4_03-DivrejTora-Behaalotha-5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 33

Zagreb, šabat 2. lipnja 2018. - 19. sivana 5778.

Broj 33

http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Beha’alotha Jeruzalem 18:59

20:22

Zagreb

20:20

21:21

Rijeka

20:25

21:26

Split

20:10

21:11

Dubrovnik 20:00

21:02

Vinkovci 20:07

21:08

Sarajevo 20:03

21:05

Doboj

20:08

21:09

B. Luka

20:11

21:13

Beograd 19:58

21:12

Novi Sad 20:02

21:17

Subotica 20:06

21:23

Zrenjanin 20:00

21:16

Niš

19:47

20:59

Beč

20:28

21:30

Frankfurt 21:08

22:09

Edison, NJ 20:03

21:04

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb na dan, utorak 5.6.2018.

divrejtora@gmail.com

Paraša Beha’alotha

Mojsije se moli za Mirjam da bude izliječena, Hesdin iz Amiensa, ilustracija, 1450-1455, iz Biblia pauperum, izloženo u Museum Meermanno Westreenianum, Haag

(Bamidbar 8,1-12,6) Aronu je zapovijeđeno da upali uljanice na menori, a pleme Levi je uve-

skog brda na kojem su proboravili skoro godinu dana.

Narod je nezadovoljan sa svojim

Alot Hašahar

2:59

Najranije Talit

3:57

Nec Hahama

5:08

Kao odgovor na molbu ("Zašto je na-

70 starješina kojima "daje od svoga du-

9:01

ma uskraćeno?") jedne grupe koja nije

ha" kako bi mu pomogli nositi breme

10:19

mogla prinjeti ţrtvu za Pesah u dogo-

upravljanja narodom. Mirjam ruţno

12:55

voreno vrijeme jer su bili obredno ne-

govori o Mošeu i kaţnjena je leprom;

17:27

čisti, uveden je "Drugi Pesah". B-g daje

Moše moli za njeno izliječenje i čitava

19:04

Mojsiju upute o putovanjima i podiza-

zajednica sedam dana čeka njezin opo-

20:42

nju tabora u pustinji i o formaciji u ko-

ravak. bojama i znakom.

21:24

joj će narod napustiti podnoţje Sinaj-

Najkasnije Š’ma Zman Tefila Hacot Minha Ketana Plag Haminha Šekia Cet Ha-kohavim

deno u sluţbu u Svetištu.

"kruhom s nebesa" (mana) i traţi da ih Moše opskrbi s mesom. Moše određuje

■

Prevela Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 14 p’sukim

bnim osvrtom na stijenj (plameno-

(8,1-8)

ve) svjetiljki koji stoji prema “licu

Aharon dobiva uputu da vodi brigu o svjetiljkama Menore.

Raši objašnjava vezu između ovog odjeljka i onog o darovima n’si’im s kraja paršat Naso. Aharon se, kao

Menore” (tj. središnjoj grani Menore).

G’matrija bazirana na l’ora šel Tora Rabi Yaakova Auerbacha, z”l Divrei hatora hazot (riječi ove

vođa plemena Levi osjećao posram-

Tore)

ljeno što nije poput ostalih vođa

5+400+6+200+5 (616) + 5+7+1+400

prinio dar za posvećenje Miškana. B-

(413) = 1245.

g mu kaţe da je njegov dar – svakodnevna sluţba u Miškanu – mnogo veći od svih ostalih darova.

Njihovi su darovi materijalne i prolazne

prirode,

a

njegov

je

duhovan i trajan.

Micva o odrţavanju i paljenju Menore zabiljeţena je na drugom mjestu u Tori. Zbog toga se utoliko više ističu drašot koje objašnjavaju veze s paršat HaN’si’im, budući da je p’šat na neki način zakazao (no ne sasvim).

Ramban u ovom odjeljku vidi alu-

=

4+2+200+10

(216)

+

8,15-26 Nakon malo prije navedenih postupaka, Levijim su osposobljeni da vrše svoje svete zadaće u Mikdašu,

l’ha’alot ner tamid (upaliti vječni

kao pomoćnici kohanim. Oni će, um-

plamen) = 30+5+70+30+6+400 (541)

jesto prvorođenaca Izraela, vršiti

+ 50+200 (250) + 400+40+10+4 (454)

■ duţnost u Mikdašu. Tora objašnjava

= 1245.

da su prvobitno svete duţnosti tre-

Prva se fraza odnosi na Toru, a druga na svjetlost. One su numerički ekvivalentne. Svjetlo se također poistovjećuje s Torom, kao u pasuku iz Mišlei: Ki ner micva v’Tora or (jer micva je svijeća, a Tora svjetlost)

bali vršiti prvorođenci koji su bili posvećeni

kao

rezultat

njihove

poštede u Egiptu. (Naročita uloga prvorođenih zapravo je starija od egipatskog iskustva.) Kao posljedica grijeha sa zlatnim teletom, On je uzeo Levijim, koji su kao jedan stali

20+10 (30) + 50+200 (250) +

u obranu B-ţje časti, umjesto prvo-

40+90+ 6+5 (141) + 6+400+6+200+5

rođenaca. Moše, Aharon i narod

(617) + 1+6+200 (207) = 1245

Izraela učinili su Levijim kao što ih

ziju na jednu kasniju generaciju

Jedno, pa drugo, a potom i

je Moše uputio. Nakon očišćenja,

kada su Aharonovi potomci (Ha-

zajedno – sve s istim zbrojem (1245).

Levijim su trebali doći u Miškan da

šmonejci) (ponovo) posvetili Mikdaš

A evo još jednog zbroja 1245:

paljenjem svjetla na Menori.

Pogledamo li dvije teme koje se nalaze u 7. poglavlju, nalazimo dva postupka u Hramu koja su opstala do dana današnjega (za razliku od kratkoročne prirode darova opisanih u poglavlju 7) – Birkat kohanim, koji se još uvijek svakodnevno vrši onako kako je naloţeno u Tori, i menora, koja se obiljeţava godišnjim štovanjem Hanuke. To je vjerojatno dio B-ţje poruke Aharonu.

Menora se ponovo opisuje, s poseStrana 2

se “jave na duţnost”.

T’hilim 96,3 kaţe: Objavite slavu

Od 25. godine ţivota pa do 50-te,

Njegovu među narodima, čudesa

Levi je bio kvalificiran za sluţbu u

Njegova svim ljudima.

Miškanu. (Od 25-30. Levi je učio i

Promislite or lagojim i pirsumei nisa.

uvjeţbavao se za hramsku sluţbu, a s 30 godina počeo je sluţiti u Hramu. Dob od 50 godina bila je dob za

Zatim B-g zapovijeda Mošeu da

umirovljenje od “zadaće nošenja“,

odvoji Levijim iz naroda i da ih

no levitske sluţbe pjevanja i čuva-

očisti. Ritualne vode, brijanje njiho-

nja nastavljale su se i nakon te do-

vih vlasi, čišćenje njihove odjeće, i

bi).

različite ţrtve i ceremonije provode to “odvajanje”.

Levi – druga alija – 12 p’sukim –

Budući da Tora kod Levijim naglašava dob, Gemara nas uči da ih njihove mane nisu onesposobljavale Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

za rad kao što što je to bio slučaj kod kohena. Sasvim suprotno, nedostaci kohena mogu učiniti nesposobnim za sluţenje, ali dob nije presudna. Očito, mladi kohen moţe sluţiti, ali mladi levit ne. Š’liši – treća alija – 14 p’sukim – 9,1 -14

Alija po alija

Moše zazove B-ga da odgovori na njihovu “prituţbu”.

[Vaţno je razumjeti da su zakoni o Pesah šeni dio izvorne Tore miSinaj.

Međutim, oni nisu bili otkriveni narodu sve do ovog trenutka.]

Osoba koja je “tame” ili daleko od Mikdaša, te nije u mogućnosti pri-

čica koji dođu u doba za micvot poslije Pesaha, a prije Pesah šeni, ne bi trebali sudjelovati u prvom Pesahu (kao dijete), nego prinijeti Pesah šeni (kao odrasle osobe po halahi). Međutim, ukoliko su jeli Pesah rišon, onda ne prinose Pesah šeni.

Neţidovu koji konvertira između dva Pesaha, neće biti dopušteno da

B-g je govorio s Mošeom u

nijeti korban Pesah, prinijet će svoj

Sinajskoj pustinji tijekom mjeseca

korban Pesah poslijepodne 14. ijara, i

nisana druge godine od Izlaska. Za-

pojesti ga te noći s macesom i

ovijedio mu je (podsjetio ga) da ka-

marorom. Ništa od njega ne smije

Ţena je obavezna imati korban

ţe narodu da prinese korban Pesah.

preostati do jutra, i niti jedna kost

Pesah (prvi, na 14. nisana), jednako

Tora biljeţi da je poslijepodne 14.

ne smije biti slomljena. Svi propisi

kao i muškarac. Makar je on vre-

nisana uistinu po prvi puta bio

korban Pesaha primjenjuju se na

menski određen, on je dio paketa

prinesen godišnji korban Pesah, kao

Pesah šeni (zapravo postoje razlike u

micvot

što je bilo zapovijeđeno.

vezi perifernih detalja, no same

zabranu hameca, i ovdje se radi o

korbanot su jednake). Namjerno ne

skupu micvot koji se nalazi u

prinijeti korban Pesah kaţnjava se

središtu Ţidovskog ţivota – “sve” je

“karetom” (ekskomunikacijom).

povezano s J’ci’at Micrajim – i ţene

[Ova epizoda s Pesah šeni dogodila se prije brojanja naroda, kao što je zapisano u prvom odlomku Bamid-

jede od prvog Pesaha. On će donijeti Pesah šeni kao (novi) Ţidov.

Pesaha,

koji

uključuje

su obavezne.

bara. Ovo nije smješteno na početak

Zapazite: Iako Tora spominje dva

knjige jer je sramota za Izraelski

konkretna “izgovora” za ne prino-

Pesah šeni je drugačiji. On je više

narod što su (što smo) prinijeli

šenje korban Pesaha, svatko tko nije

“klasična” vremenski vezana poziti-

svega jedan korban Pesah za čitavo

prinio korban Pesah iz bilo kojeg

vna micva, te su je ţene oslobođene.

vrijeme boravka u Pustinji.]

razloga – uključujući i onoga koji ga

Međutim, ţena koja ţeli prinijeti

namjerno nije prinio – ispunjava

Pesah šeni (naravno, ukoliko postoje

uvjete i obavezan je prinijeti Pesah

okolnosti za Pesah šeni), moţe to

šeni.

učiniti,

Potom nam Tora kaţe da je bilo ljudi koji su bili nečisti, te tako nisu mogli uzeti udjela u korban Pesahu.

Oni su pristupili Mošeu i poţalili se

Tora još jednom naglašava da je

da nije u redu da se oni ne mogu

jedan zakon za onoga koji je rođen

pridruţiti ovoj micvi s ostatkom

kao Ţidov i za konvertita.

naroda.

Godina 11 3 Broj 33 Strana

Rambam kaţe da dječak ili djevoj-

pa

će

kohanim

u

Bet

HaMikdašu učiniti Pesah šeni za ţenu ili ţene. Ali ne na šabat. Tada, ona mora biti dio habure koja uključuje muškarca. To je stoga što neobavezni korban ne moţe staviti po

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

strani šabat, jedino obavezni to moţe učiniti.

Gore vaţile

R’vi’i – četvrta alija – 19 p’sukim – 9,15-10,10 Od dana kada je Miškan bio podignut, pokrivao ga je nebeski Oblak tijekom dana i Oblak od vatre noću.

Jedino kada bi se Oblak podigao narod bi putovao. A kada je Oblak počivao, narod bi se utaborio. Do-

Alija po alija spomenute su

pustinji,

svrhe

samo za no

micva

truba

naraštaj za

u

buduće

generacije u vezi trubljenja kaţe ovako:

od talmudskih mišljenja o ovoj temi.)

