3-06 - Divrej Tora - Emor 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 29

Zagreb, 1. svibnja 2021. - 19. ijara 5781.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Emor Jeruzalem 18:43

19:58

Zagreb

19:44

20:54

Rijeka

19:49

20:59

Split

19:37

20:44

Dubrovnik 19:28

20:35

Vinkovci 19:31

20:41

Sarajevo 19:30

20:38

Doboj

19:30

20:37

B. Luka

19:37

20:46

Beograd 19:23

20:31

Novi Sad 19:27

20:36

Subotica 19:30

20:39

Zrenjanin 19:25

20:34

Niš

19:14

20:21

Beč

19:48

21:02

Frankfurt 20:24

21:41

Edison, NJ 19:34

20:44

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan, utorak 4.5.2021.

Alot Hašahar

3:53

Najranije Talit

4:37

Nec Hahama

5:39

Najkasnije Š’ma

9:16

Zman Tefila

10:29

Hacot

12:53

Minha Ketana

17:07

Plag Haminha

18:37

Šekia

20:07

Cet Ha-kohavim

20:49

Broj 29 divrejtora@gmail.com

Paraša Emor

(Vajikra 21,1-24,23) Paraša počinje nabrajanjem posebnih zakona koji se odnose na svećenike, Velikog svećenika i službu u Hramu: svećenik ne smije biti u dodiru s mrtvim tijelom (osim u slučaju smrti bliskog rođaka) jer će postati obredno nečist. Ne smije se vjenčati s razvedenicom ili promiskuitetnom ženom; Veliki svećenik smije oženiti samo djevicu.

Svećenik koji ima neku tjelesnu manu ne smije služiti u Hramu. Ni životinju koja ima tjelesnu manu ne smije se žrtvovati.

Tele, janje ili kozlić mora ostati sedam dana uz majku i tek tada je podesan za žrtvovanje; ne smije se istog dana zaklati životinju i njezino mlado.

Zatim se nabrajaju blagdani: šabat; prinošenje žrtve za Pesah 14. nisana;

sedmodnevna proslava Pesaha koji počinje 15. nisana; prinošenje žrtve Omer od prvog uroda ječma 2. dana Pesaha i početak brojanja 49 dana Omera koji dostiže svoj vrhunac 50. dana na blagdan Šavuot; "sjećanje na puhanje u šofar" 1. tišreja; post 10. tišreja; blagdan Sukot počinje 15. tišreja – sedam dana boravimo u suki; 8. dan je blagdan Šemini aceret.

Slijedi razmatranje o paljenju menore u Hramu i o lehem panim (vidi ilustraciju) koji se svakog tjedna polažu na stol u Hramu.

Emor završava slučajem čovjeka optuženog za bogohuljenje, kaznama za ubojstvo i za povredu ili uništavanje tuđe imovine (novčana naknada). ■ Prevela Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen - prva alija - 15 p'sukim – 21,1-15 Ova alija posesbno je prikladna za kohena; nisu sve prve alijot takve.

Nakon Paršat K'došim, koja se usredotočuje na izazov Židovu pojedincu, te cijeloj židovskoj zajednici da se podignu na višu razinu posvećenja, parša Emora započinje s posebnom svetošću kohena i još višom svetosti Kohen gadola. Ove više razine k'duše popraćene su strožim pravilima osobnog vjerskog ponašanja.

Kohen se ne smije obredno onečistiti dolaženjem u doticaj s mrtvim tijelom, osim za sedam najbližih rođaka: supruge, majke, oca, sina, kćeri, brata, (neudane) sestre. Ovo nije samo dozvola, od kohena se traži da sudjeluje na sprovodu i pokopu svojih bliskih srodnika, postajući "tame".

Kohanim (a i svim Židovima) zabranjeno je na bilo koji način načiniti ozljede na tijelu kao znak tugovanja.

[Ovo je primjer jedne od brojnih micvi koje se pojavljuju u određenoj sedri, ali se u micvot ubrajaju na nekom drugom mjestu. Drugim riječima, u Emor se nalazi čak i više od službenog broja od 63 micvot prema Sefer Ha-hinuhu.]

S gledišta micvi Talmud uči da iz istog tog izvora, micve da sudjeluje na sprovodu i pokopu svojih bliskih srodnika, dolazi zahtjev koji je obavezan svim Židovima (ne samo kohanim), da žaluju za svojih sedam najbližih rođaka. Imajte na umu da ovo nije slučaj rabinskog proširenja i uspostavljanja zakona, utemeljen na Strana 2

njihovoj obavezi da "zaštite" Toru i micvot. Ovo je više od toga. Ovo je dio definicije Tore za ovu micvu, kao što nam je prenio Talmud, Usmeni zakon. Učenjaci iz vremena Talmuda predstavljaju nam dvije kategorije zakona - Zakone Tore, koji obuhvaćaju kako Pisanu riječ tako i Usmeni zakon, te rabinski zakon.

Oni ne samo da nas podučavaju oboje, već nam (najčešće) prave jasnu razliku između te dvije kategorije, tako da nećemo niti dodati ni oduzeti od Tore. Naš zavjet B-gu na Sinaju uključuje pažljivo pridržavanje Tore i rabinskog zakona (budući da Tora zahtijeva da slušamo presude i učenja Sanhedrina). No, važno je da znamo razliku između zakona D'o'rajta i D'rabanan, tako da nam pogled na Toru ne bude iskrivljen. (Postoje i praktične posljedice pravljenja razlike između biblijskog i rabinskog zakona.)

Konkretno, u slučaju žalovanja, prvi se dan smatra micvom iz Tore, dok je ostatak šive rabinski. Rabinski, ali nadahnut Torom. No to nije ravno samom zakonu Tore.

Kohanim moraju biti sveti i izbjegavati oskvrnuti Njegovo Ime, jer obavljaju svetu službu. Ova micva za kohena također se odnosi i na zabranu obavljanja hramske službe nakon očišćenja u mikvi, ali prije no što je dan potpuno prošao.

Kohen ne može oženiti "zona" (nežidovsku i / ili židovsku ženu koja je imala odnose s muškarcem koji joj je zabranjen), "halala" (kćer kohena od žene kojoj je on zabranjen budući da je kohen), niti razvedenicu.

Zbog svetosti kojom je HaŠem zaod-

jenuo kohena, naloženo nam je da kohena poštujemo. Pozivanje kao prvoga na Toru, jedan je od način iskazivanja ove časti. Tako je i kada vodi Birkat HaZimun. Mi ne smijemo "koristiti" kohena da nam služi.

Kćer kohena koja je udata (ili zaru■ čena) pa počini preljub, podliježe strožoj kazni zbog dodatne sramote kehuni. (Obje dobivaju smrtnu kaznu, ali s'reifa je teža od heneka.)

Kohen gadol ima još više ograničenja zbog svoje uzvišenije svetosti. On se ne smije onečistiti ni zbog jednog mrtvaca (čak ni njegovih roditelja jedini izuzetak je tijelo za koje se nitko ne može pobrinuti. To je poznato kao met micva) i ne smije ući pod krov gdje se nalazi mrtvo tijelo.

Svetost Kohen gadola proizlazi od ulja za pomazanje i/ili posebne odjeće. On treba oženiti ženu koja nikada prije nije bila udana. Ne smije se oženiti udovicom niti bilo kojom iz grupa žena za koje je zabranjeno oženiti se običnom kohenu. Nadalje mu je zabranjeno imati odnos s udovicom, jer to bi bilo protivno njegovoj svetosti.

HaKohen HaGadol Me'ehav - nije samo uobičajeni naziv za Kohen gadola, već znači "veći od svoje braće". Odavdje Gemara podučava da bi Kohen gadol (po mogućnosti) trebao biti pametniji (bolje obrazovan, mudriji) od svoje subraće kohanima, veći (viši) po građi i imućDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

niji.

Levi - druga alija - 24 p'sukim – 21,16-22,15 Kohen koji ima manu koja ga isključuje ne može služiti u Mikdašu. Tora potom utvrđuje mnoge od tih nedostataka. Pravilo se odnosi ne samo na trajnu manu ili deformaciju, već i na privremene nedostatke. Isključeni kohen može jesti od svete hrane (no ne od svih, već samo od određenih kategorija hrane), ali ne smije čak ni ući u Mikdaš.

S gledišta micvi Kohenu "baal mum" (s manom koja ga isključuje) zabranjen je pristup na područje Mikdaša od (vanjskog) žrtvenika prema unutrašnjosti, ali smije ući u vanjsko područje dvorišta Beit HaMikdaša, pa čak i obavljati neke periferne poslove.

Nadalje, kohenu koji postane "tame" privremeno je zabranjeno da uđe u Mikdaš, a ne smije se "približiti" niti svetoj hrani. On ne smije jesti t'ruma ili druge "kodošim" dok god je "tame" zbog bilo kojeg razloga. Na dan nečistoće (za one koje su jednodnevne) ili zadnjeg dana (za one koje traju sedam dana), kohen uranja u mikve i, "kada zvijezde iziđu", ponovo mu je dopušteno da jede t'ruma. Nekošer meso ne samo da nije dozvoljeno jesti, već ono također čini kohena "tame".

Ne-kohen ne smije jesti t'ruma (ili drugu svetu hranu). Židovske sluge i radnici kod kohena ne mogu jesti t'ruma. Oto, "eved k'naani", koji se smatra dijelom imovine kohena, može jesti t'ruma njegova gospodara. Neobrezani muškarac ne smije jesti t'ruma (čak i ako ima valjane zdravstvene razloge zbog kojih je Godina 14 3 Broj 29 Strana

Alija po alija

neobrezan). Ovo pravilo nije izričito navedeno u tekstu, već se uči pomoću "paralelnih tekstova" o korban Pesahu. I pored toga što je jedna od 613 micvot, vrijedno ju je spomenuti zbog toga što micva nema "ni poglavlja ni redaka".

Kohenova kći (i svaka žena) koja stupi u odnos s nekim kome je zabranjena, više ne smije jesti t'ruma. Ova micva također uključuje i situaciju kada se kćer kohena uda za ne-kohena. Tijekom braka ona ne smije jesti t'ruma. Ako joj suprug umre ili se razvede od nje, ona se može vratiti kući svoga oca i jesti t'ruma - ako nije imala djece. Ukoliko ima djece postoji bojazan da bi ih mogla hraniti (njezina djeca nisu kohanim) s t'ruma. Stoga je zabranjena i njoj.

Osoba koja nesvjesno pojede t'ruma mora dati naknadu kohenu time što

mu plati vrijednost toga te nadoda iznos koji je jednak 1/5 plaćenog.

Jedenje "tevela" (proizvoda od kojega nisu oduzeta potrebna odvajanja) zabranjeno je svima. Kršenje predstavlja skrnavljenje svetoga.

Zanimljiva stvar ... Ako ne-kohen jede t'ruma, namjerno, on je pod prijetnjom "smrtne kazne s neba".

Kazna za jedenje tevela je ista. Možda ovdje imamo primjer oprečnih vrsta grijeha (kao što smo razmatrali prošli tjedan u vezi dva jarca za Jom kipur). Prvi grijeh uključuje jedenje nečega što je "previše sveto" za pojedinca. Drugi grijeh obuhvaća suprotno - tevel je tako svjetovan, bez bilo kakvih zasebnih "micvot", bez ikakvog čina posvećenja koji se s njime čini. Otići preko granica halahe u bilo kojem smjeru podjednako je grešno.

Š'liši - treća alija - 17 p'sukim – 22,17-33 Životinje koje se prinose kao žrtve moraju biti bez mane. Zabranjeno je

posvetiti životinju s manom kao korban. Također je zabranjeno stvoriti manu kod korbana. Mane o kojima se radi posebno su definirane od strane Tore i Talmuda. Ako životinja s manom bude prinesena, onda je još dodatno zabranjeno poškropiti njenom krvlju Mizbe'ah, ili zaklati (kao korban) životinju s manom, kao i staviti bilo koji od dijelova životinje na Mizbe'ah da se spali.

Zabranjena je kastracija životinja.

(Ovo je ozbiljno halahičko pitanje vezano uz kućne ljubimce. Posavjetujte se s rabinerom – kojemu su ove stvari poznate - za pojedinosti oko toga.) Životinja s manom ne smije se prinijeti kao korban, čak i ako je primljena od ne-Židova.

Od ove točke do kraja 23. poglavlja je čitanje Tore za prvi dan Sukota (također i za drugi dan, izvan Izra-

ela) te drugi dan Pesaha (naš prvi dan hol hamoeda, drugi dan jom tova u huc laarec) Tek rođeno mladunče životinje ostaje s majkom 7 dana, i tek nakon toga se smije koristiti kao korban.

Zabranjeno je zaklati (kao korban ili za osobnu uporabu) životinju i njezino potomstvo istog dana.

Tora nas još jednom podsjeća da za Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

korbanot koje se jede postoji vremensko ograničenje koje se ne smije prekoračiti.

Do ove točke u sedri, Tora se bavila onime koji prinosi žrtvu i žrtvama.

Ona sada mijenja brzinu, te nalazimo drugo značenje riječi žrtva, kao biti spreman umrijeti za posvećenje B-žjeg Imena.

Alija po alija janje omera je posebna i dragocjena

percipiraju i sl.

R'vi'i – četvrta alija - 22 p'sukim – 23,1-22 Poglavlje 23 u Vajikra je "Odjeljak o blagdanima". Ono počinje izjavom: "Ovo su blagdani ..." Šabat je predstavljen kao prvi od blagdana (mi na to ukazujemo u kidušu petkom uvečer kada kažemo da je šabat

Ne smijemo oskvrnuti B-žje Ime;

spomen na Izlazak i prvi od "dana

Njegovo Ime moramo posvetiti. Te

koji se nazivaju svetima").

micvot imaju mnogo aspekata. Židov je dužan da se radije odrekne svog života nego da učini ijedan od "tri velika prekršaja": ubojstvo, incest/preljub i idolopoklonstvo. U vrijeme "prisilnog obraćenja", zahtijeva se mučeništvo čak i za "najmanji" prekršaj.

S gledišta micvi Naši su učenjaci proširili opseg

ovog vrlo značajnog para micvi: kiduš/hilul HaŠem. Pored teme mu-

Na 14. dan nisana, prinosi se korban Pesah. Petnaestog nisana započinje Blagdan

macesa

(koji

zovemo

Pesah), koji nalaže se maces jede

postoji i micva da se broji tjedni omer.

Uključite u svoju kavana, željeno iščekivanje putovanja (kako stvarnog tako i duhovnog) iz Egipta do Sinaja.

■

uroda pšenice. To se čini na blagdan Šavuot koji ima ograničenje

naredba da se suzdrži od "melahe",

"melahe". Ovaj odlomak završava

te zabrana vršenja "melahe"). Korban

podsjećanjem na darove s polja koje

Musaf treba prinositi na 7 dana

se mora ostaviti za siromašne.

Pesaha. Sedmi dan je jom tov.

ra. Ne smijemo jesti različite vrste

tome, poseban način na koji neka

mladog zrnja sve do prinošenja

osoba može izvršiti micvu, čime

omera.

