4_ 06-DivrejTora-Hukat-5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 36

Zagreb, šabat 23. lipnja 2018. - 10. tamuza 5778.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Hukat

B’’H Šabat Hukat Jeruzalem 19:07

20:30

Zagreb

20:31

21:32

Rijeka

20:36

21:36

Split

20:20

21:21

Dubrovnik 20:11

21:11

Vinkovci 20:18

21:19

Sarajevo 20:14

21:15

Doboj

20:19

21:19

B. Luka

20:22

21:23

Beograd 20:09

21:25

Novi Sad 20:14

21:30

Subotica 20:18

21:36

Zrenjanin 20:12

21:28

Niš

19:58

21:11

Beč

20:40

21:41

Frankfurt 21:20

22:21

Edison, NJ 20:13

21:22

Broj 36

(Bamidbar 19,1-22,1) Moše je upućen u zakone o crvenoj junici, čiji pepeo čisti osobu koja se

njegov sin Elazar. Zmije otrovnice napadnu logor Izraelaca nakon još jedne erupcije nezadovoljstva, u kojoj su ljudi "govorili protiv B-ga i Mošea"; B-g na-

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

onečistila dolaskom u kontakt s mr-

na dan, utorak 26.6.2018.

Nakon 40 godina putovanja kroz pu-

prema nebu bit će izliječeni. Narod pje-

tvim tijelom.

loţi Mošeu da na visoku motku stavi bakrenu zmiju, i svi koji se zagledaju

Alot Hašahar

2:54

stinju, narod Izraela stiţe u pustinju

Najranije Talit

3:55

va pjesmu u čast čudesnog vrela koje

Zin. Mirjam umire a narod ţeđa za vo-

im je davalo vodu u pustinji.

Nec Hahama

5:08

dom.

Najkasnije Š’ma

9:03

stijeni i naredi joj da dâ vodu. Moše se

Zman Tefila

10:22

razgnjevi na buntovne Izraelce te udari

Hacot

12:59

po stijeni. Voda poteče, no Mošeu B-g

Minha Ketana

17:34

kaţe da niti on, ni Aron neće ući u

Plag Haminha

19:12

Obećanu zemlju.

Šekia

20:50

Aron umire na Har Haharu, a na

Cet Ha-kohavim

21:32

mjestu velikog svećenika ga nasljeđuje

B-g kaţe Mošeu da progovori

Moše povede narod u bitke protiv Emorejskih kraljeva Sihona i Oga (koji su htjeli spriječiti da Izrael prijeđe preko njihovog teritorija) te oni osvoje njihove zemlje, koje leţe istočno od Jordana. ■

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 17 p’sukim

nje (recimo to tako) za svoje mlado,

(19,1-17)

tako i sin čini pormirenje za svog

Čitava ova alija, te narednih 5 p’sukim bave se temom para aduma.

(Ova 22 p’sukim iz pogl. 19 su i

oca koji je u određenoj mjeri bio uključen u događaj sa zlatnim teletom.

Maftir za Šabat Paršat Para.) Ova

“Uzmi

micva obuhvaća uzimanje junice

T’mima obično znači bez mane, po-

crvene dlake (junica se čak i zbog

dobna za ţrtvenik. Međutim, ovdje

dvije crne dlake proglašava nepo-

iza riječi t’mima slijedi izraz “koja

desnom), bez ikakve mane (dakle,

nema mum (nedostatka)”, što čini

da je podesna za prinošenje na ţr-

pridjev t’mima suvišnim. Zato uči-

tveniku) te da nije nosila jaram, niti

mo da t’mima u ovom kontekstu

teret za potrebe ljudi. (Ako je na

opisuje aduma, i ukazuje na to da

leđima nosila nešto za svoje potre-

postoji zahtjev da joj dlaka bude

be, npr. deku kako je muhe ne bi

potpuno crvena. Bez t’mima, krava

Namjerno kršenje kaţnjava se (s

napadale – još uvijek je se moţe

koja je “đinđi” mogla bi biti prihvat-

Nebesa nametnutom) smrću.

uzeti.) Elazar ben Aharon bio je za-

ljiva, čak i ako ima nešto dlake koja

duţen za pripremu ove prve para

nije crvena. Međutim to nije tako,

aduma.

zbog riječi t’mima.

“A B-g progovri Mošeu i Aharonu

Za razliku od svih korbanot u Mik-

rekavši… daber (ti Moše, ne obojica,

dašu koje je trebalo donijeti “unu-

dabru) djeci Izraelovoj… Jedino je

tra”, crvena se junica kolje i pripre-

Moše mogao govoriti narodu u vezi

ma “vani, izvan”. Ona nije korban,

para aduma, koja je pomirenje za

ali ima funkciju sličnu korbanu (me-

grijeh sa zlatnim teletom. Aharon je

đu ostalim, pomirenje). Nakon što

također bio uključen u epizodu sa

junica bude zaklana, spali je se u

šiva), čak i ako već je “tame”.

zlatnim teletom. On nije iznio tu

cijelosti (nešto je njene krvi pretho-

(2) Na Har HaBajit nije nam dopu-

micvu narodu, niti je pripremao

dno bilo poškropljeno prema Mik-

šteno stupiti na ona mjesta na koji-

para aduma, već je to činio njegov

dašu).

ma je stajao Beit HaMikdaš i njegovo

Čitav proces za para aduma (uklju-

dvorište (ili je moguće da je stajao).

čujući ono što je bačeno u vatru,

(3) Neki od darova kohenu (poput

pepeo koji je sakupljen i način na

t’ruma, t’rumat maaser, hala) ne daju

koji se izrađuje napitak) čini jednu

se kohenu, ali se “odlaţu” u skladu s

sin. Pa ipak, pasuk kaţe da je B-g govorio obojici, Mošeu i Aharonu.

Moţda se u ovome nalazi osobni ukor Aharonu… A moţda i nešto posve suprotno.

para

aduma

t’mima…”

Para aduma” treba poškropiti prema kontaminiranoj osobi trećeg i sedmog dana. Bez tog postupka, stanje obredne nečistoće trajno ostaje. Od izuzetne je vaţnosti uzdrţati se od ulaţenja u Mikdaš za vrijeme dok je ■

čovjek nečist.

S gledišta micvi Danas, kada nema Beit HaMikdaša, postoji (najmanje) tri proširenja propisa o obrednoj nečistoći zbog mrtvaca.

(1) Kohen još uvijek mora izbjegavati doticaj s mrtvim tijelom (osim kod svojih bliskih rođaka za koje sjedi

pozitivnu micvu koja je do sada bila

alternativnih halahičkim procedu-

Raši kaţe da je za pomoćnika Kohen

izvršena devet puta. Sljedeći (deseti)

rama, zbog tum’a kako kohena, po-

gadola micva da se brine oko para

puta to će biti u vrijeme Mošijaha.

tencijalnog primaoca, tako i samog

Osoba koja dođe u doticaj s mrtvim

dara.

tijelom smatra se obredno nečistom

Zapazite da postoje darovi kohenu

za period od sedam dana. “Napitak

koji ne predstavljaju problem u ve-

aduma, iako to moţe činiti svaki kohen. U tome što Aharon obavlja taj posao komentari uočavaju simboliku: baš kao što krava čini pomireStrana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

zi tame, i njih se i danas daje (npr.

Pidjon haben).

Brojni oblici obredne nečistoće zahtijevaju uranjanje u mikve, i to je sve. Mikve vrši svaka osoba sama za sebe. No kod obredne nečistoće zbog dolaska u doticaj s mrtvim tijelom nije tako. Mikve su dio procesa očišćenja, no jednako je tako to i voda očišćenja. I to se ne moţe učiniti samostalno. Mora biti uključena još jedna osoba. Razmislite malo o tome što to znači.

Levi – druga alija – 11 p’sukim (19,18-20:6) Tora daje saţet prikaz procedura u vezi para aduma.

Zapazite da su napitku dodani cedrova grančica i izop, kao i spaljivanju para aduma. Komentari posebno značenje vide u tome što je

dući da je pazila na Mošea pored

B-g se “razljuti” na Mošea i Aharo-

rijeke – imali vrelo.) Narod se ogor-

na što su propustili mogućnost da

čen ţali Mošeu i Aharonu. (Običaj

posvete B-ţje Ime tako što će narod

Dvojaka priroda napitka para adu-

da se prazne spremnici vode u sobi

vidjeti da je voda potekla iz stijene

ma (da čisti nečistoga i onečišćuje

u kojoj je netko umro dolazi od

nakon što joj je samo bilo rečeno.

obredno čistoga) broji se kao zase-

ovog niza navoda: “…i Miriam

(Narod je već prethodno vidio kako

bna micva. (Neki povlače paralelu s

umrije …i ne bješe vode…”

voda krene iz stijene nakon što je

cedar visoko stablo, a izop nizak grm.

određenim lijekovima koji mogu izliječiti bolesnog čovjeka, ali zdravi bi se od njih razbolio. Para aduma

Šliši – treća alija – 7 p’sukim (20,713)

je jedan od naših duhovnih lijeko-

Kao odgovor na to, B-g kaţe Mošeu

va.)

neka uzme štap, okupi narod, te da

Sljedeća tema kojom se Tora bavi je smrt Miriam u pustinji Cin, u mjesecu nisanu (10. nisana). Narod nije imao vode (midrašim govore o Miriaminom vrelu koje je čudom pratilo narod tijekom njihova lutanja. To je vrelo nestalo nakon smrti Miriam, jer smo zbog njezinih zasluga – buGodina 11 3 Broj 36 Strana

on (Moše) i Aharon imaju pred narodom progovoriti stijeni, i iz stijene će poteći voda za potrebe naroda i njihovih stada. Moše okuplja narod i upozorava ih da će biti svjedoci još jednog B-ţjeg čuda. On podiţe svoj štap i dva puta udara stijenu – i iz nje obilno poteče voda.

udario po njoj.) B-g objavljuje da ni Moše niti Aharon neće odvesti narod u zemlju Izrael.

(Zbog toga što je i Aharon uključen u ovu odluku, podrazumijeva se da ga se ne smatra odgovornim za bilo kakvo sudjelovanje kod zlatnog teleta – što je potrebno razjasniti.

Raši kaţe da nam Tora govori da bi Moše i Aharon ušli u Erec Jisrael, da nije bilo ovog, i samo ovog grijeha.

Zanimljivo je da Moše osobno kazuje narodu (u D’varim) da na njemu Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

leţi određena odgovornost za grijeh s uhodama. S druge strane, Aharon se smatra odgovornim u tom slučaju, mada je Moše bio onaj “koji je donosio odluke”.)

Alija po alija

on u stanju učiniti.

edomsko područje, Mošeovi glas-

(3) Drugi pogled na mogućnost da dođe do hilul Hašem (1) je da je B-g htio izbjeći da Moše bude poniţen.

Narod je doţivljavao da su B-g i

B-ţja odluka u vezi Mošea i Aha-

Moše u velikoj mjeri bili, da to tako

rona čini se izuzetno strogom. Ko-

nazovemo,

mentatori pokazuju na to kao na

narod je povjerovao u “Hašema i

primjer koliko B-g strogo sudi naj-

Mošea Njegovog slugu“. Nasuprot

veće između našeg naroda.

tome, njihovo pomanjkanje vjere se

Zapaţanje…

Primijetite da stijena poteče vodom čak iako joj Moše nije progovorio, kao što je B-g bio rekao. Postoje (moţda) dvije mogućnosti zašto je tako bilo.

