4_09-DivrejTora-Matot-Mase-5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 39

Zagreb, šabat 14. srpnja 2018. - 2. ava 5778.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Matot-Masei Jeruzalem 19:06

20:28

Zagreb

20:26

21:26

Rijeka

20:31

21:30

Split

20:16

21:16

Dubrovnik 20:06

21:06

Vinkovci 20:13

21:13

Sarajevo 20:09

21:09

Doboj

20:14

21:13

B. Luka

20:17

21:17

Beograd 20:05

21:17

Novi Sad 20:09

21:22

Subotica 20:13

21:27

Zrenjanin 20:07

21:20

Niš

19:54

21:04

Beč

20:34

21:34

Frankfurt 21:13

22:13

Edison, NJ 20:09

21:18

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan, utorak, 17.7.2018.

Alot Hašahar

3:20

Najranije Talit

4:14

Nec Hahama

5:23

Najkasnije Š’ma

9:12

Zman Tefila

10:29

Hacot

13:02

Minha Ketana

17:30

Plag Haminha

19:06

Šekia

20:41

Cet Ha-kohavim

21:23

Broj 39 divrejtora@gmail.com

Paraša Matot-Masei

(Bamidbar 30,2-36,13) Moše prenosi plemenskim vođama zakone o poništavanju zavjeta.

Vodi se rat s Midjancima zbog uloge koju su imali u kovanju zavjere koja je trebala dovesti do moralnog uništenja Izraela. Tora podrobno izvještava o ratnom plijenu i kako je raspodijeljen narodu, ratnicima, levitima i Velikom svećeniku.

Plemena R'uven i Gad (kasnije im se priključuje polovica plemena Menaše), radi dobre ispaše, traţe da njihov dio Obećane zemlje bude zemlja na istočnoj obali Jordana. Mošea u početku taj

zahtjev ljuti, ali kasnije pristaje uz uvjet da se prvo priključe osvajanju zemlje zapadno od Jordana.

Nabrajaju se putovi kojima su se kretali i tabori koje su podizali od Izlaska do podizanja šatora na Moabskoj ravni, preko puta Kana'ana. Zacrtavaju se granice Obećane zemlje, određuju gradovi – pribjeţišta kao skloništa za one koji su počinili nehotična umorstva.

Celafhadove kćeri se udaju za članove vlastitog plemena Menaše, pa posjed što su ga naslijedile od oca ne mora prijeći u posjed nekog drugog plemena. ■ Prevela Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 16+12 p’sukim

Pinhas je poslan kao ―kapelan‖.

(30,2-31,12)

Moćna vojska od 12.000 ljudi s us-

“Moše se obratio vođama plemena Izraelovih…”

Prvo načelo ovog predmeta je da osoba mora ispuniti odredbe zavjeta i da je zabranjeno ―oskvrnuti danu riječ―. S druge pak strane, u zakone Tore ugrađene su procedure za oslobađanje od zavjeta. Te procedure također čine jednu micvu. Djevojčici (od 12-12½ godina) koja da zavjet otac moţe poništiti zavjet (jedino na dan kada čuje za njega). Slično tako (no s određenim razlikama), suprugine zavjete moţe poništiti njezin muţ. (U ovom slučaju, on moţe poništiti samo neke zavjete, one koji imaju utjecaj na njezina muţa.)

Sljedeće, B-g zapovijeda Mošeu da povede boj protiv Midjana, i da se pripravi za smrt. Moše uvojači po 1000 muškaraca iz svakog plemena za taj zadatak.

Komentari ističu da se narod skanjivao poslušati jer su znali da će Moše umrijeti ubrzo nakon što se bitka završi pobjedom. Moše je, s druge strane, s poletom udovoljio B-ţjoj zapovijedi, suprotno svojim osobnim interesima.

Chatam Sofer piše da kada B-g za -povijedi boj protiv Midjana, On ga naziva nikmat Bnei Jisrael, osvetom u ime Izraela. Kada Moše poziva narod u boj, on govori o osveti B-ţje časti. Ako se narod bude borio za svoju čast, mogao bi odustati od bitke i tako ne poţuriti Mošeov kraj.

Ali ne osvetiti B-ţju čast, to se ne bi usudili.

Strana 2

pjehom pobija sve muške Midjance uključujući 5 kraljeva i Bil‘ama. Ţene, djeca, stoka, i imovina Midjanaca uzeti su kao ratni plijen. Gradovi i palače su uništeni. Vojska se vraća u Izraelski tabor na Arvot

o ―košeriranju‖ i ―uranjanju‖ po-

Moav.

suda izvedene su iz ovoga. je

B-g kaţe Mošeu da naredi da se pr

pomalo nejasno da li je pleme Levi

-ebroji ratni plijen. Plijen treba jed-

poslalo svoj kontingent u ovu bitku

nako podijeliti između vojnika, s

ili nije. Ukoliko jesu, da li su se

jedne strane i naroda, s druge stra-

Menaše i Efrajim zdruţili kao pleme

ne. Porez od 1/500 nametnut je ■

Josef, i tako ukupan broj zadrţali na

vojnicima.

12 000, ili je zapravo bilo 13 000

zauzima

onih koji su se borili. Sudjelovanje

odlomka.

Zapazite:

u

komentarima

Levija je vje-rojatno zbog činjenice da ovaj rat nije bio u svrhu osvajanja teritorija – da je bio s tom svrhom, Levi ne bi bio izravno uključen. A ako jest, Menaše i Efrajim su se vjerojatno borili kao pleme Josefovo.

Detaljna mnogo

specifikacija

p'sukim

ovog

A onda je specificirana polovica koja je bila dana narodu. Porez od 1/50 (standardni iznos za t’ruma) nametnut je narodu. Ti su porezi bili predani Elazaru HaKohenu.

Detaljna specifikacija zauzima mnogo više p'sukim

Oficiri pristupaju

Levi – druga alija – 12+17+13

Mošeu s dodatnim darovima u

p’sukim (31,13-54)

zlatu iz zahvalnosti B-gu što u ratu

Moše, Elazar, i plemenski vođe

nisu izgubili niti jednog čovjeka.

izišli su ususret vojnicima prilikom

Šliši – treća alija – 19 p’sukim (32,1

nji-hova povratka. Moše je bio ljutit

-19)

što su oficiri zadrţali midjanske ţene na ţivotu, budući da su upravo one bile upotrijebljene kao sredstvo pa-da Izraela u slučaju s Pe‘orom

i

po-morom

koji

je

uslijedio. Ţene i mu-ška djeca su pobijeni, djevjčice su ostale kao zarobljenici.

Vojnicima

je

bilo

rečeno da ostanu van tabora 7 dana zbog svoje obredne nečistote koja je bila posljedica ratovanja. Ela-zar HaKohen

postavlja

zakone

o

očišćenju posuda. Moge pojedinosti

lemena Reuven i Gad (kojima se tek kasnije pridruţilo i pola plamena Menaše) bili su jako opterećeni stadima ovaca, pa su zatraţili dopuštenje da se nastane na istočnoj strani rijeke Jordan – zemlji posebno pogodnoj za ispašu (za razliku od Erec Jisraela, gdje je opseţno napasanje

problem).

Prva

Mošeova

rekacija je intenzivna ljutnja, jer se pobojao da bi zahtjev dvaju plemena mogao obeshrabriti ţelju naroda Izraela da nastave u Zemlju, ponaDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

vljajući iskustvo s ―uhodama‖ od

nastambe za svoje ţivotinje. Vaša

Tora opisuje gradove koje su 2½

prije gotovo 40 godina. Ključni pri-

djeca dolaze na prvo mjesto. Onda

plemena zasnovala da smjeste svoje

govor koji Moše ima izgleda da je

na red dolazi imovina.

obitelji i stada prije njihovog prela-

potencijalno

negativni

efekt

na

ostatak naroda. Na to, plemena uzvraćaju da će svakako zajedno ići sa svojom braćom u Zmelju Izrael i da se neće vratiti na istočnu obalu sve dok se svi ne nastane u Erec Jisraelu.

Pored

glavnog

―ukora‖

kojeg

Moše daje Reuvenu i Gadu, ima i jedan suptilniji prijekor u vezi jedne dru-ge teme. Plemena predlaţu da podignu torove za svoja stada i domove za svoju djecu. Kasnije, kada im Moše daje dozvolu da se nastane na istočnoj obali, on im kaţe da sagrade domove za svoju djecu i

R’vi’i – četvrta alija – 23+10+39 p’sukim (30,2-31,12)

Sedra Mas’ei započinje s kratkim

Četvrta alija je uvijek premosnica, alija koja dolazi između dvije sedre kada se spajaju. Ovo je najduţa alija u Tori..

Moše zakletve

o d g ov a r a (mnoge

da v a n je m

pojedinosti

o

valjanoj formi ―uvjeta― izvode se iz ove

znamenite

ska preko Jordana.

zakletve

2½

plemena), prihvaćajući zahtjev da se nastane na istočnoj strani Jordana jedino ukoliko će 2½ plemena ratovati rame uz rame s ostalima.

popisom 42 mjesta na kojima su taborovali tijekom godina lutanja u pustinji. Većina mjesta je samo navedena, nekolicina ih donosi i priču. Identitet većine tih mjesta danas je sporan.

Ovaj odjeljak obuhvaća Izlazak iz Egipta (iz grada Ra‘m‘sesa), prolazak kroz More, i trodnevno putovanje koje je narod dovelo do Mare, i ―problema s vodom‖ (te razrješenjem problema). Od tamo se vraćaju do Jam sufa, prije nego li nastave u pustinju..

Opis puta/Putopis Ovo su mjesta na kojima su taborovali i neki komentari…

Od

Ra‘m‘sesa

do

Sukota

do

Eitama do Pi Hahirota do Mare do Eilima do Jam sufa do Midbar Sina do Dafke do Aluša do R‘fidima do Midbar Sinai do Kivrot HaTaava to Hacerot Ritma do Rimon Pereca do Livne do Rise do K‘heilate do Har Šefera do Harade do Mak‘heilota do Tahata do Teraha do Mitke do Hašmone do Moserota do Bnei Jaakana

do

HorHaGidgada

do

Jotvate do Avrone do Ecion Gevera do Midbar Cina = Kadeša do Hor HaHara do Calmone do Punona do Ovota do Ijei HaAvarima do Divon Gada do Almon Divlatajme do Harei HaAvarima do Arvot Moava.

Numerička vrijednost Raamsesa = 200+70+40+

60+60

=

430,

broj

godina iz izvornog proročanstva Godina 11 3 Broj 39 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija U

izvornom

B-ţjem

obećanju

Avrahamu Avinu, zemlja koja će biti

dana

njegovom

potomstvu

trebala je biti ―od egipatske rijeke do velike rijeke, P‘rat‖. Granice navedene

u

ovotjednoj

sedri

obuhvaćaju teritorij značajno manji od onoga koji je obećan. Naši nam učenjaci kaţu da izvorno obećanje uključuje

teritorij

koji

će

biti

pridodan Erec Jisraelu u budućnosti, u vrijeme Mošijaha. Rabi Yaakov A u e r b a ch

z‖l

pronašao

je

―numerički trag‖ koji podrţava ovo Avrahamu Avinu kod brit bein

sliti kvalitativnu razliku u mental-

mišljenje. U ovotjednoj sedri se

ha’b’tarim do Izlaska (kao u Š’mot

nom pristupu tijekom prvih 14

zemlja

12,40-41).

taborovanja u usporedbi s onima

spominje

koje su uslijedile poslije Ritme.

l’g’vulote’ha, Zemlja Kanaan do

Numerička

vrijednost

prve

stanice/odredišta nakon Raamsesa

Hašmona

je

bila

25.

mjesto

je Sukot = 60+20+400 = 480, broj

počinka naroda. Stoljećima kasnije,

godina od Izlaska pa do izgradnje

desio se počinak (nakon bitke) na

Prvog Beit HaMikdaša – kada je

25. (kis-leva). Ljudi putem kojih je B

narod došao do el hamenuha v’el

-g sko-vao čudo Hanuke bili su

hanahala (D’varim 12,9).

hašmo-na’im. Ovo se smatra jednim

Dakle, prva etapa lutanja predstavlja (numerički) veliku prvu (i drugu) etapu puta Ţidovske povijesti.

Midraš kaţe da je u Alušu narod po prvi puta dobio manu i tamo smo proveli svoj prvi šabat. Mana je dana narodu zbog zasluga naše pramajke Sare, koju je Avraham bio zamolio da zamijesi i ispeče pite za

od ―nagovještaja‖ Hanuke iz Tore.

koja

treba kao

postati ■ naša

Erec

Kanaan

njenih granica. G‘matrija te fraze je 961, točan broj slova u B‘reišit 15 – odjeljka o brit bein hab’tarim..

S gledišta micvi Ramban navodi te p’sukim kao izvo-rište za micvu u Tori da se stanuje u Izraelu – micva za koju on

Raši napominje da je uz 14 mjesta

kaţe da se primijenjuje i danas, čak i

prije nego li je izdan ukaz o lutanjju,

u vrije—me egzila. Ramban ovu

i 8 mjesta u posljednjoj godini, bilo

micvu ubraja među 613 micvot Tore.

svega 20 mjesta do kojih je narod putovao i odlazio od njih u otprilike 38 godina. To nije baš jako puno. Bg je bio milostiv narodu čak i dok Ga je kaţnjavao.

Međutim, Rambam ne. To ne znači da Rambam nije razmatrao o micvi da se ţivi u Erec Jisraelu. On ponavlja

Talmud

govoreći

da

―čovjek bi trebao uvijek odabrati da

anđele/goste. Na njezinu poletnu

Hamiši – peta alija – 22 p’sukim

ţivi u Izraelu, čak i u gradu u kojem

pripremu hrane za druge B-g joj je

(33,50-34,15)

su većina idolopoklonici, umjesto

uzvratio tako što je On snabdijevao hranom Sarinu djecu više od 400 godina nakon toga. Ime Aluš je igra riječima na pojam ―ja ću zamijesiti‖.

Ritma je mjesto s kojega su uhode

B-g se obraća Mošeu u Arvot Moav i zapovijeda narodu da uđe, pokori, osvoji, i nastani zemlju. U tančine se iznose granice zemlje. Te su granice sada za 9½ plemena,

bile poslane, pa zbog toga i mjesto

budući

na kojem je objavljen ukaz o lutanju

polovica Menašea zatraţilo svoj dio

pustinjom. Moţemo si samo zami-

na istočnoj obali.