S gledišta micvi Zbog gore navedenog skupa micvot postoji rasprava među autoritetima o tome je li u naše vrijeme brojanje omera obvezatno kao biblijska micva ili nije. Jedno od gledišta (i većinsko) jest da budući da više nema

Od dana prinošenja omera trebamo

prinosa omera i dvije štruce kruha,

brojati razdoblje od 7 tjedana - 49

odnosno bez onoga odakle se broji i

dana. Tora kaže 50 dana, no mi to

prema čemu se broji, nema ni micve

razumijemo kao "do 50. dana, ali ne

brojanja. Međutim, učenjaci su obja-

i uključujući ga".

vili da trebamo brojati čak i bez Beit

proširena je na svaki aspekt ljud-

Podsjetnici za omer

skog ponašanja. Religiozni Židov

Ako iz bilo kojeg razloga više ne

(ili Židov koji barem izvana djeluje

brojite omer s braha, molim Vas

kao religiozan) ima stalnu moguć-

znajte da za vas još uvijek vrijedi

nost za kiduš/hilul HaŠem. Obična

micva brojanja. To znači da ne biste

djela uobičajene ljubaznosti ili nelju-

trebali odustati od brojanja nare-

baznosti mogu imati dalekosežne

dnih nekoliko tjedana i upotrijebiti

posljedice, ovisno o tome tko je

izgovor "eh, propustio sam 13. dan,

uključen, tko gleda, kako se stvari

a i ionako ne govorim braha". Bro-

Strana 4

ponedjeljka do kraja. To je stoga što

slučaju jom tova, postoji pozitivna

oskvrnuo i B-žje Ime. Nasuprot

B-žje Ime u narodu. Ista ova ideja

onda možete brojati s braha svakog

zabranjena. (U svakom konkretnom

vrsta

bne korbanot se prinose na dan ome-

je izvršila micvu - ona je posvetila

dana), tj. 7., 14., 21. i 28. (do sada),

ban prinos 2 štruce kruha od novog

većina

osobito u javnosti, smatra se da je

koji drže Toru, ta osoba ne samo da

ponedjeljka uvečer (ili utorka tokom

"melahe"

je

prinijeti omer (prinos ječma). Pose-

prema Tori, te Židovi

braha - ako ste brojali omer svakog

kada

Nakon prvog dana Pesaha treba

poštovanje

stili noć i dan, i više ne brojite s

Nakon 49. dana treba prinijeti pose-

zabranu na posebno zloban način,

očima drugih ljudi, čime raste

Još jedna stvar. Čak i ako ste propu-

tijekom 7 dana. Prvi dan je sveti dan

čeništva, onaj tko prekrši bilo koju

ojača poštovanje prema micvot u

micva. Učinite to!

HaMikdaša, kao spomen na Hram, i iz drugih razloga. Rambam i Chinuch smatraju da je brojanje omera neovisna micva koja vrijedi i danas D'o'rajta (s autoritetom Tore). Imajte na umu da uvodni odlomak kod brojanja - hineni muhan ... izgleda da podrazumijeva da je brojanje zakon po Tori, čak i danas. S druge strane,

završna

mini-molitva

-

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Harahaman, podrazumijeva da je to

od Svetinja nad svetinjama.

rabinska odredba za spomen na Beit

Ne možemo a da ne gledamo na

HaMikdaš. Ovako ili onako, nalože-

supoloženost blagdana i paljenja

no nam je da brojimo dane omera.

Menore kao na ideju Hanuke, blag-

Također bismo period omera trebali

dana kojega obilježava paljenje svje-

iskoristiti za poboljšavanje samih

tla hanukije u spomen na ponovno

sebe, svojih karakternih osobina i

posvećenje Beit HaMikdaša. Ono što

vjerskog postupanja, baš kao što su

još snažnije to ističe je naglasak koji

i naši preci prolazili kroz razdoblje

da kao kodeš na oba kraja, dio je

duhovnog rasta pripre-majući se da

tosefete šabata, kao i dodatne minute

stanu na Sinaju i prime Toru.

na oba kraja šabata i jom tova.

Hamiši - peta alija - 10 p'sukim – 23,23-32

Šiši - šesta alija - 12 p'sukim – 23,33-44

Prvi dan 7. mjeseca (tišreja) je svet

Petnaestog tišreja je Sukot, 7-dnevni

(Roš hašana), zabranjena je "melaha".

blagdan. "Melaha" (ograničenja za

Također, trebamo uzeti fino brašno

Prinose se i posebne žrtve Musaf,

jom tov) je zabranjena na njegov 1.

i ispeći 12 kruhova (po propisima

pored Roš hodeš Musafa. Imajte na

dan. Žrtve Musaf treba prinositi

izrade macesa) koji su postavljeni

umu da šofar ne ulazi u popis za-

svakog od sedam dana. Osmi dan

na Šulhan u Mikdašu. Oni su također

povijedi ovdje, već u paršat Pinhas.

(ponekad se Šmini aceret - odnosno

bilo stalno postavljeni u Hramu.

Ovdje se Roš hašana naziva Zihron

Simhat Tora - smatraju zasebnim

Kruhovi su se mijenjali jednom tjed-

t'ru'a, sjećanje na t'ru'a. U Pinhas,

blagdanom, a ponekad kao 8. dan

no, na šabat (peklo ih se u petak,

Tora nam kaže neka održimo "dan

Sukota) je također jom tov, s vlas-

osim ako je bio jom tov - tada su se

t'ru'a" - ovo je zapovijed da se puše

titim korban musafom.

pekli na erev jom tov). Kohanim koji

u šofar.

To su blagdani, osim godišnjih

Tora stavlja na zamisao da su svjetla Menore stalna, vječna, uvijek, kroz generacije. U stvarnosti, prava Menora iz Beit HaMikdaša nije preživjela kroz generacije. Svjetla Hanuke jesu!

su bili na dužnosti podijelili bi te kruhove.

Deseti tišreja je Jom kipur. Moramo

šabatot i drugih prinosa u Hramu. U

postiti. U Mikdašu na Jom kipur ima

vrijeme žetve, u jesen treba slaviti

Tora potom govori o sinu Židovke

Musaf. (Dodatno na posebnu slu-

Sukot.

i Egipćanina koji je "blagoslovio"

žbu na Jom kipur opisanu u "Ahrei mot"). Jesti ili piti (bez valjanog razloga) kažnjivo je odsijecanjem

Prvoga dana obavezni smo uzeti 4 vrste (lulav, etrog, hadasim, aravot).

(smrću i više od toga s Neba). Isto

Za vrijeme blagdana Sukota mora-

tako, na Jom kipur je zabranjena sva

mo boraviti u sukot. Ovo je s ciljem

"melaha", te jelo i piće. Na Jom kipur

da poučimo sve naraštaje o onome

se moramo suzdržati od (šabatne)

što je uslijedilo nakon Izlaska, kad

"melahe".

smo

"…Uvečer devetoga u mjesecu, od

imali

privilegiju

božanske

zaštite u pustinji.

Iz ovog neobičnog izraza u tom pa-

Š'vi'i - sedma alija - 23 p'sukim – 24,1-23

suku, Gemara uči ideju o tosefot šabat

B-g kaže Mošeu da zapovijedi na-

večeri do večeri, držite svoj šabat."

i jom tov, dodavanja iz svog dana u tjednu svetosti šabata i haga, kako na njegovom početku tako i na kraju. Naša praksa računanja vremena od zalaska sunca do izlaska zvijez-

Godina 14 5 Broj 29 Strana

B-žje ime. Bio je stavljen u pritvor dok se čekala vijest od B-ga o tome kako ga kazniti. Naredba je bila da ga se kamenuje na smrt. Takva je trebala biti kazna za "blagoslov B-ga". Slično tome, i za ubojstvo slijedi smrtna kazna. Ubijanje životinje traži isplatu naknade vlasniku. Nanošenje ozljede nekoj osobi zahtijeva naknadu koja se temelji na nekoliko faktora koji su posljedica ozljede.

rodu da pripreme čisto djevičansko

Izvršeno je pogubljenje "bogohul-

maslinovo ulje za stalno paljenje

nika".

Menore. Svjetiljke Menore gorjele su svake noći, s desne strane s vanjske strane zavjese koja je dijelila Svetište

Posljednja

3

p'sukim

čitaju

se

ponovno kao Maftir. ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 263. Drži ga čistim: Zabrana da kohen postane nečist zbog pokojnika

276. Dr. House: Zabrana da kohen s privremenim nedostatkom služi

... nećete se okaljati za osobom iz svoga naroda ... (Levitski zakonik 21,1)

Ni jedan koji ima nedostatak neće se približiti ... (Levitski zakonik 21,17)

264. Šiva: Obaveza da se žaluje za srodnicima

277. Radi kod kuće: Zabrana da kohen koji ima nedostatak uđe u Svetište

... osim svoje najbliže rodbine, svoje majke, svog oca, sina, kćeri i brata; i svoje neudate sestre ... (Levitski zakonik 21,2-3) 265. Igra živaca: Zabrana da očišćeni kohen vrši službu prije zalaska sunca

... oni neće oskvrnuti ime B-ga svoga ... (Levitski zakonik 21,6) 266. Ne zovite je tako: Zabrana da kohen oženi ženu koja je "zona" Ženom koja je "zona" ... (Levitski zakonik 21,7) 267. Ne zovite je… – ček', ček'?: Zabrana da kohen oženi ženu koja je "halala" ... ili halala neće se ženiti ... (Levitski zakonik 21,7) 268. Ovo mi je jasno: Zabrana da kohen oženi ženu koja je razvedena Ženom koja se razvela od svoga muža ne može se ženiti ...

(Levitski zakonik 21,7) 269. Čak i protiv njegove volje: Obaveza da se posveti kohanim Posveti ga ... (Levitski zakonik 21,8) 270. Čekaj vani: Zabrana da Kohen Gadol uđe pod krov pod kojim se nalazi mrtvac Ne smije se približiti mrtvacu ... (Levitski zakonik 21,11) 271. Ne diraj: Zabrana da se Kohen Gadol oskvrne zbog mrtvaca ... (pa čak ni) zbog svog oca ili majke ne smije se okaljati.

(Levitski zakonik 21,11) 272. Viši standard: Obaveza za Kohen Gadol da se oženi djevicom On će se oženiti ženom koja je djevica. (Levitski zakonik 21,13) 273. Ne samo to ...: Zabrana da se Kohen Gadol oženi udovicom Udovicom ... neće se ženiti ... (Levitski zakonik 21,14) 274. Vanbračno: Zabrana da Kohen Gadol ima seksualne odnose s udovicom Neće ga oskvrnjivati njegovo potomstvo ... (Levitski zakonik 21,15) 275. Da nitko ne dozna: Zabrana da kohen koji ima neki nedostatak služi ... tko ima manu, neće se približiti ... (Levitski zakonik 21,17)

Strana 6

Ne smije doći k zavjesi niti pristupiti žrtveniku ... (Levitski zakonik 21,23) 278. Uzmite si pauzu: Zabrana da obredno nečisti kohanim obavljaju službu Hrama Moraju se povući od svetih stvari ... (Levitski zakonik 22,2) 279. Menu za van: Zabrana da obredno nečisti kohanim jedu teruma ... ne smije jesti od svetih stvari dok ne bude očišćen ...

(Levitski zakonik 22,4) 280. Oprostite! Kuhinja je zatvorena! Zabrana da oni koji nisu koheni jedu teruma Nijedno strano lice ne smije jesti sveto ... (Levitski zakonik 22,10) 281. Nema povlastica: Zabrana da onaj kojeg je kohen unajmio kao pomoć jede teruma

... njegov radnik ne smije jesti svetoga ... (Levitski zakonik 22,10) 282. Neizrečeno: Zabrana da neobrezani kohen jede teruma ... (ova micva nije eksplicitno izrečena u tekstu; Lev 22,10) 283. Nisam rekao hala: Zabrana da halala jede terumu Kohenova kći koja se uda za ne-kohein ne smije jesti ...

(Levitski zakonik 22,12) 284. Vrijeme i desetine: Zabrana da se jede urod od kojeg nije odvojena desetina Neće oskvrnjivati svetinje ... da se odvoje od Hašema (Levitski zakonik 22,15)

285. Roba druge klase: Zabrana da se životinje koje imaju nedostatak prinese kao žrtvu Ništa što ima manu, nećete prinijeti ... (Levitski zakonik 22,20) 286. Samo najviša kvaliteta: Obveza da se prinosi samo životinje bez mane ... bit će bez mane ... (Levitski zakonik 22,21) 287. Hej! Ne čini to!: Zabrana da se nanese defekt posvećenoj životinji ... ne smije biti nikakve mane na njoj ... (Levitski zakonik 22,21) ■

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

288. Dublje razumijevanje: Zabrana da se krvlju životinje koja ima nedostatak poprska žrtvenik

303. Jošon: Zabrana da se jede kruh od novog uroda prije Omera

... na žrtvenik ... (Levitski zakonik 22,22)

Nećete jesti kruh, pečeno zrno ili svježe zrno do toga dana, kada donosite prinos ... (Levitski zakonik 23,14)

289. Još dublje: Zabrana da se životinju koja ima nedostatak zakolje kao žrtvu ... ove nećete prinositi ... (Levitski zakonik 22,22) 290. Zapakirajte sve: Zabrana da se spale dijelovi životinje koja ima nedostatak

304. Sprženo: Zabrana da se jede prženo zrnje novog usjeva prije Omera ... pečeno zrno ... (Levitski zakonik 23,14)

... ni prinos na vatri od njih ... (Levitski zakonik 22,22)

305. Svježe!: Zabrana da se jede svježe zrnje novog usjeva prije Omera

291. Ne činite ni ovo: Zabrana kastriranja životinja

... ili svježeg zrna ... (Levitski zakonik 23,14)

Nemojte to raditi u svojoj zemlji. (Levitski zakonik 22,24)

306. Omeromjer: Obaveza da se broji Omer

292. Čak ni tada: Zabrana žrtvovanja životinja neŽidova koje imaju nedostatak

Od dana nakon blagdana, računat ćete kada prinijeti Omer ...

(Levitski zakonik 23,15)

Od ruke ne-Židova ne možete prinijeti bilo što od ovih ...

(Levitski zakonik 22,25)

307. Lehem Mišne: Obaveza da se prinese dva kruha

293. Osam dana u tjednu: Obveza da se prinosi samo životinje koje imaju najmanje osam dana ... od osmog dana, prihvatljivo je ... (Levitski zakonik 22,27) 294. Majka i čedo ponovo zajedno: Zabrana da se zakolje životinju i njeno mlado ... nju i njeno potomstvo ne smijete klati u jednom danu.

(Levitski zakonik 22,28) 295. Hilul Hašem: Zabrana da se obeščasti B-žje Ime Ne oskvrnite moje sveto Ime ... (Levitski zakonik 22,32) 296. Kiduš Hašem: Obaveza da se posveti B-žje Ime ... bio bih posvećen među Izraelcima ... (Levitski zakonik 22,32) 297. Budi optimist: Obaveza da se počine na prvi dan Pesaha Prvoga dana bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,7) 298. Dobro, ne baš sasvim ...: Zabrana da se vrši rad prvoga dana Pesaha ... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,7) 299. Još! I još!: Obaveza da se prinese dodatnu žrtvu svakog dana Pesaha Sedam dana prinosite prinos... (Levitski zakonik 23,8) 300. Koliko vam drago: Obaveza da se počine na sedmi dan Pesaha

... donijet ćeš kruh da njime bude mahano, dva kruha ...

(Levitski zakonik 23,17) 308. Uzmi si slobodan dan: Obaveza da se počine na Šavuos ■

Ovaj dan ćete proglasiti danom svetog okupljanja ... (Levitski zakonik 23,21) 309. Prihvati taj posao i Šavuotaj: Zabrana obavljanja rada na Šavuos ... nećete raditi nikakav rad ... (Levitski zakonik 23,21) 310. Sretna Nova Godina! Obaveza da se počine na Roš Hašana ... bit će vam dan odmora ... (Levitski zakonik 23,24) 311. Zatvoreno na Novu godinu: Zabrana obavljanja rada na Roš Hašana ... nećete raditi nikakav rad ... (Levitski zakonik 23,25) 312. Poslije ću ti reći: Obaveza da se na Roš Hašana prinese dodatna žrtva ... i prinesite žrtvu paljenicu B-gu. (Levitski zakonik 23,25) ■ vrlo polako: Obaveza da 313. Čini se kao da vrijeme ide se posti na 10. tišreja

... mučit ćete sebe ... (Levitski zakonik 23,27)

... sedmi dan bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,8)

314. Dugačak dan!: Obaveza da se prinese dodatnu žrtvu na Jom Kipur

301. Isto: Zabrana obavljanja rada na sedmi dan Pesaha

... i prinesite žrtvu paljenicu B-gu. (Levitski zakonik 23,27)

... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,8)

315. Tako i tako smo većinu dana u sinagogi: Zabrana obavljanja rada na Jom Kipur

302. Što sad?: Obaveza da se prinese Omer na drugi dan Pesaha ... donijeti omer od prve žetve ... (Levitski zakonik 23,10) Godina 14 7 Broj 29 Strana

Nećeš raditi nikakvog posla na taj dan ... (Levitski ■ zakonik 23,28) Strana 7

(nastavak s 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

316. Druga strana priče: Zabrana da se jede ili pije na Jom Kipur

321. Ovo nije Sukos: Obaveza da se počine na Šemini Aceres

Tko god ne bi sebe mučio, bit će odsječen ... (Levitski zakonik 23,29)

Osmoga dana bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,36)

317. Uzmi dan za sebe: Obaveza da se miruje na Jom Kipur

322. Ovo je za vas: Obaveza da se prinese dodatnu žrtvu na Šemini Aceres

To je dan potpunog odmora za vas ... (Levitski zakonik 23,32)

I prinijet ćete prinos vatrom B-gu ... (Levitski zakonik 23,36)

318. Lijep dan za to: Obaveza da se počiva na Sukos

323. Znate kako to ide: Zabrana da se obavlja posao na Šemini Aceres

Prvi dan bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,35)

319. Može i noge podići na stol: Zabrana obavljanja rada na Sukos ... nećete raditi nikakvog posla. (Levitski zakonik 23,35) 320. Ovo je nešto drugo: Obaveza da se na Sukos prinese dodatna žrtva Sedam dana prinosite ćete žrtvu vatrom ... (Levitski zakonik 23,36)

... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,36) 324. Maši, maši, maši: Obaveza da se uzme četiri vrste na Sukos Uzet ćete ... plod citrusa, grane datuljine palme, grane mirisa i vrba ... (Levitski zakonik 23,40) 325. Koliba: Obveza da se sedam dana boravi u suki Boravit ćete u kolibama sedam dana ... (Levitski zakonik■ 23,42) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 44. Pozitivna je zapovijed oženiti ženu kidušinom (posvećenjem, obredom vjenčanja) jer Pismo kaže, Kada muškarac uzme ženu (D'varim 24,1). Stoga kada netko dođe da oženi ženu, on je ima prvo posvetiti, kako bi je uzeo sebi za ženu. On je treba posvetiti svojim novcem ili protuvrijednošću koju joj daje – bilo to p'ruta barem minimalni iznos ili nešto što vrijedi p'ruta; i on joj treba reći, "Ti si ovime meni posvećena, po zakonu Mojsija i Izraela." I to se mora učiniti pred kvalificiranim svjedokom.

