2-10 - Divrej Tora - Vajakhel - Pekude 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 22

Zagreb, šabat 21. ožujka 2020. - 25. adara 5780.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Vajakhel-Pekude

B’’H

Šabat HaHodeš Jeruzalem 17:15

18:28

Zagreb

17:50

18:52

Rijeka

17:57

18:59

Split

17:48

18:50

Dubrovnik 17:42

18:43

Vinkovci 17:39

18:41

Sarajevo 17:41

18:42

Doboj

17:42

18:44

B. Luka

17:46

18:47

Beograd 17:32

18:35

Novi Sad 17:35

18:38

Subotica 17:36

18:40

Zrenjanin 17:33

18:36

Niš

17:26

18:28

Beč

17:49

18:51

Frankfurt 18:20

19:22

Edison, NJ 18:52

20:03

(Šemot 30,11-34,35) Moše okuplja narod i ponavlja im zapovijed o poštivanju šabata. Zatim im prenosi B-žje upute o izgradnji Miškana.

Narod donosi obilje tražena materijala:

zlata,

srebra,

bakra,

plave,

grimizne i crvene vune, kozje dlake, lanene pređe, životinjske kože, drva, maslinova ulja, trava i dragog kamenja.

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 24.3.2020.

Moše im je morao reći da prestanu donositi.

Tim

vrhunskih

obrtnika

izrađuje

4:22

Miškan i opremu za njega (kao što je po-

Najranije Talit

4:57

drobno opisano u parašot Teruma, Tecave i

Nec Hahama

5:51

Ki tisa): tri sloja krovnih obloga; 48 po-

Najkasnije Š’ma

8:57

zlaćenih zidnih oplata i 100 srebrnih

9:59

spojeva za temelje; parohet koji razdvaja

Hacot

12:03

dvije prostorije Svetišta i masah (paravan)

Minha Ketana

15:39

Plag Haminha

16:57

Šekia

18:14

Cet Ha-kohavim

18:56



njemu gorjeti; ulje za pomazanje; vanjski žrtvenik za žrtve paljenice i sve što uz njega ide; vješalice, stupove i držače za dvorište; umivaonicu i postolje načinjeno od bakrenih zrcala.

Moše računa koliko je zlata, srebra i bakra narod dao za izradu Miškana. Becalel, Ahaliav i njihovi pomagači izrađuju osam dijelova svećeničke odjeće – pregaču, naprsnik, plašt, krunu, kapu, tuniku, opasač i kratke hlače – prema

Alot Hašahar

Zman Tefila

Broj 22

nasuprot njemu; kovčeg i poklopac s kerubinima; stol i menoru sa sedam krakova i posebno pripremljeno ulje; zlatni žrtvenik i mirisnu žrtvu koja će na

uputama koje je Moše dobio u paraši Tecave.

Miškan je dovršen i svi njegovi dijelovi doneseni su Mošeu koji ga podiže i pomazuje sa svetim uljem. Zatim uvodi Aharona i četvoricu njegovih sinova u svećeničku službu. Iznad Miškana se pojavljuje oblak koji ukazuje da će B-žanska Prisutnost tu prebivati. ■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 20+9 p’sukim – 35,1-29 Moše okuplja narod (prema tradiciji to se desilo na prvi Jom kipur, od-

koju vrstu melaha… Zbog čega Tora ovdje izdvaja vatru? Pitanje je dvojako: Zašto je izdvaja i zašto to ponovo zapovijeda.

nosno dan nakon njega, poslije 40 dana i 40 noći na Har Sinaju) da im

Sefer haChinuch kaže da su ove zabrane izravno upućene Sanhedri-

da upute u vezi izgradnje Miškana.

On započinje s upozorenjem da se

nu, a ne pojedincima. Nama je već bilo rečeno da ne smijemo paliti

upute provedemo.

poštuje šabat (čak i dok se bave svetim zadaćama Miškana).

vatru. Sudovi, kaže Chinuch, ne smiju provoditi smrtnu kaznu spa-

Ljudi osjećaju nemirno uzbuđenje u vezi posla koji je pred njima. Moše

ljivanja (s'reifa) na šabat. Niti se,

govori narodu i kaže im ono što je B-g zapovijedio.

Zapazite da kada B-g govori Mošeu On mu zapovijeda u vezi Miškana (236 p’sukim!) i potom ga upozorava da šabat ima najvišu čast. Kada Moše okupi narod da njima izda zapovijed, on stavlja upozorenje u vezi šabata na početak.

U početna tri retka koja govore o šabatu ukupno ima 40 riječi – 39 plus riječ hašabat. To se može pro-

biblijskim proširenjem, bilo koja smrtna kazna smije izvršiti na šabat, ni bilo koja kazna koju izriču sudovi ne može se izvršiti na šabat. To omogućava da šabat bude dan mira čak i za osuđenog prijestupnika.

Možemo i na drugačiji način pogledati podsjetnik na šabat. Ne smijete

(Zapazite, istovjetnu terminologiju kojom se Tora koristi kada ■Moše govori o šabatu i o Mikdašu.)

Imenovane su različite vrste materijala. Jasno je rečeno da se donacije potiču, no posve su dobrovoljne.

paliti vatre u svojim prebivalištima, gdje god ona bila, ali smijete –

Potom se svaki dio Miškana i njegove opreme spominje do pojedinosti.

ne, zapravo morate – paliti vatru (i raditi određene druge melahot) u

Nakon što su ljudi čuli što je Moše imao za reći, oni se razilaze (očigle-

Prebivalištu, Mikdašu. (Odnosno, onda kada to B-g izričito naredi).

dno u oduševljenju i sa željom da se prime posla).

povijedio da ih činiš", napisana s lamedom (30) i anagramom za teiša

Neki komentatori kažu da je ovo ponavljanje o vatri tu da naglasi

Na temelju redoslijeda koji nam je iznesen u Tori mogli bismo špekuli-

(9) – još jedan nagovještaj šabatnih melahot. On još dodaje da u la'asot

kako paljenje vatre nije ništa manji smrtni grijeh, unatoč tome što je na

rati da je ono što je motiviralo narod u velikoj mjeri osjećaj krivice zbog

nedostaje slovo vav, koje predstavlja šest radnih dana u tjednu kada

jom tov to jedna od nekoliko melahot

Zlatnog teleta.

koje su dopuštene (tj. kuhanje korištenjem vatre, paljenje plamena koji

Mnogo ljudi je Mošeov poziv pota-

tumačiti kao simbolično spominjanje 39 kategorija zabranjene melaha, koje definiraju narav hašabata. Baal HaTurim kaže da riječ la'asot u izrazu "Ovo su stvari koje je B-g za-

su melahot dozvoljene.

S gledišta micvi "Zapovijed" koja se ovdje nalazi, "Nećete paliti vatre u svim svojim prebivalištima na dan šabata" ima nas mnogočemu podučiti.

Paljenje vatre je jedna od 39 avot melaha (kategorija stvaralačkih aktivnosti koje su zabranjene na šabat). No mi već imamo zabranu iz 4. zapovijedi - … Nećeš vršiti bilo

Strana 2

će gorjeti). Mogli bismo steći dojam da vatra nije težak prekršaj, zbog jom tova. Tu sad nastupa Tora da naglasi zabranu za šabat.

Ima i drugih razloga zbog kojih se posebno spominje zabrana vatre na šabat.

kao da darežljivo daju. Muškarci i žene, svi oni daju (postoje različite interpretacije u vezi toga o čemu riječi u pasuku govore). Pored donacija, muškarci, a posebno žene, donirali su svoje talente u tkanju, bojenju, stolariji, obradi metala, itd.

Ponovo se spominje s kakvim su

Osim prva tri p’sukim, ostatak sedre

srcem ljudi radili. Bio je to iskreni

bavi se izgradnjom Miškana. Paršat T'ruma dala nam je zapovijed i upu-

pozitivan odgovor na B-žji i Mošeov poziv za izgradnju Miškana.

te, Vajakhel nam govori kako da Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Vođe plemena dale su drago kamenje za naramenice Efoda, i za Hošen

no obojane ovčje kože (koji je također izgledao privlačno) nije nalazio

bakra. Tradicija nam kaže da je bakar dobiven od ogledala izrael-

Kohen gadola, te mirodije i ulja za tamjan i ulje za pomazanje.

odmah povrh njega.

skih žena. Isprva ih Moše nije želio prihvatiti zbog samodopadnosti

Levi – druga alija – 13+12+35 p’sukim – 35,30-37,16

oplata Miškana od bagremova drveta. Bilo je 48 oplata – po 20 na

Moše kaže narodu da je B-g odredio Becalela (iz Jehude) i Ahaliava (iz Dana) kao vođe majstora za Miškan.

Njih su nebesa nadahnula inteli-

Zatim Tora opisuje izradu zidnih

sjevernim i južnim zidovima, te 8 na zapadnom zidu. Svaka oplata bila je presvučena zlatom. Svaka je bila umetnuta u dvije podne nožice.

gencijom, spoznajom i vještinama potrebnim za različite složene za-

Parohet koji će biti obješen između Kodeša i Kodeš kodašima, Masah za

datke koji su bili pred njima. Oni i ljudi koji su s njima radili nadgle-

prednju stranu Miškana, i Masah za prednju stranu dvorišta po stilu

dali su prikupljanje materijala te obavijestili Mošea da je prispjelo

izrade i materijalu bili su slični pr-

više nego dovoljno materijala. Moše širi glas da ljudi trebaju prestati s donacijama.

vom stropnom pokrovu.

Sada kada je zdanje kompletirano, na red dolaze Aron i Šulhan.

koja se povezuje s ogledalima. Međutim, B-g je Mošeu rekao koliko je ovaj dar dragocjen u Njegovim očima, jer Ga on podsjeća (nazovimo to tako) na ulogu koju su žene odigrale prilikom izbavljenja naroda iz Egipta. Na kraju je opisano dvorište.

P’kudei započinje popisom materijala koji su prikupljeni za upotrebu u izgradnji Miškana, njegovog namještaja i odjeće kohanim.

Iz činjenice da je Moše Rabeinu dobrovoljno dao obračun za materijale koje je prikupio, učimo da

Šliši – treća alija – 13 p’sukim – 37,17-29

osoba koja je na odgovornom mjestu za prikupljanja novca za zajed-

dio izradu Arona, Šulhana i Menore.

Potom, slojeve pokrova – Miškana,

Sljedeća je na redu zlatna Menora. Osim čašica za ulje, sve ostalo –

nicu mora postupati na takav način da uvijek bude van svake sumnje.

Ohela i Orot. Tek tada se u sliku uvode zidne oplate i podne stopice.

krakovi, ukrasne kugle, čašice, cvjetovi - iskovano je iz jednog

Čak i ako je ta osoba u potpunosti pouzdana, ona mora poduzeti mjere

Pri izvršenju zapovijedi, slijedi se praktičniji plan. Prvo zdanje a po-

komada zlata.

kojima će izbjeći da izgleda kriva.

tom oprema. Ali kako mogu Moše i Becalel odstupiti od B-žje zapovije-

Zatim, je opisan zlatni žrtvenik (tzv. kadioni žrtvenik, odnosno unutarnji žrtvenik). Nakon što je načinjen ovaj

Talmud nam kaže da obitelj kohanim koja je bila zadužena za spravljanje

Kada je B-g zapovijedio Mošeu u vezi Miškana, On je prvo zapovije-

di? U tim stvarima ne možeš činiti kako ti se sviđa. Komentari kažu da su Moše i Becalel tražili i dobili dopuštenje od B-ga da naprave ljudskiji, praktičniji pristup.

