3_02 Divrej Tora cav hagadol 5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 24

Zagreb, 24. ožujka 2018. - 8. nisana 5778.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat HaGadol Jeruzalem 17:12

18:29

Zagreb

17:54

18:56

Rijeka

18:00

19:02

Split

17:51

18:53

Dubrovnik 17:45

18:46

Vinkovci 17:42

18:44

Sarajevo 17:44

18:45

Doboj

17:45

18:47

B. Luka

17:49

18:50

Beograd 17:35

18:39

Novi Sad 17:38

18:42

Subotica 17:39

18:43

Zrenjanin 17:36

18:39

Niš

17:29

18:31

Beč

17:53

18:55

Frankfurt 18:24

19:26

Edison, NJ 18:54

19:56

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan,

utorak 27.3.2018.

Alot Hašahar

5:16

Najranije Talit

5:52

Nec Hahama

6:46

Najkasnije Š’ma

9:54

Zman Tefila

10:57

Hacot

13:02

Minha Ketana

16:41

Plag Haminha

17:59

Šekia

19:18

Cet Ha-kohavim

20:00

Broj 24 divrejtora@gmail.com

Paraša Cav

(Vajikra 6,1-8,36) B-g govori Mošeu da uputi Aharona i njegove sinove u prava i duţnosti koje će imati kao kohanim (svećenici) koji prinose korbanot (ţrtve) u Svetištu.

Vatra na ţrtveniku mora se odrţavati sve vrijeme. Na njemu se do kraja spaljuju ţrtve: ţile iz masnoće, a što se prinosi kao ţrtva za mir, grijeh i krivnju; i šaka onoga što se odvaja od pripremljena jela.

Kohanim jedu meso od ţrtve za grijeh i krivnju, kao i ostatak priprem-

ljenog jela koje se prinosi kao ţrtva.

Mirovnu ţrtvu jede onaj koji ju je donio, osim dijela koji pripada kohenu.

Sveto meso ţrtve mora pojesti obredno čista osoba na za to određenom svetom mjestu i u određenom vremenskom periodu.

Aharon i njegovi sinovi ostaju u prostoru Svetišta sedam dana. Za to vrijeme Moše ih uvodi u svećeničku sluţbu. ■ Prevela: Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija- 11 p'sukim –

ţrtve se neće prinositi. B-g odgova-

6,1-11

ra: ”Ja sam već pripremio što treba

Nakon uvodnih opisa različitih korbanot u prošlotjednoj sedri, sada dolazimo

do

opisa

svakidašnje

sluţbe u Mikdašu.

Nakon što je gorjela čitave noći, prva stvar ujutro (prije izlaska sunca) je pobrinuti se za vatru na Mizbei'ahu. Ovaj prvi dnevni zadatak relativno je manje vaţan od drugih poslova, iako su ga mladi kohanim s oduševljenjem traţili i borili se za čast „T'rumat HaDešen”. Kohen koji obavlja ovaj zadatak prvo bi uklonio pepeo iz plamenova Mizbei'aha te ga stavio uz Mizbei'ah. Potom bi se presvukao u druge haljine (nešto manje kvalitete od onih koje se nosilo za „redovnu” hramsku sluţbu) te pepeo odnio na točno određeno „čisto” mjesto izvan tabora.

Vatra na Mizbei'ahu trebala je uvijek gorjeti i nije bilo dopušteno da se ikada ugasi.

Dio od početka parše Cav pa do ove točke je odlomak iz dnevnih čitanja pasusa o korbanot iz molitve Šaharit.

Vrlo je vaţno deklamirati odlomke o korbanot, što se temelji na konceptu ”A naše će usne biti zamjena za junce”. Gemara prenosi sljedeće: Avraham Avinu upitao je B-ga „na koji će način moji potomci trebati pribavljati otkup za svoje grijehe?”.

B-g mu je rekao da će ţrtve pomoći pribaviti pomirenje. Avraham je tada upitao što će biti u vrijeme kada Beit HaMikdaš ne bude stajao i Strana 2

za tu mogućnost. Sve dok čitaju odlomke Tore o ţrtvama, ja ću to smatrati kao da su zaista prinijeli ţrtve, i oprostit ću im njihove zloće.” Na tu ideju ukazuju riječi u

Halehem, prinos dvije štruce kruha

uvodnom pasuku sedre. Zot Torat

na Šavuot.). Ostatak ”minhe” pojeli

ha'Ola - Ova (komponenta) Tora o

su muški kohanim na duţnosti u Beit

Ola

HaMikdašu u vrijeme tog prinosa.

- Hi ha'Ola

...

- To je

(komponenta) Ola.

Levi – druga alija - 22 p'sukim –

Mišna u Joma opisuje entuzijazam

6,12-7,10

kojim bi se kohanim natjecali za čast

Svakog dana, Kohen gadol je ■ trebao

brige o vatri na Mizbei'ahu. Kada bi dobili znak od starijeg kohena na duţnosti ”da krenu” mladi bi kohanim bi potrčali uza rampu - prvi koji bi došao do vrha Mizbei'aha vršio bi taj zadatak. Kada se dogodilo da je jedan kohen pao s rampe (netko ga je gurnuo) i ozlijedio se, učenjaci su promijenili način izbora između mnogih kohanim, u manje opasno brojanje prstiju kohanim postavljenih u

krug,

nasumično

odabranog

velikog broja.

Tora se potom vraća na temu o ”prinosu hrane”, na minha. Mala količina smjese brašna i ulja i sav tamjan (l'vona) bili su uzeti i stavljeni na Mizbei'ah da se spali. ”Minha” nije smjela biti hamec (postoje iznimke od tog pravila, posebno neke od menahot koje su pratile prinos Toda, koji se zbog toga nije prinosio na Pesah - to je razlog zašto ne kazujemo ”Mizmor L’Toda”, T’hilim 100, na Pesah.

Drugi izuzetak / izuzeci su Štei

prinijeti prinos hrane od desetine eife brašna (plus ulje i začin) - pola ujutro i pola prije večeri. Ova minha se nije jela, već je u cijelosti bila spaljena na Mizbei'ahu. ”Hatat” se klao na istom mjestu kao i ”Ola” (konkretno, na sjevernoj strani Mizbei'aha). Sastavni dio ţrtve za grijeh je jedenje njezina mesa od strane kohena (kohanim) koji ju je prinio u ime grešnika.

Meshech Chochma ističe da je kohen koji se bavio ţrtvom bio onaj koji je trebao jesti od nje, jer samo on će znati jesu li njegove kavanot (misli i namjere) bile ispravne ili nisu. Time što jede ţrtvu on se izjašnjava da je zaista učinio i mislio sve što je bilo potrebno. (Kazna za kohena koji namjerno jede od nevaţeće ţrtve - u tom slučaju, on je jedina osoba koja je mogla znati da je ţrtva nevaţeća – bila je kazna ”smrti s neba”.) U ovom pitanju vidimo visok stupanj odgovornosti koji osoba snosi za svoje vlastite postupke.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Određene hata'ot, čija je krv bila

biti spaljeno. Ako je š'lamim za

donesena u Mikdaš, nije se jelo, već

ispunjenje zavjeta, njezino meso

su bile u cijelosti spaljene na Miz-

moţe se jesti dva dana, dok trećega

beiahu.

dana postaje „notar”.

Kli Yakar ističe da Tora zapovijeda

Zabranjeno je jesti ”pigul”. Pigul je

manji je prekršaj, ali je svejedno

prinošenje hatat i ašam (ţrtvi za gri-

vrsta nevaţećeg korbana, kod kojega

zabranjeno. To je razlog za ”kašeri-

jeh i krivnju) na istom mjestu u

ono što čini korban nepodobnim za

ranje” mesa.

dvorištu Beit HaMikdaša na kojem se

Mizbei'ah nije nešto fizičko, niti

prinosi Ola, kako bi se zaštitilo

pogreška u postupanju kohena, već

osjećaje i privatnost grešnika. Ljudi

kriva misao (kavana), određenih

koji su ga vidjeli na tom mjestu

vrsta. Značajno je da same nepri-

mogli su pretpostaviti da on prinosi

kladne misli mogu utjecati na sve-

Ola i ne bi automatski pomislili da

tost korbana.

je sagriješio. To je slično jednom od razloga zbog kojih je Amida tiha molitva - to štiti onoga koji moli od neugodnosti zbog nečega što je moţda uključio u svoju molitvu, a što bi drugi mogli čuti.

Ovo je jedan od mnogih, mnogih moralnih pouka koje se mogu naučiti iz korbanot. Zašto bismo ”gubili svoje vrijeme” učeći o korbanot? To je moţe pitati samo netko vrlo ograničenih pogleda. Moţda je ovo je-

Zabranjeno je jesti od korbana koji je postao tamei (ritualno nečist). To se kaţnjava s makot. Tamei korbanot mora se spaliti. Osoba koja je tamei i koja svjesno jede meso korbana podlijeţe ”koreitu” ( „odsjecanju” od strane B-ga).

svete) ţivotinje.

Jedenje krvi ptice ili sisavca nosi smrtnu kaznu (s Nebesa). Jedenje mesa s krvlju koja je još u njemu

Ono što slijedi je više pojedinosti o š'lamim: koji dijelovi idu na ţrtvenik, a koji dijelovi idu kohenu, itd.

Tu su pravila raznih vrsta korbanot koje nam je B-g zapovijedio na Sinaju.

Najozbiljnija pogreška kod kavane jednog kohena je ona koja se tiče vremena. Pogreška u vezi mjesta na kojem se jede korban, na primjer, manje je ozbiljna (barem što se tiče kazne). Ako kohein misli jesti od korbana u vrijeme kada to više nije

Neke masnoće košer ţivotinja za-

dopušteno, tada pogrešna kavana

branjeno je jesti. To je zabrana ”hei-

čini korban ”prvoklasnim pigulom”.

leva”. Postoje razlike između heileva

To se slaţe s našim prethodnim

od korbana i onog obične hulin (ne-

stanovištem u vezi šabata i Miškana,

dan od razloga. Šliši – treća alija - 28 p'sukim – 7,11 -38 Tora zatim raspravlja o š'lamim, i počinje konkretno s ”toda”. Uz ţvotinjsku ţrtva prilaţu se razne vrsta vafla i kolača. Dijelovi ţivotinje spaljuju na ţrtveniku, drugi se dijelovi daju kohenu, a ostatak će pojesti onaj koji je donio korban. Korban se mora pojesti do ponoći (stvarni krajnji rok je zora; ponoć je postavljena kao mjera opreza). Zabranjeno je ostaviti bilo što od korbana do jutra; ono što je preostalo mora Godina 11 3 Broj 24 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

da je svetost vremena „veća” od

korbanot nisu bile „hokus-pokus, i

svetosti mjesta (iz draša Rabbi Fabi-

oprošteno nam je ” ţrtve. To ne

ana Schönfelda).

funkcionira na taj način. I nikada niti nije. Ţrtva za grijeh, bičevanje

R'vi'i - četvrta alija - 13 p'sukim –

od strane Sanhedrina, čak i smrtna

8,1-13

kazna, morala je biti popraćena sa

Nakon što je utvrdio pravila, B-g sada zapovijeda Mošeu da uzme Aharona, njegove sinove, posebne haljine kohanim, ţrtvene ţivotinje, i ulje pomazanja, te izvrši obrede svečanog otvaranja Miškana u prisustvu naroda. Moše oblači Aharona u odjeću Kohen gadola, pomazuje njega, ţrtvenik i posuđe Miškana.