Prije kidušina (obreda vjenčanja) nužno je reći blagoslov erusina (zaruka) koji glasi: "... koji nas je posvetio svojim zapovijedima i zapovijedio nam u vezi zabranjenih intimnih odnosa, zabranio nam one koji su zaručeni s nama, a dozvolio nam one vjenčane s nama obredom bračnog baldahina i posvećenja." On tada završi, "Blagosloven si Ti, Vječni, Koji posvećuješ Svoj narod Izrael putem obreda bračnog baldahina i posvećenja."

Kada čovjek posveti suprugu kao što je gore opisano ona se naziva arusa (zaručena), i njemu je zabranjeno po zakonu učenjaka da bude bračno intiman s njom dok ona ne prođe obred bračnog baldahina i dok sedam blagoslova vjenčanja ne budu izrečeni. Prije nego li ona krene u obred bračnog baldahina, on joj mora napisati k'tubu (bračni ugovor); i jednom kada ona prođe obred bračnog baldahina ona se naziva udanom, čak i ako brak nije bio konzumiran – ali to vrijedi ukoliko je ona spremna za intimnost u braku. Međutim, ukoliko je ona Strana 8

obredno nečista zbog menstruacije, tada čak i ako je prošla kroz obred bračnog baldahina i on je bio nasamo s njom, brak se još nije proveo, i ona je pravno kao arusa (zaručena) u svakom smislu.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba.

Dakle, nama je u našoj svetoj Tori zapovijeđeno da ukoliko se netko poželi razvesti od svoje žene, jer kod nje našao nešto neprimjereno, mora je otpustiti s getom, otpusnim pismom, kao što je to običaj kod Židova. Jer Pismo kaže, "I bit će, ako ona ne nađe naklonost u njegovim očima, jer je on kod nje našao nešto nedolično, da će joj napisati pismo rastavno" (D'varim 24,1) što znači get. Sve u vezi geta mora se obaviti isključivo putem stručnih učenih rabina koji su dobro uspoznati s predmetom razvodnog pisma. Tko god nije dobro upoznat s naravi geta, sve ako je i veliki učenjak u drugim područjima Tore, ne treba se baviti time. Jer u getu postoji mnogo elementarnih, važnih pojedinosti; i svatko tko nije vrstan u njima vjerojatno će požaliti zbog toga.

Ako je žena loša po zamislima koje ima, što znači da poriče vjeru u Vječnoga i Njegovu Toru, i nije čedna u svom ponašanju poput Židovskih kćeri, a svakako ako njen muž bude siguran da ona ne odlazi da obavi obredno uranjanje u mikve, da se očisti od menstruacije – njegova je vjerska obaveza da se razvede od nje; kao što Pismo kaže, Otjeraj podsmjevača i prestat će sukobi (Mišlej 22,10).

Ovo je na snazi na svakome mjestu i u svako vrijeme. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 26 – Ostale aktivnosti na šabat

branjeno je mentalno izračunavanje

planovima

za

obavljanje

stvari

u vezi stvari koje još nisu dovršene

nakon šabata koje su zabranjeni na

(307,6), osim ako nisu za vjerske

šabat (307,1). Zabranjeno je sklopiti

svrhe (306,6). Dopušteno je odrediti

dogovor da se obavi neki rad ili

broj predmeta koje se treba naba-

posao nakon šabata (vidi 307,2), no

Čovjek ne smije trčati ili grabiti

viti, ali ne i mjeriti ih (vidi 324,2) ili

dopušteno je zatražiti od nekoga da

dugačkim koracima, ali šetnje su

im odrediti količinu ili cijenu (vidi

učini poslije šabata stvari koje bi se

dopuštene, a osoba može i potrčati

306, 3; 323,1-4), osim u vjerske svrhe

moglo učiniti i na šabat (vidi 307,7-

da ispuni zapovijed ili da učini ne-

(vidi 306, 6-7).

8.10).

što u čemu uživa (301,1-3). Zabranjeno je plivati u zatvorenom ba-

Osobu ne bi trebalo platiti za rad

Osoba ne smije provjeravati■svoju

zenu (339, 2), ili ploviti na nečemu

subotom, ali može biti plaćena za

imovinu (306,1) te čak niti ne raz-

na vodi (339,6), no dopušteno je ući

obavljanje stvari za period koji uk-

mišljati o svojim poslovima (306,8).

na brod koji je usidren ili vezan

ljučuje šabat (306,4-5). Zabranjeno je

Dopušteno je posuditi nešto na kra-

(339,7).

pripremati se za odlazak izvan ša-

tko vrijeme i ostaviti sigurnosni po-

batnih granica neposredno nakon

log, ali dugoročne kredite ne bi tre-

glazbeni

šabata osim u vjerske svrhe ili da se

balo sklapati ili isplaćivati ih (307,

instrument ili izvoditi neglazbene

spriječi gubitak (306,1.3.), ali je

11). Zabranjeno je igrati igre na sre-

zvukove s instrumentom (vidi 338,

dopušteno pripremiti se za vršenje

ću zbog dobitka (vidi 338,5), a stvari

1); u vezi plesa i pljeskanja vidi

drugih stvari odmah nakon šabata

ne bi trebalo dijeliti bacanjem ždrije-

338,2.4 i 339,3. Dopušteno je prije

(307,9). Zabranjeno je razgovarati o

ba (vidi 322,6).

Zabranjeno

je

svirati

šabata postaviti sat kako bi otkucavao puni sat (338,7). Osoba ne

Zabranjeno je uhapsiti, suditi ili

smije prekomjerno sudjelovati u

kažnjavati, oženiti se ili razvesti

praznim razgovorima, ali ugodan

(osim na smrtnoj postelji), posvetiti

razgovor je dopušten; vidi 307,1.

ili otkupiti, pregledavati prvine

Zabranjena su komercijalna javna

imaju li mana (vidi Jore De'a 312,3)

priopćenja; vidi 306,12-13.

ili odvajati na stranu prinose (339,4-

5). Dopušteno je osloboditi osobu Dopušteno je pročitati pismo koje

od zavjeta koji ometa štovanje ša-

je upravo stiglo ako bi njegov sadr-

bata, a mužu i da poništi zavjet žene

žaj mogao biti hitan (307,14), ali

(341,1-2; Jore De'a 234,24). Dopuš-

osoba ne smije gledati druge seku-

teno je poništiti zabrane zajednice

larne dokumente (vidi 307,12-13.15-

(341,3) ili nametnuti zabrane ■ koje

16.); u vezi čitanja knjiga vidi 307,

uključuju pitanja vezana uz šabat

17. Djecu se ne treba podučavati

(306,12). U vezi ispaštanja zbog

novim stvarima, ali ponavljanje je

kršenja šabata vidi 334,26 . ■

dopušteno (Jore De'a 245,14). Za-

Godina 14 9 Broj 29 Strana

Strana 9

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Kako posvećujemo Ime Hašema?

Stih "‫יִש ָּר ֵאל‬ ְ ‫תֹוך ְבנֵי‬ ְ ‫( "וְ ִנ ְק ַד ְש ִתי ְב‬neka budem proglašen svetim među Izraelcima) se često navodi kao izvor za obvezu posvećivanja imena Hašema.

• Koji postupci čine "Kiduš Hašem"? Dok Sifra tvrdi da se stih odnosi na obvezu mučeništva, Rambam tvrdi da on također govori o ukupnom dobrom ponašanju. Za koji od ovih pristupa pronalazite više podrške u tekstu?

• U razna vremena u povijesti Židovi su postajali mučenicima. Što čovjeku daje snage da tako postupi? Kako treba gledati na one koji nemaju snage da prihvate taj izazov?

Vidi Rambamov Iggeret HaShemad i njegov stav prema ‫( אנוסים‬anusim, onima koji su prinuđeni da napuste judaizam, op.ur.) njegova vremena koji su radije izjavili Šahadu (islamski credo, ispovijed vjere) nego da ih almohadi pobiju.

Sektaške rasprave o omeru Datum prinosa omera bio je izvor vatrene rasprave između različitih sekti Judaizma kroz više od dvije tisuće godina. Tora ne daje nikakav kalendarski datum, već samo navodi da se omer ima prinijeti " ‫ִמ ָּמ ֳח ָּרת‬ ‫"ה ַש ָּבת‬ ַ (mimahorat hašabat). Dok samarijanske, karaitske i kumranske sekte tumače da se "‫"ה ַש ָּבת‬ ַ (hašabat) odnosi na sedmi dan u tjednu (i da se stoga prinos omera prinosi u nedjelju), rabinski judaizam tvrdi da se to odnosi na prvi dan Hag HaMacota (i da se omer prinosi 16. nisana).

• Što potiče rabinsko gledište da se riječ "šabat" tumači na ovaj način? Je li to doslovno Strana 10

tumačenje te riječi? Koja druga tekstualna ili teološka pitanja mogu navesti rabinske komentatore da se ne slože sa tumačenjima sekti?

• Prema sektaškim skupinama, što ima tako značajno u vezi nedjelje da bi Hašem naložio da prinos omera (a time i Šavuot) uvijek padnu točno na taj dan? Osim toga, to što za Šavuot nije postavljen određen datum služi tome da prekine bilo kakvu vezu između njega i povijesnog događaja Objave. Kako to utječe na "‫"חג מתן תורתנו‬ (blagdan primanja Tore)?

Kislev razumije da fraza " ‫ִמ ָּמ ֳח ָּרת‬ ‫"ה ַש ָּבת‬ ַ (mimahorat hašabat) znači "dan nakon prestanka", i da ona sugerira da je Omer izvorno prinesen na dan nakon prestanka padanja mane.

Zapravo, cijeli je prinos bio zamišljen kako bi se njime obilježilo čudo mane i potonji prijelaz iz nadnaravne providnosti u prirodni način življenja. Zašto bi moglo biti važno sjećati se čuda mane upravo tijekom sezone žetve?

Kruh Saveza

• Hrana igra važnu ulogu u mnogim vjerskim obredima.

Rituali Miškana nisu iznimka, i oni uključuju kako službu prinošenja žrtava na vanjskom žrtveniku tako i Lehem HaPanim na unutarnjem Stolu. Zašto je, dakle, potrebno

da u Hašemovom prebivalištu ima hrane?

• U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani sa sklapanjem saveza, i služili su istoj svrsi koju danas ima rukovanje. S obzirom na to, R. Hovav Yechieli sugerira da su Lehem HaPanim činili obrok kojim se sklapa savez kojim se stalno obnavljao Sinajski savez. Kakvu tekstualnu ili konceptualnu podršku možete dati za ovo tumačenje?

Oko za oko Kao kaznu za određene oblike fizičkog napada Tora postavlja načelo kažnjavanja "mjerom za mjeru" (talion), objavljujući da čovjek daje "oko za oko".

• Da li je takva odmazda najpravedniji oblik pravde, ili je to "okrutna i neuobičajena" kazna?

• Prilikom određivanja kazni za zločine, koji bi od sljedećih ciljeva trebao biti najviši: naknada štete žrtvi, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili zastrašivanje? Što preporuča zakon "mjera za mjeru"? Je li to pravilo ili izuzetak u Tori?

• Velika većina talmudskih mudraca presuđuje da u slučajevima tjelesne ozljede kri■ vac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali, je li to jednostavna interpretacija stihova u Tori? Da li se pšat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske presude? Ako da, zašto? I kao najvažnije, kako usuglasiti pšat i draš? ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Život vrijedan življenja Ovaj odjeljak govori o zakonima

verzalno obrazovanje, jednakost u

čistoće vezanim uz svećenike i žr-

pravdi za bogate i siromašne, ideju

tve. On završava stihovima koji

o tome da su ljudska bića stvorena

govore o blagdanima.

na B-žju sliku, ljubav prema bližnjem kao prema sebi samome, mir

U ovotjednom odjeljku nalazimo

kao ideal, Jedan B-g kao temelj mo-

zapovijed o tome da trebamo po-

ralnog zakona… Taj je popis vrlo

svetiti B-žje ime. Kiduš Hašem na

dugačak.

hebrejskom. Želio bih progovoriti o tome s malo šireg aspekta.

Osobno, to je ono što me inspirira vezano uz judaizam. Ideja da u Tori

U osnovi, Kiduš Hašem znači živ-

postoji nešto što ima duboku i traj-

jeti takav život kroz koji će drugi

nu vrijednost za cijelo čovječanstvo.

biti dotaknuti i moći učiti. Na kraju,

■

Ideja do ideje, a ne politika ili voj-

u židovskoj tradiciji, to bi čak zna-

ska, ima potencijal izmijeniti naše

čilo prije biti spreman dati svoj život nego li kompromitirati svoje vrijednosti. Primjerice, ako ti netko uperi pištolj u glavu i inzistira na

viti primjer koji će drugi slijediti.

Osvijetliti

svijet,

ne

svjetlom

konzumerizma, već dubokim i traj-

tome da počiniš preljub ili ubojstvo

društvo i naš svijet. Ideja da, na najjednostavnijoj razini, ja mogu svijetu nešto ponuditi samim načinom

na koji živim svoj život.

inače će te ubiti, židovski pristup

Poanta judaizma nije u ritualima

bio bi radije umrijeti nego sagrije-

ili strukturi – iako zbog načina na

šiti. To je visoka težnja. Danas prečesto vidimo fenomen ljudi koji su spremni ubiti druge u ime religije.

Judaizam, nasuprot toga, zapovijeda da budemo spremni umrijeti kako ne bismo ubili drugoga.

Ono što me inspirira vezano uz judaizam ■ je ideja da ja mogu ponuditi nešto svijetu samim načinom na koji živim svoj život

Ali iznad te individualne odgo-

godina stajao na Sinaju, oni su sebe gledali kao 'kraljevstvo svećenika' i

nim vrijednostima za čovječanstvo.

Osvijetliti svijet idejama: etičkim, moralnim,

mudrim

idejama…

B-žanskim idejama.

'sveti narod'. Prorok Izaija obraćao

Impresivno je na trenutak pogle-

se Izraelu kao onome koji je pozvan

dati djelomičan popis vrijednosti

biti 'svjetlo svim narodima' i posta-

koje je Tora dala našem svijetu. Uni-

Godina 14 11Broj 29 Strana

društvu

koje

kontrolira

svoje

članove – iako neke židovske zajednice mogu izgledati kao da to čine.

