3-09 - Divrej Tora - Behar 5784

Divrej Tora

Divrej Tora

Godina 17 Broj 33

http://twitter.com/DivrejTora

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Paršat Behar raspravlja o pitanju "ona'a" - nanošenja štete drugima. U Levitskom zakoniku 25,14, Tora zabranjuje nanošenje financijske štete drugima, na primjer putem napuhanih cijena. Zatim, u 17. stihu, Tora zabranjuje nanošenje štete drugima riječima.

Neki bi to smatrali neostvarivim, govoreći "ne može se zakonski propisati moral". Ali to vrijedi samo u ne-B-žjem sustavu. Kada smo svjesni da nas B-g nadgleda, tada čak i međuljudski odnosi imaju samonametnuti standard dobrog i lošeg. Zato stih 17. završava riječima: "i poštovat ćeš B-ga."

Na prvi pogled mogli bismo pomisliti da je financijski naštetiti drugima ozbiljnije nego povrijediti ih riječima. U stvarnosti, istina je upravo suprotna. Imovina ima tek marginalnu važnost za osobu, no njezini su osjećaji bitan dio onoga što ona jest. Biti senzibilan za tuđe osjećaje je, u očima Tore, velika micva koju uvijek trebamo nastojati izvršiti.■

Zagreb, 25. svibnja 2024. - 17. ijara 5784.

Paraša Behar

Broj 33

divrejtora@gmail.com

(Vajikra 25,1 26,2)

Na gori Sinaj B-g Mojsiju iznosi zakone o šabatnoj godini. Svake sedme godine treba se obustaviti sav rad na zemlji, te bilo koji čovjek i životinja mogu slobodno ubirati njezin urod.

Nakon sedam šabatnih ciklusa slijedi pedeseta godina jubilejska godina, u

kojoj se prestaje s obrađivanjem zemlje, svi sluge koji su pali u dužničko ropstvo puštaju se na slobodu, a svi praotački posjedi u Svetoj zemlji koji su bili prodani, vraćaju se njihovim prvotnim vlasnicima.

U paraši Behar također nalazimo i zakone o tome kako vršiti prodaju posjeda, te zabranu prijevare i lihvarenja. ■

B’’H

Alija po alija

Kohen - prva alija - 13 p'sukim (25,1-13)

Jedan od najpoznatijih početaka sedri u Tori: "A B-g govoraše s Mošeom na Har Sinaju rekavši ...".

"Ma injan šmita ecel Har Sinai?". Kakve veze ima ovdje jedno s drugim? Ovaj se izraz temelji na neuobičajenim dodatnim riječima u inače poznatom stihu: A B-g govoraše s Mošeom rekavši. Micvot koje slijede bave se sa šmita, šabatnom godinom. Temeljni postulat našeg vjerovanja (i spoznaje) jest da je B-g Mojsiju (a preko njega i nama) objavio čitavu Toru na Sinaju (a ne samo Deset zapovijedi, kao što mnogi ljudi - Židovi i ne-Židovi - tvrde). Zašto onda spomenuti mjesto davanja upravo kod ovog skupa zapovijedi?

Jedno od načela po kojima nas Talmud uči Usmenoj Tori je "kada se jedno pitanje izdvaja i dobija poseban tretman, ono što iz toga učimo ne odnosi se samo na to pitanje, već na cijelu grupu iz koje je došlo".

Ovdje učimo: Baš kao što je šmita sa svojim pojedinostima dana na Sinaju (to je tamo konkretno rečeno), tako su na Sinaju dane i sve micvot sa svim njihovim detaljima (a ne samo "naslovi poglavlja", kao što neki ljudi vjeruju). Ova je ideja važna komponenta lanca tradicije i bitna je sastavnica "emunat hahamim", pouzdanja, vjere i sigurnosti koju moramo imati u svaku kariku lanca.

Iako nas ono što učimo iz gore

spomenutog fenomena u tekstu Tore uči o svim micvot, na drugoj razini možemo postaviti i ovo pitanje: "Zbog čega je B-g izabrao, da tako kažemo, upravo ovaj skup micvot, kako bi nas podučio općem pravilu? "Jedan komentator nudi slijedeće razumijevanje: Micva o šmita nas uči (između ostalog) da se B-g bavi svakodnevnim stvarima ovoga svijeta. On se brine za nas i naša zemaljska polja i drveće. I On prebiva, ne samo u uzvišenom carstvu Nebesa, već Njegova Bit ispunjava svijet. B-žji izbor nevisoke gore Har Sinaja kao mjesta za davanje Tore tu je da nas pouči istoj ideji. Kako li je samo primjereno što nam Tora kaže da nam je B-g upravo na Sinaju zapovjedio zakone o šmita

"Kad dođete u zemlju ..." Zemlja se treba odmarati svake sedme godine. Šest godina čovjek obrađuje polja, a sedme treba biti šabat Hašemu za zemlju; ni zemlja, niti stabla ne smiju se obrađivati. Čak i ono što samo od sebe uzraste, ne smije se ubirati (na uobičajen način) sa zemlje ili stabala. (Tora koristi izraz

"vinograd", ali to uključuje sva stabla.) Godina šmita svima daje da imaju koristi od zemlje (bez uobičajene stroge razlike između zemljoposjednika i ostalih), pa i životinjama. (Šmita daje priliku zemlji da se obnovi, a nama daje priliku da u svom odnosu prema okolišu, uzmemo u obzir i druga stvorenja koja s nama dijele Zemlju. To nam pomaže da stvari dovedemo u pravu perspektivu, kako bismo ispravno postavili svoje prioritete.) Šmita nas podsjeća na to tko je to stvorio i tko još uvijek vlada.

Imajte na umu da ovdje u B'har postoje četiri zabrane koje se odnose na šmita, a ima i pozitivna zapovijed da se zemlja odmori u sedmoj godini, iz paršat Mišpatim. Vrijedno je spomenuti, iako to nije tako neobično, način na koji nam Tora predstavlja područje Židovskog zakona i micvot - s pozitivnim micvot i zabranama. Šabat, šmita, Jom kipur, jom tov, kašrut (do određene mjere), itd., svi su snažno prošarani ozbiljnim zabranama. Budući da su takvi, dužni smo se "držati pravila" kako ne bismo prekršili B-žji zakon. Nas bi trebao motivirati "strah pred Nebesima", strah od grijeha, strah od kazne. Snažne su to motivacije, ali ne toliko lijepe i snažne kao poticaj

OU Israel's Torah Tidbits

"ljubavi prema B-gu" do koje dolazi kada nastojimo strogo ispunjavati B-žje zapovijedi. Šmita se ne smije gledati samo kao niz zapovijedi "ne radite ovo, ne radite ono". Moramo se radovati prilici da služimo B-gu, pokazati našu vjeru i pouzdanje u Njega, biti slobodniji da proučavamo njegovu Toru i vršimo micvot. Poštivanje šmita nije samo izbjegavanje zabrana. Ono je pozitivna izjava o našoj vjeri u Stvoritelja i Gospodara svijeta.

(Kad je većina Židova u Izraelu i osnovni okvir života po Tori u Izraelu stoji netaknut), Sanhedrin je dužan brojati sedam uzastopnih sedmogodišnjih ciklusa - 49 godina. Na Jom kipur 50. godine, treba oglasiti šofar (kao i svake godine na Roš hašanu, i kao što to simbolički činimo svake godine na kraju Ne'ile). Ovu 50. godinu treba proglasiti "kodešom" kao Jovel - godinom jubileja. Zabranjeno je obrađivanje zemlje (kao u šmita), kao i sakupljanje onoga što izraste samo od sebe, te branja plodova s drveta na uobičajen način. Jovel je svet, mi "jedemo od zemlje". Tijekom Jovela svatko se vraća na svoj posjed.

V'ha'avarta šofar t'ru'a ba hodeš ha'švii - i puhat ćete u šofar u sedmom mjesecu. Ovo se smatra otvorenom referencom na Jom kipur Jovela te skrivenom referencom na drugo puhanje u šofar u sedmom mjesecu, naime, na Roš hašanu. Zvuk šofara poziv je na pokajanje. Rašei teivot (početna slova) gore navedene izreke čine riječ t'šuva.

Levi - druga alija - 5 p'sukim (25,14-18)

U poslovanju s drugima valja se ponašati etički; zabranjeno je varati u poslovanju (budući da se na Jovel zemlja vraća svojim izvornim vlasnicima, nekretnina se kupuju samo na određeno razdoblje. Stoga bi cijene trebale odražavati broj preostalih godina do sljedećeg Jovela. Ovo je kontekst općih micvot u vezi pravilne poslovne prakse.)

S gledišta micvi

Evo još jednog primjera područja zasićenog velikim brojem različitih zabrana uz pozitivnu micvu koja nam nalaže da se ponašamo u skladu sa slovom i duhom halahe. Možda je to jedan od razloga za pozitivnu micvu u tim područjima. Tehnički gledano, pozitivna naredba nije "potrebna", budući da bi nas već izbjegavanje svih zabrana dovelo u sklad s B-žjom voljom.

Stoga se pozitivna micva može shvatiti u smislu da od nas zahtijeva

da ono što činimo, činimo srcem, da ne kršimo duh zakona i da budemo spremni ići "preko onoga što dužnost nalaže" (lifnim mišurat hadin). Nadalje, kroz pozitivnu micvu možemo doseći višu razinu svetosti, budući da smo suočeni s k'došim t'h'ju. Rambam opisuje određene situacije u poslovanju u kojima se, tehnički, neke stvari može izbjeći, ali se smatra da to nije postupanje na "pravi židovski način". Možda nam pozitivna zapovijed dolazi i zato da nas pouči da se ne koristimo tehničkim "rupama u zakonu", već da se vodimo najvišim mjerilima poslovne etike.

Postoji više od jednog načina na koji se može objasniti što to pozitivna zapovijed dodaje našem poštivanju micvot, kada zabrana(e) već stoji u knjigama. Ovo je jedno objašnjenje.

Dodatno ... Pretpostavimo da trgovac umjetninama predstavi neku kvalitetnu krivotvorinu kao original umjetnika. Sasvim sigurno, trgovac

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

umjetninama je prekršio halahu koja zabranjuje varanje u poslovanju. No čiji je tu zakon prekršen?

Smatramo li tu vrstu prijevare rabinskom zabranom koja je potaknuta navodima Tore vezanim uz određeni primjer varanja u odnosu na godine preostale do Jovela. Ne. Mi tvrdimo više od toga. Mi kažemo da nas usmena tradicija uči da je Jovel okvir za jednu širu kategoriju zabrana. Drugim riječima, u ovom slučaju, ne suočavamo se s Torom nadahnutim rabinskim proširenjem Zakona Tore. Mi smo suočeni s talmudskom definicijom Zakona iz Tore.

To nije isto. Pravilno razlikovanje važno je da bismo mogli stvari zadržati u ispravnoj perspektivi.

Ne samo da čovjek ne smije na nepošten način iskorištavati novčane probleme svog bližnjeg već mora paziti da druge ne "tlači" ili ne obmanjuje riječima. Ova je zabrana vrlo ozbiljna, što se vidi iz poveznice koju redak čini između toga i poštovanja prema Hašemu. Čuvajte i pridržavajte se propisa i zakona Tore i boravit ćete sigurno u zemlji. (Ova veza između štovanja Tore i daljnjeg mirnog i sigurnog života u Izraelu je tema koja se često ponavlja, tema koju moramo imati na umu u suvremenom Izraelu.)

Š'liši - treća alija - 6 p'sukim (25,1924)

Zemlja će obilno uroditi i mi ćemo do sitosti jesti i boraviti u Zemlji posve sigurni. Nitko ne bi trebao postaviti pitanje odakle će stići hrana (te dvije godine u nizu šmita ograni-

čenja). B-g obećava blagosloviti zemlju tijekom šeste godine (dvije godine prije Jovela), tako da će zemlja dati dosta uroda, dovoljno za tri godine, a sadnja u godini nakon Jovela će zadovoljiti naše potrebe nakon toga.

Jedan komentator izražava sljedeću ideju. Pasuk navodi da ako bi netko pitao što ćemo jesti ... onda će B-g zapovijediti Svom blagoslovu da nam da obilan prinos. Međutim, čovjek to pitanje ne treba postaviti. Ako imamo potpuno pouzdanje i vjerujemo bez ikakve rezerve ili pitanja da će nam B-g to priskrbiti, onda On neće morati zapovijediti blagoslovu da dođe; to će se dogoditi kao prirodna reakcija na tu vjeru.

Razmislite o ovome ...

Zvuči li gore opisana situacija kao "oslanjanje na čudo", što ne bi trebalo činiti? Možda možemo reći da je ovo drugačije. Ako netko prelazi vrlo prometnu ulicu zatvorenih očiju, to je, u najmanju ruku, neodgovoran čin. Mi ne smijemo reći: B-g će me spasiti - ako ima nešto što možemo sami poduzeti u vezi situacije (kao na primjer, otvoriti oči i

pogledati u oba smjera prije prelaska ceste itd.)

Ali što mi tu možemo učiniti? Više posaditi? U redu. I druge mjere također. Ali najvažnija je činjenica da je B-žja braha dio ugovora s Njim. Mi činimo svoj dio. On radi svoj. Ponekad On čini više nego "se traži". To je ono na što se nemamo pravo oslanjati, bez da uložimo vlastiti trud.

Zemlja se ne smije prodavati zauvijek budući da je se na Jovel vraća njenim izvornim vlasnicima.

R'vi'i - četvrta alija - 4 p'sukim (25,25-28)

Ako je neki čovjek zbog siromaštva bio prisiljen prodati zemlju svog nasljedstva, on ili njegov rođak mogu otkupiti zemljište plaćanjem proporcionalnog iznosa (ovisno o tome koliko godina ostaje do Jovela). Ako se ne otkupi prije Jovela, zemlja se svojim nasljednim vlasnicima vraća na Jovel

Hamiši - peta alija - 10 p'sukim –(25,29-38)

Ako netko proda kuću u gradu opasanom zidinama (opasanom zidinama, zapravo znači iz doba Jehošue, tj. prvobitnog osvajanja), ima najviše godinu dana da je otkupi; ako je ne otkupi, ona ostaje zauvijek imovinom novog vlasnika. Otkupiti je tijekom godine dana znači vratiti puni iznos koji je plaćen, tj. nema odbitka za vrijeme koje je kupac tamo živio. (Tehnički, ovo je izuzeće od zabrane Tore protiv kamata.) Ot-

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

kupljivanje kuće u gradu opasanom zidinama je micva. S druge strane, za kuće u neopasanim gradovima vrijede ista pravila kao za zemlju - otkup je moguć do Jovela, kada se kuća vraća prvobitnim nasljednim vlasnicima. Kuće u gradovima Levita (čak i opasanim gradovima) mogu se otkupiti i nakon jedne godine, a vraćaju se Leviju na Jovel. Levi ima nasljedna prava na one posebne gradove (konkretno njih 48). Zabranjeno je mijenjati područja oko tih gradova prodajom dijelova zemlje na trajnoj osnovi.

Obvezni smo pomoći svom bližnjem koga su zadesila teška vremena. Ne smijemo uzimati kamate za osobne zajmove koje dajemo da bismo mu pomogli da se izvuče. "Ja sam B-g koji sam vas izveo iz Egipta, i doveo vas u zemlju, da budem vaš B-g."

(Ovo definitivno nije pogrešan zaključak – ovo naglašava B-žju želju, nazovimo to tako, za Njegov narod da brinu jedan za drugoga. To je kao da nam B-g kaže: Pogledaj i sjeti se što sam učinio za tebe. Sada budi dobar prema svojim bližnjima.)

Šiši - šesta alija - 8 p'sukim(25,39-46)

Ako Židov sebe proda u ropstvo zbog siromaštva (ili bilo kojeg drugog razloga), njegov se gospodar ne može prema njemu odnositi s prezirom. Prema njemu će se odnositi kao prema zaposleniku, i on ostaje kod svog gospodara samo do Jovela (Ovo je maksimalna duljina, u nor-

malnim okolnostima židovski sluga se pušta na slobodu mnogo prije.)

