4-02 - Divrej Tora - Naso 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 32

Zagreb, šabat 22. svibnja 2021. - 11. sivana 5781.

Broj 32

http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Naso Jeruzalem 18:57

20:14

Zagreb

20:09

21:24

Rijeka

20:14

21:28

Split

20:00

21:11

Dubrovnik 19:51

21:01

Vinkovci 19:56

21:10

Sarajevo 19:53

21:05

Doboj

19:53

21:04

B. Luka

20:01

21:14

Beograd 19:48

21:00

Novi Sad 19:52

21:05

Subotica 19:55

21:10

Zrenjanin 19:50

21:03

Niš

19:37

20:48

Beč

20:16

21:36

Frankfurt 20:55

22:19

Edison, NJ 19:55

21:05

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan, utorak 25.5.2021.

Alot Hašahar

3:13

Najranije Talit

4:06

Nec Hahama

5:15

Najkasnije Š’ma

9:04

divrejtora@gmail.com

Paraša Naso

(Bamidbar 4,21-7,89)

Dovršetkom brojanja prisutne djece Izraelove u Sinajskoj pustinji, 8.580 muškaraca u dobi od 30 do 50 godina

doticaj s mrtvim tijelom (da ne postane

nečist/a). Aron i njegovi potomci (kohanim) dobivaju uputu kako blagoslivljati izraelski narod.

iz plemena Levi, ubrajalo se u one koji

Vođe dvanaest izraelskih plemena

će biti zaduženi za prenošenje Svetišta.

prinose žrtve, što je dio proslave posta-

Zman Tefila

10:21

Hacot

12:53

B-g priopćava Mošeu zakon o soti,

Minha Ketana

17:21

ženi osumnjičenoj za bračnu nevjeru,

Plag Haminha

18:56

kao i zakon o naziru koji/a se zakle-

Šekia

20:32

tvom odriče pijenja vina, ne skraćuje

Cet Ha-kohavim

21:14

kosu i zabranjeno mu/joj je dolaziti u

vljanja žrtvenika. Budući da su njihovi pokloni jednaki, svaki je prinesen u različiti dan i zasebno je opisan u Tori. ■ Prevela Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 17 p’sukim

grede (za njihovo učvršćivanje), stu-

(4,21-37)

pove i podloge za njih. Isto tako, i

Drugo brojanje Levita nastavlja se s Geršonovom granom obitelji. Prvo brojanje bilo je brojanje muškaraca od 30 dana starosti naviše. Ovo brojanje obuhvaća samo muškarce između 30 i 50 godina starosti, i ono predstavlja radnu snagu za Miškan.

Zapazite: Početna dob za službu

za stupove u dvorištu, kolje, njihove podloge i sličan pribor. Itamar je bio i njihov nadglednik.

Broj Levijeve radne snage popeo se do: 2.750 za K'hata...

naravno, područje Hrama). [Har Ha-

Levi – druga alija – 12 p’sukim (4,38-49)

Bajit u današnje vrijeme, izvan područja gdje je stajao Hram i njegovo

Levijevaca je 30 godina starosti. U

…2.630 za Geršona, i 3.200 za

dvorište, ima svetost Levitskog ta-

Bet HaMikdašu nema najviše dobne

Merarija. Ukupan broj radne snage

bora.] Osobi koja je došla u kontakt

granice. Međutim, u Miškanu je,

Levijevaca u Miškanu iznosio je

s mrtvim tijelom zabranjen je samo

budući da je posao Levijevaca pored

8.580. (Mjesto alije "Šeni" može

"tabor božanske Prisutnosti" (Hram ■

pjevanja i čuvanja zahtijevao i noše-

varirati

i njegovo dvorište).

nje dijelova Miškana, postojala oba-

Humaša.)

vezna dob umirovljenja - 50 godina

u

različitim

izdanjima

…la’avod avodat avoda va’avo-

Osoba koja sagriješi mora (kada se kaje)

usmeno

izreći

priznanje.

starosti. Također primijetite da je

dat masa… Zapazite četiri riječi

On/ona također mora izvršiti po-

K’hatova grana obitelji bila prebro-

koje dolaze jedna za drugom, a od

vrat (ukoliko se radilo o novcu) i

jana, a njihovi zadaci navedeni na

istog su korijena. Raši kaže da se

platiti globu žrtvi.

kraju Bamidbara.

avodat avoda (dosta neobičan izraz)

U Geršonove zadatke pripadaju:

odnosi na sviranje muzičkih instru-

Pažljivo pogledajte dio sedre koji se bavi pokajanjem. On govori o

Miškan

menata. Što se tiče avodat masa –

(zamršeno istkani, višebojni, prvi

Gemara u Hulim komentira da se

sloj), Ohel (kozja dlaka, istkani

jedino tamo gdje je uključen težak

srednji pokrov), i Mihse (vanjski

fizički rad postavlja dobna granica

pokrov od koža); zavjesa na ulazu u

za Levi’im. (To smo bili već pretho-

Ohel Moed (isto tkanje kao i Miškan),

dno spomenuli.)

laneni materijal za zavjese koji je

Šliši – treća alija – 10 p’sukim (5,1-

grešnika nisu dobro podučili. Ili

opasavao dvorište i zavjesa na ula-

10)

nekome tko je (na primjer) omo-

tri

pokrova

Miškana

–

zu u dvorište; kolci za pričvršćivanje i drugi sličan pribor. Levi’im su trebali raditi samo onako kako ih kohanim upute. Nadzornik Geršonove obitelji bio je Aharonov sin Itamar.

Ljude koji su obredno nečisti zbog bilo kojeg od tri konkretna uzroka, treba isključiti iz tabora dok čekaju očišćenje. Učili smo da ima tri različita ograničenja: "M'cora" je isključen iz čitavog Izraelskog tabo-

Merarijeva grana obitelji također

ra i u izolaciji mora ostati sve do

je izbrojana – muškarci između 30 i

očišćenja. Za "zav" i "zava" dopuš-

50 godina starosti. Oni su bili

teno je da borave u taboru Izraela,

zaduženi za zidne oplate Miškana,

ali im je zabranjen tabor Levita (i,

Strana 2

muškarcu ili ženi koji počine grijeh, te o zahtjevu da oni (a ne on/ona) to priznaju i učine t’šuva. Često je slučaj da kada neka osoba sagriješi, dio odgovornost za to leži i na drugima. Recimo, roditeljima koji

gućio krađu i/ili doveo drugoga u iskušenje da je počini. Snosi li društvo dio odgovornosti za postupke grešnika zbog stavljanja naglaska na pogrešne vrednote? Svaka osoba je prvenstveno sama odgovorna za svoje postupke. No, budući da Tora na

ovom

mjestu

upotrebljava

množinu, ona nas podsjeća na našu dužnost

da

stvorimo

okruženje

vrijednosnog sustava Tore koji će Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

doprinijeti da svi članovi društva s

koja je na to primjereno upozorena)

entuzijazmom idu putem života

i nazir (onoga koji se zavjetuje na

kako ga propisuje Tora.

određeni tip apstinencije), te o Bir-

Prema Rambamu (i drugima), kad

kat kohanim.

rastopljenog teksta ovog dijela Tore.

Kohen zaprisegne ženu tražeći od nje da se zakune u svoju nedužnost, ili ako je takva stvar, da prizna svo-

neka osoba sagriješi i pokaje se, uz

Ukoliko je žena nevjerna svom

ju krivicu. Žena bude upozorena na

različite elemente t’šuve (žaljenja

suprugu, a nema dokaza njenog

ozbiljne štetne posljedice napitka

zbog prošlosti, prihvaćanje buduć-

preljuba, ili ako muškarac neuteme-

koji će joj biti dan da popije, ako je

nosti, promjene načina života), oso-

ljeno

za

uistinu bila nevjerna svom mužu,

ba koja se kaje mora usmeno ispovi-

nevjeru,

formalno

odnosno na pozitivne posljedice

jediti svoj grijeh pred B-gom. Čini se

upozoriti, pred svjedocima, da se

uzimanja

da Rambam podrazumijeva da t’šu-

više ne smije naći u društvu doti-

nedužna.

va sama po sebi nije jedna od 613

čnog muškarca. To upozorenje je

micvot, već do nje dolazi kao priro-

preduvjet za čitavu temu o sota.

dna posljedica kod Židova koji se

Sama sumnja, pa čak ni preljub sam

koristi B-žjim darom – mogućnošću

po sebi, ne stvaraju uvjete za sota

da dobije drugu priliku. Micva je

bez formalnog upozorenja muža.

ispovijediti se (kada se kaje), te ne

Jednom kada je upozorenje izre-

dopustiti da se taj proces odvija

čeno, micva (zahtjev) je da se krene

isključivo u srcu ili umu čovjeka.

u proces sota. Muž mora svoju ženu

Ostali koji izlistavaju micve ubrajaju

dovesti kohenu u Hram. Prinosi se

t’šuva među 613 micvot.

obrok—žrtva od ječma. Uz nju se ne

R’vi’i – četvrta alija – 48 p’sukim (5,11-6,27) Ovaj dugački odlomak prvenstveno se bavi pitanjima o sota (ženi koju se sumnjiči za nevjeru i

sumnjiči on

je

svoju može

ženu

napitka

ukoliko

je

Ozbiljnost kojom se Tora bavi pitanjem o sota motivirana je željom da donese sklad između muža i žene

(kada

je

to

izvedivo)

i

stanovištem da je sumnja iznimno štetna po odnos. B-g, recimo to tako, dopušta da Njegovo Ime bude napisano i izbrisano kako bi se unaprijedila bračna harmonija.

upotrebljava ni ulje niti začine, jer je

Muškarac ili žena može učiniti

aktualni problem toliko ozbiljan i

nazirejski zavjet B-gu. To se obično

neugodan pred B-gom.

čini, ali ne i uvijek, na razdoblje od

Kohen spravlja napitak koji se sastoji od vode iz kijora (umivaonice ispred Hrama), zemlje s tla i

mjesec dana. Naziru je zabranjeno da pije vina, jede grožđe, grožđice, sjemenke grožđa i opnu grožđa.

Nazir ne smije šišati svoju kosu, već je treba pustiti da raste. Nazir ne smije doći u doticaj s mrtvim tijelom, niti postati obredno nečist čak niti od tijela svojih bliskih

srodnika.

Hinuh objašnjava da budući da je kohen već rođen s ograničenjima obredne čistoće, bilo bi nepravedno zabraniti mu da ne dotiče tijelo njegovog bliskog srodnika. Njegovo tugovanje moglo bi biti preveliko da bude u stanju izdržati tu razinu zabrane. No, nazir, svojevoljno prihvaća ovo ograničenje, znajući u što se

Godina 14 3 Broj 32 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

upušta (kao što to zna i kandidat za

nas i dalje podsjeća da to nije pože-

teže kontrolirati njezine tjelesne

Kohen gadola), i zbog toga mu može

ljan način života.) Dio te micve je da

porive nego li što je to uobičajeno.

biti onemogućen dodir čak i s tije-

nazir obrije svoju kosu, koja se po-

Tora joj dopušta da na sebe uzme

lom njegova oca.

laže na vatru ispod korbana. Nakon

zavjet apstinencije (koja bi se inače

toga on može piti vina.

držala neprihvatljivom) kako bi joj

Ukoliko nazir postane nečist, on se

pomogla da "se dovede u red." To-

mora očistiti (nakon 7 dana nečis-

Zanimljivo je primijetiti da su

toće), obrijati glavu, prinijeti dvije

brojne zabrane za nazira zabilježene

golubice i janje kao korbanot, i izno-

pojedinačno u micvot Tore. Na

va započeti period nazira. Kada na-

primjer, ne djeluje li čudno da se

zir uspješno završi razdoblje svog

zabrana naziru da jede grožđe, grož-

zavjeta, on prinosi dva janjeta i ov-

đice, opne od grožđa i sjemenke

na, te uz to različite vrste prinosa od

treba brojati svaka za sebe? Nasu-

brašna i ulja, te ljevanicu od vina. U

prot tome, pogledajte na brojne

te korbanot uključena je i žrtva za

primjere u Tori gdje se velik broj

grijeh. (To ukazuje da nije potpuno

detalja

ispravno na sebe prihvatiti nazirej-

micvom – izgradnja Miškana, melahot

Potom Tora predstavlja "trostruki

ski zavjet. Tora često omogućava

u vezi šabata, da navedemo samo

blagoslov" koji čini tekst "Birkat

ekstremne mjere onome koji smatra

dva. Možda odgovor leži u okol-

kohanim". (Mi ove p’sukim govorimo

da mora živjeti na stroži način kako

nostima koje obično prate nazira.

također i svakog jutra u sklopu Bir-

bi ispravio određene nedostatke, ali

Ovdje imamo osobu kojoj je možda

hot HaTora, a taj blagoslov "posuđu-

Strana 4

spominje

pod

jednom

ra dalje "bombardira" nazira, i njegovu uznemirenu dušu, iznoseći micvu za micvom koje se mora strogo

pridržavati. Ovaj će proces, nadamo se, dovesti nazira natrag "u ispravnu ravnotežu." (Ovo je očito vrlo pojednostavljeni prikaz nazirskog pitanja, ali nadamo se da će vam dati materijala za razmišljanje.)

■

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

jemo" i za našu djecu na Lel šabat,

Šiši – šesta alija – 30 p’sukim (7,42-

makar nismo svi kohanim.) Kada

71)

kohanim izgovore taj blagoslov, B-g

Vođe Gada, Efraima, Menašea,

će blagosloviti njih i narod Izraela.

Binjamina, i Dana donijeli su svoje

Birkat kohanim je svakodnevna micva

darove

za kohanim.

Hamiši – peta alija – 41 p’sukim (7,1-41) Čitanje od ovoga mjesta pa do kraja sedre, te početak sljedećeg dijela čini čitanje za osam dana Hanuke.

(Neki počinju od odlomka Birkat kohanim na kraju R’vi’i.) Neke općine također čitaju "darove plemenskih vođa" u prvih 12 dana nisana.