U ovom odlomku, predstavljena su tri sloja stropnog pokrova. Zamijetite da je prvi sloj bio krasno višebojno tkanje, s učvršćivačima od zlata. Nad njega je išao praktičniji, manje privlačan, ne toliko složen, vodonepropusni Ohel od kozje dlake. Taj se sloj nije vidio iz unutrašnjosti Miškana, i nije ga se moglo vidjeti niti izvana, u skladu s mišljenjem da se pokrov od tahaša i crveGodina 13 3 Broj 22 Strana

Mizbe’ah, spravljeno pomazanje i tamjan.

je

R’vi’i – četvrta alija p’sukim – 38,1-39,1

ulje

za

– 20+12

Opisan je vanjski žrtvenik, bakreni žrtvenik, zemljani žrtvenik (zbog toga što je bio napunjen zemljom dok je tabor počivao i Miškan bio

ketoreta (tamjana) nije dopuštala svojim ženama da koriste parfeme, kako netko ne bi posumnjao da uzimaju od svetih mirodija ketoreta.

Isto tako, oni koji su pekli Lehem HaPanim nisu jeli bijelog kruha, tako

da nitko ne bi ni pomislio da su uzeli od posebnog brašna iz Mikdaša za svoju osobnu upotrebu.

U početnom retku sedre, nalazimo

podignut). Gotovo sve korbanot bile su prinošene na tom Mizbe’ahu. On

riječ Miškan dva puta u jednom redu – …HaMiškan, Miškan HaEdut.

je bio znatno veći od zlatnog žrtvenika.

Raši kaže da je to aluzija na dva

Posljednji opisani element je umivaonica i njeno postolje. Izrađena je od

Batei HaMikdaš. Chatam Sofer dodaje da he iz prvog Miškana "manjka" u drugom. Ovo aludira na 5 naročitih stvari koje su nedostajale u Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

drugom Beit HaMikdašu – Aron, Sveta vatra, B-žamska Prisutnost, Sveti Duh, te Urim V’Tumim.

Raši nas uči da opis Miškana kao Eduta, Svjedočanstva, potvrđuje činjenicu da nam je B-g oprostio gri-

Alija po Alija

za povezivanje Hošena i Efoda.

zaprljana).

Šiši – šesta alija – 11+11 p’sukim – 39,22-43

Kohen gadol nosio je jednu vrstu lanenog turbana, koji je mo-

M’eil (različita su mišljenja – plašt, ogrtač, od-

gao primiti cic. Obični kohanim nosili su

jevni pred-

jeh sa Zlatnim teletom. Pokazatelj toga je Š’hina koja je boravila među

turban druge vrste.

met nalik ponču) bio

Pojas ili lenta, koja se naziva Avnet,

rastavljanja

je u cijelosti istkan od

bila je istkana od tri boje vune i lana. On

Miškana tijekom godina lutanja Pustinjom bio je povjeren plemenu

t’helet vune. Njegov

je bio neobično dug (32 amot, otprilike

Levi, pod nadzorom i vodstvom Itamara b. Aharona HaKohena.

vratni prorez bio je

15 metara ) i zato ga je bilo potrebno

Glavni majstori za Miškan, podsjeća

dodatno ojačan da spriječi da se pokida. Ovo

omotati oko struka kohena mnogo

nama, u Miškanu.

Posao

sastavljanja

i

nas Tora, bili su Becalel iz plemena Jehude i Aholiav iz Dana.

Tora potom iznosi pojedinosti o zlatu, srebru i bakru koji su sakupljeni za Miškan i njegov pribor. Tora također navodi za što su se koristili

različiti metali. Zatim, Tora spominje različite obojene vune (nebesko plavu, ljubičastu i crvenu) koje su bile korištene za izradu svetih halja Kohen gadola, i za tkanine koje su prekrivale (i štitile?) svete predmete u Miškanu tijekom putovanja s mjesta na mjesto u Midbaru.

Hamiši – peta alija – 20 p’sukim – 39,2-21

■

je po drugi puta da Tora naglašava

puta. (Neki kažu da se Avnet nosio iznad struka). Omatanje je stvaralo

zabranu kidanja M’eila (ili dopuštanja njegovog kidanja). Niti jedan

upadljivu izbočinu oko njegova struka i nju je kohen osjetio kad god

dio odjeće ne smije se pokidati; poduzete su mjere da se kidanje sprije-

bi ruke spustio sa strane. To je služilo kao stalni podsjetnik kohenu

či. Ipak, Tora to pravilo predstavlja uz M’eil. Rub M’eila imao je rese s

na ozbiljnost služne u Beit HaMikdašu. Avnet je bio šaatnez, jednako

naizmjenično postavljenim zlatnim zvoncima i mogranjima od obojene

kao i Hošen, Efod i Me’il. Mišljenja se razlikuju u vezi Avneta običnih

vune i lana.

kohena.

Kutonet, halja dugih rukava koja je

Potom dolazi cic, odnosno nezer

sezala do poda bila je istkana od bijelog lana.

hakodeš, načinjen od čistog zlata i

Neki kažu da su rukavi bili saši-

pričvršćen

oko

veni zajedno sa

U ovoj aliji se nalazi detaljan opis Efoda i Hošena Kohen gadola. Oba su

glave Kohen gadola trakama od t’helet

samom haljinom, a ne nači-

bila istkana od iste vrste prediva i bili su međusobno čvrsto pričvrš-

vune. Cic je imao reljefni natpis kodeš Hašemu. Ima mnogo razli-

njeni posebno i potom prišiveni

ćeni kada ih se nosilo. Dva kamena oniksa (Avnei šoham) bila su pričvr-

čitih mišljenja o tome na koji način su te riječi bile načinjene od zlata

na nju. Svi su kohanim nosili

šćeni na naramenice Efoda. Imena 12 plemena (zapravo, bila su to 12 si-

cica, te kojim redom i u kojem smjeru su bile postavljene jedna u

Kutonet. Svaki je kohen imao po

nova Jakovljevih) bila su urezana u

odnosu na drugu. Cic je bio poput krune za Kohen gadola, a opet, imao

mjeri iskrojeni Kutonet, budući

je i svrhu da ga učini vrlo poniznim.

kamenove, po šest na svakom kamenu. Pored tkanine za ta dva ko-

da je bilo zabranjeno vršiti avoda u

mada odjeće bila su tu zlatna ležišta za kamenove, zlatni koluti i lančići

Mikdašu ukoiko je halja bila preduga ili prekratka (ili pohabana ili

Strana 4

Ovime je rad na dijelovima Miškana i haljina za kohanime priveden kraju.

(Sve što je preostalo bilo je da se sastavi i valjano postavi.)

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Talmud Jerušalmi kaže da se izraz "kao što je B- g bio zapovijedio Mošeu" u P’kudei pojavljuje 18 puta.

Sukladno tome imamo 18 brahot u našoj svakodnevnoj Amida (poveznica između službe u Mikdašu i dnevnih molitvi je očita). Tako kaže Š’muel b. Nahmani u ime Rabi Johanana. U ovo se ne ubraja prvi puta kada je taj izraz upotrijebljen: I Becalel… načini sve što je B-g zapovijedio Mošeu. Postoje razlike između konteksta izraza s Becalelom i konteksta prilikom svih drugih korištenja tog izraza, što opravdava njegovo neubrajanje među ostale. S druge strane, naša Amida ima i 19. blagoslov tako da je i "posebni" izraz obuhvaćen.

Sve dijelove Miškana, njegovo posuđe i svete halje, su muškarci i žene koji su dobrovoljno uložili svoje talente za Miškan, donijeli Mošeu nakon dovršenja posla. Moše je pregledao sav posao i našao je da bio u skladu s onime što je B-g zapovijedio. Moše je blagoslovio narod: "Neka bi bila B-žja volja da On učini da Njegova Prisutnost počiva nad djelom vaših ruku." (Raši) Tora još jednom nabraja sve sastavne dijelove Miškana. I stalno iznova ponavlja da je narod učinio sve što je B-g zapovijedio Mošeu.

Jedna misao… Naglasak na narodu koji čini kao što je zapovijeđeno u oštroj je suprotnosti sa Zlatnim teletom, koje svakako nije bilo ono što je B-g zapovijedio. Možemo uočiti prijekor svaki puta kada se podcrtava "ovog puta smo poslušali, ali par mjeseci ranije…" (Da bude jasno, ovo je pohvalno, to da smo učinili kako je bilo zapovijeđeno, no također se daje naslutiti i ukor.) Š’vi’i – sedma alija – 16+11+11 p’sukim – 40,1-38 B-g daje nalog Mošeu da podigne Godina 13 5 Broj 22 Strana

Alija po Alija

Miškan na Roš hodeš nisan. Nakon što se zdanje postavi, Moše treba u njega unijeti Aron, i objesiti Parohet koji odvaja Svetinju nad svetinjama od ostalog dijela Miškana. Šulhan i Menora postavljeni su na svoja mjesta, nakon čega je postavljen zlatni Mizbeah. Masah je potom obješen na stupove na ulazu u Miškan. Bakreni Mizbeah postavljen je ispred Miškana, nasuprot njegovom ulazu.

Kijor i njegovo postolje smješteni su između Miškana i Mizbeaha, malo sa strane. Dvorišne zavjese obješene su na njihove stupove.

Nakon svega ovoga, Moše je trebao pomazati sve dijelove Miškana i posvetiti ih. Zatim su Mizbeah i njegovo oruđe bili pomazani, a također i umivaonica.

Potim su kohanim dovedeni naprijed. Nakon pravilnog pranja, odjenuti su u njihovu svetu odjeću i pomazani.

osimi dan posvećenja Miškana Moše i Aharon imali jednak status. Ali samo tog dana. Nakon toga, Moše je samo Levi, a Aharon preuzima kormilo. Kaže se da bi Moše bio Kohen gadol, da nije onako govorio s B-gom kod gorućeg grma. Tada je B-g doveo Mošeu Aharona da podijeli s njime odgovornosti i prednosti uloge vođe.

U završnih 5 p’sukim u Š’mot, Tora nam kaže da Moše nije mogao prići Miškanu jer je Miškan bio "prekriven Oblakom". Tek kad se oblak podigao Moše je mogao prići.

Oblak je također bio znak narodu da krene na put ili da ostane u taboru. Oblak je tamo bio danju, a Vatreni stup noću.

Ovako završava knjiga Š’mot, s postavljenom scenom, da tako kažemo, za knjigu Vajikra, Torat Kohanim.

I dogodilo se da je na prvi dan nisana u godini poslije Izlaska iz Egipta, Miškan bio dovršen. To je malo manje od godine dana nakon J'ceat Micrajim. U tom odlomku, Tora daje procedure korak po korak kako konačno izvesti zapovijedi iz paršijot T’ruma, T’cave, početak Ki Tisa, i čitave Vajkhel.

U knjizi Š’mot, započeli smo kao obitelj koja je u Egiptu, porobljena i potlačena. Izrasli smo u naciju, bili smo izbavljeni iz Egipta uz velika čuda. Primili smo Toru i uspostavili dva glavna aspekta naše nacionalne samosvojnosti – pravila za svakodnevni život prema Tori i izgradnju Miškana da bude središte naše duhovne energije.

Nastavljajući se na posljednji odlomak Tora opisuje završne faze cjelokupnog posla izgradnje Miškana. Kada Moše postavi Mizbe’ah na njegovo mjesto, on prinosi odgovarajuće korbanot.

B-žji plan za nas dobro napreduje.

Sve je tu osim mjesta za puno bogatstvo Židovskog života – Erec Jisrael. No tri knjige Humaša tek trebaju doći.

Zamislite si podvojene osjećaje koje je Moše morao imati u tom času. On je sagradio Mikdaš i sada zapravo vrši ulogu Kohen gadola. Ali to neće potrajati. Tijekom tjedna svečanog otvaranja Miškana, Moše je radio sve. Pogledajte micvu pranja ruku i nogu prije vršenja Avoda.