Strana 4

da

su

Reuven,

Gad

i

da ţivi van Izraela, makar i u preteţno Ţidovskom gradu‖. On piše da je čovjek koji ţivi na drugom mjestu poput onoga koji nema B-ga. Neki komentari tumače da budući da je ţivot u Erec Jisraelu nuţna osnova za ispunjenje čitave jedne kategorije micvot, ne bi trebalo ţivot u Izreaelu

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

ubrajati među 613 zapovijedi. Ona

Ti su gradovi, koje su plemena tre-

uključuje brojne druge micvot, pa

bala dati Levijim, bili dani propor-

stoga ne ispunjava poseban kriterij

cionalno populaciji svakog pleme-

za ubrajanje u tarjag. No ona je, bez

na.

obzira na to, imperativ Tore.

Š’vi’i

Ramban dodaje da ne samo da micvot ―ovise o zemlji‖, već se sve micvot u potpunosti mogu ispuniti jedino u Erec Jisraelu. Mi moramo vršiti micvot na drugim mjestima prvenstveno kao uvjeţbavanje za pravilno

vršenje

micvot

u

Erec

Jisraelu.

Na koji god način gledali na ţivot u Izraelu, on je vrlo značajna micva koja zahtijeva vrlo ozbiljno promišljanje.

trebno Kaleva ben Jefunea identificr

–

sedma

alija

–

26+13

p’sukim (35,9-36,13)

-ati kao vođu – to je bilo dobro po-

Gradovi utočišta (i druga 42

znato. Pleme Šimon ne zasluţuje da

levitska grada, uz neke različitosti)

ima vođu s titulom nasi zbog Zim-

sluţe

rijeve ljubavne afere. Binjaminov

nehotice ubije. Čak i ubojica bjeţi u

vođa bio je Eldad (ovdje nazvan

grad koji ga štiti do suđenja.

Elidad – prema Baal HaTurim, ovo

Zabranjeno je ubiti ubojicu sve dok

dodatno jud predstavlja proroštvo,

ne stane pred sud i sud ga proglasi

koje ima 10 različitih naziva), čovjek

krivim.. Nehotični ubojica je poslan

koji je već imao višu titulu proroka.

– ili bjeţi – u grad utočište. Tora

Nakon generalnog plana podjele

da

zaštite

čovjeka

koji

daje smjernice za određivanje što je ubojstvo a što nehotično usmrćenje i odre đu je postupaka,

neke

od

poput

su dsk ih

zabrane

da

svjedok bude i sudac u kaznenom predmetu. Također smo upozoreni da ne dopustimo zamje-nu kazni za ubojicu i nehotičnog ubojicu. Strogo pridrţavanje svih pravila pravde osigurava nam da i dalje "kvalitetno ţivimo" u Erec Jisraelu, praćeni boţanskom Prisutnošću.

Vođe

obitelji

pripadaju

Menaše

-kćeri

kojoj

Celofhadove,

pristupaju Mošeu i iznose problem potencijalnog smanjenja njihovog plemenskog

dijela

ukoliko

se

zemlje, narodu se nalaţe da osigura

Celafhadove kćeri udaju izvan svog

-ju gradove Levi‘im, budući da oni

plemena, uzimajući sa sobom svoj

(Leviim) ne dobivaju zemlju kao

posjed. Moše izdaje pravillo kojim

Nadalje, Tora navodi nove vođe

nasljedstvo. Gradova i njihovog

ih ograničava od udaje van svog

plemena koji će biti zaduţeni za

šireg područja je 48, što uključuje i 6

plemena. Ovo nije zakon za sva

―boţanski ţdrijeb‖ kojim će zemlja

gradova utočišta. Zapazite da su

vremena – on se primijenjuje samo

biti raspodijeljena.

mjeru od 2000 amot kao ―granice

u ovom slučaju. Sukladno tome,

grada‖ kasnije posudili učenjaci

Mahla, Tirza, Hogla, Milka, i No‘a

utvrđujući udaljenost od mjesta

udaju se za Menašeovce. Ovime se

prebivanja koje se smije prehodati

završava BaMidbar. ■

Šiši – šesta alija – 14+8 p’sukim (34,16-35,8)

Primijetite da se kod prva 3 naved -ena plemena ne spominje riječ nasi (vođa) – kod svih drugfih da. Jedan komentar sugerira da nije bilo poGodina 11 5 Broj 39 Strana

na šabat, poznato kao t’hum šabat.

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 406. Ţaljenje: Obveza da slijedi postupak za poništavanje zavjeta Ako čovjek učini zavjet ... (Brojevi 30,3) Kad da zavjet i kasnije poţali zbog toga, postoji proces kojega je dala Tora da ga se poništi; na hebrejskom se jeziku to naziva "hafaras nedarim" (za razliku od poznatijeg pojma "hataras nedarim"). To ne znači da ljudi mogu ili da trebaju ići okolo i nasumce davati zavjete, niti je čovjek ima obavezu poništiti zavjet koji je učinio. Ali ako je netko učinio zavjet zbog kojeg poţali, postoji izlazak.

Beis din sastavljen od tri laika ili jedan učeni učenjak mogu poništiti zavjete. (Neki su zavjeti automatski nevaljani, poput onih što su greškom izrečeni ili dani pod prisilom. Vidi Talmud Nedarim 21b.) Ţenin zavjet moţe poništiti njezin otac dok je neudana, ili njezin muţ, ako je u braku, iako otac ili suprug to mogu učiniti jedino na dan kad saznaju za zavjet. Nakon toga, ako su propustili to učiniti, čini prešutno odobrenje i zavjet ostaje vaţeći.

Kao što se raspravljalo prije u micvi #30, razlog za ovu micvu je to što se zavjeti pozivaju na B-ţje ime. Bespotrebno davanje zakletve ukazuje na nedostatak poštovanja prema Njemu. Ne samo to, već naše riječi imaju moć. Iz tog razloga, kad se obaveţemo da ćemo nešto učiniti, kaţemo "bli neder", što pokazuje da naša iskazana namjera ne predstavlja zavjet, koji bi bio vjerska obveza. Slično tome, govorimo Kol nidrei na početku Jom kipura, izraţavajući da se sve zavjete koje moţemo dati tijekom sljedeće godine ne smije smatrati valjanima. Kao što moţete vidjeti, zavjete se uzima vrlo ozbiljno.

Ova micva vrijedi u sva vremena i na svim mjestima; obaveza poništenja zavjeta koje su dali drugi odnosi se samo na muškarce. Ona je predmet talmudskog traktata Nedarim. Ova je micva kodificirana u Šulhan Aruhu u Jore Deah 228. Ona je 95. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 40. od 77 pozitivnih

micvos koje se danas mogu ispunjavati u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. Ramban (Nachmanides) ovo ne ubraja ovo među 613 micvos.

407. Vaša je riječ vaša obveznica: zabrana kršenja zakletve ili zavjeta ... on neće oskvrnuti svoju riječ ... (Brojevi 30,3) 408. Dobrodošli u Grad levita: Obavezu da se levitima da gradove ... dati će levitima ... gradove da ih nastane ... (Brojevi 35,2) 409. Nema samovoljnog dijeljenja pravde: Zabrana da se ubije ubojica prije nego li mu se sudi ... ubojica ne smije umrijeti prije nego li stane pred skupštinom da mu se sudi. (Brojevi 35,12) 410. Bjeţi iz grada!: Obaveza da se progna ubojicu u grad utočište ... skupština će ga vratiti u njegov grad utočište ... (Brojevi 35,25) 411. Moram se izuzeti: Zabrana da svjedok sluţi kao sudac ... jedan svjedok ne može govoriti kako bi se smaknula osoba.

(Brojevi 35,30) 412. Ne mislim tako: Zabranu otkupa zatvorenika osuđenog na smrt Nećete prihvatiti otkupninu za život ubojice koji je osuđen na smrt ... (Brojevi 35,31) 413. Odgovor još uvijek glasi ne: Zabrana otkupljivanja ubojice Nećete prihvatiti otkupninu za nekoga tko je pobjegao u svoj grad utočište ... (Brojevi 35,32) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 124. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman s udanom ţenom kao što Pismo kaţe, Nećeš počiniti preljub (Š'mot 20,13); a kaţe i I nećeš voditi ljubav sa ženom svog bližnjega (Va-jikra 18,20).

Oni oboje imaju biti podvrgnuti smrti davljenjem. Ukoliko je ona kćer kohena, ona će biti podvrgnuti smrti spaljivanjem, a on davljenjem. Ako je ona isprošena djevica, no još uvijek u očevom domu, oboje se imaju usmrtiti kamenovanjem. Sve ovo, međutim, vrijedi kada postoje svjedoci i [prethodno] upozorenje. Ako je to bilo s namjerom, no bez upozorenja, kaţnjava se karetom [B-gomdani prestanak ţivota]; a ako je bilo nehotično, obavezan je hatat.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme.

Strana 6

125. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman s vlastitom strinom, što znači sa ţenom očeva brata. kao što Pismo kaţe, nećeš prići njegovoj ženi; ona ti je strina (Va-jikra 18,14.) Ova se zabrana odnosi izričito ukoliko je on [strinin muţ] očev brat po ocu. Ako je netko spolno intiman s njom za ţivota svog strica, oboje ih treba pogubiti davljenjem, budući je ona udana ţena. Nakon smrti njegova strica, ukoliko je to bilo s namjerom, kaţnjava se karetom; a ako je bilo nehotice, obavezan je hatat (ţrtva za grijeh).

U drugom koljenu, prema nalogu učenjaka su ţena očeva brata od iste majke, i ţena majčina brata, bilo s očeve ili majčine strane.

Ovo je na snazi svugdje i svagda. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 36 - Rad na blagdane

Izvan zemlje Izrael, gdje se blag-

Sa stvarima koje se ne namjerava

dani slave dva dana, blagdanski

koristiti na blagdan, ili koje nisu

zakoni vrijede za oba dana (496,1);

postojale prije blagdana, ne smije se

Sve vrste rada koje su zabranjene

ali briga o bolesnima (čak i kada

rukovati osim ako je nuţno (vidi

subotom također su zabranjene i na

nisu u ţivotnoj opasnosti) dopušte-

495,4; 509,7); za primjere vidi 507,2;

blagdane, izuzev paljenja vatre i

na je drugog dana (osim na drugi

513,1-8; 518,3-4.6-9. Odbojne predm-

premještanja stvari iz jednog podru-

dan Roš hašane) ako to obuhvaća

ete se smije ukloniti (518,5), i

čja u drugo (495,1). Rad koji je neop-

samo rabinske zabrane (496,2-3). Za

predmete se smije prekrivati da bi

hodan za pripremanje hrane za

mrtve se mogu pobrinuti Ţidovi i

ih se zaštitilo (521,2-3).

blagdan, i koji se nije mogao obaviti

pokopati ih neţidovi, čak i na prvi

prije blagdana, također je dopušten,

dan blagdana, ako je nuţno, ali se s

ali ako nema prepreka da ga se uči-

njima ne smiju postupati ni o neţi-

ni prije blagdana, ne smije ga se

dovi na šabat ili na Jom kipur; vidi

vršiti na blagdan, osim na način koji

496,2 i 526,1-12.

nije uobičajen (495,1). Lov, ţetva, vršidba, istiskivanje (da bi se izdvojila tekućina iz hrane), te mljevenje su rabinski zabranjeni (495,2).

■

Blagdane treba poštivati i radovati se u njima kao što se to čini na šabat (529,1-2). Polovicu vremena trebalo bi provesti u učenju Tore, i polovicu u jelu i piću (ali ne pretjerano, vidi

Priprema hrane dopuštena je sa-

529,1.3-4). Za blagdan bi se trebalo

mo ako će hranu jesti Ţidovi; vidi

pripremiti

506,6 i 512,1-3.

premještanju

proslaviti ih s dodatnom hranom i

O

unaprijed

(531,1)

i

stvari iz jedne domene u drugu u

lijepom odjećom (529,1). Trebao se

Pripremu hrane na blagdan treba

korist neţidova vidi 518,2. Zabra-

posluţiti s dvije štruce kruha i piti

vršiti samo ako je barem nešto hra-

njeno je imati koristi od posla koji je

vino uz svaki obrok, ali nije običaj

na potrebno za taj dan; vidi 503,1-2 i

učinio neţidov ili rukovati stvarima

jesti treći obrok (529,1). Treba upa-

527,23-24. Kada blagdan bude u pe-

koje su proizašle iz takvog posla;

liti svijeću i reći blagoslov "... Koji

tak, nešto od hrane za subotu treba

vidi 515,1-9 i 517,1. U vezi stjecanja

nam je zapovjedio da palimo blag-

biti pripremljeno prije blagdana (ta

stvari od neţidova vidi 517,1-2.

dansku svijeću" (514,11). ■

se hrana naziva eruv tavšilin); priprema hrane za subotu tada se moţe nastaviti u petak (vidi 527,1-6.13.) sve dok ima preostalo nešto od eruva (vidi 527,14-18). Eruv moţe pripremiti jedna osoba za druge; osoba koja ga priprema kaţe blaoslov "... Koji nam je zapovjedio o eruvu" (vidi 527,7-12). Što se moţe

■

raditi ako eruv nije bio pripremljen, vidi 527,19-22. Eruv haceros za subotu (vidi pogl. 31) ne smije se prikupljati na blagdan (528,2).

Godina 11 7 Broj 39 Strana

Strana 7

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Nesavršeni vođe?

Akeidat Yitzchak i Abarbanel imaju proturječne stavove u vezi Mošeovog postupanja u pogledu molbe dva i pol plemena. Dok Akeidat Yitzchak opravdava Mošeovu ljutitu reakciju kao odgovarajući odgovor na problematični zahtjev, Abarbanel tvrdi da je Moše pretjerao i pogrešno shvatio istinske namjere plemena.







S kim se slažete? Pokrenite raspravu za svojim šabatnim stolom i upotrijebite kao pomoć izvore koji se nalaze u zahtjevu dva i pol pol plemena da vam pomognu u raspravi.