Na Jovel, on i njegova obitelj se vraćaju u svoju zemlju koja im pripada po nasljeđu. Mi smo sluge B-ga (i ne bismo trebali biti podređeni drugim ljudima), niti jedan Židov ne smije se prodati na ponižavajući način putem tržnice robova. Nemojte ga podvrgavati teškom radu, koji slama duh.

Židovi (prema zakonu Tore) mogu posjedovati nežidovske robove, i takvi robovi postaju nasljedna imovina. Ove se robove ne pušta na Jovel, već ostaju u trajnom vlasništvu njihovih vlasnika.

Š'vi'i – sedma alija - 11 p'sukim(25,47-26,2)

Ako Židov postane robom neži-

dovskom gospodaru, ne smijemo dopustiti da to tako ostane. Otkupiti ga treba njegov bliski rođak, ili on sam, ako namakne sredstva. Treba načiniti pravičan izračun za naknadu njegovom gospodaru. Ne smijemo dopustiti da mu njegov gospodar slomi duh. Sve je to zato što je Izrael podređen B-gu, koji nas je otkupio iz egipatskog ropstva. Moramo Mu biti predani, ne smijemo praviti lažne bogove, ni idole, ni obredne stupove, niti smijemo kleknuti na "ukrašen kamen".

"Držite moj šabat i poštujte Moje Svetište, Ja sam B-g. Kao što je ranije spomenuto, najvjerojatnije je da se ovdje spomenuti šabat odnosi na š'mita. Ako je tako, onda se kraj knjige podudara s početkom sedre

Ako držimo Toru i micvot, onda će Vječni pružiti blagotvornu, pravovremenu kišu i obilne usjeve. Prinos s polja bit će tako velik, da će se svaka poljoprivredna sezona stapati sa sljedećom. I imat ćemo obilje hranena svojoj vlastitoj zemlji.■

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

Rav Kook:

Rabbi Jack Abramowitz:

326. U počast sedmoj godini: Zabrana rada na zemlji (obrađivanje) tijekom sedme godine

... svoje polje ne smiješ zasijati ... (Levitski zakonik 25,4)

Znate kako Šabos i blagdani imaju dvije micve vezane uz rad, jednu da se odmara i jednu da se ne radi? Pa, šemita, šabatna godina, slična je Šabosu za zemlju Izraelovu. Puno prije, u micvi #112, imali smo obvezu pustiti zemlju da odmara tijekom sedme godine. Ovdje imamo zabranu vezanu uz obrađivanje zemlje.

Temelj za tu micvu je ono o čemu smo razmatrali u micvi #84: tijekom šabatne godine, mi radimo korak unatrag da prepoznamo da je B-g stvorio svijet i da je On na kraju Onaj koji čini da zemlja donese svoju žetvu. Mi ne sadimo niti žanjemo kako bismo sebe podsjetili da nismo mi ti koji stvaraju urod, već On.

Ova se micva odnosi se i na muškarce i žene, ali samo u Izraelu. Predmet je traktata Mišne Ševiis i kodificirana je u Mišne Tora u Hilhos Šemita. Ona je #220 od 365 negativnih micvi u Rambamovu Sefer HaMicvosu i #22 od 26 micvos koji se mogu vršiti samo u Izraelu, prema popisu Steipler Gaona.

327. Dan drveća: zabrana održavanja i obrađivanja drveća tijekom godine Šemita ... svoj vinograd ne smiješ obrezivati ... (Levitski zakonik 25,4)

328. Divlji: Zabrana da se žanje usjev koji sam od sebe uzraste tijekom godine Šemita

Ne smiješ pobirati ono što samo uzraste ... (Levitski zakonik 25,5)

329. Samoniklo: Zabrana da se pobire voće koje samo od sebe uzraste za vrijeme godine Šemita

... grožđe ... nećeš pobirati ... (Levitski zakonik 25,5)

330. Sedam na kvadrat: Obveza da se broji sedam grupa po sedam godina

Brojat ćeš sedam šabatnih ciklusa, sedam puta po sedam godina... (Levitski zakonik 25,8)

Nakon što je zemlja Izrael bila osvojena, Židovi su trebali brojati Šemita cikluse. Svaki se ciklus sastojao od sedam godina, pa je sedam ovih ciklusa iznosilo 49 godina. Pedeseta godina bila je Jovel, jubilarna godina. To se podudara s načinom na koji brojimo sedam tjedana - 49 dana - a pedeseti je dan blagdan Šavuos. Zapravo, Sanhedrin broji godine i cikluse na isti način na koji mi brojimo dane i tjedne. (Pogledajte micvu 306.)

Razlog za ovu micvu je taj da se u jubilarnoj godini zemlja vraća svojim prvobitnim vlasnicima. To je priznanje činjenici da je B-g pravi vlasnik zemlje. On ju je podijelio među plemenima i domovima Izraela. Kada "prodajemo" zemlju u Izraelu, ono što uistinu činimo je davanje u zakup zemlje na određeni broj godina do sljedećeg Jovela

To pokazuje da zemlja doista pripada B-gu i nije naša pa da s njom činimo što nam padne na pamet. Mi brojimo godine da priznamo tu stvarnost.

Ova je micva na Sanhedrinu, a ne na pojedincima. Ona vrijedi samo u Izraelu, a i tamo samo onda kada sva plemena tamo žive. (Ona nije započela sve dok se sva plemena nisu nastanila na svojoj zemlji i prestala je kad je prvo pleme otišlo u progonstvo.)

O ovoj se micvi raspravlja u Talmudu u traktatima Roš Hašana (9b, 30a i drugdje) i Kidušin (38b). Ona je kodificirana u Mišne Tora u desetom poglavlju Hilhos Šemita i #140 je od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

331. Proglas o slobodi: Obveza da se puše šofar da se oslobodi robove

Zatrubi trubom ... (Levitski zakonik 25,9)

332. Dijamantni jubilej: Obveza da se posveti jubilejska godine

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag -

Posvetit ćete pedesetu godinu ... (Levitski zakonik 25,10)

333. Produljeni odmor: Zabrana da se obrađuje zemlja za vrijeme Jubileja

... nećete saditi ... (Levitski zakonik 25,11)

334. Paralele: Zabrana da se požanje usjev koji sam od sebe uzraste tijekom Jubileja

... niti žeti ono što samo uzraste ... (Levitski zakonik 25,11)

335. Nekako jako poznato: Zabrana da se pobire voće tijekom Jubileja

... nećete pobirati ... (Levitski zakonik 25,11)

336. Što je pošteno, pošteno je: Obaveza da se poštuje poslovno pravo

Kada prodajete svom bližnjemu ili kupite od svog bližnjega ... (Levitski zakonik 25,14)

337. Upozorenje: Zabrana da se prekomjerno zaračunava ili premalo plati

... ne varajte jedan drugoga. (Levitski zakonik 25,14)

338. Ako nemate ništa lijepo za reći...: Zabrana verbalnog ugnjetavanja

Ne tlačite jedan drugoga ... (Levitski zakonik 25,17)

339. Dugoročni najam: Zabrana trajne prodaje zemljišta u Izraelu

Zemlja ne može biti prodana zauvijek, jer zemlja je Moja ... (Levitski zakonik 25,23)

340. Vratiti pošiljatelju: Obaveza da se zemlja vrati njenim nasljednim vlasnicima u Jubileju ... omogućit ćete otkup za zemlju ... (Levitski zakonik 25,24)

341. Naša kuća: Obaveza da se poštuje zakon o otkupu kuća u gradovima opasanim zidinama

Ako netko proda prebivalište u gradu opasanom zidinama ... (Levitski zakonik 25,29)

342. Odbijanje zamjene: Zabrana zamjene zemlje koja pripada Levitima

Polja oko njihovih gradova ne mogu se prodavati ... (Levitski zakonik 25,34)

343. Nema probitka: zabrana pozajmljivanja uz kamate

613 zapovijedi

Nemoj mu davati svoj novac uz kamatu ... (Levitski zakonik 25,37)

344. Praznik rada: Zabrana da se ima Židovskog roba za obavljanje fizičkih poslova

Nećeš mu dati da radi ropskim radom. (Levitski zakonik 25,39) "Eved Ivri" - doslovno "hebrejski rob" - je bio Židov koji se zbog teške financijske situacije prodao u dužničko ropstvo. Nije mu bilo dopušteno davati ponižavajuće zadatke, poput nošenja gospodareve odjeće u kupelj. Ne samo to, eved Ivriju se morala posluživati ista hrana koju jede i gospodar, te je morao spavati na krevetu iste kvalitete kao i gospodar. Zbog strogih ograničenja u vezi s onim što se radi s eved Ivrijem, Talmud kaže (Kidušin 22a) da onaj koji si pribavi eved Ivrija zapravo si je pribavio gospodara. (Bez obzira na to, evri Ivri je dužan pokazati poštovanje svom gospodaru.)

Temelj ove micve je da je nedolično zlostavljati drugu osobu. Onaj tko kupuje eved Ivrija mora shvatiti da su teške okolnosti odvele ovu osobu u dužničko ropstvo. Takve tragedije mogle bi isto tako zadesiti i gospodara. Stoga je potrebno da eved Ivrija tretira onako kako bi želio da se postupa prema njemu kada bi se našao u njegovoj koži.

Ova se micva primjenjuje i na muškarce i na žene u Izraelu u vrijeme kada se drži jubilarna godina. O njoj se raspravlja u Talmudu u traktatu Kidušin na stranici 22a. Kodificirana je u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilhos Avadim i #257 je od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

345. Zabrana prodaje: Zabrana prodaje Židovskog roba

... neće ih se prodavati kako se robovi prodaju. (Levitski zakonik 25,42)

346. Ohladila mi se kava: Zabrana da se preforsira Židovskog roba

Nećete ga ugnjetavati napornim radom ... (Levitski zakonik 25,43)

Ne samo da eved Ivriju ne možemo dati degradirajući rad, kao što je opisano u micvi #344, ne možemo mu dati ni teški posao, koji je opisan kao posao koji nema granica. Na primjer, gospodar može uputiti svog slugu da

(nastavak s 7. stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

okapa određeno polje do određenog vremena ili dok ne dođe do određenog mjesta, ali ne "Dok se ne vratim", za što nije postavljen vremenski okvir. Slično tome, gospodar ne smije dati sluzi "bezvezni posao" samo da ne bude besposlen. Na primjer, ne smije mu naložiti da ode podgrijati piće koje se ohladilo ako ga uistinu ne želi piti. (Ako gospodar ne može dati sluzi tako jednostavan zadatak kao što je to neki bezvezan posao, ne treba niti reći da mu ne može dati nepotrebne zadatke koji su zapravo naporni.)

Razlog je, kao što smo rekli, da je već dovoljno loše to da se netko morao prodati kao sluga. Nemamo pravo pridodavati njegovim nevoljama.

Iako mi u današnje vrijeme nemamo dužničkog ropstva, pouke iz ove micve se i dalje primjenjuju. Moramo paziti kakve zadatke dajemo članovima svoga kućanstva.

Ova se micva primjenjivala i na muškarce i na žene u Izraelu u vrijeme kada se držala jubilarna godina. Ona je kodificirana u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilhos Avadim i #259 je od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu

347. Osim dok se doslovno ne odvoji ...: Obaveza da kananski robovi rade bez vremenskog ograničenja

Radit ćete s njima "zauvijek..." (Levitski zakonik 25,46)

348. Ne pravi se da ne vidiš: Zabrana da se dopusti da se Židovskog roba tjera da mukotrpno radi

Neće ga tlačiti napornim radom pred tvojim očima. (Levitski zakonik 25,53)

Ne samo da nam nije dopušteno da poslom tlačimo eved Ivrija, mi ne smijemo dopustiti ni drugima da to čine ako smo ih u stanju spriječiti. Stoga, ako je eved Ivri prodan ne-Židovu, koji ga grubo tretira, trebali bismo nastojati to zaustaviti. Ne smijemo opravdati situaciju misleći da si je eved Ivri sam kriv za to.

Razlog je, kao što smo ranije rekli u vezi eved Ivrija, da je njegov život već dovoljno težak. Trebali bismo mu pokušati pomoći da ne bude gore nego što je nužno.

Ova micva vrijedi i za muškarce i za žene u vrijeme kada imamo ovlasti da to provodimo. U Talmudu se o tome raspravlja u traktatu Arahin (30a) i, prolazno, u Baba Mecia 65a. Kodificirana je u Mišne Tori u prvom poglavlju Hilhos Avadim i #260 je od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

349. Ustani!: Zabrana da se klekne pred klesanim kamenom

Nećete imati uglačani kamen u vašoj zemlji da mu se klanjate ... (Levitski zakonik 26,1)■

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Negativne zapovijedi

110. Negativna je zapovijed ne stupiti u bliski kontakt s bliskim srodnicima, čak i bez stupanja u intimne odnose

Kao što Pismo kaže, Nitko od vas neće se približiti bilo kojem svom bliskom rođaku, da razotkrije golotinju (Va-jikra 18,6) – što znači, na primjer, grljenje i ljubljenje, što je ponašanje koje vodi do "razotkrivanja golotinje" [nemorala]. Ako to netko prekrši i zagrli ili poljubi [zabranjenog bliskog srodnika] ili uživa u fizičkoj bliskosti s njim/njom, treba ga bičevati, i osumnjičiti ga za nemoral. Zabranjeno je namignuti ili dati znak ili igrati se s njima, ili omirisati parfem koji je na njima, ili se zagledati u njihovu ljepotu. Čovjek ne smije učiniti ništa što bi dovelo do neprimjerenih maštarija; zabranjeno je vršiti izlučivanje sjemena, što je vrlo teški grijeh. Ako netko hotimično izazove erekciju, on postaje ekskomuniciran.

Prema učenjacima, vjerska je dužnost, oženiti svoje sinove i udati svoje kćeri čim uđu u doba zrelosti; jer ako čovjek to ne učini, oni će biti navedeni na nemoral ili neprimjerena maštanja. Zabranjeno je udati ženu za malodobnika, jer je to poput nemorala. Mladića ne treba ženiti sa starijom ženom, niti stariji čovjek treba oženiti mladu djevojku, jer to vodi u nemoral.

Zabranjeno je biti nasamo s bliskom rođakinjom, a također je zabranjeno biti nasamo i s neudanom djevojkom. Ako je netko nasamo sa ženom s kojom mu je zabranjeno biti nasamo, oboje ih treba išibati zbog neposlušnosti, a njihovo nedjelo razglasiti – osim kada se radi o udatoj ženi. Tada ih se ne šiba, niti se to razglašava, iako mu je zabranjeno biti s njom nasamo – kako se ne bi pokrenule glasine o njenoj djeci [da su možda nezakonita].

Ovo je na snazi na svakome mjestu, i u svako doba. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

(nastavak s 4. stranice) Rav Kook: Unutarnja crta dobrote

Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rab i Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim

Poglavlje 27 – Stvari kojima se ne smije rukovati na šabat

Zabranjeno je rukovati posuđem čija uporaba je zabranjena (vidi 308, 47.) ili koje se nikada nije koristilo, čak niti tokom tjedna, osim za posebne namjene koje nisu dopuštene subotom (308,1.19.). Pribor koji se obično koristi za namjene koje su zabranjene subotom može se koristiti u dopuštene svrhe ili ga se može premjestiti ako vam je potrebno mjesto na kojem se nalazi, ali se inače ne smije rukovati njime (308,34.14.16.49.51.; 309,3.5.; 310,7). Drugim vrstama posuđa i njihovih dijelova (vidi 308,8) može se rukovati kad god postoji razlog za to (308,4), čak i ako je vrlo veliko ili teško (308,2). Knjigama (vidi 308,33.50.), hranom (vidi 308,27-32; 310,2; 322,5) ili priborom u kojem se nalaze (vidi 308,5) može se rukovati čak i bez posebnog razloga (308,4). Neprerađenim predmetima, poput npr. kamena, ne smije se rukovati čak ni za potrebe korištenja, osim ako nisu bili odvojeni prije subote za redovitu uporabu (vidi 303,19; 308,7.10.17. 20-26.38.45; 311,8) ili su bili dio pribora (vidi 309,2). Odbojnim stvarima može se rukovati ako je to nužno da bi ih se riješilo (vidi 279,6; 308,34-37; 310,1; 338,8). Životinjama se može pomoći da se kreću, ali ih se ne smije podizati (vidi 306,1; 308, 39-41; 309,1). U vezi pomicanja mrtvog tijela pogledajte 311,1-7.