Zapovijed dolazi Mošeu, te Aharonu i sinovima. Raši kaže da su na

Običaj je da zajednica ustane na završne p’sukim svake knjige Tore.

Onaj koji čita Toru, završne riječi čita na dramatičan način, signalizirajući tako zajednici da odgovori sa “hazak, hazak, v’nithazek” (Snažni, snažni i budimo osnaženi). Onaj koji čita tada ponavlja tu frazu.

Smatra se posebnom čašću dobiti aliju kojom se završava knjiga. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 114. Odgoda izvršenja: zabrana sudu da kazne izvršava na šabat Ne palite vatru na Šabes u mjestima gdje živite (Izlazak 35,3) Ova micva izgleda prilično jasna, izuzev činjenice da već znamo da određene kategorije rada ne obavljamo na Šabes, a paljenje vatre je jedna od njih. Pa što ovaj stih dolazi dodati? Talmud u Jevamos (6b) daje primjenu da se smrtne kazne ne smije izvršavati na Šabes. (Postoji cijela rasprava o stvarima koje nadilaze Šabes, te objašnjenje logike da bi smrtna kazna mogla biti jedna od njih, kada ne bi bilo ovog stiha.) Mehilta objašnjava da ta zabrana vrijedi ne samo za spaljivanje već i za sve vrste izvršenja kazni kao i druge kazne koje provodi beis din.

Talmud u Šabes (70a) nadalje iz ovog stiha izvodi da za svaku kategoriju rada postoji zasebna odgovornost za Šabes. Ako je netko zaboravio da je Šabes te vršio mnogo vrsta rada prije nego li se prisjetio toga, bio bi odgovoran

za svaku pojedinu od njih, a ne samo za "kršenje Šabesa".

Razlog za tu micvu jest da, iako je smrtna kazna ponekad neophodna, nitko je ne voli izvršavati. S druge strane, Šabes je iznimno važan. U skladu s tim, B-g želi da poštujemo Šabes dopuštajući čak i osuđenima da počinu na taj dan, prije nego li se susretnu sa svojom neizbježnom sudbinom.

Ova se micva odnosi na sudove u vrijeme kada su na snazi smrtne kazne. O njoj se raspravlja u talmudskim traktatima Jevamos (6b) i Sanhedrin (35a-b). Kodificirana je u Šulhan Aruhu u Orah hajim 339, a također je 322. od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos.

Ovo je jedina micva u paršas Vajakhel, dok u paršas Pekudei nema nikakvih micvos. Tako je ona posljednja micva u Seferu Šemos, Knjizi izlaska. (Za one koji su brojali, to znači da je u Sefer Bereišis bilo tri micve i 111 u Sefer Šemos.) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 13.

Negativne zapovijedi

Pozitivna je zapovijed reći

36.

Negativna je zapovijed ne

blagoslov molitve nakon jela,

osporiti [lažno] ništa vrijed-

nakon što jedemo kruh

nog [što se duguje]

kao što Pismo kaže, Jest ćeš i bit ćeš sit i

kao što kaže Pismo, niti ćeš varati (Va-

blagoslovit ćeš Vječnoga B-ga svoga

jikra 19,11), a to je opomena protiv la-

(D'varim 8,10). Prema zakonu Tore

žnog poricanja bilo čega što vrijedi od

čovjek ne mora kazati molitvu ako

p'ruta [najmanjeg novčića] naviše. U to

se nije nasitio; ali prema uredbi

se

učenjaka, čak ako je pojeo i komad kruha veličine

pitanjima, bilo da se radi o nečemu povjerenom na

masline, on ima dužnost nakon toga reći molitvu nakon

čuvanje ili pozajmljenom; bilo da je jedna osoba

jela. Prije jela također treba izreći blagoslov, kao što

opljačkala drugu ili je prevarila; ili je pronašla izgublje-

možemo zaključiti prema kal-vahomer, zaključivanju od

ni predmet pa ga nije vratila. Ako je drugi tuži sudu za

manjega ka većem: Ako netko kaže blagoslov kada je

to, a ona to lažno porekne, ona time krši ovu zabranu i

sit, koliko bi ga više trebao reći kada je gladan.

postaje diksvalificirana da bude svjedok i da iznese

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, za muškarce.

Za žene je dvojbeno postoji li za njih obaveza prema zakonu Tore.

Strana 6

ubrajaju

sve

vrste

osporavanja

u

novčanim

svjedočenje.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Promjena plana

Sinaj. Znači li to da fizička građevina može obuhvatiti B-ga? Što nam to nagovještava o pojmu "svetog mjesta"; jesu li određene lokacije svetije od drugih? I na kraju, kada bi se B-g doslovno nalazio u vašoj sredini kako bi to utjecalo na vaš odnos s Hašemom?

Da li je štovanje B-ga prinošenjem žrtava u Šatoru sastanka oduvijek bilo dijelom Hašemovih planova?

•

•

Seforno i Hoil Moshe sugeriraju da iako je Hašem oduvijek želio službu prinošenja žrtava, On ju nije želio ograničiti na bilo koju pojedinačnu skupinu ili mjesto, preferirajući da ga se štuje na osobnim žrtvenicima, a ne u središnjem Šatoru sastanka.

Tek nakon grijeha sa zlatnim teletom On je zaključio da narod nije sposoban za takvu službu i da su mu umjesto toga potrebna ograničenja i zaštitne mjere.

Nasuprot tome, Abarbanel sugerira da je Hašemov izvorni plan uključivao Šator sastanka kao pomoćno sredstvo putem kojeg bi narod osjećao Hašemovu prisutnost, ali ne i za prinošenje žrtava. Međutim, nakon grijeha sa zlatnim teletom Hašem je dodao komponentu prinošenja žrtava kako bi olakšao proces izmirenja.

Je li moguće da se Hašem predomislio ili da je zapovijed Tore bila mjerodavna samo za određeno razdoblje? Koje teološke poteškoće može riješiti takva sugestija? Kakve teološke poteškoće to pokreće?

•

•

Sifre smatra Šator sastanka sredstvom kojim su se Izraelci iskupili za grijeh zlatnog teleta, dok se Tanhuma usredotočuje na to da on služi kao znak okolnim narodima da je B-g oprostio Izraelu.

Koji bi polemički čimbenici mogli motivirati Tanhumovo viđenje? Možete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima je komentatorovo razumijevanje priče polemički potaknuto?

Shadal sugerira da Šator sastanka nije samo poboljšao čovjekov odnos s Hašemom, već i odnos s njegovim bližnjim. Određivanjem središnjeg mjesta na kojem će se svi okupljati da štuju Hašema, Miškan je poslužio ujedinjenju nacije. Koje su druge koristi centralizacije? Koje su neke loše strane toga?

O stolovima, kruhu i savezu Mi često tražimo simboličko značenje u ritualima ili religijskim predmetima. Kakva simbolika može stajati iza kovčega saveza, stola, svijećnjaka i žrtvenika za paljenje kada?

•

Abarbanel sugerira da Kovčeg Saveza simbolizira Toru, dok ostali instrumenti predstavljaju materijalne (stol), intelektualne (menora) i duhovne (žrtvenik za paljenje kada) nagrade koje se dodjeljuju onima koji drže zapovijedi Tore. Smatrate li njegov prijedlog uvjerljivim? Zašto da ili zašto ne?

Kakvu ulogu ima hrana u vjerskom životu? Koliko obreda ili zapovijedi zahtijeva blagovanje hrane?

•

U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani s potpisivanjem ugovora o savezu, i imali su istu funkciju koju danas ima rukovanje. U svjetlu toga, R. Hovav Yechieli navodi da su lehem hapanim činili obrok zapečaćenja saveza koji je stalno iznova obnavljao Sinajski Savez. Kako možete poduprijeti ovo tumačanje tekstom ili idejom? ■ Prevela Tamar Buchwald

Treba li Hašemu kuća?

Budući da B-g nema potrebe za skloništem, svjetlom, kruhom ili mesom, zbog čega je zapovijedio Izraelcima da načine Šator sastanka i njegove instrumente?

•

Prema Rambanu Miškan je služio kao mjesto stanovanja Hašemove prisutnosti i omogućio nastavak B-žanske objave koja je započela na gori

Godina 13 7 Broj 22 Strana

Strana 7

Rav Kook:

Dvojaka priroda Šatora sastanka Očigledno pitanje postavlja se svakome tko čita parše Vajahel i Pekudej. Zašto Tora mora ponavljati sve detalje oko izgradnje Šatora sastanka? Sve je to već nadugo i naširoko opisano u paršama Teruma i Tecave u kojima je zabilježena B-žja zapovijed da se izgradi Miškan.

Zapovijed i izvršenje Rav Kook često je govorio o razlici između puta i konačnog cilja. Mi težimo tome da žurno idemo kroz naše živote za određenim ciljevima – čak i onim bezvrijednima – pridajući malo ili nimalo vrijednosti samom putu. Na put gledamo samo kao na nešto usputno, bez stvarnog značenja.

U ove tri parše Teruma, Tecave i Vajahel-Pekudej, vidimo razliku između zapovijedi i njenog izvršenja. To je razlika između učenja i akcije, između teorije i prakse.

Baš kao što naš svijet uveličava ciljeve u odnosu na sredstva, jednako tako bivaju naglašena djela i postignuća u odnosu na misao i učenje.

No dublja perspektiva pronalazi poseban značaj u putu, u apstraktnoj teoriji, u početnoj zapovijedi.

Mudraci dodaju krasno tumače-

Strana 8

nje: "Veliko je učenje Tore, jer ono vodi prema djelovanju" (Kidušin 40b). Ta tvrdnja uči nas da je učenje Tore – teorija, put – važniji od samog cilja, ispunjanja micve. Učenje Tore vodi nas ka dobrim djelima; no ono u sebi posjeduje vrijednost veću od samog poznavanja toga kako ispravno djelovati.

Talmud raspravlja o tome treba li izgovarati blagoslov kada se podiže suka. Napokon, Tora nam zapovijeda da sagradimo suku – "Držite blagdan sjenica" (Pon. zakon 16,13).

Ipak, rabini su odlučili da se ne izgovara blagoslov prilikom gradnje suke, već jedino onda kada živimo u njoj tijekom blagdana Sukota.

Zašto?

Majmonides je objasnio da u slučaju kada je zapovijed sagraditi objekt u svrhu ispunjenja micve, blagoslov se izgovara samo tijekom one finalne, konačne micve (Hilhot Berahot 11,8). Zato ne izgovaramo blagoslov kada pripremamo cicit ili kad gradimo suku.

Prema tome, ako bi učenje Tore imalo samo za svrhu ispunjenja zapovijedi, ne bismo izgovarali blagoslov nad učenjem Tore. Činjenica da ipak izgovaramo blagoslov nad uče-

njem Tore ukazuje na to da je i samo to učenje micva za sebe, neovisna od svoje funkcije da bude priprema za ispunjenje drugih zapovijedi.

Ta dva aspekta Tore mogu se opisati kao B-žji utjecaj u dva smjera, poput onoga u Jakovljevom snu.

Ispunjenje Tore kroz praktične micve realizira B-žju volju u fizičkom svijetu. Unutarnja vrijednost učenja Tore, pak, ukazuje na duhovno kretanje u suprotnom smjeru.

Ono uzlazi odozdo prema gore – naša intelektualna aktivnost bez izraza u fizičkom svijetu, naše misli o ■ Tori bez praktične primjene.

Dvojaka svrha Parše Teruma i Tecave, te VajahelPekudej razlikuju su kao zapovijedi i izvršenja, učenja i djelovanja.

