4_07-DivrejTora-Balak-5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 37

Zagreb, šabat 30. lipnja 2018. - 17. tamuza 5778.

Broj 37

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

B’’H Šabat Balak Jeruzalem 19:08

20:31

Zagreb

20:31

21:32

Rijeka

20:36

21:36

Split

20:21

21:21

Dubrovnik 20:11

21:11

Vinkovci 20:18

21:19

Sarajevo 20:14

21:15

Doboj

20:19

21:19

B. Luka

20:23

21:23

Beograd 20:10

21:24

Novi Sad 20:14

21:29

Subotica 20:18

21:35

Zrenjanin 20:12

21:28

Niš

19:58

21:11

Beč

20:40

21:41

Frankfurt 21:20

22:21

Edison, NJ 20:13

21:22

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb na dan, utorak 3.7.2018.

Paraša Balak

The Seven Altars of Balaam James J. Tissot, 1836-1902 French Jewish Museum, New York City

(Bamidbar 22,2-25,9) Balak, kralj Moaba, poziva proroka Bala'ama da prokune izraelski narod.

je pokušao prokleti izraelski narod, ali svaki puta je ishod bio - blagoslov. Bala'amovo proročanstvo sadrţi i kraj dana i dolazak Mesije.

Alot Hašahar

3:00

Nakon prvotnog odbijanja, Balak šalje

Najranije Talit

3:59

drugu grupu pregovarača te Ba-la'am

Narod je podlegao čarima Moapkinja

Nec Hahama

5:11

dobija dopuštenje da ode. Međutim, B-

i dopustio da ga se namami na klanja-

Najkasnije Š’ma

9:06

g to uvjetovuje time da Bala'am moţe

nje idolu Peoru. Kad je jedan izraelski

Zman Tefila

10:24

govoriti samo B-ţ-je riječi.

duţnosnik

Hacot

13:00

Minha Ketana

17:34

Plag Haminha

19:11

Šekia

20:49

Cet Ha-kohavim

21:31

Misiju gotovo da je spriječila njegova magarica koja je opazila anđela kojeg je B-g poslao da prepriječi put Bala'amu.

Tri puta, u tri različite prilike, Bala'am

javno

uveo

midjansku

princezu u svoj šator, Pinhas ih je oboje ubio i tako zaustavio pošast koja je harala među narodom. ■ Prijevod: Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 11 p’sukim

Izraela, kotira tako da ima sedru

(22,2-12)

nazvanu svojim imenom? Komen-

Balak nije bio toliko moćan kralj kao neki od njegovih susjeda u regiji.

Poraz drugih kraljeva unio je strah u Balakovo srce, i bilo mu je jasno da bi bilo uzaludno povesti konvencionalni rat protiv Izraela. Njegov je plan bio (nakon što je ispitao situaciju) da unajmi Bil’ama da prokune narod Izraela. S tom svrhom, Balak šalje delegaciju Bil’amu u Midjan.

Bil’am poziva izaslanike da provedu noć kod njega tako da mu (Bil’amu) B-g moţe govoriti. B-g se doista “ukazuje” Bil’amu i pita ga tko su ti ljudi. Bil’am priopći B-gu, te On upozori Bil’ama da ne ode s delega-

tari nude mišljenje da je Balak bio “iskreni neprijatelj“ Izraela. Njegov se antagonizam temeljio na njegovom strahu od Izraela, njegove su namjere i postupci bili potpuno ja-

haredi, ljevica i densica, religiozni i

sni. Tijekom povijesti nas su opsje-

sekularni da ojačamo naš poloţaj

dali razni neprijatelji koji su se skri-

protiv onih koji bi od nas uzimali

vali iza osmijeha, maske prijatelj-

dijelove Erec Jisraela, dijelili našu

stva, ili stiska ruke na travnjaku

prijestolnicu, doveli u opasnost naše

Bijele kuće, a pokušavali su nam

ţivote.

zabiti noţ u leđa. Dragi ujak / djed Lavan, vjerojatno je najveći primjer "potajnog"

neprijatelja.

Balakova

izravna mrţnja je nešto što moţemo poštovati. (Zanimljivo je da se Bil'ama povezuje s Lavanom.)

cijom, niti da prokune narod, zato

Komentari ističu da su Moav i

što su “oni blagosloveni”.

Midjan bili ljuti neprijatelji. Ipak,

Zapazite: način na koji je uređena parša Balak vrlo je jednostavan… i vrlo rječit. Od samog početka sedre, pa sve do epizode s Bil’amom, sve je jedna zatvorena parša. Parša s’tuma obično znači da je sadrţaj parše na neki način nastavak prijašnje parše. I, zapravo, epizodu s Balakom-Bil’amom moţemo sagledati kao još jednu bitku – bitku koje u tom trenutku nismo bili svjesni, bitku koja se “vodila“ na drugačiji način – no svjedeno bila je to bitka.

Završni odlomak sedre – epizoda s b’not Moav – je parša za sebe, i konkretno, otvorena parša. Parša p’tuha uobičajeno znači “nova tema”. I tako i jest.

Kako to da Balak, zakleti neprijatelj Strana 2

ostavili su po strani ono u čemu se nisu slagali i ujedinili se za borbu protiv Izraela. To pokazuje moć antisemitizma na ovom svijetu. No to nas mora podučiti još jednu lekciju. Da i mi moramo biti spremni ostaviti po strani ono što razdvaja ţidovski narod na segmente, tako da se protiv zajedničkog neprijatelja moţemo boriti većom snagom. Ovo ne znači da moramo zanemariti, prijeći preko ili oprostiti te razlike.

Ali moramo znati kada trebamo naše vjersko-svjetovne sukobe ostaviti po strani, kako bismo bili ujedinjeni protiv zajedničkih neprijatelja Ţidovskog naroda. Moramo međusobno surađivati – aškenazim i sfaradim,

nacionalno religiozni i

Levi – druga alija – 8 p’sukim ■ (22,13-20) Ujutro, Bil’am (nevoljko) otpušta Balakove glasnike odbijajući njihovu ponudu. Balak šalje još veće i prestiţnije

izaslanstvo

Bil’amu,

nudeći mu velike časti i bogatstva samo ako Bil’am prihvati ono što Balak traţi. Bil’am ponovo odbija, no svjedno poziva delegaciju da provede noć kod njega. Ovaj puta B-g dopušta Bil’amu da se pridruţi Moavcima, no upozorava ga da ne čini ništa osim onoga što mu B-g kaţe. (Komentari iz toga izvlače ideju: “Kamo tko stremi, tamo će ga se i odvesti” – poslovično “uţe kojim će samog sebe objesiti”.)

Zašto je Bil’ama trebalo kazniti za to što je pošao s Balakovom delegacijom kada mu je B-g to odobrio?

Svakako da se čovjeka drţi odgovornim za kršenje B-ţjih zabrana, no jesmo li odgovorni i za stvari koje nisu konkretno zabranjene, ali je razumno pretpostaviti da B-g ne ţeli da ih činimo? Odgovor je da. To Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

je jedan od koncepata koje uistinu izvodimo iz epizode s Bil’amom.

Tora nam daje vrlo jasnu ideju o tome što Hašem od nas ţeli. Mnoge se grijehe vrlo jasno imenuje – u stvari, kaţe se da “nitko neće biti kaţnjen sve dok nije izričito upozoren”. Ipak, upozoreni smo da će se B-g razljutiti, recimo to tako, ako činimo stvari za koje znamo (trebamo znati) da su protivne Njegovim ţeljama. Ovo je stvar koja postoji i u međuljudskim odnosima. Roditelji, na primjer, očekuju od djece da se ponašaju na određeni način, bez da im se to izričto kaţe. Mi nismo programirani roboti, mi smo ljudska bića sa sposobnošću da promišljamo. Čitamo li plošno Humaš, stječe se dojam da je Bil’am uistinu B-ţji čovjek koji jedino ţeli činiti ono što B-g ţeli da čini. Tradicija ga opisuje drugačije, kao onoga koji zna da je u potpunosti kontroliran od B-ga, no pokušava se protiv toga boriti na svakom koraku. Kakav li je to udarac po Bil’amov ego, da narodi o njemu imaju tako visoko mišljenje, a svjestan je da B-g odlučuje o svemu. Šliši – treća alija – 18 p’sukim (22,21-38)

na Bil’ama što ide (iako je to On

od daljeg stvaranja na prvi šabat

dopustio) te šalje anđela, pokušava-

Stvaranja.)

jući ga odvratiti od toga da nastavi put. Tora govori da je u tri zasebne prilike - simbolički u sve uţim prolazima - magarica vidjela anđela koji blokira put, ali Bil’am to ne vidi. Bil’am tuče magaricu svaki puta, sve dok joj B-g ne da moć govora, te ona kori Bil’ama za njegove postupke. Tada B-g dopušta Bil’amu da vidi anđela, te Bil’am

Balak izlazi ususret Bil’amu, koji Balaku kaţe da nema moć postupati vlastitim silama i mora reći samo ono što B-g “stavi u njegova usta”.

(U ovome je značaj “usta magarice” – naime da je B-g Onaj koji daje dar govora; nitko ne bi trebao biti ohol zbog svoje uobičajene sposobnost da se dobro izraţava, misli uzvišene misli ili je u stanju pojmiti duhovne

Bil’am se ujutro budi, osamari svog

uviđa svoj grijeh. On predlaţe da se

magarca (sam samcat), i odlazi s

vrati, no anđeo mu dopusti da nas-

Moavskim sluţbenicima. (U pasuku

tavi put, uz upozorenje da ne kaţe

Omiljeno oruţje naroda svijeta je

se sugerira da je Bil’am otišao s veli-

ništa za što nije “ovlašten”.

mač. “Oruţje” Ţidovskog nroada je

kom dozom oduševljenja “nadajući se” da će prokleti narod Izraela. Usporedite to s Avrahamovim entuzijazmom u vezi Akeda.) B-g je “ljut” Godina 11 3 Broj 37 Strana

(U Pirkei Avot se spominje da su “usta magarice” bila jedno od 10 posebnih stvari koje su bile stvorene netom prije nego li je B-g počinuo

ideje.)

“moć govora” (molitva, divrej Tora, ljubazne riječi, itd.). Bil’am bahato polaţe “svoje oruţje” po strani i nastoji nauditi Ţidovskom narodu Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

njegovim (našim) vlastitim oruţjem.

(Sve što se čini je vrlo značajno – tj.

odakle se pruţa drugačiji pogled,

B-g je, nazovimo to tako, suprot-

Tora biljeţi da su naša 3 praoca

nadajući se da će oavj puta moći

stavio Bil’amu njegovim oruţjem

prinijela 7 korbanot u različita doba.

prokleti narod. I ponovo je podig-

kojega se odrekao – anđelovim

Bil’am se ponadao da će “ponišiti”

nuto sedam ţrtvenika, te prinesene

isukanim mačem. I na posljetku,

efekt tih ţrtava pred B-ţjim očima

ţrtve. Bil’am ponovo meditira i

kaţe nam Tora, Bil’am je pao od

prinoseći osobno 7 vlastitih ţrtava.)

potom

mača. – Raši

Nakon meditacije, Bil’am “govori” o

izriče

veličanstveni

opis

Izraelskog naroda. Balak kaţe svoje a Bil’am ponovo objašnjava koja su

Jedna misao. Od početka Š’mot kada

narodu Izraela. On ih ne proklinje,

smo započeli svoje postajanje naci-

već umjesto toga predivno opisuje

jom, pa kroz čitavu Toru, sve što se

jedinstvenost Izraela. Balak je uz-

zbiva događa se nama. Paršat Balak

nemiren, ali Bil’am ga podsjeća da

(do zadnjeg odlomka) jedinstvena je

on (Bil’am) moţe prenijeti samo ono

Raši kaţe da je Balak izabrao Roš

po tome što mi zapravo nismo uk-

što B-g ţeli da prenese.