Bez obzira za koju stranu rasprave se opredijelite, što nas naša priča može naučiti o taktici pregovaranja?

Je li problematično kritizirati Mošea i sugerirati da njegove sposobnosti vođe možda nisu bile besprijekorne? Zanimljivo, unatoč njegovom gledištu na ovom mjestu, Abarbanel drugdje oštro kritizira one koji kod Mošea pronalaze mane.

Teškoće sveznajućeg čitatelja Kada govorimo o plemenima koja su pregovarala u vezi naseljavanja istočne obale Jordana, mnogi za tu skupinu koriste naziv "dva i pol plemena", ne praveći razlike između plemena Reuvena, Gada i Menašea.

Budući da čitatelji znaju da se polovica plemena Menašea naselila na Istoku, često se ne primjećuje da tije -kom razgovora s Mošeom ulogu imajui samo Reuven i Gad, dok je Menaše upadljivo odsutan.

 Da li je pleme Menašea sudjelovalo u prvobitnom zahtjevu? Ako jest, zašto se ono ne spominje? A ako nije, zašto u konačnici oni nasljeđuju na istočnoj strani Jordana?  Možete li se sjetiti drugih primjera u kojima bi vam to što znate kako je priča završila moglo otežati čitanje u početn-oj faza? Evo nekoliko slučajeva koje valja razmotriti:  Jesu li Jaakovljevi sinovi znali da su svi oni izabrani? Ako ne, kako bi to pomoglo objasStrana 8





niti ponašanje Josefa i njegove braće?

Je li narod unaprijed znao da će Jerihon biti uništen čudom? Kako bi to moglo utjecati na vaše razumijevanje svrhe uhoda u Jehošua 2?

Da li je Jerušalajim bio jedina opcija za "mjesto koje će B-g odabrati"? Kada i zašto je on bio odabran?



Usklađivanje Pšat-a i Draš-a Bemidbar 31 opisuje rat protiv Midjana i zakone koji se bave očišćenjem plijena iz bitke. Međutim nije jasno zašto je taj plijen trebalo očistiti. Dok kontekst ove cjeline i sličnost između tih zakona i onih u Bemidbaru 19 podržavaju mogućnost da se zakoni odnose na očišćenje od onečišćenja od mrtvaca, većina tuma-čenja slijedi rabinsko gledište koje sugerira da stihovi govore o nečistoći od kuhanja ne-košer hrane.

 Možete li pronaći nešto čime ćete podrţati rabinsko gledište? Slaže li se to s osnovnim smislom stihova?  Općenito uzevši, kada se čini da se "pšat" i "draš" međusobno u sukobu, koje se metode mogu upotrijebiti da ih se uskladi?



Gradovi utočišta ili gradovi progonstva?

Bemidbar 35 govori o podizanju ‫ערי‬ ( ‫מקלט‬gradova utočišta( kao mjesta na koje bi nehotični ubojica mogao pobjeći od ‫(גואל הדם‬krvnog osvetnika).



Poziv na mir Bemidbar 33 je jedan od nekoliko izvora koji govore o ubijanju stanovnika Kanaana. Mnogi se suvremeni čitatelji čude tom nalogu. Zar zaista nije postojala mogućnost mirnog suživota? I srednjovjekovni su komentatori raspravljali o tom pitanju.

Raši smatra da je bilo zabranjeno pozvati na mir pa je rat bio neizbježan, dok Rambam tvrdi da su Izraelci bili dužni iznijeti mirovnu ponudu prije nego li su krenuli u rat protiv Kanaanaca.

 Kako svaka strana u raspravi

vidi stihove u Devarima 20 (gdje se nalazi glavni nalog)?

Koji još stihovi mogu podržati svako od gledišta? Na koji način priča o prijevari Gibeonaca u Jehošua 9 rasvjetljava taj problem?

Prema Rašiu, razlog za tu naredbu je vjerske prirode, da narodi ne bi naveli Izrael na idolopoklonstvo. Ponekad je nužna politika nulte tolerancije. Slažete li se? U kojim okolnostima kompromisi nisu opcija?

Pre-ma Rambamu, što bi se dogodilo da su se narodi zaista predali Izraelu? Da li bi zemlja mogla uzdržavati obje populacije? Kako se mogao promijeniti tijek naše povijesti?



Što ovaj zakon sugerira o tome kako Tora gleda na krvne osvetnike? S jedne strane samo postojanje takvih gradova potvrđuje činjenicu da Tora ne želi da nehotični ubojica umre. S druge strane, ova institucija istodobno potvrđuje činjenicu da Tora nije stavila van snage krvnu osve -tu. Ako je ‫גואל הדם‬negativna institucija, zašto ju uopće dopustiti? Ako je legitimna, zašto zaštiti nehotičnog ubojicu od njih?

Druga strana ovog pitanja odnosi se na procjenu Tore nehotičnog ubojice. Koliko ga ■ Tora smatra krivim? Je li on potpuno nevin i poslan u one gradove samo za svoje dobro? Ako je tako, zašto mu je dopušteno da napusti grad samo kad umre veliki svećenika, a ne po vlastitom nahođenju? Sugerira li to moţda da i on isto donekle zaslužuje kaznu i da su ti gradovi neka vrsta prinudnog progonstva, a ne sigurnog utočišta? ■

Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Ljepota promjene Parša Matot sadrţi zakone o da-

rati. Uzmimo za primjer plaćanje

vanju i poništavanju zavjeta te zah-

parkinga mobilnim telefonom. Ako

tjev Rubenovog i Gadovog plemena

imate mobilni telefon, plaćanje par-

u kojem traţe da njihova zemlja bu-

kinga je jednostavnije i jeftinije nego

de istočno od rijeke Jordan. Parša

što je bilo prije deset godina. Ako

Maasei uključuje kompletan popis

nemate mobilni telefon, to moţe biti

putovanja u pustinji i B-ţje upute o

nemoguće.

.

podjeli zemlje nacionalnim sistemom ţrijeba. B-g uspostavlja gran-

Isto vrijedi i u duhovnosti. Putov-

ice zemlje Izrael. Postavljeno je

anje ţidovskog naroda pustinjom

novo vodstvo i zakoni vezani uz

bilo je putovanje duhovnog rasta i

ubojstvo iz nehaja i umorstvo.

razvoja. Mi ljudi stvoreni smo kako bi se mijenjali. Nove ćelije stvaraju

Značajan dio drugog odjeljka bavi

■

se u svakom trenutku. A duhovno

se putovanjem ţidovskog naroda

postoje nove prilike koje su nam

kroz pustinju. Nabrojana su četrdeset i dva mjesta njihovog putovanja u periodu od četrdeset godina. To je popriličan broj preseljenja. Konstantna promjena.

Mislim da ovdje postoji šira poruka o ţivotu općenito. Iluzija je

dostupne čitavo vrijeme. Siromašan da se kao i sve ostalo. Ţivot je isku-

čovjek na ulici koji traţi moje suo-

stvo stalnog kretanja, stalne pro-

sjećanje, a ne samo moj novac; uvre-

mjene, stalnog razvoja. Uspješan

da koju mogu izabrati ignorirati i

organizam uči prilagoditi se u no-

oprostiti; trenutak B-ţje prisutnosti

vom okruţenju, a ne ostati čvrsto

koji mogu previdjeti ili prihvatiti…

vezan uz ono sadašnje.

vjerovati da smo u ovom svijetu ikada potpuno „ukorijenjeni―. Ne-

Život je iskustvo stalnog

tko tko je ţivio 25 godina u Grenfell

kretanja, stalne promjene,

tornju mogao se osjećati prilično

Ţivot se sastoji od razvoja i prilike za to su pred nama u svako doba.

Znam da je promjena često zastrašujuća. Za mene svakako jest. Ali,

stalnog razvoja.

na kraju, to je ono što je poanta ţi-

zajednica u Poljskoj je u kolovozu

Uspješan organizam uči

vota. Naša tijela izgledaju mnogo

1939. godine činila 10% ukupne

prilagoditi se u novom

populacije i bila potpuno integrira-

okruženju, a ne ostati čvrsto

sigurnim u noći 14.7.2017. Ţidovska

na u društvo. Ništa nije moglo promijeniti tu situaciju, zar ne? Čovjek u teškoj financijskoj situaciji moţe kupiti karticu lutrije bez nade u osvajanje dobitka. No, ako dobije, ono što je izgledalo nerješivo moţe se promijeniti u trenutku.

vezan uz ono sadašnje.

nego što su izgledala na početku.

Tako bi trebalo biti i sa našim dušama. Prvo se događa samo od sebe.

Drugo je naš izbor.

Mi ţivimo u svijetu za koji vjerujem da se mijenja brţe nego ikad prije – materijalno, društveno i psi-

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

hološki. Teško je zadrţati korak.

Protok sam po sebi nije dobar i nije

Ništa u našem svijetu nije postav-

loš. On je jednostavno prilika. Čo-

ljeno konkretno i za stalno. Čak i

vjek koji se prilagodi će rasti. Čo—

ako jest, ono što je konkretno raspa-

vjek koji se ne prilagodi će stagni-

Godina 11 9 Broj 39 Strana

drugačije na kraju našeg ţivota,

Strana 9

Rabbi David Stav:

Tora I njena vrijednost Prvi dio ovotjednog odjeljka Tore

 djevojka koja daje zavjet prije

bavi se zavjetima. Prema zakonu

no što napuni 12 i pol godina

Tore, ako čovjek učini zavjet, npr.

– u tom slučaju zavjet moţe

zabrani si uţivanje u određenom

poništiti njen otac

objektu, ili taj objekt posveti za dar milosrđa, on mora ispuniti svoj zavjet. Ako ne, on će prekršiti zabranu Tore: „… neka ne krši svoju riječ; sve što prijeđe preko njegovih usta,

ništi zavjet svoje ţene. Zanimljivo,

u tom slučaju njen muţ moţe

kršenje zavjeta moţe biti razlog za

učiniti hafara i poništiti njen

razvod, bilo za muţa ili za ţenu,

zavjet na dan kada to čuje

budući da prema rabinskoj tradiciji, taj grijeh moţe dovesti do smrti

tenja zavjeta kroz hahama ­– „starje-

mužu autoritet

šinu― – ili kroz vjerski sud. Zato je

da poništi zavjet

Moše pozvao sve glavare plemena, koji su se nazivali „glavama štapova―, budući da će oni biti ti koji će

starješinu da poništi zavjet je da mora pokušati naći rupu u zakonu, kako bi mogao ustvrditi da osoba

njihove djece. Sve to sluţi kako bi

Naši rabini pitaju

koja smatra da postoji način poniš-

nim pred njima. Vodeći princip za

Uz to: jedino pravo koje je dano

 udana ţena koja daje zavjet –

zašto halaha daje

se morati nositi sa zavjetima izreče-

učinjen uz dozvolu njenog muţa.

muţu u Tori je pravo na to da po-

mora izvršiti― (Brojevi 30,3).

Naši rabini primili su tradiciju

svaki zavjet koji ona daje mora biti

nam ilustriralo vaţnost zavjeta u braku.

■

Mnoga se pitanja postavljaju u ovoj parši: Zašto je pravo hafare dano

koji je dala

samo muţu u odnosu na ţenu, a ne

njegova žena

i obratno? Zašto otac moţe poništiti zavjete svoje kćeri, ali ne i zavjete

(ako bi ispunjenje zavjeta uključivalo patnju ţene ili je štetno za bračno zajedništvo tog para)

svog sina?

Osobito me zainteresirao jedan komentar vezan uz vrstu ţene koja nije spomenuta u ovoj parši – odra-

koja je dala zavjet nije procijenila

 udovica ili razvedena ţena –

slu ţenu. Tora nam govori kako o-

sve moguće implikacije tog zavjeta,

u tom slučaju zavjet ne moţe

tac moţe poništiti zavjet svoje kćeri

ili je poţalila što se zavjetovala.

biti

ona

dok je ona dijete, te da muţ moţe

neovisna ţena koja nije pod

poništiti zavjet svoje ţene. Govori

okriljem nijednog autoriteta

također o udovicama i razvedenim

Međutim, postoji i drugi način za poništenje zavjeta, zvan hafara, koji

poništen

jer

je

ţenama. Međutim, što se događa sa

se primjenjuje radi autoriteta koji

Naši rabini pitaju zašto halaha daje

onaj koji poništava zavjet ima nad

muţu autoritet da poništi zavjet koji

onim tko je zavjet dao. Pravo starje-

je dala njegova ţena, te objašnjavaju

šine da poništi zavjet ne spominje se

da „ţena koja daje zavjet čini to bez

direktno u Tori, no autoritet hafare

znanja svog muţa―. Drugim riječi-

svakako se spominje i objašnjava u

ma, u normalnom odnosu, moţe se

našoj parši. Taj autoritet dan je veza

pretpostaviti da se ţena neće zavje-

-no uz zavjete koje ţena daje u

tovati na nešto što bi poremetilo

Povijesno gledano, moţemo sa

specifičnim situacijama. Tora razli-

normalan tijek njenog braka i ţivota

sigurnošću pretpostaviti da su se u

kuje tri slučaja:

njene obitelji i u svakom slučaju,

vrijeme kada je Tora dana, djevojke

15-godišnjom

djevojkom?

Halaha

jasno kaţe da je ona potpuno neovisna, tako da ako ona učini zavjet, njen ga otac ne moţe poništiti. Međutim, Tora ne daje čak ni naznake takve situacije.

udavale ubrzo nakon dosezanja fiziStrana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Tora I njena vrijednost

čke zrelosti, pa zato Tora nije zabi-

izgleda kao antikni dokument bez

ljeţila takve slučajeve. U pretho-

stvarne vrijednosti za nas.

dnim generacijama, neki su pogled ove parše uzeli kao dokaz za to da prema Tori, nije postojala odrasla ţena izvan zadanih okvira, tj. izvan autoriteta oca ili muţa, tako da nije bilo moguće da ona bude bez autoriteta nad sobom.

Stoga bi brzi novinari trebali paţljivo provjeriti svaki citat iz Tore, razumjevši kontekst u kojem je on pisan. Rabini koji se bave nekom

temom

trebali bi imati

jednaku razinu opreza i biti svjesni toga da teme o kojima se raspravlja

Bili su čak i neki koji su to odveli

u beit midrašu moraju biti objašnjene

korak dalje, tvrdeći da zbog te

na način koji će biti razumljiv onima

situacije, ne smije postojati nijedan

koji nisu upućeni u vokabular i

okvir koji ne uključuje oca ili muţa

kulturološki kontekst beit midraša.