Na dan kada je Miškan dovršen, on i njegovo pokućstvo, žrtvenik i njegov pribor, bili su pomazani i posvećeni. Plemenske su vođe dale za Miškan 6 kola s 12 volova, po dva

da vuku svaka kola. Kola je trebalo rasporediti Levi’im primjereno zadacima različitih obitelji. Geršon je dobio dvoja kola i četiri vola. Merari je dobio četiri kola i osam volova (jer su dijelovi koje su oni prenosili bila teži i glomazniji). Niti jedna kola nisu bila dana K’hatu, budući

od

6.

do

10.

dana,

navedenim redoslijedom. da su oni bili zaduženi za svete predmete koji su se morali nositi na

ramenima. To da se aron imao nositi na ramenima Levi’im iz obitelji K’hata je micva.

Dalje slijedi 12 odlomaka po 6 redaka koji su praktički identični.

Svaki odlomak sadrži ime plemenskog vođe i opis dara u zlatu i srebru, te broj životinja za žrtve koje su bile prinošene na jedan od dvanaest dana posvećenja Miškana.

Nahšon ben Aminadav iz plemena Jehuda prvi je iznio svoje darove.

Vođe Jisahara, Zevuluna, Reuvena, i Šimona predstavile su svoje darove u naredna 4 dana. Iako su darovi bili međusobno identični, postoje izvori koji uče da je svaki od vođa donio svoje darove s posebnim kavanot i simbolima koji su bili svojstveni njegovom plemenu.

Zamršena simbolika vezana je uz svaki element darova, i različita je za svako pleme, makar su darovi po vanjštini bili identični. Jedna od tema koja se ponavlja kod darova je lista životinjskih žrtava. Par (bik) se povezuje s Avrahamom Avinu, kao što je rečeno kada je potrčao u susret anđelima – I k govedima, potrča Avraham… Ajil (ovan) se povezuje s Jichakom, kao kod ovna koji je bio prinesen umjesto njega na Mizbe’ahu na kraju Akeda. Keves (janje) se povezuje s Jaakovom, kao pri čitavom

zbivanju s ovcama kod Lavana.

Jarac koji se prinosi kao žrtva za grijeh predstavlja Josefa, kao kod koze kojom su braća prevarila Jaakova. Zapazite da je upravo jarac hatat. Druge životinje nisu povezane s grijehom. Š’vi’i – sedma alija – 18 p’sukim (7,72-89) Bamidbar 7 je najduži perek u Tori.

Vođe Ašera i Naftalija donijele su svoje darove na 11. i 12. dan. Tora iznosi ukupne zbrojeve i sažetke "Posvećenja."

Od ovog mjesta nadalje, B-žji kontakt s Mošeom dolazio je s mjesta između dva keruba na vrhu (kaporeta) arona.

Posljednja 3 p’sukim čitaju se ponovo za Maftir. ■

Godina 14 5 Broj 32 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 362. Izlazi!: Obveza da se nečiste ljude pošalje van iz Hrama

371. Bez koštica: Zabrana naziru da jede koštice grožđa

... oni će poslati iz tabora ... (Brojevi 5,2)

... od koštica ... (Brojevi 6,4)

363. I ostanite tamo! Zabrana nečistim ljudima da uđu u Hram

372. Opna i neuspjeh: Zabrana naziru da jede opnu grožđa

... oni neće onečistiti ... (Brojevi 5,3)

... opnu on neće jesti. (Brojevi 6,4)

364. Pokajte se!: Obaveza priznavanja naših prijestupa B-gu

373. Samsone? Je si li to ti?: Zabrana naziru da šiša kosu

... oni će priznati grijeh koji su počinili ... (Brojevi 5,7)

... britva neće prijeći preko njegove glave ... (Brojevi 6,5)

365. Izvorište sote: Obaveza da se postupi po proceduri za osumnjičenu ženu

374. Daj mi glavu s kosom: Obaveza nazira da pusti kosu da raste

... kohen će obaviti cijeli ovaj zakon ... (Brojevi 5,30)

... on će pustiti da mu kosa na glavi raste. (Brojevi 6,5)

366. Nema se zbog čega biti sretan: Zabrana stavljanja ulja na prinos sote

375. Ne smucaj se: Zabrana nazireju da bude pod istim krovom s mrtvim tijelom

... on neće izliti ulje na nju ... (Brojevi 5,15)

... neće se približiti mrtvoj osobi. (Brojevi 6,6)

367. Ne žuri!: Zabrana stavljanja tamjana na prinos sote

376. Ne možeš se samo tako provući: Zabrana naziru da dolazi u doticaj s mrtvima

... i neće staviti tamjan na nju ... (Brojevi 5,15) 368. Vino ne? Zabrana naziru da pije vino ... od vina i jakog pića, on će se suzdržavati ... (Brojevi 6,3)

369. Ni grožđe: Zabrana naziru da jede grožđe

... on se neće onečistiti zbog njih ... (Brojevi 6,7) 377. Skini sve: Obaveza da nazir obrije svoju glavu ... on će obrijati svoju glavu na dan svog čišćenja ... (Br 6,9)

... svježeg grožđa ... (Brojevi 6,3)

378. Blago tebi! Obaveza za kohanim da svakodnevno blagosilju ljude

370. Džumbus s grožđicama: Zabrana naziru da jede grožđice

... ovako ćete blagosloviti sinove Izraelove ... (Brojevi 6,23)

... ni grožđice neće jesti. (Brojevi 6,3)

379. O-drži!: Obaveza Levita da Kovčeg prenose na svojim ramenima ... na svojim ramenima oni će ga nositi. (Brojevi 7,9) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 114. Negativna je zapovijed ne biti spolno prisan s bratom vlastita oca u homoseksualnoj prisnosti kao što Pismo kaže, Golotinje brata oca svojega nećeš otkrivati (Va-jikra 18,14). Ovo je dodatna zabrana na opću zabranu homoseksualnosti (vidi §116). Ukoliko je netko bio spolno prisan s bratom svoga oca, uz svjedoke i [prethodno] upozorenje, obojica bi zaslužili smrt kamenovanjem. Ako nije bilo upozorenja, a počinjeno je svjesno oni će zaslužiti karet; a ukoliko je bilo nehotice, on će morati prinijeti dvije žrtve za grijeh (za ovu zabranu, i zbog homoseksualnosti).

Ovo je na snazi posvuda i uvijek.

Strana 6

115. Negativna je zapovijed ne biti spolno prisan sa svojom snahom, što znači ženom svoga sina kao što Pismo kaže, Golotinje svoje snahe nećeš otkrivati (Vajikra 18,15). [Ovo se odnosi] kako za vrijeme sinovljeva života, pa makar se i razvede od nje, tako i nakon smrti njegova sina. Kazna koja se ovime zaslužuje je, ukoliko je bilo svjedoka i postojalo je [prethodno] upozorenje, smrt kamenovanjem. Ako je počinjeno namjerno ali bez upozorenja, kazna je karet; a ako je bilo nehotice, traži se hatat (žrtva za grijeh). Odnosi među srodnicima u drugom koljenu, prema odredbama učenjaka su: snaha od vlastitog sina – i nema ograničenja ovome koliko daleko Ovo je na snazi posvuda i uvijek. ■ Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje

29.

privatnom

-

Ograničenja

području;

u

spajanje

privatnih područja

Rabinski je zabranjeno premještati

ski je zabranjeno premještati stvari

stvari između dvorišta i uličice,

među domovima, ili između domo-

osim ako stanovnici u dvorištima ne

va i zajedničkog područja, osim ako

formiraju "partnerstvo" doprinosom

se ljudi ne "udruže" doprinosom

zajedničkom

zajedničkog

hrane

hrane,

(386,1). U vezi prirode i skladištenja

stvari za više od četiri lakta u nenat-

nazvanom eruv haceros (vidi 366,1;

ove hrane vidi 386,1.3-9; o tome koje

krivenom privatnom prostoru koji

372,1. 6,8-19; 375,2-4; 376,1-4). U

skupine mogu ili moraju činiti par-

je dulji od 100 lakata ili ima više od

vezi prirode, količine, prikupljanja i

tnerstvo, vidi 386,2-9; o premješta-

5.000 četvornih lakata u području

skladištenja

eruva vidi 366,3-12;

nju stvari u uličici ako nije uspo-

koje se ne koristi u stambene svrhe

367,1, 368,1-5, 369,1, 394,2-3. U vezi

(vidi 358,1-14; 359,1; 360,1-3; 362,1.4;

toga koji ljudi mogu ili moraju

stavljeno partnerstvo vidi ■388,1.

Kada uličica formira partnerstvo,

372,2); a dopušteno je premještati

sudjelovati u eruvu, vidi 353,1-2;

pojedina dvorišta se ne moraju ud-

stvari između takvog područja i

355,5; 363,31; 365,3; 370,1-8; 371,1-6;

ruživati; vidi 387,1. U vezi osnivanja

karmelisa (vidi 346,3).

389,1; 391,2. Dvije grupe ljudi mogu

partnerstva za čitav [zidom opasa-

napraviti zajednički eruv ako su

ni] grad ili dio grada vidi 391,1 i

njihovi prostori povezani; vidi 372,

392,1-8.

Rabinski je zabranjeno premještati stvari za više od četiri lakta u dvorištu ili uličici koja je okružena pregradama na samo tri strane; kako bi

prikupljanja

prikupljanju

3-19; 373,1; 374,1-4; 375,1; 378,1-5; 379,1-2.

Ako netko tko mora sudjelovati u eruvu ili partnerstvu to nije učinio,

se to omogućilo, običaj je da se na

Slično tome, kada se nekoliko

on umjesto toga može verbalno po-

otvorenoj strani sagradi "forma ula-

dvorišta nalazi uz istu uličicu, ra-

ništiti svoj zahtjev da sudjeluje u

za" (vidi 363,26). Za ostale načine na

binski je zabranjeno premještati

zajedničkom prostoru (vidi 380,1-4;

koje se može urediti otvorena strana

381,1-7; 391,1; 392,8 ); ali ukoliko je

vidi 363,1-35 i 365,7-8. Ove metode

on ne-Židov, ostali moraju od njega

funkcioniraju čak i za dvorište ili

unajmiti svoj dio za simboličan iz-

uličicu koji su otvoreni na oba kraja

nos prije nego što mogu napraviti

(vidi 364,1); ali pretvaranje javnog

eruv (vidi 382,1-20; 383,1; 384,1-2;

područja u privatni prostor zahti-

385,2; 389, 1; 390,1-2; 391,1; 392,8; u

jeva vrata koja se daju zatvoriti (364,

vezi ne religioznih Židova vidi 385,

2). Za uličice složenih oblika vidi

1.3-4).

364,3-5, a u vezi ulica koje imaju druge vrste procjepa u zidovima vidi 365,1-3.

Ako neki privatni prostor, poput dvorišta, dijele ljudi koji jedu odvo-

Kada se sakupi hrana koja se koristi za eruv ili partnerstvo, kaže se blagoslov "... Koji nam je zapovjedio u vezi eruva"; vidi 366,13-15■i 395,1.

Prilikom skupljanja na blagdan koji

jeno (vidi 370,4-6) u stalnim domo-

prethodi šabatu, ili u sumrak u pe-

vima (vidi 366,2, 370,8), stvari se

tak navečer vidi 393,1-3; u slučaje-

slobodno mogu premještati unutar

vima nedoumice vidi 394,1. ■

tog zajedničkog prostora, no rabinGodina 14 7 Broj 32 Strana

Strana 7

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol 1. U paraši Naso nalazimo poznate psukim "birkat kohanim" (svećenički blagoslov, vidi 6,22-27) ‘stisnute u sendvič’ između zakona o naziru (poglavlje 6) i posvećenja Miškana (7. poglavlje).

Možete li predložiti tematske razloge zašto su ove tri paršijot smještene jedna do druge? [Nakon što sami pokušate], pogledajte Ibn Ezra, Ramban i Chizkuni na 6,23! [Vidite također Rašija i Rašbama za važne halahot koje oni uče iz tih psukima.]

možemo naučiti iz ovog teksta Ibn Ezre?!]

Koji kriteriji moraju biti ispunjeni da bi se žena mogla ispitati kao osumnjičena preljubnica (‫?)סוטה‬ 3. Sjetite se da je Humaš već zabilježio priču o posvećivanju Miškana u Šemot 40 i Vajikra poglavljima 8-9. Što mislite da je razlog da se još jedan aspekt tog događaja zabilježi ovdje u Sefer Bamidbar?

Koju ulogu imaju svećenici pri blagosiljanju naroda? Ne bi li Hašem, osobno trebao biti taj koji blagosilje naciju?

Kada odgovarate povežite 7,3-9 s općom temom u poglavljima 1-4!

[Povežite to također i s temom "vodstva" u Sefer Bamidbar.]

2. Sada kada ste se "zagrijali" sa "smihut paršijot" možete li ukazati u čemu se sastoji tematska povezanost između zakona o "sota" (5,1131) i zakona o "naziru" (6, 1-21)?

4. Što se tiče "nedarima" [zavjeta vezanih uz zakone "nazira" u 6. poglavlju], hazal su dali vrlo zanimljivu izjavu:

(Rabbi Dr. Darrell Ginsberg upućuje kako Ibn Ezra na Bamidbar 6,2 piše da kada osoba odluči postati nazir, ona, u suštini, sebe odvaja od normalnog ponašanja kakvo vlada na svijetu, na kojem se ljudi povode za svojim nagonima i žudnjama) Koji važan "musar"

"Onaj tko se zavjetuje – on je kao da gradi bama [žrtvenik na uzvisini], a kada ispunjava taj zavjet - to je kao da prinosi žrtvu na toj bama ..." .

[Pogledajte Mesehet Jevamot 109a].

Prema vašem mišljenju, je li to pozitivna ili negativna izjava o onome tko se zavjetuje [ili možda oboje]?

