u odnosu na svoju ţenu.

objave sa Sinaja. No, zapravo, epizoda sa uhodama pokazala je da je toj generaciji nedostajalo duha da bi to učinili. Zato je kritični trenutak došao u sljedećoj generaciji, kada je Mojsije na kraju svog ţivota obnovio savez s njima kao uvjet njihovog nasljeđivanja zemlje. Četiri prethodne knjige Tore vodile su do ovog trenutka, a sve druge knjige Tanaha su komentar toga – izvještaj o tome kako se to odvijalo kroz vrijeme.

Devarim je knjiga saveza, centralna točka ţidovske teologije, a projekt koji ona definira je jedinstven.

Jer on ne teţi ničem manjem nego izgradnji društva koje će moralizirati svoje članove, inspirirati druge, i sluţiti kao uzor i model onoga što bi moglo biti postignuto kada bi čovječanstvo u cjelini štovalo jednoga B-ga koji nas je sve načinio na Svoju sliku. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 12 11 Broj 44 Strana

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Ne znam

Koliko god precizno činjenice bile

pukim predstavljanjem suhoparnih

skog karaktera - kako osobnog tako

iznesene, slika koju one stvaraju ne-

činjenica. Zbog toga je ova knjiga

i nacionalnog - Moše je jasno ocrtao

potpuna je ukoliko nije prisutan i

Tore toliko bitna i neophodna za

u svom završnom obraćanju svojoj

element perspektive i pozadine pri-

svako istinsko uvaţavanje judaizma

voljenoj zajednici.

če. Prošlotjedno čitanje Tore bilo je

i Ţidovskog naroda. Moglo bi se

zaključak narativa o stvaranju Ţi-

reći kako ova knjiga nije samo "po-

dovskog naroda i njegove posebne

navljanje" Tore - ona jest sama Tora.

uloge u ljudskoj povijesti i civilizaciji. Ovaj tjedan počinjemo proučavati završnu knjigu Mošeove

Ovo je knjiga koja daje perspektivu, dalekoseţnost događaja. Ona

jeda o događajima koje su u svojoj povijesti sami navukli na sebe, a posebno o njihovom boravku u Si-

Nitko ne voli čuti riječi: "Ne znam", s usana

Tore.

On ih ne štedi kritike dok pripovi-

najskoj pustinji. Ipak, njegova je poruka puna optimizma u pogledu konačnog izbavljenja i slave Izraela,

uglednih ljudi.

zemlje i njenog naroda. On ne vidi

Svi mi znamo da se njihovo

čašu kao napola praznu ili napola

ne znam razlikuje od našeg,

punu. On je vidi samo kao sprem■ nik u kojem se nalazi priča o Ţidov-

redom, za jasnije razumijevanje. U

ali na kraju krajeva,

skom narodu kroz povijest ljudske

dugom govoru prije svoje smrti - a

to je još uvijek neznanje.

sluţi za to da nam pomogne činjenice naše priče postaviti ispravnim

to je ono što čini najveći dio ove

Hladnim

knjige Tore - Moše analizira prošlost B-ţjeg odnosa prema njegovim

U ovoj knjizi Dvarim, Ţidovski je

ljudskim stvorenjima, te također

narod otkriven u svoj svojoj slavi,

ukazuje na buduću ulogu Ţidov-

kao i u svojim slabostima i ranji-

skog naroda u povijesti.

vosti. Sve naše slabosti, pobune,

Baš kao što je svakom velikom umjetničkom portretu nuţna pozadina kako bi se uistinu uhvatila osobnost osobe koju se slika, tako i priča o ljudima zahtijeva dublje razumijevanje

njihove

prirode

i

povijesti, koje se moţe predstaviti i

Strana 12

civilizacije.

odmetništvo, zanovijetanja i prigovaranje, potpuno su otkriveni.

Ipak, bitne, jedinstvene osobine Ţidova - njihov intelekt i odanost, upornost i njihova ţelja za duhovnom veličinom - također su otkriveni i istaknuti. Sloţenost Ţidov-

realizmom

njegovog

opisa nedostataka iz prošlosti, koje je toliko snaţno karakteriziralo Ţidovski narod kojem je on na čelu, njegov optimizam u odnosu na budućnost zvuči još realnije i vjerojatnije. Rabini Talmuda su nas učili da je Moše bio "otac" proroka.

On je postavio predloţak za Ţidovsko proroštvo, koje nikada nije štedilo batinu kritike dok je govorilo o zlaćannoj budućnosti koja će nam sigurno doći. Mi bismo svi trebali

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Ne znam

biti u stanju prepoznati sebe i naše

mo da se njihovo ne znam razlikuje

vrijeme u knjizi Dvarim koju ovaj

od našeg, ali na kraju krajeva, još

tjedan počinjemo čitati i proučavati.

uvijek je to neznanje.

Moj dragi prijatelj i uvaţeni član

Nesigurnost je temelj ţivota. Mi

naše zajednice, profesor Robert Au-

moţemo planirati budućnost, jer to

mann, ispričao mi je jednu doista

je naša priroda, no budućnost je

prekrasnu priču s dubokom moralnom porukom. On je bio otišao u posjet nekadašnjem velikom rabinu

neizvjesnostima koje iz toga proizlaze.

vrlo rijetko, a moţda i nikada, u skladu s našim planovima. Fleksibilnost i sposobnosti prilagodbe,

Gustmanu u bolnicu gdje se rabin

Mi svakako ţivimo u dobu inten-

nalazio na liječenju zbog upale koja

zivne nesigurnosti. Svijet oko nas

pojedincima i narodima od izvjes-

mu se razvila na stopalu. Njegov

izgleda kao da se raspada. Europa je

nosti

liječnik je bio glasoviti dr Heiman,

zasigurno bila u neredu prije gla-

uvjerenja.

koji je sam po sebi

sanja o Brexitu, a sada izgleda da je

bio jedna

izuzetna osoba.

Taj je liječnik ušao u sobu te rabinu Gustmanu rekao da ne zna koji je uzrok upale na nozi. Rabin je

u još većem neredu. Bliski istok je u stalnom meteţu, a pipci islamskog ekstremizma i terorizma šire se čitavim svijetom.

mnogo

su i

vrednije

nefleksibilnih

sposobnosti ideoloških

Ljudi mogu očekivati da njihovi vođe, duhovne i zemaljske, znaju sve i imaju odgovor na sve poteškoće i probleme. Osoba koja se pretvara kako je sveznajuća na kraju će

odgovorio: "Ne znam ni ja." Našto je

Čini se kao da nitko nema ispra-

platiti visoku cijenu za tu vrstu aro-

stari doktor rekao: "Uvaţeni Rabi,

van odgovor, ili praktična rješenja

gancije i oholosti. Velika je napast

mislite li izjednačiti svoje neznanje s

na te nesigurnosti i nestabilnosti. Za

vjerovati da čovjek stvarno moţe

mojim neznanjem?!" Ne znati uzrok

mene, činjenica da gotovo nitko od

znati sve odgovore na sve probleme

upale sigurno više uznemiruje, a

svjetskih vođa nema pojma kako se

za sve ljude.

moţda je čak i kobnije po, liječnika

nositi s tim pitanjima i problemima,

nego samog pacijenta.

daleko je više uznemirujuće od či-

Kad Raši, u svom komentaru na Talmud napominje, kao što to često čini, da ne zna značenje neke riječi ili fraze u tekstu, to je svakako jedna druga liga, na mnogo višoj razini od našeg nepoznavanja točne interpretacije ili značenja te riječi ili fraze.

njenice da ja mogu priznati da ne znam kakav bi odgovor trebao biti.

Sve političke retorike, kampanje praznih obećanja i samohvale tu su samo zato da naglase nesigurnosti našeg vremena i opasnosti s kojima se suočavamo.

Dakle, svima je očito da postoji

Mi ţelimo vjerovati da moţemo

mnogo različitih razina znanja, ovi-

riješiti sve probleme... čak štoviše,

sno o intelektualnoj razini, pretho-

da ljudska bića za sve probleme

dnom znanju, iskustvu i zdravom

imaju rješenje. Činjenica da čitava

razumu različitih osoba.

povijest opovrgava ovo uvjerenje ne

Budući da, kao što Rašba ističe: "Krajnji cilj sveg znanja jest da čovjek shvati da zapravo ne zna", za nas je vaţno da shvatimo da postoje različite razine znanja i da ih budemo u stanju razlikovati i nositi se s Godina 12 13 Broj 44 Strana

ostavlja na nas dojam. Mi smo tu da osvojimo svijet i osvojit ćemo ga, koliko god nas to koštalo. Nitko ne voli čuti riječi: "Ne znam", s usana drţavnih vođa, liječnika, mudraca i drugih uglednih osoba. Svi mi zna-

Ovo je iskušenje još snaţnije za ljude visokog intelekta i velikog znanja. Da bi nas upozorio na ovu prirođenu opasnost, Raši, jedan od najvećih učenjaka svih vremena, svoje svete riječi komentara posipava frazom: "Ne znam što to znači." On nas upozorava na zamke "sveznanja" u vezi samoga sebe, kao i ţivota drugih ljudi.