HaPisga kao mjesto s kojega bi

ljučeni. Balak šalje po Bil’ama; oni nas zajedno promatraju, grade ţrtvenike, prinose ţrtve – mi smo potpuno nesvjesni onoga što se događalo.

Paršat Balak

je

čisto

Mošeovo proročanstvo.

Ako smo mi jedinstveni među narodima svijeta, to je zbog Tore i naše predanosti Tori, a ne nešto genetički,

niti

slučajnost

uvjetovana

našim rođenjem. Mi moramo očuvati tu jedinstvenost tako da os-

njegova ograničenja. (Teško je za nekoga tko se smatra oličenjem arogancije.)

Bil’am

mogao

uspjeti

prokleti ■

narod, jer je predvidio da će Moše umrijeti na tom mjestu. Raši iznosi tvrdnju da je Balak znao to o tom mjestu, no Bil’am nije – da je Balak bio darovitiji prorok.

R’vi’i – četvrta alija – 15 p’sukim

tanemo odani Tori, vjerni Hašemu, i

A Bil’am reče Balaku, sagradi mi “s

(22,39-23,12)

različiti od drugih naroda.

ovime” sedam ţrtvenika i pripremi

Balak povodom toga prinosi ţrtve, a

Hamiši – peta alija – 14 p’sukim

Bil’am daje nalog da se podigne 7

(23,13-26)

ţrtvenika za posebne ţrtve.

Balak odvodi Bil’ama na mjesto

mi “s ovime” sedam bikova i sedam ovnova. (23,1 & 29) S ovim, ba’ze. Učili smo da su svi proroci Izraela prorokovali sa ko, osim Mošea koji je prorokovao sa ze.

Bil’am se drţao kao da je na

Mošeovoj razini i stalno se nabacivao sa ze. B-g kaţe Bil’amu, vrati se Balaku, i ovako – ko – ćeš govoriti.

Bil’am nakon toga shvaća poruku i prebacuje se na ko kada razgovara s Balakom. – *** *** Naš “protuotrov” za ţrtvenike i ţrtve B&B nalazimo u Bamidbar 29,16 & 25. I jednog jarca kao hatat… što je izjednačeno po g’matriji (2823). Šiši – šesta alija – 17 p’sukim (23,27 -24,13) Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Balak predlaţe još jedno mjesto s

posebnu pozornost našoj zaštiti. U

kojega

Izrael;

tih 95 p’sukim, mi pucamo od po-

moţda će B-g dopustiti da ih se

nosa zbog zlovoljnog divljenja je-

prokune. Bil’am ponovo zatraţi 7

dinstvenom narodu koje je iznosio

da se podigne sedam ţrtvenika, te

Bil’am. A onda dolazi posljednjih 9

da se po jedan bik i jedan ovan

p’sukim sedre. Bil’am se vratio kući.

prinesu na svakome od njih. Ovog

Balak također. Nema više nikakve

mogu

promatrati

puta, Bil’am ne meditira na svoj

slije

Baal

opasnosti. Paf! Mi smo to sami uči-

uobičajeni način, jer očekuje da će

Pe’ora. Tek odvaţan čin Pinhasa

nili. B-g nas je zaštitio od Bil’ama

rezultati biti isti, dakle, da će blago-

ben Elazara ben Aharona HaKohe-

dajući mu riječi koje će govoriti. Ne

slovi prokuljati iz njega – a on doi-

na u obrani B-ţje časti, zaustavi

dopuštajući mu da govori sam od

sta ţeli prokleti Izrael.

razorni pomor.

sebe. A mi smo se onda odvratili i

Balak odvodi Bil’ama na Roš Ha-

Ovu završnu pouka sedre moramo i

P’or. Budući da je u viđenju vodio

mi danas dobro naučiti. Ono što su

da će Izrael uskoro pasti na P’oru,

Balak i Bil’am otkrili je da kada je

Balak pogrešno pretpostavi da će

Izrael u B-ţjoj milosti, on će biti ne-

proklinjanje s tog mjesta proći s

pobjediv za sve napade izvana. Niti

uspjehom (Raši).

jedan narod ne moţe uspjeti protiv

Posljednja 3 p’sukim se ponovo

Izraela, kada smo “u dobrim od-

čitaju kaoMaftir.

Targum

Onkeles

navodi

da

je

Bil’am “podsjetio” B-ga na zlatno tele, tako da bi On dopustio da narod bude pod kletvom. Međutim, kada je ugledao mnoštvo utaboreno na tako poseban način, obuzeo ga je “Ruah HaKodeš” te je izraelski narod blagoslovio po treći puta.

Balak je sada “bilo dosta”, oštro se obratio Bil’amu, i “posao ga da se spakira”. Š’vi’i – sedma alija – 21 p’sukim (24,14-25,9) Prije nego li Bil’am ode od Balaka, Bil’am prorokuje o drugim narodima u regiji. Bil’amov je posljednji savjet, pošto su propali njegovi pokušaji da prokune narod, da se narod naved na idolopokonstvo i nemoralno ponašanje što će okrenuti B-ga protiv njih. Taj plan upali, te 24.000 ljudi pogine u pomoru poGodina 11 5 Broj 37 Strana

orgijskih

svetkovina

nosima” s B-gom. Međutim, ako, izazovemo B-ţji gnjev, tako da budemo nevjerni B-gu, zanemarimo li Toru i micvot, tada smo izuzetno ranjivi pred svojim neprijateljima. A oni čak ne moraju ni povesti borbu protiv nas – mi smo u stanju, ne daj

izdali B-ga. Samo 24.000 smrtno stradalih, zbog odvaţnog čina Pinhasa. Sidra nam viče svoju poruku.

Sve što je potrebno da učinimo je da je poslušamo.

Primijetite na kojem mjestu se prekida

epizoda

s

Pinhasom

između sedri. Zimri i Kozbi još nisu imenovani, B-ţja reakcija slijedi narednog tjedna. Tek – pomor je zaustavljen! ■

B-ţe, uništiti sami sebe. To je uistinu bilo tako prije više od 3.000 godina; i nije ništa manje danas.

Na jednoj razini, Paršat Balak je krajnje jednostavna i neposredna, s izuzetno snaţnom porukom – upravo zbog te jednostavnosti. Kroz 95 p’sukim, osjećamo B-ţju zaštitu dok Balak i Bil’am doţivljavaju jedan za drugim time neuspjehe koji gotovo da izgledaju komično. Gemara kaţe da je Bil’am u nekim stvarima bio moćniji od Mošea Rabeinu, pa kada je on bio uključen, B-g je obraćao

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi Iz parše Balak ne učimo niti jednu od 613 micvos,.

■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 117,

118.

Negativna

Ako je učinjeno svjesno, no bez svjedoka, kazna je karet; a ako je

je

bilo nehotice, zahtijeva se hatat.

zapovijed ne biti spolno prisan sa ţivotinjom u

Odnosi

muškoj, aktivnoj, ulozi,

drugom

niti u ţenskoj, prima-

odredbama

jućoj, ulozi

sinovljevu kćer, i kćeri sinov-ljeve

među

srodnicima

koljenu,

u

prema

učenjaka,

za

kao što Pismo kaţe, I nećeš leći s

kćeri, samo ona [ne proteţe se

bilo kojom životinjom (Va-jikra

dalje u naraštaje], i kćer sinovljeva

18,23).

sina, samo ona. Za kćerinu kćer

Negativna je zapovijed također i da ţena ne smije dopustiti ţivotinji da s njom bude spolno prisna, bilo to na prirodan ili na neprirodan način

odnosi

među

srodnicima

u

drugom koljenu, prema odredbama učenjaka su kćer kćerine kćeri, samo ona i kćer sina njegove kćeri Na snazi je posvuda i u svako doba.

kao što Pismo kaţe niti će žena stati pred životinjom da legne (s njom) (Va-jikra 18,23). Dakle, Pismo ne vrši razlikovanje kod ţivotinje, na staru i mladu; i zakon jednako vrijedi i za nepripitomljenu ţivotinju ili pticu – sve ih ide kazna

120. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa svojom kćeri

smrti kamenovanjem, osobu i ţivotinju, čak i za sam

Čak i ako je ona na svijet došla kroz nemoralni čin,

početak spolnog kontakta. Ako nije bilo [prethodnog]

ona je svejedno njegova kćer. Ova se zabrana ne nalazi

upozorenja, kazna za čovjeka ili ţenu je karet, a ţivo-

izričito izrečena u Spisima, već je izvedena (Talmud

tinju treba kamenovati dok ne ugine. Ukoliko je to bilo

Bavli, Sanhedrin 76a) kal va-homer (zaključivanjem od

nehotice, osoba mora prinijeti hatat, a ţivotinja je oslo-

manjega ka većem) i gezera šava (izjednačavanjem kroz

bođena kazne.

istovjetne izraze). Kazna je za to smrt na lomači. Ako je

Ovo je na snazi posvuda i uvijek.

počinjeno namjerno/svjesno, no bez prethodnog upozorenja, kazna je karet; a ako je učinjeno nehotice, zahtijeva se hatat. Ako je to kćer koju je dobio sa svojom

119. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa

ţenom, on ima obavezu prinijeti dvije ţrtve za grijeh

kćeri vlastitog sina; negativna je zapovijed ne biti

(jednu zbog toga što mu je kćer, i jednu zbog prisnosti s

spolno intiman sa kćeri vlastite kćeri

„ţenom i njenom kćeri“) (Vajikra 18,17; §121)

Kao što Pismo kaţe: Golotinje kćeri svoga sina ili kćeri

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme. ■

vlastite kćeri, čak i njihovu golotinju mećeš otkriti (Vajikra 18,10). Kazna za svaku od njih je smrt na lomači.

Strana 6

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 34 - Maces (Neukvasani kruh)

ćom vodom (vidi 454,3); vodu za

4) i ništa se ne smije peći zajedno s

njega bi trebao vaditi Ţidov pri kra-

njime (vidi 460,6-7). Pećnicu treba

ju dana i ona bi trebala ostati stajati

zagrijati da spali sve ostatke hameca,

preko noći na hladnom mjestu (vidi

i onda je treba ravnomjerno zagrijati

455,1-4). Količina brašna koja se ko-

(461,1) tako da se maces ispeče brzo

Na Pesah se od nas traţi (na prve

risti za izradu tijesta ne bi trebala

(vidi 461, 2) i potpuno (vidi 461,3). U

dvije večeri, vidi pogl. 37) da jede-

biti veća od volumena od 43-1/5

vezi macesa koji se preklopi ili na-

mo maces pripremljen za prehranu

jaja (vidi 456,1-3), a maces ne smije

bubri, dođe u dodir s drugim mace-

ljudi (vidi 454,2) od pšenice (po mo-

biti preširok (vidi 454,1) ili debeo

som ili se peče s hamecom, vidi 461,5.

gućnosti), ječma, zobi, raţi ili pira

(460,4-5). U tijesto se ne smije doda-

Maces koji se koristi za ispunjavanje

(453,1- 2). Budući da je hamec zabra-

vati sol ili začine (454,5-6; 462,7). U

obaveze ne smije biti ukraden (vidi

njen, jedina hrana načinjena od ovih

vezi odvajanja prinosa od tijesta

454,4) i ne smije ga se kuhati nakon

vrsta ţitarica koja se moţe jesti na

pogledajte 455,1-2.

što je ispečen (vidi 461,4). Neki ima-

Pesah jest maces. Većina Ţidova ima običaj da na Pesah ne jede hranu proizvedenu od drugih ţitarica ili mahunarki (vidi 453,1); to uključuje i senf (vidi 464,1).