[Sjetite se da je bama žrtvenik sagrađen za B-ga, no bama je dopušteno podizati samo kada ne postoji stalni Mikdaš. Međutim, kad je Šlomo HaMeleh izgradio stalni Mikdaš u Jerušalajimu, bamot su postale trajno zabranjene. Vidi Rambam Hilchot Beit Ha'bechira 1,1 do 1,4.] Što mislite zašto su hazal posebno odabrali ovu usporedbu s bama umjesto da jednostavno kažu da "nedarim" nisu preporučljivi? Postoji li doba kada se "nedarim" preporučljivi? Kako je ovo u usporedbi s vremenima kada je bama bila dopuštena?! [Povežite to s Rambamovim Hilchot Day'ot 1. poglavlje] Zašto nazir mora prinijeti žrtvu nakon što završi njegov/njezin zavjet? Da li ovo sugerira da ima nešto loše u tome da se postane nazir?

5. Sefer Bamidbar počinje 1. ijara kada B-g zapovijeda Mošeu da popiše stanovništvo.

Zapazite red po kojem su plemena organizirana u taborima u poglavlju 2. Sada, se prisjetite poretka n'si'ima plemena dok prinose svoj korbanot tijekom dvanaestodnevne ceremonije posvećenja u 7. poglavlju. Je li redoslijed isti ili drugačiji? Možete li objasniti zašto?

Primjetite da je datum kada su ■ prinesene te korbanot mjesec dana prije nego što je obavljen popis! Što vam ovo govori o razlozima redoslijeda kojim su n'si'im prinijeli svoje korbanot? [Vidite Ramban 7,12] ■ Prevela Tamar Buchwald * hazal je kratica od Hahmenu zihronam livraha (naši mudraci, blagosloveno bilo sjećanje na njih)

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Osobni mir

Ovotjedna paraša započinje dužnostima levita u pustinji. Zatim se prelazi na fascinantni dio o mužu koji sumnja da je njegova supruga nevjerna. On je odvodi u Hram i nakon složene ceremonije ona se zakune da je nevina. Ako laže, onda ... ali ne želim vam odati kraj zapleta pročitajte sami. Dalje se prelazi na koncept nazira - nekoga tko se zavjetuje da neće piti vino, šišati se ili postati duhovno nečist. Potom se iznosi svećenički blagoslov koji izgovaramo u sinagogi. On završava molitvom da nam B-g dâ mir.

Ovaj je blagoslov sročen u jednini, što bi značilo da je to blagoslov za svakog pojedinca, a ne nacionalni blagoslov. Ne bi li imalo više smisla blagosloviti narod mirom? Vjerojatno ne postoji ništa bitnije za narod od toga. Nadalje, mada je mir važan u međuljudskim odnosima, svakako postoje više, ili barem jednako značajna pitanja u životu pojedinca kao što su to zdravlje, ljubav, osobno zadovoljstvo ... Što je zapravo taj osobni mir, i zbog čega je izdvojen?

Svako ljudsko biće sastoji se od tijela i duše. Duša žudi da bude pobožna, dok tijelo želi spavati. To je prava dihotomija. Probudiš se ujutro, a bitka već bjesni. Duša želi ustati i činiti bogobojazne stvari— tijelo se svom snagom drži za jastuk. Pretpostavimo da ste ipak uspjeli izaći iz kreveta, duša se sada želi baviti smislenim stvarima, dok tijelo hitno želi pobjeći u novine, TV ili bilo što što može naći – što manje smisla ima, to bolje.

Na putu do posla, duša se želi nasmiješiti drugim dušama. Tijelo želi da izgledate što jadnije možete drugim tijelima - napokon, jutros ste ga nasilu izvukli iz kreveta. Duša želi da budete puni života i energije za dan pred vama. Tijelo želi da se utučeni povlačite uokolo.

Duša želi imati duboke, smislene odnose s drugim ljudima, tijelo želi da ih žvačete dok ih trebate, a onda samo ispljunete kosti. Duša se želi Godina 14 9 Broj 32 Strana

će zauvijek vladati nemir. Međutim, borite se da živite kao duša, i mir postaje realna mogućnost. Ovaj osjećaj unutarnjeg sklada i punine je ono za čime svi mi ljudi u konačnici težimo. I stoga je to tema koja najviše pristaje svećeničkom blagoslovu.

Prije toga, na samom početku raspravlja se o supružniku za kojeg se sumnja da je imao vanbračnu vezu, što se obično naziva "aferom".

uključiti u stvarnost, tijelo želi drogu i druge stimulanse da mu pomognu da pobjegne od stvarnosti.

Ova bitka između tijela i duše traje neprestano. Teško da postoji ijedna situacija u životu u kojoj njihove sklonosti nisu dijametralno suprotne. Mi smo suočeni sa stalnim nemirom. Upravo na mir od ovog stalnog nemira odnosi se svećenički blagoslov.

Duša se nikada neće pomiriti s■tijelom.

Njezin poriv prema B-gu isuviše je dubok.

Učenjaci kažu da postoji samo jedan način da se postigne taj "vlastiti mir." Duša se nikada neće pomiriti s tijelom. Njezin poriv prema B-gu isuviše je dubok za to. No, s vremenom, tijelo može naučiti uživati u zadovoljstvima duše.

Ako podlegnete željama i strastima tijela, kažu naši učenjaci, vama

Afera je čin izdaje i za nju nikada nema opravdanja. Prema židovskom zakonu, supružnici koji su imali aferu nikada se ne smiju vjen■ nakčati, čak iako se bračni partner nadno razveo. Površinski, ovo ima smisla. Značajno se obeshrabruju afere ako se zna da se nikada ne možete vjenčati s osobom s kojom ste imali aferu. Međutim, mislim da ovdje postoji i dublja poanta.

Posljednjih mi godina sve više ljudi koji su imali afere dolazi na savjetovanja.

Ono što sam otkrio, gotovo jednoobrazno, jest da u konačnici ljudi u aferi ne pronalaze dugoročno zadovoljstvo. Prema mom iskustvu, afera se vrlo rijetko pretvori u uspješan brak. I još nisam vidio nekoga tko se s nostalgijom osvrće na aferu i prisjeća je se s lijepim uspomenama.

Jer to je samo prolazni flert; uzbudljiva, ali u konačnici lažna, romansa za općenito nezadovoljne ljude srednjih godina. Privlačno je uzbuđenje zbog nečeg novog i drugačijeg od onog starog i dosadnog; užitak zbog osjećaja novootkrivene slobode od prividnog robovanja dugoročnoj vezi. Drugim riječima, sama ideja afere privlači mnogo više od osobe s kojom imate aferu.

Mudrost Tore u vezi ljudske psihologije i danas je jednako točna kao i prije 3500 godina. Afera ne dolazi zbog problema koje imate sa supružnikom, ona dolazi zbog problema s predanošću svom braku, samom po sebi. ■ Strana 9

Rabbi David Stav:

Knezovi Izraela, glave domova svojih otaca Ovog šabata čitat ćemo paršu Na-

Narod entuzijastično sakuplja sve

ciji stotina tisuća ljudi prema zemlji

so. Ona ima 176 stihova, što ju čini

potrebne materijale i posvećenje

Izrael. Samo putovanje započinje

najdužom paršom u Tori (slučajno,

Miškana događa se prvog dana mje-

dvanaestog dana mjeseca ijara (do-

to je isti broj kao i broj stihova naj-

seca nisana, druge godine nakon što

gađaj o kojem ćemo čitati sljedećeg

dužeg poglavlja Tehilima, a najduži

je narod izašao iz Egipta. Detaljan

tjedna).

traktat Babilonskog Talmuda sastoji

opis posvećenja Miškana nalazi se u

se od 176 stranica). Mnogi od tih

knjizi Vajikra.

stihova opisuju žrtve koje su knezo-

Evo kratke kronologije: Narod Izraela napustio je Egipat sredinom mjeseca nisana. Sedam tjedana kasnije, tijekom mjeseca sivana, Tora je dana na Sinaju – događaj kojeg smo obilježili prošlog tjedna, na Šavuot. Četrdeset dana kasnije, Moše silazi

zašto Tora treba spominjati žrtve

koje su knezovi plemena prinijeli

vi plemena prinosili na dan posvećenja Miškana u pustinji.

U vidu te kronologije, pitamo se

prethodnog mjeseca. To nije samo

Biti vođa plemena nije lak posao.

■ Ta je uloga namijenjena onima koji smatraju da se na taj način mogu brinuti za svoje pleme.

stvar anakronizma. Semantički, ima više smisla da se poglavlje o žrtvama nalazi negdje uz opis drugih aktivnosti vezanih uz posvećenje ■ Miškana, a ne uz početak putovanja naroda pustinjom. Osim ako Tora nije smatrala prikladnim da nam na ovom mjestu čitanja, dok se narod

sa Sinaja sa pločama Saveza, koje je

priprema za putovanje u zemlju

razbio zbog grijeha koji je narod

Izrael, nešto poruči.

počinio sa zlatnim teletom. Nakon

Knjiga Bamidbar, koju smo počeli

osamdeset dana molitve, na Jom

čitati prošloga tjedna, otvara se po-

kipur te godine, Moše se vraća sa

pisom stanovništva koji Moše pro-

drugim pločama i nekim novostima:

vodi prvog dana mjeseca ijara. Ti

Hašem je naredio izgradnju Miškana.

događaji prethode masovnoj migra-

Volio bih da razmislimo o vrlo posebnom stihu koji opisuje knezove koji su prinijeli žrtve. Tora kaže

sljedeće:

"Knezovi

Izraela,

glave domova svojih otaca, prinijeli su (svoje žrtve). Oni su bili vođe plemena. Oni su bili ti koji su bili prisutni

prilikom

prebrojavanja."

Tora koristi ne manje od četiri izraza kako bi ih opisala: knezovi,

glave domova svojih otaca, vođe plemena i oni koji su bili prisutni prilikom prebrojavanja. Neke od tih titula čine se kontradiktornima budući da je knez glava plemena, dok je glava očeve kuće tobožnji vođa šire obitelji unutar plemena. Zašto onda Tora daje toliko titula ovoj skupini ljudi?

Prijeđite preko Crvenog mora, skrenite desno kod gore Sinaj. Stižete na odredište: Obećana zemlja. Procijenjeno vrijeme dolaska: 40 godina.

Strana 10

Zapeo mi je za oko Rašijev briljanDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Knezovi Izraela, glave domova svojih otaca

tan komentar. On odlučuje prinčeve povezati sa egipatskim nadzornicima: "Oni su bili zapovjednici postavljeni nad njima u Egiptu, i oni su zbog njih pretučeni." Ti knezovi nisu bili plemići i nisu svoje poslove dugovali obiteljskoj lozi ili nepotizmu. Ti su ljudi bili u Egiptu, među svojom braćom koja su patila, i oni

su bili pretučeni kada su pokušali obraniti robove koji nisu uspjevali izvršiti svoju dnevnu kvotu rada.

Oni su na svojim ramenima nosili bol cijelog naroda i tako su zaslužili pravo da svoj narod vode kroz pustinju. To tumačenje daje još jednu konotaciju riječi nasi (knez). Dvije riječi mogu označavati vođu – roš (glava) i nasi (knez). Roš je vođa koji vodi svojim umom i duhom. Nasi je,

međutim, nešto drugo. Nasi nosi ljude na svojim ramenima, osjeća njihovu bol, nalazi lijek za njihove boli

koja su oteta prije pet godina) čuo

taj posao način na koji oni mogu

i prepoznaje njihove potrebe. Izrael-

sljedeću priču: Kasno jedne noći, on

živjeti u odgovornosti prema svom

ski narod spremao se na putovanje

je posjetio školu u Gush Etzionu u

plemenu. Ta su plemena putovala

u zemlju Izrael i Tora nam želi po-

kojoj su njegovi studenti učili, i ta-

prema zemlji Izrael, gdje će se suo-

kazati tko su bili ovi knezovi. Na

mo je vidio savjetnika koji je gledao

čiti s nimalo jednostavnim kušnja-

dan kada je posvećen Miškan, svaki

u papir s napisanim imenima svojih

ma. Od životne je važnosti za nas

od njih želio je prinijeti žrtvu za op-

učenika, i molio. Kada ga je upitao

da možemo vjerovati svojim vođa-

roštenje grijeha svog plemena, zato

što radi s tim listom papira, savje-

ma, i odmarati sigurno, znajući da

da bi se pleme sačuvalo. Oni su bili

tnik mu je rekao da je imao želju

su oni naše brige postavili za svoj

potpuno zaokupljeni svojom bri-

moliti

prvi

gom za pleme, i oni su bili ti koji su

učenika u njegovom učenju, te u

spremni da budu pretučeni zbog

ih mogli voditi na putovanju. Mož-

drugim važnim aspektima života.

nas, i žrtvovati životinje u naše ime,

da se zato nazivaju "glavama do-

Rabi je bio zadivljen odgovorom.

i ako je sve to istina, tada će nas oni

mova svojih otaca." Oni su na sva-

Ako je taj čovjek osjećao bol svojih

zasigurno povesti sigurnim putem

kog člana plemena gledali kao na

učenika i molio za njihov uspjeh, uz

prema našoj domovini. ■

vlastito dijete.

sav drugi edukativni dio posla koji

Jednom sam od rabi Singera, roš

za

uspjeh

svakog

svog

je radio, on je zaslužio biti savjetnik.

ješive iz Ješivat Mekor Hajim (ješive

Biti knez plemena nije lak posao.

u kojoj su studirala dva tinejdžera

To je uloga za one koji osjećaju da je

Godina 14 11Broj 32 Strana

prioritet.

Oni

moraju

biti

Prevela Anja Grabar ■

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

B-žji dar druge prilike Ovotjedna parša, parša Naso, najduža je od svih parši u Tori. Prikladno je što se najčešće čita na šabat koji slijedi odmah nakon Šavuota, jer pokazuje veliku ljubav židovskog naroda prema Tori. Zanimljivo je primijetiti da 176 stihova parše Naso odgovara broju stihova najdužeg poglavlja Psalama, poglavlja 119. Broj 176 također je i broj stranica najdužeg traktata u Talmudu, Baba Batra.

Jedna od raznovrsnih tema koje nalazimo u parši Naso je zapovijed u Brojevima 5, da se očisti izraelski tabor.