On

također

odijeva

Aharonove

sinove.

stvarnom t'šuva i vidui. Kada srce time da el pripada prvoj polovici

nije prisutno u jednadţbi korbana,

Tore, a jesod je prva riječ druge

B-g ljude stalno kaţnjava za is-

polovice. Ova se sredina pojavljuje

prazna djela bez smisla i samo

znatno ranije u Tori u usporedbi s

forme radi. Obredi imaju duboko

”tradicionalnom” sredinom daroš

značenje i smisao, ali srce i duša

daraš, u Paršat Šemini, Vajikra 10,16.

osobe moraju biti zaista uključeni,

Isto tako, alef od hu u 8,28 je sredina

inače korban ne vrijedi (čak i manje

prema slovima, i daleko je od veli-

od) ništa.

kog vav u gahon u Vajikra 11,42. Još uvijek čekamo na uvjerljivo objaš-

Prema Rašiju sedmodnevni period

njenje u vezi tog odstupanja. Ako

svečanog otvaranja Miškana pretho-

netko ima nešto za reći o tome,

dio je njegovu podizanju. To je, kaţe

molim pošaljite mi.

Raši, još jedan primjer ein seder

Hamiši – peta alija - 8 p'sukim –

mukdam u'm'uhar batora, da Tora ne ide uvijek kronološkim redoslijedom.

8,14-21

■

Šiši – šesta alija - 8 p'sukim – 8,2229 Drugi ovan se potom prinosio (kao š'lamim

nazvan

eil

hamilu'im)

nakon čega je slijedilo nekoliko postupaka, kao što je navedeno u Tori. Imajte na umu da je Moše

Jedan junac je doveden kao ţrtva za

Rabeinu bio aktivni sudionik u

grijeh, te se Aharon i njegovi sinovi

sedmodnevnom razdoblju stavljanja

Napomena glavnog statističara ovih

”naslanjaju” na njega. (To je veoma

Miškana u funkciju. Poslije toga su

tekstova: Ovaj odlomak R'vi'i u Cav

vaţan element najosobnijih korbanot.

Aharon i njegovi sinovi (te svi

sadrţi središnji redak Tore gledajući

On omogućuje psihološku identifi-

kohanim) bili ti koji obavljaju svetu

prema p'sukim. Prema mom izraču-

kaciju sa ţivotinjom i daje dodatni

sluţbu u Mikdašu.

nu (uz pomoć kompjutara), sredina

smisao činu ţrtvovanja.) Nasla-

Tore je između p'sukim 8. i 9. u Va-

njanje (smiha) prati ispovijed (vidui)

jikra 8. To je jedan pasuk kasnije od

ili riječi hvale B-ga, ovisno o korba-

onoga što kaţe standardni Humaš.

nu. Junac je bio zaklana i dio nje-

Ta se razlika moţe objasniti različi-

gove krvi je stavljen na uglove

tim tretmanom dijeljenja parše unu-

Mizbei'aha te na njegovo postolje.

tar pasuka. No, mogući su i drugi

Dijelovi junca bili su stavljeni na

razlozi.

Mizbei'ah; a ostatak je bio spaljen

Opet prema mojoj računici, sredina

izvan tabora.

Tore, brojano po riječima, nalazi se

Prvi od dva ovna je bio idući pri-

uha), palca ruke i noţnog palca

u odlomku Hamiši Cava. Riječi el

nijet, kao Ola.

kohena, itd. kako je opisano u ovoj

hajesod u Vajikra 8,15 su sredina, s

Strana 4

Za nas je vrlo vaţno da shvatimo da

Iz

opisa

procedura

prinošenja

različitih ţrtava, jasno je da kohen nije tek tehničko osoblje koje je dobilo ovlasti da vrši sluţbu, već je on integralni dio prinošenja korbana.

To se vidi po raznim dodirivanjima ušne školjke (neki kaţu da je t'nuh gornji dio uha koji, a neki drugi kaţu da je to hrskavica u sredini

parši. Također i činjenica da kohanim Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

moraju jesti od različitih ţrtava

to se dešavalo jednom u mnogo

na Erev Pesah (što je prilično rijetka

ukazuje

vremena - para aduma nije bila čest

pojava). Druga mišljenja kaţu da se

slučaj. (I bilo koji kohein bi mogao

ovom haftarom sluţimo samo kada

biti za to zaduţen, a ne samo

Šabat HaGadol nije na Erev Pesah

Kohein gadol) Na ovu se ideju alu-

(što je slučaj ove godine ... i većinu

diralo riječima la'asot (para) i l'ha-

godina). Uobičajena praksa je čitati

peir (Jom kipur).

je na Šabat HaGadol u svim prili-

na

njihovu

integralnu

uključenost u cijeli proces.

Neki komentatori nagađaju da je Moše bio prihvatio svoju prvu misiju kod grma umjesto da je neprestano tvrdio kako je nepodoban, on bi bio Kohen gadol i vođa

Aharon i njegovi sinovi učiniše sve

(Meleh) naroda. Umjesto toga, ”dan

što je B-g zapovjedio preko Mošea.

mu je” Aharon, da s njim podijeli teret vodstva. Moše je bio svjestan da će Aharonu morati predati palicu u ovom vitalnom području komunalne i duhovne funkcije. Mora da je Mošeu bilo teško povući se korak natrag u tom trenutku. Š'vi'i – sedma alija - 7 p'sukim –

ništa mijenjali niti improvizirali, što je za svaku pohvalu. (Ponekad, ova-

ide

pomazanje

Aharona,

Haftara govori o vjernosti Tori i obećanju o dolasku Elijahua HaNavi kao vjesnika konačnog izbavljenja.

kva izjava moţe biti kritika – ali ne

Time nam ova haftara pomaţe da

ovaj put.)

vidimo Pesah u njegovoj pravoj

Posljednja 4 p'sukim čitaju se za Maftir.

Haftara - 21 + 1 p'sukim - Mal'ahi

8,30-36 Dalje

Raši veli da to ukazuje da oni nisu

kama, umjesto redovne haftare.

3,4-24

perspektivi.

Napomena:

Pretpo-

sljednji pasuk ponavlja se kao završni redak haftare. To je učinjeno kako bi se knjiga Trei-Asar završila u pozitivnom tonu (Mal'ahi je pos-

njegovih sinova, i njihovih haljina.

Za razliku od nedavnih posebnih

ljednji dio te knjige). Kraj odjeljka

Zatim im je Moše rekao da pripre-

šabatot, kada čitamo poseban Maftir

govori o široko rasprostranjenoj

me komad mesa za jelo s pripada-

iz druge Tore, te posebnu haftaru, za

t'šuva, koja uključuje roditelje koji

jućim kolačima i vaflima. Ono što je

Šabat HaGadol to nije slučaj. Koris-

vrše utjecaj na svoju djecu i obratno.

preostalo trebalo je biti spaljeno.

timo se samo jednom Torom i iz nje

Sam kraj upozorava na strašne po-

Tijekom sedam nastupnih dana,

čitamo paršat hašavua. No, međutim,

sljedice ukoliko se, ne daj B-ţe, to ne

kohanim nisu smjeli napustiti Miš-

čitamo posebnu haftaru.

dogodi. Završavamo s B-ţjim obe-

kan; ostali su tamo kao počasna-

Neka mišljenja kaţu da ovu haftaru

straţa.

čitamo samo kada je Šabat HaGadol

ćanjem da će poslati Elijahua. Slično se događa i za stolom za Seder. ■

Raši nas uči da je uz ovu jednokratnu sedmodnevnu

izolaciju,

Kohein gadol još dva puta bio izoliran na sedmodnevni pripreme.

period

Jedan

od

njih je tjedan pred Jom kipur - što je bilo, naravno, svake godine.

A drugi

je

bio za

pripremu para aduma Godina 11 5 Broj 24 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 131. Istjerivač prašine: Obveza uklanjanja pepela sa žrtvenika svakog dana

140. Grižnja savjesti: Obveza prinošenja prinosa za krivnju

On će ukloniti pepeo onoga što je vatra spalila ...

(Levitski zakonik 6,3)

Ovo je zakon za prinos za krivnju ... (Levitski zakonik 7,1)

132. Neka gori!: Obveza da se oganj na žrtveniku drži stalno upaljenim

141. Mir vam: Obveza prinosa slobodne volje

Vječni plamen zapalit ćeš na ţrtveniku... (Levitski zakonik 6,6) 133. Isključiti to svjetlo - nikako!: Zabrana gašenja vatre na žrtveniku ... ne gasi je. (Levitski zakonik 6,6) 134. Počisti tanjur do kraja: Obveza za kohanim da pojedu ostatke prinosa od brašna Ono što ostane od njega, pojest će Aron i njegovi potomci ... (Levitski zakonik 6,9) 135. Baš kao za Pesah: Zabrana da se prinos od brašna peče ukvasan Ne pecite ga ukvasanog ... (Levitski zakonik 6,10) 136. Kruh svagdašnji.: Obveza Kohen Gadola da svakodnevno prinese prinos od brašna Ovo je prinos Arona i njegovih potomaka ... (Levitski zakonik 6,13) 137. Jednostavno ga zapalite: Zabrana da se jedu prinosi od brašna kohena ... ne smije se jesti. (Levitski zakonik 6,16) 138. Detalji! Detalji!: Obaveza žrtve za grijeh Ovo je zakon za ţrtvu za grijeh ... (Levitski zakonik 6,18) 139. Jedite ovo, a ne ono: Zabrana da se jede žrtva za grijeh čija je krv poškropljena unutra Svaka ţrtva za grijeh čija se krv unosi u Šator sastanka ... ne smije se jesti ... (Levitski zakonik 6,23)

Ovo je zakon prinosa za mir (Levitski zakonik 7,11) 142. Hvala, ali ne: Zabrana ostavljanja prinosa zahvalnosti Ne smije se dozvoliti da išta od njega ostane do jutra (Levitski zakonik 7,15) 143. Sada obje strane: Obveza da se spale ostaci žrtve Ono što ostane ... mora se spaliti (Levitski zakonik 7,17) 144. Odvratno: Zabrana da se jede od žrtava prinesenih s neprikladnim namjerama Onaj koji je prinosi moţda nije imao tu namjeru; to je odvratno i onaj tko je jede, nosit će na sebi grijeh (Levitski zakonik 7,18) 145. Fuj: Zabrana da se jede od žrtava koje su postale obredno nečiste Meso koje se dotakne bilo čega nečistoga ne smije se jesti ... (Levitski zakonik 7,19) 146. Priprema ... pozor ... sad!: Obveza spaljivanja obredno nečistih žrtava ... mora biti spaljena na vatri. (Levitski zakonik 7,19) 147. Udio masti: zabrana da se jedu određen dijelovi masnoće Nikakav helev od goveda, ovaca ili koza ne smijete jesti (Levitski zakonik 7,23) 148. Vampiri neka se ne prijavljuju: Zabrana jedenja krvi Nećete jesti nikakve krvi ... (Levitski zakonik 7,26) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 108. Negativna je zapovijed ne zaklati obredno zajedno čistu [košer] životinju i njeno mlado u jedan dan jer Pismo kaţe, I bilo da se radi o kravi ili ovci, nećeš zaklati oboje, nju i njeno mlado, u jedan dan (Va-jikra 22,28).