(1) Ovime je izbjegnut hilul Hašem do kojega bi došlo da se čudo nije dogodilo.

partneri.

Kod mora,

navodi kao njihovo gunđanje protiv B-ga i protiv Mošea. Ovo je jedini puta da se koristi izraz u’v’Moše.

R’vi’i – četvrta alija – 8 p’sukim (20,14-21)

očekivali od Tore da kaţe “vode iz spremnika”. Raši objašnjava da je Edom posjedovao spremnike – a mi smo imali čudesno vrelo (kao i manu za hranu). Ono što smo mi ponudili Edomu bilo je da zarade od toga što će nam prodavati hranu i vodu.

Nama nije bila potrebna njihova hrana ni piće, no to je bila ponuda koju je bilo ispravno iznijeti. Raši veli da kada odsjedamo u konačištu, trebamo jesti obroke koje ■konačište nudi, umjesto da jedemo hranu koju smo donijeli sa sobom. Time se

koji prepričavaju kratku povijest

povećava dobit hotelijera.

Izraela i zatraţe pravo da prođu

Hamiši – peta alija – 17 p’sukim

kroz edomsku zemlju. Zahtjev bude odbijen. I drugi pokušaj da dobiju privolu također je oštro odbijen.

uzvišenoj razini da je mogao kon-

Narod Izraela mijenja svoj pravac

trolirati i usmjeravati prirodu (unu-

putovanja kako bi izbjegli sukob s

tar određenih granica). On je već

Edomom (na B-ţju zapovijed).

dobije vodu; ovo sada je nešto što je

vode iz vrela”. Raši kaţe da bismo

Moše šalje glasnike narodu Edoma,

(2) Moše Rabeinu je bio na tako

prethodno bio udario po stijeni da

nici izjavljuju da narod “neće piti

U svom zahtjevu da prođu kroz

(20,22-21,9) Narod putuje od Kadeša do Hor HaHar. Tamo će Aharon umrijeti.

Moše sa sobom na goru uzima Aharona i Elazara, te se tamo odjeća Kohen gadola prenosi s Aharona na njegovog sina i nasljedika. Sav narod 30 dana ţaluje zbog Aharonove smrti. Komentari ističu da je Aharonova smrt imala neke elemente kojih nije bilo prilikom Mošeove smrti. Kada vidimo da njegov sin nastavlja njegovim stopama, i da ga sav narod

voli,

dimenziju

to

daje

punini

posebnu

Aharonova

ţivota.

Midraš kaţe da su nebeski oblaci koji su štitili narod, otišli nakon Aharonove smrti.

Sada moţemo vidjeti da je svako čudo u Midbaru bilo povezano s jednim od naših vođa: s Mošeom Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

mana, s Aharonom oblaci, a s

Ironično je da se čini kako naši ne¸-

Miriam vrelo.

prijatelji ponekad vjeruju u B-ţju ulogu u tim stvarima, dok mi pokat-

Ovo ih je učinilo izloţenima napadu

kad izgleda da tvrdoglavo odbijamo

Emorejaca. Izrael se napadu uspješ-

Njegovu ulogu.

no odupro. Narod se zatim, umoran od svojih dugotrajnih putovanja, još jednom ţali B-gu i Mošeu. Njihova ţalopojka u sebi nosi ogromno nepoštovanje prema B-ţjem čudu mane. Za to su bili kaţnjeni napadom “vatrenih” (otrovnih) zmija koje su

Raši objašnjava zašto je B-g morao Vrelu”, kratka ali predivna pjesma koja naglašava koliko je voda dragocjena. Njene riječi prepune su simbolike i aluzija.

reći Mošeu da se ne boji zaratiti s Ogom. Og je bio jedini koji je preţivio potop (pored Noaha i onih koji su bili s njime), i on je bio taj koji je rekao Avrahamu da je njegov nećak

ugrizle mnogo ljudi, i prouzročile

Š’vi’i – sedma alija – 16 p’sukim

Lot zarobljen. Moţda je stekao

brojne smrti. Narod se pokajao i

(21,21-22,1)

dovoljno zasluga da se odupre

Dok se Izrael pribliţava zemlji Emo-

Izraelcima. B-g je rekao Mošeu da

traţio Mošea da se moli B-gu da ih poštedi toga. B-g je rekao Mošeu da od bakra (bakar je izabrao Moše, i to je bila igra riječi) načini zmiju i nasadi je na vrh štapa, tako da bi svatko tko bi je pogledao (odnosno.

Upravio svoje oči i srce B-gu) preţivio. (Vrlo je vjerojatno da je medicinski znak – kaducej, tzv. Eskulapov štap – zasnovan na ovoj epizodi iz Biblije.)

Mišna je u P’sahim (4,9) zabiljeţila

rejaca, izneseni su zahtjevi za pravo

ne brine.

na prolaz. Ne samo da su ti zahtjevi

Vojne pobjede Izraela u Midbaru,

odbijeni, već Emorejci šalju vojsku

pred kraj razdoblja lutanja, bile su

ususret Izraelu. Izrael u potpunosti

vrlo značajne za moral naroda, u

pobjeđuje kralja Sihona, te osvaja

trenutku kada su pred njima bile još

zemlju Emorejaca i Hešbona. Dalj-

godine mnogih bitaka nakon pre-

nje bitke rezultiraju s još više Emo-

laska rijeke Jordan u Erec Jisrael. U

rejske zemlje. Og, kralj Bašana, ta-

Midbaru, oni su dobili priliku isku-

kođer bude poraţen, kao što je B-g

siti B-ţja obećanja i moć.

obećao.

Završni pasuk nam kaţe da je Izrael

Ovo je verbalno prikladno da bude

putovao i stigao u Arvot Moav – to

uvodna riječ.

je njihova posljednja stanica prije

Vaţno je primijetiti da vojna moć

ulaska u Erec Jisrael.

Izraela nije apsolutna, niti su njiho-

Primijetite značaj prethodne reče-

ve vojne mogućnosti neograničene.

nice. Četiri preostale sedre u Bamid-

Izrael se bori protiv onih za koje im

bar i svih 11 sedri u D’varim još se

B-g kaţe da se bore, i mi se ne upuš-

nalaze pred nama, a mi smo već u

tamo u borbu s bilo kime za koga

Arvot Moav. Mas’ej će nam dati

nam B-g zabranjuje. Sasvim je nebit-

kratak siţe lutanja, no sa završet-

Narod nastavlja svoje putovanje, i

no da li je Edom snaţniji ili slabiji

kom Hukata, mi smo stigli na prag

stiţe u mjesto poznato kao “Vrelo”.

od Emorejaca. Mi se nismo upustili

Erec Jisraela. Sjetite se da smo još

To je bio još jedan značajan događaj

u bitku s ovim posljednji-ma, niti

tamo u Mikec napustili Zemlju i

povezan s vodom. S fizičke točke

izbjegli borbu s prvospo-menutima

otišli u Egipat. Sada se pripremamo

gledišta, voda je daleko najvrednija

iz vojnih razloga. B-g je Onaj koji

za povratak.

“roba” lutalačkog naroda. Na duho-

vodi glavnu riječ. Ovo uvijek mo-

vnoj razini, voda predstavlja Toru i

ramo imati na umu, a pomoglo bi

sam ţivot. Zabiljeţena je “Pjesma o

kada bi to i naši nepri-jatelji znali.

različite stvari koje je Hizkijahu HaMeleh učinio, i za njih bio pohvaljen ili ne. On je uništio bakrenu zmiju i učenjaci odobravaju njegov čin. Narod ju je zloupotrebljavao i nije je razumio. Šiši – šesta alija – 11 p’sukim (21,10 -20)

Godina 11 5 Broj 36 Strana

Završnih 3 p’sukim ponovno se čitaju za Maftir. ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 397. Još nikada nisam vidio crvenu kravu ...: Obaveza da se provede postupak para aduma ... uzet ćete si potpuno crvenu kravu ... (Brojevi 19,2) Kao što smo bili govorili, postojale su različitih vrsta obredne nečistoće, s različitim pravilima ovisno o vrsti.

"Pradjed" obredne nečistoće bila je nečistoća uzrokovana kontaktom s pokojnikom. (Taj je izraz sličan talmudskom nazivu za leš, "avi avos hatuma", "otac očeva nečistoće".)

Kao posebni, ekstremni oblik obredne nečistoća, nečistoća izazvana lešom zahtijevala je podjednako jedinstvenu metodu očišćenja. To je podrazumijevalo uporabu para aduma, crvene junice.

Para aduma bila je crvena krava - nije smjela imati ni dvije crne ili bijele dlake - stara najmanje tri godine i nikada nije smjela nositi jaram. Crvena krava bila je spaljena i njezin se pepeo koristio u procesu pročišćenja.

Odlomak Tore koji u kojem se govori o crvenoj junici zove se Hukas, od riječi hok. (Rimuje se sa "čok", ali započinje guturalnim h, kao u imenu "Bach".) Hok je zakon koji nema jasno, logično ljudsko objašnjenje. Ne ubijati ili ne krasti logični su zakoni koje su usvojila sve društva.

Ne jesti zajedno meso i mlijeko je hok. Činimo to zato jer nam je to B-g rekao. Poslije toga, traţimo pouke koje moţemo izvesti iz hoka, ali one nisu zakoni koje bi ljudi donijeli. Para aduma je najistaknutiji primjer hoka. Stoga se nećemo pokušati baviti njezinim temeljnim razlozima.

Velika misterija para aduma bila je da, dok je pepeo čistio one koje je snašao najintenzivniji oblik nečistoće, on je istodobno prenosio određen stupanj nečistoće oni-

Sefer Hamicvot Hakacar

ma koji su sudjelovali u procesu čišćenja. Kaţe se da je to zbunilo čak i kralja Salomona, najmudrijeg od svih ljudi.

U Propovjedniku 7,23 napisao je: "Rekao sam da ću stjecati mudrost, ali ona je daleko od mene." Kaţe se da se ovaj stih odnosi na to da čak ni Salomon nije bio u stanju razotkriti tajnu para aduma. (Veliki učenjaci su istaknuli da mnoge stvari u prirodi mogu imati različite učinke ovisno o tome na što se primjenjuju. Stavite jaje na vatru i ono postane kruto, stavite komad leda na vatru i rezultat je sasvim drugačiji Zašto je čokolada hrana za ljude, a otrov za pse? Naravno, ovo nam samo govori da fenomen para aduma nije bez presedana, ali ne i zašto se to događa.)

Prema Mišni u traktati Para (3,5), bilo je ukupno devet crvenih junica od momenta kada je Mojsiju bila zapovijeđena ova micva, pa sve do uništenja Drugog hrama.