Prorok Eliša kaţe svom sluzi Gejhaziju da ne zna zašto ta ţena Sunamka tako očajnički ţeli da je on posjeti. Kako prorok B-ţji moţe ne znati? No čak i proroci su ljudi i stoga potpuno znanje nije uvijek prisutno u ţivotu čovjeka, bez obzira na kojem se nivou nalazio. Šabat šalom ■

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Žeđanje za kaznom Talmud pripovijeda (Makos 24b) da su R. Gamliel, R. Elazar ben Azarja, R. Jehošua and R. Akiva išli putem kad su začuli galamu svjetine u dvjesto kilometara udaljenom Rimu. Svi su zaplakali, osim R. Akive koji se nasmijao. Rekoše mu: Zbog čega si sretan? R. Akiva im je uzvratio protupitanjem zbog čega su plakali. Objasniše mu, “Ovi pogani se klanjaju likovima i pale tamjan svojim idolima, pa su sigurni, uţivaju u miru, dok je naš Hram, „podnoţje nogama‟ Vječnog, spaljen. Kako da ne plačemo?” R. Akiva odvrati: Upravo zato sam sretan.

Ako je onima koji krše volju Vječnoga tako, koliko će bolje biti onima koji slušaju Vječnog.

Talmud nastavlja da je ta ista grupica bila na putu prema Jerušalajimu, kada su, dok su se pribliţavali Har HaBajisu, ugledali kako lisica izlazi s mjesta Kodeš HaKadašim. R. Gamliel, R. Elazar ben Azarja, R. Jehošua počeli su plakati, no R. Akiva se nasmijao. Rekoše mu: Zbog čega si sretan? R. Akiva im je uzvratio protupitanjem zašto su plakali. Odvratiše mu: “Na samom mjestu za koje Tora kaţe da će bilo koji stranac koji se pribliţi umrijeti, sada vidimo lisice, pa kako da ne plačemo?” R. Akiva objasni, “Upravo zato sam sretan, jer sada kada vidim da se strašno proročanstvo Urije ispunilo, siguran sam da će se ispuniti i Zaharijino proročanstvo [8,4]: „Starci i starice ponovo će sjediti na ulicama Jerušalajima,‟.

Unatoč objašnjenju R. Akive, Sefer Orchos Mussar smatra njegovo ponašanje teškim za shvatiti. Patnje i nevolje Ţidovskog naroda dosegle su vrhunac. Stvarnost je bila da je Strana 14

■

Hramsko brdo bilo ostavljeno i opustošeno, bez Bejs HaMikdaša, i ţivotinje su tumarale tim mjestom. Iako su trenutne okolnosti bile nagovještaj dobrih stvari koje će u budućnosti doći, trenutna situacija nije mogla biti uzrok veselja. Štoviše, na što je R. Akiva mislio kada je rekao da je sada siguran da će se ispuniti i dobro proročanstvo? Da li je postojala ikakava sumnja da se riječi proroka neće obistiniti?

Kako bismo to razumjeli moramo razmotriti sljedeće: Tiša B’Av označava vrhunac perioda oplakivanja za Bejs HaMikdašem koje počinje 17-og dana mjeseca tamuza. Ipak, tog dana mi ne govorimo Tahanun jer su naši učenjaci odredili Tiša B’Av za mo’ed, praznik.

Međutim, praznik će se, zapravo, slaviti tek u budućnosti kada ćemo ponovo imati Bejs HaMikdaš.

Talmud (Taanis 30b) potvrđuje: “Tkogod oplakuje Jerušalajim zasluţio je da sudjeluje u njegovoj radosti.” Tvrdnja aludira na uţivanje u sadašnjem vremenu, a ipak

Bejs HaMikdaš nije još izgrađen.

Nadalje, u svojim molitvama kaţemo: “Bone Jerušalajim – On gradi Jerušalajim,” “Hamachazir šechinaso l’Cion – Koji vraća Svoju Prisutnost na Cion,” itd. Nije li to trebalo izreći u budućem vremenu?

Kaţe se (Devarim 28,3): “Blagosloven ćeš biti u gradu i blagosloven ćeš biti u polju,” a Medraš navodi da se grad odnosi na Jerušalajim a polje na Cion, kao što pasuk kaţe (Jirmija 26,18), “Cion će preorati kao polje.” Ovo zvuči poput prokletstva, a ne blagoslova.

Naši nam učenjaci kaţu (Jerušalmi Brachos) da će se na taj dan roditi Mošijah. U čemu je značaj rođenja Mošijaha na Tiša B’Av? Namisao jesurim (patnje) na ovom svijetu jest da unaprijedi osobu i promijeni je na bolje. Cilj zasluţene kazne i nesreće neke osobe je da je potakne da učini potpunu tešuva, popravljajući na taj način svoju dušu i dovodeći izmirenje za svoj grijeh. To je značenje pasuka (Ješaja 12,1): “Reći ćeš u taj dan: ZahvaljuDivrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Dobro oko

jem Ti, Vječni, jer si se gnjevio na mene a sada se Tvoj gnjev smirio i Ti si me utješio.”

nije to vizija budućnosti i stoga su sve naše molitve izrečene u sadašnjem vremenu.

Talmud (Nida 31a) govori o dva čovjeka koji su se otputili na putovanje kako bi prodali svoju robu.

Putem je jedan od njih stao na trn.

Zbog toga nije mogao otploviti na more sa svojim prijateljem te je ga je to vrlo uzrujalo. Međutim, kada je kasnije saznao da se brod potopio, smjesta je počeo slaviti i hvaliti Vječnog: “Zahvaljujem Ti … jer si se razgnjevio … i utješio me.”

Na isti način se, Tiša B’Av smatra mo’edom, Mošijah će se roditi na taj dan, i izorana polja su blagoslov – jer sila uništenja je ta koja dovodi do konačnog izbavljenja i dolaska Mošijaha.

Medraš (Eicha Raba) govori o Mirjam, kćeri Bajsusa pekara, kojeg je Ţidovska zajednica iz Accoa otkupila od njezinih rimskih porobljivača.

Njezini su joj spasitelji dali da odjene haljinu pošto sama nije imala niti jedne. Jednom kada je otišla oprati haljinu na morsku obalu, haljinu joj je odnio veliki val. Zajednica joj je ponovo dala haljinu, no ponovo, kada ju je otišla oprati, ostala je bez nje. Kada su joj ponudili da joj daju i treću haljinu, Mirjam je odbila, rekavši: “Neka Vječni naplati dug koji Mu dugujem.”

Zapravo, Mirjam je preispitala svoju dušu i utvrdila da je to sud Vječnog. Prihvatila je presudu Vječnog i uvaţila pravednost svoje kazne. Čim se to dogodilo, prenosi Medraš, Vječni je dao znak oceanu i haljine su joj bile vraćene.

Si‟ach Yitzchak napominje da dok mi svakodnevno izvlačimo dobrobit iz svih naših boli i patnji, Vječni je zapravo neprestano uključen u izgradnju Jerušalajima i obnavljanja Njegove Prisutnosti tamo. Mi se već nalazimo na putu prema izbavljenju i ponovnoj izgradnji Bejs HaMikdaša; Godina 12 15 Broj 44 Strana

Medraš nam kaţe da će učestalost jesurim na ovome svijetu osigurati veliku nagradu i naknadu u svijetu koji će doći. U vezi toga, Chofetz Chaim prenosi sljedeće u ime R. Zeva, Magida Meišarim iz Vilne.

Neki je Ţidov unajmio kuću od jednog od gradskih sluţbenika za 300 rubalja godišnje. Taj je sluţbenik jednom prilikom odredio rukovoditelja da prikuplja novac od najamnina od njegovih stanoprimaca za vrijeme njegove odsutnosti. Ta osoba, koja je mrzila Ţidove, izvijestila je najmoprimca da je zakupnina podignuta na 500 rubalja.

Rukovoditelj, koji je upravo sagradio novu kuću, procijenjenu na 4.000 rubalja, bio je prisiljen potpisati dokument kojim prepušta polovicu svoje kuće tom Ţidovu. Ţena tog Ţidova, koja je strpljivo čekala svog muţa pred ulazom u dom sluţbenika, bila je vrlo sretna kada je čula dobru vijest, no iznenadio ju je muţevljev turoban izraz lica. Kada ga je upitala zašto je toliko neveseo, on je rekao: “Ţalim što me je udario samo dvadeset puta.

Da sam primio četrdeset udaraca za nagradu bih dobio čitavu njegovu kuću.”

■

Isto tako, kaţe Chofetz Chaim, kada je osoba u boli i nevolji u ovom svijetu, teško joj je izdrţati sve patnje. No u budućnosti, kada bude ugledao kako je velika nagrada za njegovu patnju, kukat će što nije primio više jesurim na ovome svijetu. ■

Kada je dug dospio, Ţidov je sakupio svega 480 rubalja, te je zatraţio još malo vremena kako bi poravnao dug. Rukovoditelj je, međutim, ostao krut i zahtijevao punu isplatu do kraja dana.

Kada je došla večer, Ţidovu je još uvijek nedostajalo dvadeset rubalja, i rukovoditelj je odredio da ima primiti po jedan udarac bičem za svaki rublju koju je dugovao.