Ukoliko je netko prekršio ovo i obredno ih zaklao, meso je košer [dozvoljeno]. Dan slijedi nakon noći [dan se Strana 6

broji od zalaska do zalaska sunca]; stoga ako je osoba obredno zaklala majku ţivotinju s početkom noći četvrtog dana u tjednu, ona neće zaklati mlado sve do početka petog dana. Ali ako je zaklala majku ţivotinju pred kraj četvrtog dana, ona moţe obredno zaklati mlado početkom noći petoga dana.

Ovo je na snazi na svakome mjestu, u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 22 – Vatra i priprema hrane na šabat Čovjek se ne smije baviti aktivnostima koje zahtijevaju paţljivo gledanje pri svjetlu vatre, ako postoji temelj za sumnju da bi čovjek mogao podesiti jačinu vatre; vidi 275,112. Uzimanje goriva iz vatre, čak i ako se gorivo još nije zapalilo, je zabranjeno (264,3; 265,1-2; 275,12). Zabranjen je svaki čin koji moţe izazvati da vatra počne jače gorjeti (vidi 277,1-3), kao i svaka radnja koja moţe izazvati da se vatra ugasi, osim ako postoji opasnost da bi se vatra mogla izmaći kontroli (vidi 277, 5; 334,23) ili ako postupak nema neposredni učinak (vidi 265,4; 334,22-24).

O tome koje se stvari smiju spasiti iz kuće zahvaćene poţarom ili neke druge opasnosti, vidi 334,1-21; o dopuštanju ne-Ţidovu da ugasi vatru (itd.) vidi 334,25-26. Kada postoji opasnost po ţivot ili po javnu sigurnost, Ţidovu je dopušteno da ugasi vatru; vidi 334,26-27.

Zabranjeno je odvajanje lošijih dijelova iz hrane, ali je dopušteno odvojiti hranu lošije kvalitete ili jednu vrstu hrane od druge, ako se razdvajanje vrši rukom i za neposrednu konzumaciju (319,1-5.8.17; 324, 1). Razdvajanje hrane od onoga što je prirodno pokriva treba se izvršiti isključivo rukom ili na nestandardan način (319,6-7, 321,1.19). Ocjeđivanje tekućine dopušteno je samo ako je ona bistra (vidi 319,9-1.15.) ili u vrijeme dok se pije (319,16), no dopušteno je izliti gornji sloj tekućine (319,14). U vezi prskanja tekuGodina 11 7 Broj 24 Strana

ćine vidi 319,17. Cijeđenje soka od voća čiji se sok obično pije zabranjeno je (320,1-6), osim ako ga se cijedi izravno u hranu (320,4-5), ali sok koji izlazi sam od sebe je dopušten ukoliko je počeo istjecati prije šabata (vidi 320,1-3). Ocjeđivanje tekućine iz hrane kako bi se hranu jelo dopušteno je (320,7-8). Primjese se mogu dodavati hrani čak i ako izazivaju promjenu boje (320,19-20). Osoba ne smije namjerno razbiti led ili sol da bi iz nje/ga izvukla vodu, ali moţe dopustiti da se otopi ili razgradi u vodi (320,9,11-14), a smije i razbiti led da dođe do vode ispod njega (320,10). Smije se sačiniti male količine slane vode, pod uvjetom da nije jako slana (321,2). Velike količine hrane ne bi trebalo soliti, osim ako će se odmah potom jesti; vidi 321,36. Smije se samljeti začine ili sol na nestandardan način (321,7-8), ili smrviti kruh (321,12), ili hranu fino usitniti noţem (321,9), ali ne ribeţom (321,10), a voće i povrće se moţe nasjeckati samo za neposrednu konzumaciju (321,12); vidi također 321,19 o drobljenju hrane i pravljenja hrane glatkom. Saće se smije izvaditi iz košnice ako je bilo odvojeno ili slomljeno prije šabata (321,13).

Zabranjeno je miješati velike količine prţenog zrnja s vodom, a ako je samljeveno, treba ga se miješati s vodom samo na nekonvencionalan način (321,14; 324,3); i zabranjeno je miješati fino usitnjene sastojke s tekućinom tako da postanu jedin-

stvena masa (vidi 321,15-17; 340,1112). Dopušteno je prati posuđe koje će trebati na šabat (vidi 323,6-8), ali se ne smiju prati preparatima koji razgrađuju ili čine površinu glatkom (vidi 323,9-10).

Kuhanje je zabranjeno; o hrani koja se počela kuhati prije šabata vidi pogl. 21, a o tome što se moţe učiniti s hranom koja je bila kuhana na šabat, vidi 318,1-2. Kuhanje na ■ suncu je dopušteno, ali je zabranjeno kuhanje u nečemu što je bilo zagrijano suncem ili vatrom (318,3).

Dopušteno je zagrijavanje čvrste hrane koja je već u potpunosti kuhana, pod uvjetom da je to učinjeno neizravno, ali hranu koja sadrţi znatnu količinu tekućine ne smije se grijati ako je postala hladna, i zabranjeno je dodatno kuhanje djelomično kuhane hrane ili kuhanje hrana koja je prethodno bila pečena ili prţena (318,4-5.15-16). Zabranjeno je također dodavanje nekuhanih začina ili pojačivača okusa hrani koja se još uvijek kuha (vidi 318,9.19.), zabranjeno je namakanje hrane da bi bila jestiva (318,4). U vezi zagrijavanja hrane na poklopcu lonca vidi pogl. 21. Neka se hrana kuha lakše od druge i ne smije je se stavljati čak ni u vruću vodu, čak i ako je u loncu koji više nije ili nije niti bio na vatri; vidi 318,9-10. U vezi zagrijavanja hladne vode u vrućoj vodi ili obratno vidi 318,11-13 i 326,3. Hrane ili tekućine mogu se podgrijavati u bli■ zini vatre, ali samo na mjestu na kojem nikada ne mogu postati vruće; vidi 318,14.17. Hranu koja nije posve kuhana ne smije se miješati čak niti nakon što se skloni s vatre (318,18). ■ Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Koji

je

najbolji

način

da

se

povežete s B-gom?

Povedite raspravu uz svoj šabatni stol o tome koji je idealan način sluţbe B-gu. Koji je model bolji: molit-

čeg opipljivog, a ne samo iz-

raju li zakoni Tore predstav-

govorene riječi, utjecati na

ljati ideal i biti vrijedni u svo-

vaš odnos s Hašemom? Je li

joj suštini, ili možda mogu

davanje darova vrijednije ili

jednostavno rješavati ljudske

manje vrijedno od riječi?

potrebe i njihovu narav?

 Jesu li svi zakoni Tore jedna-

va ili žrtva?

 Koje su prednosti i nedostaci svakog od tih sistema?

 Na koji način bi vaše poka-

Svrha micvot

ko relevantni i upotrebljivi za sve generacije, ili je moguće

U raspravi o ulozi i vrijednosti žrta-

da su neki bili uglavnom na-

va, komentatori pokazuju svoje raz-

mijenjeni za jedan određeni

janje moglo biti drugačije ako

ličite stavove prema svrsi i prirodi

vremenski period?

biste, umjesto da grijehe pri-

micvot u cjelini. Neka od pitanja

znajete svojim srcem i usti-

kojih se dodiruju uključuju:

ma, trebali prinijeti i žrtvu za grijeh? Kako bi čin promatranja kako se životinja kolje umjesto vas utjecao na vaša buduća djela?

 Kako bi moglo prinošenje ne-

 Je li sporno reći da zapovijed ima praktičnu ili uporabnu funkciju ili sugerirati da je ona ustupak ljudskim slabo-

 Kako analiziranje razloga za određenu zapovijed čini da ona ima više smisla? Koje su opasnosti takvog analiziranja? ■ Prevela Tamar Buchwald

stima? Drugim riječima, mo-

■

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Slatki okus slobode Budući da se bliţi Pesah, mislio

niti s tim popisom? Kao i obično,

sam napisati nešto praktično za one

Tora ima neizmjerno vrijedne smjer-

koji ga drţe – pa čak i za one koji to

nice.

ne čine!

Na jutro prije Pesaha, mi spalju-

Kao što sam rekao prijašnjih go-

jemo sav naš kvasac – i ţivimo bez

dina, ţidovski blagdani nisu sjeća-

njega osam dana. Tog dana, ja ću

nje na prošlost, već više sadašnje

napraviti vatru u svom vrtu. Tamo

duhovne realnosti. Tora kaţe da je

ću baciti sav svoj kvasac. I tamo ću

Pesah 'vrijeme slobode'; ne da je bio

baciti svoj popis osobnih ovisnosti.

vrijeme slobode za ţidovski narod

Ali očigledno, to nije dovoljno. Ja ću

prije 3500 godina, već da je to vrije-

odabrati nekoliko stvari sa popisa i

me slobode za mene danas. To je

'spaliti' povezanost sa time u svom

duhovno vrijeme koje donosi velike

srcu. Odlučit ću da ću osam dana

mogućnosti. Ţidovi ne slave Pesah

biti slobodan. Neću uopće sudjelo■

zbog Izlaska iz Egipta. Radije bih

vati u tim ovisničkim ponašanjima.

rekao da se Izlazak dogodio zato što

Okusit ću slatki okus slobode u nadi

se dogodio Pesah.

traţimo kvasac u svojim domovima.

Trebali bismo također traţiti i kva-

da će on biti dovoljno jak da mi osigura da ostanem slobodan čak i nakon što prođe tih osam dana.