Moše obavještava svog tasta Jitroa o planu putovanja Izraela, te ga po-

Kada narod uđe u Zemlju Izrael, trube će se upotrebljavati u vrijeme nevolje i u svečanim prigodama tijekom hramske sluţbe.

Narod putuje od Sinaja 3 dana, a pred njime ide aron koji je traţio,

godilo bi se ponekad da bi narod

ritetima da li se ova micva (ili neki

se odmoriti. B-ţji je Oblak pratio i

kreuo na putovanje nekoliko sati

njen dio) danas primjenjuje. Naime,

štitio narod.

nakon što se utaborio, a ponekad su

srebrne

ostajali danima, mjesecima pa i

povremeno se koriste i u naše

godinama.

zapovijedi

vrijeme (u kriznim trenucima) – u

narod bi se utaborio i po B-ţjoj

skladu s mišljenjem koje se slaţe s

zapovijedi narod bi putovao.

time – i spremne su da budu u

Pasuk (9,18) kaţe: “Al pi Hašem (po riječi B-ţjoj) izraelski će narod pu-tovati, i po riječi B-ţjoj oni će se

trube

su

među

poziv i vraća se u svoju postojbinu.

recimo to tako, mjesto na kojem će

B-ţjoj

rasprava

ziva da se pridruţi. Jitro otklanja taj

auto-

Po

Postoji

s običnim čitanjem teksta i jednim

načinjene,

i

potpunosti aktivirane za treći Bejs HaMikdaš. Neka bismo uskoro čuli njihov radosni zvuk.

U ovom trenutku u Tori, mi smo 13 mjeseci izvan Egipta i ni ■narod niti Moše Rabeinu nisu još učinili ono što je kasnije prouzročilo da im bude zabranjen ulazak u Erec Jisrael.

Nakon što Moše razgovara s Jitrom, trebalo je uslijediti trodnevno putovanje (sabijeno u jedan dan) da

utaboriti.” Šla”h Hakadoš piše da je

Hamiši – peta alija – 24 p’sukim –

nas zajedno s Mošeom dovede u

to ishodište ideje da čovjek treba

10,11-34

zemlju Izrael.

koristiti fraze Im jirce HaŠem, Baruh HaŠem, B’ezrat HaŠem, i slične kada god govori o tome da će nešto učiniti. Naša putovanja i svaka aktivnost također trebaju biti Al pi Hašem.

Dvadesetog ijara godine nakon Izlaska, Oblak se podigao s Miškana.

Narod Izraela putovao je Sinajskom pustinjom i Oblak je počinuo u pustinji Paran. Prvi na redu da krene

Tada

smo

mi

krenuli

upropaštavati stvar. Šiši – šesta alija – 31 p’sukim – 10,35-11,29

na putovanje bio je “zastavni tabor”

Dva naročita p’sukim o kretanju i

B-g je zapovijedio Mošeu da

Jehude kojeg su sačinjavala pleme-

počivanju arona citiraju se u našoj

načini dvije srebrne trube koje će se

na Jehuda, Jisahar i Zevulun. Miškan

molitvi kada se Tora vadi i vraća u

koristiti za sazivanje naroda (ili

je bio rastavljen i levijevske obitelji

Sveti ormar. U svitku Tore ovaj

njihovih vođa), i za davanje znaka

Geršona i M’rarija išle su za njime u

odlomak od 2 retka je okruţen

za pokret. T’kija oglašavanje s dvije

svojim prekrivenim, natovarenim

slovima “nun” pisanim

trube bio je poziv da se svi okupe

kolima. Zatim je išla skupina koju

Ovo sluţi da “podijeli knjigu Ba-

pred Mošeom. T’kija jednom tru-

su činili Reuven, Šimon i Gad. Po-

Midbar u zasebne knjige”. Raši

bom je bio poziv vođama naroda.

tom je slijedila levijevska obitelj

ukazuje da ovaj odlomak zapravo

T’ru’a oglašavanje označavalo je da

K’hata noseći sveto posuđe. Iza njih

ne pripada ovdje, te neobične “pi-

treba krenuti na putovanje – jedna

su došli Efraim, Menaše, Binjamin

sarske zagrade” naznačuju njegov

t’ru’a za svaki tabor (od po tri

za kojima su slijedili Dan, Ašer i

neprirodni smještaj.

plemena). Kohanim su zaduţeni za

Naftali koji su “zaokruţivali tabor”.

Iza toga slijedi naredni “mračni

(Ovaj opis putovanja podudara se

period” u ranoj povijesti naroda –

micvu oglašavanja trubom kada je to predviđeno.

Strana 4

naopako.

prigovaranje. Narod se ţali, te biva Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

kaţnjen. Ţale se na manu i traţe meso. S velikom hucpom sjećaju se riba i druge “fine hrane” koju su jeli u Egiptu. I omalovaţili predivnu, čudesnu prehranu od B-ga. Čak se i Moše Rabeinu poţalio na B-ţji gnjev na narod, te iznio svoje poteškoće u samostalnom upravljanju narodom. Moše također pita gdje bi mogao nabaviti dovoljno mesa da zadovolji zahtjeve naroda.

B-g kaţe Mošeu da sakupi 70 starješina koji će mu pomoći olakšati breme vodstva. B-g će u njih udahnuti boţansku spoznaju tako da ih Moše neće morati voditi potpuno sam.

Narodu B-g obećaje meso (prepelice) koje će sletjeti u jako velikom broju tijekom duljeg vremenskog

Vajihar af HaŠem m’od, B-g se jako

nazivom kivrot ha’ta’ava, jer tamo su

razdoblja (mjesec dana) sve dok

razgnjevi. Zašto? Kedushat Levi

“oni koji su se ţalili” bili pokopani.

ljudima ne “pozli od njih”. Moše

objašnjava da obično, kada bi se B-g

izrazi sumnju u to kako se toliko

razljutio na narod, Moše bi stao u

brojno mnoštvo moţe ovako na-

njihovu obranu i uvjerio B-ga, na-

hraniti. B-g kori Mošea zbog nje-

zovimo to tako, da ih ne kazni. Ovaj

gove sumnje. Moše govori narodu i

puta, Tora kaţe da je “u Mošeovim

okuplja starješine koji primaju dar

očima ovo bilo loše”. Mošea Rabe-

proricanja od B-ga.

inu narod je uzrujao više nego obi-

Dvojica od ovih “novih proroka”.

(Eldad i Medad) ostali su u taboru i proricali

među

narodom.

(Ko-

mentari nam kaţu da su oni prori-

čno. To je B-ga “razgnjevilo” još više.

protiv

Mošea i Aharona, omalovaţavajući Mošeov jedinstveni status među prorocima i narodom. B-g ih kori i jasno kaţe koliko je Moše jedinstven među svim prorocima, iz prošlosti i budućnosti.

Na

Miriam

udari

cora’at. Moše iznosi kratku ali rječitu molitvu za svoju sestru. Narod odgodi svoje putovanja na tjedan dana zbog Miriamine izolacije. (81 godi-

na čelno mjesto.) Jehošua, koji štiti

B-g šalje prepelice, kao što je i obe-

svog mentora Mošea, traţi ga da ih

ćao, nošene boţanskim vjetrom.

kazni. Moše uvjerava Jehošuu da je

Namaklo ih se ogroman broj. Narod

B-ţja volja da oni prorokuju.

provodi dan i noć sakupljajući pre-

Otprilike 18 puta u Tanahu piše “I

pelice. Tek što su počeli jesti B-ţji se

B-g se razljuti na…” Jisrael ili Bnei

gnjev pokazao u pogubnoj nevolji

Godina 11 5 Broj 33 Strana

govori

11,30-12,16 Moše i starješine okupile su narod.

narod ţalio na manu, itd. Tora kaţe

kritički

Š’vi’i – sedma alija – 23 p’sukim –

cali Mošeovu smrt i Jehošuin uspon

Jisrael, ili Njegov narod. Kada se

Miriam

koja je udarila na narod.

To je mjesto postalo poznato pod

nu ranije, Miriam je stajala uz Nil pazeći i štiteći svog malog brata Mošea u košarici. “Uzvraćanje na njenu dobrotu” je ova sedmodnevna odgoda. Mišna ističe da se dobra djela tako nagrađuju.)

Narod potom ide prema Paranskoj pustinji. Tri završna p’sukim ponovo se čitaju za Maftir. ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 380. Alternativni datum: Obaveza da se prinese Pesah šeini

na podići; maror je simbol kako su nam Egipćani zagorčili naše ţivote porobljavanjem.

U drugom mjesecu, četrnaestoga dana ... učinit će to... (Brojevi 9,11)

Ova se micva primjenjuje samo na muškarce u vrijeme kada je na snazi hramska sluţba. U Talmudu se o njoj raspravlja u devetom poglavlju traktata Pesahim; u kodificirana je Mišne Tora, u petom i šestom poglavlju Hilchos Korban Pesach, te je 58. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

Kao što smo vidjeli u Micvi #5, prinošenje korban Pesaha (pashalne ţrtve) bila je micva za svakog člana naroda. Naţalost, okolnosti bi povremeno onemogućile osobi da sudjeluje/uzme udjela u previđeno vrijeme. U ono što bi moglo sprečavati osobu da prinese korban Pesah na previđeni dan ubraja se (ali nije ograničeno teme): ako se netko nalazi u stanju ritualne nečistoće, ili fizička nije u stanju da na vrijeme stigne u Jeruzalem. Stoga je onima koji iz bilo kojeg razloga nisu prinijeli ţrtvu za Pesah 14. nisana dan "nadomjesni datum" 14. ijara. Ovo se zove "Pesah šeini", "drugi Pesah".

Ako neţidov konvertira na judaizam ili dječak postane bar micva između 14. nisan i 14. ijara, on će prinijeti Pesah šeini, iako nisu imali obvezu korban Pesaha na previđeni dan. (Vidi Talmud Pesahim 93a.)

382. Sve ovo zvuči vrlo poznato ...: Zabrana da preostane nešto od Pesaha šeini preko noći Od njega ne smije ništa preostati do jutra ... (Brojevi 9,12) 383. Krc-krc: Zabrana lomljenja kostiju Pesaha šeini ... oni neće slomiti niti jednu njezinu kost ... (Brojevi 9,12) 384. Zatrubi: Obaveza da se oglase trube u Hramu i za ratno stanje ... oglasit ćete zvucima trube ... (Brojevi 10,9)

Ima mnogo razlika između prvog i drugog Pesaha, a jedna od njih je da se Pesah šeini ne jede na jom tov niti je vezan uz jednotjedni praznik (vidi Talmud Pesahim 95a).

S druge strane, ima i mnogo sličnosti između Pesah šeini i propisanog korban Pesaha, kao što ćemo vidjeti u sljedećim micvos.

Bilo je micva da s svakog dana u Hramu oglase trube, kad su se prinosile dnevne ţrtve; bila je također micva da se oglase u kriznim vremenima za zajednicu, poput kretanja u rat. (Tora također kaţe da treba oglašavati na blagdane i na Roš hodeš, no to znači iznad musaf ţrtava u te dane, jednako kao kod redovnih dnevnih ţrtava.)

Razlog tome je to da B-g ţeli Svom narodu omogućiti da prinese korban Pesah, a neizbjeţno/neminovno je da neki neće to moći učiniti na predviđeni dan. Jeste li ikada pokušali okupiti zajedno makar i neku manju grupu ljudi? To nije jednostavno. Jednostavno je realno prepoznati da kada cijeli narod mora biti na određenom mjestu na određeni dan, neki se neće moći pojaviti.) S B-ţje strane, velikodušno je pruţiti Njegovom narodu drugu priliku da uzmu udjela u ovoj vaţnoj micvi.