Voda, brašno i tijesto ne smiju se iznositi izvan kućnih vrata, a tijesto treba načiniti u unutar doma/kuće, odmaknuto od otvorenog prozora i

■

ju običaj da obavezni maces peku u popodnevnim satima 14. nisana, ili 13. nisana ukoliko je 14. subota (458,1).

vatre (459,1.5.). Tijesto se ni na tre-

Tijesto koje se radi s drugim te-

Kako bi se spriječilo da ţitarice

nutak ne smije ostaviti da miruje,

kućinama, osim vode, ne postaje

koje se koristi za maces postanu

bez da ga se mijesi i treba ga staviti

hamec, ali se maces koji se iz njega

hamec, one trebaju biti čiste (vidi

u pećnicu u roku od 18 minuta od

ispeče naziva "bogati maces " i ne

453,3) i trebaju biti zaštićene od

trenutka kada je napravljeno (vidi

smije se koristiti za ispunjenje oba-

dolaska u kontakt s vodom, poţelj-

459,2); u vezi toga da ga se prvo

veze jedenja macesa (462,1.3.6.; 463,

no je već od trenutka kada su poţ-

navlaţi (hladnom vodom) vidi 459,3.

1-2; 466,5). Tijesto koje se radi od

njevene (453,4); osobito, ne smije ih

Posuđe koje se koristi s tijestom

mješavine vode i drugih tekućina

se prati prije mljevenja (453,5). Tre-

treba stalno čistiti, tako da se ništa

brzo postaje hamec i mora ga se

ba ih čuvati u čistim vrećama (vidi

od tijesta ne primi za njega, vodu

odmah peći (462,2); Maces ne smije

453,6) i paţljivo prevoziti (vidi 453,

treba baciti (459,4), a sve preostale

biti izrađen od takvog tijesta, osim

7). Mlin treba očistiti; mljevenje

ostatke treba poništiti (vidi 460,3).

za starije ili bolesne osobe (462,4), a

treba biti vršeno pod nadzorom, i

Tijestu se ne smije dodavati brašna

za vrijeme blagdana takav maces

po mogućnosti napravljeno prije

ili mu omogućiti da dođe u dodir s

treba pripremati samo u malim ko-

dana kada se od brašno radi tijesto

macesom (459,6).

ličinama, kako bi se izbjegla potreba

(453,8-9). Brašno bi po mogućnosti trebalo sadrţavati nešto ljuski ţita (454,1).

Brašno se ne smije miješati s vru-

Godina 11 7 Broj 37 Strana

Pečenje treba vršiti odrasli Ţidov (460,1), treba ga nadgledati (460,2), i

za odvajanjem prinosa od■ njega (462,5). ■

trebao ga učiniti brzo (460,4). Maces treba biti jednostavnog oblika (460,

Strana 7

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Vjeruje li Tora u magiju?

Smirivanje masa

Da li riječi laika mogu utjecati na blagoslov ili prokletstvo? Postoje li uistinu na svijetu moći čarobnjaštva? Ako da, jesu li takva djela neovisna od Hašemove volje?

Ibn Kaspi tvrdi da su mnogi Izraelci bili zabrinuti zbog Bilamovog prokletstva, jer su pogrešno vjerovali da ono ima moć da im naudi.

Premda njihova zabrinutost nije imala osnove, Hašem ipak nije ţelio da se plaše, pa je spriječio Bilama da ih proklinje.

 Što nam o tome sugerira Tora u cjelina, a posebice paraša Balak? Ako Hašem nije ţelio da djecu Izraelovu zadesi zlo, zašto je uopće bilo vaţno hoće li Bilam o njima govoriti pozitivno ili negativno? Da li bi njegova prokletsva imala ikakav učinak?  Zabranjuje li Tora čarobnjačke prakse i vračanje zbog toga što su to besmislice? Ili su zabranjeni I pored (ili moţda zbog) njihove djelotvornosti? Usporedite mišljenja Ibn Ezre i Rambana u vezi s tim pitanjima.  Za daljnje učenje: Pogledajte kakav je odnos različitih pristupa komentatora našoj priči u odnosu na to kako oni razumiju druge pripovijesti koje se bave prakticiranjem vračanja, poput oţivljavanja Šemueala (proroka Samuela, op.ur.)

 Je li moguće da Hašem ponekad djeluje samo kako bi suzbio strahove i zabrinutosti koji proizlaze iz pogrešnih uvjerenja masa? Zar to ne dovodi jedino do toga da se takva vjerovanja produljuju u nedogled? Zar ne bi bilo poţeljnije da se umjesto toga isprave pogrešne predodţbe naroda?  Na drugom mjestu komentatori idu još dalje i sugeriraju da postoje čak i određene zapovijedi koje su uspostavljene samo kao odgovor na pogrešna uvjerenja. Na primjer, vidi Ibn Kaspija u vezi svrhe Pesaha, Shadala u vezi "zlog oka" i nečistoće cara’ata, te Rambamovo razumijevanje svrhe ţrtava. Čine li vam se takvi pristupi uvjerljivima?

Ţivjeti sam: prokletstvo?

Blagoslov

ili

Bilam blagosilje narod, " ‫הֶ ן עָ ם לְ בָ ָדד‬ "‫י ְִשכֹן ּובַ ּג ֹויִם ֹלא י ְִת ַח ָשב‬. To se često prevodi kao: "Evo, to je narod koji će ţivjeti sam i neće se računati među narode." Međutim, u čemu je blagoslov da se ţivi sam?

 Netziv čita Bilamove riječi kao upozorenje protiv asimilacije. Kada narod ţivi sam, onda su oni ""‫י ְִשכֹן‬, sposobni ţivjeti [u miru i dostjanstvu].

Međutim, kada stupaju u interakciju s ""‫בַ ּג ֹויִם‬, a zatim " ‫ֹלא‬ "‫י ְִת ַח ָשב‬, oni se ne smatraju vaţnim ili dostojnim poštovanja.  Slaţete li se? Izaziva li asimilacija progonstvo ili ga spriječava? Općenito, promovira li Tora odnos izolacije od okolnih kultura ili politiku uključivanja u vanjski svijet?

Koji je pravi balans između ovo dvoje?  Potraţite riječ ""‫ בָ ָדד‬u popisu pojmova. Koja druga značenja ili konotacije moţe imati ova riječ? Kako se to moţe primijeniti na naš stih?

Odnosi između Židova i ne-Židova Rabinski midrašim stvaraju poveznicu između Jitroa i Bilama, smještajući ih obojicu na faronov dvor, te da su bili upućeni u njegovu odluku da porobi ţidovski narod. I dok je Bilam prikazan kao začetnik Izraelskog ropstva, Jitro je opisan kako ne ţeli sudjelovati u tom planu.

■ Što bi u biblijskom tekstu moglo potaknuti takav prikaz?

 Usporedite i uočite razlike između ta dva protagonista.

Kako se svaki od njih odnosi prema Izraelskom narodu? I kako se zauzvrat postupa prema svakome od njih?  Kakvu poruku o odnosima Ţidova i ne-Ţidova moţemo naučiti iz te usporedbe? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Najmoćniji životni poriv Moj ovotjedni davar nije baš namijenjen djeci. Ako inače dajete svojoj djeci da čitaju moje tjedne davare, preporučam da ovaj najprije pročitate sami.

Ovaj odjeljak je jedan od najfascinantnijih odjeljaka u Tori koji otkriva i mnoge psihološke stvari. Bilaamu iz Moava darovana je razina proroštva jednaka onoj Mojsijevoj.

On je intrigantan lik – častohlepan, arogantan, pohlepan i narcisoidan.

Zvuči poput mnogih ljudi koje moţda poznajemo.

Balak, kralj Moava, uvidjevši da konvencionalna oruţja nisu uspjela (a hvala B-gu, to je bilo 3000 godina prerano za oruţja namijenjena masovnoj destrukciji), odlučuje unajmiti Bilaama da baci prokletstvo na ţidovski narod. Bilaam prihvaća zadatak – više motiviran profitom, nego motivom proroka. B-g dozvoljava Bilaamu da ide s Balakom, ali Bilaam upozorava Balaka da će govoriti samo ono što mu B-g dozvoli.

Tri puta Bilaam pokušava baciti prokletstvo na ţidovski narod, a B-g tri puta umjesto prokletstva u njegova usta stavlja proročki blagoslov. Njegova proroštva jedan su od najpoetičnijih i najljepših dijelova Tore. Cijela je priča vrijedna čitanja.

Midjanci pokušavaju prokleti ţidovski narod bez uspjeha. Nitko još nije pobijedio Izraelce u bitkama do sada. Tako, oni umjesto bitke odlučuju učiniti nešto vrlo neuobičajeno.

Oni šalju lijepe midjanske princeze i, prije nego što ste trepnuli, ţidovski narod pada u nemoral i, uz to, u štovanje idola. B-g time nije previše impresioniran.

Rabini nam kaţu da se nikome ne moţe vjerovati kada je riječ o seksualnim porivima. U ţidovskom zakoGodina 11 9 Broj 37 Strana

nu, muškarac i ţena koji nisu vjenčani ili u bliskom srodstvu, ne smiju biti sami u privatnoj sobi. Nema iznimaka. Nije vaţno koliko je netko moralan, koliko uzoran, koliko star, koliko toga moţe izgubiti… kada se ţivotinja u čovjeku probudi, nema garancije kako on ili ona mogu reagirati. Ţidovski zakon ponekad moţe biti ekstreman, ali ja vjerujem da je uvijek razuman. A judaizam ima vrlo čvrst stav u pogledu seksa.

Jedina stvar koju judaizam smatra slobodnom od zloupotrebe je seks utemeljen na predanosti Seks koji je utemeljen na porivu, uvijek će biti emocionalno destruktivna sila. Seks utemeljen na ljubavi je napredak, ali jedina stvar koju judaizam smatra slobodnom od zloupotrebe je seks utemeljen na predanosti. Razmislite o tome na trenutak. Počnimo sa seksom ute-

meljenim na porivu. Ja ţelim zadovoljiti svoj seksualni poriv, a ti imaš tijelo koje mi moţe pomoći da se to dogodi. Za mene, to ne zvuči ništa bolje od toga da drugo ljudsko biće koristiš kao komad mesa. Čak i ako je uzajamno. Što je sa sljedećom razinom? Volim te i zato ţelim imati seksualni odnos s tobom. No, po mom mišljenju, najveći izraz ljubavi je predanost i samopoţrtvovnost, a ne seks. Tako, ja vjerujem da je seks utemeljen na ljubavi, ali bez predanosti, samo malo poboljšana verzija u odnosu na seks utemeljen na porivu. A to nas lijepo dovodi ■ do seksa utemeljenog na predanosti. Volim te, predan sam ti i dio moje predanosti tebi je da se poveţem s tobom na seksualan način. I, kao nusprodukt toga (iako vrlo privlačan), to je i nešto u čemu ja uţivam. Ali fokus je na tebi, fokus je na nama, a ne na meni. Sa takvim stavom seks postaje čin davanja i ljubavi. To je jedan od razloga zbog kojeg mi Ţidovi ne vjerujemo u seks izvan bračne predanosti. Mogućnost zloupotrebe je prevelika.