Ako se posuda razbije, čak i subotom, dijelovima se smije rukovati ako su još uvijek upotrebljivi ili ako bi bilo opasno da ih se ne ukloni, ali ako ih njihov vlasnik odbaci, njima se ne smije rukovati; vidi 308,6-8.1113.15-16.18.52. Zabranjeno je rukovati hranom koju je vlasnik stavio na stranu prije subote jer još nije bila podobna za jelo (vidi 310,2-5), ili hranu koja nije postojala ili nije bila dostupna kad je počeo šabat (vidi 279,1; 322,1-3; 324,6). Slično tome, priborom koji je namjerno zabranjen (na primjer, upaljenom lampom) kada je šabat započeo, ne smije se rukovati čak ni nakon što to postane dopušteno (na primjer, nakon što se lampa ugasi); vidi 279,1-5. O stvarima koje stignu izvana šabatnih granica vidi 307,14.

Čak i kada je zabranjeno rukovati predmetom, dopušteno je da se do-

takne ili da se rukuje stvarima koje su u dodiru s njim čak i ako se on time pomiče; vidi 308,3.42-43 i 311, 1.8-9. Ako je predmet kojim je zabranjeno rukovati stavljen povrh dopuštenog predmeta koji pripada istoj osobi s namjerom da ostane tamo tijekom šabata, rukovanje dopuštenim objektom postaje zabranjeno (vidi 309,4), osim ako nisu važniji dopušteni predmeti također na njemu od prije šabata (vidi 310,8-9); ali ako takva namjera nije postojala, dopušteni predmet se može premještati tako da izazove da zabranjeni predmet padne s njega ili se može maknuti sa zabranjenim predmetom još uvijek na njemu ako vam je potrebno to mjesto (277,3; 279,1-2; 308,27; 309,3-5; 310,7; 311,8). Predmet se ne smije stavljati tamo gdje će na njega na šabat pasti zabranjeni predmeti, osim ako nije tamo stavljen prije subote (vidi 265,3-4, 266, 9, 305,19, 310,6, 335,4, 338,8); no dopušteno je prekriti zabranjeni predmet posudom (vidi 310,6; 322,1; 338,7).

Ne smije se premještati velike količine hrane, osim ako prostor nije potreban za vjerske potrebe ili je potrebna hrana za goste; vidi 333,1-3 i 338,7. Hrana se ne smije prenositi na uobičajeni način, osim ako nije potrebna za goste (vidi 323,5), a vrlo velike količine vode ne bi trebalo izvlačiti (vidi 338,6). U vezi spašavanja hrane da se ne prolije pogledajte 314,11 i 335,1-3.5.■

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol

Šemita: usredotočiti se na vjersko, društveno ili poljoprivredu?

Koja je svrha godine Šemita? Dok se Ramban fokusira na to da Šemita omogućava duhovni rast i prepoznavanje Hašema, Shadal naglašava kako ona usađuje društvenu jednakost i brigu za one koji imaju manje sreće. Rambam nudi treću mogućnost sugerirajući da Šemita služi praktičnoj funkciji održavanja plodnosti zemlje.

• Da li je moguće da su određene zapovijedi dane isključivo s praktičnom funkcijom?

Koje se druge micvot može razumjeti na sličan način?

• Da li Tora propagira svjetonazor bliži kapitalizmu ili socijalizmu? Što sugeriraju zakoni Šemita?

• Na koji su način Šemita i Šabat slični? Do kojih prednosti dovode prisilni odmor i uzdržavanje od rada?

Ispit vjere?

Vajikra 26 izdvaja nepridržavanje godine Šemita kao glavni uzrok konačnog izgnanstva naroda iz zemlje Izrael. Doista, Šemita bi, čini se, bila iznimno teška obaveza za agrarno društvo. Međutim, svjestan tih poteškoća Hašem uvjerava narod da će im usjevi šeste godine biti dostatni za tri godine. U određenoj mjeri ovo okreće pitanje naglavačke: Ako su ljudi dobili trostruki blagoslov žitarica još prije sedme godine, zašto je micvu bilo tako teško ispuniti?

Na koji način je to uopće bio test vjere?

Da li tišrei obilježava početak nove godine?

Kako bi omogućio držanje Šemite, Hašem obećava trostruki blagoslov uroda u šestoj godini, koji će biti dovoljan da potraje tri godine. Međutim, ako je rad na zemlji zabranjen samo godinu dana, ne bi li blagoslov za dvije godine bio dovoljan?

• Neki Karaitski komentatori

objašnjavaju da godina Šemita i njezine zabrane ne počinju u tišriju nego u nisanu, na početku žetve. To onda sprečava da se usjevi zasađeni u šestoj godini požanju sedme godine. A budući da ništa nije zasijano tijekom ostatka sedme godine, rezultat su dvije uzastopne godine bez žetve, što zahtijeva blagoslov za tri godine.

• Za razliku od toga Rabinski zakon tvrdi da i nisan i tišre služe kao počeci godine za različite svrhe i zakone. Na čemu se temelji i koja je motivacija za ovaj kompleksni dvostruki sustav? Kakva se biblijska potpora može dati za rabinsko stanovište da poljoprivredna ili Šemita godina počinje u tišreju?

• Kako još možemo objasniti zašto je bio potreban blagoslov za tri godine? ■

Prevela Tamar Buchwald

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Seljak i vojvoda

Odjeljak Tore započinje zakonima o šabatnoj godini kojima se židovskom narodu zapovijeda uzdržavanje od svih poljoprivrednih aktivnosti svake sedme godine. Svake pedesete godine je jovel, jubilej (riječ koja očigledno dolazi iz hebrejskog), kada su također zabranjeni poljoprivredni poslovi. Odjeljak govori i o posjedovanju zemlje te o njenoj kupnji i prodaji. U židovskom zakonu, nema takve stvari kao što je trajna prodaja zemljišta. Zemlja može biti dana samo u najam.

U ovotjednom odjeljku Tore ima jedna jedinstveni zakon, zakonu o jubilarnoj godini. Doista, sama riječ 'jubilej' dolazi od hebrejske riječi jovel

Jednom u 50 godina, Tora kaže društvu da se resetira, vrati u prvobitno stanje. Robovi su oslobođeni, osobni zajmovi se poništavaju i sva se zemlja vraća svojim povijesnim vlasnicima, onako kako je ravnopravno bila razdijeljena među svim obiteljima u vrijeme Jošue.

Mada judaizam vjeruje u slobodno tržište, to je, međutim, slobodno tržište s određenim upozorenjima.

Ja ne sumnjam da je sposobnost ljudskih bića da namaknu bogatstvo, u konačnici, vrlo pozitivna sila u svijetu. Kao sredstvo kojim pojedinci na uzročno-posljedični način bivaju nagrađeni za svoj trud, ništa se ne može usporediti novcem. Naravno, ima tu i nedostataka. To potiče pohlepu i površnost; može

međusobno posvađati ljude i pridonijeti ljubomori. Ali, sve u svemu, to je vrlo pozitivna sila koja potiče rast i razvoj ljudskog društva.

Tora kaže društvu da se jednom u 50 godina vrati u prvobitno stanje

Dakle, Tora vjeruje u kapitalistički sustav i promiče ga. Međutim, ono što Tora želi izbjeći jest ono što se događalo diljem Europe u srednjem vijeku - razvoj bogatih zemljoposjednika koji su 'posjedovali' i pokoravali su sve one koji nisu posjedovali. Feudalni sustav gospodara i kmetova koji je stoljećima potkopavao

ljudsku motivaciju, a time i razvoj društva u Europi. Tora na to ima odgovor ugrađen u njen sustav. Svakih pedeset godina sva se zemlja vraća svojim izvornim vlasnicima; robovi su oslobođeni; operativni sustav je, zapravo, ponovno pokrenut i svi su muškarci ponovno jednaki (Da, samo sam iskren - ista jednakost nije nužno postojala za žene). Klasa bogatih zemljoposjednika nikada se nije mogla razviti u Izraelu i stoga postoji ključna zaštita od zlouporabe nastojanja slobodnog tržišta.

Tora nikad nije bila ljubitelj socijalizma. On značajno koči ljudsku poduzetnost. Ali kapitalizam ima i svoje opasnosti. Na bolje ili na gore, on može proizvesti Roberte Maxwelle i Harveye Weinsteine. Tora želi sve prednosti slobodnog tržišta, dok istovremeno štiti od nedostataka. Ne možete uvijek imati svoj kolač i jesti ga, ali po mom mišljenju Tora je pronašla sjajnu ravnotežu. Donald Trump primjer je zemljoposjednika koji posluje pedesetak godina. Čak i da je započeo na početku ciklusa jubileja, njegovo bi imovinsko carstvo promijenilo vlasnika tijekom sljedećih nekoliko godina. Osjećam da bi Torin sustav mogao učiniti takvu osobu siromašnijom. Ali vjerojatno bi zbog toga bio pobožnije ljudsko biće.

Šabat šalom.■

Rabbi Berel Wein:

Iskaz vjere

Tema šmita - šabatne godine - čini velik dio sadržaja same parše. Poteškoća obdržavanja micve šmita očita je svima. Sama Tora govori o tom problemu rekavši da se ne treba odvratiti od štovanja šmita zbog očite nepraktičnosti micve. Time, šmita, za razliku od mnogih drugih micvot, postaje test vjere i povjerenja. Tora, koja inače čvrsto nalaže praktičan pristup životu, ovdje zahtijeva čin vjere i odustajanje od svakodnevnog praktičnog pristupa životu.

Smatram da je za Židovsku zajednicu micva o šmita kolektivni ekvivalent Avrahamove akeda Jichak, koja je bila određena na osobnoj razini. Akeda je također bila vrhunac nepraktičnog života. Ona ulijeće u lice svim moralnim učenjima i ponašanjima Avrahama do tog trenutka. Akeda ne samo da je nepraktična,

ona je samoubojstvo - ona je ubojstvo bilo kakve Židovske budućnosti. Time je ona postala najviši ispit vjere u životu Avrahama i Jichaka, te ostala simbol Židovske vjere i žrtve sve do današnjeg dana.

Ova uzajamna povezanost između akeda i šmita može nam pomoći da razumijemo zašto je upravo micva o šmita, više i iznad bilo koje druge micve, izabrana da predstavlja b-žansko porijeklo Tore sa Sinaja. Jer svima nama danas Sinaj je stvar vjere. On je uvjerenje da naši preci nisu bili lažljivci, da je njihovo prenošenje Tore i njezinih vrijednosti bilo ispravno u načinu i tumačenju, te da su standardi ponašanja navedeni u Tori vječne prirode. Za mnoge u Židovskom svijetu to je težak zadatak iskazivanja vjere na zahtjev. Suvremeni svijet obiluje narciso-

idnim užicima, a manjka mu vjere i požrtvovnosti. Ali bez vjere, bez da osjećamo ono duhovno i nadnaravno, život je vrlo zastrašujuće mjesto i iskustvo.

U dugom tijeku Židovske povijesti šmita se rijetko obdržavala. Nepridržavanje šmita Talmud navodi kao jednu od stvari koje su doprinijele uništenju prvog Hrama. Postoji mišljenje da se biblijska šmita nikada nije obdržavala niti za vrijeme drugog Hrama. Danas se rabinska obveza za šmita u Izraelu poštuje na različite načine. Ipak, pitanje kako obdržavati šmita i dalje stvara podjele unutar Židovskog svijeta. No šmita nas podsjeća na neophodnost vjere i povjerenja. Ta poruka šmite je svevremenska i podsjeća nas na naše obveze i na našu sudbinu.■

Strana 12

Divrej Tora

Rabbi Yissocher Frand:

za jubilej: pozitivan pritisak društva

Ovotjedna parša sadrži micvu 'šmita' i 'jovel' (šabatna i jubilarna godina) – biblijsku zapovijed da svake sedme godine zemlja u Erec Jisrael mora ostati netaknuta te da nakon sedam ciklusa 'šmita' započinje jubilarna godina u kojoj se oslobađaju svi robovi. Kako bi tome pridala značaj, Tora zapovijeda (Vajikra 25, 9) "Neka se zatrubi u šofar diljem vaše zemlje," to je micva koja se izvršava na Jom kipur jubilarne godine – u vrijeme kada su svi robovi bivali oslobođeni.

Sefer HaHinuh u ovotjednoj parši analizira značaj šofara. On ističe kako je za robovlasnike bilo vrlo teško podnijeti oslobađanje robova jer je to značilo financijski gubitak. Uglavnom je posjedovanje robova bilo financijski vrlo isplativo. Pokušajte zamisliti kako bi bilo onima koji imaju svoj biznis kada ne bi morali plaćati radnike. Nije postojala plaća, socijalno i zdravstveno osiguranje, penzija… ništa od toga. To je bilo gotovo kao da imate besplatnu radnu snagu (osim davanja za hranu i osnovne životne potrebe).

A sada, odjednom, svojim robovima moraju reći zbogom. Robovlasnici su tada trpjeli velike financijske gubitke. Hinuh kaže da je Tora tražila da se šofar čuje diljem Erec Jisraela kako bi ljudi imali snage i bili ohrabreni da ispune tu tešku zapovijed, jer im je zvuk šofara pružao osjećaj da nisu jedini koji moraju podnijeti tu žrtvu, već da je to fenomen koji se zbiva diljem zemlje. Kada se začuo zvuk šofara diljem Erec Jisraela, robovlasnik je shvatio "Ja nisam jedini koji podnosi financijski gubitak; svi su u financijskoj krizi. Danas svi moraju otpustiti svoje

robove."

Hinuh naglašava da ništa ne jača duh ljudske vrste kao zajedničko javno djelovanje. Činjenica da "svi to rade" je najveći izvor ohrabrenja. To je, prema Hinuhu, razlog zbog kojeg se puhalo u šofar. Ako svi ostali to moraju učiniti, onda je i meni lakše učiniti to isto. No ipak, još se uvijek možemo pitati, "Pa što ako svi to rade – za mene je to i dalje bolno!" Zašto to pomaže?

Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, dovoljno je da pročitamo novine ili poslušamo radio. Primjerice, u 1980-ima i 1990-ima, čitave SAD bile su bombardirane sloganom "Samo reci ne drogama." Hvala B-gu da smo u današnjem društvu većinom izolirani od toga, no to je pošast koja obuzima cijelu zemlju (makas medina)! Ona uništava čitavo društvo. Ne postoji nijedno dijete u Americi koje ne zna da su droge loše za njega. Pa zar su onda svi bezumni? Znaju da će ih to zakačiti, znaju da će ih to ubiti, a ipak toliko mnogo njih počinje s time? Odgovor je "Svi to rade."

Pritisak vršnjaka, pritisak društva je takav da osobu može nagovoriti da učini ono što ne želi. Netko može znati da je nešto loše za njega, ali, kao što kaže Hinuh, nema većeg ohrabrenja za ljudsko djelovanje od

činjenice da svi to rade. Stoga, iako znam da moram otpustiti svog roba i da će me to koštati čitavo bogatstvo, ja sam osnažen činjenicom da i svi drugi to čine. To je ljudska priroda. Utjecaj vršnjaka i društva na nas je nevjerojatno velik… do te mjere da ćemo učiniti čak i ono što je loše za nas samo zato što svi drugi to čine. Lekcija koju iz toga moramo naučiti jest važnost zajednice.

Čovjek mora shvatiti da utjecaj na njega nema samo njegova supruga ili najuža obitelj, već i cjelokupna zajednica u kojoj bira živjeti. Ako svi čine nešto na određen način, čovjek će se osjećati primoran da se prilagodi – bilo dobrom ili lošem. Čovjek će se ponašati bolje nego što je to uobičajeno za njega, zbog kriterija koje zajednica postavlja, ali s druge strane, čovjek će se ponašati gore nego što je to uobičajeno za njega, jer "slušaj, ovdje svi tako rade." To nikad ne prerastemo. Kad smo bili tinejdžeri to je bio pritisak vršnjaka, ali čak i kao odrasli još uvijek osjećamo taj društveni pritisak.