Kada se sluţbenik vratio u grad, Ţidov je smjesta otišao do njega da se poţali na dvadeset udaraca bičem. Bijesan zbog taktike svog zaposlenika, sluţbenik je naredio rukovoditelju da Ţidovu da naknadu od 100 rubalja za svaki udarac koji je primio – sveukupno 2.000 rubalja.

■ ■

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Forma iznad sadržaja Bileamu, Moavcu, dana je razina

Često nalazimo, a to ni po čemu

lje, oboţavaju svoje supruţnike, oni

Ovog tjedna započinjemo posljed-

nije jedinstveno samo za judaizam,

su savjesno iskreni u poslu, plaćaju

nju od pet Mojsijevih knjiga. Pono-

da su ljudi nevjerojatno poboţni

svoje radnike na vrijeme. Nije da to

vljeni zakon, odnosno na hebrej-

kada je riječ o površnim i ritualnim

nisu ţidovske vrijednosti jednakog

skom Devarim, što znači 'riječi', je

aspektima njihove religije. Ali mno-

značaja kao i one prethodne. I nije

obraćanje

njegove

go su manje zainteresirani za to da

da mnogi religiozni Ţidovi ne drţe

smrti. Mojsije se prisjeća povijesti 40

se ispravno odnose prema drugim

do njih. Ali to nije u fokusu. Ritual

godina lutanja pustinjom i daje ukor

ljudima. Pogledajte neke od radi-

ima prvenstvo; humanitarni zakoni

kako bi ţidovski narod učio iz svo-

kalnih islamista. Oni mole pet puta

su siromašni rođak.

jih pogrešaka. Rabini kaţu da je

na dan, nose ispravnu odjeću, jedu

dobro da čovjek prije nego li umre

ispravnu hranu – i sretni su u tlače-

udijeli ukor onima do kojih mu je

nju drugih ljudi, prodaji djevojčica

stalo. Tada se oni ne osjećaju ugro-

u ropstvo, ispaljivanju raketa iz

ţenima i spremnije će prihvatiti

škola i bolnica. Znam da je to ek-

Mojsija

prije

poantu.

Dio problema je zaokupljenost formom više nego sadrţajem. Usmjeravanje na detalje postaje vaţnije od osjećaja i povezanosti koji stoje iza nekog iskustva. Duh ■ je stavljen sa strane, a prihvaćeno je

Haftara (čitanje iz Proroka) ovog

ono opipljivo. A kada je riječ o for-

tjedna započinje u knjizi proroka

mi, rituali su mnogo jednostavniji

Izaije. Izaija kori ţidovski narod

nego ljudski odnosi.

zbog puteva na koje su zabludjeli.

Judaizam (a iako ne govorim o

Njegova je poruka relevantna za

drugim religijama, pretpostavljam

ţidovsku zajednicu danas jednako

da je to istina barem za još neke od

kao što je bila prije 2.500 godina.

njih) se mora vratiti svojoj srţi.

Zanimljivo je da ljudska bića izgle-

Istinski i smislen odnos s B-gom je

da uvijek rade iste pogreške.

primaran. Briga za ljudska bića –

Iz onoga što prorok kaţe prilično

stvorena na Njegovu sliku – od

je očigledno, iako je ţidovski narod

jednakog je značaja. Djela moraju

vrlo dobro izvršavao (barem povr-

biti izraz tih vrijednosti, a ne po-

šno gledajući) zapovijedi između

sljedica površnog koje prolazi kroz

čovjeka i B-ga, da su u zapovijedima

gibanje.

između čovjeka i čovjeka bili ozbil-

I tako prorok daje svoj ukor. Moli

jno manjkavi. On kaţe, 'oni ne traţe

strem, ali taj problem postoji na

pravdu za siroče i nemaju zanima-

se B-gu jer osjećaš Njegovu ljubav.

različitim razinama skoro svugdje.

Donesi ţrtve iz istinske zahvalnosti.

nja za slučaj udovice'. A B-ţji odgovor je vrlo oštar – 'Ne mile ni se va-

No, dajte da govorim o judaizmu.

še ţrtve', 'vaši mi se prinosi gade',

Ako upitate ljude što ortodoksni

'kada molite, Ja ne slušam jer su

Ţidovi prakticiraju u svojoj religiji,

vaše ruke pune krvi'.

vjerojatno ćete dobiti mnogo odgo-

Traţite pravdu, podrţite potlačenog, zauzmite se za siroče i borite se slučaj udovice', to je ono što je vaţno. Ne ţrtve, ne molitve, ne laţna svetost.

Strana 16

vora. Oni mole, poste na Jom Kipur, pokrivaju svoje glave, drţe šabat, nose tamniju odjeću itd. Malo je vjerojatno da će netko na tu listu uključiti – oni poštuju svoje rodite-

Obrani siroče i bori se za udovicu jer je olakšavanje ljudske patnje ono o čemu brineš. Ako si ti netko tko ţeli sluţiti B-gu, to je poanta svega.

Inače moţeš činiti sve ispravne stvari – a B-g će na to gledati kao na prokletstvo. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Unutarnji neprijatelj D'varim/Tiša BeAv Ah, kako [Jeruzalem] leži pust (badad) (Tužaljke, 1,1) Redak kojim započinje knjiga Svetog pisma koja opisuje pad Jeruzalema navodi stanje napuštenosti. Badad podrazumijeva usamljenost, napuštenost, i odbačenost od drugih. Taj se pojam u Tori pojavljuje i kod isključenja mecore (onoga koji je zadešen bolešću koja se zove caraas), kojega treba izolirati od zajednice (Lev. 13,46).

Talmud veli da je nevolja koja zadesi mecoru kazna za grijeh lašona hara. Upuštanje u razgovor koji nanosi štetu stvara neprijateljstvo i podjele. Ogovaranja i klevete mogu okrenuti ljude jedne protiv drugih i posijati sumnju tamo gdje je nekada vladalo povjerenje i prijateljstvo.

Talmud kaţe da dok su Ţidovi bili jedinstveni, i dok među njima nije bilo lašona hara, oni su pobijeđivali, iako su u drugim područjima ţivota bili daleko od savršenstva. S druge strane, kada lašon hara dovede do razdora, nema tih zasluga koja mogu donijeti prevagu.

Na deveti dan mjeseca ava, Jeruzalem je postao badad, odbačen od svojih susjeda, odbačen od nekadašnjih prijatelja, i prema svemu sudeći, odbačen i od B-ga. Zašto? Poput mecore, Izraelci su bili krivi za ponašanje koje je dovelo do razdora. Dovodeći do stanja badada unutar svojih redova, i oni sami su postali badad, izolirani od B-ga.

Mi se moramo otarasiti svih vlastitih hirova i prohtjeva koji stoje na putu jedinstva Ţidova, jer naše izbavljenje počiva na jedinstvu.

Godina 12 17 Broj 44 Strana

Što smo bliže, to nam je manje potrebno "B-g, tvoj B-g bio je s tobom, nije ti ništa nedostajalo" (Ponovljeni zakon 2,7) Mudri kralj Salomon je rekao: "Tko ţeli novac, nikada nije zadovoljan onime što ima".(Propovjednik 5,9). Tako je i sa svim fizičkim teţnjama. One su nezasitne.

Jedan je alkoholičar na krčmi ugledao znak: "Veliko otvorenje! Pijte koliko god ţelite za dolar". Odmah je naručio za dva.

Mojsije nam kaţe da što smo bliţe B-gu, to su naše ţelje i potrebe manje. Ako smo udaljeni od B-ga, naše ţelje i potrebe mogu biti nezasitne.

Osobi čija je prvenstvena želja bliskost s B-gom ništa ne manjka. Što god da ima ona je zadovoljna s time.

Ne osjećam da mi nešto manjka "Jer B-g, tvoj Bog, bio je s tobom; nije ti nedostajalo baš ništa "(2,7) Solomon kaţe: "Onoga koji voli novac, novac nikada neće zadovoljiti" (Propovjednik 5,9). Multimilijardera J. Paul Gettya pitali su: "Koliko novca je dovoljno?" Odgovorio je: "Još malo više."

To vrijedi ne samo za novac nego i za gotovo sve zemne teţnje. Naše ţelje su poput bezdana, i ostavljaju nas lišenima trajnog zadovoljstva.

Talmud kaţe: "Ovo je put Tore: jedite kruh sa solju, pijte vodu pomalo i spavajte na zemlji" (Izreke otaca 6,4). To ne znači da moramo ţivjeti ţivot odricanja. Umjesto to-

ga, ako moţemo biti zadovoljni onim najneophodnijim u ţivotu, tada imamo slobodu da se bavimo proučavanje Tore, čak i ako ţivimo udobno. No, ako su nam potrebni udobnost i komfor, postizanje toga će dominirati našim ţivotom i odvraćati nas od Tore.

Osobi čija je prvenstvena ţelja bliskost s B-gom ništa ne manjka. Što god da ima ona je zadovoljna s time.

Imao sam privilegiju da posjetim Steipler Gaona. On je ţivio krajnje jednostavno. Odbijao je darove u ■ novcu jer nije imao nikakve potrebe za bilo čime više od onoga što je imao. Bio je puno sretniji od mnogih ljudi koji ţive u velikoj raskoši.