Trebali bismo također

sac u našim srcima – traţiti u našim

potraţiti kvasac

srcima ona područja u kojima još

Tako će, primjerice, tih osam dana

nismo slobodni. Ja imam popis za to

moj smartphone biti zaključan. Pod-

gdje traţiti u svom domu. A sada

sjetit ću se da mi ništa nije nedosta-

upravo radim na popisu toga gdje

jalo u ţivotu prije no što je on izu-

i u našim srcima Sloboda o kojoj govorimo je duho-

trebam traţiti unutar sebe. Do sada,

mljen i, iako on svakako obogaćuje

vna sloboda. Sposobnost da činim

na popisu imam 14 područja. Dat ću

moj ţivot, ne mora me posjedovati

ono što ţelim, a ne ono što u tom

vam jedan primjer, kako bih vam to

na način na koji to čini. Nadam se

trenutku osjećam; sposobnost da

pribliţio. Bez sumnje, ja sam rob

da ću nakon tih osam dana, vidjeti

djelujem na temelju odluka koje

svog smartphonea. Bezbroj puta

to posve jasno, ţivo i u stvarnom

donosim i tako usmjeravam svoj ţi-

dnevno nađem se kako gledam u

vremenu. U tom, ali i u drugim po-

vot u pravcu vlastitih izbora; spo-

njega bez da to ţelim; radim na nje-

dručjima, ja ću traţiti slobodu. A

sobnost da nadiđem svoje ţivotinj-

mu stvari koje nemaju nikakve dru-

sloboda koju traţimo na Pesah, bit

ske instinkte i slijedim svoju dušu

ge svrhe osim da me ometaju; dok

će sigurno pronađena. Zašto i vi ne

umjesto toga. Je li slobodan od ovis-

na šabat ţivim bez njega 25 sati, pr-

biste pokušali?!

nosti onaj koji čini ono što ţeli? Re-

va stvar koju napravim kad šabat

kao bih da nije. Je li sloboda u ljut-

završi, jest da ga uzmem u ruke.

Šabat šalom. ■

nji, egoizmu, mrţnji? Ponovo bih

Imao bih mnogo više toga za reći o

rekao da nije. Da li netko ispravnog

osobnoj slobodi, ali nadam se da

razuma moţe 'izabrati' da ima afe-

ovaj primjer zadovoljava. To je ne-

ru? Na mnogo načina, mi smo svi

što za što ţelim iskoristiti prednost

robovi. Stoga je vaţna prilika koju

Pesaha kako bih se toga oslobodio.

Pesah donosi.

U ovo vrijeme godine, mi Ţidovi Godina 11 9 Broj 24 Strana

Prevela Anja Grabar

Tako, ja radim svoj popis i očekujem da će se još proširiti. Ali što učiStrana 9

Rabbi David Stav:

Čistoća je osnova Ovaj šabat naziva se Šabat Hagadol – 'veliki šabat'. Mnogi su pokušali dati značenje tom posebnom imenu. Neki povezuju to ime sa velikim događajem koji se desio kada se ţidovski narod pripremao za izlazak iz Egipta. Oni su sakupili hrabrosti da sveţu ţrtvenu janjad za svoje krevete, dok su Egipćani u ne-

mama.

Prošlog tjedna, Tora je govorila o svijetu ţrtava iz perspektive čovjeka koji prinosi ţrtve. Tamo je naglasak bio na duhu koji je utjelovljen u tom pojedincu. To je duh koji se ţelio pribliţiti toplini koja dolazi od Hašema.

vjerici gledali kako ţidovski robovi

Međutim, parša Cav se bavi dru-

sa takvim nepoštovanjem tretira-ju

gom stranom novčića: svećenicima

njihovo boţanstvo, i to naočigled

koji rade u Miškanu, koji su trebali

svima.

brinuti o mnoštvu koje je dolazilo u

Drugi povezuju to ime sa stihom iz haftare koja najavljuje događaj velikog, strašnog dana Hašemovog dolaska. Još jedno objašnjenje sugerira da su naši rabini nazvali ovaj šabat 'Hagadol' jer je bio običaj da

Hram, predvoditi obrede prinošenja ţrtava i nakon toga se baviti svim ostalim. Ne treba spominjati da su

to vrijeme. Tamo je bilo dovoljno krvi da prekrije stopala svećenicima. Nepotrebno je reći, to nije bilo baš prikladno mjesto za vegetarijance. Netko je morao cijelo područje odrţavati čistim – nakon svega, to je bila B-ţja kuća. I to je ono gdje počinje ovotjedna priča.

Svećenikov prvi zadatak ujutro bio je da „… uzme pepeo koji je ostao od paljene ţrtve, i prospe ga pored ţrtvenika.“ Drugim riječima, ■ su meso ţrtvenih ţivotinja koje

spaljivane na oltaru, spaljivano je noću.

morali sakupljati ţivotinjske koţe,

U zoru, svećenici su uzimali pe-

kosti i druge organe ţrtvovanih ţi-

peo koji je ostao iza mesa i stavljali

votinja.

ga na istočnu stranu ţrtvenika, kako bi spriječili sakupljanje viška pepela

na taj dan, najznačajniji mjesni rabin

Samo zamislite kako su izgledali

– obično glavni rabin grada – iznese

blagdani u Hramu, a osobito prva

propovijed o zakonima nadolazećeg

noć Pesaha, dok su stotine tisuća

blagdana – Pesaha. Međutim, parša

dolazile prinijeti svoje blagdanske

Cav bavi se manje blagdanskim te-

ţrtve. Naši rabini opisuju ogroman

Nadalje, svećenici su mijenjali

bazen krvi koji se stvorio u azari u

svoju odjeću, i sakupljali sav pepeo

na ţrtveniku i raspirili vatru, jer bi previše pepela spriječilo vatru da ispravno gori.

koji je ostao kraj ţrtvenika izvan Hrama i na cijelom tom području.

To je svećenička sluţba. Nije nuţno neki glamurozni posao.

To nas dovodi do nečega što je neobično u parši Cav. Nije li Tora mogla započeti sa opisom čudesnih rituala koje su svećenici vršili tijekom prinošenja ţrtava – poput prskanja krvlju ili spaljivanja organa jestivih ţrtava?

Umjesto toga, Tora uvodi u uzvišenu sluţbu svećenika dajući neke Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Čistoća je osnova

tehničke procedure koje su sluţile

Pesaha. Svatko tko nosi glavu na

se prljavština hvatala za njihovu

tome da područje bude čisto. Koji

ramenima razumije da su sloboda i

odjeću? Moţda je sam posao bio

svećenik bi ţelio svoj dan započeti

sjećanje duboko povezani sa mje-

dosta neprivlačan, pa su oni koji su

na taj način? Moţda nas Tora ţeli

rom u kojoj mi očistimo svaki kutak

ga izvršavali, činili to što brţe. Kada

poučiti da ne moţemo postići naj-

i pukotinu svojih domova. Ţidovi

naši vođe postignu svoje vaţne ulo-

više razine duhovnosti ako naša

su sada u ratu protiv hameca, praši-

ge, oni će se sjetiti da ispunjenje sva-

srca i motivi nisu čisti.

ne, i svega sličnoga.

ke vizije započinje unutarnjom i

Mi odjednom razumijemo koju

Usavršavanje ljudskih

razinu mentalne i fizičke čistoće

nedostataka ima prednost

bismo trebali postići. Otkrivamo da

pred snovima

su nam rabini zapovjedili pranje

koji nemaju temelja u ţivotnoj realnosti

vanjskom čistoćom stvari za koje su oni odgovorni. ■ Prevela Anja Grabar

ruku prije molitve, odmah nakon ustajanja, kako bi u nas usadili da cijenimo čistoću, u svim oblicima, prije nego započnemo svoju dnevnu

Usavršavanje ljudskih nedostataka ima prednost pred snovima koji nemaju temelja u ţivotnoj realnosti. Čovjek koji započinje dan tako što čisti svoju okolinu – u ovom slučaju svećenik koji se bavi izgledom ţrtvenika i kvalitetom vatre na ţrtveniku – bit će potaknut teţiti sve većoj vlastitoj duhovnoj čistoći i svetosti. Svećenik razumije i uči nas da su čistoća i estetika temeljne postavke čovjekove kvalitete ţivota, čak i ako taj čovjek ne recitira Psalme tijekom posla.

To moţe biti vezano i za neke pripreme koje svi mi imamo prije Godina 11 11 Broj 24 Strana

rutinu.

Taj zahtjev za odrţavanjem čistoće je potreban, prije svega kod svećenika koji sluţe Hašemu. Nakon svega, ako su veliki ljudi sagriješili – što će biti sa običnim sluţbenicima?

Stoga, unatoč svim izazovima i kušnjama, svećenici moraju izdrţati, oni svoj zadatak moraju ispuniti dostojanstveno. Iz dobrog razloga, parša započinje riječju cav. Rabini nam kaţu da Tora koristi taj tip retorike samo kada ţeli da nešto obavljamo brţe.

■

Međutim, zašto je potrebno da svećenici rade brţe? Je li to zato što Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Razumijevanje Šabat Hagadola Ovog tjedna, čitamo drugu paršu

tvu. Taj čin uzimanja janjeta koji su

patskog ropstva. Na šabat prije Pe-

Levitskog zakonika, paršu Cav. Ovaj

vršili ţidovski robovi, nije bio jed-

saha, obje ideje su naglašene, B-ţja

šabat, šabat koji prethodi Pesahu,

nostavan. Zapravo, to je bio čin

moć i B-ţja ljubav, pa je stoga taj

također je znan i kao Šabat Haga-

velikog prkosa. Nakon svega, Egip-

šabat nazvan Šabat Hagadol, veliki

dol, veliki šabat. Ovog šabata, čita-

ćani su slavili ovce kao svoja boţan-

šabat.

mo posebnu haftaru iz Malahije 3,4-

stva. I tako su malodušni hebrejski

24.

robovi bili primorani uzeti janje, u

Iako nema univerzalnog odgovora na pitanje zašto se ovaj šabat prije Pesaha naziva 'velikim', postoje mnoge tradicije koje objašnjavaju taj naziv. Rabi Abraham Chill u svojoj sjajnoj knjizi, Minhagim, koja objašnjava običaje i ceremonije judaiz-

znak prkosa svojim gospodarima, i cijeloj teologiji Egipta, te ga zaklati pred očima Egipćana. Stoga se taj šabat naziva 'velikim šabatom', jer je to bio šabat kada su Ţidovi izrazili svoj prkos i objavili svoju neovisnost.