Nahmanides objašnjava da su Izraelci, kako bi učinili tabor dostojnim novopostavljenog Šatora sastanka i B-žje prisutnosti koja je prebivala među njima, morali očistiti tabor od svake ritualne nečistoće.

U Brojevima 5,2, B-g govori Mojsiju i kaže mu, "Zapovijedi Izraelcima da iz svog tabora isključe svakog tko je zahvaćen caraatom, svakoga tko ima zav, izljev, i sve one koji su onečišćeni doticajem s mrtvim tijelom."

Raši objašnjava da su u to vrijeme postojala tri koncentrična tabora.

Tabor "B-žje prisutnosti" bio je u središtu, u najcentralnijem četverokutu, a sastojao se od Šatora sastanka i dvorišta koje je okruživalo Šator. Leviti, Mojsije i Aron bili su utaboreni u srednjem četverokutu, sa četiri strane Šatora i dvorišta.

Izraelci su bili utaboreni u vanjskom četverokutu, sa četiri strane Levita.

Nema ljudskog bića kojemu nije ■ dana druga prilika.

Te prilike za nove početke istinski su darovi Svemogućeg.

Raši kaže da su oni koji su bili zahvaćeni caraatom bili isključeni iz sva tri tabora. Oni koji su imali izljev mogli su ostati u taboru Izraelaca, ali su bili isključeni iz tabora

Levita i tabora B-žje prisutnosti.

Onima koji su bili onečišćeni kontaktom s mrtvim tijelom, bilo je zabranjeno ući jedino u tabor B-žje prisutnosti.

Jalkut Me'am Lo'ez sugerira da Tora bilježi micvu o očišćenju tabora baš na ovom mjestu, kako bi dokazala Izraelcima da se i njihov tabor također smatra svetim. Me'am Lo'ez smatra da kada su Izraelci vidjeli da je B-žja prisutnost sišla u novosagrađeni Šator sastanka, i kada su se Leviti utaborili oko njega kako bi štitili Šator, oni su se osjećali ■ isprazno, misleći da je njihov tabor bez svetosti. Sada kad su vidjeli da ljudi zahvaćeni caraatom ne smiju ući u tabor Izraelaca, oni su shvatili da su sva tri tabora posvećena i da se B-žja prisutnost nalazi također i u njihovom taboru.

Midraš u Bamidbar Raba 7,1, bilježi razlog za isključivanje nečistih Izraelaca iz njihovih tabora. Midraš kaže da kao što nečistoća mora biti uklonjena iz srebra kako bi se vidjela njegova ljepota, tako je i izraelski tabor morao biti očišćen kako bi se vidjela ljepota naroda.

Midraš objašnjava da kada su Izraelci izašli iz Egipta, oni su bili prebijeni i slomljeni ljudi. Zbog njihovog teškog rada sa ciglama i žbukom, i prisilnog penjanja na visine, većina ljudi bila je bolesna i nesposobna. Neki su bili ozlijeđeni padom kamena, drugi su izgubili ruke ili vid kao rezultat ozljeda na radu.

Kada su stigli u pustinju, Svemogući je rekao, "Je li to način na koji će Tora biti poštovana? Zar da Toru dam generaciji bogalja? Mogao bih čekati novu generaciju da

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

bude dovoljno zrela da bi prihvatila Toru, no to bi trajalo predugo!"

B-g je zatim dao upute Svojim anđelima da brzo izliječe ljude. Rabini potvrđuju to izlječenje opisom koji Tora daje o objavi na Sinaju. Dokaz da nitko nije bio hrom izvlači se iz Izlaska 19,17, koji kaže da su ljudi stajali pod planinom. Nikome nisu nedostajali udovi, jer je rečeno u Izlasku 24,7 da su Izraelci odgovorili, "Sve što B-g kaže, činit ćemo."

Nitko nije bio gluh, jer Izlazak 24,7 kaže, "Slušat ćemo." Nitko od ljudi nije bio slijep, jer Izlazak 20,15 kaže, "I sav je narod vidio glasove." Nitko nije bio nijem, jer kaže u Izlasku 19,8, "I sav je narod odgovorio."

Očigledno, Tora opisuje narod koji je bio potpuno iscijeljen.

Međutim, kada je narod kasnije štovao zlatno tele, ponovo ih je to zadesilo. Postali su zavim, mecoraim i nečisti zbog kontakta s mrtvima.

Kako bi postigli čistoću, oni koji su bili pogođeni time, bili su isključeni iz tabora.

Taj izazovni midraš zapravo kaže da kad su Izraelci izašli iz Egipta, oni su bili jadna gomila. Mnogi od njih bili su fizički osakaćeni i brutalno ozlijeđeni nehumanim radom.

No oni su opet čudesno iscijeljeni na Sinaju, i integritet njihovih duša bio je povezan s njihovim fizičkim savršenstvom. Međutim, dok su hodali pustinjom i udaljavali se od Sinaja, efekti čuda sa Sinaja počeli su blijediti. Oni su počeli gunđati zbog teškoća na putu. Uskoro su se njihove, sada okaljane duše, počele odražavati u njihovim fizički okaljanim tijelima.

Obični promatrači mogli bi pitati kako netko tko je nekad bio hrom, slijep ili nijem, ili mu je nedostajao Godina 14 13Broj 32 Strana

B-žji dar druge prilike

neki ud, te je svjedočio svom čudesnom potpunom iscjeljenju, može propustiti izraziti zahvalnost za takvo čudesno iscjeljenje?

Nažalost, mnogi se od nas slično ponašaju u svom životu. Blizak prijatelj se preseli, no uskoro steknemo novog prijatelja. Dragocjeni komad nakita je izgubljen, ali uskoro ga zamijenimo novim, još skupljim komadom nakita. Kućni ljubimac ugine, a mi ubrzo prihvatimo novog.

B-g često daje ljudima druge prilike, ali oni zaborave izraziti zahvalnost za te druge prilike. Oni koji to propuste učiniti i oni koji propuste obznaniti milostivost Svemogućeg, često će se naći izolirani – okruženi nezahvalnim ljudima poput njih samih.

U ovoj paraši čitamo i o ženi na koju se posumnja da je nevjerna mužu, ali nije uhvaćena na djelu.

Njen je ljubomorni suprug dovodi kohenu, svećeniku, u Svetište. Za nju se prinosi posebna žrtva, simbol njenog zastranjenja, i prisiljena je popiti svetu vodu. Ako je kriva za preljub, umrla bi od pića. A ako je nevina, živjela bi. Sve to izgleda vrlo slično barbarskim kušnjama drevnih civilizacija.

No, istina je da testiranje sote uopće nije barbarski čin. Baš naprotiv, prilično je prosvijetljen kada ga se prouči u svjetlu talmudskih komentara i pravnih propisa. Talmud ističe da stihovi iz Tore ukazuju na to da muževe optužbe za nevjeru njegove supruge nisu neutemeljene ili izmišljene. Stihovi impliciraju, a Talmud osnažuje, da je žena bila uhvaćena u kompromitirajućem položaju od svjedoka, čak i nakon što je njezin suprug poduzeo zakonsku mjeru da svoju suprugu upozori da ne bude u vezi s osumnjičenim lju-

bavnikom. Ovo govori da nije nužno u pitanju ženina krivnja, već da je brak u krizi, da je uistinu na kušnjama i da supruga daje mužu u najmanju ruku opravdane povode za sumnju. Pravo je pitanje može li se ovaj brak spasiti?

U svjetlu moderne psihologije znamo da je sumnja na nevjeru jedan od najrazornijih elemenata koji nagriza brak. Zapravo, jednom kad sumnja uđe u bračnu jednadžbu, teško je se ikada može prevladati. Mada ljudi mogu oprostiti avanturu supružnika, sumnja obično ostaje, i često se razbuktava, tako da bilo kakav smisleni odnos postaje gotovo nemoguć.

Tora, kroz ritual sote, daje od B-ga propisanu metodu koja će izliječiti sumnju i pružiti paru koji želi oživjeti svoju vezu, mogućnost da započne iznova bez mrlje sumnje, budući da i sam B-g svjedoči da je žena nevina.

Danas živimo u vrlo nezdravom seksualnom okruženju, s previše nemoralnog i neprimjerenog ponašanja. Jednom kad se pojavi sumnja, nema postupka da se obnovi uništeno povjerenje.

B-žja najveća želja je da izraelski tabor bude ispunjen svetošću, radošću, srećom, i da ljudi imaju obilje razloga za izražavanje zahvalnosti.

Nema ljudskog bića kojemu nije dana druga prilika. Te prilike za nove početke su istinski darovi od Svemogućeg i treba ih cijeniti, a ne odbacivati zbog nekog sjajnog teleta koje nas privlači i iskušava svojim ■ zlatnim tijelom.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Poriv duše Ljudski poriv da se bude jedin-

Prema stajalištu Tore ovdje, kao i

zahtjevan zadatak i u tome većina

stven i poseban, da se izdvajamo u

u mnogim drugim slučajevima u

ljudi podbaci. Druge odbija javno

gomili, da sebe identificiramo kao

vjerskom životu, ključan je motiv.

pokazivanje

one drugačijeg statusa od drugih,

Koje su istinske sile i motivi koji

navodnog vjerskog zanosa.

zajednički je svima nama. Mnogo

potiču ovu odluku? Jesu li ti motivi

puta u životu sebe ne mjerimo pre-

sveti i plemeniti, upravljani čistim

ma svom vlastitom životu već po

altruizmom i vjerskim zanosom ili

tome kako se razlikujemo od svih

su samo izraz poigravanja ega, aro-

ljudi koji nas okružuju. To je istina u

gancije i osobnog nadmetanja na

uobičajenim i svjetovnim stvarima u

podlozi vjerskog rituala?

životu koje nam se svakodnevno nameću. Ali to je istina i kod svetog poriva za vječnošću i smislom koji se očituje u duši koja postoji unutar svakoga od nas.

govoreći, leži u srcu rabinskog ne-

tignuća i savršenstvo.

nom konceptu proglašenja sebe za

mog sebe. U brojnim primjerima,

mjer ovog unutarnjeg poriva pre-

ima tek jedan slučaj, gdje se prema

ma iznimnim i smislenim osjećaji-

jednom mišljenju, stvaranje statusa

ma svetosti u ovotjednom čitanju

nazira smatralo potpuno opravda-

Tore. Čitava tema osobe koja post-

nim.

Strana 14

tom društvu. Ta činjenica, općenito

negativno gledište prema cjelokup-

jalne svetosti. Tora daje takav pri-

okoline i drugih ljudskih bića.

mo da umanji udio i silu svetosti u

sredstvom za vlastita duhovna pos-

rituala kao načina uzvisivanja sa-

će tu osobu učiniti različitom od

svetošću na račun drugih služi sa-

pozivaju na postajanje nazirom kao

tramo područjima duše i potenci-

duša postigne iznimnu svetost koja

svetosti, ovo traganje za osobnom

njega, rabini Talmuda su zauzeli

sno i pogrešno u korištenju vjerskog

ove žudnje. To je poriv da vlastita

Umjesto da u društvo unese više

gotovo nemoguće odgovoriti na

onim područjima života koje sma-

život i vlastito ponašanje, primjer je

i

godovanja prema onima koji se

nazireja. Postoji nešto suštinski opa-

dodatnim ograničenjima za osobni

revnosnosti

Zbog tog pitanja i stoga što je

Zbog toga tražimo izuzetnost u

aje nazir, osoba naročite svetosti, s

svete

Poriv za osobnom svetošću i uzdizanjem sebe na višu duhovnu razi-

■

Kroz cijelu povijest židovskih vjerskih običaja zabilježenih u Talmudu i kasnijim djelima velikih hasidskih učitelja i svetih ljudi musara u potrazi za svetošću, skromnost i samozatajnost bili su poticani više od bilo čega drugoga. Ova lekcija o naziru vrijedi i u naše vrijeme i na našem mjestu.

Tu i tamo

nu, osobito u doba dekadencije i

Jedan moj vrlo dragi prijatelj in-

moralne iskvarenosti, sasvim je op-

tenzivno putuje, nekoliko puta go-

ravdan. Međutim, izraziti taj poriv

dišnje, između njegove obitelji u

na iskren i nenametljiv način vrlo je

Europi i njegova stalnog doma u

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Poriv duše

Izraelu. Često mi govori da kada je

desetak godina, je kontinuirano sla-

kada je to postalo stvarnost. Ovdje

tamo onda želi biti ovdje, a kad je

bo useljavanja Židova iz zapadnih

je bilo opipljivo a ono tamo prolaz-

ovdje, često poželi biti tamo. Ja sam

zemalja u našu drevnu domovinu.

no. Ali sada kada je tamo postalo

otprilike u istoj situaciji, pa se lako

Zamislite, nakon toliko stoljeća mo-

stvarnost, želimo biti i ovdje i tamo

mogu poistovjetiti s takvom vrstom

litvi i čežnje, stvar za koju su se mo-

u istom trenutku.

osjećaja. Ali samog sebe promatram

lili i sanjali je konačno je postala

kroz spoznaju da je to pravi odraz

stvarnost, a nitko, zapravo, tu prili-

ljudskog stanja.

ku nije iskoristio. Većina Židova

Mi smo vječno nezadovoljna vrsta

koja uvijek želi biti ondje gdje nije i imati sve što poželi. Trava je uvijek

jednostavno se nije mogla zamisliti tamo nakon što je toliko stoljeća bila ovdje.