Tako je bilo kod mnogih naših cadikim. Chafetz Chaim je drţao svoju trgovinu otvorenom samo dok nije bio zaradio dovoljno za taj dan. Ţivio je više od devedeset godina i ostao je upamćen mnogo više nego neki ljudi čija je stalna jurnjava za bogatstvom dovela njihove ţivote do preranog kraja, i na koje podsjećaju samo neţivi spomenici.

Mi smo podloţni dvama glavnim utjecajima: našim emocijama i našem intelektu. Naše emocije mogu proizvesti beskonačne apetite, dok nas naš intelekt uči da se sreća ne postiţe zadovoljavanjem naših zemaljskih ţelja.

Ono po čemu smo mi, ljudska bića, jedinstveni je naš intelekt. I ţivotinjama također upravljaju emocije. Moramo biti dovoljno ponosni na to što smo ljudska bića kako bismo ţivjeli svoj ţivot u skladu s našim intelektom. To će nam potvrditi Mojsijeve riječi, da kada je B-g s nama, ništa nam ne nedostaje. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Svi znaju

Svi znaju da sveti reb Shmuel Kamenka bio jedan od najvećih učenika Reba Hershel Nedvorner, koji je, pak bio učenik svetog Baal Shema. Reb Shmuel je bio svet, ali imao je jednu bolest, nešto luckasto: on je sve poklonjeno dijelio. Ništa za jesti ili piti nije ostalo u njegovoj kući, niti je tu ikada bilo novaca da se još kupi. Stoga su hrana i druge stvari za Šabes bile kupljene na kredit. Rebe je bio toliko duţan da su mu trgovac mješovitim robom, mesar i svi vlasnici trgovina na kraju odbili više davati hranu, sve dok sveti Kamenka ne plati svoje račune. Supruga reb Shmuela vratila se kući plačući.

Njegovi hasidim (hasidi) su čuli za nevolju svog rebea te su organizirali hitnu kampanju. U jednom tjednu uspjeli su prikupiti deset tisuća rubalja za svetog Rav Kamenka, dovoljno da se otplate rebeovi dugovi, da se pomogne njemu kao i njegovoj obitelji te njegovoj hevri (grupi hasida koji su se skupljali oko učitelja da bi zajedno učili i brinuli se međusobno za dobrobit i osobni razvoj) za Šabese kroz puno mjeseci.

U podne su hasidim svom rebeu ponosno uručili novac. U podne i petnaest minuta rebeov šames (asistent) je čuo dobru vijest. Presretan, otišao je do rebea. “Rebe, molim vas dajte mi novce da poplaćam sve vaše račune. Da vidimo, treba nam sto rubalja da podmirimo račune mesaru.“ “Ţao mi je, ali došli ste deset minuta prekasno.“ “Prekasno! Kako je to moguće?“ Strana 18

“Deset minuta nakon što sam primio novac, na vratima se pojavio siromašan čovjek kojemu treba miraz za njegovu kćer, pa sam mu dao deset tisuća rubalja.“ Ako Rebeova velikodušnost nije bila previše za njegovog šamesa, zasigurno je bila previše za njegove hasidim. Oni su odjurili kod rebea i u lice mu rekli: “Rebe! Molimo vas, Vi znate da vas volimo, ali pretjerali ste. Prvi šleper (prosjak) koji se pojavio i prosio od vas? U redu, date mu pet rubalja, date mu petsto rubalja, čak i tisuću. Ali ne date mu svih deset tisuća rubalja!“ Sveti Kamenka je uzdahnuo. “To je ludo! Ja znam da je to ludo. Ali ja si ne mogu pomoći. Ja moram sve dati. Jer to je moćno učenje koje sam primio od svog Rebea, svetog Nedvornera, jednog od najboljih učenika svetog Baal Shema“: “Bilo mi je skoro sedamnaest godina kada sam došao k njemu, nakon što sam mjesecima traţio rebea, dovoljno svetog da me uzme za ruku i povede u palaču mudrosti, da me nauči tajnu kako sluţiti B-gu.

Ja sam osjetio da je on taj.

Na početku nisam imao puno kontakata s rebe-m. Ali sam počeo učiti što znači prava, istinska svetost od sljedbenika heilege (svetog) Nedvornera. Oni su samnom podijelili mnoge tajne, naročito vaţnost recitiranja tehilim, psalama.

“Svakog petka ujutro,“ rekli su, “probudi se rano. Uroni se u svetu vodu, čistu kišnicu u mikve. Onda kaţi cijelu Knjigu psalma bez prekida. Ako tako učiniš bez prekida, bez da s bilo kime razgovaraš, tvoja će duša biti dovoljno pročišćena da primi svetost Šabesa .“ Svakog petka sam počinjao čitati

Knjigu psalma, ali me uvijek nešto omelo. Nikada je nisam mogao dovršiti na vrijeme. Zato sam jednog petka ustao jako rano. Poslije odlaska u mikve i moje jutarnje molitve opet sam počeo recitirati psalme.

Svi znaju da ima sto pedeset psalma i da traje satima da ih se pročita. Već sam bio došao do sto četrdesetog poglavlja, bez prekidanja, kada je rebeov šames dotrčao u sobu vičući: “Shmuelik! Rabi te traţi! Dolazi smjesta!“ Bila je velika privilegija da vas rebe pozove, ali ja sam htio dovršiti moje psalme. Pa, iako sam molio, uzeo sam komadić papira i brzo napisao: “Heilege Rebe, Sveti učitelju. Doći ću za pet minuta, čim završim moje tehilim.“ Šames je nestao s porukom. Dvije sekunde kasnije već se vratio.

“Rebe kaţe: 'Ili dođi odmah ili nemoj uopće dolaziti!' Što sam mogao napraviti? Očiti, ako je rebe, koji je toliko svet, ustanovio da je neophodno prekinutu moje čitanje psalama, mora da se nešto dogodilo. Otrčao sam svom brzinom u rebeovu sobu, zamišljajući da se dogodilo najveće čudo na svijetu – Mesija je došao, ili bar Elijahu HaNovi, prorok Elija.

U to vrijeme, bio sam pun ljubavi za mog rebea i učinio bih sve za njega. Ali kada sam utrčao u rebeovu sobu, koga sam ugledao, ispruţenog na podu nekontrolirano plačući - Moišelea pijanicu!

Dragi prijatelji, dozvolite mi da vam kaţem par riječi o Moišeleu.

Mi, Ţidovski narod, nismo poznati po tome da pijemo. Ali u svakom malom mjestu uvijek postoji netko tko se osjeća pozvan da pije za sve Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Svi

Ţidove. U ime Neba. Bilo je rečeno da postoje oni koji piju za sve Ţidove u čitavom gradu, i drugi, s većim kapacitetom, koji piju za one u cijelom svijetu. Ali Moišele je bio na takvoj razini da je pio za svakog Ţidova od vremena našeg oca Abrahama.

I Moišele je mamash (stvarno) plakao, puzao pred rebeom.

Rebe me ugledao i pozvao k sebi.

“Shmuelik“, rekao je. “Moišele plače jer nema novca za Šabes. On je pijanica i nitko ne ţeli ništa dati njegovoj ţeni – besplatno ili na kredit – za proslavu. Pa, ja hoću da ti ideš po gradu i skupiš cedaka (milostinju) za njega. Samo, što god učinio, nemoj dati novce Moišeleu!

Daj ga samo njegovoj ţeni.“ Ja sam bio uţasnut, izvan sebe.

Rebe nije mogao pričekati sedam minuta dok završim čitanje psalama da mi naredi da gubim vrijeme za ovog pijanca! Kakav je to rebe? Čovjek neosjetljiv na moje potrebe. Neosjetljiv nije prikladna riječ. Čovjek nije niti znao što je meni potrebno.

Baš kad sam došao do samog ruba svetosti, on je poslao svog šamesa da me baci na najniţi nivo, u kojem trebam provesti petak poslijepodne skupljajući novac za pijanca.

Bio sam ljut i ogorčen. Cijelo vrijeme koje sam potrošio hodajući uokolo da skupim novac za hranu Moišeleu stalno sam se pitao: “ Kome ovo treba?“. Do poslijepodne toga petka, kada sam uručio novce Moišeleovoj ţeni, već sam bio odlučio da u subotu navečer, kad moţemo opet putovati, odem i potraţim nekog drugog da popravi moju dušu.

Na Šabes sam bio ljut. Niti jednom nisam pogledao rebea, niti je on pogledao mene. Neposredno iza havdale (obreda završetka Šabesa) Godina 12 19 Broj 44 Strana

znaju

spakirao sam svoje stvari. Baš sam zatvorio vrata svoje sobe i stajao drţeći u rukama svoj zaveţljaj kada je šames ponovo došao jureći kroz hodnik.

“Shmulik! Kuda ideš? Rebe te ţeli vidjeti Otišao sam s njim, ali samo zato što sam bio odlučan da kaţem Rebeu svoje mišljenje.

Prije nego što sam uspio izrećii jednu riječ, rebe je uputio riječi na moje ţalbe.