(to bi uključivalo i postave poput vojske ili drţavne sluţbe). Takva vrsta razmišljanja ne moţe naći uporište za svoje argumente u ovoj parši, budući da halaha nigdje ne kaţe da odrasla ţena ne moţe biti dio neovisne postavke. Vidimo upravo

suprotno

u

mnogim

■

Zbog toga, moramo birati svoje riječi paţljivo i biti svjesni toga da se one mogu čuti i vidjeti svuda. Neka nam zvone riječi iz parše: „… neka ne krši svoju riječ; sve što prijeđe preko njegovih usta, mora izvršiti―. ■ Prevela Anja Grabar

slučajevima.

Ono što moţemo reći jest da ova parša ilustrira teškoće učenja Tore kada je riječ o prevođenju ovih stihova u moderan ţivot. Tokom vremena Tore, bilo je neprihvatljivo za 12-godišnju djevojčicu da bude neudana, dok je danas to nezamislivo.

Naši rabini kaţu u Talmudu (prije više od 1500 godina) da „čovjek ne smije udati svoju kćerku dok je maloljetna―. Svaki tekst u Pisanom Zakonu koji nije poduprt rabinima tokom godina koji su ga mogli

■

prevesti i učiniti relevantnim za svoju generaciju, učinio bi da Tora

Godina 11 11 Broj 39 Strana

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Zavjeti i zakletve Parše Matot i Maasei su posljednje parše u knjizi Bamidbar – Brojevi.

Fokus tih posljednjih dviju parši mijenja se od putovanja izraelskog naroda pustinjom pa do naseljava— -nja zemlje Izrael. U pripremama za ulazak naroda u zemlju Izrael, Tora predstavlja pravila i propise vezane uz zavjete i zakletve kojima podcrtava svetost Obećane zemlje i novog, uzvišenog ţivotnog stila koji će ljudi tamo iskusiti.

Mojsije se obraća poglavarima izraelskih plemena i kaţe im (Brojevi 30,3): „Ako koji čovjek učini zavjet ili se uz zakletvu obveţe da će se nečega odreći, neka ne krši svoje riječi; neka izvrši sve što iz njegovih usta izađe.― Rabi Chaim Dov Rabinowitz u svom djelu Da'at Sofrim objašnjava slijed parše Matot nakon prethodne parše Pinhas, koja navodi dnevne, šabatne i blagdanske ţrtve koje su se donosile u Šatoru sastanka/ Hramu. On objašnjava da s obzirom na to da su mnoge ţrtve koje su se prinosile u Hramu bile ispunjenje zavjeta i zakletvi koje su ljudi davali, bilo je potrebno naglasiti koliko paţljiv čovjek mora biti sa riječima koje izlaze iz njegovih usta. Ta pravila i propisi su osobito upućeni glavarima naroda, knezovima i vođama plemena, kako bi oni o tome mogli poučiti izraelski narod.

Rabi Rabinowitz ističe da zavjeti omogućavaju običnim smrtnicima da uzdignu B-ţja stvorenja i učine ih svetima. Stoga, davanje zavjeta i zakletvi mora biti učinjeno sa izuzetnim oprezom. Budući da su zavjeti često motivirani ţeljom da se učini Strana 12

■

nešto posebno, oni koji daju zavjete moţda ih neće moći ispuniti. Zbog toga su vođe Izraela morali podučiti ljude o ispravnoj upotrebi zavjeta kao i o mogućnostima njihovog poništenja.

Bilo je potrebno naglasiti koliko pažljiv čovjek mora biti sa riječima koje izlaze iz njegovih usta.

Rabi Abraham Chill u svom prekrasnom djelu, Micvot, zapovijedi i njihovo obrazloženje, ističe da ljudsko biće, koje je blagoslovljeno superiornom inteligencijom, mora prepoznati vaţnost izbjegavanja neopreznih i prenagljenih obećanja.

To se, naravno, odnosi na sav ljudski govor, no osobito na zavjete i zakletve.

Citirajući Mišnu u Nedarim 3,1, rabi Chill primjećuje da postoje neki

zavjeti koji su automatski nevaţeći: 1. Nidrei Zeruzim, zakletve, često dane kako bi se potaknuo posao, koje se izgovaraju zbog pogodnosti, no nikada nemaju ozbiljnu namjeru. 2.

Nidrei Havai, preuveličane zakletve, u kojima netko obeća učiniti nešto što smatra neobičnim ili nemogućim, poput toga da vidi milijun ljudi odjednom ili da sretne leteću devu.

3. Nidrei Šegagot, nenamjerne zakletve, u kojima čovjek greškom izrekne zakletvu na temelju nečega što misli da je učinio, poput stvari vezanih uz jelo ili piće, ali nije. 4. Nidrei Anasim, čovjek koji daje zavjet, ali ga nije sposoban ispuniti zbog zdravstvenih razloga ili zbog naglih, nepredviđenih okolnosti koje su zahtijevale da čovjek napusti grad.

Postoji zakonska razlika između onoga što nazivamo neder (zavjet) i ševua (zakletva). Čovjek koji daje zavjet (neder) kaţe, „Ja neću piti od ovog vina.― Čovjek koji daje zakletvu (ševua) kaţe: „Ja se zaklinjem da neću piti vino.― U slučaju nedera, zabrana je vezana uz objekt, dok je

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

u slučaju ševue čovjeku zabranjeno sudjelovanje u određenom činu.

Sveto Pismo čvrsto se zalaţe protiv davanja zavjeta. Knjiga Propovjednika 5,4 savjetuje da je bolje ne učiniti zavjet, nego se zavjetovati i zatim ne ispuniti.

Judaizam općenito, a posebno Pismo, čvrsto ističe svetost riječi. Već početne riječi Tore opisuju koliko su riječi vaţne i snaţne, budući da je Bg stvorio svijet riječima. Tora često zapovijeda da se ljudi moraju udaljiti od laţi, te opetovano naglašava da nije dozvoljeno vrijeđati stranca, obraćenika ili fizički onesposobljenu osobu. Riječi su stvarne i one imaju moć iscijeliti ili povrijediti, uzdignuti ili ocrniti.

Nevjerojatna moć govora je poseban dar koji je Svemogući darovao ljudskim bićima te ga nije podijelio ni sa jednim drugim bićem. Samo ljudi imaju moć da riječima posvete stvari, proglašavajući ih svetim kroz zavjet ili zakletvu.

Chatam Sofer ističe da su zakoni o zavjetima i zakletvama upućeni primarno vođama plemena i prinčevima jer su ljudi na višim pozicijama češće kušani dati obećanja koja ne mogu ispuniti.

Budući da je dar govora specifičan B-ţji dar ljudima, on mora biti strogo čuvan i ispravno korišten. To je moţda najmoćnije sredstvo koje ljudi imaju na raspolaganju, a kojim mogu donijeti dobrotu i blagoslov u svijet. Ono se treba koristiti sa najvećim mogućim oprezom i diskrecijom.

May'am Lo'ez daje pregled uloge Levita. On najprije pita, Zašto Leviti Godina 11 13 Broj 39 Strana

Zavjeti i zakletve

nisu zasluţili naslijediti zemlju u Izraelu? On objašnjava da su Leviti bili odvojeni od ostatka naroda kako bi sluţili B-gu. Svemogući im je zapovjedio da uvijek moraju biti spremni vršiti Njegovu sluţbu, sluţiti kao čuvari Svetišta, Hrama, sluţiti kao vratari na vratima Jeruzalema te otvarati i zatvarati vrata Hrama.

Leviti su također sluţili i kao pjevači i članovi hramskog zbora, koji su pjevali pored ţrtvenika dok su se spaljivale ţrtve. Koristeći cijeli spektar muzičkih instrumenata, bubnjića i tamburina, Leviti su postavljali radostan zvuk za sluţbe u Hramu.

Ističući činjenicu da je Levitima osobito vaţno bilo da sluţe kao uzori i učitelji izraelskom narodu, May'am Lo'ez primjećuje da su zato Leviti bili odvojeni od normalnih poslova naroda. Oni namjerno nisu bili uključeni u bitke niti u posjedovanje zemlje u Izraelu. Oni koji su sluţili u B-ţjoj vojsci, svoju su nagradu primali ne od zemlje, već od Neba. May'am Lo'ez zaključuje da se svatko, čak i ne-Levit, koji je potaknut na to da sluţi B-gu, moţe priključiti Levitima u nesluţbenom okviru, i sluţiti s njima, sa potpunom predanošću.

Neka biste bili blagoslovljeni.

Molim vas obratite pozornost: Roš hodeš, prvi dan novog mjeseca ava, počinje u četvrtak uvečer, 12. srpnja te traje cijeli dan u petak, 13. srpnja. Time započinje „Devet dana“ – period intenzivnog žalovanja koji traje sve do posta na Tiša B'Av.

■

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Teške odluke Uzduţ i poprijeko čitave Tore čini se sasvim jasnim da Ţidovski narod treba zadrţati sustav razdvojenih plemena sa zasebnim vođama. Na prvi pogled djeluje kao da će ovaj sustav odvojenih plemena uvijek biti jamac snaţnog elementa nejedinstva unutar Ţidovskog naroda.

Ne bi li bilo bolje odbaciti izvorni plemenski sustav doma Jakovljevog i umjesto toga izgraditi jednu jedinstveniju zajednicu?

Isto tako, kada su se Ţidovi naselili i nastanili u zemlji Izrael u vrijeme Jošue, ona je bila razdijeljena na plemenske oblasti, u skladu s pravilima Tore. Sljedećih nekoliko stoljeća, kao što nam biljeţi sama Biblija u knjizi Sudaca, nejedinstvo, ako ne i kaos, vladalo je u Ţidovskoj zajednici. Svako je pleme na sebe gledalo kao na zaseban i različit entitet s minimumom odgovornost ili veze prema široj Ţidovskoj zajednici.

Na kraju će se pojaviti i ţalosna činjenica da su plemena u određenim fazama biblijske povijesti, čak i međusobno podizala građanske ratove. Tora je očito bila svjesna ove opasnosti, no i dalje je naglašavala

Strana 14

plemensku narav Ţidovskog naroda i njegovih vođa. Tori navodi konkretna imena pojedinih vođa plemena i zasebno jednog od drugoga broji stanovništvo svakog plemena.

Iako se komentatori Tore rijetko izravno bave ovim pitanjem, ono stoji u pozadini većine njhovih zapaţanja i stajališta o ţidovskoj priči biblijskih vremena. Čini mi se da Tora ovdje naglašava vaţnu, ali često nezamjećenu razliku između jedinstva i usklađenosti. Svako od plemena, a zasigurno svaki od vođa tih plemena, donosi nešto različito i drugačije na društvenu trpezu. Talmud nas uči da jednako kako se fizička obiljeţja ljudskih bića međusobno razlikuju, tako se razlikuju i njihova mišljenja, misaoni procesi i svjetonazori.

Usklađenost, konformizam, među ljudima protivi se našoj naravi.

Zbog toga se često djeca koja su odgojena u istoj kući i koja su rezultat istog genetskog ustrojstva, značajno međusobno razlikuju po temperamentu, ponašanju i nazorima. Te razlike često predstavljaju problem u obitelji i društvu. Ipak, Tora je voljna pozabaviti se tim

problemima, umjesto da provodi strogi konformizam nad ţidovskim svijetom.

Sila ujedinjenja u judaizmu i Ţidovskom društvu je sama Tora.

Svaki Ţidov ima u njoj udio i ima obvezu da poštuje, izučava, pridrţava se i ţivi u skladu s njenim vrijednostima. Ali to jedinstvo, kao što je vidljivo već i iz letimičnog promatranja Ţidovskog svijeta današnjice, a zapravo i čitave prošlosti ţidovske povijesti, nikada ne zagovara međusobno usklađeno, konformističko, društvo.

■ Diktatori i tirani od pamtivijeka su pokušavali nametnuti konformizam svojim podređenima i građanstvu.

Na kraju svi takvi pokušaji propadaju jednostavno zato što su u suprotnosti s ljudskom prirodom.

Zadatak starog i modernog Izraela i Ţidovskog naroda u cjelini, je da stvore jedinstvo duha i predanosti koje predstavlja Tora, bez da padnu u zamku tiranskog konformizma. Ţivot se sastoji od konstantnog niza teških odluka koje je čovjek prisiljen donositi – to vrijedi jednako za narode, kao i za pojedince.

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Teške odluke

I većina problema u ţivotu uzrokovani su činjenicom da te odluke gotovo nikada nisu situacija u kojoj su svi na dobiti, već su to odluke u kojima su obje opcije loša. Talmud nam skrušeno savjetuje da kada smo prisiljeni donijeti takve odluke izaberemo manje lošu alternativu.

ţivotu donijeti je da nikada nismo u potpunosti sigurni da je izbor koji smo donijeli uistinu ispravan u smislu našeg nasljeđa i poslanja.

Svijet općenito, a posebice Ţidovski narod, sada su suočeni s time da moraju donijeti niz teških odluka.

Američki izbori, previranja na Bliskom istoku, porast antisemitizma i protu-izraelska stanovišta i postupci, budućnosti ovdje, ako ih uopće bude, diplomatskih napora u vezi Palestinaca, reakcija tradicional-nog ţidovstva u svim njegovim različitim frakcijama i more promjena u vrijednostima i načinu ţivota koje nas sada zahvaća - sve to i mnoga druga pitanja stavljaju nas pred vrlo teške odluke.

To je stoga što mnoga od pitanja o kojima smo prisiljeni donijeti odluku i između kojih napraviti izbor zapravo nemaju trajno rješenje ili u sebi ugrađene ispravne odgovore. U stvari mi se uvijek susrećemo sa situacijama u kojima, bez obzira kakav bio naš izbor, svaki puta postoje sumnja i nezadovoljstva koje ih prate.