Talmud nam kaţe (Menahos 28a) da su jedino trube od srebra bile prihvatljive za tu svrhu. U Hramu je trebalo drţati najmanje dvije trube, a broj nije smio prijeći 120 (Arahin 13b). Najmanji broj zvukova trube u Hramu na bilo koji dan bio je 21, a maksimum je bio 48 (Arahin 10a). Čini se da su puhanje u trubu izvodili kohanim (svećenici), a ne leviti (prema Brojevi 10,8), mada se na to moţe različito gledati.

Ova se micva primjenjuje samo kada je na snazi hramska sluţba. Ona je obavezna za muškarce, a za ţene je stvar izbora. U Talmudu se o njoj raspravlja u devetom poglavlju traktata Pesahim, i započinje na stranici 92b. Kodificirana je u Mišne Tora, u petom i šestom poglavlju Hilchos Korban Pesah, te je 57. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

381. Bolje ikad nego nikad: Obaveza da se jede Pesah šeini ... s macos i gorkim biljem, pojest će je. (Brojevi 9,11) Kao i redoviti/propisani/ korban Pesah, Pesah šeini se jeo s macesom i marorom (gorkim biljem, usporedite s Mitzvom #6). Razlog je jednak onome za redoviti korban Pesah, kao što opisujemo na našim Sederima za Pesah: maces nas podsjeća na to kako su naši preci ţurno napustili Egipat, toliko ţurno da im se kruh nije imao vremeStrana 6

Razlog je za ovu micvu bio da se paţnju kohanim upravi na ţrtve. Kao što smo raspravljali u Micvi #144, određene neprimjerene pomisli, kao naprimjer da se ţrtvu jede na pogrešnom mjestu ili u krivo vrijeme, poništavale bi sluţbu. Trube su jedan veliki, "Hej, ti!", za kohanim, usmjeravajući njihovu koncentraciju na sluţbu kako bi je ispravno izvršili. Kao što je namjena šofara na Roš hašana da privuče naša srca k tešuvi (pokajanju), svakodnevna oglašavanja truba u Hramu imala su za cilj da obrate umove kohanim duhovnoj vaţnosti njihovih duţnosti.

Ova se micva primjenjuje na kohanim u vrijeme kada je na snazi hramska sluţba. O ovome se u Talmudu raspravlja na različitim mjestima, uključujući traktat Roš Hašana (s početkom na stranici 26b). Ova je micva kodificirana u Mišne Tora, u prvom poglavlju Hilchos Taaniyos. Ona je 59. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 30. - Šabatne međe Osoba koja se nalazi u nenastanjenom području kada započne šabat moţe od svog početnog poloţaja hodati u bilo kojem smjeru unutar polumjera od 2004 lakata, ali ne smije izaći izvan tog područja (397,1 -2, 401,1, 405,3). Ako se nalazi u privatnom području koje je površine od najviše 5000 kvadratnih lakata ili ako je ono načinjeno u svrhu stanovanja, a postojalo je prije početka šabata (vidi 403,1), njegov polumjer od 2000 lakata počinje izvan njega (396,2). Imovina osobe ne smije se premještati van područja gdje joj je dopušteno hodati; vidi 397,3-18.

U izgrađenom području, kuće međusobno udaljene do 70-2/3 lakata tretiraju se kao jedna jedinica; pravokutnik orijentiran prema četiri strane svijeta (osim ako je samo naseljeno područje pravokutnog oblika, vidi 398,1) iscrtan je 70-2/3 lakata iza njih (vidi 398,5) i šabatna granica od 2000 lakata mjeri se od ovog pravokutnika (398,1-8), pod uvjetom da pravokutnik nigdje nije dalje od 2000 lakata od kuća (vidi 398,4). Što se tiče definicije kuće u vezi s tim, vidjeti 398,6.10.; o tretiranju vodenih površina kao dijela izgrađenog područja vidi 398,9 i 402,1; u vezi mjerenje od gradskog zida vidi 398,11. O postupku mjerenja šabatne granice, osobito kada tlo nije ravno, vidi 399,1-11; o tome primjenjuje li se šabatna granica deset ili više pesti iznad tla ili u vodenoj površini, vidi 404,1.

Godina 11 7 Broj 33 Strana

Osoba koja se nalazi unutar šabatne granice nekog izgrađenog područja kada počne šabat, tretira se kao stanovnik tog područja, pod uvjetom da je imala namjeru tamo ići (400,1; 405, 2-3). Osoba u sklopu čije šabatne granice se nalazi izgrađeno područje moţe svoju granicu mjeriti izvan tog područja, a ako se ona preklapa s takvim područjem, u njegovu granicu je uključeno čitavo područje; vidi 408,1. Čovjek (ili predmet, vidi 401,1) koji nepropisno ode van svoje šabatne granice, čak i nehotice ili protiv svoje volje, biva ograničen na radijus od četiri lakta (vidi 396,1; 405,12); no ako je u privatnom prostoru, moţe hodati bilo gdje unutar njega, te do četiri lakta izvan njega (vidi 404,1; 405,6.8.), i ako je nehotice izašao van svoje granice, u nekim okolnostima moţe vratite se u nju (vidi 405,4-5; 406,1). Ako izađe van nje

kako je dopušteno (npr. u hitnim slučajevima, vidi 401,1; 407,1.3.), on ima radijus od 2004 lakata odakle mu je dopušteno da se kreće (vidi 407,1-3), a ako to mu omogućava da se vrati unutra, on time ponovo ima svoju izvornu granicu (vidi 407,2-3).

Predmet koji je preuzet izvan šabatne granice i vraćen u nju ponovo stječe svoju svoju izvornu granicu; vidi 405,9. U vezi osobe koja ode iz■ van svoje šabatne granice brodom vidi 404,1 i 405,7.

Osoba koja ima vjerski ili hitni razlog da to učini (vidi 415,1) moţe ostaviti hranu na jednom mjestu unutar svoje šabatne granice (vidi 408,4; 409,5-6; 411,1) prije nego li šabat (ili blagdan, vidi 416,1-5) započne (vidi 415,2-3) i proglasiti to mjesto središtem svoje šabatne granice; on tada moţe slobodno hodati bilo gdje unutar radijusa od 2004 lakata od tog mjesta, čak i ako nije bio tamo kada je šabat započeo (408, 1; 409,7-10; 412,1; 413,1; 414,1-2); a ako se to mjesto nalazi u privatnom području, njegov radijus započinje izvan njega (vidi 408,2-3). Hrana se naziva eruv tehumin i mora se ostaviti na mjestu na kojem osoba moţe imati pristup u sumrak (vidi 409,16; 416,2-3). Kada je hrana poloţena, kaţe se blagoslov "... Koji nam je zapovjedio u vezi eruva" (415,4). Osoba koja je na putovanju (vidi 409,13; 410,1-3) moţe odrediti znano joj ■ gramjesto kao centar svoje šabatne nice, pod uvjetom da se nalazi unutar 2000 lakata od te točke i mogla je stići do njega prije početka šabata (vidi 409,11-12). ■

Strana 7

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Druga šansa i Pesah šeni U Bemidbaru 9, grupa obredno nečistih ljudi zbog kontakta s mrtvim tijelom traţe Mošea da im ipak dopusti da sudjeluju u Pashalnom obredu.

 Priroda njihovog zahtjeva – S obzirom da su ritualno nečisti uglavnom isključeni od uzimanja udjela kod ţrtava, na temelju čega ovi ljudi od Mošea očekuju da im dopusti da uzmu udjela? Je li njihov zahtjev zasnovan na striktnim pravnim argumentima da se zabrana ne bi trebala odnositi na njih, ili od Mošea traţe da zaobiđe zakon kao humanitarni oprost? Ili, moţda, oni jednostavno ţele prinijeti ţrtvu u neko drugo vrijeme, kao što se na kraju i dogodilo? Koju od ovih mogućnosti stihovi najbolje podrţavaju? Ima li Moše ovlaštenje da ukine zabranu Tore?  Druge šanse - zašto Hašem dopušta "drugu šansu" posebno u odnosu na korban Pesah, za razliku od drugih zapovijedi? Treba li ljudima uvijek dati drugu priliku ili postoje slučajevi kada to nije zajamčeno? Što nam o tome sugerira priča, tko zasluţuje drugu šansu, a tko moţda ne? Čuda u pustinji: Selav Nakon što se narod ţalio zbog toga što im je prehrana manom bila dosadna, Hašem ih opskbljuje sa "‫" ְשלָו‬.

Narod ih proţdrljivo skuplja i ţdere, a B-g ih odmah kaţnjava.



Iako većina identificira "‫" ְשלָו‬

Strana 8



kao prepelicu, manjina tvrdi da se naziv odnosi na ribu.

Na koji način bi svaka od ovih identifikacija mogla rasvijetliti biblijsku prikaz?

Prigovor naroda ‫"אֵ ין כֹל ִּבלְ ִּתי‬ "‫ אֶ ל הַ מָ ן עֵ ינֵינּו‬sugerira da je mana bila njihov jedini izvor prehrane. Hoil Moše se ne slaţe, sugerirajući da je mana sluţila samo kao dodatak hrani i da je često bilo drugačijih prehrambenih mogućnosti. Što bi moglo inicirati ovo mišljenje? Što to sugerira o čudesnoj (ili ne tako čudesnoj) prirodi lutanja Izraela po pustinji?

Dokono ogovaranje ili osporavanje autoriteta?

Kako razumjeti Miriaminu i Aharonovu kritiku Mošea? Je li to bilo tek dokono i pogrešno lupetanje, ili je njihovo neslaganje s njegovim ponašanjem imalo konkretnije osnove, pa ih je navelo da dovedu u pitanje njegove ovlasti kao vođe?

 Gledište Sifre na Miriam i Aharona je da oni ne misle ništa loše, te zapravo nastoje pripomoći Mošeovom obiteljskom ţivotu, potičući obnovu normalnih odnosa između Mošea i Cipore. Suprotno tome, neki moderni učenjaci, prikazuju Miriam i Aharona u negativnom svjetlu, sugerirajući da su oni osporavali Mošea kao vođu i tvrdili da su ravnopravni s njime. S kim se slaţete? Koje su prednosti i nedostatci svakog gledišta?  R"Y Bekhor Shor Mošeovog brata i sestru predstavlja uznemirenima onime što je njima izgledalo kao drskost u Mošeovoj odluci da se oţeni ţenom koja nije Izraelka. Da li su u tom trenutku povijesti mješoviti brakovi bili zabranjeni? Je li to biblijski zabranjeno? Ako nije, da li se ipak preferira stupanje u brak s Izraelkom i time se donekle



pruţa opravdanje prigovoru Miram i Aharona?

Pod kojim okolnostima je dopušteno govoriti o drugoj osobi? Što ako netko ima konstruktivnu namjeru? Ako vam se postupci druge osobe čine problematičnima, je li problem ako se konzultirate s trećom stranom u vezi ponašanju te osobe prije nego li joj pristupite?

Tko je Hovav?

Hovav je čitateljima predstavljen kao: "Hovav, sin Reuela Midjanca, hoten (tast/a) Mošea". Iz stiha nije jasno tko je od njih dvojice bio Mošeov hoten (tast): Reuel ili Hovav, iako Šofetim 4,11 jasno identificira Hovava kao hotena. Istodobno, u Šemot 2, Reuel je, a ne Hovav, opisan kao otac Mošeove ţene Cipore. Da stvari budu još sloţenije, u Sefer Šemot Jitro je opisan kao Mošeov tast.

U kakvom su međusobnom odnosu Hovav, Reuel i Jitro? Kako svi oni mogu biti Mošeov hoten (tast)?

 Pitanje u velikoj mjeri ovisi o značenju riječi hoten? Da li se ona odnosi samo na nečijeg svekra, ili se ona moţe odnositi i na nečijeg šogora, a posebno ako je odigrao ulogu pri sklapanju njihovog braka?  Mekhilta tvrdi da su Hovav, Reuel i Jitro samo različita imena jedne te iste osobe.