“Shmuelik, misliš li stvarno da ja ne znam što osjećaš? Ali istina je: B-g te nije toliko trebao da mu recitiraš psalme koliko te Moišele pijanac trebao da prikupiš novce koji su potreni njegovoj ţeni. B-g ima vremena, ali čovjek tako slomljen kao Moišele nema više vremena.

“Shmuelik, dozvoli mi da ti dam učenje koje sam dobio od svetog Baal Shema. Postoji izreka naših Otaca: Ako želiš služiti B-gu, jedi kruh, pij po malo vode i živi život boli. Što to znači? Da je B-g stvorio nas i svijet da provedemo svoje ţivote pateći?

Ne! Nikako ne…Uopće ne. Sveti Baal Shem – koji je ovo učenje naučio direktno od Elijahu HaNovia shvatio je da riječi u tom odlomku znače: Ako vidite nekoga u boli, dajte mu ţivot! Jer, što je najbliţi put do B-ga? Davanje ţivota.“ “I svatko zna“ sveti Kamenka je rekao svojim hasidim “da za mene dati nekoliko rubalja da nekoga uzdignem nije ništa u usporedbi s načinom mog rebea, kroz davanja ţivota! Nije bilo tako samo tu i tamo. On je uvijek bio takav. Siroče Feigele je ţivjela u milosti svetog Nedvornera. To dijete je imalo nebesko lice ali nebach (jadničak), ona je bila tako paralizirana da je jedva mogla hodati.

Dan poslije Roš Hašane, rebeovo osiguranje me pozvalo i rekli su mi:

“Shmuelik, uzmi ovih dvadeset rubalja. Uzmi mjere Feigele bez da ona zna. Zamoli krojača da joj napravi zimski kaput od njegovog najboljeg materijala. Kad bude gotov donesi ga i sakrij ga u moj ormar dok ti ne kaţem da mi ga doneseš.“ Na Jom Kipur, neposredno prije Kol Nidre (uvodna molitve za Jom Kipur), svi smo došli do rebea da primimo njegov blagoslov. Nisu bili prisutni samo njegovi hasidim, nego i ljudi iz grada i njihova djeca. Svi su se skupljali oko svetog Reb Hershela. Budući da je Fiegele bila invalid, ona je bila zadnja koja je došla do njega. Kad je stigla do njega, lice joj je bilo prekriveno suzama.

“Heilege Rebe, sveti učitelju, plakala je. “Vi ste liječili cijeli svijet vašim blagoslovima, ali ja još imam takvu bol. Preklinjem vas, učinite da opet budem dobro!“ Sveti rebe mi je dao znak da donesem kaput. On ga je sam stavio na dijete, onda se odmaknuo i uzviknuo: „Feigele, znaš li koliko si lijepa?'…Feigele, ti si tako lijepa… kad bi barem mogla vidjeti koliko si lijepa.“ I rebe je nastavio hodati oko Feigele dok je ona stajala pred njim u svom novom kaputu, krug za krugom, diveći joj se. Ponavljajući da svi čuju: “Tako si lijepa. Kad bi ti, Feigele, znala kako si uistinu lijepa.“ Rebe nije prestao hvaliti Feigele sve dok njene suze nisu nestale, i ona se počela smijati.

“Pa vidite,“ objasnio je sveti Kamenka svojim hasidim, “Ja si ne mogu pomoći. Kad vidim da je netko u boli, ja mu moram dati sve – ja mu moram dati ţivot.“ ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: D’VARIM

Paraša (priča) Devarima - Šabat Hazon najjača je podrška u povezivanju s pravim uspjehom u svijetu prepunom laži i prijevara .

S parašom Devarim započinje posljednja od pet knjiga Tore. Knjiga Devarim (riječi), također poznata kao "Mišne Tora", je saţetak svega što se dogodilo Izraelcima od izlaska. Te su riječi zadnje koje je Moše kazao djeci Izraela između mlađaka mjeseca ševata i 7. adara, dana njegove smrti (pet tjedana kasnije).

Ovaj tjedan smo u vremenskom okviru "Bein HaMeicarim" prije posta Tiša Be'Ava (9. Av - Leo), a priča Devarim dijeli s nama tajnu da nam pomogne nositi se s boli i ţalosti.

Kao i kod prethodne paraše Masej, u Zoharu nema komentar za parašu Devarim, što ukazuje da smo zamračeni; usred dana "Bein HaMeicarim, dana presude, koliko god je opseţna veo tolika je i veličina skrivenog svjetla.

Mudri kabalisti još već davno shvatili da naše shvaćanje stvarnosti nije koristilo Ţidovskom narodu u 2000 godina ponovljanih progona, bijede i ţrtvovanja. Oni su znali da očito nešto nije u redu u načinu shvaćanja stvarnosti, a ne u načinu kako nam se stvarnost događa. "Načelo nesigurnosti" u suvremenoj terminologiji navodi da u trenutku kad mjerimo stvarnost mi stvaramo promjenu, tako da nas je kabalistička mudrost podučila da vidimo u svakoj priči stvari koje nisu prethodno bile zamjećene. Sve je uvjetovano time koju priču mi ispričamo sebi.

Moše pripovjeda Izraelcima priču o izlasku iz Egipta i četrdeset godina lutanja u pustinji. Zašto je on to trebao reći? Zar mi već ne znamo tu priču? Međutim, Moše nas uči kako ispričati priču.

Strana 20

Paraša počinje sa "Ovo su riječi što ih je Mojsije upravio svemu Izraelu s onu stranu rijeke Jordana u pustinji u pustinji, nasuprot Suf, između Parana i Tofel i Labana i Hatseirot i Di-Zahav. To je jedanaest dana putovanja od Horev put kroz gore Seira do Kadeš Barnee ... "Tumači su imali poteškoća s ovim: zašto je Moše morao ići u takve opseţne detalje? Ari objašnjava da kada je svijet stvoren mi smo bili stvoreni savršeno cjeloviti, na sliku Stvoritelja, i poput njega i mi smo također htjeli stvoriti i izgovoriti: "Neka bude svjetlost". U tu svrhu je za nas moralo biti stvoreno mjesto tame iz kojeg moţemo stvoriti svjetlo. Proces koji je donio tamu, izazov, mogućnost neuspjeha, ulog pobjede, je u suštini priča ispričana u ovoj paraši.

"Jedanaest dana putovanja od Horev put kroz gore Seira do Kadeš Barnee", predstavlja jedanaest ''posuda'' koje su se razbile i raspršile, i čije iskre traţimo tijekom našeg ţivota, to je način: "kroz planini Seiru", kroz to moramo proći, kao putovanja koja je Tora nabrojala u prošlotjednoj paraši, paraši Masej.

Mi stalno traţimo pojašnjenje u potrazi za izgubljenim iskrama, da li u potrazi za partnerom, karijerom, djecom, zajednici, kući, itd. Da bi

traţenje uspjelo mi smo morali uništiti ("le'hahariv, od riječi "horev") ■ svemir da ame kako bi pronašli među ruševinama ono što smo izgubili, i osjećali da smo stvorili cjelinu iz nutrine uništenja. "Kroz goru Seir" - u kabalističkoj mudrosti "Seir" su negativne sile koje nas prate i izazivaju nas tijekom našeg traţenja - snage očaja i lijenosti, nedostatka vjere, zbunjenosti, zaboravljanja i otupljivanja osjećaja za "Kadeš", dolazak na mjesto svetosti, nade, kreiranja i radosti ţivota. Nesavladiv pokretač u priči paraše Devarim, od Horeva do Kadeš Barnee - tj, dok su Izraelci bili u stanju "bar ne'a" .(Noa - Na putu), lutajući u izgnanstvu dok ne dođu do kraja njihovog zadatka je da ubrzaju prikupljanje iskri i time poboljšaju naše ţivote.

Paraša Devarim nas uči da je način na koji sami sebi ispričamo svoju ţivotnu priču, način na koji će se naša sudbina razvijati. Uvijek je poţeljno ispričati priču iz pozitivne perspektive, u smislu "svaka prepreka se događa radi dobrog ishoda" ili "i to je također za dobro".

Ako smo umorni od načina na koji naš ţivot ide, paraša Devarim nam daje mogućnost da sada priču ispripovjedamo drugačije. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Yosef Kalatsky:

Korištenje naših darova na ispravan način Na početku Devarim, Moše Rabenu ponovo nabraja nekoliko mjesta koje je Ţidovski narod proputovao - "Arava, nasuprot Mora trstikovog između Parana i Tofela, i Lavan, i Hacerot, i Di-zahav....."

Raši citira hazal da je Reb Johanan pretraţio sve retke u Tori i nije uspio pronaći navedena mjesta. Napomene koje Moše ovdje iznosi zapravo su, aluzije na različite neuspjehe Ţidovskog naroda od trenutka Izlaska pa do tada. Jedna od napomena koje Moše spominje je "Dizahav (dovoljno zlata)," za koju Raši tumači da je zapravo bila ukor Ţidovima zbog pogreške sa Zlatnim teletom. Raši citira midraš koji objašnjava da ono što je Moše zapravo rekao Ţidovima jest da su zbog zlata počinili pogrešku sa Zlatnim teletom. Kao što je zapisano u retku: "Ja (Vječni) dadoh im (Ţidovima) zlata i srebra izobilno, a oni otidoše i sluţiše Baalu."