Ova micva vrijedi u Izraelu, kada je na snazi sluţba u Hramu. U Mišni ona je predmet traktata Para. Kodificirana je u Mišne Tora u Hilhos Para Aduma. Ova je micva 113. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

398. Nestalo, ali ne i zaboravljeno: Obaveza da se izvrši zakone o nečistoći pokojnika Ovo je zakon o onome koji umre u šatoru ... (Brojevi 19,14) 399. Jedno prskanje na dan: Obaveza da se izvrši zakone o škropljenju vodom ... onaj, koji je poškropio vodom očišćenja, mora oprati odjeću ... (Brojevi 19,21) ■ ■

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 115. Negativna je zapovijed ne biti spolno prisan sa svojom snahom, što znači ženom svoga sina kao što Pismo kaţe, Golotinje svoje snahe nećeš otkrivati (Va-jikra 18,15). [Ovo se odnosi] kako za vrijeme sinovljeva ţivota, pa makar se i razvede od nje, tako i nakon smrti njegova sina. Kazna koja se ovime zasluţuje je, ukoliko je bilo svjedoka i postojalo je [prethodno] upozorenje, smrt kamenovanjem. Ako je počinjeno namjerno ali bez upozorenja, kazna je karet; a ako je to bilo nehotice, traţi se hatat (ţrtva za grijeh). Odnosi među srodnicima u drugom koljenu, prema odredbama učenjaka su: snaha od vlastitog sina – i nema ograničenja ovome koliko daleko seţe u kasnije naraštaje; a sna-

Strana 6

ha od vlastite kćeri, samo ona.

Ovo je na snazi posvuda i uvijek.

116. Negativna je zapovijed ne biti spolno prisan s muškarcem kao što Pismo kaţe, Nećeš leći s muškarcem kao sa ženom (Va-jikra 18,22). Ovo je opomena i pasivnom partneru, čita-jući lo tiškav („Ti nećeš leći“) kao lo tišahav (u pasivnom obliku). Jednom kada je došlo do prisnosti penetracijom glavića, obojicu ide kazna smrti kamenovanjem. Ako je počinjeno namjerno, ali bez [prethodnog] upozorenja, kazna bi bila karet [bogomdani prestanak postojanja], a ako je učinjeno nehotice, zahtijeva se prinošenje hatata (ţrtve za grijeh).

Ovo je na snazi posvuda i uvijek. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 33 - Ostali zakoni o hamecu Zrnje ţita, čak i ako je prţeno, treba čuvati da ne dođe u doticaj s vodom jer moţe postati hamec (463,3), a isto vrijedi i za ljuske zrna (vidi 465,1-3). O čuvanju zrnja od dolaska u doticaj s tekućinama vidi 466,1-3; o tome što učiniti s brašnom ili zrnjem koje je moţda došlo u dodir s vodom, vidi 466,4.6. i 467,1-7. Ako se zrnje ili brašno koristi u proizvodnji hrane, moţe biti zabranjeno koristiti tu hranu na Pesah; za primjere vidi 467,8.

Ako se hamec na Pesah pomiješa (vidi 447,9) s bilo kojom količinom bilo koje vrste hrane, zabranjeno ju je jesti ili izvući korist iz te mješavine, i mora je se uništiti (447,1; 467,910.12. ). Zabranjujemo takvu smjesu čak i kad je do nje došlo apsorpcijom bez doticaja ili apsorpcijom u prisutnosti vruće tekućine koja nije bila na vatri ili ako smjesa ima loš okus (447,1.3.10.). Kada do nje dolazi apsorpcijom u odsutnosti tekućine, običaj je uništiti samo hranu

nom (450,7).

Mješavina hameca koja nastane prije Pesaha, čak i 14. nisana, je poput smjese koja sadrţi drugu zabranjenu hranu (vidi Jore De'a pogl. 8), koja je obično dopuštena ako zabranjeni sastojka čini manje od 1/60 ukupne smjese ili smjesi daje loš okus (447, 2). Ta smjesa ne postaje zabranjena kada započne Pesah, osim ako na Pesah (447,4) ne dođe do dodatne apsorpcije. U vezi korištenja soli, vina ili octa koji moţe sadrţavati čestice hameca ili posuđa koje je upilo hamec, vidi 447,5-8.

Ako se jestivi hamec (vidi 447,12) nalazi u posjedu Ţidova na Pesah, makar i slučajno, zabranjeno je od njega imati koristi čak i nakon Pesaha (448,3), čak i ako je taj Ţidov učinio poništenje prije Pesaha (448, 5); konkretno, zabranjeno je njime hraniti ţivotinju (448,6-7). Smjesa koja sadrţi takav hamec je poput smjese koja sadrţi drugu zabranjenu hranu (vidi gore); o tome što se mora učiniti ako je hameca više od 1/60 od ukupne količine vidi 447, 11.

vidi 449,1; u vezi zajmova ili poslovnih transakcija koje uključuju hamec vidi 450,1-7.

Posuđe koji je apsorbiralo hamec treba temeljito očistiti i odloţiti na sigurno; ono se moţe opet koristiti nakon Pesaha, ali na Pesah se ne smiju koristiti čak ni kod hladne hrane (451,1). Posuđe (osim keramike, vidi 451,1-2.,7-8.22-24.26.) ■ koje je apsorbiralo hamec na vatri bez tekućine moţe se na Pesah koristiti s vrućom hranom nakon što ga se zagrije na visoku temperaturu; vidi 451,4. Ako je hamec apsorbiralo uz prisustvo vruće tekućine, moţe se na Pesah upotrijebiti s vrućom hranom nakon što ga se očisti i uroni u kipuću vodu, ali ako se ne moţe temeljito očistiti, mora ga se zagrijati na visoku temperaturu; vidi 451,5-6.

U vezi noţeva vidi 451,3; u vezi drugih posebnih vrsta posuđa vidi 451,10-11.16-22.25.27; u vezi ručki i pokopaca posuđa vidi 451,12.14-15.; u vezi popravljenog posuđa vidi 451,13. (U vezi posuđa koje je apsorbiralo drugu zabranjenu hranu vidi Jore De'a pogl. 7.) Zagrijavanje do visoke temperature moţe se vršiti

koja je bila u izravnom dodiru s

Ako je hamec bio u posjedu ne-

čak i na Pesah, ali uranjanje u kipu-

hamecom (467,11.14-15.); i ako je do

Ţidova za vrijeme Pesaha, dopuš-

ću vodu mora se obaviti do dana

apsorpcije došlo samo na površini

teno ga je jesti nakon Pesaha (448,1).

prije Pesaha, po mogućnosti ujutro

(vidi Jore De'a pogl. 7), samo povr-

U vezi prihvaćanju hameca od ne-

(vidi 451,9; 452,1), i moţe se činiti

šinski sloj postaje zabranjen (447,1;

Ţidova na Pesah vidi 448,2; u vezi

samo s posuđem koje je apsorbiralo

467,16). Ako neki objekt apsorbira

davanja ili prodaje hameca ne-Ţido-

hamec prije najmanje 24 sata (452,2).

hamec, dopušten je nakon Pesaha

vu prije Pesaha s namjerom da ga se

Za daljnje pojedinosti o procesu

(447,1), a moţe se koristiti na Pesah

povrati nakon Pesaha vidi 448,3-4; u

uranjanja pogledajte 452,3-7 i 467,

u svrhe koje nisu povezane s hra-

vezi hameca neizvjesnog vlasništva

13. ■

Godina 11 7 Broj 36 Strana

■

Strana 7

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Veliki proroci: poslušni ili neovisni?

Koji je prorok na višoj razini: onaj

tivu bez prethodne konzultacije s Hašemom?

 U pokušaju da razotkrije grijeh Mošea i Aharona u Mei Meriva, R. Y Albo ukazuje da su oni trčali do Šatora sastanka da bi se konzultirali s Hašemom, a nisu odmah ugušili mrmljanje

naroda

pozivajući

čudo na vlastitu ruku. On tvrdi da je uzrok tome bio nedostatak vjere u jedno od središnjih načela Tore, prorokovu moć da djeluje

van

okvira prirodnog.

 Što u tekstu podrţava ovu sugestiju? Slaţete li se da je odlazak u Šator sastanka bio sporan? Kada je konzultacija prikladani odgovor na krizu?

Kada je bolje preuzeti stvari u svoje ruke?

 Moţe li prorok doista učiniti čudo sam od sebe? Koje prim-

povijesti u svrhu promicanja

erirati? Jesu li svi proroci

svog plana?

jednaki u tom pogledu?

koji jednostavno slijedi B-ţanske zapovijedi ili onaj tko poduzme inicija-

jere iz Tanaha mogu to sug-

Kritiziranje Mošea

Sihon i Og: Pričanje i prepričavanje

 Komentari istraţuju gotovo

Izvorni opis pobjede nad Sihonom i

svaku riječi priče o Mošeu ka-

Ogom u Bemidbaru bitno se razlikuje

da udara stijenu u Mei Meriva

od Mošeovog prepričavanja u Deva-

da bi utvrdili gdje je pogriješio

rim.

i zašto je tako teško kaţnjen.

 Usporedite dva opisa i navedite razlike. Koje se točke pojavljuju samo u Bemidbaru?

Koje su pojedinosti istaknute u Devarim? Kakvu poruku Moše pokušava prenijeti naciji u Sefer Devarim, što ga potiče da prepriča priču na način na koji on to čini?

 Kako se Mošeova poruka u prepričavanju

bitke sa

Dakle, Moše je optuţen za sve, od nedostatka vjere (Rašbam) do

pretjeranog

gnjeva

(Rambam) i lošeg

vodstva

(Avvat Nefesh). Raši i drugi ga uz to optuţuju da nije posvetio Hašemovo ime,i te naveo da narod da posumnja u Hašemove sposobnosti.

• Možete li dati dokaze koji podupiru

svaku

od

gore

Si-

navedenih mogućnosti? Koji

honom odnosi na sveukupne

vam se čini najuvjerljivija i

ciljeve njegovog povijesnog

zašto? Koji od predloţenih

govora u početnim poglavlji-

grijehova bi opravdao oštru

ma Sefer Devarim, a osobito na

kaznu koju je Moše dobio?

njegovu prepričavanje fijaska špijuna?

• Pokazuje li Moše još negdje bilo koju od gore navedenih

 Je li problematično reći da

problematičnih osobina negdje

Moše namjerno radi preinake

drugdje? Zašto nije u tim slučajevima bio kaţnjen?

 Iako naše poglavlje jasno svjedoči da je Moše pogriješio, da li je problematično sugerira■ ti konkretnu kritiku o Mošeovom vodstvu koju tekst ne navodi jasno? Hoćemo li staviti

Mošea

na

pijedestal

i

pokušati opravdati bilo koju uočenu pogrešku, ili je legitimno pripisati mu neke ljudske slabosti? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Padam, ali ponovo ustajem tako postaješ lopov. Pravedan čovjek moţe ukrasti, ali on će pokušati promijeniti ono što on jest. On moţe ukrasti ponovo i ponovo pokušati spriječiti sebe u tome da to čini. On moţe ukrasti mnogo puta i „podići se“, kao što Salomon kaţe. On postaje zao čovjek jedino ako ostane dolje; kada kaţe da ne moţe ustati; kada odustane od toga da bude dobar i kada prestane pokušavati. Čineći to, on izriče proročanstvo koje samo sebe ispunjava.