Poanta je u življenju božanskog života – iz dva jednostavna razloga. ska bića mogu pronaći dugoročnu

Hašema, a on je vezan uz viziju svije-

Kada je židovski narod prije 3500

može izgledati tako. Poanta nije u

Prvo, zato jer je to način na koji ljud-

vornosti, postoji i širi smisao Kiduš ta koju ima judaizam.

koji se on prakticira, to ponekad

sreću i ispunjenje. I drugo, zato što, sviđalo nam se to ili ne, način na koji živimo ima utjecaj na druge. A živjeti smislen život ohrabrit će one oko nas da čine to isto. I obratno… Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi David Stav:

Davati sve od sebe Ovotjedni odjeljak Tore, Emor,

sjetimo Kajina, Adamovog sina, koji

tora dok traje emisija uživo. Dona-

iako se bavi širokim spektrom tema,

je dobrovoljno prinio žrtvu Haše-

tori se obavezuju na davanje, no

bavi se zabranom žrtrvovanja živo-

mu, i prema našim mudracima, nje-

njihov entuzijazam postupno slabi.

tinja sa manom: "Ako čovjek prinosi

gova žrtva nije bila dobre kvalitete.

žrtvu pomirnicu G-spodu… neka ona

Zašto bi itko učinio takvu stvar?

bude bez mane, neka nema nikakvih

Kasnije, prorok Malahija kori narod

nedostataka"

što prinosi ukradene životinje i

(Lev.22,21).

Kasnije,

Tora daje podužu listu mana koje

diskvalificiraju životinju od mogućnosti da bude prinesena kao žrtva.

Svatko tko čita taj stih ostane zbunjen. To je dobrovoljna žrtva nikoga se na to nije tjeralo. Tora čak to i naglašava time što kaže da je onaj tko je prinosio žrtvu, ili se zakleo da će ju prinijeti, žrtvovao to dobrovoljno! Zašto bi itko dobrovoljno prinosio na žrtvu životinju s manom? Ne bismo li mogli logično pretpostaviti da će takva osoba donijeti najbolju životinju koju ima?

Nakon svega, ako on nije htio prinijeti zdravu, prikladnu životinju, zašto bi uopće dobrovoljno prinosio žrtvu?

To postaje još zagonetnije kada se

životinje s manom.

Drugim riječima, nije jednostavno održati entuzijazam tokom vremena. Ponekad vatra koja se brzo zapali, jednako tako brzo i ugasne, zato trebamo upozoriti entuzijaste

Kako se to dogodilo – ili radije, zašto se to dogodilo? Što se događa u duši čovjeka koji odjednom odluči prinijeti neprikladnu žrtvu?

da se ne 'ohlade' prebrzo.

Taj se proces odvija i na drugačiji način. Nakon što se netko oduševi i poželi dati veliku donaciju, može se

Možda nam Tora pokušava uka-

dogoditi da se upita: "Je li Hašemu

zati na nekoliko dobro poznatih

uistinu bitno hoću li Mu prinijeti

ljudskih osobina? Prva je osjećaj

skupocjenu žrtvu, ili neku malo

intenzivnog entuzijazma koji s vre-

skromniju? Nakon svega, ljudi su ti

menom blijedi. Često to vidimo ka-

koji se mnogo više oduševljavaju

da se u sinagogi natječe za kupnju

vanjskim pojavama." Takav čovjek

alija, pa se neki pojedinci trude

sagradio bi svoju kuću od najboljih

svima pokazati što su sve sposobni

materijala. On bi svakih nekoliko

učiniti i koliko velikodušni mogu

godina kupio novi auto.

biti. No jednom kad se vrate kući, njihov

entuzijazam

jednostavno

splasne.

■

Međutim, Hašemu ništa od toga nije potrebno, misli on, pa tako može prinijeti na žrtvu slabu živo-

Radijski voditelj može skupljati

tinju s manom. Zaista, Hašemu nisu

donacije i primati pozive od dona-

potrebne niti debele, niti mršave životinje. Nama ljudima su potrebne debele žrtve. Mi se moramo naviknuti na ideju da stvarima u koje vjerujemo pridamo najviši prioritet i status.

Takve vrste isprika ljudima mogu poslužiti da 'olakšaju teret' vezan uz prioritete i stvari koje su im vrijedne. Svaki pokušaj da čovjek ideološki utemeljeno prinese slabu žrtvu zapravo je rezultat čovjekova zalaženja

u

vlastitu

materijalističku

narav, dok ideologijom samo pokušava opravdati svoje ponašanje.

Stara židovska izreka kaže da je za Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi David Stav:

Davati sve od sebe

čovjeka bolje da brine o tuđem ma-

Razlika između Šavuota i drugih

terijalizmu i svojoj duhovnosti i

blagdana traži objašnjenje. Zašto

vrijednostima.

većina

svaki drugi blagdan 'zaslužuje' svoj

ljudi više voli zamijeniti prioritete

određeni datum, dok datum Šavu-

pa brinu o svom vlastitom materi-

ota moramo kalkulirati brojanjem?

Međutim,

jalizmu i o duhovnosti drugih.

Ideja 'odbrojavanja' pojavljuje se u

Tora nas upozorava, govoreći da

mnogim poznatim situacijama. Na-

jednom kada čovjek odluči postaviti

ša djeca odbrojavaju dane koji su

određenu vrijednost kao vrhovnu,

preostali do ljetnih praznika, a voj-

on tu vrijednost mora njegovati punog srca i davati sve od sebe.

Ako to ne bude činio, može početi misliti da je i prosječno dovoljno dobro.

želimo učiniti, mi moramo krenuti naprijed sa punom motivacijom, bez gledanja unazad – i usredotočiti

nici odbrojavaju dane do završetka svojeg služenja vojnog roka.

Međutim,

moramo

razlikovati

se na naš cilj. Mi to ne činimo zato

dvije vrste odbrojavanja. Jedna vrsta

što smo sigurni da nismo pogriješili,

koristi se kada nemamo gotovo niš-

Ovoj zapovijedi možemo dati i

već zato što kad nešto izaberemo,

ta za raditi, vrijeme jednostavno

drugu dimenziju. Stih kaže da žrtva

moramo se osjećati cjelovito, bez

prolazi, a mi se dosađujemo, i

mora biti 'tamim' (neokaljana), a tek

nedostatka. Moramo vjerovati da

pitamo se kada će se dogoditi ono

kasnije kaže da ne smije imati ni-

idemo pravim putem – i moramo

što iščekujemo da se treba dogoditi.

kakvu manu. Jednostavno tumače-

uvijek zadržati u fokusu svoj cilj.

Postoji i druga vrsta odbrojavanja,

nje može biti da je riječ tamim pozi-

koja postoji kako bi nam rekla da će

tivni aspekt zabrane prinošenja žr-

se dogoditi nešto važno, ali neće se

tve s manom. Prema tom tumače-

dogoditi samo od sebe, već se za to

nju, riječ tamim odnosi se na samu žrtvu – ona mora biti cjelovita, bez nedostatka ili mane.

Međutim, drugi način na koji možemo razumjeti riječ tamim jest vezano uz osobu koja prinosi žrtvu.

Svatko tko prinosi žrtvu mora biti tamim – on mora prihvatiti svoju

Kada kažemo da smo 'etični' ■ ljudi, mi primarno kažemo da razumijemo potrebu za ravnotežom među vrijednostima, osobito kad se one sudaraju

moramo pripremiti. Primjeri takvog odbrojavanja su lansiranje Space Shuttlea, ili odbrojavanje prije važne vojne operacije.

Blagdan Pesah uvelike se temelji na božanskim djelima, čudima i znakovima. Sve to, međutim, ne može zamijeniti čovjekovu inicija-

odluku da prinese žrtvu. Bez pre-

tivu, za koju smo odgovorni mi

mišljanja, bez izgovora. On treba

sami. Ako čovjek želi primiti Toru,

žrtvu donijeti punog srca, a ne biti

ili želi ojačati svoj duhovni integri-

neodlučan u vezi s time. Čovjek

Ovaj period između Pesaha i

tet, on mora uložiti trud i mnogo

mora učiniti sve što je u njegovoj

Šavuota zove se Omer, i svoje ime

raditi kako bi postigao željenu ra-

moći kako bi osigurao da je žrtva

duguje žrtvi Omera koja se prinosi-

zinu napretka. Nitko ne može prije-

koju prinosi izraz njegovog prihva-

la drugog dana Pesaha. Od tog dana

ći od Pesaha do Šavuota, dana kad

ćanja onoga što čini.

nadalje, mi brojimo sve dok ne do-

smo primili Toru, bez da uloži svoj

Često iskusimo premišljanje kada

đemo do blagdana Šavuota. U vrije-

ljudski truda koji je predstavljen

razmišljamo o izabranom smjeru

me davanja Tore, to su bili radosni

ovim odbrojavanjem. ■ ■

djelovanja nas samih, ili naših obi-

dani u kojima smo brojali i pri-

telji. Nakon što smo odlučili što

premali se za blagdan Šavuota.

Godina 14 13Broj 29 Strana

Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Ephraim Buchwald:

Jasno prenijeti jako važnu poruku Ovotjedna parša, parša Emor, sa-

kojima oni smiju sudjelovati su

nici, već i mlađi, ne smiju doći u

drži 63 zapovijedi – 39 negativnih i

pogrebi njihovih sedam najbližih

kontakt sa nečistoćom. Iako to vrije-

24 pozitivnih. Parša Emor je druga u

rođaka: majke, oca, neudane sestre,

di za sve zabrane koje nalazimo u

Tori po broju zapovijedi koje se u

brata, kćeri, sina i supruge.

Tori, to je posebno važno kada je

njoj nalaze (nakon parše Ki Tece koja sadrži 74 micvot).

Komentatori su zbunjeni ponavljanjem u stihu koji kaže: "B-g reče

riječ o zaštiti svećenika od nečistoga, što je izuzetno ozbiljan prekršaj.

Parša Emor fokusira se na dvije

Mojsiju: Reci svećenicima, sinovima

Mizrahi kaže da je prvi 'reci' upu-

glavne teme. Započinje sa podužim

Aronovim, i kaži im…" da im je

ćen Mojsiju, dok je drugi 'i reci im'

popisom pravila vezanih uz svetost

zabranjeno onečistiti se dolazeći u

početak onoga što Mojsije govori

svećenika i Hrama/Svetišta. Drugi

kontakt s mrtvim tijelom.

samim svećenicima.

dio parše posvećen je temi židovskih blagdana – Pesaha, Šavuota, Sukota, Roš Hašane, Jom Kipura – njihovim ritualima i zakonima.

Prvi stih parše Emor povod je mnogim raspravama. Tora kaže, u Levitskom zakoniku 21,1: "B-g reče Mojsiju: Reci svećenicima, sinovima

Aronovim, i kaži im: Neka se nitko od vas ne onečisti mrtvim tijelom."

Tora svim svećenicima – potomcima Arona i njegovih sinova, kaže da im nije dozvoljeno onečistiti se kontaktom sa bilo kojim mrtvim tijelom. Zapravo, jedini pogrebi na

Raši citira Talmud Jevamot 114a

Rabbi Samson Raphael Hirsch tu-

koji kaže da 'reci' znači da je odra-

mači taj stih ovako: "Vi ste svećenici

slim svećenicima zabranjeno oneči-

zaslugom činjenice da ste ■sinovi

stiti se mrtvima, a 'kaži im' znači da

Arona." Vi imate odgovornost učiti

oni moraju zaštititi mlađe svećenike

svoju djecu dok su još mala o važ-

da se ne onečiste.

nosti toga da ne smiju postati nečisti

Rabbi Chaim Dov Rabinowitz, autor djela Da'at Sofrim, objašnjava da Tora ponavlja, "Reci… i kaži im," kako bi upozorila svećenike da ovu važnu lekciju nije dovoljno prenijeti samo jednom. Ta poruka mora se stalno ponavljati kako bi svećenici bili izuzetno oprezni u čuvanju svoje čistoće. Ne samo odrasli sveće-

dolazeći u kontakt sa mrtvima. To predstavlja potvrdu toga da je visok

status svećenika rezultat obiteljske loze koja se mora poštovati. Artscrollov Humaš citira rabina Moshea Feinsteina koji iz ovog stiha izvlači zaključak da Tora upozorava odrasle da moraju paziti na svoje ponašanje jer će njihov primjer imati velik utjecaj na djecu koja od njih uče.

Rabbi Solomon Breuer, kojeg se citira u "Peninim on the Torah",

kaže da postoji jako važan razlog zbog kojeg se glagol 'reci' ponavlja vezano uz svećenike. Rabbi Breuer navodi dobro poznatu tradiciju koja se spominje u Pirkei Avot (1,12), a koja kaže da je Aron bio onaj koji je tražio mir, volio B-žja stvorenja i približavao ih Tori. Micva pokapanja mrtvih poznata je u Tori (Postanak 47,29) kao hesed šel emet – i smaStrana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Jasno prenijeti jako važnu poruku

Rabbi Ephraim Buchwald:

tra se činom ljubavi utemeljene na

samo da ne smiju pokapati mrtve,

dobroti, mora biti usađena u njihov

čistoj istini. Budući da mrtav čovjek

već ne smiju uopće doći u kontakt s

odgoj od ranog djetinjstva. Jedno

ne može izraziti svoju zahvalnost

njima. Oni se moraju u potpunosti

upozorenje nije dovoljno. To se

onome koji ga pokapa, to je potpu-

udaljiti od smrti.

mora ponavljati i ponavljati, te oni

no nesebičan čin koji ostaje nena-

isto tako na to neprestano moraju

građen na ovome svijetu.

upozoravati svoju djecu.

Rabini Arona doživljavaju kao čovjeka heseda i čovjeka mira. Zapravo, svakog se Židova ohrabruje da slijedi Aronov uzvišeni karakter i iskaže beskonačnu ljubav, dobrotu i obzir. Kroz stalno ponavljanje ta je poruka od Arona prelazila na nje-

Ta se lekcija odnosi ne samo na

Micva pokapanja mrtvih poznata je u ■ Tori kao hesed šel emet – i smatra se činom ljubavi utemeljene na čistoj istini

svećenike i njihovu djecu, već i na sve Izraelce koji iskreno žele biti posvećeni.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar

govu djecu.

Parša Emor, koja se bavi zabranom za svećenike, Aronove sinove, da dođu u kontakt sa mrtvima, zahtijeva da se ta zabrana još više naglasi.

Nakon svega, svećenici, kao ljudi koji su indoktrinirani ljubavlju i dobrotom, prirodno bi s velikom revnošću težili tome da izvrše taj čin posljednje dobrote, te da pokopaju mrtve.

Zato Tora kaže da svećenici ne Godina 14 15Broj 29 Strana

Ona micva za koju bi se svećenici-

ma činilo prirodnim da ju vrše, upravo je ona za koju su upozoreni da ju ne vrše, samo zato što je B-g tako rekao. Iako to Aronovoj djeci može izgledati

protuintuitivno,

pošto-

vanje prema Višoj Sili ima prednost pred ljudima.

■

Poslušnost Svemogućem, u ovom slučaju zahtjev da svećenici idu protiv svoje prirodne sklonosti ka Strana 15

Rabbi Berel Wein:

O smrti i frustracijama Aharonova djeca, svećenici Izra-

vjek stalno misli na svoju smrt. Sve-

ela, središnja su tema na početku

ćenik Izraela treba se koncentrirati

ovotjednog čitanja Tore. Tora se ba-

na izgradnju budućnosti Židovskog

vi neizbježnom prisutnosti smrti u

naroda, na stvaranje generacije oda-

ljudskom životu. Tora svećenicima

nih i produktivnih Židova i poslu-

Izraela zabranjuje da se dovedu u

žiti kao uzor poštenja, svetosti i ja-

vezu sa smrću. Tora im dopušta da

vne službe. Kao takav, on gotovo

budu prisutni u slučajevima osob-

Ima mnoštvo razloga za izdavanje te zabrane. Ramban je pripisuje po-

ma razloga da ih se podvrgne ob-

tati da vodi pogrebe. On je pak

mističan pogled na budućnost.

tvrdio da na to treba gledati kao na

vljaju dalje.

ni vođa, mora biti vedrog raspolo-

da su ljudi smrtna bića, ali vrlo malo se u životu može postići ako čo-

Strana 16

heneman, bio je kohen, svećenik.