Gemara nam u traktatu Avoda Zara kaţe da su postojala dva duhovna neuspjeha, jedan na razini zajednice a drugi na osobnom nivou. Osobni neuspjeh o kojem Gemara govori je neuspjeh Dovida HaMeleha (kralja Davida) koji je od B-ga zatraţio da ga iskuša. Mada je Dovid u potpunosti poništio svoj nagon ka zlu, on je ţelio biti podvrgnut iskušenja kako bi ga pobijedio. Suočio se s iskušenjem Batševe (kao što piše u Prorocima) i pokleknuo. Primjer neuspjeha zajednice bio je onaj kada su Ţidovi pokleknuli sa Zlatnim teletom iako su bili na vrhuncu svoje duhovnosti. Logično je, to se nije trebalo dogoditi uzevši u obzir duhovni nivo naroda u tom trenutku.

Kako je bilo moguće da je Ţidovski narod, nakon što su toliko stvarno čuli i doţivjeli B-ga, mogao podleći grijehu sa Zlatnim teletom. Odgovor glasi da je unatoč najviše razine jasnoće koju su imali, Vječni dopustio da doţive određenu mjeru nesigurnosti u svoju vjeru u NjegoGodina 12 21 Broj 44 Strana

riječi koje je Moše upotrijebio u prijekoru, "Di-zahav," kada se ponovo obratio Ţidovskom narodu, upravo bile one riječi koje je upotrijebio četrdeset godina ranije da obrani Ţidovski narod. Kako da to razumijemo?

vu svemoćnu silu. Gemara (Avoda Zara) objašnjava da je stvaranje okolnosti za neuspjehe Dovida s Batševom i Ţidovskog naroda sa Zlatnim teletom podno Sinaja bilo neophodno. Ti su slučajevi postavili primjer za buduće generacije da shvate da bez obzira na nivo duhovnog neuspjeha, bilo to na osobnoj razini ili razini zajednice, ako netko iskreno učini tešuva (pokajanje) on će biti potpuno vraćen u prijašnje stanje.

Gemara u traktatu Berahos kaţe da je nakon Zlatnog teleta, kada je B-g ţelio uništiti Ţidovski narod, Moše Rabenu stao u njihovu obranu rekavši "Di-zahav." To znači da se Ţidove ne moţe u potpunosti kriviti za grijeh sa Zlatnim teletom, i da dio odgovornost leţi na Vječnom.

Gemara uspoređuje Hašemovo darivanje obilnog bogatstva koje su Ţidovi posjedovali u to vrijeme, s ocem koji odjene sina u najfiniju odjeću, da mu parfem najugodnije moguće arome, oko vrata mu stavi novčarku od zlata i kaţe mu neka prođe pored ulaza u javnu kuću, ali neka ne uđe u nju. Da li je moguće da sin u takvim uvjetima ne podlegne iskušenju i ne uđe u bordel? Isto je tako i Vječni, koji je Ţidovima dao toliko bogatstvo, omogućio takvo stanje uma kod Ţidova da ih je Zlatno tele primamilo. Kao rezultat Mošeove obrane, Vječni je pristao da ne uništi Ţidovski narod.

Zanimljivo je primijetiti da su iste

Odgovor glasi da su oba tumačenja izraza "Di-zahav" valjana. Dobiti toliko silno bogatstvo je poput hodanja po ţici. S jedne strane B-ţji dar je trebalo upotrijebiti za izgradnju Miškana, za kojeg je trebala ogromna količina zlata. To što su dobili toliko mnogo zlata omogućilo je Ţidovima da doprinesu izgradnji Miškana bez ikakvih ■ poteškoća. Međutim, istovremeno, postojala je mogućnost da će primanjem tako silnog bogatstva Ţidovi moţda izgubiti to iz vida i postati omamljeni svim tim materijalnim. No, ako je nekome dano toliko blagoslova da mu pomogne vršiti njegovu sluţbu Vječnom bez poteškoća, kako onda on moţe taj blagoslov upotrijebiti da ga dovede do takvog promašaja? S druge strane, sve te okolnosti koje je Vječni oblikovao za Ţidove isto su što i staviti svoga sina pred javnu kuću.

Talmud nam kaţe u traktatu Megila da se Vječni uvijek pobrine za lijek čak i prije nego li se bolest pojavi. Kao rezultat davanja tog prekomjernog bogatstva Ţidovima, Moše je imao osnovu za obranu kojom će spriječiti uništenje Ţidovskog naroda.

Svaka osoba ima svoj vlastiti ispit.

Iskušenja i nevolje bogatih drugačiji su od onih koje imaju oni koji nisu bili te sreće. Klal Jisroel imao je na izbor hoće li upotrijebiti blagoslov na sluţbu Vječnom i izgradnju Miškana, ili će to uloţiti u poduhvat koji je sušta suprotnost Volji Vječnog. Dar kojeg genij ima moţe se iskoristiti da opravda bilo što što ta osoba izabere da opravda. Ili ga moţe iskoristiti da unaprijedi sebe i svijet koji ga okruţuje. ■ Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Dvostruka korist

R eb Akiva Eger ugostio je jednom najbogatijeg čovjeka u gradu. Za vrijeme razgovora izvadi bogataš cigaretu iz srebrne tabakere i pripali.

Reb Akiva ga pogleda i naivno uzdahne: “Nikako mi nije jasno zašto čovjek ima potrebu pušiti!”

Odgovori mu bogataš: “Ja se volim lijepo opustiti za stolom, pojesti nekoliko slijedova ukusne hrane, popiti nekoliko vrsta pića i svega se zasititi. Nakon toga, posebno mi je zadovoljstvo zapaliti cigaretu.”

Prođe nekoliko dana i reba Akivu posjeti bogobojazni siromah, otvori mu svoju dušu i poţali se kako jedva spaja kraj s krajem. Kad se

N akon što je nekoliko sati traţila hranu, ptica se vraća u svoje gnijezdo, neizmjerno uţivajući u mjestu koje je toplo i sigurno, daleko od opasnosti i buke vanjskog svijeta.

Kad se vrati u svoj dom, ljudsko biće treba osjećati istu toplinu i sigurnost. Vaš dom i obitelj su vaše gnijezdo, središte vašeg ţivota, ţarište iz kojeg se proteţu sve vaše dnevne aktivnosti. Naš dom i obitelj su mjesto gdje se trebamo osjećati najugodnije na svijetu. To vrijedi podjednako za djecu i odrasle.

Dom i obitelj određuju kako donosite ţivotne odluke; oni uobličavaju vaše stavove, svijest i samopoštovanje. Zdrav dom je očito osnovni sastojak potrage za ţivotom ispunjenim smislom.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

malo primirio, izvadi siromah cigaretu i počne pušiti.

I ovaj puta će reb Akiva naivno: “Nikako mi nije jasno zašto čovjek ima potrebu pušiti!”

Odgovori mu siromah: “Često sam toliko gladan i jedino mi cigareta pomaţe da zaboravim u kakvom se stanju nalazim.”

Zamisli se na trenutak reb Akiva: “Kako je čudno ljudsko ponašanje. Bogataš puši zbog prezasićenosti, a siromah opet zbog gladi.

Kad bi bilo pravde, dao bi bogataš višak hrane siromašnom - tako bi obojica pojeli zdrav obrok i nestalo bi potrebe za pušenjem.“■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. ukop, sve dok tijelo nije predano onima koji će ga sahraniti; vidi 341, 1.3.5. Subotom ili praznikom ili kada sahrana nije moguća ovi se zakoni ne primjenjuju (341,1-2.4).

Osoba ne smije ostati na mjestu na kojem je rođak umro i ne moţe ga se pokopati; vidi 346,1.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 30 - Bolest i smrt Od nas se traţi da posjetimo bolesne (335,2.9), posebno ako smo bliski s njima (335,1). Posjeta se moţe ponavljati više puta ako to bolesnoj osobi ne smeta (335,2). U svakom slučaju, trebali bismo se raspitati o stanju bolesne osobe i treba li nešto učiniti za nju (335,8) te se ponašati s poštovanjem u njezinoj nazočnosti (vidi 335,3).

Trebali bismo se moliti za oporavak bolesnih (335,4-6.8.10), ali se isto tako moramo pobrinuti i za kompetentnu medicinsku skrb (336,1). U vezi odgovornosti liječnika i plaćanju liječenja vidi 336,1-3.

Bolesnu osobu treba poticati da sredi svoje poslove (335,7). Ako je njezina bolest ozbiljna, trebalo bi joj reći da prizna svoje grijehe, ali bismo trebali izbjegavati uplašiti je ili deprimirati (338,1-2); iz istog razloga trebali bismo izbjeći reći joj o smrti bliskih rođaka (337,1).

Osobu na umoru ne smije se uznemiriti ni na koji način koji bi mogao ubrzati njezinu smrt (vidi 339,1), ali je se ne smije ostaviti samu da umre (339,4). Pripreme za ukop ili ţalovanje ne smije se započeti sve dok ne nastupi smrt (339,1). Oni koji su prisutni kad osoba umre izgovaraju blagoslov "... istinski Sudac" (339,3).