Volim ovaj odjeljak. Započinje ritualom crvene junice – ţrtvom povezanom s duhovnom nečistoćom izazvanom kontaktom s mrtvim tijelom. Iako je izazovno za razumjeti, nije samo po sebi nerazumljivo. Ritual obiluje znače-njem – ali nadmašuje obujam ovog davara.

Mirjam umire i nema vode. Ţidovi odmah mijenjaju karakter i počinju se ţaliti. Mojsije dovodi vodu iz stijene, ali čineći to, njegova mala ali značajna pogreška uzrokuje proglas da on neće ući u zemlju Kanaan. Ţidovski narod se sada ţali na manu.

(Jedino se Ţidovi mogu ţaliti na hranu koja je imala okus onoga što si poţelio i stizala ti je na kućni prag svakog dana u točno određenoj mjeri!) Zmije napadaju logor, ali su zaustavljene Mojsijevom pravovremenom intervencijom. Aron umire i ţidovski narod se suočava s raznim narodima koje nadvladava. Nijednom u Pet knjiga Mojsijevih ţidovski narod ne započinje bitku.

Priča o Mojsiju koji udara stijenu duga je samo sedam stihova Tore.

Pa ipak, to je jedna od najpoznatijih priča. (Pokušajte sami: Napišite priču u sedam rečenica koje će se većina svijeta sjećati i nakon tri i pol tisućljeća. Razmislite o tome na trenutak i bit ćete impresionirani.)

'kaţnjava' zabranjujući mu ulazak u zemlju Izrael, mora da je učinio nešto prilično loše. Pitanje je, ako je Mojsije napravio tako veliku pogrešku, kako je mogao nastaviti biti vođa ţidovskog naroda? Da bismo odgovorili na to pitanje, mislim da se moramo podsjetiti na jedan od temeljnih principa u ţidovskom shvaćanju.

Stvar nije u tome činimo li pogreške, već kako se nosimo

Međutim, da se vratimo na stvar, što je točno bila Mojsijeva pogreška?

Je li bio frustriran, je li na trenutak izgubio razum, je li postao nestrpljiv? Ne trebamo pretpostavljati. Tora nam to kaţe na jednostavnom hebrejskom: Mojsije, davalac zakona, onaj koji je doveo deset pošasti nad Egipat, onaj koji je razdvojio Crveno More i opskrbio narod manom s Neba, „nije vjerovao B-gu“ (Brojevi 20,12).

Kralj Salomon kaţe nam u Izrekama (24,16), „Pravednik pada sedam puta i ustaje. Zao čovjek pada samo jednom.“ Svatko od nas, čak i Mojsije, griješi. Svatko od nas čini pogreške. Često su to velike pogreške. Ali stvar nije u tome činimo li pogreške, već kako se nosimo s pogreškama koje činimo.

Sad, štogod značilo to da Mojsije „nije vjerovao B-gu“ (a to traţi ozbiljno objašnjenje), jedna stvar je jasna – to nije bila mala pogreška. To je bila ozbiljna stvar. Kad Tora kaţe tako nešto o Mojsiju i kad ga B-g

Ukradi jednom i nisi lopov. Ti si dobra osoba koja je nešto ukrala.

Ukradi nekoliko puta i još uvijek nisi lopov. Ti si dobra osoba koja krade. Identificiraj se s krađom; gledaj na sebe kao na lopova – jedino

Godina 11 9 Broj 36 Strana

s pogreškama koje činimo

Mojsije je učinio veliku pogrešku.

Zapravo, napravio je nekoliko velikih pogrešaka. Pa ipak, on se još uvijek smatra jednim od najvećih ■ ljudi u ţidovskoj povijesti: davaocem zakona, učiteljem cijelog Izraela, čovjekom koji je razgovarao s B-gom „licem u lice“. Samo zato jer se Mojsije prema svojim pogreškama odnosio upravo tako – kao prema pogreškama. A svaka pogreška se moţe ispraviti – tako dugo dok ju pokušamo nadići umjesto da se valjamo u njoj.

B-g ne zahtijeva, čak ni ne traţi, savršenstvo. On od nas traţi da teţimo tom cilju. Postoje mnoge prepreke na putu. I mi ćemo mnogo puta posrnuti, i ponovo posrnuti.

Ali ključno je da na to gledamo kao na privremene prepreke, a ne kao na trenutke koji nas definiraju.

Svi mi činimo pogreške. To je dio ljudske naravi. Ali nemojte se identificirati s tim pogreškama. Nemojte gledati na sebe kao na one koji su nesposobni nadići ono što su učinili.

Ako si dobar čovjek koji čini pogreške, kao što je bio Mojsije, uvijek ćeš se ponovno podići bez obzira koliko si nisko pao. Međutim, ako gledaš na sebe kao na „lošu“ osobu, onda ćeš, budući da si primjerice „lopov“, također i krasti. U tom slučaju, ostat ćeš dolje kad padneš. A to je najveća pogreška od svih. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi David Stav:

Mirjamin bunar Jedinstven fenomen u Tori pojavlju-

vode, naši komentatori tumače da

jući bunar“ ikad postojao? Zašto ga

je se u slijedu događaja koji se ne spo-

budući da je Mirjam pratila narod

tekst ne spominje? I tko je izmislio

minju u tekstu. Četrdeset godina luta-

preko četrdeset godina, ona je bila ta

ideju da je Mirjam bila uzrok njego-

nja pustinjom je završeno i moţemo

koja je brinula o tome da imaju vode.

vom postojanju?

samo zamišljati što se sve u tom peri-

Talmud (Ta'anit 9a) kaţe: Rabi Jose je

odu dogodilo, budući da nam Tora o

rekao: (Hašem) je dao bunar Izraelu

tome ništa ne govori. To je kao da

zbog Mirjamine zasluge, Mirjam je

nam Tora kaţe: „Nakon što je narod

umrla i taj bunar je nestao, kao što je

bio ukoren, pretrpio je agoniju kao

rečeno: 'Mirjam je umrla tamo, i narod

kaznu na račun grijeha uhoda i Ja

nije imao vode (da pije).'

(Hašem) ne ţelim im gurati mikrofon ili kameru u lice i zabadati nos u njihovu privatnost, te pokazivati njihovu bol i patnju.“ I tada, odjednom, nailazimo na slje-

Mojsije je opskrbio narod kruhom kroz manu, dok je Mirjam dala viziju i proroštvo

deći stih: „Cijeli zbor izraelskog naro-

Svi naši komentatori slaţu se da se taj događaj desio četrdesete godine izraelskog lutanja pustinjom, kada su protagonisti priče počeli umirati. Prva koja je preminula bila je Mirjam: „Mirjam je umrla i bila pokopana tamo“.

Uslijedila je kriza: „Narod nije imao vode pa su se skupili protiv Mojsija i Arona“ (stih 2).

Iako ovi stihovi ne povezuju direktno Mirjaminu smrt sa nedostatkom

Strana 10

objektivnog

stajališta,

povezanost

Mirjamine smrti i nedostatka vode postaje jasna kao dan. No, kako to moţemo objasniti?

Neki povezuju Mirjamina djela iz djetinjstva sa kasnijom pojavom bunara u njenom ţivotu.

■ Na početku knjige Šemot, tekst opisuje kako je Mojsije rođen i stavljen u košaru i u rijeku Nil. Njegova sestra

da stigao je u pustinju Zin prvog mjeseca…“ (Brojevi 20,1).

Tekst ne potvrđuje eksplicitno te ideje, ali ako ga ponovo pročitamo s

Rabini se pridrţavaju tradicije da je

Mirjam pratila je košaru, promatrajući

„putujući bunar“ pratio Izraelce na

izdaleka. Moţemo razumjeti to kao

njihovom putu kroz pustinju i da ih je

ponašanje sestre koja je zabrinuta za

taj bunar opskrbljivao vodom (što je

sudbinu svog malog brata, ali druga

razlog tome da tijekom tog vremena

mogućnost je da je njegova sestra

ne slušamo ţalbe na nedostatak vo-

pratila izdaleka kako bi saznala što će

de). Sve je to bilo zbog Mirjaminih

se dogoditi sa djetetom koje je došlo

zasluga.

na svijet zahvaljujući njoj.

Međutim, ako uzmemo racionalan,

Prema rabinskoj tradiciji, nakon

ili čak ciničan pristup ovom tekstu, tu

faraonovog proglasa da se svi ţidov-

ideju ćemo zasigurno smatrati zago-

ski dječaci imaju baciti u Nil, Amram,

netnom. Tko kaţe da je takav „putu-

Mojsijev otac, odvojio se od svoje ţene

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Mirjamin bunar vladanja i razumnosti, ona je stajala postrani, uz obalu Nila.

Ista ta Mirjam kasnije će demonstrirati svoj proročki dar uzimajući udaraljke iz Egipta, objašnjavajući svojim prijateljima da će jednog dana narod svjedočiti znacima i čudesima, te da se trebaju pripremiti.

Mojsije je opskrbio narod kruhom kroz manu, dok je Mirjam dala viziju i proroštvo. Voda gasi ţeđ, ali zasigurno ne moţe zadovoljiti gladan ţeludac. Hrana predstavlja čovjekovo vi-

jer nije htio imati ništa sa tim nasilnim

talno fizičko postojanje. Voda i ţeđ

čedomorstvom. Mnogi drugi slijedili

predstavljaju potragu za značenjem i

su njegov primjer. Mirjam je bila ta

sadrţajem u našem fizičkom posto-

koja je rekla svom ocu da je njegov

janju.

proglas gori od faraonovog, budući

Objašnjavajući

stih

iz

■

Jišajahua

da je faraonov proglas obuhvaćao

(Izaije), „Oni koji su ţedni, neka dođu

samo dječake, dok je proglas njenog

do vode“ (55,1), naši rabini zaključuju

oca imao utjecaj na oba spola i značio

da „nema vode osim Tore“ (Talmud,

je da se više neće rađati ţidovska dje-

Bava Kama 82a). Čovjek više ne teţi

ca.

samo produţetku svog fizičkog postojanja, iako ono sluţi kao vitalni

Voda se podigla do površine,

temelj za svaki duhovni uspon. Radije, mi teţimo pronaći dublje značenje

odražava čovjekovu težnju

svog postojanja. Mirjam je vođa koji

da se neprestano uzdiže

proviđa tu viziju i njen bunar, čija voda se podigla do površine, odraţava čovjekovu teţnju da se neprestano

Uvjeren njenim argumentima, Am-

uzdiţe.

ram se vratio svojoj ţeni i ponovno se

Često se nađemo preplavljeni svime

oţenio njome, te su dobili Mojsija kao

što se oko nas događa, do te mjere da

sina. Moţemo samo zamisliti koliko je

postanemo preokupirani trivijalno-

Amram morao biti srdit na svoju kćer

stima. Potrebno nam je nešto da nas

kada je bio prisiljen ostaviti svog dje-

protrese, povrati nam ravnoteţu i po-

čaka i staviti ga u Nil.

digne iz svjetovnog. Mirjam, sa svojim

Međutim, Mirjam je odlučila pratiti

jedinstvenim gledištem, stvara bunar

plutajuću košaru i vidjeti kako će se

koji gasi ţeđ naroda za cijelu genera-

njeni snovi odigrati. Hoće li Mojsije

ciju i ublaţava njihovu patnju ugrađu-

biti izvađen iz rijeke? Hoće li na kraju

jući nadu i smisao u njihove ţivote. ■

imati ulogu u izbavljenju naroda? U

■

Prevela Anja Grabar

činu koji je bio simbol njenog blagog

Godina 11 11 Broj 36 Strana

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Mojsijeve bolne riječi utjehe Između raznih tema koje nalazimo u parši Hukat, čitamo i o Aronovoj smrti.