Još jedan razlog koji nabraja rabi Chill utemeljen je na prevladavajućem običaju da 30 dana prije početka blagdana, Ţidovi počinju učiti o običajima i praksama blagdana. Na šabat prije Pesaha bio je običaj, i ostao je običaj, da mjesni rabini veći dio šabata posvećuju objašnjavanju ■ zakona i rituala vezanih uz blagdan

ma, njihovo porijeklo i razloge, daje

Drugi razlog o kojem piše rabi

Pesaha. Chill piše, „To je dug i za-

nekoliko objašnjenja za naziv Šabat

Chill je što je taj šabat dan svjedoče-

moran dan za zajednicu i za rabi-

Hagadol.

nja. Šabat svjedoči da je B-g stvorio

na.“ Zapravo, veliki šabat, Šabat

nebesa i zemlju i da je počinuo na

Hagadol, moţe značiti i 'dugi šabat'.

Jedan od razloga koje biljeţi rabi Chill jest taj što je deseti nisana u godini Izlaska bio šabat. Na taj dan, kao što je opisano u Izlasku 12, Svemogući je rekao Ţidovima da uzmu janje u svoj dom i drţe ga tamo sve do 14-og nisana, kada su ga trebali zaklati i pripremiti za pashalnu ţr-

šabat, sedmog dana. Ali to je bio čin transcendentnog i naizgled dalekog B-ga koji je stvorio svijet. S druge strane, Pesah predstavlja bliskog B-ga koji brine o svom narodu i koji je aktivno uključen u izbavljenje čak i najmanjeg ţidovskog djeteta iz egi-

Kao što smo prethodno spomenuli, na taj šabat čita se posebna haftara iz proroka Malahije. Malahija 3,24 kaţe: „Evo, šaljem vam proroka Elijahua, prije velikog i strašnog dana G-spodnjeg.“ Postoje neki koji kaţu da se veliki šabat naziva velikim jer upućuje na riječ 'gadol' – velik, koja se prethodno spominje u stihu iz Malahije, a predstavlja molitvu za to da nas ovaj veliki šabat vodi prema velikom danu izbavljenja i dolasku Mesije. Ţidovska tradicija i običaji uvijek su bogati značenjem, a tradicija Šabat Hagadola nije izuzetak. Drevna tema Šabat Hagadola moţe poučiti moderne Ţidove tome da unatoč otkupljenju koje se dogodilo prije 3300 godina, današnji događaji od nas zahtijevaju da budemo čvrsti i

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Razumijevanje Šabat Hagadola

hrabri, baš kao što su naši preci bili

proces, ali on rezultira sa mnogo is-

u stara vremena – prkosni svojim

punjenja i zadovoljstva.

gospodarima, potvrđujući da će uz B-ţju pomoć oni zagospodariti nad vlastitom sudbinom i prkositi svojoj predviđenoj sudbini. Za moderne Ţidove također, vrijeme je da po-

I napokon, Šabat Hagadol označava naše predanje vjeri u skori dolazak proroka Elijahua, koji će najaviti dolazak Mesije.

tvrde kako B-ţju moć, tako i B-ţju

Neka bismo bili dostojni zasluţiti

ljubav. Mi moramo biti sigurni da

da Šabat Hagadol 5778 bude velik

će unatoč velikim nemirima kojima

dan za nas. Neka bi ovaj veliki dan

svjedočimo danas u Izraelu, B-ţja

signalizirao potpuno oslobođenje

moć i ljubav biti tu za nas i izbaviti

koje je blizu, neka bi objavio da će

nas.

Ţidovi diljem svijeta uskoro biti ujedinjeni, ujedinjeni u našoj zemlji

Ţidovska tradicija i običaji uvijek su bogati značenjem, a tradicija Šabat Hagadola nije izuzetak.

koja će postati zemlja mira, ujedinjeni u B-ţjoj ljubavi i obiljeţeni osobnom i zajedničkom srećom.

Hag kašer v'sameah.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■

Međutim, naše spasenje ne dolazi bez patnje. Naravno, postoji dugo

Prevela Anja Grabar

trpljenje koje je potrebno prije izbavljenja. Tokom teškog perioda, nalik dugom šabatu, mi moramo učiti i savladati B-ţju Toru, učiti da cijenimo ljepotu blagdana i propisa, te ne štedjeti trud da otkrivamo nove uvi-

■

de u obredu Pesaha, koji su tu samo zbog nas. To je dugačak i zamoran Godina 11 13 Broj 24 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Paraša Cav i Šabat Hagadol Blagdan Pesah u naše ţivote i do-

sloboda, koliko god neophodna bila

ranjavanja noţevima i uţasnih pro-

move uvodi veliki šabat - Šabat Ha-

za napredak osobnog i nacionalnog

metnih nesreća.

gadol – koji mu prethodi. Mada su

ţivota, ne obraća se uistinu duši.

tijekom stoljeća izneseni mnogi razlozi zašto ovaj šabat koji prethodi Pesahu treba nositi naziv veliki šabat, čini mi se da je ipak jedna tema najvaţnija kada se bavimo ovom stvari. A to je, da je veličina šabata ono što je omogućilo da dođe do Pesaha i njegovih čuda, te da se sloboda i izbavljenje uopće pojave.

U knjizi Yosefa Mendelovicha koja govori o njegovom zaatočeništvu u

najgrozniji od svih dana. Takozvana

Sovjetskom savezu, on se prisjeća

sloboda nesputanog ponašanja i po-

kako je zajedno s baptističkim pro-

stupanja bez ikakvih ograničenja ili

povjednikom sjedio u istoj ćeliji u

obuzdavanja stvorila je ovo čudo-

sovjetskom zatvoru. Dok su provo-

vište nasilnih, pa čak i smrtonosnih

dili sate razmišljajući o sebi i svojoj

ispada petkom uvečer i subotom.

sudbini, došli su do zaključka da se vjerojatno više nikada u svom ţi-

Medraš nam kaţe da su Ţidovi u

votu, čak i nakon što budu oslobo-

Egiptu pod vlašću faraona već obi-

đeni iz Gulaga, neće osjećati tako

ljeţavali neku vrstu šabata. Čak i

slobodni i produhovljeni kao što su

prije prihvaćanja Tore na Sinaju,

se osjećali u toj maloj hladnoj ćeliji.

Ţidovima je bilo zapovijeđeno i bili

Takva je unutarnja sloboda kojoj

su podučeni o šabatu u Mari. Sva-

teţi Pesah. A Ţidovskim rječnikom,

kodnevna mana koja je padala s

jedino šabat moţe pomoći čovjeku

Nebesa bila im je stalni podsjetnik

da do toga dođe.

na postojanje i svetost šabata. Bez šabata, sam Pesah gubi puno toga od svoje poruke i smisla.

Od toga da bude najpozitivniji poseban dan u tjednu, on se izrodio u

Poteškoće u drţanju šabata suvremenom Ţidovu leţe u tisućama zakona koji istinski definiraju šabat.

Svakom ţivotu pridruţena

su

ograničenja i zakoni. Oni su za opće i osobno dobro, za mir u društvu i ■

za blagostanje pojedinca. Samo postojanje zakona i ograničenja šabata u njega donose njegov mir i spokoj, njegovu veličanstvenost i svetost.

I stoga veličina šabata mora doći prije Pesaha kako bi sam Pesah pokazao ono što nosi u sebi i svoju pravu svrhu. Znam da ima onih koji se ismijavaju ovoj rabinskoj mudrosti, ali tisućljeća Ţidovskog ţivota i

Na taj način sam šabat pridaje

No upravo ti zakoni daju šabatu

mnogo od svoje veličanstvenosti i

njegovu svetost i duhovni karakter.

veličine blagdanu Pesah koji mu

U suprotnom, šabat postaje običan

stiţe za petama. Pesahu bez šabata

dan u tjednu. Ovdje u Izraelu, u od-

Postoji tradicija da rabin zajednice

uistinu nedostaje duhovne slobode

ređenim krugovima našega društva,

ili općine iznese veliko predavanja

koja je njegov cilj i svrha. Jer fizička

on je postao dan pijanstva, razvrata,

na Šabat Hagadol. Ispočetka to se

Strana 14

povijesti svjedoče koliko je ona istinita i ispravna.

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Paraša Cav i Šabat Hagadol

činilo zbog toga da se ponovo raz-

među parše Cav, Šabat HaGadola i

je bez šabata Ţidovska sloboda sa-

motre vaţni i prijeko potrebni za-

Pesaha. Međutim, budući da juda-

mo iluzija. Šabat je istinski simbol

koni i običaji u vezi pravilnog pro-

izam ne priznaje slučajnosti u vezi

slobode. Odsustvo svakodnevnih

slavljanja blagdana Pesaha. S vre-

Ţidovskog ţivota, a svakako ne u

tjednih aktivnosti, osjećaj obitelji i

menom je to predavanje preraslo u

vezi same Tore, ako dublje zađemo

prijateljstva, i zadovoljstva koje ša-

rabinsko prikazivanje umješnosti u

u paršu to nam moţe otkriti poza-

bat stvara sve to zajedno stvara

talmudskim studijama i rabinskoj

dinsku vezu između Cav i Pesaha.

viziju istinske slobode koja je do-

responsi. U današnjem naraštaju, posebno ovdje u Izraelu,

ono je

Ja smatram da se ta pozadinska

stiţna i koja je stvarna.

tema u parši nalazi u opisu u vezi

Veliki šabat koji prethodi Pesahu

posvećenja Aharona i njegovih si-

daje mu njegov pravi smisao i oblje-

nova za svećenike i sluge B-ga i

tnicu naše slobode od Egipatskog

Izraela. Judaizam uči da sloboda

ropstva smješta u svetu perspekti-

znači odgovornost. Sloboda bez

vu. Sloboda da bismo naporno ra-

ograničenja ili svrhe je razorna

dili po čitave dane, svakog dana u

Midraš nas uči da svaki naraštaj

anarhija. Čitava priča Tore u vezi

tjednu, samo je drugi oblik ropstva.

ima propovjednike i predavače koji

izgradnje Miškana i ustanove za

Kada subota izgleda poput utorka,

su mu potrebni. I u svakom nara-

javno bogosluţje/ţrtvovanje dolazi

samo još napornije, budući da nema

štaju oni trebaju ispuniti potrebe

da bi istaknulo oslobođenim robo-

škole i da je breme razvoţenja djece

svoje generacije i mjerodavno go-

vima iz Egipta njihove nove odgo-

i ţelje da se “dobro provedemo” još

voriti o konkretnim problemima tog

vornosti.

veće, tada to ni izdaleka ne moţe

također postalo i prilika da rabin iznese svoje viđenje o trenutnim nacionalnim i političkim događanjima u Izraelu, te Ţidovskom svijetu uopće.

vremena i mjesta. Ali nit koja povezuje sve ove generacije je Šabat HaGadol.