Na dubljoj razini, to ponavljanje izražava dvojaku funkciju Miškana.

Na praktičnoj razini, to je bilo centralno mjesto za prinošenje žrtava.

Miškan je služio kao centar za sveta djela. No na apstraktnoj, metafizičkoj razini, Miškan je bio žarišna točka B-žje prisutnosti, Njegovo prebivalište.

"Napravit će Mi Hram i Ja ću prebivati (ve-šehanti) među njima" (Še-

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Dvojaka priroda Šatora sastanka našu tehnologiju unutar granica integriteta i svetosti.

Vatra u Hramu To upozorenje vodi nas do drugog pitanja: zašto Tora ograničava zabranu paljenja vatre na šabat na "naše kuće"? Talmud (Šabat 20a) objašnjava da je paljenje vatre zabranjeno samo u privatnim kućama, no u Hramu je dozvoljeno spaljivati žrtve na šabat. Zašto bi u Hramu vatra bila dozvoljena?

mot 25,8).

Poput suprotnih utjecaja Tore, jednog silazećeg i drugog uzlazećeg, svaka od funkcija Miškana ukazivala je na drugi smjer. Njegova konstrukcija, posvećenje fizičke materije i talenata za svete svrhe, te prinošenje žrtava B-gu, uzlazili su iz fizičkog svijeta prema nebesima. S druge strane, Šehina koja je prebivala u Miškanu, bila je fenomen koji je tekao odozgo prema dolje, jer je B-žja prisutnost prebivala u fizičkom svijetu.

Tehnologija i Šabat "Ne palite nikakve vatre u svojim kućama na šabat." (Šemot 35,3) Tora zabranjuje 39 različitih kategorija aktivnosti na šabat. Pa ipak, samo je jedna od njih – paljenje vatre – izričito zabranjena u Tori. Zašto? Zašto Tora u toj zabrani koristi izraz "u svojim kućama"? Nije li zabranjeno paliti vatru na bilo kojoj lokaciji?

Kontrola i korištenje vatre jedinstvena je za ljudsku vrstu. To je temelj našeg napretka u znanosti i inovacijama u tehnologiji. Čak su i Godina 13 9 Broj 22 Strana

danas goriva poput ugljena i nafte ono što daje moć modernim društvima. Ukratko, vatra je metafora za našu moć i kontrolu nad prirodom, plod naše B-gom dane inteligencije.

Koja je središnja poruka šabata?

Kada se suzdržavamo od posla u sedmi dan, mi obznanjujemo da je B-g Stvoritelj svijeta.

Netko bi mogao pomisliti da je samo iskonski prirodni svijet B-žje djelo. S druge strane, ljudska tehnologija je umjetna i možda nepojmljiva pravoj svrsi svemira. Stoga, Tora izričito i specifično zabranjuje paljenje vatre na šabat, ističući time da je i naš napredak u znanosti i tehnologiji također dio stvaranja. Sve je uključeno u krajnji dizajn svemira. Naši izumi doprinose cilju stvaranja u suradnji s B-žjom uzvišenom mudrošću.

Zajedno sa spoznajom da su sva naša dostignuća u osnovi B-žje djelo, mi također moramo biti svjesni toga da imamo ogromnu moć da promijenimo i poboljšamo svijet. Ta promjena bit će na blagoslov ako smo dovoljno mudri da koristimo

Hram je bio žarišna točka proroštva i B-žje objave. On je bio izvor prosvjetljenja, kako za pojedince, tako i za cijeli narod. Vatra korištena u Hramu metafora je za našu misiju da unaprijedimo svijet kroz napredak u znanosti i tehnologiji.

Moramo shvatiti poruku da je na nama da razvijamo i unapređujemo svijet, sve dok čitav svemir ne bude obnovljen novim srcem i novom dušom, u razumijevanju i harmoniji.

Dozvolom tehnološke inovacije vatre u Hramu na šabat, B-g ukazuje na to da želi da svoje intelektualne darove iskoristimo za inovaciju i napredak, na način sličan B-žjim djelima stvaranja.

Mi moramo biti neprestano svjesni našeg nevjerojatnog potencijala kada slijedimo put koji nam je naš Gospodar odredio. Na toj duhovnoj razini, mi ne bismo smjeli misliti da smo nesposobni u postizanju novih stvari. Kako kaže Talmud, "Ako to požele, pravednici mogu stvarati svjetove" (Sanhedrin 65b). Kada čovječanstvo dosegne etičko savršenstvo, pravda će voditi sva naša djela, a znanstveni napredak i izumi svoju će inspiraciju crpiti iz izvora božanskog morala, iz svetog Hrama. ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Odgovornost i značaj detalja Knjiga Šemot završava ključnom

čnim zavjetom, obavezati se idea-

Moše se osjeća primoranim da dâ

porukom Židovima – odgovornost.

lima, Tori ili Židovskom narodu.

obračun za svaki komad srebra koji

Tora nam navodi kako je stvarno

Oni se ne žele podvrgnuti testu

je bio doniran za izgradnju Miškana.

Miškan bio izgrađen i potom nam

odgovornosti, pa ga u potpunosti

I kada otkrije da mu knjige nisu us-

evidentira detaljan obračun o tome

izbjegavaju.

klađene, zahvati ga užas, sve dok se

kako su donacije za njegovu izgradnju zapravo bile utrošene i koliko su iznosile. Tora drži Bezalela i Ahali-

ava odgovornima za njihovu darovitost i radinost. Njihov stvarni trud i završni rezultat njihova rada uspoređuje nam se s izvornim planovima za Miškan jednako detaljno kao u paršijot Truma i Tecave.

Arhitekti, nadglednici i graditelji Miškana pohvaljeni su zbog toga što nisu odstupali od izvornih planova i što su svoje zadaće dovršili u potpunosti i s oduševljenjem – čitavim

srcem i velikom prednošću.

Židovska se budućnost ne može graditi na ljudima koji ne žele snositi odgovornost za to kako koriste svoje živote, svoje talente i svoje materijalne blagoslove. To je uistinu najvažnija poruka koju šalju ove paršijot. I da ne bi bilo zabune u vezi toga, judaizam drži sva ljudska bića odgovorima na isti način.

Tora također drži Mošea odgovornim za materijale koji su bili prikupiljeni kako bi se izgradio Miškan.

Svaki predmet koji je doniran mora biti uzet u obzir. Postoji priča o jednom knjigovođi koji je radio za

ne sjeti da je količina srebra koja manjka bila upotrijebljena da se proizvedu kuke koje drže zavjese

Miškana uspravno i napetima. Tek tada on osjeti olakšanje i njegova je uloga vođe ponovo opravdana i sigurna.

Vođa se mora, više od prosječne ■

osobe ili običnog građanina, držati najviše moguće mjere fiskalne i moralne odgovornosti. Biblija nam bilježi kako se kraljeve Jude i Izraela stalno podsjećalo i često puta od strane proroka njihovog vremena

korilo da su pali na ispitu odgovornosti. Tora to jezgrovito kaže: "I na-

Nema većeg postignuća za ljudsko

neku tvrtku i nikako nije uspijevao

biće od izvršenja te obaveze odgo-

uskladiti poslovne knjige te tvrtke.

vornosti. Ona disciplinira naš um i

Razlika je iznosila pet dolara. Stoga

naše ponašanje i stvara odgovorno i

je on jednostavno u knjigu salda sta-

Tora traži odgovorno ponašanje i

sigurno društvo. Većina današnjeg

vio novčanicu od pet dolara i otišao

nerado prihvaća ispriku. Naraštaj

Židovskog svijeta kaže otvoreno ili

kući. Takav način vođenja knjiga

koji se ne smatra odgovornim za

podsvjesno: "Ne računajte na me-

nije prihvatljiv kada se radi o

Židovsku prošlost i Židovsku bu-

ne." Ljudi se ne žele obavezati bra-

javnim sredstvima.

dućnost napravio je težak promašaj

Strana 10

ći ćeš se nedužan i bez mane pred B-gom i Izraelom."

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

u svojoj ulozi da bude kanal Židovskog života i svetosti.

Odgovornost i značaj detalja i pokrenuli taj projekt.

gavanje prečaca koji uvijek vode ka

Svi su ljudski planovi i nacrti pod-

Kao što smo rekli, knjiga Šemot

ložni promjenama, preinakama, pa

koja svega nekoliko mjeseci ranije

čak i otkazivanju. Nacrti za Miškan,

započinje s takvom dramom, ovaj

zaodjenuti u duhovnost B-žjih zapo-

tjedan završava s prilično nezani-

vijedi, nisu podložni takvim pro-

mljivim i čisto tehničkim zapisom.

mjenama. Zbog toga su Becalel,

Tora za nas još jednom razmatra i

Ahaliav i Židovski narod primili

prepričava pojedinosti o izgradnji

pohvale zbog jer su se strogo držali

Miškana i donosi točan obračun za

izvornog

materijalna sredstva iskorištena za

Miškana koji je bio dan Mošeu.

njegovu izgradnju.

plana

za

izgradnju

U ovotjednim paršijot razmatra se

Vjekovima su komentatori provo-

svaka pojedinost izgradnje Miškana.

dili duge i teške sate nad ovim par-

Svi su graditelji svjesni važnosti de-

šijot u svetoj Tori, u kojoj su svako

talja u svom radu. Vijak koji nedo-

slovo i svaka riječ vječni, pokušava-

staje, čavao, ili kuka, kasnije mogu

jući opravdati ovo naizgled suvišno

dovesti do katastrofe. Ovo je istina

ponavljanje. Ja se neću upustiti u

u fizičkom zemaljskom životu ljudi.

razmatranje svih tih različitih pri-

A dvostruko je istinitije u vezi du-

stupa da bih to objasnio. Svi su oni

hovnog i moralnog karaktera osobe

zadovoljavajući, a opet na neki na-

i zajednice. Tek kad se dovrše svi

čin ne postižu svoj cilj.

detalji vidi se čitava osoba ili pro-

Ja sâm, svakako nemam nikakvu

jekt.

veliku ili briljantnu spoznaju o ovoj

Umjetnika se, radilo se o slikanju

temi. No, postoji jasno učenje da se

ili glazbi, uvijek procjenjuje prema

svi komentatori slažu s onime što se

nijansama – po detaljima. Izbje-

traljavosti istinski je znak darovitog izvršitelja. Moše s ljubavlju za nas bilježi svaki djelić materijalnih dobara koja zajedno sačinjavaju sveti Miškan. U kabalističkoj misli, svaka nijansa izgradnje Miškana doista utječe na svijet u cjelini.

Ovo služi samo kako bi se iznova

naglasila važnost detalja pri bavljenju Miškanom. Miškan više nije fizički prisutan među nama, no ono što nas on podučava i njegova veličina još uvijek prebivaju u izučavanju Tore i u sustavu vrijednosti Židovskog naroda. Čitajući njegov opis u Tori i proučavajući temeljna načela koja on predstavlja, Miškan u nama oživljava i utječe na nas i kao pojedince i kao zajednicu. Neka bi-

smo bili osnaženi ovom vječnom spoznajom.

Hazak, hazak v’nithazek Šabat šalom ■

može dokučiti iz tog razmatranja i prepričavanja u vezi izgradnje Miškana.