Seks je moćna sila; nevjerojatno snaţna i neodoljiva. Ne vjerujem da postoji ijedno ljudsko biće na ovom svijetu koje se moţe oduprijeti tom porivu kada se on pojavi u svojoj punoj snazi. To je dobro i pozitivno; uistinu, on ima potencijal da zdruţi duše i stvori ţivot. Međutim, on isto tako moţe vrlo jednostavno uništiti odnose, reputaciju i ţivote. Stoga, judaizam preporuča da postavimo čuvare. Tora kaţe, 'u tom području vjeruj sebi na vlastitu štetu'. To nije pitanje čednosti, to je jednostavno pitanje zdravog razuma. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi David Stav:

Gdje se nalazi snaga čovjeka Parša Balak sadrţi jednu od najzanimljivijih priča u Tori – onu koja izgleda kao da je uzeta s današnjih naslovnica. Izraelski narod je sada u četrdesetoj godini svog dugog putovanja pustinjom i na pragu ulaska u zemlju Izrael, nakon smrti dvoje od njihovo troje velikih vođa, Miriam i Aharon.

zbog straha od Izraela“.

Između tih dvaju naroda nema ljubavi ili bilo kakve ideološke kompatibilnosti, ali element paralizirajućeg straha je dovoljan da ih poveţe, slično tome kako suparničke organizacije poput Hamasa i Fataha mogu ujediniti svoje redove unatoč ozbiljnim ideološkim razlikama, ka-

Moše je sada jedini preostao od

da se suočavaju sa zajedničkim om-

svoje obitelji i on sam vodi narod

raţenim neprijateljem – Izraelom.

u pobjedu nad Sihonom, kraljem Amorejaca, te Ogom, kraljem Baša-

Stil Balakovog upozorenja je u najmanju ruku zbunjujući. On nije zabrinut da bi Izraelci mogli osvojiti njegovu zemlju ili oplijeniti imovinu Moavaca, jer je on očigledno znao da je Izraelu bilo zabranjeno osvajanje Moava. Ipak, širenje gađenja prema ţidovskom narodu, ako je moguće, uvijek je bila ideja koja je rezonirala, tako da je Balak usporedio cijeli narod sa govedima koja pasu travu u poljima.

To

uznemirujuće

podsjeća

na

na. Narod je sabran na istočnoj obali

Govorom se služimo

smrad antisemitizma i ksenofobije.

rijeke Jordan, nedaleko od grada

kako bismo unutarnji duh

Je li to bio jedini način da se dobije

Jerihona i granice sa kraljevstvom Moava.

U ovom trenutku, parša nam priča priču o Balaku Ben-Ciporu iz Moa-

pretočili u fizičko djelovanje.

nje osjećati pritisak na svoje kraljevstvo. On se najprije obraća midjanskim starješinama, traţeći da sklope savez s njim. Naši rabini primjećuju da su veze između Moava i Midjana u to vrijeme bile napete, no dva su naroda „sklopila mir među sobom,

podrška midjanskih kraljeva za zajednički napad na Izrael? Ne zna-

U tome se sastojala

mo. Ipak, jedno je sigurno, Balak je

Mošeova snaga

trijumfirao: on je bio promoviran.

va koji, vidjevši Izraelove pobjede nad ostalim narodima u regiji, poči-

■

Nakon sklapanja tog saveza, on je bio uzdignut od običnog građanina

Balakova molba midjanskim vlada-

do kralja, što vidimo u nastavku

rima, a čak i više od toga, retorički

prethodnog stiha: „Balak, sin Cipo-

stil njegove molbe, vrijedni su osu-

ra, bio je kralj Moava u to vrijeme.“

de. Tora ga citira: „Moav je rekao midjanskim starješinama, 'Ovo će mnoštvo sada sve popasti uokolo nas, kao što govedo popase travu po poljima.'“ (Brojevi 22,4)

Jedno se pitanje postavlja: Zašto je Balak izabrao savez s neprijateljskim Midjanom? Dva su naroda bila u ratu, pa bi logika diktirala da nijedan moavski kralj ne bi pomislio udruţiti snage sa svojim smrtnim neprijateljima kako bi se zajedno borili protiv Izraela. Da, zajednički neprijatelji često mogu

udruţiti

suparnike, no imalo bi više smisla traţiti savez s prijateljskim susjednim narodima kojih nije nedostajalo. Moavci su moţda imali neku vrstu političkog motiva za takvu taktiku koja nama nije jasna. Međutim, naši rabini shvaćaju da je postojao samo jedan glavni razlog za taj savez: „Budući da su vidjeli da je Izrael nadnaravno pobjedonosan (u svojim bitkama), oni su rekli, „Vođa Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Gdje se nalazi snaga čovjeka

tog naroda rastao je u Midjanu. Pi-

njegovom ili njezinom duhu, a ne u

tajmo ih kakav mu je karakter.“ Oni

fizičkom umijeću. Midjanci su rekli

su im rekli, „Njegova je snaga samo

tim mudrim ljudima iz Moava da se

u njegovim ustima.“

protiv Izraela ne treba boriti tenko-

Balak je izvršio obavještajnu procjenu Mošea, izraelskog vođe, na-

vima i borbenim zrakoplovima. Ta je bitka bila na duhovnom polju.

kon serije izraelskih trijumfa nad

Čovjek koristi svoja usta kako bi

superiornim neprijateljima, i otkrio

izrazio svoje misli, prije no što po-

je da je Moše rastao u Midjanu. Sto-

duzme akciju u fizičkom svijetu, a

ga je on kontaktirao starješine Mid-

Midjanci su razumjeli da je Mošeov

jana kako bi naučio više o njegovom

duh bio sila koja je vodila te procese

karakteru i moći, a oni su mu dali

koji su uključivali izraelski narod, i

iznenađujući odgovor. Midjanski

da je to bio odlučujući faktor njiho-

obavještajci rekli su mu da je Moše-

vih pobjeda. Stoga je njihov prvi sa-

ova snaga isključivo u njegovim us-

vjet bio unajmiti Bilaama, kojemu je

tima – koho befiv na hebrejskom – i

snaga također bila u njegovim usti-

prema tome, oni su odlučili potraţi-

ma.

ti nekog drugog, čija je „snaga u njegovim ustima“, misleći da će se tako Moše susresti sa nekim ravnim sebi.

■

Nikada ne bismo trebali podcijeniti one čija je snaga u njihovim ustima. Hasbara (javna diplomacija) s kojom se bore predstavnici Izraela, kao i zlobna propaganda koja nas

Snaga čovjeka leži u njegovom duhu

pogađa, jesu bojno polje koje je svako malo jednako kritično kao i bitke u kojima se bore naši padobranci i cyber-borci. Riječi prodiru u ljudske

Iskreno, smatram ovaj midraš po-

duše, i te riječi na kraju proizvode

malo zagonetnim. Ne kaţe li nam

prijezir koji, zauzvrat, vodi do fizi-

Tora da je Moše bio „teţak na jezi-

čkog nasilja.

ku“? Ako je tako, zašto bi itko smatrao da je on netko čija snaga leţi u njegovim ustima? On je bio sve osim vješt govornik. Aharon – koji je sada preminuo – bio je pravi govornik, dok je Moše vodio narod, pa ipak su Midjanci inzistirali na tome da je Mošeova snaga bila u njegovim ustima. Kako to?

Mi koristimo naš govor kako bismo unutarnji duh prenijeli u fizičko djelovanje. Naše fizičke bitke pobjeđujemo na bojnom polju, no bez našeg duha i moralne snage, do tih bitki nikad ne bi došlo, ili u njima ne bi pobijedili. To je bila Mošeova snaga i to je bilo Bilaamovo dijabolično razmišljanje. To je način

Izgleda da ovaj midraš izraţava

na koji smo pobjeđivali u prošlosti i

vrlo duboku ideju. U modernom

sa našom snagom duha koja nas

hebrejskom, izraz koho befiv označa-

gura naprijed, na taj ćemo način

va nekoga tko elokventno govori,

pobijediti i u budućnosti. ■

■

no taj izraz imao je drugačije značenje za naše rabine. Za njih, koho befiv značilo je da čovjekova snaga leţi u Godina 11 11 Broj 37 Strana

Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Utjecati na B-žju volju U ovotjednoj parši, parši Balak, učimo da je kralj Moava, Balak, Ciporov sin, preplavljen strahom zbog svega što je vidio da je Izrael učinio Amorejcima, ţestoko ih porazivši u bitci. Iako su Moavci i Midjanci dugo bili neprijatelji, sada su se udruţili kako bi se zajedno obranili od prijetnji Izraela.

Vidjevši da ne moţe poraziti Izraelce na vojnom polju, Balak odlučuje pozvati Bilaama, poznatog poganskog proroka, da baci prokletstvo na Izrael. Kralj Moava šalje starješine Moava i Midjana proroku Bilaamu kako bi ga uvjerili da dođe i prokune Izrael. Nakon konzultiranja sa B-gom, Bilaamu je rečeno (Brojevi 22,12), „Ne idi s njima! Ne bacaj prokletstvo na taj narod jer je

■

na put da se susretne s Balakom. Ia-

Mnogi komentatori su zbunjeni

ko mu je B-g dao dopuštenje da ide,

činjenicom da B-g najprije izričito

B-g je ljut na Bilaama, kada vidi nje-

kaţe Bilaamu da ne ide. Zatim mu

gov entuzijazam, te na put postavlja

daje neku vrstu dvosmislenog do-

anđela da zaustavi Bilaama. Iako je

puštenja, ali ograničava njegovu sposobnost da prokune ţidovski

blagoslovljen!“ Balak šalje drugu delegaciju još

Unatoč svim zapovijedima,

viših duţnosnika, koji obećaju Bila-

uključujući i mnoge zabrane

amu mnogo časti i bogatstva ako

koje je B-g dao,

prokune ţidovski narod. Bilaam

narod. Je li Bilaam uspješno izvršio utjecaj na B-ţju volju?

Prema rabiju Chaimu Dovu Rabinowitzu, autoru Da'at Sofrima, ovaj

ljudska bića i dalje

odjeljak uči nas mnogo o principima

kada bi mu Balak dao svoju kuću

imaju slobodnu volju

B-ţje providnosti i slobodne volje

punu zlata i srebra, on ne bi mogao

da te zabrane krše,

ponovno odbija, rekavši da čak i

prekršiti riječ B-ţju, ne bi mogao učiniti ništa, ni malo ni veliko. Međutim, Bilaam je ţeli odustati. On

koja je svojstvena svim ljudskim bićima. Raši uzima B-ţje riječi iz

čak i samo zbog

Brojeva 22,20, „Ako su ljudi došli

financijske dobiti

tebi, ustani i idi s njima.“ Raši iz

od poslanika zatraţi da pričekaju do

riječi leha (tebi) izvlači konotaciju „za tvoju dobrobit.“ Znači, ako bi

jutra, da se još jednom „konzultira“

veliki prorok Bilaam nesvjestan pri-

s B-gom. U Brojevima 22,20, B-g ka-

sustva anđela, mala magarica vidi

ţe Bilaamu, „Ako su ti ljudi došli po

B-ţjeg poslanika i odbija poći dalje.

tebe, ustani i idi s njima, ali samo

Nakon što je nekoliko puta udario

ono što ti ja kaţem da govoriš, tako

magaricu, magarica progovara i Bi-

Iako ne komentira direktno na

ćeš učiniti.“

laam napokon vidi anđela. Anđeo

Rašija, rabi Rabinowitz objašnjava

Bilaam, koji unatoč B-ţjem upozo-

B-ţji daje Bilaamu jedno posljednje

da

renju čezne za time da nanese štetu

upozorenje (Brojevi 22,35), „Idi s

uključujući i mnoge zabrane koje je

Izraelcima, ustaje rano sljedećeg ju-

ljudima, ali samo riječi koje ti kaţem

B-g dao, ljudska bića i dalje imaju

tra, osedlava svoju magaricu i kreće

da govoriš, govori!“

slobodnu volju da te zabrane krše,

Strana 12

od toga da ide Bilaam imao financijsku korist, bio je slobodan to učiniti.

unatoč

svim

zapovijedima,

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

čak i samo zbog financijske dobiti.