Povjesničari, akademici, političari i novinski kolumnisti, koji su uvijek blagoslovljeni savršenim vremenskim odmakom, mogu nam ukazati na naše prijašnje greške u prosudbi i pogrešnu politiku. Međutim, u trenutku kada je te odluke trebalo donijeti, u nedostatku proročkog dara, nitko nije sa sigurnošću mogao potvrditi da je zapravo donesen pravi izbor. Prema tome, Talmud nam je opet dao perspektivu na to, iako ne baš utješnu, ustvrdivši: "Sudac moţe donijeti odluku jedino na temelju činjenica kojima su njegove oči posvjedočile i vidjele."

Savršene, nepogrešivo i potpuno točne odluke i izbori, naţalost, nisu na raspolaganju smrtnim ljudima. Ţivot je svima nama vrlo zapetljan.

Mi se neprestano suočavamo s time da moramo donositi teške odluke bez da smo u stvari u mogućnosti odrediti kakav će biti krajnji ishod naših odluka i izbora.

Talmud nam govori da kada je veliki rabin i vođa Izraela, Johanan ben Zakai, osjetio da se pribliţava

Godina 11 15 Broj 39 Strana

smrt, zabrinuo se i zaplakao. Njegovi učenici koji su bili okupljeni oko njegovog kreveta pokušali su ga utješiti ističući njegovu veliku zaslugu kao vođe Izraela tijekom strašnog perioda uništenja Drugog Hrama. On je pak odvratio: "Ne znam kojim putem će me povesti – putem prema vječnom ţivotu ili ne." Johanan ben Zakai donio je jednu od najsudbonosnijih odluka u ţidovskoj povijesti kada mu je rimski general, i budući car Vespazijan dao da iznese ţelje koje će general ispuniti.

Veliki i sveti rabin Johanan izabrao je očuvanje i zaštitu akademije Tore koja se nalazila u gradu Javneu. Ovaj izbor, kako se pokazalo tijekom tisućljeća ţidovskog ţivota, dokazao se kao mudar i konačan spas ţidovskog naroda. Međutim, rabin Johanan to nije mogao znati odmah nakon toga, pred samu svoju smrt. On je uvijek bio u nedoumici, ne znajući kojim putem će sada biti poveden. Problem s teškim izborima koje smo uvijek prisiljeni u

Dakako, svima nama je jasno da izbori u osnovi nisu situacije u kojima su svi na dobitku. Zbog toga, svakako moramo tiho i oprezno pokušati izabrati politiku i ljude koji će najmanje naštetiti nama i našoj stvari. Budući da je priroda Ţidovskog naroda da bude mesijanski i utopijski, nama se uvijek čini da smo u potrazi za krajnjim idealnim rješenjem i izborom. Zbog toga smo često razočarani kada nam ostaju samo pragmatični i osrednji rezultati.

Mi smo osuđeni da moramo nastaviti ţivjeti s našim dvojbenim odlukama i nekako shvatiti da je to najbolje što moţemo učiniti u trenutnim okolnostima i s našim ograničenim znanjem. Trebamo biti oprezni prema onima koji obećavaju jednostavna rješenja i savršenu politiku. Budućnost će jedino jamčiti da će biti teških odluka u našim ţivotima. Šabat šalom ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Radost musara I Moše reče plemenima Gada i Ru-

da je čitavu noć učio. Njegov 'havru-

tako dalje. Zatim su objasnili svoje

bena, ''Zar da vaša braća idu u rat, a vi

sa' (prijatelj), koji je bio s njim i znao

motive. Međutim, u međuvremenu,

da ostanete ovdje?'' (Bamidbar 32,6)

što se dogodilo, upitao ga je, ''Zašto

sjedili su i slušali Mošeove optuţbe.

nisi jednostavno rekao svom djedu

Prije no što su ispravili pogrešan

da si učio čitavu noć?''

dojam njihovog zahtjeva, strpljivo

Prvi Gerrer Rebe bio je Hidušej HaRim. Drugi Gerrer Rebe, Sfas

su prihvatili musar koji im je bio

Emes, nije bio njegov sin, nego

Sefas Emes je odgovorio, ''Čuti

njegov unuk. Otac Sfas Emesa umro

musar (ukor, etičku pouku) velikog

je dok je ovaj još bio dijete pa ga je

čovjeka je divno iskustvo. Bilo je

Vrijedno je čuti musar od velikog

podizao njegov djed. On je bio 'iluj',

vrijedno čuti ukor i opomene mog

učitelja. Vrijedno je biti kritiziran od

genijalac, djed ga je čuvao poput

djeda, iako sam 100% nevin.''

strane velikog pojedinca… čak i ako

zjenice svog oka. Jednom, dok je još bio malen dječak, ostao je budan gotovo cijelu noć učeći Toru sa svojim prijateljem.

Zaspao je taman prije jutarnje molitve i zakasnio na šaharit. Hidušej HaRim prišao mu je nakon molitve i rekao mu: ''Ako Rebeov unuk kasni na molitvu, kakav će to dojam ostaviti na ostale?'' Rekao je da je to što je učinio hula na B-ţje ime. Nastavio je tim tonom, 'sjeckajući' dječaka svojim riječima.

Sefas Emes ostao je potpuno tih.

Nije ponudio očigledno opravdanje

Nama je teško prihvatiti tu ideju.

Kada smo u pravu i netko nas laţno optuţi,

odmah

iskačemo

kako

bismo ispravili pogrešan dojam.

dan.

kritika

nije

točna.

Sefas

Emes

objasnio je da je bilo vrijedno čuti musar njegovog djeda, bez obzira na to je li bio u prekršaju ili ne.■

Sefas Emes htio je čuti opomenu.

Sefas Emes dokazao je da je njegov stav ispravan (slušati tiho nepravedan ukor velikog čovjeka) stavom koji su imala plemena Gada i Rubena.

Ponavljamo li pogreške Gadovog i Rubenovog plemena?

Ovotjedna parša sadrţi priču o plemenima Gada i Rubena koja su traţila da se nastane na istočnoj

Kada su došli Mošeu i molili ga da

obali Jordana umjesto da dobiju

ih ne šalje preko Jordana, Moše

baštinu na zapadnoj strani Erec

Rabeinu je navalio na njih. Optuţio

Jisraela. To su traţili jer su imali

ih je da su kukavice, da se odbijaju

mnogo

boriti, da ponavljaju grijeh uhoda, i

obilovala pašnjacima.

stoke,

a

ta

je

zemlja

Moše Rabeinu najprije je njihov zahtjev protumačio kao odbijanje da sudjeluju u osvajanju Erec Jisraela.

Međutim, oni su ispravili njegovo tumačenje i obećali mu: ''Mi bismo ovdje podigli torove za svoju stoku i gradove za svoju djecu, no sami ćemo se naoruţati i ići sa sinovima Izraelovim sve dok ih ne dovedemo na njihovo mjesto, a naša djeca ostat će ovdje u utvrđenim gradovima zbog

stanovnika

ove

zemlje.''

(Bamidbar 32:17) Moše

Rabeinu

je

odgovorio

pozitivno na objašnjenje njihovog zahtjeva, no uputio ih je: ''Sagradite Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Radost musara primjećuje da postoji mnogo zadovoljstava (taivosa) u ovom svijetu koja ljudi neprestano traţe. Najveća 'taiva' u svijetu je strast za novcem.

Svaka druga 'taiva' – za hranom, ţenama, ili drugim zadovoljavanjima čula – ima točku zasićenja. Čovjek moţe jesti samo dok se u

gradove za svoju djecu i torove za

ludi ljudi mogu biti! Kako bi itko

potpunosti ne zasiti. Jedino 'taiva'

svoju stoku, ali izvršite ono što ste

mogao staviti dobro svoje stoke

za novcem nema granica. Ne postoji

obećali.'' (Bamidbar 32:24)

ispred dobra svoje djece?''

mehanizam u tijelu koji bi rekao ''Imam dovoljno novca.'' Kao što je

Ako pozorno čitamo ove stihove,

Naţalost, to nije nešto što se do-

primijetit ćemo veliku razliku izme-

godilo samo prije nekoliko tisućljeća

đu originalnog zahtjeva i uputa koje

u primjeru Gadovaca i Rubenovaca.

im je Moše na kraju dao. Gadovci i

To se ponavlja tijekom stoljeća povi-

Rubenovci traţili su da najprije sa-

jesti pa sve do danas. Mi se ţrtvu-

Stoga, ne bismo trebali upirati

grade torove za svoju stoku, a tek

jemo kako bi zaradili za ţivot, a na-

prstom u Gadovce i Rubenovce i

onda gradove za svoju djecu. Moše

ša djeca se ponekad 'izgube' u toj

vikati ''Budale! Budale!'' Postoje

Rabeinu izmijenio je redoslijed i

zbrci.

vremena

inzistirao na tome da najprije sagrade gradove za djecu, a tek tada brinu o gradnji torova za stoku.

Kada ulaţemo sate i sate kako bismo pokrenuli posao, a naša djeca

napisao kralj Salomon: ''Onaj tko voli novac, nikad se novca neće zasititi.'' (Koheles 5:9)

kada

svi

mi

imamo

problem sa stavljanjem svoje djece na drugo mjesto.

izvuku kraći kraj, mi ne vidimo da

Kesav

Sofer

fokusira

se

na

Moše je osjetio da je njihova naj-

činimo istu pogrešku koju su učinili

posljednji

veća okupacija bio njihov novac i

Gadovci i Rubenovci. Ali to je istina.

Gadovcima i Rubenovcima. Nakon

njihova imovina. Prva stvar koja je

I događa se prečesto.

što je izmijenio redoslijed njihovog

izašla iz njihovih usta bila je ''sagradimo torove i štale za našu stoku!''

O djeci su razmišljali tek poslije. On ih je ispravio: ''Najprije se pobrinite za svoju djecu, a tek tada brinite o svojoj stoci.''

Hazal kaţu da su Gadovci i Rubenovci ostali s druge strane Jordana ne samo tijekom sedam godina osvajanja, već još sedam godina tijekom nastanjivanja Erec Jisraela. Kada su se vratili nakon 14

dio

Mošeove

upute

zahtjeva i rekao im da sagrade gradove za svoju djecu, a zatim torove za svoju stoku, Moše je dodao: ''ali izvršite ono što ste obećali.'' Zašto Moše dodaje tu zadnju frazu?

Kao poveznicu sa tim događajem,

godina, djeca koju su ostavili kao

Kesav Sofer odgovara da je Moše

Medraš uzima stih iz Kohelesa

nejačad, sada su bili već tinejdţeri,

znao s kime ima posla. Ljudi koji su

(10,2): ''Srce mudrog čovjeka je u

mladi odrasli ljudi. Hazal kaţu da

pohlepni za novcem u tolikoj mjeri

pravu, a srce ludoga u krivu.'' Medraš

su im djeca imala duge kose (što je

da ga mogu staviti ispred svoje

kaţe da se ''srce mudrog čovjeka''

bio običaj pogana) te da nisu mogli

djece, izdali bi i vlastitu baku.

odnosi na Mošea, a ''srce ludoga'' na

razlikovati ţidovsku od neţidovske

Prirodno, takvim ljudima se ne

Gadovce i Rubenovce koji su učinili

djece. Bili su šokirani. Nisu mogli

moţe vjerovati. Oni obećavaju, ali

vaţno nevaţnim, a nevaţno vaţ-

vjerovati. To je ono što se događa

ne izvršavaju. Zato ih je Moše

nim. Dali su prioritet svom novcu,

kada naglasak stavimo na ''torove

morao jasno upozoriti – drţite svoju

umjesto svojoj djeci.

za našu stoku'' umjesto na ''gradove

riječ! ■

Kada mi razmišljamo o tom događaju, kaţemo sami sebi, ''Koliko Godina 11 17 Broj 39 Strana

za svoju djecu''.

Prevela Anja Grabar

Rav Tzadok HaKohen iz Lublina Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Program strogih iskrenosti Tora kaţe, ako netko učini zavjet: "On neće obeščastiti svoju riječ - što god da je izašlo iz njegovih usta on će učiniti."

Tora stavlja sna-ţan naglasak na istinitost. Prekršiti i jednu riječ "obeščašćenje" je riječi. Ţivotinje, vjerojatno, međusobno komuniciraju, ali one nemaju sofisticirani jezik koji posjeduje čovjek.

Govor je sveti dar, a laganje je obeščašćenje.

Prihvati istinu, ma tko je govorio (Rambam, Uvod u Avot 19) Neki krajnje izbirljivi ljudi prihvatiti će savjet ili poduku samo od priznatih autoriteta, jer smatraju da je prihvaćanje bilo čega od nekoga tko im nije ravan poniţavajući udarac za njihov ego.

Među mojim kolegama liječnicima, promatrao sam taj fenomen kad pacijenti zatraţe da se konzultiraju.

Onim liječnicima koji posjeduju samopoštovanje i znaju da su kompetentni nije problem prihvatiti kon-

Ovisnost i laganje su nerazdvojni.

zultaciju, međutim oni koji imaju

Ovisnik gubi sveukupno povjerenje,

manje samopouzdanja taj zahtjev

a sve dok čovjek ponovno ne stekne

mogu protumačiti kao neizravnu

povjerenje, ne mogu postojati

aluziju da nisu dovoljno dobri. Ta-

smisleni odnosi.

kav zahtjev ih moţe uvrijediti, te

Posvemašnja predanost istinitosti ugaoni je kamen oporavka.

Strana 18

ako se stvarno i sloţe s njime, kao

katedre medicinskog fakulteta ili ne-ku drugu osobu s renomeom.

Svaki drugi konzultatnt izravni je napad na njihov ego, dopuštenje da „on moţda zna više od mene.― Liječnici nisu jedini koji nose ovu krivnju; stručnjaci i zanatljie svih vrsta jednako tako mogu pokazati manjak samopouzdanja iskazivanjem intelektualnog snobizma.

Talmud kaţe da istinski mudri ljudi mogu učiti od svake osobe, čak i od ljudi koji su daleko ispod njih.