Miškan je imao tu čudesnu osobi-

tost da je bio izgrađen točno i bez odstupanja u odnosu na njegov izvorni nacrt. Mnogo puta u životu ljudi i ustanove počnu uspostavljati strukturu, organizaciju i pravila koje će jednom kada zažive biti od velike koristi društvu. Rijetko se, ako i ikada, konačni rezultat točno poklopi s planovima i stvarnim namjerama onih koji su bili isplanirali

Godina 13 11Broj 22 Strana

Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Ako nešto imaš, ne moraš to pokazati Parše Vajakhel-Pekudej su četvrta

Ramban kaže da je to razlog za

Salomonu i kasnijim generacijama

i peta parša u knjizi Šemot koja se

ponavljanje. Ribono šel Olam nam

za to da uvijek imaju nacrt posuda

bavi izgradnjom Miškana. Ako se

pokazuje koliko nas voli i ponavlja

kako bi ih mogli ponovno napraviti

čini da ova parša ponavlja mnogo

mnogo puta sve ono što smo učinili

ako bude potrebno.

toga što je već rečeno, to je stoga što

za gradnju Miškana.

je zaista tako. Budući da je Tora vrlo

Vrijedno

je

primijetiti

da

se

Usprkos Rambanovom tumačenju,

vezano uz konstrukciju posuda i

još uvijek ostaje pomalo čudno da

"namještaja" u Miškanu koristi riječ

Tora ide u takve detalje opisujući

va'ja'as (i načinio je), dok se vezano

kako treba izgraditi Miškan. U ovih

uz konstrukciju Kovčega Saveza – i

5 parašot (Teruma, Tecave, djelomi-

isključivo u vezi s Kovčegom – kori-

čno Ki Tisa, Vajakhel i Pekudej)

sti izraz va'ja'as Becalel (i Becalel je

njegovom

Tora nam govori, ne samo o posuđu

načinio). Mešeh Hohma objašnjava

mišljenju, to ponavljanje pokazuje

koje će se upotrebljavati u Miškanu,

da je to stoga što se isti taj Kovčeg

koliko Svemogući cijeni to što su

već i o strukturi samog Miškana.

kojeg je načinio Becalel koristio

Židovi izgradili Miškan. To se može

Posude koje su se koristile u

kasnije u Beit HaMikdašu. Kada je

usporediti sa primanjem dara od

Miškanu bile su iste kao one koje su

srušen prvi Hram i Kovčeg je sakri-

osobe koja nam je bliska i draga.

se kasnije koristile u Beit HaMikdašu

ven, u drugom Hramu više nije bilo

Nikada se ne umorimo govoreći

pa smo stoga trebali znati za

Kovčega! (Na njegovom mjestu bio

koliko

ekonomična po pitanju upotrebe riječi čini se neobičnim da toliko

riječi posvećuje ponavljanju iste priče ponovo i ponovo.

Ramban komentira to na početku parše Vajakhel.

Prema

■

dar,

buduće generacije koliko velike

je kamen – even šesija). Iz toga izlazi

objašnjavajući kako on radi, ili

trebaju biti, kako ih načiniti i od

da je jedan jedini Kovčeg koji se

ponavljajući

kojih materijala. Ako bi se neka

koristio u povijesti Svetišta, bio onaj

Osobito ako netko želi naglasiti

posuda

ili

kojeg je načinio Becalel. Za svo dru-

svoju ljubav prema osobi koja mu je

izgubila, trebala je biti popravljena

go posuđe pisano je va'ja'as – time

taj dar poklonila.

ili nadoknađena. To je bio temelj

se ukazuje na to da je ono načinjeno,

je

prekrasan koliko

je

taj

čudesan.

iz

Miškana

oštetila

ali da ga i drugi mogu načiniti u budućnosti. Kovčeg je bio poseban jer

je

postojao

samo

jedan

u

povijesti i to onaj kojeg je načinio Becalel.

Tako, možemo objasniti potrebu

za

detaljima

posuđa,

oko

konstrukcije

namještaja,

svećeničke

odjeće… jer je sve to predstavljalo nacrt za buduće generacije. No, konstrukcija samog Svetišta bila je jedinstven

trenutak

u

povijesti.

Jednom u povijesti izgrađen je Miškan. Nakon što je sagrađen Hram (potpuno drugačije strukture), Miškan je sakriven i o njemu se više nikada nije čulo! Nikada više Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Ako nešto imaš, ne moraš to pokazati

neće nam biti potrebno znanje o tome kako izgraditi Miškan.

Stoga se postavlja pitanje – zašto je potrebno toliko detalja u

opisu

izgradnje

Miškana? Čak i u mesijansko doba, to nam

znanje neće biti ni od kakve praktične koristi!

Odgovor je da mi moramo učiti određene lekcije iz Miškana. Ne moramo znati kako ga izgraditi, ali moramo naučiti neke lekcije. Jedna

je da se ljudi ne moraju hvaliti

od tih lekcija je nešto vrlo neobično.

onime što imaju. Ako netko ima

Lekcija je da su oni taj prekrasan

nešto lijepo, ne mora to pokazivati –

Miškan, napravljen od prekrasnog

neka ostane skriveno. Mi živimo u

drva i srebra – elegantnu konstruk-

društvu u kojem je mantra: "Ako

ciju – prekrili kozjim kožama. Zašto

nešto

bi takvu prekrasnu građevinu pre-

potpuno nežidovski. Židovska etika

krili takvim običnim prekrivačima?

je "Ako nešto imaš, sakrij to!" Ne

To je jednako tome da netko kupi

moraju svi znati da to imaš.

imaš,

pokaži

to!" To

je

znanja u tom talmidu ima.

Zato Tora toliko riječi posvećuje

opisu Miškana kojeg nikada više nećemo graditi. Tora nas uči dereh erec. Imamo Nemojmo

se

prekrasan njime

Miškan.

pokazivati.

Zadržimo to za sebe.

Pogledajte prirodu. Sve prekrasne

Mercedes i prekrije ga jeftinom

Stih u Šir haŠirim kaže: "Otišla sam

ceradom kako nitko ne bi vidio taj

u vrt gdje rastu orasi, da vidim da li

čudesan umjetnički rad. Ako netko

je loza pustila mladice, da li je nar

ima nešto predivno – zašto to ne

procvjetao…" (Šir haŠirim 6,11). Raši

pokazati?

kaže: Zašto se Izrael uspoređuje s

i neobično vrijedne stvari u ovom svijetu su sakrivene. Kako bi pronašli zlato, moramo ući u dubine zemlje i najprije ukloniti mnogo kamenja. Isto je i sa dijamantima. I sa srebrom. Sve je to lekcija. Ono što je li-

Postoji vrlo zanimljiv stih u parši

orasima? Baš kao što orah izgleda

Teruma (Šemot 26,13), no on se odno-

kao da nije ništa drugo doli komad

si i na našu paršu: "I postavite ih

drva, no kada ga netko razbije u

(kozje kože) sa svih strana Sveti-

njemu pronađe ukusan plod, tako je

šta… kako biste ga pokrili." Raši ko-

i Izrael ponizan i skroman; učenjaci

mentira: "Tora nas uči ispravnom

među narodom ne prepoznaju se

Zbog takvih lekcija Tora troši

ponašanju (dereh erec), da osoba mo-

lako. Talmid haham sakriva ono što

toliko vremena i prostora govoreći

ra brinuti o onome što je predivno."

zna. On se ne busa u prsa svojim

nam o Miškanu. ■

Koje je ispravno ponašanje prema onome što je prekrasno? Dereh Erec Godina 13 13Broj 22 Strana

znanjem.

Međutim,

kada

netko

"malo otvori", tada vidi koliko

jepo i drago, ostaje sakriveno. To bi trebala biti lekcija i za ljudska bića – držimo

sakrivenim

ono

što

je

predivno.

Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Je li Tora nemoralna?

Ovotjedni odjeljak još jednom

drugi mogući zaključak osim toga

krivu. Ili, ja imam još mnogo toga

govori o Svetištu – putujućem

da je B-g autor Tore. Vjerujem da su

za naučiti o svijetu za koji mislim da

Hramu. U odjeljak je uključena i

dokazi za to neoborivi. Do tog

ga poznajem i Tora mi nudi mu-

povijest prikupljanja donacija za

zaključka sam došao kada mi je bilo

drost koja je dublja od moje sada-

izgradnju Svetišta. Previše novca je

18 godina. Nakon nečega što bismo

šnje razine uvida.

donirano. Prvi i posljednji puta u

mogli nazvati "krizom vjere" u

židovskoj povijesti, volonteri su

mojim ranim tridesetima, tražio sam

morali tražiti od ljudi da prestanu

alternativno

davati. Još uvijek čekam taj dan u

uvijek sam jedino taj zaključak

Tikunu.

morao priznati kao istinu od koje je

Ima momenata kada čitam Bibliju

objašnjenje,

no

još

nemoguće pobjeći.

Da nisam uvjeren u to da je B-g

autor Tore, vjerojatno bih pošao za prvom opcijom budući da je jednostavnija i ugodnija. Međutim, s obzirom na moje stajalište o B-žjem autorstvu Tore, moram poći za

i pitam se je li Richard Dawkins u

To je moje viđenje i početna točka

drugom opcijom. No, ima nešto što

pravu kada kaže: "Imaju li ljudi koji

za judaizam. Ta je točka važna jer je

je vrlo zanimljivo. Gotovo nepro-

Bibliju uzimaju za moralni autoritet

mjenjivo, kada god strpljivo kopam

i najmanjeg pojma o tome što u njoj

dublje

zapravo piše?" Zapravo, ponekad

nevjerojatnu mudrost u stvarima

kad gledam ono što je ISIS činio u

koje su mi na početku djelovale

Siriji, Libiji... pa čitam Bibliju, mogu

besmislenima. Zato je činjenica da

reći da površno gledano nema neke

se Tora ponekad čini nemoralnom

velike razlike među njima. Kon-

za mene uvijek točka od koje kreće

kretan primjer u ovotjednoj parši jest

učenje. I, čak i onda kada još uvijek

kazna kamenovanja za onoga tko

ne shvaćam, vjerujem da je u tom

prekrši šabat.

slučaju zlato samo sakriveno malo

Kao što sam rekao, za mene to nije

sa svoje strane.

samo hipoteza, već model djelo-

To je izazovan i vrlo važan

vanja kojim se vodim već preko 30

predmet pa mu stoga želim posve-

godina.

titi dva svoja davara jer mi se čini da

S time na umu, sljedećeg tjedna

će mi trebati ponešto više prostora

bavit ćemo se problemom naizgled

za njega.

Za početak, želim postaviti svoj

ona ključ mog pristupa svim, na

intelektualni scenarij koji okružuje

prvi pogled nelogičnim ili protu-

Toru kao perspektivu za ono što ću

rječnim, riječima Tore. Tora koja se

govoriti.

čini nemoralnom za mene ima dva

Strana 14

nalazim

iskopam, otkrit ću ga.

sa kolegom i imam neke nove uvide

informacija, ja osobno ne vidim

uma,

dublje i kad budem spreman da ga

Nedavno sam o tome raspravljao

Nakon rigoroznih propitkivanja

otvorenog

moguća objašnjenja. Ili je moj pogled na svijet ispravan i Tora je u

brutalne smrtne kazne kamenovanja za naizgled neškodljiv grijeh paljenja vatre na šabat. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Odraz u ogledalu "Načinio je bakrenu umivaonicu i njezino bakreno postolje od ogledala žena koje su se okupljale da služe na ulazu u Šator sastanka."

Svetište i svi njegovi predmeti iznimno detaljno su opisani u ovotjednoj paraši Tore, Vajak'hel-Pekude, s jednom iznimkom: Ki'ura, velikog umivaonika u kojem su se svećenici posvećivali pranjem ruku i nogu prije svake službe B-gu. Dok su za gotovo sve ostale predmete u Svetištu dane točno određene mjere, ovdje Tora govori samo općenito. Po čemu je taj umivaonik poseban? Koju poruku prenosi Tora isticanjem njegove jedinstvenosti?