Prema tradiciji, na prvi dan mjeseca ava, četrdesete i posljednje godine lutanja Izraelaca kroz pustinju prema Obećanoj zemlji, umro je Aron. Tora u Brojevima 33,39 izvještava da je Aronu bilo 123 godine kada je umro i da ga je kao Velikog svećenika naslijedio njegov sin Elazar. Prije nego je umro, Aron je imao jedinstveno zadovoljstvo vidjeti svog sina Elazara u odjeći Velikog svećenika. Velikog oca naslijedio je njegov veliki sin.

■

ujedinjenje Aronove duše sa sveto-

siju upute da „uzme“ Arona, to je

šću B-ţje prisutnosti. U Talmudu,

značilo da on to treba učiniti utješ-

U Brojevima 20,25-26, B-g kaţe

Brahot 8a, to se opisuje kao duša

nim riječima, uvjeravajući Arona,

Mojsiju, „Uzmi Arona i njegova sina

koja bez napora odlazi, kao da se

„Sretan si jer ćeš vidjeti kako se tvo-

Elazara i isprati ih na goru Hor.

uklanja „dlaka iz mlijeka.“

ja kruna predaje tvom sinu, to je

Svuci tamo Aronu haljine njegove i obuci ih njegovu sinu Elazaru; Aron će preminuti i tamo umrijeti."

U dirljivoj ceremoniji koja je bila

nešto što ja (Mojsije) neću imati

Tješiti druge riječima koje uzrokuju duboku osobnu bol,

opisana u prošlotjednoj parši, Mojsi-

nešto je što svakako izlazi

je odvodi svog brata Arona na goru

mnogo izvan poziva dužnosti

Hor, što doslovno znači gora na vrh gore, kako bi se pripremio za njegovu smrt.

privilegiju vidjeti.“ Na što točno Mojsije misli kada kaţe: „Ja nemam tu privilegiju“?

Već u parši Beha'alotha (Brojevi 12,1) postoji aluzija na pomanjkanje sklada u Mojsijevoj obitelji, kada Mir-

Pri Tzedek objašnjava da neki grešni ljudi trpe teške smrti jer su nji-

jam i Aron kore Mojsija što se odvojio od svoje ţene, Cipore.

Raši citirajući Sifre kaţe da je Moj-

hove duše postale previše vezane

sije doveo Arona u pećinu na vrhu

uz ovaj svijet i njegovo ulagivanje.

gore u kojoj je bila svjetiljka i krevet.

Mudraci (Brahot 8a) uspoređuju ta-

Mojsije je s Arona svukao osam po-

kvu smrt s uklanjanjem čičaka koji

sebnih odjevnih predmeta Velikog

su se zapleli u ovčje runo. Međutim,

svećenika i, jedan po jedan, odjenuo

pravedni ljudi poput Mojsija i Aro-

u njih novog Velikog svećenika, Ela-

na, nemaju iskustvo boli jer su nji-

Kada je Mojsije ponovo pozvan u

zaru.

hove duše ostale čiste kao na dan

Egipat (Izlazak 4,24-26), anđeo Sve-

njihova rođenja. Zato su njihove

mogućeg pokušava ga ubiti na putu

smrti opisane kao „smrt poljupcem“

jer nije obrezao svog novorođenog

od Svemogućeg.

sina. Cipora je uzela oštar kamen i

Zatim je dao upute Aronu da se popne na krevet, ispruţi ruke, zatvori svoja usta i oči. Prema tradiciji, Aron je tada umro uz B-ţji poljubac. „Poljubac smrti“ tumači se kao Strana 12

Citirajući Midraš Tanhuma, Raši objašnjava da kada je B-g dao Moj-

Postoje i druge reference u Tori u kojima postoje indikacije da je Mojsije bio udaljen od svoje ţene i vidio je jako malo satisfakcije od svoje djece.

njime obrezala dijete te je tako spasila Mojsijev ţivot. Mojsije je uvijek osjećao da je njegova misija spašaDivrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Mojsijeve bolne riječi utjehe

vanja izraelskog naroda vaţnija od

Usprkos tome, ovdje Mojsije stoji

njegovog osobnog ţivota i njegove

uz svog voljenog brata koji će us-

obitelji.

koro umrijeti. Mojsije svjedoči emo-

Dok su Aronovi preţivjeli sinovi sluţili kao njegovi pomoćnici i nasljednici, Jošua, Mojsijev vjerni učenik, postao je prvi pomoćnik i nasljednik Mojsija, a to nije postao netko od Mojsijeve djece.

tivnom prijenosu svete odjeće sa Arona na Elazara, koji ulazi na uzvišenu poziciju Velikog svećenika.

Mojsije tješi svog brata Arona govoreći mu da je on barem zasluţio vidjeti radost od svoje djece prije svoje smrti, i da moţe znati da će u nje-

Midraš (Mehilta Jitro i Jalkut Še-

govoj obitelji postojati kontinuitet.

moni Izlazak 1,2) smatra da je Jitro,

To je, naravno, bilo nešto što sam

kada je Mojsije napuštao Midjan

Mojsije nikad neće zasluţiti.

kako bi se vratio u Egipat, traţio od Mojsija da poloţi zakletvu da će svog najstarijeg sina dati za idolopokloničku sluţbu. Na ispunjenje te zakletve upućuje nas Knjiga Sudaca 18,30, gdje Levit imenom Jonatan, sin Geršoma, sin Menašea, postaje idolopoklonički svećenik u sjevernom gradu Danu. Rabini (Baba Batra 109b) smatraju da taj čovjek nije nitko drugi doli Mojsijev unuk. Kako bi Mojsija poštedjeli sramote, mali 'nun' se pojavljuje u riječi, „Menaše“. , . kako bi se prikrilo ime „Moše.“ Iako je istina da je Aron pretrpio ogroman gubitak u svom ţivotu kada je ostao bez dvojice najstarijih sinova, Nadava i Avihua, koji su prinijeli nedozvoljenu vatru i umrli, on je iskusio i mnogo sreće i radosti od dvojice svojih najmlađih sinova.

Jasno, radost koju je Aron doţivio

Još je jednom pokazuje nevjerojatan Mojsijev karakter. Poput predanog prijatelja, dobrog savjetnika i posvećenog duhovnog vođe, Mojsije ispunjava svoj zadatak donošenja utjehe svom bratu Aronu, govoreći mu riječi koje su za njega samog bile duboko potresne. Znajući da on ne doţivljava, i da nikad neće doţivjeti, veliku radost od svoje vlastite djece, Mojsije se svejedno prisilio reći, „Pogledaj kako si sretan, brate Arone.“ Tješiti druge riječima koje uzrokuju duboku osobnu bol, ne-što je što svakako izlazi mnogo iz-van poziva duţnosti.

Mojsije ne oklijeva i kaţe ono što treba reći, „Ti si, Arone, imao nahat (zadovoljstvo) da vidiš svoju djecu.

To je nešto što ja nisam imao. Neka bi bio utješen i otišao na svoj vječni počinak s tom spoznajom.“

sa dvojicom svojih mlađih sinova

Rijetki smrtnici mogli bi reći takve

nikada nije mogla nadoknaditi gu-

srceparajuće riječi u takvim okolno-

bitak dvojice njegovih starijih sino-

stima. Ali, još jednom, Mojsije nije

va.

bio običan smrtnik.

Ipak, bilo bi teško zamisliti da bi Mojsije bio spreman zamijeniti svoju sudbinu i sudbinu svoje djece za

Neka biste bili blagoslovljeni.■

■

Prevela Anja Grabar

onu sudbinu Arona i njegove djece.

Godina 11 13 Broj 36 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Ljudsko poimanje i B-žja volja Tijekom svih tisućljeća od inciden-

smatraju činjenicu da Moše neće

da je bez krivice zbog ubojstva egi-

ta opisanog u ovotjednom čitanju

odvesti Ţidovski narod u zemlju

patskog nadzornika. Raši nam ističe

Tore kada je Moše udario po stijeni

Izrael ne toliko kaznom za Mošea,

da ga je Moše ubio svojim jezikom,

umjesto da joj progovori, veliki su

koliko stvarnošću u vezi ove nove

izgovarajući neizrecivo B-ţje ime,

komentatori Tore nastojali učiniti

generacije Ţidova. Oni nisu nikada

da ga tako nazovemo. Moše u tom

ovaj incident razumljivijim i smis-

doţivjeli Egipat, i budući da su

trenutku shvaća moć riječi, posebno

lenijim nama običnim smrtnicima.

Mošea smatrali dalekom, gotovo

onih svetih.

Na prvi pogled, čini se da kazna

natprirodnom osobom, Moše više

nije primjerena zločinu. Zbog toga

nije mogao djelotvorno biti vođa

su

Izraela.

mnogi

komentatori

incident

udaranja u stijenu umjesto da joj se

Zbog toga je i napisao posljednju knjigu Tore kako bi te svete riječi imale vječni i silni učinak pri vod-

Incident opisan u ovotjednoj parši

stvu i podučavanju svih kasnijih

katalizator je njegovog neulaska u

generacija Ţidovskog naroda. Biti u

Zemlju Izrael, ali u stvarnosti i ne

stanju ubiti nekoga štapom, kop-

pravi razlog što je isključen od dalj-

■ ljem, puškom ili bombom naţalost

Maimonides to objašnjava kao

njeg vodstva naroda. Zapravo, taj

je prirodna i svakodnevna pojava u

nakupljanje incidenata u kojima je

pravac razmišljanja portretira Mo-

ţivotu čovjeka.

Moše dopustio ljudskom gnjevu da

šea, najvećeg od svih ljudskih bića,

nadvlada njegovu inače neupitnu

kao čovjeka kojega je samljeo ţrvanj

odanost i poslušnost B-ţjoj riječi.

povijesti i događaja njegovog na-

progovori sagledavali ne kao izolirani incident, već kao kap koja je prelila čašu, nazovimo to tako.

Abarbanel to također gleda kao kulminaciju prijašnjih događanja u ţivotu i karijeri Mošea. Drugi komentatori, poput Rabi Meira Simche

raštaja. Međutim, kako god pristupili ovom događaju, on će za nas zauvijek ostati racionalno zbunjujuć.

Biti u stanju uništiti neprijatelja izgovaranjem svete riječi – B-ţjeg imena, da tako kaţemo - događaj je drugačijeg i natprirodnog karaktera.

Moţda je to temelj za razumijevanje kazne Mošeu zbog udaranja stijene umjesto da joj progovori. Udaranje

Cohena iz Dvinska, u Latviji, nećka-

Postoji rasprava među izraelskim

stijene, koliko god se čudesno ne-

jući se da sav teret ovog neobičnog

misliocima i znanstvenicima o tome

kom činilo, drugi će protumačiti

događaja svale na Mojsijeva pleća,

treba li mlađahnog Mošea smatrati

kao nešto što je prirodno i obično,

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Ljudsko poimanje i B-žja volja

čarobni trik.