■

blago rečeno, koči pozitivan i opti-

ovoj raspravi je da svećenik, duhov-

na život. Prirodno je da se shvaća

Ponovežer Rav, Rabbi Yosef Ka-

da mu to što je kohen neće dopuš-

one koji su prisutni, one koji nasta-

ne vođe Izraela trebaju koncentrirati

ovaj zadatak iziskuje od njih.

ima dužnost da se kloni smrti, koja,

Druga ideja koju možemo naći u

Među njima je i misao da se duhov-

cionalne i psihološke cijene koju

njegov angažman za rabina, budući

rednoj nečistoći koju smrt stavlja na

No, mogu se iznijeti i druge ideje.

mističnom pogledu na svijet. Ja

govoj zajednici bilo primjedbi na

stalna i intenzivna da im kao pod-

svim drugim ljudskim bićima. Ne-

vanje sa smrću ne pridonosi opti-

Pričao mi je da je u početku u nje-

ćenika čija svijest o B-gu je toliko

krhkost i smrtnost koji su potrebni

njegov karakter. Redovito suoča-

pogrebima, jednostavno zbog emo-

Perspektiva je ■ ključ mentalnog zdravlja i duhovne snage

sebnim duhovnim kvalitetama sve-

sjetnik nisu potrebni smrt, ljudska

odluče slijediti vođu ili oponašati

puno godina više ne službuju na

njihovo sudjelovanje na sprovodima tijela mrtvih.

Slabi živci i depresivan stav svakako neće druge potaknuti da se

poznajem brojne rabine koji nakon

nih obitejskih tragedija, no priječi i prisustvo kod obredne pripreme

narav.

ženja. Turoban karakter nije svojstvo bilo kojeg duhovnog vođe.

Chovat Halvovot na dobro poznat

prednost, a ne na manu, jer će on uvijek biti vedrog raspoloženja – i da je litvanske Židove dvadesetih godina prošlog stoljeća zadesilo već dovoljno nevolja, da bi im zajednica imala još i tužnog duhovnog vođu.

način napominje da čak i ako je

Bilo kako bilo, pogrebi su dio ži-

kome srce slomljeno on prema

vota i dio rabinskih dužnosti. Ipak,

drugima mora pokazivati veselu

zabrana povezivanja sa smrću za

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Berel Wein:

O smrti i frustracijama

svećenike ostaje na snazi i ona je

bježnim

životnim

životne frustracije. Postoje mnoge

jedan od simbola ovog posebnog

frustracijama? Zar nema lijeka za

stvari koje ja jednostavno ne mogu

staleža Židova.

osjećaje frustracije koji tako često u

učiniti. Kada konačno shvatim da ja

nama stvaraju problem?

nemam tu potrebnu vještinu, talent

Svaki naš dan života automatski

svakodnevnim

ili sposobnost, više nisam toliko fru-

sa sobom donosi i frustracije i razo-

Jedan takav lijek koji daje židov-

čaranja. Vrlo rijetko stvari ispadnu

ska tradicija je ideja i osjećaj pers-

točno onako kako smo planirali i

pektive u našem pogledu na život.

nadali se da će ispasti. Neke su fru-

Promatra li netko sliku nekog veli-

stracije relativno male čak i na osob-

kog impresionista ili pointilista,

Profesionalni sportaši uvijek go-

nom planu – to što sam nesposoban

savjet je da sliku gleda iz daljine -

vore mantru da moraju "igrati unu-

s lakoćom promijeniti žarulju ili to

ne izbliza. Kad stoji izbliza, platno

tar svojih mogućnosti" i "ne pokuša-

što nemam sluha, na primjer. Ostale

djeluje kao da je sastavljeno od ne-

vati učiniti previše." Grubo rečeno,

frustracije poput zdravstvenih pro-

povezanih mrlja boje koje ne nose

to znači da su oni svjesni svojih og-

blema, financijskih teškoća i neus-

nikakvu poruku ili prizor.

raničenja i koncentriraju se na ono

pjeha imaju veću dimenziju u našim životima.

Stanemo li tri metra od platna otkriva nam se genij umjetnika. Umje-

striran svojom nemogućnošću da ostvarim taj zemaljski čin i cilj koji me toliko zbunjuje.

što mogu učiniti, i ne uzrujavaju se previše oko onoga što ne mogu učiniti. To je dobra pouka za sve nas u

lako bi se moglo reći da je naša

sto da vidi pojedine male mrlje boje

sposobnost da se životnim frustra-

on vidi remek-djelo boja i oblika.

cijama pozabavimo na miran i od-

Ako u našim životima stojimo pre-

mjeren način pravi test karaktera i

blizu svjetovnim pojavama, koje su

ograničenja zahtijeva smanjenje ega.

temperamenta. Obično frustracija

naša svakodnevna sudbina, vrlo

Zanimljivo je zapaziti da Majmonid,

dovodi do osjećaja ljutnje, ljutnja

smo skloni životnim frustracijama i

raspravljajući o prihvatljivim osobi-

dovodi do duhovne gorčine, pa čak

svim negativnostima koje one u

nama, poniznost povezuje s odsus-

i nasilja. Vidio sam članke struč-

nama proizvode.

tvom ljutnje. Onaj tko je bahat, aro-

njaka s područja ljudske psihologije koji se zalažu za izražavanje ljutnje kao pozitivne reakcije na frustracije.

Život treba promatrati kao cjelinu i ako smo svjesni sveukupne slike to nam može pomoći nositi se s odre-

svim životnim prilikama.

Naravno,

prihvaćanje

vlastitih

gantan i pun oholosti automatski će živjeti život pun frustracija i ljutnje.

Takvim ljudima stvari nikada ne idu kako treba jer sve što ne ide

"Ispuhati se" je razumljiva reakcija

đenim pitanjima s kojima se suoča-

u trenucima ekstremne frustracije.

vamo. Rabini su išli tako daleko da

Ipak, Tora i Židovska tradicija sna-

su nas učili da se živo ljudsko biće

žno se bore protiv takvog načina

ne bi trebalo žaliti na životne okol-

Velikani litavskog musarskog po-

izražavanja ljutnje u gotovo svim

nosti i probleme - nije li dovoljno da

kreta koristili su reakcije osobe na

životnim okolnostima. Majmonid,

je osoba još uvijek živa?

životne frustracije kao lakmus test

koji zagovara umjerenost i srednji put u vezi svih ljudskih osobina, ipak zagovara ekstremizam u izbjegavanju bijes.

Židov započinje svoj dan priznajući činjenicu da je još živ i da pred sobom ima još jedan dan. Sve u svemu, uz takav pogleda na ljudsko

Talmud je prepun izjava koje ocr-

postojanje lakše se nositi i baviti s

njuju ljutnju kao odgovor na život-

frustracijama i razočaranjima. Pers-

ne frustracije. Ljutnja je tvrdnja da

pektiva je ključ mentalnog zdravlja i

B-g nije prisutan u ovom svijetu.

duhovne snage.

Ljutnja je samom svojom pojavom hereza i poricanje vjere. S obzirom na to, kako da se čovjek nosi s neizGodina 14 17Broj 29 Strana

Prihvaćanje svojih prirođenih ograničenja nužnost je u borbi protiv

kako treba oni vide kao osobnu uvredu i kao udarac njihovom egu.

njezinog duhovnog stanja. Mir u životu i odnosu prema životnim izazovima postao je zaštitni znak istinski pobožnog Židova koji živi po Tori. Prorok nas je podučio "zli su kao uzburkano more." Kralj David je blagosiljao B-ga što ga je "vodio k mirnim vodama." Život je uvijek prepun frustracija. Kako se nosimo s njima pravo je mjerilo našeg duhovnog ja. ■

negativnosti koje u nama izazivaju Strana 17

Rabbi Yissocher Frand:

B-žja pravda i misteriozni 'vav' Incidenti sa Jobom i kraljem Davi-

Jaakov koristio čuvajući Josefove

činjenice da nije u mogućnosti is-

dom koji objašnjavaju 'vav' u parši

snove u svom srcu (v'aviv šamar et

puniti ovu micvu Suke na prvu večer

Emor

hadavar). Jaakov je te snove pohra-

Sukota. To je, objašnjava Chasam

nio u svom umu – čekajući da vidi

Sofer, imperativ u'šmartem micvotai

kako će se stvari odvijati. Stoga Cha

– čeznuti za prilikom da ispunimo

-sam Sofer tumači riječ u'šmartem u

micve.

Ovotjedna parša sadrži stih: "Čuvajte Moje zapovijedi i vršite ih; Ja sam Hašem. I nemojte oskvrnuti Moje sveto Ime i Ja ću biti posvećen među djecom Izraelovom; Ja sam

Hašem koji vas posvećuje." (Vajikra 22,31-32). Postoji nekoliko poteškoća sa ovim stihovima.

Najprije, nejasno je koja je razlika između imperativa "Čuvajte Moje zapovijedi" (koristi se glagol u'šmartem) i "vršite ih" (glagol v'asisem). Svaki od tih glagola bio bi sam po sebi dovoljan da prenese ideju vršenja zapovijedi. Raši primjećuje tu nejasnoću i kaže da se riječ u'šmartem odnosi na učenje zapovijedi (od riječi mišna), a riječ v'asisem na stvarno vršenje zapovijedi (od riječi ma'ase).

Chasam Sofer piše da izraz u'šmartem podsjeća na izraz koji je

terminima pripreme. Stih nas uči da nije dovoljno samo činiti micve, već

bi osoba trebala biti nestrpljiva u iščekivanju prilike da izvrši micvu.

Još jedan problematičan izraz nalazi se u gore citiranim stihovima:

"v'lo s'halelu es šem kodši" (i nemojte oskvrnuti Moje sveto Ime). Stih za-

Jedan moj prijatelj, čiji je otac bio

počinje sa slovom 'vav' koje pove-

stari hasid iz Europe, ispričao mi je

zuje dva stiha. Zato se odjeljak čita,

priču. Kada je jednom prilikom do-

"Čuvajte Moje zapovijedi i vršite

šao posjetiti svog oca na prvu večer Sukota, padala je kiša. Njegov je

ih… I ne oskvrnjujte Moje ■sveto Ime." Bez ovog veznika 'vav', mi

otac stajao pored prozora gledajući

bismo zasigurno čitali to kao dva

u nebo, na rubu suza: Kada će pres-

odvojena stiha: Prvi nam stih kaže

tati kišiti pa da mogu ispuniti micvu

da držimo micvot, a tada nas Tora

Suke? Drugi bi ljudi jedva dočekali

upoznaje

da zbog kiše budu izuzeti od micve

oskvrnuća B-žjeg Imena. Budući da

o Suki. Oni bi otišli u Suku (prve ve-

drugi stih započinje veznikom 'vav',

čeri), napravili kiduš, pojeli mini-

jasno nam je da su ova dva stiha

malnu određenu mjeru kruha, i to je

nekako povezana. Što ih to pove-

to! Ovaj je Židov, međutim, imao

zuje?

takvu čežnju za ispunjenjem micvi da je bio gotovo depresivan zbog

sa

ozbiljnim

grijehom

Vidio sam sjajno tumačenje u Sefer Ner Uziel, Rav Uziela Milevskog, z''l.

Rav

Milevsky

svoje

tumačenje

temelji na komentaru Gaona iz Vilne na Gemaru u Bava Basra (16a). U tragičnoj priči o Jobu, Job je opisan sljedećim riječima: "… taj je čovjek bio pravedan, bojao se B-ga i klonio se zla." (Job 1,1). Kao što znamo iz priče, Sotona je došao pred Svemogućeg i zatražio od njega da mu dopusti da iskuša Joba, tvrdeći da će pod takvim pritiskom zasigurno doći na vidjelo da on i nije tako pravedan čovjek. Svemogući je zatim dopustio da Job postane metafora za patnju. Najprije je izgubio svoj novac, zatim svoju

Strana 18

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

B-žja pravda i misteriozni 'vav'

obitelj, a na kraju se razbolio. No,

U stvarnosti, taj čin nepoštovanja

Job se nije pobunio i ostao je vjeran

zapravo je bio nevjerojatan nivo

Ribonu šel Olam. Prošao je test.

odanosti tog sluge. Većina ljudi bi

Međutim, u slijedu tih događaja, bila je jedna prilika u kojoj je Job izrazio svoje, da tako kažemo, zaprepaštenje Svemogućem radi onoga što mu se dogodilo. Gemara se pita kako se to uklapa u Jobovu potpunu

pravednost. Jedan odgovor koji Ge-

rekla, "Neka ljudi misle da je kralj okrutan i nemilosrdan! On je u stvari zao kada ne cijeni moju službu njemu." Međutim, kraljeva čast bila je toliko draga ovom sluzi da je učinio sve kako bi kraljeva odluka da ga ubije bila smatrana pravednom.

vidov vlastiti sin pobuni protiv njega? Je li to nagrada Tore?"

Talmud zaključuje sa Davidovim razlogom za pokušaj idolopoklonstva: "Bolje da se štuju idoli, nego da B-žje Ime bude javno oskvrnuto." U nesebičnom činu, David HaMeleh je rekao, "Ja ću izgledati kao štovatelj idola pa će ljudi razumjeti zašto mi

se dogodila ova tragedija." To je ista

mara daje jest da se čovjek u vrijeme

Gaon objašnjava talmudsku frazu

kalkulacija koju je napravio i Job.

svoje boli ne može držati u potpu-

"Job je želio preokrenuti tanjur" u

Obojica su bili pravi B-žji sluge.

nosti odgovornim za svoje riječi (ajn

svjetlu te usporedbe. Job je znao da

Vjernom i odanom sluzi ništa nije

adam nitfas biš'as ca'aro). Kada je čo-

je savršen cadik, kao što je rečeno u

važnije od ugleda njegovog gospo-

vjek u velikoj boli, on se ne drži

uvodnom stihu knjige. Međutim,

dara. "Neka ja uđem u povijest kao

odgovornim za sve što izlazi iz

vidio je sve tragedije koje su mu se

idolopoklonik ili hulitelj, samo da

njegovih usta.

dogodile i znao je da će ti događaji

ništa ne povrijedi slavu Svemo-

uzrokovati da ljudi dovedu u pita-

gućeg."

Drugo talmudsko mišljenje je ono u kojem Rava kaže da je Job "želio preokrenuti tanjur" (l'hafoh ka'arah al peeha). Gaon iz Vilne daje fantas-

tičnu usporedbu kojom objašnjava ovu zagonetnu metaforu. On kaže da se ta situacija može usporediti sa

nje B-žju pravdu. Ljudi su se pitali, "Je li to nagrada Tore?" To je značenje izraza "Job je želio preokrenu-

ti tanjur". On se požalio protiv Svemogućeg. Sada su ljudi imali čemu pripisati njegov pad i nevolju.

Ner Uziel kaže da sada možemo razumjeti povezanost gornjih dvaju stihova. "Čuvajte Moje zapovijedi i

vršite ih, Ja sam Hašem". Svaka zapovijed mora se vršiti. Zašto? Zato što nas ponekad drugi smatraju ve-

onom u kojoj kralj ima vjernog i

Slična Gemara nalazi se u Sanhe-

likim cadikimima. Međutim, u našoj

odanog slugu koji nikada nije učinio

drinu 107a. Kralj David bio je na

privatnosti, kada nitko ne gleda,

ništa krivo u svom životu. Iz nekog

rubu štovanja idola. Huši haArki

ponekad činimo stvari koje ne bi-

razloga, jednog dana kralj je odlučio

došao je do njega i pitao ga, "Želiš li

smo trebali činiti – i za koje nas

smaknuti tog slugu. Taj je sluga bio

da ljudi kažu da kralj poput tebe

Ribono šel Olam treba kazniti. To

toliko odan kralju da je rekao, "Ako

štuje idole?" Davidov odgovor je bio

nitko ne zna. Svi misle da smo sa-

me kralj pogubi, to će biti velika

"Treba li kralj poput mene iskusiti

vršeno pravedni te da držimo cijelu

sramota za njega. Nikada nije imao

da ga njegov sin želi ubiti?"

Toru. Kada nas Svemogući kažnjava

vjernijeg slugu od mene. Što će ljudi

misliti o njemu ako me pogubi? Mislit će da je kralj okrutan i nemilosrdan." Iz tog je razloga sluga otišao do kralja kad je ovaj jeo, uzeo njegov tanjur i bacio mu ga na glavu.