Dok se pred našim očima i dalje odvija smanjenje židovske dijaspore, morat ćemo donijeti teške nacionalne i osobne odluke. U svijetu

ograničenih resursa postavlja se pitanje gdje bi se te resurse trebalo us-

zeleniji negdje drugdje. Neminovno

Možemo čeznuti da budemo ta-

mjeravati i trošiti. Da li zahtjevi od

smo frustrirani svojom nemogućno-

mo, a iznimno je teško otići odavdje.

tamo automatski prevladaju očite

šću da budemo na dva mjesta u isto

Chaim Weitzman, koji će biti prvi

potrebe ovdje? I ako je tako, u kojoj

vrijeme. Ponavljam, kad smo ovdje,

predsjednik nove države, potišteno

mjeri? Ovo su teška pitanja s kojima

želimo biti tamo, a kada smo kona-

se žalio dvadesetih godina prošlog

se treba nositi. No, nakon sedamde-

čno tamo, želimo ponovno biti ov-

stoljeća: "Gdje li su Židovi?" Pa, ug-

setak

dje. Smatram da je to jedan od čo-

lavnom su bili ovdje u dijaspori, a

Izrael, očito je da je ovo pitanje veće

vječjih osjećaja koji najviše frustrira,

ne tamo gdje su njihove molitve i

nego ikada

te izvor dobrog dijela depresije i

nade već stoljećima boravile.

životu.

stalne tjeskobe.

godina

postojanja prije

Države

u židovskom

Postoji mnogo legitimnih objašnje-

Židovski svijet stalno je u stanju

Ova vrsta emocionalnog sindroma

nja zašto se to dogodilo i zašto se

procjenjivanja prioriteta. A to vrijedi

na različite se načine odražava u na-

nastavlja sedamdeset godina kasni-

i na osobnoj razini. Gdje će moja

šem suvremenom kako židovskom

je. Inercija pobjeđuje pobude, i us-

unučad imati veće šanse da istinski

tako i općem društvu. Uvjeren sam

pjesi na koje smo naviknuti one još

budu Židovi - ovdje ili tamo? Gdje

da se ključ razumijevanja velikog

nam nepoznate. A opet, želja mno-

će biti sigurnije za Židove u buduć-

dijela onoga što se danas zbiva u

gih u židovskom svijetu jest da su

nosti? To pitanje nije bilo dovoljno

židovskom i društvu općenito, nala-

tamo, a ne ovdje na Zapadu. Ovo je

istraženo na početku prethodnog

zi u shvaćanju utjecaja prisutnosti

dio kontinuiranog poremećaja u ži-

stoljeća, i s tako strašnim posljedi-

ovdje i tamo u isto vrijeme. I u tuzi i

dovskom svijetu u vezi sa trajnim

cama.

depresiji koja prožima naš svijet.

postojanjem

Jedno od izuzetno šokantnih i iz-

i

uspjehom

Zemlje

Izrael.

Očigledno, mnogi su mislili da je izbor između ovdje i ondje nevažan

nenađujućih događaja, nakon uspo-

Bilo se puno lakše suočavati s time

- nije postojalo niti ovdje ni tamo.

stavljanja Države Izrael prije sedam-

dok je to bio samo san nego sada

No, nažalost, povijest je pokazala drugačije. Tijekom većeg dijela naše povijesti imali smo vrlo malo mogućnosti da izaberemo mjesto na kojem smo se nalazili i na kojem bismo željeli biti. Zbog toga imamo vrlo ograničeno iskustvo u mudrom odabiru. Ali sada je mudro odabrati nužnost. Šabat šalom ■

Godina 14 15Broj 32 Strana

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Osobna keduša čovjeka smanjuje se kada svjedoči preljubu Odmah nakon poglavlja o "nevjernoj ženi" – koja, ukoliko je zaista bila nevjerna, prima ponižavajuću kaznu – Tora spominje zakone o nazirejstvu. Raši citira poznati odjeljak iz Talmuda koji objašnjava taj redoslijed: "Zašto je odjeljak o nazirejstvu povezan sa odjeljkom o preljubnici? Kako bi nas upozorio da bi se svatko tko vidi preljubnicu u njenoj sramoti trebao suzdržati od vina jer vino vodi do preljuba." (Sota 2a) Rav Weinberg, zt "l, je jednom postavio pitanje vezano uz tu tvrdnju Talmuda: Razumijem da bi onaj tko vidi muke u kojima se našla 'sota' (preljubnica) iz svog uma izbacio svaku pomisao na to da počini preljub – jer pogledaj što se događa takvoj osobi! To je jednako slučaju u kojem netko svjedoči strašnoj prometnoj nesreći u kojoj je putnik izletio kroz staklo i poginuo jer nije bio vezan sigurnosnim pojasom. Osoba koja bi vidjela takvu nesreću istog bi trena odlučila da više nikada neće voziti auto bez da se veže sigurnosnim pojasom. No ipak, zašto čovjek mora ići korak dalje i zavjetovati se

da će se suzdržavati od vina (tako da se proglasi nazirejom)? Ne bi li bilo dovoljno to što je svjedočio toj sceni pa da nikad ne poželi počiniti preljub?

biva zagađena. Postaje neophodno da on poduzme nešto po tom pitanju. Iz tog razloga mora učiniti "sljedeći korak" i zavjetovati se da će se uzdržavati od vina.

Rav Weinberg kaže da je razlog tome to što kada nam se neki grijeh čini neshvatljivim, samim time što smo vidjeli nekoga da ga vrši čini ga u našim očima više mogućim. Unatoč strašnim posljedicama tog grijeha, on nam postaje sve manje nezamisliv. To je prirodna posljedica kada grijeh vidimo svojim očima. Mogućnost da sami počinimo taj isti grijeh, u našim umovima postaje prihvatljivija. Izvršen je utjecaj na osobnu razinu svetosti čovjeka koji je bio svjedok grijeha. Došlo je do proboja u njegovu osobnu razinu 'keduše'.

Chofetz Chaim živio je u Radinu, malenom zaselku u Poljskoj. U Radinu nije bilo onih koji su kršili šabat. Chofetz Chaim za čitavog svog života u Radinu nijednom nije svjedočio hilulu šabosa. Tijekom prvog svjetskog rata, kada se ratna fronta premjestila i Radin se našao u opasnosti, cijelo se selo preselilo u unutrašnjost Rusije. Prvog šabosa kojeg ■ je Chofetz Chaim proveo u "izgnanstvu", po prvi puta u svom životu svjedočio je kršenju šabata. Bio je potpuno slomljen i dugo je plakao.

Svetost židovskog naroda temelji se na vjernosti u židovskom domu.

Temelji se na vjernosti židovskog muža svojoj ženi i vjernosti židovske žene svom mužu. Kada netko primijeti da je došlo do povrede te vjernosti, njegova osobna svetost

Sljedećeg tjedna, Chofetz Chaim je ponovno bio svjedok kršenja šabata.

Plakao je još duže nego prethodnog šabata. Ljudi koji su bili s njim zatražili su od njega da im objasni svoje ponašanje. "Razumijemo da si prošlog tjedna po prvi puta svjedočio hilulu šabosa. To je za tebe bilo šokantno pa si plakao. Ali, ovog tjedna si trebao očekivati da će se to ponoviti. Zašto si ponovno plakao – i to još duže i jače nego prošlog tjedna?"

Chofetz Chaim je odgovorio: "Kada sam prvi puta vidio hilul šabosa, plakao sam jer sam vidio drugog Židova kako krši sveti šabat. Ovog tjedna me to zaista i nije toliko zasmetalo. Ovoga puta nisam plakao zbog šabosa. Plakao sam zbog sebe jer je na mene, na duhovnoj razini, izvršen negativan utjecaj. Shvatio sam što mi se dogodilo – postao sam pomalo neosjetljiv na uvredu koju sam osjećao prema časti šabata kada ga se krši."

Zbog toga bi se onaj koji vidi 'sota'

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

trebao zavjetovati na uzdržavanje od vina. Svetost čovjeka koji je svojim očima vidio nemoralnu ženu koja je počinila preljub, smanjila se.

On mora poduzeti pozitivne korake kako bi obnovio svoju prvotnu razinu 'keduše'. Zato, neka on postane nazirej.

I najveći su ranjivi kada je riječ o zlom nagonu prema časti i oholosti

Parša Naso sadrži žrtve 12 poglavara kao dio službe posvećenja žrtvenika. Iako su sve žrtve jednake, Tora njihov opis navodi 12 puta, po jednom za svaku žrtvu svakog pojedinog poglavara.

Prvi čovjek koji je prinio žrtvu bio je Nahšon, sin Aminadava. Pri opisu Nahšonove žrtve stih započinje pomalo iznenađujuće, s veznikom 'vav' (v'korbano) – I njegova je žrtva bila (…). Neočekivano je da prvi popis žrtava dvanaest poglavara započinje riječju 'I'.

Daas Zekenim m'Baalei haTosofos primjećuju tu nepravilnost. Oni pišu da je razlog zašto je upotrijebljen uvodni 'I' taj da Nahšon ne bi 'podigao nos' zbog činjenice što je on išao prvi. Tora piše "I njegova žrtva" kao da želi reći "Nemoj misliti da si ti nešto posebno; smatraj to kao da ti NISI bio prvi koji prinosi žrtvu!"

Trebamo li brinuti o tome da će se netko poput Nahšona umisliti zato što ide prvi? Nahšon, Aminadavov sin, bio je poglavar najbrojnijeg plemena. On je bio šogor Aharona, velikog svećenika. On je bio onaj koji je prvi ušao u Jam suf – ušao je u vodu doslovno do brade, dok se more nije razdvojilo. Taj čovjek je bio pravedan – duhovni stup svijeta!

Lekcija je da svatko može pasti u zamku oholosti (geva). Nije tu bilo ničega čime bi se trebalo hvalisati.

Netko je morao biti prvi. To nije nuGodina 14 17Broj 32 Strana

Keduša se smanjuje kada se svjedoči preljubu

žno bilo zato što je on toliko poseban – možda je bio prvi jer je putovao na čelu tabora. Ali ljudska je priroda takva – mi volimo 'kavod'. (čast).

To započinje vrlo rano. Već mala djeca uživaju u 'kavodu'. Čast i oholost toliko su sastavni dio ljudske psihe da nije važno tko je čovjek i u kojoj je fazi života, on uvijek lako pada u zamku hvalisavosti. Ovo započinje u djetinjstvu i traje sve do smrtne postelje.

Kod čovjeka koji je bio svjedok■ grijeha dolazi do utjecaja na njegovu osobnu razinu svetosti.

Dolazi do proboja u njegovu osobnu razinu 'keduše'.

I postaje neophodno da poduzme nešto po tom pitanju.

Kada je mojoj unuci bilo 8 godina, bila je sa svojom je majkom u židovskoj trgovini i netko je moju kćer upitao kako joj je ime. Moja je kći odgovorila "gospođa ta i ta'' koristeći prezime koje je dobila po mužu.

Moja mala unuka prišapnula je mojoj kćeri, "Mama, reci joj da ti je djevojačko prezime Frand."

Vrlo je teško nadvladati nešto što je toliko sastavni dio ljudske osobnosti - kao što je poriv da tražimo osobnu čast.

Sefer Ikvei Erev na to ima vrlo zanimljiv pogled, kojeg nisam prije vidio. Postoje molitve Tane Rava

Nehunje ben haKanea (Brahos 28b) koje osoba treba izgovarati svakog dana prije ulaska u prostoriju u kojoj se uči i nakon izlaska iz nje.

Molitva prije ulaska glasi ovako: "Neka bi bila tvoja volja, Vječni, da ne posrnem u zakonu pa da se radi toga moji prijatelji raduju, da ne kažem za nešto što je tame da je tahor ili za ono što je tahor da je tame; i neka moji prijatelji ne posrnu u zakonu kako se ja ne bih radovao zbog toga."

U osnovi, mi molimo da ne učinimo pogrešku jer, ako ju učinimo, naši će se prijatelji zbog toga radovati; i molimo da naši prijatelji ne učine pogrešku jer ćemo mi biti sretni ako ju učine. To je napisao Rav Nehunja ben haKane. On i njegovi prijatelji su tanaim. Čini se da ni oni nisu bili imuni na taj zluradi osjećaj koji se javlja kada čujemo drugoga da kaže nešto glupo jer "Ja mogu učiti mnogo bolje od njega"! To je grijeh uzdizanja sebe uslijed sramote svog prijatelja (miskabed b'klon havero) – uživanje u tuđem padu.

To su strašne mane osobnosti koje svoj začetak imaju u oholosti i časti.

Kao pobožni tana, Rav Nehunja ben haKane poznaje ljudska bića i ljudske mane. Ljudi uživaju u časti. Oni vole čast. Mi mnogo puta primimo čast uslijed pada naših prijatelja i uzdižemo se na račun njihove slabosti. Ljudi su ljudi. Čak je i Rav Nehunja ben haKane trebao moliti da ne upadne u zamku zvanu "moji prijatelji će pogriješiti i ja ću se radovati nad njima."

Isto tako je i za Nahšona, Aminadavova sina, Tora morala napisati "I njegova žrtva," kako si ne bi umislio da je on "broj 1". Takva je naša zla sklonost prema ponosu i časti. ■ Prevela Anja Grabar Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Grijeh se ne događa u vakuumu Oni će priznati svoje grijehe koje su počinili (5,7) U Tori ne postoji niti jedno suvišno slovo. Pa ipak, riječi "koje su počinili" čini se da ništa ne pridodaju ovoj rečenici.

Tora nam govori da se grijesi ne pojavljuju u vakuumu. Osoba mora da je imala način razmišljanja koji je poticao grijeh kako bi se grijeh dogodio. Mora da je učinila nešto neprimjereno, što ju je dovelo do izmijenjenog stanja duhovnosti koje joj je omogućilo grijeh.

R. Mendel iz Kotzka je rekao da razlog zbog kojeg čovjek ne bi trebao griješiti nije to što je grijeh zabranjen, već to što čovjek ne bi smio imati slobodnog vremena za grijeh.

Ako se osoba bavi proučavanjem Tore, vršenjem micvos i ponašajući se u svojim svakodnevnim aktivnostima u skladu s učenjima Tore, ona jednostavno neće imati slobodnog vremena da počini grijeh. Stoga, ako je netko sagriješio, nije dovoljno da zažali zbog svog grijeha i odluči ga ne ponoviti. Istinska tešuva zahtijeva da on preispita svoje ponašanje i vidi u čemu je bio lijen pri vođenju cjelokupnog života u skladu s Torom, što je omogućilo da dođe do grijeha. Potom on mora ispraviti svoj način života tako da se prilika za grijeh ponovo ne pojavi.