Iz tog razloga je imperativ, bez obzira na dob čovjeka, da pronađe zajednicu koja u životu teži pravim stvarima. On mora sebe i svoju djecu smjestiti u takvu zajednicu. Djeca se neće moći oduprijeti pritisku vršnjaka. Oni su ljudska bića i sve što čine njihovi vršnjaci, činit će i oni. Ne smijemo se zavaravati. Svi smo pod utjecajem, a osobito djeca i tinejdžeri koji su toliko ovisni o tome što njihovi prijatelji kažu. To je ono na što nas Tora podsjeća kroz puhanje u šofar diljem zemlje.■

Prevela Anja Grabar

Rabbi David Stav:

Ovog šabata, u sinagogama čitamo paršu Behar. Većina društvenih i ekonomskih pitanja u biblijskom pogledu i židovskom svijetu, spominje se u ovom čitanju. Odjeljak Tore govori o zakonima šabatne godine (šemita), koja se opetuje svakih sedam godina. To je godina u kojoj zemljoradnici prestaju obrađivati svoju zemlju. Ljudi su slobodni posjećivati voćnjake i uživati u svim vrstama plodova. Mnoge svrhe povezane su s tom posebnom godinom.

Jedna od ideja u pozadini te zapovijedi je da podigne svijest o tome da Hašem ima vlast nad Zemljom. Druga stvar je da je to vrijeme u kojem se nježno pritišće kočnica na kotačima bogatstva onog najbogatijeg dijela društva te se, na neki način, otvaraju vrata siromasima koji sada mogu doći i uživati u plodovima polja onih koji su bogati.

Nakon opisa šabatne godine, To ra nastavlja sa raspravom o društveno-ekonomskoj revoluciji izazvanoj jubilarnom godinom, kada se robovi oslobađaju i kada im je dozvoljeno da se vrate svojim domovima i obiteljima. To je i godina u kojoj se zemlja koja je tokom prijašnjih godina bila prodana, vraćala svojim izvornim vlasnicima. Ta društvena postavka koja na dramatičan način 'okreće karte' ekonomije te stvara novi društveni poredak kroz zakone jubilarne godine, nije bila u praksi od vremena uništenja Prvog Hrama

Sljedeći dio odjeljka Tore bavi se svakodnevnim životom, zakonima trgovanja, zabranom varanja, zabra-

nom naplate kamata, zakonima o prodaji kuće i zemlje, itd. Tora opisuje slučaj u kojem naš bližnji zapadne u financijske teškoće: "Ako osiromaši brat tvoj i iznemogne ruka njegova pored tebe, prihvati ga i ojačaj, bio on stranac ili zemljak, neka živi uz tebe…" (Lev 25,35).

Uistinu, kada se naš bližnji nađe u ekonomskim teškoćama, "… i njegova ruka iznemogne pored tebe": on će nam se obratiti za pomoć. On će ispružiti svoju ruku i tražiti ruku koja će mu pomoći. Što mi trebamo učiniti u takvim situacijama? Odgovor koji daje Tora čini se zagonetnim, kako sintaktički, tako i semantički. Započinje sa "tvoj brat", a završava sa "stranac ili zemljak". Riječi "ojačaj ga", nisu baš sasvim jasne. Ne bi li bilo prikladnije jednostavno reći, "pomozi mu", umjesto "ojačaj ga"?

Iz tog izraza, "ojačaj ga", naši mudraci izvlače nevjerojatan princip vezan uz to kako podržavamo slabije u našem društvu. Raši, jedan od najvećih biblijskih tumača, piše: "Ne dopusti mu da padne i potpuno zapadne u stanje iz kojeg bi ga bilo teško ponovo podići (iz njegovog strašnog siromaštva). Radije ga 'pridrži' dok njegova ruka još drhti (jer tada mu je lakše pomoći da se izvuče iz svoje nevolje). Sa čime se to može usporediti? Sa teretom koji nosi magarac: dok je teret još na magarcu, čovjek ga može pridržati i zadržati na mjestu. Međutim, jednom kad padne na tlo, čak ni petorica ga ne mogu podići."

Kada vidiš nekoga da počinje pa-

dati, pridrži ga, nemoj ga pustiti da padne pa tek onda pružiti ruku pomoći. Mi smo pozvani učiniti sve što možemo kako naš bližnji nikad ne bi došao u stanje potrebe. Mi mu stoga moramo pomoći da zaradi za dostojanstven život pa tada neće trebati tuđu pomoć. Ako bismo Rašijev prijedlog pretvorili u društvenu normu, to bi primarno značilo stvarati poslove za ljude, osiguravajući tako da svi mogu živjeti od posla koji rade.

Put napretka nije povećati darovanje onima koji su sposobni raditi. Naravno, oni koji su bolesni među nama i ne mogu raditi, moraju primati redovne dobrotvorne darove od društva u kojem žive. Ipak, to je niža razina cedake. U svom traktatu o zakonima cedake, Majmonides piše:

Postoji osam razina cedake, jedna viša od druge. Najviša od svih je kada netko pruži ruku Židovu koji se suočava sa siromaštvom, dajući mu dar ili zajam, kada uđe u posao ili partnerstvo s njim, ili mu da posao kako bi ga ojačao i spriječio da dođe u potrebu za cedakom. Zato Pismo kaže: "Ojačaj ga… i neka živi s tobom." Značenje je: "Ojačaj ga prije nego što padne pa mu bude potrebna tuđa podrška." (Zakoni o darovima za siromahe, 10,7-14)

Najviša razina cedake je dati drugom čovjeku osjećaj dostojanstva i omogućiti mu da zarađuje za pošten život. Kada razmišljamo o tim stihovima, shvaćamo da Raši naglašava ideju ljudskog dostojanstva i

ekonomsko opravdanje takvog djelovanja. Kada čovjek padne, petorici će biti teško da ga podignu. Suprotno tome, kada čovjek radi i zarađuje za život, može mu trebati pomoć samo jedne osobe. Zanimljivo je da stih završava riječima "stranac i zemljak". Stih započinje sa "brat", a završava sa "zemljak", kako bi nas poučio da čak i ako je čovjek koji je u potrebi "samo" zemljak ili stranac, to je ispravna stvar koju valja učiniti.

S moralnog gledišta, strancu također pripada ljudsko dostojanstvo. To je ispravno i iz ekonomske perspektive, budući da će pravilna vrsta pripreme na početku uštediti naše resurse na kraju. Taj princip je osobito istinit u slučaju braće. Ipak, taj stih ne govori samo o ekonomskoj pomoći koja ima svrhu da spriječi nevolje. Priprema potrebne društvene infrastrukture koja će poduprijeti pojedince i skupine prije nego što padnu uvijek je bolja od hitne pomoći onima koji su već udarili o dno.

Tora nam zapovijeda da svoj posao obavljamo pošteno. Naši mudraci dodaju još jedno značenje toj zapovijedi da nam nije dozvoljeno varati druge, te daju nekoliko primjera kako bi osigurali da smo ih u potpunosti razumjeli: ako nas čovjek upita gdje može kupiti određeni proizvod, ne smijemo ga obmanuti i poslati ga na krivo mjesto. Također, nije nam dozvoljeno iskazivati interes za neki proizvod, stvarajući lažni dojam da ga želimo kupiti (to je zbog razočaranja koje uzrokujemo prodavaču) (traktat Bava Metzia 48b).

Zabrana varanja drugih jedna je od izazovnijih zabrana u Tori. Lako je prihvatiti ideju da ubojstvo, silovanje ili krađa ne smiju biti dio civilnog društva, ali mnogo je teže shvatiti da varanje drugih u naiz-

Kada vidiš nekoga da počinje padati, pridrži ga, nemoj ga pustiti da padne pa mu tek onda pružiti ruku pomoći

gled nevažnim stvarima može uništiti firmu ili društvo u istoj toj mjeri.

Rijetki su ljudi koji uživaju u životu nasilnog kriminala. Većinu ljudi takvo ponašanje ne privlači. Naša

kvaliteta života mnogo je više pod utjecajem onih malih muka i patnji koje uzrokujemo svojim susjedima ili prijateljima, bili oni blizu ili daleko. To se može dogoditi u svako vrijeme i na svakom mjestu: kad proklinjemo druge vozače dok tražimo parkirno mjesto na prepunom parkiralištu, kad se u trgovini proguramo ispred drugih u redu, ili kada tinejdžeri kasno noću stvaraju buku usred mirnog i tihog naselja.

Isti odjeljak Tore u kojem nas Sveti, da je blagoslovljen, pokušava poučiti o temeljima ispravnog društvenog poretka, je i onaj u kojem nas On podsjeća da prije no što pođemo na zadatak u kojem želimo izliječiti svijet – ili napasti tajkune, agencije za zapošljavanje, one koji iskorištavaju radnike i druge – trebali bismo pogledati stvari koje treba popraviti u našem vlastitom dvorištu, poput načina na koji se odnosimo prema svojim supružnicima, djeci i susjedima.■

(nastavak s 14. stranice) Rabbi David Stav: Ojačaj ga

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Tora nam govori o bogatim nagradama koje ćemo primiti ako držimo Toru, a potom slijede stroga upozorenja o teškim posljedicama koja će uslijediti ako odstupimo od Tore.

U Rečenicama otaca, upućuje nas se da se držimo Tore, "ne kao sluge koje služe svom gospodaru za nagradu, već kao sluge koje služe svom gospodaru bez da očekuju nagradu". Kako onda da razumijemo gore navedene stihove ?

Kada kupite novi automobil, dobit ćete "korisnički priručnik" koji vas upućuje kako da se brinete o svom automobilu tako da optimalno funkcionira i dugo potraje. Ako se čovjek drži tih uputa, on za to ne dobija "nagradu". On jednostavno izvlači najbolje od automobila.

Hašem je stvorio čovjeka i dao čovjeku Toru kao "korisnički priručnik". Ako zanemarimo slijediti upute, nećemo biti "kažnjeni", ali ćemo jednostavno trpjeti posljedice toga što se nismo brinuli za organizam prema uputama Proizvođača.

Pitanje kontrole

Brojat ćeš si sedam ciklusa šabatnih godina... Zatrubit ćeš isprekidanim zvukom na šofaru... Posvetit ćete pedesetu godinu i objaviti slobodu po cijeloj zemlji (25,8-10)

U knjizi Successful Relationships (Uspješne veze) raspravljao sam o pitanju "kontrole" i ukazao na to da je najčešći element koji ometa ljudske odnose, bilo to između muža i žene, roditelja i djeteta, poslodavca i zaposlenika, među prijateljima ili u bilo kojem drugom odnosu, pokušaj jedne osobe da kontrolira drugu osobu. Iako bi trebalo biti sasvim jasno da je taj pokušaj kontroliranja drugoga uzaludan i destruktivan, takvo ponašanje nastavlja se i dalje, na štetu svih uključenih. O otporu

tome da se prepusti kontrola raspravlja se u eseju R. Chaima Zaicheka (Chochmas HaMatzpun, Vayikra str. 662).

U Levitskom zakoniku 25,39-40, Tora kaže da gospodar ne smije zlostavljati slugu po pogodbi i da će ga nakon šest godina službe ili u jubilarnoj godini morati pustiti da ode slobodan. Pred kraj razdoblja Prvog Hrama, Izraelci su kršili ovaj zakon i odbijali osloboditi svoje sluge. Prorok Jeremija, ih je oštro upozorio, i u početku su oslobodili svoje sluge, no ubrzo nakon toga su se oglušili na to i uzeli ih natrag. Jeremija im je tada rekao da je njihovo opiranje zapovijedi iz Tore da otpuste svoje sluge izazvalo b-žanski gnjev i da će biti kažnjeni tako što će ih pokoriti njihovi neprijatelji i biti će prognani iz zemlje (Jeremija 34).

Jeruzalemski Talmud (Roš Hašana 3,5) navodi da im je prije njihovog oslobođenja iz egipatskog ropstva, dok je agonija ropstva u umovima Izraelaca još uvijek bila svježa, B-g naredio da poštuju zakon o oslobađanju ugovornog sluge nakon šest godina. Od svih 613 micvi, B-g im je dao uputu u vezi te micve jer će njihova osobna patnja kao robova pojačati njihovu poslušnost. Ipak, i pored njihove povijesti patnje kao robova, i usprkos prorokovoj izjavi da će biti teško kažnjeni, Izraelci nisu mogli prevladati "želju da budu gospodari nad svojim slugama."

Chinuch (micva 331) navodi da je proglašenje slobode zvukom šofara na Jom kipur godine Jubileja trebalo pobuditi emocije kod ljudi i probuditi njihovu duhovnost. Činjenica da je oslobođenje trebalo stupiti na snagu po čitavoj zemlji, koju svi dijele, smanjilo bi otpor gospodara da oslobode svoje sluge. To se trebalo dogoditi upravo na dan Jom kipura, na dan u kojem će duhovnost ljudi biti na visokoj razini.

R. Zaichek ističe da sve ovo ukazuje na dvije stvari: da postoji sna-

žan poriv da se bude gospodarom nad drugima, i velika poteškoća u odricanju od kontrole.

Promatrao sam ovaj nesretan fenomen u narušenim međuljudskim odnosima. Ljudi su žrtvovali svoju osobnu sreću i sreću svog doma zbog svoje nevoljkosti da se odreknu kontrole. Zlostavljanje supružnika i djece, bilo fizički ili emocionalno, nije ništa drugo nego poriv za kontrolom koji je otišao u krajnost.

Ja mislim da potreba kontrole nad drugima može proizaći iz osjećaja nedoraslosti i posustalog samopoštovanja. Osjećaj da netko ima moć nad drugom osobom može potaknuti posrnulo samopoštovanje. Ako se osoba osjeća zadovoljnija sobom, možda neće imati potrebu da upotrijebi svoju moć nad drugim ljudima.

Potreba za kontrolom drugih vrlo je nezdrava. Kontrola ne znači da je netko moćna osoba. Naprotiv, to je znak da osoba pokušava prevladati svoj osjećaj slabosti dominirajući nad drugima. Istinski moćna osoba je osoba koja je gospodar nad samim sobom, koja može vršiti samokontrolu, umjesto da kontrolira druge (Rečenice otaca 4,1).

Ljubav bi trebala biti ona veza koja postoji unutar obitelji. Ali ljubav ne može boraviti ondje gdje postoji kontrola. Ljudi nastoje druge kontrolirati prvenstveno putem zastrašivanja. Oni moraju biti svjesni da se ljubav i strah međusobno isključuju. Zastrašivanje ima za posljedicu ogorčenost, a ne ljubav.

Iako micva o godini Jubileja trenutačno nije na snazi, pouka ove micve nas treba usmjeravati u našim životima. Nemojmo zaboraviti da je prorok rekao da bi odbijanje da se odrekne kontrole imalo strašne posljedice. Ovo je jednako tako istinito sada kao što je bilo i onda ■

Rabbi

Ephraim

Buchwald: Ako tvoj brat osiromaši

U parši Behar, prvoj od dvije ovotjedne parše, nalazimo micvu koja od Židova zahtijeva da otkupe zemlju od svojih bližnjih Židova koji osiromaše.

Tora kaže u Levitskom zakoniku 25,25: "Ako osiromaši brat tvoj i proda nešto od svoje djedovine, onda ima nastupiti za njega najbliži rođak njegov kao otkupitelj i opet otkupiti ono što je prodao rođak njegov."

Raši citira Sifru i kaže da čovjek ne može prodati svoju djedovinu osim ako potpuno ne osiromaši, a čak i tada ne smije prodati sve.

Prema Talmudu u Kedušin 21a, zabilježena je rasprava o tome da li Tora zahtijeva od rođaka da otkupe zemlju ili tjera rođake da otkupe zemlju. Svi se slažu, što je bliži rođak, to je veća odgovornost. Međutim, budući da su svi Židovi sve do Jakova međusobno povezani, odgovornost za otkup zemlje na kraju se odnosi na sve Židove.

Rabi Chaim Dov Rabinowitz u Da'at Sofrim primjećuje da mudraci povezuju siromaštvo koje zahtijeva otkup zemlje sa grijehom ne držanja

šabatne godine (šemita) – ne dopuštanjem da se zemlja odmori tijekom sedme godine. Za taj grijeh, zemljovlasnik će možda morati prodati svoje imanje, uključujući svoju zemlju i kuću. On će možda čak morati prodati i sebe da služi kao rob Hebrejima, ili čak poganima. Rabi Rabinowitz kaže da iako je ta patnja rezultat božanskog proglasa, Tora inzistira da svaki Židov mora biti milostiv i stati na stranu onih koje je zadesilo siromaštvo te otkupiti njihovu zemlju.