Odgovor na ovo pitanje nalazimo u stihu koji kaže da je umivaonik napravljen od "ogledala žena koje su služile". Prema Rabbi Samsonu Rafaelu Hirschu (Njemačka, 19. stoljeća), fraza "ba-marot ha-covot" (ogledala žena koje su služile) sugerira da bakrena zrcala uopće nisu bila rastopljena, već da je umivaonik bio "sastavljen gotovo bez ikakvih preinaka, tako da bude prepoznatljivo da je umivaonik sačinjen od ogledala."

Ovo objašnjenje otvara dodatna pitanja. Zašto bi, između svih priloga za Svetište, upravo ogledala zadržala svoj jedinstveni identitet?

Ne čini li se neobičnim da sam simbol taštine svoje novo utjelovljenje pronalazi kao središnji dio unutar Svetišta? Doista, bez da se zaustave kod umivaonika da operu ruke i noge, svećenici nisu mogli započeti službu u Hramu. Kako bi takva "taština" mogla postati tako važno obilježje našeg Svetišta?

Godina 13 15Broj 22 Strana

Prema Rašiju je uključivanje ogledala žena u Svetište zapravo priča o vjerskoj preobrazbi; umjesto odbacivanja fizičkog, posvećenje fizičkog. I u tome se, rekao bih, krije istinska poruka Svetišta.

U svom komentaru na Izlazak 38,8, Raši citira naše mudrace, koji su podučavali da kada su Izraelske žene kao svoj prinos donijele stvarna ogledala, Mojsije ih je isprva odbio jer su ona bila načinjena za nagon za zlim. Ali B-g je rekao Mojsiju: "Prihvati ih; ovo mi je draže od svega ostalog. Pomoću tih ogledala žene su ustanovile velike vojske u Egiptu." (Igra riječi: "covot", koje je prevedeno kao "uslužne žene", no doslovno znači "vojske", odnosi se na mnoštvo djece koje su žene začele i rodile.)

Raši nastavlja: "Kad bi se muževi vratili kućama iscrpljeni od teškog rada, njihove bi im supruge iznijele hranu i piće. A onda bi uzele ogledala i u njihovom odrazu bi se pokazale zajedno sa svojim muževima. Tako bi zavodile svoje muževe (kako bi) postale trudne".

Ogledala tako predstavljaju nepokolebljivu vjeru žena u budućnost svog naroda, što je još impresivnije s obzirom da su u to vrijeme Izraelci bili porobljeni, a njihova muška novorođenčad bacana u Nil tijekom egipatskog ugnjetavanja. Logika je svakako diktirala da se nema djece.

Na kraju krajeva, kako bi se netko mogao odlučiti roditi nevinu dječicu u taj život patnje i po svoj prilici smrti?!

Ali žene su bile potaknute tradicijom Saveza među dijelovima, B-žjim

obećanjem o izbavljenju. Razmislite što bi se dogodilo da Izraelske žene nisu pronašle načina da zavedu svoje muževe. Židovska bi povijest završila gotovo prije nego što je i započela, u prvom egipatskom izgnanstvu, lišena sljedeće generacije Židovskog kontinuiteta.

Zapravo, transformacija ovih zrcala požude u umivaonik očišćenja je način na koji je Tora nagradila žene za njihovu predanost i objasnila budućim naraštajima ideal Tore o posvećenju fizičkog i uzdizanja materijalnog. One su gledale u ogledala i u njima nisu vidjeli samo sebe i svoje muževe, već i mnoštvo naroda Židovske budućnosti.

Talmudsko učenje iznosi ovu poantu na frapantan način: "Rav Katina je rekao: Kada bi Židovski narod dolazio u Jeruzalem za vrijeme blagdana, čuvari Svetišta bi podigli zavjesu koja je pokrivala sveti kovčeg i pokazali Židovima koji su došli u Jeruzalem, kerubine koji su imali oblik muškarca i žene u zagrljaju. I rekli bi: 'Pogledajte ljubav koju B-g ima prema vama, poput ljubavi muškarca i žene'".

Ljubav prema drugome, izražena u najvišem obliku ljubavi prema voljenom, najveći je iskaz svetosti, i upravo ta privlačnost ima snagu da osigura našu Židovsku vječnost.

Stoga je Svetište posvećeno ogledalima žena u Egiptu, koje su svojim primjerom podučile kako pretvoriti najtjelesniji ljudski nagon u najviši čin službe B-gu. Šabat šalom.■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Breslov Research Institute:

Vlastiti miškan

Rebe je dao i sljedeći komentar

intuicijom, spoznajom i umješnosti"

Kad vas B-g pozove po imenu, to

kad sam mu ja [Reb Noson] poka-

(Izlazak 35,30-31). Jedno od načela

može biti zbog zadaće koja je mož-

zao ovaj prijepis [Likutey Moharan II,

na kojima se temelji pristup Rebe

da malo skromnija. Možda ni jedan

lekcija #67]. "Uputa sadržana u mo-

Nahmana učenju Tore je da vas

dostojanstvenik nikada neće posjeti-

jim podukama je dalekosežna i vrlo

Tora, u B-žje ime,

poziva - po

ti, niti će čak ijedna osoba znati za

moćna. Da je bila formulirana dru-

imenu (Likutey Moharan I, lekcija

vaš miškan. Ali B-g će znati, i posje-

gačijim stilom, da je bila iznesena ‘s

#121; Tzaddik #216 [90], 342).

titi će ga. Ono što morate znati i

visoka’, ona bi uzdignula, a potom

slomila srce čovjeka, jer njezine su poduke duboke i neporecive."

Sada, Tora je ponekad talmudska, ponekad midraška, ponekad mistična i da, ponekad čak i "govori s

"Pa potrudite se da učinite kako

visoka". Ali pouke svete Tore, kako-

sam vam rekao i koristite moje

god formulirane, uvijek su duboke i

poduke kao odskočnu dasku za

neporecive. Becalel je bio pozvan da

vaše osobne molitve (hitbodedut =

gradi Miškan (svetište, magnet za

osamljivanje u svrhu meditacije,

one koji traže B-ga) u pustinji, miš-

molitve). Jer onog trenutaka kad

kan u kojem će Aharon (jedan od

poduku

u

najsvetijih Židova svih vremena)

molitvu, to će vas nadahnuti i pot-

služiti, a svi njegovi suvremenici

puno izmijeniti vaše srce."

Židovi će doći da poboljšaju svoje

počnete

pretvarati

Konkretna pouka o kojoj se raspravlja u #196 navodi sljedeće iz ovotjedne paraše. "Vidite! B-g je pozvao po imenu Becalela ... i napunio ga duhom B-žjim; mudrošću,

Strana 16

veze sa Stvoriteljem. Becalelu ja dana sposobnost, da izgradi taj miškan. Jednako tako važno, ako ne i važnije, on je osjećao i vjerovao da

osjetiti i vjerovati, je da imate tu

"mudrost, intuiciju, spoznaju i umješnost" da izgradite svoj miškan.

Imate sposobnost - i osjećaj - da uzmete bilo koju poduku(e) Tore koju učite, i pretvorite ju u molitvu koja će vas promijeniti, koja će pretvoriti ■ neko od B-ga napušteno mjesto u vama u miškan, mjesto u kojem B-ga prebiva, i mjesto kojem se drugi mogu obratiti u svojoj potrazi za B-žanskim.

agutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

ima te sposobnosti.

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Izbjegavati počasti Kad je Jakov završio upute svojim sino-

leko od svoga Stvoritelja, i izražava

vima, podigao je noge na krevet i izdah-

to bježanjem od počasti, priznaje da

nuo, i bi pridružen svojim precima.

jedino B-g zaslužuje istinsku slavu.

(Berešit 49,33)

On neće napraviti pogrešku ponosa,

Prethodni esej je dao primjere Jakova Avinu i velikog učenjaka Tore koji su uspostavili kao svoj najveći

i stoga kad primi počast, B-žansko ime će biti posvećeno.

Postoje trenuci kada čovjek mora

prioritet izbjegavanje počasti. Ovi

ostaviti

primjeri potiču sljedeća pitanja:

priznati svoje poznavanje Tore. Ako

Zašto čovjek mora dati sve od sebe

Ravu netko postavi pitanje vezano

da izbjegne pohvale? Što je ima loše

na praktičnu halaha, Tora ga ob-

u malo priznanja za nečije postig-

vezuje da odgovori na svako rele-

nuća? Nadalje, naši Mudraci nam

vantno pitanje, ukoliko je sposoban

kažu da ako netko bježi od počasti,

za to. Čak i ako mu netko postavi

počast će juriti za njim. Ako je

pitanje koje nije relevantno, važno je

počast negativna i treba ju izbjega-

da Rav odgovoriti na njega, tako da

vati, zašto B-g opterećuje osobu koja

mu ljudi ponovo dođu sa još

zapravo to ne žele s još više počasti?

značajnijim pitanjima. Isto tako,

S druge strane, ako je počast dobra,

učitelj bi trebao odgovoriti na svako

što motivira čovjeka da bježi od nje?

pitanje koje mu njegovi učenici

Istinska počast, to jest ona koja donosi slavu B-gu, svakako je za pohvalu. Međutim, ona sa sobom nosi i opasnost: čovjek bi mogao napraviti pogrešku misleći da je nagrađen on, a ne B-žanska slava koju on predstavlja. Netko tko shvaća koliko je on beskonačno da-

Godina 13 17Broj 22 Strana

po

strani

poniznost

i

postave, s obzirom da je to njegov posao, te da mora biti snažan vođa i uzor svojim učenicima. Ako ne odgovari na pojedina pitanja, jer želi biti skroman, student može izgubiti poštovanje prema njemu i neće htjeti dalje učiti od njega. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Kabbla: Chanoch Ben Yaakov:

Ponovo o Miškanu? Što je toliko važno u tome?

Ovaj tjedan se čita paraša VajakhelPekude.

Izlazak poglavlje 35 stih 1 do poglavlja 38 stih 20. To su 139 stiha koji su prema gematriji ‫קלט‬. Ova riječ se može prevesti kao "apsorbirati", "unijeti", "shvatiti". Kodna

riječ od mudraca je ‫ סנואה‬koja nema izravno značenje na hebrejskom ili aramejskom. S permutacijom slova riječ se može prevesti kao "silovanje fizičkog svijeta".

se na drugi način.

.

ugrađenu ideju kontinuiteta. Čak je

Postoji 1558 riječi ‫ אתקנח‬u paraši.

U paraši, poglavlje 37 stih 8 po-

i ideja o kraju ili smrti tek početak

Ova riječ/broj ima slova od alef do

sljednja napisana riječ je ‫קצוותו‬, a

slijedećeg svijeta ili života. Suština

tav i šoreš ‫קנח‬, što znači biti očišćen

izgovara se ‫קצותיו‬. Obje riječi znače

paraše Vajakhel se odnosi na konti-

ili obrisan. Stoga je značenje tog

kraj. Jedna je u jednini, a druga u

nuitet kako je pokazano s koncep-

broja ili da koristimo alefbet da se

množini. To govori o jedinstvu ke-

tom šabata.

očistimo iznutra i izvana ili da očis-

rubima

koje

opisuje

ovaj

■

.

stih.