Rabi Rabinowitz citira jezgrovitu izjavu rabina (Talmud Makot 10b), „Nebo upućuje čovjeka na put koji on odabere.“

Utjecati na B-žju volju

smislenom proglasu.

Bilaam na teţi način uči da ne moţe nadmudriti Svemogućeg i da, iako postoji slobodna volja u svijetu, B-g ima pravo ograničiti tu slobo-

Kada je B-g prve noći rekao Bila-

dnu volju pod nekim izuzetnim

amu da ne ide, B-ţja volja trebala

okolnostima. Kad Bilaam shvati da

mu je biti dovoljno jasna. Čak i ako

je nemoguće prokleti ţidovski na-

mu je B-g kasnije dao dopuštenje da

rod, on pribjegava pouzdanoj meto-

ide, on se barem trebao pitati, kao

di kako bi naudio ţidovskom naro-

što se pitao prorok Samuel kada je

du – zavodeći izraelske muškarce

bio poslan da pomaţe kralja Davida

poganskim ţenama. Kao rezultat

„Kako bih mogao otići?“ Bilaam to

Bilaamovog

nije učinio jer je bio odlučan u tome

24.000 Izraelaca je ubijeno u pošasti

da baci prokletstvo na ţidovski

koja je izbila kao kazna za to što su

narod, unatoč B-ţjim opomenama.

Izraelci stupili u odnose s midjan-

Iako je sam Bilaam priznao da B-g

plana

(Brojevi 25,9),

skim ţenama.

nije poput čovjeka koji mijenja svoje

Bilaam je u stanju prkositi B-gu i

mišljenje (Brojevi 23,19), Bilaam do-

otići s Balakom da baci prokletstvo

bro zna da je ljudima dana slobodna

na Ţidove kako bi sebi učinio dobro

volja i nada se da će moţda kroz

i stekao bogatstvo. Međutim, on nije

molitvu i molbu na kraju promije-

u stanju promijeniti B-ţju volju ka-

niti B-ţje mišljenje.

da to utječe na druge. Tako, on ne

Bilaam zatim sudjeluje u vračanju

moţe prokleti Izrael.

kako bi nadišao B-ţji proglas kojim

Bilaam pokušava prekršiti pravila,

mu je bilo zabranjeno da baci pro-

ali na kraju je skuhan u vlastitom

kletstvo na izraelski narod. Svakog

loncu.

puta kada daje jednu od svojih proročkih poruka, i Bilaam i Balak idu sve dalje od izraelskog naroda, nadajući se da će B-ţji utjecaj biti manji ako se udalje od naroda. Umanjena prisutnost svetosti bi tada nekako dozvolila Bilaamu da prokune ţidovski narod unatoč B-ţjem nedvo-

Neka biste bili blagoslovljeni.

Post sedamnaestog tamuza (šiva asar b'tamuz) ove se godine održava u nedjelju, 1. srpnja 2018., od zore do sumraka. Post služi kao sjećanje na rušenje zidina Jeruzalema koje je dovelo do potpunog uništenja grada i Hrama.

Postom se također obilježava i početak trotjednog

perioda

žalovanja, koji završava postom na Tiša B'Av, a koji će ove godine biti u subotu uvečer i nedjelju, 21. i 22. srpnja. ■

■

Prevela Anja Grabar

Godina 11 13 Broj 37 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Čuvajte se tuđih blagoslova Na svijetu postoje ljudi koji su

ugroţava puko postojanje Ţidov-

sporu da stvar riješe same i među

jednostavno previše nametljivi za

skog naroda i njihovo pravo da pri-

sobom. Svatko ima planove, karte i

svoje vlastito dobro. Kao što Salo-

me u baštinu zemlju koja im je

savjete o tome kako da izvrši priti-

mon ističe u Izrekama, oni izazivaju

obećanu preko njihovih predaka.

sak na Izrael da nekako popusti ne-

pse koji prolazi i ulaze u svađe i

razumnim zahtjevima Palestinaca.

polemike koje ih se zapravo ne tiču

Poput svih ljudskih likova

izravno. To je glavni Balakov prije-

koje susrećemo u Bibliji,

kojeg od sveučilišnih profesora ili

Balak i Bilaam su

dobrotvora koji vode BDS pokret ili

stup, kako je opisano u ovotjednom čitanju Tore. Ţidovski narod nije

Ovaj se spor zapravo ne tiče bilo

bilo koju drugu od bezbrojnih ne-

prijetio njemu niti njegovom naro-

arhetipovi ljudskih bića

du. Jednostavno oni su se našli u

koja postoje u svim

prestano gnjave. Oni ne ţive u

je njihovu prisutnost iskoristio za

generacijama i okolnostima.

ovom području svijeta, niti su pod-

svoje osobne ambicije i predrasude.

Čuvajte se njihove

dana u dan opsjedaju izraelsko

njegovoj neposrednoj blizini,, a on

Ima jedna strašna sklonost u me-

dobrote i blagoslova.

đuljudskim odnosima, a to je da

vladinih organizacija koje nas ne-

loţni stalnim opasnostima koje iz ■

društvo.

Oni veličaju svoje miješanje u tuđe

zabadanje nosa pokrivaju plaštem

On, zajedno sa svojim dobrovolj-

aure altruizma i pravednosti. Tal-

nim partnerom Bilaamom, smišlja

mud

potiču

plan kako da prokune Ţidovski

kontro-verze, pogotovo kad nisu

narod i time ih oslabi te ih na kraju

osobno

pogođeni

ukloni sa scene. No, on svoj ani-

problemom u pitanju. Balak nikada

mozitet prema Ţidovskom narodu

nije volio Ţidovski narod i uvijek je

skriva iza zvučnih načela i oprav-

gledao kako da ih eliminira iz

danih razloga. Ali na kraju, on se

mnogi Balaci i Bilaami koji se brinu

ţivota u svom okolišu.

jednostavno miješa u pitanja koja ga

zbog nas i zapravo nam ne ţele

se izravno ne tiču.

nauditi. Poput svih ljudskih likova

osuđuje

one

uključeni

koji ili

Njemu je jasno da mu trenutno ne

poslove

svojom

samodopadnom

samopravednošću i: "Ja znam što je dobro za vas, bolje od vas samih", što često karakterizira one koji sebe nazivaju napredima i liberalima.

U

današnjem

svijetu

postoje

koje susrećemo u Bibliji, Balak i

prijeti opasnosti od njih i mada pro-

Svjedoci smo ovog fenomena i u

laze uz njegove granice, oni nemaju

današnjem svijetu u odnosu na

namjeru osvojiti njegovu zemlju.

drţavu Izrael, a prema tome, i na

Ipak, on se odluči upustiti u borbu s

Ţidovski narod općenito. Čitav se

Ţidovskim narodom, i da se tako

svijet bavi situacijom u vezi Izraela i

izrazim, sa samim B-gom i postavlja

Palestinaca. Čini se da nitko nije

Svakom nepristranom promatraču

se kao zaštitnik svih naroda koje

voljan dopustiti stranama u ovom

naše današnje svjetske scene prili-

Bilaam su arhetipovi ljudskih bića koja postoje u svim generacijama i okolnostima. Čuvajte se njihove dobrote i blagoslova.

čno je očito da su stvari danas u dobroj mjeri zbrkane. Ekonomske trţišta oporavljaju se od neočekivane odluke britanskog izbornog tijela da napusti Europsku uniju. Sektaški ratovi muslimanskog svijeta u Afganistanu, Iraku, Libanonu, Siriji i Saudijskoj Arabiji nastavljaju se i dalje bez milosti, ne jenjavaju niti na vidiku imaju izlaznu strategiju.

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) Sjedinjene

Drţave

Rabbi Berel Wein:

Čuvajte se tuđih blagoslova

proţivljava

način razriješiti. Ţivot stalno u prvi

razdoblje rasne napetosti, atavizma

plan gura probleme i pitanja. Glav-

slične situacije od prije pola stoljeća.

na je stvar biti u stanju izdvojiti is-

S tom razlikom što su tada oni

tinske egzistencijalne probleme od

naivni među nama mislili da će

prolaznih smetnji kojih nikada neće

zakonodavstvo, vladini programi i

nedostajati. Ono što odvraća paţnju

druge društvene inicijative riješiti

obično je zanimljivije od bavljenja

problem rasnih sukoba i diskrimi-

onim što je relevantno, osnovnim

nacije. No, trenutno, nitko ne vjeruje

stvarima koje obuhvaća ţivot nacije

da je osnovni problem rase i nas-

i osobni ţivot.

ljeđe ropstva koje ga je oblikovalo

Opstanak Ţidovskog naroda, kao

stvarno na putu da pronađe rješenje

iznimnog Ţidovskog naroda, glav-

i nestane.

Iran otvoreno nastavlja svoje agresivno vojno jačanje, uopće se ne

no je pitanje s kojim se suočavamo u ovom naraštaju. Sve smetnje mogu

srušile utjecajne i moćne.

doći u doticaj s tim glavnim pita-

obazirući na duh, ako ne čak i tekst,

Bilo bi krajnje naivno pomisliti da

njem, pa čak i utjecati na smjer u

sporazuma o nuklearnom razoru-

se takav scenarij ne moţe ponoviti.

kojem ono ide i na rješenje, ali sme-

ţanju koji je potpisao. A, svjetske

U najboljem slučaju, već sama mo-

tnje same po sebi nikada ne smiju

sile koje su pristale na taj sporazum

gućnost potencijalne sramote do-

postati glavno pitanje.

nemoćne su da ga zaista i provedu.

voljno je uznemirujuća i nedvoj-

Sve u svemu, svjetska scena je pre-

beno

tovarena teškoćama i opasnostima.

društvene efekte.

A uz to, naravno, ni u SAD-u niti u

će

izazvati

političke

i

Stoga će, vođe u Vladi ovdje u Izraelu, smjenjivati, etnička trvenja će i dalje postojati iako se nadamo

Ovdje u Izraelu, kao i u SAD-u

da će se smanjivati i ublaţavati,

(kako je već rečeno,) ruţan spektar

svjetska ekonomija će se s vreme-

etničke diskriminacije i razdora još

nom stabilizirati, a današnje smetnje

je jednom podigao svoju glavu. I mi

će ući u sutrašnje povijesne knjige.

Usred svega toga tu je izborna

u Izraelu smo mislili da su loši, stari

No pitanjem Ţidovskog opstanka,

kampanja za izbor novog predsjed-

dani 1950-ih i 1960-ih ostali iza nas i

ovdje u našoj drevnoj domovini i u

nika koja počinje u Sjedinjenim

da smo prevladali najgore od aške-

dijaspori, moći ćemo se pozabaviti

Američkim Drţavama, i u kojoj niti

nasko-sefardske

jedino

zapadnom svijetu nema snaţnog vodstva koje bi bilo u stanju nositi se s ovom zbrkanom situacijom.

etničke

podjele.

jedan od kandidata trenutno ne

Međutim, neki od onih prosvijetlje-

pruţa puno povjerenja ili nade za

nih među izraelskom ljevicom po-

budućnost. Čini se da smo sami

novo su zapalili vatru napada i dis-

sebe doslovno stjerali u poslovični

kriminacije protiv sefardske popu-

kut.

lacije

Ovdje u Izraelu ţivimo u sjeni mogućeg političkog skandala koji će izazvati potres i koji će sigurno okončati ţivot sadašnje krhke koalicijske vlade. Nadam se da nema nikakve osnove za glasine koje kolaju u izraelskim medijima u vezi

omalovaţavanjem,

vrijeđa-

njem i poniţavanjem njihove zajednice, kulture i vjerovanja. To je, naravno, dovelo do usijane razmjene vatre u raspravi koja u stvarnosti ne postiţe ništa i jedino ponovo otvara stare rane. Sve ovo predznak je uistinu vrućeg ljeta.

ovog potencijalnog skandala. No, i

Poteškoće koje su gore navedene

ranije smo već bili svjedoci kako su

na kraju će se na ovaj ili na onaj

uz

neprestani

trud

i

dosljednom smjelošću.