Rabi Yaakov Filber u svom djelu Chemdat Yamim citira tumačenje Or HaChaima koji taj stih tumači homiletički. Ako 'čovjek' nema otkupitelja, vezano je uz B-ga. Ako nijedan Židov ne motivira dovoljno ljude da se pokaju i B-g ostane bez otkupitelja, tada B-g mora pronaći Svoj način i dignuti ruke od toga. Židovi će primiti kaznu u izgnanstvu, sve do vremena kada shvate da se trebaju pokajati i služiti B-gu. Tek tada bit će vraćeni na svoju djedovinu.

Rabi Filber citira djelo rabina Isahara Shlomija Teichtala, Am Ha'Banim Smeha, koje je napisano kao od-

govor na Satmar Rebeove stroge pritužbe na osnivanje države Izrael. Rabi Teichtal piše da je kazna koju podnosi židovski narod, B-žji način da podigne ljude da se vrate u Svetu Zemlju. On citira rabina Simchu Bunima iz Peshische, koji citira stih iz Pjesme nad pjesmama 1,4, "povuci me za sobom i trčat ćemo zajedno." Objašnjava da postoje dva načina preuzimanja autoriteta nad životinjom: prvi je da zoveš životinju da te slijedi, drugi je da ju udaraš štapom, budući da ona trči ispred gospodara.

Rabi Teichtal kaže da kada bi narod Izraela čuo B-žji glas kako ih zove da se vrate u Izrael, B-g bi poveo svoj narod u zemlju i oni bi Ga slijedili bez boli i patnje. Međutim, ako ljudi propuste čuti B-žji poziv, oni će teško patiti od udaraca svojih neprijatelja, sve dok ne bude drugog izlaza osim da pobjegnu u zemlju Izrael.

Dok se približavamo proslavi 57. godine od ujedinjenja svetog grada Jeruzalema, poruka o povratku trebala bi zvoniti u našim ušima. Iako je za mnoge od nas teško ostaviti svoj komfor u dijaspori i preseliti se u Izrael, postoje važni koraci koje možemo poduzeti kako bi iskazali svoju neuzvraćenu ljubav prema toj zemlji. Među važnim gestama je podržavanje dobrotvornih institucija u Izraelu, češći odlasci u Izrael, ohrabrivanje naše djece da studiraju pa čak i žive u Izraelu, kupovanje drugog doma i investiranje u posao u Izraelu.

Ti će koraci, iako ograničeni, služiti kao snažan indikator naše iskrenosti i želje da postavimo zemlju Izrael i grad Jeruzalem povrh svih naših radosti, "Al roš simhatejnu" ■ Prevela Anja Grabar

Strana 17

Strana 17 Godina 17 Broj 33

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Svaki je čovjek rob

Pogledajmo ono što smo učili prošlog tjedna "Ono što me čine drugačijim je ono što me čini onim što jesam" - A. A. Milne

Individualnost je jedna od najcjenjenijih vrijednosti u životu. Zamislite koliko bi sve bilo dosadno kada bi svi bili isti. Živjeti u svijetu klonova ne bi bilo vrijedno življenja. Naposljetku, što bi nas činilo drugačijima od ostalih, a da ostavlja prostora za naše vlastito postojanje? Raznolikost nam stvara uvjete da cijenimo dar života.

Taj koncept vrijedi za sve stvoreno. Budući da je prije stvaranja sve bilo Jedan, B-g je za svakoga od nas napravio mjesta da može postojati. To se može usporediti s dvije strane. Desna strana ide ravno - ona predstavlja B-žju Jednost i tu nema mjesta ni za što drugo osim za Njega. Lijeva strana je raznovrsna i kreativna. Tu ima toliko toga za izabrati i toliko toga različitog, ali postoji i mogućnost za laži i izmišljotine.

Koliko god lijepa bila naša individualnost, lijeva strana po svojoj prirodi popušta pred slobodom iz-

bora i mogućnošću da budemo potpuno slijepi prema Izvoru života. Mi smo okruženi društvom u kojem laž stalno ima tako istaknuto mjesto, a mogućnosti su toliko pristupačne i beskrajne. Kako možemo ostati pribrani? Kako možemo doći do desne strane, do samog Izvora života, Jednog i Jedinog B-ga?

Naš život na ovom svijetu može se usporediti sa životom roba. Rođeni smo u nesavršenom i bijednom, stanju ograničenja. No, mi želimo doživjeti nešto neopisivo više i znatno smislenije. Tora stoga zapovijeda robu da bude obrezan.

Čovjek je stvoren na B-žju priliku. Njegovo tijelo predstavlja savršenu figuru, ali je rođen s jednim suvišnim dijelom, prepucijem, koji se mora ukloniti obrezivanjem. Prepucij nema nikakvu drugu svrhu osim da predstavi potencijal ovog svijeta za razmnožavanje, a slijedom toga i neistinu. Stoga ga se mora ukloniti. Na taj način, rob dosiže uzvišenije ciljeve i postaje povezan s B-žjom Jednošću. Iz tog razloga Židovski zakon propisuje da se rob mora suz-

držati od kršenja negativnih zapovijedi Tore.

Rebe Nahman podučava da baš kao što obrezujemo suvišni prepucij, kada govorimo riječi istine, mi se također uzdižemo i u stanju smo obnoviti i ponovno povezati ovaj svijet mnogostrukosti s njegovim izvorom Jednosti. Veo laži biva odstranjen s naših očiju i mi konačno možemo doživjeti Bit stvaranja.

Ipak, Tora zabranjuje oslobađanje tek nedavno oplemenjenog roba. "Držite ih kao baštinu za svoju djecu nakon vas, kao stečenu imovinu, i oni će vam služiti zauvijek" (Levitski zakonik 25,46). Zašto? Sada kada je uzdignut iz svog prostog robovskog stanja ne bi li mu trebalo biti dopušteno da živi životom slobode, životom duhovnog zanosa? Zbog čega on mora ostati rob?

B-g je stvorio ovaj svijet u njegovom sadašnjem stanju i želi da ostane takav. Naš je posao da se podignemo, da uzdignemo svoje živote i ponovno se povežamo s B-žjom Jednosti. Kako bi do toga došlo, dok održavamo postojanje svijeta, svi mi istovremeno moramo iskusiti neprestane situacije uspona i padova. To je želja i zahtjev našeg Gospodara. U Svojoj velikoj dobroti On zna da nije poželjno da budemo potpuno slobodni. Međutim, znajući da je to za naše konačno dobro, mi možemo steći strpljenje i odlučnost da prebrodimo te uspone i padove i služimo Svom Učitelju i Ocu s predanošću i ljubavlju. I tada ćemo shvatiti da uopće nismo robovi.

A gutn Shabbos!

Šabat šalom!■

Prevela Tamar Buchwald

Naša se paraša bavi s dvije teme: temom šemite - sedme godine u ciklusu od sedam godina, tijekom koje zemlja u Izraelu mora počivati neobrađena, a dugovi se poništavaju; i jovelom - jubilejem - pedesetom godinom, koja dolazi nakon sedam ciklusa šemita (svaki ciklus je 7 godina), a pored pravila šemita Tora također ukazuje da se svaki čovjek treba vratiti u zemlju svojih predaka.

Paraša počinje riječima "reče G-spod Mojsiju na Sinajskoj gori...", a nakon toga Tora opisuje gore navedene upute. Ovaj uvod postavlja vrlo poznato pitanje: koja je veza između šemita i gore Sinaj? To je stoga što znamo da su svi biblijski zakoni dani na gori Sinaj; zašto se gora Sinaj spominje ovdje, a ne na drugim mjestima? Zašto sa šemita?

Još je jedan praktičan problem koji ti propisi stvaraju - ako poljoprivrednik ne obrađuje zemlju godinu dana (šmita) ili dvije godine (jubilej, 49a i 50-a svakog ciklusa) što će ljudi jesti? Na ovo pitanje Tora odgovara: "Ja ću vam poslati takav blagoslov u šestoj godini da će zemlja dati dovoljno za tri godine". Znači, Tora očekuje od nas da imamo potpunu vjeru da ne moramo sakupljati tijekom šest godina, nego čekati šestu godinu koja će osigurati sljedeće tri godine.

Zohar ukazuje da šemita (הטימש) ima korijen š.m.t ש .ט.מ( ) što znači ispustiti, otpustiti (טומשל). Pouka koju možemo naučiti je da moramo shvatiti da, ako smo povezani s nečim određenim - našim tijelom, kućom, odnosima, bogatstvom, stvari-

ma, itd. to ne znači da ih posjedujemo i moramo znati kako odvojiti sebe od njih.

Prema mudrosti kabale sve u svemiru počelo je iz svjetlosti Stvoritelja, što je beskrajna energija ljubavi i dijeljenja. Budući da svjetlost dijeli beskrajno, mora postojati nešto što će biti u mogućnosti primiti to blaženstvo, pa je zato stvorena "posuda", što znači, beskrajne duše koje žele primiti. Suština te Svjetlosti koja nas ispunjava učinila je da mi također želimo biti kreatori. Zbog toga nismo mogli zadržati tu Svjetlost i morali smo stvoriti cimcum, stezanje, što je dovelo do stvaranja svijeta kojeg poznajemo. Ovdje, na ovom svijetu, naša je uloga da budemo kreatori i time zaradimo Svjetlo Stvaranja.

U sirovom stanju, Stvoriteljevo svjetlo se zove "Or dehohma" - Svjetlost mudrosti, a da bismo ga otkrili potrebno nam je "or (svjetlo) dehasadim", Svjetlost dobrote iz ljubavi, koja se otkriva kad se odupremo našim nagonima i dijelimo s drugima. Među onim željama kojima se mo-

ramo oduprijeti su želje koje nas navode da se držimo predmeta ili ljudi i deklariramo ih kao ono što "je naše". Jedini ispravan način da se odupremo našim željama je da ih pretvorimo u dijeljenje s drugima. U trenutku kad otpustimo naše držanje za nešto, naš nagon (šemita), i prevladamo naš strah od gubitka, vjerujući i znajući da to nije bilo naše od samog početka, onda uspijevamo stvoriti ''Or dehasadim" – svjetlo dobrote iz ljubavi. Imajući takvu vrstu vjeru mi možemo postati vođe u svom životu, a ne biti vođeni. Učimo otpustiti kako bismo stvorili dobro i povukli ga u naše živote, da se povežemo na snagu vječnog života, moći gore Sinaj, i to je veza između šemita i gore Sinaj.

To je također i razlog zašto se naša paraša uvijek čita u sredini razdoblja od 50 dana brojanja omera - u razdoblju od sedam tjedana koje završava na Šavuot, objavom na gori Sinaj i našim povezivanjem s vječnim životom.■

Prevela Tamar Buchwald

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: BEHAR

Rabbi Menachem Leibtag:

Behar: Hijastička struktura Vajikra-Šemot

Ovaj šiur ljubaznošću je ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

Zar se Paršat Behar ne bi trebala nalaziti u Sefer Šemot?

Uostalom, njezin uvodni pasuk nas obavještava da su ove micvot date Mošeu Rabeinu na Har Sinaju! Zašto ga onda Humaš 'čuva' za Sefer Vajikra?

Da bude još kompliciranije, Paršat Behar je samo jedan primjer mnogih 'paršijot' pri kraju Sefer Vajikra koji izgledaju kao da pripadaju u Sefer Šemot. Uzmimo za primjer zakon o paljenju menore (zabilježen na kraju Paršat Emor (vidi 24:1-3). Kao što ste vjerojatno primijetili, ta paršija je gotovo izravan citat iz Paršat Tecave! [Usporedi 24:1-3 s Šemot 27:20-21.]

Kako bismo odgovorili na ova (i mnoga druga) pitanja, ovotjedni šiur istražuje intrigantnu mogućnost hijastičke strukture (op.pr. hijastički obrazac je pjesnička figura u kojoj se druga polovica izraza nalazi u obratnom zrcalnom rasporedu) koja bi mogla objasniti ono što inače djeluje kao nasumična progresija paršijot u Sefer Vajikra.

Uvod

Prisjetite se našeg objašnjenja da Sefer Vajikra prvenstveno sadrži micvot i uredno je podijeljena u dva različita dijela:

1. Poglavlja 1-17: zakoni koji se odnose na sam miškan,

2. Poglavlja 18-27: zakoni koji se odnose na življenje života 'keduše' čak i izvan miškana.

Iako je ova definicija precizno objasnila progresiju micvot u Paršijot Aharei Mot i Kedošim, čini se da mnogi zakoni u Paršat Emor proturiječe ovoj definiciji.

Kao što pokazuje sljedeći sažetak, većina micvot u Paršat Emor odnose se na sam miškan, te su stoga (prema našoj gornjoj definiciji) trebale biti zabilježene u prvoj polovici Vajikra.

Koristeći Tanah Koren [ili sličan Tanah], pregledajte od početka Paršat Emor kako biste provjerili sljedeći sažetak:

• Poglavlje 21 - Zakoni koji se odnose na kohanim;

• Poglavlje 22 - Životinje koje nisu podobne za korbanot;

• Poglavlje 23 - Posebne korbanot koje se prinose na mo'adim.

• Poglavlje 24 - Ulje za paljenje menore; i pečenje 'lehem ha-panim' za šulhan

Na temelju naše gornje definicije dviju polovica Sefera Vajikra, skoro sve ove teme bolje bi se uklapale u 'prvu polovicu'.

Vrijeme je za priču?

Da bude još kompliciranije, na samom kraju Paršat Emor nalazimo drugu vrstu poteškoće. Pregledajte 24:10-23, i zapazite da nalazimo pripovijest - tj. priču o čovjeku koji je proklinjao B-žje ime u javnosti i nakon toga bio kažnjen. Ne samo da ova priča nimalo nije povezana ni s jednom polovicom Sefer Vajikra, ona je jedina pripovijest u cijelom Seferu! [Osim priče o posveti miškana koja se nalazi u poglavljima 8->10 (i koja se odnose na sam miškan).]

Dok razmatrate ove pesukim (i njihov kontekst), primijetite kako se čini da ova priča 'dolazi niotkuda'! A ne postoji ni bilo kakav vidljiv razlog zašto Sefer Vajikra bilježi ovu priču upravo na ovom mjestu. [Pogledajte Rašijevo pitanje na 24:10 'Me-heihan jaca?' - Odakle se pojavio 'mekalel'!]

Još problema!

Paršat Behar (poglavlje 25) nije ništa manje problematičan! Iako se njegovi zakoni o 'šemita' i 'jovel' lijepo uklapaju u našu definiciju druge polovice Sefer Vajikra (vidi Ibn Ezra 25:1), početni i završni pesukim ovog dijela suočavaju nas s dva drugačija problema.

Prvi pasuk Paršat Behar (25:1) informira nas da su ove micvot dane na Har Sinaju, i stoga sugerira da cijela ova Parša možda zapravo pripada u Sefer Šemot!

Još više uznemiruje (i često se ne primjećuje) sam završetak Paršat Behar. Tamo nalazimo tri 'snažna' pesukim koji kao da se pojavljuju niotkuda! Pogledajmo:

• "Jer Bnei Jisrael su Moje sluge, oni su Moje sluge koje sam oslobodio iz zemlje egipatske, Ja sam VJEČNI B-g vaš." (25:55).

• "Ne pravite sebi drugih bogova..." (26:1).

• "Držite moj šabat i čuvajte Moj Hram, Ja sam vaš B-g" (26,2).

Doista, prvi pasuk (25:55) čini lijep sažetak pasuka sa zakonima ovog dijela (tj. 25:47-54); međutim posljednja dva zakona su potpuno nepovezana! Nadalje, čini se da ova sva tri pesukim su 'odjek' prve četiri od Deset zapovijedi.

Zašto njima završava Paršat Behar, i zašto se prve četiri 'dibrot' ponavljaju upravo ovdje u Sefer Vajikra?

(nastavak s 20. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Behar: Hijastička struktura Vajikra-Šemot

[Zapazite neusklađenost između podjele poglavlja (tj. mjesto gdje započinje poglavlje 26) i podjele paršijot (primijetite da Paršat Behukotai počinje s 26:3) - što odražava ovaj problem.]