To je ono što nam govori Tora.

"Oni će priznati svoj grijeh", ali to nije dovoljno. Oni također moraju ozbiljno preispitati svoju dušu i otkriti "ono što su učinili", što je omogućilo grešno postupanje. To također, moraju priznati i ispraviti.

Liječeni alkoholičar koji je bio trezven dvadeset godina, rekao je: "Čovjek kakav sam nekada bio, pio je. I čovjek kakav sam nekada bio, Strana 18

ponovno će piti." Ovo je važna spoznaja. Karakterne osobine koje je nekoć posjedovao dovele su do njegovog opijanja. U procesu oporavku on je doživio značajne promjene osobnosti koje su ga osposobile da se suzdrži od alkohola. Kada bi se njegova osobnost ponovo vratila u stanje u kakvom je bio prije opijanja, on bi zasigurno opet pio.

U mojoj knjizi "Ovisničko razmišljanje" opisao sam prirodu razmišljanja koja omogućava da dođe do ovisničkog ponašanja. Trajni opora-

Tora kaže da nije dovoljno priznati ■ grijeh. Grijeh se ne događa u vakuumu.

Grijeh se pojavljuje u načinu života koji omogućava grijeh.

vak zahtijeva promjenu načina na koji čovjek razmišlja. Isto vrijedi i za bilo koji neprimjereni čin. Jedini način na koji čovjek može spriječiti da se grijeh ne ponovi je stvaranje spasonosnih promjena u vlastitom karakteru, stvarajući tako osobu koja ne može počiniti taj čin.

Rambam kaže da je to razlog zašto tešuva funkcionira. Reuvena se ne može smatrati krivim za nešto što je Šimon učinio. Niti se tu novu osobu, čija je prijašnja osobnost odbačena, može kriviti za ono što je prijašnja osobnost učinila.

Shvaćanje da "ono što su učinili", tj. da je tip karaktera koja je postojao bio odgovoran za grešno djelo, omogućuje osobi da se odrekne tih karakternih osobina i razvije ovu novu osobnost.

Ludilo grijeha Svatko čija žena zabludi i iznevjeri ga (5,12) Hebrejska riječ za zabludjeti je siste. Kako u Tori nema oznaka za čitanje, riječ bi se također mogla pročitati i kao sište, što znači "poludjeti." To je dovelo do talmudske tvrdnje: "Nitko ne počini grijeh osim ako ga ne obuzme duh ludila" (Sota 3a). Grijeh je uvijek rezultat osobe koja se prepusti iskušenju. S obzirom da je to pogrešno, na koji način je osoba luda.

Tvrditi da je 2 + 2 = 5 ludo je. Vjerovati da ste kineski car, ludo je. Ludilo je prekid sa stvarnošću. Židov je dužan vjerovati da se čovjek uvijek nalazi u B-žjoj prisutnosti i da se od B-ga ništa ne može sakriti. Početni odlomak Šulhan Aruha (Kodeksa Židovskog zakona) kaže da svjesnost čovjeka da se nalazi u B-žjoj nazočnosti odvraća osobu od neispravnog ponašanja. Čovjek se ne bi nepristojno ponašao čak niti u prisustvu smrtnog kralja. Počiniti grijeh znači izjaviti da se on/ona ne nalazi u B-žjoj prisutnosti. Osim ukoliko taj/ta negira postojanje B-ga, takva tvrdnja je poricanje stvarnosti, stoga ona predstavlja ludost.

Jaz između smrtnog čovjeka i beskonačnog B-ga toliko je ogroman da ga ne može premostiti ništa drugo osim metode koju je B-g dao: ispunjavanje Njegovih zapovijedi. Kršenje Njegove volje raskida odnos između čovjeka i B-ga. R. Shneur Zalman navodi da nijedna razumna osoba ne bi poželjela da se taj odnos raskine, a onaj tko počini grijeh ima dojam da njegov odnos s B-gom može ostati netaknut čak i ako griješi. Ovo je zabluda, stoga to predstavlja ludilo.

Naravno, čovjek bi se uvrijedio kad bi ga netko nazvao ludim. Kada odstupamo od B-žjih zapovijedi, mi u suštini sebe nazivamo ludima. Nijedna racionalna osoba ne bi željela sebe na takav način degradirati. ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti B

atlan* Reb Dov Ber, čuveni Magid iz Mezriča običavao je svakoga jutra moliti u tišini, sam. Ipak, kada bi došao do završne molitve "Ein kaEloheinu" pozvao bi nekoga od svojih hasida da sakupi minjan, kako bi, u suglasju s tradicijom, molitvu podijelio s drugima.

N

a što mislimo kada kažemo da smo u potrazi za "smislom"? Ono za čim mi zaista čeznemo je sređivanje nereda, spoznavanje skrivenih snaga koje odlučuju o našem kretanju i ponašanju. Ali zašto nas toliko privlači jedinstvo, a isto toliko uznemiruje kaos?

Zato što je svu raznolikost stvorenja i energija u svemiru stvorio jedan B-g. Stoga je bit koja leži u pozadini našeg svijeta neprekinuto jedinstvo, sveobuhvatna smirenost. Upravo zbog toga, čak i kada na površini vidimo raznolikost, mi osjećamo unutrašnje jedinstvo i naša duša teži tom jedinstvu. Premda list, grana i kora drveta nisu previše slični, nećemo se nikada pitati jesu li to dijelovi istog drveta. I zaista, njihovo je postojanje moguće sve dok su ujedinjeni u istom drvetu.

I sam život je potraga za jedinstvom. Znanstvenici su u potrazi za sveobuhvatnim zakonima koji upravljaju naizgled različitim snagama prirode. Psiholog pokušava slijediti bezbrojne vidljive uzorke ljudskog ponašanja do nekoliko osnovnih potreba koje tvore ljudsku psihu. Inženjer kombinira tisuće pojedinačnih dijelova da bi stvorio jedan stroj. Ali svi ti načini potrage za jedinstvom zapravo su sredstva da dođemo do višeg cilja: potrage za B-gom i prvobitnim jedinstvom. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson

Godina 14 19Broj 32 Strana

Jednoga je jutra u minjan bio pozvan i reb Jaakov Jichak Horovic, mladić koji će jednoga dana postati čuveni rebe iz Lublina. Kada je shvatio s kime će podijeliti molitvu, Magid se pobunio: "Niste li mogli naći nekoga boljeg od ovog batlana*. On će nam samo smetati!"

Mladići su bili zapanjeni uvredljivim tonom i rječnikom koji koristi njihov učitelj, ali nitko se nije usudio suprotstaviti, a zamjene nije bilo.

"Izgleda da tako mora biti," uzdahnuo je Magid i započeo molitvu. Jedva što je uspio izgovoriti prve riječi, reb Jaakov Jichak se onesvijestio i tresnuo o pod. Dok su hasidi prizivali svijesti nesretnog kolegu, Magid je komentirao: "Jesam li vam rekao da će nam on samo smetati. Kako sam izgovorio prve riječi, on se u istom trenu povezao sa dubokim smislom koji prožima te riječi. Osjećaj odvojenosti se jednostavno izgubio u osjećaju povezanosti, a njegovo krhko tijelo to nije moglo izdržati. Da ste doveli bilo koga drugoga, on ne bi tako snažno reagirao na dubinu poruke, i mi bismo već odavno završili našu molitvu." ■ *Batlan: na jidišu "osoba koja ne koristi ničemu praktičnom."

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Baš kao sota

Čim smo završili proslavu Šavuota shvatio sam da je to jedan zanimljiv praznik. S jedne strane slavimo primanje Tore iz samih B-žjih usta. To bi trebalo pokazivati da je naš odnos s B-gom bio apsolutno odan i snažan. Ipak, samo malo kasnije, Židovski je narod prekršio jednu od najvažnijih odredbi Tore izrađujući Zlatno tele.

Nismo se udaljili od slavljenja Šavuota, iako je radost glavnog događaja bila okaljana. Očekuje se da ljudska djela budu daleko od savršenstva i mnoge od najvažnijih lekcija Tore uče se iz naših nedostataka. Naš je glavni izazov kroz te pouke napredovati i ne dozvoliti im da nas zakopaju.

Na sličan način, paraša ovog tjedna raspravlja o sota. Ako muž postane sumnjičav prema svojoj ženi i upozori ju da se ne nalazi nasamo s određenim muškarcem, no ona svejedno odluči da to učini, nju se dovede pred kohena da je se "preispita". Ova svećenička istraga uključuje prinošenje ječmenog žrtve—obroka, a ona mora popiti "gorke vode". Njezina se krivnja ili nevinost dokazuje ispijanjem te vode (vidi Brojevi 5,1131).

Čak i ako se utvrdi da je nedužna u vezi glavne optužbe njenog muža, nju se ipak smatra krivom zbog toga što se nalazila nasamo s drugim muškarcem. Opis sote započinje ovako: "Bilo koji čovjek čija žena zaluta - skrene s pravog puta" (isto, 5,12).

Riječ tiSTe(H) (zalutati) ima ista slova kao ŠoTa(H) (idiot). Raši objašnjava da čovjek ne griješi, osim ako prethodno duh bezumlja ne uđe u njega ili nju. Tora ovime daje naslutiti da je u sotu ušao duh bezumlja, te je nastavila dalje i sagriješila izdvajajući se nasamo s drugim muškarcem.

Budući da je sota učinila nešto što se izrodilo iz čiste ludosti, ona mora donijeti prinos koji se sastoji od životinjske hrane. Baš kao što životinje postupaju samo prema svojim nagonima, bez ikakvog rasuđivanja, tako je postupila i sota.

Zohar (Raya Mehemna, Emor) dodatno objašnjava da, kao što se sota provjerava putem ječma, tako se i Židovski narod testira kroz ječam u prinosu omera.

Prinošenjem žrtve omera u tjednima između Pesaha i Šavuota, mi se identificiramo sa sota i nedostacima u našem vlastitom odnosu s B-gom.

Kažemo: "I mi smo se izdvojili s iskušenjima i bezumljem; mi smo, također, potonuli do nemoralnih mjesta. Međutim, mahanjem prinosom omera u svim smjerovima, mi pokazujemo da nas B-g još uvijek okružuje i ponovo potvrđujemo da naš odnos ostaje odan i snažan. " Zanimljivo, iako je sota kriva zato što se izdvojila, nakon što je dokazano da je nevina, ona dobija nagradu.

Naši rabini poučavaju da će kod svakog problema koji je prethodno imala u trudnoći sada biti obrnuto.

Na primjer, ako je prethodno rađala djecu uz teške boli, sada će biti blagoslovljena laganom trudnoćom (vidi Sota 26a). Velika sramota kroz koju je prošla dok je bila provjeravana, služi kao iskupljenje za njeno neispravno ponašanje, a njezin je pogrešan čin pretvoren u njezinu zaslugu.

Mi sve zabrljamo. Činiti pogreške dio je ljudske prirode i omogućava nam da imamo slobodnu volju. Samo naše duše, koje su prisiljene živjeti unutar zidova ljudskog tijela sa svim njegovim željama i fizičkim potrebama, mogu dati B-gu najveći nahas (posebno zadovoljstvo). Ako živimo iskreno i ponizno priznajemo naše brojne pogreške i izazove, naš sram i neugoda mogu se pretvoriti u katalizator blagoslova i naš konačni uspjeh. Da, B-g razumije našu ljudsku prirodu.

Ali On čeka da Mu se vratimo, ma koliko puta se udaljili od Njega. Ponizno prihvaćajući našu krivnju i pogreške, mi možemo shvatiti našu sramotu na pozitivan način. Isti sram koji je nastao našim "duhom ludosti" sada se može pretvoriti u veliki duh tešuve (pokajanja, povratak) i nahas. Amen.

A gutn Shabbos! Šabat šalom!■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: NASO

Paraša (priča) Naso, nas podučava tajni ostvarivanja ciljeva i ispunjenja, kako pojedinaca tako i društva.

Paraša Naso (podići, uzdići) obično se čita nakon blagdana Šavuota.

Ona se bavi se s nekoliko različitih tema, i dojam je da među njima ne postoji povezanost. Paraša započinje opisom plemena Levi, plemena koje je potpuno posvećeno radu u Hramu i podučavanju Tore. Neke od glavnih tema su: Način na koji lopov okajava svoja nedjela: "Svaki muškarac ili žena koji na bilo koji način počini nepravdu drugome i time je nevjeran Vječnome, kriv je " (Brojevi 5,6). Tora daje načine za priznavanje i obeštećenje kako bi se okajali nečiji grijesi. Čistoća izraelskog tabora: Kako ljude s bolestima nečistoće držati izvan tabora do njihovog ozdravljenja?

Sota: Kako sprati sumnju s udane žene da je prevarila svoga muža.

Nazir: osoba koja se posvetila B-gu (redovnik) izbjegavanjem grožđa, alkohola i šišanja.

Svećenički blagoslov Prinosi koje su vođe dvanaest plemena prinijeli za gradnju Miškana (Šatora, prijenosnog Hrama kojeg su Izraelci nosili u pustinji).

Naša paraša opisuje situacije u kojima smo u jednom trenutku uzvišeni, a u sljedećem uniženi, i time podrazumijeva mogućnost koju nam je dao Šavuot - mogućnost da u našim životima učinimo promjenu kakvu su Izraelci učinili kada su napustili Egipat. Odjednom su se prebacili iz svijesti robova koja podrazumjeva strah, bijes, frustracije, zavist, ogorčenost, itd, - u Godina 14 21Broj 32 Strana

svijest slobode i vječnog života, koja nam je dana na gori Sinaj. Ova vrsta svijesti opisana je u Midrašu kao život bez smrti )"‫ )"בילע המוות לנצח‬pa nismo mogli shvatiti kako je takva stvarnost prije doživljavana.

Mi takvu vrstu promjene nazivamo veliki iskorak ili kvantni skok, što nam je poznato iz fizike, i govori o elektronima koji skaču s jedne razine na drugu. Takav skok zahtijeva ulaganje velike količine energije, a to je poruka naše paraše mi imamo moć da učinimo takav skok i promijenimo našu stvarnost.