Tada su svi rekli, "Vidimo da je kralj u pravu. Ovaj čovjek zaslužuje da bude pogubljen. On je nevjerni sluga koji je sigurno ovo radio već i u prošlosti. Kralj zasigurno zna što čini."

Godina 14 19Broj 29 Strana

Davidov sin Abšalom pokušao ga je ubiti. To je bilo veliko oskvrnuće B-žjeg Imena (hilul Hašem). U jednoj

za ono što smo učinili u svojoj pri-

vatnosti i kada moramo patiti, ljudi će mrmljati, "Je li to nagrada Tore?"

od najdramatičnijih scena Tanaha,

Ponekad je riječ o "pravedniku

kralj David i cijela njegova pratnja

koji trpi", no postoji i patnja koja

pobjegli su u Jeruzalem jer je njegov

dolazi onima koji ju zaslužuju. Tora

sin Abšalom pokušao da ga ubije.

nas poziva da držimo zapovijedi – i

Ljudi su govorili "Kako se to moglo

u javnosti i u privatnosti kako (vez-

dogoditi Davidu, kralju Izraela – on

nik 'vav') "Moje sveto Ime ne bi bilo

je cadik, stup svijeta?! Kako je prave-

oskvrnuto". ■

dni B-g mogao dozvoliti da se Da-

Prevela Anja Grabar Strana 19

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Dan po dan

U ovoj parši ima-

srcu" (Psalam 139,23). Jednom kada

kojih bismo se radije odrekli. Među-

mo micvu o sefiras

shvatimo da je B-g sveznajuć, mora-

tim, prilagođavanje na zbilju zahti-

haomer. Vječni je Ži-

mo se ostaviti svakoga nastojanja da

jeva temeljito poznavanje samih

dovima dao uputu

pobjegnemo ili se sakrijemo od Nje-

sebe. Na zbilju se možemo učinko-

da broje četrdeset

ga, jer je ono uzaludno, i umjesto

vito prilagoditi jedino ako je ne

devet dana, i onda

toga otvoriti se Njemu.

iskrivljavamo.

će to dovesti do Objave i davanja Tore na Sinaju.

Jednako kao što se ova ideja primjenjuje na odnos čovjeka prema

Bilo je mnogo čuda prilikom Iz-

B-gu, ona je podjednako istinita u

laska, ali najveće od svih čuda je da

vezi odnosa čovjeka prema samome

Pogreške koje vidiš kod drugih tvoje su vlastite

se narod koji je bio porobljen, de-

Baal Shem Tov je rekao: "Svijet je

gradiran i dehumaniziran u neko-

ogledalo. Pogreške koje vidiš kod

liko kratkih tjedana bio u stanju preobraziti do najviše razine duhovnosti, tako da može izjaviti "Činit ćemo i slušat ćemo." Kako se može doći do ovako radikalne promjene?

Odgovor glasi: micvom sefira, brojanjem dan po dan, te svakog dana

Tora nas uči da nijedan izazov nije ■ toliko velik da ga se ne može uspješno savladati ako ga se razbije na izvedive djeliće

drugih tvoje su vlastite."

Razmislimo o tome kad kažemo: "Slučajno sam primijetio to i to." Ako postavite nekoliko ljudi na par minuta na ugao prometne ulice i potom ih upitate što su vidjeli, od svakog ćete dobiti drugačiji odgovor. Svi su bili na

ispraviti jedan konkretan duhovni

istom mjestu događaja na kojem su se

nedostatak. Tora nas uči da nijedan

dogodile brojne stvari. Pa ipak, svatko

izazov nije toliko velik da ga se ne može uspješno savladati ako ga se razbije na izvedive djeliće.

je vidio nešto drugo. To je zbog toga

sebi. Mi ne možemo pobjeći od sebe

što um ima filter za selektiranje. Taj

samih, kakvim se god tehnikama

sustav filtracije blokira većinu infor-

koristili. Ne možemo pobjeći u dru-

macija i dopušta nam da se usred-

Jecer hara (zao nagon) kaže čovje-

gi dio grada, drugu državu, niti se

sredimo samo na neke od njih.

ku: "Nema šanse da bi ti mogao biti

do te mjere zatrpati poslom. Ne mo-

cadik. Nemoguće je udovoljiti svim

žemo se poslužiti alkoholom niti

zahtjevima Tore." Naš bi odgovor

drogama za bijeg. Ne možemo se

trebao biti: "Moram to učiniti samo

sakriti niti iza poricanja, potiskiva-

danas, i to mi je izvedivo. Sutra-

nja i drugih sredstava psihološkog

šnjim izazovima pozabavit ću se

zavaravanja samih sebe. Na kraju se

sutra. Idemo dan po dan."

moramo suočiti sa samim sobom.

Stoga je jedino logično prestati i

Kamo mogu otići da se udaljim od duha Tvojega, i kuda mogu pobjeći od Tebe? (Psalam 139,7).

Psalmist nastavlja dalje govoriti kako se od B-ga ne može pobjeći jer je On posvuda prisutan i zna sve.

Psalmist potom zaključuje: "Istraži me, o B-že, i spoznaj ono što mi je u Strana 20

odustati od tih uzaludnih pokušaja, te se predati temeljitom putu samoosvještenja. Kažimo sebi samima: "Istraži me i spoznaj srce moje."

Suočiti se sa sobom možda neće biti lako. Vršenje temeljite moralne inventure može nas prisiliti da zagledamo u one dijelove samih sebe

Poanta Baal Shem Tova je da je ta selektivnost određena onime što netko želi ili mu treba da uvidi.

Naš psihološki obrambeni sustav radi tako da svede nelagodu na najmanju

moguću mjeru. Lakše je prihvatiti karakternu manu kod sebe ako se pojavljuje i kod drugih. Dakle, naš um je

motiviran

da

njegov

sustav

filtriranja informacija omogući tim određenim podražajima da dopru do naše svijesti, a da blokira one koji ne služi prihološkoj svrsi te osobe.

Kometz HaMincha kaže komentirajući na stih 24,20: "Greške koje pripisujete drugima vjerojatno su vaše vlastite." ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Vrijeme prvog posjeta

Reb Šneur Zalman iz Lijadija je običavao odgađati prvi razgovor u četiri oka s novim hasidom (jehidut) sve dok on, uz pomoć svojih starijih kolega, ne bi savladao osnove filozofije i prakse Habad hasidizma.

Sljedeći tu tradiciju, jedan se mladi hasid pripremao godinu dana za prvi susret sa svojim učiteljem. Putem je odlučio još jednom posjetiti jednog starijeg hasida, kako bi utvrdio naučeno i što bolje iskoristio vrijeme koje će provesti sa omiljenim učiteljem. Saznavši za njegovu namjeru, hasid ga pouči:

D

anas imamo priliku ujediniti našu stvarnost i B-žju stvarnost, te spoznati kako su one zapravo jedno. Mi smo svi u prilici dostići konačno jedinstvo: mir između tijela i duše. Između naših materijalističkih poriva i transcendentnih stremljenja. Između nas i B-ga.

Nikada prije nismo imali mogućnost tako uspješne komunikacije za stvaranje jedinstva među ljudima, među društvima i narodima.

Konačno, u naše doba možemo dovršiti proces koji je započeo u praskozorje naše povijesti: ostvarenje mira i jedinstva među svim ljudima.

Jeste li se ikada zapitali gdje se sastaju nebo i zemlja? Čitav proces stvaranja je postavljen kao izazov za ispunjenje te zadaće, premošćivanjem granice između naše realnosti i B-žje realnosti.

Stvarajući jedinstvo u vlastitom životu, vi proizvodite domino efekt koji se širi cijelim uređenim svemirom, ujedinjujući snage koje su međusobno bile suprotstavljene tisućama godina. A to donosi najveće zadovoljstvo. Naši se životi ispune smislom u trenutku kada shvatimo da je naša dužnost vjenčati nebo i zemlju, sjediniti ljudsko i božansko. Gdje se, dakle, sastaju nebo i zemlja? Upravo na vašem pragu. ■

"Ovo sam čuo od najstarijih hasida. Prvo pravilo koje je uveo naš rebe glasilo je ovako: 'Prije dolaska na prvi razgovor, hasid se pola godine mora obilno mazati uljem mirhe, a potom ostatak godine samo udisati zaostale mirise." Vidjevši da mladić ništa nije razumio, stariji mu kolega objasni: "Ulje mirhe se odnosi na kontemplaciju koje proizvodi mrirut, gorčinu do koje dovodi spoznaja o vlastitim greškama i sebičnosti. Miris je ono što ostane kada ulje ispari. A što to ostane? Ostane duboka i trajna svijest o jedinstvu svega što nas okružuje." Čuvši ove riječi, mladi se hasid zahvali i vrati svome domu, kako bi se još godinu dana posvetio pripremama za prvi razgovor. ■

I najsvjetlija noć – još uvijek je noć. ■ ~ R . Šalom Dov Ber iz Lubaviča

~ R . Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 14 21Broj 29 Strana

Strana 21

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Tjedan poniznosti

Počnimo s jednom hasidskom pričom.

Sveti Baal Shem Tov jednom je bio gost u nečijoj kući. Ustao je da prijeđe iz velike sobe u manju, ali je krivo skrenuo i našao se u podrumu. "Provjerite mezuze", rekao je.

Netko od prisutnih ga je upitao: "Zar samo zato što je napravio pogrešku čovjek mora pronaći razlog? Možda je to bila samo slučajnost."

Baal Shem Tov je odgovorio: "Za mene slučajnost ne postoji."

Prema ovome, svatko treba naučiti vjerovati da se sve događa uslijed B-žanske Providnosti. To ne bi trebalo, ne daj B-že, pripisivati slučajnosti (Shivchei Baal Shem Tov # 150).

U vašem životu, mom životu ili životu svijeta ne postoje slučajnosti.

Ono što se događa i kada se događa je brižno isplanirao Onaj u Visinama. Budući da se u petom tjednu Sefirat HaOmera (brojanja Omera), nalaze i Pesah Šeini i Lag BaOmer, tu mora postojati neka veza - pogotovo jer je taj tjedan paralela sefire Hod koju predstavlja Aharon HaKohen. Što su Pesah Šeni (Drugi Pesah) i Lag BaOmer (33. dan brojanja Omera)? Pesah Šeni je biblijski praznik (Brojevi 9,9-14). Kada je Beit HaMikdaš (Sveti hram) stajao u Jeruzalemu, svaki je Židov morao sudjelovati u donošenju i jedenju pashalne žrtve. Što ako je to propustio? Dobio

Strana 22

je drugu šansu. Mogao ju je prinijeti mjesec dana kasnije, na Pesah Šeni, 14. ijara. Iako Tora govori samo o slučajnom propustu, Talmud uči da je čak i onaj tko je namjerno odbio sudjelovati u žrtvi Pesaha mogao to popraviti na Pesah Šeni (Pesachim 93b).

votima. (Ta se dobrota može proširiti i na druge. O tome ćemo drugom prilikom.) Ali i mi također trebamo otići cadiku da bismo dobili potreban savjet za pronalaženje B-ga. To nas dovodi do Lag BaOmera, obljetnice smrti Rebe Šimona bar Johaja, autora svetog Zohara.

Druga prilika. B-g nam daje drugu priliku ne samo kada slučajno pogriješimo, nego čak i onda kada namjerno zanemarujemo svoju dužnost, ili prkosno i nezahvalno odbijemo priliku da Mu se približimo.

Ovo je svakako pokazatelj B-žje ljubavi i dobronamjernosti prema Njegovom narodu. To je također ilustracija jednog od poznatih učenja Rebe Nahmana: Očaj ne postoji!

Kako je došlo do micve Pesaha Šeni?

Prorok Elijahu jednom je izjavio će Židovi napustiti posljednji egzil zbog svetog Zohara (Zohar 3,124b).

Kako nas knjiga može izvesti iz egzila? Kada je ta knjiga manifestacija Drveta života, i mi ju proučavamo i pitamo cadikim koji je razumiju da nas poduče njezinoj poruci i savjetu, onda nas ona izvodi iz egzila. Svjetlost tešuve (povratka B-gu) sja i naš put izlaska iz egzila je put suosjećanja i dobrote.

Neposredno prije prve godišnjice izlaska, B-g je rekao Mošeu da kaže Židovima da donesu žrtvu Pesah.

Moše je prenio zapovijed i svi su Izraelci to učinili, osim nekolicine onih kojima je to bilo zabranjeno jer su bili u stanju tuma (duhovne nečistoće). To ih je pogodilo, no nisu očajavali. Iako su bili halahički izuzeti i mada je njihova duhovna senzibilnost bila umanjena njihovom tuma, oni su se obratili svom učitelju, vođi i vodiču Mošeu i upitali: "Zbog čega da mi budemo u lošijem položaju?" .(Brojevi 9,7).

Kakve to ima veze s Aharonom HaKohenom? Mi sada znamo da je Moše bio veliki cadik. Ali kako su to znali Židovi u Egiptu? Tko im je rekao da je "on u redu"? Aharon.

Iako je on decenijama bio jedini, neosporni vođa Izraelcima, kad se Moše vratio u Egipat, Aharon je prepoznao i prihvatio veličinu i vodstvo svog mlađeg brata. I rekao je Izraelcima da isto tako učine.

Aharonova poniznost omogućila mu je da odstupi i suglasi se – što je svojstvo sefire Hod – s boljim od sebe.

Njihova iskrena želja izazvala je nikada ranije viđen stupanj B-žje dobrote. Međutim, ne sama po sebi.

B-žja dobrota se očitovala jer su oni odlučili pronaći rješenje zatraživši savjet od cadika. Tako je i danas. I mi, također, želimo biti blizu B-gu.

Unatoč našim urođenim ograničenjima, nedostatcima koje smo si sami natovarili i duhovnoj neosjetljivosti, vi i ja imamo tako snažnu želju za B-gom da pobuđujemo novu razinu B-žje dobrote u našim vlastitim ži-

Nikada ne izgubiti nadu, očuvati svoju želju da budete bolji Židov, ponizno tražiti smjernice od cadikim – zahtjevan je to zadatak, ali izvediv, ako koristite moć tefile (molitve). Tijekom cijelog tjedna sefire Hod, Nebeska su vrata milosrđa otvorena. Vaše molitve se lakše i brže prihvaćaju. Iskoristite priliku!

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: EMOR

Paraša Emor još je jedna prilika na putu ka čistoći uma i čistoći riječi da iskusimo istinsku slobodnu volju i vlastitu moć.

Komentatori pitaju zašto se paraše "Kedošim" i "Emor" čitaju jedna za drugom? I odgovaraju: budući da je B-g dao Izraelu upute kako

postati posvećen u svemu On je isto tako dao upute i za svećenike (kohanim).

Kao što se sjećamo, glavni odlomak u paraši Kedošim bio je "volite

samo zato što znamo da nas ta lju-

Paraša se uglavnom bavi svećeni-

svog bližnjega kao samoga sebe", a

bav spaja sa Stvoriteljem i zapravo

cima. Međutim, budući da nam

njegova je svrha da nas nauči kako

nas čini partnerom u Njegovom

Hram nije dostupan, mi bismo tre-

da unesemo svetost u naše živote,

stvaranju, onda postajemo posve-

bali djelovati kao svećenici u svom

jer mi smo rođeni da budemo

ćeni, i onda možemo postići što god

okruženju. Naš dom je hram i naš

kreatori. Kad kažemo "posvećeni"

želimo.

stol je žrtvenik. Kada počnemo po-

mi pod tim podrazumijevamo da moramo

uzeti

sve

što

Paraša Emor uvijek se čita tijekom

želimo

perioda brojenja omera, koje je vrije-

iskusiti i ponovno to stvoriti na

me čišćenja. Stoga tko god radi du-

način da se postupci ili riječi,

hovni rad u tom vremenu doživlja-

povežu sa Svjetlošću stvaranja.

va više poteškoća nego inače, jer

Kada volimo svog bližnjeg, i pored toga što je on učinio ili rekao,

ovo vrijeme nam predstavlja više

■

stupati na ovaj način mi tada zapra-

vo preuzimamo odgovornost za svoje živote. Tada dobivamo moć da kontroliramo ono što ulazi i ono što će ostati vani - to je stvarna moć. ■ Prevela Tamar Buchwald

mogućnosti za duhovni rad.