Rabini uvjerljivo i ispravno definiraju slobodu pojmovima obaveza

biti povezano s istinskom slobodom.

i učenja Tore, nasuprot navodne slo-

U stvarnosti, svaki je šabat Veliki

Ta nepokolebljiva odanost zami-

bode hedonizma. Posvećenje Aha-

šabat, a šabat koji prethodi Pesahu

slima, zakonima i običajima šabata,

rona i njegovih sinova, koje se po-

samo je još više takav. Šabat Hagadol

ono je što daje oblik svim drugim

klopilo s posvećenjem i namjenom

predstavlja čudo koje je blagoslovilo

raspravama o stvarima od Ţidov-

samog Miškana, postavilo je pred

naše praoce u Egiptu kada su uzeli

skog interesa. Sigurnost i kontinui-

Ţidovski narod zahtjev zajedničkog

pashalno janje, a egipćani se tome

tet Ţidova počiva na snazi odavanja

bogosluţenja i nacionalnog jedin-

nisu usprotivili. No istinsko i kona-

počasti i drţanju šabata.

stva.

čno čudo šabat Hagadola je sam ša-

Pesah, koji simbolizira naš uspje-

Pogledajte na slobodarske pokrete

šan nacionalni pothvat i konačnu

koji su se podigli na Bliskom istoku

pobjedu nad onima koji uvijek gle-

proteklih nekoliko godina, i kaos i

daju kako da nas unište, djeluje i

smrt desataka tisuća ljudi koji su

jedino je moguć nakon što proţivi-

uslijedili njhovom pojavom. Nemo-

mo Šabat Hagadol. Ovo je tajna po-

gućnost stvaranja jedinstva, razvija-

sebne veličine ovoga šabata.

nja moralnih i opipljivih nacional-

Parša Cav češće se poklapa nego ne poklapa sa šabatom koji prethodi Pesahu - Šabatom HaGadol, "Velikim šabatom." Na prvi pogled se čini kao da ne postoji nikakva veza izGodina 11 15 Broj 24 Strana

nih ciljeva poruga je svim htijenjima pozitivne slobode. Bez Aharona i Miškana obećanje o slobodi koje daje Pesah ostalo bi trajno neispunjeno.

bat. On je očuvao Ţidovski narod tijekom stoljeća nasuprot nebrojeniih nejednakosti i kušnji. Tek kada shvatimo svoju slobodu mi smo u stanju na pravi način cijeniti i odati počast šabatu - Šabat Hagadolu, velikom šabatu kojega sada obiljeţavamo tako radosno i sa zahvalnošću. Šabat šalom Pesah kašer v’sameah ■

Dio pouke Velikog šabata je to da Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Spremnost da se odustane od sebe je preduvjet mira Medraš

Tanhuma

na

početku

parše Cav kaţe: Narodi svijeta rekli su Bilaamu, ''Zašto je Svemogući dao Izraelu zapovijed da prinosi ţrtve, a nama nije dao takvu zapovijed?'' Bilaam je odgovorio: Ţrtve su vezane uz mir i narodu koji je

ili nije!

U sefer Meir Dereh vidio sam objašnjenje ovog medraša. Vjerujem da je to objašnjenje primjenjivo za nas danas bez obzira na činjenicu da više nemamo priliku prinositi ţrtve.

prihvatio Toru dozvoljeno je prino-

Postoji vrlo poznato učenje hazala

siti ţrtve zapisane u Tori. Vi, narodi

da kada je Svemogući došao naro-

svijeta, odbacili ste Toru. Sada biste

dima svijeta i upitao ih ţele li pri-

htjeli prinositi ţrtve? Ne. Samo

hvatiti Toru, oni su odgovorili: ''Što

narod koji je prihvatio Toru moţe

u njoj piše?'' (Ma kasuv bah?) Kada je

prinositi ţrtve!''

isto pitanje postavio Izraelu, oni su

Medraš time kaţe više od toga da su ţrtve dio 613 zapovijedi i da su stoga dio paketa – samo narod koji prihvati zapovijedi moţe prinositi

odgovorili: ''Činit ćemo i posluša-ti'' (Na'ase v'nišma). To je temeljna razlika između našeg pristupa i pristupa naroda svijeta.

prazan ček. ''Što god Ti ispišeš u taj ček, ja ću prihvatiti.'' To je stav. On izraţava moju spremnost da pustim svoj ego, svoju neovisnost, svoja prava i ono što jesam.

Ramba''n objašnjava da je prinošenje 'korbana' (ţrtve) čin pokornosti. Klanje i prinošenje ţivotinje ili ptice na oltaru odašilje poruku: B-ţe, ovo se trebalo dogoditi meni.

Ja sam spreman prihvatiti ideju da sam učinio krive stvari. U stvarnosti, ja sam se trebao naći na oltaru.

Korbanos stvaraju mir između■ Svemogućeg i Njegovog naroda. Ako čovjek ima stav 'na'ase v'nišma', tada moţe doseći tu razinu poni-

ţrtve. Medraš ističe dvije stvari.

''Ma kasuv bah?'' nije pitanje koje

znosti. Mir moţe doći jedino kad

Prvo, ističe da ţrtve predstavljaju

izraţava znatiţelju o onome što u

čovjek ima spremnost da se ponizi i

mir. Zatim dodaje – Ţidovi su pri-

Tori piše. ''Ma kasuv bah?'' izraţava

da se odrekne nekih svojih prava i

hvatili Toru, narodi svijeta su odba-

nevoljnost da prihvatim Tvoju vlast

ţelja.

cili Toru i zato samo Ţidovi mogu

nada mnom bez svojih uvjeta. ''Ma

prinositi ţrtve. Čini se da Medraš

kasuv bah?'' znači da nisam spreman

indicira i to da ključan faktor nije

pustiti svoja prava, svoje ţelje, ono

slijedi li narod sada Toru ili ne, već

što jesam.

je li narod originalno prihvatio Toru

S druge strane, ''Na'ase v'nišma'' je

To je značenje prethodno citiranog medraša. Ţidovi mogu doseći tu razinu mira sa svojim Stvoriteljem kroz poniznost. Kako znamo da to mogu učiniti? Zato što su to već jednom učinili – rekli su 'Na'ase v'nišma.' Narodi svijeta ne mogu doseći tu razinu mira sa svojim Tvorcem. Zašto ne? Jer nisu bili spremni prihvatiti Toru riječima 'Na'ase v'nišma'. Oni su zahtijevali znati 'Ma kasuv bah?' što je izraţavalo njihovu nespremnost da odustanu od svojih ţelja.

Mnogo puta pozvani smo 'činiti mir'. To moţe uključivati mir između dvaju supruţnika ili mir sa susjedima ili prijateljima. Ponekad to uključuje postizanje mira između nas i naše djece, ili nas i naših roditelja. Kako bismo postigli mir,

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Spremnost da se odustane od sebe je preduvjet

moramo biti spremni reći 'u redu, ja

odnosi na Aharona, u vezi kojeg je

(sinagoge), odmah nakon 'velikog

sam spreman odustati od onoga na

pisano ''Ne udaljavaj se od ulaza u

otvorenja', netko bude ubijen u šulu!

što upravo mislim!' Kada postoji

Šator sastanka sedam dana.'' Moše mu

To ruši cijelu radost te prigode. B-g

namjera da bude 'sve po mom',

je rekao 'Odrţavaj sedmodnevni

je znao da će oni umrijeti pa je zato

kada ustrajem u svojim namjerama,

period ţalovanja (to je rekao PRIJE

rekao, ''Neka sada odrţe 'šiva'.'' Na

tada se mir ne moţe postići.

smrti Aharonovih dvaju sinova). U

taj način, radost posvećenja Miška-

osnovi, prema tom medrašu, svrha

na neće biti uništena. Aveilus (žalo-

tih sedam dana posvećenja bila je ta

vanje) je odrţano prije no što se do-

da Aharon i njegovi (preţivjeli)

gađaj uopće dogodio!

Lekcija mira je da čovjek mora biti spreman odustati od dijela sebe kako bi postigao mir. To je teţak, ali prijeko potreban korak u postizanju mira.

Postoji zanimljiv medraš Tanhuma koji nalazimo u parši Šemini, ali povezan je sa stihom u ovotjednoj parši. Na kraju parše Cav, stih kaţe: ''Ne odlazi sa ulaza u Šator sastanka sedam dana, sve do dana kad tvoje posvećenje ne bude dovršeno, jer bit ćeš posvećen kroz period od sedam da-na.''

(Vajikra 8,32) Parša Cav bavi se detaljima 'šivas jemej ha'miluim' (sedam dana posvećenja), perioda od sedam dana u kojem su razne ţrtve prinošene kako bi se posvetio Miškan. Parša Šemini započinje riječima ''I bilo je to osmoga dana'' (Vajikra 9,1). To se odnosi na osmi dan koji je uslijedio nakon 'šivas jemej ha'miluim'.

Za vrijeme tih sedam dana, Aharonu i njegovim sinovima bilo je zabranjeno hodati izvan područja Miškana. Bili su ograničeni na područje Miškana (Šatora sastanka) čitavih tjedan dana dok je trajala ceremonija posvećenja.

Poslušajte zagonetni medraš sa početka parše Šemini koji se odnosi na ovaj stih. ''Onaj tko čuva micvu neće znati za

sinovi

mogu

odrţati

'šiva'

za

dvojicu Aharonovih sinova kojima je bilo suđeno da poginu na osmi dan ceremonije posvećenja!

Talmud kaţe (Šabos 130a) da se 'kesuba' (vjenčani ugovor) nikad ne napiše bez barem malih neslaganja (među obiteljima). Onome tko je

Ono što Medraš komentira na taj

ikada udao svoje dijete ne treba

stih u Koheles je sljedeće: Čovjek

objašnjavati ovu gemaru. Teške

koji drţi micvu (šomer micva), drţi je

odluke poput one koliko jela treba

bez da zna zašto (lo jeda davar ra) –

biti servirano na svadbi i slično,

to se odnosi na Aharona i njegove

mogu uništiti radost!

sinove koji nisu shvaćali zašto su ograničeni na područje Miškana sedam dana. Ono što su zapravo činili jest da su drţali micvu o 'šiva' (prije no što se fatalni događaj uopće dogodio).

Svijetla strana te ideje je da, ako treba biti nekih svađa prije braka, neka se to dogodi unaprijed! Moţda ne zasluţujemo savršeno vjenčanje.

Mora biti nekih borbi ili svađi koje sprečavaju potpuno savršen doga-

Kako da mi razumijemo tu čudnu

đaj. Kao tijekom 'šivas jemej ha'mi-

ideju? Zašto odrţavati 'šiva' prije no

luim', šiva se odrţala prije simhe,

što se uopće dogodi?

tako da prijeđemo preko neugodnih

Vidio sam sljedeće objašnjenje u

stvari.

sefer Šemen haTov. Ponekad moţe

To se događa sa vjenčanjem. Ne-

biti da nam B-g čini uslugu. Nadav i

ma vjenčanja (kesube) kojem ne pret-

Avihu umrli su odmah nakon što je

hode neke neugodnosti između obi-

Miškan počeo djelovati. Zamislite

telji koje su uključene u vjenčanje.

da na prvi dan otvorenja novog šula

Bolje da se one odigraju prije sluţbene ceremonije, nego da pokvare događaj i zagorčaju radost tijekom ili nakon nje.