Ideja okupljanja ili sabiranja što je

timo alefbet. Het (grijeh) zlatnog

Čini se da su paraše Teruma i Va-

prijevod riječi Vajakhel je odvajanje

teleta učinio je da se smrt vrati na-

jakhel slične. Obje govore o Hramu i

nečistog od čistog tako da se čisto

trag u fizički svijet, a također je za-

njegovim sastavnim dijelovima. Me-

može podići na višu razinu svetosti.

prljao slova. Ova paraša ima bit čiš-

đutim, paraša Vajakhel započinje s

To je ono što se može dogoditi tije-

ćenja svega u svemiru od slova (po-

raspravom o šabatu. Odatle dobiva-

kom ovotjedne paraše koja uvijek

četno stvaranje) do fizičkog svijeta

mo informaciju da je svaki šabat ka-

dolazi tijekom mjeseca adara bilo da

(konačno stvaranje). To je razlika

ko manifestacija tjednog duhovnog

je to adar alef ili adar bet. Ako bude-

između paraše Teruma i Vajakhel. Na

rada pojedinca tako i razina Ketera

mo sretni tijekom ovog tjedna bit

površini se doimaju gotovo jedna-

rada sljedećeg tjedna. Mi učimo iz

ćemo u stanju podići našu razinu

kima, ali su vrlo različite po tome

ovog koncepta da ideja Malhuta ili

keduše. Našu povezanost sa sve-

što je njihova bit.

manifestacije jedne stvari postaje

tošću.

.

sjeme slijedeće generacije bilo to dr-

Nadam se da ćete uživati u vašem

U paraši postoji jedna riječ koja je

veće, biljke, ljudi ili ideje. U stvari,

učenju Tore ovog tjedna. Ono nas

na jedan način napisana, a izgovara

svaki aspekt stvaranja ima u sebi

uistinu nadahnjuje strahopoštovanjem!

.

Kol Tuuv

.

Uživajte u čitanju Tore! ■ Prevela: Tamar Buchwald

Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti I skrenost i skromnost Magid iz Zločova jednom je svojim hasidima ispričao ovu priču.

Jednog dana, kad doživim 120 godina i dođem u svijet istine, upitat će me: "Zašto nisi proučio cijelu Toru i oba Talmuda?"

Ja ću im odgovoriti: "Moj mozak je tako malen da nije bio u stanju sve to

proučiti."

Ako me pak upitaju: "Zašto, u znak sjećanja na razaranje Hrama, nisi postio svaki ponedjeljak i četvrtak?"

Tada ću odgovoriti: "Bio sam bolestan, pa nisam mogao postiti."

Ako me dalje pitaju: "A zašto nisi davao više milodara?"

Tada ću jednostavno priznati: "Zato što sam škrtac."

S vaki

čovjek treba učitelja da ga uči Tori i načinu

Ali ako me na kraju upitaju:

služenja Stvoritelju. Tako će kročiti putem koji je

"Dobro, u redu, nisi mogao više učiti, bio si bolestan,

osvijetljen sve do kraja svog života.

škrt si! Ali, ako si sve to znao, kako to da nisi bio

Ipak, čovjek koji ima tu sposobnost da može učiti od

barem malo skromniji?"

svakoga, čak i od jednostavnih ljudi koji govore o

"Mislim da na to pitanje neću znati odgovoriti,"

svjetovnim problemima i prepoznaje u tome mudrost

završi priču magid. ■

kako služiti Stvoritelju – takav čovjek uopće ne treba učitelja.

R. Simha Bunam iz Pšishe ■

T išina bez sadržaja može biti dobra.

Govor bez sadržaja je samo isprazno blebetanje. ■

R. Menahem Mendel iz Vorke

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 22 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Učinkovito roditeljstvo

Hesed znači činiti stvari za druge.

Onaj tko ugađa drugima, tko radi

Vlastita vrijednost

stvari za druge kako bi stekao njiho-

Hilel je rekao, "Ako ja nisam za

vu privrženost ili potvrdu, zapravo

sebe, tko će biti za mene? A ako sam

to radi za sebe. Čovjek koji ima

ja za sebe, tko sam ja?" (Etika otaca

zdrav osjećaj ličnosti i radi stvari za

1,14)

druge zato što je to ispravna stvar, u skladu je s Hilelovom formulom.

Hilelova izjava sadrži bogatu psi-

hološku mudrost. Činiti djela heseda

Djeca koja za svoja postignuća od

jedan je od temelja jidiškajta, ali ona

svojih roditelja primaju adekvatnu

moraju biti učinjena iz razloga jer je

ljubav

to micva, a ne zbog osjećaja vlastite

pozitivan stav prema svojoj ličnosti

vrijednosti.

i neće im biti potrebna potvrda dru-

Postoje neki ljudi koji čine mnoge

Imao sam pacijenticu koju je u

stvari za druge i to su očigledno dje-

njenoj mladosti majka zadužila da

la heseda. Ali činjenica je da ih oni ne

brine o svojoj mlađoj braći. Kada

čine zato što je to naša obveza u

je dobila vlastitu djecu, brinula je

skladu sa Torom, već zato što traže odobrenje od drugih. Oni misle da

njihovo osobno zadovoljstvo ovisi o njihovoj

sposobnosti

da

ispune

stvarne ili imaginarne potrebe drugih. Njihov osjećaj vlastite osobnosti je u potpunosti ovisan o tome što drugi ljudi misle o njima. Činjenje djela heseda trebalo bi osobi dati osjećaj zadovoljstva. Međutim, kada radite stvari primarno zato da biste postigli odobravanje drugih, ne osjećate se dobro. Često to završava sa osjećajem ljutnje, is-

korištenosti i neshvaćenosti.

Kada su se uhode koje je Mojsije poslao u Kanaan vratile, rekle su, "Ljudi tamo su divovi. Osjećali smo se kao skakavci, a takvi smo se činili i njima." Jedan od komentara kaže da je to ono što je bila njihova pogreška. Zašto bi brinuo o tome što drugi misle o tebi i ovisio o drugima da ti daju tvoju vlastitu vrijednost?

Strana 20

o njima. Kada se njen muž razbolio, brinula je o njemu. Kada je on umro, nije imala više nikoga o kome bi se brinula te je zapala u duboku depresiju od koje se nikada nije oporavila. Cijeli njen život sastojao se od brige za druge i ona nije naučila pronaći ispunjenje na nijedan drugi način.

Dijete bi trebalo ohrabrivati u tome da razvije svoju ličnost, da prepoznaje koje su njegove/njezine potrebe te da se pobrine za njih. To je ono što je rekao Hilel, "Ako ja ni-

sam za sebe, tko će biti za mene?"

Ali treba se pobrinuti da to ne rezultira sebičnošću i usmjerenošću na samog sebe. Zato je Hilel brzo dodao, "A ako sam ja za sebe, tko

i potvrdu

mogu razviti

■ gih kako bi mislili dobro o sebi.

Jedan od problema sa ovisnošću o tuđoj potvrdi je taj što je nikada ne dobivate dovoljno. Jednom sam posjetio čovjeka koji mi je pokazao svoj zid koji je bio prekriven nagra-

dama, priznanjima i zahvalnicama za ono što je učinio za mnoge institucije u svojoj zajednici. On je rekao, "To mi ne znači ništa." On je bio kronično nezadovoljan jer je potreba za potvrdom rupa bez dna. Nikad je nije dovoljno, i on ne može biti sretan sa svojim postignućima.

To je jedan od razloga zbog kojih je matan b'seser (anonimno davanje cedake) rangiran toliko visoko. Takav čovjek ne daje zbog priznanja drugih. Kada učimo djecu o matan b'seser, mi im pomažemo da razviju osjećaj vlastite ličnosti.

Poštivanje tuđih osjećaja

sam ja?" Čovjek koji je u potpunosti

Dijete kaže sestri ili bratu, "Mrzim

orijentiran na sebe u osnovi se po-

te." Roditelj komentira, "To je gro-

naša poput životinje jer životinje

zno reći. Nikada se ne smiješ tako

općenito nisu altruistične. Tako,

osjećati. Nikada ne smiješ nikoga

"Ako sam ja samo za sebe, tko sam

mrziti."

ja?" Ja nisam tko, nego što.

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Bilo bi lijepo kada bismo mogli

osjećaje. Moguće je, ako marljivo

li." Odgovor, "To nije istina. Svi te

birati kako se osjećamo. Ako te ne-

radimo na sebi u skladu sa učenjima

vole," ne pomaže mnogo. Dijete se

tko poreže nečim oštrim, nemaš iz-

musara, promijeniti neke od svojih

ne osjeća na taj način. Pitati ga zašto

bora hoćeš li osjetiti bol ili ne. Ako

osjećaja, ali ne možemo to očekivati

se tako osjeća uvažava njegove/nje-

te netko uvrijedi ili te na neki način

od djeteta.

zine osjećaje i daje vam priliku da

emocionalno povrijedi, nemaš izbora hoćeš li osjetiti emocionalnu bol.

Taj osjećaj može biti ljutnja, a ne mržnja, ali djeca ne znaju razliku.

(Znaju li odrasli?)

Važno je da znamo kako se naša djeca osjećaju, a to možemo postići ako oni vide da smo mi otvoreni za njihove osjećaje. Ako gušimo njiho-

ve osjećaje i govorimo im da su loši

ispravite kriva shvaćanja ili objasnite zašto se drugi možda ponašaju negativno u odnosu na dijete. To može također otkriti i zašto dijete misli da nije voljeno.

U svakom slučaju, dijete misli,

jer se osjećaju na određeni način,

"Osjećam se glupo," može proiz-

"Ljut sam na tebe," ali ne zna kako

oni će zadržavati svoje osjećaje za

vesti utješni odgovor. "To je smije-

to izraziti. Tako bi roditelj trebao re-

sebe i smatrati će da su loši. To mo-

šno. Ti si pametan poput sve druge

ći, "Misliš – ljut si na njega/nju?"

že biti vrlo destruktivno. Djeca koja

djece i pametniji od mnogih od

Roditelj može istražiti što je uzroko-

osjećaju da su loša mogu prestati

njih." To može zvučati utješno i či-

valo taj osjećaj ljutnje i zatim pomo-

pokušavati biti dobra.

niti da se vi osjećate kao da poma-

ći djetetu da se nosi sa tim osjećajem. Nebo zna da će biti puno slučajeva u njegovom životu kada će se osjećati ljutito. Reći djetetu da je ono što je reklo grozno, čini da se loše

osjeća u vezi sebe samog. Pomoći djetetu da razumije da je ono što izražava ljutnja, a ne mržnja, pomoći će mu da se nosi s time i uvažit će njegove osjećaje.

Mi smo odgovorni za svoja djela.

Mi nismo odgovorni za inicijalne

Godina 13 21Broj 22 Strana

Dijete može reći, "Bojim se." Ako roditelj kaže, "Nema ničega čega se trebaš bojati," dijete može osjećati da nema pravo osjećati se na taj način, dok si u stvarnosti ne može pomoći. Recite mu da razumijete da je prestrašeno i pitajte ga čega se boji.

žete, ali to ne priznaje djetetove osjećaje. Odgovor, "Što čini da se osjećaš na taj način?" priznaje djetetove osjećaje i omogućava vama da pronađete njihov izvor. Zatim možete

pokazati djetetu da neke stvari shvaća pogrešno.

Djetetova ideja o strašnom pred-

Generalno pravilo je, "Poštujte

metu ili činu može biti pogrešna i

djetetove osjećaje." Zatim možete s

ako to možete ispraviti, strah će

njime raspraviti o njima. ■

otići.

Prevela Anja Grabar

"Osjećam kao da me nitko ne vo-

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Ograničavanje nosti

oštro nas upozorava na "moć izrugivanja, koja uništava sve vidove musara i jire," čije je doslovno značenje (b-go)bojaznost, poštovanje i strah od Stvoritelja, i predstavlja srž duhovnog života. Izrugivanje proizlazi iz bezobzirnosti i širi je, a ona je sušta suprotnost senzibilnom i brižnom srcu koje želimo postići.

neozbilj-

Mijut s'hok Jezik mudroga govori mudrost, a usta bezumnih prosipaju ludost. . .

--Izreke 15,2

ŠTO IMA lošega u smijehu? Zapravo, ništa. U Talmudu ima mnogo šaljivih komentara, mada je Rabbi Aryeh Kaplan, jednom kada ga je netko upitao ima li viceva u Talmudu, odgovorio: "Ima, ali su stari." Kazano nam je da je veliki učenjak Raba svoja predavanja uvijek započinjao šaljivim komentarom.