Chanoch Ben Yaakov:

Ne zaboravite uzdići svoj govor i svoju viziju Društvo koje se temelji na konceptu grada utočišta udovoljava potrebama svih svojih članova, uključujući mogućnost da ponovno promisle o svom pristupu životu kroz tšuvu pod utjecajem duhovnog nivoa ljudi oko njih. Ovo je vrijednost Tore! Mislite li da bismo mogli uzeti u obzir ovaj pristup umjesto stvaranja okruženja koje uči zločince da postanu još djelotvorniji?

Godina 14 23Broj 29 Strana

Naravno, da bi to funkcioniralo potrebni su ljudi koji će proučavati Toru i na zločince djelovati kao svjetlo. Mislite li da možemo naći takve ljude?

Naše društvo nije savršeno. Kada je makar i samo jedna osoba gladna ili ne nalazi utočište, to je pogreška našeg društva, što znači da smo uzrok jer dopuštamo da se takvi nedostaci nastavljaju događati.

Vrijeme je da ustanemo i zatražimo od ljudi da se usmjere prema vrijednostima Tore, ne kao vjerskim vrijednostima, nego stoga što za sve nas ima smisla da svi ljudi budu oslobođeni oskudice, a to uključuje i one koji žive iza rešetaka i uče kako biti bolji kriminalci, a mogli bi boraviti u gradu utočištu i učiti kako da budu bolji građani i bolji ljudi! ■ Strana 23

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara takvom razinom emesa [istine] on treba biti naš Roš ješiva!" Rabbi Auerbach položio je ispit.

Istina EMET Biti udaljen od laži.

A mi?

Netko vas pita jeste li slobodni u subotu navečer. Vi niste zauzeti, ali vam se zapravo ne dopada ta osoba.

Pa izmislite neku obavezu i ispričate se.

Čak i kada želje srca nagovore čovjeka da prihvati lažni put kao istinit, on u dubini svog srca još uvijek zna da je istinski put "istinitiji" od onog drugog... Svako ljudsko biće tako ima sposobnost da u svom srcu odredi gdje se nalazi prava istina.

— Rabbi Eliyahu Dessler, Teži istini!

DALEKO UNATRAG, barem do Talmuda, u židovskom folkloru nalazimo reference na umjetno stvorene ljude, zvane golemi. Golem izgleda i vlada se poput ljudskog bića i ima brojna ljudska obilježja, uključujući moć shvaćanja i razmišljanja.

Ono što golema od vas i mene dijeli jest to što on nastaje jedino čisto artificijelnim putem. Oblikuje se tijelo od zemlje ili gline i vode, sve dok ono ne poprimi izgled ljudskog bića. Tada se stvorenje oživi, obično čarobnim riječima.

Najpoznatijeg golema načinio je Rabbi Judah Loew u Pragu u XVI stoljeću. Rabin je od gline oblikovao tijelo, a potom je nad tijelom koje je ležalo izgovarao moćne molitve. Na kraju je na čelu stvorenja urezao jednu riječ i stvorenje se pokrenulo.

Ta riječ je bila emet, što znači "istina". Takva je životvorna snaga istine.

Strana 24

Silno želite sklopiti ugovor (ili posao, ili dobiti pozivnicu, ili uslugu), i ubrzo vam usne počnu blebetati u ■ pretjeranoj samohvali.

Test istine Rabbi Shlomoa Zalmana Auerbacha razmatrali su za pročelnika ješive u Jeruzalemu, pa je bio pozvan da održi predavanje pred zajednicom.

Nedugo nakon što je započeo, prekinulo ga je pitanje. Nakon nekoliko sekundi tišine, Rabbi Auerbach je izjavio, "Ta'isi", (Pogriješio sam). Zatim je započeo novu temu, koja je bila u središtu ostatka njegovog predavanja.

Kad se vratio kući, supruga ga je pitala kako je prošlo. "Ne baš dobro", odgovorio je Reb Shlomo Zalman. "jedva da sam započeo kad sam priznao pogrešku. Zapravo, imao sam tri različita odgovora, ali smatrao sam da je to pitanje bilo bliže istini od bilo kojeg od mojih odgovora."

Rabbi Shlomoa Zalmana zaposlili su na to mjesto. Godinama kasnije, čovjek koji je postavio ono teško pitanje otkrio je: "Kad sam mu postavio to pitanje, a on mi je odgovorio: 'Pogriješio sam,' bilo mi je jasno da s

Niste sigurni da ćete položiti test, pa se potrudite sjesti pored najboljeg učenika u razredu, za svaki slučaj ako će vam ustrebati da tijekom testa ovlaš bacite pogled kako biste dobili nagovještaj odgovora na pitanje.

Vjerojatno se možete sjetiti još mnogo vlastitih primjera beznačajnih (a možda i ne tako beznačajnih) manipulacija istinom koje počinite.

Kad postupite pažljivo i nitko vas ne ulovi, one zapravo nemaju nikakvih negativnih posljedice, zar ne?

A i svi to rade, je li tako? Jedna studija je utvrdila zapanjujuću činjenicu da je svaka peta interakcija u općoj zajednici "potpuno prijevarna".

Znamo da to nije u redu no svejedno ostajemo pri tome.

Nije da nismo upozoreni. Postoji izreka na hebrejskom koja se prevodi kao "laž nema noge". To bi moglo značiti da laž nema "noge na kojima može stajati", to jest, da nema osnovu ili temelj, da nije postavljena ni na što stvarno. To bi također moglo značiti da laž "nema nogu za trčaDivrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

nje", da ne može opstati tijekom vremena. Na kraju se laž ispuše i preokrene. Sličan je pojam izražen i u poslovici: "Govor istine je za sva vremena, ali lažljivi jezik tek za čas."

Pa zašto lažemo? Jedna studentica priznaje da "izmišlja priču" "iz straha da će biti prisiljena na zadatak i da će se predstaviti u negativnom svjetlu." Jednom je tako morala propustiti sastanak odbora jer se preklapao s proslavom sedamdesetog rođendana njenog supruga. "Zatekla sam se kako pripremam raznorazne priče koje će me 'zaštititi' od tih strahova", rekla je.

Baš kao što ova priča otkriva, maknite u stranu ponašanje i gotovo sigurno ćete otkriti da je izvor laži strah od nečega. Lažemo jer se bojimo suočavanja s tuđim razočaranjem, ili da ćemo razočarati sami sebe, ili se bojimo da ćemo doživjeti sramotu, gubitak ili bilo koju od drugih mogućnosti.

Jeste li svjesni načina na koji zamagljujete istinu? Možete li prepoGodina 14 25Broj 29 Strana

Svakidašnja svetost

znati strah koji vas potiče na takav izbor?

Ono što ćete sigurno pronaći ispod straha je osobina duše koja je izvan područja umjerenosti. Strah ove studentice da će biti "primorana na zadatak" odnosi se na osobinu odgovornosti, a to "da će se pokazati u negativnom svjetlu" odražava te-žnju za čašću. Ovo su problemi koji se nalaze u osnovi toga i oni obično djeluju ispod praga subjektivne svijesti.

Možete li povezati vlastite strahove sa osobinama duše koje djeluju u vašem vlastitom unutarnjem svijetu?

Kada je na kraju studentica koja je organizirala proslavu sedamdesetog rođendana svog supruga odlučila ne lagati o situaciji, to nije bilo zbog njezine unutarnje svjesnosti, već zbog njene predanosti da govori istinu. Ono što se potom dogodilo za nju je bilo otkriće: "Umjesto groma koji je udario s neba, dobila sam čestitke za značajan rođendan moga

supruga i par konstatacija 'obitelj je na prvom mjestu'. Osjećala sam se kao da mi je dio duše bio spašen."

Na ovaj način je govorenje istine test. Kad učinite istinu svojom praksom, neminovno ćete naići na osobinu (ili osobine) duše koja se nalazi u osnovi straha koji vas potiče na laganje. Vaša predanost istini tako će vam koristiti, jer osobine duše koje se pri tom otkrivaju očito su one koje se uklapaju u vaš plan duhovnog rada na sebi. Kad lažete iz straha, iznevjeravate sami sebe. Ali kad se suočite sa strahom i pogledate s onu stranu njega, položili ste test. Pred vama sada stoje otkriveni vaši sljedeći koraci na putu duše: možete se usredotočiti na osobine duše koje generiraju emocije i time pokreću vaše negativno ponašanje.

Svijest o tome otkrit će vam koliko je strah zapravo bez osnova, a opet kako čvrsto u šaci drži vaše ponašanje. Svijest o tome presudna je kako biste se osposobili da položite test istine i laži. S vreme-

Strana 25

(nastavak s 25. stranice)

Alan Morinis:

nom sama istina će postati unutarnja snaga na koju se možete osloniti.

Jednostavna istina Židovska tradicija osuđuje laž i slavi kazivanje istine, baš kao što bismo i očekivali. Međutim, ako istražimo ovu osobinu duše, ustanovit ćemo da nas ni život ni musarsko učenje ne pozivaju na pojednostavljen pristup. Istina je delikatna stvar. Njezino se tkanje vrlo lako rastegne i potrga. Istina je svestrana - pogledajte koliko će viših ciljeva biti spremno žrtvovati istinu zbog nečeg drugoga. Istina može biti jednostavna, ali češće je varljivo složena i nije uvijek jedina. I kao što uči Alter iz Novarodoka, lako se zbunimo oko istine, jer se istina može pred nama pojaviti pod krinkom laži, baš kao što se laž može pokazati u zamkama istine."

Istina često dolazi u obliku laži kad se najavljuju revolucionarna znanstvena otkrića. Na primjer, u osamnaestom je stoljeću Edward Jenner objavio da je postupkom vakcinacije spriječio obolijevanje od velikih boginja i odmah je proglašen nadriliječnikom. Tek je kasnije dokazano da je ovo naizgled sumnjivo otkriće zapravo bilo točno. A na temelju laži koja se maskira kao istina, trebamo samo navesti sve medicinske terapije koje su doista lažne poput pijavica i puštanja krvi te mnogih drugih koje su danas popularne – pa iako se u njih ustrajno vjeruje.

Budući da želimo razumjeti i razviti osobinu istine kao optimalno podešene značajke svog unutarnjeg života, mi se ne fokusiramo na istinu kao da je ona nešto kruto, objektivno i izvanjsko. Umjesto toga,

Strana 26

Svakidašnja svetost istina koju ćemo istražiti je subjektivna. Test koji primjenjujemo u potrazi za istinom stoga nije strogo empirijski. Vidjet ćete da židovska tradicija razumije da je istina situacijska, a i mi sami smo dio te situacije.

Prelijepa mladenka Bacimo se odmah na jedan škakljivi primjer. Mogu zamisliti da ste se našli u situaciji sličnoj ovoj, kada obaveza i istina međusobno kolidiraju.

Među brojnim zapovijedima koje su vjerske obaveze za Židove nalazi se i dužnost da se hvali mladenku.

Zapovijed je "hvaliti je". I evo, mladenka stoji tu pred nama: čudna, nezgrapna, neuredna. Što uopće možete reći a da bi se smatralo pohvalom? Ne možete pronaći niti jednu osobinu koja vam omogućava ispunjenje zapovijedi. U svakom slučaju ne ako govorite istinu. I onda, hoćete li slagati ili ćete reći golu istinu o onome što vidite pred sobom?

Ova je situacija u središtu rasprave između Šamaja i Hilela, dvije

velike ličnosti koje se više puta pojavljuju u Talmudu. Šamaj zauzima stav da mladenku treba hvaliti u skladu s pozitivnim osobinama koje ona osobno posjeduje. Drugim riječima, trebali biste je promatrati sve dok ne uspijete pronaći barem jednu hvalevrijednu osobinu, koliko god to bilo teško učiniti, a zatim joj pjevati hvalospjeve za ono što ste pronašli.

Hilel iznosi drugačije mišljenje.

On kaže da sve mladenke treba hvaliti kao "divne i ljupke".

Na to Šamaj uzvraća: "Što ako ■ mladenka šepa ili je slijepa, treba li je hvaliti kao 'divnu i ljupku'? Nije li nam Tora rekla: 'Drži se podalje od laži'?" Šamaj je tu dobro poentirao, pozivajući se na vrlo jasno načelo navedeno u Tori: ne laži. Kad Hilel daje odgovor on Šamaju ne odgovara izravno na stih iz Tore. Umjesto toga, on daje usporedbu: "Kad netko kupi nekvalitetan proizvod na tržnici, treba li kupljeno pohvaliti pred njim ili mu pred njim naći manu? Čini nam se da ga treba pohvaliti."

Ova analogija nije nešto što bih osobno pokušao obraniti - poistovjećeivanje mladenke s kupljenom robom - ali pokušajmo to ostaviti po strani i približiti suštini onoga što Hilel govori o istini.

Hilel kaže da nam ne bi trebalo prvenstveno biti stalo do toga kako se naše riječi podudaraju s provjerljivim stvarnim stanjem, već do utjecaja koji će naša izjava imati na drugu osobu. Predmet (ili mladenka) može biti vrlo nesavršen - svatko tko ima oči može to vidjeti - ali da li nas to obavezuje da tu istinu i kažeDivrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost

mo? Njegov odgovor je ne, ne ako će naše riječi povrijediti osobu.

Pa na čemu smo onda? Trebamo li na govorenje istine gledati kao na nešto nedodirljivo, kao što se čini da Šamaj preporuča? Ili postoje okolnosti u kojima je opravdano - ili možda čak i bolje - ne reći istinu, na primjer kao kada je svrha služiti višim ciljevima?

S tim se problemom suočavamo sve vrijeme dok odlučujemo što ćemo reći, a što ne, pri svakoj našoj interakciji. Kojih se smjernica držimo?

Trebamo li uvijek govoriti golu i iskrenu istinu, bez obzira na sve; ili je bolje zauzeti više relativističku poziciju, mijenjajući ono što kažemo sukladno okolnostima i perspektivi?

Laganje Razmislimo li samo na trenutak, postaje jasno da je većina laži izrečena kako bismo zaštitili sebe ili povrijedili nekog drugog. Te se vrste manipulativnih ili zlonamjernih motiva za prevaru nikada ne mogu opravdati. Izvrtanje istine na sebičan ili škodljiv način ima negativne posljedice za čitav svijet budući da laž razjeda istinu koja je jedan od stupova svijeta, kako uči Rabi Šimon ben Gamliel. Ovakvo laganje podriva jedini standard koji nam omogućava da vjerujemo jedni drugima.

I to nije sve. Postoje i duhovne posljedice laganja. Obmana podriva dušu osobe koja nije posvećena istini. Kad lažemo po navici, dodvoravamo se, hvalimo se, varamo i na druge načine negiramo istinu, utjecaj toga se upisuje na našoj najdubljoj unutarnjoj razini. Osobine duše koje nisu uravnotežene ostaju takve ili skreću još više prema patološkim Godina 14 27Broj 29 Strana

krajnostima. U Putu pravednika Rabbi Moshe Chaim Luzzatto nam kaže da je laganje duhovna bolest.

Na kraju potpuno gubimo kontakt s dušom. U Talmudu se uči da okorjeli lažljivac nije u stanju vidjeti Šehinu (B-žansku Prisutnost).

Jednostavan (iako poražavajući) zaključak je da laganje može oštetiti svjetove, kako vanjske, tako i unutarnje.

Ali život je složen i sigurno postoje okolnosti u kojima naša istina nije ono što bi trebalo reći. Neki izjednačavaju "istinu" s izražavanjem onoga što misle, ali reći što mislite može biti tek iznošenje vaše nepreispitane predrasude ili pristranosti.

Pa čak i kad ima činjenica na koje se možete pozvati, i one su jasne, ponekad iskrena istina može biti bru-

talna. Znam iz priča koje priča moja supruga o svom radu kao liječnika u palijativnoj skrbi da, kako se neki ljudi približavaju kraju svog života, oni doista ne žele da im se kaže da imaju terminalnu dijagnozu. Je li ispravno da im tu informaciju nametnemo, na ime svoje iskrenosti? I je li opravdano iskreno progovoriti pa makar i istinu kako bismo ublažili vlastitu bol, kada time bol prenosimo na nekoga drugog, koga naše riječi povrijede?