Mi trebamo više svojih resursa i talenata investirati u bavljenje glavnim pitanjem i pustiti da neke smetnje odumru jer se njima ne bavimo.

Naši napori trebaju se koncentrirati na izgradnju Ţidovske odanosti i tradicioinalnog znanja u slijedećoj generaciji Ţidovske omladine. Tu vrijedi veliko Hilelovo načelo – ako nisam za sebe, tko će biti za mene? I upravo je tako. Šabat šalom ■

nedjela, pohlepa i loše procjene Godina 11 15 Broj 37 Strana

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Ako se to dogodilo Bilaamu, može se dogoditi svakome od nas Grijeh ''ne shvaćanja'' Početak ovotjedne parše sadrţi čudnu, gotovo komičnu epizodu Bilaamovih poteškoća sa njegovom magaricom (Bamidbar 22,21-34). Bez Bilaamova znanja, Hašemov anđeo sa izvučenim mačem blokirao je prolaz njegovoj magarici. U prisutnosti moapskih časnika, Bilaam tuče svoju ţivotinju, no bez uspjeha. Ţivotinja nema drugog izbora nego da se pomakne u stranu umjesto naprijed te tako stiska Bilaamovu nogu uza zid pored puta.

Nakon što se scena ponovila nekoliko puta, Hašem je otvorio usta magarici i ona je rekla svom gospodaru: ''Što sam ti učinila pa me tučeš već treći puta?'' Bilaam je odgovorio: ''Izruguješ mi se! Da imam mač u ruci, dosada bih te već ubio!''

Napokon, Hašem je otvorio Bilaamu oči te je on ugledao Hašemovog anđela koji stoji na putu sa svojim mačem. Anđeo je kudio Bilaama zato što je nepravedno tukao svoju magaricu tri puta. Bilaam je odgovorio: ''Sagriješio sam jer nisam znao da ti stojiš nasuprot meni na putu.''

Je li ovo bio pravi odgovor sa Bilaamove strane? Bilaam je trebao reći anđelu ''Oprosti, nisam te vidio!

Mislio sam da se moja magarica ulijenila.'' Koji je bio grijeh u ovoj situaciji? Ako netko ne vidi, to nije njegova krivica. Jednostavno nije vidio!

Malbim pita to pitanje i objašnjava da je Bilaamov grijeh bio u tome što je trebao shvatiti da je anđeo tamo.

Drugim riječima, on kaţe da bi, da je razmišljao o tome, Bilaam trebao doći do zaključka da je prisutan anđeo. U takvim okolnostima, propustiti shvaćanje prisutnosti anđela

Strana 16

bilo je samo po sebi grijeh. Nije dovoljno ispričati se i reći ''Nisam shvatio.'' To samo po sebi moţe biti pogreška. Moţda si trebao shvatiti!

Rav Mordechai Kamenetsky s time povezuje događaj koji se dogodio tijekom oslobađanja Zapadnog Zida tijekom Šestodnevnog rata. Do lipnja 1967. prošlo je više od 19 godina otkako Ţidovima nije bilo dozvoljen pristup Kotel haMa'araviju.

Sada je, po prvi puta nakon 1900 godina, bio pod ţidovskom upravom. To je bio izuzetno emotivan trenutak. Religiozni vojnici iz vojne jedinice koja je oslobodila Kotel počeli su plakati.

Jedan vojnik iz te jedinice koji je dolazio iz potpuno sekularnog okruţenja, također je počeo plakati.

Njegov prijatelj vojnik, koji je tijekom godina s njime mnogo raspravljao o B-gu, Tori i judaizmu, okrenuo se prema njemu i rekao: ''Razumijem zašto ja plačem – ali zašto ti plačeš?'' Ovaj mu je odgovorio: ''Ja plačem zato što ne razumijem zbog čega bi plakao.'' Drugim riječima, on je plakao jer je kroz reakciju svojih religioznih prijatelja shvatio koliko bi i njemu taj trenutak trebao biti značajan, a on nije osjećao nikakvu posebnu emociju. Plakao je jer ''nije shvaćao'' i shvatio je da je ''ne shvaćanje'' razlog za plakanje.

Ista ideja stoji iza Bilaamovog odgovora ''Sagriješio sam''. Ne shvatiti

da je ovdje anđeo je nešto za što trebam snositi krivicu.

Ako se to moţe dogoditi Bilaamu Parša Balak sadrţi događaj koji nas uči ogromnu etičku lekciju. Za mene osobno, to je jedno od najstrašnijih učenja musara u Tori.

Taj događaj uključuje čovjeka po imenu Bilaam koji je imao nevjerojatan dar govora. Koga bi blagoslovio, bio bi blagoslovljen; koga bi prokleo, bio bi proklet. On je bio vrlo moćan čovjek – nije bio zapovjednik vojnih jedinica, ali imao je gotovo magičnu moć govora. ■ Bilaama su zatraţili da upotrijebi svoju moć protiv Ţidova. On zna da B-g ne ţeli da ide, ali svejedno odlučuje ići. I što mu se događa na putu?

Njegova magarica staje, odbija se pomaknuti i tada odjednom otvara svoja usta i počinje govoriti. U čitavoj povijesti svijeta nikada se prije nije dogodilo – i nikada više neće – da magarica govori čovjeku.

Kada bi netko sumnjao u to je li ono što čini ispravno ili ne i kada bi odjednom njegov auto stao i rekao mu ''Nemoj ići'' (i to ne onaj snimljeni glas koji govori ''Vaš pojas nije vezan…'') - ne bi li to uzrokovalo da čovjek barem nakratko stane i zapita se čini li ispravnu stvar?

To pitanje moţemo pitati čak i ako je riječ o čovjeku koji slabo opaţa stvari. Bilaam je, međutim, bio mudar čovjek. Dobro je opaţao. Kako čovjek sa dobrim opaţanjem gleda na to da mu se njegova magarica obraća govorom?

Bilaam je trebao reći sam sebi, ''Moja snaga je moj govor. Tko mi je dao tu snagu? B-g. Dokaz tome je da je isti B-g, koji je meni dao moć govora, tu istu snagu sada dao mo-

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

joj magarici!'' ''Tko čovjeku daje usta i Tko ga čini nijemim…'' (Šemot 4,11) Odakle dolazi moja snaga?

Moj govor nije ništa veće čudo od govora magarice. To je ista B-ţja snaga.'' Što je Bilaam trebao zaključiti?

Trebao je zaključiti da nije ispravno koristio svoju moć govora i da bi se trebao okrenuti i vratiti. Nije li to jasno kao dan? Nije li poruka jasna?

Nije li takav dojam to trebalo ostaviti na njega? Pa ipak, nije.

To je lekcija koju moramo naučiti – koliko slijepi ljudi mogu biti! Kada čovjek ima neki oblik osobnog interesa – bilo da je riječ o novcu, moći ili čemu drugome – on moţe postati potpuno slijep. B-g mu moţe doslovno nacrtati… moţda mu zaista doslovno i crta, ali on to neće vidjeti!

To je ono što je zastrašujuće. Objektivnom promatraču moţe biti jasno kao dan, ali čovjek na svom putu prema grijehu neće vidjeti čak ni ono što je pred njegovim očima!

To je zaista zastrašujuće, jer ako se to moglo dogoditi Bilaamu, moţe se dogoditi svakome od nas! Ako je Bilaam mogao biti toliko zaslijepljen, i mi također moţemo biti zaslijepljeni.

To je taj ogromni musar koji moramo izvući iz događaja sa Bilaamom: Nitko nije tako slijep kao onaj tko ne ţeli vidjeti.

Bilaam je izgubio moć da ga nešto zaprepasti Mudraci nam kaţu jednu zapanjujuću stvar: da je Bilaam imao proročku moć jednaku onoj koju je imao Moše Rabeinu. Stih kaţe, ''Među prorocima Izraela nije ustao nijedan jednak Mošeu'' (Devarim 34,10). Rabini objašnjavaju da takav prorok nije ustao u Izraelu – ali se pojavio u drugim narodima svijeta. Tko je to

Godina 11 17 Broj 37 Strana

Ako se to dogodilo Bilaamu, može se i nama

bio? Bilaam, Beorov sin. (Sifrei) Stoga se bavimo pojedincem koji je imao odnos s B-gom o kakvom mi moţemo samo sanjati. No ipak, vidimo da je imao stav koji je teško dokučiti. Kada je B-g upitao Bilaama, ''Tko su ovi ljudi s tobom?'', Raši objašnjava da je Bilaam arogantno odgovorio: ''Iako nisam vaţan u Tvojim očima, vaţan sam u očima kraljeva.''

Kasnije, u jednom od krajnje zapanjujućih događaja u Tori, Bilaam izgleda kao da uopće nije pogođen činjenicom da mu se njegova magarica obraća ljudskim riječima. On samo odgovara i započinje dijalog sa magaricom kao da je to svakodnevna pojava.

Kako objasniti tu Bilaamovu paradoksalnu osobnost? Rav Schwab nu-di zanimljivo tumačenje. B-g nas je darovao osjetilima. Većina nas bla-goslovljena je osjetilima vida, sluha, okusa, dodira i mirisa. Postoji i še-sto čulo. To je čulo sposobnosti da budemo impresionirani. B-g je ve-ćini ljudskih bića dao sposobnost da budu impresionirani određenim fenomenima u svijetu.

To osjetilo impresije (''nispael'') nuţno je za našu sluţbu B-gu. Ramba''m govori o čovjeku koji je impresioniran i preplavljen divljenjem prema svemu stvorenom, prema mudrosti i prema ljepoti prirode. To osjetilo moramo razviti u sebi – emocije ljubavi i poštovanja prema Stvoritelju.

Međutim, baš kao što druga osjetila mogu otupiti i biti uništena ako ih zloupotrebljavamo, tako je i sa šestim čulom. Ako čovjek dovoljno dugo sluša glasnu glazbu, on moţe izgubiti svoje osjetilo sluha. Ako neprestano jede vrlo ljutu hranu, moţe izgubiti osjet okusa. Jednako tako, čovjek moţe izgubiti svoje

osjetilo impresije. Kako se to događa?

Rav Schwab sugerira da čovjek moţe izgubiti svoje osjetilo impresije kroz proţdrljivo odavanje svim strastima i poţudama svijeta. Ako je čovjek zaokupljen uţivanjem, uzimanjem, jelom, konzumiranjem i ako je sve o čemu ikada razmišlja samo odavanje uţitcima na najrazvratniji i najproţdrljiviji mogući način, tada ga, nakon nekog vremena, više ništa ne moţe impresionirati.

On je toliko zaokupljen uţivanjem u samome sebi da ga više ništa drugo ne uzbuđuje.

Ako se čini teškim naći primjer za ovaj koncept, sve što trebamo učiniti jest otvoriti oči i pogledati što se događa danas u zapadnom svijetu.

Ništa nas više ne impresionira. Filmovi su postali sve više i više nasilni i eksplicitni. Glazba je postala sve više i više razuzdana. Način na koji ljudi govore i riječi koje čujemo sve su više zaprepaščujući i ništa na nas više ne ostavlja dojam (impresiju).

Kao društvo, izgubili smo naše osjetilo čuđenja. Ogrubjeli smo.