Čini se da gornja pitanja potresaju sam temelj našeg razumijevanja dviju polovica Sefer Vajikra. Trebamo li zaključiti da je Sefer Vajikra jednostavno 'nasumična' zbirka micvot?

[Rješenje koje ćemo predložiti temelji se na prilično nevjerojatnom šiuru koji sam čuo prije mnogo godina od Rav Yoela Bin Nuna, gdje on otkriva hijastičku strukturu koja povezuje Sefer Šemot sa Sefer Vajikra.]

Da bismo odgovorili na gornja pitanja, prvo moramo 'preispitati' svaku od (prije spomenutih) paršijot kako bismo utvrdili gdje svaka od tih 'izmještenih' paršijot stvarno pripada.

Dok to činimo, pojavit će se vrlo zanimljiv obrazackoji čini osnovu hijastičke strtrukture. [Ako nikada prije niste čuli za hijastičku strukturu, ne brinite, bit će objašnjena u nastavku šiura.]

Gdje one pripadaju?

Počnimo s prvim temama u 24. poglavlju, jer je prilično lako identificirati gdje ove dvije micvot 'pripadaju'.

Ner Tamid (24:1-4)

Kao što smo gore napomenuli, ova četiri pesukim (koja opisuju micvu paljenja menore maslinovim uljem) gotovo su doslovno ponavljanje prva dva pesukim Paršat Tecave! [Vidi i usporedi sa Šemot 27:20 21.] Stoga, ova paršija 'pripada' u Paršat Tecave

Lehem HaPanim (24:5-9)

Ova paršija opisuje kako su Bnei Izrael trebali pripremati lehem ha-panim [prikazni kruh] - kojeg je svakog tjedna trebalo postaviti na šulhan [stol koji se nalazio unutar miškana].

Iako je ovo prvi put da u Humašu nalazimo pojedinosti ove micve, opća micva za postavljanje lehem ha-panim na šulhan već je bila spomenuta u Paršat Teruma (vidi Šemot 25:30). Stoga zaključujemo da je ova 'paršija ' mogla biti zabilježena u Paršat Teruma, zajedno sa svim ostalim micvot o tome kako izgraditi šulhan

Mekalel - 'Bogohulnik ' (24:10 23)

Iako ova paršija započinje pričom (vidi 24:10-12), ova kratka pripovijest izravno vodi do malog skupa građanskih zakona ('bein adam le-haveiro') koji se odnose na smrtnu kaznu (vidi 24:13-22) . Nadalje, dok pregledavate retke 24:17-22, primijetite kako su oni gotovo identični sa

Šemot 21:12,23-25 (tj. Paršat Mišpatim).

Na primjer, primijetite kako je Šemot 21:24 identičan Vajikra 24:20. -"ajin tahat ajin, šein tahat šein ..." ["oko za oko, zub za zub..."]

Stoga zaključujemo da paršija o mekalelu 'pripada' u Paršat Mišpatim

Zakoni Šemita i Jovel (25:1 25:54)

Kao što smo gore objasnili, početni pasuk ove paršije navodi da su ove micvot koje se tiču šemite i jovela dane Moše Rabeinu na Har Sinaju. Međutim, u Sefer Šemot nalazimo mnoge druge zakone koji su dani Moše Rabeinu na Har Sinaju, i svi su oni zabilježeni u Paršat Mišpatim. Zapravo, u samoj toj parši već su spomenuti osnovni zakoni o šemita:

"Šest godina ćeš sijati svoju zemlju i skupljati svoje urode, a sedme godine..." (vidi Šemot 23:10 11).

Stoga zaključujemo da čitava ovaj odjeljak o zakonima o šemita i jovel pripada u Paršat Mišpatim, zajedno sa svim ostalim micvot koji su dati Mošeu na Har Sinaju

'Mini-Dibrot' (25:55-26:2)

Kao što smo gore objasnili, ova tri pesukim na samom kraju Paršat Behar 'odraz' su prve četiri Zapovijedi. Ako je tako, onda možemo zaključiti da ti pesukim 'pripadaju' u Paršat Jitro (vidi Šemot 20:1-9).

Unatraške 'Povratak u Šemot'

U slučaju da još niste primijetili, ne samo da sve ove paršijot (od 21. do 25. poglavlja) tematski pripadaju u Sefer Šemot, one idu redom unatrag, od Tecave, do Teruma, pa do Mišpatim, i do Jitro!

Iako se ovaj redoslijed može činiti čisto slučajnim, sljedeće poglavlje u Vajikra (tj. TOHAHA u 26. poglavlju) daje nam dovoljno 'posrednih dokaza' koji sugeriraju da bi ovaj obrazac mogao biti hotimičan!

Pogledajmo:

Tohaha (26:3 46)

'Tohaha' objašnjava nagradu (ili kaznu) koju Bnei Jisrael dobivaju ako će držati (ili neće držati) B-žje zakone. Ova tohaha čini sastavni dio saveza (brita) između B-ga i Bnei Jisrael koji je dogovoren na Har Sinaju (vidi Devarim 28:69!).

[Zapazite da posljednji pasuk (26:46) nije samo paralela s Devarim 28:69, već također uključuje izraz 'beino u-bein Bnei Jisrael', koji također implicira savez (na temelju Šemot 31:15-17)!]

(nastavak s 21. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Behar: Hijastička struktura

Iako je ovaj savez detaljno opisan u Paršat Behukotai, prisjetite se kako su njegovi osnovni principi prvi put zabilježeni u Paršat Jitro u izvještaju Tore o događajima koji su se dogodili prilikom ma'amad Har Sinai:

"A sada, ako Me budete slušali i vjerno držali Moj savez, tada..." (Šemot 19:5 6, vidi također Šemot 24:4-7)

[Pažljivo usporedite s Vajikra 26:3,12,23! ]

Stoga, iako je ova paršija tematski dosljedna s temom druge polovice Sefer Vajikra (usporedi 26. poglavlje s 18:25 29), ipak je dana Bnei Jisrael na Har Sinaju. Stoga je lako mogla biti uključena u Paršat Jitro, najvjerojatnije u 19. poglavlju (prije Deset zapovijedi).

[Također imajte na umu da 'dibur' koji je započeo u 25:1 uključuje 26. poglavlje i sumiran je u završnom pasuku tohaha (26:46). Vidi također Chizkuni o Šemot 24:7 & Ibn

Ezra o Vajikra 25:1. gdje objašnjavaju da se ova tohaha zapravo čitala na Har Sinaju prilikom Ma'amad Har Sinai!]

Ide 'unatrag'

Sažmimo sve ove 'paršijot' o kojima smo raspravljali (od kraja Sefer Vajikra) koji izgleda 'pripadaju' u Sefer Šemot. [Idući unatrag,] svakoj 'paršiji' dodjeljujemo slovo za buduću referencu.

(A) TOHAHA (26:3 46) (B) 'MINI-DIBROT' (25:55 26:2) (C) Zakoni o ŠEMITA I JOVEL (25:1 25:54) (D) Parašat "ha-MEKALEL" (24:10 23) - 'Bogohulnik'. (E) MENORA I ŠULHAN (24:19)

A ima toga još! Nastavimo ići unatrag od 24. poglavlja do 23. poglavlja, pokazujući kako se ovaj obrazac nastavlja! Nastavit ćemo koristiti slova abecede i za 'zaglavlja': (F) PARŠAT HA-MO'ADIM (23:1 44) - Blagdani u Emor

Kao što smo objasnili u prošlotjednom šiuru, Tora predstavlja mo'adim zajedno sa zakonima šabata. Iako se ovi zakoni tematski odnose na temu keduše u drugoj polovici Vajikra, oni se također odnose i na zakone Šabata kojima završavaju paršijot u vezi miškana. [Vidi Šemot 31:12 17 i 35:2 3.]

Obratite pažnju na očite tekstualne sličnosti:

• "šešet jamim ta'ase melaha, u-vajom ha-švi'i..." [Vajikra 23:3- Usporedi sa Šemot 35:2!].

• "ah et šabtotai tišmoru... ki ani Hašem mekadišhem" [Vidi Šemot 31:13/ usporedi s 23:3,39.]

Stoga je 'paršat ha-mo'adim' (23. poglavlje) u Sefer Vajikra također mogla biti zabilježena u Paršat Ki-Tisa, zajedno sa zakonima Šabata.

(G) ŽIVOTINJE KOJE NE MOGU BITI KORBANOT

(22:17-33)

U ovoj paršiji nalazimo zabranu prinošenja životinje s manom ili životinje mlađe od osam dana.

Svakako, ova je micva mogla jednako tako biti zapisana u Paršat Vajikra (tj. u prvoj polovini Sefera), jer se raspravlja o različitim vrstama životinja koje se mogu prinijeti za korban (vidi 1:2).

(H) KEDUŠAT KOHANIM (21:1-22:16)

Paršat Emor počinje zakonima koji objašnjavaju kada kohen MOŽE, a kada NE MOŽE postati "tame" (obredno nečist dolaskom u kontakt s mrtvom osobom).

Iako se ovi zakoni tematski odnose na drugu polovicu Vajikra (jer oni upravljaju svakodnevnim životom kohanim IZVAN miškana), svejedno su micvot koje slijede (21:16 22:16) trebale biti zabilježene u paršat CAV, jer se one tiču toga tko smije, a tko ne smije jesti meso korbanot.

Ukratko, iako svaka od gornjih paršijot na ovaj ili onaj način može biti tematski povezana s temom druge polovice Vajikra, svejedno je svaka paršija također mogla biti zabilježena ili u drugoj polovici Sefer Šemot (ili na početku u Seferu Vajikra)!

Koristeći gore navedena slova, sljedeća tablica sažima te posebne paršijot, s naznakom gdje svaka 'pogrešno postavljena parša' stvarno pripada:

IZMJEŠTENA PARŠA GDJE PRIPADA...

(A) Tohaha Jitro (prije dibrot)

(B) Mini-Dibrot Jitro (dibrot)

(C) Šemita i Jovel Jitro/Mišpatim (poslije dibrot)

(D) Mekalel & mišpatim Mišpatim

(E) Menora i Šulhan Teruma/Tecave

(F) Moadim u Emor Ki Tisa/Vajakhel (šabat)

(G) Životinje prikladne za prinos Vajikra

(H) Kedušat Kohanim Cav Pažljivo proučite ovu tablicu, i primijetite korelaciju između toga gdje te paršijot 'pripadaju' te redoslijeda paršijot u Sefer Šemot [i na početku Vajikra].

Hijastička struktura Šemot i Vajikra

Ovaj književni stil poznat je kao hijastička struktura (A-B -C-B-A), literarno sredstvo koje naglašava jedinstvo teme i naglašava središnju točku (C).

Da bi se otkrilo značenje hijastičke strukture, obično je ključno identificirati njezinu središnju točku. Da bismo to

(nastavak s 22. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Behar: Hijastička

učinili u našem slučaju, prvo moramo sažeti osnovne cjeline micvot (u Sefer Šemot) koje Bnei Jisrael primaju od momenta njihovog dolaska na Har Sinaj:

(A) BRIT - prije Matan Tora (perek 19 & paralela u perek 24) (B) DIBROT - Deset zapovijedi (20:1-14) (C)

MICVOT - odmah nakon dibrot (20:19-23) ( D) MIŠPA-

TIM - građanski zakoni u Paršat Mišpatim (21->23) (E)

CIVUI HA-MIŠKAN - Paršijot Teruma/Tecave (25->31) (F) ŠABAT (31:12-18 nakon čega slijedi 35:1-3) (G) ZA-

KONI O KORBAN JAHID (Vajikra 1->5) (H) ZAKONI

ZA KOHANIM - služenje u miškanu (6->7) (I) ŠEHINA NA MIŠKANU:

Svečanost posvećenja miškana (8->10); zakoni koji reguliraju ispravan ulazak (11->15); godišnja ceremonija 'ponovne posvete' na Jom Kipur (16->17) I NJEN UTJECAJ NA NAROD Kedušat ha-AM ve-haAREC vrhunac s "KEDOŠIM TIHIJU"

Koristeći donju tablicu zapazite kako se svaka od ovih cjelina u OBRNUTOM REDOSLIJEDU poklapa s problematičnim završnim paršijot Sefera Vajikra (o čemu je gore bilo riječi)!

Sljedeći grafikon ilustrira ovu strukturu:

A) Brit - prije Matan Tora

| B) Dibrot

| | C) Micvot - nakon Matan Tore

| | | D) Mišpatim - građanski zakoni

| | | | E) Civui Hamiškan

| | | | | F) Šabat

| | | | | | G) Korbanot pojedinca

| | | | | | | H) Kohanim - kako prinijeti

| | | | | | | | / * Šehina na miškanu

| | | | | | | | I) Njegova posveta itd.

| | | | | | | | \ * Šhina u taboru

| | | | | | | | dolično ponašanje itd.

| | | | | | | H) Kohanim - tko ne može prinijeti

| | | | | | G) Korbanot - što ne može biti korban

| | | | | F) Mo'adim

| | | | E) Menora & Šulhan

| | | D) Mišpatim nakon incidenta s Mekalelom

| | C) Micvot na Har Sinaju, šmitta & jovel (Behar)

| B) Dibrot (prve 4)

A) Brit - Tohaha Behukotai

Zapazite kako gornji grafikon identificira hijastičku strukturu (simboliziranu s ABCDEFGH-I-HGFEDCBA) koja povezuje zajedno sve micvot dane Bnei Jisrael u Midbar Sinaj od vremena njihova dolaska na Har Sinaj.

struktura Vajikra-Šemot

Ne treba čuditi da u tematskom središtu ove strukture(slovo 'I') - leži dvojna tema Sefer Vajikra - tj. njena dva dijela:

1. ŠEHINA koja boravi na miškanu, i

2. Njen posljedični učinak na narod.

Kao što smo objasnili u našim prethodnim šiurima, ovaj model odražava utjecaj intenzivne razine keduše u miškanu na duhovni karakter cijelog Naroda u svim područjima svakodnevnog života.

Nadalje, ova 'središnja točka' povezuje se s osnovnom temom ma'amad Har Sinaj u Sefer Šemot, koja je sasvim slučajno početna 'stranica okvira' hijastičke strukture (A). Prisjetite se kako su Bnei Jisrael prvi put sklopili savez prije nego što su primili Toru na Har Sinaju. Zapazite još jednom tekst B-žjeg izvornog prijedloga:

"I ako Me budete slušali i držali moj savez... tada ćete Mi biti - mamlehet kohanim ve-goj kadoš - kraljevstvo svećenika i sveti narod" (vidi Šemot 19:5-6).

Postignuće je ovaj cilj - postati B-žji poseban narodkao što je detaljno opisano u 'okvirima' ove strukture (slova A), i očituje se s boravljenjem B-žje Šehine u miškanu (I) - u središtu ove strukture; a postiže se ispunjenjem B-žjh micvot keduše - kako je detaljno opisano u čitavoj ovoj cjelini Sefera Šemot i Vajikra.

U biti, savez na Har Sinaju, vrhunac Sefer Šemota, biva ispunjen kada Bnei Jisrael slijede micvot iz Sefer Vajikra! Držeći micvot obje polovice Sefer Vajikra, mi postajemo mamlehet kohanim ve-goj kadoš (Šemot 19:6) - krajnji cilj i svrha brit Har Sinaj

Brit Sinaj & Kedošim Tihju

Tematsko značenje ove hijastičke strukture pojačano je njezinim završnim 'koricama'. Baš kao što je brit Sinajsavez na Har Sinaju - početna parša, detalji tog savezatohaha u Behukotaj - čine njegovu završnu paršu.

U tom savezu nalazimo još jedan aspekt ovog 'dvostranog' dogovora. Tohaha objašnjava kako će Obećana zemlja služiti kao B-žji posrednik za nagrađivanje Bnei Jisrael, ako budu vjerni Njegovom savezu, dok će ih u isto vrijeme Zemlja kažnjavati (i na kraju ih izbaciti) ako zablude.