Kao što smo rekli u gornjem tekstu, Tora nam pripovijeda o supruzi koja je iznevjerila svog supruga.

Kad njezin suprug posumnja da je ona tako postupila, on ju dovodi pred Velikog svećenika koji joj daje posebnu vodu. Ako voda postane gorka tada "... će joj trbuh naoteći i njezina će utroba pobaciti, i ona će postati prokletstvo ... Ako se, međutim, žena nije okaljala, već je čista, ona će biti oslobođena krivnje, i moći će imati djece".

Pitanje "gorke vode" je već prije spomenuto, kada su se Izraelci spasili od Egipćana, te iscrpljeni i žedni dospjeli u mjesto koje se zove Mara, no voda je tamo bila gorka. I kad Moše zazove B-ga i zatraži pomoć,

B-g mu pokazuje stablo koje Midraš identificira kao Drvo života, te ■ Moše baca drvo u vodu i time ona prestaje biti gorka. Namjena je te priče da nas nauči da kad god nam se učini da je život loš i gorak, mi moramo okusiti Drvo života i onog časa kad osjetimo njegov okus znat ćemo da smo uspjeli napraviti kvantni skok.

Zohar objašnjava da smo mi ta žena koja je iznevjerila svog muža i da se nalazimo u završnoj fazi procesa izbavljenja koji uključuje ispijanje vode o kojoj smo govorili. I Zohar spominje izreku koju se pripisuje Rabi Šimonu, da je biti u našoj generaciji i prokletstvo i blagoslov (" ‫ר 'שמעון נשא ידיו בכה ואמר אוי‬

‫למי שיהיה בדור הזה ואשרי מי שיקרה‬ ‫)"ויוכל להימצא בדור הזה‬. Kako to može biti? Blagoslov i prokletstvo zajedno su u toj svetoj vodi - da od te vode jedna žena može pobaciti, a druga će imati dijete. Za nas je upravo sada vrijeme da odlučimo koju vrstu vode želimo okusiti, kakvu vrstu stvarnost želimo za sebe - gorku ili slatku. Šavuot nam omogućuje da napravimo taj kvantni skok i odaberemo stvarnost ljubavi, radosti i povezanosti sa svjetlom Stvoritelja. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 21

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara radi korisnu razliku. Svi mi imamo

Dobročinstvo (nastavak)

dvostruki potencijal da budemo da-

Davanje i primanje

vatelji, kao i da budemo oni na su-

Dobročinstvo koje je darežljivo i

protnom kraju davanja, no on uka-

koje podupire način je na koji Rabbi

zuje na veliku razliku između onih

Eliyahu Dessler shvaća osobinu

koji uzimaju darove u svoje ruke

heseda (koju smatra glavnim korije-

kao "primatelji" i onih koji su

nom duhovnog života). Na početku

"uzimatelji".

svoje Rasprave o srdačnoj ljubaznosti

Uzimatelji na sve što drugi čine za

on piše:

njih gledaju kao da imaju pravo na to i zato nemaju nikakvih nedoumi-

Kad je B-g stvorio čovjeka, uči-

ca da budu primatelji tuđeg dava-

nio ga je davateljem i uzimate-

■ ne nja. Za razliku od njih, primatelji

ljem. Sila davanja viša je sila

očekuju ništa i ispunjeni su zahval-

osobina Stvoritelja svega, da je blagoslovljen, koji iskazuje mi-

ako izađe izjednačeno, to ne može

losrđe, čini dobro i daje ne pri-

biti hesed. Davanje na način heseda

majući ništa zauzvrat. . . . Tako

zahtijeva da prijeđemo granice koje

je stvorio čovjeka, kao što je na-

su nam poznate i komotne. Moramo

pisano: "Na sliku B-žju On je

posegnuti dalje u hesedu inače to nije

stvorio čovjeka", jer on [čovjek]

hesed.

može pokazati milosrđe, činiti dobro i davati.

nošću za i najmanju korist koja se učini za njih. Nešto dođe u ruke jednima i drugima, no njihovi su stavovi toliko različiti da se na primanje i uzimanje mora gledati

kao na potpuno različite postupke.

Jednom sam čuo kako Rabbi Ab-

Ali sila uzimanja je čovjekova

posezanja koji je potreban da bi se

Djela srdačne osobnost

želja da privuče k sebi svaku

čin okvalificirao kao hesed. Rekao je

stvar koja uđe u njegovu do-

Nisu svi ljudi koji čine dobročinstvo

da ako idete ulicom, a netko hoda

menu. Ovu silu ljudi nazivaju

koje je darežljivo i koje podupire is-

pored vas i nosi veliku kutiju, i vi se

"sebičnom ljubavlju" i ona je

ti. Musarska tradicija ističe da su

ponudite toj osobi da joj pomognete

izvor svakog zla.

neki ljudi potaknuti na djela heseda

nositi kutiju, to nije hesed. Jednosta-

kad god se pred njima nađe netko

vno biste bili grozan čovjek da ne

kome je potrebna njihova pomoć.

U ovih nekoliko redaka ima mno-

pomognete onome tko je u takvoj

Drugi, pak, ne čekaju da im se takva

go toga za istražiti, no fokus želim

situaciji. Ono što se računa kao hesed

prilike pojavi na kućnom pragu, već

zadržati na trajnoj dobrohotnosti za

je kada idete u suprotnom smjeru

traže svaku priliku da postupe ve-

koju nam Rabbi Dessler pomaže da

od nekoga tko nosi teret i okrenete

likodušno na načine koji podržavaju

uvidimo da dolazi iz duševne oso-

se da biste mu pomogli nositi taj

druge. Na to su mislili učenjaci kad

bine darežljivosti. Čovjek je stvoren

teret u smjeru u kojem on ili ona

su napisali da je način onih koji čine

na B-žju sliku, što znači da svi ima-

ide. To je hesed.

hesed da trče za siromašnima.

mo moć da budemo davatelji jer B-g, naš predložak, je davatelj. Prakticirati hesed znači biti davatelj.

Kad god se jednadžba izračunava tako da ide nama u korist, ili čak i

Strana 22

raham Yachnes pojašnjava opseg

dobrote

i

hesed

Naravno da je istina da nitko ne bi

Abraham je bio uzor onoga što

mogao na ovaj način dati kada on-

znači juriti za hesedom jer nam Tora

dje ne bi bilo nekoga tko je spreman

kaže da je stvarno trčao da učini

to davanje primiti. Nisu li svi oni

dobra djela za druge. Kad su se kraj

"uzimatelji"? Ovdje Rabbi Dessler Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) njegovog

šatora

Alan Morinis:

pojavila

Svakidašnja svetost

trojica

To je sve što trebamo znati da bi-

ljudima. Hebrejski izraz za "pobož-

neznanaca, pozvao ih je da ostanu.

smo ispunili Stvoriteljevu viziju

nost" je hasidut, od istog korijena

Ponudio ih je kruhom, vodom i s

našeg života na zemlji i da ono što

kao hesed.

malo odmora, a zatim

ona govori o hesedu nije ono na što bismo uobičajeno mogli pomisliti.

Abraham je pohitao do Sarina

Nije nam rečeno da svoju duhovnu

šatora i rekao: "Brzo! Tri mjere

sudbinu ostvarujemo tako što ćemo

najboljeg brašna! Umijesi ga i

svoju bodovnu karticu napuniti dje-

napravi peciva."

lima dobročinstva koje je darežljivo

Abraham je potrčao do stoke i izabrao mlado, probrano tele.

Dao ga je mladiću koji ga je požurio pripremiti.

Tora iznoseći ove kratke priče koristi glagole "trčati" i "požuriti" ukupno četiri puta. Abraham nije pasivno sjedio čekajući priliku da učini dobro, već je grabio priliku da učini dobro drugima.

Abraham nije bio onaj koji je samo

činio djela heseda, već je bio duša koja je bila toliko prožeta duhom heseda da je ta osobina definirala njegov pogled na svijet. Ova nam razlika pomaže shvatiti duboko značenje citata proroka Miheja:

i koje podupire, već nam je rečeno

da moramo voljeti ta djela. Naravno, ako ih volimo, svakako ćemo ih i raditi, tako da je time obuhvaćeno i vršenje, ali zapravo tek kao nusprodukt. Fokus nije na činjenju, već na

denti u musarskoj ješivi Rabbi Eliyahu Lopiana obavezali su se da će izvršiti tri djela srdačne ljubaznosti svakog dana. Usvajanje takvog cilja poslalo ih je u potragu za djelima

ljubaznosti koja mogu učiniti i pomoglo im da prevladaju uobičajeno ponašanje i otpor koji im je stajao na putu. Rabbi Lopian pridružio im se u toj praksi.

osobini srca koja živi u nama. Voli srdačnu

ljubaznost:

kakvog

li

dubokoumnog zahtjeva.

Ovdje doznajemo da je glavna stvar u opisu našeg duhovnog posla posegnuti dalje kako bismo podržali jedni druge, a najvažnija je di-

menzija tog ponašanja probuditi svoje srce da zavoli sam čin brige za drugoga. Ako se to učini zbog bilo kojeg drugog razloga taj čin nije hesed. On ne održava svijet, što je vanjska zadaća heseda, niti nas pri-

Rekao ti je, čovječe, što je dobro!

bližava ostvarenju svrhe naše duše,

Što traži od vas Vječni, B-g vaš,

što je njegova unutarnja zadaća. Ali

osim da činite pravdu, volite

kad to napravimo kako treba, naš

hesed i ponizno koračate s Vje-

usavršeni hesed podržava drugoga i

čnim, svojim B-gom.

čini nas pobožnim i pravednim

Godina 14 23Broj 32 Strana

Imajući na umu ovo gledište stu-

Slijedi Vječnog svog B-ga Naš instinkt za samoodržanjem duboko je ukorijenjen u nama, kao i naše strepnje oko toga hoćemo li imati dovoljno za sebe, pa zato

svoja srca trebamo uvježbavati u hesedu kako bi naš život jače odražavao naše više ja od našeg nižeg ja.

Rabini su razumijevali naš otpor i stoga nam nude praktične smjernice kako činiti djela heseda. Kao polazište uzeli su biblijsku uputu "Slijedi Vječnog, B-ga svoga." Tada su postavili pitanje, kako bismo uopće mogli "slijediti B-ga?" Njihov zaključak čitamo u Talmudu:

Strana 23

(nastavak s 23. stranice)

Alan Morinis:

Rabi Hama, sin Rabi Hanine, nadalje je rekao: "Što znači tekst: 'Slijedi Vječnog, B-ga svojega'?

[Značenje je] slijediti odlike Svetog, Blagoslovenog. Baš kao što B-g odijeva gole, tako biste i vi trebali odijevati gole, kao što piše [Postanak/Berešit 3,21]: I vječni B-g načinio je odjeću od koža za Adama i njegovu ženu i odjenuo ih. Kao što je Sveti Blagosloveni posjetio bolesnoga, tako biste i vi trebali posjećivati bolesne, kao što piše [Postanak/Berešit 18,1]: I Vječni mu se ukazao kraj hrasta Mamre. Baš kao što je Sveti Blagosloveni utješio ožalošćene, tako biste trebali i vi tješiti ožalošćene, kao što piše [Postanak/Berešit 25,11]: Nakon Abrahamove smrti B-g je blagoslovio njegovog sina Izaka. Kao što je Sveti Blagosloveni pokopao mrtvaca, tako biste i vi trebali sahranjivati mrtve, kao što piše [Ponovljeni zakon/Devarim 34,6]: B-g ga [Mojsija] je pokopao u dolini."

Rabi Hama smatra da B-ga slijedimo oponašajući B-žja djela srdačne dobrote iz našeg vlastitog života.

Ono što ovdje imamo je osnovna

Strana 24

Svakidašnja svetost smjernica za duhovni život, koja se ponekad naziva imitatio dei, što znači da poduzimamo određene vrlo konkretne postupke srdačne dobrote svjesno oponašajući putove b-žanskog.

Kad oponašamo B-žje velike osobine u vlastitom životu, to nas ne čini više b-žanskima, već samo podiže ono što već jesmo na najvišu moguću mjeru. Iako nam Tora govori da smo stvoreni na sliku B-žju, neki rabini to ne vide kao izjavu o našem trenutnom stanju nevezano na naš potencijal. Na primjer, Rabbi Shlomo Wolbe pomaže nam prepoznati gdje možemo pronaći onu B-žju sliku na koju smo stvoreni: "Slika B-žja su njegove karakterne osobine. Kad volite dobrotu, postajete slika B-žja."

Hasidska misao također nas navo-

di da u svom životu usvojimo B-žje osobine. Hasidizam traga za doživljajem izravne i osobne eksperimentalne povezanosti s B-gom, a problem s kojim se Rebbe Menachem Nachum iz Černobila suočava je poteškoća u odgonetanju kako možemo prionuti uz B-ga kad nam je korijen u ovom materijalnom svijetu, dok je B-g u konačnici bezobli-

čan, bezgraničan i beskrajan: Bezgranični

B-g

zaogrnut

je

osobinama. Kad se osoba drži HaŠemovih osobina, "Kao što je On milosrdan ..." i tako dalje, time ona prione za Bezgraničnog B-ga, neka je blagosloven, Njega samoga, jer Bezgranični B-g, neka je blagosloven, prebiva u osobinama. Stoga su učenjaci rekli: "Držite se Njegovih osobina", i stoga je to kao držati se samog B-ga.

To znači da kada u svom vlasti■ tom životu prikažete božansku osobinu poput heseda, to je prianjanje uz Samog B-ga, jer B-g prebiva u našim duševnim osobinama. I tako, kada činimo djelo heseda, mi nalazimo put do B-ga i približavamo Mu se.

Putokazi za srdačnu dobrotu Moramo znati na koji način B-g čini hesed kako bismo otkrili putokaze koje trebamo slijediti u svom životu.

U Tori, gdje je navedeno trinaest svojstava B-žjeg suosjećanja, među njima se nalazi i "obiluje dobrotom."