Osoba ne smije jesti u prisutnosti mrtvaca (vidi 341,1), a običaj je da se isprazne sve posude s vodom u blizini (339,5).

pravljati 30 dana; za roditeljem bi trebao sezati do prsa i nikad ga se ne smije popraviti (340,3.9-10.12-16.

19). Razdiranje je potrebno napraviti i onima koji su nazočni smrti pravedne osobe, čak i ako nisu srodnici (vidi 340,5-8.17) ili onima koji vide ili čuju za veliku katastrofu (340,36.

38) ili čuju Ţidova kako psuje B-ga (340,37); kod ovih posljednjih slučajeva razderani dio se nikada ne smije u potpunosti popraviti (340,39).

Razdiranje nije potrebno ako se za smrt čuje nakon 30 dana, osim u slučaju roditelja (340, 18.32; 396, 1; 402,4). U vezi razdiranja za više smrti ili pogreškom vidi 340,21-26.

Kad je osoba umrla, a još nije pokopana, bliskim srodnicima zabranjeno je jesti meso, piti vino, prati se, raditi ili vršiti bilo kakvu pozitivnu zapovijed (uključujući ţalovanje; vidi 341,5), čak i ako nije potrebno da pomognu u pripremama za

Muškarcu kohenu (vidi 373,1-2) zabranjeno je da postane nečist kontaktom s bilo kojim dijelom mrtvog tijela ili udova odvojenih od ţivog ■ tijela (vidi 369,1) i stoga treba izbjegavati mjesta na kojima takve stvari mogu biti prisutne (369,1; 372,1) ili tamo gdje je netko na umoru (vidi 370,1). Odraslom kohenu je zabranjeno učiniti nepunoljetnog kohena nečistim (373,1), ali sinu kohena rođenom iz zabranjenih seksualnih odnosa nije zabranjeno da postane nečist (373,2). Također treba izbjegavati kontakt s ne-ţidovskim mrtvacima (372,2). "Kontakt" podrazumijeva biti pod istim krovom ako između njih ne postoji barijera (371, 1-4) ili biti na istom nestabilnom podiju (371,6) ili biti vrlo blizu (vidi 371,5). Kohen je duţan postati nečist kako bi pomogao u pripremama za sprovod kada umre netko od njegovih bliskih rođaka (vidi 373,3-9) ili ako naiđe na tijelo, a nema nikog drugog da ga pokopa (374, 1- 3). ■

Kad osoba umre, bliski rođaci su duţni da razderu gornji odjevni predmet u visini vrata, u stojećem poloţaju; vidi 340,1-2.4,9-14.20.2731.33-35. Razderani komad bi trebao biti širine nadlanice i ne smije se poGodina 12 23 Broj 44 Strana

Strana 23

Rabi Chaviv Danesh:

Tešuva putem musara Sefer Mišlei kaže: „Prispodobe

averot,

Šlomoa, sina Davidova, kralja Iz-

i

ne

gubiti

dragocjeno

vrijeme.

raela: za spoznaju hohme i musara, za

izre-

Gemara kaţe da osoba ne griješi

ka“ (1,2). Komentari prave razliku

razumijevanje

mudrih

osim ako u nju ne uđe ruah štut

između hohme i musara objašnja-

(duh ludila) (Sota 3a). Nelogično je

vajući da je hohma znanje razliko-

počiniti prijestup, ali čovjek to sve-

vanja onoga što jest, a što nije do-

jedno čini zato što njegovo znanje

pušteno. Musar je, međutim, za-

ostaje samo u njegovom umu. Ova

mišljen kao oruđe za pomoć pri

je ideja jasno uhvaćena u stihu „Tre-

provođenju tih ideja (vidi Sha'arei

bate to spoznati danas, i unijeti to u

Teshuva 3,3; Meiri o Mishlei 1,2).

Bez

poznavanja

svoje srce“ (Devarim 4,39). Jedna je

odgovarajućih

stvar imati spoznaju, ali sasvim je

halahot, učenje musara nije dovoljno da bi pomoglo čovjeku postupiti kako treba. Na primjer, čovjek može naučiti svu musarsku literaturu o tome koliko je strašno govoriti lašon hara, ali ako nezna što se smatra lašonom hara, nikakva količina musara ne može ga spriječiti da ne govori lašon hara. Na to su hazal mislili rekavši da bez mudrosti nema straha od Neba (Pirkei Avot 3,23).

Međutim, hazal nam također govore da bez straha od Neba nema mudrosti. U komentarima se objašnjava da baš kao što svaka vlast ima vladajuće tijelo i izvršitelje zakona, tako je i halaha zakon, a musar je njegov izvršitelj (vidi Alei Shor I, str.

87). Mnogo je stvari za koje smatramo da su intelektualno istinite, ali bez musara mi ih u praksi ne ţivimo.

Na primjer, iako znamo da za vrijeme tefile razgovaramo s B-gom i da molitve mogu promijenjati ono što je određeno, ipak moţe biti teško doći u šul na vrijeme i moliti se s primjerenom koncentracijom. Budući da ne vidimo B-ga dok molimo, često puta sastanke s ljudima shvaStrana 24

drugo unijeti to u svoje srce i ţivjeti ćamo ozbiljnije od sastanka s B-g-

■ prema tome (vidi Chafetz Chaima,

om. Iako intelektualno znamo da

Shem Olam).

sve što imamo dolazi od Njega, i dalje je prisutan duhovni izazov da

Da bismo se borili protiv onoga

ne ulaţemo previše hishtadluta, na-

čime nas hrane naša osjetila, potre-

pora, kako bismo ostvarili svoje

bno nas je stalno podsjećati na istine

potrebe. Budući da naša parnasa

koje nisu opipljive ili nam nisu uvi-

dolazi putem isplate od šefa ili

jek na umu. Hazal nas često hrane

novca od kupaca, a ne izravno s

ţivopisnim prispodobama i izreka-

Nebesa poput mane, za nas je iza-

ma koje nam pomaţu da usvojimo

zov da postupimo u skladu sa sa-

neke od tih ideja. Na primjer, hazal

znanjem da je sve od B-ga.

naveliko raspravljaju o prolaznosti ovoga svijeta i uspoređuju ovaj svi-

Iako znamo da šteta koju averot

jet s hodnikom, čiji je smisao jedino

(prijestupi) nanose našim nešamot

da bude prolaz do glavne dvorane

(dušama) nije vrijedna nekoliko

za gozbu, a to je Olam HaBa – svijet-

trenutaka sitnih zadovoljstava, ipak

koji-će-doći (Avot 4,21). Oni također

je teško iskušenje izbjeći takve prije-

naglašavaju sve veće mogućnosti

stupe. Iako moţemo shvaćati da je

ovog svijeta govoreći nam: On (Rabi

svaka sekunda našeg postojanja na

Ja'akov) je govorio, "Bolji je jedan

ovome svijetu dragocjena i da je

sat pokajanja i dobrih djela na ovom

glupo gubiti vrijeme, mnogi su tre-

svijetu od cijelog ţivota u Svijetu-

nuci izgubljeni bez da smo o tome

koji-će-doći " (Avot 4,17). Onome tko

dva put porazmislili. Budući da vi-

se opetovano okupira takvim poj-

dimo samo trenutno zadovoljenje

movima bit će mnogo teţe gubiti

svojih fizičkih ţelja, ali ne i trenutnu

vrijeme i činiti averot.

duhovnu štetu koju donose averot ili koju

Ne radi se uvijek o podsvjesnoj

donose micvot, postaje izazov izbjeći

zaboravnosti, već o fizičkim ţeljama

trenutnu

duhovnu

korist

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rabi Chaviv Danesh: Tešuva

putem musara

osobe koje je odvraćaju od toga da

neodgovarajuće

laskanje.