Da citiram nedavni članak iz Baltimore Sun-a, ''Amerika je izgubila 'vrijednost šoka'. Ništa nas više ne šokira.''

To se dogodilo Bilaamu. Ništa ga nije šokiralo. Njegova ţivotinja mu se obratila govoreći, a on je samo prešao preko toga.

Svi prepoznajemo ozbiljnost gubitka osjetila vida ili sluha, has v'šalom (ne dao B-g). Moramo prepoznati da je gubitak osjetila impresije također veoma ozbiljan. Gubitak osjetila impresije je nusproizvod razvratnog ţivota kakvim je ţivio Bilaam. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Unutarnji neprijatelj Zli vrač, Bilam, dao je sve od sebe da uništi Izrael prokletstvima, no Vječni je pokvario njegove planove, i tako mu zapetljao jezik da su riječi koje su izašle bile blagoslov, a ne prokletstva.

ljudi mogu učiniti nešto pogrešno iako znaju da je pogrešno, ali velik broj ljudi vjeruje da je ono što rade ispravno i često su svojski opiru bilo kakvoij sugestiji da bi mogli biti u krivu.

Budući da su njegovi napori nisu donosili rezultata, Bilam je pribjegao drugom manevru. Kako je znao da Vječni prezire razvrat, namjestio je da Midjanke navedu Izraelce da počine blud. To je uistinu razljutilo Vječnog, i dvadeset i četiri tisuće Izraelaca umrlo je od kuge.

samoobmane.

Bilam je bio ljuti neprijatelj, ali on nije mogao nauditi Izraelu. Međutim, kada su se Izraelci predali razuzdanom ponašanju i razvratu, oni su sami sebi postali najveći neprijatelj.

Moţemo se obraniti od vanjskih neprijatelja, ali imamo ranjivost da naškodimo sami sebi neprimjerenim seksualnim ponašanjem.

Traţenje istine Je li Bilam doista mislio da bi mogao nadmudriti Vječnog? Talmud navodi nekoliko "širokih " načela.

Hillel je preobraćeniku rekao da je bit Tore: "Ljubi svog bliţnjeg kao sebe", a Rabi Akiva je rekao da je to sveobuhvatno načelo Tore. Ben Azai je rekao da je stih "Ovo je knjiga Adamovih naraštaja" (Breišis 5,1) sveobuhvatan. Talmud kaţe: "Koji je mali redak o kojem ovise sve osnove/bitni elementi Tore? ' Znaj Ga (Vječnog) na svim svojim putovima "(Mišlej 3,6, Berahos 63a)."

Htio bih Vam ukazati da postoji svobuhvatni stih u musaru, ljudskom ponašanju i psihologiji: "Svi su putovi osobe ispravni u njenim vlastitim očima" (Mišlej 21,2). Neki Strana 18

Mi smo često žrtve Kada poželimo nešto učiniti, obrambeni mehanizmi u našem podsvjesnom umu mogu smisliti genijalne razloge zašti je ono što želimo učiniti ispravno i odgovarajuće.

Moţda je u tome veličina patrijarha Abrahama kod njegove spremnosti da ţrtvuje svog sina Izaka.

Desetljećima je Abraham glasno protestirao protiv poganskih rituala prinošenja ljudske ţrtve. "B-g nikada ne bi poţelio ljudsku ţrtvu. Ovo je grozota!" Da je izvršio B-ţansku zapovijed da prinese Izaka kao ţrtvu, morao bi objaviti: "Cijeli svoj

ţivot bio sam u zabludi". Abraham je bio spreman to učiniti. To je znak veličine, priznati da ste u krivu.

Mi smo često ţrtve samoobmane.

Kada poţelimo nešto učiniti, obrambeni mehanizmi u našem podsvjesnom umu mogu smisliti genijalne razloge zašti je ono što ţelimo učiniti ispravno i odgovarajuće. To se naziva racionalizacijom. Smišljamo logičke razloge za ono što ţelimo učiniti i vjerujemo u njih, a ako nas netko kritizira, gorljivo branimo svoje pogreške.

Jedan je hasid zatraţio Rebbe Yisraela iz Rhizina da ga uputi kako da izbjegne pogrešne odluka. Rebbe mu je rekao kako je način na koji hodač po ţici zadrţava svoju osjetljivu ravnoteţu da ne padne i smrtno strada, da kad se osjeća da ga vuče na jednu stranu, on se malo nagne na drugu stranu. "Mnoge od tvojih ţelja proizlaze iz jecera hara.

Kada osjetiš poriv da učiniš nešto, napravi stanku i smisli razloge zbog kojih to ne bi trebao učiniti. To te moţe osposobiti da zadrţiš balans i činiš ono što je ispravno."

Bilam nije bio budala. Bilo mu je rečeno, nimalo nejasnim riječima, da mu Vječni ne će dopustiti da prokune Izrael, a on je očito poznao beskonačnu moć Vječnoga. Ipak, njegova mrţnja prema Izraelu je poremetila njegovu moć rasuđivanja i on je pokušao učiniti ono što je po logici znao da ne moţe.

Ako ţelimo učiniti ono što je ispravno, moramo biti na oprezu i spremni se braniti. Naši obrambeni mehanizmi djeluju u podsvjesnom dijelu našeg uma koji je "lukav, zbunjujuć i moćan". Moramo vjeţbati svoj svjesni um do kranjih granica, kroz molitvu i musar kako bismo izbjegli samoobmanu.■

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Mudraci nazivaju brak drugim rođenjem. Prvi puta, duša ulazi u tijelo i po-

prima fizičku formu; kad se osoba vjenča, duša uranja još dublje u fizički oblik.

Premda ljudska ţivotna misija obuhvaća pozitivan razvoj fizičkog svijeta, on mora biti opremljen duhovnom vizijom i unutrašnjom snagom da bi okončao takvu misiju na odgovarajući način.

Zaključak je jasan: U vrijeme pripreme za brak, svatko treba posvetiti posebno vrijeme duhovnim i poboţnim aktivnostima, te spoznavanju dubljeg smisla braka. Taj period prije samog braka je od odlučujuće vaţnosti, zato što sam brak zahtijeva od nas da uronimo u najmaterijalnije aspekte svijeta u kojem ţivimo – skrb za našu obitelj, briga za dom, građenje karijere. Snaţenjem i ugađanjem naše

U

čini sve da pojačaš svoju ţudnju za B-gom.

duhovnosti prije braka, mi postavljamo snaţne

Naravno da samo to nije dovoljno;

temelje za naš dom i obitelj.

potrebno je ţudnju postvariti u akciji.

R. Simon Jacobson ■

Ali, čak i ako nisi dostojan svojih duhovnih ciljeva, samo nastojanje je već vrijedno i zasluţuje nagradu.

R. Nahman iz Breslova ■

U istinu, nema ničega na svijetu – osim B-ga i energija koje iz Njega izviru, koje su opet jedinstvo.

Osim toga, ne postoji ništa drugo.

Premda nam se čini da postoje druge stvari, sve je B-g i ono što iz Njega izvire.

R. Mešulam Feibuš Heler iz Zbaraža ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 11 19 Broj 37 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

U potrazi za odgovorom Patimo u boli. Patimo u tuzi. Ţidovski je narod povezan - uistinu smo jedno. Zbog toga svatko od nas osobno osjeća uţasan gubitak naša tri draga i voljena brata.

Kada opisuje ovaj mjesec tamuz, Rebe Nahman podučava:"Prva slova izraza ‘Zihru Torat Moše‘ (sjećajte se Mošeove Tore) (Malahi 3,22) čine riječ TaMuZ bez slova vav. To je zato što u mjesecu tamuzu moramo potaknuti svjesnost da bismo ispravili zaborav. Jer upravo je tada nastao zaborav, kao posljedica razbijanja ploča u tamuzu. [Vav predstavlja ploče, koje su prema opisu imale mjere 6 puta 6 širina dlana.] Kao što poučavaju naši mudraci, "Da nisu prve ploče bile razbijene, Ţidovi ne bi zaboravili Toru" (Eruvin 54a, Likutey Moharan I, 217).

B-g je sam uklesao Deset zapovijedi - Tora koja je trebala biti dana u tamuzu bila je toliko uzvišena da je trebala zauvijek ostati urezana u našim srcima i umovima. Da smo uspjeli još samo malo sačekati da Moše siđe s gore s Pločama, primili bismo Toru koja bi nas na neraskidivi način povezala s B-gom. Ali umjesto toga, Ploče su bile razbijene, i nad našom se nacijom nadvio zaborav.

Mi se sada osjećamo daleko, osjećamo se udaljenima. Stvari se događaju, a nama fali potrebne jasnoće da bismo ih razumjeli. Sve je to dio zaborava. Istina, mi imamo Toru, ali ona nam ne govori uvijek, i često nam je teško pronaći odgovore dok ju proučavamo. Pa kako da se poveţemo? Kako da se nosimo s tragedijom i boli?

U ovotjednoj paraši nas Bilam opisuje kao "narod koji će ţivjeti sam i neće se ubrajati među narode" (Brojevi 23,9). U hebrejskom je riječ "sam" BaDaD, kao u hitBoDeDut. Bilam je otkrio bitnu metodu za naš opstanak i konačni trijumf: mi se moramo osamiti u razgovoru s našim Stvoriteljem.

Iako su mnogi veliki cadikim govorili o vaţnosti hitbodeduta (osobnog razgovora s B-gom), jedino je Rebe Nahman preporučivao da razgovaramo s B-gom kao da nam je On istinski, bliski prijatelj. Kad sin razgovara sa svojim ocem on uvijek osjeća određenu mjeru zadrške i strahopoštovanja pred autoritetom. No, kada čovjek razgovara s dobrim prijateljem – on se osjeća slobodnim da izlije sve što mu je na srcu i da izrazi sve svoje osjećaje i najdublje misli.

Način na koji moţemo ne samo opstati na ţivotu, već ţivjeti ţivot, jest jačanje sebe u osobnom razgovoru s B-gom. Svaki djelić boli koju osjećamo, svaki nedostatak, moţe se pretvoriti u molitvu. Svako iskustvo moţe se iskoristiti kao prilika da dođemo bliţe. Istina, i dalje će na ovom svijetu biti mnogo stvari koje moţda nikada nećemo razumjeti.

Ali moţemo se obratiti B-gu i s Njime podijeliti svoj teret. Moţemo bolje razumjeti sebe i dostići jasnoću. I moţemo ispuniti naše ţivote nadom moleći se za bolju budućnost.

Ako u teškim vremenima pokušamo pronaći smisao i nadu, umjesto da ta vremena koristimo kao izgovor da naškodimo sebi i našem odnosu s B-gom i drugima, onda, Bilam nastavlja: "Tko moţe izbrojati prah Jakovljev?" (isto 23,10). Tko moţe izbrojati i ustanoviti dragocjenost svakog Ţidova, jer svaki korak koji on napravi bit će korak prema sluţenju B-gu? Svaki korak će dovesti do nevjerojatnih tikunim (ispravaka) i pruţiti B-gu neizmjeran nahas (veliko zadovoljstvo). Neka bismo bili svjesni zaborava i tuge ovog mjeseca i kroz naš hitbodedut izgradili vječni odnos s B-gom.

Amen.

Gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Ozdravljanje života Moramo uzdići sve naše brige, tjeskobe i strahove, tako da se ne bojimo ničega osim B-ga. Trebali bismo znati i vjerovati da su sve tjeskobe i strahovi koji nas pogađaju, osobito oni koje doživljavamo sada, namjenjeni da nas podsjete da se bojimo B-ga.

Iz pisama Rev Nosona iz Breslova ■

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: BALAK

Parša (priča) Balak je o iscjeljivanju i zaštiti, kao i druge parašot u mjesecu tamuzu. U ovoj paraši moţemo pronaći tajnu za istinsko iscjeljenje i za uspješno suočavanje s izazovima s kojima se susrećemo.