To bi moglo značenje ovog zagonetnog medraša. Pozdravljam i druge prijedloge. ■ Prevela Anja Grabar

zlo (šomer micva loj eda davar ra).'' .(Koheles 8,5). Prema medrašu, to se Godina 11 17 Broj 24 Strana

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Neutaživa želja

Ovaj dio Tore opisuje prinos ola, koji se u potpunosti spaljuje

na

mizbe'ahu

(ţrtveniku), i kohanim od nje ništa ne jedu. Talmud kaţe da je za kohanim trebalo strogo upozorenja u vezi ţrtve ola jer je ona uključivala financijski

gubitak.

Jedno

je

davanja imena Šabes HaGadol.

Midraš navodi da su ovaj šabes Izraelci u Egiptu nabavljali ovce za Pesah. Ovca je bila egipatski totem, i mnogi su Izraelci pali pod utjecaj egipatskog idolopoklonstva. Ţrtvovanje ovce predstavljalo je odbacivanje poganstva i otvorenog prkosa egipatskoj vlasti.

civanje idolopoklonstva. Bilo je to odricanje od prinude naših svjetovnih nagona. Bilo je to naše proglašenje neovisnosti, ne samo našeg oslobođenja od faraona, već i od nemilosrdne tiranije naših unutarnjih nagona. Sada ćemo imati mogućnost birati ono što je ispravno i primjereno, čak i ako je u suprotnosti s tjelesnim potrebama.

mišljenje da su kohanim, budući da

Suština idolopoklonstva nije obo-

je ola bila u potpunosti spaljena i da

ţavanje ikone. Ţidovi nikada nisu

se ništa od nje nije jelo, mogli

bili toliko glupi da bi vjerovali da je

Ţrtvovanje svete ovce

postati aljkavi u svojoj sluţbi.

ţivotinja, stablo ili kip bog. Umjesto

bilo je naš čin

toga, budući da su B-ţja etička i mo-

proglašenja neovisnosti

Ovako površino, to zvuči apsurdno. Kohanim su od ostalih prinosa imali više mesa nego li su mogli pojesti. Zašto bi ih bilo briga ako se jedan prinos spaljuje u potpunosti?

ralna učenja restriktivna, ljudi mogu uspostaviti religiju i boţanstva koji im dopušta da zadovolje svoje ţelje bez osjećaja krivnje kako su prekršili B-ţansku zapovijed. Talmud to

Tora ukazuje na iracionalnu priro-

jasno kaţe: "Izraelci su znali za idole

du gramzivosti. Multimilijarder koji

da su neutemeljeni. Oni su jedno-

ne bi mogao potrošiti ni djelić svog

stavno traţili dozvolu koja će im se

bogatstva da ţivi i tisuću godina, još

dopustili da se upuste u zabranjene

uvijek ţeli povećati svoje bogatstvo.

odnose "(Sanhedrin 63a).

Zašto? Zato! To je poput mentaliteta alkoholičara koji na gostionici vidi znak, "Veliko otvorenje! 5 kn – i pijete koliko ţelite", pa kaţe: "Dajte mi za 10 kn".

Kohanim nisu imali koristi od mesa ţrtve ola, pa kako im ono nije bilo dostupno, mogli su biti aljkavi u

Najčešće je šabes na koji čitamo

Djetetom dominiraju tjelesni porivi. Ono nema intelektualni kapacitet da razlikuje dobro od lošeg, ispravno od pogrešnog. Zato se dijete ne smatra legalno odgovornim za svoje postupke. Dok sazrijeva, ono stječe intelekt, i kao odrasla osoba, smatra se odgovornim za svoje postupke. Vladavina intelekta,

Ljudi koje pokreću moćne ţudnje mogu racionalizirati, i umjesto da se odupru nagonu, oni mogu pokušati opravdati svoje ponašanje. ldolatrija nije ništa drugo nego samoobmanjujuća racionalizacija.

umjesto unutarnjih poriva je ono što razlikuje odraslu osobu od djeteta.

Hebrejska riječ za maloljetnika je katan, a za odraslu osobu, gadol. Šabes na koji smo odbacili vladavinu tijela u korist vladavine intele-

Ţrtvovanje svete ovce bila je odba-

kta je Šabes na koji smo konstatirali svoju zrelost kao gadola. Moţda je

obredu koji su vršili.

Veličina šabata

■

ovo jedno od mnogih značenja Šabes

‫פסח‬

‫שעון‬

Hagadola. Prinoseći na ţrtvu totem i odbacujući idolopoklonstvo, Izraelci

parašas Cav, Šabes HaGadol, "veliki"

su se etablirali kao dostojanstvene,

Šabes, koji dolazi prije Pesaha. Izne-

zrele, odrasle osobe. ■

seni su bezbrojni komentari u vezi Strana 18

Još 7 dana nas dijeli od Pesaha Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti M oţemo li iskusiti nešto od suštine šabata, bez strogog poštivanja zakona koje

nam prenosi tradicija? Prvi korak u prakticiranju šabata sastoji se u tome da jednostavno izdvojimo neke vrijeme, kako bismo mirno i neometano sjedili – da prestanemo raditi i jednostavno POSTOJIMO. To, samo po sebi, moţe za nas biti neobično teţak izazov. Mi smo Ţidovi nekada imali uzrečicu da grad bez deset besposličara – pod čime mi podrazumijevamo deset kontemplativaca – uopće nije pravi grad. Ali danas nam je gotovo neizdrţivo besposleno sjediti, pa makar to bilo samo pola sata!

Toliko se toga događa u našim ţivotima, mi brinemo o našim obiteljima, ali šabata ne moţe biti sve dok sami u sebi ne stvorimo jedan vremenski otok. Da bismo to postigli, ne trebamo čekati do sljedećeg šabata. U naše vrijeme, kad se pritisak za vrijeme radnog

M

i moramo posebno paziti da kod djece njegujemo

poboţnost,

strahopoštovanje

koje

proizlazi

iz

duhovnosti. Djeca posjeduju veličanstven dar da spoznaju kako ovo što je sada i ovdje, vidljiv svijet, nije uvijek najvaţnije. Dozvolite dječjoj mašti da se razmaše, jer ona spoznaje da smo dio nečega većeg od nas samih.

U djeci je već ugra-đena duboka ţeđ za mističnim, ona se, po svojoj prirodi, čude i vjeruju, prijemčiva su za

tjedna stalno povećava, mali šabati u tjednu – ako je moguće, dnevni – postali su psihološka nuţnost. I tradicionalni će Ţidovi, isto tako, ugrabiti trenutke odmora od radnog tjedna da bi kroz molitvu došli do umirujuće blizine B-ga, stvarajući tako dnevni komadić šabata usred radnog tjedna.

R. Zalman Schachter-Shalomi ■

duhovnost.

Ipak, moramo imati na umu da su djeca krhke osobe podloţne utjecaju, koje su nam povjerene da se staramo o njima, za njihovo dobro. Moramo uvijek računati na dvije oprečne snage u dječjoj prirodi: radoznalost i otvorenost, nasuprot lakoumnosti i nedostatku ozbiljnosti. Rješenje je u prepoznavanju obje snage i teţnji za njihovim poravnavanjem. Roditelj ili učitelj koji previše insistira na disciplini moţe oslabiti dječji slobodni duh; s druge strane, ne smijemo biti

S hvati upozorenje:

Čovjek i njegov novac

ne mogu zauvijek ostati zajedno.

Ili se novac odmakne od čovjeka, ili se čovjek odmakne od novca.

R. Nahman iz Breslova ■

toliko blagi i pustiti dijete da luta bez usmjerenja.

R. Simon Jacobson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 11 19 Broj 24 Strana

Strana 19

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Je li to bila molitva?

"Svaka osoba ima obavezu reći: "Čitav svijet je stvoren za mene".

(Sanhedrin 37a). "Prema tome …ja moram stalno provjeravati i razmatriti načine kako da učinim svijet boljim; da se pobrinem za ono što nedostaje i molim za dobro [svijeta]" (Likutej Moharan I, 5,1).

Sloboda koju smo postigli i slavimo na Pesah nije sloboda kojom se oslobađamo od potčinjenosti željama drugih ljudi, pa da se možemo pokoriti svojim vlastitim željama.

Sloboda Pesaha je sloboda da ispunimo svoju misiju u svijetu. Naša je odgovornost, pojedinačna i kolektivna, da budemo senzibilni za potrebe svijeta i da pokušamo pravilno postaviti stvari. Svatko od nas mora djelovati na način na koji moţe biti najdjelotvorniji u poboljšanju svijeta.

Kako smo mi ljudska bića, imamo granice u onome što možemo učiniti i na koliko mjesta možemo doprijeti. Ipak s tefilom (molitvom) možemo dodirnuti živote mnogo više ljudi. ("Moli globalno, djeluj lokalno", kako se kaže. Međutim o tome što svijet treba, ili ne treba, moramo pomno razmisliti. Nemojte trošiti sažaljenje i suosjećanje na situacije koje ništa ne jamče.)

Iako svaka molitva pomaže, učinkovitost određene molitve ovisi o faktorima kao što su koncentracija i iskrenost. Rebe Nahman podučava da postoje dva načina molitve. Uobičajeni način je da se B-gu obrati

izravno, tražeći od Njega da nam na najkvalitetniji mogući način pruži ono što je potrebno. Drugi način je da ispričamo priču. Uobičajeni način djeluje prije nego li je donesena presuda, prije nego što Nebo odluči da određena situacija mora ostati na snazi. No, nakon što presuda bude zapečaćena, uobičajenu neskrivenu molitvu blokiraju anđeli uništenja.

Molitva drugog oblika, zaodjevena pričom, može se provući pored tih anđela i potaknuti B-žje milosrđe.

Preduvjet da znamo da li je presuda već zapečaćena ili još nije je simha (radost) rođena iz vršenja micve.

Radosno se koristeći različitim dijelovima svog tijela pri izvršenju micve, svaki dio vas može biti sretan.

Osoba koja je nesretna ne primjećuje da svijet "nije dobro". Ona neće primijetiti da nešto nije u redu, pa se neće moliti za svijet da mu bude bolje.

Sreća u vršenju micvot dolazi iz naše vjere u micve. Ona se razvija kroz molitvu koju molimo na takav način da riječi molitve na nas izvrše snažan utjecaj, time da ih čujemo glasno i jasno. Tada, kada činimo micvu, u našem srcu postoji mjesto za radost koja se potom isijava kroz čitavo naše tijelo. No, molitva moţe imati tu silu i takvo djelovanje samo ako svoj um sačuvamo od hameca (uskvaslog) – oslobođenog neprestanih misli o tome kako ispuniti i neprestano ispunjavati naše želje, oslobođenog ideja koje ne trebamo znati.