Koliko je bilo velikih Židovskih komičara, i koliko odličnih židovskih viceva?

Talmud ide čak tako daleko da komičare izdvaja za vječnu nagradu. Rabi Beroka je jednom bio na tržnici kad li mu je prišao prorok Elijahu (Ilija). Rabi ga je upitao: "Ima li koga na ovoj tržnici tko će naći mjesto u Svijetu-koji-će-doći?"

Elijahu mu je odgovorio: "Nema." U tom času dva su čovjeka prošla pored njih i Elijahu je rekao rabinu: "Ovi ljudi zaslužuju mjesto u Svijetu-koji-će-doći." Rabi Beroka je otišao do njih i upitao ih koja je njihova profesija. "Mi smo komedijaši," rekli su mu, "i mi uveseljavamo one koji su depresivni. Osim toga, kadgod vidimo da su dvojica u svađi, mi se potrudimo da ih pomirimo."

Postoje čak i musarski vicevi. Neki je novi student došao u Novarodok ješivu i tijekom prvog sata musara počeo se udarati po grudima i ponizno vapiti: "Ja sam ništa! Ja sam ništa!" Jedan stariji student laktom je bocnuo svog prijatelja i prošaptao: "Vidi ga, tu je tek jedan dan i Strana 22

Ako obratimo pažnju vidjet ćemo da se svaki puta kada sudjelujemo u uvredljivom humoru, nakon toga osjećamo prazno i pomalo mučno. već misli da je ništa!" Moj učitelj musara, Rabbi Perr, kaže da u dobrom musarskom razgovoru ima obojega, i suza i smijeha.

U duhovnom životu ima mjesta za humor, ali nije svaki humor jednak.

Ističući potrebu da se ograniči smijanje, Mišna nas upozorava na dvije različite stvari. Jedna je humor bez osjećaja (za druge). Druga je u vezi šašavog, pretjeranog smijeha.

Svi smo čuli viceve koji nas istovremeno tjeraju na smijeh i zgražanje. Ismijavanje ili izrugivanje, na primjer, može biti vrlo zabavno, ali uvijek na račun nekog drugoga. Istu stvar vidimo i kod viceva koji ponižavaju, poput etničkih, rasističkih ili seksističkih viceva. Za dušu ne može biti dobro da uživa dok se nekoga, na bilo koji način, povređuje, uključujući humor. Ako se vi nalazite na debljem kraju batine takvog humora, znate kako je to loš osjećaj.

Jeste li čuli onaj o Židovu koji…?

Naša tradicija oštro osuđuje izrugivanje. Talmud navodi četiri grupe onih koji neće primiti B-žansku Prisutnost. Jedna od njih su podrugljivci. Izreke 24,9 nazivaju onoga koji se izruguje "ogavnim." Učitelj musara Rabbi Moshe Chaim Luzzatto

Druga stvar je sklonost da se upu■ stimo u pretjerani smijeh. Svi smo se našli u prostoriji gdje se netko smije prejako, predugo i preglasno.

Ta vrsta smijeha djeluje glupavo i doživljava se kao neka vrsta napada. Postoji doza očaja u prepuštanju toliko razuzdanom veselju, neka nagonska želja da život bude nešto drugo, a ne ono što jest. I mada u potpunosti podržavam moto mog prijatelja Wavy Gravyja (poznatog američkog zabavljača i mirovnog aktivista, op.pr.) da bez smisla za humor, život jednostavno više nije zabavan, istovremeno, život se ne smije protraćiti, a pretjerana neozbiljnost podriva smisao i dubinu koji jesu bogatstvo života.

Humor može biti ispušni ventil za životne pritiske. On oslobađa napetosti koje nastaju zbog života pod strogim ograničenjima. Osnovna postavka vica konstatira tu napetost ("Svećenik, pop i rabin diskutiraju kada počinje život"), a onda nas poanta vica oslobađa te napetosti ("Kad se djeca odsele i pas ugine").

Bez postavke koja će izgraditi napetost, ne bi bilo otpuštanja napetosti, a ako bi se otpuštanje odlagalo, napetost bi se raspršila.

Onda, je li oslobađanje od strogih

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

okvira i neminovne napetosti u našim životima nešto dobro? Zbog čega bismo poželjeli izbjeći rigoroznu disciplinu koju izučavanje i duhovni rast traže? Odgovor je, čini se, da je malo dobro, dok je previše opasno. Kao i kod svih naših prirođenih ljudskih nagona i sposobnosti, musarski pristup nije da ih potisne ili poriče, već da ih obuzda i usmjeri, tako da nagon bude upotrijebljen u svetu svrhu. Opuštanje koje donosi smijeh može biti dobro, no kušnja je u kontroli, vezivanju (sputavanju) smijeha, tako da on ne postane naš način življenja.

Da li bi moglo biti da je to jedna od poruka koju bismo trebali shvatiti iz priče o vezivanju Jichaka, u svjetlu činjenice da samo ime "Jichak" znači "on će se smijati"? Odušak kojeg humor pruža ugrađen je u rituale židovskog blagdana Purima.

U mnogim ješivama jedan od duhovitijih studenata bude postavljen za "Purimskog Rabija." On zauzme mjesto na čelu stola i iznese predavanje iz Talmuda oponašajući i za-

Srce smješteno u umu dirkujući roš ješivu i rabine. Tijekom godine studenti se nalaze pod pritiskom striktnih pravila koja im nameću njihovi učitelji, i sva se ta tenzija oslobodi humorom na Purim. Rav Avraham Yitzchok Kook jednom je dobio tu ulogu u Voložinskoj ješivi, i održao je govor, ne kao što je bilo uobičajeno na jidišu već, na hebrejskom i aramejskom. Pokušajte zvučati smiješno na aramejskom.

Trebamo biti na oprezu jer oslobađanje od ograničenja je postalo način života suvremenog društva. Ponašanje u javnosti koje je samo generaciju ranije bilo nezamislivo, postalo je norma, a mediji su ushićeni budalaštinama svakog egocentrika koji se pojavi u televizijskom reality showu da bi paradirao daljnjim srozavanjem općih normi. Medijske karijere izgrađuju se na tračevima i govorenju loših stvari. Najveću zaradu donose filmovi koji slave i pružaju najtemeljitiji bijeg od stvarnosti.

Humor u duhovnom životu funk-

cionira dobro onda kada je prstohvat začina dodan glavnom jelu ozbiljnih nastojanja. On opušta um i obnavlja energiju koja nam je potrebna za daljnje učenje i napredovanje. Ali, poput svih začina, najbolji okus ima kada se koristi umjereno.

Osjetljiva duša prepoznaje istinu koju nalazimo u Knjizi Propovjednika 3,4: "Ima vrijeme za plakanje i ima vrijeme za smijeh, vrijeme za žalovanje i vrijeme za ples," a ta senzibilnost dolazi u prepoznavanju koje je koje, te kako reagirati na cjelovit i svet način prikladan određenoj situaciji.

PRAKSA Budući da nas humor ispunjava na dubokoj prihološkoj razini, često puta možemo biti nesvjesni kako i kada upotrijebiti njegovu moć. Vaša je praksa stoga da nastojite biti svjesni kada prizivate humor u svojoj interakciji s drugima.

Dok promatrate sebe kako spominjete šaljivi komentar, pričate vic, iznosite dosjetku ili ste duhoviti, obratite pažnju na napetost koju pokušavate smanjiti upotrebom humora.

Odakle potječe ta napetost – iz vas, od neke druge osobe ili iz vaše interakcije? I u čemu je stvar s tom napetošću koja vas potiče da je se riješite? Kako bi bilo da se izravno suočite s napetošću, oslobodite je se na neki drugi način, a ne humorom?

I što reći o tome kako se smijete?

Pripazite se pretjeranog smijeha.

Ova i slična pitanja koja se mogu primijeniti na vas savršena su da se njima pozabavite u svom musarskom dnevniku zato jer je teško postići duboko shvaćanje dok se nalazite u napetoj situaciji i mnogo je lakše razmotriti i razumjeti je gledajući unatrag. ■

Godina 13 23Broj 22 Strana

Strana 23

Za nekoliko sedmica testirat ćemo vakcinu za koronavirus IZRAEL TVRDI:

Global CIR, 11.3.2020.

Antivirusna vakcina na kojoj se u Izraelu radi već četiri godine, a mogla bi se prilagoditi za novi koronavirus, mogla bi biti testirana za ‘nekoliko nedjelja’.

Ali, čak ako to i bude uspješno, neće biti dostupna mjesecima jer predstoji formalni proces provjere i njenog odobravanja, piše danas list “Times of Israel”.

Član izraelskog tima koji razvija tu vakcinu, Han Kac je rekao da bi oni koji bi uzeli tu novu

oralnu vakcinu – i odrasli, i djeca, mogli imati bolest COVID19 samo kao “vrlo blagu prehladu”, a mnogi ne bi imali čak ni to.

Institut za istraživanje “Migal Galileja” koji finansira država, već četiri godine radi na vakcini za razne viruse, a sada se rad usredsredio na koronavirus.

Zvaničnik Ministarstva nauke za međunarodne odnose, Ašer Šalmon upozorio je da ne bi trebalo gajiti lažne nade očekujući nagoviještenu vakcinu na kojoj se još radi. ■

"Teškog srca": U Poljskoj odložen marš sećanja na Holokaust b92, 10.3.2020.

Marš sećanja na Holokaust, koji se svake godine održava na jugu Poljske, odložen je iz straha od širenja koronavirusa, saopštili su danas organizatori.

Svake godine učesnici "Marša živih" šetaju tri kilometra između dva dela bivšeg koncentracionog logora Aušvic-Birkenau, kojim su upravljali nemački nacisti.

Predsedavajući organizacionog odbora Šmuel Rozenman kaže da je, nakon konsultacije sa zdravstvenim zvaničnicima, primoran da "teškog srca" saopšti

da će ove godine marš biti odložen.

Očekivalo se da će ovogodišnji marš privući oko 110 delegacija iz celog sveta.

Tokom Drugog svetskog rata nacisti su ubili oko 1,1 miliona ljudi u koncentracionom logoru Aušvic-Birkenau, od kojih su većina bili Jevreji.

U maršu je, od početka njegovog održavanja 1988. godine, učestvovalo oko 300.000 osoba. U Poljskoj je, za sada, potvrđeno 11 slučajeva koronavirusa.■

Kuća Izraela Rosenfelda na spoju dviju poznatih zagrebačkih ulica – Ilice i Mesničke Lice grada, 9.3.2020.

Impresivno zdanje kuće Izraela Rosenfelda nalazi se na adresi Mesnička 1, na samom spoju Mesničke ulice i Ilice.

ženskih skulptura koje simboliziraju plodove zemlje. Trgovačko prizemlje sačuvano je s minimalnim izmjenama.

Ugrađena stambeno-poslovna dvokatnica s mezaninom i trgovačkim prizemljem izgrađena je 1867. godine prema projektu hrvatskog graditelja i projektanta, Franje Kleina.

Kuća Rosenfeld značajan je mikrourbanistički zahvat svog vremena i ključna zgrada u cijelom razvoju historizma u Zagrebu.

Ulično pročelje bogato je neorenesansnim elementima i ukrasima koji su došli iz tvornice Viktora Brausewettera u Wagramu.

Ovaj članak je objavljen u sklopu serijala o zaštićenim pojedinačnim kulturnim dobrima grada Zagreba. ■

Drugi kat kuće ukrašava osam

Page 24 Strana 24

Divrej Tora

Godina 13

Broj 22