Za udaranje stijene koristi se oruđe koje je načinio čovjek, pa tako kada je uključena aktivnost čovjeka, često puta B-ţja prisutnost bude skrivena, ako ne i zanemarena. Govorenje stijeni, kao što je govorio egipatskom nadzorniku u svetosti i sa vjerom, ne podlijeţe racionalnoj interpretaciji. To bi bio najviši oblik posvećenja B-ţje prisutnosti, nazovimo to tako, u zbivanjima čovjeka.

I, naţalost, moţda u tome leţi nedostatak koje je Nebo vidjelo u Mošeovoj reakciji na nedostatak vode u pustinji za Ţidovski narod.

zavjese.

mentarna tajnovitost koja se nalazi

Čitavo pitanje o pravednicima koji

u pozadini svih rasprava o ovoj

pate i zločincima kojima je dobro

temi nikada se ne moţe opisati na

izjeda našu vjeru i našu ravnoteţu

zadovoljavajući način.

Nakon svih tumačenja zašto je

Ipak, shvaćanje da nikada nećemo

kod Mei Meriva Mošeu zabranjen

doista razumjeti te stvari, treba nam

ulazak u Zemlju Izraela, mi se po-

posluţiti kao ohrabrenje i utjeha.

novo suočavamo sa stvarnošću da

Moramo prihvatiti to da smo ogra-

jednostavno nismo u stanju razu-

ničeni dok se bavimo beskonačnom

mjeti puteve beskonačnog Stvorite-

Torom.

lja kojima on postupa s ljudskim bićima. Pripadnici prosvjetiteljskog pokreta, jednako Ţidovi i neţidovi, zaslijepljeni svojom vlastitom ohološću, odbacili su Toru, a potom i B-ga jer to nisu mogli racionalno razumjeti. Njihova je krilatica glasila nekad i danas: “Ako ja to ne mogu razumjeti onda to niti ne postoji, niti ima bilo kakvu vaţnost za mene.”

Ali svi mi, čak i najučeniji i najinteligentniji među nama, znamo da postoje ţivotne tajne koje se nalaze van domašaja naše sposobnosti da pronađemo rješenje. Mošeova sudbina svakako je jedna od tih tajni. I ponavljam, to je razlog zašto nam Tora govori o tom incidentu kako bismo mi, poput Mošea shvatili da ne moţemo zaviriti iza Nebeske

Godina 11 15 Broj 36 Strana

Ovotjedna

Suočeni smo s činjenicom da ograničena ljudska bića ne mogu dokučiti beskonačnog Stvoritelja i istinski razumjeti Njegove motive i razloge za zapovijedi iz Tore. Tora nas je upozorila na to kada je rekla: “…

parša

nam

također

ističe, nazovimo to tako, nedokučivo B-ţje lice i teškoće koje su ukorijenjene u našem odnosu s beskonačnim. Parša otpočinje s poznatom zapovijedi i ritualom o crvenoj junici, koja prema Ţidovskoj tradiciji prkosi svakom racionalnom shvaćanju. Ona je najsnaţniji primjer upute u Tori “Naredio sam vam da to učinite, zato to učinite i ne postavljajte nikakvih pitanja!”.

ljudska Me bića ne mogu vidjeti i poživjeti.”

Naš je veliki učitelj Moše bio odbijen kada je pokušao razumjeti više od onoga što smrtnici mogu dokučiti o poimanju, nazovimo to tako, B-ţjeg postupanja sa stvarima na ovom svijetu. To je značajna pouka crvene junice – postoji jasna razlika između ljudskog racionalnog razumijevanja i B-ţanske volje. U nama se budi poniznost kada pomislimo

Ovaj ritual čiste čini nečistima, a

da postoje stvari koje ne moţemo

očišćava one koji su nečisti. Iznesen

razumjeti, zagonetke koje ne moţe-

je formalno, i u detalje, te zahtijeva

mo riješiti, čvorovi koje ne moţemo

ţivotinju bez mane koja je crvene

otpetljati. Ali to su činjenice ljud-

boje, i na čijem se tijelu ne pojav-

skog postojanja.

ljuju crne dlake. Mišna se u traktatu Para trudi iščeprkati sve pojedinosti

Šabat šalom ■

sadrţane u ovom ritualu, no eleStrana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Čuvajte se tijekom prijelaznih perioda u životu U parašas Hukas nalazi se i jedan od

oci iskušavali B-ga u Pustinji, pa

i drugoj, te u 40-toj godini a što je

tuţnijih incidenata u ţivotu Mošea

navodi sljedeći pasuk kao ishodišni

izazavalo da Klal Jisrael, da se tako

Rabenu. Kada je narod stigao u pu-

tekst za taj broj: "I iskušavahu me za

izrazim, "reagira dramatično" i više

stinju Cin, umrla je Mirjam i narod

to deset puta" [Bamdibar 14,22]. Ge-

puta u tim godinama iskuša Sve-

je ostao bez vode. Narod se potuţio

mara u Eruhin [15a] navodi kojih je

mogućeg?

Mošeu i Aharonu i ponovo upotri-

to 10 kušnji bilo: Dvije kod Jam sufa,

jebio argumente: "Zašto ste doveli

dvije u vezi mane, dvije s prepelica-

zajednicu u ovu pustinju da ovdje

ma, dvije s vodom (jedna u Refidi-

pomremo mi i naša stoka? Zašto ste

mu i jedna u Mei Meriva), jedna sa

nas izveli iz Egipta da nas dovedete

Zlatnim teletom, i jedna u pustinji

na ovo zlo mjesto? Ovo je mjesto na

Paran (uhode). Sve se to dogodilo u

kojemu nema ni ţita, ni smokava, ni

prvih godinu i pol, osim Mei Meri-

loze, ni mogranja; a nema ni vode

va koje se dogodilo na samom kra-

za piće." [Bamidbar 20,45]

ju. Rav Simcha Zissel iz toga zaklju-

Moše Rabenu nekako je neprimjereno reagirao i zbog toga je izgubio priliku da uđe u Erec Jisrael. Rav Simcha Zissel u svom

Sefer Sam

čuje da u 38 godina između toga, nije bilo kušnji, nije bilo prituţbi, i Ţidovski se narod ponašao besprijekorno!

Rav Simcha Zissel nudi jedno izuzetno vaţno razumijevanje ljudske naravi, koje je vrlo vaţno da znamo, vizavi nas samih i vizavi naše djece.

Godina 1 i godina 40 bile su prijelazni periodi. Oni su prelazili iz jednog stadija u drugi. Napustili su Egipat, u kojem su bil robovi i ubr■ zo nakon toga postali su B-ţji narod.

Putovanje od 49. razine nečistoće do primanja Tore bilo je godina golemog duhovnog uzdizanja i promjene u njihovim ţivotima. Sada, na

Ovo je dobrim dijelom u skladu s

pragu ulaska u Erec Jisroel, oni se

Prema

idejom o "Naraštaju znanja" (dor

isto tako suočavaju s dramatičnom

Rambanu, slučaj s Korahom dogo-

Dea), zajednici koja se hranila samo

promjenom. Uskoro su trebali za-

dio se odmah nakon slučaja s uho-

manom i ţivjela omeđena Oblakom

mijeniti egzistenciju u kojoj su se

dama. To znači da su se svi doga-

slave, i 38 učila Toru godina od Mo-

hranili manom i taţili ţeđ vodom

đaji u parašama Šlah i Korah dogodili

šea Rabenu. Nisu se morali brinuti

koja je tekla iz stijene, s normalnom

druge godine po Izlasku. Međutim,

za odjeću, hranu, niti posao. Mogli

egzistencijom, u kojoj će saditi, oko-

parašas Hukos dogodila se četrdesete

su čitav svoj ţivot posvetiti duhov-

pavati, orati, sklapati poslove i bri-

godine nakon Izlaska, nekih 38 go-

nom rastu. Oni su mogli izjaviti:

nuti se za svoje obitelji. Ponovo su

dina kasnije, Oni su sada bili na

"Nismo učinili ništa loše u proteklih

se suočili s prijelaznim razdobljem.

pragu ulaska u Zemlju Izrael.

38 godina"! (Tko bi od nas to mogao

Derech na knjigu Bamidbar postavlja vrlo

interesanto

pitanje:

Sve nevolje i prituţbe do sada do-

izjaviti?!)

Onaj koji se nalazi u prijelaznom razdoblju nije smiren. Kada narod

godile su se u prvih 18 mjeseci u

Ako je tako, čudi se Rav Simcha

prolazi kroz iznenadnu promjenu,

Pustinji. Međutim, događaj kod Mei

Zissel, što se onda dogodilo u prvoj

ljudi tada nisu spokojni i u miru. To

Meriva u parašas Hukos zbio se u 40-

pomanjkanje staloţenosti ljude čini

oj godini. Rav Simcha Zissel pita:

podloţnima donošenju pogrešnih

"Što se događalo u međuvremenu?"

odluka i glupih pogrešaka. Kada su

Rav Simcha Zissel odgovara da iz

nespokojni, ljudi ne mogu donositi

Mišne u Avos i Gemare u Eruhin

kvalitetne odluke.

vidimo da su tijekom tih 38 godina oni bili savršeni. Kako to znamo?

Mišna [Avos 5,4] navodi 10 konkretnih "iskušenja" s kojima su naši praStrana 16

Pouka koju Rav Simcha Zissel iz ovoga izvodi jest da svatko mora biti posebno paţljiv kadgod se nala-

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Čuvajte se tijekom prijelaznih perioda u životu

zi pred novom situacijom u ţivotu,

dragocjeni narod bio ţedan vode,

da moţe učiniti da voda krene iz

čak i ako je ta promjena na dobro.

on je udario stijenu i voda je pote-

stijene zbog njegovog obraćanja

Velikom većinom, mladići koje ja

kla... Zbog pravednosti njegove, da-

riječima – i to je doista način za koji

podučavam u ješivi nalaze se u pri-

ruj nas vodom obilno!" Gerer Rebe

je dobio uputu od Svemogućeg da

jelaznim razdobljima svog ţivota.

raspravlja da kada bi pogreška Mo-

će njime ponovo pokrenuti vodu da

Oni su ili na pragu šiduhim ili su u

šea Rabenu (kao što Raši kaţe) bila

poteče iz stijene, nakon što je presta-

šiduhim ili su zaručeni ili su tek

udaranje stijene onda to ne bi bilo u

la prilikom Mirjamine smrti. Moše

vjenčani ili su nedavno dobili dijete.

redu spominjati u Tefilas Gešem.