Ograničavati sebe na učenje samo od vanrednih stručnjaka ne samo da je uzaludno, nego i uvelike limitira naše obrazovanje. Skromnost je neophodna

kod

učenja,

a

istinu

trebamo prihvatiti zbog toga što je istina, bez obzira tko je govorio. ■

konzultanta će prihvatiti jedino šefa

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti S amokontrola je prije kontrola ponašanja, nego kontrola misli i osjećaja. U

trenutku kada postanete svjesni negativnih misli, već ste završili to negativno

razmišljanje, pa više ništa ne moţete učiniti u vezi s time. U trenutku kada postanete svjesni negativnih osjećaja, već ste im se prepustili, pa niti na njih više ne moţete utjecati. Svojih misli smo svjesni tek kada smo već mislili; osjećaja smo svjesni tek nakon što smo osjetili.

To nije tvoja greška, već jednostavno priroda stvari. Ali to se ne odnosi na tvoje djelovanje. Ono što radimo najčešće je naš izbor. Naše se djelovanje najčešće temelji na našim mislima i osjećajima. Promatrajući svoje misli i osjećaje, a ne dozvoljavajući

Lj ubav, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi,

ostaje zagonetka. Moţda je o ljubavi napisano više nego o bilo kojoj drugoj temi, pa ipak ona ostaje neshvatljiva.

im da te posve ovladaju tobom, omogućava ti da izabereš akciju bez ikakve prisile.

R. Rami Shapiro ■

Mi znamo da je ljubav sastavni dio ljudskog ţivota, da bez nje nema blagostanja, pa ipak ne postoji siguran način da ju pronađemo. Pa što je onda ljubav?

Ljubav je jedinstvena, najpotrebnija komponenta ljudskog ţivota. Ona je istovremeno davanje i primanje; ona nam dozvoljava da doţivimo drugu osobu i dozvoljava toj osobi da doţivi nas. Ljubav je izvor i osnova

P rvo nauči šutjeti; tek ćeš tada moći dobro govoriti.

R. Mendel iz Vorke ■

svakog ljudskog odnosa. Da bismo ţivjeli ispunjen ţivot, moramo naučiti više o ljubavi i kako je dovesti u naše ţivote.

U prvom nam se trenutku moţe učiniti da u ţivotu trebamo ljubav poput jela i pića, poput disanja i spavanja. Mi znamo da ljubav ispunjava našu potrebu da se netko o nama brine, našu potrebu za intimom.

Zato često tragamo za njom na potpuno narcisoidni način – mi traţimo nekoga tko će nas voljeti zato što je nama to potrebno; mi ţelimo voljeti nekoga zato da bismo bili zadovoljni sami sa sobom.

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

R. Simon Jacobson ■ Godina 11 19 Broj 39 Strana

Strana 19

Y.Katz, Breslov Research Institute:

Dom za B-ga

Što bi bilo kada bi Devet dana (završni period ‗tri tjedna‘ - početak mjeseca ava) moglo biti uzbudljivo doba godine? Ne mislim tu na vrijeme zabave i slavlja, već više negdje na tragu smislenog vremena na kojem smo zahvalni što smo ga proţivjeli.

Ne samo da takva mogućnost postoji, nego je ona svakako bila namjera naših učenjaka kad su posta— vili zakone i običaje za to razdoblje.

Istinski judaizam se nikada ne bavi kulturnim ili povijesnim praksama, i on nam zasigurno ne nameće zastarjela, mučna i beznačajna ograničenja. Ovo vremensko razdoblje nije drugačije, i u našem uţurbanom svijetu, svijetu poremećaja paţnje, dobro nam dođe da usporimo i otkrijemo mnoge bitne dijelove ţivota do kojih moţemo doći jedino kroz lekcije ovih ozbiljnih dana.

Svaka osoba ima svoj dom ili bazu gdje je ljudi upoznaju i doţive je.

Na primjer, šef ima svoj ured i rabin ima svoj kabinet. Bez ograničavanja na točno određena mjesta, oni ne bi mogli stvoriti odnose koje ţele.

Slično tome, muţ i ţena ţive zajedno u svojoj kući ili stanu; to je sredina u kojoj se oni međusobno upoznaju na najprisniji način.

Beit HaMikdaš (Sveti hram) doslovno znači "posvećena kuća". Bila je to kuća za B-ga, jedino mjesto na zemlji gdje bi B-ţja prisutnost počivala među nama i stvorila na Zemlji optimalno okruţenje za duhovni razvoj i doţivljaje.

No, vratimo se korak natrag. Teško je shvatiti ideju B-ga, Beskonačnog i Najfantastičnijeg Bića, koji Svoju Prisutnost ograničava, a Svoju Veličanstvenost zaodjeva zemaljskim domom. On je tako nevjerojatno velik; zašto bi On, da tako ka—ţem, ograničio Svoju Prisutnost na ovo jedno mjesto?

Kralj ne moţe postojati ako nema ljudi. U jednom nevjerojatnom iskazu skromnosti, B-g je poţelio dijeliti Svoje Kraljevstvo s nama. Da bi to ostvario, On traţi naše priznanje i odanost prema Njemu. Stoga je Svoju Prisutnost ograničio zaodjevanjem Svoje veličanstvenosti u Beit HaMikdaš, kako bismo Ga mi mogli upoznati i postati mu prisni ljudi.

Naţalost, kako je vrijeme prolazilo, mi smo izgubili osjećaj zahvalnosti za ovu jedinstvenu mogućnost.

To se moţe vidjeti iz lošeg vladanja koje su naši proroci i mudraca zapisali, od kojih je jedno bilo da nismo kazali blagoslove za Toru prije nego što smo se počeli baviti njenim

učenjem. Nije bila stvar u tome da nismo učili Toru, nego nismo prvo izgovorili blagoslov za to. Što ima u tome tako loše da je izazvalo progonstvo?

Reb Noson objašnjava da u blagoslovu kaţemo: "Onaj koji nas je izabrao između naroda". Moţda smo doista proučavali, ali suština Tore je njezina posebna priroda koja nam omogućuje uspostavljanje odnosa s B-gom. Da nismo prepoznali taj odnos, više ne bismo to zasluţili.

Zbog našeg nedostatka poštovanja, B-g više nije skrivao i ograničavao Svoju veličanstvenost na jednom mjestu, pa stoga ona više nije moglo izdrţati Njegovu veličinu i kasnije je bilo uništeno.

Dok tijekom ovih dana razmišljamo o našem ogromnom gubitku trebali bismo osjetiti obnovljeni osjećaj nade. B-g nije promijenio Svoje mišljenje; da je On ţelio, On bi nas uništio umjesto da nas je prognao.

Njegova je najveća ţelja da još jednom Njegova Prisutnost počiva među nama. Naše duhovno progonstvo, bilo ono nacionalno ili osobno, podsjećaju nas da, ako se ponizimo i smanjimo svoj ego, B-g će odmah uzvratiti, smanjujući Sebe zaodjevanjem Svoje ponovne prisutnosti u Beit HaMikdaš i u naše osobne ţivote.

Sada je vrijeme velikog preispitivanja. Moţemo pogledati u svoje ţivote i poniziti se pred B-gom priznajući svoje različite nedostatke, bilo to u učenju Tore ili molitvi, ili našim odnosima sa voljenima i prijateljima. Istina, ne moţemo se odmah promijeniti, ali ako napravimo prvi ogroman korak i iskreno vrednujemo sebe, mi smanjujemo naš ego i u našim srcima i ţivotima stvaramo mjesto za B-ga.

Počnimo ponovno graditi.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: MATOT-MASEJ Paraše (priče( Matot-Masei (dvije parašot zajedno( su priče o kontroli naše sudbine i o tome što stvarno treba poduzeti kako bi promijenili smjer. One su parašot u tamuzu Raku, i evo što nam je potrebno u ovom trenutku: Tajne izlječenja.

Paraše Matot, Masej i Devarim - se dešavaju tijekom razdoblja "Bein HaMeicarim" (u tjesnacu), tri tjedna između 17. tamuza i 9. ava.

Tradicionalno se ovaj vremenski

U paraši Pinhas, Zohar objašnjava

mo ga se odreći i promijeniti, po-

period smatra vremenom žalosti,

značenje molitve "Kol Nidrei" (svi

gotovo u ovom vremenu. Način da

mada je micva da se uvijek bude

zavjeti) koja se govori na Jom Kipur.

postignemo "Mituk HaDinim" (ubla-

radostan. Kako onda ovo pomiriti?

Prema mudrosti kabale ova su tri tjedna nabijena vrlo snažnom energijom pa moramo biti oprezni; ovo ţalovanje nije tuga i patnja, nego ono što nam daje poticaj da idemo unutar toga i spriječimo situacije koje

bi

m og le

dove sti

do

samouništenja.

Većina nas pogrešno smo skloni vjerovati da je svrha ove molitve da poništi one zavjete koje smo napravili u prošlosti. Međutim, prema Ţidovskoj tradiciji, mi smo već poništiti zavjete uoči Roš hašane. Koja je onda svrha "Kol Nidrei"? Zohar razjašnjava da je svrha molitve "Kol

■

ţavanje presude) je da budemo svjesni i promišljeni, da pazimo da sva naša djela proizlaze iz namjere ljubavi, tolerancije i darivanja, a ne osuđivanja i kritike. Na taj način možemo promijeniti i preusmjeriti tijek sudbine, i u ovom vremenuu imamo priliku da to učinimo.

Nidrei" da poništiti zavjet iz gornjih

Često zaboravimo da smo gospo-

Paraša Matot počinje riječima: "A

svjetova. "Neder" (zavjet) je zakon

dari svoga tijela i duše, i da imamo

Mojsije reče glavarima plemena" u

uzroka i posljedice. Ako smo uzro-

pravo ne dopustiti ulaz emocijama

vezi s pitanjem "nedarim" (zavjeta).

kovalo bol i patnju u svemiru, to će

koje ne služe nama ili našoj namjeri

Tora pripovijeda da je to pitanje

nam se vratiti, i svrha je molitve

i cilju. Moramo se držati uvjerenja i

različito za muškarce i žene, u smis-

"Kol Nidrei" da izbriše te zavjete.

znanja da imamo moć preusmjeriti

lu da čovjek mora postupati prema

Paraša Matot nas daruje sa snagom

našu sudbinu, jer je alternativa da

svom zavjetu, dok otac neudane

"Kol Nidrei".

budemo "Bnei belija'al" (počinitelji

ţene ili ţenin muţ mogu poništiti njezin zavjet. Tumači se muče s pitanjem

"glavari

plemena".

Riječ

"mate" (pleme( potječe od riječi "hataja", što znači preusmjeravanje ili odbijanje, a po pitanju zavjeta, to navodi na pitanje - što mi to zapravo preusmjeravamo? I zašto je tu spolna diskriminacija?

Godina 11 21 Broj 39 Strana

Po pitanju zavjeta, žena predstavlja svijet tvari, ''posudu'' koja prima; u nama leži moć da skrenemo ili preusmjerimo, te kontroliramo svoju sudbinu. Otac ili muž predstavlja elementu davanja u nama. Ako nosimo zavjet nevolje iz prethodnih reinkarnacija ili prošlih godina, može-

zla, bez savjesti(, lišeni sposobnosti da se izdignemo iznad emocija, misli i jada koji nas zahvate. Ova se paraša također bavi ratom protiv Midjanaca, koji simboliziraju presude stvorene u prošlosti i negativne energije koje se mogu vratiti i naštetiti

nam.

Tijekom

mjeseca

Strana 21

(nastavak s 13. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Tjedni

Tamuza

si

možemo

naškoditi

Zohar: Matot-Masej

500 godina kasnije pleme Rubena

dragulje na njega da privuku nje-

i

govu pozornost. Kad je Josef prošao

kritike, i zbog tog razloga je tema

pored kuću Asenat, ona je osjetila

rata protiv Midianaca sadržana u

da joj je on istinski namijenjen kao

parašot Balaka Pinhas i Matot, jer

srodna duša (bešert) i bacila je zlatnu

ovo je vrijeme, tijekom tri tjedna, da

amajliju. Kad je vidio na amajliji

se borimo protiv ovih negativnih

sveto ime na hebrejskom Josef je

snaga s tolerancijom, otvorenim

znao da je ona iz kuće njegovog oca

srcem i bezuvjetnom ljubavi. Na taj

i da je njegova davno izgubljena

način mi mijenjamo presude, netol-

nećakinja. Josef i Asenat su se ože-

eranciju i neutemeljenu mržnju koje

nili i rodila su im se dva sina -Me-

osjećajima

oštrog

osuđivanja

su uzrokovale toliko razaranja i katastrofa tisuća

u

posljednjih

godina,

razdoblju

u

poznatom

nekoliko

vremenskom kao

"Bein

HaMeicarim".

nije moglo ući u zemlju Izrael.

Sličan događaj se dogodio s Gadom.

Budući da je već imala četiri sina i više nije mogla zatrudnjeti, Lea je namjestila svoju sluškinju Zilpu da

Da bi nam se pokazalo kako može

zauzme njezino mjesto kod Jakova,

biti opasno kada nas naše emocije

a da on to nije znao. Kad se sin

kontroliraju, paraša nadalje opisuje

rodio, Lea izgovori riječi "Ba Gad"

naseljavanje plemena Ruben, Gad i

(sreća je stigla, jer je bio dječak(, ali

polovine plemena Menaše istočno

je u Tori slovo "alef, koje simbolizira

od rijeke Jordan, na teritoriju koji

svjetlost, bilo izostavljeno, i riječ

nije uključen u zemlju koja je

postaje "Bagad" ( izdao).

obećana Abrahamu, Izaku i Jakovu.

naše i Efraim. Kad je Josef doveo dječake da prime blagoslov od Jakova prije njegove smrti, on stavlja ■

starijeg, Menašea na Jakovljevu desnu stranu i Efraim na njegovu lijevu stranu, ali Jakov prekriži ruke, tako da je njegova desna ruka iznad Efraimove glave, a njegova lijeva ruka na Menašeu. Zašto je on to učinio? Zohar objašnjava da je Menašeova majka bila začeta u silovanju, i time su misli i emocije bile pobrkane. Ova negativna namjera se prvo

Slično je u vezi Menašeom, Tora

pojavila u njenom prvorođenom

Ari objašnjava zašto ta plemena

pripovjeda priču o Dini, Leinoj

Menašeu, što ga je učinilo tek polo-

nisu ušla u zemlju, i vodi nas natrag

kćeri, koju je oteo i silovao Šhem sin

vično cjelovitim (od svog oca, Jose-

do dana začeća trojice vođa:

Hamora i ona je rodila kćer Asenat.

fa(, a polovično manjkavim, zbog

Jakov je sakrio dijete ispod "sneh"

čega polovina plemena Menaše nije

(grma, otuda njezino ime), i dao joj

ušla u zemlju.