Na kraju, primijetite (iz ove hijastičke strukture) kako su micvot Sefer Vajikra [GHI]- koje su dane iz ohel mo'eda (vidi 1:1) okružen s micvot koji su dane "be-Har Sinaj" [ABCDEF] . Uzimajući u obzir da je cijela svrha miškana bila da služi kao sredstvo za održavanje temelja Ma'amad Har Sinaj, ova jedinstvena struktura prekrasno odražava vječni cilj Židovske nacije.■

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost

Židovski duhovni put musara

Istina (nastavak)

Istina kao zadatak

Budući da nas musar potiče da plan i program vlastitog rasta izvedemo iz svog životnog iskustva, naš se posao ne sastoji u rješavanju filozofskih argumenata već u otkrivanju zadatka kojeg možemo naći sadržanog u ovom pitanju, a čiju primjenu nalazimo u našim stvarnim životnim okolnostima. Evo kako ja to vidim.

Šamaj bi htio da svoju vlastitu percepciju učinimo svojim vodičem ka istini. S druge strane, Hilel kaže da pred sebe moramo postaviti izazov da istinu sagledavamo ne samo vlastitim očima već i očima druge osobe koja je povezana s tom situacijom. Sigurno je da svaki mladoženja svoju mladenku smatra "divnom i ljupkom". Hilel nas savjetuje da to strpljivo razmatramo sve dok se ne unesemo u način gledanja mladoženje, kroz koji ćemo i mi doći do toga da mladenku vidimo kao "divnu i ljupku".

Hilelelov stav nas odvraća od naše uobičajene tendencije da stvari gledamo samo iz svoje vlastite perspektive. On nas potiče da se potrudimo sagledati stvari očima drugih. Istina ne traži samo precizno izražavanje, već i ono što je važnije i pojavljuje se u ranijoj fazi procesa, ispravno sagledavanje. A budući da su istine često puta višestruke, takva mora biti i naša vizura.

Sagledavanje situacije sa stajališta drugih koji su uključeni je jedno načelo koje moramo primijeniti na istinu. Drugo je obraćanje pažnje na rezultate koji proizlaze iz naše "istine". Chafetz Chaim, židovski učenjak dvadesetog stoljeća koji je ko-

podine' - rekla mi je – 'zašto ne jedete?' Odgovorio sam: 'Jeo sam već ranije danas.'"

Sud istine

dificirao zakone koji se tiču ispravnog govora, nije postavio "istinu" kao najviši standard govorenja. Samo zbog toga što je nešto istina to nam ne daje dozvolu da to kažemo, jer kazati stvari koje su istina još uvijek mogu nanijeti ogromnu štetu, a upravo potencijal nanošenja štete glavna je smjernica koju nam daje Chafetz Chaim kako bi nam pomogao u upravljanju našim govorom.

Ovo potonje načelo nalazi se u podlozi Talmudske odluke da je "čovjeku dopušteno da odstupi [od istine] mira radi." Ovu se izreku tumači u smislu da čovjek smije reći nešto drugo sem istine mira radi ili zbog neke druge etičke obveze (npr. poniznosti, skromnosti i obzirnosti).

U talmudskoj priči Rabi bin Jehošua ben Hananja govori laž iz obzirnosti prema tuđim osjećajima: "Jednom sam odsjeo u gostionici u kojoj mi je domaćica servirala grah", priča on. "Prvi dan pojeo sam sve, ništa nisam ostavio. Drugi dan, također, nisam ništa ostavio. Treći dan ga je presolila i, čim sam ga okusio, odmaknuo sam ruku. 'Gos-

I duša i društvo zahtijevaju da se obavežemo na istinu, ali ne na krut ili naivan način. Musarska tradicija nudi nam zrelije i praktičnije vodstvo temeljeno na spoznaji da se u ovom složenom životu različite vrijednosti mogu međusobno nadmetati u bilo kojoj situaciji, a doslovnoj istini nije uvijek suđeno da bude pobjednik. Nama, u našoj čovječnosti, prepušteno je da pomoću svoje prosudbe definiramo istinu i odlučimo kako je primijeniti.

Već sam citirao učenje Rabi Šimona ben Gamliela da istina održava svijet. Tekst kojim to dokazuje je stih iz proroka: "Svatko neka govori istinu svom bližnjem; izvršite presudu istine i miroljubivosti na svojim gradskim vratima?" Izraz "izvršite presudu istine" ističe da istina zahtijeva presudu. Istina nije izvan nas, već izranja u nama kao rezultat naših presuda.

Možda je na to mislio psalmist kad je napisao: "Istina će niknuti iz zemlje." Možete se kladiti, da su mi nacisti došli na vrata i pitali me gdje su mi djeca, da bih izrekao najveću laž koju bih se mogao dosjetiti i prema ovom učenju, ne bih pogriješio time što tako činim.

Ovo izgleda ispravno, ali nam ostavlja jedan veliki problem. Mada ima smisla da osoba posvećena duhovnom životu treba biti obzirna prema drugima i taktična u govoru, pa čak i spremna izokrenuti istinu u višu svrhu, očito je da smo upravo zašli u etičko minsko polje. Jednom kada se odreknemo nepopustljivog

stava da ćemo u svakoj situaciji govoriti samo golu istinu, postajemo ovisni o vlastitoj prosudbi i u tome leži opasnost. Jer zasigurno naša je presuda pogrešiva. Lako budemo dovedeni u zabludu i prevareni, možda ponajviše svojom vlastitom sklonošću samozavaravanju. Naša je prosudba vrlo uska staza okružena strmim liticama s obje strane.

Ipak, nemamo bolji put kojim ćemo ići. Unatoč zamkama "izvršavanja presude istine" poželjnije je pridržavati se čelične odanosti činjenicama. Rabbi Jonathan Sacks objašnjava da ova ideja odražava srž židovskog pogleda na istinu: "Istina nije nešto što otkrijemo u nekom trenutku. To vrijedi za B-ga, ali ne i za nas. Za judaizam, istina je - onako kako je čovječanstvo razumije i usvaja - razvojni proces. Zato toliki dio Biblije čine pripovijesti, i toliko njezinih knjiga su povijesna djela."

Moramo dopustiti istini da proizađe iz naših prosudbi i prihvatiti da ona na nas stavlja odgovornost da održavamo vrlo snažan unutarnji kompas. Rabbi Eliyahu Dessler ovdje nam daje nadu jer nam kaže da naša ljudska srca dolaze već pripremljena za taj zadatak. Ako slušamo vlastito srce senzibilnim ušima, dobit ćemo smjernice koje nas vode "tamo gdje je prava istina".

Tora i učenja rabina pružaju nam sve potrebne smjernice, ali da bismo pratili put koji je pred nama potrebno je imati i razborito srce. Ono je glavno sredstvo za prepoznavanje toga što je istina i za usmjeravanje našeg govora i naših djela. Srce vas poziva da krenete tražiti smjernice iz tradicije, kada je to dostupno. A mudro će srce pokazati put u bezbroj situacija za koje nema crno-bijelih odgovora.

Svi mi imamo razborito srce, pre-

mda njegov glas može biti tih, ili čak prigušen ili zaglušen drugim unutarnjim glasovima. Također možda nismo dovoljno upoznati s njegovim jezikom. Musar nam kaže da je jedan od primarnih zadataka na duhovnom putu kultiviranje i vježbanje tog alata vještog razlučivanja, mudrog srca. Tek tada postat ćemo majstori istine, sa svim onim prosuđivanjem, razlučivanjem, neustrašivošću i mudrošću koje majstorstvo podrazumijeva.

Učinak istine

Iskustvo jedne učenice govori nam koliki utjecaj ima prepoznavanje i slijeđenje istine. Ona se našla na nekoj zabavi na kojoj su igrali igru. Odredilo bi se slovo abecede i onda bi se stolovi natjecali tko će naći najviše naslova pjesama koje počinju tim slovom. Zvono će označiti kraj vremena. Unatoč tome što čak nije bilo niti nagrade koju bi se moglo osvojiti, njezin je stol ipak varao. Zvono bi zazvonilo, a oni su i dalje dopisivali na svoj popis.

Ovu ženu je pogodilo to što je ovo izravno proturječilo vrijednosti istine kojoj je težila. Ona je to rekla svojim kolegama za stolom i, stidljivo, dogovorili su se da će igrati pošteno. Pitala se je li učinila ispravnu stvar. Hoće li joj oni i dalje bili prijatelji?

Kasnije je naletjela na ženu koja je sjedila za susjednim stolom. Ova joj je žena rekla da je čula kako je tražila od svojih suigrača da budu pošteni u igri. Rekla joj je da ju je to pobudilo i da je osjetila zahvalnost kad je čula kako ova žena zastupa više vrijednosti. A odatle će se utjecaj poput valova proširiti dalje.

Ima priča o Rabbi Yisraelu Salanteru koja ne samo da osnažuje ovu poantu, već otkriva i unutarnji proces kroz koji prolazi majstor istine u

"izvršavanju presude o istini", što je naša smjernica i cilj.

Rabbi Salanter održavao je redovite talmudske rasprave. Jednog dana, student je postavio vrlo oštro pitanje koje je, čini se, potkopalo cijelu argumentaciju koju je izvodio Rabbi Salanter. On je na trenutak zastao, a onda priznao rečeno i sišao s podijuma.

Kasnije je svojim studentima pričao o onome što je razmišljao u trenutku prije nego što je sišao s podijuma. U tom mu je momentu palo na pamet barem pet prihvatljivih odgovora da pobije pitanje. Iako je prepoznao da oni u konačnici nisu istiniti, znao je da je malo vjerojatno da će itko iz publike to moći prozrijeti kao on. Bio je u iskušenju da to isproba, čak i iz pozitivnih razloga: njegovo priznanje greške moglo bi prouzročiti da Tora koju je predstavljao izgubi čast, a i on sam mogao bi izgubiti obraz, a to bi pak moglo negativno utjecati na njegovu moć pozitivnog utjecaja na ljude.

Nakon tih misli, sam je sebe ukorio. "Ti izučavaš musar!" rekao je sebi. "Priznaj istinu." I odstupio je.

Na kraju, objasnio je, morao je biti iskren u služenju potrebama svoje duše i duša drugih. Iako je to teško, ovo je smjernica koju i mi moramo slijediti. Istina nije nešto što ovisi samo o znanstvenoj provjerljivosti činjenica. Istina je također i vježba, prosudba i test. Cilj je živjeti istinu u skladu s vodstvom svog razboritog srca, zbog duše koja jesi kao i zbog duša drugih.

Pečat Svetog Blagoslovenog je istina.

- Šabat 554 ■

(nastavak s 24. stranice) Alan Morinis: Svakidašnja svetost

SASTANAK U NEW YORKU

Rođaci izraelskih talaca obratili se Vijeću

sigurnosti UN-a

tportal,17.5.2024.

Između ostalih na sastanku u četvrtak Gilli Roman, koji je njemački državljanin, prisjetio se svoje šogorice Carmel koja je 7. listopada prošle godine oteta iz kibuca Beeri.

"Malo znamo o Carmelinoj situaciji", rekao je Roman. "Nadamo se da je živa. Ali ne znamo."

Predstavnici Vijeća sigurnosti i nekoliko drugih prisutnih država članica UN-a, uključujući

Pronađeno

Večernjilist,19.5.2024.

Tijelo Rona Benjamina pronađeno je u istoj operaciji koja je rezultirala pronalaskom tijela Shani Louk, Amite Buskile i Itzhaka Gelerentera

Izraelske snage pronašle su tijelo još jednog taoca iz Gaze, uz tri koja su pronađena ranije ovog tjedna. Potvrdili su kako se radi o 53-godišnjem Ronu

Njemačku, obećali su da će nastaviti s naporima da osiguraju oslobađanje svih talaca.

Hamas i njegovi pristaše ubili su oko 1200 ljudi, uključujući oko 800 civila, u napadima 7. listopada. Također su oteli više od 200 žena, muškaraca i djece.

Njih 105 pušteno je nakon gotovo dva mjeseca nakon sporazuma između Izraela i Hamasa.

Sudbina preostalih talaca je nejasna. Prema izraelskim procjenama, oko 100 ih je vjerojatno još živo.■

Benjaminu koji je sudjelovao u grupnoj vožnji bicikla nedaleko od granice s Gazom kada je Hamas napao Izrael 7. listopada.

U stravičnom napadu ubijeno je oko 1200 ljudi, a još 252 osobe pripadnici Hamasa odveli su u Gazu kao taoce. Glasnogovornik IDF-a Daniel Hagari objavio je da je Benjamin ubijen na raskrižju Mefalsim, a njegovo tijelo je odneseno u

Gazu. Nakon što je proveden proces identifikacije, obaviještena je i njegova obitelj, piše BBC.

Forum za obitelji talaca i nestalih navodi da je Benjamin bio obiteljski čovjek, suprug i otac dvoje djece, te da je volio voziti bicikl. "Svake subote je išao u vožnju, baš poput te kobne subote kada je odveden iz područja kibuca Be'eri" stoji na stranici, a dodaje se i da je vo-

lio putovati Izraelom, ali i diljem svijeta.

Napad na sinagogu u Francuskoj, policija ubila napadača

Index,17.5.2024.

FRANCUSKA policija ubila je naoružanog muškarca koji je pokušao zapaliti sinagogu u sjeverozapadnom gradu Rouenu, rekao je francuski ministar unutarnjih poslova.

Muškarac je bio naoružan nožem, a kada je krenuo prema policajcima, oni su ga upucali,

ŠVEDSKA policija privela je nekoliko osoba i ogradila područje u Stockholmu nakon što je ophodnja čula navodnu pucnjavu, priopćila je u petak policija, a u ograđenom području nalazi se izraelsko veleposlanstvo. Pucnjava

Index,17.5.2024.

kažu izvještaji.

Gradonačelnik Rouena Nicolas Mayer-Rossignaol rekao je da napad na sinagogu ne pogađa samo židovsku zajednicu, nego da je cijeli grad u šoku.

Policija je pozvana oko 06:45 sati nakon što je viđen dim kako se diže iz sinagoge, prema lokalnim izvješćima.

Kada je policija stigna na mjesto događaja, jedan od policajaca je upucao muškarca koji je bio naoružan nožem i željeznom šipkom.

Gradonačelnik je rekao da su vatrogasci na terenu i kontroliraju izbijanje požara u sinagogi. Čini se da osim naoružanog napadača nema drugih mrtvih ili ozlijeđenih, dodao je.

"Policijska ophodnja u Strandvagenu u Stockholmu čula je zvukove i posumnjala da je došlo do pucnjave", objavila je policija na svojoj web stranici, dodajući da se pogođeno područje nalazi između mosta Djurgarden, Nobelovog parka i crkve Oscar.

došlo do pucnjave"

Nekoliko je osoba uhićeno i pokrenuta je istraga zbog sumnje na teško oružano kazneno djelo, dodali su.

Ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin pohvalio je policiju "za njihovu reakciju i hrabrost".

Francuska, kao i ostatak zapadne Europe, bilježi porast antisemitizma otkako je Hamas napao južni Izrael prošlog listopada, što je dovelo do trenutnog rata u Gazi.■

"Potvrđene su sumnje da je

"U vezi s istragom koja je u tijeku, saznanja potvrđuju sumnju da je došlo do pucnjave", objavila je policija na svojim

internetskim stranicama. Reuters još nije uspio dobiti komentar od policije ni izraelskog veleposlanstva.

Tijelo Rona Benjamina pronađeno je u istoj operaciji koja je rezultirala pronalaskom tijela Shani Louk, Amite Buskile i Itzhaka Gelerentera. IDF tvrdi da su njih troje također ubijeni na raskrižju nedaleko od mjesta održavanja Supernova festivala u kojemu je počeo masakr.■ ■

Švedska novinska agencija TT rekla je da je policija odbila komentirati postoji li veza između incidenta i izraelskog veleposlanstva.■

Netanyahu: S kojim pravom uspoređujete

Hamas i vojnike koji vode pravedan rat?

Index,20.5.2024.

IZRAELSKI premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je odluka tužitelja Međunarodnog kaznenog suda u ponedjeljak kojom se traži nalog za njegovo uhićenje apsurdna i da se njome cilja na cijeli Izrael. "S gnušanjem odbacujem usporedbu tužitelja u Haagu između demokratskog Izraela i masovnih ubojica Hamasa", rekao je Netanyahu. "S kojom drskošću uspoređujete Hamas koji je ubio, spalio, masakrirao, silovao i oteo našu braću i sestre i vojnike IDF-a koji vode pravedan rat."