Rabenu je znao da on moţe izvesti

Sve te faze predstavljaju glavne pro-

Makar, moţe se tvrditi da se spo-

vodu iz stijene svojim riječima. Me-

mjene u ţivotu čovjeka. To su predi-

minjanje udaranja stijene ne odnosi

đutim, brinulo ga je da će to na neki

vne promjene, no te promjene ipak

na nemili događaj u paraši Hukas već

način umanjiti ugled njegove sestre

lako mogu prouzročiti potres u ţi-

na događaj u paraši BeŠalah, kada

koja je jedina imala dovoljno zaslu-

votu osobe. Kada se stvari mijenja-

mu je uistinu bilo zapovijeđeno da

ga – da tako kaţemo – da učini da

ju, i nadolaze sa svih strana, osobi

udari stijenu, no svejedno – kao što

voda poteče iz stijene silom (tj. –

nedostaje "jišuv ha'daas" [unutarnjeg

se kaţe – "Ne upuštajmo se u to!"

udaranjem stijene). On nije ţelio da

mira] pa u takvim situacijama ona mora biti posebno paţljiva. Štitio je ugled svoje sestre Tzitz Eliezer (Rabbi Yehudah Waldenburg) u tomu 17 #41 njegovih

Međutim, Tzitz Eliezer sam olakšava to pitanje u vezi Rašijevog tumačenja. On daje drugačije tumačenje izraza upotrijebljenog u Tefilas Gešem:

sabranih responsa iznosi u ime Gerer

Oni su sve te godine dobivali vo-

Rebea da tekst svakodnevnih moli-

du zbog Mirjamine zasluge. Mirjam

tava

Rambamovo

je umrla u paraši Hukas i istog časa

shvaćanje Mošeove avera [grijeha]

voda je prestala teći. Mora se posta-

kod Mei Meriva. Raši (a i mnogi

viti pitanje, zašto je Vječni promije-

drugi) tumače da se avera sastojala

nio upute dane Mošeu Rabenu. Za-

u tome što je on udario stijenu um-

što je Mošeu bilo rečeno da udari

jesto da joj je govorio. Rambam u

stijenu u paraši BeŠalah, a u paraši

Šmone Perakim tumači da je avera

Hukas da govori stijeni?

potkrepljuje

bila to što je zbog Ţidovskog naroda

izgleda da je on uzvišeniji ili da ima više zasluga od svoje sestre. Stoga je, ZBOG SVOJE PRAVEDNOSTI i skromnosti, udario stijenu. Upravo to je ono što kaţemo u Tefilas Gešem.

I to se lijepo uklapa. Mi Svemogućem u Tefilas Gešem govorimo o našoj potrebi za kišom. Mi mu kaţemo da moţda nismo dostojno ovog velikog blagoslova, no da nam je on krajnje potreban. Preklinjemo Vječnog da učini to mimo i van Svojih Strogih Vrlina (da bude ma'avir al Midosav). Mi prizivamo sjećanje na Mošea Rabenu. On je mogao pro-

Lev Aryeh ovo pitanje postavlja u

govoriti stijeni i učiniti da poteče

Masehes hulin. On odgovara da je

voda. No Moše Rabenu je postupio

prvobitno vrelo vode bilo zbog Mir-

"mimo i van" toga. On nije htio sebi

jaminih zasluga. Mirjam, koliko god

pripisati bilo kakve dodatne zasluge

istaknuta bila, nije bila Moše Rabe-

i ţelio je zaštiti ugled svoje sestre.

nu. Stoga se čudo moralo dogoditi

Zbog tog čina velikodušnosti koji je

na "prirodniji" način. Drugim riječi-

Tzitz Eliezer, u ime Gerer Rebea,

Moše učinio, mi molimo da i B-g s

ma, manje je čudo udariti stijenu pa

podrţava Majmonidov pristup za-

nama postupi velikodušno. Zbog

da voda iz nje poteče nego li joj go-

snovan na odlomku koji kaţemo u

toga spominjemo Mei Meriva čak i u

voriti pa da iz nje krene voda. Moše

Tefilas Gešem [molitvi za kišu] (koja

Tefilas Gešem.

Rabenu je toliko uzvišen da "njego-

se govori na Šmini Aceres) u kojoj

va" čuda dolaze na posebno natpri-

kaţemo: "U vrijeme kada je tvoj

rodan način. On ima takve zasluge

naizgled izgubio kontrolu nad sobom kada ih je oštro napao rekavši: "Poslušajte ovo, molim vas, vi buntovnici" [Bamidbar 20,10]. Prema Rambamu, to nije imalo nikakve veze s udaranjem stijene.

Godina 11 17 Broj 36 Strana

■

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Skrušeno ga zamolite da ukloni naše nedostatke karaktera U ovom odlomku,

Ali što učiniti ako ga uvijek iznova

Izraelci se ţale da

ne uspijete kontrolirati? Zamolite

nemaju

vode.

Hašema da ukloni ovu manjkavost

Hašem kaţe Mojsiju

vašeg karaktera i na taj način "na-

da naredi stijenu da

pravi mjesta" na koje mogu ući fine

dade vodu. Budući

osobine.

da je u prethodnoj epizodi Hašem rekao Mojsiju da stijenu udari svojim štapom, Mojsije to učini

Lota, išla u korist.

R. Yaakov Moshe Charlap daje komentar kako nam ovo pokazuje koliko je velika nagrada za čin heseda. Čak i ako ga se učini iz skrivenih pobuda, pa čak i ako je motiv za

Neprocjenjiva nagrada za dobro

svaku osudu, čovjeka se ipak na-

djelo

građuje za dobro koje je proizišlo iz tog čina.

ponovo. Hašem je rekao Mojsiju da

Kad je Og bašanski kralj krenuo u

je izgubio pravo da uđe u Kanaan

borbu s Izraelcima, B-g je rekao

Sličan koncept nalazimo u micvi o

sa svojim narodom.

Mojsiju: "Ne boj se, jer sam ti ga dao

zaboravljenom snopu. "Kad ţanješ

u ruke" (21,34)

svoje ţito na svom polju i zaboraviš

Rambam kaţe da Mojsijev grijeh

snop u polju, nemoj se vraćati da ga

nije bio udaranje stijene, već to što je

uzmeš; to će biti za prozelita, siroče

izgubio kontrolu nad svojom bije-

Nagrada koju čovjek

som i nazvao Izraelce "buntovni-

dobiva za davanje cedake

ma". Gubitak kontrole nad vlasti-

donosi više koristi davaocu

ni zakon 24,19). Raši ističe da je čo-

nego primaocu

vjek nagrađen iako nije namjerno

tom ljutnjom teţak je prekršaj koje Talmud izjednačava s idolopoklonstvom.

Kad smo nečime izazvani ne moţemo si pomoći da ne osjetimo bijes, ali svakako bismo uvijek trebali izbjeći da zapadnemo u bijes. Talmud kaţe da kada se osoba razbjesni, nje -zino prosuđivanje postane iskrivlje -no i "sve sile pakla dominiraju njo-

Raši kaţe da se Mojsije bojao da bi Og mogao pobjediti zbog zasluga koje je imao za obavještavanje patrijarha Abrahama da je njegov nećak, Lot,

zarobljen

(Postanak 14,13;

"bjegunac" je bio Og, r. Raši). Međutim, Raši kaţe da Ogova namjera

i udovicu, tako da B-g blagoslovi vas i sve djelo ruku vaših."(Ponovlje-

ostavio ţito siromašnima. Moglo bi se tvrditi da je nagradu dobio zato što se nije vratio natrag da ga uzme.

Raši navodi Sifri da ako netko izgubi novac, a pronađe ga siromašna osoba, on ima micvu obaveze davanja cedaka, iako nije bilo čak ni pasivnog čina.

teško da je bila za pohvalu. Upravo

Micva o cedaki je izuzetno velika.

suprotno, on se nadao da će Abra-

Za razliku od drugih micvos, gdje je

U pismu svom sinu, Ramban mu

ham biti u bitci ubijen, i tada bi

vaţna namjera u izvršavanju micve,

savjetuje da izbjegava bijes, jer kon-

mogao oţeniti Saru. Ipak, Mojsija je

ako netko izvrši micvu iz osobnog

trola nad vlastitim gnjevom dovodi

brinulo da bi mu njegova zasluga u

interesa, zasluga cedake je zbog po-

do razvoja finih karakternih osobi-

omogućavanju Abrahamu da spasi

moći koju ona pruţa potrebitima.

me".

na.

Ta se svrha postiţe bez obzira na dobročiniteljevu namjeru.

Ponekad moţemo imati osjećaj kao da nam se zahtjev za cedaka nameće.

Trebamo

se

sjetiti

da

nagrada koju čovjek dobiva za davanje cedake donosi više koristi davaocu nego primaocu. ■

Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K ljuč za uspješan brak u tome da dvoje cijeni njegovu svetost. Povrh toga da

samo sjedini muškarca i ţenu, brak mora uvesti treću dimenziju: B-ga. Hebrejske riječi za ženu i čovjeka sadrţe riječ vatra. Svaka od njih također sadrţi druga slova koja, kad se sloţe, čina ime B-ga. Muškarac i ţena su bez B-ga poput dvije vatre koje će sagorjeti jedna drugu. Kad se oni uzdignu iznad svojih sebičnih ograničenja i uvedu B-ga i ono što je sveto u svoje ţivote, mogu se ujediniti nevidljivom, skrivenom vezom, koja njihovo jedinstvo, njihov brak čini mnogo većim od jednostavnog zbroja sastavnih dijelova.

Dvije osobe se mogu voljeti i brinuti jedna za drugu, ali u nedostatku više snage, što drugo moţe zauvijek spojiti konačna ljudska bića? Takva je veza nuţna, jer, pored toga što su dva stranca s različitim osobnostima i iskustvom, čovjek i ţena se razlikuju biološki, emocionalno i psihološki, a u svojim ţivotima će doţivjeti mnoge promjene.

Najvaţniji sastojak u stvaranju te doţivotne veze je predanost muţa i ţene B-gu i vječnim zakonima. Kao što dom treba temelj na kojem će stajati, brak mora biti izgrađen na vječnom temelju. Muţ i ţena trebaju pozvati B-ga u svoje zajedništvo tako što će posvetiti svoje ţivote vječnim vrijedno-

Ako vaša religija ne ostavlja mjesta za sumnju,

Moţete biti sigurni da ste zatočenik vjerovanja.

R. Rami Shapiro ■

stima i povezati se sa stvarnošću koja je viša od njihove, priznavajući B-ga koji ih je stvorio kao dvije polovice jedne duše.

To u svakom partneru stvara predanost onom drugom, njihovim obiteljima i svijetu u kojem ţive.

Jedinstvo stvoreno brakom – veza između muškarca, ţene i B-ga – pojačava jedinstvo i ljubav u obitelji. Ono će odrediti kako će svako dijete rasti i nastaviti voljeti. To jedinstvo je nuţan preduvjet za blagostanje svakog partnera, omogučujući im da rastu svatko za sebe i zajedno. Naš brak – način na koji su muškarac i ţena ujedinjeni – odraţava, prije svega, način na koji smo ujedinjeni s B-gom.

R. Simon Jacobson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 11 19 Broj 36 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Probudi se i živi!

Nemogavši se savladati, potkralj je ubrao jabuku s drveta i zagrizao ju. Čim je progutao zalogaj srušio se na tlo u dubokom snu i spavao dugo, dugo vremena. Vicekraljev sluga pokušao ga je probuditi, ali nije uspio.

Pripovjetka "Izgubljena princeza" Rebe Nahmana na fascinantan način govori o našim ţivotima. Kao takva, tjera nas da si postavimo suštinsko pitanje: "Da li ja uistinu posjedujem apsolutnu samokontrolu?"