Ovo je u skladu s općom tendencijom rabinskih midraša da učvrste (biblijske) ličnosti time što pronalaze različita ■ za istu osobu. Koje su imena prednosti i nedostaci takvog pristupa?  Ako su Jitro i Hovav ista osoba, zašto je on još uvijek u taboru Izraelaca u knjizi Bemidbar, unatoč Šemot 18, koji završava odlaskom Jitroa u svoju zemlju? Da li se Jitro / Hovav vratio? Ako jeste, zašto? ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Osobni mir

Ovotjedni odjeljak govori o mis-

Isto vrijedi i za nas kao pojedince.

tičnoj moći Kovčega saveza da ras-

Kada naši bliţnji uspiju, naš svijet

prši i uništi neprijatelje ţidovskog

postaje bolji. Kada su oni sretni, naš

naroda. Talmud nam kaţe da je taj

svijet je sretniji. Poput Mošea, dale-

Kovčeg sakrio kralj Jošija prije babi-

ko od toga da se osjećamo ugroţeni-

lonskog izgnanstva i od tada nije

ma zbog uspjeha ljudi oko nas, bilo

viđen. Mnoštvo pećina i tunela is-

bi nam bolje da u njemu uţivamo.

pod Brda Hrama mogli bi biti mje-

To moţe samo poboljšati naše ţivo-

sto na kojem valja traţiti.

te. Kada brinemo o tuđem uspjehu i ulaţemo u njega, mi ulaţemo i u

Ostatak parše je mnogo gunđanja –

našu vlastitu budućnost.

ţidovski narod ţali se zbog mane, zbog nedostatka mesa, nedostatka

Moše, najponizniji od svih ljudi,

vode i kada više nema razloga za

preplavljen je radošću što postoje

gunđanje – oni gunđaju oko ničeg

■ nadrugi ţidovski proroci. Njegov

posebno. Da, ljudsko gunđanje, a iz

rod duhovno raste, a pojedinci se

nekog razloga osobito gunđanje

uzdiţu do razine nadahnuća. Kao

Ţidova, nije novi fenomen.

glasi njegov nevjerojatan i neočekivan odgovor.

Sjajno je kad ljudi oko nas napreduju i uspijevaju.

Moše shvaća ono što samo malobrojni vođe shvaćaju, a to je da ne samo da je uspjeh naroda njegov

Njihov uspjeh također je i

vlastiti uspjeh, već i da je uspjeh

naš uspjeh.

svakog pojedinca koji je dio tog

vođa naroda, što bi više mogao traţiti? Sjajno je kada ljudi oko nas rastu i uspijevaju. Njihov uspjeh također je i naš uspjeh.■ Prevela Anja Grabar

naroda, također njegov vlastiti uspjeh. Pravi vođa nikako ne moţe

Pred kraj ovotjedne parše čitamo jednu nevjerojatnu epizodu.

Dvojica od sedamdeset starješina, Eldad i Meidad, odjednom počinju prorokovati usred tabora. Proroštvo je magnetski medij i mnoštvo se sakuplja kako bi ih čulo.

Jošua trči do Mošea i kaţe mu da ih mora zaustaviti jer oni potkopavaju njegov autoritet. A Moše odgovara na način na koji samo on to moţe. „Kad bi barem cijeli narod bio nadahnut takvim proroštvom,“

biti ljubomoran. Jer pravi vođa zainteresiran je za uspjeh onih koje vodi. Ljubomora je u suprotnosti sa vodstvom.

Vođa koji ţeli moć bit će ljubomoran ako drugi postanu prijetnja toj moći. Vođa kojemu je iskreno stalo do njegovih ljudi, neće se bojati toga da drugi također postignu veličinu.

Dobar vođa ohrabrivat će i njegovati uspjeh svojih bliţnjih – čak i ako to znači da će ga oni jednog dana nadmašiti. S druge strane, vođa kojemu je najviše stalo do vlastitih interesa, ugušit će teţnje onih koji se uzdignu previsoko.

Godina 11 9 Broj 33 Strana

Strana 9

Rabbi David Stav:

Trube sjećanja Nakon što su gotovo godinu dana

diljem nje, te se svatko naselio na

U sljedećem stihu, Tora nam kaţe

proveli kod Sinaja, Izraelci se pri-

području određenom za njegovo

da se truba treba oglasiti i na blag-

premaju za polazak dalje prema ze-

pleme i nasljeđe.

dane: „Trubite na trube i u dane

mlji Izrael, te su zauzeti posljednjim pripremama za naporno putovanje.

Hašem zove Mošea i kaţe mu: "Na-

Međutim, Tora spominje još dvije svrhe truba. Prva je vojne naravi:

pravi sebi dvije trube, napravi ih od

„Kad pođete na vojsku u zemlji

kovana srebra. Neka ti sluţe za sazi-

svojoj protiv neprijatelja koji vas

vanje zajednice i za pokretanje tabo-

napada, onda trubite terua u trube.

ra.“ (Brojevi 10,2)

Tada će vas se spomenuti G-spod,

U tim danima, mnogo prije izuma zvučnika, bio je potreban efektivan

B-g vaš, i spasit će vas od neprijatelja vaših.“ (Brojevi 10,9)

veselja svojega, na blagdane i mjesece mlađake, kod svojih ţrtava paljenica i ţrtava mirotvornih. Tako će vam to biti za spomen milostiv kod B-ga vašega." (Brojevi 10,10) Još jednom, truba je povezana sa sjećanjem. Na što to truba podsjeća Hašema, a što mi još ne znamo?

Mnogi su ponudili odgovor na to

jezik kojim će se narod okupiti prije

Mogli bismo razumjeti da su se

pitanje. Neki, poput rabi Avrahama

polaska na put, ili kada dođe vrije-

trube koristile kako bi se narod oku-

Ibn Ezre, učenjaka koji je ţivio■ u 12.

me postavljanja tabora – jezik truba.

pio, ili da su se mogle koristiti kao

Tora opisuje kako su se te trube tre-

bojni poklik za polazak u bitku (sli-

se sjećanje događa kada smo poslu-

bale koristiti i što su značili njihovi

čno kao što se sustav ozvučenja ko-

šni Hašemovim zapovijedima i ka-

različiti zvukovi: signal za prednji

risti na košarkaškim utakmicama).

da napravimo trubu. Međutim, ako

dio tabora da krene, signal za straţ-

Ali Tora naglašava sasvim drugači-

je to slučaj, što trubu odvaja od dru-

nji dio tabora da se zaustavi, itd.

ju svrhu trube: „…i spomenut će

gih zapovijedi?

No, trube su bile efektivne samo

vas se G-spod, vaš B-g.“

stoljeću u Španjolskoj, sugeriraju da

Drugi učenjaci smatrali su da

kada je narod bio u pustinji i kada

Treba li Hašemu truba da bi nas se

zvuk trube izraţava čisti vapaj (po-

se okupljao na relativno malom

sjetio? Ne bi li bilo bolje moliti ili

put puhanja u šofar na Roš hašanu),

području. To je bila privremena

učiniti dobro djelo kako bismo bili

i tako čini čovjeka poniznim pred

micva, budući da su trube postale

primijećeni? Kako puhanje u trubu

njegovim Stvoriteljem. No, čak i da

beskorisne jednom kada je narod

potiče Hašema da nas se sjeti s na-

prihvatimo taj argument, bilo bi on-

došao u zemlju Izrael i raspršio se

klonošću?

da bolje jednostavno koristiti šofar.

Te hipoteze mogu ili ne moraju objasniti upotrebu trube u ratu, ali još uvijek moramo razumjeti zašto se truba koristila u Beit Hamikdašu, i zašto se koristila u sretnim prigodama i blagdanima. Mora postojati neka poveznica između tih događaja i korištenja trube u pustinji.

Ja smatram da nas Tora upućuje na vaţan princip društvenog vodstva, koji je jednostavan za shvatiti, pa ipak teţak za primijeniti. Kada velik narod kreće na put, svaki pojedinac razumije da ako nema reda u taboru, ako ne postoje jasna pravila

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Trube sjećanja

o tome kako će tabor marširati, tko

se tome trebaju pokoriti – osobito

od nas moli u skladu sa svojom raz-

će ići na čelu, a tko na začelju, kada

oni individualisti kojima je teško

ličitom tradicijom, neki mogu posu-

treba krenuti, a kada stati, taj će se

funkcionirati u velikim skupinama.

mnjati u to da je to narod koji je na-

nered proširiti i ništa neće biti uči-

Onog trena kad su prešli preko rije-

pustio Egipat. Nakon svega – ovi

njeno kako treba.

ke Jordan, oni su ispustili uzdah

ljudi su toliko različiti, oni izgledaju

olakšanja, kao da kaţu „Gotovo je!

toliko drugačije jedni od drugih, čak

Ova vojna obuka je završena! Nema

se i odijevaju drugačije.

Svatko tko je vodio turističku grupu od 500 putnika sigurno je svjestan sloţenosti logistike koja je za to potrebna, čak i danas kada imamo mobitele i laptope. Sada, zamislite milijun ljudi koji su utaboreni u pustinji, a koji trebaju proći pustinjom, bez ikakve elektronske opreme. Očigledno je da je to gotovo „nemoguća misija“.

više truba i nema nikoga tko bi nas ometao! Moţemo činiti što hoćemo!

Nakon svega, nije li to ono zbog čega smo došli u ovu zemlju, tako da bi svatko mogao ţivjeti u svom 'slatkom domu'?“ No, to je ono u čemu su pogriješili.

Naši neprijatelji uvijek spavaju s jednim okom otvorenim, i oni mogu

Kada truba zatrubi,

zamijetiti takve slabosti. Oni će pocionalnoj odlučnosti i kada budemo

i našeg Stvoritelja

prisiljeni ići u rat, neki će reći da su

ostali jedan narod koji ide prema zajedničkom cilju. To sjećanje će se pojaviti i pred Hašemom te će nas se On tada zasigurno sjetiti sa naklonošću. ■ Prevela Anja Grabar

čiji način, ili da smo trebali popustiti tu ili tamo, dok će drugi kriviti ne-

još uvijek isti onaj narod

sreću naroda zbog činjenice da ne-

jedan ujedinjeni narod,

đu nama stvaraju barijere, mi i dalje

stvari mogle biti učinjene na druga-

mnogim podjelama, koji je putovao kroz pustinju –

unatoč vanjskim razlikama koje me-

kušati pronaći pukotine u našoj na-

mi podsjećamo sami sebe da smo unatoč

Zvuk trube podsjeća nas da smo,

prijatelji nisu bili u potpunosti uništeni u prethodnoj bitci.

Svatko će pronaći neku ispriku

čak i ako je sačinjen

kako bi se odijelio od ţidovskog

od različitih plemena

kolektiva i izbjegao odgovornosti koje bismo svi trebali prihvatiti u takvim kritičnim trenucima. Ljudi

Truba je sredstvo kojim moţemo

će sa sobom u bitku ponijeti listu

preskočiti te prepreke. Kada se ona

prituţbi, osim ako imamo trubu. Jer

oglasi, svatko dobiva svoje upute i

kada ona zatrubi, mi podsjećamo

zna što mu je činiti. Od iznimne je

sami sebe i našeg Stvoritelja da smo

vaţnosti osigurati da cijela skupina

unatoč mnogim podjelama, još uvi-

djeluje usklađeno kako bi se izbje-

jek isti onaj narod koji je putovao

gao vrtlog ljudi koji nitko ne bi mo-

kroz pustinju – jedan ujedinjen na-

gao kontrolirati, a koji bi mogao

rod, čak i ako je sačinjen od raznih

završiti tragedijom.

plemena i čak i ako nas mnoga miš-

Kada je narod bio u pustinji, lako

ljenja razdvajaju.

je pretpostaviti da su svi to razum-

Tijekom naših blagdana, kad sto-

jeli, čak i ako nisu bili presretni što

jimo pred Hašemom i kad svatko

Godina 11 11 Broj 33 Strana

■

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

B-Obraćenik i drugi Pesah U ovotjednoj parši, parši Behaalotha, mi učimo o fascinantnom zakonu Pesah šeni, „dodatnog datuma“ za one koji nisu mogli proslaviti Pesah na njegov pravi datum, 15-og dana mjeseca Nisana.