On je potez tužitelja ICC-a nazvao novom vrstom antisemitizma. "Građani Izraela, obećavam vam jednu stvar - pokušaj da nam se vežu ruke neće uspjeti", rekao je. "Kao premijer Izraela, obećavam da nas nikakav pritisak i nikakva odluka na bilo ko-jem

međunarodnom forumu neće spriječiti da udarimo one koji nas žele uništiti."

Izraelski predsjednik Herzog rekao je, komentirajući vijest o uhidbenim nalozima zbog ratnih zločina, koji se osim na čelnike Hamasa odnose i na dvojicu visokih izraelskih čelnika uključujući samog premijera Netanyahua, da je odluka ICC-ova tužitelja "više nego nečuvena" i da će ohrabriti teroriste diljem svijeta.

"Bilo kakav pokušaj da se povuku paralele između ovih zvjerskih terorista i demokratski izabrane vlade

Izraela - koja radi na tome da ispuni svoju dužnost u obrani i zaštiti svojih građana u cijelosti poštivajući principe međunarodnog zakona - nečuven je i ne treba biti prihvaćen od bilo koga", rekao je Herzog

Glavni tužitelj traži uhićenje zbog ratnih zločina

Glavni tužitelj ICC-a Karim Khan zatražio je od sudaca Me-

đunarodnog kaznenog suda (ICC) da odobre uhidbene naloge za tri Hamasova vođe i dvojicu izraelskih čelnika zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tijekom sedmomjesečnog rata u Gazi, objavljeno je u ponedjeljak na web stranici suda.

U obrazloženju zahtjeva za odobravanjem uhidbenih naloga Khan navodi da, na temelju dokaza koje je prikupio i analizirao njegov ured, postoje razumni temelji za vjerovanje da su Yahya Sinwar (vođa islamističkog pokreta Hamas u Pojasu Gaze), Mohammed Diab Ibrahim Al-Masri, poznatiji kao Deif - zapovjednik oružanog krila Hamasa tzv. brigada AlQassam i čelnik Hamasova politbiroa Ismail Haniyeh kazneno odgovorni za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene na teritoriju Izraela i Države Palestine od barem 7. li-

Izraelci šokirani nakon uhidbenog naloga za Netanyahua, stigla prva Bidenova reakcija

Jutarnjilist,20.5.2024.

‘Uvijek ćemo biti uz Izrael protiv prijetnji njegovoj sigurnosti‘, poručio je Biden Izraelski dužnosnici u ponedjeljak su osudili objavu ICC-a da je glavni tužitelj zatražio uhidbene naloge za premijera i ministra obrane, nazvavši to "zločinom povijesnih razmjera" i "skandaloznim" potezom.

Glavni tužitelj ICC-a Karim Khan zatražio je od sudaca Međunarodnog kaznenog suda (ICC) da odobre uhidbene naloge za tri Hamasova vođe i dvojicu izraelskih čelnika zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tijekom sedmomjesečnog rata u Gazi, objavljeno je u ponedjeljak na web stranici suda.

U obrazloženju zahtjeva za odobravanjem uhidbenih naloga Khan navodi da, na temelju dokaza koje je prikupio i analizirao njegov ured, postoje razumni temelji za vjerovanje da su Yahya Sinwar (vođa islamističkog pokreta Hamas u Pojasu Gaze), Mohammed Diab Ibrahim Al-Masri, poznatiji kao Deif - zapovjednik oružanog krila Hamasa tzv. brigada AlQassam i čelnik Hamasova politbiroa Ismail Haniyeh kazneno odgovorni za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene na teritoriju Izraela i Države Palestine od barem 7. listopada 2023., a izraelski premijer Benjamin Netanyahu i ministar obrane Yoav Gallant od 8. listopada.

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz nazvao je potez ICC-a "skandaloznim" te naglasio da nijedna sila na zemlji neće spriječiti Izrael da povrati taoce i sruši Hamas.

Kazao je da je otvorio "posebnu ratnu sobu" kako bi se suprotstavili potezu ICC-a.

Ministar izraelskog ratnog kabineta Benny Gantz kazao je da se radi o "zločinu povijesnih razmjera".

"Povlačiti paralele između čelnika demokratske zemlje odlučne braniti se od prezira vrijednog terora vođa krvožedne terorističke organizacije (Hamasa) duboko je iskrivljavanje pravde i očigledan moralni pad", rekao je Gantz.

Izraelski opozicijski čelnik Yair Lapid osudio je kao "katastrofu" objavu ICC-a, te je izrazio nadu da će američki Kongres osuditi potez suda.

Visoki dužnosnik Hamasa kazao je da odluka suda da zatraži uhidbene naloge i za trojicu vodećih militanata Hamasa "izjednačuje žrtvu i počinitelja".

Sami Abu Zuhri rekao je da ICC daje potporu Izraelu da nastavi s "istrebljivačkim ratom" u Gazi.

U međuvremenu se oglasio i američki predsjednik Joe Biden koji je zahtjev glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za naloge za uhićenje protiv izraelskog premijera Be-

njamina Netanyahua i ministra obrane Yoava Gallanta naziva "skandaloznim".

- Zahtjev tužitelja ICC-a za naloge za uhićenje izraelskih vođa je nečuven. I dopustite mi da budem jasan: što god ovaj tužitelj mogao implicirati, ne postoji jednakost - nikakvaizmeđu Izraela i Hamasa. Uvijek ćemo biti uz Izrael protiv prijetnji njegovoj sigurnostiporučio je Biden.

Američki državni tajnik Anthony Blinken priopćio je da SAD odbacuje zahtjev tužiteljstva ICC-a za uhidbene naloge za izraelske dužnosnike i vođe Hamasa.

- Odbacujemo i tužiteljevo izjednačavanje Izraela s Hamasom - rekao je Blinken i istaknuo da bi odluka ICC-a o uhićenjima mogla ugroziti napore za uspostavu primirja, oslobađanje talaca i povećanje humanitarne pomoći Gazi.

Oglasio se i američki ministar obrane Austin Lloyd koji je rekao da želi da Izrael izvodi preciznije udare kako bi se nanijelo manje šteti infrastrukturi Pojasa Gaze.

Britanija: Zahtjev tužiteljstva ICC-a za uhićenje Netanyahua beskoristan

Odluka tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda (ICC) da zatraži uhidbeni nalog za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua je beskorisna, rekao je u ponedjeljak glasnogo-

stopada 2023., a izraelski premijer Benjamin Netanyahu i ministar obrane Yoav Gallant od 8. listopada.

U prvim reakcijama izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz nazvao je potez ICC-a "skandaloznim" te naglasio da nijedna sila na zemlji neće spriječiti Izrael da povrati taoce i sruši Hamas. Kazao je da je otvorio "posebnu ratnu sobu" kako bi se suprotstavili potezu ICC-a.

Ministar izraelskog ratnog kabineta Benny Gantz kazao je da se radi o "zločinu povijesnih razmjera". "Povlačiti paralele između čelnika demokratske zemlje odlučne braniti se od prezira vrijednog terora vođa krvožedne terorističke organizacije (Hamasa) duboko je iskrivljavanje pravde i očigledan moralni pad", rekao je Gantz.■

vornik britanskog premijera Rishija Sunaka.

Tužitelj ICC-a Karim Khan je rekao da nakon više od sedam mjeseci koliko traje rat u Gazi ima opravdane razloge vjerovati da Netanyahu, njegov ministar obrane i trojica vođa Hamasa "snose kaznenu odgovornost" za navodne ratne zločine.

"Ovaj potez nikako ne pomaže kada govorimo o stanci u borbama, oslobađanju talaca ili dostavi humanitarne pomoći. Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i druge zemlje, još uvijek ne priznaju Palestinu kao državu, a Izrael nije strana Rimskog statuta" koji određuje jurisdikciju ICC-a, rekao je glasnogovornik.

Glasnogovornik ističe da ICC nema jurisdikciju da zatraži te uhidbene naloge.

Na pitanje o tome bi li policija uhitila Netanyahua da dođe u Britaniju, rekao je da neće komentirati "hipoteze".

Zamjenik ministra vanjskih poslova Andrew Mitchell rekao je u parlamentu da odluka ICC-a neće trenutno utjecati na dozvole britanske vlade te će tvrtke moći prodavati oružje Izraelu.

"Primjera radi, činjenica da je tužitelj zatražio uhidbene naloge nema direktnu posljedicu na odluke vlade o licenciranju, no nastavit ćemo pratiti situaciju", rekao je Mitchell. ■

Knesset potpisao povijesnu dvostranačku izjavu

TheJerusalemPost,20.5.24.

"Država Izrael se nalazi usred pravednog rata protiv kriminalne terorističke organizacije. IDF je najmoralnija vojska na svijetu."

Ogromna većina od 106 od 120 članova Knesseta iz koalicije i oporbe potpisala je u ponedjeljak izjavu kojom osuđuje najavu glavnog tužitelja ICC-a Karima Khana da namjerava zatražiti naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ministra obrane Yoava Gallanta zbog optužbi zločina protiv čovječnosti zbog izraelskog ponašanja u ratu u Gazi.

Izjava glasi:

protiv optužbi ICC-a

ne terorističke organizacije. IDF je najmoralnija vojska na svijetu. Naši herojski vojnici bore se s hrabrošću i predanošću kojoj nema premca, u skladu s međunarodnim pravom, onako kako to nijedna druga vojska nikada nije učinila.

"Skandalozna usporedba haaškog tužitelja izraelskih čelnika i čelnika terorističkih organizacija neizbrisiv je povijesni zločin i jasan izraz antisemitizma. Odbacujemo to s gnušanjem. 80 godina nakon holokausta nitko neće blokirati Židovsku državu da brani sama sebe."

Povijesna većina

Peticiju su potpisali svi članovi Knesseta osim onih iz Hadash-Ta'al, Ra'am i Laburističke stranke.

Peticija je prvi put kružila na zatvorenom sastanku stranke Likud u ponedjeljak poslijepodne. Međutim,

"Država Izrael nalazi se usred pravednog rata protiv kriminalkumentu", rekao je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller novinarima u Washingtonu.

koalicija ga je na kraju odlučila poslati svim članovima Knesseta.

Laburistička zastupnica Naama Lazimi objasnila je odluku svoje stranke da ne potpiše izjavu. Nazvala ju je "besmislenom" i "pijunom u Bibijevoj igri da dobije legitimizaciju i učvrsti svoju korumpiranu i lošu vladu. Lazimi je dodala da, iako je također smatrala da je odluka ICC-a "sramotna", ona je također dio Netanyahuova "potpunog neuspjeha" u vođenje rata.

Kasnije je objavljeno priopćenje u ime cijele Laburističke stranke u kojem stoji: "Domoljublje znači podržavati svoju zemlju u svakom trenutku, a svoju vladu samo kada ona to zaslužuje". (Mark Twain)

"Laburistička stranka je cionistička stranka koja se bori za Državu Izrael i njezinu sigurnost te protiv Netanyahua i njegove korumpirane i destruktivne vladavine. Čim je objavljena, čelnica Laburističke stranke Merav Michaeli MK oglasila se protiv skandalozne i opasner izjave haškog tužitelja.

Stoga će Laburistička stranka nastaviti braniti državu Izrael, na svakom terenu, i neće sudjelovati u kampanjama osmišljenim za jačanje Netanyahua i njegove vladavine. Zahvaljujemo predsjedniku Bidenu na njegovoj beskompromisnoj podršci Državi Izrael i njegovom i što i danas čvrsto stoji uz nas.

To je uloga Laburističke stranke kao oporbene stranke u demokratskoj zemlji."■

Izrael zatečen ICC-om, SAD kritiziraju tjeralicu protiv

Netanyahua

TheJerusalemPost,20.5.24.

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je izdavanje naloga za uhićenje "nečuvenim" i naglasio "nema znaka jednakosti – baš nikakvog - između Izraela i Hamasa".

Izrael je saznao za moguće naloge za uhićenje ICC-a baš kad je glavni tužitelj Karim Khan otišao na CNN da ih objavi, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken u ponedjeljak dok je kritizirao taj potez.

"Postoje duboko zabrinjavajuća procesna pitanja", rekao je američki državni tajnik Antony Blinken u neobičnoj javnoj izjavi protiv toga što je sud ciljao i na čelnike Hamas i na čelnike Izraela.

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je izdavanje naloga za uhićenje "nečuvenim" i naglasio "nema jednakosti – nikakve – između Izraela i Hamasa.

"Stojimo uz Izrael protiv prijetnji njegovoj sigurnosti", rekao je Biden.

SAD je bio posebno uznemiren Khanovim korištenjem CNN-a za najavu sudskih poslova.

"Neuobičajeno je da tužitelj početnu objavu uhićenja objavi na televiziji, a ne u javnom do-

Ni Izrael ni Sjedinjene Države nisu članice Rimskog statuta koji upravlja sudom i ne vjeruju da ima nadležnost za pitanja koja se odnose na rat u Gazi.

Ipak, istaknuo je Blinken, "Izrael je bio spreman surađivati s tužiteljem.

"Zapravo, sam tužitelj trebao je posjetiti Izrael već sljedeći tjedan kako bi razgovarao o istrazi i čuo izraelsku vladu", rekao je Blinken.

"Osoblje tužitelja trebalo je danas sletjeti u Izrael kako bi koordinirali posjet. Izrael je obaviješten da se nisu ukrcali na let otprilike u isto vrijeme kad je tužitelj izašao na kabelsku televiziju objaviti optužbe.

Blinken dovodi u pitanje legitimnost istrage

"Ove i druge okolnosti dovode u pitanje legitimitet i vjerodostojnost ove istrage", rekao je Blinken.

"ICC su uspostavile njegove države članice kao sud ograničene nadležnosti. Ta su ograničenja ukorijenjena u načelima komplementarnosti, za koja se čini da ovdje nisu primijenje-

na", rekao je Blinken.

Optužio je Khana da žuri tražiti naloge za uhićenje umjesto da "izraelskom pravnom sustavu omogući potpunu i pravovremenu priliku da nastavi", kao što je to učinio u drugim situacijama.

"Tužitelj nije pružio istu priliku Izraelu, koji vodi istrage o optužbama protiv svog osoblja", rekao je Blinken. Upozorio je da bi Khanov postupak mogao "ugroziti tekuće napore da se postigne sporazum o prekidu vatre" između Izraela i Hamasa koji bi doveo do oslobađanje preostalih 128 talaca.

Ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je da će razgovarati sa svojim kolegama iz vodećih zemalja i pozvati ih da se usprotive nalozima.

Velika Britanija, Češka i Austrija odmah su se izjasnile protiv pitanja jednakovrijednosti.

Češki premijer Petr Fiala rekao je da je to "užasno i potpuno neprihvatljivo".

"Ne smijemo zaboraviti da je upravo Hamas napao Izrael u listopadu i ubio, ranio i oteo tisuće nevinih ljudi. Upravo je ovaj baš ničim izazvani teroristički napad doveo do sadašnjeg rata u Gazi i stradanja civila u Gazi, Izraelu i Libano-

nu", rekao je.

Austrijski kancelar Karl Nehammer rekao je: "U potpunosti poštujemo neovisnost ICC-a. Međutim, neshvatljiva je činjenica da se uz demokratski izabrane predstavnike te države spominje i vođa terorističke organizacije Hamas čiji je deklarirani cilj nestanak Države Izrael. "

Glasnogovornik britanskog premijera Rishija Sunaka izjavio je da ova akcija ne pomaže u cilju "pauziranja borbi, izvlačenja talaca ili dopremanja humanitarne pomoći" odbacivši nadležnost suda u tom pitanju.

Južnoafrička Republika, koja je izvela Izrael pred Međunarodni sud pravde zbog optužbi za genocid, "pozdravila je odluku. "Zakon se mora jednako primjenjivati na sve kako bi se održala međunarodna vladavina prava, osigurala odgovornost za one koji počine gnusne zločine i zaštitila prava žrtava."

Član Izvršnog odbora Palestinske oslobodilačke organizacije Waswel Abu Youssef rekao je: "Palestinski narod se ima pravo braniti se... ICC je dužan izdati naloge za uhićenje protiv izraelskih dužnosnika koji čine zločine genocida u Pojasu Gaze."

■