Srednjovjekovni komentator Raši objašnjava da nam izraz "obiluje dobrotom" govori da B-g pokazuje dobrotu prema svima onima kojima su potrebna sredstva za život, čak i onima koji tu pomoć ne zaslužuju.

Ovdje nalazimo naš model za hesed.

Kad se ponašamo darežljivo podupirući druge, ne zato što oni to zaslužuju, već zato što smo mi dobri, mimo bilo kakve kalkulacije o tome što su oni od nas zaradili ili onoga što možemo dobiti zauzvrat, mi činimo dobrotu oponašajući B-žji Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

način srdačne dobrote.

Ne brinite se o ljubavi prema siromašnima; vaš je posao odjenuti ih.

Ako su ljudi koje poznajete na bilo koji način bolesni, nemojte samo razmišljati o njima ili se čak moliti – uzmite si vremena da ih posjetite.

Pružite svoju utjehu ucviljenima u kući žalosti.

A pokapanje mrtvih primjer je aktivne srdačne dobrote bez premca: budući da mrtvo tijelo nema mogućnosti uzvratiti, briga za njegove potrebe je čista velikodušna dobrota.

Ista tema istražena je u kabalističkom musarskom tekstu iz šesnaestog stoljeća Tomer Devorah (Deborina palma). Piscu, Rabbi Mosheu Cordoveru, također je stalo da nam pokaže kako unijeti osobine božanskog u naš život, pa za svoje polazište uzima drugi biblijski tekst. U Knjizi o Miheju nalazimo još jedan stih u kojem su navedene božanske

Godina 14 25Broj 32 Strana

Svakidašnja svetost

osobine, a među njima je i opis B-ga "On je onaj koji želi hesed".

Rabbi Cordovero spušta ovo uzvišeno učenje na našu razinu dajući nam upute kako ga primijeniti. Kaže nam da gledamo preko onoga što netko zaslužuje tako da se naša dobrota proširi na područje heseda: Treba oponašati ovu osobinu [hesed] u svom vlastitom ponašanju. Čak i ako je netko svjestan da mu druga osoba čini zlo, i to ga ljuti, ukoliko ta osoba ima neku pozitivnu osobinu, na primjer, ljubazna je prema drugima ili posjeduje neku drugu vrlinu, to bi trebalo biti dovoljan razlog da rastjerate svoj bijes i počnete smatrati drugu osobu ugodnom, odnosno oduševiti se dobrim što ga čini. Trebalo bi reći: "Dovoljno mi je što on ima ovu dobru osobinu." . . . Svatko bi trebao reći sebi u vezi svakog čovjeka: "Dovoljno je što je bio dobar prema meni ili prema nekome drugome na takav i takav način

ili što ima tu i tu pozitivnu osobinu." Na taj se način treba oduševljavati dobrotom.

Rabbi Cordovero nam daje ekstremnu situaciju u kojoj treba činiti hesed, kada nam netko stvarno čini zlo. No, čak i u tom slučaju, ne dobivamo izuzeće da se uzdržimo od podupiranja drugoga, već upute kako da prevladamo svoj predvidivi otpor. Rabini su razumjeli da hesed predstavlja toliko elementarnu silu duše da je treba razvijati bez obzira na logiku i okolnosti. Čak i u uobičajenijim situacijama vjerojatno ćemo naići na otpor prema djelima velikodušne dobrohotnosti koja podržavaju druge. Ako popustite tom otporu, prestat ćete postupati po srdačnoj dobroti, s negativnim rezultatima kako po unutarnji tako i po vanjski život. Ako ga prevladate, za nekoga ćete svijet učiniti boljim, istovremeno jačajući svoje više ja u svom vlastitom životu. ■

Strana 25

HAMAS

Što je Hamas?

Index, 15.5.2021.

HAMAS i Izrael opet su u oružanom sukobu koji prijeti prerasti u rat, četvrti otkako je ova organizacija preuzela vlast u palestinskom Pojasu Gaze, a Izrael prekinuo okupaciju - ali ne i blokadu - tog komada zemlje uz Sredozemno more u kojem, na 365 kilometara kvadratnih, živi oko dva milijuna Palestinaca.

No što je točno Hamas? Oni se sami deklariraju kao islamski pokret otpora (Hamas je upravo kratica tog imena) pri čemu se otpor, naravno, referira na otpor izraelskoj okupaciji palestinskog teritorija koja traje od 1967. do danas. Kao i mnoge druge militantne organizacije, Hamas je u isto vrijeme i stranka - koja, štoviše, Gazom vlada od 2007. - kao i paravojna ili teroristička skupina.

SAD, Izrael, EU i Japan proglasili ga terorističkom organizacijom u cijelosti Dok su Izrael, SAD, Europska unija i Japan proglasili Hamas u cjelini terorističkom organizacijom, Velika Britanija, Australija, Novi Zeland i Paragvaj samo su njeno vojno krilo označili kao terorističku organizaciju. Generalna skupština Ujedinjenih naroda imala je priliku u rezoluciji koju je predložio SAD 2018. također proglasiti Hamas terorističkom skupinom, ali prijedlog je pri glasanju odbijen.

U svakom slučaju, ova militantna palestinska islamistička skupina nastala je 1987. godine nakon početka prve palestinske intifade, ili ustanka protiv izraelske okupacije Zapadne obale i Pojasa Gaze, kao suparnik sekularno nastrojenoj Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji (PLO), odnosno njenoj vodećoj frakciji Fatahu, koji je predvodio Jaser Arafat.

Uništenje Izraela kao službeni cilj u povelji Hamasa Hamas je odmah u svojoj originalnoj povelji jasno izrazio svoj konačni cilj - uništenje Izraela kao države kojoj negira pravo na postojanje i smatra je okupatorskim "cionističkim entitetom" u njenoj cjelini. Hamas je prvotno imao dvostruku svrhu voditi oružanu borbu protiv Izraela - predvođenu njegovim vojnim krilom, brigadama Izedinal-Kasam - i pružati programe socijalne skrbi.

Ali od 2005. godine, kada je Izrael povukao svoje trupe i doseljenike iz Gaze, Hamas se također uključio u palestinski politički proces. Pobijedio je na parlamentarnim izborima 2006. godine, prije nego što je sljedeće godine ojačao svoju moć u Gazi svrgavanjem suparničkog pokreta Fatah predsjedni-

Page 26 Strana 26

ka Mahmuda Abbasa.

Od tada su militanti u Gazi vodili tri rata i više manjih oružanih sukoba s Izraelom, koji je zajedno s Egiptom održavao blokadu s obje strane Gaze kako bi izolirao Hamas i vršio pritisak na njega da zaustavi napade, piše BBC. U tim su sukobima poginule tisuće Palestinaca i, zahvaljujući izraelskoj vojnoj nadmoći i dosadašnjoj relativnoj slabosti Hamasovog arsenala, daleko manji broj Izraelaca.

Samoubilački napadi kao veto na mirovni proces Hamas se nakon prve intifade istaknuo kao glavna palestinska skupina koja se protivi mirovnom Sporazumu iz Osla potpisanima 1992. između Izraela i PLO-a, tijela koje predstavlja većinu Palestinaca.

Unatoč brojnim izraelskim operacijama protiv njega i pokušajima suzbijanja od strane Palestinske samouprave (glavnog autonomnog upravnog tijela Palestinaca), Hamas je brzo ustanovio da ima svojevrsnu krvavu moć veta na mirovni proces pokretanjem samoubilačkih terorističkih napada.

U veljači i ožujku 1996. Hamas je izveo nekoliko napada bombaša samoubojica, usmrtivši gotovo 60 Izraelaca, kao odmazdu za atentat na njegovog proizvođača bombi Jahju Ajaša u prosincu 1995. godine.

Smatra se da su upravo ti bombaški napadi odvratili Izraelce od mirovnog procesa i pomogli dovesti Benjamina Netanyahua - čvrstog protivnika Sporazuma iz Osla - na vlast.

Netanyahu je i dalje premijer Izraela, iako trenutno ni nakon četiri kruga izbora ne uspijeva formirati većinu.

A nakon što je ambiciozni palestinsko-izraelski summit na inicijativu američkog predsjednika Billa Clintona u Camp Davidu 2000. godine završio bez sporazuma i nakon druge intifade koja je uslijedila nedugo nakon toga, Hamas je zadobivao sve veću moć i utjecaj među Palestincima. Izrael se u to vrijeme okomio na Palestinsku upravu, koju je optuživao za sponzoriranje smrtonosnih napada za vrijeme druge intifade, koja je trajala od 2000. do 2008.

Gradili škole i klinike i u isto vrijeme vršili terorističke napade Hamas je organizirao klinike i škole i tako zadobio simpatije Palestinaca koji su se osjećali iznevjerenima zbog korumpirane i neučinkovite palestinske vlasti kojom je dominirala frakcija Fatah.

Mnogi su se Palestinci otvoreno veselili valu samoubilačkih napada Hamasa u prvim godina-

ma druge intifade. Samoubilačke operacije "mučeništva" vidjeli su kao osvetu za vlastite gubitke i izraelsku izgradnju naselja na Zapadnoj obali, teritoriju koji je trebao biti dodijeljen budućoj Palestinskoj državi, prema rezolucijama UN-a.

Izrael je pokušao obezglaviti Hamas raketnim napadom u ožujku i travnju 2004. godine, u kojem su ubijeni duhovni vođa Hamasa Šeik Ahmed Jasin i njegov nasljednik Abdul Aziz al -Rantisi.

Smrću čelnika Arafata u studenom 2004. na čelo Palestinske samouprave došao je Mahmud Abbas, koji se usprotivio bombaškim i raketnim napadima Hamasa na Izraelce.

A onda je Hamas 2006. ostvario pobjedu na prvim i posljednjim palestinskim parlamentarnim izborima. Uslijedila je ogorčena borba za moč s Fatahom. Hamas je uporno odbijao potpisati prethodne palestinske sporazume s Izraelom, priznati legitimitet Države Izrael i odreći se nasilja.

Nova, ublažena povelja 2017. u kojoj prihvaća "privremenu" palestinsku državu u Zapadnoj obali i Gazi Naime, spomenuta Hamasova povelja definira povijesnu Palestinu - uključujući današnji Izrael - kao islamsku zemlju i isključuje mogućnost bilo kakvog trajnog mira sa židovskom državom. Osim toga, povelja također opetovano napada Židove kao narod, što potkrepljuje optužbe o Hamasu kao antisemitskom pokretu.

Ipak, Hamas je 2017. izdao novu povelju, u kojoj je ublažio neke od svojih ekstremnih stavova, koristeći odmjereniju retoriku.

U njoj Izrael opet nije eksplicitno priznat, ali formalno je prihvaćeno stvaranje privremene palestinske države u Gazi, Zapadnoj obali i Istočnom Jeruzalemu - što je poznato kao linija razgraničenja prije Šestodnevnog rata 1967. godine, nakon kojeg je Izrael okupirao palestinske teritorije koje su dotad kontrolirali Jordan i Egipat.

U dokumentu se također naglašava da Hamasova borba nije borba protiv židova, nego protiv "okupatorskih cionističkih agresora". Izrael je novu povelju odbacio tvrdeći da skupina "pokušava zavarati svijet".

Sa samoubilačkim napada prešli na teroriziranje Izraela raketama "Hamas zagovara oslobađanje cijele Palestine, ali je spreman podržati (osnivanje) države prema granicama iz 1967. bez priznavanja Izraela ili odricanja

Divrej Tora

od bilo kakvih prava", pojasnio je tada čelnik političkog biroa Hamasa, Kaled Mešal.

Kao rezultat Hamasovog ekstremizma i nepomirljivosti prema Izraelu, nova vlada pod njegovim vodstvom uspostavljena 2006. bila je podvrgnuta oštrim ekonomskim i diplomatskim sankcijama Izraela i njegovih saveznika na Zapadu.

Nakon što je Hamas u žestokom međupalestinskom obračunu 2007. iz Gaze istjerao snage odane Fatahu, Izrael je pooštrio blokadu na tom teritoriju. Hamas je pak nastavio sa svojim raketnim napadima, koji su mu s vremenom postali prvenstvena metoda oružane borbe, na koje su Izraelci redovito odgovarali silovitim zračnim napadima na Gazu. Taj se začarani krug nastavlja do danas.

Izrael drži Hamas odgovornim za sve napade koji proizlaze iz pojasa Gaza i izveo je tri velike vojne kampanje u Gazi kada bi prekogranične razmjene vatre eskalirale.

Tri rata s Izraelom - 2008., 2012. i 2014.

U prosincu 2008. izraelska vojska pokrenula je operaciju Lijevano olovo kako bi zaustavila raketne napade. Tijekom 22dnevnog sukoba ubijeno je više od 1300 Palestinaca i 13 Izraelaca.

Izrael je iz istog razloga u studenom 2012. pokrenuo operaciju Stup obrane, koja je započela zračnim udarom u kojem je ubijen Ahmed Džabari, zapovjednik brigada Kasam. Oko 170 Palestinaca - uglavnom civila - i šest Izraelaca poginulo je u osam dana borbi.

Hamas je u oba rata pretrpio teške gubitke u naoružanju i ljudstvu, uključujući zapovjednike, ali je zadobio obnovljenu podršku Palestinaca jer se suočio s Izraelom i preživio. Izrael naprosto nije uspio potpuno slomiti Hamas, s njegovim podzemnim tunelima i promjenjivim vojnim položajima rasutima diljem gusto napučenog Pojasa Gaze. Budući da redovito skladište i ispaljuju svoje rakete u naseljenom području, Izrael ih optužuje da cinično koristi palestinske civile kao ljudske štitove.

Još jedan val raketnih napada iz Gaze Hamas je pokrenuo 2014. godine, nakon što je Izrael uhitio brojne njegove pripadnike širom Zapadne obale dok je tragao za trojicom ubijenih izraelskih tinejdžera. Početkom srpnja Hamas je prvi put nakon dvije godine otvoreno preuzeo odgovornost za ispaljivanje raketa na Izrael. ■ .......

Godina 14

Broj 32