Tora kaţe u Brojevima 9,10-11: "Naloţi sinovima Izraelovim: Ako se netko između vas ili vaših potomaka oskvrni o mrtvaca ili je na dalekom putovanju, neka ipak slavi Pesah u čast G-spodu. Neka ga slavi u suton četrnaestog dana drugoga mjeseca. Neka ga blaguje s neukvasanim kruhom i gorkim zeljem.“ Budući da je proslava Pesaha i vrijednost slobode toliko esencijalna za ţidovski identitet, drţanje Pesaha ne smije se preskočiti. Isto tako, s obzirom na to da je Pesah pozitivna zapovijed za čije neizvršenje je kazna – karet, isključenje, čovjek koji propusti proslavu Pesaha jer je u stanju obredne nečistoće ili ne moţe doći u Jeruzalem na vrijeme, mora proslaviti Pesah mjesec dana kasnije.

Taj je zakon sam po sebi fascinan-

■

kusili izlazak, jednako odnosi zapo-

na sluţbeni dan, petnaestoga nisa-

vijed za drţanje Pesaha.

na. Međutim, obraćenik koji je pre-

Rabi Samson Raphael Hirsch to lijepo izraţava kada kaţe da ta micva ističe potpunu jednakost svakog obraćenika na judaizam u očima Tore, „Jer njegovom (obraćenikovom) proslavom janjeta Pesaha, cijela ţidovska povijest također po-

sahu, a koji nalazimo u Brojevima

obvezan slaviti drugi Pesah, kao i svi Ţidovi rođeni u judaizmu.

koja bi mogla biti potaknuta zbog

sveti jer imaju svete duše. Prema

toga odakle on dolazi, u potpunosti

Midrašu, iskvarnost u Egiptu je bila

je eliminirana.“

toliko velika da su Ţidovi u Egiptu dosegnuli 49. razinu nečistoće. Da je

Obraćenikovom proslavom cijela židovska povijest

ga, koji se rodio u zemlji."

na obraćenike. Obraćenik je jednako

ArtScrollov Humaš u komenta-

i ţeli da slavi Pashu G-spodnju, ne-

neka vam bude za stranca i za ono-

zakon odnosi jednako na Ţidove i

rima objašnjava da su svi Ţidovi

janjeta Pesaha,

ma, što vrijede za Pashu. Isti zakon

godine. Tora kaţe da se samo jedan

nosu na njega, društvena ili pravna,

9,14: „Ako li boravi kod vas stranac ka je obavi po propisima i odredba-

saha moţda ne mora slaviti Pesah te

staje njegova… i svaka razlika u od-

tan. No, jednako fascinantan je i završni stih koji govori o drugom Pe-

šao na judaizam nakon proslave Pe-

postaje njegova Rabi Hirsch ističe da je zakon o obraćeniku zabiljeţen u odjeljku ko-

iskvarnost otišla još korak dalje, njihove svete duše bile bi uništene ili izgubljene. Stoga je izlazak iz Egipta, kojim su ţidovske duše spašene od krajnjeg zagađenja i uništenja, od posebnog značaja i moraju ga obiljeţavati kako oni koji su rođeni kao Ţidovi, tako i oni koji su prešli na judaizam.

Ramban kaţe da nas taj zakon uči

ji se bavi drugim Pesahom, jer bi

da nisu samo obraćenici u vrijeme

netko mogao pomisliti da obraće-

Talmud u P'sahim raspravlja o

izlaska iz Egipta trebali slaviti Pe-

nik, kao dio Izraela, mora sudjelo-

fascinantnim zakonima vezanima

sah, već se i na sve buduće obraće-

vati sa ostatkom izraelske zajednice

uz Pesah. Zakon zahtijeva da svatko

nike, čak i one koji nisu osobno isStrana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Obraćenik i drugi Pesah

tko sudjeluje u proslavi Pesaha, tko

raćenici toliko marljivi i paţljivi u

sumnje. Potrebno je biti čovjek s

jede od pashalne ţrtve, mora biti

činjenju micvot, da bi na sebe sigur-

više znanja i mudrosti kako bi iza-

dio zajednice. Bilo da sudjeluje kao

no preuzeli nepotrebne zahtjeve, a

brao blaţi put. Čovjek sa manje zna-

dio jedne od nekoliko obitelji, svaki

što bi moglo rezultirati kršenjem

nja uvijek se boji pogrešaka i često

sudionik mora biti osobno pozvan i

pravilne proslave blagdana.

bira ozbiljniju i stroţu praksu.

potvrđen kao član te skupine.

Pretjerano držanje zapovijedi odraz je sumnje i neznanja.

Potrebno je biti čovjek s više znanja i mudrosti kako bi se izabralo blaži put.

Talmud u P'sahim 91b kaţe da ta skupina ne smije biti sastavljena isključivo od obraćenika. Razlog koji Talmud navodi za to jest da su ob-

To je nevjerojatno sociološko pro-

Zakoni o drugom Pesahu, ne sa-

učavanje ne samo obraćenika na

mo da nas informiraju o pravim

judaizam, već i Ţidova koji su se

razlozima drţanja Pesaha, već nam

vratili drţanju zapovijedi, a koji su

daju uvide u vaţne prakse u određi-

često mnogo gorljiviji oko toga od

vanju ţidovskih zakona.

onih koji su odgojeni tako da drţe zapovijedi.

Pitanje strogosti u judaizmu je

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar

samo po sebi nevjerojatna tema. Često, čovjek koji je u sumnji, izabire stroţu praksu. Zato se često kaţe da pretjerano drţanje zapovijedi odraţava sumnju i neznanje. Ako je netko ispravno podučen i ima dovoljno informacija, on neće imati

■

Godina 11 13 Broj 33 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Mudar čovjek pazi Stvari su, nekako, za Mošea i Ţidovski narod krenule nizbrdo u vezi njihova boravka u Sinajskoj pustinji, na putu kao Obećanoj Zemlji Izraelovoj. Odlazak Jitroa, mada iz časnih i naizgled plemenitih razloga, oslabio je odlučnost ostatka Izraela da nekako uđe i osvoji njihovu bogomdanu domovinu.

Rabini su nas upozoravali da mudri ljudi i vođe trebaju biti vrlo paţljivi prema onome što izjavljuju javno i u privatnosti. To se svakako odnosi i na ono što čine i kako će ljudi gledati na njihovo ponašanje i odluke koje donose u ţivotu.

Mi uvijek smatramo kako i vođe imaju pravo na privatni ţivot, ţivot koji je odvojen od njih kao javne ličnosti. Međutim, mi također znamo da to u stvari nije istina, i da privatne odluke javih osoba imaju velik utjecaj, čak i kada su podsvjesne, na sveopću javnost kojoj sluţe.

Unutar Ţidovskog naroda postojali su elementi koji su rezonirali da ako je Jitro, Mošeov tast i jedan od

Strana 14

izuzetnih i istaknutih preobraćenika na judaizam, smatrao da boravak u Zemlji Izraela nije baš za njega, onda će biti i mnogih drugih u mnoštvu Izraela koji će opravdavati svoje odbijanje da uđu u Zemlju Izraela, jednostavno povođenjem za njegovim primjerom.

I tako, zbog toga što velika vizija o Ţidovskoj domovini obećanoj njihovim praocima više nije bila stvar od najvećeg značaja u njihovom ţivotu, neki od naroda počeli su kukati i ţaliti se na svakojake osobne besmislice. To je na kraju dovelo do otvorene pobune protiv B-ga i protiv Mošea što je zapečatilo sudbinu tog naraštaja, i odvelo ga u uništenje i smrt u Sinajskoj pustinji.

Bez da ulazim u pojedinosti ili spominjem imena, uvijek me zaprepasti kako bivši politički vođe ovdje u Izraelu, čak i oni koji su bili na visokim poloţajima, sada pišu i drţe predavanja po svijetu, i uzimaju si za pravo da otvoreno kritiziraju – i često puta nepravedno – vladu, drţavu i narod Izraela.

Je li moguće da oni ne shvaćaju izravnu i neizravnu štetu koju nanose našoj stvari i našoj budućnosti?

Mora biti da je tako, jer ja si ne mogu zamisliti da oni takvim svojim ponašanjem stvarno imaju zle namjere. Oni ţele dobro i imaju legitimne razloge za iznošenje svojih mišljenja i tvrdnji.

Ali zaboravili su onu rabinsku poslovicu koju sam gore spomenuo – mudar čovjek treba briţno paziti na svoje riječi i djela. Drugi narodi slušaju i na njih to utječe – i netko ■ moţe sasvim nehotice potpomoći i osnaţiti one koji ţele uništiti nas i naš narod. U današnjem svijetu ne treba puno da ljudi počnu mrmljati zbog nezadovoljstva protiv Ţidova, judaizma, Tore, pa čak i B-ga, da tako kaţemo. Čovjek uvijek mora gledati širu sliku, i ne dopustiti da ga preplave nesavršenosti i teška pitanja koji su dio našeg postojanja, i zapravo, samog ţivota. Zadrţimo li vjeru u našu stvar i našu religiju, i dobro procijenimo što ćemo reći ili kako

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Berel Wein:

postupiti, to će nas svakako zadrţati na dobroj poziciji.

Kada je moj dragi prijatelj i partner u učenju iz mojih dana u ješivi u Chicagu, Rabi Chaim Zelig Fasman, preminuo, njegova ne smrt zaista teško pogodila. Iako nas je dijelilo sedamdeset godina i velika udaljenost među kontinentima, čovjek nikada ne zaboravlja, niti se udaljuje od svog partnera u učenju – mi smo svakodnevno zajedno učili devet godina u vrijeme naših dana u ješivi.

Kada sam , tek oţenjen napustio ješivu, i traţio svoje mjesto u ţivotu, počeo sam se baviti pravom i trgovinom. Moj partner u učenju, Rabi Fasman, nastavio je studije u jednom od velikih mislilišta Tore američkog ţidovskog ţivota toga vremena, Beit Hatalmudu, tada smještenom u četvrti Bensonhurst u Brooklynu.

Ta je institucija bila bastion vrlo intenzivne i analitičke studije Talmuda, kombiniranog s idejama i filozofijom litvanskog Ţidovskog musara. Osnivači i voditelji te ustanove, nakon što su nekako preţivjeli holokaust i godine egzila u Šangaju, ušli su izmučeni, ali neustrašiva duha u poslijeratni američki ţidovski ţivot. Rabi Fasman postao je pravi učenik tih velikih ličnosti te njegov odlazak u velikoj mjeri označava kraj tog razdoblja i filozofije.

On je bio velikodušan i osjetljiv prema drugima, mnogo puta na vlastitu štetu. Blag u postupanju i govoru, on je bio čelične volje, duha i odlučnosti. Posjedovao je u sebi pionirski pogled na izgradnju generacije učenjaka i vođa Tore. I on je izabrao Los Angeles za mjesto Godina 11 15 Broj 33 Strana

Mudar čovjek pazi institucije koju je on osnovao, brinuo se o njoj i širio je desetljećima, te koja je doslovno promijenila lice ortodoksne ţidovske zajednice u Los Angelesu.

On sam bio je sin velike rabinske figure, rabina Oscar Z. Fasmana.

Njegova majka, Jeanette Fasman, bila je izuzetna utjecajna i poštovana ţena. Dakle, on je imao dobro nasljeđe na kojem je mogao graditi svoj ţivot, obitelj i instituciju. I učinio je to na vrlo uspješan način, usprkos brojnih slabih izgleda i svijeta pesimista.