Kojim se mjerilima voditi! Istina je nepouzdana, a može biti čak i štetna. S druge strane, laž je opasna i vrlo često štetna. I zasigurno si ne možemo dopustiti da odbacimo istinu kad god se zapetljamo s odgovorom. Takav relativizam predstavlja klizak teren. ■

Strana 27

VELIKI PREOKRET

Kako su Izraelci slomili zajednicu za koju se mislio da nikada neće pristati na cijepljenje: ‘To je bio rat‘ Jutarnji list, 23.4.2021. piše: Ivan Fischer Krajem prošle godine, diljem haredskih četvrti u Izraelu pojavljivali su se ulični plakati koji su upozoravali na opasnosti cijepljenja Jučer niti jedna osoba nije umrla od koronavirusa u Izraelu, po prvi put u više od deset mjeseci. Među ukupno 35,027 testiranih osoba samo je 129 novih slučajeva, što znači da je pozitivnih tek 0,4 posto. Izrael ovakve brojke može zahvaliti dosad najuspješnijoj kampanji cijepljenja u svijetu - gotovo 60% svih građana već je primilo obje doze cjepiva, te više od 80% svih starijih od 16 godina.

No, ove brojke nisu samo uspjeh zdravstvenih radnika koji su organizirali i davali doze ljudima, već i onima koji su vodili kampanju za promicanje cijepljenja, gdje su najveći izazov bile konzervativne, ultra-ortodoksne zajednice.

Otprilike 12,5% stanovnika Izraela su Haredi, ultra-ortodoksni židovi koje moderne židovske struje smatraju odstupanjem od vjerodostojnog judaizma, te odbacuju vrijednosti prosvjetiteljstva. Oni nisu homogena skupina, već obuhvaća brojne ultra-ortodoksne zajednice u manjim ili većim mjestima, svaka sa svojom posebnom kulturom, ideologijama i stilom života.

Krajem prošle godine, diljem haredskih četvrti u Izraelu pojavljivali su se pashkevili - ulični plakati - koji su upozoravali na opasnosti cijepljenja. Namijenjeni Haredima koji ne koriste društvene mreže i internet, slali su slične poruke kakve se mogu vidjeti na prosječnom Facebook zidu.

“Cjepiva protiv korone povezana su s mračnim urotama i velikim opasnostima,” pisalo je na jednom posteru. “Tko zna bi li više od tisuću ljudi koji su umrli u Svetoj zemlji, neka nas svemogući zaštiti, bilo živo da nisu uzeli cjepivo,” pitao se drugi poster.

Page 28 Strana 28

Vlasti bi potom brzo poslale komunalne djelatnike ili unajmile lokalce da prekriju takve postere s porukama Ministarstva zdravlja. “Vjerska presuda! Veliki rabini Izraela kažu da se treba cijepiti,” pisalo bi na jednom. “Cjepiva su veliko iskupljenje,” pisalo bi na drugom.

Kako je za američki NPR ispričao konzultant za odnose s javnošću Avi Blumenthal, ulični rat trajao je oko dva tjedna, nakon čega su aktivisti protiv cjepiva odustali. “Oni bi postavili jedan, mi bi ga prekrili. Oni bi postavili jedan, mi bi postavili jedan. Pretvorilo se u rat. Oni su se izmorili,” kazao je Blumenthal, hared, koji je radio s Ministarstvom zdravstva kako bi privolio ultraortodoksnu zajednicu da prihvate cijepljenje.

Ono što je zajedničko svim haredima je bogati društveni život, koji se vrti oko vjere i zajednice, u sjedištu koje je uvijek njihov rabin. Svi se okupljaju u sinagogama tri puta dnevno za molitvu, obrazuju se na velikim religijskim sjemeništima, i svakog sabata održavaju “tische” okupljanja. Epidemiološke mjere za harede su bile svetogrđe, i stoga su ih mnogi ignorirali, a haredski rabini strahovali su da bi gubili sljedbenike ako ne bi održavali okupljanja, kazao je Blumenthal.

Odlazeća vlada premijera Benjamina Netanyahua - koja se punom parom pripremala za nove izbore računala je na značajan postotak glasova hareda, zbog čega je vrlo blago nastupala prema haredskim vjerskim vođama, dok su diljem države rasli brojevi zaraženih i nametale se sve žešće mjere kojih su se ostali građani morali pridržavati.

Vodeći ortodoksni rabini iz grada Bnei Brak, gdje je većina stanovništva ultra-ortodoksna, isprve su odbili podržati cijepljenje - htjeli su prvo čekati i vidjeti koje će biti posljedice cijepljenja u SAD-u i među Izraelcima. Na sastanku s čelnim ljudima zdravstvenog sustava 13. prosinca, vodeći rabin u gradu, Yehuda Silman, kazao je: “Mislim da ćemo pričekati dok ne prođe prva faza cijepljenja. Za nas je prerano da izađemo sa službenom podrškom.”

No, tjedan dana kasnije, rabinski sud hasidske dinastije Belz, jedan od najutjecajnijih, podržao je cijepljenje. Blumenthal je pred rabine doveo zamjenika čelnika Ministar-

stva zdravstva, Itamara Grottoa, koji im je objasnio da su glasine koje su ih najviše zabrinjavale - da cjepiva čine žene neplodnima lažne. Kada su rabini pristali na cijepljenje, brojni drugi su ih slijedili.

Oni koji su se i dalje protivili većinom su bili oni koji su pratili alternativne medije. Za ultra-ortodoksne židove, od kojih mnogi izbjegavaju i televiziju i pametne mobitele, jedan od izvora vijesti su telefonski govorni automati s vijestima.

Među haredima počele su se širiti brojevi anonimnih automata, koji su upozoravali na opasnosti cjepiva i prenosili anegdote o ljudima koji bi umrli nakon cijepljenja.

Blumenthal je rekao NPR-u kako je pratio kamo ide novac od zarade tih automata, i otkrio da financira postere protiv cijepljenja na ulicama. Većina hareda koji su zvali te automate koristili su “košer telefone” ima ih oko 430.000 ultra-ortodoksnih Izraelaca - kojima vijeće rabina može zabraniti pozivanje nepoćudnih brojeva - poput linija za telefonski seks ili usluga za spajanje parova. Blumenthal je uvjerio vijeće da na crnu listu stavi i brojeve antivakserskih automata, nakon čega su pozivi prestali, a automati se ugasili.

U konačnici, najveći je učinak na cijepljenje hareda možda imala i potresna ljudska priča. Osnat Ben Sheetrit bila je 31-godišnja majka četvero djece koja je vodila salon za perike i vjenčanja u naselju pored Jeruzalema. U veljači je trebala roditi svoje peto dijete, i bojala se cijepljenja, čak i nakon što su izraelski liječnici i rabini preporučili cijepljenje i za trudnice.

Njen muž Yehuda Ben Sheetrit ju je nagovorio da dogovori termin za cijepljenje u veljači, no prije nego što je primila cjepivo, zarazila se koronom i završila u bolnici. Rodila je dok je bila na intenzivnoj njezi, no

Divrej Tora

njezina beba je preživjela samo nekoliko sati, a ubrzo nakon djeteta, preminula je i majka.

Yehuda Ben Sheetrit kaže kako su se onda počele širiti laži.

“Teoretičari zavjera iskoristili su našu priču,” rekao je. “Odlučili su se boriti s nama, i bilo je kao da se borimo s vojskom.

Tvrdili su da je moja žena bila cijepljena, te da je zato umrla.

Osjećao sam se kao da mi okreću nož zabijen u trbuh,” kazao je Ben Sheetrit.

Udovac i njegova obitelj počeli su davati intervjue za ultraortodoksne i vodeće medije u Izraelu. Naglašavali su kako Osnat nije bila cijepljena, a da je bila, vjerojatno bi preživjela.

Jedan od rođaka kazao je kako je i sam vodio grupu protiv cijepljenja na društvenim mrežama, no da ju je ugasio nakon što je Osnat umrla.

Uz odobrenje obitelji, Blumenthal je pokrenuo kampanju na društvenim mrežama s porukom: “Cijepite se zbog Osnat”.

Kampanja je potakla val cijepljenja, a mnogi građani Bnei Braka kazali su za NPR kako je priča o njezinoj smrti bila prijelomna u donošenju odluke da se cijepe.

Yehuda Ben Sheetrit, koji se s obitelji preselio u novi dom jer je, kaže, njegovoj djeci bilo preteško u staroj kući bez njihove majke, rekao je da ga često nazovu nepoznati ljudi koji strahuju od cjepiva. Ben Sheetrit ih redom poziva kod sebe, a neki i dođu.

“Ne moram pričati mnogo s njima,” kaže. “Vide kakva je situacija s djecom kod kuće.

Ne treba im puno da shvate... cjepivo je pravi odgovor.” ■

Godina 14

Broj 29

NAKON SEDAMDESET GODINA

Umjetna inteligencija riješila misterij drevnih biblijskih svitaka Index.hr, 22.4.2021.

STRUČNJACI tvrde da je umjetna inteligencija (AI) prvi put otkrila da su dio tajanstvenih drevnih svitaka s Mrtvog mora napisala dvojica, a ne jedan pisar i da su međusobno oponašali rukopis.

AI je analizirala najduži tekst, poznat kao Veliki Izaijin svitak.

Ustanovila je da su vjerojatno dvije nepoznate osobe prepisivale tekst gotovo identičnim rukopisom.

Svitci s Mrtvog mora, među kojima se nalazi i najstarija poznata verzija Biblije, fasciniraju javnost još od njihova otkrića prije nekih 70 godina. Prve svi-

tke pronašao je beduin u špilji u u okolici Kumrana, na sjeverozapadnoj obali Mrtvog mora.

Kumranski spisi sadrže rukopise, uglavnom napisane na hebrejskom, kao i na aramejskom i grčkom, a vjeruje se da potječu iz otprilike trećeg stoljeća prije Krista, piše BBC. Veliki Izaijin svitak

Izaijin svitak jedan je od oko 950 različitih tekstova otkrivenih četrdesetih i pedesetih godina. Jedinstven je među svitcima po tome što su njegova 54 stupca podijeljena u polovice, napisane u gotovo ujednačenom stilu.

Stručnjaci sa Sveučilišta u Groningenu u Nizozemskoj pregledali su

Izaijin svitak služeći se umjetnom inteligencijom i programom za prepoznavanje uzoraka. Uspjeli su na digitalnim slikama izvući drevne tragove tinte.

"Tragovi tinte pokazuju kretnje mišića osobe i specifični su za tu osobu. Vjerojatno je da su dva pisca međusobno surađivala kako bi pokušala zadržati isti stil pisanja", naveli su autori istraživanja i dodali da su

pisari imali sličan rukopis i da su vjerojatno prošli istu obuku u školi ili obitelji.

Rekli su da su s tolikom preciznošću oponašali jedan drugoga da ih do sada moderna znanost nije mogla razlikovati. ■

Sramotno je kako se ova državna politika odnosi prema žrtvama Jasenovca Telegram, Sanja Modrić, 22.4.

Tri kolone. Opet. Jer se Andrej Plenković duri na predsjednika Republike Zorana Milanovića pa to pokazuje tamo gdje se to ne smije. Tamo gdje se bijedni ispadi napuhane taštine ne mogu tolerirati Baš danas je rođendan moga pokojnog oca. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je gimnazijalac. Na nastavu se malo išlo, pa malo ne, pa onda opet ne. Okupatorske vlasti smjenjivale su jedna drugu pa je zločinački poredak i u škole postavljao svoje ravnateljske pijune. Tatina obitelj, did, baba i njih petero djece, bila je u Sinju gladna. Kad im je rođak jednom donio zeru mesa pa su se djeca najela, tata je cijeli dan povraćao. Želudac se odvikne od hrane. Zimi su se smrzavali kao štakori.

U nekoj ledenoj noći, mislim 1942., moj se otac išuljao iz kreveta i otišao na trg na kome su fašisti podigli vješala. Da. Ljude su vješali za vratove.

Druge su depotrirali u logore.

A balavac je naumio donijeti s tog trga neke drvene grede koje su se mogle založiti u peći.

Da raspoloži mater.

No did ga je čuo i pošao ga je tražiti. Poludio je od užasa kad je vidio što mu sin tegli kući.

Sve će ih pobiti kad ga nađu.

Onda su te grede u tri sata ujutro vratili gdje su bile. Moj

Page 29 Strana 29

dobri djed Jakov čekao je da dođu po njih, ali nisu. Noć ih je zaštitila.

Sramota u Jasenovcu To sada pričam zbog ove božje sramote u Jasenovcu. Tri kolone. Opet. Jer se Andrej Plenković duri na predsjednika Republike Zorana Milanovića pa to pokazuje tamo gdje se to ne smije. Tamo gdje se bijedni ispadi napuhane taštine ne mogu tolerirati.

Ne mogu i ne smiju zapravo nikad onome tko je na mjestu s koga se vodi država, a pogotovo kad se odaje spomen hrvatskim građanima koji su kao šugavi psi mučeni i ubijani u us -taškim logorima jednog bezumnog i poživinčenog vremena.

Pubertetska reakcija premijera Može li se bar u takvim situacijama pokazati samokontrola?

Ozbiljnost? Doraslost? Očito da ne. Pa si je premijer dopustio pubertetsku reakciju na Milanovićev poziv da se ide zajedno: ”Nema razloga da u tom pogledu nešto glumimo”. To je jučer ponovio i svim HDZ-ovim gazdama poslušni Branko Bačić, utoliko sada predsjednik Kluba zastupnika Plenkovićeve stranke u Saboru: ”Ne treba glumiti, to bi bilo licemjerstvo”.

A potom su – da se zabašure činjenice koje su već svima jasne – krenule paralelne izmišljotine kako su se delegacije

morale odvojiti ”zbog epidemioloških razloga”. Aha. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek opredijelila se za taj pravac pa je svojim šuškavim, kulturnim glasom, zamolila da se stvari krivo ne tumače kad je sve to jedino zbog zdravlja. Pa kako krivo kad se navodno pogrešno protumačeni Plenković prethodno sam očitovao da je sam sebi važniji od ičega?

Vlada ne čini ništa oko ZDS Dakle, potpuno je u pravu dr.

Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, kad upire prstom ravno u premijera. Čovjek naprosto ima dva zdrava uha pa ga je čuo što kaže. Zvučni valovi – receptor.

A predstavnici postradalih naroda i žrtava Jasenovca osjećaju se namagarčenima i zato što Vlada ni ove godine nije učinila ništa da se zakonski potpuno nedvosmisleno zabrani ustaška krilatica ”za dom spremni”. No Plenković na to izjavi kako nije istina da su baš zbog toga ljuti i razočarani. Istina je, kaže Kraus. Nije, kaže Plenković. Kao suvereni vlasnik svega pa i tuđih osjećaja.

O ‘finoj distinkciji’ i ‘kontekstu’ I da se sve začini baš kako treba, Gordan Jandroković ponovno objašnjava kako ”postoji kontekst” u kome je sporni ustaški pozdrav ipak prihvatljiv.

Divrej Tora

”Volio bih naglasiti da moramo praviti razliku između ustaškog simbola i simbolike HOS-a iz Domovinskog rata”, kaže na današnji dan predsjednik Sabora.

O pokušaju da obrani tu ”finu distinkciju”, koju dijeli i Plenkovićevo Vijeće za suočavanje s prošlošću, još lani je nešto dosta bitno rekao bivši HOS-ovac Ante Prkačin: ”Mi HOS-ovci nastali smo na tradiciji ustaša, o tome nema nikakve dvojbe”.

Na kraju je Bačić u pravu Sve su pripovijetke i fabulacije o sindromu triju kolona, znači, šuplje i atakiraju na dostojanstvo zdrave inteligencije hrvatskih građana. Prema žrtvama Jasenovca ova se državna politika odnosi kao prema trinaestom prasetu. Tu je pa ga trpiš kad je već tu, ali zapravo samo smeta, gnjavi, skviči i plete se pod nogama, traži jesti a mlijeka za njega nema i neće ga biti. Utoliko je na koncu i bolje da su se delegacije razdvojile.

Barem da se ne lažemo.

Jer kad već ni elementarna pitanja Holokausta nisu iznad dnevne politike, iznad zamjeranja biračkom tijelu ultraške desnice, iznad pristojnosti prema eksterminiranim Židovima, Srbima, Romima i antifašistima u doba NDH, pa čak ni iznad narcisoidnih poriva Andreja Plenkovića, zašto da se licemjerimo?..... ■

Godina 14

Broj 29