Jakov je došao Lei u svojoj bračnoj noći vjerujući da je s Rahel, a tijekom njihovog sjedinjenja je njegova namjera bila da dovede dušu Josefa u svijet. Međutim, Ruben je bio taj koji je došao na svijet. Jer je Jakovljevo razmišljanje bilo neispravno, puno godina kasnije, pri blagoslovu svojih sinova, rekao je Rubenu: "Pahaz kamajim al totar", pojavio si se nekontrolirano kao voda, i moje namjere se ne manifestiraju u tebi. Rezultat je bio da je Strana 22

je zlatnu amajliju s ugraviranim svetim imenima na njemu da je štiti.

Asenat nestaje, pojavljuje se u Egiptu i usvaja ju Potifar, svećenik On-a, koji ju je podigao kao svoju. Kad je odrasla, Josef je već do tada postao princ u Egiptu, a rečeno je da je on bio

jedan

od

sedam

najljepših

muškaraca na svijetu, da kad god se vozio u svojim kolima djevojke su ga gledale sa svojih krovova i bacale

Tora priča priču o tri plemena koja nisu ušla u zemlju, kao rezultat nedostatka kontrole nad emocijama i mislima u trenutku kada su najteže za prevladati, pri spolnom odnosu i tjelesnoj želji - požudi. To nam pokazuje koliko je sudbonosan svaki trenutak u našim životima, i kolika je važnost namjere, misli i prakse kontrole

nad

našim

emocijama.

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Tjedni Zohar: Matot-Masej

Tajna i pouka u paraši Matot je da mi imamo snagu da preusmjerimo sudbinu tako da usmjerimo naše osjećaje iz osjećaja odvojenosti od drugih i od Stvoritelja, prema jedinstvu. Vrhunac tri tjedna je Deveti ava, kada se dogodilo razaranje Hrama kao posljedica razdvajnja i neutemeljene mržnje. Lekcija paraše Matot - Masej je naša obveza da preusmjerimo

naše

osjećaje

i

vratimo ih u jedinstvo i da se spojimo na Svjetlost Stvoritelja radi

potvđivanjem od drugih, strahu od

koje su odvojene jedna od druge, i

kontrole

drugih,

sigurnosti,

da smo sada na putovanju u potrazi

zdravlju, itd. Mi smo zaokupirani s

za njima da ih vratimo kući. Ovo

izvanjskim radije nego s našim

putovanje je počelo pri izlasku iz

rastom i kada shvatimo, barem što

Egipta, kada je pogonska sila bila

se drugih tiče, da je put bezuvjetne

"Ime od 42 slova" (poznato kao

ljubavi jedini način da se povežemo

"Ana BeKoah"). To je kombinacija

s energijom Stvoriteljeva - Einsofa

42 slova koja ima moć da nas

(Beskraja) i s "Ec HaHajim" (Drva

probudi, da nas podigne kada se

ţivota).

god u životu osjećamo da smo na

prošlosti,

sadašnjosti

i

budućnosti.

Paraša Masei se događa u okviru vremena "Bein HaMeicarim", i jedna je od rijetkih parašot u Tori za koju nema komentara u Zoharu. Međutim, tajna i energija na kojoj se temelji ova parašu vrlo je moćna. Ova paraša posljednja je paraša u knjizi BaMidbar i Tori, i kulminacija je priče o Mošeu i narodu Izraela.

"Ohev Yisrael" (Apta rav) napisao je dugačak ogled o paraši Masei, ilustrirajući da ona predstavlja sažetak četrdeset i dva putovanja Izraelaca od vremena kad su napustili Egipat pa sve dok nisu ušli u zemlju Izrael.

financijskoj

"Ohev Yisrael" objašnjava da je svaka emocija koju imamo i sve što se događa dobro, a dolazi iz izvora koji

je

dobar,

iako

lošem mjestu, i podigne gore naše iskre.

Mi smo sada na vrhuncu dana

prekriveno

"Bein HaMeicarim", koji se smatra

mnogim slojevima negativnosti. Na

jednim od najtežih razdoblja u go-

nama je da oplemenimo tu moć i

dini, ali baš nas te okolnosti proži-

podignemo je te ponovno pri-

maju snagom putovanja, kao što je

ključimo na gornje svjetove, na

u paraši Masei dana moći Imena od

njezin izvor, na dobro. To znači da

42 slova, čija je uloga da nam po-

je sav materijalizam u ovom svijetu

mogne na našem osobnom puto-

Članak počinje s duhovnim buđe-

naslijeđe duhovnih energija koje su

vanju, da skupimo naše izgubljene

njem i razumijevanjem naše svrhe u

se spustile odozgo. Svaki put kad se

iskre i uzdignemo ih sve dok ne

ţivotu; onih trenutaka kada se pita-

pitamo, što radimo ovdje, zašto smo

dosegnemo neko drugo mjesto gdje

mo zašto smo ovdje i što je naša

zapeli u ovom poslu, u ovoj vezi,

počinje novi put. Sve je to putovanja

svrha; onih trenutaka kada se izne-

itd, to nam je znak da postoje iskre

ţivota, a kada mi ne idemo nikuda

nada osvijestimo i shvatimo da

koje smo dužni podići.

onda postajemo osobe u stresu zbog

postoji nešto veće od ropstva, da smo podložni vanjskim, nepoznatim silama, u potrazi za ljubavlju i Godina 11 23 Broj 39 Strana

Kabalisti objašnjavaju da se nakon grijeha Adam raspao u mnogo iskri

u svojih ograničenja. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC AV - LAV Tako

Prema tradiciji je bilo određeno,

proučavajući

prirodu

ma koliko to čudno zvučalo, da će 9.

Lavova, vidimo da su oni izrazito

dan ava (Lav), dan ţalosti i posta,

voljni

biti za čovječanstvo dan rođenja

liderske sposobnosti. Kombinacija

Mešijaha i kraj sve boli, patnje i tjes-

tih dviju osobina čine Lava vrlo

kobe. Što znači da će od tog trenut-

moćnim znakom.

ka nadalje, 9. ava (Lava) postati je-

davati i imaju snaţne

Snage unutar mjeseca Lava (ava)

dini praznik u hebrejskom kalendaru. Pa što je tako posebno u mje-

Kao što je navedeno u prethodnim

secu Lava (avu) da to treba biti

člancima, Sefer Jecira (Knjiga stva-

mjesec u kojem bi se Mešijah trebao

ranja) koja se pripisuje praocu Ab-

roditi? Koje su to posebne sile koje

rahamu - kaţe nam da su 22 hebrej-

se nalaze u svemiru u to doba?

ska slova gradbeni blokovi Svemira. Što znači da ona predstavljaju du-

Kako bi odgovorili na ova pitanja,

■ hovne frekvencije koje su stvorile

prvo moramo znati karakteristike

naš svemir. Slično tome, objavljena

znaka Lava i jedinstvenu snagu

je u 80-im godinama 20. stoljeća,

koju on mora probuditi u svima

Teorija super ţica koja tvrdi da je

nama, neke određene energije i

svijet izgrađen od 22 temeljnih

osjećaje, koje su dostupne samo

frekvencija. Problem je, međutim,

tijekom mjeseca Lava.

da suvremeni fizičari ne znaju kako u Ezekijelu pogl. 1). Tamo su četiri

te frekvencija/ţica o kojima se tako

Lavovi su poznati kao osobe s do-

svete zvijeri: lav, bik, orao i čovjek.

mnogo govori, utječu na naš ţivot.

brim drţanjem. Dobar primjer za to

Lav predstavlja sefiru Hesed, koja je

Sefer Jecira nas uči da su 22 frek-

je Ari (svjetski glasoviti kabalist).

svjetlo - moć dijeljenja, dava-nja i

vencije, koje predstavljaju hebrejska

Ne samo da "Ari" znači Lav, astrolo-

bezuvjetne ljubavi. Lav je po gema-

slova, alati korišteni za prijenos du-

ški znak svetog kabaliste također je

triji (brojčana vrijednost hebrejskih

hovnog bogatstva. Prema kabali

Lav. Čini se da su ljudi njegova vre-

slova) 216 što je ista brojčana vri-

svaki mjesec kontroliraju dva he-

mena prepoznali njegovu veličinu,

jednost kao kod riječi "gevura" -

brejska slova; jedno kontrolira zvi-

do te mjere da su ga zvali "Ha'Elo-

snaga

primanja,

jezdu koja vlada tim mjesecom a

hi" (boţanstveni). Imajte na umu da

poznatija kao energije lijeve kolone.

drugo kontrolira astrološki znak

Mošeu, jednom od najpoznatijih

Što znači da Lavovi imaju vlast nad

mjeseca.

vođa svih vremena, nije nadjenut

obadvoje:

takav uzvišen nadimak. Međutim,

gevurom (presuda). Snaga heseda

vaţno je zapamtiti da s druge strane

(Svjetlosti) također je povezana s

Lavovi također imaju sposobnost da

elementom

djeluje na vrlo neugodan način.

ljetnim astrološkim znakovima, i

Lave, tko si ti?

Hebrejska slova za "Lav" (arje) ista su kao slova riječi "viđenje" (reija) to ukazuje na sposobnost Lavova da vide Svjetlo, da vide ono što drugi ne mogu. Jedan od najpoznatijih mitova kabale je Merkava (B-ţja kola Strana 24

suda

(din),

hesedom

vode

(Svjetlo),

koja

i

dominira

karakterizira ju energija davanja.

Svaki znak zodijaka ima svoje određene

karakteristike.

Lavovi

imaju sposobnost da dati savjet, jer oni mogu vidjeti, "reija", stvari koje drugi ne vide.

Mjesec

Lava

(av)

kontroliraju

slova ‫( כ‬kaf) i ( ‫) ט‬tet). Slovo ‫כ‬ kontrolira Sunce, koje je zvijezda koja dominira Lavom, a slovo ‫ט‬ kontrolira astrološki znak Lava.

Pa što je tako posebno u tim slovima?

Slovo

‫ ט‬ima oblik gotovo potpu-

nog kruga s nastavkom koji se krije unutar slova. Zohar taj nastavak Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Mjesec

av - Lav

naziva "skriveno dobro". Običnim

odraţava u njihovoj urođenoj spo-

u svakom od nas slovo

jezikom rečeno, on je nagovještaj

sobnosti da vode i stoje na usluzi

skriveno dobro, skriveno Svjetlo.

ogromne snage i skrivene Svjetlosti

drugima.

za svijet koji dolazi, i također ga se naziva "Or Ha'Ganuz" (skriveno svjetlo). To je Svjetlo koje je bilo stvoreno prvog dana stvaranja svijeta ("I reče Bog: neka bude svjetlost i bi svjetlost" - Postanak 1,3). To je ogromna snaga koja postoji u svemiru tijekom mjeseca Lava (ava), energija Stvaranja.

- ‫(ט‬tet)

To će se dogoditi čim shvatimo da

Vaţno je razumjeti da u onom

smo ovdje da bismo sluţili jedni

trenutku kad mjesec av započine,

drugima, baš kao što sunce sluţi i

biti će moguće osjetiti kako se moć

daje

Lava pojavila unutar nas samih i u

planetama oko sebe. Ako ţelimo da

Svemiru. S obzirom da je Lav vatre-

nas ljudi cijene, ako ţelimo voditi i

ni znak; također bi trebali biti svje-

stvarati

sni burne naravi ovog mjeseca. Isto

surađujemo s drugima, trebamo

tako nije slučajno da je 9. ava, kada

imati svijest o moći Lava. Razumjeti

ţivot

i

i

podršku

pronaći

svim

način

da

je Prvi hram bio uništen, on bio spa-

da svatko od nas ima drugačiji

Slovo ‫ כ‬pripada suncu koje kon-

ljen vatrom. Prema tradiciji Hram je

viziju

trolira mjesec av. Kao što znamo,

bio uništen zbog "bezrazloţne mr-

stvari, i da se razlikujemo jedni od

sve planete okruţuju sunce. To nam

ţnje''.

drugih, a to znači da mi, svatko od

također daje naznake o naravi Lava.

Lavovi vole biti u središtu pozornosti. Sunce ima dva uobičajena nazi-

Na početku pobune protiv Rimljana (66. n.e.), čelnici Jeruzalema su

nas,

i drugačije

moţe

razumijevanje

doprinijeti

nešto

jedinstveno.

otkrili da su stanovnici Jeruzalema

Pitanje je kakav svijet ţelimo

imali dovoljno zaliha da pod opsa-

stvoriti i kojim oblikom vodstva

dom unutar utvrđenih zidina grada

ćemo se posluţiti? Hoćemo li voditi

provedu dvadeset godina. Oni su se

vatrom, hoćemo ili paliti poput

nadali da će se negdje u okviru tog

sunca, ili ćemo našu snagu uzeti od

Što se tiče vanjske strane, onoga

vremena, rimski proračun potrošiti i

najmoćnijeg

što drugi vide, poznato je da Lavovi

da će Rimljani otići kući. Naţalost

Svjetlosti, i voditi sa suosjećanjem,

sebe vide kao vođe i kao onog tko

svađe i sporovi brzo su iskrsnuli, jer

ljubavlju i poniznosti.

najbolje zna, a također vole predsta-

je jedan mislio da zna bolje od svo-

ve i dramatiziranje. Ako prigovorite

jih bliţnjih kako se nositi s Rimlja-

njihovom vodstvu oni će vam od-

nima. Ovaj je sukob kulminirao tako

mah dati po prstima. Njihovo vod-

što su ljudi jedni drugima spaljivali

stvo moţe biti vruće i stvarati opek-

skladišta sve dok nisu ostali bez

line za njihovu okolinu, u slučaju

zaliha. Nije slučajno da je ovaj čin

diktatorskog načina vodstva. U vezi

negativnosti – bez međusobnog

toga, njih je lako smiriti dodvora-

poštivanja i postupanje bez toleran-

vanjem i pohvalama jer njihov po-

cije jednog prema drugome, brat se

nos je njihova osjetljiva točka.

tukao sa svojim bratom – bio pro-

va na hebrejskom -

‫( שמש‬šemeš) i

‫( חמה‬hama = vruće). Šemeš pred-

stavlja unutarnju, duhovniju strana Lava, a hama vanjsku stranu.