Musar

Na temelju gore navedenog, jasno

postupi ispravno. Za takav jecer hara

sefarim (musarska literatura, op.pr.)

je zašto poskim pišu da svakoga

(sklonost prijestupu), agadot u Ge-

daje nam smjernice kako da sebe

dana treba posvetiti određeno vrije-

mari i musaru uče nas kako voditi

poboljšamo elaborirajući svaku mida

me za proučavanje musara (vidi

bitku. Na primjer, hazal nam kaţu

i objašnjavajući kako ona poprima

Mishnah Berurah 1,12 & 613,2, koji

da čovjek treba razmotriti tri stvari

pozitivan ili negativan oblik, jer

citiraju Rosha, Arizala, Chidu, Gaon

koje će ga spriječiti da sagriješi: da je

svaka se osobina moţe usmjeriti u

iz Vilne i Chayei Adama). To

nastao od nečiste kapi, da će završiti

bilo kojem od ta dva smjera. Pogle-

naročito vrijedi kada se vrši tešuva,

pod zemljom sa crvima, i da će na

dajte, na primjer, Orhot Cadikim, koji

kao

kraju odgovarati za svoje postupke

ide kroz svaku mida, opisujući nje-

Salanter:

pred B-gom, Kraljem nad kraljevi-

zine pozitivne i negativne upotrebe.

promijeniti bez da uči musar jednak

ma (Avot 3,1). Proučavanje musara

Musar sefarim također objašnjavaju

je onome koji ţeli vidjeti bez očiju ili

hazala također nam pomaţe da se

kako čovjek moţe prevladati neku

čuti bez ušiju (Ohr Yisrael, 14).

duhovno borimo protiv svojih fizi-

negativnu karakternu osobinu. Ti

čkih ţelja. Gemara kaţe: "Ja (B-g)

koncepti nisu razrađeni u halahič-

Završit ćemo s Baal Shem Tovom,

sam stvorio jecer hara i Ja sam stvo-

kim djelima, tako da je jedini način

koji kaţe da jecer hara često ne kaţe

rio Toru kao njegov protuotrov" (Ki-

da stvarno „radimo na njima“ uče-

čovjeku da sasvim prestane učiti

dušin 30b; vidi također Suka 52b). U

nje musar sefarim koje o njima ras-

Toru, jer za mnoge to nije nešto što

komentarima se objašnjava da je to

pravljaju (vidi Minchat Chinuch, 611).

bi prihvatili. Međutim, jecer hara

što

je

rekao

Onaj

Rav

koji

Yisrael se

ţeli

istina samo ukoliko čovjek uči i

moţe navesti osobu da zanemari

musar (vidi Birkei Yosef 1,9; Tov Ayin

područja koja će joj pomoći da se

18,2; Peleh Yo'etz, "Mussar"). Kao što

promijeni. Zbog toga on kaţe da

je rečeno u Avot d'Rabi Natan (29),

postoji veliki jecer hara da se ne uči

„Onaj tko uči halahu, a ne i midraš,

halahu i musar - jer ta područja imaju

nije

najveći utjecaj na promjenu čovjeka.

okusio

jirat het

(strah

od

grijeha)“.

Neka bismo svi bili zohe da pobijedimo ovaj jecer hara i učinimo istin-

Učenje

musara

također

nam

sku tešuva poznavajući B-ţju volju

pomaţe tako što nas usmjerava

kroz učenje halahe i njeno dovođenje

kako da radimo na svojim midot,

u naša srca proučavanjem musara. ■

kao što su ponos, bijes, ljubomora i Godina 12 25 Broj 44 Strana

Strana 25

iska

ćeg t doma

ZNANOST

Izraelski i afrički naučnici prave vodu od vrućeg vazduha: Spas za zemlje "trećeg sveta" Iz

B92 , 5.8.2019.

Tel Aviv -- Istraživači izraelskog Tehnološkog instituta Technion i njihovi partneri u Africi dobili su nagradu za razvoj tehnologije koja stvara vodu od toplote.

Ona ima za cilj da obezbedi čistu vodu zemljama trećeg sveta.

Primaoci novoosnovane Nagrade za istraživanje fondacije Mauerberger Foundation (MFF) za transformativne tehnologije za Afriku su profesor Jehuda Agnon, vanredni profesor Mark Talesnik i profesor Gui Ramon, zajedno sa Lesli Petrik sa Univerziteta Vestern Cape u Južnoj Africi i Univerziteta Mekelle u Etiopiji.

Nagradu su takoĎe primile tri nevladine organizacije: Technionovi inženjeri bez granica (EVB), Južni Afrika i POPR Etiopij, piše Times of Israel.

Kako su uspeli u tome?

Naučnici su razvili jeftini sistem koji se pokreće obnovljivom energijom za vaĎenje vode iz vlage u vazduhu.

Tehnologija se razlikuje od drugih tehnika koje proizvode vodu iz vazduha po tome što pretvara toplotu u mehaničku snagu u obliku akustičnog talasa. Ovaj talas deluje kao "virtuelni klip" koji je sposoban da izvodi rashladnu akciju.

Tehnologija fazne izmene termoakustike (PKST) koju su razvili istraživači Techniona će za male troškove, praviti vodu za ruralna područja i područja u razvoju, rekao je profesor Gui Ramon.

"Kombinujući nanotehnologije koje su razvijene na Univerzitetu Zapadni Kejp, pomoću kojih se vlažnost može efikasno uhvatiti, i Technion-ovu PKST tehnologiju, planiramo da razvijemo čvrst i jeftin sistem

za prikupljanje atmosferske vlage, podstaknut obnovljivom energijom", naveo je Ramon.

Sistem će biti testiran u Etiopiji Ovaj sistem će prvo biti testiran u Etiopiji.

Nagrada Mauerberger fondacije ima za cilj da ojača akademske veze i razmenu ideja izmeĎu istraživača u Izraelu i Africi kako bi se nove tehnologije koristile za dobrobit čovečanstva.

Nagrada, osmišljena za istraživače sa svih univerziteta u Izraelu, dodeljena je prvi put ove godine.

"Tehnologija i visoka tehnologija su predivne stvari ...

Moris Mauerberger, osnovao je nagradu kako bi tehnologiju učinio dostupnom ljudima kojima to nije", rekao je Džonatan Iah, poverenik fonda, na ceremoniji dodele u Haifi.

"Ovo je prva godina dodelr nagradr i fokusirali smo se na vodu. Voda je vitalni resurs, i kao što je biolog Silvia Erl rekla: Može biti vode bez života, ali bez vode ne može biti života", dodao je. Čišćenje zagaĎenih zemnih voda

pod-

Drugi dobitnik nagrade bila je grupa istraživača sa Univerziteta Ben-Gurion iz Negeva.

Profesor Joram Oren, Zeev Ronen i Džek Gilron, istraživači sa Zuckerbergovog instituta za istraživanje vode na Univerzitetu Ben-Gurion, razvijaju naprednu tehnologiju za čišćenje kontaminirane podzemne vode.

Skup membrana koje razvijaju pomoći će pročišćavanju vode od nitrata i hlorida. Tehnologija će u početku ciljati kontaminirane bunare u Gani. ■

PRIMO LEVI

Stogodišnjica rođenja talijanskog književnika u knjižnici Zvona i Nari...

Glas Istre, 2.8.2019.

Tko je zapravo bio Primo Levi, talijanski književnik čija je stogodišnjica roĎenja obilježena preksinoć u knjižnici i književnom svratištu Zvona i Nari u Ližnjanu. Levi je bio prozaist, pjesnik i prevoditelj, premda je po struci bio kemičar, preživio je Auschwitz i o tome pisao, ali u njegovom opusu nalaze se i znanstvenofantastične priče, bolovao je od depresije, ali nije izgubio smisao za humor. O tome su pričali prevoditelj i urednik Tvrtko Klarić iz Zagreba te gost iz Beograda, znanstvenik mlaĎe generacije Aleksandar B. Kostić. Govorilo se preksinoć i o Leviju izvan konteksta priča o holokaustu, ali jasno je da ga je to iskustvo obilježilo za cijeli život.

Page 26 Strana 26

Roman "Zar je to čovjek" Natalija Grgorinić, jedna od voditeljica ližnjanskog književnog svratišta, zapalila je na početku svijeću za Levija i sve žrtve fašističkih i nacističkih logora koji su, kako bi rekli američki kvekeri, "već uplatili svoju kartu za raj" ali i za one koji su počinili zločine. Nakon što je pročitala odlomak iz Levijevog prvog i najpoznatijeg romana "Zar je to čovjek" koji opisuje njegove dane u logoru, Grgorinić je napomenula da neće govoriti o Leviju samo iz aspekta holokausta, no to se nameće kao dužnost. Odlomak koji je pročitala opisivao je pripremu ljudi za deportaciju u Auschwitz iz sabirnog logora blizu Modene. Od 650 ljudi koji su tom prilikom utrpani u sto-

čne vagone, preživjelo je svega troje. Levi je bio Židov, no uspio je završiti fakultet iako Židovi pod fašističkom vlašću u Italiji nisu smjeli studirati. Otišao je u partizane, no nakon izdaje šalju ga u logor gdje je imao prijatelja koji mu je davao hranu preko reda. Levi je u logoru vodio bilješke, što se kažnjavalo smrću. Preživio je ali istovremeno i osjećao sram zbog toga pa kaže "Čemu moliti da si ostao na životu, kada su bolji od tebe stradali".

"Ako postoji Auschwitz, Bog ne može postojati", izjavio je Levi u jednom intervjuu.

Ponavlja danas

li

se

povijest

Levi je o ljudima koji su činili zlodjela govorio da nisu bili

Divrej Tora

čudovišta, nego obični ljudi, osrednje inteligentna ljudska bića. Slično kao Hannah Arendt isticao je da su Hitlerovi sljedbenici bili banalni, ali poslušni ljudi.

- Ako se čovjeka svede na predmet, onda ne postoji grižnja savjesti, o tome je pisao Levi, istaknuo je Kostić.

Grgorinić je svoje goste zapitala ponavlja li se povijest danas, javlja li se opet revizionizam i što je s mladima koje to ne zanima. Klarić je na to šaljivo odgovorio da bi to pitanje trebalo postaviti ministrici Divjak, no potom je podsjetio da je revizionizam koji se pojavio 1970-ih i tvrdio da logora nije bilo pridonio da se prelije čaša Levijevog strpljenja. ■

Godina 12

Broj 44