Sjećam losanđeleske ţidovske zajednice od prije gotovo sedamdeset godina. Što se tradicionalnog ţidovskog ţivota tiče smatralo je se pustoši. Dakako, nitko nikada nije zamišljao da će losanđeleska ţidovska zajednica biti nositelj i podrţavati intenzivni kolel koji bi širio Toru u svojoj sredini. Nije manjkalo onih koji su bili protiv tog projekta, pa i samog postojanje takve institucije u Los Angelesu.

To je bila generacija koja je očajavala zbog tradicionalnog ţidovskog ţivota i govorila da se to ne moţe izvesti u Americi. Nakon toga je uslijedila generacije koji je rekla da se to ne moţe vršiti izvan zajednica koje su imale čvrstu jezgru ortodoksnih Ţidova - poput New Yorka, Chicaga, itd.

Dakle, Los Angeles je potpadao u ovu kategoriju - sa svojom fizičkom, moralnom i društvenom klimom koja je zabranjivala uspjeh takve institucije. Moj dragi prijatelj, rabin Fasman, pokazao je svima njima da nisu u pravu. I zbog institucije koju je osnovao i vodio tih mnogih proteklih desetljeća, losanđeleska

ţidovska zajednica postala je društvo u kojem cvjeta izučavanje Tore i intenzivni ţidovski ţivot.

Uvjeren sam da će biti drugih iz njegove obitelji i zajednice, koji će nastaviti njegovo veliko djelo. Institucija losanđeleskog kolela nastavit će se razvijati, ali za mene je njegov odlazak ostavio nezamjenjivu prazninu u mom srcu i duši. Imali smo toliko zajedničkog iskustva dok smo bili partneri, i nikada nisam pomislio da će me nekako ostaviti.

No, ţivot je neumoljiv i ne postoje iznimke od smrtnosti. Ja sam pomiren sa sudbinom i prihvaćam stvari, no tugujem zbog gubitka tako plemenite osobe koja mi je uvijek primjerom pokazivala našto su rabini mislili u Avot da dobar prijatelj moţe biti glavno ţarište snage i sigurnosti u nečijem ţivotu.

Njegova odanost uvijek je bila bezuvjetna i nepokolebljiva. Kritizirao je ono što je trebalo biti kritizirano i ohrabrivao kada su riječi ohrabrenja bile potrebne.

Dobar prijatelj zna i čuva tajne, oprašta pogreške i nikada nije zavidan ili uskogrudan. Zato je u ovom svijetu stvarno teško imati dobrog prijatelja u punom smislu riječi. To je razlog zašto se u cijeloj literaturi Tori na dobrog prijatelja gleda i opisuje ga se kao brata po krvi. Ja nikada nisam imao biološku braću, ali rabin Chaim Zelig Fasman meni je ispunjavao tu ulogu tijekom svog ţivota. Spomen na njega će biti blagoslov ne samo za njegovu uţu obitelj, već i za sav Izrael. Šabat šalom ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Dvije lekcije o Hakaras HaTov Ova parša sadrţi stih: ''Narod se počeo ţaliti i govoriti zlo pred B-gom i B-g se razgnjevio te je Njegov oganj planuo protiv njih i progutao neke na rubu logora.'' (Bamidbar 11,1). U ovoj parši vidimo početak tog nesretnog pada ţidovskog naroda koji se dogodio tijekom njihova boravka u pustinji.

Raši objašnjava taj ''prekid'' između ljudi i Svemogućeg. Oni su se ţalili: ''Koliko smo propatili na ovom putovanju! Već tri dana nismo stali i odmorili se od puta!'' B-g se ljutio na njih govoreći: ''Ja sam to planirao za vaše dobro, kako biste što prije ušli u Zemlju.''

Ramban naglašava specifičnu frazu koja u ovom stihu opisuje te prituţbe: ''I narod je bio 'k-misonenim'. (bili su POPUT gunđala)''. Neobično, Tora ne kaţe da su se ljudi ţalili, gunđali. Kaţe da su bili ''poput gunđala''. Što to znači?

Ramban objašnjava da su ti ljudi govorili iz svoje boli i svojih povreda. Drugim riječima, imali su određenu dozu opravdanja za svoje

gunđanje. Kada su ljudi u boli, prirodno je za njih da se ţale. Ako je netko u bolnici, prikovan uz krevet i u bolovima, on ponekad izjavljuje stvari koje ne bi trebao govoriti: ''Zašto mi B-g ovo čini? Ne zasluţujem ovakve patnje!'' Ljudi se uzrujaju kada su u boli i tada gunđaju.

To je neka vrsta ublaţujućeg faktora. Oni su samo ''POPUT'' gunđala.

Ne moţemo ih za to okrivljavati.

Ono što čine je prirodna posljedica boli.

U tom slučaju, pita Ramban, zašto je Hašema uzrujalo takvo njihovo ponašanje? Ramban odgovara da su, zbog mnoštva dobra koje im je B-g proviđao, oni trebali imati vedar duh i pozitivan stav. Kada stvari idu tako dobro i kad netko ima toliko sreće, naprosto je neprikladno da se ţali!

To je jedan od velikih izazova ţivota. Većina od nas je neizmjerno sretna. Primamo nenadmašne darove od Svemogućeg. Većina od nas je dobrog zdravlja i ima obitelj. Toliko dobra imamo! Ali kada stvari nisu 100% onakve kakve bi trebale

biti, mi se ţalimo.

Ramban kaţe da to nije u redu.

Trebali bismo pogledati cijelu sliku prije no što se počnemo ţaliti. Cijela slika jest da postoji mnoštvo blagoslova koje uţivamo bez obzira na neravnine, jame i jarke na cesti u koje ponekad upadamo. Ne bismo se trebali ţaliti jer zbroj našeg ţivota mnogo više naginje na stranu radosti i obilja onoga što je dobro.

Postoji jedna tema koji se često ponavlja u Tori – tema ''Hakaras haTov'' (prepoznavanje naklonosti; ■ iskazivanje zahvalnosti).

Apter Rav govorio je da u svakoj pojedinoj parši Tore postoji nagovještaj (remez) vaţnosti Ahavas Jisraela (micve da volimo drugog Ţidova).

Jednom su upitali Apter Rava da im pokaţe "remez" Ahavas Jisraela u parši Balak. On je odgovorio "To je jednostavno. Naziv parše – Balak – je akronim za riječi V'ahavta L'reaha Kamoha (Voli svog bliţnjeg kao samog sebe)". Hasidim su iskušavali svog učitelja: "Rebbe, V'ahavta počinje sa Vav, a Balak sa Bet. Nadalje, Kamoha počinje sa Kaf, a ne sa Kuf koji je posljednje slovo u riječi Balak!" Apter Rav im je nato rekao, "Ako toliko drţite do svakog slova, nikad nećete pronaći Ahavas Jisrael!"

Koristim tu priču kako bih naveo ljude da primijete da u gotovo svakoj parši u Tori moţemo pronaći neku vrstu nagovještaja koncepta Hakaras HaTov. Upravo smo spomenuli jedan takav 'remez'. Postoji jedno objašnjenje incidenta sa kraja ove parše koje je iznio Moshav Zekenim, a koje također rasvjetljava koncept zahvalnosti.

"Mirjam i Aron su ruţno govorili o Mošeu zbog ţene iz Husa kojom

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

se oţenio, jer je ţena kojom se bijaše oţenio bila iz Husa." (Bamidbar 12,1) Tora nam ne kaţe izravno koji su problem oni imali u odnosu na tu ţenu iz Husa.

Raši i većina komentara kaţu da se njihov problem sastojao u činjenici da je njihov brat Moše zanemarivao svoju ţenu. Zbog svog jedinstvenog statusa u kojem je uvijek trebao biti spreman razgovarati sa Svemogućim, on nije mogao ţivjeti normalan ţivot muţa i ţene i morao se fizički odvojiti od ţene te ju na taj način zanemariti. Mirjam i Aron gunđali su protiv Mošea, ''Zar je B-g govorio samo Mošeu? Nije li govorio i nama?''

To je klasična, standardna interpretacija njihovog gunđanja. Moshav Zekenim ima drugačiju interpretaciju. On kaţe da je njihovo gunđanje zapravo bilo usmjereno prema tome da bi se Moše Rabeinu trebao razvesti od te ţene. Oni su smatrali da je ta ţena bila prikladna za Mošea kada je bio pastir, no sada, kad je on vođa ţidovskog naroda, trebao je ''nadogradnju''. Zasluţio je ţenu koja bi bolje pristajala njegovoj trenutnoj poziciji.

Prema tom pristupu, Mošeov odgovor njegovim bliţnjima bio je da bi razvod od te ţene bio kršenje principa ''Hakaras HaTov''. ''Ova ţena udala se za mene kad sam bio siromašni pastir. Bjeţao sam od pravde, od faraonova mača, a ova ţena je sve to prošla sa mnom. Odbaciti ju sada kad sam malo uspješniji u ţivotu, za mene bi predstavljalo ogromno kršenje ispravnog stava zahvalnosti (Hakaras haTov). Gdje bi tada bila vjernost prema ţeni koja je bila sa mnom sve ove godine?''

Ta se interpretacija, smatra Moshav Zekenim, dobro uklapa u priGodina 11 17 Broj 33 Strana

Dvije lekcije o Hakaras HaTov

jekor koji je Svemogući uputio Mirjam i Aronu: "B'hol Beisi Ne'eman Hu" (On je najvjerniji u cijelom mom Domu). Mošeova pouzdanost, njegova vjernost i odanost, nisu se očitovale samo u odnosu na B-ga, već i u odnosu na njegovu ţenu! On nije napuštao ljude koji su ga okruţivali.

Faktor koji povezuje Mirjamin grijeh i grijeh uhoda Početak sljedeće parše sadrţi poznat Rašijev komentar u kojem on objašnjava odnos između priče o uhodama i kazne koja je dopala Mirjam. Raši objašnjava da je Mirjam bila pogođena caraasom zbog toga što je govorila lašon hara (klevetu) protiv svog brata, Mošea. Uhode su znale za taj događaj. Trebali su tu lekciju uzeti k srcu i ne klevetati Zemlju Izrael, ali nisu učinili tako.

Rabi Berel Weinberger kaţe da postoje dvije parše u Tori (Tazria i Mecora) koje se bave posljedicama klevetničkog govora. Ako uhode nisu bile dobro informirane o zabrani govorenja lašon hara, krivnja je u tome što nisu proučili parše Tazria i Mecora. Svakako nam nije potreban incident koji se dogodio sa Mirjam i Aronom kako bismo naučili da ne smijemo govoriti lašon hara.

Rabi Weinberger sugerira jednu zanimljivu ideju. Mirjam je učinila dvije stvari pogrešno. Govorila je zlo o Mošeu, ali učinila je i nešto drugo pogrešno: izjednačila je Mošeov proročki status sa statusom drugih proroka. Svatko od nas mora razumjeti da postoje razlike u ţivotu. Moše Rabeinu nije bio samo još jedan prorok. ''Nije takav moj sluga Moše. On je najvjerniji u cijelom mom Domu. S njim razgovaram licem u lice, a ne u zagonetka-ma…''

(Bamidbar 12,7-8) Nemojte

uspoređivati ono za što nema usporedbe.

Isti prigovor B-g je imao u odnosu na uhode. Erec Jisrael je poseban.

Drugačiji je od svih drugih zemalja. ''Vidjeli su (rezultat incidenta sa Mirjam) i nisu izvukli pouku'' znači da su upali u zamku da sude Zemlju Izrael standardnim mjerilima.

Erec Jisrael je drugačija!

Lekcija koju su propustili naučiti od Mirjam jest da moraju praviti ispravna razlikovanja, a ne izjednačavati stvari koje su nemjerljive.