Naše pripreme za Pesah počinju kada uklonimo hamec iz naših domova. Nema kolača, keksa niti grickalica od kiselog tijesta u kuhinjskom ormariću, i nema uskislih misli u vašem umu. Koristeći se svojim nogama idemo od sobe do sobe, spuštamo se na koljena i koristimo svoje oči kako bismo pretražili ima

Strana 20

li hameca. Ono što nađemo, uklonimo svojim rukama. Simha nas počinje ispunjavati.

Kad stignemo na Seder, dolazimo do stola punog micvi i tefile. (Pokušajte se dobro odmoriti prije Sedera.

Dobit ćete mnogo više od njega.)

Nalijevanje vina osobi pored vas, pranje ruku, jedenje povrća, udobno sjedenje - ove i druge micve koriste gotovo čitavo tijelo. Počinjemo se puniti zanosom.

Seder je pun molitve. Kiduš, blagoslovi koje kažemo prije jela i pića u raznim dijelovima Sedera, Halel koji prethodi obroku i Halel koji slijedi iza njega, sve su to neskrivene molitve. Drugi način tefile (molitve) dolazi od dijela Sedera koji čini ovu noć drugačijom od svih ostalih noći blagdana - priče o izlasku. Na primjer: "Bili smo robovi faraonu .." - neka ne bismo nikada više bili robovi.

"Rebe Elazar ben Azarja rekao je: "Bio sam kao čovjek od sedamdeset godina ...'" — "Nemoj me baciti u starost " (Psalmi 71,9).

"Tora govori o četiri sina..." - "B-že!

Molim te učini da svako moje dijete bude poput mudrog sina!"

"U početku naši su preci štovali idole ..." - "B-že! Ja sam napravio/la neke prilično grozne pogreške u prošlosti - pomozi mi da ih nadvladam!"

Pjesme kojima završavamo Seder dolaze u oba načina.

Priče koje si međusobno pričaju članovi obitelj i prijatelji za vrijeme obroka i tijekom Sedera su prikrivena molitva.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: CAV

Parša (priča) Cav - Šabat HaGadol, je druga parša nove knjige – Levitskog zakonika i uvijek dolazi u proljeće. Zašto je to najbolje vrijeme za čišćenje i pročišćavanje?

Prošlotjedna paraša (odjeljak Tore, priča) imala je poruku da se knjiga VaJikra (Levitski zakonik) uglavnom bavi ţrtvama u Hramu (korbanot) koje simboliziraju alate za pribliţavanje (lekarev) Stvoritelju.

Ovaj tjedan paraša "Cav" počinje

Zbog toga je naš cilj da budemo u

Paraša nam govori da je uloga

riječima: "G-spod reče Mojsiju: Daj

stanju ravnoteţe. Zohar objašnjava

kohena da osigura da "... vatra mora

Aharonu i njegovim sinovima ovu na-

da se sveto bogosluţje u Hramu za-

stalno gorjeti na žrtveniku". Komen-

redbu ..." i Zohar objašnjava da "ne

snivalo na tri sile: kohenu, levitima i

tatori pitaju kako to da se kohen koji

postoji zapovijed, nego samo štova-

Izraelu - inicijali su KLI (‫ כלי‬-“posu-

simbolizira desnu kolonu mora no-

da”), a da bi ''posuda'' bila savršena

siti s vatrom koja simbolizira lijevu

nje idola (avoda zara)". Znači, kad god na bilo što reagiramo i kada

■

i cijela, kako bi mogla u sebe pri-

kolonu!? No, očito postoje dvije vr-

postupamo kao da se ravnamo po

hvatiti sve obilje stvarenja, ona mo-

ste vatre (na hebrejskom eš): eš zara

zapovijedi, to je štovanje idola. Ido-

ra sadrţavati te tri sile: "kohen" je sila

(vatra štovanja idola) i eš kodeš (va-

lopoklonstvo se moţe definirati kao

desne kolone - davanje i dijeljenje;

tra svetog bogosluţja). Kad god nas

"Levi" je sila lijeve kolone - ţelja za

kontrolira moć dina, dok proţivlja-

davanje kontrole nad našim ţivotom, našom vezom s vlastitom du-

primanjem (to je sila dina - presude);

vamo ljutnju, frustraciju, depresiju,

šom i sa Svjetlom nečemu što je

"Izrael" je središnja kolona – sila

itsl, tada znamo da u nama gori eš

izvan nas. Zašto?

ravnoteţe.

zara, koja nas uništava i razara. Ovu

Glavna je svrha stvaranja bila po-

se vatru moţe jedino savladati eš

dijeliti blaţenstvo i dobrotu sa stvo-

kodešom. Ako je u nama stalno gori

renim bićima, s nama. Međutim, mi

zapaljeni eš kodeš, vatra da se činimo

smo odlučili da svu tu dobrotu ne

dobro, za našeg bliţnjega, ta će vr-

primimo pasivno; mi smo ju htjeli

sta vatre prevladati i ukloniti ovu eš

zaraditi kroz svoj vlastiti rad i trud.

zara. Mi u sebi moramo probuditi

Odlučili smo da i mi ţelimo biti

vječnu vatru i na sebe gledati kao na

stvaratelji, i time smo dobili moć

ţrtvenik na kojem neprestano gore

slobodne volje, s kojom je došla spo-

ţrtve. Ovaj unutarnji ushit pomoći

sobnost da kontroliramo svoju sud-

će nam da svladamo eš zara koja je u

binu. Stoga, kad god izgubimo kon-

nama i dovest će nas bliţe Stvori-

trolu nad svojim ţivotom, svojim

telju. ■

osjećajima i mislima, mi se nalazimo u stanju idolopoklonstva.

Godina 11 21 Broj 24 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

Iz d

g aće

om

a tisk KAKO SU USPJELI

Izrael

Index, 17.3.2018.

IZRAEL je u sedamdeset godina od osnutka, usprkos vrlo oskudnim prirodnim resursima i složenim odnosima sa susjednim zemljama, uspio postati jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta. Danas imaju oko 8,2 milijuna stanovnika, deset puta više nego na početku, i vrlo mladu populaciju - polovica Izraelaca mlađa je od 30 godina. Prema UN-ovom Indeksu društvenog razvoja (Human development Index), ta je zemlja na 19. mjestu u svijetu, ispred mnogih europskih zemalja.

Poslovno središte Izraela je Tel Aviv, grad na obali Sredozemnog mora, s oko pola milijuna stanovnika. Grad na prvi pogled izgleda kao turistička destinacija s bogatim noćnim životom, bezbrojnim kafićima, restoranima, klubovima, kilometarskim plažama, palmama... No uz taj turistički dio, paralelno egzistira vrlo snažan visokotehnološki sektor s brojnim multinacionalnim kompanijama koje ovdje imaju svoje podružnice, ali i s vrlo jakom start-up scenom.

Rast broja stanovnika Oko 40 tisuća ljudi u Tel Avivu, odnosno svaka deseta zaposlena

ogroman novac. Prošle godine izraelski startupi privukli su više od pet milijardi dolara investicija, a godinu ranije oko 4,8 milijardi. Mnogi uređaji i tehnologije koje svakodnevno koristimo nose u sebi izraelsko znanje, pa ne čudi ni interes ulagača za njihove startupe.

Izraelski inovatori i znanstvenici svijetu su donijeli nebrojena rješenja i proizvode, na najrazličitijim područjima od medicine, kemije, poljoprivrede, robotike, optike, računala... Dovoljno je spomenuti recimo USB stick ili solarne sustave za zagrijavanje vode, ili pak zalijevanje kapanjem koje se primjenjuje u suvremenoj poljoprivredi.

Snažna podrška razvoju biznisa

BDP po stanovniku

Razvoj temeljen na inovacijama Razvoj Izraela temelji se na inovacijama. Tu činjenicu najbolje ilustrira njihov uspjeh u poljoprivredi iako za to nisu imali nikakve preduvjete - jako malo pogodne zemlje i nedostatak vode. No zahvaljujući inovativnosti razvili su brojne tehnologije koje su i u takvom okruženju poljoprivredu učinile mogućnom i isplativom, te se danas primjenjuju diljem svijeta.

Page 22 Strana 22

osoba, radi u visokotehnološkom sektoru. Tamo sjedište ima oko 2000 odnosno četvrtina izraelskih visokotehnoloških kompanija te preko 70 istraživačkih centara, koji se zbog kvalitete radne snage stalno otvaraju - njihov broj se u nekoliko godina udvostručio.

Potporu razvoju visokotehnoloških kompanija daje i Agencija za inovacije (Israeli Innovation Authority).

Nju vodi Aharon Aharon, bivši direktor Applea za Izrael. Ova agencija, uz brojne programe za podršku razvoja visokotehnološkog sektora, startupima u ranoj fazi razvoja nudi financiranje do 85 posto troškova istraživanja i razvoja, bez da država ulazi u vlasništvo - od 500 do 800 tisuća dolara. Ako kompanija

uspije i počne generirati prihode, tada vraća novac koji je dobila. Aharon, kao i mnogi u visokotehnološkom sektoru, ima iskustvo iz izraelske vojske - jedinice 8200.

Jedinica izraelske vojske "8200", koja je zapravo obavještajna služba usporediva s američkom NSA i bavi se cyber aktivnostima, jedan je od glavnih generatora kadrova za visokotehnološke kompanije.

Pripadnici te jedinice tijekom služenja vojnog roka dobivaju mnoge složene zadatke koje moraju rješavati u stresnim okolnostima, dobivaju vrhunska znanja iz raznih područja i to im se iskustvo neformalno vrednuje gotovo kao završen fakultet. U tu jedinicu regrutiraju se daroviti učenici, a kako je služenje vojske u Izraelu obvezno za sve - muškarce i žene - veliki broj mladih ljudi prolazi njihovu obuku, i znanje kasnije primjenjuje u civilnom životu.

Brojni osnivači uspješnih izraelskih startupa ili razni manageri u multinacionalnim kompanijama u životopisu imaju služenje u jedinici 8200 izraelske vojske. ■

U Tel Avivu istraživačke centre imaju kompanije Renault, Bosch, MasterCard, Visa, Google, Facebook, Amazon, Coca-Cola, Microsoft, AOL, Samsung, Siemens, PayPal, Deutsche Telekom, Citibank, Intel, Yahoo, Barclays, IBM, Apple.

Osim velikih kompanija, i istraživačkih centara brojnih multinacionalki, Izrael ima i tisuće start-up kompanija, koje privlače Divrej Tora

Godina 11

Broj 24