Bili mi toga svjesni ili ne, svi smo mi "jeli te jabuke" - svi mi smo pogriješili na svoj način i pali u duboki duhovni san. Zašto san? Zato što dok spavamo, mi nismo svjesni da smo se daleko udaljili od stvarnosti.

Oko nas se mogu događati razne stvari, značajni događaji u našim ţivotima, na koje ćemo moţda jednog dana pogledati unatrag i čuditi se: "Kako sam to mogao previdjeti?". A opet posve smo neosjetljivi za stvarni ţivot. Pa kako onda da se probudimo? Kako da opet budemo ţivi?

Svatko od nas ima svoje zlatno tele ili neki drugi oblik idolopoklonstva. Premda to sami po sebi ne moraju biti pravi idoli, oni nam odvlače paţnju do te mjere da prekinemo našu vezu s B-gom. Mnogi hobiji ili aktivnosti u koje smo uključeni odvlače nas od naše prave svrhe u ţivotu, i navode nas na sanjarenje. Midraš povezuje grijeh sa zlatnim teletom s crvenom kravom, čiji pepeo ima moć očišenja. Kao što to kaţe Midraš: "To se moţe usporediti sa sinom sluškinje koji je zaprljao kraljevu palaču. Rekli su: 'Neka majka dođe i počisti nered' (Tanhuma, Hukat 8). Crvena krava, prema čijoj je slici načinjeno zlatno tele uspoređena je sa sluškinjinom majkom: ona ima moć da oćisti od idolopoklonstva. No, crvenu kravu je teţe pronaći.

Na koji način mi škropimo taj pepeo čak i danas?

Naša paraša navodi: "Uzmite si potpuno crvenu kravu, bez mane, na koju nije bio poloţen jaram" (Br 19,2). Zohar (Hukat, str.180) komentira da "crveno" označava vrlo stro-

ge osude, dok se "potpuno, savršeno" odnosi na ublaţene osude. Oštre osude rezultat su naših raznih prijestupa: budući da nam je odvraćena pozornost i da smo usnuli, pro -tiv nas je izrečena presuda koja nas razdvaja od našeg Nebeskog Oca. Mi postajemo uvjereni da smo udaljeni i da smo nespojivi s istinskom duhovnošću.

Ili, moţda još gore, moţda se doista nalazimo u dubokom snu i nismo ni svjesni da spavamo. Moţemo misliti da sluţimo B-gu i da ţivimo smisleni ţivot, ali to je zato što sebe procjenjujemo samo površinski! Tko moţe zaista ustvrditi da je neprestano u stanju svjesnosti o B-gu Ali mi moţemo ublaţiti ovu osudu pronalaţenjem jedne ”savršene” točke u nama, "one koje nema mane, na koju nije bio stavljen jaram".

Bez obzira što smo učinili (ili što nismo učinili), suština Ţidova je potpuno dobra i čista. Iz tog razloga, Rebe Nahman podučava da nema Ţidova koji nema dobrih mjesta u sebi. Svatko od nas mora zagledati duboko u svoju dušu i naći ono dobro koje se izraţava kroz naše misli i djela. Da bismo se probudili, prvo moramo shvatiti tko doista jesmo i koliko je posebno biti Ţidovom. Spavamo samo zato što smo zaboravili našu pravu stvarnost! Poput majke koja podiţe, i ponovo na noge postavlja svoje dijete koje je palo, tako i mi, kada se povezujemo s našim dobrim mjestima i shvatimo svoju istinsku suštinu, posipamo pepeo crvene krave, te razne prepreke koje su nas sprječavle da duhovno rastemo bivaju uništene.

Mi se moţemo vratiti kući.■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: HUKAT

Paraša (priča) Ḥukta uči nas tajni pravog uspjeha i daje nam silu da odaberemo stvarnost umjesto iluzije. Započinje s poznatim propisom koji se naziva "Pepeo crvene junice".

On je poznat jer je postao simbolom tajanstvenih i nelogičnih pitanja koje Tora krije iza svojih priča i propisa. Sljedeća je priča pozna-ti događaj u kojem Moše udara stijenu i iz nje poteče voda za cijelu naciju, no naţalost, B-g je Mošeu rekao da stijeni govori, a ne da je udari. Nadalje moţemo čitati o smr-

je suština dijeljenja i beskrajne svjet-

junici koja nikada nije bila pod jar-

ti Arona, a portom moţemo čitati o

losti i ljubavi. Znači, mi se moramo

mom, što znači da ništa ni sa■ kime

tome kako Izraelci opet prigovaraju,

povezati s frekvencijom beskona-

nije podijelila osim sa sobom.

jadikuju te su kao odgovor na to

čnog toka ukoliko se ţelimo pripoji-

kaţnjeni pomorom od zmija. Kada

ti na tok ţivota koji beskonačno teče

su molili za oprost i iscjeljenje Moše

od Stvoritelja.

im napravi poznatu bakrenu zmiju koja kasnije postaje međunarodni simbol iscjeljenja i medicine.

Kao što smo gore naveli, lijek se nalazi na istom mjestu gdje je i problem. Dakle, Crvena junice je

Kabalisti objašnjavaju da Tora nije

lijek za nečistoću i nepropusnosti za

povijesna knjiga, nego "... drvo ţivo-

protok snage ţivota. Kako to? Juni-

ta onima koji je se drţe" (Izr 3,18), ve-

ca će biti spaljena, a njen će pepeo

Pa, što je Crvena junica? Kada se

za s duhovnom snagom - snagom

biti stavljen u vodu (koja simbolizi-

netko ţeli očistiti od nečistoće zbog

ţivota. Svaki nam tjedan daje dru-

ra duhovnu snagu Desne kolone), te

doticaja s mrtvacem, što je najveća

gačiji duhovni izazov - naš ispravak

će njima zajedno svećenik škropiti

nečistoća, on ode svećeniku koji za

(tikun) na putu do punine. Ti nam

(što je također simbol Desne kolone).

pročišćavanje koristi pepeo crvene

se izazovi neće prepriječiti na putu,

junice koja nikada nije bila pod jar-

ukoliko se nismo u stanju suočiti s

mom.

njima. Stoga gdje god postoji udarac

Zohar nas uči da sve ima duhovni smisao i da naših pet osjetila ne razumiju sve. To je slično "teoriji kaosa" u modernoj matematici koja je temelj za objašnjenje mnogih fenomena u svemiru. Prema toj teoriji, mnogi od kozmičkih kaotičnih procedura zapravo su jedan veliki red koji mi ne moţemo razumjeti.

Zohar također objašnjava da je razlika između zlih ljudi i onih koji slijede put istine, put Drva ţivota, odanost, ljubav i jedinstvo koje su iste frekvencije kao i Stvoritelj, koji Godina 11 21 Broj 36 Strana

(izazov), tamo moţemo pronaći i lijek, skriven u tjednom dijelu Tore paraši. Svi opisi u paraši su zapravo simboli koji su namjenjeni da nas vode kroz tjedan kako bi nam pomogli na našem putu da se poveţemo s Drvetom ţivota.

Snaga Lijeve kolone - moći koja prima samo za sebe, je snaga kraja i smrti - izraţava se u nekoliko simbola: u svijetu ţivotinja to je bik; po rodu je ţensko; a boja izgleda kao crvena; kada se svi ovi simboli poveţu u jedno izraţeni su u Crvenoj

Slično tome, zmija koju znamo iz priče o Adamu i Evi, zapravo je jedna strana u nama koja nas uvijek vuče prema negativnost i smrt, a naša paraša ima lijek za to - to je bakrena zmija. Bakar je simbol moći ravnoteţe, centralne kolone.

Hukat se obično čita u mjesecu tamuzu koji je horoskopski znak raka. Znak raka je poznat po svojoj velikoj osjetljivosti i bit je naše paraše usmjeriti tu osjetljivost na dijeljenje i davanje drugima - lijek za nečistoću i priključenje na Drvo ţivota. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

Iz

SPORT

Vujo sretan rođendan! Maccabi prvak Izraela!

ćeg

a dom

a tisk

Basketball.hr, 14.6.2018.

Hrvatski dvojac večeras fešta u Izraelu.

Neven Spahija je doveo Maccabi Tel Aviv do naslova prvaka Izraela. Drugi je to klub sudionik ovogodišnjeg izdanja Zadar Basketball Tournamenta nakon turskog Fenerbahcea koji je unutar 24 sata osvojio naslov državnog prvaka.

Ligaški dio natjecanja protekao je u vrlo izjednačenoj borbi za što bolje pozicije u doigravanju. Najveći konkurent Maccabiju bila je momčad Hapoel Halona. Međutim u

apsolutnu dominaciju i slavio s uvjerljivih 95-75. Prije toga 'ponos Izraela' je nadigrao Hapoel Tel Aviv također s velikom razlikom (98-74).

Uspjeh je ovo i generalnog menadžera kluba Nikole Vujčića koji je danas proslavio 40. rođendan i začinio ga trofejom. U nedavnom intervjuu za Basketball.hr Vujo je naglasio kako je izjednačenost lige stvorena na umjetan način te da je s druge strane polučila

■

pad izraelske košarke na među -narodnoj reprezentativnoj i klupskoj sceni.. ■

finalu Maccabi je pokazao

Izraelski ministar špijunirao za Iran Politika, 18.6.2018.

JERUSALIM - Izrael je optužio bivšeg ministra energetike Gonena Segeva da je špijunirao za Iran, saopštila je danas izraelska bezbednosna služba Šin Bet. U saopštenju Šin Beta navodi se da je Segeva, koji je bio

ministar energetika sredinom 1990-ih i živeo u Nigeriji, regrutovala iranska obaveštajna služba za koju je on radio kao agent.

On je, navodno, snabdevao Iran „informacijama u vezi sa energetskim sektorom, bezbednosnim lokacijama u Izraelu, kao i o zvaničnicima u politi-

čkim i bezbednosnim institucijama”.

Segev je uhapšen tokom posete Ekvatorijalnoj Gvineji u maju i isporučen Izraelu, gde je protiv njega optužnica podignuta u petak, javlja Rojters a prenosi Tanjug. ■

Palestinci napadaju Izrael balonima sa bombama i zapaljivim zmajevima Politika, 15.6.2018.

Gaza - Izraelske jedinice za razminiranje uništile su eksplozivnu napravu nedaleko od Gaze, koja je zakačena za balon letela iznad autoputa, saopštila je izraelska policija.

Page 22 Strana 22

Kako se navodi, balon sa bombom pušten je iz Gaze, a prvi su ga primetili civili, izjavio je portparol policije Miki Rozenfeld, prenosi AP. U Gazi je danas praznik kojim se slavi završetak Ramazana.

Inače, Izrael se bori sa požarima koje su izazvali baloni sa zapaljivim uređajima, a koje su lansirali Palestinci u Gazi, navodi agencija. Ti požari su uništili šume, spalili poljoprivredna zemljišta i ubili brojne životinje prethodnih nedelja.

Divrej Tora

Organižatori protesta, koji se održavaju na granici Gaze i Izraela saopštili su da će tokom dana pustiti veliki broj zmajeva i balona sa zapaljivim materijalima, u nadi da će sleteti u Izrael. (Tanjug). ■

Godina 11 Broj 36