Rabi Weinberger govori da je zgroţen upotrebom riječi 'holokaust' za opis bilo čega drugog osim onoga što se dogodilo Ţidovima u Europi. Korištenje tog termina u drugom kontekstu jest nepravda kojom se obeščašćuju ţrtve i izjednačava se ono što se ne bi trebalo izjednačavati. Taj termin trebao bi biti rezerviran isključivo za sistematsko istrebljivanje 6 milijuna ljudi. Uspoređivati to sa bilo čim drugim degradira i vrijeđa ljude kojima se to zaista dogodilo.

Rav Meir Shapiro jednom je komentirao da je razlika između američkih i europskih Ţidova u tome što američki Ţidovi znaju kako napraviti kiduš, a europski Ţidovi znaju i kako napraviti 'havdala' (razliku). Ovdje u Americi propuštamo napraviti 'havdala'. Nije sve jednako. Neprestano smo bombardirani moralnim izjednačavanjem koje je potpuno apsurdno i uvredljivo. Moše Rabeinu se ne moţe uspoređivati s drugim ljudima, a Erec Jisrael ne moţe se uspoređivati s drugim zemljama. Moramo znati kada su stvari jednake, a kada su radikalno drugačije. ■ Prevela Anja Grabar Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Čovjekova potraga za smislom Tora kaţe da su ljudi (ha'am) bili kao u ţalosti (Brojevi 11, 1), ali ne kaţe što ih je to oneraspoloţilo.

Komentari kaţu da su ti ljudi (ha'am) bili Egipćani koji su se pridruţili Iz-raelcima pri Izlasku.

Oni su izazi-vali nevolje čitavo vrijeme. Oni su bili ti koji su napravili Zlatno tele, izazvali B-ga da načini vodu u pu-stinji i zagovarali povratak u Egipat. Sada su samo ţalili, bez ikakvog očitog razloga. Bili su nezadovoljni Torom i nisu imali krajnji cilj u ţivotu.

Ako čovjek ne zna za što ţivi, on će biti kronično nezadovoljan i traţit će nešto što moţe okriviti za svoje nezadovoljstva. Takvi će se ljudi vjerojatno okrenuti nekoj od ovisnosti, što im moţe kratkotrajno dati da se osjećaju "dobro", no to će samo još pri dodati njihovom dugotrajnom jadu.

Sindrom nedostatka duhovnosti Ovo je jedna od najupečatljivijih pripovijesti u Tori.

Izraelci su gunđali. Bili su nezadovoljni manom i čeznuli za "dobrim starim vremenima" u Egiptu kada su imali razne hrane. "Ţelimo meso!" rekli su.

Kako je Moše odgovorio? Poslušajte ovo. "A Moše reče Hašemu:" Zašto Si učinio zlo svome sluzi? Zašto nisam našao naklonost u Tvojim očima, pa si mi natovario teret čitavog ovoga naroda? Zar sam ja začeo čitav ovaj narod ili sam ga ja rodio, pa da mi kaţeš: "Nosi ih u svom krilu, kao što dojilja nosi dijete koje sisa, u Zemlju za koju Si se zakleo njegovim praocima". Gdje ću nabaviti meso da ga dam ovom cijelom narodu kada mi plaču, govoreći: "Daj nam mesa da moţemo jesti?" Ja ne mogu sam nositi čitav ovaj narod, jer je preteţak za mene! I ako tako postupaš sa mnom, onda me Strana 18

ubij sada, ako sam našao milost u Tvojim očima, i ne daj da vidim zlo svoje "(Brojevi 11,4-15).

Moţemo li prepoznati ovoga Mošea? Kada su Izraelci sagriješili sa Zlatnim teletu, Moše je riskirao svoj ţivot, rekavši Hašemu: "Ako im ne oprostiš, izbriši me iz knjige koju Si napisao." Kasnije, kad su izgubili vjeru u Hašema i htjeli se vratiti u Egipat, umjesto da osvoje Kanaan, Moše se ponovno molio za njih. Na svakom koraku, Moše je bio predani odvjetnik za narod, dok ovdje, kada traţe meso, on kaţe: "Zar sam ja začeo čitav ovaj narod ili sam ga ja rodio?" i "Ako tako postupaš sa mnom, onda me ubij sada." Ovo je potpuno netipično za Mošea.

Izraelci možda nisu bili svjesni stvarnog razloga njihovog nezadovoljstva Raši daje odgovor. Kada Tora kaţe, "Moše je čuo ljude koji plaču u svojim obiteljskom krugu" (isto, 11, 10), Raši kaţe da su plakali jer Tora zabranjuje brakove između članova obitelji. Zbog toga su bili nezadovoljni, ali to nije ono što su rekli.

Oni su svoje nezadovoljstvo pripisali mani. Mošeov stav je bio: "Neka budu iskreni i kaţu mi što zapravo ţele, ja se mogu nositi s time. Ali ako je ono što oni stvarno ţele uklanjanje ograničenja vezanih uz brakove unutar obitelji, ali to ne priznaju, kako mogu izići na kraj s time?

Ako im dam sve meso svijeta i sve ribe morâ, oni još uvijek neće biti zadovoljni, jer to nije ono što oni ţele."

Doista, Izraelci sami moţda nisu bili svjesni stvarnog razloga njihovog nezadovoljstva. Prilično je uobičajeno da zavaravamo sami sebe, moţda zbog toga što ne ţelimo priznati ono što nas uistinu muči. Moţemo reći: "Bio bih sretan kada bih

imao bolji posao, bolju kuću, bolji automobil itd." Bez izuzetka, kada dobijemo ono što smo kazali da ţelimo, naše je olakšanje vrlo kratkotrajno. Ponovno postajemo nesretni i pripisujemo to nečem drugom.

Drţim da su mnogi ljudi nesretni jer ne ispunjavaju sami sebe. U knjizi "Happiness and the Human Spirit" (Sreća i ljudski duh) opseţno sam to obrazloţio, ističući da mnogi ljudi pate od "sindroma pomanjkanja duhovnosti", ali umjesto da to prepoznaju i ţive duhovnijim ţivotom, oni svoje nezadovoljstvo pripisuju različitim drugim uzrocima.

Razlog za to moţe biti što bi ţivjeti duhovnijim ţivotom zahtijevalo puno ozbiljnije obraćanje paţnje na Toru, a posebice na mijenjanje naših midos. A to nije jednostavno.

Rebe Yisrael iz Salanta rekao je: "Lakše je naučiti cijeli Talmud nego li promijeniti jednu karakternu osobinu." Gaon iz Vilne kaţe da je čovjek stvoren sa svrhom da prevlada svoja prirodna nagnuća. Ako to ne učini, dolazi do "sindroma pomanjkanja duhovnosti", koji je jednako stvaran kao i nedostatak ţeljeza ili nedostatak vitamina. Ovo dvoje rezultira tjelesnim simptomima, dok ono prvo uzrokuje kronično nezadovoljstvo. Budući da ne ţelimo uloţiti trud da promjenimo svoje prirođene karakterne osobine, mi svoje nezadovoljstvo projiciramo na druge stvari.

Zbog toga je Moše drugačije reagirao na prituţbe ljudi. "Nemoguće mi ih je zadovoljiti. Oni ne priznaju ono što zaista ţele, a moţda čak nisu niti svjesni toga."

Ova epizoda u Tori iznosi nam vaţnu pouku. Moţemo zavaravati sami sebe, misleći da znamo što nam je potrebno, dok je istina da nam nedostaje samoostvarenja.

Nijedan psihijatrijski lijek ne moţe u k lonit i ne sre ću "Sindrom a nedostatka duhovnosti". ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti LJ udi kojima nije strana intuicija bez problema razgovaraju o duši, odakle su

došli, kamo idu, o smrti, anđelima, demonima, raju i paklu. Onima koje više privlači racionalna, analitička potka stvarnosti, ovakve su ideje puno izazovnije.

Ali ne postoji pravilan ili nepravilan način za ispitivanje misterija ţivota i smrti. Ako je holistički model ispravan, svatko je od nas na svoj način povezan s Izvorom. Jednostavno, moramo otkriti svoj unutarnji jezik koji nam pomaţe da komuniciramo sa skrivenim dijelovima duše.

R. David A. Cooper ■

E ntuzijazam mladih ne smije biti korišten samo

za građenje karijera, već za građenje domova i

zajednica na temeljima ljubavi i davanja. Nada za istinsku promjenu u ovoj zemlji i u cijelom svijetu

I

spuni svoje srce ţeljom i

čeţnjom za Stvoriteljem.

leţi na našim mladima i suvremeni lideri moraju prepoznati tu činjenicu. Ali isto tako moramo prihvatiti činjenicu da je mlada osoba po svojoj prirodi

Pokušaj sluţiti iskreno i ispravno.

nemirna i neiskusna. To znači da je odgovornost i

Jer u stvarnosti, obzirom na

privilegija odraslih da sluţe mladima kao model,

Njegovu veličinu, ničija sluţba nije odgovarajuća.

Jednostavno, učini najbolje što moţeš.

R Nahman iz Breslova ■

duhovni vodič kroz ţivot.

Došlo je vrijeme za pokretanje sveobuhvatne ofenzive protiv bilo kakve samodopadnosti i ravnodušnosti. Nije dovoljno čekati da se problemi pojave, zato što, bez obzira koliko se snaţno suprotstavili, samo ćemo napasti simptome problema, a ne njegov uzrok. Ključ je u pokretanju ofenzive, duhovne revolucije protiv općeg trenda trke za materijalnim dobitkom, za vraćanje B-ga u našu svakodnevnicu.

R. Simon Jacobson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 11 19 Broj 33 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Učinite to s ogledalima Rebe Nahman je ispričao priču o

zasjalo, i sve one izvanredne slike u

kralju koji je gradio palaču, te zatra-

potpunosti su se pojavile u njego-

ţio dva čovjeka da ju dekoriraju.

vom dijelu, zbog pakista, koji je zrca-

Kralj je palaču razdijelio na dva di-

lio sve poput ogledala. Ovo je naišlo

jela i svakome dodijelio jedan od

na kraljevu naklonost. (Cijelu priču

njih. On je također odredio vremen-

moţete naći u Tzaddik #224.)

ski rok za završetak radova. Prvi se čovjek trudio da nauči umjetnost slikanja i ţbukanja pa je mogao oslikati svoj dio palače lijepim i neobičnim muralima. No, drugi čovjek nije obraćao paţnju na zadatak i nije

od Mošea!

"Jer je svijeća micva, i Tora je svjetlost" (Izreke 6,23). Svjetlost menore simbolizira Toru i duhovni rast.

Mada imamo mogućnost da donesemo duhovno pozitivne odluke da

Iako se čini da se drugi čovjek u

bismo mogli rasti i poboljšvaati se-

ovoj priči dosjetio domišljatog rješe-

be, to je iznimno teško učiniti zbog

nja, nije li on zapravo tek varao? Za-

strašne moći našeg jecer hara (sklo-

što je kralj bio zadovoljan njegovim

nosti zlu, zlog nagona). Naši mu-

radom?

draci tako objašnjavaju: "Kada se ne bi sam B-g osobno umiješao da nam

napravio ama baš ništa. Kad se rok

Sličnu ideju nalazimo u našoj pa-

završetka radova primakao, shvatio

raši. Mošeu je bilo zapovjeđeno da

je da mu je ostalo malo vremena.

izradi menoru iz jednog komada

Zato je cijeli svoj dio oţbukao cr-

zlata. Od gornjih cvjetnih ukrasa do

Paradoks zapovijedi Mošeu da

nom tvari pod nazivom pakist, ne-

njegove baze, cijela je menora tre-

osobno izradi menoru iz jednog

kom vrstom sjajne smole. Pakist je

bala biti isklesana iz jednog komada

komada zlata predstavlja izazov

djelovao poput zrcala, zrcaleći sve

zlata. Vještina potrebna za to izmi-

našeg ţivota. Zapravo, mi nemamo

oko sebe.

cala je Mošeu. Stoga je on uzeo ve-

snage da sebe motiviramo i potpu-

liki komad zlata, bacio ga u vatru, a

no nadvladamo naš jecer hara. Ali

vatra je sama proizvela menoru (Ba-

pri tome, baš kao što je Moše učinio

midbar Raba 15,4). No ipak, ako je to

ono što je mogao - bacio zlato u va-

priča o izradi menore, ne kaţe li To-

tru i molio se B-gu, od nas se tako-

ra: "Prema obliku koji je B-g poka-

đer traţi da uloţimo napor i da se

zao Mošeu, on je tako izradio meno-

obratimo B-gu za pomoć.