Balak, sin Ciporov, kralj Moaba, čije kraljevstvo graniči s Amorejcima, vidio je da je narod Izraela porazio Amorejce. Osjetivši se ugroţenim, on nastoji pronaći način da porazi Izrael pa zatraţi savjet od starješina Midjana, koji su mu, prema nekim komentarima, rekli da se moć Mojsija nalazi u njegovom glasu, u magijiama koje izvodi, čime je i nadvladao faraona, a pomoću toga će i sada pobijediti. Balak nato pošalje glasnike Bilamu, vraču vlikom koliko i Moše (u svijetu nečistoće), pokušavajući iskoristi njegove talente u svoju korist. Priča o Balaku nije nepravedna prema bilo čemu što naša mašta moţe izmaštati kojoj stvorenoj maštariji o ratovima između dobrih i zlih ča-robnjaka. No ipak, niti Moše ni Izraelci nisu u ovu priču, svjesno uključeni.

Kada su Balakovi glasnici došli Bilamu, Bilam im odgovara da pošto se posavjetovao s B-gom, ne moţe udovoljiti njihovim ţeljama.

Balak ustraje pa šalje druge glasnike, obećavajući Bileamu veliku čast i bogatstvo. Bileam se ponovo savjetuje s B-gom, i onda kreće na put. I mi radimo isto. Često se puta u ţivotu susretnemo s problemom, za kojeg nam je već bilo jasno dano kako da gledamo na njega. Duboko u sebi znamo da je smjer kojim smo krenuli pogrešan, ali novac i slava nam ne daju mira, pa mi malo po malo nađemo "logičan" način da izbjelimo ono što je očito i nedvojbeno nečisto.

Godina 11 21 Broj 37 Strana

Paraša započinje riječima: "Balak, sin Ciporov, vidje sve što Izrael učini Amorejcima." Zohar se bori s riječima: "I Balak je vidio" - "Što je vidio?", da bi naučili da nije ono što oči vide potpuna slika, već ono što se što se percipira kroz mudro promatranje. Zohar koristi izraz "prozori mudrosti", tj. pitanje je kroz koji prozor ćemo vidjeti našu stvarnost?

Budući da su naše oči uistinu prilično ograničene u onome što mogu vidjeti. To nas uči da u trenutku kad dođemo u doticaj sa svojim istinskim s mjestom za koje je rečeno "i ti ćeš činiti ono što je ispravno i dobro", netaknuto mjesto ljubavi, suosjećanja, tolerancije, onda se znanje i istina doista jasno otkrivaju, a prozor je čist i providan. Međutim, ako odlučimo ne vidjeti odgovor, ako nastavimo slijediti iskvarenost i slavu, onda će naš izbor dovesti do propasti kao što je to na kraju bilo s Bileamom. U početku, dok je Bileam još uvijek "čist", i njegov ego još nije uzeo udjela u događaju, on dobiva pravi odgovor, ali nakon što je podmićen on prilagođava svoje rasuđivanje kako bi se ono prilagodilo njegovim ţeljama i njegovom ţudnjom za slavom i bogatstvom. On ţeli odgovor koji će biti u skladu s "prozorom" kroz koji on sada gleda.

I to je odluka koja ga vodi u smrt.

Dok Balak i Bilam rješavaju stvari između sebe, Izraelci nisu svjesni zavjere koja se kuje protiv njih. Oni su zauzeti pripremanjem za ulazak u Izrael nakon 40 godina lutanja, a u

njihovom taboru ostaje ambijent "kako su dobri stanovi tvoji i šatori Jakovljevi". To je mjesto Tore, mudrosti, ljubavi, jedinstva, međusobnog poštovanja i duhovnog rada.

Paraša Balak nas uči da je način kako da se zaštitimo od negativnosti uključivanje u pozitivnosti, usredotočenje na ono što ţelimo, a ne na ono što ne ţelimo, drugim riječima da rastjeramo, tamu uranjanjem u svjetlo. I tako je napisano: "Cijeli svijet je jedan vrlo uzak most i što je najvaţnije je da stvar je uopće se ne bojati "; u trenutku kad osjećamo strah i odvratimo. svoj pogled ■ od naših namjera i cilja, od naše povezanosti sa Svjetlom, nas potpuno obuzima strah i tama umjesto svjetlosti, i u tome je naša propast.

Na kraju, prije nego što je u poniţenju otjeran iz Moaba Bilam savjetuje Balaka da je jedini način da našteti narodu Izraela, ili općenito bilo kome u takvoj situaciji, uzrokovati da se odvratr od pravog puta i da se u svojoj nutrini poveţu s tamom. U tom trenutku gube svoju obranu i padaju opljačkani pred bilo kojim neprijateljem. Sebičnost, strah, mrţnja naši su najveći neprijatelji; oni, a ne nešto izvanjsko. Kad Moapci i Midjanci šalju svoje kćeri u tabor Izraelaca da ih navedu na iskušenje da odu sa svog puta, izbija kuga u kojoj umire dvadeset i četiri tisuće ljudi. Jedino Pinhas ţrtvujući svoj ţivot, zaustavlja kugu i donosi ozdravljenje narodu Izraela. On time stječe prvosvećeništvo. Prema Zoharu se sljedeća paraša, paraša Pinhas, bavi uglavnom s ozdravljenjem. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

Iz

IZRAEL

Princ William odao počast žrtvama holokausta i sastao se s Netanyahuom

ćeg

a dom

a tisk

Narod, 26.6.2018.

Britanski princ William izrazio je užas zbog nacističkog holokausta u utorak na samom početku svojeg prvog službenog posjeta kao kraljevske osobe Izraelu i palestinskim teritorijima.

Noseći kipu, crnu židovsku kapicu, William, drugi po redu za prijestolje, položio je vijenac u

memorijalnom centru Yad Vashemu u Dvorani sjećanja na šest milijuna Židova koje su nacisti ubili u holokaustu.

“Užasavajuće”, rekao je William, gledajući u memorijalnom muzeju holokausta gomilu izloženih cipela koje su nacisti uzeli od Židova u koncentracijskim logorima. “Pokušavam razumjeti razmjere ovoga”,

kazao je.

Princ je susreo i dva muškarca koji su preživjeli nacistički genocid zahvaljujući britanskoj intervenciji, kojom su kao djeca spašeni iz “Kindertransporta”.

Nakon posjeta memorijalnom centru princ William se sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u njego-

voj rezidenciji. Ni princ William niti Netanyahu nisu dali izjavu za medije. ■

IZRAELSKI GLAZBENIK AVISHAI COHEN UOČI NASTUPA U PULI

Duhovno sam povezan sa sedamdesetim godinama Glas Istre, 26.6.2018.

Cohen će na koncertu u Puli predstaviti svoj novi CD "1970". Osim što se referira na glazbu nastalu u tom razdoblju, 1970. je godina njegova rođenja. Posebice su atraktivne etno izvedbe u maniri arapske glazbe, za koje je angažirao autentične glazbenike Avishai Cohen, slavni kontrabasist, bas gitarist, pjevač i skladatelj, umjetnik nekonvencionalnog pristupa, jedan je od najuspješnijih izraelskih jazz glazbenika. Magazin DownBeat navodi da je Cohen "jazz vizionar globalnih razmjera", u magazinu Bass Player proglašen jednim od 100 najutjecajnijih basista dvadesetog stoljeća, dok New York Times njegovu glazbu opisuje kao povezivanje "teškog bliskoistočnog groovea s nježnom, gotovo new age lirikom". Doista, njegov je pristup eklektičan; u jednom trenutku decentan, a već u sljedećem urnebesan.

Cohen je basist koji posjeduje veliko sviračko umijeće i širinu, iako tehniku u svakom trenutku podređuje glazbi, komunikaciji, realizaciji originalnih zamisli. Poput malo kojeg basista njegov se istup odlikuje melodičnošću, a tijekom improvizacija kontrabas ponekad tretira

Page 22 Strana 22

kao udaraljkaško glazbalo svirajući atraktivne ritmičke obrasce. Cohen je u dobi od devet godina počeo svirati klavir, a kad je navršio četrnaest, fasciniran basistom Jacom Pastoriusom, posvetio se bas gitari.

Nakon što je dvije godine svirao u vojnom orkestru, počeo je studirati kontrabas.

postao njegov učenik, ali i kolega i prijatelj, Cohen je dobio priliku usavršavati svoje sposobnosti kao basist i skladatelj, a kao član Chick Corea's New trija i suosnivač njegova ansambla Origin, postao je nezamjenjivim stvarateljem njegove glazbe.

Dvije godine kasnije preselio je u New York, gdje je proveo nekoliko iznimno teških godina.

Naime, preživljavao je radeći građevinske poslove, a svirao je na ulicama, postajama podzemnih željeznica i parkovima, te je studirao glazbu na glasovitoj njujorškoj New School.

Nakon što je u studentskom razdoblju svirao latin jazz, prihvatio je poziv pijanista Danila Pereza da se pridruži njegovom triju, što mu je donijelo veću popularnost.

S Coreaom je nastupio na nekoliko stotina koncerata. Ujedno, zahvaljujući toj suradnji oblikovao je vlastiti glazbeni pristup i imidž. Zahvaljujući reputaciji koju je stekao svirajući u njegovom sastavu, poslije je ostvario suradnje sa zvijezdama raznih stilova poput Bobbyja McFerrina, Roya Hargrovea, Herbiea Hancocka, Kurta Rosenwinkela, Nnenne Freelon, Paquita D"Rivere, Danila Pereza, Claudie Acune i Alicie Keys, te londonske ili izraelske filharmonije.

No, veliku je slavu stekao svirajući više od šest godina s pijanistom Chickom Coreaom, koji mu je ponudio suradnju 1997. Naime, Cohen je preko prijatelja Corei poslao demo snimku, iako se nije nadao da će ju slavni glazbenik uopće poslušati. No, Corea ju je jednom slušao tijekom vožnje svojim automobilom i, oduševljen svježinom onoga što je čuo, nekoliko tjedana kasnije nazvao Cohena. Osim što je

Cohen je najpoznatiji po djelovanju sa svojim jazz trijem, u kojem je stvorio poticajno okružje za apstraktne slikarije pune boja i razvijanje kreativnih zamisli. U svojoj glazbi spaja jazz, pop, rock, latino i funk glazbu, bliskoistočne, istočnoeuropske, afrokaripske i afroameričke glazbene utjecaje. Vodio je i rock sastav, a posljednjih godina sve više se posvećuje izvedbama na području klasične glazbe i spajanja

Divrej Tora

jazza i klasike. U tim situacijama udružuje svoj jazz trio s gudačkim kvatetom ili simfonijskim orkestrom, a glazbu zasniva na ravnopravnosti pisanih dijelova i slobodnih improvizacija. Bez obzira izvodi li vlastite skladbe, jazz standarde glazbenika koje cijeni: Dukea Ellingtona, Thada Jonesa i Theloniousa Monka, ili pak djela autora drugih žanrova, primjerice Leonarda Cohena ili Beatlesa, njegove su izvedbe uvijek jedinstvene i prepoznatljive.

U novije doba, otkako se iz New Yorka vratio u Izrael, fasciniran je izraelskom folk glazbom. Mnoge od tih pjesama, mnoge od tih zvukova, od malena je slušao u roditeljskom domu. Zato ponekad pjeva hebrejskim i španjolskim, ali i gotovo zaboravljenim ladino jezikom koji ga je podučila majka.

"Moja je majka uvijek bila - još uvijek je - moje veliko nadahnuće", rekao je.... ■

Godina 11

Broj 37