Hebrejska riječ šemeš (sunce) predstavlja našu nutrinu, skriveniji dio nas samih. Također se sa hebrejskog moţe pročitati kao Šamaš, što znači pomagač ili pruţanje usluga, što je

veden vatrom. Od tada, svake godine, sile svađe i netolerancije po-

skrivene

Ako ispravno odaberemo, onda ćemo u sebi otkriti skrivenu Svjetlost i imati sreću da vidimo dolazak Mešijaha; što znači da bismo doista mogli slaviti Tu B'av (15. ava), blagdan ljubavi, koja je sposobnost da se sjedinimo s drugim ljudskim bićem, bez ponosa i netolerancije te u stanju jedinstva, mira i zajedništva. ■ Prevela Tamar Buchwald

javljuju se opet i opet, jer nismo riješili ono što je davno prije bilo potrebno riješiti.

osnovna uloga svakog vođe - sluţiti

Kako mudraci kaţu, Treći hram će

svom narodu. Dakle, još jednom,

sići s neba u vatri - vatra koja je

vidimo da se pozitivna snaga Lava

uništavala sada će graditi i otkrivati

Godina 11 25 Broj 39 Strana

izvora,

Strana 25

Iz

POUKA

Život Zekija Effendija simbol je višestoljetne saradnje Jevreja i Muslimana u BiH

ćeg

a dom

a tisk

Radiosarajevo, 05. 07. 2018.

Sljedeće godine u Sarajevu će biti obilježeno jubilarnih 200 godina Sarajevskog purima, a jevrejski historičar Eli Tauber odlučan je da se pobrine da svi napori Zekija Effendija nikada ne budu zaboravljeni.

Riječ je o specifičnom događaju iz historije sarajevskih Jevreja, kada su najuglednije Sarajlije 4. novembra 1819. godine, odnosno četvrtog dana mjeseca marhševana po jevrejskom kalendaru, oslobodile iz zatvora rabina Mošu Danona i desetak drugih uglednih sarajevskih Jevreja.

■

Eli Tauber izjavio je za izraelski list Haaretz da mu je trebalo oko dva sata da pronađe grob Zekija Effendija (poznat i kao Moshe ben Rafael Attias” na Jevrejskom groblju.

Nadgrobni spomenik nekada istaknute ličnosti u Sarajevu koja je krajem 19. i početkom 20. vijeka postala stub bosanske jevrejske zajednice imao je i svoje bolje dane, piše Haaretz.

Spomenik je oštećen, propada i izrešetan je becima tokom Agresije na Republiku BiH tokom 1990-tih godina, kada su snage bosanskih Srba koristile Jevrejsko groblje kako bi terorizirale civile Sarajeva tokom opsade.

Uprkos izblijedjelim slovima, grob Zekija Effendija predstavlja priču o višestoljetnoj saradnji jevreja i muslimana. Ta priča je izložena riziku zaborava. Tauber vjeruje da je to jedini jevrejski grob na kojem su ispisana slova na arapskom, hebrejskom i latinskom pismu.

Zahtjev za otkupninu Zeki Effendi je rođen 1845. godine u istaknutoj jevrejskoj porodici u Sarajevu, koje je stoljećima bilo dom velikoj sefardskoj zajednici.

On je obrazovan u osmanskoj školi, gdje je studirao po islamskom planu i programu sa pretežno muslimanskim učenicima.

Strana 26

Potom je Effendi otišao u Istanbul da studira islamsku kulturu i religiju, gdje je bio opčinjen poezijom perzijskog pjesnika i mističara Saadija Shirazija iz 13. vijeka.

Nakon školovanja Effendi se vratio u Sarajevo radeći u osmanskim institucijama za prikupljanje poreza. Kada je AustroUgarska okupirala Bosnu 1878. godine, Effendi je postao prevodilac za turski jezik.

Zeki Effendi je mnogo više od toga.

Tauber kaže kako je preuzeo na sebe obavezu da prikupi i prenese priče o jevrejskoj prošlosti u Sarajevu, da su čak priče iz 19. vijeka gotovo zaboravljene, a kamoli one prije.

Otvorivši kopiju knjige, koju je napisao o Effendiju prije nekoliko godina, Tauber pokazuje molitve i poeme koje je Effendi prikupio, pretežno na ladino jeziku (judeošpanski jezik). To je maternji jezik kojim je pričala Tauberova baka.

“Jedna priča koju je Effendi uspio sačuvati je priča o Sarajevskom purimu”, objašnjava Tauber dok sjedi u svojoj kancelariji u jedinoj sarajevskoj sinagogi.

Tokom 1819. godine, guverner tadašnje Bosne pod Osmanskim carstvom, Ruždipaša zatvorio je i zaprijetio ubistvima nekolicini Jevreja, sve dok Jevrejska zajednica nije platila veliki iznos novca za otkupninu.

Noć prije nego je planirano da budu ubijeni, predstavnik Jevrejske zajednice obišao je grad i zamolio istaknutije Muslimane da urade šta god mogu kako bi se zaustavila pogubljenja.

Upalilo je. Sljedećeg jutra, okupilo se nekoliko hiljada Muslimana, Sarajlija ispred vrata guvernerove kuće.

Divrej Tora

Život Zekija Effendija simbol je višesto-ljetne saradnje Jevreja i Muslimana u BiH (nastavak s 24. stranice)

Iz domaćeg tiska:

“Neko je zamijenio moju sliku svojom na mojoj ličnoj karti”, rekao je Tauber. Neko je napustio Sarajevo pod mojim imenom, ne znam ko je ta osoba.

“Ova priča o muslimansko-jevrejskoj saradnji ne priča se više među ljudima”, ogorčen je Tauber.

Prije nekoliko godina, Tauber je objavio knjigu o životu Zekija Effendija.

Tauber je odlučan da očuvati živom priču o Zekiju Effendiju ali istovremeno ispričati zajednici priče na isti onaj način na koji je Effendi govorio prije više od stotinu godina.

“S obzirom na to da je pohlepni paša planirao pogubiti zatvorenike u zoru, na sabah namazu ljuti građani Sarajeva, njih oko 3.000, provalilo je u pašinu palaču i oslobodilo zatvorenike”, napisao je kasnije Zeki Effendi.

svoje jevrejske komšije prerušili u hidžabe, tipičnu muslimansku odjeću kako bih izveli iz grada.

Obratna situacija

Ponovo, i to je upalilo. Sultan Mahmud II smijenio je i uklonio Ruždi-pašu sa pozicije guvernera Bosne.

U trenutku kada je Bosna napadnuta početkom 1990-tih godina, situacija se preokrenula. Bosanski Srbi opkolili su Sarajevo, a Jevreji su organizirali konvoje u kojima nisu bili samo Jevreji već i Muslimani, kao i drugi građani koji su željeli napustiti grad. Tauber napominje da je, prema sopstvenim istraživanjima, oko 1.500 Muslimana napustilo grad preko jevrejskih konvoja.

Nekoliko decenija kasnije, priča o Sarajevskom purimu već je bila skoro zaboravljena, sve dok Zeki Effendi nije kazao ljudima, krajem 19. stoljeća da pamte stare priče i ne zaboravljaju ih.

Tauber je tokom rata u BiH živio u Izraelu, sjeća se kako su on i drugi bosanski Jevrej dali svoje lične karte drugim ljudima koji su se željeli prikazati kao Jevreji da bi napustili grad.

Nisu se na tome zaustavili. Tauber priča za Haaretz da je 249 visoko pozicioniranih Muslimana, Sarajlija potpisalo pismo i poslalo ih sultanu Mahmudu II, zahtjevajući od njega da smijeni Ruždipašu i da ga zamijeni.

Jevrejsko-muslimanska saradnja nije samo neki podsjetnik na davnu historiju Bosne.

Tokom 1930-tih više od 12.000 Jevreja živjelo je u Sarajevu, i oni su činili oko 20 posto ukupnog broja stanovnika. U ostatku BiH tada je živjelo još oko 2.000 Jevreja.

Holocaust je tokom Drugog svjetskog rata gotovo u potpunosti uništio Jevreje u BiH. Ustaše, hrvatski nacistički režim, ubili su oko 10.000 bosanskih Jevreja, piše Haaretz.

Ipak, kako se Tauber prisjeća, neki Jevreji uspjeli su pobjeći iz Sarajeva uz pomoć lokalnih Muslimana koji su Godina 11 27 Broj 39 Strana

“Za našu zajednicu, on je posebna osoba”, rekao je Tauber napomenuvši da mnogi Muslimani još uvijek osjećaju se ponosim jer je Zeki Effendi odabrao i arapska slova da budu ispisana na njegovom grobu.

Zbog toga Tauber traži više i više međunarodne pomoći kako bi obnovio Zekijev grob i popravio Jevrejsko groblje.

Zatražio je nedavno pomoć Turske razvojne agencije TIKA koja je posvećena obnovi objekata iz doba Osmanskog perioda na Balkanu i drugim mjestima.Još uvijek se očekuje odgovor.

Tauber se nada da će Jevrejsko groblje kao i druga muslimanska i kršćanska groblja oko Sarajeva dobiti priznanje od UNESCO-a.

Tauber također pomaže u organizaciji obilježavanja 200-godišnjice Sarajevskog purima. To će biti ujedno i konferencija između lidera jevrejske i muslimanske zajednice u BiH, kako bi se proširili muslimansko-jevrejski odnosi u Bosni i šire.

Tauber napominje da će jedan čovjek biti centar te konferencije: Zeki Effendi koji je umro prije 102 godine.

“Govorimo o čovjeku koji je pokušao ■ uraditi sve što je dobro u ljudskom životu”, napominje Tauber. ■

Strana 27

Iz

BRDO HRAMA

Prva izraelska svemirska letjelica spremna za let na Mjesec

ćeg

a dom

a tisk

Cafe Del Montenegro , 10.7.2018.

Prva izraelska svemirska letjelica koja bi trebalo da sleti na Mjesec biće lansirana u decembru, najavila je Inicijativa SpejsIL. Izraelski mediji prenose da je planirano da letjelica sleti na Mjesec 13. februara, nakon dvomjesečnog putovanja.

Inicijativa SpejsIL (Space IL) učestvuje u Gugl takmičenju da se prizemlji prva privatno finansirana svemirska letjelica bez posade na Mjesec.

Izgradnja letjelice počela je 2013. godine u saradnji sa izraelskom Aeronautičkom industrijom. Biće lansirana na

raketi “Falkon 9” koju je izgradila kompanija Spejs X (SpaceX) Ilona Maska.

Odvojiće se od lansirne rakete na visini od 60.000 kilometara iznad Zemlje i ući u orbitu koja će se postepeno širiti dok letjelicu na zahvati Mjesečeva teža.

Biće to, kako je rekao direktor SpejsIL-a Ido Antebi, najmanja letjelica koje je ikada sletjela na Mjesec.

Prečnik joj je dva metra, a metar i po je visoka. Težiće 585 kilograma pri lansiranju, a pri slijetanju 180 kilograma pošto će potrošiti veći dio goriva.

SpeijsiL se nada da će Izrael

biti četvrta zemlja na svijetu poslije SAD, Rusije i Kine koja će poslati svemirski brod na Mjesec.

Inicijativa osim tehnološkog dostignuća ima za cilj da podstakne interes za svemir i nauku među Izraelcima, posebno mlađim genearcijama i ohrabri ih da studiraju tehničke nauke i matematiku.

SpejsIL osnovala su 2010. tri mlada inženjera da učestvuju u takmičenju pod sponzorstvom Gugla, koje je prvobitno predviđalo nagradu od 20

miliona dolara za prvu grupu takmičara koji bi prizemljili letjelicu na Mjesec.

Letjelica će imati i naučnu misiju da otkrije tajnu magne■ tizma stijena na Mjesecu. To se radi u saradnji Naučnom institutom Vajcman u Rehovotu. ■

Jak zemljotres sinoć potresao Izrael Visoko, 05.07.2018.

General Zemljotres jačine 4,5 stepeni po Richteru sinoć je pogodio središnje i sjeverne dijelove Izraela, prenosi

Anadolu Agency (AA).

Epicentar potresa registriran je u neposrednoj blizini Galilejskoj jezera u istoimenoj regiji.

Pozivajući se na izjave zvaničnih službi, izraelski list “Yediot Ahronot“ je javio da u potresu nije bilo stradalih, niti veće materijalne štete.

I jučer ujutro je sjever Izraela pretrpio nešto blaži potres, a lokalni izvori javljaju da su potresi izazvali paniku među mještanima. ■

Evo kako iranski general objašnjava sušu u svojoj zemlji: 'Izrael nam je ukrao kišne oblake' Vijesti.hr , 09.07.2018.

General Jalali tvrdi kako ima dokaze o tome da Tel Aviv, skupa sa svojim saveznicima, onemogućava padaline u Iranu Iran trenutno prolazi kroz period ozbiljne suše, a iranski dužnosnici pokušavaju na sve načine objasniti čudnovate vremenske prilike.

Da cijela situacija bude još čudnija, iranski general Gholam Reza Jalali vjeruje da je Izrael odgovoran za 'krađu snijega i kišnih oblaka'. Naravno,

Page 28 Strana 28

meteorolozi tvrde nešto sasvim drugačije.

General Jalali tvrdi kako ima dokaze o tome da Tel Aviv, skupa sa svojim saveznicima, onemogućava padaline u Iranu, prenosi Sun.

■

On tvrdi da je Izraelu u tome pomogla “jedna susjedna zemlja”, a kao dokaz svojim tvrdnjama istaknuo je da su sva planinska područja viša od 2200 metara od Afganistana do Mediterana, izuzev onog u Iranu, pokrivena snijegom.

Iranski meteorolozi kažu pak

da nije riječ o uroti protiv Irana nego o 'globalnom trendu'.

"General vjerojatno ima dokumente kojih ja nisam svjestan, ali na temelju znanja

Divrej Tora

koje imam znam da je nemoguće da jedna zemlja drugoj ukrade oblake ili snijeg", kazao je čelni čovjek iranske meteorološke službe Ahad Vazife. ■

Godina 11 Broj 39