Kralj je došao i divio se dijelu prvog čovjeka, jegovim čudesnim i lijepim slikama, izvedenim izvanrednom vještinom. Drugi je dio bio prekriven zavjesom. Kad se kralj pribliţio, drugi je čovjek ustao i odmaknuo zavjesu u stranu. Sunce je

ru" (Brojevi 8,4)? Čini se da je vatra imala više udjela u izradi menore

pomogne, podlegli bismo" (Kidušin 30b).

Naša generacija je posljednja koja prethodi dolasku Mašijaha. Posljednja od sedam sefirot je Malhut (kraljevstvo) i njezina je boja crna. Baš kao u priči Rebe Nahmana, naša snaga je nedostatna i osjećamo se lijeno. Ali, mi imamo i drugu mogućnost: moţemo načiniti crno ogledalo i zrcaliti snagu koja je postojala prije nas. Moleći se B-gu i oponašajući pravi put ulaganjem napora za koje smo sposobni, mi moţemo zrcaliti viziju svih pravih cadikim koji su ţivjeli prije nas. I stvarni će Kralj doţivjeti puno nahasa (posebnog zadovoljstva). Amen! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: BEHA'ALOTHA Paraša (priča) Behaloteha nas podučava tajne o utiskivanju Svjetla i smisla u svaki vid našega ţivota.

Ona se bavi dosizanjem vrhunca, a u istovremeno i opasnošću da ostanemo bez njega. A test je: kako se podići nakon što ste to izgubili.

U ovo doba godine, nakon Šavuota, sve je vezano uz to da sebe duhovno uzdignemo, i stoga se i paraše Naso i BeHa'alotha nalaze jedna do druge.

Paraša BeHa'alotha otpočinje s odlomkom: "Reče B-g Mojsiju: "Govori Aronu i kaţi mu: 'Kad pripremaš (beha'alotha) svjetiljke, pazi da svih sedam osvjetljavaju prostor ispred svjećnjaka'". Komentatori pitaju zašto Tora kaţe "beha'alotha" (na hebrejskom podizati), umjesto "kad pališ svijeće"? Zohar, nakon duge rasprave, u kojoj se spominje priča o Izlasku i deseta pošast u Egiptu smrt svih prvorođenaca, postavlja pitanje: 'Zašto su Izraelci trebali označiti svoje dovratnike krvlju? Je li Stvoritelju stvarno bilo potrebno da oni označe koja kuće njima pripadaju? Zohar daje i odgovor, da bismo probudili nešto u gornjim, duhovnim svjetovima, moramo napraviti neko djelo u fizičkom svijetu.

Zohar objašnjava da je svijet u kojem ţivimo podijeljen na dva dijela onaj koji je nama vidljiv i onaj koji nije. Ova dva svijeta postoje istodobno. Međutim, problem je u tome što većina od nas nije svjesna te činjenice i toga da mi posjedujemo dvije dimenzije - tijelo i dušu. Čovjek je duhovno biće i bit njegova ţivota je da poveţe te svjetove: svijet istine (duh) i svijet iluzije (fizički). Do povezivanja dolazi kada poveţemo djelo s njegovom namje-

Godina 11 21 Broj 33 Strana

rom, tijelo s dušom. To je ono po čemu se Zohar razlikuje, i što nije slično nekim drugim duhovnim metodama, jer se prema kabali duhovni svijet ne malazi u nebesima nego ovdje na Zemlji. I da bismo to osjetili mi moramo stvoriti duhovnu dimenziju u svakom fizičkom predmetu kojeg koristimo i u svakoj radnji koju poduzmemo.

Svrha stvaranja micvot je da poveţu te svjetove. Prema Zoharu riječ "micva" (na hebrejskom ‫ )מצוה‬ima isti korijen kao "ekipirati, okupiti" (na hebrejskom ‫ )צוות‬i micvot su stvorene zato da nam pomognu povezati i udruţiti naš fizički svijet s gornjim duhovnim svjetovima, nebo sa zemljom, tijelo s dušom, inače će se čovjek smatrati bezboţnom osobom (na hebrejskom ‫)בן בליעל‬, što znači da nije u stanju uzdići se i povezati s višim svjetovima.

U Ţidovstvu nas se ocjenjuje prema namjeri koja prati naša djela, inače su ta djela poput tijela bez duše. I to je suština duhovnog uzdizanja samih sebe. Zohar i Talmud podučavaju da Tora ima samo jednu svrhu – ona je lijek protiv nagona prema zlu. Kada učimo Toru i slijedimo tradiciju mi također mora-

mo imati ispravnu namjeru kako ■ bismo se mogli uzdići iz dimenzije egoizma i sebičnosti - mjesta smrti na dimenziju povezanu s ljubavlju, radošću, srećom i beskonačnosti Svjetlom stvaranja.

Rabi Ashlag je rekao da je glavna svrha Tore da nas nauči kako da primamo u svrhu dijeljenja. Rabi Akiva je podučavao: da bi netko dosegao tu razini treba ga uvjeţbavati u načelu "ljubit ćeš bliţnjega svoga", jer kada uspijemo voljeti svog bliţnjega kao sebe same, mi se zapravo uspijevamo povezati sa suštinom beskonačnosti i to se naziva uzdizanjem.

Zbog toga Zohar podučava da je Tora dana na dvije ploče u mjesecu sivanu, astrološkom znaku taumim (blizanaca) - dvoje koji su jedno, ti i ja, tijelo i duša.

Ovo izdizanje iznad sebičnosti, razdvojenosti, strahova i boli svrha je ţivota. I to je razlog zašto je rečeno: "Kada pripremaš (beha'alotha) svjetiljke ...", a ne "kada upališ svjetiljke" - da bi nam se pokazalo da svaki običan čin moţe postati čaroban i b-ţanski. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 21

Iz

VIJEST

Izrael gradi pomorsku barijeru, prvu u svijetu, za zaštitu od Hamasa

ćeg

a dom

a tisk

Slobodnaevropa, 27.5.2018.

Izrael je u nedjelju započeo izgradnju pomorskog zida, prvog u svijetu, prema Pojasu Gaze, kako bi spriječio terorističke napade sa te palestinske teritorije, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

Očekuje se da će izgradnja zida biti završena do kraja 2018. godine ali se ne pominje koliko staje. Imat će tri nivoa, jedan ispod vode, a potom sloj armiranog betona, dok će bodljikava žica biti na vrhu,

navode izraelski mediji.

Ministar odbrane Avigdor Lieberman (Liberman) izjavio je da će zbog te pomorske barijere strateška sposobnost Hamasa koji vlada Pojasom Gaze biti još više oslabljena.

"Danas smo počeli postavljanje pomorske barijere, jedine takve vrste u svijetu, koja će blokirati mogućnost ubacivanja iz Gaze u Izrael preko (Sredozemnog) mora", naveo je Lieberman u sapštenju, ocijenivši da je to još jedan

korak unazad za Hamas.

Donošenju odluke o izgradnji barijere doprinio je napad izveden za vrijeme rata u Pojasu Gaze 2014. godine,

kada su četiri pomorska komandosa, pripadnika islamskog ekstremističkog Hamasa, doplivala u blizinu kibuca Zikim na jugu Izraela. ■

■

Izrael će graditi aerodrom na Sredozemnom moru Biznisinfo, 29.5.2018.

Posada Izrael planira izgraditi aerodrom na moru, odnosno na vještačkom ostrvu. Projekat bi koštao 10 milijardi dolara a za njegovu izgradnju trebat će 10 do 15 godina. Izraelska ekonomija i turizam brzo rastu, ali ih ograničavaju nedostatak prostora i infrastrukture, naročito u centralnom dijelu zemlje.

Izrael trenutno ima jedan glavni aerodrom koji opslužuje rastuću industriju turizma, ali i

lokalno stanovništvo koje želi što više putovati vani.

prenosi BiznisInfo.

Ranije ove godine vlada je formirala komitet čiji je zadatak da istraži mogućnost izgradnje auerodroma na vještačkom ostrvu.

Dvije evropske kompanije, jedna iz Belgije a druga iz Luksemburga, prije nekoliko sedmica su poslala svoje predstavnike u Izrael radi pregovora o realizaciji projekta, saznaje Bloomberg,

– Ovo se planira već godinama, a sada su konačno učinjeni konkretni koraci na tom planu – rekao je Avi Simon, šef Nacionalnog ekonomskog vijeć -a Izraela, dodajući da se rješenje mora naći jer su kapaciteti aerodroma BenGurion premašeni.

Ovakav aerodrom već postoji u Japanu. Kansai International Airport je izgrađeni u Zaljevu Osaka za 20 milijardi dolara i

sada opslužuje 25 miliona ljudi godišnje.

Izraelska vlada je već dva puta odobravala izgradnju vještačkih osrtva, 2002. i 2012., ali planovi nikada nisu realizovani.

No, tehnologija izgradnje ovakvih ostrvasada je mnogo naprednija pa su šanse za realizaciju projekta mnogo veće.

■

Moćni Rus potjeran iz Engleske, odlazi u zemlju u kojoj će biti najbogatiji čovjek Večernji list, 28.5.2018.

Internetska stranica Ynet, koja pripada najprodavanijem izraelskom dnevnom listu Yediot Aharanoth, objavila je da je Abramovič, koji je Židov, sletio u ponedjeljak u Tel Aviv i primio dokumente koji potvrđuju njegov status izraelskog državljana.

Ruski milijarder Roman Abramovič, vlasnik nogometnog kluba Chelsea koji nije uspio

Page 22 Strana 22

obnoviti britansku vizu, u ponedjeljak je dobio izraelsko državljanstvo i preselit će se u Tel Aviv gdje je kupio nekretninu, objavili su izraelski mediji.

Abramovič je slovio kao jedan od najbogatijih ljudi u Velikoj Britaniji od kada je 2003. kupio prvoligaški nogometni klub.

Nje-gova britanska viza je istekla prošli mjesec, a proces obnove vize se neuobičajeno odužio. Britanska vlada je odbila komentirati taj slučaj.

Internetska stranica Ynet, koja

pripada najprodavanijem izraelskom dnevnom listu Yediot Aharanoth, objavila je da je Abramovič, koji je Židov, sletio u ponedjeljak u Tel Aviv i primio dokumente koji potvrđuju njegov status izraelskog državjana. Izrael dodjeljuje državljanstvo svakom Židovu koji se želi useliti, a putovnica se može odmah izdati. S izraelskom putovnicom se može ući u Britaniju bez vize za kraće boravke, ali je viza potrebna ako osoba želi tamo raditi. Odnosi

Divrej Tora

između Londona i Moskve su dodatno zategnuti od slučaja trovanja bivšeg ruskog dvostru -kog agenta Sergeja Skripala u ožujku u britanskom gradu Salisburyju. Britanija je prst krivnje uperila u Rusiju koja poriče bilo kakvu umiješanost. Abramovič je redovito posjećivao Izrael, a mediji prenose da je u staroj četvrti Tel Aviva, blizu morske obale, kupio nekadašnji hotel. BBC piše da će Abramovič biti najbogatija osoba u Izraelu. ■

Godina 11

Broj 33